Wikipedija hrwiki https://hr.wikipedia.org/wiki/Glavna_stranica MediaWiki 1.47.0-wmf.23 first-letter Mediji Posebno Razgovor Suradnik Razgovor sa suradnikom Wikipedija Razgovor Wikipedija Datoteka Razgovor o datoteci MediaWiki MediaWiki razgovor Predložak Razgovor o predlošku Pomoć Razgovor o pomoći Kategorija Razgovor o kategoriji Portal Razgovor o portalu Dodatak Razgovor o dodatku Nacrt Razgovor o nacrtu TimedText TimedText talk Modul Razgovor o modulu Event Event talk 0 3160 7615863 7615383 2026-10-09T21:49:22Z Croxyz 205325 izvor? 7615863 wikitext text/x-wiki {{Godina|2026}} {{aktualno}} '''2026.''' ([[Rimski brojevi|rim.]] '''MMXXVI''') trenutna je i neprijestupna godina koja je počela u četvrtak. Po [[Gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] je 26. godina u [[3. tisućljeće|3. tisućljeću]] i [[21. stoljeće|21. stoljeću]] te sedma godina [[2020-ih]]. Trenutno je obilježena većom eskalacijom sukoba u Amerikama i Bliskom Istoku. Na početku siječnja je SAD izveo vojnu operaciju u Venezueli u kojoj je zarobljen predsjednik [[Nicolás Maduro]]. Operacija je dovela do blokade izvoza nafte iz Venezuele što je doprinjelo krizi na Kubi. U veljači je Pakistan izveo zračne napade na Afganistan što je dovelo do otvorenog sukoba izveđu dvije države. U Iranu je vlast nasilno gušila prosvjede koji su započeli prošle godine, što je dovelo do desetaka tisuća ubijenih. Krajem veljače su SAD i Izrael, pod vodstvom [[Donald Trump|Donalda Trumpa]] i [[Benjamin Netanjahu|Benjamina Netanjahua]], započele [[Rat u Iranu 2026.|rat protiv Irana]]. Ubijen je [[ajatolah]] [[Ali Hamenei]] uz desetak drugih iranskih vladara. Iran je potom lansirao tisuće dronova i projektila na više država u regiji, dok su SAD i Izreal nastavili sa zračnim napadima. Rat je doveo do blokade [[Hormuški tjesnac|Hormuškog tjesnaca]], raseljenog stanovništva, velike ekonomske krize i proširanje sukoba na [[Libanon]]. [[NASA]] je početkom travnja lansirala misiju [[Artemis II]], prvi let s posadom prema [[Mjesec]]u od 1972. godine. == Događaji == ===Siječanj=== * [[1. siječnja]] **[[Hrvatski radio]] pokrenuo je maraton „100 glasova u 100 sati za 100 godina” na Drugom programu s ciljem rušenja [[Guinnessova knjiga rekorda|Guinnessovog rekorda]] za najveći broj voditelja u radijskom maratonu. Rekord je postignut na [[Nova godina|Novu godinu]] u sklopu obilježavanja stote obljetnice [[HRT|HRT-a]].<ref> [https://www.index.hr/magazin/clanak/hrvatski-radio-srusio-guinnessov-rekord-u-radijskom-maratonu/2745816.aspx Hrvatski radio srušio Guinnessov rekord u radijskom maratonu] index.hr Preuzeto 1. siječnja 2026.</ref> ** [[Bugarska]] je usvojila [[euro]], postajući 21. članica [[eurozona|eurozone]].<ref>[https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/bugarska-uvela-euro-postala-21-clanica-eurozone-15658001 Bugarska uvela euro, ima i onih koji stanovništvo plaše - Hrvatskom: „Vidite što se njima dogodilo”] jutarnji.hr Preuzeto 1. siječnja 2026.</ref> ** [[Cipar]] je započeo svoju ulogu predsjedavajućeg [[Vijeće Europske unije|Vijeća Europske unije]].<ref>[https://www.ukrinform.net/rubric-ato/4075519-cyprus-promises-new-approach-during-eu-council-presidency.html Cyprus promises „new approach” during EU Council presidency] ukrinform.net Preuzeto 1. siječnja 2026.</ref> ** U požaru u baru u [[Crans-Montana|Crans-Montani]] u [[Švicarska|Švicarskoj]] 47 ljudi je poginulo, a 115 je ozlijeđeno.<ref>[https://news.sky.com/story/what-we-know-about-deadly-new-years-fire-at-swiss-ski-resort-13489204 What we know about deadly New Year's fire at Swiss ski resort] news.sky.com Preuzeto 2. siječnja 2026.</ref> * [[2. siječnja]] – Odlukom predsjednika [[Ekvatorska Gvineja|Ekvatorske Gvineje]] [[Teodoro Obiang Nguema Mbasogo|Teodora Obianga Ngueme Mbasoga]] novi glavni grad države je [[Ciudad de la Paz]] koji je zamijenio [[Malabo]].<ref>[https://apanews.net/equatorial-guinea-officially-proclaims-ciudad-de-la-paz-as-new-national-capital/ Equatorial Guinea proclaims new capital] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20260116195536/https://apanews.net/equatorial-guinea-officially-proclaims-ciudad-de-la-paz-as-new-national-capital/ |date=16. siječnja 2026. }} apanews.net Preuzeto 6. siječnja 2026.</ref> * [[3. siječnja]] – [[Američki napadi u Venezueli 2026.|Američki napadi u Venezueli]] pod kodnim nazivom ''Operacija potpuna odlučnost'' koji su bili usmjereni na više lokacija na sjeveru Venezuele, uključujući glavni grad [[Caracas]]. U sklopu operacije zarobljen je predsjednik [[Nicolás Maduro]].<ref>[https://abcnews.go.com/International/live-updates/venezuela-live-updates-trump-give-details-after-us/?id=127792811&entryId=128870790 Zračni napadi SAD-a na Venezuelu pod nazivom Operacija Absolute Resolve] ABC News. Preuzeto 3. siječnja 2026.</ref> * [[5. siječnja]] – [[Delcy Rodríguez]] je formalno položila prisegu kao privremena [[Predsjednik Venezuele|predsjednica Venezuele]] nakon zarobljavanja [[Nicolás Maduro|Nicolása Madura]].<ref>{{Citiranje weba|date=5. siječnja 2026.|title=Delcy Rodriguez formally sworn in as Venezuela's interim president|url=https://www.reuters.com/world/americas/delcy-rodriguez-formally-sworn-venezuelas-interim-president-2026-01-05/|url-status=live|access-date=4. travnja 2026.|website=Reuters}}</ref> * [[6. siječnja]] **Zatvaranjem Svetih vrata [[Bazilika sv. Petra|bazilike sv. Petra u Vatikanu]] [[papa]] [[lav XIV.]] zaključio [[Jubilejska godina 2025.|Jubilej nade]].<ref>[https://hkm.hr/vijesti/vatikan/papa-zatvorio-sveta-vrata-milijuni-ljudi-presli-su-prag-crkve-sto-su-pronasli/ Papa zatvorio Sveta vrata: Milijuni ljudi prešli su prag crkve. Što su pronašli?] hkm.hr, [[Hrvatska katolička mreža]], objavljeno 6. siječnja 2025.</ref> **Borbe između snaga sirijske vlade i kurdskih [[Sirijske demokratske snage|Sirijskih demokratskih snaga]], početak ofenzive u sjeveroistočnoj Siriji.<ref>{{Citiranje weba| title=SYRIA Displacement resulting from conflict escalation in Aleppo | url=https://www.acaps.org/fileadmin/Data_Product/Main_media/20260115_ACAPS_Syria_-_escalation_of_conflict.pdf | access-date=2026-02-02}}</ref> *[[7. siječnja]] – Sjedinjene Države su zaplijenile dva tankera iz tzv. ''flote iz sjene'', uključujući jedan pod ruskom zastavom, u sklopu američke naftne blokade tijekom Operacije Južno Koplje. *[[9. siječnja]] ** Kvalificirana većina država članica Europske unije odobrila je [[Sporazum o slobodnoj trgovini Europska unija – Mercosur]].<ref>[https://www.politico.eu/article/eu-countries-approve-mercosur-trade-deal-for-signature/ EU countries approve Mercosur trade deal after 25 years of talks] politico.eu Preuzeto 10. siječnja 2026.</ref> ** [[Prosvjedi u Iranu 2025.-2026.|Prosvjedi u Iranu]] zahvatili su sve pokrajine zemlje.<ref>[https://www.theguardian.com/global-development/2026/jan/09/iran-supreme-leader-harsher-crackdown-protest-movement-swells New protests erupt in Iran as supreme leader signals upcoming crackdown] theguardian.com Preuzeto 10. siječnja 2026.</ref> * [[10. siječnja]] – U [[franjevci|franjevačkom redu]] otvorena je jubilejska [[Godina svetog Franje]].<ref name=GSF>[https://ofm.hr/izvanredna-jubilarna-godina-u-franjevackim-samostanskim-crkvama/ Izvanredna jubilarna godina u franjevačkim samostanskim crkvama] ofm.hr, [[Hrvatska franjevačka provincija sv. Ćirila i Metoda]], objavljeno 10. siječnja 2026., sadrži i prijevod [https://ofm.hr/wp-content/uploads/2026/01/Decreto_Giubileo_Francescono-IT.pdf Proglasa]</ref> * [[17. siječnja]] – Zemni ostaci hrvatskoga biskupa [[Juraj Dobrila|Juraja Dobrile]] nakon 140 godina preseni su iz [[Trst]]a u [[Eufrazijeva bazilika|Eufrazijevu baziliku]] u [[Poreč]]u. * [[19. siječnja]] – Desetci mrtvih u sudaru dvaju brzih vlakova u Španjolskoj.<ref>[https://www.vecernji.hr/vijesti/teska-nesreca-u-spanjolskoj-u-sudar-dva-vlaka-poginula-21-osoba-1925729 Užas u Španjolskoj: Deseci mrtvih u sudaru dvaju brzih vlakova. Prizori su strašni] vecernji.hr/ 24. siječnja 2026.</ref> ===Veljača=== * [[18. veljače]] – Na [[Medicinski fakultet u Zagrebu|Medicinskom fakultetu u Zagrebu]] provedena završna identifikacija devetero ekshumiranih žrtava [[Domovinski rat|Domovinskoga rata]], od kojih su četvorica [[hrvatski branitelj]]i (Stjepan Boni, Ivan Senčić, Zvonimir Miljak i Josip Šoštarić), a petero civili (Ljubica Čonda, Pavao Škrinjarić, Stjepan Lončar i Antun Ordanić).<ref>[https://branitelji.gov.hr/vijesti/identificirano-devet-zrtava-iz-domovinskog-rata/5144 Identificirano devet žrtava iz Domovinskog rata] ''branitelji.gov.hr'', Ministarstvo hrvatskih branitelja. Objavljeno 18. veljače 2026.</ref> * [[21. veljače]] ** Više tisuća prosvjednika na [[Trg kralja Tomislava (Zagreb)|Trgu kralja Tomislava]] i [[Zrinjevac|Zrinjevcu]] prosvjedovalo protiv izgradnje klaonice i farmi pilića kod [[Sisak|Siska]].<ref>[https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/u-zagrebu-prosvjed-protiv-klaonica-i-farmi-pilica-kod-siska-takav-projekt-je-neprihvatljiv-foto-20260221 U Zagrebu prosvjed protiv klaonica i farmi pilića kod Siska: Takav projekt je neprihvatljiv] tportal.hr, objavljeno 21. veljače 2026.</ref> ** [[Afganistansko–pakistanski rat 2026.|Afganistansko-pakistanski sukob]]<ref>[https://amu.tv/227611/ Victims of Pakistani airstrike buried as others remain under rubble] amu.tv. Preuzeto 22. veljače 2026.</ref> * [[28. veljače]] – [[Izrael]] i [[SAD]] napali su [[Iran]] čime je počeo [[Rat u Iranu 2026.]]<ref>{{Cite web|date=28 February 2026|title=Israel launches surprise attack on Iran|url=https://www.jpost.com/israel-news/article-888248|access-date=28 February 2026|website=The Jerusalem Post|language=en}}</ref> ===Ožujak=== ===Travanj=== * [[1. travnja]] – [[NASA]] je lansirala misiju [[Artemis II]], prvi let s posadom prema [[Mjesec]]u od misije [[Apollo 17]] u prosincu 1972. godine.<ref>{{Citiranje weba|date=2. travnja 2026.|title=Prvi let s posadom prema Mjesecu u više od 50 godina|url=https://magazin.hrt.hr/znanost-tehnologija/nasa-lansirala-artemis-ii-prvi-let-s-posadom-prema-mjesecu-u-vise-od-50-godina-12650618|url-status=live|access-date=7. travnja 2026.|website=HRT}}</ref> * [[6. travnja]] – Posada [[Artemis II|Artemisa II]] srušila je rekord za najudaljeniju točku od Zemlje na kojoj se nalazio čovjek ({{Broj|406778}} km), putujući preko tamne strane Mjeseca.<ref>{{Citiranje weba|date=6. travnja 2026.|title=Čovjek je otišao najdalje od Zemlje u povijesti, srušen rekord Apolla 13|url=https://magazin.hrt.hr/znanost-tehnologija/artemis-2-usao-u-gravitacijsku-sferu-mjeseca-12656293|url-status=live|access-date=7. travnja 2026.|website=HRT}}</ref> * [[7. travnja]] – [[Nacionalna skupština Vijetnama]] izabrala je [[Tô Lâm|Tôa Lâma]] za novog [[Predsjednik Vijetnama|predsjednika Vijetnama]].<ref>{{Citiranje weba| url=https://english.news.cn/20260407/ed18537e45de4a1dabae914f80d5a145/c.html | title=Vietnamese party chief elected state president | publisher=Xinhua | work=english.news.cn | date=7 April 2026 | accessdate=7 April 2026}}</ref> * [[8. travnja]] ** [[Rat u Iranu 2026.|Rat u Iranu]]: SAD i Iran su dogovorili dvotjedno primirje nakon Trumpova ultimatuma vezanog za Hormuški tjesnac.<ref>{{Citiranje weba|date=8. travnja 2026.|title=Trump pristao na primirje s Iranom, zasad odustao od "uništenja civilizacije"|url=https://vijesti.hrt.hr/svijet/trump-pristao-na-primirje-s-iranom-zasad-odustao-od-unistenja-civilizacije--12659364|url-status=live|access-date=12. travnja 2026.|website=HRT}}</ref> ** [[Izrael]] je izveo zračne napade na infrastrukturu [[Hezbollah]]a u [[Libanon]]u. Više od 300 ljudi je ubijeno, dok je {{broj|1000}} ozlijeđeno.<ref>{{Citiranje novina |title=Israeli military launches largest strikes against Hezbollah in Lebanon |url=https://www.reuters.com/world/middle-east/israeli-military-launches-largest-strikes-against-hezbollah-lebanon-2026-04-08/ |date=2026-04-08 |access-date=2026-04-09 |work=Reuters}}</ref> * [[10. travnja]] – [[Predsjednički izbori u Džibutiju 2026.|Predsjednički izbori u Džibutiju]]: Aktualni predsjednik [[Ismaïl Omar Guelleh]] je s uvjerljivom pobjedom ponovno izabran za šesti mandat.<ref>{{Citiranje weba |datum=2026-04-11 |naslov=Izbori u Džibutiju: predsjednik Ismail Omar Guelleh osvojio šesti mandat |url=https://stijena.info/izbori-u-dzibutiju/ |access-date=2026-04-13 |website=stijena.info |language=hr}}</ref> * [[11. travnja]] – Posada Artemisa II uspješno se vratila na Zemlju.<ref>{{Citiranje weba |datum=2026-04-11 |naslov=Astronauti Artemisa II sletjeli na Zemlju i zaključili lunarnu misiju |url=https://magazin.hrt.hr/znanost-tehnologija/astronauti-misije-artemis-2-sletjeli-na-zemlju-i-zakljucili-10-dnevnu-lunarnu-misiju-12664870 |access-date=2026-04-13 |website=[[HRT]] |language=hr}}</ref> * [[12. travnja]] **[[Parlamentarni izbori u Mađarskoj 2026.|Parlamentarni izbori u Mađarskoj]]: Oporbena stanka [[Tisza]], s [[Peter Magyar|Péterom Magyarom]] na čelu, premoćno je pobjedila premijera [[Viktor Orbán|Viktora Orbána]] čime je završena 16-godišnja vladavina [[Fidesz]]a.<ref>{{Citiranje weba |datum=2026-04-12 |naslov=Mađarska slavi pad Viktora Orbana |url=https://vijesti.hrt.hr/eu/madari-na-biralistima-orbanu-peti-mandat-ili-kraj-vladavine--12666120 |access-date=2026-04-15 |website=[[HRT]] |language=hr}}</ref> **Održani su [[Predsjednički izbori u Beninu 2026.|predsjednički izbori u Beninu]]. Pobjedio je aktualni predsjednik [[Romuald Wadagni]].<ref>{{Citiranje weba |datum=2026-04-14 |naslov=Presidential election in Benin: Wadagni wins by a landslide (94.05%) with a turnout of 58.75% (CENA). |url=https://beninwebtv.bj/en/presidential-election-in-benin-wadagni-wins-by-a-landslide-94-05-with-a-turnout-of-58-75-cena/ |access-date=2026-04-15 |website=Benin Web TV |language=en}}</ref> * [[14. travnja]] – U izraelskim napadima na pojas Gaze ubijeno devetero ljudi, među njima i dvojica dječaka.<ref>[https://vijesti.hrt.hr/svijet/gaza-u-izraelskim-napadima-ubijeno-devetero-ljudi-12670140 Gaza: U izraelskim napadima ubijeno devetero ljudi] ''HRT Vijesti'', objavljeno 14. travnja 2026.</ref> * [[22. travnja]] – U izraelskom zračnom napadu na sjeveru Gaze ubijeno petero civila, među njima troje djece.<ref>[https://vijesti.hrt.hr/svijet/u-izraelskom-napadu-u-gazi-petero-mrtvih-medu-njima-troje-djece-12684327 U izraelskom napadu u Gazi petero mrtvih, među njima troje djece] ''HRT Vijesti'', objavljeno 23. travnja 2026.</ref> * [[28. travnja]] – U jami [[Golubinka]] na brdu Sopanj pronađena je [[masovna grobnica]] s posmrtnim ostatcima više od 50 žrtava iz Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja.<ref>[https://vijesti.hrt.hr/hrvatska/u-jami-golubinka-pronadeni-posmrti-ostaci-zrtava-iz-drugog-svjetskog-rata-12692706 U jami Golubinka pronađeni posmrti ostaci žrtava iz Drugog svjetskog rata] HRT, objavljeno 28. travnja 2026.</ref> ===Svibanj=== * [[2. svibnja|2.]] i [[3. svibnja]] – Oko 12 000 sudionika na [[Susret hrvatske katoličke mladeži|XIII. Susretu hrvatske katoličke mladeži]] u [[Požega|Požegi]] i [[Požeška biskupija|Požeškoj biskupiji]].<ref>[https://ika.hkm.hr/novosti/sudionici-susreta-hrvatske-katolicke-mladezi-stigli-u-pozegu/ Sudionici Susreta hrvatske katoličke mladeži stigli u Požegu] ika.hkm.hr, Informativna katolička agencija, objavljeno 2. svibnja 2026.</ref> * [[13. svibnja]] – Uprava za ratne veterane i vojnu baštinu Republike Slovenije predala je Hrvatskoj u spomen-parku Dobrava kod [[Maribor]]a posmrtne ostatke oko petsto hrvatskih žrtava [[Partizanski zločini u Drugom svjetskom ratu|partizanskih poslijeratnih zločina]], većinom muškaraca od 18 do 40 godina.<ref>[https://vijesti.hrt.hr/hrvatska/posmrtni-ostaci-500-zrtava-nakon-80-godina-iz-slovenije-stizu-u-hrvatsku-12717153 Posmrtni ostaci 500 žrtava nakon 80 godina iz Slovenije stigli u Hrvatsku] Vijesti HRT–a, objavljeno 19. svibnja 2026.</ref> * [[23. svibnja]] – Posmrtni ostatci 36 žrtava partizanskih poslijeratnih zločina pokopani su kod kapele Svih hrvatskih mučenika u [[Možđenec|Možđencu]].<ref>Grudiček, Ivica. [https://vijesti.hrt.hr/hrvatska/pokop-posmrtnih-ostataka-36-zrtava-ekshumiranih-s-lokaliteta-mostisce-12732342 U Novom Marofu pokopani posmrtni ostaci 36 žrtava poraća] Vijesti HRT–a, objavljeno 23. svibnja 2026.</ref> ===Lipanj=== * Predviđen završetak gradnje [[Sagrada Família|crkve bazilike i eksprijatorija sv. Obitelji u Barceloni]], čija je gradnja počela 1882. godine.<ref>{{Citiranje weba |url=http://barcelona.vivelaciudad.es/2007/03/23-la-sagrada-familia |naslov=La Sagrada Familia|website=barcelona.vivelaciudad.es |archive-url=https://web.archive.org/web/20081229032826/http://barcelona.vivelaciudad.es/2007/03/23-la-sagrada-familia |archive-date=29. prosinca 2008. |access-date=4. svibnja 2015.}}</ref> * [[22. lipnja]] – [[Keir Starmer]] podnio ostavku na mjesto [[premijer Ujedinjenog Kraljevstva|britanskog premijera]] i predsjednika [[laburistička stranka (Ujedinjeno Kraljevstvo)|Laburističke stranke]].<ref>{{Citiranje weba|date=22. lipnja 2026.|title=Keir Starmer dao ostavku|url=https://www.index.hr/vijesti/clanak/britanski-premijer-dao-ostavku/2805358.aspx|url-status=live|access-date=24. lipnja 2026.|website=Index.hr}}</ref> * [[23. lipnja]] – U pobjedi nad [[Panamska nogometna reprezentacija|Panamom]] na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.|Svjetskom prvenstvu]], [[Luka Modrić]] upisao je dvjestoti nastup za [[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatsku]] i time postao tek četvrti nogometaš u povijesti kojemu je to uspjelo.<ref>HINA. [https://sport.hrt.hr/hrvatski-nogomet/modric-usao-u-klub-200-suigraci-ga-bacali-u-zrak-12782685 Modrić ušao u "Klub 200", suigrači ga bacali u zrak] sport.hrt.hr, objavljeno 24. lipnja 2026.</ref> ===Srpanj=== * [[28. srpnja]] do [[16. kolovoza]] - [[Toplinski val u Hrvatskoj 2026.]] ===Kolovoz=== * [[8. kolovoza]] – [[Željeznička nesreća u Škrinjarima 2026.|Željeznička nesreća u Škrinjarima]]. * [[10. kolovoza]] – [[Ekocid u Gospiću 2020-ih|Politička rasprava i prosvjedi zbog ekocida u Gospiću]]. * [[12. kolovoza]] – Potpuna [[pomrčina Sunca 12. kolovoza 2026.|pomrčina Sunca]] iznad [[Island]]a i [[Španjolska|Španjolske]], vidljiva iz većine [[Europe]]. * [[13. kolovoza]] – [[Požar kod Omiša 2026.|Veliki požar kod Omiš]]a. ===Budući događaji=== ==Šport== {{glavni|Šport u 2026.}} * [[10. siječnja|10.]] – [[25. siječnja]] – [[Europsko prvenstvo u vaterpolu – Beograd 2026.]] * [[15. siječnja]] – [[1. veljače]] – [[Europsko prvenstvo u rukometu – Danska, Švedska i Norveška 2026.]] * [[21. siječnja]] – [[7. veljače]] – [[Europsko prvenstvo u futsalu 2026.]] * [[6. veljače|6.]] – [[22. veljače]] – [[XXV. Zimske olimpijske igre – Milano Cortina 2026.]] * [[9. travnja|9.]] – [[12. travnja]] – [[Reli Hrvatska]] 2026. * [[30. svibnja]] – [[Finale UEFA Lige prvaka 2026.]] * [[11. lipnja]] – [[19. srpnja]] – [[Svjetsko prvenstvo u nogometu]] u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]]. * [[10. kolovoza|10.]] – [[16. kolovoza]] – [[Europsko prvenstvo u atletici 2026.|Europsko prvenstvo u atletici – Birmingham 2026.]] * [[13. kolovoza|13.]] – [[23. kolovoza]] – [[Europsko prvenstvo u gimnastici – Zagreb 2026.]] * [[3. prosinca|3.]] – [[16. prosinca]] – [[Europsko prvenstvo u rukometu za žene – Češka, Poljska, Rumunjska, Slovačka i Turska 2026.]] == Rođenja == * == Smrti == === Siječanj === * [[2. siječnja]] **[[Nikša Stančić]], hrvatski povjesničar (* [[1938.]]) **[[Tomislav Sabljak]], hrvatski književnik (* [[1934.]]) *[[8. siječnja]] – [[Uljana Semjonova]], latvijska košarkašica (* [[1952.]]) * [[9. siječnja]] ** [[Hans Herrmann]], njemački vozač automobilističkih utrka (* [[1928.]]) ** [[Josip Oslić]], hrvatski filozof, teolog i svećenik (* [[1953.]]) ** [[Miroslav Sinčić]], hrvatski književnik, novinar i publicist (* [[1937.]]) * [[10. siječnja]] – [[Erich von Däniken]], švicarski pisac (* [[1935.]]) * [[15. siječnja]] – [[Ante Grgurević]], hrvatski košarkaš i trener (* [[1975.]]) * [[19. siječnja]] ** [[Mladen Bartolović]], bosanskohercegovački nogometaš i trener (* [[1977.]]) ** [[Valentino (modni dizajner)|Valentino]], talijanski modni dizajner (* [[1932.]]) * [[22. siječnja]] ** [[John L. Allen]], američki publicist (* [[1965.]]) ** [[Đani Kovač]], hrvatski atletičar (* [[1939.]]) * [[26. siječnja]] – [[Sly Dunbar]], jamajčanski glazbenik (* [[1952.]]) * [[30. siječnja]] – [[Catherine O'Hara]], američka glumica (* [[1954.]]) === Veljača === * [[7. veljače]] – [[Brad Arnold]], američki pjevač (* [[1978.]]) * [[11. veljače]] ** [[Cees Nooteboom]], nizozemski pisac (* [[1933.]]) ** [[James Van Der Beek]], američki glumac (* [[1977.]]) * [[15. veljače]] ** [[Robert Duvall]], američki glumac i redatelj (* [[1931.]]) ** [[Goran Sukno]], hrvatski vaterpolist (* [[1959.]]) * [[17. veljače]] – [[Jesse Jackson]], američki političar, aktivist za ljudska prava i baptistički svećenik (* [[1941.]]) * [[18. veljače]] ** [[Borislav Paravac]], bosanskohercegovački političar (* [[1943.]]) ** [[Jan Timman]], nizozemski šahist (* [[1951.]]) * [[19. veljače]] ** [[Eric Dane]], američki glumac (* [[1972.]]) ** [[Polycarp Pengo]], tanzanski kardinal i nadbiskup (* [[1944.]]) * [[23. veljače]] – [[Zilko Žolja]], bosanskohercegovački teolog i kaligraf (* [[1931.]]) * [[25. veljače]] – [[Ludwig Scotty]], nauruanski političar (* [[1948.]]) * [[28. veljače]] **[[Sandro Munari]], talijanski vozač relija (* [[1940.]]) **[[Ali Hamenei]], iranski svećenik i političar, vrhovni vođa Irana (* [[1939.]]) === Ožujak === * [[4. ožujka]] ** [[Luis del Castillo Estrada]], urugvajski biskup (* [[1931.]]) ** [[Georg Koch]], njemački nogometaš (* [[1972.]]) * [[5. ožujka]] – [[C. A. R. Hoare]], britanski računalni znanstvenik (* [[1934.]]) * [[8. ožujka]] – [[Anthony James Leggett]], britansko-američki fizičar (* [[1938.]]) * [[14. ožujka]] ** [[Lovorka Čoralić]], hrvatska povjesničarka (* [[1968.]]) ** [[Jürgen Habermas]], njemački sociolog i filozof (* [[1929.]]) * [[16. ožujka]] – [[Zrinka Kolak Fabijan]], hrvatska glumica (* [[1949.]]) * [[17. ožujka]] ** [[Ilija II.]], patrijarh Gruzijske pravoslavne Crkve (* [[1933.]]) ** [[Zlatko Šimenc]], hrvatski vaterpolist i rukometaš (* [[1938.]]) * [[19. ožujka]] – [[Chuck Norris]], američki glumac i majstor borilačkih vještina (* [[1940.]]) * [[20. ožujka]] ** [[John Michael Bishop]], američki imunolog i mikrobiolog (* [[1936.]]) ** [[Robert Mueller]], ravnatelj FBI-ja (* [[1944.]]) * [[22. ožujka]] – [[Jean-Baptiste Phạm Minh Mẫn]], vijetnamski kardinal (* [[1934.]]) * [[23. ožujka]] – [[Chip Taylor]], američki tekstopisac i pjevač (* [[1940.]]) * [[24. ožujka]] – [[Gino Paoli]], talijanski kantautor (* [[1934.]]) * [[26. ožujka]] – [[Drago Balvanović]], hrvatski prelat i misionar (* [[1936.]]) * [[30. ožujka]] – [[Carlos Westendorp]], španjolski političar i diplomat (* [[1937.]]) === Travanj === * [[1. travnja]] – [[Suki Lahav]], izraelska glazbenica (* [[1951.]]) * [[5. travnja]] – [[Vlatko Cvrtila]], hrvatski akademik i geopolitički analitičar (* [[1965.]]) * [[6. travnja]] ** [[Marija Krpan]], hrvatska glumica (* [[1954.]]) ** [[Christian Schwarz-Schilling]], njemački političar (* [[1930.]]) * [[7. travnja]] – [[Mircea Lucescu]], rumunjski nogometaš i trener (* [[1945.]]) * [[8. travnja]] ** [[Srećko Bogdan]], hrvatski nogometaš i trener (* [[1957.]]) ** [[Duško Vujošević]], crnogorski košarkaški trener (* [[1959.]]) * [[13. travnja]] – [[Moya Brennan]], irska glazbenica (* [[1952.]]) * [[16. travnja]] – [[Alexander Manninger]], austrijski nogometaš (* [[1977.]]) * [[17. travnja]] ** [[Franjo Plavšić]], hrvatski toksikolog (* [[1946.]])<ref>[https://vijesti.hrt.hr/hrvatska/u-zagrebu-umro-istaknuti-znanstvenik-i-toksikolog-franjo-plavsic-12676442 U Zagrebu umro istaknuti znanstvenik i toksikolog Franjo Plavšić] HRT, objavljeno 18. travnja 2026.</ref> ** [[Oscar Schmidt]], brazilski košarkaš (* [[1958.]]) * [[22. travnja]] – [[Mijo Kovačić]], hrvatski slikar (* [[1935.]]) * [[28. travnja]] – [[Adrian Smith (košarkaš)|Adrian Smith]], američki košarkaš (* [[1936.]]) * [[30. travnja]] – [[Georg Baselitz]], njemački umjetnik (* [[1938.]]) === Svibanj === * [[6. svibnja]] – [[Ted Turner]], američki poduzetnik (* [[1938.]]) * [[12. svibnja]] ** [[Jason Collins]], američki košarkaš (* [[1978.]]) ** [[Emil Paul Tscherrig]], švicarski prelat (* [[1947.]]) * [[21. svibnja]] – [[Julienne Bušić]], američko-hrvatska književnica (* [[1948.]]) * [[22. svibnja]] – [[Francesco De Piccoli]], talijanski boksač (* [[1937.]]) * [[25. svibnja]] – [[Paraskevas Antzas]], grčki nogometaš (* [[1976.]]) * [[26. svibnja]] – [[Dragoljub Mićunović]], srbijanski političar (* [[1930.]]) * [[28. svibnja]] – [[Abd Rabuh Mansur Hadi]], jemenski političar (* [[1945.]]) === Lipanj === * [[1. lipnja]] ** [[Andrej Baša]], hrvatski glazbenik (* [[1950.]]) ** [[Darko Nesek]], hrvatski šahist (* [[1946.]]) * [[2. lipnja]] – [[Peabo Bryson]], američki pjevač (* [[1951.]]) * [[4. lipnja]] – [[Marjane Satrapi]], francusko-iranska romanospisateljica (* [[1969.]]) * [[14. lipnja]] – [[Oliver Tree]], američki glazbenik (* [[1993.]]) * [[16. lipnja]] – [[Camillo Ruini]], talijanski kardinal (* [[1931.]]) * [[18. lipnja]] – [[François Englert]], belgijski fizičar (* [[1932.]]) * [[20. lipnja]] – [[Slavenka Drakulić]], hrvatska književnica i novinarka (* [[1949.]]) * [[25. lipnja]] – [[Dražen Pinević]], hrvatski sportski novinar (* [[1964.]]) === Srpanj === * [[2. srpnja]] – [[Miroslav Pribanić]], hrvatski rukometaš (* [[1946.|1946]].) * [[3. srpnja]] – [[Zrinko Ogresta]], hrvatski scenarist i filmski redatelj (* [[1958.]]) * [[5. srpnja]] – [[Mile Vidović]], hrvatski katolički svećenik i crkveni povjesničar (*[[1935.|1935]].) * [[8. srpnja]] – [[Bonnie Tyler]], velška pjevačica (* [[1951.]]) * [[11. srpnja]] ** [[Peppino di Capri]], talijanski pjevač, skladatelj, i pijanist (* [[1939.]]) ** [[Susumu Tonegawa]], japanski molekularni biolog (* [[1939.]]) * [[12. srpnja]] – [[Hamad bin Khalifa al-Thani]], katarski emir (* [[1952.]]) * [[13. srpnja]] – [[Sam Neill]], novozelandski filmski glumac (* [[1947.]]) * [[16. srpnja]] – [[Brenda Fricker]], irska glumica (* [[1945.]]) * [[18. srpnja]] – [[Gajo Peleš]], hrvatski književni teoretičar i kritičar (* [[1931.]]) * [[20. srpnja]] – [[Kevin Keegan]], engleski nogometaš i trener (* [[1951.]]) * [[21. srpnja]] **[[Damir Šaban]], hrvatski glumac (* [[1958.]]) **[[Olivera Katarina]], srbijanska glumica i pjevačica (* [[1940.]]) * [[24. srpnja]] – [[Mohamed Kalilou Traoré]], malijski nogometaš (* [[1987.]]) * [[28. srpnja]] ** [[Kavinsky]], francuski glazbenik (* [[1975.]]) ** [[Zlatko Žagmešter]], hrvatski rukometaš (* [[1943.]]) * [[31. srpnja]] – [[Franco Baresi]], talijanski nogometaš (* [[1960.]]) === Kolovoz === * [[1. kolovoza]] – [[Vincent Pastore]], američki glumac (* [[1946.]]) * [[3. kolovoza]] – [[Júlio Duarte Langa]], mozambički kardinal (* [[1927.]]) * [[4. kolovoza]] – [[Klaus Hänsch]], njemački političar (* [[1938.]]) * [[9. kolovoza]] – [[Don Nelson]], američki košarkaš (* [[1940.]]) * [[13. kolovoza]] – [[Yukio Shimomura]], japanski nogometaš i trener (* [[1932.]]) * [[15. kolovoza]] – [[Milena Zupančič]], slovenska glumica (* [[1946.]]) * [[16. kolovoza]] – [[Hayden Panettiere]], američka glumica (* [[1989.]]) * [[17. kolovoza]] ** [[Frank Beard]], američki bubnjar (* [[1949.]]) ** [[Alex Fiorio]], talijanski reli-vozač (* [[1965.]]) * [[18. kolovoza]] – [[Vedrana Rudan]], hrvatska književnica i novinarka (* [[1949.]]) * [[23. kolovoza]] – [[Svein Mønnesland]], norveški slavist (* [[1943.]]) * [[25. kolovoza]] **[[Dolly Parton]], američka country pjevačica (* [[1946.]]) **[[Tim Curry]], engleski glumac i pjevač (* [[1946.]]) *[[27. kolovoza]] – [[Ratko Mladić]], srpski ratni zločinac (* [[1942.]]) * [[28. kolovoza]] – [[Harald V.]], norveški kralj (* [[1937.]]) * [[30. kolovoza]] – [[Slobodan Šnajder]], hrvatski pisac i publicist (* [[1948.]]) === Rujan === * [[2. rujna]] – [[Ivan Gudelj]], hrvatski nogometaš i trener (* [[1960.]]) * [[8. rujna]] – [[Vlasta Maček]], hrvatska šahistica (* [[1952.]]) * [[12. rujna]] – [[George Chuvalo]], kanadski boksač (* [[1937.]]) * [[13. rujna]] – [[Nedjeljko Frančula]], hrvatski geodet i kartograf (* [[1937.]]) * [[15. rujna]] ** [[Flora Brovina]], kosovska pjesnikinja, pedijatrica i aktivistica za ženska prava (* [[1949.]]) ** [[Malkica Dugeč]], hrvatska književnica (* [[1936.]]) * [[28. rujna]] – [[Andrea Zlatar Violić]], hrvatska teoretičarka književnosti (* [[1961.]]) === Listopad === * [[1. listopada]] – [[Biljana Plavšić]], bosanskohercegovačka političarka i ratna zločinka (* [[1930.]]) * [[6. listopada]] – [[Eva Marie Saint]], američka glumica (* [[1924.]]) == Obljetnice i godišnjice == * 1050. godišnjica smrti [[Jelena Slavna|kraljice Jelene Slavne]]<ref name=JS1050>„Objavljen natječaj za literarne i znanstvene radove o kraljici Jeleni i kralju Zvonimiru”. ''Glas Koncila'', br. 2723 (30. kolovoza 2026.), god. LXV., str. 29</ref> * 950. godišnjica krunidbe [[Dmitar Zvonimir|kralja Zvonimira]]<ref name=JS1050/> * Osamstogodišnjica smrti [[Sveti Franjo Asiški|sv. Franje Asiškoga]] ([[Godina svetog Franje]])<ref name=GSF/> * Petstogodišnjica: ** prvoga spomena [[Marin Držić|Marina Držića]]<ref>[https://magazin.hrt.hr/kultura/u-dubrovniku-otvorena-izlozba-u-povodu-500-godina-prvog-spomena-marina-drzica-12686871 U Dubrovniku otvorena izložba u povodu 500 godina prvog spomena Marina Držića] HRT, objavljeno 24. travnja 2026.</ref> ** [[Mohačka bitka|Mohačke bitke]] i [[Cetinski sabor|Cetinskog sabora]] ** rođenja [[Franjo Tahy|Franje Tahija]] ** smrti [[Ludovik II., ugarsko-hrvatski kralj|Ludovika II. Jagelovića]] * Četiristogodišnjica: ** rođenja [[Klara Žižić|Klare Žižić]] ** smrti [[Marin Getaldić|Marina Getaldića]] ** smrti [[Juraj V. Zrinski|Jurja V. Zrinskog]] * 250. godišnjica [[Američka deklaracija o neovisnosti|Američke deklaracije o neovisnosti]] * Dvjestogodišnjica: ** [[Samoborski fašnik|Samoborskog fašnika]] ** rođenja [[Matija Mesić|Matije Mesića]] * 150. godišnjica: ** rođenja [[Vladimir Nazor|Vladimira Nazora]] ** rođenja [[Milan Begović|Milana Begovića]] * Stogodišnjica: ** rođenja [[Elizabeta II.|Elizabete II.]] ** rođenja [[Marilyn Monroe]] * Pedesetgodišnjica smrti [[Lavoslav Ružička|Lavoslava Ružičke]] * 25. godišnjica globalne [[Wikipedija|Wikipedije]] (15. siječnja) == Izvori == {{izvori}} oxh4vim3i1s4ttdmux9kgzia0mn7mgi 7615885 7615863 2026-10-09T22:19:26Z Croxyz 205325 /* Listopad */ 7615885 wikitext text/x-wiki {{Godina|2026}} {{aktualno}} '''2026.''' ([[Rimski brojevi|rim.]] '''MMXXVI''') trenutna je i neprijestupna godina koja je počela u četvrtak. Po [[Gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] je 26. godina u [[3. tisućljeće|3. tisućljeću]] i [[21. stoljeće|21. stoljeću]] te sedma godina [[2020-ih]]. Trenutno je obilježena većom eskalacijom sukoba u Amerikama i Bliskom Istoku. Na početku siječnja je SAD izveo vojnu operaciju u Venezueli u kojoj je zarobljen predsjednik [[Nicolás Maduro]]. Operacija je dovela do blokade izvoza nafte iz Venezuele što je doprinjelo krizi na Kubi. U veljači je Pakistan izveo zračne napade na Afganistan što je dovelo do otvorenog sukoba izveđu dvije države. U Iranu je vlast nasilno gušila prosvjede koji su započeli prošle godine, što je dovelo do desetaka tisuća ubijenih. Krajem veljače su SAD i Izrael, pod vodstvom [[Donald Trump|Donalda Trumpa]] i [[Benjamin Netanjahu|Benjamina Netanjahua]], započele [[Rat u Iranu 2026.|rat protiv Irana]]. Ubijen je [[ajatolah]] [[Ali Hamenei]] uz desetak drugih iranskih vladara. Iran je potom lansirao tisuće dronova i projektila na više država u regiji, dok su SAD i Izreal nastavili sa zračnim napadima. Rat je doveo do blokade [[Hormuški tjesnac|Hormuškog tjesnaca]], raseljenog stanovništva, velike ekonomske krize i proširanje sukoba na [[Libanon]]. [[NASA]] je početkom travnja lansirala misiju [[Artemis II]], prvi let s posadom prema [[Mjesec]]u od 1972. godine. == Događaji == ===Siječanj=== * [[1. siječnja]] **[[Hrvatski radio]] pokrenuo je maraton „100 glasova u 100 sati za 100 godina” na Drugom programu s ciljem rušenja [[Guinnessova knjiga rekorda|Guinnessovog rekorda]] za najveći broj voditelja u radijskom maratonu. Rekord je postignut na [[Nova godina|Novu godinu]] u sklopu obilježavanja stote obljetnice [[HRT|HRT-a]].<ref> [https://www.index.hr/magazin/clanak/hrvatski-radio-srusio-guinnessov-rekord-u-radijskom-maratonu/2745816.aspx Hrvatski radio srušio Guinnessov rekord u radijskom maratonu] index.hr Preuzeto 1. siječnja 2026.</ref> ** [[Bugarska]] je usvojila [[euro]], postajući 21. članica [[eurozona|eurozone]].<ref>[https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/bugarska-uvela-euro-postala-21-clanica-eurozone-15658001 Bugarska uvela euro, ima i onih koji stanovništvo plaše - Hrvatskom: „Vidite što se njima dogodilo”] jutarnji.hr Preuzeto 1. siječnja 2026.</ref> ** [[Cipar]] je započeo svoju ulogu predsjedavajućeg [[Vijeće Europske unije|Vijeća Europske unije]].<ref>[https://www.ukrinform.net/rubric-ato/4075519-cyprus-promises-new-approach-during-eu-council-presidency.html Cyprus promises „new approach” during EU Council presidency] ukrinform.net Preuzeto 1. siječnja 2026.</ref> ** U požaru u baru u [[Crans-Montana|Crans-Montani]] u [[Švicarska|Švicarskoj]] 47 ljudi je poginulo, a 115 je ozlijeđeno.<ref>[https://news.sky.com/story/what-we-know-about-deadly-new-years-fire-at-swiss-ski-resort-13489204 What we know about deadly New Year's fire at Swiss ski resort] news.sky.com Preuzeto 2. siječnja 2026.</ref> * [[2. siječnja]] – Odlukom predsjednika [[Ekvatorska Gvineja|Ekvatorske Gvineje]] [[Teodoro Obiang Nguema Mbasogo|Teodora Obianga Ngueme Mbasoga]] novi glavni grad države je [[Ciudad de la Paz]] koji je zamijenio [[Malabo]].<ref>[https://apanews.net/equatorial-guinea-officially-proclaims-ciudad-de-la-paz-as-new-national-capital/ Equatorial Guinea proclaims new capital] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20260116195536/https://apanews.net/equatorial-guinea-officially-proclaims-ciudad-de-la-paz-as-new-national-capital/ |date=16. siječnja 2026. }} apanews.net Preuzeto 6. siječnja 2026.</ref> * [[3. siječnja]] – [[Američki napadi u Venezueli 2026.|Američki napadi u Venezueli]] pod kodnim nazivom ''Operacija potpuna odlučnost'' koji su bili usmjereni na više lokacija na sjeveru Venezuele, uključujući glavni grad [[Caracas]]. U sklopu operacije zarobljen je predsjednik [[Nicolás Maduro]].<ref>[https://abcnews.go.com/International/live-updates/venezuela-live-updates-trump-give-details-after-us/?id=127792811&entryId=128870790 Zračni napadi SAD-a na Venezuelu pod nazivom Operacija Absolute Resolve] ABC News. Preuzeto 3. siječnja 2026.</ref> * [[5. siječnja]] – [[Delcy Rodríguez]] je formalno položila prisegu kao privremena [[Predsjednik Venezuele|predsjednica Venezuele]] nakon zarobljavanja [[Nicolás Maduro|Nicolása Madura]].<ref>{{Citiranje weba|date=5. siječnja 2026.|title=Delcy Rodriguez formally sworn in as Venezuela's interim president|url=https://www.reuters.com/world/americas/delcy-rodriguez-formally-sworn-venezuelas-interim-president-2026-01-05/|url-status=live|access-date=4. travnja 2026.|website=Reuters}}</ref> * [[6. siječnja]] **Zatvaranjem Svetih vrata [[Bazilika sv. Petra|bazilike sv. Petra u Vatikanu]] [[papa]] [[lav XIV.]] zaključio [[Jubilejska godina 2025.|Jubilej nade]].<ref>[https://hkm.hr/vijesti/vatikan/papa-zatvorio-sveta-vrata-milijuni-ljudi-presli-su-prag-crkve-sto-su-pronasli/ Papa zatvorio Sveta vrata: Milijuni ljudi prešli su prag crkve. Što su pronašli?] hkm.hr, [[Hrvatska katolička mreža]], objavljeno 6. siječnja 2025.</ref> **Borbe između snaga sirijske vlade i kurdskih [[Sirijske demokratske snage|Sirijskih demokratskih snaga]], početak ofenzive u sjeveroistočnoj Siriji.<ref>{{Citiranje weba| title=SYRIA Displacement resulting from conflict escalation in Aleppo | url=https://www.acaps.org/fileadmin/Data_Product/Main_media/20260115_ACAPS_Syria_-_escalation_of_conflict.pdf | access-date=2026-02-02}}</ref> *[[7. siječnja]] – Sjedinjene Države su zaplijenile dva tankera iz tzv. ''flote iz sjene'', uključujući jedan pod ruskom zastavom, u sklopu američke naftne blokade tijekom Operacije Južno Koplje. *[[9. siječnja]] ** Kvalificirana većina država članica Europske unije odobrila je [[Sporazum o slobodnoj trgovini Europska unija – Mercosur]].<ref>[https://www.politico.eu/article/eu-countries-approve-mercosur-trade-deal-for-signature/ EU countries approve Mercosur trade deal after 25 years of talks] politico.eu Preuzeto 10. siječnja 2026.</ref> ** [[Prosvjedi u Iranu 2025.-2026.|Prosvjedi u Iranu]] zahvatili su sve pokrajine zemlje.<ref>[https://www.theguardian.com/global-development/2026/jan/09/iran-supreme-leader-harsher-crackdown-protest-movement-swells New protests erupt in Iran as supreme leader signals upcoming crackdown] theguardian.com Preuzeto 10. siječnja 2026.</ref> * [[10. siječnja]] – U [[franjevci|franjevačkom redu]] otvorena je jubilejska [[Godina svetog Franje]].<ref name=GSF>[https://ofm.hr/izvanredna-jubilarna-godina-u-franjevackim-samostanskim-crkvama/ Izvanredna jubilarna godina u franjevačkim samostanskim crkvama] ofm.hr, [[Hrvatska franjevačka provincija sv. Ćirila i Metoda]], objavljeno 10. siječnja 2026., sadrži i prijevod [https://ofm.hr/wp-content/uploads/2026/01/Decreto_Giubileo_Francescono-IT.pdf Proglasa]</ref> * [[17. siječnja]] – Zemni ostaci hrvatskoga biskupa [[Juraj Dobrila|Juraja Dobrile]] nakon 140 godina preseni su iz [[Trst]]a u [[Eufrazijeva bazilika|Eufrazijevu baziliku]] u [[Poreč]]u. * [[19. siječnja]] – Desetci mrtvih u sudaru dvaju brzih vlakova u Španjolskoj.<ref>[https://www.vecernji.hr/vijesti/teska-nesreca-u-spanjolskoj-u-sudar-dva-vlaka-poginula-21-osoba-1925729 Užas u Španjolskoj: Deseci mrtvih u sudaru dvaju brzih vlakova. Prizori su strašni] vecernji.hr/ 24. siječnja 2026.</ref> ===Veljača=== * [[18. veljače]] – Na [[Medicinski fakultet u Zagrebu|Medicinskom fakultetu u Zagrebu]] provedena završna identifikacija devetero ekshumiranih žrtava [[Domovinski rat|Domovinskoga rata]], od kojih su četvorica [[hrvatski branitelj]]i (Stjepan Boni, Ivan Senčić, Zvonimir Miljak i Josip Šoštarić), a petero civili (Ljubica Čonda, Pavao Škrinjarić, Stjepan Lončar i Antun Ordanić).<ref>[https://branitelji.gov.hr/vijesti/identificirano-devet-zrtava-iz-domovinskog-rata/5144 Identificirano devet žrtava iz Domovinskog rata] ''branitelji.gov.hr'', Ministarstvo hrvatskih branitelja. Objavljeno 18. veljače 2026.</ref> * [[21. veljače]] ** Više tisuća prosvjednika na [[Trg kralja Tomislava (Zagreb)|Trgu kralja Tomislava]] i [[Zrinjevac|Zrinjevcu]] prosvjedovalo protiv izgradnje klaonice i farmi pilića kod [[Sisak|Siska]].<ref>[https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/u-zagrebu-prosvjed-protiv-klaonica-i-farmi-pilica-kod-siska-takav-projekt-je-neprihvatljiv-foto-20260221 U Zagrebu prosvjed protiv klaonica i farmi pilića kod Siska: Takav projekt je neprihvatljiv] tportal.hr, objavljeno 21. veljače 2026.</ref> ** [[Afganistansko–pakistanski rat 2026.|Afganistansko-pakistanski sukob]]<ref>[https://amu.tv/227611/ Victims of Pakistani airstrike buried as others remain under rubble] amu.tv. Preuzeto 22. veljače 2026.</ref> * [[28. veljače]] – [[Izrael]] i [[SAD]] napali su [[Iran]] čime je počeo [[Rat u Iranu 2026.]]<ref>{{Cite web|date=28 February 2026|title=Israel launches surprise attack on Iran|url=https://www.jpost.com/israel-news/article-888248|access-date=28 February 2026|website=The Jerusalem Post|language=en}}</ref> ===Ožujak=== ===Travanj=== * [[1. travnja]] – [[NASA]] je lansirala misiju [[Artemis II]], prvi let s posadom prema [[Mjesec]]u od misije [[Apollo 17]] u prosincu 1972. godine.<ref>{{Citiranje weba|date=2. travnja 2026.|title=Prvi let s posadom prema Mjesecu u više od 50 godina|url=https://magazin.hrt.hr/znanost-tehnologija/nasa-lansirala-artemis-ii-prvi-let-s-posadom-prema-mjesecu-u-vise-od-50-godina-12650618|url-status=live|access-date=7. travnja 2026.|website=HRT}}</ref> * [[6. travnja]] – Posada [[Artemis II|Artemisa II]] srušila je rekord za najudaljeniju točku od Zemlje na kojoj se nalazio čovjek ({{Broj|406778}} km), putujući preko tamne strane Mjeseca.<ref>{{Citiranje weba|date=6. travnja 2026.|title=Čovjek je otišao najdalje od Zemlje u povijesti, srušen rekord Apolla 13|url=https://magazin.hrt.hr/znanost-tehnologija/artemis-2-usao-u-gravitacijsku-sferu-mjeseca-12656293|url-status=live|access-date=7. travnja 2026.|website=HRT}}</ref> * [[7. travnja]] – [[Nacionalna skupština Vijetnama]] izabrala je [[Tô Lâm|Tôa Lâma]] za novog [[Predsjednik Vijetnama|predsjednika Vijetnama]].<ref>{{Citiranje weba| url=https://english.news.cn/20260407/ed18537e45de4a1dabae914f80d5a145/c.html | title=Vietnamese party chief elected state president | publisher=Xinhua | work=english.news.cn | date=7 April 2026 | accessdate=7 April 2026}}</ref> * [[8. travnja]] ** [[Rat u Iranu 2026.|Rat u Iranu]]: SAD i Iran su dogovorili dvotjedno primirje nakon Trumpova ultimatuma vezanog za Hormuški tjesnac.<ref>{{Citiranje weba|date=8. travnja 2026.|title=Trump pristao na primirje s Iranom, zasad odustao od "uništenja civilizacije"|url=https://vijesti.hrt.hr/svijet/trump-pristao-na-primirje-s-iranom-zasad-odustao-od-unistenja-civilizacije--12659364|url-status=live|access-date=12. travnja 2026.|website=HRT}}</ref> ** [[Izrael]] je izveo zračne napade na infrastrukturu [[Hezbollah]]a u [[Libanon]]u. Više od 300 ljudi je ubijeno, dok je {{broj|1000}} ozlijeđeno.<ref>{{Citiranje novina |title=Israeli military launches largest strikes against Hezbollah in Lebanon |url=https://www.reuters.com/world/middle-east/israeli-military-launches-largest-strikes-against-hezbollah-lebanon-2026-04-08/ |date=2026-04-08 |access-date=2026-04-09 |work=Reuters}}</ref> * [[10. travnja]] – [[Predsjednički izbori u Džibutiju 2026.|Predsjednički izbori u Džibutiju]]: Aktualni predsjednik [[Ismaïl Omar Guelleh]] je s uvjerljivom pobjedom ponovno izabran za šesti mandat.<ref>{{Citiranje weba |datum=2026-04-11 |naslov=Izbori u Džibutiju: predsjednik Ismail Omar Guelleh osvojio šesti mandat |url=https://stijena.info/izbori-u-dzibutiju/ |access-date=2026-04-13 |website=stijena.info |language=hr}}</ref> * [[11. travnja]] – Posada Artemisa II uspješno se vratila na Zemlju.<ref>{{Citiranje weba |datum=2026-04-11 |naslov=Astronauti Artemisa II sletjeli na Zemlju i zaključili lunarnu misiju |url=https://magazin.hrt.hr/znanost-tehnologija/astronauti-misije-artemis-2-sletjeli-na-zemlju-i-zakljucili-10-dnevnu-lunarnu-misiju-12664870 |access-date=2026-04-13 |website=[[HRT]] |language=hr}}</ref> * [[12. travnja]] **[[Parlamentarni izbori u Mađarskoj 2026.|Parlamentarni izbori u Mađarskoj]]: Oporbena stanka [[Tisza]], s [[Peter Magyar|Péterom Magyarom]] na čelu, premoćno je pobjedila premijera [[Viktor Orbán|Viktora Orbána]] čime je završena 16-godišnja vladavina [[Fidesz]]a.<ref>{{Citiranje weba |datum=2026-04-12 |naslov=Mađarska slavi pad Viktora Orbana |url=https://vijesti.hrt.hr/eu/madari-na-biralistima-orbanu-peti-mandat-ili-kraj-vladavine--12666120 |access-date=2026-04-15 |website=[[HRT]] |language=hr}}</ref> **Održani su [[Predsjednički izbori u Beninu 2026.|predsjednički izbori u Beninu]]. Pobjedio je aktualni predsjednik [[Romuald Wadagni]].<ref>{{Citiranje weba |datum=2026-04-14 |naslov=Presidential election in Benin: Wadagni wins by a landslide (94.05%) with a turnout of 58.75% (CENA). |url=https://beninwebtv.bj/en/presidential-election-in-benin-wadagni-wins-by-a-landslide-94-05-with-a-turnout-of-58-75-cena/ |access-date=2026-04-15 |website=Benin Web TV |language=en}}</ref> * [[14. travnja]] – U izraelskim napadima na pojas Gaze ubijeno devetero ljudi, među njima i dvojica dječaka.<ref>[https://vijesti.hrt.hr/svijet/gaza-u-izraelskim-napadima-ubijeno-devetero-ljudi-12670140 Gaza: U izraelskim napadima ubijeno devetero ljudi] ''HRT Vijesti'', objavljeno 14. travnja 2026.</ref> * [[22. travnja]] – U izraelskom zračnom napadu na sjeveru Gaze ubijeno petero civila, među njima troje djece.<ref>[https://vijesti.hrt.hr/svijet/u-izraelskom-napadu-u-gazi-petero-mrtvih-medu-njima-troje-djece-12684327 U izraelskom napadu u Gazi petero mrtvih, među njima troje djece] ''HRT Vijesti'', objavljeno 23. travnja 2026.</ref> * [[28. travnja]] – U jami [[Golubinka]] na brdu Sopanj pronađena je [[masovna grobnica]] s posmrtnim ostatcima više od 50 žrtava iz Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja.<ref>[https://vijesti.hrt.hr/hrvatska/u-jami-golubinka-pronadeni-posmrti-ostaci-zrtava-iz-drugog-svjetskog-rata-12692706 U jami Golubinka pronađeni posmrti ostaci žrtava iz Drugog svjetskog rata] HRT, objavljeno 28. travnja 2026.</ref> ===Svibanj=== * [[2. svibnja|2.]] i [[3. svibnja]] – Oko 12 000 sudionika na [[Susret hrvatske katoličke mladeži|XIII. Susretu hrvatske katoličke mladeži]] u [[Požega|Požegi]] i [[Požeška biskupija|Požeškoj biskupiji]].<ref>[https://ika.hkm.hr/novosti/sudionici-susreta-hrvatske-katolicke-mladezi-stigli-u-pozegu/ Sudionici Susreta hrvatske katoličke mladeži stigli u Požegu] ika.hkm.hr, Informativna katolička agencija, objavljeno 2. svibnja 2026.</ref> * [[13. svibnja]] – Uprava za ratne veterane i vojnu baštinu Republike Slovenije predala je Hrvatskoj u spomen-parku Dobrava kod [[Maribor]]a posmrtne ostatke oko petsto hrvatskih žrtava [[Partizanski zločini u Drugom svjetskom ratu|partizanskih poslijeratnih zločina]], većinom muškaraca od 18 do 40 godina.<ref>[https://vijesti.hrt.hr/hrvatska/posmrtni-ostaci-500-zrtava-nakon-80-godina-iz-slovenije-stizu-u-hrvatsku-12717153 Posmrtni ostaci 500 žrtava nakon 80 godina iz Slovenije stigli u Hrvatsku] Vijesti HRT–a, objavljeno 19. svibnja 2026.</ref> * [[23. svibnja]] – Posmrtni ostatci 36 žrtava partizanskih poslijeratnih zločina pokopani su kod kapele Svih hrvatskih mučenika u [[Možđenec|Možđencu]].<ref>Grudiček, Ivica. [https://vijesti.hrt.hr/hrvatska/pokop-posmrtnih-ostataka-36-zrtava-ekshumiranih-s-lokaliteta-mostisce-12732342 U Novom Marofu pokopani posmrtni ostaci 36 žrtava poraća] Vijesti HRT–a, objavljeno 23. svibnja 2026.</ref> ===Lipanj=== * Predviđen završetak gradnje [[Sagrada Família|crkve bazilike i eksprijatorija sv. Obitelji u Barceloni]], čija je gradnja počela 1882. godine.<ref>{{Citiranje weba |url=http://barcelona.vivelaciudad.es/2007/03/23-la-sagrada-familia |naslov=La Sagrada Familia|website=barcelona.vivelaciudad.es |archive-url=https://web.archive.org/web/20081229032826/http://barcelona.vivelaciudad.es/2007/03/23-la-sagrada-familia |archive-date=29. prosinca 2008. |access-date=4. svibnja 2015.}}</ref> * [[22. lipnja]] – [[Keir Starmer]] podnio ostavku na mjesto [[premijer Ujedinjenog Kraljevstva|britanskog premijera]] i predsjednika [[laburistička stranka (Ujedinjeno Kraljevstvo)|Laburističke stranke]].<ref>{{Citiranje weba|date=22. lipnja 2026.|title=Keir Starmer dao ostavku|url=https://www.index.hr/vijesti/clanak/britanski-premijer-dao-ostavku/2805358.aspx|url-status=live|access-date=24. lipnja 2026.|website=Index.hr}}</ref> * [[23. lipnja]] – U pobjedi nad [[Panamska nogometna reprezentacija|Panamom]] na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.|Svjetskom prvenstvu]], [[Luka Modrić]] upisao je dvjestoti nastup za [[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatsku]] i time postao tek četvrti nogometaš u povijesti kojemu je to uspjelo.<ref>HINA. [https://sport.hrt.hr/hrvatski-nogomet/modric-usao-u-klub-200-suigraci-ga-bacali-u-zrak-12782685 Modrić ušao u "Klub 200", suigrači ga bacali u zrak] sport.hrt.hr, objavljeno 24. lipnja 2026.</ref> ===Srpanj=== * [[28. srpnja]] do [[16. kolovoza]] - [[Toplinski val u Hrvatskoj 2026.]] ===Kolovoz=== * [[8. kolovoza]] – [[Željeznička nesreća u Škrinjarima 2026.|Željeznička nesreća u Škrinjarima]]. * [[10. kolovoza]] – [[Ekocid u Gospiću 2020-ih|Politička rasprava i prosvjedi zbog ekocida u Gospiću]]. * [[12. kolovoza]] – Potpuna [[pomrčina Sunca 12. kolovoza 2026.|pomrčina Sunca]] iznad [[Island]]a i [[Španjolska|Španjolske]], vidljiva iz većine [[Europe]]. * [[13. kolovoza]] – [[Požar kod Omiša 2026.|Veliki požar kod Omiš]]a. ===Budući događaji=== ==Šport== {{glavni|Šport u 2026.}} * [[10. siječnja|10.]] – [[25. siječnja]] – [[Europsko prvenstvo u vaterpolu – Beograd 2026.]] * [[15. siječnja]] – [[1. veljače]] – [[Europsko prvenstvo u rukometu – Danska, Švedska i Norveška 2026.]] * [[21. siječnja]] – [[7. veljače]] – [[Europsko prvenstvo u futsalu 2026.]] * [[6. veljače|6.]] – [[22. veljače]] – [[XXV. Zimske olimpijske igre – Milano Cortina 2026.]] * [[9. travnja|9.]] – [[12. travnja]] – [[Reli Hrvatska]] 2026. * [[30. svibnja]] – [[Finale UEFA Lige prvaka 2026.]] * [[11. lipnja]] – [[19. srpnja]] – [[Svjetsko prvenstvo u nogometu]] u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]]. * [[10. kolovoza|10.]] – [[16. kolovoza]] – [[Europsko prvenstvo u atletici 2026.|Europsko prvenstvo u atletici – Birmingham 2026.]] * [[13. kolovoza|13.]] – [[23. kolovoza]] – [[Europsko prvenstvo u gimnastici – Zagreb 2026.]] * [[3. prosinca|3.]] – [[16. prosinca]] – [[Europsko prvenstvo u rukometu za žene – Češka, Poljska, Rumunjska, Slovačka i Turska 2026.]] == Rođenja == * == Smrti == === Siječanj === * [[2. siječnja]] **[[Nikša Stančić]], hrvatski povjesničar (* [[1938.]]) **[[Tomislav Sabljak]], hrvatski književnik (* [[1934.]]) *[[8. siječnja]] – [[Uljana Semjonova]], latvijska košarkašica (* [[1952.]]) * [[9. siječnja]] ** [[Hans Herrmann]], njemački vozač automobilističkih utrka (* [[1928.]]) ** [[Josip Oslić]], hrvatski filozof, teolog i svećenik (* [[1953.]]) ** [[Miroslav Sinčić]], hrvatski književnik, novinar i publicist (* [[1937.]]) * [[10. siječnja]] – [[Erich von Däniken]], švicarski pisac (* [[1935.]]) * [[15. siječnja]] – [[Ante Grgurević]], hrvatski košarkaš i trener (* [[1975.]]) * [[19. siječnja]] ** [[Mladen Bartolović]], bosanskohercegovački nogometaš i trener (* [[1977.]]) ** [[Valentino (modni dizajner)|Valentino]], talijanski modni dizajner (* [[1932.]]) * [[22. siječnja]] ** [[John L. Allen]], američki publicist (* [[1965.]]) ** [[Đani Kovač]], hrvatski atletičar (* [[1939.]]) * [[26. siječnja]] – [[Sly Dunbar]], jamajčanski glazbenik (* [[1952.]]) * [[30. siječnja]] – [[Catherine O'Hara]], američka glumica (* [[1954.]]) === Veljača === * [[7. veljače]] – [[Brad Arnold]], američki pjevač (* [[1978.]]) * [[11. veljače]] ** [[Cees Nooteboom]], nizozemski pisac (* [[1933.]]) ** [[James Van Der Beek]], američki glumac (* [[1977.]]) * [[15. veljače]] ** [[Robert Duvall]], američki glumac i redatelj (* [[1931.]]) ** [[Goran Sukno]], hrvatski vaterpolist (* [[1959.]]) * [[17. veljače]] – [[Jesse Jackson]], američki političar, aktivist za ljudska prava i baptistički svećenik (* [[1941.]]) * [[18. veljače]] ** [[Borislav Paravac]], bosanskohercegovački političar (* [[1943.]]) ** [[Jan Timman]], nizozemski šahist (* [[1951.]]) * [[19. veljače]] ** [[Eric Dane]], američki glumac (* [[1972.]]) ** [[Polycarp Pengo]], tanzanski kardinal i nadbiskup (* [[1944.]]) * [[23. veljače]] – [[Zilko Žolja]], bosanskohercegovački teolog i kaligraf (* [[1931.]]) * [[25. veljače]] – [[Ludwig Scotty]], nauruanski političar (* [[1948.]]) * [[28. veljače]] **[[Sandro Munari]], talijanski vozač relija (* [[1940.]]) **[[Ali Hamenei]], iranski svećenik i političar, vrhovni vođa Irana (* [[1939.]]) === Ožujak === * [[4. ožujka]] ** [[Luis del Castillo Estrada]], urugvajski biskup (* [[1931.]]) ** [[Georg Koch]], njemački nogometaš (* [[1972.]]) * [[5. ožujka]] – [[C. A. R. Hoare]], britanski računalni znanstvenik (* [[1934.]]) * [[8. ožujka]] – [[Anthony James Leggett]], britansko-američki fizičar (* [[1938.]]) * [[14. ožujka]] ** [[Lovorka Čoralić]], hrvatska povjesničarka (* [[1968.]]) ** [[Jürgen Habermas]], njemački sociolog i filozof (* [[1929.]]) * [[16. ožujka]] – [[Zrinka Kolak Fabijan]], hrvatska glumica (* [[1949.]]) * [[17. ožujka]] ** [[Ilija II.]], patrijarh Gruzijske pravoslavne Crkve (* [[1933.]]) ** [[Zlatko Šimenc]], hrvatski vaterpolist i rukometaš (* [[1938.]]) * [[19. ožujka]] – [[Chuck Norris]], američki glumac i majstor borilačkih vještina (* [[1940.]]) * [[20. ožujka]] ** [[John Michael Bishop]], američki imunolog i mikrobiolog (* [[1936.]]) ** [[Robert Mueller]], ravnatelj FBI-ja (* [[1944.]]) * [[22. ožujka]] – [[Jean-Baptiste Phạm Minh Mẫn]], vijetnamski kardinal (* [[1934.]]) * [[23. ožujka]] – [[Chip Taylor]], američki tekstopisac i pjevač (* [[1940.]]) * [[24. ožujka]] – [[Gino Paoli]], talijanski kantautor (* [[1934.]]) * [[26. ožujka]] – [[Drago Balvanović]], hrvatski prelat i misionar (* [[1936.]]) * [[30. ožujka]] – [[Carlos Westendorp]], španjolski političar i diplomat (* [[1937.]]) === Travanj === * [[1. travnja]] – [[Suki Lahav]], izraelska glazbenica (* [[1951.]]) * [[5. travnja]] – [[Vlatko Cvrtila]], hrvatski akademik i geopolitički analitičar (* [[1965.]]) * [[6. travnja]] ** [[Marija Krpan]], hrvatska glumica (* [[1954.]]) ** [[Christian Schwarz-Schilling]], njemački političar (* [[1930.]]) * [[7. travnja]] – [[Mircea Lucescu]], rumunjski nogometaš i trener (* [[1945.]]) * [[8. travnja]] ** [[Srećko Bogdan]], hrvatski nogometaš i trener (* [[1957.]]) ** [[Duško Vujošević]], crnogorski košarkaški trener (* [[1959.]]) * [[13. travnja]] – [[Moya Brennan]], irska glazbenica (* [[1952.]]) * [[16. travnja]] – [[Alexander Manninger]], austrijski nogometaš (* [[1977.]]) * [[17. travnja]] ** [[Franjo Plavšić]], hrvatski toksikolog (* [[1946.]])<ref>[https://vijesti.hrt.hr/hrvatska/u-zagrebu-umro-istaknuti-znanstvenik-i-toksikolog-franjo-plavsic-12676442 U Zagrebu umro istaknuti znanstvenik i toksikolog Franjo Plavšić] HRT, objavljeno 18. travnja 2026.</ref> ** [[Oscar Schmidt]], brazilski košarkaš (* [[1958.]]) * [[22. travnja]] – [[Mijo Kovačić]], hrvatski slikar (* [[1935.]]) * [[28. travnja]] – [[Adrian Smith (košarkaš)|Adrian Smith]], američki košarkaš (* [[1936.]]) * [[30. travnja]] – [[Georg Baselitz]], njemački umjetnik (* [[1938.]]) === Svibanj === * [[6. svibnja]] – [[Ted Turner]], američki poduzetnik (* [[1938.]]) * [[12. svibnja]] ** [[Jason Collins]], američki košarkaš (* [[1978.]]) ** [[Emil Paul Tscherrig]], švicarski prelat (* [[1947.]]) * [[21. svibnja]] – [[Julienne Bušić]], američko-hrvatska književnica (* [[1948.]]) * [[22. svibnja]] – [[Francesco De Piccoli]], talijanski boksač (* [[1937.]]) * [[25. svibnja]] – [[Paraskevas Antzas]], grčki nogometaš (* [[1976.]]) * [[26. svibnja]] – [[Dragoljub Mićunović]], srbijanski političar (* [[1930.]]) * [[28. svibnja]] – [[Abd Rabuh Mansur Hadi]], jemenski političar (* [[1945.]]) === Lipanj === * [[1. lipnja]] ** [[Andrej Baša]], hrvatski glazbenik (* [[1950.]]) ** [[Darko Nesek]], hrvatski šahist (* [[1946.]]) * [[2. lipnja]] – [[Peabo Bryson]], američki pjevač (* [[1951.]]) * [[4. lipnja]] – [[Marjane Satrapi]], francusko-iranska romanospisateljica (* [[1969.]]) * [[14. lipnja]] – [[Oliver Tree]], američki glazbenik (* [[1993.]]) * [[16. lipnja]] – [[Camillo Ruini]], talijanski kardinal (* [[1931.]]) * [[18. lipnja]] – [[François Englert]], belgijski fizičar (* [[1932.]]) * [[20. lipnja]] – [[Slavenka Drakulić]], hrvatska književnica i novinarka (* [[1949.]]) * [[25. lipnja]] – [[Dražen Pinević]], hrvatski sportski novinar (* [[1964.]]) === Srpanj === * [[2. srpnja]] – [[Miroslav Pribanić]], hrvatski rukometaš (* [[1946.|1946]].) * [[3. srpnja]] – [[Zrinko Ogresta]], hrvatski scenarist i filmski redatelj (* [[1958.]]) * [[5. srpnja]] – [[Mile Vidović]], hrvatski katolički svećenik i crkveni povjesničar (*[[1935.|1935]].) * [[8. srpnja]] – [[Bonnie Tyler]], velška pjevačica (* [[1951.]]) * [[11. srpnja]] ** [[Peppino di Capri]], talijanski pjevač, skladatelj, i pijanist (* [[1939.]]) ** [[Susumu Tonegawa]], japanski molekularni biolog (* [[1939.]]) * [[12. srpnja]] – [[Hamad bin Khalifa al-Thani]], katarski emir (* [[1952.]]) * [[13. srpnja]] – [[Sam Neill]], novozelandski filmski glumac (* [[1947.]]) * [[16. srpnja]] – [[Brenda Fricker]], irska glumica (* [[1945.]]) * [[18. srpnja]] – [[Gajo Peleš]], hrvatski književni teoretičar i kritičar (* [[1931.]]) * [[20. srpnja]] – [[Kevin Keegan]], engleski nogometaš i trener (* [[1951.]]) * [[21. srpnja]] **[[Damir Šaban]], hrvatski glumac (* [[1958.]]) **[[Olivera Katarina]], srbijanska glumica i pjevačica (* [[1940.]]) * [[24. srpnja]] – [[Mohamed Kalilou Traoré]], malijski nogometaš (* [[1987.]]) * [[28. srpnja]] ** [[Kavinsky]], francuski glazbenik (* [[1975.]]) ** [[Zlatko Žagmešter]], hrvatski rukometaš (* [[1943.]]) * [[31. srpnja]] – [[Franco Baresi]], talijanski nogometaš (* [[1960.]]) === Kolovoz === * [[1. kolovoza]] – [[Vincent Pastore]], američki glumac (* [[1946.]]) * [[3. kolovoza]] – [[Júlio Duarte Langa]], mozambički kardinal (* [[1927.]]) * [[4. kolovoza]] – [[Klaus Hänsch]], njemački političar (* [[1938.]]) * [[9. kolovoza]] – [[Don Nelson]], američki košarkaš (* [[1940.]]) * [[13. kolovoza]] – [[Yukio Shimomura]], japanski nogometaš i trener (* [[1932.]]) * [[15. kolovoza]] – [[Milena Zupančič]], slovenska glumica (* [[1946.]]) * [[16. kolovoza]] – [[Hayden Panettiere]], američka glumica (* [[1989.]]) * [[17. kolovoza]] ** [[Frank Beard]], američki bubnjar (* [[1949.]]) ** [[Alex Fiorio]], talijanski reli-vozač (* [[1965.]]) * [[18. kolovoza]] – [[Vedrana Rudan]], hrvatska književnica i novinarka (* [[1949.]]) * [[23. kolovoza]] – [[Svein Mønnesland]], norveški slavist (* [[1943.]]) * [[25. kolovoza]] **[[Dolly Parton]], američka country pjevačica (* [[1946.]]) **[[Tim Curry]], engleski glumac i pjevač (* [[1946.]]) *[[27. kolovoza]] – [[Ratko Mladić]], srpski ratni zločinac (* [[1942.]]) * [[28. kolovoza]] – [[Harald V.]], norveški kralj (* [[1937.]]) * [[30. kolovoza]] – [[Slobodan Šnajder]], hrvatski pisac i publicist (* [[1948.]]) === Rujan === * [[2. rujna]] – [[Ivan Gudelj]], hrvatski nogometaš i trener (* [[1960.]]) * [[8. rujna]] – [[Vlasta Maček]], hrvatska šahistica (* [[1952.]]) * [[12. rujna]] – [[George Chuvalo]], kanadski boksač (* [[1937.]]) * [[13. rujna]] – [[Nedjeljko Frančula]], hrvatski geodet i kartograf (* [[1937.]]) * [[15. rujna]] ** [[Flora Brovina]], kosovska pjesnikinja, pedijatrica i aktivistica za ženska prava (* [[1949.]]) ** [[Malkica Dugeč]], hrvatska književnica (* [[1936.]]) * [[28. rujna]] – [[Andrea Zlatar Violić]], hrvatska teoretičarka književnosti (* [[1961.]]) === Listopad === * [[1. listopada]] – [[Biljana Plavšić]], bosanskohercegovačka političarka i ratna zločinka (* [[1930.]]) * [[6. listopada]] – [[Eva Marie Saint]], američka glumica (* [[1924.]]) * [[9. listopada]] – [[Goran Bare]], hrvatski glazbenik (* [[1965.]]) == Obljetnice i godišnjice == * 1050. godišnjica smrti [[Jelena Slavna|kraljice Jelene Slavne]]<ref name=JS1050>„Objavljen natječaj za literarne i znanstvene radove o kraljici Jeleni i kralju Zvonimiru”. ''Glas Koncila'', br. 2723 (30. kolovoza 2026.), god. LXV., str. 29</ref> * 950. godišnjica krunidbe [[Dmitar Zvonimir|kralja Zvonimira]]<ref name=JS1050/> * Osamstogodišnjica smrti [[Sveti Franjo Asiški|sv. Franje Asiškoga]] ([[Godina svetog Franje]])<ref name=GSF/> * Petstogodišnjica: ** prvoga spomena [[Marin Držić|Marina Držića]]<ref>[https://magazin.hrt.hr/kultura/u-dubrovniku-otvorena-izlozba-u-povodu-500-godina-prvog-spomena-marina-drzica-12686871 U Dubrovniku otvorena izložba u povodu 500 godina prvog spomena Marina Držića] HRT, objavljeno 24. travnja 2026.</ref> ** [[Mohačka bitka|Mohačke bitke]] i [[Cetinski sabor|Cetinskog sabora]] ** rođenja [[Franjo Tahy|Franje Tahija]] ** smrti [[Ludovik II., ugarsko-hrvatski kralj|Ludovika II. Jagelovića]] * Četiristogodišnjica: ** rođenja [[Klara Žižić|Klare Žižić]] ** smrti [[Marin Getaldić|Marina Getaldića]] ** smrti [[Juraj V. Zrinski|Jurja V. Zrinskog]] * 250. godišnjica [[Američka deklaracija o neovisnosti|Američke deklaracije o neovisnosti]] * Dvjestogodišnjica: ** [[Samoborski fašnik|Samoborskog fašnika]] ** rođenja [[Matija Mesić|Matije Mesića]] * 150. godišnjica: ** rođenja [[Vladimir Nazor|Vladimira Nazora]] ** rođenja [[Milan Begović|Milana Begovića]] * Stogodišnjica: ** rođenja [[Elizabeta II.|Elizabete II.]] ** rođenja [[Marilyn Monroe]] * Pedesetgodišnjica smrti [[Lavoslav Ružička|Lavoslava Ružičke]] * 25. godišnjica globalne [[Wikipedija|Wikipedije]] (15. siječnja) == Izvori == {{izvori}} qk18i7h9jw5ox572oio1hu45pq7ycz6 0 6213 7616031 7563844 2026-10-10T10:29:32Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.6 7616031 wikitext text/x-wiki {{Kemijski_element |ime = Vodik |simbol = H |redni_broj = 1 |kemijska_skupina = nemetali |grupa = 1 |perioda = 1 |blok = s |izgled = bezbojni [[plin]] |gustoca = 0,08988 |tvrdoca = - |atomska_masa = 1,00794(7) |specificni_toplinski_kapacitet = (25 °C) (H₂) 28.836 |taliste = −259,14 |vreliste = −252,87 |toplina_taljenja = (H₂) 0,117 |toplina_isparivanja = (H₂) 0,904 |EK1 = |EK2 = |e_konfiguracija = 1s¹ }} '''Vodik''' nema određen položaj u periodnom sustavu. Ima jedan valentni [[elektron]], kao [[alkalijski metali]], a od njih se razlikuje mnogo većom energijom [[Ionizacija|ionizacije]]. Za stabilnu elektronsku konfiguraciju nedostaje mu jedan [[elektron]]. Vodik bi se mogao smatrati [[Halogeni elementi|halogenim elementom]], ali ima manju [[elektronegativnost]] i afinitet prema elektronu, stoga se proučava zasebno. Čini 75% vidljive mase [[svemir]]a i ishodišna je tvar iz koje su [[Nuklearna fuzija|nuklearnom fuzijom]] nastali ostali elementi. [[Zvijezda|Zvijezde]] u [[Glavni niz|glavnom nizu]] sastoje se uglavnom od vodika u obliku [[plazma (fizika)|plazme]]. Elementarni se vodik na [[Zemlja|Zemlji]] nalazi u vrlo malim količinama.<ref> Palmer D. "Hydrogen in the Universe" [https://imagine.gsfc.nasa.gov/docs/ask_astro/answers/971113i.html] publisher=[[NASA]], 1997.</ref> Elementarni se vodik sastoji od [[Procij|običnog vodika (procija (P))]] (>99,98%), a ostatak (gotovo 0,02%) čini teški vodik ([[deuterij]] (D)) s tragovima superteškog vodika ([[tricij|tricija (T)]]). Vodik stvara kemijske veze s najviše elemenata, posebno u [[Organska kemija|organskim tvarima]]. [[Standardni tlak i temperatura|Pri standardnom tlaku i temperaturi]], vodik je plin bez boje, mirisa i okusa, 14,4 puta lakši od [[zrak]]a, neotrovan je. Slabo je [[Topljivost|topljiv]] u polarnim, a dobro u nepolarnim otapalima. [[Datoteka:Emissions Spectra.webm|mini|Ispitivanje spektra vodika]] Industrijski se najviše dobiva iz [[Prirodni plin|zemnog plina]], a rjeđe [[Elektroliza|elektrolizom]] [[voda|vode]]. Najviše se koristi u proizvodnji [[Fosilna goriva|fosilnih goriva]] (hidrokrekiranje – povećanje kvalitete goriva) i za dobivanje [[amonijak]]a (proizvodnja umjetnih goriva). U [[Metalurgija|metalurgiji]] nije baš poželjan jer mnoge [[Kovine|metale]] čini lomljivim i krtim, dakle stvara poteškoće u izgradnji cjevovoda i metalnih spremnika.<ref>"Hydrogen Basics&nbsp;— Production" [http://www.fsec.ucf.edu/en/consumer/hydrogen/basics/production.htm] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080218210526/http://www.fsec.ucf.edu/en/consumer/hydrogen/basics/production.htm |date=18. veljače 2008. }} publisher=Florida Solar Energy Center, 2007.</ref><ref>Rogers H.C.: "Hydrogen Embrittlement of Metals", journal=Science, 1999.</ref> == Povijest == Iako ga nije prvi proizveo (prvi ga je proizveo [[Paracelsus]] u 16. st. reakcijom metala i jake kiseline), vodik ([[Latinski jezik|lat.]] ''Hydrogenium'') je definirao [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Britanac]] [[Henry Cavendish]] [[1766.]]<ref>[[Opća i nacionalna enciklopedija]] u 20 svezaka, sv. 20, {{ISBN|978-953-7224-20-2}}, str. 281</ref> i nazvao ga "zapaljivim zrakom". Cavendish ga je dobio reakcijom [[cink]]a i [[Klorovodična kiselina|klorovodične kiseline]]. Definirao je o kojem se plinu radi i dokazao da reakcijom vodika i kisika nastaje [[voda]]. Zbog tog svojstva [[Antoine Lavoisier]] [[1783.]] naziva ga ''hydrogène'', od [[Starogrčki jezik|grčkog]] "onaj koji stvara vodu" (grč. ὕδωρ = voda, γενής = stvaratelj). Hrvatski je naziv uveo [[Bogoslav Šulek]]. Tekući vodik prvi je put 1898. dobio James Dewar, a godinu kasnije stvorio je i čvrsti vodik. [[Deuterij]] je 1931. dobio [[Harold Urey]], a godinu kasnije stvorio je i [[Teška voda|tešku vodu]]. 1934. [[Ernest Rutherford]] i njegov tim proizveli su [[tricij]].<ref>Emsley John: "Nature's Building Blocks", publisher=Oxford University Press, 2001.</ref> [[Datoteka:Emission spectrum-H.png|500px|desno|mini|Vodikove emisijske linije u vidljivom dijelu spektra. Postoje 4 vidljive linije [[Balmerova serija|Balmerove serije]]]] Prvi je [[balon na vrući zrak]] 1783. otkrio Jacques Charles. [[Ferdinand von Zeppelin]] napravio je letjelicu na vodik, koja je prvi let imala 1900., kasnije je nazvana [[cepelin]]. [[Nikal]] – vodikove su se [[Baterija|baterije]] prvi puta koristile 1977., a kasnije se njima koristila [[Međunarodna svemirska postaja]], [[svemirske letjelice]] [[2001 Mars Odyssey]] i [[Mars Global Surveyor]] te [[svemirski teleskop Hubble]], čije su prve baterije trajale 19 godina.<ref>[http://www.aiaa.org/content.cfm?pageid=406&gTable=japaperimportPre97&gID=57704] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090810200734/http://www.aiaa.org/content.cfm?pageid=406&gTable=japaperimportPre97&gID=57704|date=10. kolovoza 2009.}} "NTS-2 Nickel-Hydrogen Battery Performance 31", publisher=Aiaa.org, 2009.</ref> [[Datoteka:Nursery of New Stars - GPN-2000-000972.jpg|desno|mini|300px|Maglica NGC 604, ogromno područje ioniziranog vodika u galaksiji [[Messier 33]] u [[Trokut (zviježđe)|zviježđu Trokut]]]] ===Uloga u kvantnoj teoriji=== Zbog svoje jednostavne [[atom]]ske strukture koja se sastoji od jednog [[proton]]a i [[elektron]]a, atom je vodika sa svojim [[Vodikove spektralne linije|vodikovim spektralnim linijama]] svjetlosti (emisija i apsorpcija – [[Balmerova serija]], [[Lymanova serija]] itd.), imao središnju ulogu u razvoju [[Bohrov model atoma|teorije atomske strukture]]. Osim toga, atom vodika i odgovarajući kation H⁺ imali su važnu ulogu u razumijevanju prirode [[Kemijska veza|kemijskih veza]] čija se teorija razvila 1920-ih.<ref>Crepeau Bob: "Niels Bohr: The Atomic Model", journal=Great Scientific Minds, publisher=Great Neck Publishing, 2006.</ref> Prije razvoja [[kvantna mehanika|kvantne mehanike]], [[James Clerk Maxwell|Maxwell]] je uočio da [[Toplinski kapacitet|specifični toplinski kapacitet]] molekule H₂ ima neobjašnjivo odstupanje na niskim temperaturama, gdje se H₂ počinje više ponašati kao jednoatomni plin. Prema kvantnoj teoriji, ta se pojava događa zbog prostora energetskih razina, koji su naširoko raspoređeni kod H₂ zbog male mase. Taj velik prostor energetskih razina onemogućuje ravnomjernu raspodjelu toplinske energije vodika na niskim temperaturama.<ref>Berman R., Cooke, A. H.; Hill, R. W.: "Cryogenics", journal=Annual Review of Physical Chemistry, 1956.</ref> == Svojstva == Pri [[Standardni tlak i temperatura|standardnom je tlaku i temperaturi]] vodik [[plin]] bez boje, mirisa i okusa, 14.4 puta lakši od zraka, neotrovan je. Slabo je topljiv u polarnim, a dobro u nepolarnim otapalima.<!-- identičan se tekst nalazi u uvodu članka --> Ohlađen na temperaturu vrelišta, kondenzira se u bezbojnu [[Tekućina|tekućinu]] koja je najlakša od svih tekućina. Daljnjim odvođenjem topline kristalizira u proziranu [[krutina|krutinu]] heksagonske kristalne strukture. Zapaljen na zraku pri 560&nbsp;°C, izgara gotovo nevidljivim plamenom u vodu prema reakciji: 2 H₂(g) + O₂(g) → 2 H₂O(l) <math>\Delta{}_{\mathrm{r}}H</math> = 286 kJ mol⁻¹ Na sobnoj temperaturi nije previše reaktivan, no pri višim temperaturama ulazi u niz reakcija. Otapa se u mnogim metalima. Pri sobnoj temperaturi, bez [[katalizator]]a, reagira samo s [[fluor]]om i [[vanadij]]em u prahu. Razlog slaboj reaktivnosti molekularnog vodika pri sobnoj temperaturi jaka je jednostruka [[kovalentna veza]] u molekuli. Ta je veza najjača od svih jednostrukih kovalentnih veza između dvaju istovrsnih atoma. Pri povišenoj temperaturi spaja se s kisikom iz mnogih [[oksid]]a, stoga djeluje kao redukcijsko sredstvo. [[Datoteka:Fusion in the Sun.svg|mini|desno|250px|[[Niz proton-proton]] prevladava kod zvijezdi veličine našeg Sunca ili manjih]] == Rasprostranjenost == Elementarni je vodik na Zemlji vrlo rasprostranjen, ali u malim količinama. Prisutan je u [[Atmosfera|atmosferi]], [[Zemni plin|zemnom plinu]], vulkanskim plinovima, itd. U gornjim dijelovima atmosfere izlazi u svemir jer ga gravitacija teško zadržava. U obliku spojeva prisutan je u velikim količinama, ponajviše u obliku [[voda|vode]], koja prekriva gotovo dvije trećine Zemljine površine. Sastavni je dio mnogih [[Organski spojevi|organskih spojeva]], [[kiselina]] i [[otopina]]. Čini 75% mase [[svemir]]a, te je ishodišna tvar iz koje su [[nuklearna fuzija|nuklearnom fuzijom]] nastali ostali elementi. Po broju atoma, vodika ima 90% u svemiru. Ima ga u ogromnim količinama u [[zvijezda]]ma i [[Plinoviti div|plinovitim divovima]], a izgleda da ga ima u još neotkrivenoj [[Tamna tvar|tamnoj tvari]] i [[Tamna energija|tamnoj energiji]]. Molekularni oblaci s H₂ su povezani s rođenjem zvijezda. Vodik ima odlučujuću ulogu u stvaranju snage i toplinske energije u [[nuklearna fuzija|nuklearnoj fuziji]], koja se odvija u jezgrama zvijezda, kroz [[Niz proton-proton|niz proton – proton]] i [[Niz ugljik-dušik-kisik|niz ugljik – dušik – kisik]].<ref>Steve Gagnon: [http://education.jlab.org/itselemental/ele001.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200502082747/https://education.jlab.org/itselemental/ele001.html |date=2. svibnja 2020. }} "Hydrogen", publisher=Jefferson Lab, 2008.</ref><ref>Haubold Hans, Mathai, A. M., 2007. [http://www.columbia.edu/~ah297/unesa/sun/sun-chapter4.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060310214343/http://www.columbia.edu/~ah297/unesa/sun/sun-chapter4.html|date=10. ožujka 2006.}} "Solar Thermonuclear Energy Generation", publisher=Columbia University, 2008.</ref> U svemiru vodik se uglavnom nalazi u atomskom stanju ili kao [[plazma (fizika)|plazma]], čija su svojstva sasvim drukčija od molekularnog vodika H₂. Kao plazma, vodikovi elektroni i protoni nisu povezani zajedno, i stvaraju veoma jaku [[Električna vodljivost|električnu vodljivost]] i veliku emisiju [[toplina|topline]] (stvara [[elektromagnetsko zračenje]], uključujući svjetlost sa [[Sunce|Sunca]] i ostalih [[zvijezda]]). Na nabijene čestice vodika snažno utječu [[Magnetsko polje|magnetska]] i [[Električno polje|električna polja]]. Na primjer, [[Sunčev vjetar]] djeluje na Zemljinu [[magnetosfera|magnetosferu]], stvarajući [[polarna svjetlost|polarnu svjetlost]] i Birkelandovu struju.<ref>Storrie-Lombardi Lisa J.: "Surveys for z > 3 Damped Lyman-alpha Absorption Systems: the Evolution of Neutral Gas", journal=Astrophysical Journal, 2000.</ref> Pod normalnim uvjetima na Zemlji, vodik se uglavnom nalazi kao plinovita molekula H₂. Ustvari, vodikov plin je vrlo rijedak u atmosferi, svega 0,000055%, zato što je molekula vodika puno lakša od zraka, zbog čega lakše bježi iz [[Zemljina atmosfera|atmosfere]]. Ipak, na Zemljinoj površini, vodik je treći najrašireniji element, uglavnom u obliku molekula [[voda|vode]] i [[Ugljikohidrati|ugljikohidrata]]. Neke [[alga|alge]] i [[bakterije]] stvaraju plin vodik.<ref>Wolfgang H. Berger, 2007. [http://earthguide.ucsd.edu/virtualmuseum/climatechange2/11_3.shtml] "The Future of Methane", publisher=University of California, San Diego, 2008.</ref> == Dobivanje == === Laboratorijsko === Najčešće se dobiva onako kako ga je prvi put dobio Cavendish, tj. reakcijom cinka i klorovodične kiseline, umjesto koje se često rabi i razrijeđena [[sumporna kiselina]]: Zn(s) + 2 H⁺(aq) → Zn²⁺(aq) + H₂(g) Za razvijanje plinova u laboratoriju najpogodniji je [[Kippov aparat]], jer se reakcija u njemu može prekinuti i na taj način proizvesti samo potrebne količine plina. Može se dobiti i reakcijom vode s čvrstim [[hidrid]]ima, kao što je [[kalcijev hidrid]]: 2 H₂O(l) + CaH₂(s) → 2 H₂(g) + Ca²⁺(aq) + 2 OH^-(aq) te reakcijom metala negativnog redukcijskog potencijala s [[lužina]]ma, ako ti metali stvaraju hidrokso-komplekse: 2 Al(s) + 6 H₂O(l) + 2 OH^-(aq) → 2 Al(OH)₄^-(aq) + 3 H₂(g) === Industrijsko === Ovisno o cijeni električne energije i energenata, vodik se dobiva na nekoliko načina. U zemljama s jeftinom električnom energijom, dobiva se elektrolizom vode, zalužene alkalijskim hidroksidom zbog povećanja vodljivosti: *[[katoda]] (-): 4 H₂O(l) + 4e^- → 2 H₂(g) + 4 OH^-(aq) *[[anoda]] (+): 4 OH^-(aq) → O₂(g) + 2 H₂O(l) + 4e^- :::2 H₂O(l) → 2 H₂(g) + O₂(g) Vodik se dobiva i kao nusprodukt kod dobivanja [[klor]]a metodom [[kloralkalna elektroliza|kloralkalne elektrolize]]. Jedna od najraširenijih i najjeftinijih metoda jest piroliza ugljikovodika, primjerice [[etan]]a: C₂H₂(g) → C₂H₄(g) + H₂(g) Kada je lako dostupan [[metan]], koristi se njegova reakcija s vodenom parom na 1100&nbsp;°C: CH₄(g) + H₂O(g) ⇄ CO(g) + 3 H₂(g) <math>\Delta{}_{\mathrm{r}}H</math> = 214.4 kJ mol⁻¹ Kada je lako dostupan i jeftin ugljen, koristi se redukcija vodene pare: C(s) + H₂O(g) ⇄ CO(g) + H(g) <math>\Delta{}_{\mathrm{r}}H</math> = 131.25 kJ mol⁻¹ [[Datoteka:Algae hydrogen production.jpg|mini|desno|300px|Bioreaktor s algama za proizvodnju vodika]] Dobivena smjesa zove se [[vodeni plin]]. [[Ugljikov dioksid|Ugljikov(II) oksid]] od vodika se odvaja reakcijom s dodatnom vodenom parom, pri čemu nastaje dodatna količina vodika: CO(g) + H₂O(g) → H₂(g) + CO₂(g) Nastali [[ugljikov(IV) oksid]] uklanja se iz smjese apsorpcijom u lužini ili ispiranjem vodom pod tlakom. Lako se uklanja i hlađenjem tekućim zrakom. Tragovi neizreagiranog [[ugljikov(II) oksid|ugljikovog(II) oksida]] uklanjaju se prevođenjem plina preko zagrijanog [[natrijev hidroksid|natrijevog hidroksida]] pri čemu nastaje [[natrijev metanoat]]. ===Termokemijski procesi=== Postoji više od 200 termokemijskih procesa, koji se mogu iskoristiti za razdvajanje vode. Desetak procesa istražuje se i ispituje za dobivanje vodika i [[kisik]]a iz [[voda|vode]], te grijanjem bez upotrebe [[električna struja|električne struje]], a ti su procesi na primjer: ciklus [[željezo|željeznog]] oksida, ciklus [[cerij]] (IV) oksid - cerij (III) oksid, ciklus [[cink]] – cink oksid, ciklus [[sumpor]] – [[jod]], ciklus [[Bakar (element)|bakar]] – [[klor]] i ciklus hibridni [[sumpor]]. Veliki broj laboratorija u Francuskoj, Njemačkoj, Grčkoj, Japanu i SAD razvijaju termokemijske procese uz korištenje Sunčeve energije i vode.<ref>[http://www.hydrogen.energy.gov/pdfs/review05/pd28_weimer.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121027080909/http://www.hydrogen.energy.gov/pdfs/review05/pd28_weimer.pdf |date=27. listopada 2012. }} "Development of solar-powered thermochemical production of hydrogen from water"</ref><ref>[url=http://www.hydrogen.energy.gov/pdfs/progress07/ii_f_1_perret.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121027080922/http://www.hydrogen.energy.gov/pdfs/progress07/ii_f_1_perret.pdf |date=27. listopada 2012. }}] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121027080922/http://www.hydrogen.energy.gov/pdfs/progress07/ii_f_1_perret.pdf |date=27. listopada 2012. }} "Development of Solar-Powered Thermochemical Production of Hydrogen from Water", DOE Hydrogen Program, 2007., Perret Robert, 2008.</ref> ===Anaerobna korozija=== [[Datoteka:Ferrous hydroxide.JPG|mini|desno|250px|U spremniku je tamno zeleni željezo(II) hidroksid ili zelena korozija]] Bez prisustva kisika, [[željezo]] i legirani [[čelik]] polako [[Oksidacija|oksidiraju]] uz pomoć [[proton]]a iz vode, koji se pretvaraju u plinoviti vodik H₂. Anaerobna korozija stvara prvo željezni hidroksid (zelena korozija) i ta se kemijska reakcija može opisati kao: ::Fe + 2 H₂O → Fe(OH)₂ + H₂ U drugom koraku, bez prisustva kisika, željezni hidroksid može oksidirati uz pomoć protona iz vode i stvoriti [[magnetit]] i plinoviti vodik. Taj se proces naziva Shikorrova reakcija: ::3 Fe(OH)₂ → Fe₃O₄ + 2 H₂O + H₂ Dobro kristalizirani magnetit (Fe₃O₄) je termodinamički puno stabilniji od željeznog hidroksida. Taj se proces obično dešava za vrijeme anaerobne korozije željeza i čelika, u [[Podzemne vode|podzemnim vodama]] koje nemaju kisika, i u reduciranim [[tlo|tlu]] u kojem ima dosta vlage. ===Geološko stvaranje – serpentacija=== Bez prisustva kisika, u dubokim geološkim slojevima, koji su daleko od Zemljine atmosfere, plinoviti vodik se stvara za vrijeme procesa '''serpentacije''', što je anaerobna oksidacija protona vode (H⁺) i željeznog (Fe²⁺) [[Silikati|silikata]], koji je prisutan u kristalima fajalita (Fe₂SiO₄ – krajnji član [[olivin]]a). Ta reakcija vodi do stvaranja [[magnetit]]a (Fe₃O₄), [[kvarc]]a (SiO₂) i vodika (H₂), na sljedeći način: 3 Fe₂SiO₄ + 2 H₂O → 2 Fe₃O₄ + 3 SiO₂ + 3 H₂ == Spojevi == [[Datoteka:3D model hydrogen bonds in water.svg|250px|desno|mini|Model vodikovih veza (1) kod molekula [[voda|vode]].]] Spojevi vodika mogu se podijeliti na spojeve u kojima je pisutan u negativnom (-1) i pozitivnom (+1) oksidacijskom stanju. Prvi se nazivaju [[hidridi]]ma, i zauzimaju manjinu vodikovih spojeva, dok su drugi puno zastupljeniji i važniji. Sastavni je dio živog svijeta, u kojem igra jednu od temeljnih uloga. Poznati spojevi su vodikov peroksid i vodikov praskavac.<!-- vodikov praskavac nije spoj nego smjesa vodika i kisika --> ===Kovalentni i organski spojevi=== Na sobnoj temperaturi nije previše reaktivan, no pri višim temperaturama ulazi u niz reakcija. Poznati su milijuni [[ugljikovodik]]a, koji su područje proučavanja organske kemije. Vodik stvara spojeve i s elementima koji imaju veću elektronegativnost, kao što su [[halogeni elementi]] (F, Cl, Br, I). Kada se spaja s [[fluor]]om, [[kisik]]om ili [[dušik]]om, vodik se može vezati u jakoj nekovalentnoj vezi, koja se zove [[vodikova veza]], koja je kritična u stabilnosti mnogih bioloških molekula. Vodik se veže i s manje elektronegativnim elementima, kao što su [[Kovine|metali]] i [[polumetali]]. ===Hidridi=== [[Hidridi]] su spojevi raznih kemijskih elemenata s vodikom. S-blok čine elementi prve i druge skupine periodnog sustava elemenata. P-blok čine elementi 13. – 17. skupine periodnog sustava elemenata. To su najvažniji hidridi, često korišteni u praksi. Dijele se na kisele, bazne, amfoterne i neutralne. Kiseli hidridi su oni hidridi koji u reakciji s vodom daju kiseline. Bazni hidridi su oni hidridi koji u reakciji s vodom daju baze. Amfoterni hidridi, ovisno o reakciji, mogu se ponašati i kao kiseline i kao baze. Neutralni hidridi uopće ne reagiraju s vodom. == Izotopi == [[Datoteka:Tritium-watch.jpg|mini|200px|desno|Sat s luminiscentnom bojom od tricija]] Elementarni vodik sastoji se od [[procij|običnog vodika (procija)]] (>99,98%), dok ostatak (gotovo 0,02%) čini [[deuterij|teški vodik (deuterij)]] s tragovima [[tricij|superteškog vodika (tricija)]]. *1H ili [[procij]] je daleko najčešći izotop vodika, kojeg ima više od 99,98%. Ima jedan [[proton]] i jedan [[elektron]]. Za razliku od svih ostalih izotopa, nema [[neutron]]. *2H ili [[deuterij]], ima jedan proton i jedan neutron u jezgri, te jedan elektron. U biti, vjeruje se da sav deuterij u svemiru potječe još od vremena [[Veliki prasak|velikog praska]] i da još traje.<!-- u ovom članku je shema proton-proton niza koji je mehanizam nastajanja deuterija u zvijezdama pa prošla rečenica nema smisla --> Deuterij nije radioaktivan, i ne predstavlja značajnu opasnost za zdravlje. On se koristi i kod [[NMR|nuklearne magnetske rezonantne]] [[spektroskopija|spektroskopije]], za označavanje neradioaktivnih tvari u otapalu<!-- krivo -->. Voda koja uključuje atome deuterija se naziva [[teška voda]]. Teška voda se koristi u [[Nuklearni reaktor|nuklearnim reaktorima]] za smanjivanje brzine brzih [[neutron]]a, kao i za hlađenje nuklearnih reaktora. Deuterij predstavlja moguće gorivo za dobivanje [[Energija nuklearne fuzije|električne energije iz nuklearne fuzije]]. *3H ili [[tricij]], ima jedan proton i dva neutrona u jezgri, te jedan elektron.Tricij je radioaktivan, raspada se u [[helij]]-3 izotop, uz pojavu [[beta-čestica]] i ima [[vrijeme poluraspada]] od 12,32 godine. Toliko je radioaktivan da se koristi za [[Luminiscencija|luminiscentne]] boje, koje se koriste i kod satova, kod kojih se može vidjeti vrijeme i u mraku. Staklo sprječava da mala količina radioaktivnosti izađe van. U prirodi se tricij može naći u vrlo malim količinama u [[Zemljina atmosfera|atmosferi]], a nastaje zbog djelovanja [[Kozmičke zrake|kozmičkih zraka]]. Tricij može nastati kod testiranja [[Nuklearno oružje|nuklearnog oružja]]. Tricij predstavlja moguće gorivo za dobivanje [[Energija nuklearne fuzije|električne energije iz nuklearne fuzije]]. On se koristi kod kemijskih i bioloških pokusa kao radioaktivni označivač. Vodik je jedini kemijski element čiji se izotopi označuju drugim imenima (procij, deuterij, tricij). [[Međunarodna unija za čistu i primijenjenu kemiju]] dozvoljava oznake D za deuterij ili T za tricij, ali preporučuje oznake ²H i ³H. Oznaka P se već koristi za [[fosfor]], tako da se ne može koristiti za procij. == Molekularni izomeri == Prilikom ispitivanja vibracijsko-rotacijskog spektra vodika pronađene su promjene u intenzitetu rotacijskih vrpci, koje su protumačene hipotezom o postojanju dva oblika vodika koji se razlikuju po nuklearnim spinovima u molekuli vodika. Ako su spinovi dvaju protona iz molekule antiparalelni, rezultantni spin je nula, te je stanje nedegenerirano. Takav vodik zove se para-vodik. Ako su paralelni, rezultantni spin je 1, a stanje je trostruko degenerirano, što dovodi do orto-vodika. Pri sobnoj temperaturi, elementarni se vodik sastoji od 75% orto-vodika i 25% para-vodika. Orto- i para-vodik razlikuju se po nekim fizikalnim svojstvima, primjerice energiji disocijacije, toplinskom kapacitetu, tlaku para i slično. Između njih postoji ravnoteža: ''o''-H₂ ⇄ ''p''-H₂ <math>\Delta{}_{\mathrm{}}H</math> < 0 koja se hlađenjem pomiče udesno. Na niskim temperaturama moguće je izolirati gotovo čisti para-vodik, no čisti orto-vodik nije moguće izolirati, jer povećanjem temperature ne dolazi do povećanja njegovog udjela iznad 75%. Odnos između orto- i para-vodika je vrlo bitna kod spremanja tekućeg vodika u spremnik, jer pretvaranje orto-vodika u para-vodik stvara dodatno toplinu, koja može dovesti do hlapljenja, a time i gubitka tekućeg vodika. Zbog toga treba koristiti [[katalizator]]e, kao što su [[Željezov(III) oksid|željezov (III) oksid]], aktivni [[ugljik]], platinizirani [[azbest]], [[kovine rijetkih zemalja]], [[Uranij|uranovi]] spojevi, [[krom]]ov oksid i neki spojevi [[nikal|nikla]]. Molekularni oblik iona triatomnog vodika ili H³⁺, je pronađen u međuzvjezdanoj materiji, koji je nastao ionizacijom vodika s [[kozmičke zrake|kozmičkim zrakama]]. Također, taj oblik molekule je pronađen u gornjoj atmosferi [[Jupiter (planet)|Jupitera]]. Ona je dosta stabilna u tim okolinama, zbog malih temperatura i gustoće. To je jedan od najraširenijih [[ion]]a u svemiru. == Primjena == Vodik je vrlo važna industrijska sirovina. Koristi se, između ostalog, za sintezu [[amonijak]]a i [[metanol]]a, za proizvodnju goriva za motorna vozila hidrogenacijom ugljika, [[Nafta|nafte]] i [[katran]]a. Koristi se i za zavarivanje i taljenje [[metal]]a, za punjenje zračnih balona i zračnih brodova, za redukciju metalnih [[oksid]]a u metale, hidrogeniranje ulja u masti itd. Radi se na korištenju vodika kao goriva. Tehnologija je vrlo slabo rasprostranjena. Prednosti vodika kao goriva su: *visoka energetska vrijednost *neograničene količine dostupne u spojevima *izgaranjem daje kemijski čistu vodu *cjevovodima se može razvoditi na daljinu *lakše se skladišti i čuva nego električna energija Nedostaci koji sprječavaju rašireniju uporabu su: *visoka cijena i često slaba isplativost izvlačenja vodika iz spojeva *obilno curenje vodika kroz spremnike i cjevovode, zbog ekstremo malene molekule *vodik difundiranjem u razne metale narušava njihovu kristalnu rešetku čineći ih krtima *opasnost za ozonski sloj jer trenutno reducira ozon u vodu U kemijskom smislu, vodik nije izvor, već spremnik energije, jer nije prirodno nabavljiv u elementarnom obliku. U slučaju uspješne i održive nuklearne fuzije u [[nuklearna elektrana|nuklearnoj elektrani]], bio bi izvor ogromnih količina energije. Velike količine H₂ se koriste u naftnoj i kemijskoj industriji. Najveća primjena je kod poboljšanja [[Fosilna goriva|fosilnih goriva]] i u proizvodnji [[amonijak]]a. U petrokemiji H₂ se koristi u procesima kao što su: hidrokrekiranje, katalitičko reformiranje benzina, izomerizacija i alkilacija. H₂ se isto koristi u povećanju zasićenja nezasićenih masti i ulja (koristi se za dobivanje [[margarin]]a). Također je sirovina za dobivanje [[Klorovodična kiselina|klorovodične kiseline]], a koristi se i kao [[reducens]] za [[mineralne sirovine]] ili rude.<ref>Chemistry Operations: 2003. [http://periodic.lanl.gov/elements/1.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100111074702/http://periodic.lanl.gov/elements/1.html |date=11. siječnja 2010. }} "Hydrogen|publisher=Los Alamos National Laboratory" 2008.</ref> Vodik je izuzetno topljiv u mnogim [[Kovine rijetkih zemalja|kovinama rijetkih zemalja]] i [[Prijelazni metali|prijelaznim metalima]], a topljiv je i u nanokristalima i amorfnim metalima. [[Topljivost]] u metalima utječe na lokalne deformacije ili nečistoće u [[Kristalna rešetka|kristalnim rešetkama]], tako da metali postaju krtiji i lomljiviji, što stvara velike probleme u [[metalurgija|metalurgiji]], u izradi cjevovoda i metalnih rezevoara. Ponekad se to može riješiti ako vodik se pročisti prolaskom kroz diskove [[paladij]]a.<ref>Takeshita Wallace: "Hydrogen solubility in 1:5 compounds between yttrium or thorium and nickel or cobalt", journal=Inorganic Chemistry, 1974.</ref> Plinoviti vodik H₂ se koristi za hlađenje rotora [[Električni generator|električnih generatora]] u [[Elektrane i elektroenergetske mreže|elektranama]], zato što ima najveću toplinsku provodljivost od svih plinova. Tekući H₂ se koristi u ispitivanju [[supravodljivost]]i kod vrlo niskih temperatura. Budući da je plinoviti vodik H₂ skoro 15 puta lakši od zraka, nekad se koristio za [[Balon na vrući zrak|balone na vrući zrak]]. U novije vrijeme, plinoviti vodik H₂ se miješa s [[dušik]]om, za dobivanje '''formirajućeg plina''' (oko 5% vodika u dušiku), koji se koristi kod postupka lociranja ili utvrđivanja propuštanja kod raznih cjevovoda u automobilskoj, kemijskoj industriji, elektranama, zrakoplovstvu i telekomunikacijama. Vodik se koristi kao dodatak [[hrana|hrani]] (E 949) za provjeru konzervirane hrane.<ref>Matthias Block: "Hydrogen as Tracer Gas for Leak Detection", publisher=Sensistor Technologies, 2004. [http://www.ndt.net/abstract/wcndt2004/523.htm] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181121042020/https://www.ndt.net/abstract/wcndt2004/523.htm |date=21. studenoga 2018. }}</ref> [[Trojna točka]] vodika u ravnoteži iznosi 13, 8033 Kelvina. ===Nosilac energije=== [[Datoteka:Brno, Autotec, Mercedes Citaro na palivové články II.jpg|mini|desno|250px|Mercedes-Benz O530 Citaro autobus kojeg pogone vodikove [[Goriva ćelija|gorive ćelije]], u [[Brno]], [[Češka]].]] Vodik nije izvor energije, osim u mogućim elektranama na [[nuklearna fuzija|nuklearnu fuziju]], koje bi koristile [[deuterij]] i [[tricij]], što je još daleko od komercijalne upotrebe. Vodik koji se dobije iz sunčevih, bioloških ili električnih izvora, treba više energije nego što od njega možemo dobiti izgaranjem, zato on više ima ulogu kao [[baterija]], za spremanje ili skladištenje energije. Vodik se može dobiti iz [[metan]]a, ali ti se izvori nazivaju neodrživim izvorima energije.<ref>[http://www-formal.stanford.edu/jmc/progress/hydrogen.html McCarthy John: "Hydrogen", publisher=Stanford University, 1995]</ref> '''Gustoća energije''' po jedinici obujma, za tekući ili komprimirani vodik, je puno manja od poznatih fosilnih goriva, iako po jedinici mase, gustoća energije je veća. Ipak, o vodiku se dosta raspravlja kao o budućem nosiocu energije. Tako recimo, vezivanjem ugljikovog dioksida iz zraka, može biti povezano sa stvaranjem H₂ kao fosilnog goriva. Tada bi vodik bio relativno čisti izvor energije, uz malo ispuštanje [[Dušikovi oksidi|dušikovih oksida]], ali bez stvaranja [[Ugljikov(IV) oksid|ugljikovog dioksida]]. Ipak, ulaganje u infrastrukturu bi bilo znantno.<ref>"DOE Seeks Applicants for Solicitation on the Employment Effects of a Transition to a Hydrogen Economy", publisher=US Department of Energy, 2006. [http://www.hydrogen.energy.gov/news_transition.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110719105413/http://www.hydrogen.energy.gov/news_transition.html|date=19. srpnja 2011.}}</ref> ===Proizvodnja poluvodiča=== U proizvodnji [[poluvodič]]a, vodik se koristi za zasićenje slomljenih (“klimavih”) veza u amorfnom [[silicij]]u i amorfnom [[ugljik]]u, da bi im se povećala kvaliteta. On je isto mogući dodatak u različitim oksidima, kao: ZnO, SnO₂, CdO, MgO, ZrO₂, HfO₂, La₂O₃, Y₂O₃, TiO₂, SrTiO₃, LaAlO₃, SiO₂, Al₂O₃, ZrSiO₄, HfSiO₄ i SrZrO₃.<ref>Van de Walle: "Hydrogen multicentre bonds", journal=Nature Materials, 2007.</ref> == Biološka uloga == Kao sastojak vode, nalazi se u svakom biološkom organizmu u velikim količinama. Osim u vodi, nalazi se i u gotovo svim organskim spojevima unutar organizma, vezan kovalentno za primjerice [[ugljik]] ili [[dušik]]. U vodenim otopinama koje su dio svakog organizma, nazočan je u obliku H⁺ iona, te kao takav ima izvanredno važnu, temeljnu ulogu u regulaciji staničnih procesa. H₂ se stvara kod nekih vrsta [[Vrenje|vrenja ili fermentacija]], a stvaraju ga neki [[mikroorganizmi]], obično uz pomoć [[katalizator]]a, koje sadrže [[enzim]]e sa [[željezo]]m ili [[nikal|niklom]], koji se nazivaju hidrogenaze. Razdvajanje vode u protone, elektrone i kisik, javlja se kod gotovo svih biljaka koje vrše [[fotosinteza|fotosintezu]]. Neki takvi organizmi, kao [[modrozelene alge]] su razvile i drugi korak, po mraku, kojim se stvara plinoviti vodik H₂ uz pomoć specijalnih hidrogenaza u [[kloroplast]]u. Trenutno se rade ispitivanja na genetski modificiranim modrozelenim algama, koje bi stvarale H₂, čak i u prisustvu kisika ili takozvani '''bioreaktori'''.<ref>Williams Chris; "Pond life: the future of energy", publisher=The Register, 2006. [http://www.theregister.co.uk/2006/02/24/pond_scum_breakthrough/]</ref> ==Sigurnost i mjere opreza== Vodik stvara čitav niz opasnosti za čovjekovu sigurnost, pogotovo H₂ je opasan kao plin praskavac u zraku. Osim toga, tekući vodik je opasan, jer stvara vrlo niske temperature, što može dovesti do smrzotina.<ref>"Hydrogen Safety", publisher=Humboldt State University, [http://www.schatzlab.org/education/h2safety.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110326001949/http://www.schatzlab.org/education/h2safety.html|date=26. ožujka 2011.}}, 2010.</ref> == Izvori == {{izvori|30em}} {{Wječnik-stavka}} == Vanjske poveznice == [http://www.ktf-split.hr/periodni/h.html Vodik (PSE) - Kemijsko-tehnološki fakultet Split] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20040807230158/http://www.ktf-split.hr/periodni/h.html |date=7. kolovoza 2004. }} {{Kemijski elementi}} [[Kategorija:Kemijski elementi]] olox9527q99bgnv147147n77da10zt0 0 6520 7615552 6991767 2026-10-09T12:09:17Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Američki atletičari|Američki atletičari]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7615552 wikitext text/x-wiki {{Infokvir atletičar | ime = Carl Lewis | slika = CarlLewis.jpg | slika_širina = 151px | slika_opis = | puno_ime = Frederick Carlton Lewis | nadimak = "King Carl", "Sin vjetra" | datum_rođenja = [[1. srpnja]] [[1961.]] | mjesto_rođenja = [[Birmingham, Alabama|Birmingham]], [[Alabama]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | državljanstvo = {{Z+X|SAD}} | karijera = | discipline = | rekordi = | medalje = {{Medalje vrh2}} {{Medalje šport | [[Atletika]]}} {{Medalje OI}} {{Medalje zlato | [[OI 1984.]] | [[Utrka na 100 m|100 m]]}} {{Medalje zlato | OI 1984. | [[Utrka na 200 m|200 m]]}} {{Medalje zlato | OI 1984. | [[Skok u dalj]]}} {{Medalje zlato | OI 1984. | [[Štafeta 4 x 100 m|4 x 100 m]]}} {{Medalje zlato | [[OI 1988.]] | 100 m}} {{Medalje srebro | OI 1988. | 200 m}} {{Medalje zlato | OI 1988. | Skok u dalj}} {{Medalje zlato | [[OI 1992.]] | Skok u dalj}} {{Medalje zlato | OI 1992. | 4 x 100 m}} {{Medalje zlato | [[OI 1996.]] | Skok u dalj}} {{Medalje SP}} {{Medalje zlato | [[Svjetsko prvenstvo u atletici 1983.|SP 1983.]] | 100 m}} {{Medalje zlato | [[Svjetsko prvenstvo u atletici 1983.|SP 1983.]] | Skok u dalj}} {{Medalje zlato | [[Svjetsko prvenstvo u atletici 1983.|SP 1983.]] | 4 x 100 m}} {{Medalje zlato | [[Svjetsko prvenstvo u atletici 1987.|SP 1987.]] | 100 m}} {{Medalje zlato | [[Svjetsko prvenstvo u atletici 1987.|SP 1987.]] | Skok u dalj}} {{Medalje zlato | [[Svjetsko prvenstvo u atletici 1987.|SP 1987.]] | 4 x 100 m}} {{Medalje zlato | [[Svjetsko prvenstvo u atletici 1991.|SP 1991.]] | 100 m}} {{Medalje srebro | [[Svjetsko prvenstvo u atletici 1991.|SP 1991.]] | Skok u dalj}} {{Medalje zlato | [[Svjetsko prvenstvo u atletici 1991.|SP 1991.]] | 4 x 100 m}} {{Medalje bronca | [[Svjetsko prvenstvo u atletici 1993.|SP 1993.]] | 200 m}} {{Medalje dno}} }} '''Carlton Frederick "Carl" Lewis''' ([[Birmingham, Alabama|Birmingham]] [[Alabama]], [[SAD]], [[1. srpnja]] [[1961.]]) bivši je [[SAD|američki]] atletičar. U izboru [[Međunarodni olimpijski odbor|MOO-a]], 1999.godine, proglašen najvećim [[Atletika|atletičarem]] [[20. stoljeće|20. stoljeća]], iste godine u izboru renomiranog američkog časopisa [[Sports Illustrated]] proglašen "olimpijcem stoljeća", a sveukupno je, po mišljenju mnogih, i najveći [[šport]]aš - ''svih vremena''. == Športski uspjesi == Američki superatletičar, kojeg su krasili mnogi nadimci, od kojih su najpoznatiji ''"KIng Carl"'' i ''"Sin vjetra"''. Osvajač je devet zlatnih i jedne srebrne olimpijske medalje na [[Olimpijske igre|Olimpijskim igrama]] [[XXIII. Olimpijske igre – Los Angeles 1984.|1984]],[[XXIV. Olimpijske igre – Seul 1988.|1988]],[[XXV. Olimpijske igre – Barcelona 1992.|1992]] i [[XXVI. Olimpijske igre – Atlanta 1996.|1996]] ([[Los Angeles]], [[Seoul]], [[Barcelona]] i [[Atlanta]]); te osmerostruki svjetski prvak u atletici na [[Svjetska prvenstva u atletici|SP]] od [[1983.]] do [[1993.]], i to kad su se svjetska atletska prvenstva održavala svake četiri godine, a ne svake dvije, kao danas. Carl Lewis, športski fenomen kakav će se teško ponoviti, ujedinio je u svojim uspjesima podvige više vrhunskih atletičara. Ponovio je podvig koji je prije njega ostvario [[Paavo Nurmi]], osvojivši devet zlatnih olimpijskih medalja, zatim je ponovio uspjeh [[Jesse Owens]]a iz Berlina, [[1936.]], pobijedivši na 100 m, 200 m, u skoku u dalj i u štafeti 4 x 100 m; a ponovio je i podvig svog sunarodnjaka [[Al Oerter]]- a koji je pobijedio na četirima Olimpijskim igrama (od 1956-1968, u bacanju diska), pobijedivši također četiri puta na Olimpijskim igrama - u skoku u dalj. Pri tom valja napomenuti da nitko, prije ni poslije njega, nije u skoku u dalj pobijedio čak ni dva puta. Uz to, prvi je sprinter koji je dva puta pobijedio na OI na 100 m, [[XXIII. Olimpijske igre – Los Angeles 1984.|1984.]] i [[XXIV. Olimpijske igre – Seul 1988.|1988.]] a kasnije je taj njegov uspjeh nadmašio [[Usain Bolt]], [[XXIX. Olimpijske igre – Peking 2008.|2008.]], [[XXX. Olimpijske igre – London 2012.|2012.]] i [[XXXI. Olimpijske igre – Rio de Janeiro 2016.|2016.]] Nadalje on je prvi čovjek koji je na razini mora trčao [[Razvoj svjetskog rekorda na 100 m|100 m]] ispod 10 sec, u gradu [[Modesto]], u [[Kalifornija|Kaliforniji]], [[14. svibnja]] [[1983.]] – 9,97 sekundi. Na vrhuncu svoje karijere (tijekom 80-ih i početkom 90-ih) bio je sprinter s najviše utrka na 100 m ispod 10 sec, te na 200 m ispod 20 sec; a ostao je, i vjerojatno će još jako dugo ostati, atletičar s najviše skokova preko 8,50 m. Uz to ima i neprekinuti 10-godišnji niz od 65 uzastopnih pobjeda u skoku u dalj, od [[1981.]] do [[1991.]], kada ga je na [[Svjetsko prvenstvo u atletici 1991.|SP 1991.]] u [[Tokio|Tokiju]], u mitskom "dvoboju titana", pobijedio sunarodnjak [[Mike Powell]], koji je za to morao postaviti i danas važeći svjetski rekord (8 m 95&nbsp;cm) i koji nikad više nije bio blizu tako dalekom skoku, a sam Lewis je u tom porazu postavio i osobni rekord, i najbolju seriju skokova u povijesti atletike. Radi ilustracije: do sada je ukupno 10 (deset) atletičara u povijesti atletike preskočilo (što vani, što u dvorani) 8 m i 71&nbsp;cm, pa naviše. Sveukupno 18 skokova. Od toga Carl Lewis ima 9 skokova (1 dvoranski, iz 1984., što je i danas važeći svjetski dvoranski rekord: 8 m 79&nbsp;cm), a preostala devetorica - 9! Po uspjesima koje je postigao na najvećim natjecanjima, slobodno se može konstatirati - to je najveća karijera u povijesti atletike, pa vjerojatno i športa, uz onu veličanstvenog [[Plivanje|plivača]] [[Michael Phelps|Michaela Phelpsa]]. Treba napomenuti da se je Carl Lewis kvalificirao i za [[Olimpijske igre]] u [[Moskva|Moskvi]], [[1980.]], (kao 19-godišnjak), u štafeti 4 x 100 m i u skoku u dalj, ali je to izostalo zbog bojkota, čime mu je, najvjerojatnije, uskraćena najmanje jedna sigurna zlatna medalja - u štafeti, a čime bi, svojevremeno, bio zasjeo na prvo mjesto vječne liste olimpijaca s najviše medalja. Ovako se, do pojave [[Plivanje|plivača]] [[Michael Phelps|Michaela Phelpsa]], nalazio na četvrtom mjestu, iza [[Larisa Latinjina|Larise Latinjine]], ([[gimnastika]], [[Ukrajina]]), [[Paavo Nurmi|Paava Nurmija]], ([[atletika]], [[Finska]]) i [[Mark Spitz|Marka Spitza]], ([[plivanje]], [[SAD]]). Sve četvero ima po 9 zlatnih medalja, a poredak određuje broj srebrnih i brončanih: Latinjina 5 srebrnih i 4 brončane, Nurmi 3 srebrne, Spitz 1 srebrna i 1 brončana, te Lewis 1 srebrna medalja. Sada se nalazi na petom mjestu, jer je Michael Phelps prvi s 18 zlatnih, 2 srebrne i 2 brončane olimpijske medalje. Međutim Lewis je, kao što je kod žena [[Gimnastika|gimnastičarka]] [[Věra Čáslavská]], opet do pojave Michaela Phelpsa, bio športaš s najviše '''pojedinačno''' osvojenih zlatnih olimpijskih medalja - 7, ako računamo aktualne športske discipline ([[Ray Ewry]], USA, osvojio je 8 pojedinačnih zlatnih medalja 1900., 1904. i 1908., ali u disciplinama koje odavno više nisu u programu Olimpijskih igara: skok udalj, skok uvis i troskok - iz mjesta). Nakon Olimpijskih igara [[XXVIII. Olimpijske igre – Atena 2004.|2004.]], [[XXIX. Olimpijske igre – Peking 2008.|2008.]], [[XXX. Olimpijske igre – London 2012.|2012.]] i [[XXXI. Olimpijske igre – Rio de Janeiro 2016.|2016.]] najviše samostalno osvojenih zlatnih medalja ima Phelps - 13. == Optužbe za doping == [[2003.]] godine je Dr. Wade Exum, iz Olimpijskog odbora SAD-a, objavio preslike dokumenata s imenom 100 američkih športaša koje je nacionalni savez otkrio u dopingu ali su bez obzira na to dobili dozvole za međunarodne nastupe tijekom zadnjih desetljeća [[20. stoljeće|20-tog stoljeća]]. Među tim imenima bilo je i ime Carla Lewisa. Pokazalo se da je primjerice Lewis tijekom 1988. godine tri puta navodno bio otkriven u korištenju nedozvoljenih sredstava, i to prilikom izbornih natjecanja za sastav reprezentacije SAD-a na OI, te je dobio zabranu nastupa pred Olimpijske Igre. Nastup mu je naknadno ipak dozvoljen odnosno kazna ukinuta, slično kao i većem broju drugih športaša, nakon njegove tvrdnje da je sporne preparate dobio ne znajući za njih. Službeno dakle Lewis nikad nije kažnjen zbog dopinga, ali je ovaj događaj bacio sjenu na fantastičnu karijeru ovog vrhunskog sprintera. Stvar je neobična tim više što je sam Lewis godinama bio najgorljiviji kritičar dopinga, posebno je bio poznat po žestokim verbalnim napadima na [[Ben Johnson]]a tijekom njihovog višegodišnjeg rivalstva, i to prije te naravno i poslije čuvenog skandala u Seoulu. == Zanimljivost == * Na prvenstvu SAD u [[Indianapolis]]u 1982. godine Carl Lewis je s minimalnim prijestupom skočio u dalj 9.14 metara<ref>[http://www2.iaaf.org/athletes/legends/CarlLewis.html IAAF Athletes]</ref><ref>''Track and Field News'', August 1982, vol. 35, #6, p.28–29</ref> zbog čega svjetski rekord nije priznat. * Britanski bračni par Anthony i Carmen Hamilton, porijeklom s [[Grenada|Grenade]], fascinirani veličanstvenim uspjesima Carla Lewisa, nadjenuli su svom sinu ime ''Lewis Carl''. On je danas slavni vozač [[Formula 1|Formule 1]] - [[Lewis Hamilton|Lewis Carl Hamilton]].<ref>[http://sportsillustrated.cnn.com/2007/racing/06/12/hamilton0618/index.html Lewis Hamilton: intervju] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080121143456/http://sportsillustrated.cnn.com/2007/racing/06/12/hamilton0618/index.html |date=21. siječnja 2008. }} Sports Illustrated. CNN. Preuzeto 22. ožujka 2012.</ref> == Karijera == * 1983. - SP, 3 zlatne medalje (100 m, [[skok u dalj]] i štafeta 4 x 100 m) * [[XXIII. Olimpijske igre – Los Angeles 1984.|1984. - OI]], 4 zlatne medalje (100 m, 200 m, skok u dalj i štafeta 4 x 100 m) * 1987. - SP, 3 zlatne medalje (100 m, skok u dalj i štafeta 4 x 100 m) * [[XXIV. Olimpijske igre – Seul 1988.|1988. - OI]], 2 zlatne medalje (100 m, skok u dalj), 1 srebrna medalja (200 m) * 1991. - SP, 2 zlatne medalje (100 m i štafeta 4 x 100 m), 1 srebrna medalja (skok u dalj) * [[XXV. Olimpijske igre – Barcelona 1992.|1992. - OI]], 2 zlatne medalje (skok u dalj i štafeta 4 x 100 m) * 1993. - SP, 1 brončana medalja (200 m) * [[XXVI. Olimpijske igre – Atlanta 1996.|1996. - OI]], 1 zlatna medalja (skok u dalj) == Osobni rekordi == * [[Razvoj svjetskog rekorda na 100 m|100 m]]: 9,86 sec (1991., tada svjetski rekord) * [[Utrka na 200 m|200 m]]: 19,75 sec (1983.) * [[skok u dalj]]: 8 m 87&nbsp;cm (1991.); u dvorani: 8 m 79&nbsp;cm (1984., važeći svjetski dvoranski rekord) * [[Štafeta 4 x 100 m]]: 37,40 sec (1992., tada svjetski rekord) == Povezani članci == * [[Olimpijci s najviše medalja]] == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == === Ostali projekti === {{WProjekti |commons = Carl Lewis |commonshr = Carl Lewis |commonscat = Carl Lewis |commonscathr = Carl Lewis }} * [https://web.archive.org/web/20070114030313/http://www.carllewis.com/ Službena stranica Carla Lewisa] {{jezikk|engl.|engleski}} <div class="Boxmerge">{{OI pobjednici - 100m muški}}{{OI pobjednici - 200m muški}}{{OI pobjednici - skok u dalj muški}}{{Svjetski prvaci u atletici - 100 m muški}}{{BBC-jev međunarodni sportaš godine}}</div> {{GLAVNIRASPORED:Lewis, Carl}} [[Kategorija:Olimpijski pobjednici u atletici]] [[Kategorija:Svjetski prvaci u atletici]] [[Kategorija:Američki sprinteri]] [[Kategorija:Američki skakači u dalj]] fm98tybv9ato8a6hvioqesq5aa91y6e 0 7017 7615965 7609199 2026-10-10T05:56:49Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.6 7615965 wikitext text/x-wiki {{dz|[[Velika Srbija (časopis)]]|službeno glasilo [[Srpska radikalna stranka|Srpske radikalne stranke]]}} [[Datoteka:Map of Greater Serbia (in Yugoslavia) hr.svg|mini|300px|Vizija Velike Srbije prema idejama [[Vojislav Šešelj|Vojislava Šešelja]] uz [[Crta Karlobag-Ogulin-Karlovac-Virovitica|granicu Karlobag-Ogulin-Karlovac-Virovitica]].]] '''Velika Srbija''' ([[Srpska ćirilica|ćirilica]]: Велика Србија) odnosi se na srpsku [[Nacionalizam|nacionalističku]] i [[Iredentizam|iredentističku]] [[Ideologija|ideologiju]] nastalu u drugoj polovini 19. stoljeća, koja za cilj ima stvaranje države [[Srbi|Srba]] na području svih regija tradicionalno značajnih srpskome narodu, uključivo s regijama izvan granica današnje Srbije na kojima se nalazi srpsko stanovništvo.{{sfn|Tomasevich|1975|pp=167–168}} Glavna ideologija izvornoga pokreta imala je za cilj ujediniti sve Srbe u jednoj državi, pri čemu su različiti dijelovi okolnih država (ovisno o inačici ideologije) bili proglašavani srpskima bez obzira na prisutno stanovništvo drugih narodnosti. Jedna od inačica za provedbu ideje Velike Srbije uključuje cijelo područje SFR Jugoslavije osim Slovenije i dijelova Hrvatske. U drugim povijesnim oblicima aspiracije o Velikoj Srbiji su uključivale dijelove Albanije, Bugarske, Mađarske i Rumunjske.{{sfn|Tomasevich|1975|p=168}} Inspiracija za takve težnje dolazi od srednjovjekovnoga [[Srpsko Carstvo|Srpskoga Carstva]], kratkotrajne države koja je postojala između 1346. i 1371. godine prije [[Osmanski ratovi u Europi|Osmanskih ratova]]. Značajna područja koja su se smatrala poželjnima u Velikoj Srbiji nalaze se daleko izvan granica tog Carstva. Tijekom [[Domovinski rat|Domovinskog rata]] i [[Rat u Bosni i Hercegovini|Rata u Bosni i Hercegovini]] postojala je obnovljena težnja za stvaranjem Velike Srbije među vodećim političarima [[Socijalistička Republika Srbija|SR Srbije]],<ref>[http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/6743607.stm Serb leader jailed for war crimes]</ref> što je dovelo do izvršenja brojnih [[Ratni zločin|ratnih zločina]] i [[Etničko čišćenje|etničkog čišćenja]] na priželjkivanim područjima.<ref>{{Citiranje weba|date=1992.|title=Annex IV: The policy of ethnic cleansing – Summary and Conclusions|url=http://www.ess.uwe.ac.uk/comexpert/ANX/IV.htm#II-II|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120504142243/http://www.ess.uwe.ac.uk/comexpert/ANX/IV.htm#II-II|archive-date=4. svibnja 2012.|access-date=12. siječnja 2010.|publisher=Ujedinjeni narodi}}</ref> Naziv je često bio rabljen u raznim krugovima i tijekom samih ratova.<ref>{{citiranje www|autor=J.F.O. McAllister; William Mader, Lara Marlowe; Jay Peterzell|dan=1992-09-28|naslov=Ever Greater Serbia|url=http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,976578,00.html|archiveurl=https://web.archive.org/web/20100812201232/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,976578,00.html|archivedate=12. kolovoza 2010.|preuzeto=2010-08-31|izdavač=TIME Magazine}}</ref><ref>{{citiranje www|dan=2006-03-11|naslov=Obituary: Slobodan Milosevic|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/655616.stm|preuzeto=2010-08-31|izdavač=[[BBC]] News}}"''But the crude fervour which drew Serbs together, was repellent to the Slovenes, Croats and other nations of Yugoslavia. Milosevic saw himself forging a Greater Serbia from the remnants of Yugoslavia. Instead he created a monster which all but devoured Serbia.''"</ref><ref>{{citiranje www|autor=Nicholas Wood|dan=2006-03-18|naslov=The End of Greater Serbia|url=http://www.nytimes.com/2006/03/18/international/europe/18serbia.html?_r=1|preuzeto=2010-08-31|izdavač=[[New York Times]]}}</ref><ref>{{citiranje www|autor=Ian Black|dan=2002-10-02|naslov=Milosevic tried to build Greater Serbia, trial told|url=http://www.guardian.co.uk/world/2002/oct/02/warcrimes.milosevictrial|preuzeto=2010-08-31|izdavač=The Guardian}}</ref> Unatoč padu osoba značajnih za taj ideološki pokret 1990-ih godina, poput [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]] i [[Vojislav Šešelj|Vojislava Šešelja]], hrvatski i srbijanski autori slažu se da ideologija opstaje u srbijanskoj politici do danas, a nijanse i točni stavovi unutar tako obilježene ideološke struje razlikuju se prema tumačenjima.{{Sfn|Esterajher|2013|p=59–60}} == Povijesni pregled == Prva osoba koja je formulirala modernu ideju '''pansrbizma''', preteče imperijalističke Velikosrpske ideologije, bio je [[Dositej Obradović]] (1739. - 1811.), pisac i mislilac koji je svoja djela posvetio "slavenosrpskom narodu". Taj narod je opisao kao "stanovnike Srbije, Bosne, Hercegovine, Crne Gore, Dalmacije, Hrvatske, Srijema, Banata i Bačke", koje je sve smatrao "svojom srpskom braćom, bez obzira na njihovu crkvu i vjeru". Drugi zagovornici pansrbizma bili su povjesničar [[Jovan Rajić]] i političar i pravnik [[Sava Tekelija]], koji su u svojim djelima također obuhvaćali mnoga od navedenih područja pod jedinstvenim nazivom "srpske zemlje".{{sfn|Anzulovic|1999|pp=71–73}} Koncept pansrbizma koji su zagovarala ova trojica nije bio imperijalistički, temeljen na ideji srpskog osvajanja, već racionalistički. Vjerovali su da će [[racionalizam]] nadvladati vjerske prepreke koje su dijelile Slavene na pravoslavce, katolike i muslimane, te ih ujediniti kao jedan narod. Ideju ujedinjenja i homogenizacije silom kasnije je zagovarao [[Petar II. Petrović Njegoš]] (1813. – 1851.).{{sfn|Anzulovic|1999|pp=71–73}} === Garašaninovo Načertanije === {{Wikisource|Načertanije}} [[Datoteka:Map of the Serb population, 1862, H. Thiers.png|thumb|upright=1.15|Francuska karta s pretpostavljenim granicama srednjovjekovnog [[Srpsko Carstvo|Srpskog Carstva]] označenim crvenom bojom i područjima s navodnim srpskim stanovništvom obojenim zeleno, što se u velikoj mjeri podudara s područjima naseljenim svim [[Južni Slaveni|Južnim Slavenima]].{{sfn|Thiers|1862}}]] {{Glavni|Načertanije}} Nakon pojave rastućih nacionalističkih tendencija u Europi od 18. stoljeća nadalje, poput [[Ujedinjenje Italije|Ujedinjenja Italije]], Srbija je - nakon što je prvo dobila svoju [[Kneževina Srbija|kneževinu]] unutar Otomanskog Carstva 1817. godine - doživjela popularnu želju za potpunim ujedinjenjem sa Srbima na preostalim teritorijima, uglavnom onima u susjednim entitetima.{{sfn|Cole|2011|p=335}} U tom smislu, neki autori navode da se korijeni istinske imperijalističke velikosrpske ideologije mogu pratiti od ''[[Načertanije|Načertanija]]'' (1844.), tajnog političkog programa [[Ilija Garašanin|Ilije Garašanina]], ministra u vladi [[Kneževina Srbija|Kneževine Srbije]],{{sfn|Cohen|1996|p=3}} državnika s [[Otto von Bismarck|Bismarckovskim]] aspiracijama.{{sfn|Djilas|1991|p=29}} ''Načertanije'' je nastalo pod utjecajem dokumenta "''Conseils sur la conduite a suivre par la Serbie''", koji je 1843. napisao poljski knez [[Adam Jerzy Czartoryski]], te revidirane verzije poljskog veleposlanika u Srbiji [[Franjo Zach|Franje Zacha]], poznate kao "Zachov plan".{{sfn|Anzulovic|1999|p=91}}{{sfn|Trencsenyi|Kopecek|2007|p=240}} {{citat|Mora se izraditi plan koji Srbiju ne ograničava na njezine sadašnje granice, već nastoji apsorbirati sav srpski narod oko nje.|[[Ilija Garašanin]], ''Načertanije''{{sfn|Cohen|1996|p=3}}}} U Garašaninovom djelu se kao dio Velike Srbije potražuju zemlje naseljene Bugarima, Makedoncima, Albancima, Crnogorcima, Bosancima, Mađarima i Hrvatima.{{sfn|Cohen|1996|p=3}} Garašaninov plan također je uključivao metode širenja srpskog utjecaja na traženim područjima.{{sfn|Cohen|1996|pp=3–4}} Predlagao je načine utjecaja na Hrvate i slavenske muslimane, koje je Garašanin smatrao "Srbima katoličke vjere" i "Srbima islamske vjere".{{sfn|Cohen|1996|p=3}} Dokument je također naglašavao nužnost suradnje između balkanskih naroda i zalagao se da Balkanom trebaju upravljati narodi s Balkana.{{sfn|Deretić|2005|p=257}} Prema planu, nova srpska država trebala je uključiti susjedna područja [[Crna Gora|Crne Gore]], sjeverne [[Albanija|Albanije]], [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]].<ref>{{citiranje weba |url=http://www.rastko.org.rs/istorija/batakovic/batakovic-nacertanije_eng.html |title=Ilija Garasanin's "Nacertanije": A Reasessment |publisher=Rastko.org.rs |access-date=2010-08-04 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20140107164026/http://www.rastko.org.rs/istorija/batakovic/batakovic-nacertanije_eng.html |archive-date=2014-01-07 }}</ref> Ovaj plan čuvan je kao tajna do 1906. godine, a neki ga tumače kao nacrt za srpsko nacionalno ujedinjenje, s primarnim ciljem jačanja položaja Srbije usađivanjem srpske i prosrpske nacionalne ideologije u sve okolne narode za koje se smatralo da nemaju razvijenu nacionalnu svijest.{{sfn|Anzulovic|1999|p=91}}{{sfn|Cohen|1996|pp=3–4}} Budući da je ''Načertanije'' bilo tajni dokument, nije moglo izravno utjecati na nacionalnu svijest na popularnoj razini - ali su upućeni političari mogli širiti ideje na kojima je dokument utemeljen. Neki znanstvenici ocjenjuju da su od druge polovice 19. stoljeća do izbijanja Prvog svjetskog rata "vodeće političke skupine i društveni slojevi u Srbiji bili temeljito prožeti idejama iz Načertanija i razlikovali su se samo u intenzitetu osjećaja i političkoj konceptualizaciji".{{sfn|Manetovic|2006|p=145}} Čini se da je politička nesigurnost toga doba, više nego jugoslavenstvo ili srpski nacionalizam, bila prevladavajući razlog za popularizaciju ideje o širenju srpskih granica.{{sfn|Manetovic|2006|p=160}} Dokument je jedan od najspornijih u srpskoj povijesti 19. stoljeća, s oprečnim tumačenjima.{{sfn|Trencsenyi|Kopecek|2007|p=239}} Neki znanstvenici tvrde da je Garašanin bio inkluzivni jugoslaven, dok drugi smatraju da je bio isključivi srpski nacionalist koji je težio stvaranju Velike Srbije.{{sfn|Manetovic|2006|p=137}} === Pansrbizam Vuka Karadžića === {{glavni|Pansrbizam|Vuk Stefanović Karadžić}} Najznačajniji srpski jezikoslovac 19. stoljeća, [[Vuk Karadžić]], bio je zagovornik stajališta da su svi južni Slaveni koji govore [[štokavsko narječje|štokavskim narječjem]] [[srpsko-hrvatski jezik|srpsko-hrvatskog jezika]] zapravo Srbi koji govore [[srpski jezik|srpskim jezikom]].{{sfn|Banac|1992|p=144}} Budući da je ova definicija podrazumijevala da su velika područja kontinentalne Hrvatske, [[Dalmacija|Dalmacije]] te Bosne i Hercegovine, uključujući i područja naseljena rimokatolicima, srpska, neki Vuka Karadžića smatraju rodonačelnikom programa Velike Srbije. Preciznije, Karadžić je bio oblikovatelj moderne sekularne srpske nacionalne svijesti, s ciljem uključivanja svih izvornih govornika štokavskog narječja (pravoslavaca, katolika i muslimana) u jednu, modernu srpsku naciju. Njemački povjesničar Michael Weithmann smatra da je Karadžić izrazio opasnu ideološku i političku ideju u znanstvenom obliku, tj. da je među Srbe pripada pretežni dio južnih Slavena, dok češki povjesničar Jan Rychlik smatra da je Karadžić postao propagator velikosrpske ideologije i iznio teoriju prema kojoj su svi jugoslavenski narodi koji govore štokavskim narječjem Srbi.{{sfn|Melichárek|2015|p=59}} [[Datoteka:Shtokavian Subdialect en.png|thumb|upright=1.15|right|[[Štokavsko narječje]], čije je govornike [[Vuk Karadžić]] u 19. stoljeću smatrao [[Srbi|Srbima]].]] {{citat|Ima najmanje 5 milijuna ljudi koji govore istim jezikom, ali se po vjeri mogu podijeliti u tri skupine... Samo se prvih 3 milijuna nazivaju [[Srbi|Srbima]], ali ostali neće prihvatiti to ime.<ref>{{cite web |author=Danijela Nadj |url=http://www.hic.hr/books/greatserbia/karadzic.htm |title=Vuk Karadzic, Serbs All and Everywhere (1849) |publisher=Hic.hr |access-date=2010-08-04 |archive-date=2012-02-05 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120205182105/http://www.hic.hr/books/greatserbia/karadzic.htm |url-status=dead }}</ref>|[[Vuk Karadžić]], ''Srbi svi i svuda''}} Ovo stajalište ne dijeli Andrew Baruch Wachtel (''Making a Nation, Breaking a Nation''), koji ga vidi kao pristašu južnoslavenskog jedinstva, iako u ograničenom smislu, jer je njegova jezična definicija naglašavala ono što Južne Slavene ujedinjuje, a ne vjerske razlike koje su ih ranije dijelile. Međutim, može se tvrditi da je takva definicija vrlo pristrana: sam Karadžić je elokventno i eksplicitno izjavio da mu je cilj ujediniti sve izvorne govornike štokavskog narječja koje je on identificirao kao ''Srbe''. Stoga je Karadžićev središnji jezično-politički cilj bio rast srpskog prostora uključivanjem svih štokavaca među Srbe, u skladu s njegovim etno-lingvističkim idejama, a ne jedinstvo bilo koje vrste između Srba i drugih južnoslavenskih naroda. Klerikalnu podršku velikosrpskoj ideologiji i Karadžićevoj ideji pružio je [[Nikodim Milaš]] u svom djelu ''Pravoslavna Dalmacija'' (1901.).{{sfn|Rajčić|2014|p=356}}<ref>{{citation |title=Milaš, Nikodim|url=https://www.enciklopedija.hr/clanak/milas-nikodim |encyclopedia=[[Hrvatska enciklopedija]] |year=2013 |access-date=12 February 2025}}</ref> === Balkanski ratovi === {{Glavni|Balkanski ratovi}} [[Datoteka:Serbian aspirations 1912.jpg|thumb|upright=1.15|right|Velikosrpske težnje prije [[Balkanski ratovi|Balkanskih ratova]] 1912. – 1913., prema [[Izvještaj Međunarodne komisije o uzrocima i vođenju Balkanskih ratova|Izvještaju Međunarodne komisije o uzrocima i vođenju Balkanskih ratova]].{{sfn|Carnegie Endowment for International Peace|1914}}]] Ideja o povratu povijesnog srpskog teritorija provedena je u djelo nekoliko puta tijekom 19. i 20. stoljeća, osobito u širenju Srbije prema jugu u [[Balkanski ratovi|Balkanskim ratovima]]. Srbija je polagala "povijesna prava" na posjedovanje [[Makedonija (regija)|Makedonije]], koju je na kraće vrijeme - približno tijekom jedne generacije - bio osvojio [[Stefan Dušan]] u 14. stoljeću.{{sfn|Carnegie Endowment for International Peace|1914|pp=25–27}} {{citat|...radi ekonomske neovisnosti, Srbija mora dobiti pristup [[Jadransko more|Jadranskom moru]] i jednom dijelu albanske obale: okupacijom teritorija ili stjecanjem gospodarskih i prometnih prava na tu regiju. To, dakle, podrazumijeva okupaciju etnografski stranog teritorija, ali onog koji se mora okupirati zbog osobito važnih gospodarskih [[interes]]a i životnih potreba.|[[Jovan Cvijić]]{{sfn|Cvijić|1908}}}} Na početku 20. stoljeća, sve političke stranke [[Kraljevina Srbija|Kraljevine Srbije]] (osim [[Srpska socijaldemokratska stranka (Kraljevina Srbija)|Socijaldemokratske stranke]]) podržavale su stvaranje [[Balkanska federacija|Balkanske federacije]], a općenito su prihvaćale ideju ujedinjenja svih Srba u jedinu srpsku državu koja bi bila dio balkanske federacije.{{sfn|Banac|1988|p=110}} Od stvaranja Kneževine do Prvog svjetskog rata, teritorij Srbije se konstantno širio.{{sfn|Anzulovic|1999|p=89}} Srbija je u Balkanskim ratovima ostvarila značajno teritorijalno proširenje i gotovo udvostručila svoj teritorij, pri čemu je pripojila područja naseljena većinom ne-Srbima (Albancima, Bugarima, Turcima i drugima).{{sfn|Carnegie Endowment for International Peace|1914|pp=159–164}} Najvažniji cilj Srbije u Balkanskim ratovima bio je pristup otvorenom moru,{{sfn|Antić|2010}} pa je Kraljevina Srbija okupirala veći dio unutrašnjosti Albanije i albansku jadransku obalu. [[Srpska vojska]] i [[Vojska Crne Gore|crnogorska vojska]] počinile su niz [[Masakri nad Albancima u Balkanskim ratovima|masakra nad Albancima]].{{sfn|Carnegie Endowment for International Peace|1914}} Prema [[Izvještaj Međunarodne komisije o uzrocima i vođenju Balkanskih ratova|Izvještaju Međunarodne komisije]], Srbija je anektirane teritorije smatrala "ovisnim područjem, vrstom osvojene kolonije, kojom ti osvajači mogu upravljati po svojoj volji".{{sfn|Carnegie Endowment for International Peace|1914}} Novostečena područja bila su podvrgnuta [[Izvanredno stanje|vojnoj upravi]] i nisu bila uključena u ustavni sustav Srbije.{{sfn|Carnegie Endowment for International Peace|1914}} Oporbeni tisak zahtijevao je uspostavu [[vladavina prava|vladavine prava]] za stanovništvo anektiranih teritorija i proširenje [[Ustav Kraljevine Srbije|Ustava Kraljevine Srbije]] na te regije.{{sfn|Carnegie Endowment for International Peace|1914}} [[Kraljevska srpska vojska]] zauzela je Drač ({{lang-sq|Durrës}}) 29. studenog 1912. bez otpora.{{sfn|Antić|2010}} Pravoslavni mitropolit Drača Jakov posebno je srdačno dočekao nove vlasti.{{sfn|Antić|2010}} Zahvaljujući Jakovljevoj intervenciji kod srpskih vlasti, nekoliko albanskih gerilskih jedinica je spašeno i izbjeglo pogubljenje.{{sfn|Oikonomopoulos|2016|p=80}} Međutim, vojska Kraljevine Srbije povukla se iz Drača u travnju 1913. pod pritiskom pomorske flote [[Velike sile|Velikih sila]], ali je ostala u drugim dijelovima Albanije sljedeća dva mjeseca.{{sfn|Antić|2010}} === Crna ruka === {{Glavni|Crna ruka|Mlada Bosna}} Tajna vojna organizacija pod nazivom Ujedinjenje ili smrt, popularno poznata kao [[Crna ruka]], na čelu sa srpskim pukovnikom [[Dragutin Dimitrijević Apis|Dragutinom Dimitrijevićem Apisom]], zauzela je aktivan i militantan stav po pitanju stvaranja velikosrpske države. Poduzela je ona, uz oslonac na srbijanske oružane snage čiji su njeni članovi uglavnom i bili časnici, niz gerilskih [[Četnici|četničkih]] aktivnosti na područjima pod vlašću Osmanskog Carstva - najprije radi destabilizacije te države koja je vladala dijelom Srbije, a potom radi suzbijanja konkurentnih snaga Albanaca i Bugara. Osloncem na raširene protuaustrijske zavjereničke aktivnosti, naposljetku je izvršila [[Sarajevski atentat|atentat na austro-ugarskog prijestolonasljednika Ferdinanda u Sarajevu 1914. god.]], koji je bio povodom izbijanja I. svjetskog rata. Vjeruje se da je ova organizacija bila odgovorna za brojne zločine nakon [[Balkanski ratovi|Balkanskih ratova]] 1913. godine.{{sfn|Carnegie Endowment for International Peace|1914|p=169}} === Prvi svjetski rat i stvaranje Kraljevine SHS === {{Glavni|Kraljevina SHS|Srbizacija}} [[Datoteka:Serbia1918.png|thumb|upright=1.15|right|Krajem studenog 1918., na kraju [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], [[Srijem]], [[Banat, Bačka i Baranja]] i [[Kraljevina Crna Gora|Crna Gora]] proglasili su ujedinjenje s [[Kraljevina Srbija|Kraljevinom Srbijom]] i ušli u Jugoslaviju kao dio Srbije.]] Nakon završetka [[Balkanski ratovi|Balkanskih ratova]], [[Kraljevina Srbija]] proširila se prema jugu,<ref>{{cite book |last1=Frucht |first1=Richard C. |title=Eastern Europe - Volume 3 |date=2005 |publisher=ABC-CLIO |isbn=978-1-57607-800-6 |page=540 |quote=..the two Balkan Wars of 1912 and 1913 , which expanded Serbian territory to the south..}}</ref> ali je podrška takvom širenju bila mješovita zbog toga što obećanja o pristupu [[Jadransko more|Jadranskom moru]] nisu ispunjena. Umjesto toga, Srbija je dobila teritorije [[Vardarska Makedonija|Vardarske Makedonije]] koje su trebale postati dio [[Kraljevina Bugarska|Kraljevine Bugarske]], a [[Srpska vojska]] morala je napustiti ta obalna područja koja bi postala dio novoformirane [[Kneževina Albanija|Kneževine Albanije]]. Ovaj događaj, zajedno s ranijom austrougarskom [[Aneksija Bosne i Hercegovine|aneksijom Bosne]], bio je za srpsko vodstvo frustrirajući, jer je još uvijek velik broj Srba bio izvan Kraljevine.<ref>{{cite book |last1=Duiker |first1=William J. |last2=Spielvogel |first2=Jackson J. |title=World History, Volume II: Since 1500 |date=2015 |publisher=Nelson Education |isbn=978-1-30553-780-4 |page=569 |url=https://books.google.com/books?id=yJVvCgAAQBAJ&pg=PT218}}</ref> Do 1914. godine velikosrpski koncept je kod elite Srbije postupno zamjenjivan jugoslavenskim [[panslavizam|panslavističkim]] pokretom. Promjena pristupa bila je zamišljena kao sredstvo za dobivanje potpore drugih Slavena, susjeda Srba, koji su također bili pod vlašću Austro-Ugarske. Namjera stvaranja južnoslavenske ili "jugoslavenske" države izražena je u [[Niška deklaracija|Niškoj deklaraciji]] srpskog premijera [[Nikola Pašić|Nikole Pašića]] 1914. godine, kao i u izjavi srpskog regenta [[Aleksandar I. Karađorđević|Aleksandra]] 1916. godine. Dokumenti su pokazali da će Srbija voditi politiku koja će integrirati sve teritorije na kojima žive Srbi i južni Slaveni (osim Bugara), uključujući Hrvate i Slovence.{{nedostaje izvor|datum=lipanj 2025.}} [[Londonski ugovor (1915.)|Londonskim ugovorom]] saveznici su Srbiji trebali dodijeliti teritorije Bosne i Hercegovine, Srijema, Bačke, Slavonije (unatoč talijanskim prigovorima) i sjeverne Albanije (koja bi se podijelila s Crnom Gorom).{{nedostaje izvor|datum=lipanj 2025.}} Nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], Srbija je ostvarila svoje maksimalističke nacionalističke težnje ujedinjenjem južnoslavenskih regija [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] i [[Kraljevina Crna Gora|Crne Gore]] u [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevinu Jugoslaviju]] pod srpskom dominacijom.{{sfn|Hall|2000|p=13}} Osobito kod [[Hrvati|Hrvata]], nabusita srpska politika je nailazila na antipatiju i otpor. Tijekom [[Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca|Kraljevine SHS]], vlada je provodila politiku jezične [[srbizacija|srbizacije]] prema Makedoncima u [[Makedonija (regija)|Makedoniji]],<ref>{{cite web | url = http://www.kroraina.com/knigi/en/ban/pww2.html#60 | title = An article by Dimiter Vlahov about the persecution of the Bulgarian population in Macedonia | work = Newspaper Balkanska federatsia, Vienna, No.140, August 20, 1930; the original is in Bulgarian | access-date = 2007-08-03 }}</ref> tada nazivanim "Južna Srbija" (neslužbeno) ili "[[Vardarska banovina]]" (službeno). Narječja koja su se govorila u toj regiji službeno su smatrana narječjima [[srpsko-hrvatski jezik|srpsko-hrvatskog jezika]].{{sfn|Friedman|1985|pp=31–57}} Ta "južna narječja" bila su potiskivana u obrazovanju, vojsci i drugim nacionalnim djelatnostima, a njihova je uporaba bila kažnjiva.<ref>{{cite web | url = http://www.kroraina.com/knigi/en/ban/pww2.html#50 | title = By the Shar Mountain there is also terror and violence | publisher = newspaper "Makedonsko Delo", No. 58, Jan. 25, 1928, Vienna, original in Bulgarian | access-date = 2007-08-03 }}</ref> === Kraljevina Jugoslavija i sukob centralizma i federalizma === {{glavni|Kraljevina Jugoslavija}} Srpska pobjeda u Prvom svjetskom ratu rezultirala je stvaranjem nove države, [[Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca|Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca]], koja je 1929. godine preimenovana u [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevinu Jugoslaviju]], a kojoj je na čelo postavljena srpska kraljevska obitelj [[Karađorđević]]. U početku, pristaše doktrine Velike Srbije osjećale su se zadovoljnima, jer je glavni cilj ujedinjenja svih srpskih naseljenih zemalja pod vladavinom srpske monarhičke dinastije uglavnom ostvaren. Tijekom međuratnog razdoblja, većina srpskih političara, predvođena [[Narodna radikalna stranka|Narodnom radikalnom strankom]] [[Nikola Pašić|Nikole Pašića]], branila je jaku centraliziranu državu, dok su njihovi protivnici, prvenstveno [[Hrvatska seljačka stranka|Hrvatska seljačka stranka (HSS)]] pod vodstvom [[Stjepan Radić|Stjepana Radića]], zahtijevali veću autonomiju i federalno uređenje. === Seljačko-demokratska koalicija: Savez protiv hegemonije === {{glavni|Seljačko-demokratska koalicija|HSS|Samostalna demokratska stranka}} Ključni preokret u dinamici odnosa dogodio se 1927. godine. [[Svetozar Pribićević]], vođa [[Samostalna demokratska stranka|Samostalne demokratske stranke (SDS)]] i dotadašnji ključni saveznik beogradskog režima i zagovornik unitarizma, uviđa da je centralistička politika postala instrument velikosrpske hegemonije i da nije održiva. Kao predstavnik Srba izvan Srbije (tzv. [[Prečani|Prečana]]), Pribićević raskida s radikalima i sklapa savez s Radićevim HSS-om, stvarajući [[Seljačko-demokratska koalicija|Seljačko-demokratsku koaliciju (SDK)]]. Ovaj savez Hrvata i Srba Prečana postaje najsnažnija opozicijska snaga u državi, sa zajedničkim ciljem borbe protiv beogradskog centralizma i zalaganja za federalno preuređenje Jugoslavije.{{sfn|Matković|2003|p=86}} Vrhunac političke krize dogodio se [[20. lipnja]] [[1928.]] godine, kada je radikalski zastupnik [[Puniša Račić]] u Narodnoj skupštini u Beogradu izvršio [[Atentat u Narodnoj skupštini 1928.|atentat]] na zastupnike HSS-a, smrtno ranivši Stjepana Radića. Ovaj čin nasilja uništio je vjeru u parlamentarnu borbu i doveo do uvođenja [[Šestosiječanjska diktatura|Šestosiječanjske diktature]] kralja Aleksandra [[1929.]] godine. Pribićević je uhićen, a kasnije iz egzila objavljuje knjigu ''Diktatura kralja Aleksandra'', u kojoj s pozicije bivšeg insajdera detaljno orokazuje i osuđuje "jugoslavenski" režim kao paravan za velikosrpsku hegemoniju koju provodi uska klika oko dvora.{{sfn|Djilas|1991|p=83}} === Banovina Hrvatska i reakcija srpskog nacionalizma === [[Datoteka:Greater Serbia, Miloš Milojević (1873).jpg|thumb|upright=1.15|Karta [[Miloš Milojević (pravnik)|Miloša Milojevića]] iz 19. stoljeća koja prikazuje većinu [[Južni Slaveni|južnih Slavena]] kao [[Srbi|Srbe]].]] {{glavni|Banovina Hrvatska}} Kao pokušaj rješavanja "hrvatskog pitanja", [[Sporazum Cvetković-Maček|Sporazumom Cvetković-Maček]] 1939. godine stvorena je [[Banovina Hrvatska]], autonomna jedinica unutar Jugoslavije. Taj korak prema federalizaciji za koju se zalagala SDK izazvao je žestoku reakciju u srpskim nacionalističkim krugovima. Organizacije poput [[Srpski kulturni klub|Srpskog kulturnog kluba]], predvođenog [[Slobodan Jovanović|Slobodanom Jovanovićem]], ocjenjivale su stvaranje Banovine kapitulacijom i prijetnjom srpstvu.{{sfn|Tomasevich|1975|p=118}} Kao odgovor, formulirali su projekt stvaranja "Srpskih zemalja" unutar Jugoslavije, koje bi obuhvatile ne samo Srbiju, Crnu Goru, Makedoniju i BiH, već i značajne dijelove teritorija Banovine Hrvatske (Liku, Kordun, Baniju, sjevernu Dalmaciju i dijelove Slavonije). Ovaj plan, promoviran pod parolom "Jaka Srbija, jaka Jugoslavija", predstavljao je ideološku osnovu za četnički projekt "Homogene Srbije" tijekom nadolazećeg rata.{{sfn|Banac|1988|p=321}} === Drugi svjetski rat i projekt "Homogena Srbija" === {{glavni|Četnici|Ustaše|Partizani}} Nakon [[Nacistička Njemačka|nacističke]] [[Travanjski rat|invazije na Jugoslaviju]] 1941. godine, napetosti među nacionalnostima unutar Jugoslavije prerasle u jedan od najbrutalnijih građanskih ratova koji su se dogodili za vrijeme Drugog svjetskog rata. Kraljevska vlada je pod udarom premoćnih snaga [[Sile Osovine|Sila Osovine]] vrlo brzo kapitulirala i pobjegla u izbjeglištvo u London. Manji dio Srba se pridružio kolaboracionističkim snagama [[Milan Nedić|Milana Nedića]] i [[Dimitrije Ljotić|Dimitrija Ljotića]] koji su osnovali [[Srpski dobrovoljački korpus (Drugi svjetski rat)|Srpski dobrovoljački korpus]]. Slično je napravio i dio ekstremno nacionalistički nastrojenih Hrvata, [[Ustaše|Ustaša]], koji su iskoristili situaciju i udružili se s državama Osovine te uspostavili [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisnu Državu Hrvatsku (NDH)]], smatrajući ovaj trenutak svojom povijesnom prilikom za ispunjenje vlastitih iredentističkih aspiracija. Otpor okupatorima su prvo pružili [[Četnici]], glavni monarhistički pokret otpora, pod vodstvom pukovnika [[Draža Mihailović|Draže Mihailovića]]; oni će se suočeni sa snažnim vojnim djelovanjem Nijemaca potom odlučiti na suradnju sa snagama Osovine, s ciljem da se dočekaju povoljni uvjeti za stvaranja poslijeratne Velike Srbije. Iako im je primarni cilj bio obnova Kraljevine Jugoslavije, politički program četničkog pokreta bio je duboko ukorijenjen u velikosrpskoj ideologiji, naslanjajući se izravno na predratne planove [[Srpski kulturni klub|Srpskog kulturnog kluba]]. Ključni dokument koji definira ove ciljeve je memorandum [[Homogena Srbija|"Homogena Srbija]]", koji je 30. lipnja 1941. sastavio četnički ideolog, banjalučki odvjetnik [[Stevan Moljević]].{{sfn|Tomasevich|1975|p=167}} Moljevićev plan zagovarao je stvaranje etnički čiste Velike Srbije koja bi obuhvatila ne samo predratnu Srbiju, već i Crnu Goru, Makedoniju, cijelu Bosnu i Hercegovinu te velike dijelove Hrvatske (Liku, Kordun, Baniju, sjevernu Dalmaciju, Dubrovnik i dijelove Slavonije).{{sfn|Tomasevich|1975|p=169}} U dokumentu se eksplicitno navodi da se "preseljenje i izmjena žiteljstva" mora izvršiti, posebno Hrvata s budućeg srpskog teritorija i Muslimana iz Bosne i Hercegovine. Moljević je isticao da se "čišćenje državnog teritorija od svih narodnih manjina i nenacionalnih elemenata" mora dogoditi prije kraja rata, kako bi se saveznici stavili pred svršen čin.{{sfn|Tomasevich|1975|p=170}} Ovaj program, koji je u svojoj suštini bio plan za etničko čišćenje i stvaranje Velike Srbije, usvojen je kao službeni cilj četničkog pokreta, što je potvrđeno u instrukcijama koje je Draža Mihailović poslao svojim zapovjednicima u prosincu 1941. godine.{{sfn|Tomasevich|1975|p=170}} U isto vrijeme, u Jugoslaviji je djelovao i drugi višeetnički antifašistički pokret otpora - [[Partizani]], predvođeni komunistima i [[Josip Broz Tito|Josipom Brozom Titom]] - koji je vodio gerilski rat protiv okupatorskih snaga i podržavao pretvaranje Jugoslavije u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|socijalističku federativnu republiku]]. Njihov program bio je antifašistički i višenacionalan, s ciljem obnove Jugoslavije kao federacije ravnopravnih republika, što je bilo u izravnoj suprotnosti s oba nacionalistička projekta – ustaškim i četničkim. Srbi su uglavnom bili podijeljeni u ove dvije frakcije s različitim ideologijama i ciljevima, što je dovelo do unutrašnjih borbi. Nakon što se 1943. god. ratna sreća definitivno naklonila [[Saveznici|Saveznicima]] (te je u rujnu 1943. godine kapitulirala [[Italija]] - koja je bila glavni vojni i politički pokrovitelj četničkih snaga) Velika Britanija i Sjedinjene Američke Države koje su se odlučile da odustanu od forsiranja napada na "Europsku tvrđavu" koji su uspostavili Nijemci preko Južne i Jugoistočne Europe i odlučili prema Njemačkim granicama krenuti preko Francuske - počeli su od ožujka 1944. godine pružiti vrlo značajnu vojnu pomoć [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|Titovim Partizanima]], koji su djelima posvjedočili svoje opredjeljenje da se bore protiv Nijemaca; potom četnici više nisu partizanima mogli uvjerljivo parirati niti na bojnom polju, niti na polju propagande. === Razdoblje nakon Drugog svjetskog rata === Nakon rata, pobjednički vođa Partizana maršal [[Josip Broz Tito]] postao je predsjednik Jugoslavije, što je i ostao sve do svoje smrti 1980. godine. Tijekom ovog razdoblja zemlja je bila podijeljena na šest republika. Godine 1976., unutar [[Socijalistička Republika Srbija|Socijalističke Republike Srbije]] stvorene su dvije autonomne pokrajine, [[Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo]] i [[Socijalistička Autonomna Pokrajina Vojvodina]]. Tijekom ovog razdoblja, većina deklariranih sljedbenika ideologije Velike Srbije bili su zatvarani pod optužbama za izdaju za izdaju ili su pak natjerani u prognanstvo. U ostatku srpskog stanovništva, većina Srba su postali snažne pristaše nove [[Pokret nesvrstanih|nesvrstane]] Jugoslavije. === Uloga u raspadu Jugoslavije === [[Datoteka:Breakup of Yugoslavia.gif|thumb|upright=1.15|desno|Raspad Jugoslavije (1991. – 2008.)]] ==== Memorandum SANU ==== [[Memorandum SANU|Memorandum Srpske akademije nauka i umjetnosti]] (1986.) bio je jedan od najvažnijih dokumenata koji je pokrenuo pan-srpski pokret krajem 1980-ih, što je dovelo do dolaska na vlast [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]] i naknadnih Jugoslavenskih ratova. Autori Memoranduma uključivali su najutjecajnije srpske intelektualce kao što su: [[Dobrica Ćosić]], [[Pavle Ivić]], [[Antonije Isaković]], [[Dušan Kanazir]], [[Mihailo Marković]], [[Miloš Macura]], [[Dejan Medaković]], [[Miroslav Pantić]], [[Nikola Pantić]], [[Ljubiša Rakić]], [[Radovan Samardžić]], [[Miomir Vukobratović]], [[Vasilije Krestić]], [[Ivan Maksimović]], [[Kosta Mihailović]], [[Stojan Čelić]] i [[Nikola Čobelić]]. Filozof Christopher Bennett karakterizirao je memorandum kao "grubo razrađenu teoriju zavjere".{{sfn|Bennett|1995}} U Memorandumu su iznesene tvrdnje kako u Jugoslaviji postoji sustavna diskriminacija Srba i Srbije, kulminirajući optužbom da su Srbi u [[Kosovo i Metohija|Kosovu i Metohiji]] izloženi genocidu. Prema Bennettu, unatoč tome što su većina iznesenih tvrdnji bila očito apsurdna, memorandum je bio samo jedan od nekoliko sličnih dokumenata objavljenih u to vrijeme koji su ponavljali iste osnovne teze.{{sfn|Bennett|1995}} Zagovaratelji Memoranduma tvrde da nema govora kako su Memorandumu poziva na raspad Jugoslavije na linijama Velike Srbije, već tvrde da je dokument bio u prilog očuvanja Jugoslavije. Međutim, podrška Jugoslaviji bila je uvjetovana temeljnim promjenama sa ciljem zaustavljanja diskriminacije Srba za koju je Memorandum tvrdio da je ugrađena u jugoslavenski ustav. Glavna promjena koju autori Memoranduma traže bila je ukidanje autonomije [[Kosovo|Kosova]] i [[Vojvodina|Vojvodine]]. Prema Normanu Cigaru, budući da su takve promjene očito bile neprihvatljive svima osim Srbima, implementacija programa Memoranduma bila je moguća jedino silom: do toga - naime izbijanja rata - je potom i došlo.{{sfn|Cigar|1995}} ==== Dolazak Miloševića na vlast ==== [[Datoteka:Map_of_Greater_Serbia_(in_Yugoslavia)_hr.svg|mini|300x300px|Vizija Velike Srbije prema idejama [[Vojislav Šešelj|Vojislava Šešelja]] uz granicu [[Karlobag]] – [[Ogulin]] – [[Karlovac]] – [[Virovitica]].]] S dolaskom na vlast Miloševića, diskurs Memoranduma postao je dominantan politički diskurs u Srbiji. Prema Bennettu, Milošević je korištenjem [[Velikosrpska propaganda|stroge kontrole medija]] pokrenuo propagandnu kampanju u kojoj su Srbi uvijek isticani kao žrtve i koja je naglašavala potrebu izmjene Jugoslavije zbog navodne pristranosti protiv Srba. Nakon toga je uslijedila Miloševićeva [[Antibirokratska revolucija]] u kojoj su pokrajinske vlade Vojvodine i Kosova te republička vlada [[Crna Gora|Crne Gore]] bile srušene, što je Miloševiću dalo dominantan položaj od četiri glasa od osam u kolektivnom predsjedništvu Jugoslavije. Prema Bennettu, Milošević je uspio postići takav dominantan položaj Srbije jer su mu se stare komunističke vlasti bojale suprotstaviti. Već tijekom kolovoza 1988., pristaše Antibirokratske revolucije navodno su otvoreno izvikivali parole Velike Srbije kao što je "Crna Gora je Srbija!".{{sfn|Ramet|2006|p=351}} Hrvatska i Slovenija oštro su osudile zahtjeve Miloševića za centraliziranijim sustavom vlade u Jugoslaviji i počele su zahtijevati da, umjesto centralizacije, Jugoslavija postane puna višestranačka konfederalna država.{{sfn|Ramet|2006|p=355}} Milošević je tvrdio da se protivi konfederalnom sustavu, ali je također dao na znanje da će, ako se takav sustav stvori, vanjske granice Srbije biti "otvoreno pitanje", time nagovijestivši da ako se Jugoslaviju pokuša decentralizirati, da će njegova vlada početi stvarati Veliku Srbiju.{{sfn|Ramet|2006|p=359}} Milošević je tada izjavio: "Ovo su pitanja granica, esencijalna državna pitanja. Granice, kako znate, uvijek određuju jaki, nikad slabi."<ref>{{cite web|url=https://www.nytimes.com/1991/09/01/magazine/carving-out-a-greater-serbia.html|title=Carving Out a Greater Serbia|work=Stephen Engelberg|publisher=nytimes|date=1 September 1991|access-date=8 February 2021}}</ref> U tom trenutku nekoliko oporbenih stranaka u Srbiji - koje za razliku od Miloševića nisu sudjelovale u nikakvim pregovorima s drugim akterima na području SFR Jugoslavije - već su posve otvoreno pozivale na stvaranje Velike Srbije, odbacujući postojeće granice republika kao umjetnu tvorevinu Titovih partizana. Među njima je bila i [[Vojislav Šešelj|Šešeljeva]] [[Srpska radikalna stranka]], koja je tvrdila da će usvajanje promjena koje je predlagao Milošević ispraviti većinu anti-srpske pristranosti koja je spomenuta u Memorandumu. Milošević je odgovorio podrškom svim grupama koje su pozivale na Veliku Srbiju, inzistirajući na zahtjevu "svi Srbi u jednoj državi". Miloševićeva [[Socijalistička partija Srbije]] nametnula se kao glavna braniteljica srpskog naroda u Jugoslaviji, a srpski predsjednik [[Slobodan Milošević]], koji je bio i vođa Socijalističke stranke Srbije, neprekidno je izjavljivao kako svi Srbi imaju pravo živjeti u Srbiji.<ref name="UN">{{cite web|url=http://www.ess.uwe.ac.uk/comexpert/ANX/IV.htm |title=Final Report of the Commission of Experts Established Pursuant to Security Council Resolution 780 |last=Bassiouni |first=Cherif |date=28 December 1994 |publisher=United Nations |access-date=10 May 2010 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20120504142243/http://www.ess.uwe.ac.uk/comexpert/ANX/IV.htm |archive-date=4 May 2012 }}</ref> Protivnici i kritičari Miloševića tvrdili su da "Jugoslavija može biti ta jedna država, ali prijetnja je bila da, ako se Jugoslavija raspadne, onda bi Srbija pod Miloševićem krenula stvarati Veliku Srbiju".{{sfn|Gow|1997}} ==== Linija Virovitica–Karlovac–Karlobag ==== Linija Virovitica-Karlovac-Karlobag je hipotetska linija koja opisuje zapadnu granicu irredentističke nacionalističke srpske države.<ref name="seselj-bio">{{cite web | url = http://www.vseselj.rs/index.php?a=107 | language = sr | work = Biografija :: Pojmovnik | title = Granice (srpske) | publisher = Vojislav Šešelj official website | date = April 1992 | quote = Srpske granice dopiru do Karlobaga, Ogulina, Karlovca, Virovitice. | access-date = 2012-12-21 | archive-date = 25. listopada 2017. | archive-url = https://web.archive.org/web/20171025073804/http://www.vseselj.rs/index.php?a=107 | url-status = dead }}</ref> Ona definira sve što je istočno od zamišljene linije [[Karlobag]]–[[Ogulin]]–[[Karlovac]]–[[Virovitica]] dijelom [[Srbija|Srbije]], dok bi zapadno od nje bila [[Slovenija]], a ono što bi eventualno ostalo [[Hrvatska]]. Po takvom razgraničenju, većina teritorija [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije]] pripala bi Srbima. Veliku Srbiju srpski političari poržavali su kako iz iredentističkih tako i iz ekonomskih razloga, jer bi donijela Srbiji skoro cijelu obalu Jadrana, tešku industriju, poljoprivredno zemljište, prirodne resurse i svu sirovu naftu unutar tadašnje SFRJ (uglavnom pronađenu u [[Panonska nizina|Panonskoj nizini]], a posebno u tadašnjoj [[Socijalistička Republika Hrvatska|Socijalističkoj Republici Hrvatskoj]]). Postojali su razni srpski političari povezani s [[Slobodan Milošević|Miloševićem]] na početku 1990-ih koji su javno zagovarali takve poglede: [[Mihalj Kertes]], [[Milan Babić]], [[Milan Martić]], [[Stevan Mirković]], a posebno [[Vojislav Šešelj]],<ref>{{cite news | url = http://www.scc.rutgers.edu/serbian_digest/3/t3-1.htm | language = sr | newspaper = [[Vreme]] New Digest Agency | title = Converting the Army | date = 1991-10-14 | issue = 3 | quote = The projected future frontiers of the "Great Serbia" are derived from the recent Army offensives and extrapolated from the public statements of Serbian politicians known to be "the mouthpiece of Milosevic". [...] The line Karlovac–Virovitica incidentally covers the only oilfields in Yugoslavia. The entire Slavonia represents probably the best agricultural soil in Europe. | access-date = 2012-12-21 | url-status = dead | archive-date = 18. lipnja 2008. | archive-url = https://web.archive.org/web/20080618201320/http://www.scc.rutgers.edu/serbian_digest/3/t3-1.htm }}</ref><ref name="un-seselj">{{cite web|title=Case information sheet|url=http://www.icty.org/x/cases/seselj/cis/en/cis_seselj_en.pdf|access-date=2012-12-21|work=(IT-03-67) Vojislav Šešelj trial|publisher=ICTY|quote=He defined the so-called Karlobag-Ogulin-Karlovac-Virovitica line as the western border of this new Serbian state which he referred to as "Greater Serbia" and which included Serbia, Montenegro, Macedonia and considerable parts of Croatia and Bosnia and Herzegovina.}}</ref><ref>{{cite journal|last=Međimorec|first=Miroslav|date=September 2002|title=Footnotes|url=http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=28829&lang=en|journal=National Security and the Future|location=Zagreb, Croatia|publisher=St. George Association / Udruga sv. Jurja|volume=3|issn=1332-4454|archive-url=https://web.archive.org/web/20140407095641/http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=28829&lang=en|archive-date=2014-04-07|access-date=2012-12-21|quote=8. "The Virovitica-Karlovac-Karlobag line" – the amputation line which was intended to come into being by the imposed Yugoslav king Alexander after the assassination of Croatian national tribune Stjepan Radić in 1928. The remains of thus amputated Croatia "would be seen from the Zagreb Cathedral's tower". That line is also mentioned in Četniks' plans during WW2 (Moljević, Dražža Mihajlović), the line mentioned by Serb radical politicians (Šešelj) and by the JNA military strategists as the western border of "Greater Serbia".|number=3–4}} [http://www.nsf-journal.hr/issues/v3_n3-4/pdf/11-footnotes.pdf Alt URL] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20260517045125/http://www.nsf-journal.hr/issues/v3_n3-4/pdf/11-footnotes.pdf |date=17. svibnja 2026. }}</ref> U svojim govorima i knjigama, Šešelj je često tvrdio da su svi stanovnici ovih područja zapravo etnički Srbi, pravoslavne, rimokatoličke ili muslimanske vjere. ==== Jugoslavenski ratovi ==== [[Datoteka:Serbs in Croatia, Bosnia, Montenegro and Serbia, 1981.png|thumb|upright=1.15|Distribucija [[Srbi|Srba]] i [[Crnogorci|Crnogoraca]] u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslaviji]] 1981. godine.]] [[Datoteka:Serbia in the Yugoslav Wars.png|thumb|upright=1.15|Teritoriji [[Republika Bosna i Hercegovina|Republike Bosne i Hercegovine]] i [[Hrvatska|Republike Hrvatske]] pod nadzorom srpskih snaga 1992. – 1995.]] {{Citat| Milošević vjeruje da sada ima povijesnu priliku da, jednom za svagda, riješi račune s Hrvatima i učini ono što su srpski političari nakon Prvog svjetskog rata nisu – okupi sve Srbe u jednu srpsku državu.<ref name="UN"/>|Beogradski novine [[Borba (novine)|Borba]], kolovoz 1991.}} Optužbe za ratne zločine protiv Miloševića zasnivaju se upravo na tvrdnji da je tražio uspostavu "Velike Srbije". Tužitelji u Haagu tvrdili su da su ''"sve točke optužnice bile dio zajedničkog cilja, strategije ili plana optuženog (Miloševića) za stvaranje 'Velike Srbije', centralizirane srpske države koja obuhvaća srpska naseljena područja [[Hrvatska|Hrvatske]] i Bosne i Hercegovine te cijelo Kosovo te da se taj plan treba ostvariti prisilnim uklanjanjem svih ne-Srba iz velikih zemljopisnih područja kroz počinjenje zločina navedenih u točkama optužnice. Iako su se događaji na Kosovu dogodili više od tri godine nakon onih u Hrvatskoj i Bosni, oni su bili samo nastavak istog plana i mogu se potpuno razumjeti samo u sklopu onog što se dogodilo u Hrvatskoj i Bosni."''<ref name="ReferenceA">Decision of the ICTY Appeals Chamber; 18 April 2002; Reasons for the Decision on Prosecution Interlocutory Appeal from Refusal to Order Joinder; Paragraph 8</ref> Haški sud utvrdio je da se strateški plan vodstva bosanskih Srba sastojao od ''"plana za povezivanje područja naseljenih Srbima u BiH s ciljem uspostave potpunog nadzora nad tim područjima i stvaranje zasebne bosanske srpske države iz koje bi većina ne-Srba bila trajno uklonjena"''.<ref name="ICTY: Radoslav Brđanin judgement">{{cite web|title=Prosecutor v. Radoslav Brđanin – Judgement| publisher = [[United Nations]] [[International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia]] | date = 2007-04-03 |url=http://www.icty.org/x/cases/brdanin/acjug/en/brd-aj070403-e.pdf| access-date = 2009-11-03}}</ref> Također je utvrđeno da su se mediji u određenim područjima usredotočili isključivo na politiku [[Srpska demokratska stranka (Bosna i Hercegovina)|Srpske demokratske stranke]] te da su medijski izvještaji iz [[Beograd|Beograda]] postali sve češći, uključujući predstavljanje ekstremističkih pogleda i promicanje koncepta Velike Srbije, baš kao i u drugim dijelovima Bosne i Hercegovine gdje je otvoreno zagovaran koncept [[Velika Hrvatska|Velike Hrvatske]].<ref name="ICTY: Dusko Tadic">{{cite web| title=Prosecutor v. Duško Tadić – Judgement| publisher = [[United Nations]] [[International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia]] | date = 1997-07-14| url=http://www.icty.org/x/cases/tadic/tjug/en/tad-sj970714e.pdf| access-date = 2009-11-03}}</ref> [[Vuk Drašković]], vođa [[Srpski pokret obnove|Srpskog pokreta obnove]], pozivao je na stvaranje Velike Srbije koja bi uključivala Srbiju, Kosovo, Vojvodinu, Makedoniju i Crnu Goru, kao i regije unutar Bosne i Hercegovine i Hrvatske s visokim udjelom srpskog stanovništva<ref name="UN" /> Oko 160.000 Hrvata bilo je protjerano s teritorija koje su srpske snage nastojale nadzirati.<ref name="post-gazette.com">{{cite news |url=http://www.post-gazette.com/pg/04242/368273.stm |title=Atrocities in Yugoslavia unraveled much later |publisher=Post-gazette.com |date=2004-08-29 |access-date=2010-08-04 |first=Joe |last=Smydo |archive-url=https://web.archive.org/web/20110515103211/http://www.post-gazette.com/pg/04242/368273.stm |archive-date=15. svibnja 2011. |url-status=dead}}</ref> Veći dio sukoba u [[Jugoslavenski ratovi|Jugoslavenskim ratovima]] 1990-ih bio je rezultat pokušaja da se Srbi ujedine. [[Mihailo Marković]], potpredsjednik Glavnog odbora [[Socijalistička partija Srbije|Socijalističke partije Srbije]], odbio je bilo koje rješenje koje bi značilo da su Srbi izvan Srbije manjina. Predložio je uspostavu federacije koja bi se sastojala od Srbije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Makedonije i Srba koji žive u Srpskoj autonomnoj regiji [[Krajina]], [[Slavonija]], [[Baranja (regija)|Baranja]] i [[Srijem]].<ref name="UN" /> === Događanja nakon okončanja rata === {{Citat| Zato kažem: ako se Velika Srbija treba držati kroz zločin, nikad to ne bih prihvatio; neka Velika Srbija nestane, ali držati je kroz zločin – ne. Ako je potrebno držati samo malu Srbiju kroz zločin, ne bih to prihvatio. Neka mala Srbija nestane, ali držati je kroz zločin – ne. A ako postoji samo jedan Srbin, i ako sam ja taj zadnji Srbin, držati se kroz zločin – ne prihvaćam. Neka nestanemo, ali nestanemo kao ljudi, jer onda nećemo nestati, bit ćemo živi u rukama živog Boga.<ref>{{cite web |url=http://www.dverisrpske.com/tekst/230 |title=Interview with Patriarch Pavle (Serbian) |publisher=Dverisrpske.com |access-date=2010-08-04 |archive-date=18. ožujka 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100318054008/http://www.dverisrpske.com/tekst/230 |url-status=dead }}</ref>|[[Patrijarh srpski Pavle]]}} [[ICTY|Međunarodni kazneni tribunal za bivšu Jugoslavijau]] (ICTY) optužio je [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]] i druge srpske vođe za počinjenje zločina protiv čovječnosti, uključujući ubojstvo, prisilno [[preseljenje stanovništva]], [[deportacija|deportaciju]] i "[[progon]] na političkoj, rasnoj ili vjerskoj osnovi". Ured tužitelja u Haagu optužio je Miloševića za "najteža [[kršenja ljudskih prava]] u Europi od Drugog svjetskog rata kao i za genocid".<ref name="post-gazette.com" /> Srpski povjesničar [[Sima Ćirković]] izjavio je da prigovori na ideju Velike Srbije uz pokazivanje prstom na Garašaninovo Načertanije i "Memorandum" ne pomažu u rješavanju postojećih problema i da je to zloupotreba povijesti.{{sfn|Ćirković|2020|p=236}} Srpski akademik Čedomir Popov smatra da su optužbe za "velikosrpske namjere" često korištene za politički anti-srpske interese te da su faktografski netočne. Popov je izjavio da u srpskoj povijesti nikad nije bilo ni nikad neće biti Velike Srbije.<ref>{{Cite journal|last=Mojović|first=Dragan|date=2007|title=Velike Srbije nikada nije bilo|url=|journal=NIN|volume=|pages=82, 83|via=}}</ref> Godine 2008., [[Aleksandar Vučić]], bivši član [[Srpska radikalna stranka|Srpske radikalne stranke]], koja je zagovarala stvaranje Velike Srbije, izjavio je da je Šešeljeva vizija Velike Srbije nerealna i da je ideja Velike Srbije nerealna u tom trenutku zbog ravnoteže snaga koju drže [[velike sile]].<ref>{{cite web|title=Vučić sad nije za veliku Srbiju|url=http://www.blic.rs/Vesti/Politika/63178/Vucic-sad-nije-za-veliku-Srbiju|publisher=Blic Online|access-date=30 August 2011}}</ref> === Suvremene pojave === [[Datoteka:Izbori 2012 - plakati Vojislav Šešelj (1).JPG|thumb|[[Vojislav Šešelj]], predsjednik [[Srpska radikalna stranka|Srpske radikalne stranke]], jedan je od najtvrdokornijih zagovaratelja Velike Srbije.]] Nakon završetka ratova 1990-ih i pada režima Slobodana Miloševića, ideologija Velike Srbije nije nestala, već se prilagodila novim političkim okolnostima. Otvoreni iredentizam i pozivi na vojnu ekspanziju, koji su obilježili devedesete, u velikoj su mjeri zamijenjeni suptilnijim metodama političkog, kulturnog i ekonomskog utjecaja u susjednim državama sa značajnom srpskom populacijom. U suvremenom političkom diskursu, kompromitirani termin "Velika Srbija" često se izbjegava. Umjesto njega, pojavljuju se nove sintagme i koncepti koji, prema brojnim analitičarima i kritičarima, opisuju isti temeljni cilj - okupljanje "svih Srba" i teritorija na kojima žive u jedinstveni državno-kulturni i politički prostor pod dominacijom Beograda. Jedan od najistaknutijih primjera takve suvremene pojave je koncept "Srpskog sveta". == Velikosrpska propaganda == '''Velikosrpska propaganda''' označava skup medijskih, političkih i kulturnih aktivnosti kojima se, korištenjem dezinformacija, povijesnog revizionizma i govora mržnje, sustavno poticala etnička netrpeljivost i dehumanizirali susjedni narodi – prvenstveno [[Albanci]], [[Bošnjaci]], [[Hrvati]] i [[Crnogorci]]. Cilj takve propagande bio je stvoriti psihološku i moralnu podlogu za ostvarenje ciljeva [[velikosrpska ideologija|velikosrpske ideologije]], opravdati teritorijalne pretenzije i mobilizirati srpsko stanovništvo za rat.<ref>Mirko Valentić "Rat protiv Hrvatske - 1991. - 1995. - Velikosrpski projekti od ideje do realizacije", Zagreb 2010., str. 78.</ref> Povijesni korijeni takvog djelovanja sežu u početak 20. stoljeća, kada je organizacija [[Narodna odbrana]] širila propagandu usmjerenu protiv [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]].<ref>[http://books.google.de/books?id=xxiJ2LUEhNsC&pg=PA451&lpg=PA451&dq=gro%C3%9Fserbische+propaganda&source=bl&ots=3RYHlIIN6L&sig=R-VxVwDSpSEs4GM6s9iVuwdHIK4&hl=de&ei=H8WfTMWNJcnOswaC8MDmDg&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=6&ved=0CCoQ6AEwBQ#v=onepage&q=gro%C3%9Fserbische%20propaganda&f=false Jugoslawien und Österreich 1918-1938: bilaterale Aussenpolitik]</ref><ref>[http://books.google.de/books?id=OcViFTD4vIsC&pg=PA462&lpg=PA462&dq=gro%C3%9Fserbische+propaganda&source=bl&ots=lckziL68f5&sig=xBjIfWsoendXe_-dbj23aBCJJDs&hl=de&ei=H8WfTMWNJcnOswaC8MDmDg&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=8&ved=0CDAQ6AEwBw#v=onepage&q=gro%C3%9Fserbische%20propaganda&f=false "Krieg im Frieden": die Führung der k.u.k. Armee und die Grossmachtpolitik]</ref> Svoj puni zamah propaganda doživljava krajem 1980-ih pod režimom [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]], kada ključni državni mediji, poput [[Radio-televizija Srbije|Radio-televizije Srbije]] (s informativnim centrima u Beogradu, Novom Sadu i Prištini) i listova [[Politika (novine)|Politika]], [[Večernje novosti|Večernje novosti]] i [[Politika express|Politika express]], postaju središnji instrumenti za širenje nacionalne mržnje. Kroz usustavljene medijske kampanje, širene su dezinformacije o navodnoj ugroženosti Srba, posebice na Kosovu (npr. o "masovnim silovanjima Srpkinja"), čime se poticala [[albanofobija]] i [[kroatofobija]]. Istovremeno, Milošević je prikazivan kao mitski zaštitnik i vođa svih Srba, a nadolazeća agresija na susjedne republike opravdavana je kao "obrambeni rat" ili "sprječavanje genocida". === Priprema za rat u Hrvatskoj === U razdoblju od 1990. do 1991. godine, propaganda usmjerena prema opravdavanju rata protiv Hrvatske i mobilizaciji lokalnih Srba temeljila se na tri ključna i međusobno povezana narativa. ==== Manipulacija brojem žrtava Drugog svjetskog rata ==== [[Datoteka:Letak2.JPG|thumb|200px|Propagandni letak JNA s pozivom građanima na pružanje otpora Hrvatskoj vojsci]] Jedan od središnjih stupova propagande bila je instrumentalizacija i zloupotreba srpskih žrtava iz [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], s posebnim naglaskom na zločine koje je počinio ustaški režim u [[NDH|Nezavisnoj Državi Hrvatskoj]]. U javnom diskursu sustavno su plasirani višestruko uveličani brojevi žrtava, posebice za [[Logor Jasenovac|logor Jasenovac]] (često se navodio broj od 700.000 ubijenih Srba), što je predstavljano kao znanstvena i neupitna činjenica. Cilj je bio stvoriti psihozu straha od navodno prijetećeg "novog genocida" i poistovjetiti novu, demokratski izabranu hrvatsku vlast s ustaškim režimom. Tvorci velikorspske [[Protuhrvatstvo|protuhrvatske]] propagande hrvatske vojnike nazivali [[Ustaše|ustašama]], Hrvatska "ustaškom državom", a Hrvate "[[Genocid|genocidnim]]" ili "krvožednim narodom". Ovu tezu su aktivno podržavali i neki crkveni velikodostojnici. [[Patrijarh srpski Pavle|Patrijarh Pavle]] je u pismu 1991. izjavio da "Srbi ne mogu da žive sa Hrvatima ni u kakvoj državi. Ni u kakvoj Hrvatskoj",<ref>[http://www.kriz-zivota.com/zoom/4951/druga_strana_patrijarha_pavla/]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot}}</ref> a ''Sveti Arhijerejski Sabor Srpske pravoslavne crkve'' je početkom 1992. donio odluku da ne priznaje republičke granice.<ref>[http://www.dw-world.de/dw/article/0,,4896408,00.html?maca=bos-rss-bos-all-1475-rdf Uloga patrijarha Pavla u politici]</ref> Time je stvorena atmosfera u kojoj je svaki pokušaj osamostaljenja Hrvatske prikazan kao izravna prijetnja biološkom opstanku srpskog naroda. ==== Povezivanje hrvatskih simbola s ustaštvom ==== Nakon [[Hrvatski parlamentarni izbori 1990.|prvih demokratskih izbora u Hrvatskoj 1990.]], nova vlast je odbacila komunističke simbole i vratila u upotrebu povijesna hrvatska obilježja. Propaganda je taj čin iskoristila za izravno povezivanje nove hrvatske države s NDH. Hrvatski povijesni grb ("šahovnica") sustavno je nazivan "ustaškim grbom", pri čemu se namjerno ignorirala njegova stoljetna uporaba prije i izvan konteksta ustaškog režima. Slična propagandna logika primijenjena je i prilikom uvođenja [[kuna (novac)|hrvatske kune]] 1994. godine, koja je također bila valuta u NDH. Cilj je bio delegitimizirati novu hrvatsku vlast i prikazati je kao puki nastavak fašističke tvorevine, čime se opravdavao i poticao oružani otpor hrvatskih Srba protiv vlastite domovine. ==== Promjena ustavnog položaja Srba u Hrvatskoj ==== Promjena [[Ustav Republike Hrvatske|Ustava SR Hrvatske]] iz 1990. godine, kojom su Srbi prestali biti definirani kao jedan od "konstitutivnih naroda", bila je središnji element propagande. Iako je novi Ustav svim građanima, pa tako i pripadnicima srpske i drugih manjina ([[Česi]], [[Mađari]], [[Slovaci]], [[Rusini]], [[Talijani]] i [[Ukrajinci]]), jamčio puna građanska i etnička prava, propaganda je ovu promjenu prikazivala isključivo kao "degradaciju" Srba na status nacionalne manjine i ukidanje njihovih povijesnih prava. Hrvatska je, kroz Ustav i kasnije doneseni Ustavni zakon o ljudskim pravima i slobodama i o pravima etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina, uvela model tzv. [[Pozitivna diskriminacija|pozitivne diskriminacije]], kojim su manjinama, uključujući srpsku, osigurana posebna prava koja nadilaze opća građanska prava zajamčena svim državljanima. To uključuje zajamčenu zastupljenost u [[Hrvatski sabor|Hrvatskom saboru]] i lokalnim tijelima, pravo na kulturnu autonomiju te uporabu vlastitog jezika i pisma. Međutim, velikosrpska propaganda je u potpunosti ignorirala ove garancije, fokusirajući se isključivo na gubitak statusa "konstitutivnog naroda" kao krunski dokaz neprijateljstva nove hrvatske države. Ovaj narativ bio je temelj za politički stav da "srpska zemlja je tamo gdje žive Srbi" i da Srbi imaju pravo na samoopredjeljenje i odcjepljenje od takve Hrvatske.<ref>Mate Rupić, "Oružana pobuna Srba u Hrvatskoj i agresija Oružanih Snaga SFRJ i Srpskih paravojnih postrojbi na Republiku Hrvatsku (1990.-1991.)", Zagreb 2007</ref> Time je promjena ustava, predstavljena kao čin neprijateljstva, poslužila kao izravno opravdanje za oružanu pobunu i stvaranje paradržavnih tvorevina na teritoriju Republike Hrvatske. === Primjeri medijskih manipulacija i dezinformacija za vrijeme Domovinskog rata i ratova na tlu bivše Jugoslavije === Osim općih propagandnih narativa, velikosrpska kampanja tijekom 1990-ih koristila se i konkretnim medijskim fabrikacijama i sustavnim dezinformacijama. Svrha tih lažnih vijesti bila je višestruka: stvoriti neposredan povod za vojne operacije (''casus belli''), demonizirati protivničku stranu, opravdati vlastite postupke i homogenizirati domaću javnost u podršci ratu. Državni mediji, prvenstveno [[Radio-televizija Srbije|RTV Beograd]] i list [[Politika (novine)|Politika]], imali su ključnu ulogu u kreiranju i širenju ovih dezinformacija, koje su često kasnije bile razotkrivene kao lažne, nerijetko i u iskazima pred [[Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije|Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju]]. U nastavku su navedeni neki od najpoznatijih i dokumentiranih slučajeva koji su korišteni za poticanje sukoba. ==== Slučaj "Pakrački genocid" ==== Tijekom sukoba u [[Pakrac|Pakracu]], srpske novine ''[[Večernje novosti (dnevni list, Beograd)|Večernje novosti]]'' izvještavale su da je oko 40 srpskih civila ubijeno u [[Pakrac|Pakracu]] 2. ožujka 1991. od strane hrvatskih snaga. Priča je bila široko prihvaćena od strane javnosti i nekih ministara u srpskoj vladi poput [[Dragutin Zelenović|Dragutina Zelenovića]]. Izvještaj nije mogao biti neovisno potvrđen u drugim medijima.<ref name="Politika Falsifikata">{{cite web|url=http://www.vreme.com/arhiva_html/431/8.html#IVC|title=Politika Falsifikata|access-date=23 July 2008|archive-date=22 October 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20121022100724/http://www.vreme.com/arhiva_html/431/8.html#IVC|url-status=dead}}</ref> ==== Slučaj "Vukovarsko ubojstvo beba" ==== {{glavni|Pokolj vukovarske djece}} Dan prije egzekucije 264 hrvatskih [[Ratni zarobljenik|zarobljenika]] i civila u [[Ovčara|masakru u Ovčari]], srpski mediji su izvijestili da je 40 srpskih [[beba]] ubijeno u [[Vukovar|Vukovaru]]. Dr. Vesna Bosanac, ravnateljica [[Vukovar|vukovarske bolnice]] iz koje su hrvatski zarobljenici i civili odvedeni, izjavila je da vjeruje kako je priča o zaklanim bebama namjerno objavljena kako bi potaknula srpske nacionaliste na [[Smrtna kazna|egzekuciju]] Hrvata.<ref name="ICTY - Testimony dr.Vesna Bosanac">{{cite web|url=https://www.un.org/icty/milosevic/trialc/order-e/030117_2.htm#IVC|title=ICTY - Testimony Dr. Vesna Bosanac|access-date=29 June 2017|archive-date=18 May 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20080518205803/http://www.un.org/icty/milosevic/trialc/order-e/030117_2.htm#IVC|url-status=dead}}</ref> ==== Slučaj "30.000 ustaša u Dubrovniku" ==== Prije [[Opsada Dubrovnika|opsade Dubrovnika]], jugoslavenski časnici (posebice [[Pavle Strugar]]<ref>{{cite web|url=http://www.index.hr/vijesti/clanak/svjedok-strugar-je-lagao-da-30-000-ustasa-napada-boku/181800.aspx|title=Svjedok: Strugar je lagao da 30. 000 ustaša napada Boku|access-date=5 May 2015}}</ref>) uložili su zajednički napor u lažiranju vojne situacije na terenu i pretjerivanju u opisima 'prijetnji' hrvatskog napada na [[Crna Gora|Crnu Goru]] od strane ''"30.000 naoružanih [[Ustaše|ustaša]] i 7000 [[Terorizam|terorista]], uključujući [[Kurdi|kurdskih najamnika]]"''.{{sfn|Pavlovic|2005}} Ta propagandna laž bila je namjerno širena od strane medija pod državnom kontrolom u Srbiji i Crnoj Gori.<ref>[https://www.youtube.com/watch?v=TCoLieou2-4 Attack on Dubrovnik: 30 000 Ustasa marsira na Crnu Goru] ("Rat za mir" documentary)</ref> U stvarnosti, hrvatske vojne snage u tom području u rujnu bile su praktično nepostojeće.<ref>[http://www.ess.uwe.ac.uk/comexpert/XI-A.htm#VII.C Annex XI.A : The battle of Dubrovnik] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131029204025/http://www.ess.uwe.ac.uk/comexpert/XI-A.htm |date=29 October 2013 }}. United Nations Commission of Experts (28 December 1994). University of the West of England. Accessed 7 September 2009.</ref> Hrvatske snage sastojale su se od jedne lokalno regrutirane jedinice, koja je brojila manje od 1.500 ljudi i nije imala ni [[Tenk|tenkove]] ni [[topništvo]]. Također, nije bilo najamnika, kurdskih ili drugih, koji su se borili za Hrvatsku stranu.{{sfn|Pavlovic|2005}} ==== Slučaj "Dubrovnik i sagorevanje guma" ==== [[Datoteka:Letak1.JPG|thumb|200px|Propagandni letak JNA s pozivom na predaju pri velikosrpskoj agresiji na Hrvatsku u [[Dubrovnik]]u]] Tijekom [[Opsada Dubrovnika|opsade Dubrovnika]] 1991., Jugoslavenska narodna armija granatirala je gradsku luku, a [[Radio-televizija Srbije]] prikazala je [[Dubrovnik]] s vildjivim stupovima dima uz tvrdnju da su lokalni stanovnici palili [[automobilske gume]] kako bi simulirali razaranje grada.<ref name="Serbian Media is One-Man Show">{{cite news |last1=Perlez |first1=Jane |title=Serbian Media Is a One-Man Show |url=https://www.nytimes.com/1997/08/10/weekinreview/serbian-media-is-a-one-man-show.html |work=The New York Times |date=10 August 1997 }}</ref> ==== Slučaj "Četvrti Rajh" i "Zavera Vatikana" ==== Jugoslavenski mediji u Beogradu često su izvještavali o navodnoj zavjeri "stranih snaga" oko uništenja Jugoslavije. Jednom prilikom TV Beograd pokazala je Tuđmana kako se rukuje s njemačkim kancelarom [[Helmut Kohl|Helmutom Kohlom]] i optužila ih za planiranje uspostave "[[Četvrti Reich|Četvrtog Rajha]]", a čak je i [[Sveta Stolica]] bila okrivljena za "podržavanje secesionista".<ref>{{cite news |last1=Engelberg |first1=Stephen |title=Carving Out a Greater Serbia |url=https://www.nytimes.com/1991/09/01/magazine/carving-out-a-greater-serbia.html |work=The New York Times |date=1 September 1991 }}</ref> Kao posljedica, u rujnu 1991., njemačko i vatikansko veleposlanstvo bila su meta srpskih prosvjednika, koji su vikali "[[Papa Ivan Pavao II]] podržava neofašizam u Hrvatskoj".<ref>{{cite news | url=https://www.latimes.com/archives/la-xpm-1991-09-09-mn-1418-story.html | title=Macedonians Voting on Split With Yugoslavia | author= William D. Montalabano| work= Los Angeles Times | date=9 September 1991 | access-date=29 June 2012}}</ref> ==== Operacija Labrador (Operacija Opera Orientalis) ==== {{Glavni|Operacija Labrador}} Tijekom notorne [[lažna zastava|operacije pod lažnom zastavom,]] [[Operacija Labrador|Operacije Labrador]], koja je sprovedena 1991. od strane [[Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo|jugoslavenske vojne obavještajne službe]], srpski mediji su ponovno iznosili lažne optužbe u kojima se suvremena [[Hrvatska]] pokušala dovesti u vezu s [[fašizam|fašizmom]], [[nacizam|nacizmom]] i [[antisemitizam|antisemitizmom]] iz [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] s ciljem diskreditiranja hrvatskih zahtjeva za neovisnost na Zapadu.<ref name="ANATOMY OF A BALKAN FRAME-UP">{{citation|url=https://www.proquest.com/docview/321083857|title=Anatomy of a Balkan frame-up|work=The Jerusalem Post|last= Tsur|first=Batsheva|date= 3 February 1993|id={{ProQuest|321083857}} }}</ref><ref name="Affairs in the Army">{{cite web|url=http://www.scc.rutgers.edu/serbian_digest/44/t44-1.htm#IVC|title=Affairs in the Army|access-date=29 January 2011|archive-date=1 December 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171201081103/http://www2.scc.rutgers.edu/serbiandigest/44/t44-1.htm#IVC|url-status=dead}}</ref> ==== Propaganda kao dio optužnice protiv Miloševića ==== Dva člana Savezne službe za sigurnost (KOG) svjedočila su za tužiteljstvo u Miloševićevom suđenju o njihovom uključenju u njegovu propagandu kampanju. [[Slobodan Lazarević]] otkrio je navodne [[KOS]]-ove [[tajne operacije|tajne aktivnosti]] dizajnirane za podrivanje mirovnog procesa, uključujući miniranje nogometnog polja, vodotornja i ponovno otvorene željeznice između Zagreba i Beograda. Ove su akcije trebale biti pripisane Hrvatima. Mustafa Čandić, jedan od četiri pomoćna načelnika KOS-a, opisao je tehnologiju izrade lažnih razgovora kako bi audio snimke zvučale kao da hrvatske vlasti govore Hrvatima u Srbiji da odu iz Srbije kako bi stvorili etnički čistu Hrvatsku. Razgovor je emitirao nakon srpskog napada na Hrvate u Srbiji koji su ih natjerali na bijeg. Također je svjedočio o još jednom slučaju [[dezinformacija|dezinformiranja]] koji uključuje televizijski prikaz leševa, opisanih kao da se radi o srpskim civilima ubijenim od strane Hrvata. Čandić je svjedočio da vjeruje kako su to zapravo bili tijela Hrvata ubijenih od Srba, ali ta izjava nije verificirana. Također je potvrdio postojanje [[Operacije "Labrador" i "Opera"|Operacija Opera i Labrador]].<ref name="Brosse"/><ref name="Candic">[http://www.borrull.org/e/noticia.php?id=11236 Yugoslav Army's Central Intelligence Unit: Clandestine Operations Foment War] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070927235029/http://www.borrull.org/e/noticia.php?id=11236 |date=27 September 2007 }}</ref><ref>{{cite web | url = http://www.icty.org/x/cases/slobodan_milosevic/trans/en/021111ED.htm | title = Transcript pages 12732-12848 | work = Slobodan Milosevic Trial | publisher = ICTY | date = 2002-11-11 | access-date = 2012-04-16}}</ref> ==== Lažni citati Tuđmana iz 1992. o "Hrvatskoj koja želi rat" ==== Srpski mediji su naglašavali da je hrvatski predsjednik [[Franjo Tuđman]] započeo rat u Hrvatskoj. Kako bi potkrijepili tu tvrdnju, mediji su ponovno referencirali njegov govor u Zagrebu 24. svibnja 1992. i tvrdili da je navodno rekao: "Ne bi bilo rata da Hrvatska nije htjela rat". Tijekom suđenja u [[ICTY|Haškom tribunalu]], [[Slobodan Milošević]] i [[Milan Martić]] također su često koristili navodne Tuđmanove citate kako bi dokazali svoju nevinost.<ref>{{cite web|url=http://www.icty.org/x/cases/martic/trans/en/060817IT.htm|title=Milan Martic Transcript|date=17 August 2006|publisher=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia|page=6621|access-date=25 September 2011}}</ref> Međutim, tužitelji ICTY-a su uspjeli pribaviti integralnu snimku Tuđmanovog govora te su je u cijelostii reproducirali tijekom Martićevog suđenja 23. listopada 2006., i time dokazali da Tuđman nikad nije rekao da Hrvatska 'želi rat'.<ref name="Martic transcript 23 October 2006">{{cite web|url=http://www.icty.org/x/cases/martic/trans/en/061023IT.htm|title=Milan Martic Transcript|date=23 October 2006|publisher=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia|access-date=25 September 2011|pages=9913, 9914|quote=Do you see that in fact he does not say, as you claimed, that the war wouldn't have happened had we didn't want it. He does not say that. In fact, what he says, sir, is that they wanted -- they wanted to achieve their goals through peace but that they were ready for war and that they would not give up their goals for an independent Croatia.}}</ref> Citat je zapravo sljedeći: ''"Neki pojedinci u svijetu koji nisu bili prijatelji Hrvatske tvrdili su da smo i mi odgovorni za rat. A ja sam im odgovorio: Da, ne bi bilo rata da smo odustali od cilja stvoriti suverenu i neovisnu Hrvatsku. Predložili smo da se naš cilj ostvari bez rata, i da se jugoslavenska kriza riješi pretvaranjem federacije, u kojoj nitko nije bio zadovoljan, posebno ne hrvatski narod, u uniju suverenih zemalja u kojoj bi Hrvatska bila suverena, sa svojom vojskom, svojim novcem, svojom diplomacijom. Ali oni to nisu prihvatili"''.<ref>{{cite web|url=http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/3502011/domovinskirat.asp|title=Lažni citati [Fake quotes]|access-date=25 September 2011}}</ref> ==== Slučaj "Bosanski mudžahedini" ==== Srpska propaganda tijekom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] prikazivala je [[Bošnjaci|bosanske Muslimane]] kao nasilne ekstremiste i islamske fundamentaliste.<ref>{{cite web|url=http://www.slobodnaevropa.org/specials/al_kaida/index.htm|title=AL-KAI'DA U BOSNI I HERCEGOVINI: MIT ILI STVARNA OPASNOST?|access-date=5 May 2015|archive-date=28. veljače 2022.|archive-url=https://web.archive.org/web/20220228002754/https://docs.rferl.org/sh-SH/specials/al_kaida/index.htm|url-status=dead}}</ref> Nakon [[Rat u Bosni i Hercegovini|serije masakra]] [[Bošnjaci|Bošnjaka]], nekoliko stotina (između 300<ref name="sense-agency.com">SENSE Tribunal:ICTY - WE FOUGHT WITH THE BH ARMY, BUT NOT UNDER ITS COMMAND [http://www.sense-agency.com/icty/we-fought-with-the-bh-army-but-not-under-its-command.29.html?cat_id=1&news_id=10495] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141217003332/http://www.sense-agency.com/icty/we-fought-with-the-bh-army-but-not-under-its-command.29.html?cat_id=1&news_id=10495|date=17 December 2014}}; 9 September 2007</ref> i 1.500<ref name="sense-agency.com" />) [[Arapski|arapskih]] izvornih govornika, uglavnom sa [[Bliski istok|Bliskog istoka]] i iz [[Sjeverna Afrika|Sjeverne Afrike]], zvanih [[mudžahedini]], došlo je u Bosnu u drugoj polovici 1992. s ciljem pomoći "svojoj muslimanskim braći".<ref>According to the conclusion in ''Amir Kubura case''</ref> Srpski mediji, međutim, izvijestili su o mnogo većem broju mudžahedina i prikazali su ih kao teroriste i veliku prijetnju europskoj sigurnosti kako bi rasplamsali [[Islamofobija|anti-muslimansku]] mržnju među Srbima i drugim kršćanima.<ref name="ICTY: Milomir Stakić judgement - The media">{{cite web|url=https://www.un.org/icty/stakic/trialc/judgement/sta-tj030731e.htm#ID2di|title=ICTY: Milomir Stakić judgement - The media}}</ref><ref name="ICTY: Duško Tadić judgement - Greater Serbia">{{cite web|url=https://www.un.org/icty/tadic/trialc2/judgement/tad-tj970507e.htm#_Toc387417236|title=ICTY: Duško Tadić judgement - Greater Serbia}}</ref> Niti jedna optužnica nije izdana od strane ICTY-a protiv bilo kojeg od stranih dobrovoljaca. Međutim, slučajevi jedinica mudžahedina koji su počinili ratne zločine, uključujući ubijanje, mučenje i odsijecanje glava srpskih i hrvatskih civila i vojnika jesu dokumentirani.<ref>{{cite web |title='Brutal crimes' of Bosnia Muslims |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/3254890.stm |archive-url=https://web.archive.org/web/20211212/http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/3254890.stm |archive-date=12 December 2021 |url-status=live |publisher=BBC News |date=2 December 2003}}</ref><ref>{{cite book |last1=Berger |first1=J. M. |author-link=J.M. Berger |title=Jihad Joe: Americans Who Go to War in the Name of Islam |date=30 April 2011 |publisher=Potomac Books |isbn=978-1597976930 |page=[https://archive.org/details/jihadjoeamerican0000berg/page/93 93] |url=https://archive.org/details/jihadjoeamerican0000berg|url-access=registration}}</ref><ref>{{cite web |last1=Swicord |first1=Jeff |title=Seeds of Jihad Planted in the Balkans |url=https://www.voanews.com/europe/seeds-jihad-planted-balkans |archive-url=https://web.archive.org/web/20200411205847/https://www.voanews.com/europe/seeds-jihad-planted-balkans |url-status=dead |archive-date=11 April 2020 |publisher=Voice of America |date=17 November 2015}}</ref><ref>{{cite web |last1=Erjavec |first1=Dragana |title=Bosnia Mujahideen Prisoner 'Forced to Kiss Severed Head' |url=https://www.justice-report.com/en/articles/bosnia-mujahideen-prisoner-forced-to-kiss-severed-head |website=JusticeReport |publisher=BIRN |date=8 June 2016 |access-date=11 April 2020 |archive-date=11 April 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200411205849/https://www.justice-report.com/en/articles/bosnia-mujahideen-prisoner-forced-to-kiss-severed-head |url-status=dead }}</ref> Bivši zapovjednik Bosanske vojske, [[Rasim Delić]], osuđen je na tri godine zatvora od strane ICTY-a, djelomično za zločine počinjene od jedinice mudžahedina koja je bila dio njegove divizije, koja je mučila i odsijecala glave zarobljenim srpskim zarobljenicima.<ref>{{cite web |last1=Dzidic |first1=Denis |title=Report Probes Mujahideen Killings During Bosnian War |url=https://balkaninsight.com/2016/01/25/bosnian-serb-victims-still-waiting-for-mujahedin-crimes-justice-01-25-2016/ |website=Balkan Insight |publisher=BIRN |date=25 January 2016}}</ref> ==== Slučaj "Čudovišni liječnici iz Prijedora" ==== {{Glavni|Masakr u Prijedoru}} Prije [[Masakr u Prijedoru|masakra bošnjačkih i hrvatskih civila u Prijedoru]] srpska propaganda je karakterizirala sve prominentne ne-Srbe kao kriminalce i [[Ekstremizam|ekstremiste]] koji bi trebali biti kažnjeni za svoje ponašanje. Dr. Mirsad Mujadžić, bosanski političar, optužen je da je ubrizgavao droge srpskim ženama kako bi ih učinio nesposobnima za začeće muške djece, što je pak doprinijelo smanjenju [[Natalitet|nataliteta]] među Srbima. Također, Dr. Željko Sikora, Hrvat, poznat kao ''Čudovišni liječnik'', optužen je da je primoravao srpske žene na [[Pobačaj|abortus]] ako su bile trudne s muškom djecom i da je kastrirao mušku djecu srpskih roditelja.<ref name="ICTY: Milomir Stakić judgement - The media"/><ref>{{cite web|url=http://www.icty.org/sid/190|title=ICTY - TPIY : Ivo Atlija|access-date=5 May 2015}}</ref> Nadalje, u članku "Kozarski Vjesnik" datiranom 10. lipnja 1992., Dr. Osman Mahmuljin optužen je da je namjerno pružio neispravnu medicinsku njegu svom srpskom kolegi, Dr. Živku Dukiću, koji je imao srčani udar. Poznato je da su Mile Mutić, direktor "Kozarskog Vjesnika", i novinar Rade Mutić redovito su prisustvovali sastancima srpskih političara kako bi dobili informacije o sljedećim koracima širenja propagande.<ref name="ICTY: Milomir Stakić judgement - The media" /><ref name="ICTY: Duško Tadić judgement - Greater Serbia" /> ==== Slučaj "Zavera Markale" ==== [[Pokolji u Sarajevu|Masakri u Markalama]] bili su dva [[Topništvo|artiljerijska]] napada na civile na tržnici Markale, počinjena od strane [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] tijekom [[Opsada Sarajeva|opsade Sarajeva]].<ref name="ICTY: Stanislav Galić judgement">{{cite web|url=http://www.icty.org/x/cases/galic/acjug/en/gal-acjud061130.pdf|title=ICTY: Stanislav Galić judgement}}</ref><ref name="ICTY:Dragomir Milošević judgement">{{cite web|url=http://www.icty.org/x/cases/dragomir_milosevic/acjug/en/091112.pdf|title=ICTY: Dragomir Milošević judgement}}</ref> Potaknuti početnim izvješćem [[UNPROFOR|UNPROFOR-a]], srpski mediji su tvrdili da je bosanska vlada granatirala svoje vlastite civile kako bi natjerala zapadne sile da interveniraju protiv Srba.<ref name="BBC">Fish, Jim. (5 February 2004). [http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/3459965.stm Sarajevo massacre remembered]. BBC.</ref><ref name="ALBANEWS">Moore, Patrick. (29 August 2005). [http://listserv.acsu.buffalo.edu/cgi-bin/wa?A2=ind9508E&L=albanews&P=R1142 Serbs Deny Involvement in Shelling] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080306224133/http://listserv.acsu.buffalo.edu/cgi-bin/wa?A2=ind9508E&L=albanews&P=R1142 |date=6 March 2008 }}. Omri Daily Digest.</ref><ref>{{cite news | newspaper = [[Glas Javnosti]] |trans-title=Muslims with the support of the West committed Markale Massacres | url = http://www.glas-javnosti.rs/node/11198/print | language = sr | title = "Markale" granatirali muslimani u režiji Zapada | date = 2007-12-18 | access-date = 2010-11-07}}</ref> Međutim, u siječnju 2003., ICTY je zaključio da je masakr počinjen od strane srpskih snaga razmještenih oko Sarajeva.<ref>Galić verdict- 2. Sniping and Shelling of Civilians in Urban Bosnian Army-held Areas of Sarajevo [https://www.un.org/icty/galic/trialc/judgement/gal-tj031205-1.htm#IIIC2]</ref> Iako je o tome široko izvještavano u međunarodnim medijima, presuda je u potpunosti ignorirana u samoj Srbiji.<ref name="ICTY: Stanislav Galić judgement" /><ref name="ICTY:Dragomir Milošević judgement" /><ref name="BBC" /> ==== Slučaj "Lavovi iz Pionirske doline" ==== Tijekom [[Opsada Sarajeva|opsade Sarajeva]], srpska propaganda nastojala je opravdati opsadu po svaku cijenu. Kao rezultat tog napora, srpska nacionalna televizija prikazala je izvještaj koji je tvrdio da ''"srpska djeca bivaju davana kao hrana lavovima u Sarajevskom zoološkom vrtu zvanom [[Pionirska dolina]] od strane muslimanskih ekstremista"''.<ref name="Brosse">{{cite web |url=https://www.legal-tools.org/doc/lkom0n7f/ |title=Political Propaganda and the Plan to Create a 'State for all Serbs' - Consequences of using media for ultra-nationalist ends |last=De la Brosse |first=Renaud |date=4 February 2003 |publisher=ICTY |access-date=11 June 2025}}</ref><ref>{{cite AV media|url=https://www.youtube.com/watch?v=LzUqQxNb8qw&e |archive-url=https://ghostarchive.org/varchive/youtube/20211212/LzUqQxNb8qw| archive-date=2021-12-12 |url-status=live|title=Televizija Srbija (RTS): Srpsku decu bacaju lavovima|date=2 May 2007|work=YouTube|access-date=5 May 2015}}{{cbignore}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.crovid.com/televizija+srbije+rts+vidovnjaci+velika+srbija/2801/video|title=crovid.com|access-date=5 May 2015}}</ref> ==== Slučaj "Kravica uzrokuje osvetu u Srebrenici" ==== Dok je bošnjačka enklava [[Srebrenica]] bila pod opsadom od strane Vojske Republike Srpske, njen zapovjednik, [[Naser Orić]], vodio je nekoliko napada oko obližnjih srpskih sela, od kojih su mnoga bila većinski bošnjačka prije rata, ali su bila okupirana od srpskih snaga već tijekom prvih mjeseci opsade. Operacije su rezultirale mnogim srpskim žrtvama, a sam Orić je kasnije optužen i osuđen od strane ICTY-a. Međutim, također je ustanovljeno da su regularne bošnjačke snage u Srebrenici često bile u nemogućnosti suzbiti velike skupine gladnih civila koji su sudjelovali u napadima kako bi se domogli hrane iz srpskih sela.<ref>{{cite web | publisher=Human Rights Watch | title= Oric's Two Years| url=https://www.hrw.org/news/2006/07/11/orics-two-years | date=12 July 2006| access-date= 9 July 2012 }}</ref> Unatoč takvoj prirodi sukoba, ti napadi su od nekih srpskih medija opisani kao glavni okidač i opravdanje za srpski napad na Srebrenicu 1995. Televizijski voditelj je na [[Pale|Palama]] izjavio je da je ''"Srebrenica oslobođena od terorista"'' i da je ''"ofanziva uslijedila nakon što su muslimanske snage napale srpska sela izvan zaštićene zone Srebrenice"''.<ref>{{cite web | url= http://www.bim.ba/en/226/10/29364/ | publisher= Birn | author= Balkan Insight | title= Hague Recognises Propaganda's Role in Srebrenica Genocide | access-date= 9 July 2012 | archive-date= 4. ožujka 2016. | archive-url= https://web.archive.org/web/20160304194325/http://bim.ba/en/226/10/29364 | url-status= dead }}</ref> == Srpski svet == ''Srpski svet'' je naziv pod kojim od sredine 2020. godine neki srpski intelektualci i političari promiču povezivanja [[Srbi|Srba]] u [[Srbija|Srbiji]] s onima u okolnim državama.<ref>[https://www.slobodnaevropa.org/a/most-beograd-ukrajina-srpski-svet/31772171.html "Zašto Beograd ni nakon Ukrajine ne odustaje od srpskog sveta?"], Omer Karabeg, "Radio Slobodna Europa", 28. ožujka 2020.</ref> Neki od zagovaratelja „Srpskoga sveta” govore o državnom povezivanju Srba u jednu državnu zajednicu, a drugi o kulturnom, gospodarskom i drugom povezivanju Srba u susjednim državama uz Srbiju.<ref>[https://www.novosti.rs/vesti/politika/1039443/srpsko-ujedinjenje-superiorna-ideja-istoricar-aleksandar-rakovic-hrt-konceptu-oko-kog-digla-velika-prasina "SRPSKO UJEDINJENJE - SUPERIORNA IDEJA: Istoričar Aleksandar Raković na HRT-u o konceptu oko kog se digla velika prašina"], "Novosti online", 25. rujna 2021.</ref> Neki autori<ref>[https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/region/srpski-svet-nova-vuciceva-sintagma-za-nikad-prezaljeni-plan-stvaranja-velike-srbije-592889 "‘Srpski svet‘: Nova Vučićeva sintagma za nikad prežaljeni plan stvaranja Velike Srbije?"], Andrej Cukic, "Oslobođenje", 26. rujna 2020.</ref> ukazuju na sličnosti između koncepta Srpskoga i slično nazvanoga „[[Ruski svijet|Ruskoga svijeta]]” (rus: ''Русский мир'') kojega je 1999. godine predstavio autor Pjotr Ščedrovicki u članku „Ruski svijet i ruska transnacionalnost”<ref>"[https://archipelag.ru/ru_mir/history/history99-00/shedrovicky-transnatio/ Русский мир и транснациональное русское] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220701020819/https://archipelag.ru/ru_mir/history/history99-00/shedrovicky-transnatio/|date=1. srpnja 2022.}}", Щедровицкий П.Г., Библиотека культурной политики, управления и редпринимательства, АТШ, 1999</ref>, a koji se od 2022. promiče kao službeni projekt [[Rusija|Ruske Federacije]], putem Zaklade „Russkiy Myr”,<ref>[https://www.igi-global.com/dictionary/russian-world-the-russkiy-mir-foundation/81220 "What is Russian World (the Russkiy Mir Foundation)"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220701002942/https://www.igi-global.com/dictionary/russian-world-the-russkiy-mir-foundation/81220 |date=1. srpnja 2022. }}, IGI Global. Pristupljeno 3. lipnja 2022.</ref> te koja je proteklih desetljeća korištena radi ostvarivanja pretenzija za kontrolu Rusije nad društvima susjednih država.<ref>[https://www.scribd.com/document/360493477/per-Concordiam-Journal-of-European-Security-and-Defense-Issues-Countering-Russian-Propaganda-Special-Edition-2016 “Russkiy Mir” Brian T. Cotter, "Per Concordiam: Journal of European Security Defense", Special Edition 2016.</ref> [[Milo Đukanović]], predsjednik [[Crna Gora|Crne Gore]] izjavljuje sredinom rujna 2021. godine prigodom službenoga posjeta Republici Hrvatskoj kako je koncept Srpskog svijeta tek eufemizam za stari koncept [[Velika Srbija|Velike Srbije]], koji koriste suvremeni političari koji sudjeluju u upravljanju Srbijom.<ref>[https://www.novilist.hr/novosti/hrvatska/dukanovic-srpski-svijet-umanjenica-je-za-velikosrpsku-politiku/?meta_refresh=true "Đukanović: ‘Srpski svijet’ umanjenica je za velikosrpsku politiku"], Hina, 16. rujna 2021.</ref> U očitom odgovoru na taj istup predsjednika Crne Gore, ministar unutarnjih poslova Republike Srbije [[Aleksandar Vulin]] u komunikeu na službenim stranicama tog ministarstva od 23. rujna 2021. god. objašnjava: „''Srpski svet je ideja političkog objedinjavanja Srba i postojala je vekovima pre mene, a bila je posebno popularna u Crnoj Gori, istina, pre nego su neki Srbi otkrili da su Crnogorci... Onaj ko je priznao lažnu državu [[Kosovo]] nema prava da govori o nepovredivosti granica i mora biti spreman da prihvati posledice svojih odluka''”.<ref>[http://www.mup.gov.rs/wps/portal/sr/aktuelno/aktivnosti/!ut/p/z0/nVJdb5swFP0rlqY8IhswDjyitiNdgvYRact4iW7ATg3UprZha379TLZJ6zqtW-QHX_teH59z7sUV3uFKwSSP4KRW0Pvz54rt32YlCwsSrVOavyZ5SRLybhuTYkXx1pr9h-3-1Qacwm9w9bSahCRneZGSJI3INpzhZPvwUOW4qrVy_KvDu2E89LLe149G9j5YkEHX3ClYkKOBpgUlF6TR3XjPlZPox53PDqNTHEk7GJj4gkjr9GT4vV9Ko0E3SluuWo5OcOf4BH5HHl6NqAPjRiTRAFbbmVJkyqvyiKsB3F0gldAzqV_A8e5S8O-GrMMrtioKskmjMiZ5mDBClx_D29v4b4b0vgfqj24oaGtua0CDdKBanxt_8tFmPLWAFCDHjXTayHZEhp8hO46sOci5qkHWGfAKG3OCqZ9h_ZNndZ1uJTrJSSIvyX8xv7FuGn9vdMFuIpK_X2bX65s0Tlfk33U9n5knE8bo_1gEnRt5r_TZovNUMEqTMAYeCDhEAc3EIciWlAW1YAnwLGoE4y9QuGaXUbCgB-t8V17SuLpQo4_kNHfFj8RSCIgSSoNMNHFAa5EEIOowqOMUGgDmjWB46IpPqRWlSx_j0-a8f_kGQFQ2Qw!!/ "Ministar Vulin: Onaj ko je priznao lažnu državu Kosovo nema prava da govori o nepovredivosti granica"], službene stranice Ministarstva unutarnjih poslova Republike Srbije, 23. rujna 2021. Pristupljeno 3. lipnja 2022.</ref> Daniel Serwer, profesor na Institutu međunarodnih odnosa [[Sveučilište Johns Hopkins|Sveučilišta Johns Hopkins]] naziva 2021. god. koncepciju srpskog sveta "podgrijanom verzijom Velike Srbije", gdje vodeći krugovi Srbije za sada nastoje bez nasilja postići državno ujedinjenje Srbije s raznim teritorijima nastanjenim etničkim Srbima u susjednim zemljama; u tome da se oslanjaju na važnu potporu Rusije. Serwer međutim ne sagledava da bi bilo moguće da susjedne države pristanu na takvo što, te smatra koncepciju ozbiljnom prijetnjom regionalnom miru i stabilnosti.<ref>[https://avaz.ba/vijesti/bih/668279/americki-profesor-danijel-server-za-avaz-sad-eu-i-nato-moraju-se-suprotstaviti-srpskom-svetu "Američki profesor Danijel Server za "Avaz": SAD, EU i NATO moraju se suprotstaviti 'srpskom svetu'"], E. Halimić, "Dnevni avaz", 22. srpnja 2021</ref> Makedonski autor Gurakuç Kuçi piše 2024. godine piše da na Balkanu zadnjih desetak godine u "tandemu" djeluju politike Rusije i Srbije, s ideološkim osloncem na projekte "[[Ruski svijet|Ruskog svijeta]]" i "Srpskog svijeta". Prema Kuçiju, cilj raznih hibridnih strategija koje provode Rusija i Srbija - koje uključuju korištenje internetskih medija, uključivanje političara i vjerskih zajednica - jest "da se zaustavi napredovanje balkanskih zemalja prema NOTO-u i Europskoj uniji, s ciljem da se uspostavi odnos velikih sila koji će činiti [[mutlipolarni svjetski poredak]]".<ref>[https://d1wqtxts1xzle7.cloudfront.net/118972599/RUSSIA_S_HYBRID_WARFARE_IN_THE_WESTERN_BALKANS_GEOPOLITICAL_STRATEGIES_AND_PROXY_ACTORS-libre.pdf?1729205631=&response-content-disposition=inline%3B+filename%3DRUSSIAS_HYBRID_WARFARE_IN_THE_WESTERN_BA.pdf&Expires=1754646095&Signature=TDguFBE4RV6jonWl5pk7LaeLcVWO3UxOP01R1bYQYhPdjiaFw-A~3DNce1Xw-PJLyECBU3xc698E8p98Ovpdu24RgndvRLzanaW5UwIxKGNQB8ph2GyfPtqjpqah3EgwHFbfP26Ikb~OjKkfvhsY1Rcp-UhKI9DCK2vQOAgr5vopWrdyWJnJIAUWdM5mvyTFHSYUfSgWdgPhy~T5nYYFeVL9y8PtShW5Bwk44TzoT9K6vbs11zFeGlDCrHI2HwotQHvNRogv0Noj11oY8ZUTs7KFxlcEG~owbYJxYmMKCubpvnJbhZTnTarOnmizz2UL1-9FO67S9CdEAODlHUh7SA__&Key-Pair-Id=APKAJLOHF5GGSLRBV4ZA "RUSSIA’S HYBRID WARFARE IN THE WESTERN BALKANS: GEOPOLITICAL STRATEGIES AND PROXY ACTORS"], Gurakuç Kuçi, "Octopus Journal", Vol. 3/2024, str. 2, 3, 4, 19, 20</ref> == Povezani članci == *[[Uloga srpskih medija u ratovima za Veliku Srbiju]] *[[Načertanije]] (srp. ''nacrt''), tajni državni dokument iz [[1844.]] kojeg je sačinio tadašnji nministar unutrašnjih poslova i poslje dugogodišnji ministar vanjskih poslova Srbije [[Ilija Garašanin]], prvi politički program Velike Srbije. *[[Homogena Srbija]], memorandum velikosrpskog i [[Četnici|četničkog]] ideologa [[Stevan Moljević|Stevana Moljevića]] iz [[1941.]] godine, kojim se zagovara stvaranje Velike Srbije i njeno [[etničko čišćenje]] od drugih [[Narod|naroda]]. *[[Memorandum SANU]], memorandum iz 1986. *[[Memorandum SANU iz 1995. godine]]<ref>[http://www.bookdepository.co.uk/Memorandum-Sanu-Iz-1995-Godine-Jakov-Sirotkovic/9789531540742] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} [[Jakov Sirotković]]: ''Memorandum SANU iz 1995. godine: ([[kritički osvrt]] na knjigu Koste Mihailovića i Vasilija Krestića "Memorandum SANU", odgovori na kritike, izdanje SANU, Beograd 1995.)'', Predavanja održana u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti, sv. 69./izdavač: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Birotisak, Zagreb, 1996., {{ISBN|9531540748}}</ref> *[[Drugi Memorandum SANU]], memorandum iz 2012. *[[Zakon o dijaspori i Srbima u regiji]] Republike Srbije == Vidi još == * [[Velika Bosna]] * [[Velika Hrvatska]] * [[Velika Mađarska]] * [[Velika Albanija]] == Izvori == {{izvori}} == Literatura == * {{citiranje knjige |last1=Anzulovic |first1=Branimir |title=Heavenly Serbia: From Myth to Genocide |url=https://archive.org/details/heavenlyserbiafr00anzu |date=1999 |publisher=New York University Press |isbn=978-0-8147-0671-8 |ref=harv}} * {{citiranje knjige |last1=Banac |first1=Ivo |title=The National Question in Yugoslavia: Origins, History, Politics |url=https://archive.org/details/nationalquestion0000bana_o5r7 |date=1988 |publisher=Cornell University Press |isbn=978-0-8014-9493-2 |ref=harv}} * {{citiranje knjige |last1=Bennett |first1=Christopher |title=Yugoslavia's Bloody Collapse: Causes, Course and Consequences |url=https://archive.org/details/yugoslaviasblood0000benn |date=1995 |publisher=C. Hurst & Co. Publishers |isbn=1-85065-232-5 |ref=harv}} * {{citiranje knjige |last1=Cigar |first1=Norman |title=Genocide in Bosnia: The Policy of "Ethnic Cleansing" |date=1995 |publisher=Texas A&M University Press |isbn=0-89096-638-9 |url=https://archive.org/details/isbn_9790890966388 |ref=harv}} * {{citiranje knjige |last1=Cole |first1=Jeffrey E. |title=Ethnic Groups of Europe: An Encyclopedia |date=2011 |publisher=ABC-CLIO |isbn=978-1-59884-303-3 |url=https://books.google.com/books?id=M9fDifnkMJMC |ref=harv}} * {{citiranje knjige |last1=Ćirković |first1=Sima |title=Živeti sa istorijom |date=2020 |publisher=Helsinški odbor za ljudska prava u Srbiji |location=Belgrade |ref=harv}} * {{citiranje knjige |last1=Djilas |first1=Aleksa |title=The Contested Country: Yugoslav Unity and Communist Revolution, 1919-1953 |url=https://archive.org/details/contestedcountry00djil_0 |date=1991 |publisher=Harvard University Press |isbn=978-0-67416-698-1 |ref=harv}} * {{citiranje knjige |last1=Esterajher |first1=Josip |url=https://www.pilar.hr/wp-content/images/stories/dokumenti/zbornici/43/Vukovar_Zbornik_full.pdf |title=Vukovar '91. – istina i/ili osporavanje (između znanosti i manipulacije) |date=2013 |publisher=Institut društvenih znanosti Ivo Pilar |isbn=978-953-7964-02-3 |editor-last=Živić |editor-first=Dražen |location=Vukovar |pages=57–73 |chapter=Velikosrpska ideologija u suvremenom srbijanskom društvu: Nacrt za daljnja istraživanja |chapter-url=https://www.pilar.hr/wp-content/images/stories/dokumenti/zbornici/43/Zbornik_VU_sv42-57.pdf |ref=harv}} * {{citiranje knjige |last1=Gow |first1=James |title=Triumph of the Lack of Will: International Diplomacy and the Yugoslav War |date=1997 |publisher=C. Hurst & Co. Publishers |isbn=1-85065-208-2 |ref=harv}} * {{citiranje knjige |last1=Matković |first1=Hrvoje |title=Povijest Jugoslavije: (1918-1991 - 2003) |date=2003 |publisher=Naklada P.I.P. Pavičić |isbn=953-6308-46-0 |ref=harv}} * {{citiranje časopisa |last1=Pavlovic |first1=Srdja |title=Reckoning: The 1991 Siege of Dubrovnik and the Consequences of the 'War for Peace' |journal=Spaces of Identity |date=2005 |doi=10.25071/1496-6778.8001 |doi-access=free |ref=harv}} * {{citiranje knjige |last1=Ramet |first1=Sabrina P. |title=The Three Yugoslavias: State-Building and Legitimation, 1918-2005 |date=2006 |publisher=Indiana University Press |isbn=0-253-34656-8 |ref=harv}} * {{citiranje knjige |last1=Tomasevich |first1=Jozo |url=https://books.google.com/books?id=yoCaAAAAIAAJ |title=War and Revolution in Yugoslavia, 1941–1945: The Chetniks |date=1975 |publisher=Stanford University Press |isbn=978-0-8047-0857-9 |location=Stanford |ref=harv}} * {{citiranje knjige |last1=Antić |first1=Čedomir |title=Kratka istorija Srbije 1804-2004 |date=2010 |publisher=Stubovi kulture |isbn=978-86-7979-297-6 |ref=harv}} * {{citiranje knjige |last1=Banac |first1=Ivo |title=The National Question in Yugoslavia: Origins, History, Politics |url=https://archive.org/details/nationalquestion0000bana_o5r7 |date=1992 |publisher=Cornell University Press |isbn=978-0-8014-9493-2 |ref=harv}} * {{citiranje knjige |last1=Carnegie Endowment for International Peace |title=Report of the International Commission to Inquire into the Causes and Conduct of the Balkan War |date=1914 |publisher=Carnegie Endowment for International Peace |url=https://archive.org/details/reportofinternat00inteuoft |ref=harv}} * {{citiranje knjige |last1=Cohen |first1=Philip J. |title=Serbia's Secret War: Propaganda and the Deceit of History |url=https://archive.org/details/serbiassecretwar0000cohe |date=1996 |publisher=Texas A&M University Press |isbn=978-0-89096-760-7 |ref=harv}} * {{citiranje knjige |last1=Cvijić |first1=Jovan |title=Aneksija Bosne i Hercegovine i srpsko pitanje |date=1908 |publisher=Državna štamparija Kraljevine Srbije |ref=harv}} * {{citiranje knjige |last1=Deretić |first1=Jovan |title=Kulturna istorija Srba |date=2005 |publisher=Narodna knjiga |isbn=978-86-331-2386-0 |ref=harv}} * {{citiranje časopisa |last1=Friedman |first1=V. |date=1985 |title=The sociolinguistics of literary Macedonian |journal=International Journal of the Sociology of Language |volume=1985 |issue=52 |pages=31–57 |doi=10.1515/ijsl.1985.52.31 |ref=harv}} * {{citiranje knjige |last1=Hall |first1=Richard C. |title=The Balkan Wars, 1912-1913: Prelude to the First World War |url=https://archive.org/details/balkanwars1912190000hall |date=2000 |publisher=Routledge |isbn=978-0-415-22947-0 |ref=harv}} * {{citiranje časopisa |last1=Manetovic |first1=Edislav |title=Ilija Garasanin's Nacertanije: A Reassessment |journal=The South Slav Journal |volume=25 |issue=3–4 |date=2006 |pages=137–162 |ref=harv}} * {{citiranje časopisa |last1=Melichárek |first1=Maroš |title=The role of Vuk Karadžić in the history of Serbian nationalism |journal=Serbian Studies Research |volume=6 |issue=1 |date=2015 |pages=55–74 |ref=harv}} * {{citiranje knjige |last1=Oikonomopoulos |first1=Petros-Emmanouil |script-title=el:Ο Μητροπολίτης Μυτιλήνης Ιάκωβος ο από Δυρραχίου: από την Εθναρχούσα Εκκλησία στην Εθνική |date=2016 |publisher=Αριστοτέλειο Πανεπιστήμιο Θεσσαλονίκης |page=80 |language=el |doi=10.12681/eadd/42197 |hdl=10442/hedi/42197 |ref=harv}} * {{citiranje časopisa |last1=Rajčić |first1=Tihomir |date=2014 |title=Srpska stranka u Dalmaciji i njezino pragmatično uključivanje u politiku "novoga kursa" |url=https://hrcak.srce.hr/en/129068 |language=hr |journal=Časopis za suvremenu povijest |volume=46 |issue=2 |publisher=[[Hrvatski institut za povijest]] |pages=356 |ref=harv}} * {{citiranje knjige |last1=Thiers |first1=Henri |title=La Serbie: Son Passé et Son Avenir |url=https://archive.org/details/laserbiesonpass02thiegoog |date=1862 |publisher=Dramard-Baudry |ref=harv}} * {{citiranje knjige |last1=Trencsenyi |first1=Balazs |last2=Kopecek |first2=Michal |title=Discourses of Collective Identity in Central and Southeast Europe (1770–1945): Volume II: National Romanticism – The Formation of National Movements |date=2007 |publisher=Central European University Press |isbn=978-963-7326-60-8 |ref=harv}} == Vanjske poveznice == {{commonscat|Greater Serbia}} *[https://www.nzz.ch/international/die-serbische-welt-bloss-chiffre-fuer-grossserbien-ld.1664050 Der Traum von der «serbischen Welt», NZZ] {{Iredentizam}} [[Kategorija:Velikosrpski pokret]] [[Kategorija:Velikosrpska ideologija]] [[Kategorija:Srpski nacionalizam u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Srpski nacionalizam u Crnoj Gori]] [[Kategorija:Srpski nacionalizam u Sjevernoj Makedoniji]] [[Kategorija:Srpski nacionalizam]] [[Kategorija:Srpski nacionalizam u Hrvatskoj]] 4aspgpnf35hanww66wes46ra9a6n8pw 0 7373 7615899 7614831 2026-10-09T22:34:46Z Silverije 23459 7615899 wikitext text/x-wiki {{Infookvir grad u Hrvatskoj |ime = Prelog |vrsta = naselje i grad |grb = Prelog (grb).gif |zastava = |slika = Prelog2.jpg |opis slike = Središte grada |županija = {{Z+X|MEŽ}} |najbliži grad = |gradonačelnica = |gradonačelnik = Ljubomir Kolarek ([[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ]])<ref>{{Citiranje weba|title=Grad Prelog|url=https://www.prelog.hr/uprava/gradonacelnik/g23|access-date=2025-06-07|website=www.prelog.hr}}</ref> |gradsko vijeće = |naselja = [[#Gradska naselja|8 gradskih naselja]] |površina = 63,5 |površina uža = 24,8 |visina = |z. širina = 46.33622 |z. dužina = 16.61563 |godina popisa = 2021. |stanovništvo = 7027 |stanovništvo uže = 4042 |svetac = |dan = |etnik = |ktetik = |pošta = 40323 Prelog |pozivni broj = 40 |autooznaka = ČK |web = {{URL|https://prelog.hr/}} |bilješke = }} '''Prelog''' je grad u [[Međimurska županija|Međimurskoj županiji]] u sjevernoj [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. == Ime == Ime Preloga je na [[mađarski jezik|mađarskom jeziku]] ''Perlak,'' dok na [[kajkavsko narječje|međimursko-kajkavskom narječju]] je ''Prilok.''<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.mnovine.biz/novo/index.php?option=com_content&view=article&id=15228:i-slovenska-rit-je-dola-na-ekret&catid=301:joek-radnik&Itemid=575 |title=I slovenska rit je došla na šekret (Međimurske Novine) |access-date=3. siječnja 2013. |archive-date=15. rujna 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140915224509/http://www.mnovine.biz/novo/index.php?option=com_content&view=article&id=15228:i-slovenska-rit-je-dola-na-ekret&catid=301:joek-radnik&Itemid=575 |url-status=dead }}</ref> [[Prelog (zemljište)|Prelog]] je vrsta zemljišta.<ref name="rkaoruralno">[http://www.rkaoruralno.com/ugar-odmor-prijeko-potreban-zemlji/ R kao ruralno] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161221135925/http://www.rkaoruralno.com/ugar-odmor-prijeko-potreban-zemlji/ |date=21. prosinca 2016. }} Nikolina Štefuljak: ''Ugar – odmor prijeko potreban zemlji'', 26. lipnja 2016. (pristupljeno 12. prosinca 2016.)</ref> == Gradska naselja == Grad Prelog sastoji se od 8 naselja: [[Cirkovljan]], [[Čehovec]], [[Čukovec (Prelog)|Čukovec]], [[Draškovec]], [[Hemuševec]], [[Oporovec]], [[Otok (Prelog)|Otok]] i Prelog. == Zemljopis == Prelog se smjestio tik uz lijevu obalu rijeke [[Drava|Drave]], odnosno [[Dubravsko jezero|Dubravskog jezera]], na nadmorskoj visini od oko 150 metara i udaljenosti 15&nbsp;km od [[Čakovec|Čakovca]]. Prelog se nalazi na 46 20'13" N (geografske širine) i 16 36'53" E (geografske dužine). == Stanovništvo == Prema popisu stanovništva 2001. godine Grad Prelog s prigradskim naseljima imao je 7871 stanovnika. Prema posljednjem Popisu stanovništva 2021 broj stanovnika Grada Preloga se smanjio na 7027, a samog naselja Prelog na 4042. {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Grad Prelog |p1857=6357 |p1869=6872 |p1880=7121 |p1890=7849 |p1900=8420 |p1910=9450 |p1921=9679 |p1931=9291 |p1948=9756 |p1953=9466 |p1961=8621 |p1971=8328 |p1981=8080 |p1991=8024 |p2001=7871 |p2011=7815 |p2021=7027 |napomena=Nastao iz stare općine Čakovec. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Prelog |p1857=3049 |p1869=3233 |p1880=3444 |p1890=3750 |p1900=3956 |p1910=4345 |p1921=4278 |p1931=4222 |p1948=4445 |p1953=4387 |p1961=4131 |p1971=4156 |p1981=4254 |p1991=4274 |p2001=4288 |p2011=4324 |p2021=4042 |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} == Uprava == == Povijest == <!-- (Podaci su kopirani sa službenih stranica Grada Preloga s dozvolom Gradske uprave.) --> [[Datoteka:Prelog1.jpg|thumb|Glavna ulica]] Prvi podaci o organiziranom životu ljudi na području [[Međimurje|Međimurja]] dolaze iz mlađeg kamenog doba, 5000 godina prije rođenja Isusa Krista. Bogati arheološki nalazi pričaju o životu u brončanom dobu, a danas se zna da su u [[željezno doba]] tu živjela plemena Panona i Sereta. Početkom 1. stoljeća pojavili su se Rimljani. Iz antičkog doba na području Preloga nalazi se ruralni kompleks villa rustica kod Ferenčice, Ciglišća i Varaščine, kojeg su arheolozi vremenski smjestili u 3. stoljeće. Kroz [[Međimurje]] su, koristeći rimske prometne pravce, prošli mnogi narodi – [[Vizigoti]], [[Huni]], [[Ostrogoti]]... Poslije njih došli su i drugi. Stoljeća su prolazila. [[Datoteka:Kirche Prelog.JPG|thumb|Crkva Sv.Jakoba]] Ovim je krajem prošla provala Tatara, o čemu svjedoče ostatci obrambene cilindrične kule. Na područje današnjeg Međimurja počeli su se u 13. stoljeću naseljavati hospitesi – kraljevski gosti – koji su imali zadatak razviti obrt i trgovinu. Doseljeni su nakon provale Tatara. Kralj Bela IV. naseljavao je islužene vojnike i hospitese na imanje Subotica tadašnjeg vlasnika grofa Lankerta Subotica.<ref name="virtualni muzej">(): [http://www.mtraditional.com/prelog.html ''Prelog''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181212064732/http://www.mtraditional.com/prelog.html |date=12. prosinca 2018. }}, Muzej tradicijske glazbe Međimurja. Pristupljeno 3. svibnja 2017.</ref> To su uglavnom bili njemački obrtnici koji su se šezdesetih godina 13. stoljeća, uz ostala područja, naselili i u Prelogu, na posjedu tadašnjeg gospodara imanja Subotica grofa Lankerta. Kako u monografiji Preloga navodi jedan od autora mr. Vladimir Kalšan, grof Lankret je morao ustupiti dio svojega imanja, a u zamjenu je dobio dva posjeda čiji su vlasnici umrli bez potomaka. Tu zamjenu proveli su hrvatski ban [[Roland od Ratolda]] i vesprimski biskup Pavao, a pisana isprava izdana je u Prelogu 9. prosinca 1264. godine. Tri dana ranije, [[6. prosinca]], [[ban]] Roland je u Prelogu izdao još jednu povelju – presudu oko posjeda Trnava. To je zapravo prvi pisani spomen Preloga. U spomen na to prvo spominjanje imena, Preložani svake godine 6. prosinca obilježavaju Dan grada.<ref name="virtualni muzej"/> Prelog je ime (Prelak, Perlak, Perlok) dobio prema hrvatskoj riječi vlak, odnosno kajkavskoj riječi vleči, vlačiti, prevlačiti, a uvjetovala ga je činjenica što je tu oduvijek bilo tranzitno pristanište, odnosno prijelaz preko rijeke Drave.<ref name="virtualni muzej"/> Iz 1334. godine sačuvan je popis svih župa [[Zagrebačka biskupija|Zagrebačke biskupije]]. U Međimurju se spominje 11 župa, a od toga izrijekom 3 – one u Prelogu, Štrigovi i današnjoj Maloj Subotici... U rujnu 1480. godine u Prelogu je s cijelom svojom vojskom boravio hrvatsko-ugarski kralj [[Matija Korvin]].<ref name="virtualni muzej"/> Trgovište Prelog bilo je u to vrijeme dobro upravno organizirano. I u vrijeme kada su Međimurjem gospodarili grofovi Zrinski (1546. – 1691.) Prelog je bio [[trgovište]].<ref name="virtualni muzej"/> Nakon sloma Zrinsko-franskopanskog ustanka 1670. godine zbog stalne nazočnosti njemačke vojske broj stanovnika Preloga ubrzano se smanjivao. Ipak, već 1716. godine broj je stanovnika počeo rasti. Od toga vremena do početka 50-ih godina 20. stoljeća broj stanovnika trgovišta Prelog bio je u stalnom porastu. Jedan putopis iz 1750. godine opisuje Prelog kao veliko i mnogoljudno trgovište s puno ulica i s velikim brojem malih drvenih slamom pokrivenih kuća. Od sredine 18. stoljeća u Prelogu djeluje trivijalna (pučka) škola. Prelog je u prošlosti našega kraja bio najrazvijenije obrtničko središte. Tijekom 18. stoljeća u Prelogu su se u gospodarskom smislu dogodile dvije značajne stvari. Prvo je tu osnovano centralno skladište [[kamena sol|kamene]] [[sol]]i za ovaj dio kraljevstva, a potom je osnovana [[filandra]] – manufaktura za preradu kokona dudovog svilca, odnosno primitivna [[svila]]na. Bila je to prva poznata manufaktura u Međimurju. Nažalost, s radom je definitivno prestala 1848. godine. Po broju stanovnika, obrtničkih radionica, cehovskih udruženja i trgovaca Prelog je imao središnju gospodarsku ulogu u Međimurju. U 18. i 19. stoljeću središtem je obrtničkih cehova i tad je Prelog bio veći od Čakovca. Jedan od najstarijih pravilnika o obrtničkom udruženju su ''[[Artikuluši Velikog ceha]]'' iz 1766. godine. Od obrtnika ondje je bilo [[kovač]]a, [[tesar]]a, [[stolar]]a, [[bačvar]]a, [[Kolar (obrtnik)|kolara]], [[brodar]]a, [[postolar]]a, [[kolovratar]]a i [[srebrnar]]a.<ref name="virtualni muzej"/> Iz popisa stanovništva 1786. godine saznajemo da je Prelog imao 1729 stanovnika, a Čakovec samo 1048 stanovnika. Prelog je tada bio sjedište kotara u kojem su bile četiri upravne općine: Prelog, Kotoriba, Hodošan i Sveta Marija.<ref name="virtualni muzej"/> Na prijelazu u 20. stoljeće, točnije 1900. godine Prelog imao 4109 stanovnika. 1848. godine propast svilane pogodila je Prelog. Još 1860. godine Prelog je zaobišla željeznička pruga, a nakon likvidacije proizvodnje sirove svile, nije se pojavila nekakva značajnija poduzetnička inicijativa. Ipak, razvijeno [[poljodjelstvo]] i [[stočarstvo]], te obrt i trgovina, uvjetovali su već [[1873.]] godine osnivanje prvog novčanog zavoda u Prelogu. Bila je to "Donjomeđimurska štedionica". Godine 1905. osnovana je i "Preloška štedionica". Iz tih vremena ostala je stara gradska jezgra koju čine zgrada gostionice i škole te nekoliko [[neoklasicizam|neoklasicističkih]] zgrada.<ref name="virtualni muzej"/> Na graditeljskom planu, u Prelogu se grade krasna zdanja koja su mu iz godine u godinu davala gradski štih. Nakon što je željeznička pruga 1860. godine zaobišla Prelog, počinje razdoblje opće stagnacije, pa i propadanja. Naselje se nije dalo, pa je zahvaljujući razvijenom poljodjelstvu i stočarstvu, obrtu i trgovini, uz rečene štedionice osnovana i [[Međimurska tvornica cementa]] 1910. godine. Od 1903. u Prelogu djeluje Hrvatska knjižnica i čitaonica "[[Stjepan Mlinarić]]". KUU Seljačka sloga osnovan je 1927. godine. Ipak, gospodarski pad dugo je trajao. Potrajalo je to kroz dva svjetska rata, pa se nastavilo nakon Drugog svjetskog rata. Mađarska okupacija 1941. – 1945. godine ostavila je duboke rane. Prelogu su postupno oduzete mnoge upravne funkcije. Povijest tako bilježi podatak da je 1962. godine Prelog sputan u okvire obične mjesne zajednice. No, Preložani su uz svoj marljivi rad, trud i zalaganje dočekali ponovni procvat svoga mjesta koje se ponovno počelo uzdizati, zajedno sa susjednim naseljima koji čine današnji Grad Prelog. I veličanstvenoj pobjedi u Domovinskom ratu Preložani i Prelog dali su dostojan obol.<ref name="virtualni muzej"/> Hrvatski sabor proglasio je Prelog gradom u veljači 1997. godine. Prelog je danas važno upravno, sudbeno, trgovačko, industrijsko, ugostiteljsko, poljoprivredno, obrazovno, kulturno, športsko i turističko središte [[Donje Međimurje|Donjeg Međimurja]] u kojem se od 1939. objavljuje humorističko-satirički list [[Pikač]], a od 2002. novine [[Priločki list]].<ref name="virtualni muzej"/> == Gospodarstvo == [[Datoteka:Hotel Panorama, Prelog - pročelje.jpg|thumb|Hotel "Panorama" nalazi se na rubu grada, uz akumulacijsko jezero [[Hidroelektrana Dubrava|HE Dubrave]]]] Prelog najveći dio svoga dohotka ostvaruje od [[industrija|industrije]] (preko 50 %), [[trgovina|trgovine]] i [[ugostiteljstvo|ugostiteljstva]] (23 %), [[poljoprivreda|poljoprivrede]] (18 %), te drugih djelatnosti. Na području Grada radi niz državnih, upravnih i drugih ustanova i ureda, Općinski i Prekršajni sud, škole, [[kultura|kulturne]], [[sport]]ske i vatrogasne udruge, [[policija|policijska]] postaja, itd. Na turističkom planu Prelog se veže uz rijeku Dravu, a u sportu je najprepoznatljiviji po [[speedway]]u. <!-- (Podaci su kopirani sa službenih stranica Grada Preloga uz dozvolu Gradske uprave.) --> U Prelogu je kroz stoljeća postojanja najvažniju ulogu u razvoju, uz nezaobilaznu poljoprivredu, odigralo [[gospodarstvo]], u kojem je to mjesto dugo bilo i ostalo središte donjeg Međimurja. No, najvažniji i najznačajniji procesi razvoja gospodarstva odvijali su se unatrag 40-ak godina. Uz veće tvrtke, nemjerljiv je doprinos malih poduzeća i obrtnika. Nova preloška [[industrija]] prati zahtjeve modernog tržišta. [[Globalizacija]] nameće nove trendove u poslovanju. Mnogo se proizvoda izvozi, čak i na tako zahtjevna tržišta kao što su njemačko ili austrijsko. Prije petnaestak godina počela se razvijati industrijska zona na izlazu Preloga u pravcu Cirkovljana, koja je prerasla u rasadnik vrlo uspješnih tvrtki. U Prelogu djeluje svjetski poznati proizvođač protubalističkih zaštitnih kaciga [[Šestan-Busch]]. Proizvodi zaštitnu opremu koju nose hrvatski policajci, vojska, kao i pripadnici NATO misija diljem svijeta. Posljednjih godina usmjerili su se i ka tržištu civilne zaštite. Razvijaju vlastite proizvode primjenom nanotehnologije.<ref>Jasmina Grbavec/Dnevnik/IMS/HRT: [https://vijesti.hrt.hr/637795/u-prelogu-proizvode-supermaske ''U Prelogu proizvode supermaske.html ''] HRT. 24. srpnja 2020. . Pristupljeno 24. rujna 2020.</ref> == Poznate osobe == *[[Stjepan Kečkeš]], svjetski poznati oceanograf, šef odjela radiobiologije Oceanografskog instituta u Monacu, dugogodišnji ravnatelj Oceanografskog instituta u Rovinju *[[Đuro Blažeka]], hrvatski jezikoslovac, dijalektolog i leksikograf *[[Franjo Glad|Franjo (Franc) Glad]], pisac *[[Ivan Glavina]], pjesnik *[[Venecije Glavina]], teolog, leksikograf *[[Štef Mlinarić]], preporoditelj i pjesnik *[[Dragutin Antolek Orešek]], kulturni djelatnik, preporoditelj i zastupnik *[[Franjo Šafarić]], pučki pisac i kantor *[[Karlo Pavčec]], preporoditelj *[[Dominik Premuš]], biskup, domoljubni pjesnik *[[Ivan Kuhar]], pisac *[[Juraj Lajtman]], preporoditelj *[[Ivan Petković]], narodni zastupnik *[[Kalman Mesarić]], tvorac pučkog kazališta, kazališni kritičar, teoretičar, libretist, dramatik *[[Vinko Lisjak]], pisac, novinar i publicist *[[Milivoj Slaviček]], pisac, političar i diplomat *[[Miroslav Milinović]], pjesnik *[[Ivan Haramija Hans]], nagrađivani karikaturist, kulturni animator, humorist, satirični feljtonist, jedan od utemeljitelja Hrvatskog društva karikaturista *[[Ivo Kečkeš]], liječnik i prosvjetitelj *[[Lovro Zvonarek]], nogometaš == Spomenici i znamenitosti == Crkva Sv.Jakoba Župna crkva Sv. Jakoba u Prelogu građena je od 1758. do 1761. godine od strane štajerskih majstora. Jedina je barokna crkva u sjevernoj Hrvatskoj svođena križnobačvastim svodom plitkih kupola, poznata po tri oltara (posvećena Sv. Jakobu, Sv. Ivanu Nepomuku i Sv. Josipu) koji su ugrađeni u glavni oltar. Oltarni retabl izradio je Josip Herman, a oltari su rad kipara Koenigera iz Graza. Bočne neogotičke oltare iz 19. stoljeća izradio je talijanski slikar Giacomo Broll. Crkva Svetoga Jakoba u Prelogu pripada spomeničkoj kulturnoj baštini koja ju svrstava među najznačajnije građevine ovoga prostora. == Obrazovanje == Dječji vrtić «Fijolica» jedina je odgojno-obrazovna ustanova u gradu Prelogu koja se bavi odgojem i [[obrazovanje]]m [[dijete|djece]] predškolske dobi. Osim vrtića u Prelogu, u sastavu «Fijolice», nalaze se i dva područna odjeljenja, jedno u Draškovcu i jedno u Cirkovljanu. Uz vrtić postoje i Osnovna škola Prelog s područnom školom u Cirkovljanu, Osnovna škola Draškovec te Srednja škola Prelog. Srednja škola Prelog osnovana je školske godine 1998./1999. kao škola tehničko-industrijskog smjera koja obrazuje kadrove iz područja ugostiteljstva i turizma, ekonomije i prehrane. U sklopu škole je također prisutan program Opće Gimnazije. Početkom 2019. godine obilježeno je 20 godina Srednje škole Prelog. == Kultura == U Prelogu djeluju tri kulturne ustanove: [[Knjižnica i čitaonica Grada Preloga]], Muzej Croata inuslanus Grada Preloga i Dom kulture. [[Festival balona na vrući zrak u Prelogu]] međunarodni je turistički i zračni [[festival]] koji se održava jednom godišnje od 2022. godine. Događaj je uspostavljen kao alternativa poznatim festivalima [[balon na vrući zrak|balona]] u [[Kapadokija|Kapadokiji]] i drugim svjetskim destinacijama. [[Datoteka:Marina Prelog.jpg|thumb|Marina Prelog smještena je na jugozapadnom rubu grada, na akumulacijskom jezeru [[Hidroelektrana Dubrava|hidroelektrane Dubrava]]]] == Sport == Na području općine postoji 26 [[šport]]skih udruga i klubova od kojih je možda najpoznatiji [[Speedway klub "Prelog"]], najstariji hrvatski speedway klub.<ref>http://www.dvd.hr/speedway/</ref> Organizirao je pozivnu speedway utrku [[Nagrada grada Preloga]]. ''Noćni malonogometni turnir Memorijal ing. Vladimira Skoka'', koji se održava od 1981. je najstariji malonogometni noćni turnir u Hrvatskoj.<ref>https://www.mnovine.hr/medimurje/pocele-prijave-najstariji-najpopularniji-malonogometni-turnir-prelogu/</ref><ref>https://www.mnovine.hr/medimurje/drustvo/ljetne-noci-preloga-dodite-na-koncert-mije-dimsic-i-39-tradicionalni-malonogometni-nocni-turnir/</ref> * [[Rukomet|RK]] Prelog – Prelog * [[NK Mladost Prelog|NK Mladost]] – Prelog * [[NK Čukovec '77]] – Čukovec * NK Draškovec – Draškovec * NK Naprijed – Cirkovljan * NK Galeb – Oporovec * NK Otok – Otok * NK Start – Čehovec * NK ČSK – Čehovec * TK Prelog – Prelog * KK Prelog – Prelog * Speedway klub Prelog – Prelog * Karate klub Mihovil – Prelog * STK Cirkovljan – Cirkovljan * STK Hemuševec – Draškovec * SD Jocker Prelog – Prelog * Streličarski klub Prelog – Prelog * ŠRD Glavatica – Prelog * ŠRD Sloga – Oprovec * ŠRD Smuđ – Draškovec * ŠRD Ostriž – Cirkovljan * Nautički klub Labud – Prelog * USR Sport za sve – Prelog * ŽRK Prelog – Prelog * MK REN BAN * Biciklistički klub "Prelog" Iako je Prelog smješten u nizini, u njem je osnovano i Planinarsko društvo Prelog koje svaki drugi vikend organizira [[planinarenje]] po uzvisinama Hrvatske, ali i susjednih zemalja. == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == *[https://web.archive.org/web/20210218142636/http://www.prelog.hr/ Službene stranice grada] *[http://ss-prelog.skole.hr/ Stranice Srednje škole Prelog] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190509213543/http://ss-prelog.skole.hr/ |date=9. svibnja 2019. }} *[http://skole.htnet.hr/os-prelog-001/skola Stranice Osnovne škole Prelog] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070425015519/http://www.skole.htnet.hr/os-prelog-001/skola/ |date=25. travnja 2007. }} *[http://www.pre-kom.hr Stranice Gradskog komunalnog poduzeća PRE-KOM] *[http://www.knjiznica-prelog.webs.com/ Stranice Knjižnice i čitaonice grada Preloga] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130629131545/http://knjiznica-prelog.webs.com/ |date=29. lipnja 2013. }} {{GiO MŽ}} [[Kategorija:Prelog| ]] [[Kategorija:Gradovi u Međimurskoj županiji]] spnl8zz2njjkim6sdkkfaa761cjpo5b 0 7478 7615930 7575416 2026-10-10T01:30:15Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.6 7615930 wikitext text/x-wiki {{izdvojeni članak|rujan 2010.}} {{Aktualno-ukrajina}} {{Infookvir zemlja svijeta |ime = Ukrajina |izvorno_ime = Україна |ime_genitiv = Ukrajine |eng_ime = Ukraine |zastava = Flag of Ukraine.svg |grb = Lesser Coat of Arms of Ukraine.svg |lokacija = Europe-Ukraine (disputed territory).svg |službeni_jezik = [[ukrajinski jezik|ukrajinski]] |glavni_grad = [[Kijev]] |vrsta_vlasti = [[polupredsjednički sustav|polupredsjednička republika]] |predstavnik_države_množina = Predsjednici |predstavnik_države = Predsjednik |predstavnik_države_osoba = [[Volodimir Zelenski]] |predsjednik_vlade_osoba = [[Yulia Svyrydenko]] |površina_poredak = 45 |površina = {{n|603628}} |vode = 7 |stanovništvo_poredak = 42 |stanovništvo = {{n|37860221}}<ref>{{Citiranje weba|title=Population of Ukraine (2025 and historical)|url=https://www.worldometers.info/world-population/ukraine-population/|url-status=live|access-date=2025-03-02|website=[[Worldometer]]|language=en}}</ref> (procjena) |godina_popisa = 2024. |gustoća_stanovništva = 73,8 |neovisnost = Odcjepljenjem od [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]] <br> [[24. kolovoza]] [[1991.]] |BDP_PKM_godina = 2021. |BDP_PKM = 584 milijardi $<ref>{{cite web |url=https://www.imf.org/external/datamapper/profile/UKR |title=WORLD ECONOMIC OUTLOOK (OCTOBER 2021) |publisher=[[International Monetary Fund]] |website=IMF.org}}</ref> |BDP_PKM_rang = 48. |BDP_PKM_per_capita = {{n|14150|$}} |BDP_PKM_per_capita_rang = 108. |valuta = [[ukrajinska grivnja]] (₴) |stoti_dio_valute = 100 kopijki |vremenska_zona = +2 <br> [[UTC]] +3 ljeti |himna = »[[Šče ne vmerla Ukrajiny|Ще не вмерла України і слава, і воля]]«<br>''Šče ne vmerla Ukrainy i slava, i volia''<br>(‘Još Ukrajini nisu umrle slava i volja’)<br/><center>[[Datoteka:National anthem of Ukraine, instrumental.oga]]</center> |internetski_nastavak = [[.ua]] |pozivni_broj = +380 }} '''Ukrajina''' ([[ukrajinski jezik|ukr.]] ''Україна'', ''Ukrajina'', dosl. 'u zemlji') je država u [[Istočna Europa|istočnoj Europi]]. Po svojoj površini od {{n|603 700}} [[četvorni kilometar|km²]], Ukrajina je najveća europska država, a na drugom je mjestu ako se uzme u obzir europska površina [[Rusija|Ruske Federacije]]. Po državnom uređenju Ukrajina je [[republika]], a zakonodavnu vlast obnaša Vrhovno Vijeće (izv. [[Verhovna Rada]]) – ukrajinski parlament s 450 zastupničkih mjesta. Ukrajinska je himna [[Šče ne vmerla Ukrajiny|''Šče ne vmerla Ukrajina'']], a ukrajinska vjerska himna je ''[[Bože, Veliki, Jedini, Ukrajinu hrani]]'' ('Bože, Veliki, Jedini, čuvaj Ukrajinu').<ref>[[Đuro Vidmarović|Vidmarović, Đuro]]. [http://www.hkv.hr/izdvojeno/komentari/dvidmarovic/20930-d-vidmarovic-kijevski-dnevnik-2015-8.html Đ. Vidmarović: Kijevski dnevnik 2015. (8). Posjet povijesnom muzejskom kompleksu Kaedrala Svete Sofije], [[Hrvatsko kulturno vijeće]], 10. kolovoza 2015. {{hakave}}</ref> Povijest Ukrajine započinje stvaranjem [[Istočni Slaveni|istočnoslavenske]] države [[Kijevska Rus'|Kijevske Rusi]] u 9. stoljeću. Ukrajina tada predstavlja kulturno i političko središte srednjovjekovnog istočnoslavenskog stanovništva i sve do 12. stoljeća bila je najveća i najmoćnija država u [[Europa|Europi]].<ref>[http://izbornyk.org.ua/istkult2/ikult203.htm ІСТОРІЯ УКРАЇНСЬКОЇ КУЛЬТУРИ; Державність і культура]</ref> Ukrajina danas predstavlja dom prve [[Demokracija|moderne demokracije]], čiji se stanoviti začetak manifestirao u obliku [[Zaporoška Republika|Zaporoške republike]], osnovane sredinom 17. stoljeća, nakon ustanka ukrajinskog hetmana [[Bogdan Hmeljnicki|Bogdana Hmeljnickog]].<ref>[http://www.encyclopediaofukraine.com/display.asp?AddButton=pages\H\E\Hetmanstate.htm Hetman state] Encyclopedia of Ukraine</ref> Nakon što se u 14. stoljeću današnji teritorij Ukrajine, tada [[Rusko Carstvo|Ruskog Carstva]], našla na udaru [[Zlatna Horda|Zlatne Horde]], zapadni dijelovi zemlje našli su se u okrilju [[Poljsko-Litavska Unija|Poljsko-Litavske Unije]]. [[Tri podjele Poljske|Podjelom Poljske]] u 18. stoljeću i Ukrajina je također podijeljena je između susjednih sila. Pretežni dio teritorija današnje Ukrajine je bio pod vlasti Ruskog Carstva, dok se ostatak našao pod vlašću [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]]. Nakon pokušaja uspostavljanja ukrajinske neovisnosti kroz stvaranje [[Ukrajinska Narodna Republika|Ukrajinske Narodne Republike]] tijekom [[Prvi svjetski rat|Prvoga svjetskog rata]], 1922. stvorena je [[Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika]] pod vlašću ukrajinskih boljševika i u sastavu [[Sovjetski Savez|SSSR-a]]. Ukrajina je 1945. bila jedan od osnivača organizacije [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenih naroda]], gdje je kao članica zastupljena od samog osnutka. Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata]] Ukrajina je obuhvatila svoje zapadne pokrajine [[Galicija (srednja Europa)|Galiciju]], [[Bukovina|Bukovinu]] i Zakarpatje u kojima su također živjeli etnički [[Ukrajinci]], a 1954. formirane su današnje granice države koja uključuje i poluotok [[Krim]] koji je tadašnji predsjednik SSSR-a [[Nikita Hruščov]] dekretom iz Ruske SSSR pripojio Ukrajinskoj SSSR na sjevernoj obali [[Crno more|Crnog mora]]. Svoju potpunu nezavisnost Ukrajina stječe [[Raspad SSSR-a|raspadom Sovjetskog Saveza 1991.]], nakon čega se prijelaz na [[tržišno gospodarstvo]] odrazio osmogodišnjom [[recesija|recesijom]]. Nakon 2000. godine ukrajinsko gospodarstvo počelo se stabilizirati, a potom do 2008. godine i rasti. Zbog problema u suradnji, a od 2014. godine praktično na razini ratnog stanja s ranije najznačajnijim gospodarskim partnerom [[Rusija|Rusijom]], bilježe se rastuće ekonomske teškoće. [[Datoteka:Panorama of Podil.jpg|lijevo|mini|400px|Panorama glavnog ukrajinskog grada [[Kijev]]a.]] Nakon [[Raspad SSSR-a|raspada Sovjetskog Saveza 1991. godine]], Ukrajina je postala članicom [[Zajednica neovisnih država|Zajednice neovisnih država]], koja je radi čvrste suradnje u pitanjima sigurnosti, gospodarstva i drugih pitanja uključivala bivše članice te federacije, okupljene oko najveće i najsnažnije članice [[Rusija|Rusije]]. Nakon [[Rat u istočnoj Ukrajini|pokušaja odvajanja, separatizma, proglašenjem nezavisnosti od Ukrajine, od strane lokalnih Ukrajinaca i Rusa, te rata otpočetog 2014. god.]] i koji do danas traje uz smanjeni intenzitet, bilježi se pad suradnje Ukrajine sa ZND-om te je Ukrajina 2018. godine najavila i formalno istupanje iz te zajednice; istodobno Ukrajina jača suradnju s [[Europska unija|Europskom unijom]].<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.kyivpost.com/ukraine-politics/ukraine-withdraws-envoys-cis-bodies.html |title=Ukraine withdraws all envoys from CIS bodies |author=Illia Ponomarenko |date=2018-05-19 |language=engleski |publisher=Kyiv Post |accessdate=2018-09-28}}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=https://www.unian.info/politics/10240941-ukraine-shuts-down-offices-in-cis-member-states-media.html |title=Ukraine shuts down offices in CIS member states – media |language=engleski |publisher=UNIAN |accessdate=2018-09-28}}</ref> Ukrajinski vrh radi na ulasku zemlje u Europsku uniju i [[NATO|NATO pakt]],<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.ukrinform.net/rubric-polytics/2377697-poroshenko-convinced-that-ukraine-will-join-the-eu-and-nato.html |title=Ukraine will join the EU and NATO – Poroshenko |date=2018-01-06 |language=engleski |publisher=UKRINFORM |accessdate=2018-09-28}}</ref> a sam NATO snažno podržava Ukrajinu izloženu pritisku susjedne Rusije, službeno naznačujući da je „suverena, neovisna i stabilna Ukrajina, čvrsto predana demokraciji i vladavini prava, ključna za euroatlantsku sigurnost” te je „odgovarajući na Rusko-ukrajinski sukob, NATO ojačao svoju podršku za razvoj spremnosti i sposobnosti Ukrajine”.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.nato.int/cps/en/natolive/topics_37750.htm |title=Relations with Ukraine |date=updated 1. srpnja 2019. |language=engleski |publisher=NATO |accessdate=2019-08-16}}</ref> Bruto nacionalni proizvod po glavi stanovnika (prema paritetu kupovne moći) 2018. iznosio je 9232 [[Američki dolar|dolara]], znatno manje od susjednih i usporedivih zemalja u tom dijelu Europe ([[Bjelorusija]] {{n|19 959}}, [[Poljska]] {{n|32 356}}, a [[Litva]] {{n|33 256}} USD.<ref>{{Citiranje weba |url=https://data.worldbank.org/indicator/NY.GDP.PCAP.PP.CD |title=GDP per capita, PPP (current international $) |year=2019 |language=engleski |publisher=Svjetska banka |accessdate=2019-08-16}}</ref>) Gospodarska i društvena kretanja zadnjih desetljeća popraćena su i padom stanovništva od oko {{n|150 000}} godišnje, pri čemu broj novorođene djece pokriva svega oko 52 % broja umrlih.<ref>{{Citiranje weba |url=http://worldpopulationreview.com/countries/ukraine-population/ |title=Ukraine Population 2019 |year=2019 |language=engleski |publisher=World Population Review |accessdate=2019-08-16}}</ref> == Ime == Govoreći danas o povijesnom terminu [[Povijest Ukrajine|''Rus’'']]<ref>[http://www.encyclopediaofukraine.com/display.asp?AddButton=pages\R\U\RushDA.htm Term Rus' - Encyclopedia of Ukraine]</ref> koji je najkasnije od 7. stoljeća prisutan u [[Povijest Ukrajine|ukrajinskoj povijesti]]; zatim državama ''[[Kijevska Rus'|Kijevskoj Rusi]]'' (lat. ''[[Rutenija]]''; prema nazivu Rus') – [[Zaporoška Republika|''Zaporoškoj Republici'']] – ''[[Ukrajinska Narodna Republika|Ukrajinskoj Narodnoj Republici]]'' – ''[[Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika|Sovjetskoj Ukrajini]]'', i neovisnoj Ukrajini kakvu danas poznajemo – govorimo o istom prostoru odnosno istoj državi koja je često pod različitim pritiscima i okolnostima drugačije imenovana, ponekad u političkom ili regionalnom kontekstu, ali u glavnini je obuhvaćala kulturološki isti [[slaveni|slavenski narod]] kojeg danas poznajemo kao Ukrajince.<ref>[http://uk.wikipedia.org/wiki/%D0%A0%D1%83%D1%81%D0%B8%D0%BD%D0%B8 Stariji ukrajinski etnonim - Русини]</ref> Neovisno o tome što su kroz povijest Ukrajinu u nekim zapadnim europskim izvorima (također jugoslavenskim) često poistovjećivali s današnjom [[Rusija|Rusijom]], oslovljavajući je pritom »Starom Rusijom«, »Zapadnom Rusijom« i sličnim terminima, hrvatske termine [[Rus']] ([[Rusini]]) i [[Rusija]] ([[Rusi]]) ovdje treba razlikovati jer se odnose na dva različita naroda i dvije različite zemlje: današnja Rusija je nastavila koristiti ime koje je u prošlosti koristila Ukrajina. Ukrajinski kulturni identitet od samih početaka razvijao se u nešto drugačijem okruženju od onog ruskog te je do danas ostao neprestano povezan s europskim kulturno-civilizacijskim mijenama, često u izravnom dodiru sa zapadnoslavenskim, baltičkim i drugim zapadnoeuropskim narodima.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.ceeol.com/aspx/issuedetails.aspx?issueid=68f90a64-2a9b-11da-9dea-000795dcfb41&articleId=f0d053d0-2c0e-11da-9deb-000795dcfb41 |title=Rusini/Ukrajinci u Hrvatskoj etape doseljavanja i problem imena |access-date=15. srpnja 2009. |archive-date=16. kolovoza 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110816065731/http://www.ceeol.com/aspx/issuedetails.aspx?issueid=68f90a64-2a9b-11da-9dea-000795dcfb41&articleId=f0d053d0-2c0e-11da-9deb-000795dcfb41 |url-status=dead}}</ref> [[Ukrajinci]] svojim metalitetom i kulturnom baštinom pripadaju srednjoeuropskom (ujedno pribaltičkom) krugu naroda, a najsličniji narodi su im [[Bjelorusi]], [[Poljaci]], [[Baltički narodi|Balti]] i naravno [[Rusi]] s kojima intenzivno dijele povijesna zbivanja posljednjih 300 godina. Zbog specifičnog [[Geografija|zemljopisnog]] položaja, Ukrajinu kroz [[povijest]] često zovu '''«zemlja moćnih rijeka»''', jer je njima oduvijek povezivala [[vikinzi|vikinška]] i ukrajinska plemena – europski [[skandinavija|skandinavski]] sjever i toplo [[Crno more]] u koje se te moćne rijeke sljevaju. Također ju zovu '''«europska žitnica»''' jer je u velikom obimu blagoslovljena plodnom [[Humus|zemljom crnicom]]. Mnogi europski posjetitelji Ukrajinu stoljećima imenuju melodičnom '''«zemljom slavuja»''', a u carskim krugovima [[Rusko Carstvo|Ruskog imperija]] imenovana je '''«slavenskom Italijom»''' radi svojega iznimnog doprinosa u razvoju unikatne slavenske kulture.<ref>{{Citiranje weba |url=http://naub.org.ua/?p=445 |title=Serhy Yekelchyk. Ukraine: Birth of a Modern Nation |access-date=15. srpnja 2009. |archive-date=11. kolovoza 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110811202458/http://naub.org.ua/?p=445 |url-status=dead}}</ref> ==Državni grb i zastava== [[Datoteka:Ruriks crests1.png|mini|Znakovlje vladara iz prve ukrajinske državničke dinastije [[Rurik (dinastija)|Rurik]] (9. – 14. st.)]] [[Datoteka:Mapa Kijevska Rus Ukrajina 13st.png|mini|Srednjovjekovna država Kijevska Rus' (1220. – 1240.); prostor Ukrajine. Autohtoni ukrajinski prostor između Visle i Dona.]] [[Datoteka:Rzeczpospolita2nar.png|mini|Teritorijalne granice federativne [[Povijest Poljske|Poljsko]]-[[Povijest Litve|Litvanske]] države ([[1619.]]) s ucrtanim današnjim granicama država]] {{glavni|Grb Ukrajine}} {{glavni|Zastava Ukrajine}} Državna zastava Ukrajine sastoji se od dva položena polja plave i žute boje. [[Drevna kultura]] Ukrajine usko je vezana uz prirodne [[simbol]]e te prema [[mitologija|mitološkom tumačenju]] plava boja simbolizira [[voda|vodu]] dok žuta boja simbolizira [[vatra|vatru]]. Prema nešto modernijem narodnom tumačenju plava boja simbolizira plavo nebo (otvorenost), dok žuta boja simbolizira zlatkaste stepske poljane (vrijednost) koje prožimaju središnju Ukrajinu. Plavo-žuta simbolika na ukrajinskom prostoru snažno je prisutna od stvaranja [[Kijevska Rus'|Kijevske Rusi]] čiji su vladari često službeno koristili raznoliko plavo-žuto znakovlje. Nakon pada [[Kijevska Rus'|Kijevske Rusi]] 1240. godine, plavo-žuta simbolika ponovo je službeno ozakonjena u ukrajinskom parlamentu [[Verhovna Rada|Centralnoj Radi]] [[1918.]] godine.{{nedostaje izvor}} Ukrajinski [[državni grb]] sastoji se od dva dijela: manji dio „[[Trizub]]“ koji se nalazi u središtu je glavni element velikog državnog grba te predstavlja kneževsku vlast [[Vladimir, knez Kijevske Rusi|Volodimira Velikog]] iz srednjovjekovne Kijevske Rusi. Zajedno s povijesnim grbom zaporoške vojske čini kompletan državni grb Ukrajine. Porijeklo grba [[Trizub]]a vrlo je staro i prema pronađenim primjercima u Ukrajini seže do [[4. tisućljeće pr. Kr.|4. tisućljeća pr. Kr.]] Kijevski kneževi su kontinuirano koristili grb Trizub, a pojavljuje se i u ornamentici oružja [[Ukrajinski kozaci|zaporoških kozaka]] te u pučkom ritualnom rezbarenju.{{nedostaje izvor}} O značenju znaka [[Trizub]]a postoji velika znanstvena literatura koja upućuje na praslavensko podrijetlo znaka jer se u različitim varijantama javlja na širokom prostoru sve do prastarih [[Indoarijci|Indoarijaca]]. Između ostalih tumačenja, grb Trizub se često tumačio kao izraz sakralne ptice, kao [[monogram]], geometrijski [[ornament]]. Mnogi stručnjaci dovode službene zastave [[Švedska|Švedske]] i Ukrajine u istu koleraciju makar kada je riječ o njihovim plavo-žutim tonalitetima, i često se tvrdi da su [[Vikinzi|varjaški ratnici]] te boje prenosili sa sjevera na prostore današnje Ukrajine. Ipak, danas postoji znanstvena literatura koja tvrdi da je ta [[simbolika]] prenesena s ukrajinskih prostora na skandinavske s obzirom na to da je [[ukrajinska kultura]] u to vrijeme bitno prednjačila,{{nedostaje izvor}} posebno zahvaljujući utjecaju [[Grci|grčke kulture]] koja je dolazila s prostora [[Bizant]]a već stoljećima ranije.<ref>[http://izbornyk.org.ua/istkult2/ikult2.htm ІСТОРІЯ УКРАЇНСЬКОЇ КУЛЬТУРИ]</ref> ==Povijest Ukrajine== {{glavni|Povijest Ukrajine}} {{glavni|Kijevska Rus'}} === Pretpovijest === Najstariji tragovi ljudske nazočnosti u Ukrajini vezani su uz početke evolucije čovjeka. Na području Ukrajine razvilo se više tipova prapovijesnih kultura od kojih je najraširenija bila [[tripiljska kultura]] iz [[Brončano doba|brončanog doba]] ([[4. stoljeće pr. Kr.|4.]] – [[3. stoljeće pr. Kr.]]). Stepsko područje Ukrajine ([[Pontska stepa]]) kroz povijest je bilo izloženo čestim migracijama raznih naroda, a svaki od tih naroda ostavio je neki vrijedan kulturni trag koji današnju Ukrajinu čini jednom od arheološko najzanimljivijih država u svijetu. === Stari vijek === Antički izvori na tom prostoru bilježe vladavine [[Kimerijci|Kimerijaca]] ([[9. stoljeće pr. Kr.]] – [[7. stoljeće pr. Kr.]]), [[Skiti|Skita]] (7. stoljeće pr. Kr. – [[3. stoljeće pr. Kr.|3. stoljeća pr. Kr.]]), [[Sarmati|Sarmata]] ([[2. stoljeće pr. Kr.]] – [[2. stoljeće]]), [[Goti|Gota]] ([[3. stoljeće|3.]] – [[4. stoljeće]]). Obalu [[Crno more|Crnog mora]] od [[7. stoljeće pr. Kr.|7. stoljeća pr. Kr.]] [[Kolonizacija|koloniziraju]] [[Grci]]. Gote su [[375.]] god. pobijedili [[Huni]] koji pod [[Atila|Atilom]] stvaraju moćnu državu između [[Don]]a i [[Karpati|Karpata]] (do [[451.]]). Ukrajinski narod svoju modernu povijest započinje u sklopu moćne [[Anti|antske]] zajednice tijekom [[5. stoljeće|5. stoljeća]], kada je i osnovan grad [[Kijev]]. Ukrajinska plemena tada su trajno nastanila prostore današnje istočne [[Poljska|Poljske]], sjeverne Ukrajine, južne [[Bjelorusija|Bjelorusije]] i zapadne [[Rusija|Rusije]], odnosno prostor između donjeg toka rijeke [[Visla|Visle]] i gornjeg toka rijeke [[Don]]a. Iste prostore Ukrajinci su u većini naselili sve do 16. stoljeća, kada ispočetka [[ukrajinski kozaci|kozačke skupine]] počinju aktivno naseljavati današnju jugoistočnu Ukrajinu, susjedne dijelove Rusije te konačno udaljenije ruske kolonije, posebno [[Daleki istok]] odnosno prostore [[Zelena Ukrajina|Zelene Ukrajine]]. [[Datoteka:Kijevska Rus 980 1054 copy.png|lijevo|mini|[[Kijevska Rus']] na vrhuncu moći u 11. stoljeću stvorena je uz pomoć ukrajinskog plemena Poljana i pridošlih Vikinga.]] [[Datoteka:Kamianets-Podilskyi-1.jpg|lijevo|mini|Ukrajinska utvrda [[Utvrda Kamjanec-Podiljskij|Kamjanec-Podiljskij]] iz [[11. stoljeće|11. stoljeća]]]] === Srednji vijek === Kulturno najrazvijenije ukrajinsko pleme [[Poljani (istočni)|Poljana]] u savezništvu s [[Vikinzi]]ma tijekom [[9. stoljeće|9. stoljeća]] imalo je ključnu ulogu u formiranju prve istočnoslavenske državne formacije [[Kijevska Rus'|Kijevske Rusi.]]<ref>[[Istočni Poljani]]</ref> Pod navalom [[Mongoli|Mongola]] u [[13. stoljeće|13. stoljeću]] [[Ukrajinci]] su svoje središte premjestili u grad [[Ljviv]] ([[Lavov]]) u sklopu [[Galičko-Volinjsko Kraljevstvo|Galičko-Volinjske države]], nakon čega su u [[14. stoljeće|14. stoljeću]] dospjeli pod vlast [[Poljsko-Litavska Unija|Poljsko-Litavske Unije]]. U [[15. stoljeće|15. stoljeću]] pojavljuju se socijalni sloj [[ukrajinski kozaci|ukrajinskih kozaka]] (u početku vojnici, lovci i seljaci, kasnije plemići), u čijem se okrilju oživljava volja za samostalnošću. [[Ukrajinski kozaci]] su preko tri stoljeća vodili iscrpljujuće borbe kako bi uspostavili ili očuvali ukrajinsku autonomiju na granicama moćnih država europskog istoka toga doba – Poljske i Rusije, koja postepeno suzbija moć [[Tatari|tatarske]] [[Zlatna Horda|Zlatne Horde]]. U 17. stoljeću stvorena je ukrajinska država [[Zaporoška Republika]],<ref>[http://www.encyclopediaofukraine.com/pages/H/E/Hetmanstate.htm Hetman state or Hetmanate]</ref> koja je u 18. stoljeću ušla u sastav [[Rusko Carstvo|Ruskog Carstva]]. ===Novi vijek=== [[Ukrajinci]] su najveću represiju trpjeli u sklopu izgradnje [[Rusko Carstvo|Ruskog imperija]] tijekom [[19. stoljeće|19. stoljeća]]<nowiki/>k ta je država sustavno težila potpunoj asimilaciji Ukrajinaca i Ukrajine, te je bilo zabranjeno Ukrajincima isticati bilo kakvu različitost od ruskog naroda. Ukrajinski narod prethodno poznat kao [[Rusini]] s ciljem očuvanja identiteta usvaja mlađi etnonim Ukrajinci, da bi se razlikovao od naroda u okolici Moskve koji je sebe počeo imenovati kao Ruse (sami Ukrajinci današnje Ruse tradicijski zovu Moskalji).{{nedostaje izvor}}{{nedostaje izvor}} Zabranjen je ukrajinski jezik, a kultura se predstavljala kao regionalna [[Povijest Rusije|kultura Moskve]]. Tijekom [[19. stoljeće|19. stoljeća]] počeo se javljati jak osjećaj nacionalnog identiteta koji su uglavnom poticali povjesničari i pjesnici. Glavna je teškoća bila u tome što se taj osjećaj razvijao u dva središta, koja su u to vrijeme imala slabe veze. Jedno središte ukrajinskog preporoda bio je [[Kijev]] u [[Rusko Carstvo|Ruskom Carstvu]],{{nedostaje izvor}} a drugo središte je bio [[Ljviv]] u [[Austro-Ugarska|Austrijskom carstvu]]. ===Najnovije doba=== U vrijeme raspada [[Rusko Carstvo|Ruskog Carstva]], prostor Ukrajine dolazi pod okupaciju [[Njemačko Carstvo|Njemačkog Carstva]] i [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]]. Prema odredbama [[Mir u Brest-Litovsku|Mirovnog ugovora iz Brest-Litovska]] od 3. ožujka 1918. koji je predvidio pravo na samoodređenje zemalja u zapadnom dijelu Ruskog Carstva, Sile Osovine 29. travnja 1918. god. uspostavljaju provizornu Ukrajinsku Državu (ukrajinski: Українська Держава, <small>lat.</small> ''Ukrainska Derzhava''). Na kraju njemačko-austougarske okupacije 14. prosinca 1918. god. vlast u Ukrajini od privremenog šefa (s naslovom "[[Hetman]]a") generala [[Pavlo Skoropadskij|Pavla Skoropadskyija]] preuzima privremena vlada pod imenom "Direktorat". Direktorat vlada Ukrajinom kao nezavisnom državom pod imenom [[Ukrajinska Narodna Republika]], ali u konkurenciji s ukrajinskim [[Boljševizam|boljševicima]] koji su 10. lipnja 1917. godine sudjelovali u proglašavanju autonomnog područja sovjetske Rusije pod tim istim imenom. Na područje mlade države – u kojoj je gospodarsko i političko stanje bilo vrlo nestabilno – ubrzo upadaju snage [[Crvena Armija|Crvene armije]], ali i monarhističke [[Bijela garda|Bijele garde]], a snage odane ukrajinskom Direktoratu nisu uspjele pružiti dovoljni otpor. Uz to je s obnovljenom [[Poljska|Poljskom]] nastao ozbiljan spor oko područja koja su se nakon [[Tri podjele Poljske|Podjele Poljske 1793.]] godine našli u sastavu Austrije (i koja su bila naseljena miješanim poljskim i ukrajinskim stanovništvom). Predsjednik Ukrajinske Narodne Republike [[Simon Petljura]] je našao zajednički jezik s predsjednikom Poljske [[Józef Piłsudski|Józefom Piłsudkim]], u nastojanju da se stvori Ukrajinsko – Poljska federacija; taj je koncept poznat i pod imenom "[[Intermarium]]" u znatnoj mjeri obnavljao kulturalni i geopolitički prostor nekadašnje [[Poljsko-Litavska Unija|Poljsko-Litvanske Unije]], te je nudio državni savez za sve zemlje između Njemačke i Rusije. Piłsudski i Petljura su se složili da je za budućnost obiju njihovih zemalja (koje su obje bile u procesu odcjepljivanja od Rusije) potrebno lišiti [[Rusija|Rusiju]] svih europskih zemalja – od [[Finska|Finske]] i [[Estonija|Estonije]] na sjeveru, do ukrajinskih područja uz [[Crno more]] na jugu – koja je ona u vrijeme izgradnje Ruskog Carstva osvojila u brojnim uzastopnim ratovima od početka 18. stoljeća, tj. od vremena [[Petar I. Aleksejevič Romanov|Petra Velikog]].<ref>[http://www.baltijapublishing.lv/omp/index.php/bp/catalog/book/70 "THE MEMORIALISATION OF PILSUDSKI – PETLIURA TREATY OF 1920"], Brahina T. i dr., u zborniku "POLITICAL SCIENCE, PHILOSOPHY, HISTORY AND SOCIOLOGY: DEVELOPMENT AREAS AND TRENDS IN UKRAINE AND EU", International scientific and practical conference, Wroclaw 2020</ref> Poljsko – ukrajinske snage nisu u [[poljsko-sovjetski rat|Poljsko-sovjetskom ratu]] uspjele trajnije potisnuti Crvenu armiju iz Kijeva, a poljski pregovarači su kod sklapanja [[Mirovni sporazum iz Rige|Mirovnog sporazuma iz Rige]] od 18. ožujka 1921. godine zatražili da se granica povuče čak 100 kilometara zapadnije od sovjetskog prijedloga i trentačne linije razdvajanja ruskih i poljskih snaga: vođe poljske delegacije su odustali od federalističkih idejama Piłsudska, te su pristali na granice Poljske u kojima će etnički Poljaci činiti 2/3 stanovništva, te u kojima stoga neće biti potrebe za postojanje federacije s Ukrajincima i [[Bjelorusi]]ma (sovjetski predstavnici su bili uvodno predložili da čak i [[Minsk]], dakle glavni grad [[Bjelorusija|Bjelorusije]], bude u sastavu Poljske); u duhu uspostave buduće dobrosusjedske suradnje i mira koji će obje strane (tj. Poljake i Ruse) ostaviti umjereno zadovoljnima, smatrali su uz to da će Poljska bez bjeloruske i ukrajinske federalne jedinice biti manje izložena riziku ponovnog ruskog napada. Sklapanjem Mirovnog sporauzuma u Rigi, Poljska je de facto raskinula obrambeni [[Varšavski sporazum (1920.)|Varšavski sporazum]] sklopljen s Ukrajinskom Narodnom Republikom 21. travnja 1920. godine.<ref>[https://ipn.gov.pl/en/digital-resources/exhibitions/7838,The-Treaty-of-Riga-1921.html "The Treaty of Riga 1921"] (prezentacija izložbe, PDF), Marcin Podemski, "Oddziałowe Biuro Edukacji Narodowej Instytutu Pamięci Narodowej w Poznaniu".</ref> [[Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika]] imala je sastav federalne jedinice [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]], a nakon [[Njemačko-sovjetska invazija na Poljsku|Njemačko-sovjetske invazije na Poljsku]] 1939. godine priključen joj je teritorij zapadne Ukrajine kojega je 1921. godine bila pripojila Poljska. Uz to su joj pripala etnički ukrajinska područja u sjevernoj [[Bukovina|Bukovini]] (kojom je od podjele Poljske 1793. vladala Austrija, da bi nakon I. svjetskog rata pripala Rumunjskoj), te [[Zakarpatje|Zakarpatske Ukrajine]] (Rutenije), koje je još od 11. stoljeća bilo pod vlašću [[Mađarska|Mađarske]]. . S njena teritorija uslijedila je [[protusovjetska intervencija]] i poslije [[poljsko-sovjetski rat]] koji se je vodio i preko njena teritorija. Već [[1921.]] stvorena je [[Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika]] pod vlašću ukrajinskih i ruskih [[Oktobarska revolucija|boljševika]]. Ukrajina je postala federalnom jedinicom [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]]. Ukrajina, a posebice Ukrajinci su rusko-sovjetskom režimu bili na udaru (v. [[dekozakizacija]]).<ref name="Hodžajev">Lucija Hodžajev: Ukrajinske teme. Bukovina u žrvnju totalitarizma, [[Hrvatsko slovo]], 2. ožujka 2012., str. 22.</ref> [[Datoteka:Victory day Kiev 5.jpg|mini|350px|Prizor s obilježavanja Dana pobjede nad fašizmom u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]]. Nakon svjetskog rata broj ukrajinske populacije smanjen je za 14 milijuna ljudi.]] [[Datoteka:Protester Piano Extremist plays on the roof burned "Berkut" bus. The barricade across Hrushevskoho str. Kiev, 10.02.2014..jpg|mini|350px|[[Euromajdan]], prosvjednik svira klavir na krovu spaljenog autobusa u Kijevu, 2014.]] Kad je Staljin došao na vlast u SSSR-u, u [[Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika|Sovjetskoj Ukrajini]] je [[Josif Staljin|njegovim]] režimom bilo još gore. 1930. su staljinisti započeli [[deportacija|deportirati]] i na silu utjeravati seljake u [[kolhoz]]e.<ref name="Hodžajev"/> Poseban slučaj predstavljalo je izgladnjivanje stanovnika umjetno izazvanom glađu [[1932.]] i [[1933.]] godine, kad se je oduzimanjem uroda poljodjelcima temeljem nerealno postavljenih proizvodnih kvota i još nasilnijim otimanjem i kažnjavanju seljaka koji su skrivali urod i hranu da bi uopće preživjeli dovelo stanovnike Ukrajine do posvemašnjeg umiranja od gladi – taj događaj danas je poznat pod imenom [[Holodomor]] ili [[Gladomor]]. Sovjetski je režim tim izgladnjivanjem 1932. i 1933. godine pobio nekoliko milijuna nevinih stanovnika Ukrajine. Sustavnost i temeljitost progona i uništavanja Ukrajinaca bila je išla u tu dubinu da su rusko-sovjetske vlasti sustavno smaknjivale ukrajinsku inteligenciju i svećenstvo radi zaustavljanja i uništavanja razvitka Ukrajine unutar SSSR-a.<ref name="Hodžajev"/> Ovaj je zločin desetljećima bio prikrivan. Tek 1988. ga se prepoznalo kao genocid.<ref name="Hodžajev"/> Hitlerovo osvajanje Ukrajine donijelo je Ukrajincima predah od sovjetskog ugnjetavača, no to je samo donijelo novog otimača ukrajinske zemlje: Hitler je za svoj [[Lebensraum]] obećao baš ukrajinske plodne ravnice. Tako su se i novi vladari osorno odnosili prema Ukrajincima, što je pridonijelo [[partizanski pokret kod Ukrajinaca|jačanju partizanskog pokreta]] u Ukrajini. No, "politički opasni" i "nepouzdani" Ukrajinci su sovjetskom režimu tako postali samo još nepouzdaniji, "jer se nisu dovoljno žestoko borili za SSSR", odnosno "budući da nisu poginuli za SSSR, izdajice su države, naroda, revolucije". [[Ukrajinci]] koji su preživjeli njemačke progone i koji su pobjegli na teritorij pod sovjetskim nadzorom, bili su im kao takvi "nepouzdani". S druge strane, SSSR je u oslobodilačkim akcijama nekritično masovno slao ljude u prve redove. Planski se je formiralo "frontove" od Ukrajinaca, tako da su ponajviše Ukrajinci ginuli braneći [[SSSR]] od daljnjih njemačkih napredovanja odnosno poslije u oslobodilačkim akcijama, kad su Ukrajinci opet bili izloženi u prvim redovima.<ref>Đuro Vidmarović:</ref> Preživjeli ukrajinski logoraši, kao ni ini sovjetski državljani koji su bili zarobljenici i prisilni radnici u njemačkim logorima i tvornicama nisu bili dobro dočekani u SSSR-u, "jer nisu poginuli za SSSR", "nisu se dovoljno borili" nego su čak "radili za neprijatelja". Od ukupnog ima ratnih i posljeratnih žrtava u [[SSSR|Sovjetskom Savezu]], [[Ukrajinci]] su činili najmanje 40 posto. Usporedbom službenih popisa stanovništva iz 1941. i 1945. godine može se uvidjeti da je u Ukrajini zbog neprirodnih smrti, migracija i prisilnih deportacija, broj stanovnika smanjen s 41,9 na 27,4 milijuna.<ref>[http://www.scribd.com/doc/30468878/Povijest-Ukrajine-knjiga-2010 Volodimir Kosik, Ukrajina za vrijeme Drugog svjetskog rata 1938-1945, Kijev–Pariz–New York, 1992., str. 515.-519.]</ref> Ponovna uspostava sovjetske vlasti u Ukrajini poslije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] [[1944.]] godine objedinila je gotovo sve ukrajinske zemlje, ali nije zadovoljila težnje Ukrajinaca za nezavisnošću. Međutim je ukrajinski narod uz korištenje resursa Ukrajine u plodnoj zemlji, ugljenu, nafti i hidroenergiji pretvorio svoju zemlju u srce gospodarstva SSSR-a, postigavši znatna postignuća u razvitku tehnologije. Tek je nakon [[Černobilska nesreća|Černobilske nuklearne nesreće]] 1986. godine, za vrijeme [[Mihail Gorbačov|Mihaila Gorbačova]], postalo moguće otvarati mnoštvo bolnih pitanja iz povijesti, premda se ukrajinske vlasti sve do 1991. godine nisu bitno reformirale. Dana [[24. kolovoza]] [[1991.]] Ukrajina je proglasila svoju neovisnost, ali u zemlji je ostalo mnoštvo naslijeđenih problema: društveni problemi, nefunkcionalna ekonomija, pretjerano naoružanje itd. Nesnalaženje i zlouporabe u tranziciji iz socijalizma u demokraciju i kapitalizam dovela su do stagnacije, masovnih prosvjeda i revolucija. Nakon [[Narančasta revolucija|Narančaste revolucije]] 2004. godine, u prosincu 2013. započeli su novi masovni nasilni prosvjedi u [[Kijev]]u. Ovi prosvjedi su prerasli u još jednu revoluciju koja će postati poznatija pod imenom [[Euromajdan]]. Zapadni mediji i zapadni političari, unatoč dokazima, negiraju i opovrgavaju činjenicu da je [[SAD]] u suradnji s [[EU]]-om isplanirao, organizirao i financirao s više od 5 milijardi $ ukrajinsku revoluciju i pomoć Ukrajini, u svrhu uspostave prozapadnog režima.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.paulcraigroberts.org/2014/02/12/washington-orchestrated-protests-destabilizing-ukraine/ |title=Arhivirana kopija |access-date=27. travnja 2014. |archive-date=3. ožujka 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140303020230/http://www.paulcraigroberts.org/2014/02/12/washington-orchestrated-protests-destabilizing-ukraine/ |url-status=dead }}</ref><ref>http://www.globalresearch.ca/us-eu-clash-on-how-to-install-a-puppet-regime-in-ukraine-victoria-nuland/5367794</ref><ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.strategic-culture.org/news/2014/03/02/us-its-allies-want-puppet-government-in-ukraine-analyst.html |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20140420041326/http://www.strategic-culture.org/news/2014/03/02/us-its-allies-want-puppet-government-in-ukraine-analyst.html |archive-date=20. travnja 2014. |access-date=19. travnja 2014.}}</ref><ref>http://www.globalresearch.ca/ukraine-protests-carefully-orchestrated-the-role-of-canvas-us-financed-color-revolution-training-group/5369906</ref><ref>{{Citiranje weba |url=http://www.counterpunch.org/2014/02/24/the-brown-revolution-in-ukraine/ |title=Arhivirana kopija |access-date=19. travnja 2014. |archive-date=11. svibnja 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140511212339/http://www.counterpunch.org/2014/02/24/the-brown-revolution-in-ukraine/ |url-status=dead }}</ref> Očigledno je kako se SAD i EU koriste dezinformacijama i propagandom u svrhu manipulacije narodom kako bi se prikrili pravi razlozi i činjenice o ukrajinskoj revoluciji.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.globalresearch.ca/media-disinformation-whats-really-going-on-in-ukraine/5366318 |title=Arhivirana kopija |access-date=19. travnja 2014. |archive-date=13. travnja 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140413022537/http://www.globalresearch.ca/media-disinformation-whats-really-going-on-in-ukraine/5366318 |url-status=dead}}</ref><ref>http://www.storyleak.com/ukraine-cia-eu-collude-execute-another-color-revolution/</ref> Pomoćnica američkog državnog tajnika Victoria Nunland, sama je priznala da je SAD "uložio" više od 5 milijardi $ u Ukrajinu kako bi se uspostavio režim sklon SAD-u.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.informationclearinghouse.info/article37599.htm |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20140427181236/http://www.informationclearinghouse.info/article37599.htm |archive-date=27. travnja 2014. |access-date=19. travnja 2014.}}</ref> Revoluciju su uz brojnu ukrajinsku intelektualnu i estradnu elitu predvodila tri oporbena politička lidera [[Arsenij Jacenjuk]], [[Vitalij Kličko]] i [[Oleh Tjahnibok]]. Prosvjedi su trajali duže od dva mjeseca, nakon čega su se počeli očitavati radikalni elementi Euromajdana predvođeni društvenim pokretom [[Pravij sektor (Desni sektor)]], na čelu s [[Dmytro Jaroš|Dmytrom Jarošom]]. Uz njih se formirala [[Narodna samoobrana Euromajdana]]. Ove dvije militantne formacije rezultirat će prevagom u svrgavanju s vlasti predsjednika Viktora Janukoviča u veljači 2014. godine. Neke procjene govore da je [[Viktor Janukovič]], zajedno sa svojim užim kriminalnim klanom, iz ukrajinskog proračuna navodno otuđio više od 70 milijardi američkih dolara. Početkom ožujka 2014. Rusija je poslala vojne snage na [[Krim]], uz objašnjenje da želi poduprijeti i zaštititi većinsko rusko stanovništvo poluotoka, koje je tražilo [[odcjepljenje]] od Ukrajine i nije prihvaćalo režim uspostavljen revolucijom. Par dana kasnije, 16. ožujka 2014., održan je u uvjetima ruske okupacije i suspenzije legalne ukrajinske vlasti referendum na kojem se 96,8% onih građana Krima koji su izašli na referendum izjasnilo za pripojenje Ruskoj Federaciji, dok je 2,5% bilo protiv.<ref>http://rt.com/news/crimea-referendum-results-official-250/</ref> SAD i Dio stanovništva je bojkotirao referendum, prije svega etnički Ukrajinci i Tatari. EU i SAD su odmah optužile Rusiju za kršenje međunarodnog prava i ustava Ukrajine, te ova politička odluka zajedno s demokratskim referendumom nije priznata zakonitom u Ukrajini, [[SAD]]-u, [[EU]]-u i drugim prozapadnim državama. SAD, EU i Ukrajina oštro su kritizirale referendum, ocijenivši nelegitimnom na njemu izglasanu odluku o pripojenju Krima Ruskoj Federaciji, te su SAD i EU uveli sankcije protiv Krima i Rusije. [[Ruska Federacija]] pripajanje Krima smatra demokratskim i zakonitim, ističući da iza ove političke odluke stoji demokratski izražena volja građana Krima. Sankcije su nanijele ozbiljnu štetu gospodarstvu Rusije, čije je stanovništvo međutim podržalo odluke svojeg vodstva u sporu s Ukrajinom. Ubrzo nakon ruske okupacije Krima, uslijedio je u susjednim pokrajinama [[Rat u istočnoj Ukrajini]]. Ukrajinska Verhovna Rada je 4. veljače 2016. sprovela proces [[dekomunizacija|dekomunizacije]] toponima te promijenila imena više stotinjaka naselja.<ref>(ukr.) UP: [http://www.pravda.com.ua/news/2016/02/4/7097833/ Рада декомунізувала Артемівськ та ще більше ста міст і сіл], [[Ukrajinska pravda]], 4. veljače 2016. Pristupljeno 21. svibnja 2016.</ref> Popis promijenjenih naselja u 16 oblasti (Vinnickoj, Dnjipropetrovskoj, Donjeckoj, Žitomirskoj, Zakarpatskoj, Zaporiškoj, Kijevskoj, Luganskoj, Odeskoj, Poltavskoj, Ternopoljskoj, Harkovskoj, Hersonskoj, Čerkaskoj i Černjiveckoj) objavljen je na internetu.<ref>(ukr.) [https://assets.documentcloud.org/documents/2704066/Dekomunisacia.pdf Список перейменованих населеніх пунктів та районів] {{pdf}}. Pristupljeno 21. svibnja 2016.</ref> Proces je nastavljen, i 12. svibnja 2016. promijenila je imena još 124 naselja.<ref>(ukr.) [http://www.pravda.com.ua/news/2016/05/12/7108199/ Верховна Рада перейменувала ще 124 населених пункти], [[Ukrajinska pravda]], 12. svibnja 2016. Pristupljeno 21. svibnja 2016.</ref><ref>(ukr.) [http://w1.c1.rada.gov.ua/pls/zweb2/webproc4_1?pf3511=58788 Проект Постанови про перейменування деяких населених пунктів], Офіційний портал Верховної Ради України. 19. travnja 2016. Pristupljeno 21. svibnja 2016.</ref> [[Datoteka:Portret Mazepa.jpg|lijevo|mini|Ukrajinski državnik hetman [[Ivan Stepanovič Mazepa|Ivan Mazepa]] (17. st.) borio se za ukrajinsku nezavisnost u savezu sa [[Švedska|Švedskom]].]] ==Značenje imena Ukrajina-Rus'== Staroukrajinski naziv "u-krajina" ("Оукраина", "Въкранna") prevodi se "u-zemlji" ([[sinonim]]i: "naš kraj-olik"/"naša zemlja"/"matica"/"domovina"), a najstariji dokument [[Kijevski ljetopis]] u kojem se sačuvao potječe iz 1187. godine. Riječ "krajina" u [[Ukrajinski jezik|ukrajinskom jeziku]] znači "zemlja". U ruskim (također zapadnim) izvorima naziv "Ukrajina" se nakon 18. stoljeća često neutemeljeno interpretirao prema ruskom jeziku kao zemlja na kraju, okrajkom, krajinom, pograničnom zemljom, često s ciljem određivanja zemlje kao provincije, kolonije. ===Povijest imena Ukrajina=== [[Znanstvena literatura|Stručna literatura]] pojašnjava da se riječ «'''Ukrajina'''» razvijala među ukrajinskim plemenima raspadom [[Slaveni|praslavenske zajednice]] već početkom 4. stoljeća. Prvi sačuvan trag u kojem je zabilježeno ime «'''Ukrajina'''» datira iz [[1187.]] godine, kada u Kijevskom ljetopisu autor piše o smrti perejaslavskoga kneza: «I plakaše za njim svi Perejaslavci … a zbog njeg se i Ukrajina u crno obavije». Ime «Ukrajina» potom se susreće u kronikama [[Kijevska Rus'|Kijevske Rusi]] 1189., 1213., 1280. i 1282. godine, označavajući [[Galicija (srednja Europa)|Galicijsku]], Volinjsku, Holmsku i Pidlaščnu kneževinu.{{nedostaje izvor}} Ti prostori se danas nalaze između južnog toka rijeke [[Visla|Visle]] u [[Poljska|Poljskoj]] i gornjeg toka rijeke [[Don]] u zapadnoj Rusiji. U razdoblju između 14. i 17. stoljeća, u službenim povijesnim dokumentima [[Povijest Ukrajine|Velike kneževine Litve, Rusi i Samogitije]] te [[Povijest Poljske|Poljske kraljevine]], izraz «Ukrajina» u širem smislu se koristi kako bi se označile staroruske regije [[Galicija (srednja Europa)|Galicija]], Volinj, Kijevščina, Podiljščina i Bratslavščina, dok se u užem smislu imenom «Ukrajina» označavao prostor srednjeg Podnjiprovlja u središnjoj odnosno južnoj Ukrajini. Tim činom dvosmislne upotrebe termina «Ukrajina», naziv se raširio i među ostalim susjednim narodima te [[Ukrajinski kozaci|ukrajinskim kozacima]] tijekom 17. stoljeća kada je stvorena staroruska [[Zaporoška Republika]] u samom središtu današnje Ukrajine. Sredinom 16. stoljeća naziv «Ukrajina» se sve češće javlja u stranim izvorima, a postepeno i na međunarodnim zemljopisnim kartama iz 1650., 1666., 1720. i dr. godina. Nakon stvaranja vojno-političkog saveza između [[Zaporoška Republika|Zaporoške republike]] i [[Rusko Carstvo|Moskovske države]] 1654., i postepenog gubitka zaporoške autonomije 1721., središnji ukrajinski prostori prethodno imenovani «Ukrajinom», preimenovani su tijekom provedbe kolonijalne politike cara [[Petar I. Aleksejevič Romanov|Petra I.]] u «Malorusiju», a nešto manje naseljen prostor oko ukrajinskog Podnjiprovlja u «Novorusiju». U sastav novoimenovane Malorusije tada potpada i regija Slobožanščina u sjeveroistočnom dijelu današnje Ukrajine, prostor na kojemu su također živjeli etnički [[Ukrajinci]]. Na prijelazu s 19. na 20. stoljeće, staroruska elita u sklopu ukrajinskog narodnog preporoda, podcjenjivački interpretiran naziv «Malorusija» zamjenjuje staroslavenskim nazivom «Ukrajina» čime označava zasebno pravo na središnje staroruske etničke teritorije, a stariji ukrajinski etnonim «[[Rusini]]» zamijenjen je novim etnonimom «[[Ukrajinci]]». Godine 1917. po prvi puta je formirana ukrajinska država koja službeno koristi termin Ukrajina odnosno stvorena je [[Ukrajinska Narodna Republika]]. Etimologija riječi «'''Ukrajina'''» danas ima više tumačenja. [[Poljaci|Poljska]] i [[Rusi|ruska]] politika termin «Ukrajina» su više stoljeća tretirali u kontekstu pograničnog prostora, s političkim ciljem određivanja tog prostora kao provincije. Ukrajinski stručnjaci pojašnjavaju da se terminom «Ukrajina» označavao «'''rodni kraj'''» srednjovjekovnih staroruskih vladara i matičnog staroruskog naroda koji su imali svoje kulturno i političkog središte u [[Kijev]]u. Riječ «'''u-krajina'''» bi se doslovce prevela «'''u-zemlji'''» ili «'''u-državi'''», za razliku od onog ne [[Autohtonost|autohtonog]] dijela zemlje koji je koloniziran u srednjovjekovnoj ekspanziji kijevskih vladara (izvan-zemlje).{{nedostaje izvor}} Termin «[[Povijest Ukrajine|Ukrajina]]» za staroruski narod je stoljećima označavao najrazvijeniji središnji prostor srednjovjekovne države [[Kijevska Rus'|Kijevske Rusi]]. Suvremeni jezikoslovci smatraju da se riječ «Ukrajina» ispravno tumači kao «'''zemlja naroda kojemu se pripada'''». Država Ukrajina je u povijesti također često bilježena [[latinski]]m nazivom «Rutenija»<ref>[http://en.wikipedia.org/wiki/Ruthenia Etymology - term Ruthenia]</ref> što se odnosilo na ukrajinski srednjovjekovni [[zemljopis]]ni termin «[[Povijest Ukrajine|Rus']]», a stanovnici kao «Ruteni» što se odnosilo na stariji kolektivni etnonim ukrajinskog naroda «Rusine».{{nedostaje izvor}} [[Datoteka:Грушевський Михайло.jpg|mini|Vrsni ukrajinski povjesničar i političar [[Mihajlo Gruševski]] (19. st.)]] === Povijest termina Rus’ === Termin Rus’ danas u zemljopisnom smislu predstavlja povijesno ime države Ukrajine, dok u političkom smislu označava sinonim zajedništva pridošlih [[Vikinzi|Varjaha]] i autohtonog ukrajinskog plemena [[Poljani (istočni)|Poljana]]. O porijeklu riječi Rus’ postoji nekoliko međunarodnih teorija, no prema povijesnim izvorima sa sigurnošću se može tvrditi da je riječ u početku označavala isključivo Kijevsku oblast središnje Ukrajine i ondašnje pridošlo [[Germani|germansko]] i [[Baltički narodi|baltsko]] te autohtono istočnoslavensko stanovništvo. Te je navode u javnosti prvi puta zabilježio 1837. godine carski povjesničar, filolog i etnograf [[Mihajlo Maksimovič]].<ref>[http://www.encyclopediaofukraine.com/display.asp?AddButton=pages\M\A\MaksymovychMykhailo.htm Biography of Mykhailo Maksymovych]</ref> Prema zapisima u [[Kijevski ljetopis|Kijevskom ljetopisu]] termin Rus’ se tijekom 8. stoljeća odnosio primarno na mnogobrojne pridošle [[Vikinzi|Varjahe]] u okolici [[Kijev]]a, na kojemu je stoljećima ranije živjelo ukrajinsko pleme [[Poljani (istočni)|Poljani]]. Zemljopisni termin Rus’ prema istim tvrdnjama se odnosio na trokutasti prostor između ukrajinskih rijeka [[Dnjepar]], [[Irpin]] i [[Ros]] u samom središtu sjeverne Ukrajine.<ref>[http://www.encyclopediaofukraine.com/display.asp?AddButton=pages\R\U\RushDA.htm Rus’. The former name of Ukraine.]</ref> U 9. stoljeću, politički termin Rus’ koji je počeo predstavljati sinonim političkog, kulturnog i društvenog zajedništva između Varjaha i Poljana,<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.matica.hr/HRRevija/revija2006_2.nsf/AllWebDocs/Pascenko |title=Kulturna baština Ukrajine - Matica Hrvatska |access-date=21. srpnja 2009. |archive-date=24. svibnja 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20130524073357/http://www.matica.hr/HRRevija/revija2006_2.nsf/AllWebDocs/Pascenko |url-status=dead}}</ref> kasnije se proširio gotovo cijelom srednjovjekovnom državom [[Kijevska Rus'|Kijevskom Rusi]], ali prije svega zapadnom i središnjom Ukrajinom te južnom [[Bjelorusija|Bjelorusijom]]. Na istim prostorima su formirane srednjovjekovne regije [[Bijela Rus'|Bijela]], [[Crna Rus'|Crna]] i [[Crvena Rus’]] sa svojim središtem u [[Kijev]]u u sklopu Male Rusi. Središnja regija [[Mala Rus’]] je označavala političku, kulturnu i vjersku maticu cijele Kijevske Rusi i prostirala se uglavnom na prostoru današnje Kijevske, Černigvske, Poltavske i Čerkaške oblasti. [[Istočni Slaveni|Istočnoslavenska plemena]] koja su prihvatila i usvojila rus’ku (starorusku) kulturu Varjaha i Poljana, zajedno s njima su prihvatili njihov etnički naziv '''Rusini''' (etnonimi: '''Rusiči''', '''Rusnaci''', srednjovjekovni '''Rusi''' (od lat. '''Russi''')), a plemena koja nisu prihvatila i usvojila istu kulturu nazvana su rus’kim narodom ('''rus’ki ljudi''') jer su se nalazila pod kontrolom [[Kijev]]a u sklopu iste države. Prema ukrajinskim povjesničarima, varijaciju termina rus’ki ljudi, u 18. stoljeću su službeno prihvatili današnji [[Rusi]] kroz jedan od svojih etnonima '''Russkie'''.{{nedostaje izvor}} Stariji ukrajinski etnonim [[Rusini]] zadržao se kod [[Ukrajinci|Ukrajinaca]] sve do 20. stoljeća u ukrajinskim regijama [[Galicija (srednja Europa)|Galiciji]], [[Bukovina|Bukovini]] i [[Zakarpatje|Zakarpatju]]. Te ukrajinske regije su se duže vrijeme nalazile u sastavu susjednih država izvan svoje matice, koja je u sklopu kulturnog preporoda pred ruskom asimilacijskom politikom počela koristiti mlađi etnonim [[Ukrajinci]]. Manji dio ukrajinskog stanovništva u Zakarpatju koji najduže nije bio povezan sa svojom ukrajinskom maticom, podlegao je usvajanju vlastitog etničkog opredijeljenja, koji su poticali tuđi narodi u sklopu svojih politika s krajnjim ciljem odnarođivanja i asimilacije. Više od 55.000 njihovih potomaka u Ukrajini i svijetu, s često poslovačenim ili pomađarenim prezimenima, i danas često koristi naziv [[Rusini]].{{nedostaje izvor}} == Zemljopisne karakteristike == {{glavni|Popis rijeka u Ukrajini}} [[Datoteka:Gaspra-AiPetri.jpg|lijevo|mini|300px|Pogled na [[krim]]sko mjesto Gaspru, južna Ukrajina]] Ukrajina na kopnu graniči s 7 europskih država s ukupnom dužinom granice od 4.663 kilometara: [[Ruska Federacija]] (1.576&nbsp;km), [[Bjelorusija]] (891&nbsp;km), [[Poljska]] (526&nbsp;km), [[Slovačka]] (97&nbsp;km), [[Mađarska]] (103&nbsp;km), [[Rumunjska]] (531&nbsp;km) i [[Moldova]] (939&nbsp;km). Ukrajina se odlikuje raznovrsnim geografskim i klimatskim uvjetima. Njezin središnji dio zauzimaju stepe isprekidane niskim visoravnima i sljevovima [[Rijeka (vodotok)|rijeka]], osobito nizinom i visoravni rijeke [[Dnjepar]]. Na sjeveru Ukrajinu od Bjelorusije dijele [[Močvara|močvare]] rijeke [[Pripjat (rijeka)|Pripjat]]. Južni dio obuhvaća obalnu nizinu duž [[Crno more|Crnog]] i [[Azovsko more|Azovskog mora]], dužina iznosi 2782&nbsp;km. Istočna Ukrajina sastoji se od slijeva rijeke [[Sjeverni Donjec]] i zapadnog ruba Srednjoruske uzvisine. Najvažnije su obilježje zapadne Ukrajine prekrasne planine Karpata s najvišim vrhom [[Goverlja]] (2061 m). [[Krim|Krimski poluotok]] na samom jugu, koji tvori zasebnu geografsku jedinicu, odlikuje se sredozemnom klimom. U Krimskom gorju najviši je vrh [[Roman-Koš]] (1545 m). Najvažnije rijeke su [[Dnjepar]] i [[Dnjestar]] koje teku sa sjevera prema jugu i utječu u Crno more. [[Datoteka:Ніжний ранковий світло.jpg|mini|Nacionalni park Sviati Hory (Svete gore)]] Ukrajina sa svojom veličinom od 603.700 četvornih kilometara te svojim strateškim položajem na istočnom ulazu u [[Europa|Europu]], ali i na ulazu u samo središte Europe, predstavlja politički i gospodarski izrazito značajnu državu. Obiluje kvalitetnom zemljom [[Crnica (tip zemlje)|crnicom]] koja se prostire na više od 58% poljoprivredno obradive površine (veličina cijele Poljske). [[Šuma|Šume]] u Ukrajini zauzimaju 18% i uglavnom su karakteristične za [[Karpati|Karapte]] i sjeverozapadne krajeve zemlje. Ukrajina obiluje izvorima vode. Gotovo cijela zemlja isprana je tokovima manjih rijeka koje se ulijevaju u sedam glavnih rijeka: [[Desna (pritoka Dnjepra)‎|Desna]], [[Dnjepar]], [[Dnjestar]], [[Dunav]], [[Pripjat (rijeka)|Pripjat]], [[Sjeverni Donjec]] i [[Južni Bug]]. U zemlji se nalaze dostatni izvori prirodnih resursa, posebno: željezna [[Mineralne sirovine|ruda]], [[mangan]], [[prirodni plin]], [[Ulja|ulje]], sol, [[sumpor]], [[grafit]], [[titanij|titan]], [[magnezij]], [[kaolin]], [[nikal]], [[živa]], [[Drvo (materijal)|drvo]], [[nafta]] i drugi resursi. Neki izvori uopće nisu u fazi iskorištavanja, a neki izvori potrebnijih prirodnih resursa poput [[prirodni plin|prirodnog plina]] i [[nafta|nafte]] tek su fazi otkrivanja, posebno oni koji se nalaze uz obalu [[Crno more|Crnog mora]]. === Klimatske karakteristike === Klima u Ukrajini ima pretežno karakteristike [[Kontinentalna klima|Kontinentalne klime]], izuzev poluotoka [[Krim]]a za koji je djelomično karakteristična i [[Sredozemna klima|Mediteranska klima]]. Klima u Ukrajini specifična je po tome što temperature ljeti mogu biti poprilično visoke (i do 30&nbsp;°C) za podneblje u kojem se nalazi Ukrajina, a razlog tomu je blagi utjecaj toplije klime koja na kopno pristiže s [[Crno more|Crnog mora]]. S druge strane, zime su ponekad poprilično hladne (i do -30&nbsp;°C), često hladnije nego u većini sjevernijih zemalja [[Europa|Europe]]. Razlog tomu su snažni sjeveroistočni vjetrovi (iz smjera [[Rusija|Rusije]]) koji se zimi pružaju na ravničarskoj Ukrajini, i time je hladnoća u Ukrajini ponekad veća od one koju prikazuje [[termometar]]. Temperature se u prosjeku kreću između -8&nbsp;°C zimi i 23&nbsp;°C ljeti što Ukrajinu čini relativno ugodnom destinacijom za raznovrsne aktivnosti, razvoj industrije, poljoprivrede, [[Turizam Ukrajine|turizm]]a i ostalog. Za razliku od svojih sjevernijih susjeda, Ukrajina u prosjeku s 2 000 sati godišnje ima puno veći broj sunačanih dana. Žitorodna sunčana polja i teme vezane za [[Sunce]] česti su simboli Ukrajine u [[Istočni Slaveni|istočnoslavenskom]] svijetu. == Ukrajinsko gospodarstvo == [[Datoteka:An-225 front day V1.jpg|mini|300px|Najveći zrakoplov na svijetu ukrajinske proizvodnje, «[[Antonov An-225]]» (2007.)]] [[Datoteka:FANUC R2000iB AtWork.jpg|mini|300px|Tvornica za proizvodnju vozila »[[ZAZ]]«, [[Zaporiška oblast]]]] Ukrajinsko gospodarstvo je u fazi razvoja [[slobodno tržište|slobodnog tržišta]], s bruto domaćim proizvodom koji je doživio ubrzani rast posljednjih nekoliko godina. [[Gospodarstvo]] Ukrajine je bilo rangirano na 45. mjestu u [[svijet]]u prema nominalnom BDP-u iz 2008. godine. Ukrajinsko gospodarstvo je uz [[Ekonomija Rusije|rusko]] predstavljalo glavnu gospodarsku komponentu u bivšem [[SSSR|Sovjetskom Savezu]], kako u industriji, tako i u poljoprivredi. Nakon proglašenja nezavisne Ukrajine, država se poput ostalih bivših sovjetskih republika, našla pred velikom [[Recesija|recesijom]], [[Inflacija|inflacijom]] i drastičnim padom proizvodnje. Oporavak gospodarstva i rast BDP-a je tek registriran 2000. godine, kada su započete temeljite ekonomske reforme. U 2007. godini rast BDP-a je nastavio rasti i on je tada u prosjeku iznosio oko 7%.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.bank.gov.ua/Engl/Macro/ |title=Main social and economic indicators of Ukraine; 2001-2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100825201211/http://www.bank.gov.ua/Engl/Macro/ |archive-date=25. kolovoza 2010. |access-date=21. rujna 2009.}}</ref> [[Svjetska financijska kriza]] 2008. je teško pogodila i gospodarstvo Ukrajine koje je bilo prisiljeno pozajmiti novac od [[Svjetska banka|Svjetske banke]]. Predviđanja Svjetske banke tumačila su da bi se tijekom 2009. ukupan rast gospodarske proizvodnje Ukrajine mogao smanjiti za 15%, dok bi inflacija mogla doseći 16,4%<ref>[http://news.bbc.co.uk/2/hi/business/8154321.stm Ukraine's economy 'to shrink 15%']</ref> S druge strane, ukrajinska vlada predviđala je rast BDP-a od 0,4% u 2009. i usporavanje [[Inflacija|inflacije]] na 9,5%, što mnogi ukrajinski ekonomisti smatraju najoptimističnijim rezultatima.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.interfax.com.ua/eng/main/11681/ |title=World Bank worsens outlook for fall in Ukraine's GDP to 9%, and inflation to 16.4% |access-date=21. rujna 2009. |archive-date=11. lipnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090611104708/http://www.interfax.com.ua/eng/main/11681/ |url-status=dead}}</ref> U 2008. godini ukrajinska novčana valuta [[Ukrajinska grivnja|grivnja]] (hrivnja) je pala za 38% u odnosu na [[američki dolar]], nalazeći se jedino ispred islandske krune i sejšelskih rupija.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.interfax.com.ua/eng/eco/8383/ |title=Ukrainian unemployment to triple in 2009 – employment official |access-date=21. rujna 2009. |archive-date=5. lipnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090605164107/http://www.interfax.com.ua/eng/eco/8383 |url-status=dead}}</ref> Dolaskom novoizabranog ukrajinskog predsjednika [[Viktor Janukovič|Viktora Janukoviča]] na čelo države 2010. god., situacija se u gospodarstvu počela stabilizirati, zahvaljujući opet poboljšanim odnosima s Rusijom, koja se u to vrijeme nalazila u gospodarskom uzletu. Međutim se nakon revolucije i s početkom Rata u istočnoj Ukrajini 2014. godine gospodarska situacija vrlo pogoršala, a trgovina s Rusijom je jako opala. Kao glavni partner pojavljuju se sada gospodarstva [[Europska unija|Europske unije]], te se gospodarstvo postepeno oporavlja. === Gospodarski potencijali === Ukrajina ima gotovo sve elemente najnaprednijih [[Europa|europskih]] gospodarstava, bogata poljoprivrdna zemljišta, dobro razvijenu [[Industrija|industrijsku]] bazu, visoko obučenu radnu snagu i kvalitetan obrazovni sustav, ali njezin ogroman potencijal iz političkih razloga i dalje nije realiziran do poželjne granice razvoja zemlje veličine Ukrajine s takvim omjerom stanovnika. Zbog istih razloga Ukrajina se danas smatra relativno siromašnom europskom državom koja ima potencijal postati bogata država u vrlo kratkom razdoblju. Ukrajina je bogata prirodnim resursima i nepoznatim količinama raznih minerala. Poznate rezerve [[Nafta|nafte]] u zemlji su uglavnom iscrpljene u prethodnom [[SSSR|sovjetskom]] razdoblju, no Ukrajina i dalje obiluje [[ugljen]]om, [[Prirodni plin|prirodnim plinom]], [[hidroelektrična energija|hidroelektričnom energijom]] i sirovinama za proizvodnju nuklearnog goriva. Vrlo je razvijena [[industrija]] [[Obojeni metali|obojenih metala]], proizvodnja ljevanog željeza, [[čelik]]a i cijevi. Godine 2005., Ukrajina je predstavlja osmu zemlju u [[svijet]]u po proizvodnji [[čelik]]a.<ref>Украина: раздвоение трансформации. Вопросы экономики №3, 2009 г., стр.125-126</ref> [[Datoteka:Strong Europe Tank Challenge 2018 (42054365704) (cropped).jpg|lijevo|mini|300px|Ukrajinsko borbeno vozilo, tenk «[[T-84]]»]] U Ukrajini je također razvijena [[kemijska industrija]] koja obuhvaća proizvodnju [[koks]]a, [[Mineralna gnojiva|mineralnih gnojiva]] i sumporne kiseline. Finalna dobra uključuju prizvodnju metalurške opreme, dizel lokomotiva, [[traktor]]a, [[automobil]]a i [[avion]]a. Zemlja posjeduje masivnu high-tech industrijsku bazu, koja se uglavnom nadovezala na bivšu razvijenu [[SSSR|sovjetsku]] tehnologiju, elektroniku, industriju naoružanja i program [[Svemirska tehnologija|svemirske tehnologije]], koji se i dalje nalaze u državnom vlasništvu i time su tek relativno razvijene u smislu poslovne prakse. Ukrajina je jedan od glavnih proizvođača [[žito|žita]], [[šećer]]a, mesa i mliječnih proizvoda te jedan od glavnih izvoznika električne energije u [[Europa|Europi]]. Najveću trgovinsku razmjenu Ukrajina ima s [[Rusija|Rusijom]] i [[Europska unija|Europskom unijom]].<ref>[http://www.ukraine.com/economy/ Economy of Ukraine]</ref> Ukrajina je 2008. godine primljena u [[Svjetska trgovinska organizacija|Svjetsku trgovinsku organizaciju]].<ref>[http://www.wto.org/english/news_e/pres08_e/pr511_e.htm WTO welcomes Ukraine as a new member]</ref> ===Poslovna politika=== Za uspješno poslovanje na ukrajinskom tržištu vrlo je značajno poznavanje lokalnog [[Ukrajinski jezik|ukrajinskog]] (ili često [[Ruski jezik|ruskog]]) jezika, ako se radi o strancu, jer još uvijek nedovoljan broj poslovnih ljudi vlada drugim svjetskim jezicima. Iznimka čine uspješni koncerni izrasli na metalurškoj industriji, kao i financijske te razne konzultantske tvrtke koje sve više angažiraju menadžere školovane na vodećim svjetskim sveučilištima i poslovnim školama. Ako se ne vlada ukrajinskim (ili ruskim) jezikom dobro je unaprijed osigurati prevoditelja. U hrvatskom slučaju, s obzirom na to da na sveučilištima u [[Kijev]]u i [[Ljviv]]u djeluju kvalitetne katedre [[Kroatistika|kroatistike]], u Ukrajini je moguće pronaći školovane prevoditelje. Neposredna poznanstva i kontakti imaju značajnu ulogu u poslovanju s [[Ukrajinci|ukrajinskim partnerima]]. Kada je riječ o [[Hrvatska|Hrvatskoj]], u Ukrajini postoji blagonaklonost spram hrvatskih poslovnih ljudi, a to se vjerojatno može zahvaliti bliskosti jezika i od prije utemeljenim vezama, jer su još u vrijeme funkcioniranja u bivšim sustavima [[Zagreb]] i [[Kijev]] razvijali tijesne veze i brojne hrvatske tvrtke su bile nazočne na ukrajinskom tržištu. Tu se posebno mogu istaknuti [[građevinarstvo]] i [[strojogradnja]]. [[Tvrtka|Tvrtke]] koje namjeravaju proširiti zonu svog poslovanja i na ukrajinsko tržište najdjelotvorniju promociju mogu ostvariti putem otvaranja svog predstavništva u Ukrajini i aktivnim sudjelovanjem u različitim sajmovima, izložbama i sličnim promotivnim manifestacijama. Obzirom na činjenicu da Ukrajina postupno uvodi sustav zaštite domaćeg proizvođača, kao najperspektivniji oblik suradnje nameće se organizacija zajedničke proizvodnje. Veliki broj zapadnih firmi je već usvojio ovaj način gospodarske suradnje. Koristi se postojeća infrastruktura, jeftinija radna snaga, sirovine i energija, ulaže se u suvremenu tehnologiju i kao rezultat dobije kvalitetan i tržištu prihvatljiv, konkurentan i visoko profitabilan proizvod. Od 2010. godine Ukrajinske vlasti, na čelu s predsjednikom [[Viktor Janukovič|Viktorom Janukovičem]], dale su nove poticaje (okvire) za investiranje u Ukrajini no kao glavna prepreka investiranju i dalje se navodi raširena [[korupcija]].<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://hgd.mvpei.hr/gospodarski_prikaz/ukrajina/18/ |title=Gospodarski odnosi Republike Hrvatske s Ukrajinom |archive-url=https://web.archive.org/web/20111116180251/http://hgd.mvpei.hr/gospodarski_prikaz/ukrajina/18/ |archive-date=16. studenoga 2011. |access-date=24. lipnja 2011.}}</ref> [[Datoteka:Buky Canyon, Ukraine.jpg|mini|Mali ukrajinski fjordovi [[Mali fjordovi Buky|Buky]], središnja Ukrajina]] [[Datoteka:Ukraine Kyiv Underground shoping center.jpeg|mini|Trgovački centar u podzemlju Trga Nezavisnosti u [[Kijev]]u]] ==Turizam i zabava== {{glavni|Ukrajinska kultura}} {{glavni|Turizam Ukrajine}} [[Duhovnost]], [[religija]] i srednjovjekovna [[kultura]] nezaobilazan su segment ukrajinskoga turizma. Još od poganskih vremena Ukrajina je bila dom mnogih religija i naroda. [[Kijevska Sofija]] i [[Kijevo-pečerska lavra]] možda su najpoznatiji povijesni spomenici vjere i duhovnosti u Ukrajini, ali također postoji mnogi nedovoljno istraženi segmenti ukrajinske povijesti. Povijest i arhitektura Ukrajine vrlo su raznoliki i vezani su za prastare kulture poput Tripiljske i [[Skiti|Skitske kulture]]. Mnoštvo ukrajinskih muzeja na otvorenom prostoru mogu dočarati prošlost Istočnih Slavena, osobito ako posjetite Ukrajinu u vrijeme narodnih običaja. Ukrajinu kroz povijest prate dva specifična naziva «Slavenska Italija» i «Zemlja Slavuja», radi njezinog iznimnog doprinosa u razvoju unikatne istočnoslavenske kulture. [[Crno more]] i [[Azovsko more]] na jugu Ukrajine nude čistu i duboku vodu te pješčane i šljunkovite plaže. Poluotok [[Krim]] obiluje kulturnim spomenicima, a ljeti prevladava sredozemna i subtropska klima koja pogoduje rastu raznolikog bilja koje se često koristi u zdravstvene svrhe. U zapadnoj Ukrajini, najveću pozornost pljene ukrajinski [[Karpati]], čija planina nudi čista jezera i brze rijeke pogodne za ljubitelje ekstremnih riječnih sportova. U zemlji postoji veliki broj prirodnih lječilišnih kompleksa koji nude zdravstvene usluge, posebno pročišćavanje dišnih puteva u rudnicima soli u Prikarpatju ili odmarališta u kupkama od mineralizirane zemlje. Ukrajina obiluje posebnom i ukusnom ukrajinskom kuhinjom te vinima vrlo visoke kvalitete. Ukrajinski gradovi poput [[Kijev]]a, [[Ljviv]]a, [[Odesa|Odese]], [[Harkov]]a, [[Donjeck]]a višemiljunski su gradovi s više lijepih znamenitosti. Svi gradovi u Ukrajini imaju svoje posebnosti i gotovo svaki ima zasebnu tradiciju i specifičnu povijest svoga podneblja. Ukrajina ima mnoštvo starih dvoraca, zamaka, čije obnavljanje je u tijeku, te doista stare građevine visoke kulturne vrijednosti. Gotovo cjelokupno središte grada [[Ljviv]]a u zapadnoj Ukrajini stavljeno je pod zaštitu [[UNESCO]]-a. Sela su doista već gotovo desetljećima nepromijenjena, što zbog nedostatka finacijskih sredstava, što zbog očuvanja kulturne baštine. Etnografski muzeji na otvorenom prostoru u blizini većih ukrajinskih gradova prikazuju način života običnog puka u nekadašnjem [[Rusko Carstvo|Ruskom imperiju]]. Ukrajina je specifična zemlja, jer se tu sudaraju dvije europske kulture, istočna i zapadna. Razni sadržaji, poput Festivala kozačkih igra u vrlo starom gradu Kamjanec-Podiljsku, prikazuju originalne ukrajinske odlike i maštovitost turizma, a često se kombiniraju turizam i humanitarne akcije. O Ukrajini se donedavno malo znalo, no njezinim osamostaljivanjem [[1991.]] otvorena su vrata svim gostima koje zanima ljepota i posebnost [[Ukrajinska kultura|ukrajinske kulture]]. [[Ukrajinci]] su po prirodi miroljubivi, ponosni i tolerantni ljudi s izraženijim srednjoeuropskim mentalitetom koji se donekle razlikuje od ruskog, što se najviše može primijetiti u njihovom tradicijskom štovanju tradicionalne kršćanske kulture, prirodnih ljepota, ženske uloge u društvu i ostalog. ==Etnonacionalni podaci== {{glavni|Stanovništvo Ukrajine}} [[Datoteka:Ukraine census 2001 Ukrainians.svg|mini|Etnički Ukrajinci u Ukrajini prema popisu iz 2001. (u postocima)]] [[Datoteka:Yushenko.JPG|lijevo|mini|Predvodnik [[Narančasta revolucija|Narančaste revolucije]] [[Viktor Juščenko]]]] [[Datoteka:Msc 2009-Saturday, 14.00 - 16.00 Uhr-Dett 023 Tymoshenko.jpg|lijevo|mini|Jedan od predvodnika Narančaste revolucije ukrajinska političarka [[Julija Timošenko]] (2010.)]] [[Datoteka:Андрій Шевченко та Анатолій Тимощук.jpeg|lijevo|mini|Poznati ukrajinski nogometaši [[Andrij Ševčenko]] i [[Anatolij Timoščuk]] (2011.)]] [[Datoteka:Ольга Куриленко.jpg|lijevo|mini|Hollywoodska glumica [[Olga Kurylenko]] rodom je iz Ukrajine (2013.).]] Prema popisu stanovništva iz [[2005.]] godine, u Ukrajini živi 47,5 milijuna stanovnika, a danas po procjeni 2021 jedva 40 mil. Stanovništvo čine: [[Ukrajinci]] 77,8%, [[Rusi]] 17,3%, [[Rumunji]]/[[Moldavci]] 0,8%, [[Bjelorusi]] 0,6%, [[Krimski Tatari]] 0,5%, [[Bugari]] 0,4%, [[Mađari]] 0.3%, [[Poljaci]] 0,3%, [[Židovi]] 0,2% i ostali 1,8%.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.unicef.org/infobycountry/ukraine_statistics.html |title=Ukraine statistics - UNICEF |access-date=16. srpnja 2009. |archive-date=3. travnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190403051640/https://www.unicef.org/infobycountry/ukraine_statistics.html |url-status=dead}}</ref> Zbog dugotrajne okupacije Ukrajinci u dijaspori broje između 16 i 20 milijuna ljudi, posebno u Ruskoj Federaciji gdje ih živi između 5 i 8 milijuna. Zbog represivne Staljinove politike, veliki dio Ukrajinaca u Ruskoj Federaciji se izjašanjavao kao da su etnički Rusi, to se donekle odrazilo na njihovu asimilaciju.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.york.ac.uk/admin/presspr/pressreleases/cossacks.htm |title=Soviet order to exterminate Cossacks |archive-url=https://web.archive.org/web/20091210025518/http://www.york.ac.uk/admin/presspr/pressreleases/cossacks.htm |archive-date=10. prosinca 2009. |access-date=16. srpnja 2009.}}</ref> Narod [[Rusini]] koji živi u zapadnoj Ukrajini i susjednim državama ima nešto više od pola milijuna ljudi. [[Ukrajinci]] ga smatraju dijelom ukrajinske nacije, no zbog specifičnosti rusinskog pitanja u svijetu, pokrenute su razne polemike oko pitanja rusinske posebnosti ili pak nacionalnosti, posebno u Srbiji i Slovačkoj, u posljednje vrijeme i u Hrvatskoj. Ukrajinci naziv »Rusini« smatraju vlastitim povijesnim nazivom te stoga ne priznaju postojanje zasebnog naroda s takvim imenom. Također treba spomenuti da su se svi ukrajinski stanovnici [[Galičina|Galičine]], [[Bukovina|Bukovine]] i [[Zakarpatje|Zakarpatja]] imenovali Rusinima sve do 1918. godine, njih oko 7 milijuna. [[Nacionalna manjina|Nacionalne manjine]] u Ukrajini zastupljene su u svim državnim strukturama. Za poboljšanje međudjelovanja organizacija [[Nacionalna manjina|nacionalnih manjina]] s izvršnom vlasti i lokalnom samoupravom nastala je [[2000.]] [[Udruga predstavnika nacionalnih manjina]]. Ukrajinska država aktivno pomaže nacionalnim manjinama u njihovim etnokulturnim potrebama: održanju njihovih običaja i [[tradicija]], razvoju [[jezik]]a i obrazovanja, amaterskoj i profesionalnoj [[umjetnost]]i, očuvanju povijesnih i kulturnih spomenika, izdavanja novina itd.<ref>[http://www.hrw.org/en/node/79345 Human Rights Watch]</ref> Dva milijuna djece obrazuje se na jezicima nacionalnih manjina. [[Podaci]] ministarstva obrazovanja i znanosti predočavaju da u Ukrajini danas postoji: 1.880 ruskih škola, 94 rumunjske, 69 mađarskih, 12 krimskotatarskih, 4 poljske, 9 moldavskih škola te preko 2200 dvojezičnih škola. Na materinjem jeziku [[Nacionalna manjina|nacionalnih manjina]] izlazi 169 tiskanih izdanja, 46 ih izlazi na razini cijele države.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.mon.gov.ua/ |title=Міністерство освіти і науки України |access-date=16. srpnja 2009. |archive-date=28. srpnja 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20170728061614/http://mon.gov.ua/ |url-status=dead }}</ref> Od svih bivših [[SSSR|sovjetskih]] republika, uz baltičke države, Ukrajina danas ima najuređeniji i najtolerantniji sustav kada su u pitanju nacionalne manjine, prilagođen visokim standardima [[Europska unija|Europske unije]]. ===Mentalitet Ukrajinaca=== {{glavni|Ukrajinci|Ukrajinci u Rusiji|Ukrajinska dijaspora}} [[Ukrajinci]] pripadaju grupi [[Slaveni|slavenskih naroda]] s izraženijim srednjoeuropskim (pribaltičkim) [[mentalitet]]om koji se donekle razlikuje od susjednog poljskog ili ruskog. Stara povijest ukrajinskog naroda, još je od antičkog razdoblja kreirala njihovu zasebnu nacionalnu kulturu i specifičan ukrajinski mentalitet koji je bio intenzivno povezan s dva recipročno kontrastna podneblja: [[Stara Grčka|starogrčkim]] i [[Vikinzi|skandinavskim]]. Ukrajinski narod se kulturološki konsolidirao već tijekom 10. i 11. stoljeća u sklopu [[Kijevska Rus'|Kijevske Rusi]] te je kao takav do 13. stoljeća bio dominantan ostalim susjednim narodima. Mnogi kulturološki elementi u poljskom, bjeloruskom i ruskom društvu preuzeti su upravo od Ukrajinaca. Uz primjetno poštovanje prema prirodi i njezinim blagodatima, treba spomenuti da su žene u ukrajinskom društvu tradicionalno imale uvažavan status i nerijetko su bile uključene u društvena zbivanja sve do uspostave [[SSSR|Sovjetskog Saveza]]. [[Datoteka:FEMEN activists demand posts for women-3.jpg|mini|300px|Pripadnice poznatog ukrajinskog feminističkog pokreta [[FEMEN (Ukrajina)|Femen]]]] [[Datoteka:VladimirVitaliy.jpg|mini|Svjetski prvaci u boksu, braća [[Vladimir Kličko|Vladimir]] i [[Vitalij Kličko]] (2012.)]] Danas se [[Ukrajinci]] smatraju otvorenim, dobronamjernim i tolerantnim ljudima,<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.ukraine-travel-advisor.com/ukraine-customs.html |title=Ukraine Customs and Traditions |access-date=16. srpnja 2009. |archive-date=17. travnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090417232321/http://www.ukraine-travel-advisor.com/ukraine-customs.html |url-status=dead}}</ref> te su izrazito ponosni na svoju [[Ukrajinska kultura|nacionalnu kulturu]], koja se usprkos višestoljetnim restrikcijama, smatra jednom od najbogatijih, ali i najstarijih europskih kultura. Proces [[rusifikacija|rusifikacije]] tijekom posljednja tri stoljeća ostavio je poseban trag na [[svjetonazor]] ukrajinskog stanovništva<ref>[http://www.encyclopediaofukraine.com/pages/L/I/LittleRussianmentality.htm Little Russian mentality]</ref> prije svega u jugoistočnoj Ukrajini koja je nakon [[Staljin]]ove represije naknadano naseljavana [[Rusi|ruskim stanovništvom]]. S obzirom na to da su prostore Ukrajine kroz povijest naseljavali mnogi drugi narodi, počevši od [[Goti|Gota]], [[Grci|Grka]] i [[Vikinzi|Varjaha]], pa do [[Tatari|Tatara]], [[Poljaci|Poljaka]] i [[Rusi|Rusa]], Ukrajinci su relativno rano prihvatili kulturno-političke vrijednosti umjereno multikulturalne sredine i njezina vidno demokratična obilježja. Na prostorima Ukrajine sve do dolaska ruskog cara [[Petar I. Aleksejevič Romanov|Petra I.]] u 18. stoljeću nije bila poznata snažna autokratska vladavina nalik carskoj ili pak [[SSSR|sovjetskoj]] iz 20. stoljeća. [[Ukrajinci]] su prema tome gotovo uvijek prirodno podilazili i težili nekim oblicima demokratskog odlučivanja, da li tipa oligarhijsko-monarhijskog u sklopu [[Kijevska Rus'|Kijevske Rusi]] ili gotovo demokratskog u [[Zaporoška Republika|Zaporoškoj Republici]], ovisilo je o društveno-političkim uvjetima pojedinih razdoblja. Ukrajinski hetman [[Pilip Orlik]] je zaslužan za formuliranje jednog od prvih demokratskih ustava u [[Europa|Europi]], što govori o visokoj razini europske političke i druge kulture među [[Ukrajinci]]ma u 16. i 17. stoljeću. Uz navedeno treba naglasiti da su Ukrajinci nakon 14. stoljeća vodili gotovo neprestanu političku i druge oblike borbe s ciljem uspostavljanja vlastite autonomije u sklopu određenih državnih zajednica ili pak samostalne ukrajinske države, što se odrazilo na njihov relativno tolerantan svjetonazor i borbu za razvoj [[demokracija|demokratskog]] društva. Generalno, prostor [[Povijest Ukrajine|srednjovjekovne Ukrajine]] je stoljećima bio sjecište različitih dominantnih kultura koje su se tada konfigurirale uz ukrajinsku tradicionalnu [[Kršćanstvo|kršćansku]] kulturu s bizantskim karakteristikama.<ref>[http://en.wikipedia.org/wiki/History_of_Christianity_in_Ukraine History of Christianity in Ukraine]</ref> [[Ukrajinci]] su stoljećima prenosili kršćanske vrijednosti u različite krajeve istočne [[Europa|Europe]] te se u njihovoj kulturi i mentalitetu zadržala snažna kršćanska tradicija. Taj je odnos prema kršćanskim vrijednostima narušen jačanjem [[Komunizam|komunizma]] no i dalje je snažan dio ukrajinskog nacionalnog identiteta što je u velikoj mjeri slično s [[Poljaci|poljskim društvom]] ali ne i [[Rusi|ruskim]]. ===Ukrajinska dijaspora=== Ukrajinskom dijasporom smatra se globalna zajednica osoba koje se u etničkom smislu smatraju Ukrajincima, imaju bliže ukrajinske korijene po očevoj strani ili su se javno izjasnili da pripadaju ukrajinskoj kulturi. [[Ukrajinci]] žive na gotovo svim svjetskim kontinentima, najslabije su naseljeni na Antarktici i u [[Afrika|Africi]], a prema službenim statistikama najbrojniji su u Sjevernoj Americi i Aziji, odnosno [[Kanada|Kanadi]], [[SAD]]-u, [[Ukrajinci u Rusiji|Rusiji]] i [[Kazahstan]]u. Glavna međunarodna organizacija Ukrajinaca je [[Svjetski Kongres Ukrajinaca]]. Prema njihovim istraživanjima odnosno neslužbenim podacima u svijetu danas izvan Ukrajine živi oko 20 milijuna Ukrajinaca.<ref name="20mln Ukrainians living abroad">{{Citiranje časopisa |url=http://www.ukrinform.ua/eng/order/?id=168280 |title=20mln Ukrainians living abroad |access-date=23. travnja 2012. |archive-date=5. siječnja 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120105155543/http://www.ukrinform.ua/eng/order/?id=168280 |url-status=dead}}</ref> Višemilijunski broj [[Ukrajinci|Ukrajinaca]] iselio je iz Ukrajine nakon osamostaljivanja 1991. te njihov ukupan službeni broj u drugim državama nije u potpunosti poznat.<ref>[http://www.kmu.gov.ua/control/en/publish/article%3Fart_id=236194&cat_id=32672 Ukrainian Diaspora]</ref> [[Datoteka:Vera Farmiga by Gage Skidmore.jpg|lijevo|mini|175px|Hollywoodska glumica ukrajinskog porijekla [[Vera Farmiga]] (2018.).]] Ukrajinska dijaspora također rjeđe obuhvaća osobe čije obitelji su nekoliko generacija prebivale na ukrajinskom etnolingvističkom prostoru, ali s očeve strane imaju porijeklo i iz drugih naroda. Ukrajinska dijaspora ponekad obuhvaća i one osobe koje imaju ukrajinsko porijeklo po majčinoj obiteljskoj strani. Poseban slučaj predstavlja ukrajinska dijaspora u [[Rusija|Rusiji]] i [[SAD]]-u gdje se osobe često identificiraju prema stečenom američkom ili ruskom državljanstvu.<ref>[http://books.google.hr/books?id=97gr-mzyWBsC&printsec=frontcover&dq=ukrainian+diaspora&source=bl&ots=CfaWx4-Rmq&sig=cXUbedziDW8FoKnMrYi6wFKYo0g&hl=hr&ei=gFpUTNa3O8aOOLfQrZ4O&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=6&ved=0CDoQ6AEwBQ#v=onepage&q&f=false The Ukrainian diaspora by Vic Satzewich]</ref> Dok je u SAD-u službeni broj Ukrajinaca približno točan njihovoj realnoj brojci, u Rusiji taj broj drastično odskače pa prema određenim istraživanjima pretpostavlja se da realan broj [[Ukrajinci u Rusiji|Ukrajinaca u Rusiji]] iznosi između 4,3 i 7 milijuna ljudi.<ref>[http://www.encyclopedia.com/doc/1P1-2392012.html Russia's largest national minority: Ukrainians in the Russian]</ref> Ukrajinska dijaspora u Rusiji kroz povijest je imala poseban značaj i doprinos u razvoju ruske državnosti i kulture općenito,<ref>[http://src-h.slav.hokudai.ac.jp/publictn/acta/16/volodymyr/volodymyr.html The Image of Ukraine and the Ukrainians in Russian Political Thought (1860-1945)]</ref> ali se ujedno susretala s teškim oblicima [[Rusifikacija|rusifikacije]] stoga je njihov realan broj do danas nepoznat.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://format.ua/index.php?go=Pages&in=view&id=77 |title=Історико-статистичний аналіз джерел чисельності українського населення в Росії |access-date=23. travnja 2012. |archive-date=26. studenoga 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20111126041750/http://format.ua/index.php?go=Pages |url-status=dead}}</ref> Emigracija Ukrajinaca postala je bitno značajnija formiranjem [[Rusko Carstvo|Ruskog Carstva]] sredinom 18. stoljeća. Odlukom da se posve ukine ukrajinska autonomija, [[Zaporoški kozaci]] sele na prostor ušća [[Dunav]]a i u rusku [[Kuban (regija)|Kubansku regiju]] uz Azovsku obalu. Takozvani [[Kubanski kozaci]] danas broje oko 2 milijuna potomaka. Ukrajinci u 19. stoljeću naseljavaju i najudaljenije prostore istočne Rusije u Aziji,<ref>[http://www.referatik.com.ua/referat/47/3253/ Українці на Далекому Сході - Українознавство - Скачать бесплатно]</ref> zatim slabo naseljeni [[Kazahstan]] gdje im se dodjeljivala zemlja za obradu. U istom razdoblju naseljavaju i prostore Austro-Ugarske (ujedno Hrvatske), zatim Argentine,<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.plast.org.ar/ |title=Пласт Організація Української Молоді в Арґентінi |access-date=23. travnja 2012. |archive-date=24. srpnja 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080724230833/http://www.plast.org.ar/ |url-status=dead}}</ref> [[Brazil]]a,<ref>[http://www.curitiba-parana.net/parques/memorial-ucraniano.htm Memorial Ucraniano]</ref> Paragvaja, i drugih država Južne Amerike. Na prijelazu s 19. na 20. stoljeće Ukrajinci su se raširili gotovo po svim kontinetima. Nakon Drugog svjetskog rata njihov je broj posebno porastao u SAD-u, Kanadi,<ref>[http://www.torugg.org/History/history_of_ukrainians_in_canada.html#The THE HISTORY OF UKRAINIANS IN CANADA]</ref> Velikoj Britaniji,<ref>[http://www.augb.co.uk/ The Association of Ukrainians in Great Britain (AUGB)]</ref> [[Australija|Australiji]]<ref>[http://www.ozeukes.com/ Voice of australian Ukrainians] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> i Rusiji.<ref>{{Citiranje weba |url=http://kobza.com.ua/content/view/1579/45/ |title=Украинцы в России: еще братья, но уже гости |access-date=23. travnja 2012. |archive-date=6. veljače 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120206182436/http://kobza.com.ua/content/view/1579/45/ |url-status=dead }}</ref> Ukrajinska emigracija i dalje je vrlo živa te je nepoznat točan broj Ukrajinaca u stranim državama. Nakon uspostavljanja ukrajinske neovisnosti odnosno na prijelazu s 20. na 21. stoljeće, iz Ukrajine se iselilo nekoliko milijuna Ukrajinaca, a njihov se popis nije u potpunosti službeno evidentirao u drugim državama. Tek se pretpostavlja da su emigrirali u države prethodno naseljene [[Ukrajinci]]ma gdje u velikom broju ilegalno prebivaju. Što se tiče europskih država, zabilježene su značajne migracije Ukrajinaca u Rusiju,<ref>[http://www.unian.net/eng/news/news-302727.html Nearly 3.5 million Ukrainians work in Russia]</ref> [[Švicarska|Švicarsku]],<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://ukrainian-helvetica.ch/en/index.html |title=Society of Ukrainians in Switzerland. |access-date=23. travnja 2012. |archive-date=9. svibnja 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100509203531/http://ukrainian-helvetica.ch/en/index.html |url-status=dead}}</ref> Italiju, [[Španjolska|Španjolsku]], [[Portugal]], Francusku, Njemačku,<ref>[http://www.d-u-forum.de/ Deutsch-Ukrainisches Forum e.V.]</ref> Veliku Britaniju, zatim nešto manje u Finskoj, Švedskoj, Norveškoj i [[Island]]u. Danas u svijetu izvan Ukrajine prebiva oko 14 milijuna legalno prijavljenih građana koji imaju ukrajinske korijene, a pretpostavlja se da se njihov realan broj kreće oko 20 milijuna.<ref name="20mln Ukrainians living abroad"/> Također imaju značajnu organizaciju u Europi odnosno od 1949. aktivan je [[Europski Kongres Ukrajinaca]].<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.eukrainians.net/ |title=НОВИНИ З ЖИТТЯ УКРАЇНЦІВ ЄВРОПИ |access-date=23. travnja 2012. |archive-date=1. travnja 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20220401020214/https://eukrainians.net/ |url-status=dead }}</ref> == Religija i vjerske zajednice == [[Datoteka:St. Michael's Golden-Domed Monastery, 2009.jpg|lijevo|mini|300px|[[zlatnovršni manastir sv. Mihovila|Katedrala sv. Mihajla]] u [[Kijev]]u sagrađena je u 12. stoljeću.]] Ukrajina spada među europske zemlje u kojoj je [[Kršćanstvo]] ostavilo vrlo velike dojmove kroz duže razdoblje posebno jer je srednjovjekovni [[Kijev]] bio veliko kršćansko središte [[Istočni Slaveni|slavenskog]] i europskog svijeta iz kojeg se Kršćanstvo širilo više od 4. stoljeća, posebno prema sjeveroistoku [[Europa|Europe]]. Prije širenja Kršćanstva srednjovjekovna Ukrajina je bila dom mnogih poganskih vjerovanja starih [[Slaveni|Slavena]] i pridošlih [[Goti|Gota]] naseljenih na širim ukrajinskim prostorima, a ta su vjerovanja gotovo posve potisnuta u 10. stoljeću odnosno nakon 988. godine kada je [[Kršćanstvo]] privaćeno kao službena religija [[Kijevska Rus'|Kijevske Rusi]]. Nakon tog čina Ukrajina je u sljedećem razdoblju obilježena velikom tradicijom [[Ukrajinska kultura|kršćanske kulture]] s velikim brojem crkava, samostana i crkvenih prosvjetitelja izravno povezanih s [[Bizant]]om.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.uaorthodox.info/ua/catalog/Publikatsiyi/Istoriya/Kiyivska_Mitropoliya_u_chasi_davnoyi_Ruskoyi_derzhavi.html |title=Київська Митрополія у часи давньої Руської держави |access-date=10. travnja 2010. |archive-date=26. travnja 2023. |archive-url=https://web.archive.org/web/20230426084546/https://www.uaorthodox.info/ua/catalog/Publikatsiyi/Istoriya/Kiyivska_Mitropoliya_u_chasi_davnoyi_Ruskoyi_derzhavi.html |url-status=dead }}</ref> Gubitkom neovisnosti u 14. stoljeću, Ukrajina se u velikoj mjeri susreće s [[Katoličanstvo]]m, prihvaća u 16. stoljeću nadležnost [[Rim]]a, ali zadržava [[Bizantska crkvena tradicija|bizantsku tradiciju]] služenja crkvenog obreda. Tada je stvorena [[Unijatska crkva]] ([[Grkokatoličanstvo|Grkokatolička crkva]]) kojoj su se opirali [[ukrajinski kozaci]] jer su smatrali da će se na taj način izvršiti velika asimilacija ukrajinskog plemstva koje je sve više sudjelovalo u poljskim političkim zbivanjima. U 17. stoljeću Ukrajina i [[Rusija]] stvaraju svojevrsnu koaliciju, i kroz sljedećih dva stoljeća stvaraju svojevrsnu simbiozu Ukrajinske i [[Ruska pravoslavna crkva|Ruske pravoslavne crkve]] koja se iz političkih razloga konačno pokazala pogubnom za neovisnost [[Ukrajinska pravoslavna crkva|Ukrajinske pravoslavne crkve]].<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.cerkva.info/en/component/jtags/%D1%96%D1%81%D1%82%D0%BE%D1%80%D1%96%D1%8F/ |title=Dokumneti iz povijesti Ukrajinske crkve |access-date=10. travnja 2010. |archive-date=18. prosinca 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20141218042239/http://www.cerkva.info/en/component/jtags/%D1%96%D1%81%D1%82%D0%BE%D1%80%D1%96%D1%8F/ |url-status=dead}}</ref> Višestruko složeni politički i kolonijalni pritisci ruskih careva prema [[Ukrajinska pravoslavna crkva|Ukrajinskoj nacionalnoj crkvi]] na prijelazu s 18. na 19. stoljeće doveli su do raskola crkvenih zajednica i ograđivanja [[Ukrajinci|ukrajinskog naroda]] od službene Crkve što je ostavilo velike posljedice na jedinstvo Ukrajinske crkve, a zatim je u 20. stoljeću stvorena i neovisna [[Ukrajinska autokefalna pravoslavna crkva]]. Svi postupci doveli su do toga da danas u Ukrajini postoje 4 jake Crkve: [[Ukrajinska pravoslavna Crkva Kijevske patrijaršije]], [[Ukrajinska pravoslavna Crkva Moskovske patrijaršije]],<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://orthodox.org.ua/eng/node |title=Ukrajinska pravoslavna crkva |archive-url=https://web.archive.org/web/20081217110353/http://orthodox.org.ua/eng/node |archive-date=17. prosinca 2008. |access-date=10. travnja 2010.}}</ref> Ukrajinska autokefalna (neovisna) pravoslavna crkva i [[Ukrajinska grkokatolička crkva]]. Posljednje dvije Crkve smatraju se autentičnim ukrajinskim crkvama koje su zadržale tradicionalni element ukrajinske nacionalne Crkve.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.ugcc.org.ua/index.php?L=2 |title=Ukrajinska grkokatolička crkva |access-date=10. travnja 2010. |archive-date=29. rujna 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090929054008/http://www.ugcc.org.ua/index.php?L=2 |url-status=dead}}</ref> {{glavni|Rusifikacija Ukrajine}} U [[SSSR|Sovjetskom Savezu]] Ukrajina se suočila s velikim pritiskom [[Ateizam|ateističkih uvjerenja]] što se odrazilo na cijelu populaciju, posebno u jugoistočnoj Ukrajini. Državna istraživanja [[Razumkov centar (znanstveni institut)|Razumkov centra]] iz 2003. ukazuju da religijska uvjerenja ima 75.2% [[Ukrajinci|ukrajinskih građana]], dok 21.9% nije religiozno te se smatraju ateistima. Oko 37.4% ukrajinskih vjernika različitih vjerosipovijesti redovito prakticira vjerske običaje.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://razumkov.org.ua/ukr/tag.php?t=138 |title=Razumkov centar Ukrajina |access-date=10. travnja 2010. |archive-date=5. rujna 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110905002928/http://razumkov.org.ua/ukr/tag.php?t=138 |url-status=dead}}</ref> Prema službenim podacima iz 2011. godine u Ukrajini je registrirano 33.977 crkava i religijskih organizacija. Preko 97% registriranih vjerskih zajednica u Ukrajini su kršćanske, a oko polovica njih je pravoslavne tradicije. Druga polovica je podijeljena između katolika i [[Protestantizam|protestanata]] (manji broj). Prema neslužbenoj definiciji tradicionalnim ukrajinskim Crkvama pripadaju one pravoslavnog, grkokatoličkog i rimokatoličkog statusa, zatim [[Armenska religijska zajednica (Ukrajina)|Armenska religijska zajednica]], i do jedne mjere luterani, kalvinisti (reformatori), baptisti, pentekostalci i adventisti. [[Ukrajinska pravoslavna Crkva Moskovske patrijaršije|Ukrajinska pravoslavna Crkva (Moskovske patrijaršije)]] ima 12.251 registriranih vjerskih jedinica. Oznaka Moskovska patrijaršija nije službeni naziv te Crkve već se neslužbeno navodi označavajući time specifičan povijesni status u odnosu na Rusku pravoslavnu Crkvu. S 4508 registriranih vjerskih jedinica, druga po redu je [[Ukrajinska pravoslavna Crkva Kijevske patrijaršije]]. Prema posljednjim istraživanjima, ova crkva okuplja najveći broj vjernika u Ukrajini. Treća po veličini je [[Ukrajinska autokefalna pravoslavna Crkva]] s 1227 registriranih vjerskih jedinica. Uz pravoslavne Crkve, vodeću Crkvu u Ukrajini predstavlja [[Ukrajinska grkokatolička crkva|Ukrajinska grkokatolička Crkva]] s 3825 registriranih vjerskih jedinica. U tom crkvenom ogranku registrirano je 2.424 svećenika. [[Ukrajinska rimokatolička crkva|Rimokatolička Crkva]] u Ukrajini ima 1081 registriranih vjerskih jedinica (od toga 909 župa) i 579 registriranih svećenika. U Ukrajini djeluje 2.705 registriranih vjerskih jedinica protestantskog usmjerenja odnosno 1595 onih s evangeličkim usmjerenjem. U bitno manjem omjeru u Ukrajini djeluju i druge vjerske zajednice, između ostalih i one židovskog, islamskog i budističkog uvjerenja.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://risu.org.ua/ua/index/reference |title=Довідник релігій |archive-url=https://web.archive.org/web/20150212010541/http://risu.org.ua/ua/index/reference |archive-date=12. veljače 2015. |access-date=25. siječnja 2012.}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa |url=http://risu.org.ua/en/index |title=Religious Information Service of Ukraine |access-date=25. siječnja 2012. |archive-date=16. kolovoza 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200816234337/http://risu.org.ua/en/index |url-status=dead}}</ref> {| border="1" cellpadding="4" cellspacing="1" style="border: 2px solid gray; border-collapse: collapse;" width="100%" !bgcolor="#DDDDDD" width="20%" |Religija !bgcolor="#DDDDDD" width="20%" |Razumkov centar 2000. !bgcolor="#DDDDDD" width="20%" |Razumkov centar 2001. !bgcolor="#DDDDDD" width="20%" |Razumkov centar 2004. !bgcolor="#DDDDDD" width="20%" |Razumkov centar 2013.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.razumkov.org.ua/ukr/files/category_journal/poll.pdf |title=Соціологічна служба Центру Разумкова |archive-url=https://web.archive.org/web/20140601170157/http://razumkov.org.ua/ukr/files/category_journal/poll.pdf |archive-date=1. lipnja 2014. |access-date=5. veljače 2016.}}</ref> |- !bgcolor="#FFDEAD" colspan="5" align="center"|Religijska uvjerenja – Razumkov centar |- |'''1. [[Pravoslavlje]]''' |66 % |49,3 % |45,7 % |70,6 % |- |1.1 Ne priznaje Patrijaršiju |38,8 % |20,7 % |33,4% |28,8 % |- |1.2 [[Ukrajinska pravoslavna crkva Kijevske patrijaršije|Ukrajinska pravoslavna crkva KP]] |12,1 % |18,9 % |14 % |18,3 % |- |1.3 [[Ukrajinska pravoslavna crkva Moskovske patrijaršije|Ukrajinska pravoslavna crkva MP]] |9,2 % |8,5 % |10 % |19,6 % |- |1.4 [[Ukrajinska autokefalna pravoslavna crkva]] |1,3 % |1,2 % |0,8 % |0,8 % |- |'''2. [[Katoličanstvo]]''' |13 % |6,1 % |> 6 % |7 % |- |2.1 [[Ukrajinska grkokatolička crkva]] |12,3 % |5,5 % |6 % |5,7 % |- |2.2 [[Ukrajinska rimokatolička crkva]] |0,7 % |0,6 % |< 0,5 % |1,3 % |- |'''3. [[Islam]]''' |0,8 % |< 0,5 % |< 0,5 % |0,7 % |- |'''4. [[Judaizam]]''' |< 0,4 % |< 0,4 % |< 0,4 % |0,3 % |- |'''Ostala uvjerenja''' ('''[[Ateizam]]''', '''[[Protestantizam]]''') |19,8 % |44,6 % |48,3 % |21,4 % |- !bgcolor="#DDDDDD" width="20%" |Religija !bgcolor="#DDDDDD" width="20%" |Razumkov centar 2000. !bgcolor="#DDDDDD" width="20%" |Razumkov centar 2001. !bgcolor="#DDDDDD" width="20%" |Razumkov centar 2004. !bgcolor="#DDDDDD" width="20%" |Razumkov centar 2013. |} ==Ukrajinski jezik== {{glavni|Ukrajinski jezik|Ukrajinska književnost}} {{glavni|Rusifikacija Ukrajine|Internacionalizam ili rusifikacija?}} [[Datoteka:Українськомовні1959—2001.gif|mini|U poslijeratnom sovjetskom razdoblju [[Rusifikacija Ukrajine|rusifikacija etničkih Ukrajinaca]],<ref>{{Cite web|url=https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=460660|title=The acceleration of the Ukrainians’ assimilation due to deliberate narrowing of the Ukrainian language: 60’s-70’s of the XXth century|publisher=Wydawnictwo Naukowe Uniwersytetu Mikołaja Kopernika|author=Nadia Kindrachuk|date=2015|lang=en}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://essuir.sumdu.edu.ua/items/c615a7a1-65e9-47f2-9126-29ff5674d49d|title=Personality Formation in the 1960s–1980s: the Soviet Russification policy|publisher=Sumy State University|author=Ilnytskyi, V.I., Talalay, Y.O.|date=2025 |lang=uk}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=1206098|title=Ukrainian Language in Educational Institutions of the USSR: 1960s–1970s|publisher=Wydawnictwo Naukowe Uniwersytetu Mikołaja Kopernika|author=Nadia Kindrachuk|date=2022|lang=en}}</ref> kao i imigracija nekoliko milijuna etničkih Rusa,<ref>{{Cite web|url=https://cyberleninka.ru/article/n/migratsiya-naseleniya-sssr-i-rossii-v-hh-veke-evolyutsiya-skvoz-kataklizmy|title=Миграция населения СССР и России в ХХ веке: эволюция сквозь катаклизмы|author=Зайончковская Ж.А.|lang=ru}}</ref><ref>{{Cite web |url=https://bibliotekanauki.pl/articles/568412 |title=Динамика численности этнических украинцев в УССР: на основе итогов Всесоюзных переписей населения 1959 г., 1970 г. и 1979 г. |access-date=2024-10-02 |archive-date=2024-06-29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240629092655/https://bibliotekanauki.pl/articles/568412 |url-status=live |lang=ru}}</ref> značajno su promijenili etnolingvističku strukturu stanovništva Ukrajine. Ova je promjena bila osobito vidljiva u Donbasu, gdje su govornici ukrajinščine zapravo postali manjina.]] [[Datoteka:UkraineNativeLanguagesCensus2001detailed-en.png|mini|Prevalencija jezika u Ukrajini prema popisu stanovništva iz 2001. godine]] [[Datoteka:Graduates in tertiary education-thousands.jpg|mini|Ukrajina se nalazi na 4 mjestu u [[Europa|Europi]] po broju visoko obrazovanih ljudi]] Službeni jezik u Ukrajini je [[Ukrajinski jezik|ukrajinski]], koji je dominantan na većini njezinog teritorija i materinski jezik više od dvije trećine njezina stanovništva. Ruski je drugi najrašireniji jezik u Ukrajini: prevladava na Krimu, u Donbasu i u nizu velikih gradova na jugoistoku Ukrajine. Rumunjski, mađarski, krimsko-tatarski i bugarski su regionalno rasprostranjeni. Postoje male zajednice koje govore poljski, gagauzski i albanski. Jezična podjela ukrajinskog društva ne podudara se s njegovom etničkom podjelom, a paradoksalno je to da autohtono ukrajinsko stanovništvo nije asimiliralo ruske doseljenike, nego su doseljenici rusificirali dio autohtonog stanovništva. Razlog tomu je da je Ukrajina od [[1654.]] bila prvo carsko-ruska, a potom sovjetsko-ruska kolonija u kojoj je ruski jezik bio službeni i uvodio se posebnim mjerama.<ref>[http://en.wikipedia.org/wiki/Ukrainian_language#Persecution_and_russification Persecution and russification]</ref> U svih tih 337 godina [[Rusija]] je provodila žestoku asimilacijsku politiku kroz [[Rusifikacija Ukrajine|rusifikaciju]] ukrajinskih prostora te je u istom razdoblju [[ukrajinski jezik]] iskorijenjivan na vrlo represivan način,{{nedostaje izvor}} uključujući [[:en:Executed Renaissance|smaknuća većeg broja ukrajinskih intelektualaca]]. Tek nakon ostvarivanja ukrajinske neovisnosti [[1991.]], ljudi su se djelomično oslobodili kulturnog, prosvjetnog i vjerskog ugnjetavanja te uporaba [[ukrajinski jezik|ukrajinskog jezika]] bilježi neometan rast. Nakon 2004. situacija se počela dodatno oporavljati u korist ukrajinskog jezika. Od izbijanja [[Rusko-ukrajinski rat|rusko-ukrajinskog rata]] 2014. godine, a u velikoj mjeri i od početka [[Invazija Rusije na Ukrajinu 2022.|ruske invazije na Ukrajinu]] 2022. godine, interes za ukrajinski jezik, kulturu i povijest znatno je porastao u ukrajinskom društvu. Istovremeno postoji rašireno odbacivanje i, povremeno, neprijateljstvo prema ruskom jeziku.<ref>{{Cite web |url = https://www.washingtonpost.com/world/2023/07/28/ukrainians-are-breaking-their-ties-with-russian-language/ |title = Ukrainians are breaking their ties with the Russian language |publisher = [[The Washington Post]] |language = en |archive-date = 2023-08-10 |archive-url = https://web.archive.org/web/20230810234417/https://www.washingtonpost.com/world/2023/07/28/ukrainians-are-breaking-their-ties-with-russian-language/ |access-date = 2024-01-24}}</ref><ref>{{Cite web |url = https://www.theguardian.com/world/2022/jun/04/enemy-tongue-eastern-ukrainians-reject-their-russian-birth-language |title = Enemy tongue: eastern Ukrainians reject their Russian birth language |publisher = [[The Guardian]] |language = en |archive-date = 2023-07-19 |archive-url = https://web.archive.org/web/20230719151650/https://www.theguardian.com/world/2022/jun/04/enemy-tongue-eastern-ukrainians-reject-their-russian-birth-language |access-date = 2024-01-24}}</ref><ref>{{Cite web |url = https://www.aljazeera.com/features/2023/4/28/ukrainians-who-grew-up-speaking-russian-learn-a-new-mother-tongue |title = Ukrainians who grew up speaking Russian learn a new mother tongue |publisher = [[Al Jazeera]] |language = en |archive-date = 2024-02-05 |archive-url = https://web.archive.org/web/20240205121510/https://www.aljazeera.com/features/2023/4/28/ukrainians-who-grew-up-speaking-russian-learn-a-new-mother-tongue |access-date = 2024-01-24}}</ref> Podrška ideji davanja službenog statusa ruskom jeziku diljem Ukrajine ili u nekim njezinim regijama dosegnula je najnižu razinu u cijelom promatranom razdoblju.<ref>{{Cite web |url = https://kiis.com.ua/?lang=ukr&cat=reports&id=1385&page=1 |title = DYNAMICS OF ATTITUDES TOWARDS THE STATUS OF THE RUSSIAN LANGUAGE IN UKRAINE |language = en |publisher = KYIV INTERNATIONAL INSTITUTE of SOCIOLOGY}}</ref><ref>{{Cite web |url = https://ratinggroup.ua/research/ukraine/language_issue_in_ukraine_march_19th_2022.html |title = Шосте загальнонаціональне опитування: мовне питання в Україні (19 березня 2022) – Україна – Дослідження – Соціологічна група Рейтинг |archive-date = 2023-08-24 |archive-url = https://web.archive.org/web/20230824150442/https://ratinggroup.ua/research/ukraine/language_issue_in_ukraine_march_19th_2022.html |language = uk |access-date = 2023-08-28}}</ref> Istovremeno Rusija provodi politiku [[Rusifikacija Ukrajine|prisilne rusifikacije]] na ukrajinskim teritorijima koje okupira: škole podučavaju isključivo na ruskom, čak i u naseljima gdje se ukrajinski govori kao jedini jezik, a ukrajinski udžbenici su zabranjeni.<ref>{{Cite web|url=https://www.dw.com/ru/kak-v-rossijskoj-okkupacii-deti-ucatsa-v-ukrainskih-skolah/a-67713633 |title=Как в российской оккупации дети учатся в украинских школах |publisher=[[Deutsche Welle]] |language=ru |date=14-12-2023}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://ru.euronews.com/2023/11/20/russification-of-occupied-regions-in-ukraine |title=Русификация оккупированных регионов Украины |publisher=[[Euronews]] |language=ru}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://without-lie.info/factcheck/manipuliatsiia-propahandy-pro-pidtrymku-ukrainskoi-movy-na-tot-zaporizkoi-oblasti/ |title=Маніпуляція пропаганди про підтримку української мови на ТОТ Запорізької області |date=17-05-2024 |language=uk}}</ref> Na teritorijima koje je zauzela Rusija, kao i u gradu [[Herson]]a prije njegova oslobođenja od strane ukrajinske vojske, ukrajinski su knjige masovno uništavane.<ref>{{Cite web|url=https://www.france24.com/en/europe/20221205-in-occupied-kherson-the-russians-were-destroying-all-books-in-ukrainian |title=In occupied Kherson, ‘the Russians were destroying all books in Ukrainian’ |publisher=[[France 24]] |date=2022-12-05 |lang=en}}</ref> Prema izvješću organizacije za ljudska prava [[Human Rights Watch]], Rusija indoktrinira školsku djecu na okupiranim teritorijima antiukrajinskom propagandom, a ruski dužnosnici poduzimaju i nastavljaju poduzimati mjere za uklanjanje ukrajinskog jezika, kršeći nekoliko odredbi međunarodnog prava.<ref>{{Cite web |url = https://www.hrw.org/news/2024/06/20/ukraine-forced-russified-education-under-occupation |title = Ukraine: Forced Russified Education Under Occupation: Imposition of Russian Curriculum; Anti-Ukrainian Propaganda |publisher = [[Human Rights Watch]] |date = 2024-06-20 |language = en}}</ref> Ukrajinski maloljetnici nasilno deportirani u Rusiju također su podvrgnuti rusifikaciji.<ref>{{Cite web |url = https://www.golosameriki.com/a/wanted-russian-official-whitewashes-deportation-of-ukrainian-children/7083112.html |title = Кремль проводит «путинизацию» детей из Украины, оправдывая их вывоз |publisher = [[Voice of America]] |date = 2023-05-08 |archive-date = 2023-05-20 |archive-url = https://web.archive.org/web/20230520213222/https://www.golosameriki.com/a/wanted-russian-official-whitewashes-deportation-of-ukrainian-children/7083112.html |language = ru |access-date = 2023-05-23}}</ref><ref>{{Cite web |url = https://ru.krymr.com/a/ukraina-voyna-deti-rossiya-vyvoz-deportatsiya-prestupleniye-genotsid/32087778.html |title = «Международные организации должны помочь Украине возвратить на родину сотни тысяч депортированных детей» – Екатерина Рашевская |archive-date = 2022-12-21 |archive-url = https://web.archive.org/web/20221221021316/https://ru.krymr.com/a/ukraina-voyna-deti-rossiya-vyvoz-deportatsiya-prestupleniye-genotsid/32087778.html |language = ru}}</ref><ref>{{Cite web |url = https://www.polygraph.info/a/fact-check-wanted-russian-official-whitewashes-deportation-of-ukrainian-children-on-vice-news/7080495.html |title = Wanted Russian Official Whitewashes Deportation of Ukrainian Children on Vice News |language = en |publisher = POLYGRAPH.info |date = 2023-05-05 |archive-date=2023-05-15 |archive-url = https://web.archive.org/web/20230515032754/https://www.polygraph.info/a/fact-check-wanted-russian-official-whitewashes-deportation-of-ukrainian-children-on-vice-news/7080495.html |access-date = 2023-05-23}}</ref> Po razini svoga razvoja [[ukrajinski jezik]] spada među najrazvijenije jezike svijeta. Smatra se sukladnim potomkom kolokvijalnih staroslavenskih jezika kojima se pričalo u središnjoj Kijevskoj Rusi i gradu [[Kijev]]u od [[10. stoljeće|10.]] do [[13. stoljeće|13. stoljeća]]. Potpuno su razvijene sve jezične kategorije i potkategorije, stvorena je terminologija za gotovo sve znanosti. Službeni stil prati sve sfere unutarnjega i međunarodnog političkog i društvenog života. [[Publicistički stil]] ima višestoljetnu povijest.{{nedostaje izvor}} Umjetnička djela stvorena na modernom ukrajinskom književnom jeziku pišu se već više od dvjesto godina. Tijekom tog vremena nastala je velika literatura s dubokim tradicijama, stvorena su mnoga remek-djela lijepe književnosti u kojima je umjetnička riječ dosegla savršenstvo. Osim toga, na ukrajinski je prevedena cijela svjetska klasika, počevši od Homera. [[Ukrajinski jezik]] danas ponovno stječe ugled svjetskog slavenskog jezika<ref>[http://www.nato.int/cps/uk/SID-6A5E1A0B-AC3EE133/natolive/index.htm NATO - Yкраїнська]</ref> i češće se koristi u međunarodnim institucijama [[Europa|Europe]] i ostatka svijeta. ==Administrativna podjela Ukrajine== [[Datoteka:Ukrajina - administrativna karta.jpg|mini|420px|Administrativna karta Ukrajine.]] Ukrajina je podijeljena na 24 administrativne jedinice koje se nazivaju oblastima, jednu autonomnu republiku i dva grada s posebnim statusom. Oblasti se dijele na manje jedinice koje se nazivaju rajonima. Većina se ukrajinskih oblasti naziva prema oblasnom središtu (npr. Lavovska oblast). Uz to, još se tradicionalno na korijen riječi oblasnog središta dodaje sufiks –ščin- i na taj način su nastali tradicionalni nazivi poput Odeščina, Kijevščina (usp. hrv. [[Labinština]]). Iznimka tog pravila su Volinjska i Zakarpatska oblast sa središtima u [[Luck]]u i [[Užgorod]]u. [[Kijev]] kao glavni grad je administrativno zasebna jedinica koja je ujedno i središte istoimene oblasti. Uz njega, još je [[Sevastopolj]] grad s posebnim statusom. Oblasno središte je najčešće najveći i najrazvijeniji grad u regiji. === Veći gradovi Ukrajine === * [[Kijev]] &nbsp; 2,611.300 stanovnika * [[Harkov]] &nbsp; 1,461.000 stanovnika * [[Donjeck]] &nbsp; 1,100.700 stanovnika * [[Odesa]] &nbsp; 1,080.000 stanovnika *[[Dnjipro (grad)|Dnjipro]] &nbsp; 1,040.000 stanovnika * [[Lavov]] &nbsp; 735.000 stanovnika ===Autonomna Republika Krim=== {{glavni|Autonomna Republika Krim}} Bivša ukrajinska [[Krim|Krimska oblast]], danas [[Autonomna Republika Krim]] ([[ukrajinski jezik|ukr.]] ''Крим, Автономна Республіка Крим'', [[ruski jezik|rus.]] ''Крым, Автономная Республика Крым'', [[krimskotatarski jezik|krim.]] ''Qırım, Qırım Muhtar Cumhuriyeti'') je parlamentarna repubilka koja nema zasebnog predsjednika. Ima vlastiti ustav, Zakonodavno Vrhovno vijeće te izvršno Vijeće ministara s velikom autonomijom u donošenju lokalnih pitanja. Glavni grad AR Krim je [[Simferopolj]].{{nedostaje izvor}} {| border=0 cellspacing=0 cellpadding=2 style="text-align:left; border:1px solid #ddd; font-size:100%; " summary="links to Ukraine's oblasts and their capital cities" |+ style="vertical-align:bottom; text-align:left; font-size:111%; font-weight:bold; padding:.5em 0;" | ==Transliteracija naziva ukrajinskih oblasti i gradova== |- style="background:#ddd; vertical-align:top;" ! style="text-align:left; font-weight:normal;" | Oblast (hrvatski) ! style="text-align:left; font-weight:normal;" | Oblast (ukrajinski) ! style="text-align:left; font-weight:normal;" | Tradicionalni naziv ! style="text-align:left; font-weight:normal;" | Oblasno središte |- style="vertical-align:top;" | [[Čerkaška oblast]] | Черкаська область <br />''Čerkas'ka oblast''' | Черкащина <br />''Čerkaščyna'' | Черкаси, (Čerkasy)/ [[Čerkasi]] |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0; " | [[Černihivska oblast]] | Чернігівська область <br />''Černigivs'ka oblast''' | Чернігівщина <br />''Černigivščyna'' | Чернігів, [[Černihiv]] |- style="vertical-align:top;" | [[Černivecka oblast]] | Чернівецька область <br />''Černivets'ka oblast''' | Чернівеччина <br />''Černiveččyna'', <br />ili Буковина <br />''Bukovyna'' | Чернівці, [[Černivci]] |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0; " | [[Dnjipropetrovska oblast]] | Дніпропетровська область <br />''Dnipropetrovs'ka oblast''' | Дніпропетровщина <br />''Dnipropetrovščyna'' | Дніпро (Dnipro)/ [[Dnjipro (grad)|Dnjipro]] |- style="vertical-align:top;" | [[Donjecka oblast]] | Донецька область <br />''Donets'ka oblast''' | Донеччина <br />''Doneččyna'' | Донецьк, (Donec'k)/ [[Donjeck]] |- style="vertical-align:top;" | [[Harkivska oblast]] | Харківська область <br />''Harkivs'ka oblast''' | Харківщина <br />''Harkivščyna'', <br />ili Слобожанщина <br />''Slobožanščyna'' | Харків, [[Harkiv]] |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0; " | [[Hersonska oblast]] | Херсонська область <br />''Hersons'ka oblast''' | Херсонщина <br />''Hersonščyna'' | Херсон, [[Herson]] |- style="vertical-align:top;" | [[Hmeljnička oblast]] | Хмельницька область <br />''Hmel'nyts'ka oblast''' | Хмельниччина <br />''Hmel'nyččyna'' | Хмельницький, (Hmel'nyc'kyj)/ [[Hmeljnicki]] |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0; " | [[Ivano-Frankivska oblast]] | Івано-Франківська область <br />''Ivano-Frankivs'ka oblast''' | Івано-Франківщина <br />''Ivano-Frankivščyna'' | Івано-Франківськ, (Ivano-Frankivs'k) / [[Ivano-Frankivsk]] |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0; " | [[Kijevska oblast]] | Київська область <br />''Kyjivs'ka oblast''' | Київщина <br />''Kyjivščyna'' | Київ, (Kyïv)/ [[Kijev]] |- style="vertical-align:top;" | [[Kirovohradska oblast]] | Кіровоградська область <br />''Kirovograds'ka oblast''' | Кіровоградщина <br />''Kirovogradščyna'' | Кропивницький, [[Kropyvnyckyj]] |- style="vertical-align:top;" | [[Lavovska oblast]] | Львівська область <br />''L'vivs'ka oblast''' | Львівщина <br />''L'vivščyna'' | Львів, (L'viv) / [[Lavov]] / Ljviv/ Lvov |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0; " | [[Luganska oblast]] | Луганська область <br />''Lugans'ka oblast''' | Луганщина <br />''Luganščyna'' | Луганськ, (Lugans'k) / [[Lugansk]] |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0; " | [[Mikolajivska oblast]] | Миколаївська область <br />''Mykolaivs'ka oblast''' | Миколаївщина <br />''Mykolajivščyna'' | Миколаїв, (Mykolajiv) / [[Mikolajiv]] |- style="vertical-align:top;" | [[Odeška oblast]] | Одеська область <br />''Odes'ka oblast''' | Одещина <br />''Odeščyna'' | Одеса, [[Odesa]] |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0; " | [[Poltavska oblast]] | Полтавська область <br />''Poltavs'ka oblast''' | Полтавщина <br />''Poltavščyna'' | Полтава, [[Poltava]] |- style="vertical-align:top;" | [[Rivanjska oblast]] | Рівненська область <br />''Rivnens'ka oblast''' | Рівненщина <br />''Rivnenščyna'' | Рівне, [[Rivne]] |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0; " | [[Sumska oblast]] | Сумська область <br />''Sums'ka oblast''' | Сумщина <br />''Sumščyna'' | Суми, (Sumy) / [[Sumi]] |- style="vertical-align:top;" | [[Ternopiljska oblast]] | Тернопільська область <br />''Ternopil's'ka oblast''' | Тернопільщина <br />''Ternopil'ščyna'' | Тернопіль, (Ternopil') / [[Ternopilj]] |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0; " | [[Vinička oblast]] | Вінницька область <br />''Vinnyts'ka oblast''' | Вінниччина <br />''Vinnyččyna'' | Вінниця, (Vinnycja) / Vinicja/ [[Vinica (Ukrajina)|Vinica]] |- style="vertical-align:top;" | [[Volinjska oblast]] | Волинська область <br />''Volyns'ka oblast''' | Волинь <br />''Volyn''' | Луцьк, (Luc'k)/ [[Luck]] |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0; " | [[Zakarpatska oblast]] | Закарпатська область <br />''Zakarpats'ka oblast''' | Закарпаття <br />''Zakarpattja'' | Ужгород, [[Užgorod]] |- style="vertical-align:top;" | [[Zaporiška oblast]] | Запорізька область <br />''Zaporiz'ka oblast''' | Запоріжчина <br />''Zaporižčyna'' | Запоріжжя, (Zaporižžja)/ [[Zaporižja]] |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0; " | [[Žitomirska oblast]] | Житомирська область <br />''Žytomyrs'ka oblast''' | Житомирщина <br />''Žytomyrščyna'' | Житомир, (Žytomyr)/ [[Žitomir (Ukrajina)|Žitomir]] |} [[Datoteka:Un-ukraine.png|mini|300px|Cestovna karta Ukrajine (eng.)]] == Promet == {{Glavni|Promet Ukrajine}} Ukrajinska prometna mreža dobro je razvijena, a osobito riječna plovidba koja služi brojnim plovnim rijekama i kanalima; sustav [[Don-Volga]] povezuje Ukrajinu s [[Moskva|Moskvom]]. Najvažnije su luke [[Odesa]] na [[Crno more|Crnom moru]] i [[Mariupolj]] na [[azovsko more|Azovskome moru]]. Uz [[Kijev]] i Odesu nalaze se međunarodne zračne luke. == Sport == * [http://www.noc-ukr.org/en/ Nacionalni olimpijski odbor Ukrajine (eng.)] ==Hrvatsko-ukrajinski odnosi== {{Glavni|Hrvati u Ukrajini}} {{Glavni|Ukrajinci u Hrvatskoj}} Od 2001. godine na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu u Zagrebu]] djeluje Katedra za ukrajinski jezik i književnost.<ref>[https://haw.nsk.hr/wayback/20191230013639/http://www.ffzg.unizg.hr/slaven/ukrajinistika/?page_id=870 O odsjeku] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211208212956/https://haw.nsk.hr/wayback/20191230013639/http://www.ffzg.unizg.hr/slaven/ukrajinistika/?page_id=870 |date=8. prosinca 2021. }}, arhivirano 30. prosinca 2019., pristupljeno 8. prosinca 2021.</ref> Godine 2021. otvoren je Centar za hrvatski jezik i kulturu na [[Kijevsko nacionalno sveučilište Taras Ševčenko|Kijevskom nacionalnom sveučilištu Taras Ševčenko]].<ref>[https://glashrvatske.hrt.hr/hr/izvan-domovine/otvorenje-centra-za-hrvatski-jezik-i-kulturu-na-kijevskom-nacionalnom-sveucilistu-3832746 Otvorenje Centra za hrvatski jezik i kulturu na Kijevskom nacionalnom sveučilištu], objavljeno 7. prosica 2021., pristupljeno 8. prosinca 2021.</ref> == Izvori == {{izvori|30em}} ==Vanjske poveznice== ===Ostali projekti=== {{WProjekti |commons = Україна |commonshr = Ukrajina |commonscat = Ukraine |commonscathr = Ukrajina |wikiatlas = Ukraine |wikiatlashr = Ukrajine |wikivrste = |wikivrstehr = |wikizvor = |wikizvor_autor = |wječnik = |wikiknjige = |wikicitat = }} ===Mrežna mjesta=== * [http://www.encyclopediaofukraine.com/alphasearch.asp Enciklopedija Ukrajine (eng.)] * [http://izbornyk.org.ua/ Povijest Ukrajine (ukr.)] * [http://izbornyk.org.ua/litop/map_980_1054.htm Povijesna karta ukrajinskih zemalja u 11. stoljeću (ukr.)] * [http://izbornyk.org.ua/litop/map_1240.htm Povijesna karta ukrajinskih zemalja u 13. stoljeću (ukr.)] * [http://www.mfa.gov.ua/croatia/cro/news/top.htm Veleposlanstvo Ukrajine u Republici Hrvatskoj (hr.)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110816043925/http://www.mfa.gov.ua/croatia/cro/news/top.htm |date=16. kolovoza 2011. }} * [http://www.kyivpost.com/ Vijesti iz Ukrajine (eng.)] * [http://ukrainian.su/en/ Slike Ukrajina] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101013014506/http://ukrainian.su/en/ |date=13. listopada 2010. }} {{Portal Europa}} {{Ukrajina}} {{Europa}} {{znd}} {{Frankofonija}} [[Kategorija:Ukrajina| ]] i7viykfihka226a9j4d3byfnpbm29d9 0 10524 7615579 6861447 2026-10-09T12:32:13Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Dugoprugaši|Dugoprugaši]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Finski dugoprugaši|Finski dugoprugaši]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7615579 wikitext text/x-wiki {{Infokvir atletičar | ime = Paavo Nurmi | slika = Paavo Nurmi (Antwerp 1920).jpg | slika_širina = 150px | slika_opis = | puno_ime = Paavo Johannes Nurmi | nadimak = | datum_rođenja = [[13. lipnja]] [[1897.]] | mjesto_rođenja = Turku | datum_smrti = [[2. listopada]] [[1973.]] | mjesto_smrti = [[Helsinki]] | državljanstvo = {{Z+X|FIN}} | karijera = | discipline = | rekordi = | medalje = {{Medalje vrh2}} {{Medalje sport | [[Atletika]]}} {{Medalje OI}} {{Medalje zlato | [[OI 1920.]] | 10000 m}} {{Medalje zlato | OI 1920. | cross country}} {{Medalje zlato | OI 1920. | cross country (momčadski)}} {{Medalje srebro | OI 1920. | 5000 m}} {{Medalje zlato | [[OI 1924.]] | 1500 m}} {{Medalje zlato | OI 1924. | 5000 m}} {{Medalje zlato | OI 1924. | cross country}} {{Medalje zlato | OI 1924. | 3000 m (momčadski)}} {{Medalje zlato | OI 1924. | cross country (momčadski)}} {{Medalje zlato | [[OI 1928.]] | 10000 m }} {{Medalje srebro | OI 1928. | 5000 m }} {{Medalje srebro | OI 1928. | 3000 m zapreke}} {{Medalje dno}} }} '''Paavo Johannes Nurmi''', (Turku, [[13. lipnja]] [[1897.]] – [[Helsinki]], [[2. listopada]] [[1973.]]), [[Finska|finski]] [[atletika|atletičar]], ostao je poznat u povijesti sporta kao "leteći Finac" i najveći dugoprugaš svih vremena. Od [[1922.]] do [[1931.]] Paavo Nurmi poboljšao je sve svjetske rekorde na stazama od 1.500 do 20.000 metara, ukupno je 25 puta rušio svjetske rekorde. Legendom je postao još dok je bio živ: prvi je sportaš kojemu je za života podignut spomenik. Bio je specifična ličnost, šutljiv, povučen, ničim se nije previše isticao, osim svojom veličinom na atletskoj stazi. Trenirao je trčeći sam, a zvali su ga ''čovjek sa štopericom'', jer je, i na treninzima i na utrci, njegov glavni protivnik najčešće bilo – vrijeme. == Karijera == Rođen u Turku, u Finskoj, Nurmi je tijekom dvadesetih godina XX stoljeća zajedno sa svojim sunarodnjacima [[Hannes Kolehmainen|Hannesom Kolehmainenom]] i [[Ville Ritola|Villeom Ritolom]] tvorio nepobjedivu grupu koja je dominirala srednje i dugoprugaškim atletskim natjecanjima u sklopu [[Olimpijske igre|Olimpijskih igara]] [[1920.]], [[1924.]] i [[1928.]] godine, pobjeđujući i deklasirajući nevjerojatnom superiornošću čitavu tadašnju međunarodnu konkurenciju. Na Olimpijskim igrama 1920. u [[Antwerpen]]u, [[1924.]] u [[Pariz]]u i [[1928.]] u [[Amsterdam]]u Paavo Nurmi je osvojio ukupno devet zlatnih i tri srebrne olimpijske medalje. Podvig koji je obilježio njegovu karijeru i ušao u olimpijsku legendu postignut je na Igrama u Parizu, kad je osvojio pet (5) zlatnih medalja, a kruna tih Igara su njegove antologijske pobjede, [[10. srpnja]] [[1924.]] godine, na 1500 i 5000 m, koje je ostvario (izvori se tu razlikuju) u razmaku od, negdje stoji 30-ak, negdje 50, ali nikako više od 90 minuta. Nakon Nurmija, jedini atletičar koji je uspio na jednim Olimpijskim igrama pobijediti na 1500 i 5000 m, postao je [[Maroko|marokanski]] atletičar [[Hicham El Guerrouj]], na [[XXVIII. Olimpijske igre – Atena 2004.|Igrama u Ateni, 2004.]], ali za razliku od Nurmija, ne u istom danu. Namjeravao se natjecati i na [[X. Olimpijske igre – Los Angeles 1932.| Olimpijskim igrama u Los Angelesu, 1932]] godine, i to u [[maraton]]u ali je odlukom nadležnih instanci MOO-a, u skladu s onovremenim krutim amaterskim načelima, bio doživotno diskvalificiran jer je ustanovljeno da je [[1925.]] godine, za 55 nastupa u dvoranama diljem Amerike, naplatio više od 250.000 dolara, za ono vrijeme basnoslovan novac. Uoči [[XV. Olimpijske igre – Helsinki 1952.|Olimpijskih igara u Helsinkiju,1952]] Međunarodni olimpijski odbor rehabilitirao je Nurmija, a Finci su mu dodijelili čast da [[Olimpijske igre|zapali olimpijski plamen]]. Kad je umro 1973. godine, u [[Helsinki]]ju je ovom, možda najpoznatijem Fincu u povijesti, priređen pogreb sa svim državnim počastima. Njegov spomenik, koji dominira pred Olimpijskim stadionom u Helsinkiju, zauvijek će ostati podsjetnik na jednog od najdominantnijih i najvećih sportaša XX stoljeća. == Olimpijske medalje == * [[1920.]] – [[OI 1920.|OI]], 3 zlatne medalje (10,000 m, cross country pojedinačno i cross country momčadski) i 1 srebrna medalja (5000m) * [[1924.]] – [[OI 1924.|OI]], 5 zlatnih medalja ( 1500 m, 5000 m, cross country pojedinačno, 3000 m momčadski i cross country momčadski) * [[1928.]] – [[OI 1928.|OI]], 1 zlatna medalja (10000 m) i 2 srebrne medalje (5000 m i 3000 m sa zaprekama) == Osobni rekordi == (svi osobni rekordi bili su u trenutku postizanja – svjetski rekordi) * 1500 m: 3:52,6 (1924.) * 2000 m: 5:24,6 (1927.) * 3000 m: 8:20,4 (1926.) * 5000 m: 14:28,2 (1924.) * 10 000 m: 30:06,2 (1924.) * 15 000 m: 46:49,6 (1928.) * 20 000 m: 1.04:38,4 (1930.) * 1 sat: 19 210 m (1928.) * 1 milja: 4:10,4 (1923.) * 2 milje: 8:59,6 (1931.) * 3 milje: 14:11,2 (1923.) * 4 milje: 19:15,4 (1924.) * 5 milja: 24:06,2 (1924.) * 6 milja: 29:36,4 (1930.) * Štafeta 4 × 1500 m: 16:11,4 (1926.) == Povezani članci == * [[Olimpijci s najviše medalja]] == Vanjske poveznice == {{commons|Paavo Nurmi}} {{wikicitat}} {{GLAVNIRASPORED:Nurmi, Paavo}} [[Kategorija:Srednjoprugaši]] [[Kategorija:Finski dugoprugaši]] [[Kategorija:Finski atletičari]] [[Kategorija:Olimpijski pobjednici u atletici]] 7373368mjl1119no9fii848djos5jwk 7615588 7615579 2026-10-09T12:35:05Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Finski atletičari|Finski atletičari]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Finski trkači|Finski trkači]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7615588 wikitext text/x-wiki {{Infokvir atletičar | ime = Paavo Nurmi | slika = Paavo Nurmi (Antwerp 1920).jpg | slika_širina = 150px | slika_opis = | puno_ime = Paavo Johannes Nurmi | nadimak = | datum_rođenja = [[13. lipnja]] [[1897.]] | mjesto_rođenja = Turku | datum_smrti = [[2. listopada]] [[1973.]] | mjesto_smrti = [[Helsinki]] | državljanstvo = {{Z+X|FIN}} | karijera = | discipline = | rekordi = | medalje = {{Medalje vrh2}} {{Medalje sport | [[Atletika]]}} {{Medalje OI}} {{Medalje zlato | [[OI 1920.]] | 10000 m}} {{Medalje zlato | OI 1920. | cross country}} {{Medalje zlato | OI 1920. | cross country (momčadski)}} {{Medalje srebro | OI 1920. | 5000 m}} {{Medalje zlato | [[OI 1924.]] | 1500 m}} {{Medalje zlato | OI 1924. | 5000 m}} {{Medalje zlato | OI 1924. | cross country}} {{Medalje zlato | OI 1924. | 3000 m (momčadski)}} {{Medalje zlato | OI 1924. | cross country (momčadski)}} {{Medalje zlato | [[OI 1928.]] | 10000 m }} {{Medalje srebro | OI 1928. | 5000 m }} {{Medalje srebro | OI 1928. | 3000 m zapreke}} {{Medalje dno}} }} '''Paavo Johannes Nurmi''', (Turku, [[13. lipnja]] [[1897.]] – [[Helsinki]], [[2. listopada]] [[1973.]]), [[Finska|finski]] [[atletika|atletičar]], ostao je poznat u povijesti sporta kao "leteći Finac" i najveći dugoprugaš svih vremena. Od [[1922.]] do [[1931.]] Paavo Nurmi poboljšao je sve svjetske rekorde na stazama od 1.500 do 20.000 metara, ukupno je 25 puta rušio svjetske rekorde. Legendom je postao još dok je bio živ: prvi je sportaš kojemu je za života podignut spomenik. Bio je specifična ličnost, šutljiv, povučen, ničim se nije previše isticao, osim svojom veličinom na atletskoj stazi. Trenirao je trčeći sam, a zvali su ga ''čovjek sa štopericom'', jer je, i na treninzima i na utrci, njegov glavni protivnik najčešće bilo – vrijeme. == Karijera == Rođen u Turku, u Finskoj, Nurmi je tijekom dvadesetih godina XX stoljeća zajedno sa svojim sunarodnjacima [[Hannes Kolehmainen|Hannesom Kolehmainenom]] i [[Ville Ritola|Villeom Ritolom]] tvorio nepobjedivu grupu koja je dominirala srednje i dugoprugaškim atletskim natjecanjima u sklopu [[Olimpijske igre|Olimpijskih igara]] [[1920.]], [[1924.]] i [[1928.]] godine, pobjeđujući i deklasirajući nevjerojatnom superiornošću čitavu tadašnju međunarodnu konkurenciju. Na Olimpijskim igrama 1920. u [[Antwerpen]]u, [[1924.]] u [[Pariz]]u i [[1928.]] u [[Amsterdam]]u Paavo Nurmi je osvojio ukupno devet zlatnih i tri srebrne olimpijske medalje. Podvig koji je obilježio njegovu karijeru i ušao u olimpijsku legendu postignut je na Igrama u Parizu, kad je osvojio pet (5) zlatnih medalja, a kruna tih Igara su njegove antologijske pobjede, [[10. srpnja]] [[1924.]] godine, na 1500 i 5000 m, koje je ostvario (izvori se tu razlikuju) u razmaku od, negdje stoji 30-ak, negdje 50, ali nikako više od 90 minuta. Nakon Nurmija, jedini atletičar koji je uspio na jednim Olimpijskim igrama pobijediti na 1500 i 5000 m, postao je [[Maroko|marokanski]] atletičar [[Hicham El Guerrouj]], na [[XXVIII. Olimpijske igre – Atena 2004.|Igrama u Ateni, 2004.]], ali za razliku od Nurmija, ne u istom danu. Namjeravao se natjecati i na [[X. Olimpijske igre – Los Angeles 1932.| Olimpijskim igrama u Los Angelesu, 1932]] godine, i to u [[maraton]]u ali je odlukom nadležnih instanci MOO-a, u skladu s onovremenim krutim amaterskim načelima, bio doživotno diskvalificiran jer je ustanovljeno da je [[1925.]] godine, za 55 nastupa u dvoranama diljem Amerike, naplatio više od 250.000 dolara, za ono vrijeme basnoslovan novac. Uoči [[XV. Olimpijske igre – Helsinki 1952.|Olimpijskih igara u Helsinkiju,1952]] Međunarodni olimpijski odbor rehabilitirao je Nurmija, a Finci su mu dodijelili čast da [[Olimpijske igre|zapali olimpijski plamen]]. Kad je umro 1973. godine, u [[Helsinki]]ju je ovom, možda najpoznatijem Fincu u povijesti, priređen pogreb sa svim državnim počastima. Njegov spomenik, koji dominira pred Olimpijskim stadionom u Helsinkiju, zauvijek će ostati podsjetnik na jednog od najdominantnijih i najvećih sportaša XX stoljeća. == Olimpijske medalje == * [[1920.]] – [[OI 1920.|OI]], 3 zlatne medalje (10,000 m, cross country pojedinačno i cross country momčadski) i 1 srebrna medalja (5000m) * [[1924.]] – [[OI 1924.|OI]], 5 zlatnih medalja ( 1500 m, 5000 m, cross country pojedinačno, 3000 m momčadski i cross country momčadski) * [[1928.]] – [[OI 1928.|OI]], 1 zlatna medalja (10000 m) i 2 srebrne medalje (5000 m i 3000 m sa zaprekama) == Osobni rekordi == (svi osobni rekordi bili su u trenutku postizanja – svjetski rekordi) * 1500 m: 3:52,6 (1924.) * 2000 m: 5:24,6 (1927.) * 3000 m: 8:20,4 (1926.) * 5000 m: 14:28,2 (1924.) * 10 000 m: 30:06,2 (1924.) * 15 000 m: 46:49,6 (1928.) * 20 000 m: 1.04:38,4 (1930.) * 1 sat: 19 210 m (1928.) * 1 milja: 4:10,4 (1923.) * 2 milje: 8:59,6 (1931.) * 3 milje: 14:11,2 (1923.) * 4 milje: 19:15,4 (1924.) * 5 milja: 24:06,2 (1924.) * 6 milja: 29:36,4 (1930.) * Štafeta 4 × 1500 m: 16:11,4 (1926.) == Povezani članci == * [[Olimpijci s najviše medalja]] == Vanjske poveznice == {{commons|Paavo Nurmi}} {{wikicitat}} {{GLAVNIRASPORED:Nurmi, Paavo}} [[Kategorija:Srednjoprugaši]] [[Kategorija:Finski dugoprugaši]] [[Kategorija:Finski trkači]] [[Kategorija:Olimpijski pobjednici u atletici]] 9pv5gp8nh7q9906xy9ub000vj6il8mw 0 12905 7615831 7609312 2026-10-09T20:44:18Z ~2026-54369-24 374968 /* */ 7615831 wikitext text/x-wiki {{Infookvir naselje u Hrvatskoj |ime = Mirkovci |vrsta = naselje |slika = Mirkovci Skyline-Kolaž Mirkovaca-Колаж Мирковаца.png |opis slike = |županija = {{Z+X|VSŽ}} |općina = [[Vinkovci]] |najbliži grad = |površina = 26 |visina = |z. širina = 45.281 |z. dužina = 18.852 |godina popisa = 2021. |stanovništvo = 2731 |svetac = |dan = |etnik = |ktetik = |pošta = 32100 Vinkovci |pozivni broj = +385 (0)32 |autooznaka = VK |web = |bilješke = }}{{dz|[[Mirkovci (Pirot, Srbija)]]|naselje u općini [[Pirot (općina)|Pirot]], u [[Srbija|Srbiji]],}} '''Mirkovci''' su prigradsko naselje u sastavu grada [[Vinkovci|Vinkovaca]]. Naselje se razvilo kao zasebno selo jugoistočno od grada na glavnom putu od Vinkovaca ka [[Srijemska Mitrovica|Srijemskoj Mitrovici]], iza [[Željeznička pruga Vinkovci – Drenovci – DG|željezničke pruge]]. Kroz samo je naselje prolazio i drugi danas posve zapušteni ogranak ove pruge koji se odvajao prema [[Tovarnik|Tovarniku]] i dijelio nekadašnje selo Prišince koje se nalazilo između Mirkovaca i Vinkovaca, od ostatka današnjih Mirkovaca. Mirkovci su danas multikulturno prigradsko naselje s hrvatskom većinom u nedavnoj obiteljskoj povijesti vuku porijeklo kako iz [[Srijem|Srijema]] tako i iz drugih krajeva [[Hrvatska|Hrvatske]] i okolnih zemalja. == Stanovništvo == {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Mirkovci |p1857=861 |p1869=971 |p1880=1198 |p1890=1169 |p1900=1198 |p1910=1215 |p1921=1219 |p1931=1314 |p1948=1414 |p1953=1655 |p1961=2121 |p1971=2499 |p1981=2940 |p1991=3233 |p2001=2673 |p2011=3283 |p2021=2731 |napomena=U 1991. smanjeno izdvajanjem dijelova područja naselja koji su pripojeni naseljima Cerić, općina Nuštar, i Vinkovci. Do 1981. sadrži dio podataka naselja Cerić i Vinkovci. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} == Povijest == Mirkovci se nalaze na području višestoljetnog kontinuiranog naseljavanja. Prilikom probnih istraživanja prilikom izgradnje istočne vinkovačke obilaznice pronađeno je nekoliko arheoloških nalazišta od kojih neka još iz prapovijesnog razdoblja.<ref name="Dizdar & Vulić">{{cite journal |url=https://hrcak.srce.hr/189492 |title=Terenski pregled i probna iskopavanja na izgradnji dijela istočne obilaznice Vinkovaca |date=2017 |journal=Annales Instituti Archaeologici |publisher=Institut za arheologiju |place=[[Zagreb]] |author1=Marko Dizdar |author2=Hrvoje Vulić |volume=XIII |issue=1 |pages=123-125}}</ref> Samo naselje Mirkovci se prvi put spominju [[1475.]] godine. Zabilježeni su u Pećkom i u Vodničkom pomeniku. Godine [[1733.]] imali su 70-80 glava, a [[1734.]] 60 domova, [[1736.]] spao je broj domova na 31. Snažno naseljavanje Mirkovaca događalo se sljedećih deset godina. [[1744.]] godine su imali 100 domova. [[1766.]] godine su imali 115 domova, a [[1791.]] 107 domova sa 791 dušom. Do [[1810.]] godine broj duša se smanjio, jer su se neke obitelji preselile u ''“Tursku”'', tj. [[Bosna|Bosnu]] ili [[Srbija|Srbiju]]. Godine [[1810.]] su imali 125 domova, a [[1808.]] 738 duša. Mirkovce su uglavnom naselile [[Lika|lička]], [[Sjeverna Dalmacija|sjevernodalmatinska]], [[Baranja|baranjska]] i [[Istočna Bosna|istočnobosanska]] [[Srbi|srpska]] struja. Godine [[1857.]] u Mirkovcima je bio 861 stanovnik, [[1880.]] ih je bilo 1.198 koliko i [[1900.]] godine. Deset godina kasnije broj stanovnika je nešto porastao – na 1.215 od toga "''Muških 605, Ženskih 610, pravoslavnih 1.135, rimokatolika 77 (od toga 37 Mađara i 9 Nijemaca), od muških čita i piše 358, a od ženskih 314''". Godine [[1921.]] je u selu bilo 1.219, a [[1931.]] 1.314 žitelja – od toga je bilo "''1.190 pravoslavnih, 107 rimokatolika, 2 protestanta, 14 ostalih kršćana i 1 musliman''". Zahvaljujući doseljavanju poslije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], iz područja odakle su Srbi tradicionalno dolazili, u selu je [[1948.]] godine bilo 1.414 žitelja. Svi ostali poslijeratni popisi, također, bilježe rast stanovništva – [[1961.]] 2.121; [[1971.]] 2.499; [[1981.]] 2.940 žitelja od kojih 2.600 Srba. Za vrijeme [[Domovinski rat|Domovinskog rata]] [[1990.]]/[[1991.]] godine, Mirkovci su bili jako uporište raznih srpskih paravojnih snaga, a zbog blizine gradu Vinkovcima, neke od najvećih borba u ratu su se vodile upravo na poljima između Mirkovaca i Vinkovaca.<ref name="HrEnciklopedia">{{cite journal |title = Mirkovci |url = https://www.enciklopedija.hr/clanak/mirkovci |journal = [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)]]}}</ref> Vinkovački silos je vrlo blizu sela i često je granatiran iz tog pravca, kao i obližnji gradski kvartovi (najbliži je Radićev blok). Nakon [[Mirna reintegracija hrvatskoga Podunavlja|mirne reintegracije]] [[1998.]] godine, značajan broj Mirkovčana je počeo prodavati svoje kuće i seliti u Srbiju ili drugdje u inozemstvo, pa se zbog toga povećava udio Hrvata, a smanjuje broj Srba u tom dijelu Vinkovaca. U prvom razdoblju u Mirkovcima, kao i u Tenji kod Osijeka, proveden je u Hrvatskoj jedinstven primjer formiranja prijelaznih općina prije no što su ta naselja postala prigradska naselja Vinkovaca i Osijeka.<ref name="Kopajtich-Škrlec">{{cite journal |last = Kopajtich-Škrlec |first = Nives |date = 2012 |title = Područno ustrojstvo u Republici Hrvatskoj, problemi i perspektiva |url = https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=535659 |journal = Sveske za javno pravo |issue = 8 |pages = 17–26}}</ref> Procjenjuje se da danas u Mirkovcima oko 70 % stanovništva čine Hrvati dok je Srba oko 30 %.<ref>[http://www.vecernji.hr/slavonija/mirkovci-gube-ulicu-boska-buhe-a-karadziceva-postaje-vukovarska-179717 Mirkovci gube Ulicu Boška Buhe, a Karadžićeva postaje Vukovarska], objavljeno 16. kolovoza 2010. godine, pristupljeno 20. studenog 2016. godine</ref> Mirkovci su 1991. godine imali 3.233 stanovnika, 2001. godine 2.673 stanovnika, dok se zbog doseljavanja broj stanovnika 2011. povećao na 3.283.<ref>[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_01/h01_01_01_zup16_4871.html Državni zavod za statistiku], pristupljeno 20. studenog 2016. godine</ref> [[Datoteka:Pravoslavna crkva, Mirkovci (1).jpg|thumb|left|Srpska pravoslavna [[crkva sv. Nikole u Mirkovcima]]]] == Religija == U Mirkovcima postoje pravoslavni [[Hram svetog Nikole u Mirkovcima|Hram sv. Nikole]] iz 1813. i [[Hram sv. velikomučenika Pantelejmona u Mirkovcima|Hram sv. velikomučenika Pantelejmona]] iz 1910. godine,<ref>[http://www.eparhija-osjeckopoljskabaranjska.hr/parohije.html Eparhija osječkopoljska i baranjska: Parohije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150518003452/http://www.eparhija-osjeckopoljskabaranjska.hr/parohije.html |date=18. svibnja 2015. }}, pristupljeno 27. ožujka 2018. godine</ref> a od 2010. godine i katolička crkva Blaženog Alojzija Stepinca.<ref>[http://www.vecernji.hr/hrvatska/srakic-blagoslovio-novizgradjenu-crkvu-blazenog-alojzija-stepinca-92954 Miroslav Flego, Večernji list: Srakić blagoslovio novizgrađenu crkvu Blaženog Alojzija Stepinca], objavljeno 7. veljače 2010. godine, pristupljeno 6. veljače 2017. godine</ref> == Obrazovanje == U naselju djeluje osmogodišnja osnovna škola ''Nikola Tesla'', osnovana 1759. godine. Od 2012. gradila se nova školska zgrada koja je dovršena 2019. kada su i učenici krenuli u nju.<ref>[http://os-mirkovci.skole.hr/skola/povijest OŠ Nikola Tesla Mirkovci: Povijest], pristupljeno 6. veljače 2017. godine</ref> == Spomenici == 4. srpnja 1958. godine na društvenom je domu postavljen niz od četiri ćirilične spomen ploče posvećene žrtvama fašističkog terora.<ref name="Savković">{{cite journal |url=https://hrcak.srce.hr/351106 |title=Mit u kamenu: Narodnooslobodilačka borba u natpisima spomenika NOB-a u srpskim seoskim zajednicama na području predratnih općina Vukovar i Vinkovci |date=2026 |journal=Sociologija i prostor : časopis za istraživanje prostornoga i sociokulturnog razvoja |publisher=Institut za društvena istraživanja u Zagrebu |place=[[Zagreb]] |author=Mirko Savković |volume=64 |issue=235 |pages=63-92}}</ref> Uz ove četiri ploče, u selu je na jednoj obiteljskoj kući postojala i spomen ploča posvećena borcu Žarku Kneževiću koja je uklonjena.<ref name="Savković"/> Na putu između Mirkovaca i [[Privlaka (Vukovarsko-srijemska županija)|Privlake]], u razdoblju nakon mirne reintegracije, podignut je spomenik na 13 stradalih hrvatskih branitelja.<ref name="HRT-34">{{cite web |url=https://radio.hrt.hr/radio-osijek/vijesti/spomen-na-heroje-u-mirkovcima-12257715 |title=Spomen na heroje u Mirkovcima |date=22. srpnja 2025. |publisher=[[Hrvatska radiotelevizija]] |access-date=22. rujna 2026.}}</ref> == Šport == * [[NK Hajduk Mirko Mirkovci]] * [[NK Hrvatski Sokol Mirkovci]] Tijekom 70-ih i 80-ih godina 20. stoljeća, u naselju je postojao nogometni klub [[NK Sloga Mirkovci]], koji se natjecao u najnižem rangu.<ref>[http://library.foi.hr/novine/broj1.aspx?C=10&godina=1986&broj=000024&datum=1986-06-20&F=&H=&vrsta=&grupa=&lang=hr&stranica=009 Vinkovački list #1700], objavljeno 20. lipnja 1986. godine, pristupljeno 19. travnja 2016. godine</ref> == Poznate osobe == * [[Goran Vinčić]] - komičar == Izvori == {{izvori}} {{Vinkovci}} [[Kategorija:Mirkovci| ]] 62yl0jofqf59blo2ivzib9yn7dhsl97 7615834 7615831 2026-10-09T21:12:09Z Ponor 38361 ukl. 7615834 wikitext text/x-wiki {{dz|[[Mirkovci (Srbija)]]|naselje u općini [[Pirot (općina)|Pirot]] u [[Srbija|Srbiji]]}} {{Infookvir naselje u Hrvatskoj |ime = Mirkovci |vrsta = naselje |slika = Mirkovci Skyline-Kolaž Mirkovaca-Колаж Мирковаца.png |opis slike = |županija = {{Z+X|VSŽ}} |općina = [[Vinkovci]] |najbliži grad = |površina = 26 |visina = |z. širina = 45.281 |z. dužina = 18.852 |godina popisa = 2021. |stanovništvo = 2731 |svetac = |dan = |etnik = |ktetik = |pošta = 32100 Vinkovci |pozivni broj = +385 (0)32 |autooznaka = VK |web = |bilješke = }} '''Mirkovci''' su prigradsko naselje u sastavu grada [[Vinkovci|Vinkovaca]]. Naselje se razvilo kao zasebno selo jugoistočno od grada na glavnom putu od Vinkovaca ka [[Srijemska Mitrovica|Srijemskoj Mitrovici]], iza [[Željeznička pruga Vinkovci – Drenovci – DG|željezničke pruge]]. Kroz samo je naselje prolazio i drugi danas posve zapušteni ogranak ove pruge koji se odvajao prema [[Tovarnik|Tovarniku]] i dijelio nekadašnje selo Prišince koje se nalazilo između Mirkovaca i Vinkovaca, od ostatka današnjih Mirkovaca. Mirkovci su danas multikulturno prigradsko naselje s hrvatskom većinom i značajnom srpskom manjinskom zajednicom te stanovnicima koji u nedavnoj obiteljskoj povijesti vuku porijeklo kako iz [[Srijem|Srijema]] tako i iz drugih krajeva [[Hrvatska|Hrvatske]] i okolnih zemalja. == Stanovništvo == {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Mirkovci |p1857=861 |p1869=971 |p1880=1198 |p1890=1169 |p1900=1198 |p1910=1215 |p1921=1219 |p1931=1314 |p1948=1414 |p1953=1655 |p1961=2121 |p1971=2499 |p1981=2940 |p1991=3233 |p2001=2673 |p2011=3283 |p2021=2731 |napomena=U 1991. smanjeno izdvajanjem dijelova područja naselja koji su pripojeni naseljima Cerić, općina Nuštar, i Vinkovci. Do 1981. sadrži dio podataka naselja Cerić i Vinkovci. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} == Povijest == Mirkovci se nalaze na području višestoljetnog kontinuiranog naseljavanja. Prilikom probnih istraživanja prilikom izgradnje istočne vinkovačke obilaznice pronađeno je nekoliko arheoloških nalazišta od kojih neka još iz prapovijesnog razdoblja.<ref name="Dizdar & Vulić">{{cite journal |url=https://hrcak.srce.hr/189492 |title=Terenski pregled i probna iskopavanja na izgradnji dijela istočne obilaznice Vinkovaca |date=2017 |journal=Annales Instituti Archaeologici |publisher=Institut za arheologiju |place=[[Zagreb]] |author1=Marko Dizdar |author2=Hrvoje Vulić |volume=XIII |issue=1 |pages=123-125}}</ref> Samo naselje Mirkovci se prvi put spominju [[1475.]] godine. Zabilježeni su u Pećkom i u Vodničkom pomeniku. Godine [[1733.]] imali su 70-80 glava, a [[1734.]] 60 domova, [[1736.]] spao je broj domova na 31. Snažno naseljavanje Mirkovaca događalo se sljedećih deset godina. [[1744.]] godine su imali 100 domova. [[1766.]] godine su imali 115 domova, a [[1791.]] 107 domova sa 791 dušom. Do [[1810.]] godine broj duša se smanjio, jer su se neke obitelji preselile u ''“Tursku”'', tj. [[Bosna|Bosnu]] ili [[Srbija|Srbiju]]. Godine [[1810.]] su imali 125 domova, a [[1808.]] 738 duša. Mirkovce su uglavnom naselile [[Lika|lička]], [[Sjeverna Dalmacija|sjevernodalmatinska]], [[Baranja|baranjska]] i [[Istočna Bosna|istočnobosanska]] [[Srbi|srpska]] struja. Godine [[1857.]] u Mirkovcima je bio 861 stanovnik, [[1880.]] ih je bilo 1.198 koliko i [[1900.]] godine. Deset godina kasnije broj stanovnika je nešto porastao – na 1.215 od toga "''Muških 605, Ženskih 610, pravoslavnih 1.135, rimokatolika 77 (od toga 37 Mađara i 9 Nijemaca), od muških čita i piše 358, a od ženskih 314''". Godine [[1921.]] je u selu bilo 1.219, a [[1931.]] 1.314 žitelja – od toga je bilo "''1.190 pravoslavnih, 107 rimokatolika, 2 protestanta, 14 ostalih kršćana i 1 musliman''". Zahvaljujući doseljavanju poslije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], iz područja odakle su Srbi tradicionalno dolazili, u selu je [[1948.]] godine bilo 1.414 žitelja. Svi ostali poslijeratni popisi, također, bilježe rast stanovništva – [[1961.]] 2.121; [[1971.]] 2.499; [[1981.]] 2.940 žitelja od kojih 2.600 Srba. Za vrijeme [[Domovinski rat|Domovinskog rata]] [[1990.]]/[[1991.]] godine, Mirkovci su bili jako uporište raznih srpskih paravojnih snaga, a zbog blizine gradu Vinkovcima, neke od najvećih borba u ratu su se vodile upravo na poljima između Mirkovaca i Vinkovaca.<ref name="HrEnciklopedia">{{cite journal |title = Mirkovci |url = https://www.enciklopedija.hr/clanak/mirkovci |journal = [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)]]}}</ref> Vinkovački silos je vrlo blizu sela i često je granatiran iz tog pravca, kao i obližnji gradski kvartovi (najbliži je Radićev blok). Nakon [[Mirna reintegracija hrvatskoga Podunavlja|mirne reintegracije]] [[1998.]] godine, značajan broj Mirkovčana je počeo prodavati svoje kuće i seliti u Srbiju ili drugdje u inozemstvo, pa se zbog toga povećava udio Hrvata, a smanjuje broj Srba u tom dijelu Vinkovaca. U prvom razdoblju u Mirkovcima, kao i u Tenji kod Osijeka, proveden je u Hrvatskoj jedinstven primjer formiranja prijelaznih općina prije no što su ta naselja postala prigradska naselja Vinkovaca i Osijeka.<ref name="Kopajtich-Škrlec">{{cite journal |last = Kopajtich-Škrlec |first = Nives |date = 2012 |title = Područno ustrojstvo u Republici Hrvatskoj, problemi i perspektiva |url = https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=535659 |journal = Sveske za javno pravo |issue = 8 |pages = 17–26}}</ref> Procjenjuje se da danas u Mirkovcima oko 70 % stanovništva čine Hrvati dok je Srba oko 30 %.<ref>[http://www.vecernji.hr/slavonija/mirkovci-gube-ulicu-boska-buhe-a-karadziceva-postaje-vukovarska-179717 Mirkovci gube Ulicu Boška Buhe, a Karadžićeva postaje Vukovarska], objavljeno 16. kolovoza 2010. godine, pristupljeno 20. studenog 2016. godine</ref> Mirkovci su 1991. godine imali 3.233 stanovnika, 2001. godine 2.673 stanovnika, dok se zbog doseljavanja broj stanovnika 2011. povećao na 3.283.<ref>[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_01/h01_01_01_zup16_4871.html Državni zavod za statistiku], pristupljeno 20. studenog 2016. godine</ref> [[Datoteka:Pravoslavna crkva, Mirkovci (1).jpg|thumb|left|Srpska pravoslavna [[crkva sv. Nikole u Mirkovcima]]]] == Religija == U Mirkovcima postoje pravoslavni [[Hram svetog Nikole u Mirkovcima|Hram sv. Nikole]] iz 1813. i [[Hram sv. velikomučenika Pantelejmona u Mirkovcima|Hram sv. velikomučenika Pantelejmona]] iz 1910. godine,<ref>[http://www.eparhija-osjeckopoljskabaranjska.hr/parohije.html Eparhija osječkopoljska i baranjska: Parohije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150518003452/http://www.eparhija-osjeckopoljskabaranjska.hr/parohije.html |date=18. svibnja 2015. }}, pristupljeno 27. ožujka 2018. godine</ref> a od 2010. godine i katolička crkva Blaženog Alojzija Stepinca.<ref>[http://www.vecernji.hr/hrvatska/srakic-blagoslovio-novizgradjenu-crkvu-blazenog-alojzija-stepinca-92954 Miroslav Flego, Večernji list: Srakić blagoslovio novizgrađenu crkvu Blaženog Alojzija Stepinca], objavljeno 7. veljače 2010. godine, pristupljeno 6. veljače 2017. godine</ref> == Obrazovanje == U naselju djeluje osmogodišnja osnovna škola ''Nikola Tesla'', osnovana 1759. godine. Od 2012. gradila se nova školska zgrada koja je dovršena 2019. kada su i učenici krenuli u nju.<ref>[http://os-mirkovci.skole.hr/skola/povijest OŠ Nikola Tesla Mirkovci: Povijest], pristupljeno 6. veljače 2017. godine</ref> == Spomenici == 4. srpnja 1958. godine na društvenom je domu postavljen niz od četiri ćirilične spomen ploče posvećene žrtvama fašističkog terora.<ref name="Savković">{{cite journal |url=https://hrcak.srce.hr/351106 |title=Mit u kamenu: Narodnooslobodilačka borba u natpisima spomenika NOB-a u srpskim seoskim zajednicama na području predratnih općina Vukovar i Vinkovci |date=2026 |journal=Sociologija i prostor : časopis za istraživanje prostornoga i sociokulturnog razvoja |publisher=Institut za društvena istraživanja u Zagrebu |place=[[Zagreb]] |author=Mirko Savković |volume=64 |issue=235 |pages=63-92}}</ref> Uz ove četiri ploče, u selu je na jednoj obiteljskoj kući postojala i spomen ploča posvećena borcu Žarku Kneževiću koja je uklonjena.<ref name="Savković"/> Na putu između Mirkovaca i [[Privlaka (Vukovarsko-srijemska županija)|Privlake]], u razdoblju nakon mirne reintegracije, podignut je spomenik na 13 stradalih hrvatskih branitelja.<ref name="HRT-34">{{cite web |url=https://radio.hrt.hr/radio-osijek/vijesti/spomen-na-heroje-u-mirkovcima-12257715 |title=Spomen na heroje u Mirkovcima |date=22. srpnja 2025. |publisher=[[Hrvatska radiotelevizija]] |access-date=22. rujna 2026.}}</ref> == Šport == * [[NK Hajduk Mirko Mirkovci]] * [[NK Hrvatski Sokol Mirkovci]] Tijekom 70-ih i 80-ih godina 20. stoljeća, u naselju je postojao nogometni klub [[NK Sloga Mirkovci]], koji se natjecao u najnižem rangu.<ref>[http://library.foi.hr/novine/broj1.aspx?C=10&godina=1986&broj=000024&datum=1986-06-20&F=&H=&vrsta=&grupa=&lang=hr&stranica=009 Vinkovački list #1700], objavljeno 20. lipnja 1986. godine, pristupljeno 19. travnja 2016. godine</ref> == Poznate osobe == * [[Goran Vinčić]] - komičar == Izvori == {{izvori}} {{Vinkovci}} [[Kategorija:Mirkovci| ]] fi9hvz4koxzqhnnr86v7tm95bhpqhos 0 13995 7615779 6719340 2026-10-09T18:09:49Z Stevobrat 329875 /* growthexperiments-addlink-summary-summary:6|1|0 */ 7615779 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Žulio.JPG|mini|300px|desno|Igrač picigina u akciji na [[split]]skim Bačvicama]] '''Picigin''' je hrvatski amaterski [[šport]] ([[igra]]) koji se igra loptom na pješčanoj plaži, u [[plićak]]u. Igraju ga ljudi svih životnih dobi. Zaštićeno je kulturno dobro Republike Hrvatske.<ref name="kulturnadobra">{{kulturnadobra|Z-6154|naziv=Picigin-društvena igra loptom|sadržaj=preuzet|pristupljeno=28. rujna 2020.}}</ref> == Podrijetlo == Još [[1908.]] godine, pune tri godine prije nego što će u ove krajeve donijeti [[nogomet]], splitski su studenti iz [[Prag]]a na kupalište u gradu donijeli neobičnu igru koja se zvala vodeni polo, odnosno na engleskom water-polo. Na [[Bačvice|Bačvicama]] nema dovoljno dubokog mora, pa je stoga moguće, kako misle neki istraživači, da se picigin razvio iz osebujnoga splitskog vaterpola na suhom. Bilo kako bilo, picigin po pravilima koja su manje-više ostala nepromijenjena do danas na Bačvicama se igra još od [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]].<ref name="#1">[http://www.ceeol.com/aspx/issuedetails.aspx?issueid=f00651e0-c138-47e7-b522-b7d77322d680&articleId=e8c9646d-fdfe-4b8d-b40b-9fa809b36aa1 Dežulović Boris - Bačvice, otisak božjeg prsta, Phantom of Freedom (1-2/2004)]</ref> == Povijest == [[Datoteka:Picigin Crikvenica 011007.jpg|mini|220px|Igranje picigina u [[Crikvenica|Crikvenici]]. [[Picigin#Igrači|Neka pravila]] nisu zadovoljena.]] Picigin je začet u [[Split]]u, i smatra ga se "najsplitskijim" športom. Kultno igralište za picigin jesu [[Bačvice]], splitska pješčana plaža. Odatle se, zacijelo zbog svoje atraktivnosti, proširio po čitavoj hrvatskoj obali te se razvio u specifične lokalne stilove i varijacije. [[Datoteka:PiciginBacviceSplit.jpg|mini|220px|Picigin u Splitu]] Entuzijasti u [[Split]]u igraju picigin tijekom cijele godine, a u novije vrijeme je na Bačvicama ugrađen reflektor za noćnu igru. Tradicija je igranje novogodišnjeg picigina prvog dana nove godine, a od [[2005.]] se održava i tzv. "prvenstvo svita u piciginu". Do [[2008.]], na prvenstvu su ocjenjivani zadani oblici skokova piciginaša, ali od [[2008.]] se ocjenjuje ukupan umjetnički dojam ekipe. [[2007.]] i [[2008.]] godine pobjednik je bila ekipa ''"Sunčanice"''.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/split-odrzano-prvenstvo-u-piciginu-pobijedila-ekupa-suncanica.html |title=Pobjednici prvenstva u piciginu 2008, dnevnik.hr |archive-url=https://web.archive.org/web/20080930205640/http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/split-odrzano-prvenstvo-u-piciginu-pobijedila-ekupa-suncanica.html |archive-date=30. rujna 2008. |access-date=16. lipnja 2008.}}</ref> Koncem srpnja [[2007.]], ministar kulture RH [[Božo Biškupić]] je potpisao preventivno rješenje (koje traje tri godine), kojim je picigin zaštićen kao [[nematerijalno kulturno dobro]] RH. U rješenju je naglašeno da pravila igranja picigina određuju članovi Ekološkog društva "Picigin Bačvice".<ref>[http://www.vecernji.hr/newsroom/zanimljivosti/2133863/index.do Svjetska baština] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070927002219/http://www.vecernji.hr/newsroom/zanimljivosti/2133863/index.do |date=27. rujna 2007. }} Članak u "Večernjem listu" od 2. kol 2007.</ref> Status nematerijalna kulturna dobra potvrđen je 2013. godine. U rujnu 2023. dvodnevnim programom ''100 godina picigina na Bačvicama'' obilježena je stogodišnjica igre, uz otvaranje [[spomen-ploča|spomen-ploče]] na Bačvicama.<ref>Lončar, Božidar: [https://slobodnadalmacija.hr/split/picigin-u-splitu-slavi-100-rodendan-festat-ce-se-dva-dana-na-bacvicama-subota-je-udarna-donosimo-detaljan-program-1322233 Picigin u Splitu slavi 100. rođendan, feštat će se dva dana na Bačvicama, subota je udarna... Donosimo detaljan program] ''slobodnadalmacija.hr''. Slobodna Dalmacija. Objavljeno 12. rujna 2023. </ref> == Opis i pravila == Picigin je igra u kojoj nema pobjednika i zbog toga se teško može govoriti o strogim pravilima. Osnovna pravila su vrlo jednostavna: pet igrača u moru dobokom deset do dvadeset centimetara (ako je more dublje, to samo usporava igru i umanjuje atraktivnost) raspoređenih u peterokut međusobno udaljenih šest–sedam metara, dodaje se balunom udarajući ga dlanovima, nastojeći pri tom da balun ne padne u more. Picigin nije kruta igra, cilj joj je opuštanje. Igra obično započinje lagano, zagrijavanjem, a kad igračima "dodije" sporost, onda kreće akcija. Balun se dodaje u for tako da su igrači prisiljeni na akrobacije i šprinteve. Balun se vrti u krug, a često i sami piciginaši mijenjaju mjesta kad se igra zahukta. Neiskusni igrači misle da se situacija slučajno "zakuhava" nezgodnim odbijanjima. Pravi igrači ne odbijaju balun "nezgodno", nego planski i onom suigraču koji je pravilno postavljen i spreman zatrčati se i atraktivno uhvatiti balun. Ponekad, zbog dodatne draži i atraktivnosti, ili zbog situacije uzrokovane igrom odustaje se od predvidljivih dodavanja. Balun treba udarati dlanom, a poželjno je da se u igri jednako koriste obje ruke (najčešće greška neiskusnih igrača je da igraju samo onom "jačom"). === Igrači === U igri sudjeluje 5 igrača. Od tih pet dva su sidruni (tehničari), a ostala trojica su trkači. Mješovitost postava po spolu i dobi nije ništa neobično. === "Balun" === Balun za picigin se dobiva od teniske loptice. Postupak izrade počinje tako da se uzme jedan balun dobro "istučen" na tenisu, nožem se malo razreže sloj tkanine pa se kliještima oguli. Ljepilo se najlakše skine trljanjem o hrapavi zid, nakon čega se balun brusi grubim pa finim brusnim papirom. Sloj gume je na teniskoj lopti širok oko tri milimetra i potrebno ga je dovesti na milimetar i pol. Da bi se to ravnomjerno i precizno izvelo, balun se prije skidanja novog sloja se premaže bijelom kredom. Postupak izrade obično traje dva popodneva. Nikad se ne brusi strojno jer je na taj način teško pogoditi pravu mjeru. Postoji i balun za vjetar, malo veće težine. Ovaj postupak izrade je uveo u praksu legendarni splitski piciginaš Emil Giosento početkom [[1960-ih]].<ref>[http://www.scribd.com/doc/13219334/Picigin Anatolij Kudrjavcev - Nauči igrat picigin]</ref> Picigin se, dakle, igra balunom, a ne »loptom« ili »lopticom«, a upotreba tih termina na Bačvicama se čak i kažnjava.<ref name="#1"/> === Mjesto igranja === Igra se u plićaku, na pješčanoj plaži. Sve druge varijante (kamen, šljunak i sl.) nisu poželjne zbog mogućnosti ozljeda. Najpovoljnija dubina je do gležnja, zbog lakoće trčanja, a dovoljno duboka za ublažavanje pada, odnosno, doskoka. === Razlike u pravilima === Za picigin kao amaterski šport postoje svakojaka tumačenja pravila i sukladno tome, svakojake varijacije, koje se pojačavaju zemljopisnom udaljenošću. == Tradicija == Kao što je već spomenuto, picigin se u Splitu u današnjem obliku igra još od [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], više od 90 godina. Entuzijasti igraju picigin tijekom cijele godine, a u novije vrijeme je na Bačvicama ugrađen reflektor za noćnu igru. Tradicija je igranje novogodišnjeg picigina prvog dana nove godine, a od [[2005.]] se održava i tzv. "prvenstvo svita u piciginu". === Smještaj kulturnog dobra === Split/Splitsko-dalmatinska županija, [[Šibensko-kninska županija]], [[Dubrovačko-neretvanska županija]], [[Zadarska županija]], [[Primorsko-goranska županija]], [[Istarska županija]].<ref name="kulturnadobra"/> === Ostalo === Picigin je društvena igra loptom koja se izvodi u plićaku pješčane plaže gdje igrači, stojeći u moru, nabacuju loptu koja ne smije dodirnuti morsku površinu. Iako je raširen među mlađom populacijom, u njemu sudjeluju brojni igrači, bez obzira na spol i na dob. Osnovni je cilj igre da lopta mora biti što dulje u zraku. Picigin je nastao u Splitu i smatra ga se „najsplitskijom“ igrom. Kultno su igralište za picigin Bačvice, splitska pješčana plaža. Otuda se, zbog svoje atraktivnosti, proširio po čitavoj hrvatskoj obali i razvio u specifične lokalne stilove i varijante. Najviše se igra u srednjoj [[Dalmacija|Dalmaciji]] u priobalju i na otocima, ali i u ostalim hrvatskim priobalnim mjestima, ali i na rijekama u kontinentalnom dijelu Hrvatske. Igra slična piciginu nastala je prije 6000 godina u zemljama Srednje Amerike. Igra se u plićaku, na pješčanoj plaži, a najpovoljnija je dubina do gležnja, zbog lakoće trčanja, a dovoljno je duboka i za ublažavanje pada, Picigin se s vremenom dorađivao u ljepoti, borbenosti, atraktivnosti i stilu igrača. Sadašnji picigin, koji je sinteza svih bivših stilova, zahtijeva od igrača izgrađenu tehniku udarca objema rukama, naročit refleks i odraz, maštovitost poteza, brzinu, akrobatski skok, osjećaj za prostor, preciznost i veliku izdržljivost. Picigin je spoj odbojke, tenisa, akrobatike, vaterpola i borilačkih športova. Pritom je važan psihološki, odnosno sociopsihološki, element igre. Broj igrača nije striktno određen, premda se optimalan učinak postiže s 5 sudionika, od kojih su dva sidruni (tehničari), a ostali su trkači, raspoređenih u peterokut, dodaju se loptom – balunom (obrađena teniska loptica). Dopuštena je mješovitost stava po spolu i dobi. Picigin je igra u kojoj nema pobjednika i strogih pravila. Moto igre glasi: moreš činit ča te voja, ma balun mora ostat suv. Za potrebe sudionika u natjecateljskoj igri izdana su pravila koja su priredili članovi Ekološkoga društva „Picigin Bačvice“. Društvo je osnovano 1999. godine s ciljem planiranja rada i razvitka ekološke zaštite okoliša uvale Bačvice, zaštite tradicijskih rekreacijskih sadržaja na kupalištu, a osobito igre picigina. Entuzijasti igraju picigin tijekom cijele godine, a u novije je vrijeme na Bačvicama postavljen reflektor za noćnu igru. Tradicija je igranje novogodišnjega picigina – prvoga dana nove godine, a od 2005. godine održava se i turnir Prvenstvo svita u piciginu. Također, u Medulinu je 2005. godine osnovana udruga Pešekan – Udruga za promicanje igre picigina, u čijoj organizaciji se dva puta godišnje održavaju turniri u piciginu, jedan u srpnju, a drugi u kolovozu. Na svakom se turniru okupi od 100 do 130 igrača te višestruki broj navijača. Igrači se tako upoznaju, međusobno se druže, potpomažu te demonstriraju svoja umijeća u piciginu.<ref name="kulturnadobra"/> ==Picigol i varijacije== === Picigol === [[Datoteka:Picigolwiki.jpg|400px|minijatura|desno|Početci picigola na [[split]]skim Bačvicama ]] '''Picigol''' je šport nalik piciginu u kojem se dvije četveročlane ekipe nadmeću kroz napad i obranu s ciljem postizanja zgoditka. Na terenu je ukupno osam igrača te su dopuštene izmjene iz prekida. Komponente igre mogu se prepoznati i u drugim športovima; [[rukomet]]u (šut na gol i udarci iz kuta), [[Košarka|košarci]] (kretnje, razigravanje i prekršaji), pa čak i [[hokej]]u (teren se proteže i iza gola). U igri se koristi tehnika picigina, pa svaki igrač smije samo jednom dodirnuti lopticu. Pobjednička je ona ekipa koja prva postigne 6 zgoditaka. Igra se osim u moru može se igrati i na suhom gdje je dozvoljeno da loptica udari jednom o tlo prije nego što se promijeni posjed lopte, što je omogućilo bolje razigravanje, kao što je dodavanje ili zgoditak od poda.<ref>[http://www.vijesti.rtl.hr/novosti/zanimljivosti/1876845/doznajte-kako-se-igra-picigol-jos-jedan-sport-izmisljen-na-bacvicama/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160120222106/http://www.vijesti.rtl.hr/novosti/zanimljivosti/1876845/doznajte-kako-se-igra-picigol-jos-jedan-sport-izmisljen-na-bacvicama/ |date=20. siječnja 2016. }} Novi sport na splitskim Bačvicama</ref> Picigol u dvorani po prvi put je omogućio igru bez obzira na klimatske uvjete tokom cijele godine, a time održava i unaprijeđuje tehnika igranja picigina.<ref>[https://www.youtube.com/watch?v=xBeZ0r0HzXU] Indoor Picigol </ref> 17.11.2022. napravljen je prvi Youtube live stream dvoranskog picigola koji se održava 2 puta tjedno ponedjeljkom i četvrtkom u 20:30<ref>{{Citation|title=Picigol - 17.11.2022.|url=https://www.youtube.com/watch?v=lOEwQkTIZj0|accessdate=2022-11-18|language=hr-HR}}</ref>. Igra se od kolovoza 2015. godine, a igra je proizašla s [[Bačvice|Bačvica]] u [[Split]]u. U početku je gol bio podmetač za ribu "špurtil" okomito zaboden u [[pijesak]]. Arsen Ivanišević i Joco Kozlica napravili su pravilnik, a vrlo skoro je Mislav Duboković napravio veće golove jedinstvenog izgleda. Picigol je ubrzo postao popratna disciplina piciginu. Odigrao se i prvi novogodišnji picigol, što je zabilježila i [[Hrvatska radiotelevizija]].<ref>[http://www.hrt.hr/315589/magazin/novogodisnje-kupanje-banjada-i-picigin] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160205095617/http://www.hrt.hr/315589/magazin/novogodisnje-kupanje-banjada-i-picigin|date=5. veljače 2016.}} HRT zabilježio novogodišnji picigol</ref> ==== Gol ==== [[Datoteka:Izgled gola za picigol.jpg|minijatura|desno|Izgled gola za Picigol]] Gol se razlikuje od onih u drugim [[šport]]ovima jer ima donju gredu koja se nalazi u razini koljena. Ukupna visina gola je 185 cm, a površina od donje do gornje grede je 130 x 130 cm. Mreža se hvata ispod donje grede u obliku slova „J“ i na taj način stvara vreću u kojoj ostaje loptica kod postignutog pogotka. Gol je načinjen od plastičnih cijevi od kojih su okomite iznutra pojačane čeličnom šipkom i preko klinova zabodene u pijesak. [[Datoteka:"Balun".jpg|minijatura|desno|"Baluni" za Picigin i Picigol]] ==== Loptica ==== "Balun" se kao i za picigin izrađuje od teniske loptice. Skida se gornji, žuti sloj da bi se došlo do gumene unutrašnjosti koja se potom jednoliko brusi dok se ne postigne težina 22 – 26 g.<ref>[https://www.scribd.com/doc/13219334/Picigin] Anatolij Kudrjavcev - Nauči igrat picigin</ref> Težina „baluna“ ovisi o vremenskim uvjetima kao i o terenu na kojem se Picigol igra. Zaslugama Mislava Dubokovića počela je i dodatna obrada gotovog "baluna" mješavinom poliuretanske smjese i pigmenta žarkih boja radi bolje vidljivosti. ==== Teren ==== Na [[teren]]u nema linija, a time ni "out"-a. Jedina fiktivna linija u igri je u razini gola, koja označava "[[korner]]". Udaljenost između dva gola je 15 metara ako se igra u 8 igrača. Optimalno se igra kad je dubina 30-ak centimetara,<ref>[https://www.youtube.com/watch?v=TS80IZv8wRw] Picigol u moru</ref> što je nešto dublje nego u piciginu jer je više skokova iz mjesta nego iz šprinta. U igri je dozvoljeno doći iza protivničkog gola i odigrati povratnu loptu za dobro postavljenog suigrača. Igra se može igrati van mora gdje je dozvoljeno da loptica udari jednom o tlo prije nego što se promijeni posjed lopte.<ref>[https://www.youtube.com/watch?v=-P2_DegHJ8o] Picigol na pijesku</ref> ==== Pravila ==== # Igra se u dvije četveročlane ekipe # Kad loptica padne u vodu, posjed dobiva protivnička ekipa onog tko ju je zadnji dirao. # Posjed u dvoranskoj igri se mijenja kad loptica padne 2 puta na tlo. # Svaki igrač može samo jednom taknuti lopticu osim golmana. # Golman uvijek smije dva puta taknuti lopticu. # Golman lopticu smije uhvatiti uvijek osim: a) ako je posljednji kontakt s lopticom imao njegov suigrač b) ako je suigrač u prostoru iza golmana prilikom hvatanja loptice. # Korner je kad loptica padne iza gola nakon što se odbila od obrambenog igrača koji nije golman, te se izvodi cca 4m od gola. # Izvođenje iz kuta je također oblik penalizacije kršenja pravila 6a i 6b. # U slučaju da golman obrani udarac na gol i loptica padne ispred njega, ostaje u njegovom posjedu. # U slučaju da golman obrani udarac na gol i loptica se odbije dalje od prvog obrambenog igrača, posjed lopte pripada protivničkoj ekipi. # Bacati se u more dozvoljeno je samo ekipi u napadu, što se može tek nakon prvog dodavanja od promjene posjeda. # Kazneni udarac ili slobodni udarac se pucaju direktno na nebranjen gol s drugog kraja terena na način da ga suigrač dodaje izvođaču. # Kazneni udarac kao sankcija dodjeljuje se protiv ekipe koja diranjem lopte nakon izgubljenog posjeda ili bacanjem tijekom obrane omete igru. # Slobodni udarac se dodjeljuje igraču koji postigne zgoditak glavom ili nogom. # Slobodni udarac smije se izvesti nogom ili glavom. Tada se u slučaju pogotka izvođač nagrađuje još jednim slobodnim udarcem. # Nakon zgoditka igra staje dok se ne postavi obrana. # Posjed lopte nakon prekršaja (obično sudar rukama) ide protiv igrača koji je imao lošiji pregled igre tj. u korist onog koji je pasivnije postavljen. # Kad dva protivnička igrača dotaknu lopticu istovremeno, posjed gubi igrač koji je uputio lopticu u smjeru u kojem je otišla. # Golman je kod kontakta privilegiran, osim namjernog kontakta s njegove strane. # Iznad svega „fair-play“. ===Picington === Hibrid picigina i badmintona koji se igra na suhom pijesku.<ref>https://telesport.telegram.hr/price/picigin-sport-sa-dijagnozom/</ref><ref>https://visitsplit.com/index.php/fr/4287/dani-picigina{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> == Zaštita == Pod oznakom Z-6154 zaveden je pod vrstom "[[nematerijalna kulturna baština]]", pravna statusa [[zaštićeno kulturno dobro|zaštićena kulturnog dobra]], klasificirano kao "običaji, obredi i svečanosti".<ref name="kulturnadobra"/> ==Publikacije== *Vladan Papić, Ivan Granić i Hrvoje Turić: ''Picigin kao vodeni sport: početno istraživanje'', znanstveni rad objavljen u sklopu Acte Kinesiologice ==Vidi== *[[Izvorno hrvatski športovi]] == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == {{commonscat|Picigin}} *[http://www.scribd.com/doc/13219334/Picigin Opsežan tekst Anatolija Kudrjavceva o piciginu] *[http://www.ile85.com/Prikaz.aspx?id=7 Picigin foto galerija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070111111203/http://www.ile85.com/Prikaz.aspx?id=7 |date=11. siječnja 2007. }} *[http://www.slobodnadalmacija.hr/20050613/temedana02.asp Članak u "Slobodnoj Dalmaciji"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080105150312/http://www.slobodnadalmacija.hr/20050613/temedana02.asp |date=5. siječnja 2008. }} *[http://www.odisej.hr/revija/clanak.asp?id=340 Članak u "Odiseju"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070929041210/http://www.odisej.hr/revija/clanak.asp?id=340 |date=29. rujna 2007. }} *[http://www.picigin.org www-sjedište picigina] *[https://www.youtube.com/watch?v=60tpWRFrq5A Video picigola u toplom studenom] *[http://www.vijesti.rtl.hr/novosti/zanimljivosti/1876845/doznajte-kako-se-igra-picigol-jos-jedan-sport-izmisljen-na-bacvicama/ Članak u vijestima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160120222106/http://www.vijesti.rtl.hr/novosti/zanimljivosti/1876845/doznajte-kako-se-igra-picigol-jos-jedan-sport-izmisljen-na-bacvicama/ |date=20. siječnja 2016. }} *[http://www.hrt.hr/315589/magazin/novogodisnje-kupanje-banjada-i-picigin HRT reportaža o novom sportu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160205095617/http://www.hrt.hr/315589/magazin/novogodisnje-kupanje-banjada-i-picigin |date=5. veljače 2016. }} *[https://www.youtube.com/watch?v=TS80IZv8wRw Video picigola] {{Ministarstvo kulture}} [[Kategorija:Šport u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Šport u Splitu]] [[Kategorija:Športovi]] [[Kategorija:Hrvatska kulturna baština]] [[Kategorija:Zaštićeni običaji, obredi i svečanosti Republike Hrvatske]] 8jqtz53s6x9492g9yomo7ng01r2spit 0 14151 7615585 7606970 2026-10-09T12:33:20Z Marbletan 255269 Acetylene-CRC-IR-3D-vdW.png 7615585 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Methane-3D-space-filling.svg|mini|[[Metan]] - predstavnik [[alkan]]a]] [[Datoteka:Ethylene-CRC-MW-3D-vdW.png|mini|[[Eten]] - predstavnik [[alken]]a]] [[Datoteka:Acetylene-CRC-IR-3D-vdW.png|mini|[[Etin]] - predstavnik [[alkin]]a]] [[Datoteka:Kalottenmodell Benzol.png|mini|[[Benzen]] - predstavnik [[aren]]a]] '''Ugljikovodici''' su najjednostavniji [[organska kemija|organski kemijski]] spojevi koji u svojim molekulama sadrže samo atome [[ugljik]]a i atome [[vodik]]a. Sastoje se od "kostura" [[atom]]a ugljika na koje su vezani atomi vodika (i drugih [[kemijski elementi|elemenata]]). [[Nafta]] i [[Prirodni plin|zemni plin]] tvari su koje u svojem najvećem dijelu sadržavaju ugljikovodike. == Podjela == Ugljikovodici se dijele prema obliku ugljikovog "kostura", dalje uglavnom po zasićenosti. * '''aciklički (alifatski)''' - atomi ugljika čine lančaste [[molekule]]. Taj lanac može biti i razgranat. ** '''zasićeni''' *** '''[[alkani]]''' (C_nH_2n+2) - atomi ugljika su vezani samo jednostrukom [[kovalentna veza|kovalentnom vezom]]. ** '''nezasićeni''' *** ''[[alkeni]]'' (C_nH_2n) - između barem dva atoma ugljika postoji dvostruka kovalentna veza. *** ''[[alkini]]'' (C_nH_2n-2) - između barem dva atoma ugljika postoji trostruka kovalentna veza. * '''ciklički''' - atomi ugljika čine prstenaste molekule. ** '''karbociklički''' - prsten je građen samo od atoma ugljika. *** ''zasićeni'' **** ''[[cikloalkani]]'' - atomi ugljika su vezani samo jednostrukom kovalentnom vezom. *** ''nezasićeni'' **** ''[[cikloalkeni]]'' - osim jednostruke, između atoma ugljika postoji i dvostruka kovalentna veza. **** ''[[cikloalkeni|cikloalkini]]'' - osim jednostruke, između atoma ugljika postoji i trostruka kovalentna veza. *** ''aromatski'' **** ''[[areni]]'' - u prstenu su jednostruka i dvostruka kovalentna veza poredane naizmjenično. ** '''heterociklički''' - u prstenu postoje i drugi atomi (koji se nazivaju heteroatomima) osim atoma ugljika (npr. atom [[kisik]]a, [[dušik]]a, [[sumpor]]a...). == Uporaba == Ugljikovodici se primarno koriste kao [[goriva]]. Sama je [[nafta]] složena smjesa ugljikovodika. Nafta se razdvaja na ugljikovodike postpukom [[Frakcijska destilacija|frakcijske destilacije]]. Osim goriva (benzini, dizelsko gorivo, kerozin) ugljikovodici služe i kao laboratorijska otapala te sredstva za podmazivanje (ugljikovodici s više od 16 ugljikovih atoma). == Aromatski ugljikovodici == '''Aromatski ugljikovodici''' (naziv dolazi od grčkog ''[[aroma]]'' (miris)). U [[19. stoljeće|19.st.]] [[:en:August_Kekulé|Friedrich August Kekule von Stradonitz]] otkriva strukturu [[benzen]]a. Navodno je njegovu strukturu sanjao. Benzen je kancerogen, ali se nalazi u veoma mnogo spojeva. Čak i poznati lijek Aspirin u sebi sadrži benzensku jezgru. Molekulska formula benzena je C₆H₆, a izvori su [[katran]] kamenog [[ugljen]]a, [[nafta]]. H | C / \ H-C C-H | | H-C C-H \ / C | H Poznatiji aromatski ugljikovodici: [[antracen]] i [[naftalen]]. == Reakcije ugljikovodika == === Alkani === Alkani nisu izrazito reaktivni spojevi jer nemaju izrazito reaktivnih funkcionalnih skupina (u alkana je relativno stabilan vodik). Najčešće reakcija alkana je oksidacija odnosno [[gorenje]]. Svrha joj je dobivanje toplinske [[Energija|energije]] koja se oslobađa pri gorenju. Druga reakcija koje je moguća u alkana je supstitucija. *[[Supstitucija (kemija)|Supstitucija]] - reakcije supstitucije ili zamjene su reakcije zasićenih i aromatskih ugljikovodika pri čemu se atom vodika iz molekule zamjenjuje atomom drugog elementa ili drugom skupinom, pri veoma jakoj svjetlosti. {| class="wikitable" |- align="center" || [[Slika:SubstitutionReaction.svg|Reakcija supstitucije smjese klora i metana]] |- align="center" !reakcija supstitucije smjese klora i metana |} === Alkeni i alikini === Tipične reakcije alkena i alkina su reakcije adicije, ali i oksidacije dok su komercijalno najvažnije reakcije [[Polimerizacija|polimerizacije]]. Postoji više vrsta adicije kao što su : adicija vodika - hidrogeniranje, adicija vode - hidratiranje, adicija halogena - [[halogeniranje]], adicija halogenvodika - hidrogenhalogeniranje. *[[ Adicija]] ([[latinski|lat.]] ''additio'' - dodavanje, pribrajanje). U organskoj kemiji, vezivanje vodikovih atoma, atoma drugih elemenata ili radikala, te odvajanje na dvostruke ili trostruke veze nezasićenih [[Organski spojevi|organskih spojeva]]. {| class="wikitable" |- align="center" || [[Slika:Chlorine addition to ethene.svg|300px]] |- align="center" !reakcija adicije klora na eten |} {{commons|Gallery Hydrocarbons}} {{Ugljikovodici}} {{Mrva-kem}} == Vanjske poveznice == * {{HTE|ugljikovodici|Ugljikovodici}} [[Kategorija:Ugljikovodici| ]] huaew4j3e0ujql8h7fpbxtf37t2v16e 0 14912 7615792 7308609 2026-10-09T18:28:46Z ~2026-54357-40 374959 /* Kultura */ 7615792 wikitext text/x-wiki {{izvor}} {{Infookvir općina u Hrvatskoj |ime = Kršan |vrsta = naselje i općina |grb = Kršan (grb).gif |zastava = |slika = |opis slike = |županija = {{Z+X|ISŽ}} |najbliži grad = |načelnica = |načelnik = Valdi Runko |naselja = [[#Općinska naselja|23 općinska naselja]] |površina = 123,4 |površina uža = 2,7 |visina = |z. širina = 45.17 |z. dužina = 14.138 |godina popisa = 2021. |stanovništvo = 2829 |stanovništvo uže = 227 |svetac = |dan = |etnik = |ktetik = |pošta = 52232 Kršan |pozivni broj = |autooznaka = |web = {{URL|https://krsan.hr/}} |bilješke = }} '''Kršan''' (autohtono ''Karšon'', tal. ''Chersano'') je općina, selo i općinsko središte u istočnom dijelu [[Istra|Istre]], 9 km sjeverno od [[Labin|Labina]]; 236 st. (2011.) u zapadnoj [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Nalazi se u [[Istarska županija|Istarskoj županiji]]. == Općinska naselja == Općina se sastoji od 24 naselja (stanje (2006.), to su: [[Blaškovići]], [[Boljevići (Kršan)|Boljevići]], [[Čambarelići]], [[Jesenovik]], [[Kostrčani]], [[Kožljak]], Kršan, [[Lanišće (Kršan)|Lanišće]], [[Lazarići]], [[Letaj]], [[Nova Vas (Kršan)|Nova Vas]], [[Plomin]], [[Plomin Luka]], [[Polje Čepić]], [[Potpićan]], [[Purgarija Čepić]], [[Stepčići]], [[Šušnjevica]], [[Veljaki]], [[Vozilići]], [[Zagorje (Kršan)|Zagorje]], [[Zankovci]] i [[Zatka Čepić]]. == Zemljopis == == Stanovništvo == Po popisu stanovništva iz [[2001.]] godine, općina Kršan imala je 3264 stanovnika, raspoređenih u 24 naselja: * [[Blaškovići]] – 148 * [[Boljevići (Kršan)|Boljevići]] – 95 * [[Čambarelići]] – 138 * [[Eržišće]] – 58 * [[Jesenovik]] – 59 * [[Kostrčani]] – 42 * [[Kožljak]] – 193 * [[Kršan]] – 227 * [[Lanišće (Kršan)|Lanišće]] – 90 * [[Lazarići]] – 97 * [[Letaj]] – 52 * [[Nova Vas (Kršan)|Nova Vas]] – 74 * [[Plomin]] – 124 * [[Plomin Luka]] – 204 * [[Polje Čepić]] – 168 * [[Potpićan]] – 614 * [[Purgarija Čepić]] – 238 * [[Stepčići]] – 42 * [[Šušnjevica]] – 75 * [[Veljaki]] – 112 * [[Vozilići]] – 248 * [[Zagorje (Kršan)|Zagorje]] – 119 * [[Zankovci]] – 10 * [[Zatka Čepić]] – 37 {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Općina Kršan |p1857=5244 |p1869=4922 |p1880=5448 |p1890=5678 |p1900=6056 |p1910=6336 |p1921=5944 |p1931=5972 |p1948=5257 |p1953=4948 |p1961=4788 |p1971=3913 |p1981=3372 |p1991=3495 |p2001=3264 |p2011=2951 |p2021=2829 |napomena=Nastala iz stare općine Labin. U 1857., 1869., 1921. i 1931. dio podataka sadržan je u općini Pićan. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Kršan |p1857=1155 |p1869=964 |p1880=240 |p1890=229 |p1900=248 |p1910=303 |p1921=1292 |p1931=1357 |p1948=239 |p1953=223 |p1961=229 |p1971=187 |p1981=145 |p1991=221 |p2001=227 |p2011=238 |p2021=227 |napomena=U 1857., 1869., 1921. i 1931. sadrži podatke za naselja Blaškovići, Boljevići, Čambarelići, Lazarići i Veljaki. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} == Povijest == Selo leži uz rub Čepićkoga polja, na raskrižju cesta Pazin–Potpićan–Vozilići i Labin–Rijeka (preko tunela Učka). Stari dio grada, srednjovjekovni kaštel (spominje se 1274.) sa župnom crkvom sv. Antuna Opata (XVII. st.), leži na brdu (114 m), a noviji uz cestu; kapela sv. Jakova (XVI. st.; groblje) s latinskim grafitima i glagoljskim natpisima iz 1593. (poč. XIX. st. dozidan je prezbiterij). – Kršanski se kaštel prvi put spominje 1274. kao ''Castrum Carsach.'' Od iste je godine bio pod vlašću Pazinske knežije. U XV. st., kada se nalazi u posjedu plemićke obitelji Kerstlein de Pisno, naziva se u izvorima ''Kršan'' i ''Karscheyner''. Tijekom stoljeća mijenjao je gospodare, a među posljednjim vlasnicima spominje se plemić Tonetti iz Plomina. Kršan je bio središte glagoljaške kulturne i liturgijske tradicije. U mjestu je polovicom XIX. st. pronađen jedan od prijepisa Istarskoga razvoda, glagoljičkoga pravnog spomenika koji svjedoči o pismenosti i životu na tom prostoru. O trajnosti glagoljaške tradicije svjedoče i glagoljični natpisi iz unutrašnjosti crkvice sv. Antuna Opata, pronađeni prilikom njezine obnove 1991. == Gospodarstvo == * [[Termoelektrana Plomin]] == Poznate osobe == == Spomenici i znamenitosti == Na brežuljku iznad gradića nalazi se [[Kršanski kaštel]]. == Obrazovanje == == Kultura == Kršan ima jedno od najboljih KUD-ova u Hrvatskoj, a to je KUD Ivan Fonović Zlatela. Tradicija u gradnji istarskih narodnih instrumenata, kantu, svirci i plesu na Kršanšćini postojala je od davnina, ali se nije održala. Još davne 1967. godine, odlaskom nekih obitelji koje su gajile svirku i kanat po starinski u Ameriku, ta tradicija je na Kršanštini nestala. Takvo je stanje u Kršanu dočekalo osnivanje KUD-a Zlatela 19. siječnja 1997. godine. U anketi provedenoj krajem 1996. godine u osnovnim školama u Čepiću, Potpićnu i Vozilićima, zabilježena je iznenađujuće velika zainteresiranost učenika za narodnu umjetnost. To je bio dovoljan signal da Poglavarstvo i Općinsko vijeće predlože osnivanje kulturno-umjetničkoga društva. Tako je trinaest osnivača, na čelu s petoricom članova inicijativnoga odbora, 19. siječnja 1997. godine povodom pedesete godišnjice smrti Ivana Fonovića Zlatele, poznatog izrađivača istarskih autohtonih narodnih glazbala, osnovalo kulturno umjetničko društvo njegova imena. == Šport == Na području ove općine djeluje Malonogometni klub Potpićan 98. Klub je prvak Hrvatske u malome nogometu (futsal) u sezoni 2008./09.! == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat}} *[http://www.krsan.hr/ Službene stranice Općine Kršan] {{Mrva-općina}} {{GiO IŽ}} {{Naselja u sastavu Općine Kršan}} [[Kategorija:Općine u Istarskoj županiji]] cb1h96nkgfcus0j8mw7aggjhz50u98m 0 14930 7616059 7602558 2026-10-10T11:38:11Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 2) #IABot (v2.0.9.6 7616059 wikitext text/x-wiki {{dz|[[Vrsar (otok)]]|hrvatski otok u [[Jadransko more|Jadran]]u}} {{Infookvir općina u Hrvatskoj |ime = Vrsar |vrsta = naselje i općina |grb = Vrsar (grb).gif |zastava = |slika = Alter_Hafen_Vrasar.jpg |opis slike = |županija = {{Z+X|ISŽ}} |najbliži grad = |načelnica = |načelnik = Tina Slamar ([[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ]]) |naselja = [[#Općinska naselja|9 općinskih naselja]] |površina = 36,5 |površina uža = 15,2 |visina = |z. širina = 45.15 |z. dužina = 13.61 |godina popisa = 2021. |stanovništvo = 1923 |stanovništvo uže = 1535 |svetac = |dan = |etnik = |ktetik = |pošta = 52450 Vrsar |pozivni broj = |autooznaka = |web = {{URL|https://vrsar.hr/}} |bilješke = }} '''Vrsar''' ([[talijanski|tal.]] ''Orsera'') je općina u zapadnoj [[Hrvatska|Hrvatskoj]], u [[Istarska županija|Istarskoj županiji]]. Vrsar je ribarsko i turističko mjesto na zapadnoj obali [[Istra|Istre]], s 2700 žitelja. == Općinska naselja == Općina obuhvaća 9 naselja (stanje 2006.), to su: [[Begi]], [[Bralići]], [[Delići]], [[Flengi]], [[Gradina (Vrsar)|Gradina]], [[Kloštar]], [[Kontešići]], [[Marasi]] i '''Vrsar'''. Do 2006. [[Funtana]] je pripadala općini Vrsar.<ref name="Vrsar danas">[http://www.vrsar.hr/?clanak=11 Općina Vrsar, Vrsar danas]</ref><ref>[http://funtana.hr/page/povijest-funtane Općina Funtana, Povijest Funtane] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150213142323/http://funtana.hr/page/povijest-funtane |date=13. veljače 2015. }}. Izvor: tekst Iva Bojanića Čivića, iz prospekta Turističke zajednice Općine Vrsar</ref> Područje općine Vrsar dijele dvije župe, župa sv. Martina biskupa Vrsar, koja obuhvaća naselja Brostolade, Kapetanova Stancija, Stancija Valkanela, Vela Stancija, Sv. Martin i Vrsar, i na župu sv. Andrija apostola Gradina, koja obuhvaća naselja Begi, Bralići, Delići, Flengi, Gradina, Kloštar, Kontešići, Marasi, a čiji župnik upravlja iz Vrsara.<ref name="Vrsarski arhipelag">[http://www.zupavrsar.com/vrsarske-znamenitosti/vrsarski-arhipelag Župa Vrsar i Župa Gradina]</ref> == Zemljopis == Smješten je na 54 m visokom brežuljku uz more, na samom ušću [[Limski kanal|Limskog kanala]]. Stari Vrsar nastao je na vrhu brežuljka, a poslije se širio po obroncima. Današnji Vrsar koji se bazira na turizmu razvija se uz more. Ispred Vrsara nalazi se Vrsarsko otočje koje se sastoji od 18 otočića i hridi: [[Figarolica (Vrsar)|Figarolice]], [[Galiner]]a, [[Galopon]]a, [[Gusti školj|Gustog školja]], [[Koversada|Koversade]], [[Lakal]]a, [[Longa|Longe]] (Lunga), [[Orlandin]]a, [[Salamun (otok)|Salamona 2]], [[Salamon 1|Salamona 1]], [[Sveti Juraj (otok kod Vrsara)|Sv. Jurja]], [[Tuf (otok)|Tufa]], [[Zavata|Zavate]] i dr. Sa sjeverne strane lučicu štiti poluotok Montraker.<ref name="Vrsar danas"/> Znamenitost vrsarskog akvatorija su [[pličina|pličine]] Velika, Mramori, Koversada (na zemljovidima Kuvrsada), Lim i Fujaga, koje su omiljena ronilačka odredišta.<ref name="Vrsarski arhipelag"/><ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.ronitisemora.com/lokacije/lunga/ |title=Lunga, Roniti se mora |archive-url=https://web.archive.org/web/20150423203906/http://www.ronitisemora.com/lokacije/lunga/ |archive-date=23. travnja 2015. |access-date=29. siječnja 2015.}}</ref> <ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.ronitisemora.com/lokacije/plic-koversada/ |title=Plić Koversada, Roniti se mora |archive-url=https://web.archive.org/web/20170211080730/http://www.ronitisemora.com/lokacije/plic-koversada/ |archive-date=11. veljače 2017. |access-date=29. siječnja 2015.}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.ronitisemora.com/lokacije/plic-mramori-svjetionik/ |title=Plić Mramori (svjetionik), Roniti se mora |archive-url=https://web.archive.org/web/20150423154648/http://www.ronitisemora.com/lokacije/plic-mramori-svjetionik/ |archive-date=23. travnja 2015. |access-date=29. siječnja 2015.}}</ref> Općini Vrsar pripada devet otoka i/li otočića koji su svrstani u kategoriju MPNNo (mali, povremeno nastanjeni i nenastanjeni otoci i otočići): Cavat, Galiner, Lakal, Lunga, Kuvrsada, Salamun v., Salamun m., Sv. Juraj i Figarolica. Uz njih su još tri manje nadmorske tvorbe (hridi različitog oblika i veličine): Galopun, [[Mrlučica]] i Orlandin.<ref>[https://web.archive.org/web/20130601000000*/http://www.mrrfeu.hr/UserDocsImages/Regionalni%20razvoj/xII%20%20%20%20%20PREGLED%20lektoriranK-smanjen%2022%2002%202012.pdf Državni programu zaštite i korištenja malih, povremeno nastanjenih i nenastanjenih otoka i okolnog mora. Istarska županija], Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, str. 1.Arhivirano 30. lipnja 2013. </ref> == Stanovništvo == {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Općina Vrsar |p1857=1046 |p1869=1153 |p1880=1489 |p1890=1917 |p1900=2260 |p1910=2299 |p1921=2390 |p1931=2578 |p1948=2229 |p1953=1469 |p1961=1310 |p1971=1575 |p1981=1955 |p1991=2295 |p2001=2703 |p2011=2162 |p2021=1923 |napomena=Nastala iz stare općine Poreč. Do 1991. sadrži dio podataka za grad Poreč. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Vrsar |p1857=773 |p1869=852 |p1880=1147 |p1890=1499 |p1900=1742 |p1910=1709 |p1921=1750 |p1931=1826 |p1948=1566 |p1953=902 |p1961=830 |p1971=1115 |p1981=1341 |p1991=1624 |p2001=1872 |p2011=1771 |p2021=1535 |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} == Uprava == Općinom upravlja Tina Slamar iz redova [[Hrvatska demokratska zajednica|Hrvatske demokratske zajednice]] (HDZ). == Povijest == [[Datoteka:Aerial view to Vrsar.jpg|230px|mini|desno|Pogled iz zraka na Vrsar]] Vrsarski kraj naseljen je još u prapovijesti. Potom ovamo dolaze [[Histri]] i [[Liburni]]. Do konca 1. st. pr. Kr. [[Stari Rimljani na tlu Hrvatske|Rimljani]] su sasvim pokorili Histre i Liburne. Rimska vlast nije zatrla naselje koje je ovdje postojalo prije dolaska Rimljana. Ali, nedugo po rimskom osvajanju, niklo je novo, primorsko naselje podno brežuljka. Imalo je privatne i javne zgrade te [[Villa rustica|villae rusticae]]. Osobito je procvalo u [[Kasna antika|kasnoj antici]]. Nije bio obično selo (''vicus''), nego pravo [[trgovište]] za ratarske i stočarske proizvode. Razvitku trgovine pogodovala je relativna blizina Ravenne i rimske ceste [[Via Flavia]]. U starim latinskim dokumentima ime Vrsara nalazimo kao Ursaria, Ursarium, Vrsarium, Orsaria... Imenom se označavalo ne samo naselje, nego i cijela obala između Funtane i Lima. Jezikoslovci misle da je ime od staromediteranske riječ "ur" (izvor). Vezu treba tražiti u drevnim pomorcima koji su se opsrkbljivali pitkom vodom na obali između Funtane i Vrsara. Pod ovim imenom Vrsar nalazimo u rimskom i bizantskom dobu. Kršćanstvo se u Vrsaru širi u 2. i 3. stoljeću, a u 4. stoljeću već je bio važnim starokršćanskim središtem uz Poreč i Pulu. [[Podjela Rimskog Carstva|Podjelom]] Rimskog Carstva Vrsar dolazi pod Zapadno Rimsko Carstvo. U njegovu je sastavu sve do 476. i njegova pada. Poslije pada njime vladaju [[Goti]]. Bizantski car Justinijan osvaja ove krajeve i pripaja ih 538. Istočnom Rimskom Carstvu, čijem dijelom ostaju do osmog stoljeća. Tijekom tog vremena Hrvati dolaze u vrsarski kraj. Dolinom Drage prodrijeli su iz unutrašnjosti Istre. Između [[599.]] i [[611.]] godine zauzeli su i razorili Vrsar, rastjeravši stare Romane. Iz tog vremena su arheološki nalazi slavenske keramike koji svjedoče o prisustvu Hrvata u Vrsaru. [[Datoteka:RRI-0106-1966.jpg|250px|mini|lijevo|Vrsar]] Vrsarska starokršćanska [[bazilika]] iz 4. stoljeća, jedna od najstarijih na istarskom poluotoku napuštena je, a na njenom mjestu pronađena je [[mlinica]]. [[Bizant na tlu Hrvatske|Bizantska]] je vlast ostala, a novi upad bila je provala [[Langobardi|Langobarda]] koji su ovaj kraj držali pod svojom vlašću 751. – 774. Bizantska vlast vrsarskim krajem prestaje [[Franci|franačkim]] osvajanjem [[788.]] godine. U drugoj polovici 8. stoljeća podignuta je romanička [[bazilika sv. Marije od Mora u Vrsaru|bazilika sv. Marije od Mora]] na mjestu gdje se u rimsko doba nalazila veća zgrada, vjerojatno, villa rustica ili seoski dvorac s gospodarskim zgradama.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.istriasun.com/istra/bazilika-vrsar.php |title=Romanička bazilika Sv. Marije od Mora - Vrsar |access-date=25. siječnja 2015. |archive-date=20. studenoga 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20171120084529/http://www.istriasun.com/istra/bazilika-vrsar.php |url-status=dead }}</ref> Nova bazilika podignuta je u neposrednoj blizini starokršćanske bazilike iz 4. stoljeća, koja se danas nalazi u kamenom i zidom ograđenom dvorištu, pokriveni zemljom.<ref name="Kulturni-turizam">[http://www.kulturni-turizam.com/hrv/sadrzaj/vrsarifuntana/738/opsirnije/ Starokršćanska bazilika - Vrsar ] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> U 9. stoljeću podignut je prvi kaštel u Vrsaru i o njemu malo znamo. U diplomatici od 12. stoljeća nalazimo [[vrsarski kaštel]] pod nazivom castrum Ursariae, premda ovaj pojam označava i najužu utvrđenu rezidencijalnu jezgru staroga grada koja se nalazila unutar zidina. Porečki biskup [[Oton (porečki biskup)|Oton]] (1256. – 1282.) preuredio je prvi kaštel. Na mjestu starije manje i skromnije romaničke palače podignut je drugi kaštel. Razvio se iz kasnoantičkog, odnosno ranosrednjovjekovnog zbjega refugium. Sjedište je [[Vrsarska grofovija|Vrsarske grofovije]] i mjesto u kojemu je porečki biskup sastavio brojne isprave od presudne važnosti za povijest Vrsara i Vrsarštine u srednjem i novom vijeku, a također je bio mjesto u koje se porečki biskup sklanjao za ratova, epidemija i nesigurnih vremena.<ref name="Kulturni-turizam"/><ref>[http://www.zupavrsar.com/vrsarske-znamenitosti/vrsarski-kastel-biskupska-palaca Vrsarski kaštel - biskupska palača, Župa Vrsar i župa Gradina]</ref> Do 1420. bio je pod vlašću [[pazinska grofovija|pazinskih grofova]]. Od 1420. do 1797. pod vlašću je Mletaka, da bi potom pripao Austriji. Poslije prvog svjetskog rata pripao je Italiji. Dan nakon [[Kapitulacija Italije|kapitulacije]] Italije izbio je opći ustanak naroda Istre. Oslobođena je skoro cijela Istra. [[Pazinske odluke|Pazinskim odlukama]] od 13. rujna 1943. Istra se ujedinjena s maticom Hrvatskom s kojom je bila u Jugoslaviji. U mjesecima uoči pada Italije istarski Talijani iseljavaju u Italiju što se dogodilo i u Vrsaru. Priključenjem Istre matici Hrvatskoj 1943. godine proces se nastavio. Većina je Talijana i dio Hrvata odselio u Italiju i druge zapadne zemlje. Vrsar je bio gotovo napušten. U nj se doseljavaju obitelji iz Dalmacije uglavnom s otoka [[Brač]]a i ostatka Istre.<ref name="Vrsar danas"/> Godine [[1964.]] [[Limski zaljev]] prepoznat je kao [[značajni krajobraz]] te je stavljen pod državnu zaštitu.<ref name="Vrsarski arhipelag"/> Od 1991. Vrsar je dio samostalne Hrvatske. === Vrsar u Domovinskom ratu === Dana [[21. prosinca]] 1991. godine JNA je s čak sedam borbenih zrakoplova MIG 21, raketirala i bombardirala sa zabranjenim [[kasetna bomba|kasetnim bombama]] aerodrom [[Zračna luka Vrsar|Crljenku]] u Vrsaru, pri čemu je poginuo [[Dragutin Barić (zrakoplovac)|Dragutin Barić]] i njegov kolega Dragan Garvan iz [[Kutina|Kutine]]. Zrakoplovni tehničar Dragutin Barić iz [[Sveta Marija (općina)|Svete Marije]] jedan je od stvaratelja [[Hrvatsko ratno zrakoplovstvo|Hrvatskog ratnog zrakoplovstva]]. Dragovoljno se uključio u obranu domovine. Po zapovjedi stožera upućen je na [[Zračna luka Vrsar|sportski aerodrom „Crljenka“]] u Vrsaru radi vođenja stručnog tima za osposobljavanje i prilagodbu raspoloživih zrakoplova za ratne zadaće.<ref>[http://www.uhddr.hr/novosti/pregled/147/ Udruga hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata] Vrsarski dragovoljci posjetili Općinu Sveta Marija, 12. travnja 2011. </ref><ref>[http://dogodilose.com/2014/12/22/sjecanje-na-heroja-dragutina-barica-21-prosinca/ Dogodilo se na današnji dan - Domovinski Rat] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304210636/http://dogodilose.com/2014/12/22/sjecanje-na-heroja-dragutina-barica-21-prosinca/ |date=4. ožujka 2016. }} Borna Marinić: Sjećanje na heroja Dragutina Barića - 21. prosinca, objavljeno 22. prosinca 2014. (pristupljeno 16. kolovoza 2015.)</ref><ref>[https://narod.hr/kultura/21-prosinca-1991-vrsar-sedam-mig-ova-21-posijalo-smrt-razaranje-mirnoj-istri Narod.hr] Petar Horvatić: ''21. prosinca 1991. Vrsar – sedam MIG-ova 21 posijalo smrt i razaranje u pitomoj Istri'' 21. prosinca 2017. (pristupljeno 9. travnja 2020.)</ref> == Gospodarstvo == U Vrsaru se nalazi nautička marina.<ref name="Vrsar danas"/> U povijesti je Vrsar bio poznat po [[kamenolom]]ima koji su osobito bili eksploatirani za vrijeme mletačke vlasti. Talijanske je gradove tijekom renesanse i baroka krasio prepoznatljivi kvalitetni kamen iz Vrsara – "pietra di Orsera", odnosno sivi kamen ili surac. Poznati kipari su iz Mletaka dolazili ovamo po kamen, kao [[Leonardo Tagliapietra]] i [[Antonio Rizzo]].<ref name="Kulturni-turizam-kamenolomi">[http://www.kulturni-turizam.com/hrv/sadrzaj/vrsarifuntana/738/opsirnije/ Napušteni kamenolomi ] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> Vadio se na otočiću [[Sveti Juraj (otok kod Vrsara)|Svetog Jurja]], na Gavanovom vrhu, na brežuljku sjeveroistočno od Vrsara, gdje su danas napušteni kamenolomi. Kamenolom Montraker je obnovljen i danas se u njemu održava međunarodna ljetna kiparska škola.<ref name="Kulturni-turizam-kamenolomi"/> == Poznate osobe == *[[Dušan Džamonja]], umjetnik<ref name="Vrsar danas"/> *[[Edo Murtić]], umjetnik<ref name="Vrsar danas"/> *[[Antonio Quarantotto]], plivač, olimpijac<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.sports-reference.com/olympics/athletes/qu/antonio-quarantotto-1.html |title=Sports-reference |archive-url=https://web.archive.org/web/20121007023036/http://www.sports-reference.com/olympics/athletes/qu/antonio-quarantotto-1.html |archive-date=7. listopada 2012. |access-date=16. kolovoza 2015.}}</ref> == Spomenici i znamenitosti == * [[Ostatci zrakoplova B-24 kod Vrsara]] == Obrazovanje == OŠ "Vladimir Nazor" OGŠ "Slavko Zlatić" == Turizam == Vrsar je poznato [[Hrvatski turizam|turističko]] mjesto na zapadnoj obali Istre s bogatom turističko-ugostiteljskom ponudom. Početak turističke sezone Vrsarani obilježavaju na blagdan Sv. Jurja 23. travnja hodočašćem brodicama na otok [[Sveti Juraj (otok kod Vrsara)|Sv. Jurja]].<ref>[http://www.istarski.hr/node/17989 Istarski.hr] Vrsar: Hodočašćem na otok Sv. Jurja otvorena turistička sezona, 27. travnja 2015.</ref> Maistra d.d. je glavni nositelj te ponude s najboljim [[hotel]]om u Vrsaru, hotel Pineta; ekskluzivnim turističkim naseljima: Belvedere, obnovljen u 2005. godini, Petalon, renoviran u 2004. godini, Funtana s brojnim sadržajima za obitelji i turističko naselje Riva te kampovima Porto Sole i Valkanela. U Vrsaru se nalazi i čuveni Maistrin Naturistički park Koversada, na svjetskom glasu kao prvi i najveći te vrste u Europi s renoviranim apartmanima, Villasima i kampom. Od 2009. u Vrsaru se svake godine održava turističko-kulturno-gastronomski festival Casanovafest.<ref>[http://www.istarski.hr/node/14100 Istarski.hr] U Vrsaru po šesti put otvoren Casanovafest, 27. lipnja 2014.</ref> {{široka slika|Vrsar panorama.jpg|1000px|<center>Panorama Vrsara</center>}} == Kultura == [[Datoteka:Vrsar Skulpturenpark 1.jpg|mini|Park skulptura Dušana Džamonje u Vrsaru.]] Generalni [[urbanistički plan]] Vrsara napravio je hrvatski prostorni planer i urbanist [[Neven Kovačević (arhitekt)|Neven Kovačević]].<ref>DAZ: [http://www.d-a-z.hr/hr/vijesti/u-tinelu-neven-kovacevic-i-hrvoje-hrabak,1168.html U tinelu: Neven Kovačević i Hrvoje Hrabak], 2. veljače 2012., [[U tinelu]], Društvo arhitekata Zagreb</ref><ref>[[Hrvatski leksikon]] A-K, Naklada Leksikon, Zagreb, 1996., natuknica Neven Kovačević</ref> Sjeverno od Vrsara uz cestu prema Funtani nalazi se park skulptura Dušana Džamonje pokraj njegova ateljea-ljetnikovca.<ref name="Kulturni-turizam-kamenolomi"/> Pokraj [[Vrsarski kaštel|Vrsarskog kaštela]] nalazi se kuća i atelje poznatog hrvatskog slikara [[Edo Murtić|Ede Murtića]] koji nisu otvoreni za javnost.<ref name="Kulturni-turizam"/> U Vrsaru se održava tradicionalni Križni put „Ka svetom Andriji“, uz sudjelovanje vjernika većinom iz Porečkog dekanata, ali i iz drugih, udaljenijih krajeva. Okupljanje počinje kod vrsarskog groblja. Procesija ide preko ceste, pored lokve Fabian, po šljunčanoj stazi koja vodi do crkvice sv. Andrije. Na stablima uz stazu postavljene su postaje Križnoga puta. Od grana iz okolne šume napravljene su postaje, na kojima su drvene ploče s izrezbarenim rimskim brojevima postaja. Tradicija Križnog puta započeta je kad je vlč. Zohil po preuzimanju župe Vrsar, odlučio popraviti onda još ruševnu crkvicu sv. Andrije. O blagdanu svetog apostola Andrije, 30. studenog 2010. godine, crkva je nanovo blagoslovljena. Blagoslovio ju je ondašnji ordinarij mons. [[Ivan Milovan]]. Kod crkvce se održava redovno svake godine svečana proslava svetoga Andrije, zadnjeg dana u mjesecu studenom, kad ribari iz Vrsara, Funtane i Poreča u procesiji nose sliku sv. Andrije do crkvice.<ref>[http://www.istarski.hr/node/13140 Istarski.hr] G.K.: U Vrsaru održan tradicionalni Križni put Ka svetom Andriji, 13. travnja 2014.</ref><ref>[http://www.istarski.hr/node/16015 Istarski.hr] Proslava Sv. Andrije u Gradini i Vrsaru, 27. studenoga 2014.</ref> [[Aeropark Vrsar]] == Šport == * [[NK Vrsar]], [[1. ŽNL Istarska]] (2009./10.) * [[NK Montraker Vrsar]], [[3. ŽNL Istarska]] (2008./09.) * [[vaterpolo|vaterpolski]] klub "[[vaterpolski klub Vrsar|Vrsar]]" == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat}} * [http://www.vrsar.hr/ Općina Vrsar - službene stranice] * [http://www.infovrsar.com/ Turistička zajednica Vrsara - službene stranice] * [http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20021010/feljton01.asp Slobodna Dalmacija] Podlistak: Vrsar, grad Dalmatinaca u zapadnoj Istri {{Mrva-općina}} {{GiO IŽ}} {{Naselja u sastavu Općine Vrsar}} [[Kategorija:Općine u Istarskoj županiji]] [[Kategorija:Vrsar| ]] bxl3oaq9n1fpxcpiu7lc1uupn5kzi0n 0 14947 7615908 7269799 2026-10-09T23:14:53Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.6 7615908 wikitext text/x-wiki {{Infookvir općina u Hrvatskoj |ime = Trpanj |vrsta = naselje i općina |grb = sin escudo.svg |zastava = |slika = Trpanj08166.JPG |opis slike = Trpanj |županija = {{Z+X|DNŽ}} |najbliži grad = |načelnica = |načelnik = Jakša Franković |naselja = [[#Općinska naselja|4 općinska naselja]] |površina = 35,6 |površina uža = 5,2 |visina = |z. širina = 43.01 |z. dužina = 17.27 |godina popisa = 2021. |stanovništvo = 683 |stanovništvo uže = 594 |svetac = |dan = |etnik = |ktetik = |pošta = 20240 Trpanj |pozivni broj = |autooznaka = |web = {{URL|https://trpanj.hr/}} |bilješke = }} '''Trpanj''' je općina u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Nalazi se u [[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanskoj županiji]]. == Općinska naselja == Trpanjska općina obuhvaća 4 naselja (stanje 2006.), to su: [[Donja Vrućica]], [[Duba Pelješka]], [[Gornja Vrućica (Trpanj)|Gornja Vrućica]] i Trpanj. == Zemljopis == Područje Trpnja ima sve osobine [[Sredozemna klima|sredozemne klime]] s klimatskim razlikama koje su posljedica postojanja visoke planinske zapreke neposredno uz obalu, niza otoka i povremenih kontinentalnih utjecaja. == Stanovništvo == Prema popisu stanovništva iz 2001. godine, općina Trpanj ima 871 stanovnika, a samo naselje 707.<ref name="#1">[http://web.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/Popis/H01_01_03/h01_01_03_zup19-6017.html DZS 2001.]</ref> {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Općina Trpanj |p1857=1427 |p1869=1450 |p1880=1474 |p1890=1476 |p1900=1318 |p1910=1275 |p1921=1305 |p1931=1281 |p1948=1115 |p1953=1151 |p1961=1203 |p1971=1090 |p1981=1047 |p1991=871 |p2001=871 |p2011=721 |p2021=683 |napomena=Nastala iz stare općine Dubrovnik. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Trpanj |p1857=696 |p1869=723 |p1880=769 |p1890=748 |p1900=717 |p1910=649 |p1921=645 |p1931=649 |p1948=582 |p1953=612 |p1961=652 |p1971=623 |p1981=676 |p1991=660 |p2001=707 |p2011=598 |p2021=594 |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} == Povijest == Kontinuitet življenja na ovom prostoru možemo pratiti još od prapovijesti do danas. Tako su na padinama brežuljka Gradine koji dominira pristaništem, nađeni primjerci prapovijesne [[Keramika|keramike]] prostoručne izrade koji, uz tragove [[suhozid]]ina, ukazuju da je tu bilo [[Prapovijest|pretpovijesno]] naselje gradinskog tipa. I na brežuljku [[sv. Rok]]a nalazimo prapovijesne tragove na kojima je kasnije sazidana crkva. Na trpanjskoj obali rimski osvajači zatekli su naselje ilirskih Plerejaca na padinama Gradine, a na vrhu tog brežuljka, u kasnoj antici, početkom VI. stoljeća, kada [[Goti]] vladaju [[Dalmacija (rimska provincija)|rimskom pokrajinom Dalmacijom]], [[Bizant]]ski car [[Justinijan I. Veliki|Justinijan]] vodi borbu za ponovno osvajanje obale, te da bi osigurao pomorski put uz hrvatsku obalu podiže niz utvrda kao i trpanjsku Gradinu.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.tzo-trpanj.hr/povijest.htm |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20110907151939/http://www.tzo-trpanj.hr/povijest.htm |archive-date=7. rujna 2011. |access-date=13. lipnja 2011.}}</ref> Trpanj je prednjačio u emancipiranju hrvatskog jezika u podijeljenoj hrvatskoj zemlji. U [[Kraljevina Dalmacija|Kraljevini Dalmaciji]], nakon što je uveden propis kojim je hrvatski postao službeni umjesto talijanskog, uveli su hrvatski kao isključivo jedini jezik kojim će se služiti u svim poslovima. Odluku su donijeli na prijedlog veletrgovca u [[Aleksandrija|Aleksandriji]], inače svog mještanina, Ive Cibilića. Također su odlučili da će odbiti svakog klijenta, ako ne bude u trgovini komunicirao s njima hrvatski. Reakcija je izazvala bijes manjinskih autonomaša. U listu [[Il Dalmata|Il Dalmati]] satiričnom pjesmom pokudili su Trpanjce, nazvazvši ih mješancima latinske mazge i egipatske magarice<ref>Damir Šarac: Hrvatski jezik u Trpnju 1893., Dalmacija nekad..., Slobodna Dalmacija, 23. rujna 2017., str. 2.</ref> (usporedi ime kluba "Faraon"). == Gospodarstvo == Turizam i poljodjelstvo. == Poznate osobe == * [[Ivo Baća]], hrv. liječnik, jedan od vodećih europskih kirurga * [[Ena Begović]], hrv. filmska i kazališna glumica * [[Mia Begović]], hrv. filmska i kazališna glumica * [[Antun Ferri]], hrv. liječnik<ref name="irb">[https://bib.irb.hr/prikazi-rad?lang=en&rad=26154 Hrvatska znanstvena bibliografija] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Belicza, Biserka; Vučak, Ivica: Dr. Antun Ferri i dr. Rafo Ferri , Zbornik radova Zaslužni splitski liječnici u prošlosti od 1946.do 1975.godine / Kraljević, Ljubomir (ed). - Split : Hrvatski liječnički zbor - Podružnica Split , 1999. 51-78.</ref> * [[Juraj Ferri]], hrv. političar i pravnik, hrv. preporoditelj * [[Frano Glavina]], hrv. povjesničar * [[Stjepan Ilijić]], hrv. književnik, učitelj u trpanjskoj osnovnoj školi<ref name="OŠ Trpanj">[http://os-trpanj.skole.hr/skola/povijest?only_mod_instance=52_589_0&st3_action=move_doc&st3_id= OŠ Trpanj] O povijesti škole, skole.hr (pristupljeno 27. listopada 2015.)</ref> * [[Šime Mihaljević]], učitelj u trpanjskoj osnovnoj školi<ref name="OŠ Trpanj"/> Poznate osobe koje su pohađale trpanjsku osnovnu školu bili su:<ref name="OŠ Trpanj"/> znastvenici dr. [[Ivo Belin]], dr. [[Frano Glavina]], [[Martin Glavina]], dr. [[Arijana Miljak]], dr. [[Mladen Montana]], dr.[[Stjepan Ivanišević]], književnici [[Dinko Fabris]] i [[Nedjeljko Subotić]], istaknuti liječnici dr. [[Ivo Baća]], dr. [[Mato Begović]], dr. [[Stijepo Benić]], dr. [[Baldo Dragojević]], dr. [[Rafo Ferri]], dramski umjetnici [[Ena Begović]], [[Mia Begović]], [[Ivan Brkić]], [[Ante Šoljak]], te dr. [[Juraj Ferri|Jure Ferri]], [[Ivo Ferenca]], [[Ivo Ivetta]] i drugi. <!-- *[[Zdravko Šundrica]] (1919. – 1995.), višegodišnji djelatnik dubrovačkog državnog arhiva --> == Spomenici i znamenitosti == [[Datoteka:Crkva Gospe od Karmela, Trpanj06145.JPG|mini|Crkva Gospe od Karmela]] Trpanj, kao staro mjesto, u svojoj dugoj povijesti ima znamenitu kulturnu baštinu od kasnoantičke utvrde Gradine do crkava, kapelica i spomenika.<ref>http://www.tzo-trpanj.hr/hr/spomenici-kulture-lokaliteti-vrijedni-posjeta.html</ref> * [[Gradina (Trpanj)|Gradina]] * crkva sv. Petra i Pavla * crkva Gospe od Karmela * crkvica sv. Antuna * crkva sv. Roka * crkva sv. Nikole * kip Velike Gospe - Zvijezde Mora, postavljen na lukobran 1938.<ref>[http://mojtv.hr/m2/film.aspx?id=34423&program_id=69949410 MojTV] Zvijezda mora (2005), emisija pučke i predajne kulture (pristupljeno 29. listopada 2015.)</ref> == Obrazovanje == * osnovna škola Trpanj == Kultura == == Šport == * [[NK Faraon Trpanj|Nogometni Klub Faraon]] Osnovan je 1919. god. * vaterpolski klub "[[vaterpolski klub Trpanj|Trpanj]]" == Galerija == <gallery> Datoteka:Trpanj, Pelješac 2020.jpg Datoteka:Trpanj 2020.jpg Datoteka:Pelješac.jpg </gallery> == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == {{ WProjekti |commons = |commonshr = |commonscat = Trpanj |commonscathr = Trpanj }} *[http://www.trpanj.hr/ Službena stranica] *[http://www.tzo-trpanj.hr Turistička zajednica Općine Trpanj] {{Mrva-općina}} {{GiO DNŽ}} {{Naselja u sastavu Općine Trpanj}} [[Kategorija:Općine u Dubrovačko-neretvanskoj županiji]] [[Kategorija:Pelješac]] qh35lfd6cnzrx4pbpqmdc8jgsbjuz16 0 19001 7615934 7585034 2026-10-10T01:42:15Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.6 7615934 wikitext text/x-wiki {{Naslov u kurzivu}} {{izdvojeni članak|studeni 2012.}} {{Infobox knjiga | naziv = Uliks | naziv_izvornika = Ulysses | prijevod = [[Luko Paljetak]] | slika = [[Datoteka:ulyssesCover.jpg|200px]] | opis_slike = Naslovnica prvog izdanja iz 1922. | autor = [[James Joyce]] | ilustrator = | dizajn korica = | država = [[Irska]] | jezik = [[engleski]] | žanr = roman struje svijesti<br>psihološki roman<br>autobiografski roman<br>satirički roman | vrsta_djela = roman | izdavač = [[Datoteka:Flag of France.svg|22px]] [[Sylvia Beach]]<br>[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|22px]] Otokar Keršovani | datum_izdanja = [[1922.]] | vrsta_korica = | broj_stranica = 765 | pripovjedač = | gledište = | vrijeme_radnje = [[16. lipnja]] [[1904.]] | mjesto_radnje = [[Dublin]] | glavni_lik = [[Leopold Bloom]]<br>Stephen Dedalus<br>Molly Bloom | vrhunac = | teme = | isbn = }} '''''Uliks''''' ([[Engleski jezik|eng]]. ''Ulysses'') je roman [[James Joyce|Jamesa Joycea]]. ''Uliksa'' je Joyce pisao desetak godina: od [[1914.]] do [[1924.]] godine. U jednom pismu iz [[1921.]] kaže kako je samo dotad na pisanje Uliksa utrošio oko dvadeset tisuća sati. ''Uliks'' je roman dug oko osam stotina stranica (ima više od dvije stotine i šezdeset tisuća riječi i vokabular od oko trideset tisuća različitih riječi) čija se cjelokupna radnja zbiva u [[Dublin]]u, od osam ujutro 16. lipnja [[1904.]] (koji je te godine pao u četvrtak) do tri sata poslije ponoći sutradan, 17. lipnja. Radnja se koncentrira na tri glavna lika: sredovječni bračni par – Leopolda i Marion (Molly) Bloom, te na mladog pjesnika [[Stephen Dedalus|Stephena Dedalusa]], glavnog junaka Joyceovog prethodnog romana [[Portret umjetnika u mladosti]]. Važno je ovo spomenuti jer su i neki epizodni likovi iz Portreta i iz Dablinaca prisutni u ''Uliksu''. No zašto se izvanredno istinita i realistična freska Dublina od prije stotinjak godina zove tim homerskim naslovom? Ovako kaže Joyce: "Lik me [[Odisej]]a uvijek opčinjavao, čak i kao dječaka." Mnogi kritičari gledali su na Uliksa kao na novu verziju Odiseje, gdje bi [[Leopold Bloom]] tokom svojih svakodnevnih ljetnih gradskih šetnji parodično predstavljao ''Uliksa'', njegova brakolomna žena Molly čednu [[Penelopa|Penelopu]], a Stephan Telemaha. Ovom se snažno suprotstavlja [[Vladimir Nabokov]] govoreći da u knjizi postoji tek vrlo mutan i uopćen homerski prizvuk. U prilog mu ide činjenica da se sam Joyce odrekao pseudohomerskih naslova poglavlja koji su postojali u prvoj verziji, dok je roman izlazio časopisno u nastavcima. No mnogi kritičari i danas se služe ovim naslovima u svrhu dokazivanja svojih teza. Nemoguće je nabrojati sve stilske inovacije i otkrića koje je Joyce predstavio u ovom djelu. I dan se danas pisci širom svijeta napajaju s njegovog izvora. Ipak, ''Uliks'' nije dočekan s fanfarama. Knjiga je dva puta bila pred sudom, Joyce je nazivan "prljavim pornografom spram kojega je Rabelais vrlo pristojan pisac", primjerci trećeg izdanja su javno spaljivani. Oni obdareni suptilnijim umjetničkim čulom odmah su, međutim, spoznali istinsku vrijednost djela. Već desetak godina nakon objavljivanja knjiga je bila klasična i kanonska. Moderna knjižnica ga je proglasila najboljim romanom napisanim na [[engleski jezik|engleskom jeziku]] u dvadesetom stoljeću<ref>{{cite news |url=http://www.nytimes.com/1998/07/20/books/ulysses-at-top-as-panel-picks-100-best-novels.html?pagewanted=all&src=pm |title='Ulysses' at Top As Panel Picks 100 Best Novels |publisher=New York Times |author=Paul Lewis |date=1998-07-20 |accessdate=2012-08-15}}</ref> dok obožavatelji romana, pogotovo u Irskoj, svake godine 16. lipnja slave kao ''Bloomsday'' (''Bloomov dan'').<ref>{{cite news |url=http://www.bbc.co.uk/news/uk-18469904 |title=James Joyce Ulysses Bloomsday marked by Radio 4 |publisher=BBC News |date=2012-06-16 |accessdate=2012-08-15}}</ref> ==Radnja== ===Prvi dio: Telemahija=== ====1. poglavlje: Telemah==== [[Datoteka:James Joyce Tower 01.JPG|thumb|200 px|desno|Kula Martello, danas muzej [[James Joyce|Jamesa Joycea]]]] [[16. lipnja]] 1904, 8 sati ujutro. Mjesto radnje je kula Martello u Dublinskom Sandymountu. Mladi medicinar Malachi "Buck" Mulligan se brije i oponaša svećenika, rugajući se Stephenu Dedalusu zbog njegova [[isusovci|isusovačkog]] odgoja. Stephen je ljut na nj jer je jednom prilikom uvrijedio njegovu nedavno preminulu majku, a Buck mu podrugljivo govori da ju je ubio. On je, naime, kao agnostik, odbio ispuniti posljednju majčinu želju – pomoliti se za nju. Majka će ga progoniti čitav dan. Njih dvoje poslije doručkuju s engleskim studentom Hainesom kojeg oboje preziru, iako to Buck prikriva. Posjećuje ih priprosta stara mljekarica – prema Stephenu simbol [[Irska|Irske]]. Odlaze na plažu. Haines se raspituje za Stephenovu teoriju o Hamletu što Mulligan koristi kao predmet daljnjeg zadirkivanja. Na plaži mu Stephen nevoljko predaje ključeve kule i, dok odlazi na posao, naziva ga uzurpatorom. ====2. poglavlje: Nestor==== Stephen u školi drži sat povijesti i čita [[John Milton|Milton]]ovu pjesmu Lisidas. Učenike pušta ranije osim Sargenta koji ostaje zbog zadaće iz matematike. Promatrajući nesposobnog i neprivlačnog Sargenta misli kako ga samo majka može voljeti. Odlazi u ured ravnatelja g. Deasyja koji mu isplaćuje 4 funte. Razgovaraju o irskoj povijesti. Deasy traži od Stephena da mu objavi članak o bolesti "nogu i žvala". Iznosi mu svoja antisemitska stajališta. Dok Stephen odlazi, dobacuje mu šalu kako Irska nikad nije progonila [[židov]]e jer ih nikad nije ni pustila da uđu. ====3. poglavlje: Protej==== Stephen šeta plažom u Sandymountu. Razmišlja o filozofiji, svom boravku u [[Pariz]]u i poznanstvu sa sinom revolucionara Kevina Egana, lošim odnosima s ocem te majčinoj smrti. Dvoumi se da li da posjeti rođake koji žive u blizini, no odlučuje ne ići. Promatra dvije babice koje ga podsjete na omphalos, pupak svijeta u [[grčka mitologija|grčkoj mitologiji]]. Nailazi na par skupljača školjki i tijelo mrtvog psa. Na kraju poglavlja kopa nos, mokri te promatra brodove u daljini. Ovo poglavlje napisano je u potpunosti kao struja svijesti glavnog protagonista. Stephenova razmišljanja su vrlo apstraktna te puna aluzija na grčke mitove i citata iz [[Shakespeare]]a, [[William Blake|Blake]]a, Miltona i drugih pjesnika. "Protej" je stoga jedan od najtežih dijelova u romanu. ===Drugi dio: Odiseja=== ====4. poglavlje: Kalipsa==== Pripovijedanje se vraća na početak. Ponovno je 8 sati no mjesto radnje sad je Eccles Street 7, na drugom kraju grada. Leopold Bloom u kuhinji priprema doručak, hrani mačku i pristavlja čaj. Donosi doručak u krevet svojoj supruzi Molly. Odlučuje kupiti bubreg za doručak. Dok čeka red u mesnici, promatra ženu iz susjedstva. Vraćajući se kući čita letke o poljoprivredi i misli kako bi bilo dobro imati farmu. Stigavši, na ulaznom pragu nalazi pisma – jedno je za Molly koja je dobila pjevački angažman, a drugo dolazi od njihove kćeri Milly. Odnosi pismo Molly, a ona traži da joj kupi ljubavni roman te ga upita što znači riječ metempsihoza. Zatim doručkuje djelomično zagorjeli bubreg i čita pismo kćeri koja se zaposlila kod jednog [[fotograf]]a. Potom odlazi na vrtni zahod, a crkvena zvonjava ga podsjeti da u 11 mora biti na sprovodu. ====5. poglavlje: Lotofazi==== Devet je sati. Bloom se šeta središtem Dublina i promatra izloge. Na pošti preuzima pismo predavši ceduljicu koju je krio u šeširu. Na ulici nailazi na prolaznika M'Coya. Pokušava pogledati ženu koja izlazi iz hotela no zasmeta mu tramvaj. Prisjeća se smrti oca Rudolpha. Čita ljubavno pismo žene koja se zove Martha Clifford, a kojoj se predstavlja kao Henry Flower. Odlazi na [[misa|misu]] gdje razmišlja o crkvenim obredima. U ljekarni kupuje sapun koji će čitav dan nositi u džepu zajedno s krumpirom-talismanom za sreću. Po izlasku sretne Bantama Lyonsa i nesvjesno mu daje mig za konjske trke. Potom se uputi prema kupeljima. ====6. poglavlje: Had==== Bloom se kočijom vozi na sprovod Paddyja Dingama. Tu su i njegov kolega Martin Cunningham, Stephenov otac Simon Dedalus i g. Powers. Na putu prolaze pored Stephena i Vatrenog Boylana, ljubavnika Bloomove žene Molly. Vrijeme krate razgovorom: Dedalus govori o Reubenu Doddu čiji se sin zamalo utopio, a čijem je spasiocu dao samo dva šilinga. Na sprovodu Bloom razmišlja o svom preminulom ocu Rudolphu i sinu Rudyju koji je umro po rođenju te o smrti općenito. Tamo susreće još jednog poznanika Toma Kernana i pogrebnika Cornyja Kellehera. Na pokopu je i nepoznati čovjek u kišnom kaputu Mackintosh koji privlači Bloomovu pozornost. ====7. poglavlje: Eol==== Radnja se zbiva u [[novinarstvo|novinskoj]] redakciji dublinskog Freemana. Bloom tamo radi kao akviziter oglasa. Pokušava plasirati oglas za Alexandera Keyesa. Pojavljuje se i Stephen koji objavljuje članak g. Deasyja o goveđoj bolesti. Nakratko razgovara s urednikom Mylesom Crawfordom i šaljivdžijom Lenehanom. Bloom susreće Joea Hynesa i skoro se sudari s J. J. O'Molloyem. Ti će se likovi pojavljivati kasnije toga dana. Bloom razgovara s Keyesom oko oglasa. Stephen s urednikom posjećuje pub i priča anegdotu o "dvije dublinske vestalke". Bloom zaustavlja urednika na izlasku da ga upita za oglas što rezultira neuspjehom – urednik mu poručuje "da ga može poljubiti u guzicu". Ovo poglavlje je razlomljeno u mnoštvo manjih dijelova koji oponašaju novinske članke. Svakom jer dat karakterističan naslov. Tu se također pojavljuju sve klasične [[retorika|retori]]čke figure. ====8. poglavlje: Lestrigonci==== [[Datoteka:DavyByrnesPubDublin.jpg|thumb|130 px|desno|Pub Davyja Byrnea]] Podne. Bloom je na putu u državnu knjižnicu gdje želi pogledati jedan članak. Neki mladić mu daje letak koji najavljuje dolazak sv. Ilije. Baca ga u rijeku Liffey. Kasnije baca i dva kolača kao hranu za galebove. Susreće poznanicu Josie Breen koja prati poludjelog muža Dennisa. On pokušava naći pošiljatelja dopisnice T.U.P: tup – uvrede koju je shvatio preozbiljno. Gđa Breen ga obavještava o Mini Purefoy koja ima poteškoće pri porodu i u bolnici je već tri dana. Pozdravivši se s njom razmišlja o supruzi Molly i rađanju. Skupina policajaca u prolazu podsjeti ga na studentske nerede – dolazi na zamisao da udari jednog od njih. Na ulici vidi pjesnika [[George William Russell|Georgea Williama Russella]] i Johna Parnella, brata slavnog političara [[Charles Stewart Parnell|Charlesa Stewarta Parnella]]. Razmišlja o astronomiji. Ulazi u Burtonov restoran gdje se zgrozi nad nepristojnošću gostiju pri jelu. Odlazi u ugodniji restoran Davyja Byrnea gdje naruči sendvič sa sirom i porazgovara s Njuškalom Flynnom. Po njegovu odlasku Byrne i Flynn razgovaraju o njemu smatrajući ga dobrim čovjekom iako ga dovode u vezu s [[masoni]]ma. Bantam Lyons im govori za mig koji mu ju dao (slučajno). Bloom pomaže slijepcu da prijeđe ulicu i misli o osjetilnim sposobnostima slijepih. Ugleda ženinog ljubavnika Boylana i brzo ulazi u knjižnicu. ====9. poglavlje: Scila i Haribda==== Jedan je sat popodne u Irskoj državnoj knjižnici. Učenjacima Johnu Eglintonu i Bestu, pjesniku [[George William Russell|A.E]]. – u i knjižničaru kvekeru Lysteru Stephen raspreda svoju teoriju o [[Hamlet]]u. Prema njemu Hamlet je sin [[Shakespeare]]a kojeg je na pisanje potakla nevjera njegove supruge Anne Hathaway. Odbacuje [[Goethe]]ove ideje i tumačenja 19. stoljeća. U pola predavanja ulazi Buck Mulligan. U knjižnicu nakratko ulazi Bloom. ====10. poglavlje: Lutajuće stijene==== Ovo poglavlje sastoji se od devetnaest kratkih dijelova koji prate neke dablince u središtu grada za vrijeme najveće vreve. U središtu su redom ovi likovi: egoistični svećenik John Conmee; pogrebnik Corny Kelleher; jednonogi mornar; Stephenove sestre Katey i Boody; Mollyn ljubavnik Vatreni Boylan; Stephen koji susreće svog učitelja pjevanja; Boylanova tajnica gđa Dunne; J.J. O'Molloy i Ned Lambert; Tom Rochford, Njuškalo Flynn, M'Coy i Lenehan; Bloom koji kupuje ljubavni roman "Slasti grijeha" za Molly; Stephenova sestra Dilly koja posuđuje novac od oca; Tom Kernan; Stephen i Dilly; Bob Cowley i Simon Dedalus; Martin Cunningham; Buck Mulligan i Haines; Tisdall Farrell; sin preminulog Paddyja Dingama Patsy; potkralj. ====11. poglavlje: Sirene==== U baru hotela Ormond dvije konobarice, gđa Douce i gđa Kennedy promatraju kočiju s potkraljem. Bloom se istovremeno šeće gradom i kupuje komad papira. U bar ulazi Simon Dedalus i zajedno s Benom Dollardom i Malcolmom Cowleyem započinje svirku i pjesmu. Stižu Lenehan i Vatreni Boylan. Naposljetku se tu pojavljuje i Bloom te sjeda za stol s Ritchiejem Gouldingom, Stephenovim stricem. Promatra Boylana i očekuje njegov odlazak na randevu s njegovom suprugom Molly. Piše pismo Marthi Clifford. Okupljeni pjevaju odlomke iz raznih opera, između ostalih iz Ruže od Kastilje, [[Don Giovanni]]ja te Flotowljeve Marte. Pjevaju i pjesmu o irskom revolucionaru Robertu Emettu. Na kraju poglavlja izlazi iz bara, izbjegavši neugodan susret s prostitutkom koju poznaje. Ovim poglavljem dominira [[glazba]]. Samo je napisano u obliku glazbenog stavka. Prve dvije stranice predstavljaju uvertiru – sastoje se od glasovnih ulomaka koji se ponavljaju kasnije. Stil ovog dijela oslanja se na zvučni učinak. ====12. poglavlje: Kiklop==== Pet je sati popodne. Narator ovog poglavlja je neimenovani Dablinac. Radnja se odvija u krčmi. Na početku pripovjedač susreće Joea Hynesa te zajedno odlučuju otići u pub Barnyja Kiernana gdje nailaze na čovjeka kojeg zovu Građanin, vlasnika psa Garryowena. On je žestoki irski [[nacionalizam|nacionalist]] i antisemit. Tu se pojavljuje pospani pijanac Bob Doran i ludi Denis Breen koji traži onog tko mu je poslao dopisnicu s natpisom T.U.P: tup. Pridružuju im se Alf Bergan i Bloom koji očekuje Martina Cunninghama. Kasnije dolaze J.J. O'Molloy i Ned Lambert te Lenehan i John Wyse Nolan, a naposljetku i Cunningham. Bloom pokušava objektivno razgovarati o bilo kojoj temi te uvažiti svačije mišljenje te time postaje predmet izrugivanja. Pripovjedač ge prezire i misli da je zaradio novac na konjskim trkama jer je imao mig – iako je to, kako znamo, bio nesporazum. Građanin pokušava okrenuti razgovor na temu irskih mučenika i junaka. Provocira Blooma antisemitskim izjavama što doseže vrhunac kad mu on odgovori da je i "njegov spasitelj bio židov". Bloom odlazi s Cunninghamom da bi izbjegao tuču, a Građanin na njega baca praznu kutiju keksa – i promašuje. Ovo je jedini dio knjige ispripovijedan u prvom licu. No ipak, pripovijedanje u prvom licu prekida se mjestimice kratkim sažecima dosad ispričanog napisanih tehnikom koja se naziva gigantizam. To je satirično pretjerivanje koje ima komičan učinak. Trideset tri su takva odlomka koji parodiraju postojeće književne stilove: irsku mitologiju, srednjovjekovni roman, novinske članke, pravosuđe, znanstveni rad, kršćansku molitvu itd. ====13. poglavlje: Nausikaja==== [[Datoteka:Валентин Александрович Серов - Одиссей и Навсикая.jpg|desno|mini|200px|Uliks i Nausikaja iz Odiseje]] Osam sati uvečer na plaži u Sandymountu. Tamo sjede tri prijateljice s djecom: Gerty Macdowell, Edy Boardman i Cissy Cafrey. Tamo je i Bloom, samo malo podalje. Gerty se voli igrati s malom djecom no istovremeno ima erotske fantazije o mladiću kojeg poznaje. Bloom im vraća loptu s kojom su se djeca igrala; sviđa mu se Gerty, a i on zanima nju. Cissy odlazi do njega da ga upita koliko je sati. U obližnjoj crkvi se služi misa. Gerty promatra vatromet u blizini i tako da joj Bloom vidi donje rublje. On doživljava [[orgazam]] istovremeno s praskom raketa. Djevojke se ustaju i on primijeti da Gerty šepa. Uočava da mu je sat stao u četiri i pol. Zamišlja sastanak Boylana i Molly. Razmišlja o mnoštvu sporednih stvari dok leži na plaži. Odluči posjetiti gđu Purefoy koja je u rodilištu. Štapom piše poruku za Gerty u pijesku, ali odustaje i izbriše ju. ====14. poglavlje: Volovi sunca==== Bloom posjećuje Minu Purefoy u rodilištu u ulici Holles. Susreće liječnika Dixona koji ga odvodi u sobicu u prizemlju gdje liječnici piju i banče. Tu su Stephen, Lynch, Lenehan i još nekolicina. Stephen je preplašen udarom groma, rugaju mu se svi osim Blooma koji ga pokušava smiriti. Dolazi Buck Mulligan u društvu Bannona koji je u vezi s Milly, Bloomovom kćeri. Razgovaraju o rađanju, o tome treba li pri porođaju spasiti majku ili dijete, o bezgrešnom začeću, o kontracepciji, prirođenim manama i defektima, mrtvorođenčadi, određivanju spola djeteta. Spominju se konjske trke i "bolest nogu i žvala". Sestra ih izvještava da je gđa Purefoy rodila sina. Nazdravljaju ocu djeteta. Nakon toga odlaze prema Burkeovom pubu i razilaze se. Ovo poglavlje opisuje razvoj engleskog jezika. Počinje parodijom prevedenih latinskih klasika i [[Biblija|Biblij]]e, nastavlja se oponašanjem pisaca od [[John Bunyan|Bunyan]]a, [[Daniel Defoe|Defoe]]a, [[Laurence Sterne|Sterne]]a do [[Charles Dickens|Dickens]]a i Thomasa Carlylea i prelazi u gotovo nerazumljivi dablinski žargon. ====15. poglavlje: Kirka==== Ponoć. Mjesto radnje je noćna "bordelska" četvrt Dublina. Na početku vidimo Stephena i Lyncha u prolazu. Potom pratimo pijanog Blooma kako luta ulicama. Priviđaju mu se otac i majka, supruga Molly i gđa. Breen – svi ga kore. Zamišlja sebe u raznim ulogama: kao političara i ljubavnika. Zatim odlazi u bordel Belle Cohen. U njegovim halucinacijama pojavljuju se tri verzije njega: pravi Bloom, Henry Flower – njegov pseudonim pod kojim se dopisuje s Marthom Clifford – i Lipoti Virag, njegov djed. Zabavlja se s trima [[prostitutka]]ma – Zoe, Florry i Kitty. S njima su Lynch i Stephen koji svira pijanolu. Bloomova androginost dolazi do izražaja kad, opet kroz halucinacije, mijenja uloge s Bellom Cohen koja postaje sadist Bello, dok se on pretvara u ženu. Kasnije primjećuje Stephena kako preplaćuje usluge i pobrine se da mu se vrati novac. Stephenu se priviđa njegova majka u obliku raspadajućeg trupla, tražeći od njega da se pokaje. On, u napadu ludila, jasenovim štapom razbija svijećnjak i bježi dok Bloom s Bellom podmiruje dug kreće za njim. Nalazi ga u nezgodnoj situaciji: vrijeđao je Cissy Cafrey koja je bila u društvu dvojice [[Engleska|engleskih]] vojnika, Carra i Comptona. Prvi udara Stephena jer je vrijeđao engleskog kralja. Policija rastjera gomilu, a smiruje ih Corny Kelleher. Dok Bloom Stephenu pomaže ustati priviđa mu se njegov preminuli sin Rudy. Ovaj je dio napisan u dramskom obliku, a pripovjedač progovara samo kroz scenske upute. U poglavlju do izražaja dolazi uglavnom podsvijest likova. Napisan je fantazmagorički, prikazujući halucinacije i maštarije pijanih protagonista. Zbog toga je vrlo teško odrediti granicu između privida i zbilje. ===Treći dio: Nostos=== ====16. poglavlje: Eumej==== Bloom pomaže Stephenu da se sabere i stane na noge nakon udarca zadobivenog od engleskih vojnika. Odvodi ga u Kozoderovo svratište. Tamo nailaze na mornara koji im pripovijeda priče s puta. Raspituje se za Stephenova oca. Bloom primijeti ludu prostitutku koju je sreo ranije tog dana. Stephen traži da sa stola uklone nož. Čitaju lokalne novine s vijestima o Dingamovom sprovodu i konjskim trkama. U svratištu se raspreda teorija da je irski političar [[Charles Stewart Parnell|Parnell]] još živ. Bloom se sjeća svog susreta s njim kad mu je podigao šešir. Pokazuje sliku supruge Molly Stephenu i poziva ga k sebi. ====17. poglavlje: Itaka==== Bloom se sa Stephenom vraća kući u sitne noćne sate. Shvaća da je zaboravio ključ pa u kuću ulazi kroz prozor. Poziva Stephena unutra i priprema mu kakao te neko vrijeme provode pričajući. Nakon što su se zajedno pomokrili, Stephen odlazi. Bloom odlazi u krevet gdje ga supruga Molly ispituje kako je proveo dan. Nakon što ju poljubi u stražnjicu, oboje idu na počinak. Ovo poglavlje napisano je kao katekizam, u obliku objektivnih pitanja i odgovora. Razgovor Blooma i Stephena kroz koji se oni tek sad bolje upoznaju zato nije direktno prikazan. Umjesto toga saznaje se gomila uglavnom beznačajnih detalja o likovima (npr. njihova točna težina i datum zadnjeg vaganja) i njihovoj okolini (npr. točan raspored predmeta u ladici stola) – detalja kojim je opterećen moderni čovjek. ====18. poglavlje: Penelopa==== Ovo poglavlje sastavljeno je isključivo od struje svijesti, solilokvija Molly Bloom. To su misli koje joj prolaze kroz glavu dok uz muža leži u krevetu čekajući da zaspi, pretočene u jednu rečenicu od 60 stranica podijeljenu u osam dugačkih pasusa bez točke, zareza ili ikakvih interpunkcijskih znakova. Sam Joyce je pokušao objasniti ovo poglavlje u jednom pismu: "''Penelopa'' je vrhunac knjige. Prva rečenica sadrži 2500 riječi. U epizodi je osam rečenica. Počinje i završava ženskim ''Da''. Doima se kao golema zemaljska kugla koja se polako, ravnomjerno i sigurno oko svoje osi, a četiri središnje točke su joj ženske grudi, guzica, maternica i pička [sic] koje izražavaju riječi ''jer'', ''dno'', ''žena'' i ''da''. Iako je vjerojatno opscenija od bilo kojeg drugog poglavlja, čini se da je savršeno zdrava i puna nemoralnog, plodnog, nevjerodostojnog, privlačnog, mudrog, ograničenog, razboritog, ravnodušnog ''Weib. Ich bin der Fleisch des stets bejaht'' (Žena. Ja sam meso koje stalno govori da)".<ref>[[#Ellmann|Ellmann 1975.]], str. 285</ref> Moly razmišlja o Bloomu, nesposobnom da zadrži posao, i o njegovim avanturama sa sluškinjama. Prisjeća se popodnevnog susreta s Vatrenim Boylanom koji ju za razliku od muža može seksualno zadovoljiti. Misli kako je ipak sretna da ima pristojnog Blooma za muža, ne kao Josie Breen koja se udala za luđaka. Razmišlja o svojim velikim grudima i misli kako su mnogo ljepše od muških genitalija. Sjeća se djetinjstva provedenog s ocem, majorom Tweedyjem, na [[Gibraltar]]u i svoje prve ljubavi, poručnika Mulveya te prvog poljupca pod Maurskim zidom. Razmišlja o kćeri Milly na koju je ljubomorna otkad se osamostalila. Misli i na pokojnog sina Rudyja. Ima mjesečnicu i sretna je što nije zatrudnjela s Boylanom. Ima erotske maštarije o Stephenu. Misli kako bi ju on mogao podučavati [[talijanski jezik|talijanskom]], a ona njega [[španjolski jezik|španjolskom]]. Razmišlja ponovno o Bloomu i zaključuje da je njegova krivica što ga vara. Odlučuje sutradan kupiti cvijeće. Na kraju se prisjeća susreta s Bloomom na Gibraltaru i trenutka kad je pristala udati se za nj, ponavljajući riječ "da" dok tone u san. {{citat5|...gdje sam bila Planinski cvijet da kada sam stavila ružu u kosu kao što to rade one andaluzijske djevojke ili da stavim crvenu i na to kako me poljubio pod Maurskim zidom i pomislila sam dobro ili on ili netko drugi i onda sam mu očima naredila da opet zamoli da i onda me on upitao hoću li reći da planinski moj cvijete i najprije sam ga zagrlila da i privukla ga dolje k sebi da osjeti moje tako mirisave grudi i srce mu je kucalo kao ludo i rekla sam da hoću Da.|}} ==Likovi== ===Leopold Bloom=== [[Datoteka:Poldy.png|thumb|200 px|desno|Joyceov crtež Leopolda Blooma]] Bloom je tridesetosmogodišnjak i živi u Dublinu. Zaposlen je kao akviziter oglasa za Freemans Journal. Njegov otac Rudolph Virag je porijeklom [[Mađarska|mađarski]] židov koji je prešao na [[kršćanstvo]]. Bloom je [[katolicizam|katolik]]. Živi na adresi Eccles Street 7 sa suprugom Molly. Ima petnaestogodišnju kćer Milicent "Milly" koja ne živi s njim, jer je zaposlena kod jednog fotografa. Njegovo mlađe dijete, sin Rudy, umrlo je po rođenju jedanaest godina prije radnje romana. Smrt sina i samoubojstvo oca ostavili su posljedice na njemu. Bloom je "pravi" dablinac iako nije tipičan malograđanin kakve [[James Joyce|Joyce]] često prikazuje. Bloom je dobar suprug i otac, miroljubiv, dobroćudan i blag. Mnogi ga poznanici ismijavaju zbog takve osobnosti. Ne uklapa se u nacionalističko i malograđansko društvo pa stoga ima uzak krug dobrih prijatelja. Pokazuje amatersko zanimanje za [[znanost]], a u mašti je dobar ljubavnik. Dopisuje se s nepoznatom "Marthom" iako nije sposoban prevariti ženu. Svjestan je da ga vara, no to joj ne priznaje i voli je bez obzira na to. Njegovo lutanje Dublinom [[16. lipnja]] [[1904.]] u romanu je ekvivalent lutanjima [[Homer]]ovog mitskog junaka [[Odisej]]a. ===Stephen Dedalus=== Stephen je autoportret Joycea i glavni lik njegovog prethodnog romana [[Portret umjetnika u mladosti]]. Stephen je dvadesetdvogodišnji pjesnik, egoističan je, arogantan, samouvjeren i povučen iz društva. Unatoč naravi on se još nije iskazao kao umjetnik. Stephen se vratio u Irsku nakon boravka u Parizu. Živi u kuli Martello u Sandymountu s dvojicom studenata Buckom Mulliganom i [[engleska|Englezom]] Hainesom te prezire obojicu, naročito podrugljivog Mulligana koji je zasnovan na stvarnom piščevom poznanstvu s Oliverom St. Johnom Gogartyjem. Zaposlen je kao nastavnik u jednoj školi. Stephen ima problema s obitelji: ne komunicira s ocem pijanicom Simonom (koji je prijatelj s Bloomom), a progoni ga uspomena na preminulu majku za koju se odbio pomoliti dok je umirala. Ima teoriju o [[Shakespeare]]ovom [[Hamlet]]u koju raspreda u romanu. Iako nije Bloomov sin on odgovara liku Odisejevog sina Telemaha u [[Odiseja|Homerovom epu]]. Tijekom radnje između njih dvojice se uspostavlja odnos sličan onom oca i sina. ===Molly Bloom=== Marion "Molly" Bloom supruga je Leopolda Blooma. Ona je kućanica i ne posjeduje šire obrazovanje. Radi kao amaterska pjevačica. Rođena je na [[Gibraltar]]u kao Marion Tweedy, kći majora Tweedyja. Uz djetinjstvo je vežu lijepe uspomene: tamo je upoznala prvu ljubav poručnika Mulveyja i prvi put srela Blooma. Ona je mlađa od muža i vrlo privlačna, ponosi se svojim velikim grudima. Bloom i ona nisu imali [[snošaj]] još od smrti njihova sina Rudyja te se stoga okreće ljubavnicima. Trenutno je to njen menadžer Vatreni Boylan s kojim se sastaje i tijekom radnje romana iako taj susret nije prikazan. Usprkos tome zadovoljna je što ima Blooma za muža. Lik Molly Bloom odgovara liku [[Penelopa|Penelop]]e u Odiseji. Tu se radi o duhovitoj obrnutoj paraleli: brakolomna Molly utjelovljenje je vjerne Penelope. ===Sporedni likovi=== Uliks je roman prepun detalja iz gradske svakodnevice. Shodno tomu, u njemu se pojavljuje velik broj likova. [[Datoteka:Orpen OSJGogarty.jpg|thumb|200 px|desno|Oliver St. John Gogarty prema kojem je stvoren lik Bucka Mulligana]] '''Malachi "Buck" Mulligan''' je mladi student [[medicina|medicin]]e i Stephenov sustanar. Vrlo je nepristojan i podrugljiv, ali i omiljen u društvu. Stephen ga prezire i smatra ga uzurpatorom – zauzeo je kulu u za koju on plaća stanarinu i pozvao odbojnog Hainesa. Bloomu se također ne sviđa. Buck se pojavljuje u prvom poglavlju u kuli te kasnije u knjižnici i na liječničkoj pijanci. '''Haines''' je student etnologije koji se zanima za [[Irska|Irsku]], a živi sa Stephenom i Buckom. Obojici se ne sviđa, no Buck to prikriva. Pokazuje zanimanje za Stephenovu teoriju o Hamletu. Pojavljuje se u na početku romana te za vrijeme pijanke u bolnici. '''Garrett Deasy''' je ravnatelj škole u kojoj Stephen radi kao nastavnik. On je [[protestantizam|protestant]], podržava uniju Irske i Engleske te je antisemit koji židove optužuje za probleme u državnoj ekonomiji. Stephen s njim razgovara u drugom poglavlju, a kasnije objavljuje njegov članak o goveđoj bolesti. Lik Desyja odgovara mudracu Nestoru iz Odiseje – riječ je opet o duhovitoj obrnutoj paraleli. '''Simon Dedalus''' je otac Stephen Dedalusa. Rođen je u [[Cork]]u i bio je jedan od dobrostojećih ljudi i uglednih građana. No njegov alkoholizam doveo je obitelj na rub propasti. Unatoč tome, vrlo je cijenjen u društvu. U lošim je odnosima sa sinom Stephenom. Pojavljuje se na sprovodu Paddyja Dingama i u pubu hotela Ormond gdje pokazuje svoj pjevački talent. '''Martin Cunningham''' je jedan od Bloomovih najboljih prijatelja. Iako gleda na nj kao na stranca vrlo često mu pomaže. U nesretnom je braku. Pojavljuje se za vrijeme Dingamova sprovoda, u jednoj epizodi ''Lutajućih stijena'' te na kraju epizode ''Kiklop'', u pubu Barnyja Kiernana. Tamo pokušava smiriti svađu između Blooma i Građanina te pomaže Bloomu da uđe u kočiju kad ga ovaj napadne. Cunninghamse pojavio i u ''Dublincima'', ranijem Joyceovom djelu. '''Corny Kelleher''' je pogrebnik koji sahranjuje Paddyja Dingama. Ima kratku epizodu u lutajućim stijenama. Nakon tučnjave u epizodi ''Kirka'', on smiruje policiju. '''J.J. O'Molloy''' je Bloomov poznanik. Nalazi se u teškoj financijskoj krizi. Bloom ga sreće u novinskoj redakciji te kasnije kod Barnyja Kiernana. Također se pojavljuje u ''Dublincima''. '''Tom Kernan''' je trgovac [[čaj]]em. Pojavljuje se u šestom (na pogrebu), desetom i jedanaestom poglavlju. Ovaj lik je stvarno postojao. '''Bantam Lyons''' je Bloomov poznanik. Na kraju petog poglavlja Bloom mu spominje letak, što ovaj protumači kao mig za konjske trke. Konj "Letak" stvarno pobjeđuje – što će kasnije dovesti do nesporazuma. '''Ned Lambert''' je zaposlenik u poljoprivrednom dućanu. Pojavljuje se kratko u šestom, sedmom i dvanaestom poglavlju. '''Lenehan''' je dublinski šaljivdžija. Pojavljuje se u novinskoj redakciji, u hotelu Ormond s Boylanom, kod Barnyja Kiernana te u rodilištu na pijanci. '''Myles Crawford''' je urednik novina Freemans Journal u kojim radi Bloom. U sedmom poglavlju Bloom pokušava plasirati oglas za Keysa, no Crawford odbija njegovu ideju. Stephen mu je mnogo draži. '''Joe Hynes''' je Bloomov poznanik. Bloom ga susreće u redakciji i kasnije u Kiernanovom pubu. '''Josie Breen''' je bivša Bloomova simpatija i Mollyna suparnica za njegovu naklonost. Sad je ostarjela i udana je za ludog Dennisa Breena kojeg mora pratiti po gradu. Bloom ju nakratko susreće u osmom poglavlju, a pojavljuje se i u jednoj njegovoj halucinaciji za vrijeme epizode u bordelu. '''Dennis Breen''' je Josien poludjeli suprug. Razbjesnilo ga je to što mu je netko poslao dopisnicu na kojoj piše "T.U.P: tup" kao neslanu šalu. Hoda po gradu tražeći odvjetnika tako da nepoznatog pošiljaoca izvede pred sud. Predmet je izrugivanja. '''Njuškalo Flynn''' je Bloomov prijatelj. Susreću se u pubu Davyja Byrnea. '''Davy Byrne''' je vlasnik restorana koji Bloom posjećuje u epizodi ''Lestrigonci''. Byrne je bio stvarna osoba, a njegov restoran postoji i danas. '''Vatreni Hugh Boylan''' je Mollyn glazbeni menadžer i ljubavnik. Vrlo je popularan u društvu. Bloom ga primijeti nekoliko puta – dok se kočijom vozi na sprovod, pred državnom knjižnicom i u hotelu Ormond – ali ga izbjegava i ne želi se susresti s njim. On zna za njegovu aferu s Molly, ali ne želi o tome govoriti. '''John Eglinton''' je pseudonim stvarnog esejista Williama Kirkpatricka Mageeja. Pojavljuje se u državnoj knjižnici gdje Stephen razlaže svoju teoriju o Hamletu. Njih dvojica se ne slažu u mnogim pogledima, ali je Eglinton ipak dojmljen Stephenom. '''A.E.''' je pseudonim slavnog književnika [[George William Russell|Georgea Williama Russella]]. On se također pojavljuje u knjižnici za vrijeme Stephenove rasprave. '''Richard Best''' je knjižničar u Dublinskoj državnoj knjižnici. Sudjeluje na raspravi o Hamletu u devetom poglavlju. '''Thomas Lyster''' je knjižničar u Dublinskoj državnoj knjižnici. Po vjeroispovijesti je kveker. Sudjeluje na raspravi o Hamletu u devetom poglavlju. '''Don John Conmee''' je egoistični svećenik. Pojavljuje se u prvoj epizodi ''Lutajućih stijena''. Također je lik u Joyceovom romanu [[Portret umjetnika u mladosti]]. '''Kathy, Boody i Dilly Dedalus''' su Stephenove sestre koje se pojavljuju u ''Lutajućim stijenama''. '''Lydia Douce i Mina Kennedy''' su konobarice u hotelu Ormond. One su ekvivalent [[Sirene|Sirenama]] u Odiseji. Lydiji se sviđa Boylan. '''Ben Dollard''' je pjevač, tenor. Pojavljuje se u bar Ormond hotela gdje na oduševljenje okupljenih pjeva o revolucionaru Robertu Emettu. '''Ritchie Goulding''' je Stephenov stric. Pojavljuje se u epizodi Sirene. '''Alf Bergan''' je šaljivdžija i besposličar. Pojavljuje se u epizodi ''Kiklop'' gdje naročito ismijava ludog Breena. '''Bob Doran''' je pospana pijanica na kojeg Bloom nailazi u pubu Bernyja Kiernana. Pojavio se kao lik u ''Dublincima''. '''John Wyse Nolan''' je Bloomov poznanik koji se pojavljuje u Kiernanovom pubu u epizodi ''Kiklop''. '''Građanin''' je žestoki irski nacionalist i antisemit. Vlasnik je ljutog starog psa Garryowena. Nekoć je bio istaknut sportaš. Najistaknutiji je od likova koji se pojavljuju kod Kiernana u dvanaestom poglavlju. On, sa svojim skučenim gledištem na svijet, predstavlja [[Kiklop]]a iz Odiseje. Na kraju epizode on napada Blooma zbog njegovog židovskog porijekla i baca na njega praznu kutiju keksa. Lik građanina zasnovan je na Michaelu Cusacku, osnivaču Irskog Atletskog Udruženja. '''Neimenovani pripovjedač epizode ''Kiklop''''' je lik koji se pojavljuje kod Kiernana. Po zanimanju je "utjerivač sumnjivih i neutjerljivih dugova". Ima izrazito negativno mišljenje o Bloomu. '''Gerty Macdowell''' je djevojka koju Bloom vidi na plaži u epizodi ''Nausikaja''. Šepa na jednu nogu i pokušava to prikriti. Nedavno ju je ostavio dečko Reggy Wyllie. Bloom ju promatra i masturbira, čega je ona svjesna te ima erotske maštarije s njim. Njih dvoje ne stupaju u kontakt u romanu. '''Edy Boardman''' je Gertyna ozbiljna prijateljica. Na plaži je sa svojim djetetom. '''Cissy Caffrey''' je Gertyna prijateljica koja voli zabavu i provode. Pojavljuje se u epizodi na plaži gdje čuva dvoje mlađe braće Tommyja i Jackyja. Kasnije se pojavljuje u noćnoj četvrti u društvu dvojice vojnika. '''Dixon''' je student medicine. Bloomu je već prije pomogao oko uboda pčele, a u epizodi ''Volovi sunca'' uvodi ga na liječničku zabavu u bolnici. '''Lynch''' je student medicine i Stephenov prijatelj. Pojavljuje se na liječničkoj pijanci sa Stephenom, a kasnije zajedno odlaze u bordel Belle Cohen. Navodno je u vezi s jednom od prostitutki što tamo rade. Pojavio se i u Joyceovom [[Portret umjetnika u mladosti|Portretu]]. '''Alec Bannon''' je u vezi s Bloomovom kćeri Milly. Pojavljuje se kratko u ''Volovima sunca''. '''Madden, Costello i Carrothers''' su studenti medicine koji se pojavljuju na pijanci u ''Volovima sunca''. '''Zoe, Kitty i Florry''' su prostitutke u bordelu Bele Cohen koje se pojavljuju u epizodi ''Kirka''. '''Redov Carr i redov Compton''' su dvojica engleskih vojnika s kojima se Stephen sukobljava u epizodi ''Kirka''. '''Bella Cohen''' je vlasnica bordela. Pojavljuje se u petnaestom poglavlju. U Bloomovoj halucinaciji ona mijenja uloge s njim i postaje sadist Bello. Ona odgovara liku [[Kirka|Kirke]], čarobnice iz Odiseje koja je pretvarala ljude u svinje. ==Teme== ===Kritika suvremenog svijeta=== Kritičar S. L. Goldberg ističe da je ''Uliks'' prikaz ispraznosti suvremenog ljudskog društva. Prema tome paralela s Homerovom [[Odiseja|Odisej]]om dekonstrukcija je grčkog mita koji više ne postoji u modernom svijetu. Na, za Joycea tipičan, parodičan i duhovit način prikazano je kako se svijet [[Antička Grčka|antičke Grčke]], svijet [[heroj]]a, pretvorio u svijet krčmi i [[javna kuća|javnih kuća]] u kojima više nema heroja – tamo vladaju primitivci i malograđani. Roman svjedoči i o potpunom opredmećenju današnjeg čovjeka: dok se Homerov Odisej obišavši čitav antički svijet pobjedonosno vraća kući, Joyceov Bloom se izgubio u vlastitoj postojbini. No ''Uliks'' je mnogo više od samo toga – on nam u konačnici onim završnim "Da" iz solilokvija Molly Bloom humanistički poručuje da život treba objeručke prihvatiti i proživjeti ga onakvog kakav jest. ===Odnos roditelja i djeteta=== Jedan od najvažnijih simbola ovog romana je grčki ομφαλός (omfalos), pupak svijeta koji predstavlja pupčanu vrpcu – vezu majke i djeteta. Stephenu se on u mnogim prilikama pojavljuje u svijesti kao što ga progoni i uspomena na vlastitu majku. On je za majku bio vrlo vezan u djetinjstvu – što posebice saznajemo iz ranijeg Joyceovog dijela [[Portret umjetnika u mladosti|Portret umjetnika]] – no kad je umirala od [[rak (bolest)|rak]]a iz principa je odbio pomoliti se za nju i ispuniti joj time posljednju želju. S ocem Simonom ima mnogo gori odnos te je gotovo prestao komunicirati s njim, djelomice zbog njegovog alkoholizma koji je imao katastrofalne posljedice na obiteljske financije, a djelomice zato što je on jedan od malograđana kojih se Stephen, kao umjetnik slobodna uma, kloni. Kao što je Stephen izgubio oca (u duhovnom smislu), tako je i Bloom, drugi glavni lik, izgubio sina. Njegov sin Rudy umro je po rođenju jedanaest godina prije događaja opisanih u romanu. Njihov susret na kraju knjige je stoga središnji događaj u knjizi – Stephen u Bloomu vidi zamjenu za oca, a Bloom u njemu zamjenu za mrtva sina.<ref>[[#Vidan 1996.|Vidan 1996.]], str. 59</ref> Na odnos oca i sina aludira se više puta: u Odiseji su to simbolično [[Odisej]] i Telemah, u Stephenovoj teoriji o [[Hamlet]]u kraljević Hamlet je upravo [[Shakespeare]]ov sin, a spominje se i heretička ideja da su prve dvije [[Božanske osobe u kršćanstvu|božanske osobe]], Otac i Sin, jedno. ===Novo gledište=== Jedna od važnih poruka ''Uliksa'' je potreba da se stvari sagledaju iz više gledišta. Joyceovo korištenje brojnih stilova tako se može tumačiti kao pokušaj da se čitatelju otvore novi vidici. Također se uklapa i činjenica da kroz djelo ne progovara sam pisac već njegovi likovi te nam tako ostavlja da ih sami protumačimo. Potrebu za time iznosi i sam [[Leopold Bloom]] svojom liberalnošću, miroljubivošću i potrebom da uvaži svačije mišljenje. Simbol višestrukog gledišta time postaje i [[paralaksa]] u [[astronomija|astronomiji]] koja zaokuplja Blooma u nekoliko navrata. ==="Metempsihoza"=== Metempsihoza ili transmigracija duša igra važnu ulogu u ''Uliksu'' i u umu Leopolda Blooma otkad ga je supruga Molly upitala "što znači ona riječ metem psi što". [[Preobrazba]] je ključna za shvaćanje djela: [[Odisej]] se pretvorio u Blooma, vjerna Penelopa u brakolomnu Molly koja postaje simbol ženstvenosti i majke [[Zemlja|Zemlje]], Telemah se pretvorio u Stephena koji svog oca alkoholičara mijenja Bloomom – naposljetku [[Antička Grčka]] je postala svijet današnjice. Motivi se također ponavljaju i postaju nešto drugo: Martha Clifford s kojom se Bloom dopisuje postaje Martha iz Flotowljeve opere, veza studenta Bannona i "neke djevojke" o kojoj govori Buck Mulligan za Blooma postaje veza njegove kćeri Milly i "nekog studenta", za tajanstvenog čovjeka u mackintosh ogrtaču s Dingamova sprovoda ispostavlja se da se stvarno zove Mackintosh<ref>[[#Vidan 1996.|Vidan 1996.]], str. 58 – 60</ref> itd. ==Simboli i motivi== Uliks zamršen splet motiva i pun je aluzija na znanost i kulturu kao i raznih simbola. Svako poglavlje koristi zasebnu književnu tehniku, a ima i odgovarajuću umjetnost, boju, simbol i dio tijela. ===Gilbertova shema=== Najpoznatiji pregled simbola i motiva je onaj književnog teoretičara Stuarta Gilberta: {| class="wikitable" |- ! style="width:15%;" | Naslov ! style="width:11%;" | Mjesto ! style="width:7%;" | [[Vrijeme]] ! style="width:11%;" | [[Organ|Dio tijela]] ! style="width:11%;" | [[Boja]] ! style="width:11%;" | [[Simbol]] ! style="width:11%;" | [[Umjetnost]] ! style="width:18%;" | Književna tehnika |- | Telemah | Kula | align="center" | 8 sati | - | [[Bijela]]/Zlatna | Naslijedstvo | [[Teologija]] | Pripovjedanje (mlado) |- | [[Nestor]] | [[Škola]] | align="center" | 10 sati | - | [[Smeđa]] | [[Konj]] | [[Povijest]] | Katekizam (subjektivan) |- | [[Protej]] | Plaža | align="center" | 11 sati | - | [[Zelena]] | [[Plima]] | [[Filologija]] | Monolog (muški) |- | Kalipsa | Kuća | align="center" | 8 sati | [[Bubreg]] | [[Narančasta]] | [[Nimfa]] | [[Ekonomija]] | Pripovijedanje (odraslo) |- | Lotofazi | Kupelj | align="center" | 10 sati | Genitalije | - | [[Pričest]] | [[Botanika]]/[[Kemija]] | Narcisizam |- | [[Had]] | Groblje | align="center" | 11 sati | [[Srce]] | [[Bijela]]/[[Crna]] | Grobar | [[Vjera]] | Inkubizam |- | [[Eol]] | Novinska redakcija | align="center" | Podne | [[Pluća]] | [[Crvena]] | Uredništvo | [[Retorika|Govorništvo]] | Entimemika |- | Lestrigonci | Ručak | align="center" | 13 sati | [[Jednjak]] | - | [[Policija]] | [[Arhitektura]] | Peristaltika |- | [[Scila]] i [[Haribda]] | [[Knjižnica]] | align="center" | 14 sati | [[Mozak]] | - | Stratford-upon-Avon/[[London]] | [[Književnost]] | [[Dijalektika]] |- | [[Lutajuće stijene]] | Ulica | align="center" | 15 sati | [[Krv]] | - | [[Građani]] | [[Mehanika]] | [[Labirint]] |- | [[Sirene]] | Koncertna dvorana | align="center" | 16 sati | [[Uho|Uši]] | - | [[Konobar]]ice | [[Glazba]] | Fuga per canonem |- | [[Kiklop]] | [[Pub]] | align="center" | 17 sati | [[Mišić]]i | - | [[Nacionalizam|Nacionalist]] | [[Politika]] | Gigantizam |- | [[Nausikaja]] | Stijene | align="center" | 20 sati | [[Oko|Oči]], [[Nos]] | Siva/[[Plava]] | Djevica | [[Slikarstvo]] | Tumescencija/Detumescencija |- | Volovi sunca | [[Bolnica]] | align="center" | 22 sati | [[Maternica]] | [[Bijela]] | [[Majka]] | [[Medicina]] | Razvoj embrija |- | [[Kirka]] | [[Javna kuća|Bordel]] | align="center" | Ponoć | Mišićno-koštani sustav | - | [[Prostitutka|Kurva]] | [[Magija]] | [[Halucinacija]] |- | Eumej | Sklonište | align="center" | 1 sat | [[Živci]] | - | Mornari | [[Navigacija]] | Pripovjedanje (staro) |- | [[Itaka]] | Kuća | align="center" | 2 sata | [[Kostur]] | - | [[Komet]] | [[Znanost]] | Katekizam (objektivan) |- | [[Penelopa]] | Krevet | align="center" | - | [[Meso]] | - | [[Zemlja]] | - | Monolog (ženski) |} ===Linatijeva shema=== Ovaj pregled sastavio je sam [[1920.]] [[James Joyce]] za svog prijatelja Carla Linatija. <table border="1px" cellpadding="5px" rules="all"> <th>Naslov</th> <th>Vrijeme</th> <th>[[Boja]]</th> <th>Likovi</th> <th>[[Znanost]] / [[Umjetnost]]</th> <th>Značenje</th> </tr> <tr> <td>[[Telemah]]</td> <td> 8 – 9 sati</td> <td>Zlatna / [[Bijela]]</td> <td> *Telemah *Mentor *Antinoje *Prosci *Penelopa </td> <td>[[Teologija]]</td> <td>Borba istjeranog sina</td> </tr> <tr> <td>[[Nestor]]</td> <td>9 – 10 sati</td> <td>[[Smeđa]]</td> <td> *Telemah *Nestor *Pizistrat *[[Helena]] </td> <td>[[Povijest]]</td> <td>Mudrost starješina</td> </tr> <tr> <td>[[Protej]]</td> <td>10 – 11 sati</td> <td>[[Plava]]</td> <td> *Telemah *Protej *[[Menelaj]] *Helena *Megapent </td> <td>[[Filologija]]</td> <td>Prvotna tvar</td> </tr> <tr> <td>[[Kalipsa]]</td> <td>8 – 9 sati</td> <td>[[Narančasta]]</td> <td> *Kalipsa *Penelopa *[[Odisej]] *Kalidika </td> <td>[[Mitologija]]</td> <td>Odlazak putnika</td> </tr> <tr> <td>Lotofagi</td> <td>9 – 10 sati</td> <td>Tamno [[smeđa]]</td> <td> *Euriloh *Polit *Odisej *Nausikaja </td> <td>[[Kemija]]</td> <td>Iskušenje [[vjera|vjere]]</td> </tr> <tr> <td>[[Had]]</td> <td>11 sati – podne</td> <td>[[Crna|Crno]]-[[Bijela|bijelo]]</td> <td> *Odisej *Elpenor *Ajant *[[Agamemnon]] *Hercules *Erifila *[[Sizif]] *Orion *Laert *[[Prometej]] *[[Kerber]] *Tiresija *Had *[[Perzefona]] *Telemah *Antinoje </td> <td>-</td> <td>Silazak u ništavilo</td> </tr> <tr> <td>[[Eol]]</td> <td>podne – 13 sati</td> <td>[[Crvena]]</td> <td> *Eol *Sinovi *Telemah *Mentor *Odisej </td> <td>[[Retorika]]</td> <td>Poruga pobjede</td> </tr> <tr> <td>Lestrigonci</td> <td>13 – 14 sati</td> <td>[[Krv]]avo [[crvena]]</td> <td> *Antifat *Kći zavodnica *Odisej </td> <td>[[Arhitektura]]</td> <td>Potištenost</td> </tr> <tr> <td>[[Scila]] and [[Haribda]]</td> <td>14 – 15 sati</td> <td>-</td> <td> *Scila *Haribda *Telemah *Odisej *Antinoje </td> <td>[[Književnost]]</td> <td>Dvosjekli mač</td> </tr> <tr> <td>[[Lutajuće stijene]]</td> <td>15 – 16 sati</td> <td>[[Duga]]</td> <td> *Predmeti *Mjesta *Sile *Odisej </td> <td>[[Mehanika]]</td> <td>Neprijateljska sredina</td> </tr> <tr> <td>[[Sirene]]</td> <td>16 – 17 sati</td> <td>[[Koralj]]na</td> <td> *Leukoteja *Partenopa *Odisej *[[Orfej]] *Menelaj *[[Argonauti]] </td> <td>[[Glazba]]</td> <td>Slatka prijevara</td> </tr> <tr> <td>[[Kiklop]]</td> <td>17 – 18 sati</td> <td>[[Zelena]]</td> <td> *Prometej *Nitko *[[Galateja]] *Odisej </td> <td>[[Kirurgija]]</td> <td>Egocidni užas</td> </tr> <tr> <td>[[Nausikaja]]</td> <td>20 – 21 sat</td> <td>Siva</td> <td> *Nausikaja *Sluškinja *Alkinoj *Areta *Odisej </td> <td>[[Slikarstvo]]</td> <td>Projicirana iluzija</td> </tr> <tr> <td>Volovi sunca</td> <td>22 – 23 sata</td> <td>[[Bijela]]</td> <td> *Lampetija *Faetuza *[[Helije]] *[[Zeus]] *Odisej </td> <td>[[Fizika]]</td> <td>Vječna stada</td> </tr> <tr> <td>[[Kirka]]</td> <td>23 sata – ponoć</td> <td>[[Ljubičasta]]</td> <td> *[[Kirka]] *Svinje *Telemah *Odisej *[[Hermo]] </td> <td>[[Ples]]</td> <td>Mizandrična ljudožderka</td> </tr> <tr> <td>[[Eumej]]</td> <td>ponoć – 1 sat</td> <td>-</td> <td> *Eumej *Odisej *Telemah *Zao pastir *Lažni glasnik </td> <td>-</td> <td>Zasjeda na domaćem terenu</td> </tr> <tr> <td>[[Itaka]]</td> <td>1 – 2 sata</td> <td>-</td> <td> *Telemah *Euriklija *Prosci *Odisej </td> <td>-</td> <td>Oboružana nada</td> </tr> <tr> <td>[[Penelopa]]</td> <td><math>\infty</math></td> <td>-</td> <td> *Odisej *Laert *Penelopa</td> <td>-</td> <td>Minuli snovi</td> </tr> </table> <table border="1px" cellpadding="5px" rules="all"> <tr> <th>Naslov</th> <th>Tehnika</th> <th>[[Organ|Dio tijela]]</th> <th>[[Simbol]]i</th> </tr> <tr> <td>[[Telemah]]</td> <td> [[Dijalog]] trojice ili četvorice, Pripovijedanje, Monolog </td> <td>-</td> <td>[[Hamlet]], [[Irska]], Stephen</td> </tr> <tr> <td>[[Nestor]]</td> <td> [[Dijalog]] dvojice, Pripovijedanje, Monolog </td> <td>-</td> <td>[[Ulster]], [[žena]], praktičnost</td> </tr> <tr> <td>[[Protej]]</td> <td> Monolog </td> <td>-</td> <td>[[Svijet]], [[plima]], [[Mjesec]], [[evolucija]], [[preobrazba|metamorfoza]]</td> </tr> <tr> <td>[[Kalipsa]]</td> <td> [[Dijalog]] dvojice, Monolog </td> <td>[[Bubreg|Bubrez]]i</td> <td>[[Vagina]], progonstvo, [[nimfa]], [[Izrael]]sko ropstvo</td> </tr> <tr> <td>Lotofagi</td> <td> [[Dijalog]], [[Molitva]], Monolog </td> <td>Koža</td> <td>Domaćin, [[penis]] in the kupeljima, pjena, [[cvijet]], [[lijek]]ovi, [[kastracija]], [[zob]]</td> </tr> <tr> <td>[[Had]]</td> <td> [[Dijalog]], Pripovijedanje </td> <td>[[Srce]]</td> <td>[[Groblje]], presveto srce, prošlost, nepoznati čovjek, the nesvijest, [[srčane bolesti|srčana mana]], ostaci, slomljeno srce</td> </tr> <tr> <td>[[Eol]]</td> <td> Simboleutika (savjetodavno govorništvo), dikanika (pravno govorništvo), epideiktika (svečano govorništvo), [[tropi]] </td> <td>[[Pluća]]</td> <td>Strojevi, [[vjetar]], slava, papirnati zmaj, nesretne sudbine, [[tisak]], promjenjivost</td> </tr> <tr> <td>Lestrigonci</td> <td> Peristaltička [[proza]] </td> <td>[[Jednjak]]</td> <td> Krvava žrtva, [[hrana]], sram </td> </tr> <tr> <td>[[Scila]] and [[Haribda]]</td> <td> Vrtlozi </td> <td>[[Mozak]]</td> <td> [[Hamlet]], [[William Shakespeare|Shakespeare]], [[Isus|Krist]], [[Sokrat]], [[London]], [[Stratford-upon-Avon|Stratford]], [[skolastika]], [[misticizam]], [[Platon]], [[Aristotel]], mladost, zrelost </td> </tr> <tr> <td>[[Lutajuće stijene]]</td> <td> [[Labirint]] između dvije obale </td> <td>[[Krv]]</td> <td> [[Cezar]], [[Isus|Krist]], greške, [[homonim]]i, sinkronizmi, sličnost </td> </tr> <tr> <td>[[Sirene]]</td> <td> Fuga per canonem </td> <td>[[Uho|Uši]]</td> <td> Obećanja, [[žena]], [[zvuk]], ukrasi </td> </tr> <tr> <td>[[Kiklop]]</td> <td> Izmjenična asimetrija</td> <td>[[Mišić]]i, [[kost]]i</td> <td> Nacija, država, [[vjera]], [[dinastija]], [[idealizam]], pretjerivanje, fanatizam, zajedništvo </td> </tr> <tr> <td>[[Nausikaja]]</td> <td>Nazadujuće napredovanje</td> <td>[[Oko|Oči]], [[Nos]]</td> <td> [[masturbacija|Onanizam]], ženskost, [[licemjerje]] </td> </tr> <tr> <td>Volovi sunca</td> <td> [[Proza]], [[Embrij]], [[Fetus]], [[Rođenje]] </td> <td>genska matrica, [[Maternica]]</td> <td> [[Oplodnja]], prijevare, [[partenogeneza]] </td> </tr> <tr> <td>[[Kirka]]</td> <td> Provala vizije </td> <td>Mišićnokoštani sustav, [[kostur]]</td> <td> [[Zoologija]], [[personifikacija]], [[panteizam]], [[magija]], [[otrov]], protuotrov, rola </td> </tr> <tr> <td>[[Eumej]]</td> <td> Opuštena [[proza]]</td> <td>[[Živci]]</td> <td>-</td> </tr> <tr> <td>[[Itaka]]</td> <td> Dijalog, smiren stil, fuzija </td> <td>[[Sok]]ovi</td> <td>-</td> </tr> <tr> <td>[[Penelopa]]</td> <td> Monolog, rezignirani stil </td> <td>[[Mast]]</td> <td>-</td> </tr> </table> ==Jezik== Joyce je možda najpoznatiji po svojoj uporabi [[jezik]]a. Njegovu prozu, a prvenstveno ''Uliksa'' karakterizira izbor riječi, širok vokabular, oslanjanje na eufoniju i zvučnost, oponašanje [[glazba|glazbene]] kompozicije, uporaba [[žargon]]a, igre riječi i bezbrojni citati i aluzije. to njegova djela čini istovremeno ugodnim i teškim za čitanje i gotovo nemogućim za prevođenje. ===Igre riječi=== Joyceovu sklonost igrama riječi najbolje ilustriraju ovi primjeri: * ''Come forth Lasarus! And he came fifth and lost the job.'' Ova "bogohulna" igra riječi dolazi u Bloomovim mislima za vrijeme njegovog razmišljanja o zagrobnom životu i [[Sudnji dan|Sudnjem danu]] na Dingamovu sprovodu u epizodi Had. U doslovnom prijevodu: ''Ustaj Lazare! A on dođe peti i izgubi posao.'' U [[engleski|engleskom]] izvorniku učinak se postiže jer se riječ "''forth''" (naprijed) izgovara isto kao i "''fourth''" (četvrti). [[Luko Paljetak]] to uspješno prevodi: ''Ustani Lazare iz te grobne četvrti! A on dođe peti i izgubi posao.'' * ''What opera is like a railway line?...Rose of Castille. Rows of cast steel.'' Jedna od najslavnijih igara riječi u romanu je zapravo dosjetka Matta Lenehana koju postavlja kao zagonetku u epizodi Eol. Doslovno prevedeno ovo glasi: ''Koja opera nalikuje na željezničku prugu?... Ruža od Kastilje. Tračnice od lijevanog čelika.'' Lako je vidljivo da se ''Rose of Castille'' i ''Rows of cast steel'' izgovara praktički jednako. [[Luko Paljetak|Paljetak]] ovo prevodi donekle uspješno: ''...Ruža od Kastilje. Kružan to kas ti je.'' * ''A.E.I.O.U.'' Ovo dolazi u Stephenovu razmišljanju o svojim dugovima za vrijeme predavanja u Scili i Haribdi. Pet samoglasnika čita se u [[engleski|engleskom]] jednako kao i fraza ''A. E. I owe you'' ([[George William Russell|A.E]] ja Vam dugujem). Ova rečenica je praktički neprevodiva pa ju Paljetak kao i svi ostali prevoditelji Uliksa na druge jezike ostavlja neprevedenu. ===Citati i aluzije=== Joyce je u ''Uliksa'' utkao bezbroj citata i aluzija na razna djela od [[Biblija|Biblije]] i [[Starogrčka književnost|Grčkih klasika]] do [[Dante]]a, [[William Blake|Blake]]a, [[Jonathan Swift|Swift]]a, [[John Milton|Milton]]a i [[Shakespeare]]a. Njih je vrlo teško prepoznati jer su suptilno ubačeni u tekst kao u ovim slučajevima. * ''And going forth he met Butterley.'' ''Išavši dalje sreo je Butterleya.'' Ova naizgled besmislena rečenica koju Buck Mulligan upućuje Stephenu zapravo je aluzija na [[Biblija|Biblij]]u, tj. Matej 26:75 gdje stoji ''And going forth he wept bitterley'' (Izišavši van, gorko zaplače) – o [[sv. Petar|sv. Petru]] nakon što je triput zanijekao [[Isus]]a.<ref>[[#Gifford|Gifford 2010.]], str. 22</ref> * ''Sunk though he be beneath the watry floar.'' ''Full fathom five thy father lies.'' Ova dva citata prolaze kroz Stephenovu struju svijesti dok luta Sandymountskom plažom u epizodi Protej dok razmišlja o utapanju. Prvi stih je citat mjesta u Miltonovoj pjesmi Lisidas koje Stephen čita na početku drugog poglavlja: ''Weep no more, woeful Shepards, weep no more/For Lycidas, your sorrow is not dead/Sunk though he be beneath the watry floar...'' (''Ne plačite, tužni pastiri, više/Jer Lisidas, s kog tugujete, živ je/Premda ga vali utopljena skriše... '') Drugi je citat sa slavnog mjesta u Shakespeareovoj Oluji gdje duh Ariel govori Ferdinandu da mu se otac utopio: ''Full fathom five thy father lies/Of his bones are coral made/Those are pearls that were his eyes/Nothing of him that doth fade/But doth suffer a sea change/into something rich and strange.'' (''Tvoj otac na pet hvati sniva/Od kostiju mu koralj biva/Biserjem postale mu oči/Ništa se na njem ne rastoči/Već podnese morske mjene/U stvari čudne, dragocjene.''; prijevod [[Mate Maras]]a) Oba stiha [[Luko Paljetak|Paljetak]] prevodi doslovno, shvativši ih kao prolaznu asocijaciju. ==Objavljivanje== ===Put do objavljivanja i optužbe zbog opscenosti=== Joyce je ''Uliksa'' pisao od [[1914.]] do [[1921.]] za vrijeme svog boravka u [[Trst]]u, [[Zürich]]u i [[Pariz]]u. Američki književni časopis ''The Little Journal'' ga je objavljivao u dijelovima od [[1918.]] do 1920, a engleski ''The Egoist'' [[1919.]] Međutim, oba časopisa izvedeni su pred sud zbog objavljivanja "pornografskog" materijala te je objavljivanje prestalo. Naročito sporna bila je trinaesta epizoda, Nausikaja, koja prikazuje čin [[masturbacija|masturbacij]]e te posljednja, Penelopa, koja iznosi razmišljanja Molly Bloom s grubim detaljima [[snošaj|spolnog odnosa]]. Od 1921.''Uliks'' je bio zabranjen u [[Engleska|Engleskoj]] i [[SAD|Americi]], a primjerci su bili zapljenjivani i uništavani. U obliku knjige objavljen je tek [[1922.]] u [[Pariz]]u. Objavila ga je Joyceova dugogodišnja suradnica i prijateljica Sylvia Beach. Jedanaest godina kasnije Uliks je ponovno izveden pred sud i oslobođen optužaba. Za to je posebice zaslužan okružni sudac John M. Woolsey koji kaže "U ''Uliksu'', usprkos neuobičajenoj iskrenosti, ne vidim nimalo senzualizma. Ne smatram ga stoga pornografskim..."<ref>[http://businesslitigationatty.com/tag/united-states-v-one-book-called-ulysses/ United States v. One Book Called Ulysses] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> "U mnogim slučajevima ''Uliks'' nedvojbeno djeluje na čitatelja kao neka vrst emetika, ali nigdje kao afrodizijak..."<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.rosenbach.org/learn/objects/woolsey-decision-us-vs-one-book-called-ulysses%7CWoolsey |title=Decision in U.S. vs. One Book Called Ulysses |archive-url=https://web.archive.org/web/20150928170113/http://www.rosenbach.org/learn/objects/woolsey-decision-us-vs-one-book-called-ulysses%7CWoolsey |archive-date=28. rujna 2015. |access-date=13. kolovoza 2021.}}</ref> Njegov govor u obranu romana postao je slavan i još uvijek se objavljuje s američkim izdanjima knjige. Tri godine kasnije, 1935., knjiga je puštena u prodaju i u [[Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske|Velikoj Britaniji]]. U [[Irska|Irskoj]] se nije mogla nabaviti iako nikad nije bila službeno zabranjena. ===Reakcija kritike=== [[Datoteka:Edmund Wilson.jpg|thumb|250 px|desno|Edmund Wilson, jedan od ranih zagovornika ''Uliksa'']] Mnogobrojni rani kritičari nisu bili skloni Joyceovom romanu koji su pretežito smatrali bezobličnim i kaotičnim. Književnici [[David Herbert Lawrence|D. H. Lawrence]] i [[George Moore]] otvoreno su priznali da im se roman ne sviđa. Katolička Crkva ga je osuđivala, a u časopisu ''The Dublin Review'' ga je nazvala grijehom protiv [[Duh Sveti|Duha svetoga]]. Neki kritičari su ga nazivali boljševističkim i [[marksizam|marksističkim]] dok ga je marksistička kritika u isto vrijeme napadala jer se suprotstavljao tadašnjem socijalističkom realizmu. Jedan od socijalističkih književnih kritičara, Karl Radek, rekao je za njega da je "...gomila smeća po kojoj gmižu crvi, snimljena kroz mikroskop." S druge strane roman je našao i brojne pristalice koji su hvalili Joyceov inovativni rad kao i sam roman u cjelini. Slavni pjesnik [[Ezra Pound]] koji je poticao Joycea u radu smatrao je da je ''Uliks'' remek-djelo i da bi to ljudi trebali shvatiti. Drugi slavni pjesnik, [[Thomas Stearns Eliot|T. S. Elliot]], poznat po pjesmi ''Pusta zemlja'' koja je imala golem utjecaj na [[modernizam]], u svojoj knjizi ''Uliks: red i mit'' obrazlaže strukturu djela i među prvima primjećuje da ono nije kaotično, već je primjer savršenog sklada. Podržavali su ga književnici [[Ford Madox Ford]] i Joyceov sunarodnjak [[William Butler Yeats]] te američki pisci [[Ernest Hemingway]] i [[F. Scott Fitzgerald]], čija je jednostavnost u književnom stvaranju sušta suprotnost ''Uliksu''. Od književnih kritičara sklon mu je bio [[Stuart Gilbert]] koji je najpoznatiji po svojoj shemi motiva u romanu koju je objavio 1930., a u Americi se za njega zalagao [[Edmund Wilson]] govoreći u svojoj knjizi '' Axel's Castle'': "Kad čitamo ''Uliksa'', možemo početi iz bilo koje točke, uvijek nam se čini kao da je pred nama nešto čvrsto poput grada koji zbilja postoji u prostoru i kojem možemo pristupiti s bilo koje strane..." ==Utjecaj== Iako slavljen, neki su autori i kritizirali roman. [[Roddy Doyle]] je bio posebno kritičan te izjavio da je ''Uliks'' "precijenjen, predugačak i neuzbudljiv". Na jednoj konferenciji u New Yorku izjavio je: "''Uliksu'' bi dobro došao dobar urednik...Znam da se ta knjiga često nalazi na listama 10 najboljih romana svih vremena, ali sumnjam da je ta priča dirnula većinu tih ljudi koji ga hvale."<ref name="roddy">{{cite news |publisher=Guardian |url=http://www.guardian.co.uk/uk/2004/feb/10/booksnews.ireland |title=Overlong, overrated and unmoving: Roddy Doyle's verdict on James Joyce's Ulysses |date=2004-02-10 |accessdate=2012-08-15 |author=Angelique Chrisafis}}</ref> Prema Doyleu, Joyce nije niti najbolji irski pisac – nego slabo poznata [[Jennifer Johnston]] – te da je famu stvorila "Joyceova industrija" koja samo želi zaraditi od turizma.<ref name="roddy"/> [[Paulo Coelho]] također nije bio naklonjen romanu te ga nazvao "pogubnim za književnost". Pokušao je svoju kritiku objasniti komparatističkim kolegijom "oblik i smisao", tvrdeći da pisci čine krivo kada se usredotoče na formu a ne na sadržaj: "''Uliks'' Jamesa Joycea je čisti, sam stil. Kada se razgoliti, ta knjiga je smijurija".<ref>{{cite news |url=http://www.jutarnji.hr/zaraduje-milijune-od-svojih-knjiga----zasto-pljuje-i-razmice-kosti-jednog-od-najvecih-/1046168/ |publisher=Jutarnji list |title=Coelho napada Joycea: 'Uliks' je naprosto smijurija. Utjecaj te knjige je poguban |author=Željko Ivanjek |date=2012-08-08 |accessdate=2012-08-15 |archive-date=11. kolovoza 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120811073849/http://www.jutarnji.hr/zaraduje-milijune-od-svojih-knjiga----zasto-pljuje-i-razmice-kosti-jednog-od-najvecih-/1046168 |url-status=dead }}</ref> ==Izvori== {{izvori|30em}} ==Literatura== * {{cite book |first=Richard |last=Ellmann |ref=Ellmann |title=The Selected Letters of James Joyce |location=London |publisher=Faber and Faber |year=1975 |isbn=978-0670002764}} * {{cite book |first=Don |last=Gifford |ref=Gifford |title=Ulysses Annotated:Revised and Expanded Edition |url=https://archive.org/details/ulyssesannotated0000giff |publisher=University of California Press |year=2010 |isbn=978-0520056398}} * {{cite book |first=Ivo |last=Vidan |ref=Vidan 1996. |title=Uliks Jamesa Joycea; Krik i bijes Williama Faulknera – romani struje svijesti |publisher=[[Školska knjiga]] |location=Zagreb |year=1996 |isbn=953-0-60710-5}} ==Vanjske poveznice== {{WProjekti |commonscat = Ulysses (James Joyce) }} *[http://www4.uwm.edu/libraries/special/exhibits/clastext/clspg158.cfm Povijest objavljivanja ''Uliksa''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120829172551/http://www4.uwm.edu/libraries/special/exhibits/clastext/clspg158.cfm |date=29. kolovoza 2012. }} *[http://www.gutenberg.org/ebooks/4300 Online izdanje knjige] [[Kategorija:Britanska književnost]] [[Kategorija:Književnost 20. stoljeća]] [[Kategorija:Romani]] [[Kategorija:Roman struje svijesti]] 4639fgyll5ecuckloot8mzrrqvrsqbh 0 20556 7615987 7595332 2026-10-10T07:52:35Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.6 7615987 wikitext text/x-wiki {{Književnik | Ime = Victor Hugo| boja = #B0C4DE| slika = Victor hugo.jpg| opis slike = | puno ime = Victor-Marie Hugo| rođenje = [[26. veljače]] [[1802.]]| mjesto rođenja=[[Besançon]], [[Francuska]]| smrt = [[22. svibnja]] [[1885.]]| mjesto smrti=[[Pariz]], [[Francuska]]| nagrade = | utjecao = | supruga = Adèle Hugo | djeca = 5 djece:<br>Léopold<br>Léopoldine<br>Adèle<br>Charles<br>François-Victor | utjecali = [[François-René de Chateaubriand]]| period = [[Romantizam]]| djela = ''[[Jadnici]]''<br>''[[Zvonar crkve Notre-Dame]]''| potpis= Autograph-VictorHugo.png| }} '''Victor-Marie Hugo''' ([[Besançon]], [[26. veljače]] [[1802.]] – [[Pariz]], [[22. svibnja]] [[1885.]]), [[Francuska|francuski]] je romanopisac, pjesnik, esejist, dramaturg i aktivist za ljudska prava, te možda najutjecajnija ličnost [[Francuska|Francuskog]] [[romantizam|romantizma]]. Iako je u Francuskoj najpoznatiji po svojim pjesmama i dramama, u ostatku svijeta znamo ga po romanima ''[[Jadnici]]'' i ''[[Zvonar crkve Notre-Dame]]''. Među njegovim mnogim pjesničkim zbirkama, ''Les Contemplations'' i ''La Légende des Siècles'' su iznimno cijenjene kod kritičara, a Hugo se nekad identificira kao najveći francuski pjesnik. Dok je bio mlad bio je ekstremno konzervativan, ali je prolaskom godina postajao sve bliskiji ljevici. Postao je strastveni [[Republikanizam|republikanac]] i njegova djela bave se političkim i socijalnim problemima i umjetničkim trendovima tog vremena. == Rani život i utjecaji == [[Datoteka:Victor Hugo-Young.jpg|okvir|Mladi Victor Hugo]] '''Victor-Marie Hugo''' rođen je [[26. veljače]] [[1802.]] u mjestu [[Besançon]] kao treći sin Josepha Léopolda Sigisberta Hugoa (1773. – 1828.) i njegove supruge Sophie Trébuchet (1772. – 1821.). Većinu svog života proveo je u rodnoj [[Francuska|Francuskoj]]. No bio je izgnan iz države za vlasti [[Napoleon III.|Napoleona III.]] Godine [[1851.]] živio je u [[Bruxelles]]u, od [[1852.]] do [[1855.]] živio je na [[Jersey]]u, a od [[1855.]] do [[1870.]] i ponovno od [[1872.]] do [[1873.]] na [[Guernsey]]u. Godine [[1852.]] dobio je generalno pomilovanje i od tada je egzil bio njegov osobni izbor. Hugovo rano djetinjstvo bilo je ispunjeno velikim događajima. U stoljeću prije njegova rođenja, u [[Francuska revolucija|Francuskoj revoluciji]] dogodio se kraj [[Burbonci|Dinastije Bourbon]], a sam Hugo je svjedočio usponu i padu [[Prva Francuska Republika|Prve Republike]] i nastanku [[Prvo Francusko Carstvo|Prvog Carstva]] pod vodstvom [[Napoleon Bonaparte|Napoleona Bonapartea]]. Napoleon se proglasio carem kada je Hugo imao samo 2 godine, a [[Burbonci|Dinastija Bourbon]] se vratila na prijestolje prije Hugova osamnaestog rođendana. Različiti politički i vjerski pogledi Hugovih roditelja odražavali su sile koje su se borile za prevlast u Francuskoj tijekom cijelog njegova života: Hugov otac bio je visoko odlikovani časnik u Napoleonovoj vojsci, [[ateizam|ateistički]] [[republikanizam|republikanac]] koji je smatrao Napoleona herojem, dok je njegova majka bila [[Katoličanstvo|katolička]] rojalistica koja je po nekim pričama za ljubavnika izabrala generala Victora Lahoriea, koji je [[1812.]] pogubljen zbog sumnje da je kovao planove protiv Napoleona. Sophie je slijedila svog muža na zadatke u [[Italija|Italiju]] (gdje je Léopold služio kao guverner provincije blizu [[Napulj]]a) i u [[Španjolska|Španjolsku]] (gdje je on vodio tri Španjolske provincije). Svjesna problema stalnog seljenja zbog vojnog života i zbog mogućnosti za prijevare njezinog nevjernog supruga, Sophie se [[1803.]] privremeno rastala od Léopolda i nastanila se u [[Pariz]]u. Od tada je dominirala Hugovim obrazovanjem i razvojem. Rezultat toga bio je iskazan u njegovim ranim pjesmama i fikciji čije su glavne teme bile [[Monarhizam|Kralj]] i [[Kršćanstvo|vjera]]. Tek je kasnije, promatrajući događaje koje su uzrokovale [[Revolucija 1848. – 1849.|revolucije 1848.]], Hugo odbacio katolički rojalizam i postao je pobornikom [[Republikanizam|republikanizma]] i [[Sloboda mišljenja|slobode mišljenja]]. == Rana poezija i fikcija == [[Datoteka:Auguste de Chatillon - Victor Hugo et son fils.jpg|lijevo|thumb|Hugo sa svojim starijim sinom Françoisom-Victorom.|445x445px]] [[Datoteka:Auguste de Chatillon - Léopoldine Hugo.jpg|Hugova kći [[Léopoldine Hugo|Léopoldine]].|mini|271x271px]] Kao i mnoge druge mlade pisce njegove generacije, Hugov uzor bio je [[François-René de Chateaubriand]], otac [[Romantizam|romantizma]] i jedna od najistaknutijih književnih ličnosti u Francuskoj za vrijeme 1800.-ih. U svojoj mladosti, Hugo je razvio tezu ''"Chateaubriand ili ništa"'' i njegov kasniji život imao je jako velikih sličnosti kao i onaj njegova prethodnika. Kao i Chateaubriand, Hugo je poticao i uznapredovao razvoj romantizma, i postao je povezan s politikom kao heroj [[Republikanizam|republikanizma]] i bio je izgnan iz domovine zbog svojih političkih mišljenja. Prijevremena strast i elokvencija Hugovih ranijih djela donijela mu je uspjeh i slavu u ranoj dobi. Njegova prva pjesnička zbirka (''Nouvelles Odes et Poésies Diverses'') izdana je [[1824.]] kada je Hugo imao samo 23 godine, a donijela mu je kraljevsku plaću od [[Luj XVIII., kralj Francuske|Loja XVIII.]] Iako su se pjesmama divili zbog njihovog spontanog zanosa i tečnosti, tek je iduća zbirka koja je izdana [[1826.]] (''Ode i balade'') otkrila Hugoa kao velikog i odličnog pjesnika, majstora lirike i kreativne pjesme. Protiv majčinih želja, mladi Hugo se zaljubio i tajno zaručio s prijateljicom iz djetinjstva Adèle Foucher (1803. – 1868.). Zbog neobične bliskosti s majkom, Hugo se tek nakon njezine smrti [[1821.]] osjećao slobodnim da se oženi s Adèle ([[1822.]]). Svoje prvo dijete, sina Léopolda, dobili su [[1823.]], no dijete je preminulo još u djetinjstvu. Hugova ostala djeca su bila kćeri Léopoldine ([[28. kolovoza]] [[1824.]]) i Adèle ([[24. kolovoza]] [[1930.]]), te dva sina Charles ([[4. studenog]] [[1928.]]) i François-Victor ([[28. listopada]] [[1828.]]). Hugo je svoj prvi roman, ''Han d'Islande'' izdao [[1823.]], a svoj drugi roman ''[[Bug-Jargal]]'' je izdao tri godine kasnije, [[1826.]] U razdoblju između [[1829.]] i [[1840.]] Hugo je izdao još 5 pjesničkih zbirki (''Les Orientales'', [[1829.]]; ''Les Feuilles d'automne'', [[1831.]]; ''Les Chants du crépuscule'', [[1835.]]; ''Les Voix intérieures'', [[1837.]]; i ''Les Rayons et les ombres'', [[1840.]]) i tako utvrdio svoju reputaciju kao jedan od najvećih i najboljih liričnih pjesnika svih vremena. == Kazališni rad == [[Datoteka:Victor_Hugo-Hernani(1).jpg|"Bitka za ''Hernani''" ([[1830.]])|mini|237x237px]] Hugo nije tako brzo postigao uspjeh sa svojim kazališnim djelima. Godine [[1827.]] izdao je nikad izvedenu dramu ''Cromwell'', koja je poznatija po autorovom predgovoru nego po samoj radnji djela (glomazna duljina drame smatrala se "neprikladnom za izvođenje"). U uvodu, Hugo savjetuje francuske pisce da se oslobode od [[Klasicizam|klasičnog stila]] teatra i tako pokrenuo bitku između [[Francuska|francuskog]] [[klasicizam|klasicizma]] i [[romantizam|romantizma]] koja će nakon tog događaja trajati još godinama. Nakon ''Cromwella'', [[1928.]] je uslijedila drama ''Amy Robsart'', jedna eksperimentalna drama iz Hugova djetinjstva koja je nadahnuta ''Kenilworthom'' [[Walter Scott|Waltera Scotta]] koja je bila u produkciji njegova šurjaka Paula Fouchera, i uspjela je izdržati čak jedan nastup pred više no nezahvalnom publikom prije nego što je skinuta s pozornice. [[Datoteka:Victor Hugo-Drouet.jpg|okvir|lijevo|Glumica Juliette Drouet, Hugova ljubavnica]] Prva Hugova drama koja je producirana pod njegovim osobnim imenom bila je ''Marion Delorme''. Iako je prvotno zabranjena i cenzurirana zbog svojeg kritiziranja monarhije, zabrana je skinuta, a premijera bez cenzura bila je [[1829.]], no ponovno bez uspjeha. Iduća drama koju je Hugo napisao i izveo - ''Hernani'' - se pokazala kao jedan od najuspješnijih i najpotresnijih događaja [[19. stoljeće|19. stoljeća]] u francuskoj kazališnoj sceni i to već prve noći kada je postala poznata kao "Bitka za Hernani". Danas je djelo relativno nepoznato i ne pamti se osim kao podloga za [[Giuseppe Verdi|Verdijevu]] istoimenu operu. No, u ono vrijeme, izvedba predstave skoro bi se pretvorila u rat između tada ključnih suparnika u francuskoj kulturi i društvu: klasicisti protiv romantičara, liberali protiv konformista i na kraju republikanci protiv rojalista. Dramu su uvelike osudile novine, no izvodila se pred punim kazalištem noć za noći. Također je signalizirala da se Hugov koncept romantizma iznimno ispolitizirao: Hugo je vjerovao da će isto kao što će i [[liberalizam]] osloboditi narod od patnja pod monarhijom i diktaturom, [[romantizam]] osloboditi umjetnost od [[klasicizam|klasicizma]]. Hugo je [[1832.]], nadahnut uspjehom ''Hernania'', izdao još jednu dramu ''Kralj uživa''. Drama je zabranjena odmah nakon prve večeri i to zbog istaknutog ismijavanja francuskog plemstva, postala je izuzetno popularna u tiskanom obliku. Motiviran zabranom, Hugo je svoju iduću dramu ''Lucrèce Borgia'' napisao za samo 14 dana. Drama je izvedena tek [[1833.]] i doživjela je zapažen uspjeh. Mademoiselle George (prijašnja [[Napoleon]]ova ljubavnica) igrala je glavnu ulogu, a glumica Juliette Drouet igrala je jednu od sporednih uloga. No, Drouet je kasnije zaigrala jako veliku ulogu u Hugoovu privatnom životu postavši njegovom doživotnom ljubavnicom i muzom. Iako je Hugo imao mnogo ljubavnih avantura, čak je i Hugova supruga priznala kako je Drouet jako povezana s Victorom i ona se smatrala dijelom obitelji. U Hugovoj sljedećoj drami (''Marie Tudor'', [[1833.]]), Drouet je igrala ulogu [[Jane Grey]], prethodnicu [[Marija I. Krvava|kraljice Mary Tudor]]. No, Drouet se nije pokazala pogodnom za ulogu i zamijenjena je drugom glumicom odmah nakon prve večeri. To je bila njezina posljednja uloga na francuskoj pozornici. Od tada je svoj život posvetila Hugou. Uz malu novčanu potporu, ona je postala njegova neplaćena tajnica i suputnica idućih 50 godina. Hugov ''Angelo'' je imao premijeru [[1835.]] i bio je velik uspjeh. Ubrzo nakon toga, grof od Orleansa (brat kralja [[Luj-Filip, kralj Francuza|Luja-Filipa]] i veliki obožavatelj Hugovih djela) osnovao je novo kazalište da podrži izvođenje novih drama. ''Théâtre de la Renaissance'' otvoreno je u [[studeni|studenom]] [[1838.]] i prva predstava koja se u njemu izvodila je ''Ruy Blas''. Iako se ta drama danas smatra jednim od Hugovih najboljih, u ono vrijeme nije bila baš dobro prihvaćena. Hugo nije napisao iduću dramu [[1843.]] ''Les Burgraves'' je igrala samo 33 večeri i polako je gubila gledatelje, koji su išli gledati konkurentnu dramu. ''Les Burgraves'' je bila Hugova zadnja prava drama. Iako je kasnije, [[1862.]], napisao jednu kratku dramu ''[[Torquemada (drama)|Torquemada]]'', ona nije izdana sve do nekoliko godina prije njegove smrti, [[1882.]] i nije bila namijenjena za izvođenje na pozornici. Hugov interest za kazalište nije opao i [[1864.]] je izdao dobro-prihvaćeni [[esej]] o [[William Shakespeare|Williamu Shakespeareu]], čiji je stil pokušao emulirati u svojim vlastitim dramama. == Djela za odrasle == [[Datoteka:Victor_Hugo-Hunchback.jpg|mini|desno|220px|Ilustracija Alfreda Barboua iz prvog izdanja ''[[Zvonar crkve Notre-Dame|Zvonara crkve Notre-Dame]]'' ([[1831.]])]] Hugovo prvo djelo za odrasle pojavilo se [[1829.]], a odražavalo je oštru socijalnu svijest koja će uvelike utjecati na jedno od njegovih kasnijih djela. ''Posljednji dani čovjeka koji je osuđen na smrt'' je djelo koje je imalo dubok utjecaj na književnike kao što su [[Albert Camus]], [[Charles Dickens]] i [[Fjodor Mihajlovič Dostojevski]]. ''Claude Gueux'', kratka dokumentarna priča o ubojici iz stvarnog života koji je pogubljen u [[Francuska|Francuskoj]], pojavila se [[1834.]], i kako je sam Hugo tvrdio, ona je bila preteča njegova najpoznatijeg djela ''[[Jadnici]]''. No prvi Hugov pravi, dugi roman bio je iznimno uspješni ''[[Zvonar crkve Notre-Dame]]'', koji je izdan [[1831.]] i ubrzo je preveden na skoro sve europske jezike. Jedan od učinaka romana bila je popularizacija [[Katedrala Notre-Dame u Parizu|katedrale Notre-Dame]], koja je sada privlačila tisuće turista koji su pročitali roman. Knjiga je također nadahnula ljubav prema predrenesansnim građevinama, koje se od tada aktivno čuvaju. [[Datoteka:Ebcosette.jpg|mini|lijevo|150px|Portret "Cosette" koji je napravio Emile Bayard, slika je iz prvog izdanja ''[[Jadnici|Jadnika]]'' ([[1862.]])]] Hugo je počeo planove za svoj novi veliki roman o socijalnoj patnji i nepravdi za vrijeme 1830.-ih, no bilo je potrebno punih 17 godina kako bi se njegovo najpoznatije i najdugovječnije djelo, ''[[Jadnici]]'', realiziralo i konačno izdalo [[1862.]] Sam autor je bio svjestan da je njegov novi roman izvrstan i izdavanje je pripalo kupcu koji je najviše ponudio. Belgijska izdavačka kuća ''Lacroix & Verboeckhoven'' prihvatila se marketinške kampanje, što je bilo neobično za to vrijeme, tiskajući novinska izdanja djela punih šest mjeseci prije izdavanja djela. Prvotno je izdala samo prvi dio djela (''"Fantine"'') koji je istodobno izdavan u većim gradovima. Dijelovi knjige brzo su se rasprodali i imali su veliki utjecaj na francusko društvo. Odgovori na djelo sezali su od divljeg entuzijazma pa do intenzivnih osuda, no problemi koji su istaknuti u ''Jadnicima'' ubrzo su se našli na dnevnom redu francuske Narodne skupštine. Taj roman je i dan danas još uvijek popularan u cijelom svijetu, prilagođen je za film, TV i glazbenu scenu i napisano je još nekoliko knjiga koje se na neki način smatraju nastavcima romana. Hugo se od socijalno-političkih problema udaljio u svom idućem romanu, ''Orači mora'' koji je izdan [[1866.]] Unatoč tome, knjiga je dobro primljena, možda zbog prijašnjeg uspjeha ''Jadnika''. U romanu posvećenom kanalskom otoku [[Guernsey]], na kojem je Hugo proveo 15 godina izgnanstva, Hugovo opisivanje čovjekove bitke s morem i sa strašnim stvorenjima koje žive ispod površine izrodilo je novi trend u [[Pariz]]u - [[lignja|lignje]]. Od jela i ekshibicija pa do šešira i zabava u simbolu lignje, Parižani su postali fascinirani tom životinjom koju su mnogi tada smatrali mističnom. Guernseyska riječ koja je korištena u knjizi koristila se kako bi referirala na hobotnicu. [[Datoteka:Les représentans représentés, Victor Hugo, 3017.jpg|mini|200px|desno|Karikatura [[Honoré Daumier|Honoréa Daumiera]], na vrhuncu Hugova političkog života: ''"Hugo je najmračniji od svih velikih ozbiljnih ljudi."'' ([[1849.]])]] Političko-socijalnim problemima vratio se u svom idućem djelu, ''Čovjek koji se smije'' koje je izdano [[1869.]] i dalo je kritični prikaz aristokracije. No, roman nije bio toliko uspješan kao njegovi prethodnici, te je sam Hugo rekao da se povećava razlika između njega i njegovih književnih suvremenika kao što su [[Gustave Flaubert]] i [[Émile Zola]], čija su [[naturalizam|naturalistička]] djela postajala sve popularnija od Hugovih romantističkih djela. Njegov zadnji roman ''Devedeset i treća'', izdan [[1874.]], bavio se problemom koji je Hugo prije izbjegavao: [[Vladavina terora]] za vrijeme [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]]. Iako je njegova popularnost opadala kada je roman izdan, mnogi ''Devedeset i treća'' smatraju jako značajnim djelom koje je uz rame Hugovim prijašnjim djelima. == Politički život i izgnanstvo == [[Datoteka:Victor Hugo-Exile.jpg|lijevo|''Među stijenama u Jerseyju'' (1853.-55.)|mini|290x290px]] Nakon tri neuspješna pokušaja, Hugo je [[1841.]] prvi put izabran u Francusku akademiju i tako je utvrdio svoju važnu ulogu u francuskoj književnosti. Nakon toga se uvelike uključio u politički život i postao je veliki pobornik [[Republika|Republike]]. [[Luj-Filip, kralj Francuza|Kralj Luj-Filip]] ga je [[1841.]] postavio za kraljevskog genealoga i time je ušao u visoko društvo kao ''Pair de France'' (ekvivalent engleskog [[lord]]a) i na tom položaju je govorio protiv [[smrtna kazna|smrtne kazne]] i socijalne nepravde, a zalagao se za [[Sloboda tiska|slobodu tiska]] i samostalnost za [[Poljska|Poljsku]]. Kasnije je izabran u Zakonodavnu i Konstitucionalnu Skupštinu, malo prije [[Proljeće naroda|revolucija 1848.]] i formiranja [[Francuska Druga Republika|Druge Francuske Republike]]. Kada je Louis Napoleon ([[Napoleon III.]]) preuzeo potpunu vlast [[1851.]] i kada je donio anti-[[parlament]]arnu konstituciju Hugo ga je otvoreno proglasio izdajicom vlastite domovine. U strahu za život Hugo bježi u [[Bruxelles]], pa na [[Jersey]], a s obitelji se konačno smjestio na jedan od [[Kanalski otoci|kanalskih otoka]], [[Guernsey]], točnije u Hauteville Houseu gdje je živio u izgnanstvu do [[1870.]] Dok je bio u egzilu, Hugo je napisao svoje poznate [[pamflet]]e protiv [[Napoleon III.|Louisa Bonapartea]], ''Napoléon mali'' i ''Histoire d'un crime''. Pamfleti su zabranjeni u Francuskoj, no unatoč tome imali su velik utjecaj tamo. Hugo je za svog boravka u Guernseyju napisao neka od svojih najpoznatijih djela, kao što su ''[[Jadnici]]'' i njegove vrlo cijenjene zbirke poezije (''Les Châtiments'', [[1853.]]; ''Les Contemplations'', [[1856.]]; i ''La Légende des siècles'', [[1859.]]). Hugo je u jednom slučaju uvjerio vladu [[Viktorija, kraljica Ujedinjenog Kraljevstva|kraljice Viktorije]] da poštedi 6 Iraca smrtne kazne zbog terorističkih aktivnosti. Taj njegov čin rezultirao je uklanjanjem smrtne kazne iz [[Ženeva|Ženevske]], [[Portugal]]ske i [[Kolumbija|Kolumbijske]] konstitucije.[http://expositions.bnf.fr/hugo/pedago/dossiers/mort/reperes/signe.htm]. Iako je [[Napoleon III.]] izdao pomilovanje svim političkim izgnanicima [[1859.]], Hugo se odbio vratiti jer je to značilo da treba povući svoje kritike i mišljenja prema vladi i kralju. Tek kada je Napoleon III. pao i nastala je [[Treća Republika]], Hugo se vratio u rodnu zemlju [[1870.]], u kojoj je jako brzo izabran u Narodnu Skupštinu i Senat. == Vjerski pogledi == [[Datoteka:Victor Hugo.jpg|mini|150px|lijevo|Victor Hugo]] Hugovi vjerski pogledi radikalno su se mijenjali tokom njegova života. Kao mladić bio je [[Katoličanstvo|katolik]] i izražavao je veliko poštovanje prema Crkvenoj hijerarhiji i autoritetu. Od tada on se sve više odaljava od katolicizma i izražava veliko negodovanje prema [[papa]]ma i ima snažne anti-klerične poglede. Tijekom egzila postao je [[Spiritizam|spiritualist]], a kasnije je postao pobornik [[Racionalizam|racionalnog]] [[deizam|deizma]] koji je bio sličan onome koji je podržavao [[Voltaire]]. Kada je jedan popisnik [[1872.]] pitao Hugoa da li je on katolik, Hugo je odgovorio: ''"Br. 1 [[Sloboda mišljenja|slobodoumnik]]"''. [[Datoteka:Victor_Hugo-Brooding.jpg|Hugo za vrijeme svog "spiritističkog" perioda na [[Guernsey]]u ([[1855.]])|mini|309x309px]] Hugo nikad nije izgubio svoju antipatiju prema [[Rimokatolička crkva|rimokatoličkoj crkvi]] uglavnom zbog njezine ravnodušnosti za nedaće radnika koji su bili tlačeni od [[Monarhija|monarhije]] i možda zbog učestalosti da se Hugova djela nalaze na papinoj listi "zabranjenih knjiga" (Hugo je dobio čak 740 napada zbog ''Jadnika'' od strane katoličkog tiska.). Nakon njegovih sinova Charlesa i Françoisa-Victora, Hugo je zahtijevao da se pokopaju bez križa i bez svećenika, a isto je želio da se napravi i na njegovom pogrebu. Iako je Hugo vjerovao da je katolička [[dogma]] stara i umiruća, on nikad nije izravno napao samu instituciju. On je također ostao jako religiozan čovjek i do kraja života je vjerovao u moć i potrebu [[Molitva|molitve]]. Hugov [[racionalizam]] se može naći u njegovim pjesmama ''Torquemada'' ([[1869.]], koja govori o vjerskom fanatizmu), ''Papa'' ([[1878.]], nasilno anti-klerična), ''Vjere i vjera'' ([[1880.]], u kojoj odbija korist crkava) i u onim postumno izdanim ''Kraj Sotone'' i ''Bog'' ([[1886.]] i [[1891.]], u kojoj kršćanstvo predstavlja kao grifona, a racionalizam kao anđela). O vjeri je Hugo rekao: {{citat|Vjera prolazi, no Bog ostaje.}} Predvidio je da će kršćanstvo eventualno nestati, no da će ljudi i nakon toga vjerovati u ''"Boga, Dušu i odgovornost."'' == Posljednje godine i smrt == [[Datoteka:Legros - Victor Hugo.jpg|mini|lijevo|150px|Victor Hugo, autor: Alphonse Legros]] [[SLika:Hugo, Victor (1802-1885) - par Felix Nadar (1820-1910).jpg|mini|200px|Tijelo mrtvog Victora Hugoa na njegovom krevetu, sliku je napravio [[Félix Nadar]].]] Kada se Hugo [[1870.]] vratio u [[Pariz]], narod ga je slavio kao nacionalnog heroja. Unatoč svojoj popularnosti Hugo je izgubio izbore za primanje u Narodnu skupštinu [[1872.]] U jako kratkom periodu nakon neuspjelih izbora Hugo je dobio lakši [[moždani udar]], doživio je Opsadu Pariza, njegova kći je završila u umobolnici, a u tom kratkom periodu doživio je i smrt svojih dvaju sinova. Njegova druga kći, Léopoldine, utopila se u brodskoj nesreći [[1843.]], njegova supruga Adèle umrla je [[1868.]], a njegova vjerna ljubavnica Juliette Drouet umrla je [[1883.]], samo dvije godine prije njegove smrti. Unatoč velikim obiteljskim gubicima Hugo ustrajava na političkim promjenama. Dana [[30. siječnja]] [[1876.]] Hugo je izabran za člana u novoosnovanom Senatu. Njegova posljednja faza u političkom životu smatra se neuspjehom. Hugo je preuzeo ulogu tvrdoglavog starca i jako je malo učinio za svog boravka u Senatu. U [[veljača|veljači]] [[1881.]] Hugo je proslavio svoj 79. rođendan. U čast njegova ulaska u osmo desetljeće života, održana je jedna od najvećih posveta koja je održana nekom živućem piscu. Proslava je započela 25. i Hugo je dobio Sevresku vazu, tradicionalni dar za suverenike. Dana [[27. veljače]] u njegova čast je održana jedna od najvećih parada u francuskoj povijesti. Narod je marširao od Avenue d'Eylau, pa do Champs-Elysees i na kraju do samog središta [[Pariz]]a. Narod je marširao šest sati kako bi prošao kraj Hugova stana u kojem ih je on gledao s prozora. Svaki pedalj parade napravljen je i isplaniran samo za Hugoa. Službeni vodiči su čak nosili i različke da bi aludirali na Cosetteinu pjesmu u ''[[Jadnici]]ma''. Victor Hugo preminuo je [[22. svibnja]] [[1885.]] u 83. godini života, i njegova smrt je bila popraćena masovnim javnim žaljenjem. U svijetu ga ne cijenimo samo kao izvrsnog književnika nego kao i državnika koji se borio za očuvanje cjelovitosti [[Treća Republika|Treće Republike]] i [[demokracija|demokracije]] u [[Francuska|Francuskoj]]. Više od dva milijuna ljudi pridružilo se njegovoj pogrebnoj povorci koja je krenula od [[Slavoluk pobjede|Slavoluka pobjede]] pa do [[Panthéon]]a gdje je Hugo i pokopan. == Nacrti == [[Datoteka:Victor_Hugo-Setting_Sun.jpg|mini|desno|275px|''Zalazeće sunce'' (1853. – 1855.)]] [[Datoteka:Victor_Hugo-Octopus.jpg|mini|lijevo|140px|''Hobotnica s inicijalima V.H.'' (1866.)]] Jako malo ljudi zna da je Hugo bio jednako profiličan u likovnoj umjetnosti kao i u književnosti, stvorivši preko 4,000 crteža u svom životu. Iako mu je crtanje na početku bio samo hobi, ono počinje igrati jako veliku ulogu u njegovu životu malo prije njegova egzila, kada je donio odluku o prestanku pisanja kako bi život posvetio politici. Crtanje je bio Hugov glavni kreativni izlaz u periodu od 1848. do 1851. Hugo je radio samo na papiru i u malom mjerilu, koristeći uglavnom tamnosmeđi ili crni tuš s malim dodacima bijela i jako rijetko u boji. Njegovi sačuvani crteži su iznenađujuće uspješni i poprilično "moderni" u svom stilu. Danas se njegove slike smatraju jednim od preteča [[nadrealizam|nadrealizma]] i [[apstraktni ekspresionizam|apstraktnog ekspresionizma]]. Hugo se ne bi ustručavao koristiti dječje šablone, mrlje od tinte, lokve i mrlje, čipke i druga pomagala, također često koristeći ugljen sa šibica i svoje prste radije nego olovke i kistove. Nekad je dodavao i kavu i čađu da bi postigao efekte koje želi. Govori se da je Hugo često crtao sa svojom lijevom rukom ili bez gledanja papir, čak i dok je bio u spritualističkim seansama kako bi dopro do nesvjesne misli. Taj njegov koncept je kasnije popularizirao [[Sigmund Freud]]. Hugo je svoje crteže držao podalje od javnosti u strahu da oni ne bi zasjenili njegov književni rad. No, volio je podijeliti svoje crteže s obitelji i prijateljima, najčešće kao slike na ručno izrađenim razglednicama koje je slao za vrijeme svog egzila. Neka njegova djela pokazana su, i njima su se divili, umjetnici kao [[Vincent van Gogh]] i [[Eugène Delacroix]] koji su se kasnije složili u tome da je Hugo postao umjetnik, a ne književnik, da bi zasjenio sve umjetnike [[19. stoljeće|njegova stoljeća]]. == Memorijali == Stanovnici [[Guernsey]]a podigli su mu kip u Candie vrtovima kako bi komemorirali njegov boravak na otoku. [[Pariz|Grad Pariz]] očuvao je njegova boravišta na [[Guernsey]]u i u [[Place des Vosges]] 6, [[Pariz]] i pretvorio ih u muzeje. Kuća u Viandenu, [[Luksemburg]] u kojoj je boravio [[1871.]] također je pretvorena u komemorativni muzej. Victor Hugo je svetac u [[Vijetnam]]skoj religiji [[Cao Dai]]. == Djela == {{Refbegin|3}} === Izdana za života === *''Nouvelles Odes'' ([[1824.]]) *''[[Bug-Jargal]]'' (1826.) *''Han d'Islande'' (1823.) *''Ode i balade'' ([[1826.]]) *''Cromwell'' ([[1827.]]) *''Les Orientales'' ([[1829.]]) *''Posljednji dani čovjeka koji je osuđen na smrt'' (''Le Dernier jour d'un condamné''), (1829.) *''Hernani'' ([[1830.]]) *''[[Zvonar crkve Notre-Dame]]'' ([[1831.]]), (''Notre-Dame de Paris'') *''Marion Delorme'' ([[1831.]]) *''Jesensko lišće'' ('Les Feuilles d'automne''s) ([[1831.]]) *''Kralj uživa'' (''Le roi s'amuse''), ([[1832.]]) *''Lucrèce Borgia'' ([[1833.]]) *''Marie Tudor'' (1833.) *''Mirabeau'' ([[1834.]]) *''Littérature et philosophie mêlées'' (1834.) *''Claude Gueux'' (1834.) *''Angelo'' ([[1835.]]) *''Les Chants du crépuscule'' (1835.) *''Les Voix intérieures'' ([[1837.]]) *''Ruy Blas'' ([[1838.]]) *''Les Rayons et les ombres'' ([[1840.]]) *''[[Rajna (Hugo)|Rajna]]'' ([[1842.]]) *''Les Burgraves'' ([[1843.]]) *''Napoléon mali'' ([[1852.]]) *''Les Châtiments'' ([[1853.]]) *''Pisma Louisu Bonaparteu'' ([[1855.]]) *''Les Contemplations'' ([[1856.]]) *''La Légende des Siècles'' ([[1859.]]) *''[[Jadnici]]'' ([[1862.]]), (prema kojem je napisan [[Jadnici (2012.)|istoimeni]] mjuzikl) *''William Shakespeare (esej)'' ([[1864.]]) *''Les Chansons des rues et des bois'' ([[1865.]]) *''Orači mora'' ([[1866.]]) (''Les Travailleurs de la Mer'') *''Pariz - vodič'' ([[1867.]]) *''Čovjek koji se smije'' ([[1869.]]), (''L'Homme qui rit'') *''L'Année terrible'' ([[1872.]]) *''Devedeset i treća'' (''Quatre-vingt-treize'') ([[1874.]]) *''Mes Fil'' (1874.) *''Actes et paroles &mdash; Avant l'exil'' ([[1875.]]) *''Actes et paroles - Pendant l'exil'' (1875.) *''Actes et paroles - Depuis l'exil'' ([[1876.]]) *''La Légende des Siècles - 2. dio'' ([[1877.]]) *''Umjetnost bivanja djed'' ([[1877.]]) *''Histoire d'un crime'' 1. dio (1877.) *''Histoire d'un crime'' 2. dio ([[1878.]]) *''Papa'' (1878.) *''Religions et religion'' ([[1880.]]) *''L'Âne'' (1880.) *''Les Quatres vents de l'esprit'' ([[1881.]]) *''[[Torquemada (drama)|Torquemada]]'' ([[1882.]]) *''La Légende des siècles Tome III'' ([[1883.]]) *''L'Archipel de la Manche'' (1883.) * ''Pjesme Victora Hugoa'' === Izdana posmrtno === *''Théâtre en liberté'' ([[1886.]]) *''Kraj Sotone'' (''La fin de Satan'') ([[1886.]]) *''Choses vues - 1. serija'' ([[1887.]]) *''Toute la lyre'' ([[1888.]]) *''Alpe i Pireneji'' ([[1890.]]) *''Dieu'' ([[1891.]]) *''Francuska i Belgija'' ([[1892.]]) *''Toute la lyre - nouvelle série'' ([[1893.]]) *''Correspondances - Tome I'' ([[1896.]]) *''Correspondances - Tome II'' ([[1898.]]) *''Les années funestes'' ([[1898.]]) *''Choses vues - 2. serija'' ([[1900.]]) *''Post-scriptum de ma vie'' ([[1901.]]) *''Dernière Gerbe'' ([[1902.]]) *''Mille francs de récompense'' ([[1934.]]) *''Océan. Tas de pierres'' ([[1942.]]) *''Pierres'' ([[1951.]]) *''[[Razgovori sa vječnošću]]'' {{Refend}} == Izvori == === Internetske reference === *Afran, Charles (1997). [http://www.discoverfrance.net/France/Theatre/Hugo/hugo.shtml “Victor Hugo: French Dramatist”]. Website: Discover France. (Originally published in ''Grolier Multimedia Encyclopedia'', 1997, v.9.0.1.) Retrieved November 2005. *Bates, Alfred (1906). [http://www.theatrehistory.com/french/hugo001.html “Victor Hugo”]. Website: Theatre History. (Originally published in ''The Drama: Its History, Literature and Influence on Civilization'', vol. 9. ed. Alfred Bates. London: Historical Publishing Company, 1906. pp. 11-13.) Retrieved November 2005. *Bates, Alfred (1906). [https://web.archive.org/web/20170329135319/http://www.theatrehistory.com/french/hugo006.html “Hernani”]. Website: Threatre History. (Originally published in ''The Drama: Its History, Literature and Influence on Civilization'', vol. 9. ed. Alfred Bates. London: Historical Publishing Company, 1906. pp. 20-23.) Retrieved November 2005. *Bates, Alfred (1906). [http://www.theatrehistory.com/french/hugo005.html “Hugo’s Cromwell”]. Website: Theatre History. (Originally published in ''The Drama: Its History, Literature and Influence on Civilization'', vol. 9. ed. Alfred Bates. London: Historical Publishing Company, 1906. pp. 18-19.) Retrieved November 2005. *Bittleston, Misha (uncited date). [http://www.mishabittleston.com/artists/victor_hugo/ "Drawings of Victor Hugo"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100322220758/http://www.mishabittleston.com/artists/victor_hugo/ |date=22. ožujka 2010. }}. Website: Misha Bittleston. Retrieved November 2005. *Burnham, I.G. (1896). [http://www.theatrehistory.com/french/hugo008.html “Amy Robsart”]. Website: Theatre History. (Originally published in ''Victor Hugo: Dramas''. Philadelphia: The Rittenhouse Press, 1896. pp. 203-6, 401-2.) Retrieved November 2005. *Columbia Encyclopedia, 6th Edition (2001-05). [http://aol.bartleby.com/65/hu/Hugo-Vic.html “Hugo, Victor Marie, Vicomte”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080516093903/http://aol.bartleby.com/65/hu/Hugo-Vic.html |date=16. svibnja 2008. }}. Website: Bartleby, Great Books Online. Retrieved November 2005. Retrieved November 2005. *Fram-Cohen, Michelle (2002). [http://www.objectivistcenter.org/navigator/articles/nav+mframcohen_romanticism-dead-long-live-romanticism.asp “Romanticism is Dead! Long Live Romanticism!”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20041009221049/http://www.objectivistcenter.org/navigator/articles/nav%20mframcohen_romanticism-dead-long-live-romanticism.asp |date=9. listopada 2004. }}. ''The New Individualist, An Objectivist Review of Politics and Culture''. Website: The Objectivist Center. Retrieved November 2005. *Haine, W. Scott (1997). [http://www.cats.ohiou.edu/~Chastain/dh/hugo.htm “Victor Hugo”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080411025136/http://www.cats.ohiou.edu/~Chastain/dh/hugo.htm |date=11. travnja 2008. }}. Encyclopedia of 1848 Revolutions. Website: Ohio University. Retrieved November 2005. *Illi, Peter (2001-2004). [http://www.hugo-online.org/050000.htm “Victor Hugo: Plays”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090415135602/http://www.hugo-online.org/050000.htm |date=15. travnja 2009. }}. Website: The Victor Hugo Website. Retrieved November 2005. *Karlins, N.F. (1998). [http://www.artnet.com/Magazine/features/karlins/karlins5-5-98.asp "Octopus With the Initials V.H."] Website: ArtNet. Retrieved November 2005. *Liukkonen, Petri (2000). [http://www.kirjasto.sci.fi/vhugo.htm “Victor Hugo (1802-1885)”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140324184201/http://www.kirjasto.sci.fi/vhugo.htm |date=24. ožujka 2014. }}. Books and Writers. Website: Pegasos: A Literature Related Resource Site. Retrieved November 2005. *Meyer, Ronald Bruce (2004). [https://web.archive.org/web/20060508103328/http://www.ronaldbrucemeyer.com/rants/0226almanac.htm “Victor Hugo”]. Website: Ronald Bruce Meyer. Retrieved November 2005. *Robb, Graham (1997). [http://www.nytimes.com/books/first/r/robb-hugo.html “A Sabre in the Night”]. Website: New York Times (Books). (Excerpt from Graham, Robb (1997). ''Victor Hugo: A Biography''. New York: W.W. Norton & Company.) Retrieved November 2005. *Roche, Isabel (2005). [http://www.barnesandnoble.com/writers/writerdetails.asp?cid=30497 “Victor Hugo: Biography”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080319092617/http://www.barnesandnoble.com/writers/writerdetails.asp?cid=30497 |date=19. ožujka 2008. }}. Meet the Writers. Website: Barnes & Noble. (From the Barnes & Noble Classics edition of ''The Hunchback of Notre Dame'', 2005.) Retrieved November 2005. *Uncited Author. [http://www.spartacus.schoolnet.co.uk/EUhugo.htm “Victor Hugo”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070808003845/http://www.spartacus.schoolnet.co.uk/EUhugo.htm |date=8. kolovoza 2007. }}. Website: Spartacus Educational. Retrieved November 2005. *Uncited Author. [http://www.bbc.co.uk/guernsey/content/articles/2004/09/20/victor_hugo_timeline_feature.shtml “Timeline of Victor Hugo”]. Website: BBC. Retrieved November 2005. *Uncited Author. (2000-2005). [http://www.online-literature.com/victor_hugo/ “Victor Hugo”]. Website: The Literature Network. Retrieved November 2005. *Uncited Author. [http://www.victorhugo.education.fr/ressources/caricature.htm "Hugo Caricature"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20020128084404/http://www.victorhugo.education.fr/ressources/caricature.htm |date=28. siječnja 2002. }}. Website: Présence de la Littérature a l’école. Retrieved November 2005. === Internetski tekstovi === * [http://onlinebooks.library.upenn.edu/webbin/book/search?amode=start&author=Hugo%2c%20Victor E-texts of some of Hugo's works from various sources] * [http://www.gavroche.org/vhugo/ Victor Hugo Central] * [http://www.ellopos.net/politics/eu_hugo.html Political speeches by Victor Hugo: Victor Hugo, My Revenge is Fraternity!] * [http://www.spartacus.schoolnet.co.uk/EUhugo.htm Biography and speech from 1851] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070808003845/http://www.spartacus.schoolnet.co.uk/EUhugo.htm |date=8. kolovoza 2007. }} * {{gutenberg author|id=Victor_Hugo|ime=Victora Hugoa}} * [http://www.3dsrc.com/victorhugo/ Victor Hugo le dessinateur] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130710085447/http://www.3dsrc.com/victorhugo/ |date=10. srpnja 2013. }} === Daljnje informacije === *Barbou, Alfred (1882). ''Victor Hugo and His Times''. University Press of the Pacific: 2001 paper back edition. [http://en.wikipedia.org/w/index.php?title=Special:Booksources&isbn=089875478X]. *Brombert, Victor H. (1984). ''Victor Hugo and the Visionary Novel''. Boston: Harvard University Press. [http://en.wikipedia.org/w/index.php?title=Special:Booksources&isbn=0674935500]. *Davidson, A.F. (1912). ''Victor Hugo: His Life and Work''. University Press of the Pacific: 2003 paperback edition. [http://en.wikipedia.org/w/index.php?title=Special:Booksources&isbn=1410207781]. *Dow, Leslie Smith (1993). ''Adele Hugo: La Miserable''. Fredericton: Goose Lane Editions. [http://en.wikipedia.org/w/index.php?title=Special:Booksources&isbn=0864921683]. *Falkayn, David (2001). ''Guide to the Life, Times, and Works of Victor Hugo''. University Press of the Pacific. [http://en.wikipedia.org/w/index.php?title=Special:Booksources&isbn=0898754658]. * [[Feller, Martin]], ''Der Dichter in der Politik. Victor Hugo und der deutsch-französische Krieg von 1870/71. Untersuchungen zum französischen Deutschlandbild und zu Hugos Rezeption in Deutschland.'' Doctoral Dissertation, Marburg 1988. *Frey, John Andrew (1999). ''A Victor Hugo Encyclopedia''. Greenwood Press. [http://en.wikipedia.org/w/index.php?title=Special:Booksources&isbn=0313298963]. *Grant, Elliot (1946). ''The Career of Victor Hugo''. Harvard University Press. Out of print. *Halsall, A.W. et al (1998). ''Victor Hugo and the Romantic Drama''. University of Toronto Press. [http://en.wikipedia.org/w/index.php?title=Special:Booksources&isbn=0802043224]. *Hart, Simon Allen (2004). ''Lady in the Shadows : The Life and Times of Julie Drouet, Mistress, Companion and Muse to Victor Hugo.'' Publish American. [http://en.wikipedia.org/w/index.php?title=Special:Booksources&isbn=1413711332]. *Houston, John Porter (1975). ''Victor Hugo''. New York: Twayne Publishers. [http://en.wikipedia.org/w/index.php?title=Special:Booksources&isbn=0805724435]. *Ireson, J.C. (1997). ''Victor Hugo: A Companion to His Poetry''. Clarendon Press. [http://en.wikipedia.org/w/index.php?title=Special:Booksources&isbn=0198157991]. *Maurois, Andre (1956). ''Olympio: The Life of Victor Hugo''. New York: Harper & Brothers. *Maurois, Andre (1966). ''Victor Hugo and His World''. London: Thames and Hudson. Out of print. *Robb, Graham (1997). ''Victor Hugo: A Biography''. W.W. Norton & Company: 1999 paperback edition. [http://en.wikipedia.org/w/index.php?title=Special:Booksources&isbn=0393318990].([http://www.wwnorton.com/catalog/spring99/victorhugo.htm description/reviews]) == Vanjske poveznice == {{commons}} {{wikicitat}} * [http://www.artnet.com/Magazine/features/karlins/karlins5-5-98.asp Reprodukcije nekih Hugovih djela] {{Romantistički književnici}} {{GLAVNIRASPORED:Hugo, Victor}} [[Kategorija:Francuski književnici]] [[Kategorija:Francuski borci za ljudska prava]] [[Kategorija:Romantičarski književnici]] [[Kategorija:Francuski dramatičari]] 1i0qz9bamcq0m9asfsoworm3we3cfba 0 20703 7615920 7587736 2026-10-10T00:08:10Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.6 7615920 wikitext text/x-wiki {{Infookvir županija FBiH |ime = Tuzlanska županija |izvorno ime = Tuzlanski kanton |ime u genitivu = Tuzlanske županije |zastava = Flag of Tuzla Canton.svg |grb =Coat_of_arms_of_Tuzla_Canton.svg |karta = Tuzla in Federation of Bosnia and Herzegovina.svg |općine = [[Banovići]], [[Čelić]], [[Doboj Istok]], [[Gračanica]], [[Gradačac]], [[Kalesija]], [[Kladanj]], [[Lukavac]], [[Sapna]], [[Srebrenik]], [[Teočak]], [[Tuzla]], [[Živinice]] |sjedište = [[Tuzla]] |osnovana = 12. lipnja 1996. |predsjednik vlade = Kadrija Hodžić ([[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]]) |predsjednik skupštine = Slađan Ilić ([[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]]) |površina = 2649 |vode = |stanovništvo = 493 887 |godina popisa = 1991. |gustoća stanovništva = 186.44 |pripadnost = [[Federacija Bosne i Hercegovine]] |vremenska zona = +1 |komentar = }} '''Tuzlanska županija''' ([[Bošnjački jezik|boš.]] ''Tuzlanski kanton'') je treća od ukupno [[Županije Federacije Bosne i Hercegovine|deset županija]] u [[Federacija BiH|Federaciji Bosne i Hercegovine]]. Nalazi se u sjeveroistočnom dijelu [[BiH|Bosne i Hercegovine]], a županijsko središte je grad [[Tuzla]]. Službeni naziv županije na bošnjačkom jeziku je '''Tuzlanski kanton''', a kod [[Hrvati Bosne i Hercegovine|Hrvata Bosne i Hercegovine]] osim pod nazivom Tuzlanska županija, također je poznata i pod imenom '''Županija Soli''' tj. '''Županija Soli Tuzla'''<ref>[http://www.hdzbih.org/sites/default/files/dokumenti/zajednica_zena_hdz_bih_brosura_165553.pdf HDZ BiH] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170909233447/http://www.hdzbih.org/sites/default/files/dokumenti/zajednica_zena_hdz_bih_brosura_165553.pdf |date=9. rujna 2017. }} Brošura Zajednica žena HDZ BiH Kraljica Katarina Kosača: ''Prva obljetnica Zajednice žena Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine Kraljica Katarina Kosača'', str. 60 (pristupljeno 9. rujna 2017.)</ref><ref>[https://web.archive.org/web/20080514054643/http://www.hdzbih.org/hr/stranice/prikaz/zupanija-sredisnja-bosna Hrvatska demokratska zajednica BiH] Županija Središnja Bosna, 14. svibnja 2008. (arhivirano 12. siječnja 2014., pristupljeno 21. studenoga 2017.)</ref><ref name="HDZBiH">[https://web.archive.org/web/20100820082403/http://www.hdzbih.org/hr/stranice/prikaz/zupanija-soli-tuzla Hrvatska demokratska zajednica BiH] Županija Soli Tuzla, 14. svibnja 2008. (arhivirano 20. kolovoza 2010., pristupljeno 21. studenoga 2017.)</ref> ([[Usora i Soli|Soli]] su povijesni naziv za širu oblast oko Tuzle). Od 1994. do 1999. godine županija se na hrvatskome službeno zvala '''Tuzlansko-podrinjska veležupa''' (boš. ''Tuzlansko-podrinjski kanton'', srp. ''Тузланско-подрињски кантон ''). 1994. godine objavljen je u službenom glasilu županijski ustavni zakon i poslovnik o radu županijske skupštine (br. 1), zakon o vladi (br. 2), zakon o pečatu i zakon o ministarstvima (br. 3)<ref>[http://www.vladatk.kim.ba/Vlada/Dokumenti/sl_novine/1994/registar_1994.pdf Vlada Županije Soli] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220308050402/http://www.vladatk.kim.ba/Vlada/Dokumenti/sl_novine/1994/registar_1994.pdf |date=8. ožujka 2022. }} Službene novine - registar 1994. Godina I - Broj 1-3. 31. prosinca 1994. (pristupljeno 21. studenoga 2019.)</ref> == Zemljopis == Tuzlanska županija zauzima površinu od 2.908 km², odnosno 11,1% teritorije Federacije Bosne i Hercegovine ili 5,7°/ teritorije Bosne i Hercegovine. == Administrativna podjela == Sjedište županije nalazi se u [[Tuzla|Tuzli]]. [[Datoteka:Tuzla canton, BH OpenStreetMap.png|mini|lijevo|300px]] Županija obuhvaća 13 općina: {{stupci|2| * [[Banovići]] * [[Čelić]] * [[Doboj Istok]] * [[Gračanica]] * [[Gradačac]] * [[Kalesija]] * [[Kladanj]] * [[Lukavac]] * [[Sapna]] * [[Srebrenik]] * [[Teočak]] * [[Tuzla]] * [[Živinice]] }} == Stanovništvo == Prema procjenama iz [[1996.]] godine, na ovom području živi 611.500 stanovnika, od toga je 35% raseljenih i prognanih lica. Brojem stanovnika u Federaciji Bosne i Hercegovine Tuzlanska županija participira s 26,2%. Na području bivše Tuzlanske regije, prema popisu iz [[1991.]]godine, živio je 949.621 stanovnik, od toga: 525.427 Muslimana (55,33%), 268.581 [[Srbi|Srba]] (28,28%), 83.320 [[Hrvati Bosne i Hercegovine|Hrvata]] (8,78%) i 72.293 stanovnika koji su se izjasnili kao ostali ili (7,61 %). Danas na prostoru županije, poslije svih demografskih pomjeranja izazvanih agresijom, Bošnjaci čine oko 90% stanovništva. == Povijest == Područje Županije Soli bilo je naseljeno još u starijem kamenom dobu. Arheološki nalazi iz tog vremena su Barice kod Gornje Orahovice, Krčevine kod Brijesnice, gravure u Djevojačkoj pećini u Brateljevićima kod Kladnja, Makljenovac kod Doboja, kamen kod ušća Usore u Bosnu i dr. Mlađe kameno doba predstavlja nekoliko lokaliteta naselja u Gornjoj Tuzli, u Tuzli, Korića Hanu kod Gradačca. Sva su pripadala kulturnoj skupini Vinče. U ove krajeve doseljavaju Iliri i Kelti. U tim vremenima ovaj dio Bosne relativno je dobro nastanjen. Tragovi naselja su kod Gornje Tuzle, Gračanice i Lukavca. Važnošću se ističu gradinska naselja koja su podignuta iz obrambenih razloga na uzvisinama. Kelti su ovamo donijeli kulturu mlađeg kamenog doba. Smatra se da su dali imena rijekama Savi, Spreči i Majevici. Iliri su ostavili trajna kulturna obilježja. Od Ilira su imena rijekama Bosni, Jadrini i dr. Polovicom 4. st. pr. Kr. pojavljuju se germanska plemena.<ref name="tourism">(boš.) [https://tourism-tk.ba/index.php/component/k2/item/60-istorijsko-naslijede-tk-praistorija-srednji-vijek-osmanlije Turistička zajednica Tuzlanskog kantona/Turistička zajednica Županije Soli] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180906010629/https://tourism-tk.ba/index.php/component/k2/item/60-istorijsko-naslijede-tk-praistorija-srednji-vijek-osmanlije |date=6. rujna 2018. }} ''Istorijsko naslijeđe TK - Praistorija, Srednji vijek, Osmanlije'' (Povijesna baština ŽS - prapovijest, srednji vijek, Osmanlije) (pristupljeno 8. travnja 2018.)</ref> Antika u ove krajeve dolazi s Rimljanima. Sporazumom potpisanim u [[Washington]]u ([[1994.]]) između predstavnika bošnjačkog i hrvatskog naroda konstituirana je Federacija [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] kao Federacija županija. Po Ustavu Federacije županije su administrativno-teritorijalne jedinice s velikim stupnjem samouprave. Jedna od županija u Federaciji Bosne i Hercegovine je i Tuzlanska županija. S obzirom na promjene do kojih je došlo agresijom na Republiku Bosnu i Hercegovinu i unutarnjom reorganizacijom Bosne i Hercegovine ([[Daytonski sporazum]], [[1995.]]) na dva administrativno-pravna entiteta: Federaciju Bosne i Hercegovine i [[Republika Srpska|Republiku Srpsku]], Tuzlanska županija formirana je na dijelovima nekadašnje oblasti sjeveroistočne Bosne, odnosno Tuzlanskog okruga. Prema odredbama Daytonskog sporazuma područje Tuzlanske županije je teritorijalno zaokruženo cjelinom ili dijelovima trinaest općina: [[Banovići]], [[Doboj Istok]], [[Gradačac]], [[Gračanica]], [[Kladanj]], [[Kalesija]], [[Čelić]], [[Lukavac]], [[Srebrenik]], [[Teočak]], [[Sapna]], [[Živinice]] i [[Tuzla]]. Nove, u ratu formirane, općine su: Čelić, Teočak, Sapna i Doboj-Istok. One su formirane na područjima koja su pripala Federaciji Bosne i Hercegovine od dijelova bivših općina: [[Doboj]], [[Lopare]], [[Ugljevik]] i [[Zvornik]], koje su Daytonskim sporazumom dodijeljene Republici Srpskoj. Samo su općine Banovići, Srebrenik i Živinice ostale u svojim ranijim granicama, dok su od svih drugih općina dijelovi pripojeni Republici Srpskoj. Tako je Tuzlanska županija, smanjena u odnosu na stari okrug i odvojena od svojih prirodnih granica, rijeka [[Drina|Drine]] i [[Sava|Save]], preko kojih je imala izlaz na istok i sjever. Time je jedna zemljopisna, privredna, infrastrukturna, ekološka i demografska cjelina poremećena. == Politika == Županijska organizacija HDZ BiH Županije Soli Tuzla obuhvaća organizacijske odbore u Tuzli, gdje je sjedište, u Banovićima, Drijenči-Ćelićima, Gradačcu, Srebreniku i Živinicama (Lukavcu).<ref name="HDZBiH"/> == Gospodarstvo == [[Rudarstvo]] i [[kemijska industrija]]. [[Datoteka:Tuzla Valley coal mines.jpg|mini|desno|200px|Rudnici ugljena u Tuzlanskoj kotlini, Nasina satelitska slika 28. rujna 2003. godine]] == Kultura == <!--[[Nacionalni spomenik BiH|Nacionalni spomenici BiH]] u općinama i gradovima: [[Dodatak:Popis nacionalnih spomenika BiH - Tuzla|Tuzla]], [[Dodatak:Popis nacionalnih spomenika BiH - Čelić|Čelić]], [[Dodatak:Popis nacionalnih spomenika BiH - Doboj Istok|Doboj Istok]], [[Dodatak:Popis nacionalnih spomenika BiH - Gračanica|Gračanica]], [[Dodatak:Popis nacionalnih spomenika BiH - Gradačac|Gradačac]], [[Dodatak:Popis nacionalnih spomenika BiH - Kalesija|Kalesija]], [[Dodatak:Popis nacionalnih spomenika BiH - Kladanj|Kladanj]], [[Dodatak:Popis nacionalnih spomenika BiH - Lukavac|Lukavac]], [[Dodatak:Popis nacionalnih spomenika BiH - Sapna|Sapna]], [[Dodatak:Popis nacionalnih spomenika BiH - Srebrenik|Srebrenik]], [[Dodatak:Popis nacionalnih spomenika BiH - Teočak|Teočak]], [[Dodatak:Popis nacionalnih spomenika BiH - Živinice|Živinice]]. --> Tradicionalna narodna glazba sjeveroistočne Bosne, često nazivana izvorna glazba vrlo je slabo istražena i poznata u glazbenoj struci i znanosti, kako etnološki, tako i kulturološki i etnomuzikološko. Svojstvo joj je dvoglasno pjevanje u kojem drugi glas nešto zaostaje za prvim. Obično glazbenu pratnju čine dvije [[violina|violine]] i [[šargija]]. Tradicijski je u svezi sa seoskim sredinama i obilježje je svih triju naroda sjeveroistočne Bosne: Hrvata, Srba i Bošnjaka. Nematerijalna je baština. Zavod za zaštitu i korištenje kulturno-povijesne i prirodne baštine Županije Soli već nekoliko godina izvornu glazbu kao jednu od najvažnijih vrsta te baštine, a u sklopu evidentiranja i istraživanja najvažnijih vrsta nematerijalne baštine. Izvode ju izvorne skupine Raspjevane meraklije, Braća Dejanović, [[Izvorna skupina Odjek Lipnice|Odjek Lipnice]] (Mićo i Danijela), Odjek Vukovija, Izvorna grupa "Đerze", Izvorna grupa "Tradicija", Zvuci bosanskog ...<ref>(boš.) [https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=573794 CEEOL] Rusmir Djedović, Semir Hadžimusić: ''Istraživanje izvorne muzike sjeveroistočne Bosne tokom 2012. - 2014. godine'', Tuzla, 2013., JU Zavod za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa, Baština sjeveroistočne Bosne 6/2013., Tuzla, 2013., str. 218-228 (pristupljeno 5. prosinca 2017.)</ref> Ekonomski razvitak i elektrifikacija zahvatila je svu seosku sredinu krajem šezdesetih godina, pa su se masovniju pojavili radija i gramofoni i s njima i gramofonske ploče. Izvorna narodna glazbena tradicija sjeveroistočne Bosne tad doživljava preporod. Prijelomna je 1969. godina, kad su snimljene ploče "izvorne glazbe" s nekim danas kultnim pjesmama: “Kad Ibro pođe zemlju da brani”, “Kad zapjeva Ilija i Marko”, “Kalesijo, puna si mi cvijeća”, “Kad zapjeva Šimo i Ivica”. Sastavi su Kalesijska trojka, Braća Begići, Braća Babajići, trojac iz okoline Živinica [[Šimo Žepić, Ivo Grgić i Muhamed Borogovac]]. Početak 70-ih više izvornih skupina i pojedinaca s područja Srebrenika snima ploče: Muhamed Beganović, Zahirovići, Srebrnička trojka, Tursunovići, Jašarevići, Grupa iz Čekanića, izvorna grupa Đemići iz Tutnjevca kod Srebrenika.<ref>(boš.) [http://www.gracanickiglasnik.ba/wp-content/uploads/2014/06/gg37-20.pdf Gračanički glasnik] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Rusmir Djedović, Abdullah Arifović: ''Izvorna grupa Đemići iz Tutnjevca kod Srebrenika'', Broj 37, godina XIX, svibanj, 2014. (pristupljeno 5. prosinca 2017.)</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://www.vladatk.kim.ba/ Tuzlanski kanton] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110924075514/http://www.vladatk.kim.ba/ |date=24. rujna 2011. }} {{BiH}} [[Kategorija:Tuzlanska županija| ]] [[Kategorija:Županije Federacije Bosne i Hercegovine]] 44lmwiehajkpk50sfpcpct4yij96674 0 23620 7615906 7598524 2026-10-09T22:57:16Z Croxyz 205325 prvi izvor ne postoji 7615906 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Formula one.jpg|mini|250px|Formula 1]] '''Velika nagrada [[Formula 1|Formule 1]]''' traje cijeli vikend, počinje sa slobodnim treninzima u petak, dva slobodna treninga i kvalifikacije za utrku u subotu i utrka u nedjelju. == Slobodni treninzi == {{Formula 1}} Slobodni treninzi počinju u petak (osim u [[Monako|Monaku]] kada su četvrtkom) i održavaju se u dva termina od 11:00 do 12:00 i od 14:00 do 15:00. Na njima se vozači upoznaju sa stazom a momčadi eksperimentiraju s bolidom da bi što bolje podesili bolid za nedjeljnu utrku. Sljedeći slobodni treninzi se održavaju u subotu u vremenu od 9:00 do 9:45 i od 10:15 do 11:00 (u [[SAD|Sjevernoj Americi]] od 8:00 do 8:45 i od 9:15 do 10:00). == Kvalifikacije == U subotu u 14:00 počinju kvalifikacije za nedjeljnju utrku. U kvalifikacijama vozači voze tri serije. Prva serija traje 20 minuta i u njoj ispadaju 7 vozača(najčešće su to [[Hispania]],[[Virgin]],[[Lotus]] i još jedan vozač. Druga serija traje 15 minuta i u njoj voze vozači koji nisu ispali u prvoj seriji. U drugoj seriji ispada 7 vozača. Treća serija je najkraća i traje 10 minuta u njoj preostalih deset vozača odlučuje o startni pozicijama u utrci. Najčešće ekipe koje se plasiraju u treću seriju su [[Red Bull]],[[Mclaren]],[[Ferari]],[[Mercedes]] i još dva vozača, najčešće su to vozači [[Force Indie]] i [[Renaulta]]. Vozači koji postave vrijeme u završnoj seriji moraju voziti na istim gumama na startu utrke. Oni vozači koji nisu postavili vrijeme u završnoj seriji ili se nisu plasirali u zadnju seriju mogu birati gume na kojima će voziti utrku. Prije je postojala mogućnost da se neki vozač ili momčad nije kvalificirala za utrku što je bilo određeno pravilom od 107% najboljeg vremena osvojenog u kvalifikacijama. Pravilo je određivano da utrku mogu voziti samo oni vozači i momčadi čije je kvalifikacijsko vrijeme bilo manje od 107% najbrže osvojenom vremena u kvalifikacijama. Pravilo je postojalo zato što je bilo više momčadi i vozača nego danas. Danas je samo 12 momčadi u Formuli 1 i pravilo 107% je ukinuto. [[FIA]] je odredila da se maksimalno 26 (od [[2010.]]) bolida mogu natjecati u utrci, a isto tako da na utrci moraju pristupiti najmanje 20 bolida. Svaka momčad koja se natječe u Formuli 1 ima po dva bolida tako da su pravila FIA-e zadovoljena. Ova pravila prestaju važiti na kraju sezone [[2007.]] == Parc fermé== Nakon kvalifikacija bolidi se odvoze u prostor pod nadzorom FIA-e poznat kao i [[parc fermé]], i ne dopuštaju se nikakve promjene na bolidu dok ne izađe iz prostora pod nadzorom sutra ujutro. Ako momčad mora promijenit motor na bolidu u vremenu otkad je on u prostoru pod nadzorom i starta utrke bolid će morati startati sa zadnje pozicije u startnom poretku, a ako se vrše neki drugi popravci na bolidu bolid starta iz bokseva. Osim u slučaju promjene mijenjača koja se najčešće dešava u ovom razdoblju, tada FIA najčešće dodjeljuje kaznu pomakom bolida prilikom starta pet mjesta unatrag u odnosu na osvojenu poziciju na kvalifikacijama. == Utrka == [[Datoteka:Lap4 Canada2005.jpg|mini|250px|Formula 1]] Utrka se održava u nedjelju popodne a započinje s krugom za zagrijavanje nakon čega se vozači u bolidima poredaju na startnu ravninu po mjestima koja su osvojili na kvalifikacijama. Utrka je duga nešto više od 300 [[kilometar]]a (što ovisi o stazi na kojoj se vozi, na [[VN Monaka]] 263), a traje najduže 2 [[sat]]a. Za vrijeme utrke vozači odlaze jedan ili više puta u bokseve na promjenu guma. Do kraja sezone [[Formula 1 – sezona 2009.|2009.]] nadolijevalo se i gorivo, što je 2010. ukinuto te je povećan spremnik goriva. Na kraju utrke vozači koji su osvojili prvo, drugo i treće mjesto i momčad koja je osvojila prvo mjesto odlaze na podij na dodjeljivanje nagrada. Nakon dodjeljivanja nagrada vozači održavaju konferenciju za novinare. === Startna procedura === Startna ravnina otvara se 30 [[minuta]] prije starta utrke. Vozači moraju biti u bolidu i na svom startnom mjestu najkasnije start –15 minuta, a ako ne, moraju startati iz bokseva. U međuvremenu momčadi mogu raditi manje korekcije na bolidu. U start -10:00 minuta sa staze moraju otići svi osim momčadskih mehaničara, Upravitelj utrke ([[Engleski jezik|eng.]] ''race marshal''), i vozača. Momčadi žele držati gume što je duže moguće ne montirane na bolid ali moraju ih postaviti na bolid najkasnije do start-3minute. Nadolijevanje goriva mora također biti gotovo do tog vremena. Motori bolida moraju biti upaljeni u start – 1:00 minuta, a 50 sekundi prije starta svi osim vozača moraju napustiti stazu. Zelena svjetla označavaju start kruga za zagrijavanje za vrijeme kojeg vozači moraju voziti u poretku (nema pretjecanja), osim ako se neki bolid zaustavio iz tehničkih razloga. Za vrijeme kruga za zagrijavanje vozači zagrijavaju svoje gume vozeći lijevo desno i nakon završetka kruga vraćaju se na svoje startne pozicije formirajući startni poredak. Utrka počinje kada se deset crvenih svjetala koje kontrolira Charlie Whiting počinju paliti, a pale se po dva u isto vrijeme slijeva na desno u intervalima od jedne sekunde, kad se sva upale, u sljedećem intervalu se ugase. Kad se svjetla ugase utrka počinje. == Sistem bodovanja == ''[[Sistem bodovanja u Formuli 1|Bodovanje u Formuli 1 kroz povijest]]'' Od [[Formula 1 – sezona 2003.|2003]] do [[Formula 1 – sezona 2009.|2009.]] bodove su osvajali vozači i momčadi koje su završile utrku po ključu da pobjednik osvaja 10 bodova, drugi 8, treći 6, četvrti 5, peti 4, šesti 3, sedmi 2 i osmi 1 bod. Ako bi se utrka prekinula, a odvoženo je manje od 75% utrke bodovi se prepolovljavaju (pobjednik osvaja 5 bodova, drugi 4, treći 3, četvrti 2,5, peti 2, šesti 1,5, sedmi 1 i osmi 0,5 bodova). Pobjednik u sezoni je onaj vozač ili momčad (konstruktor) koji je osvojio više bodova. Od [[Formula 1 – sezona 2010.|2010.]] sistem bodovanja se promijenio zbog povećanja broja vozača s 20 na 26. :{| class="wikitable" |- ! Pozicija ! Bodovi ! Pozicija ! Bodovi |- ! style="background:gold"|1. | 25 ! 6. | 8 |- ! style="background:silver"|2. | 18 ! 7. | 6 |- ! style="background:#CD7F32"|3. | 15 ! 8. | 4 |- ! 4. | 12 ! 9. | 2 |- ! 5. | 10 ! 10. | 1 |} [[Kategorija:Formula 1]] kjcun6zxa0ig4bd5lhg1qsmv24zwdaa 0 25055 7615766 7147506 2026-10-09T17:33:01Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.6 7615766 wikitext text/x-wiki {{dz|[[Teočak (Bihać, BiH)]]|naselje u Gradu [[Bihać]], [[BiH]]}} {{Općina FBiH| ime = Teočak| županija = [[Tuzlanska županija|Tuzlanska]]| centar = [[Teočak-Krstac]]| karta=Teocak Municipality Location.png| načelnik = Tajib Muminović| površina=30,37 | stanovništvo=7424 | gustoća =244,45 }} [[Datoteka:Teocak, mestecko na entitni hranici.jpg|mini|desno|280px|Panorama Teočaka]] '''Teočak''' je [[općina]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], u [[Tuzlanska županija|Tuzlanskoj županiji]]. Sjedište općine je naseljeno mjesto [[Teočak-Krstac]]. == Zemljopis == Teočak je smješten na sjeveroistočnim padinama planine [[Majevica|Majevice]], na [[nadmorska visina|nadmorskoj visini]] od 300 do 600 metara. == Ime == Postoji [[legenda]] koja govori o tome kako je Teočak dobio ime: tri sestre su gradile tri grada i svaka je imenovala svoj grad po karakteristikama koje taj grad imao. Tako je Teočak bio čvrst kao tučak, Zvornik je imao visoki zvonik, a u [[Jablan grad]]u je bila kula visoka kao drvo [[jablan]]. == Stanovništvo == Po popisu stanovništva iz [[2013.]] godine, općina ima 7424 stanovnika, uglavnom [[Bošnjaci|Bošnjaka]], rapoređenih po sljedećim naseljima: {| class="wikitable sortable" |- ! rowspan="2" | Naselje ! rowspan="2" |Broj stanovnika ! colspan="4" | Nacionalni sastav |- ! Bošnjaci ! Hrvati ! Srbi ! Ostali |- | [[Bilalići]] | 997 | 997 | 0 | 0 | 0 |- | [[Brijest (Teočak, BiH)|Brijest]] | 5 | 0 | 0 | 5 | 0 |- | [[Gornja Krćina|Gornja Krčina]] | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |- | [[Jasenje (Teočak, BiH)|Jasenje]] | 18 | 18 | 0 | 0 | 0 |- | [[Jasikovac (Teočak, BiH)|Jasikovac]] | 939 | 938 | 1 | 0 | 0 |- | [[Priboj (Teočak, BiH)|Priboj]] | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |- | [[Sniježnica (Teočak, BiH)|Sniježnica]] | 1690 | 1,684 | 1 | 1 | 4 |- | [[Stari Teočak]] | 797 | 797 | 0 | 0 | 0 |- | '''[[Teočak-Krstac]]''' | 2763 | 2749 | 3 | 1 | 10 |- | [[Tursunovo Brdo]] | 215 | 215 | 0 | 0 | 0 |- ! scope="col" | Ukupno ! scope="col" | 7424 ! scope="col" | 7398 ! scope="col" | 5 ! scope="col" | 7 ! scope="col" | 14 |} == Povijest == {{bolji izvori}} Teočak je u dalekoj prošlosti imao veoma važnu ulogu zbog svoje tvrđave i strateškog položaja. Teočak ima takav položaj da se iz njega vide [[Drina]] i [[Sava]], [[Bijeljina]] i [[Brčko]] i mnoga naselja [[Semberija|Semberije]]. Stanovništvo oko Teočaka nekada je bilo katoličko. Do danas su u Teočaku očuvane priče o mađarskoj i rimskoj crkvi i samostanu. U Teočaku su bile dvije nekropole [[stećak]]a Mramor i Harci, a i do danas su neki od stećaka očuvani. Gospodari teočačkog kraja često su se smjenjivali. Područje teočačke općine uvijek je bilo granično, "serhat" ili "krajina", popraćeni ratovima, osvajanjima i uništavanjima, što je odnijelo u nepovrat mnogo povijesnih vrela.<ref name="DW">(boš.) [https://www.dw.com/bs/zaboravljena-kula/a-16126281 Deutsche Welle] Emir Musli: ''Zaboravljena kula'' 27. srpnja 2012. (pristupljeno 9. ožujka 2019.)</ref> Bili su to hrvatsko-ugarski kraljevi, srpski despoti i bosanski vladari. Od 1284. godine držao ga je srpski kralj Dragutin i zatim njegovi sinovi: Vladislav i Uroš. Ovim je krajevima vladao pravoslavni ruski plemić [[Rotislav Mihailovič]], zet mađarskog kralja Bele. Zna se pouzdano da su ovdje vladali i srpski despoti [[Stefan Lazarević]] i [[Đurađ Branković]]. Pred osmansko osvajanje vremena su bila krajnje nestabilna, a nedaleka Srebrenica je primjerice samo od 1411. do 1463. godine čak 13 puta promijenila gospodara. Utvrđeni grad Teočak, najznačajniji srednjovjekovni lokalitet u ugljevičkom kraju, imao je sličnu sudbinu. U povijesnim se vrelima prvi put spominje oko [[1432.]] godine kao dio župe Soli u svezi sa srpskim despotom [[Đurađ Branković|Đurđem Brankovićem]]<ref name="DW"/> (1427. – 1456.), kada ga je preuzeo od Ugarske, tj. kada je dobio pravo upravljati nad zapadnim Podrinjem i u njemu je dograđivao. U narodu su još žive razne priče i legende o zidanju, kuluku, vodovodu kojim je teklo mlijeko i sl. Tada je vjerojatno mala tvrđava prerasla u utvrđeni grad Teočak. Trokutaste je osnove po čemu podsjeća na Smederevo. Vjerojatno je tada podignuta i [[crkva u Teočaku]], poslije pretvorena u džamiju. U njoj su jedno vrijeme bile smještene moći sv. Luke evanđelista. U 14. stoljeću ovdje je postojao [[franjevački samostan u Teočaku|franjevački samostan]], a ostali važni franjevački samostani ovog kraja bili su još u [[franjevački samostan i crkva sv. Marije u Zvorniku|Zvorniku]], [[Ljubovija|Ljuboviji]] i [[franjevački samostan i crkva sv. Marije u Srebrenici|Srebrenici]].<ref name="FST">[https://web.archive.org/web/20081230023347/http://www.fst.ba/zupe/zvornik_povijest.php Franjevački samostan sv. Petra i Pavla - Tuzla] ''Župa Srca Isusova - Zvornik'' (pristupljeno 7. lipnja 2016.)</ref> Nestao je tijekom 15. stoljeća.<ref name="kczs-zvornik">[http://www.kczs.ba/zvornik/ Katolička crkva Župa Srca Isusova - Zvornik (Srebrenica)] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} ''Zvornik'' (pristupljeno 10. lipnja 2016.)</ref> Teočak je jedno vrijeme bio glavnog grada novoproglašenog kralja. To je bilo kad su i Hrvatsko-Ugarska i Osmansko Carstvo igrale diplomatsku igru s bosanskom državom, pa su obje države imenovale tobože "kraljeve Bosne". Osmanlije su imenovali [[Matija Vojsalić|Matiju Vojsalića]] za "kralja Bosne" i držali ga s tim naslovom samo 1476. godine, upravo iste godine kada je kršćanska vojska privremeno vratila Srebrenicu. Hrvatsko-Ugarska je za "kralja Bosne" imenovala uglednog velikaša [[Nikola Iločki|Nikolu Iločkog]] koji je od 1438. godine mačvanski ban, i prebacila ga u "glavni grad" [[Jajce]] 1471. godine. Kad je Osmansko Carstvo zauzelo Bosnu 1463. godine, na to je grad Teočak zauzeo ugarsko-hrvatski kralj [[Matija Korvin]]. 1464. godine proglasio je Nikolu Iločkog za kneza „Teočaka“ te je u Korvinovo ime sjeveroistočnom Bosnom Nikola Iločki, naslovljen kao kralj Bosne. Teočak je bio sjedište te kraljevine Bosne, odnosno sjedište njena kralja Nikole Iločkog, koji se potpisivao kao "Nikola, milošću Božjom kralj Bosne“ (latinski: Nicolaus Dei Gratia Rex Bosniae). Stolovao je kao kralj od 1471. do 1477. godine.<ref name="Cjelina"/> Naslov je nakon toga ukinut i cijela je uprava prenesena na [[Srebrenička banovina|Srebreničku banovinu]]. Pod samom tvrđavom je [[džamija]] za čiju se gradnju spominje ime sultana [[Mehmed II.|Fatiha II.]], poslije zauzimanja tvrđave od [[Ugri|Ugara]] početkom [[1474.]] godine, kada se u osmanlijskoj vlasti spominju [[tuzla]]nska područja. Premda je Bosna pala pod Osmansko Carstvo 1463. godine, Teočak je još bio u Hrvatsko-Ugarskoj do 1521. godine, kad su ga skupa sa Srebrenikom zauzeli Turci. 1548. je podignuta Džamija ili Božija kuća, na lokalitetu Stara džamija i Stara tvrđava u mjestu Starom Teočaku.<ref name="DW"/> U Starom Teočaku danas su ostatci tvrđave, a uz nju i naselja. U drugom svjetskom ratu djelovala je neovisna muslimanska [[milicija sela Teočaka]]. Od 1941. uspješno se branila i od četnika i od partizana. Takozvani [[zeleni kader|zelenog kadra]] ('zeleni' označava šumsku vojsku), seljačka milicija više je sličila četničkom neprijatelju nekom autonomnom ogranku NDH trupa. Premda ih nisu odobravali, ustaše su ih tolerirale iz prijeke potrebe. Kad je uništena Hadžiefendićeve domobranska legija i nakon toga mnoštvo njenih pripadnika dezertiralo u partizane ljeta i jeseni 1943., protiv partizana ostale su se boriti samo najokorjelije muslimanske lokalne vođe i njihovi birači. Među njima je bilo bivših muslimanskih legionara te pripadnika muslimanskih milicija, formiranih neovisno od njih odmah po izbijanju rata. Srpnja 1943. s neovisnom milicijom sela Teočaka povezala se takozvana 10. planinska grupa bosanskih gorštaka od par stotina pripadika, koju je osnovao u oblasti Kalesije zapovjednik muslimanske milicije [[Nešad Topčić]].<ref>(srp.) [http://yuhistorija.com/serbian/drugi_sr_txt01c2.html YU historija] Attila Marko Attila Hoare - ''Analize slučaja - Kolaboracija bošnjačkih Muslimana u Drugom svetskom ratu'' (pristupljeno 9. ožujka 2019.)</ref> Ipak se može reći da je Teočak malo spominjan i istražen u Drugome svjetskom ratu, kao i toda je često bio meta četnika.<ref name="Fejzić">(boš.) [http://bosnjaci.net/prilog.php?pid=66026 Bosnjaci.net] Amira Fejzić: STAZAMA LEGENDARNIH HEROJA TEOČAKA 21. listopada 2018. (pristupljeno 9. ožujka 2019.)</ref> * [[Hajrudin Mešić]] ,<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.bosnjaci.net/dobri_bosnjani.php?id=259 |title=MEŠIĆ, Hajro - Legendarni kapetan Hajro |accessdate=2020-11-30}}</ref> poznatiji kao Kapetan Hajro (01. siječnja 1959.), zapovjednik [[Prva teočanska brigada|Prve teočanske brigade]]. Poginuo u akciji uspostavljanja koridora prema Srebrenici 30. listopada 1992. godine. Pokopan u šehidskom mezarju u Sniježnici kod Teočaka. == Spomenici i znamenitosti == *[[Prirodno-graditeljska cjelina Stari Teočak]]<ref name="Cjelina">[https://www.bastina.ba/index.php/dr-sc-suadin-strasevic-stara-dzamija-u-priluku-tuzla-2014/40-zavod/vijesti/559-pogledajte-fotografije-koje-smo-zabiljezili-u-starom-teocaku Zavod za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Tuzlanskog kantona] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210217104340/https://www.bastina.ba/index.php/dr-sc-suadin-strasevic-stara-dzamija-u-priluku-tuzla-2014/40-zavod/vijesti/559-pogledajte-fotografije-koje-smo-zabiljezili-u-starom-teocaku |date=17. veljače 2021. }} ''Pogledajte fotografije koje smo zabilježili u Starom Teočaku '' 29. ožujka 2018. (pristupljeno 8. ožujka 2019.)</ref> :*Srednjovjekovni [[Tvrđava u Teočaku|utvrđeni Teočak]] datira iz [[1345.]] godine.<ref name="tourism">(boš.) [https://tourism-tk.ba/index.php/component/k2/item/60-istorijsko-naslijede-tk-praistorija-srednji-vijek-osmanlije Turistička zajednica Tuzlanskog kantona/Turistička zajednica Županije Soli] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180906010629/https://tourism-tk.ba/index.php/component/k2/item/60-istorijsko-naslijede-tk-praistorija-srednji-vijek-osmanlije |date=6. rujna 2018. }} ''Istorijsko naslijeđe TK - Praistorija, Srednji vijek, Osmanlije'' (Povijesna baština ŽS - prapovijest, srednji vijek, Osmanlije) (pristupljeno 8. ožujka 2019.)</ref> :*'''Stari grad''' koji se nalazi u Starom Teočaku sagrađen je 1548.godine. Pored njega iste godine nikla je i '''[[Džamija Fethija u Teočaku|Fethija džamija]]''' prema zamisli sultana Bajazita II. Ovi prostori bili su poprište žestokih borbi između Turaka i Hrvatsko-Ugarske. U zadnjim borbama polovicom 16. stoljeća gradom su ovladali Turci, koji su prilikom povlačenja sve otvore na Starom gradu zazidali. Taj je grad od povlačenja Turaka s ovih prostora do danas ostao netaknut. :*Još 1990. godine Mirko Babić, sadašnji direktor bijeljinskog muzeja, započeo je arheološka ispitivanja na ovom mjestu. Međutim, ratni sukobi spriječili su ga da okonča ispitivanja na ovom spomeniku bosanskohercegovačke kulture koji je registriran kod Zemaljskog zavoda u Sarajevu 1959. godine. Među Teočanima kruže razne priče, kao na primjer da je u unutrašnjosti Starog grada turska vojska ostavila veće količine zlata i drugih vrijednih eksponata iz tog doba. Ni jedan prilaz koji vodi u unutrašnjost stare zidine već više od 450 godina nije otvaran. Mještani su radoznali što se krije unutar utvrde, ali s obzirom na to da se radi o spomeniku kulture bilo koji pokušaj štete na ovom objektu bio bi sankcioniran kaznenim mjerama. Mještani Starog Teočaka, koji su najbliži Starom gradu, tvrde da su neki od njih na ovom prostoru pronalazili eksponate iz 16. stoljeća kao što su razne vrste oruđa, zemljane posude, a da je bilo slučajeva i nalaska dukata u podnožju grada. :*mezarluci vezira iz osmanskog doba<ref name="glas Drine">{{cite web |url=http://radioglasdrine.com/vijesti/lokalne-vijesti/teocak-tvrdava-stari-grad-i-fethija-dzamija-zaboravljeni-od-svih/ |author=Enver Džuzdanović, Samira Bilalić |title=Teočak: Tvrđava Stari grad i Fethija džamija zaboravljeni od svih |work=radioglasdrine.com |date=2014-07-04 |accessdate=2019-03-09 |language=boš.}}</ref> *[[Sniježnica]], jezero<ref name="Cjelina"/> *[[Šumski predio Mejdan]]<ref name="Cjelina"/> * rijeka [[Tavna]]<ref name="Cjelina"/> == Obrazovanje == U općini se nalaze jedna osnovna i jedna srednja škola, obje u Teočaku-Krstacu. == Šport == *[[FK Teočak]], nogometni klub == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == [http://www.teocak.ba Teocak.ba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170730084359/http://www.teocak.ba/ |date=30. srpnja 2017. }} {{Ugljevik}} {{BiH}} [[Kategorija:Teočak| ]] pwxzu3fklhlvcs8lzayz42pxweqh2uj 0 25132 7615879 7568186 2026-10-09T22:12:59Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 2) #IABot (v2.0.9.6 7615879 wikitext text/x-wiki {{slično|gradu u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]|grad u [[Slovenija|Sloveniji]] sličnog naziva|Trebnje}} {{Naselje | ime =Trebinje<br/><small>Требиње</small> | ime_genitiv = Trebinja | izvorno_ime = | translit_jezik1 = | translit_jezik1_vrsta = | translit_jezik1_info = | translit_jezik1_vrsta1 = | translit_jezik1_info1 = | translit_jezik1_vrsta2 = | translit_jezik1_info2 = | translit_jezik1_vrsta3 = | translit_jezik1_info3 = | translit_jezik1_vrsta4 = | translit_jezik1_info4 = | translit_jezik1_vrsta5 = | translit_jezik1_info5 = | translit_jezik1_vrsta6 = | translit_jezik1_info6 = | slika_panorama = Trebinje River.jpg | veličina_slike =300px | opis_slike = | slika_zastava = Застава Требиња.png | slika_zastava_veličina = 150px | slika_pečat = | slika_pečat_veličina = | slika_grb = Grb Trebinja.svg | slika_grb_veličina = 100px | slika_amblem_prazno = | slika_amblem_prazno_veličina = | slika_amblem_prazno_opis = | slika_karta = Trebinje Municipality Location.png | veličina_karte = | opis_karte = Položaj Trebinja u BiH | slika_karta1 = | veličina_karte1 = | opis_karte1 = | slika_lokacijska_karta_država = | nadimak = | geslo = | širina-stupnjevi = 42 | širina-minute = 42 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 18 | dužina-minute = 19 | dužina-oznaka = E | lokacija_ime = [[Popis država|Država]] | lokacija_info = [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|20px]] [[BiH]] | lokacija1_ime = | lokacija1_info = | lokacija2_ime = | lokacija2_info = | lokacija3_ime = | lokacija3_info = | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | utemeljenje1_ime = | utemeljenje1_datum = | utemeljenje2_ime = | utemeljenje2_datum = | utemeljenje3_ime = | utemeljenje3_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1-d50 | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = Gradonačelnik | ime_vođe = Mirko Ćurić ([[SNSD]]) | stranka_vođe = | titula_vođe1 = | ime_vođe1 = | titula_vođe2 = | ime_vođe2 = | titula_vođe3 = | ime_vođe3 = | titula_vođe4 = | ime_vođe4 = | površina_bilješke = | površina_ukupna = 904 km² | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | površina_uža = | površina_šira = | površina_prazno1_ime = | površina_prazno1 = | površina_prazno2_ime = | površina_prazno2 = | visina = | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina = 2013. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo = {{Gubitak}}29.198 | stanovništvo_gustoća = | stanovništvo_uže = | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire = | stanovništvo_šire_gustoća = | stanovništvo_prazno1_ime = Naseljeno mjesto | stanovništvo_prazno1 = 23.770 | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = | stanovništvo_prazno2 = | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona = Srednjeeuropsko vrijeme | utc_pomak = +1 | vremenska_zona_DST = Srednjeeuropsko ljetno vrijeme | utc_pomak_DST = +2 | poštanski_broj = 89000 | pozivni_broj = +387 59 | gradovi_prijatelji = | prazno_ime = Broj naselja | prazno_info = 141<ref name="popis.gov.ba">[http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/HRV/K2_T2-2_H.xlsx 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima], popis.gov.ba, preuzeto 18. svibnja 2019.</ref> | prazno1_ime = | prazno1_info = | prazno2_ime = | prazno2_info = | prazno3_ime = | prazno3_info = | prazno4_ime = | prazno4_info = | prazno5_ime = | prazno5_info = | prazno6_ime = | prazno6_info = | web_stranica =[http://www.trebinje.rs.ba/ trebinje.rs.ba] | bilješke = }} '''Trebinje''' je [[grad]] u [[Istočna Hercegovina|Istočnoj Hercegovini]], u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. == Zemljopis == [[Grad]] Trebinje se nalazi na krajnjem jugu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], u [[Hercegovina|Hercegovini]]. Kroz Trebinje protječe rijeka ponornica [[Trebišnjica]], čija je ukupna dužina 96,5&nbsp;km. Nalazi se u [[Trebinjsko polje|Trebinjskom polju]],<ref name="HEncTrebinje">[https://enciklopedija.hr/clanak/62140 Trebinje] Hrvatska enciklopedija. LZ Miroslav Krleža (4. travnja 2020.)</ref> podno planine [[Leotar]]a, na 273 metra nadmorske visine.<ref name="Crkvina">(srp.) [https://crkvina.info/trebinje/ Crkvina.info] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200812100334/https://crkvina.info/trebinje/ |date=12. kolovoza 2020. }} ''Trebinje'', Zdravko Jeftić (pristupljeno 4. travnja 2020.)</ref> == Klima == Klima je mediteranska. 260 dana u godini je sunčano, relativna vlažnost i oblačnost je mala. Vegetacija je mediteranska: šipak, smokva, maslina, vinova loza i ljekovito bilje.<ref name="Crkvina"/> == Stanovništvo == U Trebinju su [[Hrvati]] [[1895.]] godine činili oko 38 % stanovništva, a [[1948.]] godine oko 8 %.{{sfn|Vidović|2010|p=210}} {{glavni|Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Trebinje}} === Popisi 1971. – 1991. === {| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;" |- style="background: #E9E9E9" |colspan ="7" | '''Stanovništvo općine Trebinje''' |- | '''godina popisa''' | '''[[1991.]]'''<ref name="knjiga">Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.</ref> | '''[[1981.]]''' | '''[[1971.]]''' |- |'''Srbi''' |21.349 (68,87 %) |18.123 (59,67 %) |19.362 (66,71 %) |- |'''Bošnjaci''' |5571 (17,97 %) |4405 (14,50 %) |4846 (16,69 %) |- |'''Hrvati''' |1246 (4,01 %) |2309 (7,60 %) |3350 (11,54 %) |- |'''Jugoslaveni''' |1642 (5,29 %) |4154 (13,67 %) |424 (1,46 %) |- |'''ostali i nepoznato''' |1188 (3,83 %) |1381 (4,54 %) |1042 (3,59 %) |- |'''ukupno''' |'''30.996''' |'''30.372''' |'''29.024''' |} ====Trebinje (naseljeno mjesto), nacionalni sastav==== {| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;" |- style="background: #E9E9E9" |colspan ="7" | '''Trebinje''' |- | '''godina popisa''' | '''[[1991.]]'''<ref name="knjiga"/> | '''[[1981.]]''' | '''[[1971.]]''' |- |'''Srbi''' |14.915 (68,19 %) |9489 (54,94 %) |1788 (50,65 %) |- |'''Bošnjaci''' |4228 (19,33 %) |3039 (17,59 %) |1211 (34,30 %) |- |'''Hrvati''' |347 (1,58 %) |412 (2,38 %) |208 (5,89 %) |- |'''Jugoslaveni''' |1470 (6,72 %) |3364 (19,47 %) |124 (3,51 %) |- |'''ostali i nepoznato''' |910 (4,16 %) |967 (5,59 %) |199 (5,63 %) |- |'''ukupno''' |'''21.870''' |'''17.271''' |'''3530''' |} === Popis 2013. === {| cellpadding=12 | valign=top | {| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;" |- style="background: #E9E9E9" |colspan ="7" | '''Stanovništvo grada Trebinja''' |- | '''godina popisa''' | '''[[2013.]]'''<ref name="popis.gov.ba"/> |- |'''Srbi''' |27.287 (93,46 %) |- |'''Bošnjaci''' |995 (3,41 %) |- |'''Hrvati''' |295 (1,01 %) |- |'''ostali i nepoznato''' |621 (2,13 %) |- |'''ukupno''' |'''29.198''' |} | valign=top | {| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;" |- style="background: #E9E9E9" |colspan ="7" | '''Trebinje – naseljeno mjesto''' |- | '''godina popisa''' | '''[[2013.]]'''<ref name="popis.gov.ba"/> |- |'''Srbi''' |22.344 (94,00 %) |- |'''Bošnjaci''' |676 (2,84 %) |- |'''Hrvati''' |201 (0,85 %) |- |'''ostali i nepoznato''' |569 (2,31 %) |- |'''ukupno''' |'''23.770''' |} |} == Naseljena mjesta == Grad Trebinje sačinjavaju sljedeća naseljena mjesta:<ref name="popis.gov.ba"/> [[Aranđelovo]], [[Arbanaška (Trebinje, BiH)|Arbanaška]], [[Arslanagića Most]], [[Baonine (Trebinje, BiH)|Baonine]], [[Begović Kula]], [[Bihovo]], [[Bijelač]], [[Bijograd]], [[Bioci]], [[Bodiroge]], [[Bogojević Selo]], [[Borilovići]], [[Brani Do]], [[Brova]], [[Budoši]], [[Bugovina]], [[Cerovac (Trebinje, BiH)|Cerovac]], [[Cicina]], [[Čvarići]], [[Desin Selo]], [[Diklići (Trebinje, BiH)|Diklići]], [[Do (Trebinje, BiH)|Do]], [[Dobromani]], [[Dodanovići]], [[Dolovi (Trebinje, BiH)|Dolovi]], [[Domaševo]], [[Donja Kočela]], [[Donje Čičevo]], [[Donje Grančarevo]], [[Donje Vrbno]], [[Donji Orahovac (Trebinje, BiH)|Donji Orahovac]], [[Dračevo (Trebinje, BiH)|Dračevo]], [[Dražin Do]], [[Drijenjani]], [[Dubljani]], [[Dubočani (Trebinje, BiH)|Dubočani]], [[Duži (Trebinje, BiH)|Duži]], [[Đedići]], [[Glavinići]], [[Gojšina]], [[Gola Glavica (Trebinje, BiH)|Gola Glavica]], [[Gomiljani]], [[Gornja Kočela]], [[Gornje Čičevo]], [[Gornje Grančarevo]], [[Gornje Vrbno]], [[Gornji Orahovac (Trebinje, BiH)|Gornji Orahovac]], [[Grab (Trebinje, BiH)|Grab]], [[Grbeši]], [[Grbići (Trebinje, BiH)|Grbići]], [[Grkavci]], [[Grmljani (Trebinje, BiH)|Grmljani]], [[Hum (Trebinje, BiH)|Hum]], [[Janjač]], [[Jasen (Trebinje, BiH)|Jasen]], [[Jasenica Lug]], [[Jazina]], [[Jušići (Trebinje, BiH)|Jušići]], [[Klikovići (Trebinje, BiH)|Klikovići]], [[Klobuk (Trebinje, BiH)|Klobuk]], [[Konjsko (Trebinje, BiH)|Konjsko]], [[Korlati]], [[Kotezi (Trebinje, BiH)|Kotezi]], [[Kovačina]], [[Kraj (Trebinje, BiH)|Kraj]], [[Krajkovići (Trebinje, BiH)|Krajkovići]], [[Kremeni Do]], [[Krnjevići]], [[Kučići (Trebinje, BiH)|Kučići]], [[Kunja Glavica]], [[Lapja]], [[Lastva (Trebinje, BiH)|Lastva]], [[Lokvice]], [[Lomači]], [[Lug (Trebinje, BiH)|Lug]], [[Lušnica (Trebinje, BiH)|Lušnica]], [[Ljekova]], [[Ljubovo (Trebinje, BiH)|Ljubovo]], [[Marić Međine]], [[Mesari]], [[Mionići]], [[Morče]], [[Mosko]], [[Mrkonjići]], [[Mrnjići (Trebinje, BiH)|Mrnjići]], [[Necvijeće]], [[Nikontovići]], [[Ograde]], [[Orašje Popovo (Trebinje, BiH)|Orašje Popovo]], [[Orašje Površ]], [[Orašje Zubci]], [[Parojska Njiva]], [[Petrovići (Trebinje, BiH)|Petrovići]], [[Pijavice (Trebinje, BiH)|Pijavice]], [[Podosoje (Trebinje, BiH)|Podosoje]], [[Podstrašivica]], [[Podštirovnik]], [[Podvori]], [[Poljice Čičevo (Trebinje, BiH)|Poljice Čičevo]], [[Poljice Popovo]], [[Prhinje (Trebinje, BiH)|Prhinje]], [[Pridvorci (Trebinje, BiH)|Pridvorci]], [[Rapti Bobani (Trebinje, BiH)|Rapti Bobani]], [[Rapti Zupci]], [[Rasovac (Trebinje, BiH)|Rasovac]], [[Sedlari (Trebinje, BiH)|Sedlari]], [[Skočigrm]], [[Slivnica Površ (Trebinje, BiH)|Slivnica Površ]], [[Staro Slano]], [[Strujići (Trebinje, BiH)|Strujići]], [[Šarani (Trebinje, BiH)|Šarani]], [[Šćenica Ljubomir]], [[Taleža]], [[Todorići (Trebinje, BiH)|Todorići]], [[Trebijovi]], Trebinje, [[Tuli]], [[Tulje]], [[Turani]], [[Turica (Trebinje, BiH)|Turica]], [[Turmenti]], [[Tvrdoš]], [[Ubla]], [[Ugarci (Trebinje, BiH)|Ugarci]], [[Ukšići (Trebinje, BiH)|Ukšići]], [[Uvjeća]], [[Veličani (Trebinje, BiH)|Veličani]], [[Velja Gora]], [[Vladušići]], [[Vlasače]], [[Vlaška (Trebinje, BiH)|Vlaška]], [[Volujac (Trebinje, BiH)|Volujac]], [[Vrpolje Ljubomir]], [[Vrpolje Zagora]], [[Vučija]], [[Zagora (Trebinje, BiH)|Zagora]], [[Zgonjevo]], [[Žakovo]], [[Ždrijelovići]], [[Željevo (Trebinje, BiH)|Željevo]] i [[Župa (Trebinje, BiH)|Župa]]. Poslije potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma, najveći dio tadašnje općine Trebinje, s Trebinjem ušao je u sastav Republike Srpske. U sastav Federacije BIH ušla su sljedeća naseljena mjesta: [[Baljivac]], [[Baonine (Ravno, BiH)|Baonine]], [[Belenići]], [[Bobovišta]], [[Cerovac (Ravno, BiH)|Cerovac]], [[Cicrina]], [[Čavaš]], [[Čopice]], [[Čvaljina]], [[Diklići (Ravno, BiH)|Diklići]], [[Dvrsnica]], [[Glavska]], [[Gola Glavica (Ravno, BiH)|Gola Glavica]], [[Golubinac]], [[Gorogaše]], [[Grebci]], [[Grmljani (Ravno, BiH)|Grmljani]], [[Ivanica]], [[Kalađurđevići]], [[Kijev Do]], [[Klikovići (Ravno, BiH)|Klikovići]], [[Kotezi (Ravno, BiH)|Kotezi]], [[Krajkovići (Ravno, BiH)|Krajkovići]], [[Kutina (Ravno, BiH)|Kutina]], [[Lušnica (Ravno, BiH)|Lušnica]], [[Mrnjići (Ravno, BiH)|Mrnjići]], [[Nenovići]], [[Nevada (Ravno, BiH)|Nevada]], [[Orah (Ravno, BiH)|Orah]], [[Orahov Do]], [[Orašje Popovo (Ravno, BiH)|Orašje Popovo]], [[Poljice Čičevo (Ravno, BiH)|Poljice Čičevo]], [[Prosjek (Ravno, BiH)|Prosjek]], [[Rapti Bobani (Ravno, BiH)|Rapti Bobani]], [[Ravno]], [[Rupni Do]], [[Sedlari (Ravno, BiH)|Sedlari]], [[Slavogostići]], [[Slivnica Bobani]], [[Slivnica Površ (Ravno, BiH)|Slivnica Površ]], [[Sparožići]], [[Strujići (Ravno, BiH)|Strujići]], [[Šćenica Bobani]], [[Trebinja]], [[Trnčina]], [[Uskoplje (Ravno, BiH)|Uskoplje]], [[Veličani (Ravno, BiH)|Veličani]], [[Velja Međa]], [[Vlaka (Ravno, BiH)|Vlaka]], [[Vukovići (Ravno, BiH)|Vukovići]], [[Začula]], [[Zagradinje]], [[Zaplanik]], [[Zavala (Ravno, BiH)|Zavala]]. Od ovog područja nastala je općina [[Ravno]]. Na popisu [[1971.]] godine, postojala su i naseljena mjesta: [[Gorica (Trebinje, BiH)|Gorica]], [[Hrupjela]], [[Mostaći]], [[Podglivlje]], [[Police (Trebinje, BiH)|Police]] i [[Zasad]]. Ova naselja su na popisu [[1981.]] godine ukinuta i pripojena drugim naseljenim mjestima. == Povijest == === Prapovijest === Najnovija arheološka istraživanja obavljena tokom [[1997.]] i [[1998.]] godine, potvrdila su činjenicu o kontinuiranom životu ljudi na ovim prostorima od [[paleolit]]a do danas. [[Prapovijest|Prapovijesnih]] objekata (tumulusi i gradine) je na tisuće i do sada je ispitano samo oko 1 %. U blizini Bileće je pronadena [[iliri|ilirska]] grobnica s vrlo neobičnim načinom sahranjivanja – [[Kacanj]]ska grobnica s vrlo vrijednim predmetima od kojih su neki uvezeni iz [[Grčka|Grčke]]. To govori o tome da prastanovnici Kacnja nisu bili egzotični pustinjaci, već ljudi s intenzivnim komunikacijama na širokom prostoru. U dijelu Trebinja iznad naselja [[zidovi iznad Polica|Police]] nalaze se ostatci poredanog kamena u pravilno raspoređenim crtama za koje se vheruje da imaju značenje povezano s [[astronomija|astronomijom]]. Smješten je u gornjem dijelu brda [[Crkvina (brdo kod Trebinja)|Crkvine]], desno od puta za kompleks Hercegovačke Gračanice, a istočno od odvojka staze prema austro-ugarskoj utvrdi [[Strač]]u. Čine ga vidljivi kameni zidovi, od kojih je šest lako vidljivih, sedmi je dosta razgrađen, a možda postoji i osmi.<ref>(srp.) [https://web.archive.org/web/20160311214256/http://astronomija.co.rs/nauka/istorija/7851-iznad-trebinja-prastara-astronomska-opservatorija-.html Astronomski magazin] Miro Ilić: ''Iznad Trebinja - prastara astronomska opservatorija'' - 15. lipnja 2013. (pristupljeno 4. travnja 2020.)</ref> Zidovi su usporedni, ravni i od naslaganog grubog kamena. Na krajevima petog zida su dvije velike gomile, što naslućuje da bi mogle biti izvorni dio objekta, ili da su građene naknadno razgradnjom ovog zida. To bi značilo da su zidovi kronološki stariji od gomila. Za gomile se znade da su iz predrimskog vremena (1300. – 500. pr. Kr.).<ref>(srp.) [https://trebinjelive.info/2013/06/13/tajanstveni-zidovi-iznad-naselja-police/ Trebinje Live] Božo Morić: ''TREBINJAC OTKRIVA Tajanstveni zidovi iznad naselja Police?'' 13. lipnja 2013. - (pristupljeno 4. travnja 2020.)</ref> === Stari vijek === U [[7. stoljeće pr. Kr.|7. st. pr. Kr.]] doseljavaju se Grci. Rimljani u trebinjski kraj dolaze u [[3. stoljeće pr. Kr.|3. st. pr. Kr.]] === Srednji vijek === Slaveni u ove krajeve dolaze u 6. stoljeću. Jedna od najstarijih teritorijalno-političkih jedinica formiranih po dolasku [[Slaveni|Slavena]] na [[Balkan]] bila je [[sklavinija]] [[Crvena Hrvatska|Crvene Hrvatske]] [[Travunija|Travunja]] (originalan zapis Tribunia), koja se prostirala: na jugu do [[Dubrovnik]]a, na sjeverozapadu preko Veličana do [[Gacko|Gacka]] i [[piva|Pive]], i na jugoistoku do [[Risno|Risna]]. U ovom području nalazilo se pet gradova medju kojima i Trebinje. Ne zna se sa sigurnošću kakav je bio karakter ovih gradova, ali se zna da su to bili vojni centri, a prije svega utvrđena mjesta. Centar ovih gradova bio je Trebinje, po čemu se i ovo područje naziva. Grad Trebinje, čije ime korelira s imenom Travunje prvi se put spominje sredinom 10. stoljeća, kao dio te sklavinije. U drugoj polovici 10. stoljeća za pontifikata pape [[Grgur V.|Grgura V.]] ([[996.]] – [[999.]]) Trebinje se spominje kao biskupija. U prvih dvjesta pedeset godina (oko [[1000.]] – [[1250.]]) sjedište je biskupije bilo u gradu Trebinju. Nakon što je bugarski car Simeon Veliki zbacio s vlasti Zaharija Pribislavljevića, vladar Travunje [[Mihajlo Višević]] se okrenuo savezu s kraljem Hrvatske Tomislavom. Poslij njegove smrti Travunija je opet bila dio [[Časlav]]ove Raške. Nakon Travunije Trebinjem vlada [[Duklja]], čiju su vlast smijenili za svog uspona srpski vladari [[Nemanjići]]<ref name="HEncTrebinje"/> koji vladaju ovdje do kraja dinastije, a prvi ju je zauzeo 1168. godine [[Stefan Nemanja]].<ref name="HEncTrebinje"/> U 13. stoljeću je na temeljima crkve iz 4. stoljeća podignut manastir Tvrdoš.<ref name="Crkvina"/> Katedrala je bila posvećena sv. Mihovilu, Arkanđelu, zaštitniku biskupije. S prodorom [[Mongolsko Carstvo|Mongola]] ([[1240.]] – [[1242.]]) ovaj je kraj opustošen i porušen. Nakon što je raški [[Stefan Uroš I.|kralj Uroš I.]] ([[1242.]] – [[1276.]]) iz Trebinja protjerao biskupa [[Slavije, trebinjski biskup|Slavija]], [[1252.]] godine, biskup je trebinjski [[1284.]] godine primio u posjed od dubrovačke plemićke obitelji Theophilis tri otočića na području Dubrovnika: Slabljenjem srpske države nakon [[bitka na Marici|bitke na Marici]] 1371. godine, priliku koriste velikaši [[Vojinović]]i iz [[Zahumlje|Huma]]. Godine 1378. dijelom je bosanske države kralja [[Tvrtko I. Kotromanić|Tvrtka I.]] Gospodari u bosanskoj državi bili su [[Pavlovići]] pa Kosače od 1438. do 1466. godine.<ref name="HEncTrebinje"/> Prežitci su ikavski toponimi (Biograd i sl.). === Osmansko Carstvo === Pod osmanskom vlašću došlo je najkasnije [[1467.]] godine. Imalo je ulogu sjedišta [[nahija|nahije]] unutar [[Bosanski sandžak|Bosanskog]] pa [[Hercegovački sandžak|Hercegovačkoga sandžaka]].<ref name="HEncTrebinje"/> 1574. godine je preko Trebišnjice [[Mehmed-paša Sokolović]] dao podići napoznatiji trebinjski most, Perovića-Arslanagića most.<ref name="Crkvina"/> Sjedištem je [[kapetanija|kapetanije]] od 1664. godine. Privremeno su Trebinjem oslobodili Mlečani 1694. do 1699. godine, nakon čega je opet pod Turcima. Radi zaštite od budućih mletačkih napada Osmanlije daju podići jaku utvrdu početkom 18. stoljeća.<ref name="HEncTrebinje"/> Početkom 18. stoljeća nastao je stari grad – Kastel na obali Trebišnjice, dok je današnji stari grad nastao na mjestu nekadašnjeg trgovačko-obrtničkog središta.<ref name="Crkvina"/> Ime Trebinje u sadašnjem obliku se spominje tek [[1711.]] Nasljedni kapetani kapetanije su [[Resulbegovići]] od 1712. do 1835. godine.<ref name="HEncTrebinje"/> === Austro-Ugarska === Austrougarska i ustanička vojska [[Ivan Musić|Ivana Musića]] zauzeli su Trebinje 7. i 8. rujna 1878.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Puljić|first=Ivica|date=2004|title=Hrvati katolici donje Hercegovine i Istočna kriza - Hercegovački ustanak 1875.-1878.|url=https://www.academia.edu/36785358/Humski_zbornik_VII_Hrvati_katolici_donje_Hercegovine_i_Isto%C4%8Dna_kriza_Hercegova%C4%8Dki_ustanak_1875_1878_2004_|format=|journal=Humski zbornik|volume=VII|issue=|pages=437.}}</ref> Tako je Trebinje oslobođeno od višestoljetne osmanske vladavine. U 40 godina austrougarske vladavine bilo je sjedištem okruga.<ref name="HEncTrebinje"/> Od 1880. do 1884. godine građena je katolička [[Katedrala Rođenja Blažene Djevice Marije u Trebinju|katedrala Rođenja BDM]]. Na temeljima rimskog, srednjovjekovnog i turskog grada, u Starom gradu, Austro-Ugarska je koncem 19. i početkom 20. stoljeća podignula vojarnu. U njoj je danas Muzej Hercegovine. Početkom 20. stoljeća u središtu grada je sagrađena pravoslavna crkva sv. Preobraženja.<ref name="Crkvina"/> Ključnu ulogu u izgradnji modernog Trebinja imao je [[Đuro Babić|barun Đuro Babić]],<ref>{{Citiranje weba|last=Hasić|first=Nedim|date=2025-12-19|title=Baron Đuro Babić, Ličanin koji je podigao moderno Trebinje|url=https://bosna.hr/baron-djuro-babic-licanin-koji-je-podigao-moderno-trebinje/|access-date=2026-07-25|website=BOSNA|language=bs-BA}}</ref> Ličanin koji je u samo deset godina preobrazio malu tursku kasabu u moderan pogranični grad tadašnje Austro-Ugarske. S Austro-Ugarskom došla je zapadna kultura i način živote te novi načini suvremenog ratovanja i obrane granica. Među novinama bila je gradnja [[pojasna utvrda|pojasnih utvrda]]. To je bio obrambeni prsten koji je činilo od više samostalnih utvrda i međupoložaja (tzv. intervala) oko većega naseljenog mjesta. Osobito je Monarhija pazila na obranu i utvrđivanje istočnih granica. Najugroženija je bila u Hercegovini, zbog čega je ovdje 90 posto utvrda koje su izgrađene u BiH izgrađene baš na njenom području. Prva fortivicirana crta bila je na području Trebinja i Bileće te Avtovac kao zaprečna oblast. Trebinje i još neki gradovi imali su status pojasnih utvrda.<ref>[https://priceizhercegovine.com/mostarske-tvrdave-gradila-ih-austrougarska-a-koristene-i-u-posljednjem-ratu/ Priče iz Hercegovine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200814071046/https://priceizhercegovine.com/mostarske-tvrdave-gradila-ih-austrougarska-a-koristene-i-u-posljednjem-ratu/ |date=14. kolovoza 2020. }} Redakcija: ''Mostarske tvrđave: Gradila ih Austrougarska, a korištene i u posljednjem ratu'' - 14. studenoga 2018. (pristupljeno 4. travnja 2020.)</ref> Austro-Ugarska je zato izgradila brojne utvrde u Trebinju i okolici grada: vojarne Albrechtova i Police, stražarske zgrade (Wachhaus), oklopljene utvrde (Panzerwerk), blockhausi, Sjeverni i Južni logor Crkvina, [[Strač]], [[Kličanj]]...<ref>(tal.) [http://www.fortificazioni.net/Indice%20Trebinje.htm Fortificazioni.net] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200404154518/http://www.fortificazioni.net/Indice%20Trebinje.htm |date=4. travnja 2020. }} ''Indice Trebinje'' (pristupljeno 4. travnja 2020.)</ref><ref>(srp.) [https://aabh.ba/sjeverni-logor-primjer-nebrige-o-arhitektonskom-naslijedju/ AABH] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210309165516/https://aabh.ba/sjeverni-logor-primjer-nebrige-o-arhitektonskom-naslijedju/ |date=9. ožujka 2021. }} Ninoslav Ilić: '' SJEVERNI LOGOR – Primjer nebrige o arhitektonskom naslijeđu'' - 14. ožujka 2018. (pristupljeno 4. travnja 2020.)</ref><ref>(češ.) [http://zapisnik.fortif.net/rakousko-uherska-opevneni-v-bosne/ Bunkrologický zápisník] Ondřej Filip: ''» Rakousko-uherská opevnění v Bosně'' - 2014. (pristupljeno 4. travnja 2020.)</ref><ref>(srp.) [https://aabh.ba/ca-2017_ozivljavanje-austro-ugarske-fortifikacije-klicanj/ AABH] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210309165454/https://aabh.ba/ca-2017_ozivljavanje-austro-ugarske-fortifikacije-klicanj/ |date=9. ožujka 2021. }} Ninoslav Ilić: ''Oživljavanje Austro-Ugarske fortikacije Kličanj, Trebinje'' 2018. (pristupljeno 4. travnja 2020.)</ref> Srpska vojska ušla je u grad 11. studenoga 1918. godine. Pjesnik i diplomat Jovan Dučić (tada jugoslavenski "poslanik" u Rimu) je u središtu Trebinja o svom trošku podigao koncem svibnja 1934. godine spomenik pjesniku, crnogorskom vladici i poglavaru Petru Petroviću [[Njegoš]]u.<ref>"Pravda", Beograd 1934.</ref> Svako brdo u okolici imalo je po tvrđavu s koje se u slučaju napada mogao upozoriti grad i adekvatno odgovoriti na napad. Zbog toga je Trebinje bilo jedan od najzaštićenijih gradova u Austro-Ugarskoj.<ref>(srp.) [http://gotrebinje.com/sr/destinations/tvrdava-strac/ Go Trebinje] ''Tvrđava Strač'' (pristupljeno 4. travnja 2020.)</ref> Godine 1914. poslije velikosrpskog terorističkog akta, tj. atentata na prijestolonasljednika Franju Ferdinanda u Sarajevu, uslijedila je odmazda prema Srbima. Po Trebinju su svi slojevi društva hodala gradom noseći flor i umotanu sliku ubijenog prijestolonasljednika. Drugi su demolirali i opljačkali sve srpske radnje. Zahvaljujući molbama trebinjskog prote Stevana Pravice kod austrijske vlasti, spašen Saborni hram Svetog Preobraženja Gospodnjeg planiranog demoliranja. U Prvome svjetskom ratu obješeno je i na druge načine ubijeno oko 80 trebinjskih Srba i Srpkinja – civila. Razlog je što su ih inovjerski susjedi optužili da su protivnici K.u K. monarhije. Srbi su stalno poricali svoju krivnju, premda je bila snažna teroristička mreža Kraljevine Srbije, ali nije isključeno da su ljudi prokazani iz sebičnih interesa. Listopada 1918. srpska je vojska ušla u Trebinje, a svjedoci i optužitelji Srba nisu sankcionirani. Mnogi od njih su preko posrednika pokušavali potkupiti novu vlast da bi si spasili život i imovinu.<ref name="S druge strane istorije9">(srp.) [https://radiotrebinje.com/vijest/s-druge-strane-istorije-9-dan-kad-su-ustase-zavile-trebinje-u-crno?lang=lat Radio Trebinje] ''S druge strane istorije (9): Dan kad su ustaše zavile Trebinje u crno'', 1. lipnja 2017. (pristupljeno 5. travnja 2020.)</ref> === Kraljevina Jugoslavija === Ubrzo su u Trebinje stigli [[komiti]] [[Jovan Vlahović|Jovana Vlahovića]] s [[Rovčani]]ma, [[Petar Baćević|Petra Baćovića]] s [[Banjani]]ma i [[Nikola Vučurević|Nikole Vučurevića]] sa [[Zubčani]]ma, radi kažnjavanja [[šuckor]]a za ratna djela počinjena nad Srbima u Trebinju. Šuckorima su živote i imovinu spasili Petar Jovović s Narodnim vijećem i naoružanom Narodnom gardom (sastavljena od Srba, Hrvata i muslimana) koji su se suprotstavili komitima. Komite je trebinjski proto odveo u Saborni hram u Trebinju i zakleo ih s oltara da ništa nažao ne učine nijednom muslimanu i Hrvatu (bivšim šuckorima) u ime "budućeg zajedničkog života u novostvorenoj državi kraljevini SHS".<ref name="S druge strane istorije9"/> Poslije 1922. u Kraljevini SHS odnosno Jugoslaviji dio je [[Mostarska oblast|Mostarske oblasti]] sve do nametanja diktature 1929. godine, kad je pripao [[Zetska banovina|Zetskoj banovini]] sve do pada Jugoslavije i uspostave NDH 1941. godine.<ref name="HEncTrebinje"/> Kolovoza 1925. godine osnovan je nogometni klub [[FK Leotar|Leotar]].<ref>(boš.) [https://bosnapress.net/fudbal-u-bih-kroz-historiju-ko-je-najstariji-klub-u-bih/ Bosna Press] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200805201419/https://bosnapress.net/fudbal-u-bih-kroz-historiju-ko-je-najstariji-klub-u-bih/ |date=5. kolovoza 2020. }} ''Fudbal u BiH kroz historiju Ko je najstariji klub u BiH'' - 20. kolovoza 2015. (pristupljeno 4. travnja 2020.)</ref> === Drugi svjetski rat === U Drugome svjetskom ratu je u NDH u [[Velika župa Dubrava|Velikoj župi Dubravi]] u kojoj je sjedištem kotarske oblasti.<ref name="HEncTrebinje"/> U kotarskoj oblasti NDH bile su općine Brda, Lastva, Primorje, Šuma, Zahumlje, Zupci, Dživar i grad Trebinje. NDH je proglašena [[10. travnja]]. [[17. travnja]] Dijelovi talijanske 9. armije ušli su u Trebinje.<ref name="znaci-Trebinje">[http://znaci.org/arhiv/odrednica/trebinje znaci.org] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} ''Odrednica: Trebinje'' (pristupljeno 6. travnja 2020.)</ref> Vlast NDH je u ovom dijelu istočne Hercegovine uspostavljena [[18. svibnja]]. [[22. svibnja]] ustaše službeno preuzimaju vlast u Hercegovini. Domobranske snage stigle su [[24. svibnja]]. Činio ih je 14. domobranski puk (7. i 8. bataljun i Trebinjski bataljun). Glavni zapovjednik bio je potpukovnik Muhamed Aganović. Stožer, pristožerne postrojbe i posadni bataljun bili su smješteni u gradu, a ostatak raspoređen na graničnim mjestima prema Crnoj Gori. [[28. svibnja]] 1941. iz Zagreba u Trebinje je stigao [[Borivoje Rotkvić]], sin zagrebačkog profesora Rotkvića iz Vinogradske ceste, prijeratni pripadnik organizacije ''Matija Gubec'' (u Jugoslaviji kvalificiranoj kao teroristička) sa skupinom studenata Zagrebačkog sveučilišta. Sebe su nazvali ''zaštitni lovci''. Zadaća im je bila izvrše pripreme za organiziranje vlasti NDH. S terena su od članova i simpatizera ustaškog pokreta dobili podatke. Po dolasku su zapovijedili da se uklone ćirilični natpisi s radnja i javnih mjesta, na spomenicima Njegošu i Herojima za slobodu. Mjera je odmah sprovedena. U lipnju je ova skupina ustaša imala apsolutnu vlast u gradu. Ustaški povjerenik za istočnu Hercegovinu bio je [[Alija Šunjak]]. Predratni apsolutni gospodari u tvorevini velikosrpskih hegemonista našli su se odjednom u podređenom položaju. Ustaška organizacija oformila je svoju organizaciju, ustaški [[Logor (ustaški pokret)|logor]]. Logornik je postao Muhamed Šarić, zamjenik mu trgovac iz Trebinja Pero Šutić, a za članove logora mjesni katolički župnik don Marijan Vujinović, ljekarnik Jure Srinčić, Salko Resulović, fotograf Juraj Kežić, činovnik Nikola Kisić, a kotarski načelnik postao je Muhamed Tafro. Uspostavljena je i organizacija [[Ustaška mladež|Ustaške mladeži]], na čelu koje je bio gimnazijalac Safet Mursel, a pomoćnica bila je Nazifa Resulbegović. [[30. svibnja]] stigao je stožer 14. domobranskog puka. Prve srpske žrtve u Trebinju su ubijene u noći [[31. svibnja]] na [[1. lipnja]] 1941. godine. Premetačina je trajala cijelu noć. Pridošli i domaći ustaše su po već od prije pripremljenim popisima išli po kućama i išli po Srbe iz Trebinja za koje su znali da su pripadali predratnoj četničkoj organizaciji (u kojoj je bilo i nekoliko trebinjskih muslimana). Strijeljali su skupinu četnika iz Trebinja iz okoline jer su se isticali u ratu protiv Hrvata, protivnici općih interesa hrvatskog naroda, bili članovi četničkog društva i Sokola, solunski dobrovoljci, istaknuti u mržnji protiv Hrvata, i za koje se sumnjalo da su spremni u svakom trenutku poduzeti akciju protiv Hrvata. Uzeli su skupinu uglednijih Srba za taoce kao jamstvo da će stanovništvo biti mirno. Iako nije bilo otvorenog iskazivanja negodovanja, ustaški policijsko-obavještajni sustav s pravom je očekivao srpsku oružanu reakciju. Znali su da se sprema oružana akcija pa su NDH i Italija uputili poziv stanovništvu da preda oružje, čemu se stanovništvo slabo odazvalo. Ustaška izvješća govorila su i o odbijenim napadima četnika na Trebinje, što su srpski izvori poslije negirali. Ustaška odmazda nakratko je pacificirala Srbe koji su se zatvorili u svoje domove. Dio ih se sklonio u Herceg Novi i crnogorsko primorje pod zaštitu Italije, a podosta trebinjskih srpskih intelektualaca sklonio se u talijanski protektorat Crnu Goru. Sutradan [[2. lipnja]] po gradu su osvanuli plakati s imenima strijeljanih i razlogom smrtne kazne: bili su četnici koji su pripremali pobunu protiv ustaške vlasti. Polijepljeni su plakati sa zabranama i kaznama. Srbima i Židovima je zabranjeno kretanje od 17 do 6 h. Ustaška vlast je u Trebinju potrajala 111 dana, do lipanjskog četničkog ustanka. U tom razdoblju oštećeno je i uništeno dosta stvari u svezi sa srpskom tradicijom i srpskog predznaka, osobito spomenici i darovi [[Jovan Dučić|Jovana Dučića]].<ref name="S druge strane istorije9"/> [[24. lipnja]] Četnički ustanici napali su oružničku postaju Lukavac kod Nevesinja čime je izbio masovni ustanak naroda gornje Hercegovine. Za pet dana zauzeli su dijelove nekoliko kotara, uključujući trebinjski.<ref name="znaci-Trebinje"/> 24. lipnja izbio je ustanak pravoslavnog življa na području krila Bileće. [[26. lipnja]] organi NDH izvješćuju da su u posljednje vrijeme na području trebinjskog i susjednih kotara domaće i izbjeglo pravoslavno stanovništvo nekoliko puta izvršilo oružane prijepade na oružničke postaje, ustaške organizacije i hrvatski živalj. Radi suzbijanja tih akcija i održavanje sigurnosti na području trebinjskog kotara tu su bile oružnička postaja i 10. pohodni bataljun te se formira Trebinjski posadni bataljun. Rad samog oružništva također ne daje potpune rezultate u pogledu sigurne akcije na otkrivanju, suzbijanju i hvatanju nepoćudnih elemenata, a to iz razloga što je oružništvo malobrojno i što izgleda, da nije bilo u stanju, da u većem stilu s vojskom vrši potpuno čišćenje, često vrlo prostranih i teško pristupačnih djelova područja trebinjskog i susjednih kotareva. Ovo tim više što još ni granica prema Crnoj Gori nije bila točno utvrđena, potpuno posjednuta i zatvorena. Zbog svega toga opažen je izvjestan strah i nesigurnost kod hrvatskog življa, od eventualnih akcija pravoslavnog stanovništva, koje je ostalo u mjestima prebivanja i koje je izbjeglo u šume i planine. Sela su gotovo prazna. Utvrđeno je da je u tim kotarevima ima mnogo općina, u kojima je živalj pretežno pravoslavni, da većina muškaraca od 16—50 godina ako nisu u zarobljeništvu, a odmah poslije sloma bivše Jugoslavije, domognuvši se oružja i streljiva, izbjegli su u šume i planine, i izgleda da se pod vodstvom istaknutih osoba pravoslavnih Srba prikupljaju i organiziraju za razne demonstrativne i nasilničke akcije bilo na vojničke posade, oružničke posade ili stanovništvo Hrvate. Zapovjednik predlaže da se formiraju krstareći odjeli, od naročito zato izabranih i usposobljenih domobranaca, vičnih planinskom zemljištu, koji bi u suradnji s oružništvom, vršili krstarenja, čišćenja i hvatanje nepoćudnih elemenata u točno utvrđenim i dodijeljenim područjima. Predlaže da se sve uhićene nepoćudne osobe, pravoslavni Srbi, odmah uklanjaju s područja navedenih kotareva i otpremaju u zarobljeničke logore u udaljenim mjestima, radi daljeg postupka s njima.<ref>[https://znaci.org/zb/4_4_1_2.pdf znaci.org] ''USTAŠKO—DOMOBRANSKA DOKUMENTA '' Ante Hruža: IZVJEŠTAJ MJESNOG ZAPOVJEDNIŠTVA HRVATSKOG DO-MOBRANSTVA U TREBINJU OD 26 JUNA 1941 GOD. O USTAN-KU NARODA U TREBINJSKOM, BILECKOM, GATACKOM I NEVESINJSKOM SREZU I PRIJEDLOG ZA FORMIRANJE PO-TJERNIH ODJELJENJA , str. 2-4</ref> [[30. lipnja]] proglašen je [[prijeki sud]] za cijeli pobunjeni kraj Hercegovine. Stanovništvo je pozvano da položi oružje. Istog je dana vojno zapovjedništvo preuzeo g. Laxa, sa sjedištem u Mostaru. Pobunjenicima je dan rok do 2. srpnja u 16 sati. Istodobno se pregovaralo s njima radi predaje, ali bez uspjeha. Pobunjenici su se novačili iz žiteljstva pobunjenih krajeva i pojačano srpskim elementom, izjurenim iz Makedonije od Bugara i otpuštenih oružnika, te raznih drugih elemenata.<ref>[https://znaci.org/zb/4_4_1_2.pdf znaci.org] ''USTAŠKO—DOMOBRANSKA DOKUMENTA '' Vidas: DESETODNEVNI IZVJEŠTAJ ZAPOVJEDNIŠTVA ČETVRTE ORUZNIČKE PUKOVNIJE OD 5 JULA 1941 GOD. O POLITIČKOM STAVU NA TERITORIJI PUKOVNIJE I BORBAMA PRO-TIV USTANIKA U GATAČKOM I NEVESINJSKOM SREZU , str. 14</ref> Narednih mjeseci Trebinje je bilo obasuto muslimanskim izbjeglicama koje su bježale su ispred talijanskih, partizanskih i četničkih snaga.<ref name="svjetlopis"/> [[2. kolovoza]] ustaško-domobranske snage su iz Trebinja krenule u progon na Vidušu, potiskukjući dijelove Viduškog odreda narodne vojske, te sutradan izbili na Zmijinac. [[29. kolovoza]] bataljun divizije ''Cacciatori delle Alpi'' s pravca Vilusa i motorizirani dijelovi divizije ''Marche'' iz Trebinja deblokirali domobranski garnizon u Bileći, čime je počela talijanska reokupacija tzv. Druge zone. [[2. rujna]] Motorizirana kolona divizije Marche napadom iz Trebinja potisnula Lastvansku gerilsku četu i zauzela Lastvu, koju je četa zauzela 31. kolovoza. [[7. rujna]] nakon višednevnih napada, ustanici su se povukli pred nastupanjem talijanskih kolona iz Trebinja. Listopada je formiran kotarski odbor (sreski komitet) SKOJ-a za Trebinje, a na sreskoj konferenciji KPJ za Trebinje u Desin-Selu, izabran je sreski komitet za Trebinje.<ref name="znaci-Trebinje"/> Dok je bio [[Abdulah Čamo]] bio logornik u Trebinju, početkom listopada 1941. [[Ministarstvo narodne prosvjete NDH]] imenovalo je [[Mustafa Mehić|Mustafu Mehića]] za državnog vjeroučitelja u Trebinju. Čamo i Mehić su skrbili o muslimanskim izbjeglicama koje su se slile tih mjeseci u grad.<ref name="svjetlopis">[http://www.svjetlopis.web44.net/zivotopisi/camo-abdulah.htm Hrvatsko-bošnjački savez]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} ''Životopisi: Čamo, Abduhal'' (pristupljeno 11. svibnja 2017.)</ref> [[6. studenoga]] partizanskim zauzimanjem hidrocentrale na Trebišnjici promet na pruzi Trebinje – Bileća obustavljen na 10 mjeseci. [[30. studenoga]] – [[1. prosinca]] Trebinjski bataljun Hercegovačkog NOP odreda pokidao sve tt. veze Trebinja s okolnim garnizonima. Prosinca je izabran na sastanku sekretara općina u Zupcima, formiran (privremeni, inicijativni) SNO odbor za Trebinje. [[19. prosinca]] željezničke postaje Jasenicu-Lug, Dikliće i Poljice zauzela dva bataljuna Hercegovačkog NOP odreda, i do 22. prosinca i Uskoplje, Glavsku i Grmljane. Posljedica je da je obustavljen promet na prugama Dubrovnik-Trebinje, Uskoplje-Zelenika i Hum-Gabela. [[22. prosinca]] nakon jednotjednih intenzivnih borbi dijelovi divizije Marche i domobranskog 14. pješačkog puka iz Trebinja probili su se u opkoljeni garnizon Bileću.<ref name="znaci-Trebinje"/> [[9. veljače]] 1942. glavnina talijanske divizije Marche napala je iz Trebinja radi deblokiranja garnizona u Bileći. [[10. travnja]] dva bataljona južnohercegovačkog NOP odreda demonstrativno napali talijansko-domobranska uporišta vanjske obrane Trebinja, a u borbama je poginuo zapovjednik bataljuna ''Luka Vukalović'' [[Manojlo Benderać|Manojlo Majo Benderać]], narodni heroj. [[24. travnja]] talijansko-četničke snage iz Nikšića, uz potporu 12 tenkova, pokušale su prodrijeti ka Trebinju, ali su zaustavljene po partizanima već blizu Nikšića. [[26. svibnja]] četnički Bilećki i Trebinjski odred, uz potporu dijelova talijanske divizije Marche napadom iz Trebinja ovladali Lastvom, a do [[31. svibnja]] ovladali i dijelom partizanskog teritorija Bileće i Trebinja, pri čemu su se dijelovi partizanskog Južnohercegovačkog odreda uglavnom raspali. U borbama protiv četnika poginuo je zapovjednik 8. hercegovačkog udarnog bataljona narodni heroj [[Vlado Vučinić]]. [[31. svibnja]] Dijelovi divizije ''Messina'' i ''Marche'' i četnički Trebinjski odred koncentrično napali dijelove partizanskog Južnohercegovačkog odreda te su do 2. lipnja ovladali partizankim teritorijem u trokutu Trebinje-Dubrovnik-Herceg-Novi. Rujna SK KPJ za Trebinje uputio proglas narodu: "zbrojivši tromjesečne rezultate četničke vlasti u istočnoj Hercegovini, koja je na stotine narodnih boraca predala okupatoru i preko 50 ubila, osuđuje vjersku i nacionalnu netrpeljivost koju četnici stvaraju i poziva narod na otpor i jedinstvo."<ref name="znaci-Trebinje"/> === Druga Jugoslavija === U socijalističkoj Jugoslaviji, grad je u okviru [[SR BiH]].<ref name="HEncTrebinje"/> Odmah po završetku drugog svjetskog rata osnovano je poduzeće [[Neimarstvo]] koje je po gradu sagradilo neke od najreprezentativnijih objekata.<ref name="Papović"/> Godine 1952. osnovan je Muzej Hercegovine, a 1955. godine osnovana je [[Industrija alata Trebinje]] (IAT), u čijem sastavu je bilo šest zasebnih tvornica. U najbolji godinama bila je privredni div i proizvodila je 40 milijuna komada alata koji su se izvozili u 40 zemalja diljem svijeta i zapošljavala 1200 radnika. Bila je jedan od ključnih čimbenika ekonomskog razvoja Trebinja.<ref name="Papović">(srp.) [https://www.6yka.com/novosti/trebinje-grad-kriminala Buka Magazin] Radovan Papović: ''Trebinje - grad kriminala'' - 7. lipnja 2010. (pristupljeno 4. travnja 2020.)</ref> Godine 1972. JNA je preselila zapovjedništvo iz stare austro-ugarske vojarne u Gružu u Trebinje.<ref>[http://old.dubrovniknet.hr/novost.php?id=59334 Dubrovnik.net] Katarina Fiorović: ''KASARNA u srcu Grada: mnogim je vojskama bila dom, a zbog nekih žene nisu same izlazile'' - 18. veljače 2018. (pristupljeno 4. travnja 2020.)</ref> Do rata gospodarstvo su nosili Industrija alata Trebinje (IAT), Novoteks i Neimarstvo, koji su u usponu zapošljavali skoro 5 tisuća radnika i bili primjer uspješnog privrednog kolektiva.<ref name="Papović"/> U Trebinju su djelovali još i Luč, Autorad, Trebinjeprevoz, Autoprevoz, Metalac, Travunija, Agrokop, Popovo polje. Za gospodarstvo je važnu ulogu imala prometnica [[Gacko]] – [[Foča]], koja je bila glavni magistralni put [[Beograd]] – [[Dubrovnik]] – [[Herceg Novi]] kojim su prije rata prolazili brojni turisti.<ref name="pokretzatrebinje">(srp.) [http://pokretzatrebinje.weebly.com/program-pokreta-za-trebinje.html Pokret za Trebinje] ''Program Pokreta za Trebinje'' (pristupljeno 4. travnja 2020.)</ref> Pred raspad Jugoslavije i [[Domovinski rat]], Trebinje je logistički centar velikosrpske propagande.<ref name="HEncTrebinje"/>{{pojasniti|kakav centar propagande? Može li konkretnije?}} === Rat u neovisnoj BiH === U ratu je uporište jugoslavenskih, srpskih i crnogorskih snaga koje su [[Opsada Dubrovnika|napadale dubrovačko područje 1991. i 1992. godine]]. U ratu je od početka bio [[Republika Srpska|pod kontrolom bosanskih Srba]] i iz grada je [[etničko čišćenje u ratu u BiH|prognano]] više tisuća Muslimana.<ref name="HEncTrebinje"/> Zarobljeni Hrvati i Muslimani bili su zatvoreni u policijsku postaju i zlostavljao ih je zapovjednik policije. Još su gore prošli Hrvati i Muslimani koji su zatvoreni u nekom od četiriju logora u [[Bileća|Bileći]] (prvi – vojarna JNA, drugi – Đački dom u Medakovićima, treći – stara zgrada MUP-a, četvrti – u mjestu Čepelici) ili termoelektrani u Gacku.<ref>(boš.) [https://www.bhdani.ba/portal/arhiva-67-281/211/t21111.shtml BH Dani]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Emir Suljagić: ''Ko sve čeka zaborav genocida (II) - Braća po krvi''. Br. 211. 22. lipnja 2001. (pristupljeno 5. travnja 2020.)</ref> Predsjednik Skupštine općine Trebinje, predsjednik Srpske autonomne oblasti Hercegovine, predsjednik Kriznog štaba i ratnog štaba općine Trebinje kao i predsjednik Ratnog predsjedništva Trebinja bio je [[Božidar Vučurević]]. Djelujući individualno i u suradnji s predsjednikom Republike Srpske Radovanom Karadžićem, planirao, poticao, naredio i na drugi način pomogao u provođenju ideje stvaranja tzv. Velike Srbije na prostoru bivše Jugoslavije, okupacijom i pripajanjem dijelova teritorija Hrvatske i protjerivanjem hrvatskog stanovništva<ref name="DIR"/> Trebinje je bilo predmetom spekulacija o [[Srpsko-hrvatski razgovori o podjeli BiH|podjeli BiH]] između Tuđmana i Miloševića, odnosno Karadžića i Bobana, gdje se govorilo o razmjeni Trebinja i [[Prevlaka|Prevlake]] za [[Bosanski Brod]], [[Odžak]] i [[Jajce]]. Ratni gradonačelnik Trebinja [[Božidar Vučurević]] rekao je da su Hrvati "jako željeli Trebinje". Hrvatske snage došle su nadomak Trebinja. Kružile su glasine da su hrvatske snage ušle u grad. Čak su i beogradski mediji javljali i pisali o prodoru HOS-ovaca Blaža Kraljevića prema Trebinju.<ref name="Omeragić"/> Nakon oslobađanja Mostara, HOS i HV su napravili prodor do [[Stolac|Stoca]]. Dana [[6. kolovoza]] oslobodili su dijelove općine Trebinje,<ref name="Čamo"/> neki su tvrdili da su zauzeli Trebinje<ref>[https://ljubuski.net/15890-manolic-blaz-kraljevic-ubijen-po-naredbi-gojka-suska Ljubuški.net] Dnevni avaz / N1 Pressing 18. lipnja 2015.: ''Manolić Blaž Kraljević ubijen po naredbi Gojka Šuška!'' (pristupljeno 4. travnja 2020.)</ref><ref>[http://www.hsp1861.hr/vijesti/201129erra.htm HSP 1861] Erich Rathfelder, njemački ratni dopisnik političkog dnevnika “TAZ” (iz Berlina) u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. “SARAJEVO, I POSLIJE”, München 1998. Dijelove poglavlja preveo s njemačkog [[Goran Jurišić]]. (pristupljeno 4. travnja 2020.)</ref> čak i gradsku jezgru, drugi pak do blizu grada. Daljnje napredovanje HOS-a nisu odbile srpske snage, nego su dobili zapovijed o povlačenju, što je otvorilo prostor nagađanjima i teorijama urote. Zapovjednik [[Blaž Kraljević]] tad je izdao javni proglas u kojem poziva Hrvate i Muslimane, da ne prihvate izdaju Bosne i Hercegovine. Ubijen je tri dana poslije.<ref name="Čamo">(boš.) [https://hamdocamo.wordpress.com/2016/08/06/blaz-kraljevic-izdao-proglas-za-odbranu-bih-06-08-1992/ Hamdo Čamo] ''Blaž Kraljević izdao proglas za odbranu BiH 06.08.1992.'' - 6. kolovoza 2016. (pristupljeno 4. travnja 2020.)</ref> Pouzdano je da je u srpnja 1992. započetoj akciji HV-a [[Operacija Tigar|Operaciji Tigru]] Hrvatska vojska u samo desetak dana ovladala visovima s kojih je kontrolirala [[Popovo polje]] pa je tenkovima krenula i na samo Trebinje.<ref>[https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/opsada-dubrovnika-kako-je-750-slabo-naoruzanih-branitelja-zaustavilo-po-svemu-nadmocnu-armadu/7698054/ Jutarnji list] Anton Hauswitschka: ''OPSADA DUBROVNIKA Kako je 750 slabo naoružanih branitelja zaustavilo po svemu nadmoćnu armadu'' - 7. kolovoza 2018. (pristupljeno 4. travnja 2020.)</ref> Radilo se dakle, o zauzimanju dijela općine. Ipak, zbog tih glasina i napisa, medijski strah učinio je svoje te su kolovoza 1992. godine trebinjski Srbi su masovno bježali u kolonama automobila ka [[Nikšić]]u u Crnoj Gori. Čini se da je priča o prodoru svjesno preuveličana. Čim je vijest stigla, odmah po ponoći trebinjskih Srbi krenuli su prema Nikšiću i ujutro je Nikšić bio preplavljen trebinjskim vozilima koja su zakrčila ulice. Poslije podneva kolone su se počele vraćati u Trebinje. Vučurević je navodno na jutro egzodusa nazvao Karadžića koji je tada bio na pregovorima i rekao mu da „nema srca reći ljudima (Srbima) da napuste Trebinje“. U Trebinju je u to vrijeme bilo oko pet i pol tisuća Muslimana. Siječnja [[1993.]] zapaljeno je svih 14 trebinjskih [[džamija]] i izgnani su Muslimani iz Trebinja, koji su većinom prebačeni autobusima u malene [[Rožaje]] u Crnu Goru. Dovedeni Muslimani posjedali su po zimi po ulicama i parkovima. Mještani su otvorili svoja vrata pridošlicama i zamolili ih da uđu u njihove domove. Vučurević je poslije tvrdio da su mu crnogorski čelnici Momir Bulatović i Milo Đukanović, rekli da su "„malo uplašeni dolaskom novih komšija (Hrvata) u Trebinje".<ref name="Omeragić">(boš.) [https://nap.ba/news/49596 Novinska agencija Patria] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Sead Omeragić: ''Kako su se Milošević i Tuđman mijenjali za gradove u Bosni'' - 29. listopada 2018. (pristupljeno 4. travnja 2020.)</ref> Nepobitno je da je Božidar Vučurević terorizirao jug Hrvatske [[Strategija realne prijetnje|strategijom realne prijetnje]]. Zbog naredbi ovog prijeratnog vozača kamiona desetine nesrpskih obitelji pobijene su i raseljene iz Trebinja.<ref name="DIR">[https://direktno.hr/direkt/video-boza-volan-zlocinac-koji-je-naredio-bombardiranje-dubrovnika-sagradit-cu-jos-lepsi-i-stariji-grad-160354/ Direktno.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190703135303/https://direktno.hr/direkt/video-boza-volan-zlocinac-koji-je-naredio-bombardiranje-dubrovnika-sagradit-cu-jos-lepsi-i-stariji-grad-160354/ |date=3. srpnja 2019. }} Andrea Latinović: ''VIDEO: 'BOŽA VOLAN' Zločinac koji je naredio bombardiranje Dubrovnika: 'Sagradit ću još lepši i stariji grad''' - 3. srpnja 2019. (pristupljeno 4. travnja 2020.)</ref> [[Turizam u Hrvatskoj|Hrvatski je turizam]] ovisio o njegovoj dobroj volji, jer svaka je granata značila kraj turističke sezone za tu godinu. Kontrolirao je granatiranja dubrovačkog područja. Smatraju ga sukrivcem za bombardiranje dubrovačke stare gradske jezgre. U svim intervjuima tvrdio je da je nevin i da je za sve kriva JNA, a sve zaraćene strane u BiH nazivao je Srbima.<ref name="DIR"/> Zbog toga je izjavljivao da je on hrvatski ministar turizma te da će srušiti Dubrovnik da bi sagradio još ljepši i stariji grad.<ref name="HEncTrebinje"/> === Poslijeratna BiH === Vučurevićeva ratna uloga nije zaboravljena te je mnogo godina poslije rata za Vučurevićem raspisana međunarodna tjeralica nakon što je dubrovačko Županijsko državno odvjetništvo u listopadu 2008. podiglo optužnicu za ratni zločin protiv civilnog stanovništva i uništavanja kulturnih i povijesnih spomenika od 1991. do 1995. godine, kao i za granatiranje povijesnog središta Dubrovnika.<ref name="net"/> Sumnjiči ga se za ubojstvo najmanje 17 ljudi i zlostavljanje 86 te progon više od 5500 Bošnjaka, razaranje vjerskih objekata i prisilnu mobilizaciju. Njegove su snage 23 muslimanska objekta u istočnoj Hercegovini. Zbog ratnih zločina istraživala ga je i država BiH, ali svibnja 2013. godine, Tužiteljstvo BiH obustavilo je zbog "nedostatka dokaza" obustavilo istragu protiv Vučurevića koji je bio osumnjičen za zločine protiv čovječnosti u dijelu koji se odnosi na progon Bošnjaka od 1992. do 1995. godine u Trebinju. Haaški Tribunal je zatvorio oči pred očitim.<ref name="DIR"/> Vučurević je na uhićenju to sve nazvao "dubrovačkim lažima". Uhićen je 5. travnja 2011. na prijelazu Karakaj.<ref name="net">[https://net.hr/danas/svijet/bas-fino-da-razmrsimo-sve-te-dubrovacke-lazi/ Net.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171014161104/http://net.hr/danas/svijet/bas-fino-da-razmrsimo-sve-te-dubrovacke-lazi/ |date=14. listopada 2017. }} ''Baš fino, da razmrsimo sve te dubrovačke laži'' - 5. travnja 2011. (pristupljeno 4. travnja 2020.)</ref> [[Trebinjska katedrala]] nije pretrpjela razaranja, a Vučurević je to objašnjavao time što nije srušena ni srpska pravoslavna crkva u Dubrovniku.<ref name="DIR"/> Od pada komunizma, a osobito zbog rata i privatizacije propadalo je gospodarstvo Trebinja.<ref name="Papović"/> [[2000.]] izmjerena je najniža temperatura u Trebinju ikad: -8,4 Celzijeva stupnja.<ref>[http://www.livno-online.com/zupanija/19201-u-livnu-najhladnije-bilo-1967-godine-izmjereno-cak-minus-29-6-stupnjeva Livno Online] Županija. ''U Livnu najhladnije bilo 1967.godine. Izmjereno čak minus 29,6 stupnjeva'', 5. siječnja 2017. (pristupljeno 21. travnja 2017.)</ref> Početka 2007. godine u procesu privatizacije IAT, nositelj gospodarskog razvitka Trebinja prodana je srbijanskom biznismenu Rodoljubu Draškoviću. Tijekom 2009. građevinsko poduzeće Neimarstvo još je izgledalo dobro. Gradili su u Trebinju poslovno-stambeni objekt Agrokop i potpisali su ugovor o poslovima u Libiji vrijedan 150 milijna KM. No, radovi su iznenada prestali i radnici su ostali bez posla i plaća. Na proljeće 2010. u IAT-u je pokrenuta proizvodnja keksa i vafla u kojoj je radilo stotinjak radnika za minimalnu plaću. Novi pogon za proizvodnju keksa i vafla otvorili su Rodoljub Drašković i premijer R. Srpske Milorad Dodik. Novoteks je kupilo neko talijansko poduzeće koje ga je potpuno uništilo i povuklo se iz posla, a radnice ostavilo bez plaća i doprinosa.<ref name="Papović" /> Već 2010. grad je bio sasvim uništena gospodarstva. Bio je na vodećem mjestu na zemljovidu kriminala koji je cvjetao. Svakodnevna slika bili su dileri, kradljivci automobila, ubojice, spaljena policijska vozila, lude jurnjave uskim trebinjskim ulicama, pljačke prodavaonica, podmetnute eksplozivne naprave pod automobile lokalnih poduzetnika ili policajaca, pucnjave po diskotekama i ulicama, a lokalna policija djelovala je nemoćno, uz tek koje uhićenje sitnog dilera radi političkih bodova. Uz klasične zločince, tu je bilo bezakonje u državnoj upravi: korupcija, kupoprodaja radnih mjesta, namještanje tendera. Zbog tih neuvjeta turisti su ga zaobilazili, a mještani napuštali.<ref name="Papović"/> Nemogućnost života učinila je da su na lokalnim izborima 2008. pobijedile oporbene stranke i vladajuća koalicija pored svih mogućih povlastica, pritisaka i krađa nije pobijedila. No, otimanjem mandata tj. prelaskom vijećnika iz pobjedničkog u suprotni tabor, poražena koalicija postala je pobjednička, dok i preostali oporbenjaci neaktivnošću, povremenim pretrčavanjem u drugu stranku ili nesudjelovanjem na glasovanjima pridonosila je volji vladajuće koalicije. Pored navedenog pojedinci su u odlučivali ime cijelih komisija.<ref name="pokretzatrebinje"/> Godine 2011. pokrenut je stečajni postupak u industrijskom divu Novoteksu, koji je imao oko 800 radnika. Dio imovine otkupilo je poduzeće Nikola Tesla iz Banje Luke.<ref>[https://trebinjedanas.com/taxonomy/term/12/feed Trebinje danas][http://sajtova1.rssing.com/chan-14771219/all_p11.html Trebinje danas] Ekonomija: Preduzeće "Nikola Tesla" kupuje "Novoteks" - 16. ožujka 2015. (pristupljeno 4. travnja 2020.)</ref> 7. lipnja 2018. bivši rukometaš iz Aranđelovca Nebojša Perković pokrenuo je u Trebinju proizvodnju ženskih kaputa u pogonima bivšeg trebinjskog Novoteksa.<ref>[https://www.poslovni.hr/kompanije/kaputi-iz-trebinja-na-francuskom-trzistu-341711 Poslovni dnevnik] ''Kaputi iz Trebinja na francuskom tržištu'' - 07. lipanj 2018. (pristupljeno 4. travnja 2020.)</ref> 10. prosinca 2019. počelo je rušenje Novoteksa, jednog posljednjih devastiranih objekata iz rata u BiH, koji nije saniran. Objekt urušenog i zapuštenog starog Novoteksa trebao bi zamijeniti suvremeni stambeno-poslovni kompleks.<ref>(srp.) [https://trebinjelive.info/2019/12/10/pocelo-rusenje-starog-novoteksa-gradi-se-moderan-stambeno-poslovni-kompleks/ Trebinje Live] ''Počelo rušenje starog Novoteksa, gradi se moderan stambeno-poslovni kompleks'' - 10. prosinca 2019. (pristupljeno 4. travnja 2020.)</ref> Za oporavak trebinjske regije mnogo bi trebala donijeti izgradnja magistralnog puta Foča – Trebinje.<ref name="pokretzatrebinje"/> U gradu se redovito obilježava obrana od navodnog napada [[Hrvatska vojska|Hrvatske vojske]].<ref>[https://hrvatskidnevnik.com/u-trebinju-obiljezili-godisnjicu-obrane-grada-od-napada-hrvatske-vojske-koji-se-nikada-nije-dogodio/ Hrvatski dnevnik, U Trebinju obilježili godišnjicu obrane grada od napada Hrvatske vojske koji se nikada nije dogodio!], objavljeno 14. srpnja 2020., pritupljeno 27. travnja 2021.</ref> Trebinje je javnosti danas prepoznatljivo po srbijanskoj seriji Ranjeni orao.<ref name="Papović"/> == Urbaniziam == Urbani razvitak izrodio je nekoliko urbanih cjelina. Stari grad je iz osmanskih vremena orijentalno građen, središte grada podignuto je za Austro-Ugarske u mediteranskom stilu, a suvremeni dio je s industrijskim i stambenim građevinama.<ref name="Crkvina"/> == Gospodarstvo == Trebinje je do 1992. bio vrlo razvijen grad, čiji su nositelj u drugoj polovici 20. stoljeća bili [[metalna industrija]] ([[Industrija alata Trebinje]]), [[konfekcija|konfekcijska]] proizvodnja ([[Novoteks]]), lokalne [[prehrambena industrija|prehrambene]] tvrtke (konditorski proizvodi), [[podrumarstvo]], kao i [[hidroelektrana|hidroelektrane]] na Trebišnjici. U okolici je razvijen uzgoj ranog voća i povrća, pčelarstvo i dr.<ref name="HEncTrebinje"/> Za vrijeme rata i poslije njega, dolazi do izolacije ovoga kraja i naglog pada zaposlenosti. Iz grada se seli ili biva protjeran jedan dio nositelja ekonomije. Poslije rata, Trebinje se također nalazilo pod ekonomskim sankcijama zbog podrške ratnim zločincima. Danas je stopa nezaposlenosti preko 20 %. == Poznate osobe == {{glavni|:Kategorija:Životopisi, Trebinje}} {{div col|cols=3}} *[[Lutvo Ahmetović]], partizan i političar * [[Srđan Aleksić]], srpski glumac amater i plivač *[[Đuro Babić]], barun * [[Senad Bašić]], bosanskohercegovački glumac * [[Asmir Begović]], bosanskohercegovački nogometaš * [[Sabahudin Bilalović]], bosanskohercegovački košarkaš * [[Pero Budak]], hrvatski glumac i pjesnik * [[Mustafa Busuladžić]], bošnjački književnik i nacistički teolog * [[Tijana Bošković]], srpska odbojkašica * [[Gojko Cimirot]], bosanskohercegovački nogometaš * [[Mustafa Ćatović]], hrvatski stomatolog, sveučilišni profesor, utemeljitelj Zavoda za dentalnu antropologiju Stomatološkog fakulteta u Zagrebu * [[Jovan Dučić]], srpski pjesnik i diplomat * [[Ratomir Dugonjić]], partizan i političar * [[Nebojša Glogovac]], srpski glumac *[[Izet Hajdarhodzic]], hrvatski glumac I sveuč. profesor * [[Ksenija Kantoci]], hrvatska kiparica * [[Milena Nikolić]], bosanskohercegovačka nogometašica * [[Nataša Ninković]], srpska glumica * [[Arnela Odžaković]], bosanskohercegovačka karatistica * [[Drago Perović]], akademik, hrvatski liječnik i anatom * [[Vladimir Radmanović]], srpski košarkaš * [[Izeta-Beba Selimović]], bosanskohercegovačka interpretatorka [[sevdalinka|sevdalinki]] * [[Sanja Starović]], srpska odbojkašica * [[Boris Savović]], srpsko-crnogorski košarkaš * [[Anđelko Vuletić]], hrvatski književnik{{div col end}} == Kultura == [[Muzej Hercegovine (Trebinje)|Muzej Hercegovine]] s povijesnom, arheološkom i etnografskom zbirkom.<ref name="HEncTrebinje"/> U ovom objektu mogu se vidjeti raznovrsne postavke, od prikaza načina života u Istočnoj Hercegovini, do slika poznatih autora. Ovdje se osim izložbi priređuju i promocije i glazbeni programi. Rodno mjesto [[Pero Budak|Pere Budaka]]. Održava se tradicijske manifestacije, a najpoznatija je: [[Trebinjske ljetne svečanosti]], u čijem okviru se održavaju: * [[Dučićeve večeri poezije]]. Održavaju se koncem rujna i ovom manifestacijom službeno se završavaju Trebinjske ljetne svečanosti. * [[Festival festivala]]. Smotra amaterskih kazališta iz BiH i regije. * Uvijek se organizira i nekoliko koncerata na kojima nastupaju poznata imena glazbene estrade s prostora bivše Jugoslavije. * Košarkaški kamp „Dejan Bodiroga“, na kojem se okupi košarkaška krema, te Trebinjska škola športa, koja se održava u razdoblju od lipnja do kolovoza. * [[Skokovi s Kamenog mosta]]. Jedna od atrakcija vezana za rijeku Trebišnjicu su Skokovi s Kamenog mosta koji se održavaju svakog ljeta, koncem srpnja ili početkom kolovoza. Obično je praćena i nastupima poznatih glazbenika. * Tradicionalna planinarska manifestacija ''Uspon na Vučji zub i vrhove orjenskog masiva'' koja se održava u listopadu. [[Narodna biblioteka Trebinje]] posjeduje veliki knjižni fond, kao i Legat Jovana Dučića. Za očuvanje tradicije brinu se kulturno-umjetnička društva Alat i Hercegovina, a pri Eparhijskom domu djeluje zbor Svetog Vasilija Ostroškog. Grad ima i Dom omladine — često sastajalište mladih, Dom kulture i Srednju glazbenu školu. Trebinje je poslije rata postalo studentski grad. U gradu danas postoje tri fakulteta. == Znanost i umjetnost == * Fakultet za proizvodnju i menadžment<ref name="HEncTrebinje"/> * Fakultet za turizam i hotelijerstvo<ref name="HEncTrebinje"/> * Akademija likovnih umjetnosti.<ref name="HEncTrebinje"/> == Spomenici i znamenitosti == U Trebinju se nalazi 15 [[Pravoslavlje|pravoslavnih]] crkava, dvije [[katoličanstvo|katoličke]], dok su [[džamija|džamije]] spaljene tijekom [[Rat u Bosni i Hercegovini|Rata u Bosni i Hercegovini]] te je obnovljena samo Osman-pašina, i to [[2005.]] === Hercegovačka Gračanica === {{glavni|Hercegovačka Gračanica}} Vjerna je kopija manastira [[Manastir Gračanica|Gračanice]] na [[Kosovo|Kosovu]]. Sagrađena je [[arhitektura u 2000.|2000]]. godine na brdu [[Crkvina (brdo kod Trebinje)|Crkvina]] iznad Trebinja, sa željom da se izvrši testament čuvenog trebinjskog pjesnika Jovana Dučića. Njegovi posmrtni ostatci prenijeti su iz [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]] u kriptu ovog hrama. Spomen-kompleks čine [[crkva]] Presvete Bogorodice sa [[zvonik]]om, vladičanski dvor, [[knjižnica]], [[amfiteatar]], [[galerija]], salon za bankete, [[česma]] i [[ljeto|ljetna]] bašta.<ref>(srp.) [http://www.hercegovinapromo.com/crkvina-hercegovacka-gracanica/ Hercegovina promo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200427023018/http://www.hercegovinapromo.com/crkvina-hercegovacka-gracanica/ |date=27. travnja 2020. }} ''Crkvina – Hercegovačka Gračanica'' - 17. srpnja 2019. (pristupljeno 4. travnja 2020.)</ref> Hram se može vidjeti sa svake točke u Trebinju i jedan je od najljepših vjerskih objekata u Istočnoj Hercegovini. S brda Crkvine pruža se pogled na cijeli grad. === Manastir Tvrdoš === Manastir je posvećen Uspenju Presvete Bogorodice. Nalazi se uz samu rijeku oko 4&nbsp;km nizvodno od Trebinja, u selu [[Tvrdoši]]ma. Prema narodnoj predaji, [[manastir]] je osnovao Sveti car [[Konstantin]] i majka mu Jelena. Jedan je od najstarijih manastira u Bosni i Hercegovini, te jedan od najznačajnijih [[Srpska pravoslavna crkva|Srpske pravoslavne crkve]]. Sjedište je Zahumsko-hercegovačke episkopije. Smatra se da potječe s početka [[16. stoljeće|16. stoljeća]]. Kao i većina vjerskih objekata na ovim prostorima, manastir Tvrdoš je srušen i obnovljen. Najprije je stradao u velikom [[potres]]u koji je pogodio [[Dubrovnik]] u drugoj polovini [[17. stoljeće|17. stoljeća]], a [[1694.]] godine su ga do temelja srušili [[Mlečani]], bojeći se da ne postane [[Turci|tursko]] utvrđenje. Manastir je obnovljen [[1924.]] godine. === Saborna crkva Preobraženja Gospodnjeg === [[File:Trebinje 011.jpg|thumb|Saborna crkva]] Građena je od [[1888.]] do [[1908.]] godine. Nalazi se u centru grada. Pored crkve izgrađen je Eparhijski dom s knjižnicom. U sastavu [[hram]]a djeluje zbor Svetog Vasilija Ostroškog i [[folklor]]no društvo. === Manastir Duži === Posvećen Pokrovu Presvete Bogorodice, nalazi se na lijevoj obali Trebišnjice 7&nbsp;km nizvodno od Trebinja. U 16. i 17. stoljeću bio je metoh manastira Tvrdoša. Kad je Tvrdoš razoren, mitropolit i monasi prelaze [[1695.]] godine u Duži, obnavljaju i proširuju crkvu i metoh koji od tada nosi ime Duži. Do ukidanja Pećke patrijaršije [[1776.]] godine, bio je sjedište hercegovačkog mitropolita. Manastir je više puta stradao, pljačkan je i pustošen. U njemu se nalazi čestica časnog [[križ]]a. === Manastir Zavala === Ispod planine Ostrog, ali ne u [[Crna Gora|Crnoj Gori]], nego u istoimenom selu u istočnom dijelu Popova polja, oko 50&nbsp;km zapadno od Trebinja, nalazi se manastir posvećen Vavedenju Presvete Bogorodice. Crkva je sjevernom stranom uvućena u [[pećina|pećinu]]. Uz manastire Žitomislić i Tvrdoš spada u najznačajnije središte [[kultura|kulturnog]] života Hercegovine. Prvi pisani trag o manastiru datira s početka 16. stoljeća. Tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] manastir je pretrpio veliku štetu, a također i u [[Rat u Bosni i Hercegovini|posljednjem ratu]] biva oštećen i napušten. Nakon rata manastir je obnovljen i bratstvo se vratilo. U ovom je manastiru Sveti Vasilije Ostroški stupio u [[monaštvo]]. === Petro Pavlov manastir === Smješten je u [[Popovo polje|Popovom polju]], nekoliko kilometara zapadno od Trebinja. U njezinoj blizina nalazi se Pavlova pećina, u koju je po predaji navraćao Sveti apostol [[Pavao]] na svom putovanju u [[Rim]]. U blizini manastira nalaze se ruševine za koje se vjeruje da su ostaci hramova svetih apostola [[sv. Petar|Petra]] i Pavla s početka [[11. stoljeće|11. stoljeća]], pa čak i [[6. stoljeće|šestog]]. Na temeljima stare crkve početkom 20. stoljeća podignuta je nova. === Spomen crkvica Svetom Vasiliju Ostroškom === Spomen – crkvica posvećena Svetom Vasiliju Ostroškom se nalazi pored kuće u kojoj se rodio, selo [[Mrkonjići]], Popovo polje. === Katolička katedrala === [[Slika:Katedrala trebinje.jpg|right|thumb|Katedralna crkva Rođenja Blažene Djevice Marije u Trebinju]] {{glavni|Katedrala Male Gospe (Trebinje)}} Katedrala Rođenja Male Gospe je katedralna crkva [[Trebinjsko-mrkanska biskupija|Trebinjsko-mrkanske biskupije]]. Gradnja joj je započeta 1880. Obnovljena je krajem [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] kada su postavljeni i [[vitraj]]i, darovi uglednih trebinjskih obitelji. Postojala su dva plana za izgradnju [[zvonik]]a: prvi je iz [[1913.]] tadašnjeg velikog arhitekte [[Karlo Paržik|Karla Paržika]], a drugi je iz 1917. po nacrtu arh. Kocha. Današnji zvonik pokraj crkve sagrađen je [[1928.]] Crkva je uzdignuta na dostojanstvo [[katedrala|katedrale]] 1999. ukazom Kongregacije za evangelizaciju naroda uz odobrenje [[Ivan Pavao II.|Pape Ivana Pavla II.]] === Osman-pašina džamija === Sagrađena je [[1729.]] godine po naredbi [[Osman-paša Resulbegović|Osman-paše Resulbegovića]], trebinjskog kapetana. Nalazi se u [[Stari Grad, Trebinje|Starom Gradu]]. Na [[pravoslavlje|pravoslavni]] praznik [[Savindan]] [[27. siječnja]] [[1993.]] godine [[džamija]] je zapaljena i porušena. Prvi pokušaj obnove u svibnju [[2001.]] godine spriječen je [[prosvjed]]ima i kamenovanjem od strane [[Srbi|srpskih]] ekstremista. Džamija je obnovljena i otvorena [[10. srpnja]] 2005. godine. === Arslanagića most === [[Slika:Puente Arslanagić, Trebinje, Bosnia y Herzegovina, 2014-04-14, DD 28.jpg|right|thumb|Arslanagića most]] {{glavni|Arslanagića most}} Arslanagića most (u posljednjem ratu i Perovića most) je kao zadužbinu za svoga poginulog sina u borbi s Mlečanima izgradio [[Mehmed-paša Sokolović]] godine [[1574.]] Kada su Turci [[1687.]] godine potisnuti iz [[Herceg Novi|Herceg Novog]], mnoge su turske obitelji iz tog grada doselile u Trebinje. Među njima je bio i izvjesni Arslan-aga. On je dobio posjede istočno od Trebinja: na Zupcima, Necvijeću i Jasenu, te pravo da naplaćuje mostarinu preko mosta na Trebišnjici. Po njemu se, od tada, naziva Arslanagića most. Izgradnjom [[hidroenergetika|hidroenergetskog]] sistema na Trebišnjici, Arslanagića most se našao [[1965.]] pod vodom akumulacijskog [[jezero|jezera]]. Po zahtjevu Zavoda za zaštitu spomenika kulture most se demontirao i prenio na drugo mjesto, [[1966.]] godine prilikom pražnjenja akumulacije. Nova je lokacija mosta između naselja Gradina na desnoj i Police na lijevoj obali Trebišnjice. Godine 1993. promijenjeno je ime u Perovića most. Važno je spomenuti i Kameni most iz [[1953.]], Andrićev most i Geljov most. === Muzej Hercegovine === Nalazi se u Starom Gradu, u [[Austrija|austrijskoj]] vojarni s početka 19. stoljeća. === Careva ili Stara (Atik) džamija === Bila je najstarija trebinjska džamija. Sagrađena je [[1719.]] godine kao zadužbina turskog [[sultan]]a Ahmeda III. Nalazila se u Starom Gradu. Porušena je početkom [[1993.]] i do danas nije obnovljena. === Begova kuća === Resulbegovića (Begova) kuća izgrađena je [[1764.]] godine kao [[ljetnikovac]]. Rekonstruirana je u drugoj polovini [[20. stoljeće|20. stoljeća]]. Do rata je bila jedan od simbola Trebinja i važna točka na njegovoj [[turizam|turističkoj]] razglednici. Kao izuzetno lijep primjer [[islam]]ske arhitekture pretvorena je u etnografski muzej. U pratećim objektima nalazio se [[restoran]] s terasom, a u blizini je otvorena pozornica s gledalištem gdje su se održavale [[kazalište|kazališne]], [[glazba|glazbene]], folklorne i druge priredbe. Cijeli su kompleks opasavali visoki kameni zidovi. Begova je kuća zapaljena i porušena krajem 1992. godine, zajedno sa svim pratećim objektima. Prije rata zapisana je u knjigu "Zaštićene graditeljske baštine" u [[SFRJ|Jugoslaviji]], kao objekt pod posebnom zaštitom. Na području Trebinja su u posljednjem ratu srušeni svi [[spomenik|spomenici]] islamske kulture: Begova kuća, [[Etnografski muzej u Trebinju|Etnografski muzej]], [[Careva džamija u Trebinju|Careva džamija]] u Starom Gradu, džamije u [[Mostaći]]ma, [[Cicevo|Cicevu]] i [[Pridvorac|Pridvorcu]] i Osman-pašina džamija u Starom Gradu. Obnovljena je samo [[Osman-pašina džamija u Trebinju|Osman-pašina džamija]]. === Kamene oči === Na Kučinom brdu nalazi se pećina Kamene oči do koje vodi markirana staza.<ref>(srp.) [https://www.nezavisne.com/novosti/gradovi/Planinari-trasirali-novu-stazu/221814 Nezavisne] Srna: ''Planinari trasirali novu stazu'' - 11. veljače 2013. (pristupljeno 4. travnja 2020.)</ref> == Šport == *[[FK Leotar]] *[[FK Alat Trebinje|FK Alat]] *[[KK Leotar]] *[[ŽRK Leotar]] *Kajak kanu klub Trebišnjica Od 2003. održava se kajakaška regata pod nazivom ''Eko regata''.<ref>P. Mucović, [https://avaz.ba/vijesti/bih/679245/odrzana-tradicionalna-eko-regata-prvo-mjesto-osvojili-kajakasi-mrcaja-iz-imotskog Održana tradicionalna „Eko regata“: Prvo mjesto osvojili kajakaši „Mrčaja“ iz Imotskog], Dnevni avaz, objavljeno 6. rujna 2021., pristupljeno 9. studenog 2023.</ref> == Galerija == <gallery perrow="6"> File:Trebinje 016.jpg File:Trebinje 013.jpg File:Trebinje 014.jpg File:Trebinje 017.jpg File:Trebinje 001.jpg ‎ File:Trebinje 005.jpg ‎ File:Trebinje 007.jpg File:Trebinje 008.jpg File:Trebinje 009.jpg File:Trebinje 006.jpg Iglesia Nova Gracanica, Trebinje, Bosnia y Herzegovina, 2014-04-14, DD 10.jpg Iglesia Nova Gracanica, Trebinje, Bosnia y Herzegovina, 2014-04-14, DD 03.jpg </gallery> == Izvori == {{izvori}} == Literatura == === Članci === {{refbegin}} * {{cite journal |last=Vidović |first=Domagoj |date=2011 |title=Toponimija Sela Zavala, Golubinac, Belenići i Kijev Do u Popovu |url=https://hrcak.srce.hr/clanak/121872 |journal=Folia onomastica Croatica |location=Zagreb |publisher=Zavod za lingvistička istraživanja HAZU |number=20 |pages=207–248}} {{refend}} == Vanjske poveznice == * [http://www.trebinje.rs.ba Službena stranica] {{Trebinje}} {{Hercegovina}} {{BiH}} {{Neretva}} [[Kategorija:Trebinje| ]] arup59rwplos5ymwumzntjt7yjpff4e 0 25135 7615919 7612127 2026-10-10T00:07:36Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.6 7615919 wikitext text/x-wiki {{dz|[[Tuzla (otok)]]|istoimeni otok|članak o=gradu u BiH}} {{Naselje | ime = Tuzla | ime_genitiv = | izvorno_ime = | slika_panorama = | veličina_slike = | opis_slike = | slika_zastava =Flag of Tuzla, Bosnia and Herzegovina.svg | slika_zastava_veličina = | slika_pečat = | slika_pečat_veličina = | slika_grb = Coat of arms of Tuzla.svg | slika_grb_veličina = | slika_amblem_prazno = | slika_amblem_prazno_veličina = | slika_amblem_prazno_opis = | slika_karta = Tuzla Municipality Location.png | veličina_karte = | opis_karte = Položaj Tuzle u Bosni i Hercegovini | slika_karta1 = | veličina_karte1 = | opis_karte1 = | slika_lokacijska_karta_država = | nadimak = | geslo = | širina-stupnjevi =44 | širina-minute =32 | širina-oznaka =N | dužina-stupnjevi =18 | dužina-minute =40 | dužina-oznaka =E | lokacija_ime = [[Popis država|Država]] | lokacija_info = [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25 px]] [[Bosna i Hercegovina]] | lokacija1_ime = [[Administrativna podjela Bosne i Hercegovine|Entitet]] | lokacija1_info = [[Federacija BiH]] | lokacija2_ime = [[Županija]] | lokacija2_info = [[Datoteka:Flag of Tuzla Canton.svg|25 px]] [[Tuzlanska županija|Tuzlanska]] | lokacija3_ime = | lokacija3_info = | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | utemeljenje1_ime = | utemeljenje1_datum = | utemeljenje2_ime = | utemeljenje2_datum = | utemeljenje3_ime = | utemeljenje3_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1-d50 | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = Gradonačelnik | ime_vođe = [[Zijad Lugavić]] | stranka_vođe = [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] | titula_vođe1 = | ime_vođe1 = | titula_vođe2 = | ime_vođe2 = | titula_vođe3 = | ime_vođe3 = | titula_vođe4 = | ime_vođe4 = | površina_bilješke = | površina_ukupna = 303 km² | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | površina_uža = | površina_šira = | površina_prazno1_ime = | površina_prazno1 = | površina_prazno2_ime = | površina_prazno2 = | visina = | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina = 2013. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo = 110 979 | stanovništvo_gustoća = | stanovništvo_uže = | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire = | stanovništvo_šire_gustoća = | stanovništvo_prazno1_ime = | stanovništvo_prazno1 = | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = | stanovništvo_prazno2 = | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona = Srednjeeuropsko vrijeme | utc_pomak = +1 | vremenska_zona_DST = Srednjeeuropsko ljetno vrijeme | utc_pomak_DST = +2 | poštanski_broj = 75000 | pozivni_broj = +387 (0)35 | gradovi_prijatelji = | prazno_ime = | prazno_info = | prazno1_ime = | prazno1_info = | prazno2_ime = | prazno2_info = | prazno3_ime = | prazno3_info = | prazno4_ime = | prazno4_info = | prazno5_ime = | prazno5_info = | prazno6_ime = | prazno6_info = | web_stranica = [http://www.tuzla.ba/ Tuzla.ba] | bilješke = }} '''Tuzla''' (stari naziv: '''[[Usora i Soli|Soli]]''') je treći najveći [[grad]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] i središte istoimene općine na sjeveroistoku zemlje. == Zemljopis == Općina Tuzla prostire se na 101 ha/303&nbsp;km², a nalazi se na nadmorskoj visini od 231 m. Tuzla je sa sjeverozapada okružena planinskim vijencem [[Majevica|Majevice]] ([[Medvednik]] 843 m), s jugozapada planinama [[Ozren (planina u BiH)|Ozrenom]], [[Konjuh (planina)|Konjuhom]] i [[Javornik (planina u BiH)|Javornikom]]. Područje Tuzle svrstava se u peripanonsku oblast, tj. kontaktnu zonu [[Dinaridi|Dinarida]] [[Panonska nizina|Panonske nizine]]. [[Kotlina]]sto područje nalazi se na južnoj strani [[greben]]a Majevice i odvojenog grebena prema [[Obodnica|Obodnici]]. Sastoji se pretežno od dugih poprečnih potočnih [[dolina]] i [[kosa]] koje završavaju u dolini rijeke [[Jala (rijeka)|Jale]]. Teren je blago nagnut prema jugu. Susjedne općine i gradovi Tuzli su sa sjeverne i sjeveroistočne strane Grad [[Srebrenik]] i Općina [[Lopare]], s jugoistočne Općina [[Kalesija]], s južne Grad [[Živinice]] i sa zapadne Grad [[Lukavac]]. Osnovnu mrežu vodotoka čini [[rijeka (vodotok)|rijeka]] Jala sa svojim pritokama, od kojih su najveće [[Solina (rijeka)|Solina]] i [[Joševica]], te [[Požarnička rijeka]], [[Grabov potok|Grabov]] i [[Mramorski potok]]. Jala izvire na području Majevice, na lokalitetu ravni liještak, na [[nadmorska visina|nadmorskoj visini]] od 700 m. Ukupna dužina glavnog toka od izvorišta do ušća u [[Spreča|Spreču]] iznosi 37&nbsp;km. Šire tuzlansko područje većim dijelom je izgradeno od geološki mladih sedimenata ([[neogen]]), značajnih s [[Gospodarstvo|ekonomskog]] stanovišta ([[ugljen]], [[kuhinjska sol]], [[kvarcni pijesak]] i dr). Nastanak [[Tuzlanski bazen|tuzlanskog bazena]] vezan je za više faza koje su se smjenjivale nakon [[mezozoik]]a, a koje su za posljedicu imale stvaranje različitih uvjeta [[taloženje|taloženja]]. U zajedničkom djelovanju s polioklimatskim karakteristikama nastale su raznolike i specifične sedimentne tvorevine. Tuzla ima odlike umjereno kontinentalne [[klima|klime]]. Određene posebnosti izazvane su lokalnim [[reljef]]om, općim položajem u odnosu na dominantne regije u okolini (središnji bosanski planinski masiv s jedne, i [[Panonska nizina]] s druge strane), zračnim strujanjima tropskih i polarnih zračnih masa i [[ciklon]]skim aktivnostima. Glavne karakteristike klime odnose se na jasnu izraženost sva četiri [[godišnja doba]], relativnu vlažnost i oblačnost, na maksimum padalina u toplijem dijelu godine, i minimum krajem zime. Srednja godišnja [[temperatura]] u posljednjih pola stoljeća je 10,1 C°. Najhladniji mjesec je siječanj s prosječnom temperaturom od 0,6 C°, a najtopliji srpanj s 19,4. U ovom nizu najviša temperatura je izmjerena u kolovozu [[1971.]] i iznosila je +38,4 C°, a najniža od –25,8 u siječnju 1963. Prosječan broj dana u godini s negativnim temperaturama, odnosno mrazom je 91, a godišnje ima 20 dana kada temperatura prelazi 30 stupnjeva. S temperaturom većom od 25 stupnjeva je 80 dana u godini. Dnevnih razdoblja s kišom je 135, s pljuskom 19, s grmljavinom 37, s pojavom magle 69, sa snijegom i sa snježnim pokrivačem 52 (maksimalna visina snježnog pokrivača izmjerena u veljači [[1984.]] god 97&nbsp;cm). Godišnje je prosječno 127 oblačnih i 63 vedra dana. Prosječna količina padalina iznosi 908,6 l/m², vlažnost zraka 79 %, a atmosferski [[pritisak]] 980,2 hPa. Klimatski faktori su povoljni, jer ih karakterizira pretežna normalnost [[meteorologija|meteoroloških]] parametara, i manji utjecaj [[Temperaturna inverzija|temperaturnih inverzija]]. Ležište soli ispod grada Tuzle oblika je asimetrične elipse. Dubina ležišta nije jednaka. Od površine do naslaga soli treba od 150 metara na jugoistočnom dijelu (Trnovac) sve do 650 metara na sjeverozapadu (Tušanj). Sloj soli ispod Trnovca debeo je 160 metara, a ispod Tušnja 240 metara. Širina ležišta soli ispod Tuzle je 1,5&nbsp;km, a dužina 3&nbsp;km. Dio ležišta rukavac je prema Rasovcu. Ležište u Tetimi je odvojeno.<ref>(boš.) [https://www.facebook.com/188327324551151/photos/a.427058620678019.113614.188327324551151/430924276958120/?type=3&theater Facebook - Tuzla - grad i ljudi] ''Fotografija. Tuzla do dolaska Osmanlija'' objavljena 16. kolovoza 2012. (pristupljeno 7. prosinca 2017.)</ref> Na soljanskom prostoru bile su velike šume [[hrast lužnjak|hrasta lužnjaka]]. Guste su šume bile na prostorima Đindić mahale i Trnovca. Na Ircu je hrast lužnjak star više od 300 godina, a ostatci ovih šuma su u svojoj monumentalnoj formi nazočni na cijelom podučju Tuzle i okoline, posebice u Sprečkom Polju i na obalnim dijelovima jezera Modrac. Amplitude su se protezale sve do dolinskih predjela Istočne i Srednje Bosne. Hrastovina je bila najzahvalniji građevinski materijal u Tuzli, zato što su kamen i glina iz ovog kraja zasićene oksigenskim strukturama koje objekte od njih čine kratka vijeka trajanja. Najstariji su primjeri temeljne grede i nosivi sklopovi kod sakralnih objekata. Obrtnici poput drvara, dunđera i samardžija bili su u svezi s hrastom. Zato u Tuzli nema objekata od čvrstih agregata, pa od „drvenog grada” uoči osmanskih osvajanja sve do dolaska [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] objekte se gradilo od hrastovine. U osmansko vrijeme hrastovina se rabila za stupe za lan i konoplju, za voće, sinije, naćve, čekrci, kace, bačve i kolski kotači. Iza proizvodnje soli iz osmanskih vremena su [[pepelarenje|pepelarski]] prizori u hrastovim šumama Gojčina i ostatci kotlova prvih pepelara Miška i Fabijana. Tijekom austro-ugarskih vremena sve bolje i skuplje građevine koristile su hrastovinu, od namjene za konstrukciju, preko podnih daščica do vanjske stolarije. Glavna ulazna vrata i kapije iz tog vremena su prava umjetnost obratničkih umijeća. Industrijalizacija tih godina donijela je potrebu za željezničkim pragovima i za jamsku podgradu, tzv. jamčevinu za koje se koristio hrast. "Francuske duge" za bačve izvozile su se u Francusku. Nažalost sve to je donijelo masovnu sječu šuma hrastova lužnjaka. Nekontrolirano izlijevanje slanice i odumiranje hrastova 1983. u ''Oficirskom parku'' bio je znak za uzbunu.<ref>[https://rijec.ba/2017/09/19/mijo-frankovic-portretiranje-tuzle-hrastom/ Rijec.ba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180110055202/https://rijec.ba/2017/09/19/mijo-frankovic-portretiranje-tuzle-hrastom/ |date=10. siječnja 2018. }} [[Mijo Franković]]: Portretiranje Tuzle hrastom, 19. rujna 2017. (pristupljeno 10. siječnja 2018.)</ref> == Klima == Klima Tuzle je [[Umjerena kontinentalna klima|umjereno kontinentalna]]. Ljeta su topla i suha, a prosječna je temperatura tada između {{N|20|°C}} i {{N|30|°C}}. Zime su hladne, s prosječnim temperaturama između {{N|–5|°C}} i {{N|5|°C}}. U zimskim je mjesecima uobičajen snijeg, no količina padalina varira. Tuzla može biti i pod utjecajem sredozemne klime, zbog čega su proljeće i jesen često blagi. Najtopliji dan je izmjeren [[22. lipnja]] [[2007.]] i iznosio je {{N|40,7|°C}}, dok je najhladnij izmjeren [[22. siječnja]] [[1907.]] i iznosio je {{N|–26,6|°C}}. Najveća godišnja količina padalina je izmjerena [[2014.]] godine i iznosila je {{N|1353,1|mm}}, dok je najmanja izmjerena [[2011.]] godine iznosila {{N|535,4|mm}}.<ref>{{Citiranje weba|title=Klimatski podaci za grad Tuzlu,Bosna i Hercegovina|url=https://novovrijeme.com/klima/tuzla/|access-date=2024-06-04|website=novovrijeme.com}}</ref> == Stanovništvo == {{glavni|Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Tuzla}} Po službenom popisu stanovništva iz [[1991.]] godine, općina Tuzla imala je {{N|131.618}} stanovnika, raspoređenih u 66 naselja. {| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;" |- style="background: #E9E9E9" |colspan ="7" | '''Stanovništvo općine Tuzla''' |- | '''godina popisa''' | '''[[2013.]]''' | '''[[1991.]]''' | '''[[1981.]]''' | '''[[1971.]]''' | '''[[1961.]]''' |- |'''Hrvati''' |15.396 (13,87 %) |20.398 (15,49 %) |24.811 (20,38 %) |27.735 (25,84 %) |style="background: #D8E8FF" | 24 080 (29,29%) |- |'''Srbi''' |3378 (3,04 %) |20.271 (15,40 %) |20.261 (16,64 %) |21.089 (19,65 %) |19.720 (23,99 %) |- |'''Muslimani''' |style="background: #C0E8A0" | 80.774 (72,78 %) |style="background: #C0E8A0" | 62.669 (47,61 %) |style="background: #C0E8A0" | 52.400 (43,05 %) |style="background: #C0E8A0" | 53.271 (49,65 %) |19.205 (23,36 %) |- |'''Jugoslaveni''' | |21.995 (16,71 %) |19.059 (15,65 %) |2540 (2,36 %) |17.519 (21,31 %) |- |'''ostali i nepoznato''' |11.431 (10,30 %) |6285 (4,77 %) |5186 (4,26 %) |2658 (2,47 %) |1692 |- |'''ukupno''' |'''110.979''' |'''131.618''' |'''121.717''' |'''107.293''' |'''82 216''' |} ====Tuzla (naseljeno mjesto), nacionalni sastav==== {| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;" |- style="background: #E9E9E9" |colspan ="7" | '''Tuzla''' |- | '''godina popisa''' | '''[[1991.]]''' | '''[[1981.]]''' | '''[[1971.]]''' | '''[[1961.]]''' |- |'''Hrvati''' |6328 (7,55 %) |5383 (8,26 %) |6145 (11,39 %) |5405 (14,31 %) |- |'''Srbi''' |13.137 (15,68 %) |11.278 (17,32 %) |12.224 (22,66 %) |style="background: #FFCCFF" | 11.498 (30,45 %) |- |'''Muslimani''' |style="background: #C0E8A0" | 44.091 (52,63 %) |style="background: #C0E8A0" | 30.448 (46,77 %) |style="background: #C0E8A0" | 31.257 (57,96 %) |7984 (21,14 %) |- |'''Jugoslaveni''' |16.302 (19,46 %) |16.301 (25,04 %) |2187 (4,05 %) |11.472 (30,38 %) |- |'''ostali i nepoznato''' |3912 (4,66 %) |1681 (2,58 %) |2113 (3,91 %) |1404 |- |'''ukupno''' |'''83.770''' |'''65.091''' |'''53.926''' |'''37.760''' |} {{Tuzla}} == Naseljena mjesta == [[Brđani (Tuzla, BiH)|Brđani]], [[Breške]], [[Breze (Tuzla, BiH)|Breze]], [[Brgule (Tuzla, BiH)|Brgule]], [[Bukinje]], [[Cerik (Tuzla, BiH)|Cerik]], [[Cviljevina]], [[Čaklovići Donji]], [[Čaklovići Gornji]], [[Čanići (Tuzla, BiH)|Čanići]], [[Dobrnja (Tuzla, BiH)|Dobrnja]], [[Dokanj]], [[Dragunja Donja]], [[Dragunja Gornja]], [[Gornja Tuzla]], [[Grabovica Donja]], [[Grabovica Gornja]], [[Hudeč]], [[Husino]], [[Kiseljak (Tuzla, BiH)|Kiseljak]], [[Kolimer (Tuzla, BiH)|Kolimer]] (dio), [[Kolovrat (Tuzla, BiH)|Kolovrat]], [[Konjikovići (Tuzla, BiH)|Konjikovići]] (dio), [[Kosci (Tuzla, BiH)|Kosci]] (dio), [[Kovačevo Selo]], [[Kovačica (Tuzla, BiH)|Kovačica]], [[Krtolije]], [[Kukovina]], [[Lipnica (Tuzla, BiH)|Lipnica]], [[Lipnica Donja]], [[Lipnica Gornja]], [[Lipnica Srednja]], [[Ljepunice]], [[Ljubače]], [[Marinkovići]], [[Mihatovići]], [[Milešići]], [[Morančani]], [[Mramor (Tuzla, BiH)|Mramor]], [[Mramor Novi]], [[Obodnica Donja]], [[Obodnica Gornja]], [[Orašje (Tuzla, BiH)|Orašje]], [[Osoje (Tuzla, BiH)|Osoje]], [[Par Selo Gornje]], [[Pasci Donji]], [[Pasci Gornji]], [[Petrovice Donje]], [[Petrovice Gornje (Tuzla, BiH)|Petrovice Gornje]], [[Plane (Tuzla, BiH)|Plane]], [[Pogorioci]], [[Poljana (Tuzla, BiH)|Poljana]], [[Potraš (Tuzla, BiH)|Potraš]] (dio), [[Požarnica (Tuzla, BiH)|Požarnica]], [[Rapače]], [[Rasovac (Tuzla, BiH)|Rasovac]], [[Simin Han]], [[Skojevska]], [[Snoz]], [[Svojtina]], [[Ševar]], [[Šići (Tuzla, BiH)|Šići]], [[Šićki Brod]], [[Tetima (Tuzla, BiH)|Tetima]], [[Tisovac (Tuzla, BiH)|Tisovac]], '''Tuzla''' i [[Vršani (Tuzla, BiH)|Vršani]]. Poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma općina Tuzla, gotovo u cjelini, ušla je u sastav [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]]. U sastav [[Republika Srpska|Republike Srpske]] ušli su dijelovi naseljenih mjesta Kolimer, Konjikovići, Kosci i Potraš. ==Demografska povijest== === 1600. === * [[1600.]] godine 506 kućanstava ** muslimanskih 73,7 % ** kršćanskih 26,3 % === 1879. === * [[1879.]] godine 5119 ** muslimani 3918 (76,54 %) ** pravoslavci 947 (18,50 %) ** katolici 237 (4,63 %) ** židovi 17 (0,33 %) === 1885. === *[[1885.]] godine 7189 stanovnika ** muslimani ** pravoslavci 1072 (14,91 %) ** katolici 795 (11,06 %) ** židovi 134 (1,86 %) ** ostali 17 (0,24 %) ** kućanstava 1577 ** odraslih muških stanovnika koji su zaposleni 2094 (29,13 %) === 1895. === *[[1895.]] godine 10.227 stanovnika ** muslimani 5984 (58,51 %) ** pravoslavci 1447 (14,15 %) ** katolici 2358 (23,06 %) ** židovi 360 (3,52 %) ** ostali 78 (0,76 %) ** stranci 2425 (23,7 %) ** Strani jezici koji su se mogli čuti u gradu: njemački, češki, mađarski, poljski, slovenski, talijanski, španjolski, slovački, ruski. === 1910. === * [[1910.]] godine 12.065 stanovnika ** muslimani 5859 (48,57 %) ** pravoslavci 1976 (16,38 %) ** katolici 3839 (31,82 %) ** židovi 349 (2,89 %) ** ostali 42 (0,34 %) ** stranci 3049 (35,6 %) **Broj građana koji su govorili stranim jezicima: 1234 njemačkim, 415 češkim, 280 mađarskim, 212 poljskim, 180 slovenskim, 180 talijanskim, 44 slovačkim, 27 ruskim, 80 španjolskim. === 1921. === * [[1921.]] godine 14.036 stanovnika ** muslimani 6566 ** pravoslavci 2800 ** katolici 3954 ** grkokatolici 39 ** evangelisti 202 ** židovi 470 ** ostali 5 ** slavenskog porijekla 12.159 (86,62 %) ** manjine 1877 (13,38 %) **Čeha i Slovaka 355, Poljaka 106, Rusa 107, Mađara 96, Nijemaca 675, Rumunja 84, Talijana 116, ostalih 248. === 1931. === * [[1931.]] godine 16.708 ** domaćinstava 3401 === 1953. === * [[1953.]] godine 60.081 stanovnika === 1961. === * [[1961.]] godine 82.439 stanovnika ** domaćinstava 20.989 ** naseljenost 268,5 po km² ** zaposlenih 25.955 === 1971. === 1962. godine Tuzli je pripojeno [[Ši Selo]] (Sl.list NRBIH 47/62).<ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G2002/Pdf/G20026003.pdf |title=Promjene u sastavu i nazivima naselja za period 1948-1990 (str. 104) |work=Sl.list NRBIH, 47/62 |accessdate=8. svibnja 2016.}}</ref> * [[1971.]] godine 107.293 stanovnika ** muškaraca 52.874 ** domaćinstava 27.295 ** naseljenost 349,5 po km² ** zaposlenih 32.163 === 1981. === * [[1981.]] godine 121.717 stanovnika ** muškaraca 60.075 ** Muslimani 53.271 ** Srbi 21.089 ** Hrvati 27.735 ** Makedonci 131 ** Ukrajinci 13 ** Slovenci 247 ** Albanci 138 ** domaćinstava 34 852 ** naseljenost 396,5 po km² === 1991. === 1990. godine pripojena su joj naselja [[Solina (Tuzla, BiH)|Solina]], [[Dolovi (Tuzla, BiH)|Dolovi]], djelovi naselja [[Slavinovići]] i djelovi naselja [[Križani]], a iz Tuzle je izdvojeno novo naselje [[Šićki Brod]] (Sl.list BIH 33/90).<ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G2002/Pdf/G20026003.pdf |title=Promjene u sastavu i nazivima naselja za period 1948-1990 (str. 21, 54, 93-94, 104) |work=Sl.list SRBIH, 33/90 |accessdate=8. svibnja 2016.}}</ref> * [[1991.]] godine 131.618 stanovnika * domaćinstava 41.092 * naseljenost 434 po km² {| class="wikitable" |+ sažetak ! Po spolu !! Po nacionalnosti !! Po materinskom jeziku !! Po vjerskoj pripadnosti |- || * žena 66.804 * muškaraca 64.814 || * Muslimani 62.669 (47,62 %) * Hrvati 20.398 (15,49 %) * Srbi 20.271 (15,40 %) * ostali 28.280 (21,49 %) || || * muslimani 57.878 * katolici 21.609 * pravoslavci 17.541 * ostali 225 * ateisti 22.688 * neizjašnjeni 11.677 |} === 2013. === * Godine 2013. proveden je popis stanovništva u BiH. Zbog nemogućnosti usuglašavanja metodologije obrade prikupljenih podataka službeni podatci objavljeni su tek lipnja 2016. godine. U Općini Tuzla bilo je 110.979 stanovnika, prosječne starosti muškaraca 39,58 godina, a kod žena 42,44 godine. Od čega:<ref>[http://mojahrvatska.vecernji.hr/u-tuzli-smanjen-broj-hrvata-za-24-posto-1107376 Moja Hrvatska] Valentina Abramušić: ''U Tuzli smanjen broj Hrvata za 24 posto'', Večernji list, 19. kolovoza 2016. (pristupljeno 18. travnja 2017.)</ref> {| class="wikitable" |+ sažetak ! Po spolu !! Po nacionalnosti !! Po materinskom jeziku !! Po vjerskoj pripadnosti |- || * muškaraca 52.745 * žena 58.234 || * Bošnjaka 80.774 * Hrvata 15.396 * Srba 3378 * ostalih 9143 * bez odgovora 137 * nije se izjasnilo 2151 || * bošnjački 94.528 * hrvatski 10.083 * srpski 1603 * ostali 4583 * bez odgovora/nisu se izjasnila 182 || * muslimani 81.053 * katolici 14.769 * pravoslavni 3557 * nije se izjasnilo 3303 * ateisti 3020 * agnostici 1214 * ostali 3899 |- |} U južnom dijelu grada nalaze se romska naselja. U Mjesnoj zajednici Kreka nalaze se [[Romi|romska naselja]] Krojčica 1, Krojčica 2, Krojčica 3 i Miladije, u Mjesnoj zajednici Mosnik romska naselja Crvene Njive, Kalebići, Mosnik i Mušinac, u Mjesnoj zajednici Mejdan romsko naselje Mosnički Potok, u Mjesnoj zajednici Centar romska naselja Borić i Kojšino, u jugoistočnom dijelu grada romsko naselje Ši Selo, u istočnom dijelu grada romsko naselje Slavinovići, do 1991. [[Šićki Brod]] koji ima romsko naselje bio je dio Tuzle, dok danas u urbanom dijelu Tuzle nema posebno izdvojenih romskih naselja.<ref>[http://artsinteza.ba/romska-naselja/ Artsinteza] ''Romska naselja na području grada Tuzle'' (pristupljeno 27. svibnja 2017.)</ref> == Uprava == Tuzlu čine mjesne zajednice: Batva, Brčanska Malta, Breške, Bukinje, Centar, Dobrnja, Dokanj, Donja Obodnica, Dragunja, Gornja Lipnica, Gornja Obodnica, Gornja Tuzla, Grabovica, Husino, Jala, Kiseljak, Kreka, Kula, Lipnica, Ljepunice, Ljubače, Mosnik, Mejdan, Mramor, Novi Grad I, Novi Grad II, Par Selo, Pasci Gornji, Simin Han, Sjenjak, Slatina, Slavinovići, Solana, Solina, Srednja Lipnica, Stari Grad, Ši Selo, Šićki Brod, Tušanj i Požarnica. [[Prostorni plan]] općine Tuzla pokriva razdoblje od 2006. do 2026. godine.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.datk.ba/ppot/tekst_konacni.pdf |title=Prostorni plan općine Tuzla 2006.-2026. |journal= |access-date=20. studenoga 2017. |archive-date=24. prosinca 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20161224205440/http://datk.ba/ppot/tekst_konacni.pdf |url-status=dead }}</ref> Gradonačelnici su bili Mehaga Imširović, Ibrahim-beg Džindo, Mujaga Hadžiefendić, Ibrahim-beg Jašarević, Osman Vilović, Šefkija Gluhić, Lutvibeg Sijerčić, Muratbeg Zaimović, Hasanaga Pašić, [[Sead-beg Kulović]], Ćazim-aga Žunić, Ljubomir Peleš, Pero Eraković, Ferhat Abazagić, Asim Mujkić, Muharem Fizović, Rade Jakšić, Ahmed Ćatić, Salih Atić, Šefket Kunosić, Mehmedalija Džambić, Mišo Vokić, Urfet Vejzagić, Hasan Dervišbegović, Dušan Tešanović, Emina Zaimović, Aleksandar Todorović, Džemal Hadžiavdić, Mirza Muradbegović, Selim Bešlagić.<ref>[https://web.archive.org/web/20160529192337/http://boljatuzla.ba/moze-li-napokon-hrvat-biti-gradonacelnik-tuzle-2/ Bolja Tuzla] [[Anto Šimić Čiko]]: ''Može li napokon Hrvat biti gradonačelnik Tuzle'', 19. siječnja 2015. (pristupljeno 19. veljače 2019.</ref> Danas je gradonačelnik Zijad Lugavić. == Povijest == === Prapovijest === Tuzla je jedno od najstarijih naselja u [[Europa|Europi]] s kontinuitetom življenja. Dokaz tome su i pronađeni ostaci starog [[neolitsko sojeničko naselje u Tuzli|naselja]] [[sojenica|sojeničkog]] tipa iz vremena [[neolit]]a. Arheolozi su otkrili brojna naselja s bogatim ostacima materijalne [[kultura|kulture]] prastarih stanovnika ovog područja. Pronađen je veliki broj neolitskih [[glina (tlo)|glinenih]] posuda s raznim ornamentima od crne, sive i crvene [[keramika|keramike]] ali i kameni [[nož]]evi, [[sjekira|sjekire]], strugači i drugo. Otkriveni su ostaci hrane, ljudske kosti, životinjske kosti i razni plodovi koji su koristili za ishranu ljudi tog doba. I ovi podaci potvrdili su tvrdnje da je područje Tuzle bilo naseljeno još u [[mlađe kameno doba|mlađem kamenom dobu]]. Među pronađenim [[Arheologija|arheološkim]] materijalima ističe se i keramička neolitska posuda čija je namjena bila kuhanje slane vode i proizvodnja [[sol]]i. === Antika === U antici se ovdje nalazilo se rimsko naselje [[Salinae (Tuzla)|Salinae]]. [[Seoba naroda|Seobu naroda]] nije preživjelo i stradalo je najkasnije tijekom dolaska [[seoba Avara|Avara]] i [[seoba Slavena|Slavena]] u 6. stoljeću.<ref name="Hrvatska enciklopedija-Tuzla">[https://enciklopedija.hr/clanak/62850 Tuzla] Hrvatska enciklopedija (pristupljeno 22. studenoga 2016.)</ref> === Srednji vijek === U srednjem vijeku na širem području Tuzle nastalo je raspršeno naselje Soli ([[Donje Soli|Donje]] i [[Gornje Soli]]) koje se nalazilo u sastavu oblasti i županije [[Banovina Soli|Soli]].<ref name="Hrvatska enciklopedija-Tuzla"/> Prva pisana riječ o Tuzli potječe iz [[950.]] godine. Te je godine [[bizant]]ski povjesničar i [[car]] [[Konstantin VII. Porfirogenet]] u svom djelu ''[[O upravljanju carstvom]]'', spomenuo Tuzlu kao grad, pod [[Rimsko Carstvo|rimskim]] nazivom '''''Salinae''''', što znači grad soli. Oblast Soli Porfirogenet spominje kao regiju u sastavu krštene Srbije. Poslije ovdje naizmjence vladaju Bizant i Bugarska.<ref name="Hrvatska enciklopedija-Soli">[https://enciklopedija.hr/clanak/57055 Soli] Hrvatska enciklopedija (pristupljeno 22. studenoga 2016.)</ref> U sastav [[Bosanska Banovina|Bosanske Banovine]] ušlo približno 1204. godine. Ime županije Soli prvi se put spominje 1225. Od 1253. u sastavu je ugarske Banovine [[Usora i Soli|Usore i Soli]].<ref name="Hrvatska enciklopedija-Soli"/> Od 1284. do 1316. godine hrvatsko-ugarski vladari oblast [[Soli (Bosna)|Soli]] su dali na upravu srpskom kralju [[Stefan Dragutin|Dragutinu Stefanu]].<ref name="KONS">{{bos oznaka}} [http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=3325 Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161122222549/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=3325 |date=22. studenoga 2016. }} Odluka o proglašenju povijesnog područja nekropole sa stećcima u Starim kućama, Donje Breške, nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine, 26. listopada 2010. (pristupljeno 22. studenoga 2016.)</ref> Bosanski ban [[Stjepan II. Kotromanić]] osvojio je Soli 1324. godine te priključio Bosni. U Bosni je ostalo sve do 1463. godine.<ref name="Hrvatska enciklopedija-Soli"/> Naselje Donje Soli su utvrđene najkasnije tijekom prve polovice 15. stoljeća.<ref name="Hrvatska enciklopedija-Tuzla"/> Pod osmansku vlast i Donje i Gornje Soli [[osmansko osvajanje Bosne|pale]] su prije drugih djelova Bosne, [[1460.]] godine,<ref name="Hrvatska enciklopedija-Tuzla"/> istovremeno s padom Srebrenice i Zvornika. [[Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom|Hrvatsko]]-[[Kraljevina Ugarska|ugarska]] protuofenziva poduzeta je vrlo brzo. Kršćanska se vlast brzo vraća već dolaskom 1463. kad župu Soli od Turaka oslobađa hrvatsko-ugarski kralj [[Matijaš Korvin]] i od tad su u sastavu [[Hrvatsko-Ugarska|hrvatsko-ugarske]] [[Srebrenička banovina|Srebreničke banovine]]. U hrvatsko-ugarskoj državi ostaju do 1474. godine.<ref name="KONS"/> ==== Osmanska vlast ==== Osmanlije od tad vladaju Solima. U prvom popisu 1474. nazvana je Agac Tuzla, područno Zvorniku i bilježe u kao timarski posjed. Tri godine godina nakon osmanskog osvajanja osvajanja (1479.) proglašene su Soli carskim [[Has (Osmansko Carstvo)|hasom]],<ref name="Hrvatska enciklopedija-Tuzla"/> što je dokaz da je počela izvjesna proizvodnja soli. Sasvim sigurno Soli su pod osmanskom vlašću od prije 1512. godine.<ref name="Hrvatska enciklopedija-Soli"/> Pismo bosanskog sandžak-bega Mustafe-bega Juriševića iz 1515., najstariji je spomen gornjotuzlanske nahije. Svjedoči o oslobađanju laika franjevačkog samostana u Gornjoj Tuzli od plaćanja avarizi-divaniye. Upućuje na zaključak da je Tuzla, cijela župa [[Soli (Bosna)|Soli]] i [[Srebrenička banovina]] pod turskom vlasti od 1512. godine. Sela "[[Gornje Soli]]" i "[[Donje Soli]]" preimenovali su u "Memlehai-bala" i "Memlehai-zir", u prijevodu Gornja i Donja Solana. U svakom od tih naselja djelovao je po jedan samostan, što upućuje da su ovdje živjeli Hrvati katolici.<ref name="Povijesni zbornik">{{cite journal |url=http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=115514&lang=hr |title=Usora i Soli u prva dva stoljeća turske prevlasti |author=Pavo Živković, Marija Brandić |journal=Povijesni zbornik: godišnjak za kulturu i povijesno nasljeđe |volume=1 |number=1-2 |date=Svibanj 2007. |issn=1846-3819 |publisher=Filozofski fakulte u Osijeku |pages=58&ndash;59 |accessdate=22. studenoga 2016.}}</ref> Od 1512. tuzlanski kraj je pod osmanskom vlašću su preko 350 godina. Solima su Osmanlije promijenili ime u Tuzla (tur. tuzla: rudnik soli).<ref name="Hrvatska enciklopedija-Tuzla"/> Soljanska župa nije pružala većih otpora Turcima pa su neke od crkava opstale, pa se u župi Soli 1514. spominju dvije crkve: samostan i crkva Blažene Djevice Marije u Gornjoj Tuzli i crkva svetog Petra u Donjoj Tuzli. Drugdje po Usori i sjeveroistočnoj Bosni osmanski osvajači su devastirali crkve i samostane koji nisu bili obnovljeni, prije svega misli se na Srebrenicu, Gradovrh i Bijeljinu. Teško je bilo obnoviti stare a kamoli podignuti nove crkve. Dolazak Turaka i turske vlasti u župi Soli donosi [[seoba Hrvata iz Usore i Soli u Slavoniju|bijeg hrvatskog]] katoličkog življa u Slavoniju i [[seoba Hrvata iz Gradovrha u Bač|Bačku]], što potvrđuje naziv novog lokaliteta pridošlica, kao [[Soljani]].<ref name="Povijesni zbornik"/> Osmanlije su uspostavile novu upravnu organizaciju. Već prije 1515. uspostavljaju [[nahija|nahije]] Gornju i Donju Tuzlu. Nahije su isprva bile u sastavu [[Srebrenički sandžak|Srebreničkoga]], potom [[Zvornički sandžak|Zvorničkoga]] (u sastavu kadiluka Srebrenice<ref name="Povijesni zbornik"/>) te naposljetku Tuzlanskoga [[kadiluk]]a (nakon 1572.) u sastavu Zvorničkoga sandžaka.<ref name="Hrvatska enciklopedija-Tuzla"/> Vlašću sultana [[Selim I. Surovi|Selima I. Surovog]] (1512. – 1520.) i [[Sulejman Veličanstveni|Sulejmana Veličanstvenog]] (1520. – 1566.) dolaze teška vremena katolicima. Bosanski namjesnik [[Gazi Husrev-beg]], podrijetlom Bosanac, želi potpuno islamizirati BiH. Prije svega želi iskorijeniti franjevce koji su mu zapreka. Vihor austro-turskih ratova 1520. – 1566. odnosi brojne crkve i samostane, pa i onaj u Zvorniku.<ref name="Povijesni zbornik"/> Prije 1548. obrambeni zidovi oko Donjih Soliju (Donje Tuzle) su sagrađeni, a skoro i oko Gornjih Soliju (Gornje Tuzle). Najkasnije do 1730. Donja Tuzla postala je sjedište [[Tuzlanska kapetanija|tuzlanske kapetanije]].<ref name="Hrvatska enciklopedija-Tuzla"/> Prije nego što su osnovane kapetanije, [[dizdar]] je bio na čelu tuzlanske palanke.<ref name="Hrvatska enciklopedija-Tuzla"/> Kapetanska dužnost je bila nasljedna. Kapetani tuzlanske kapetanije dolazili su iz obitelji [[Tuzlići|Tuzlića]].<ref name="Tuzlići">[https://www.facebook.com/188327324551151/photos/a.237594909624392.73414.188327324551151/438312912885923/?type=1&theater Facebook - Tuzla grad i ljudi] (bh): ''Stare tuzlanske porodice''. Iz memoara Živka Crnogorčevića (1910) Objavljeno 4. rujna 2012. (pristupljeno 6. listopada 2017.)</ref> Sjedište kapetanije bila je do 1835. godine. Za tu je kapetaniju bila podignuta 1760. – 68. tvrđava s kulama u njezinu središtu. Godine 1831. u Donjoj Tuzli sastali su se bosanski prvaci i za vođu pokreta u Bosni izabrali [[Husein-kapetan Gradaščević|Husein-bega Gradaščevića]]. Tuzli raste važnost i od 1851. ondje je sjedište zvorničkoga sandžak-bega.<ref name="Hrvatska enciklopedija-Tuzla"/> Slom turske vlasti u Ugarskoj i Srbiji, gladne godine i prenaseljenost u Polimlju, Crnoj Gori, Hercegovini, Dalmaciji, srednjoj i zapadnoj Bosni natjerala je ljude ljude u opustjelu tuzlansku oblast. U 18. stoljeću tako se na područje sjeveroistočne Bosne i Tuzlanske kapetanije, doseljavaju muslimani, Hrvati, Srbi i Cincari.<ref name="Jeremić">(srp.) [https://www.facebook.com/188327324551151/photos/a.191973924186491.63386.188327324551151/257058234344726/?type=3&theater Facebook - Tuzla - grad i ljudi], 31. listopada 2011. (pristupljeno 6. lipnja 2017.)/ Risto Jeremić: O porijeklu stanovništva tuzlanske oblasti</ref> Srpske obitelji i Cincari unijele su i oživjele trgovinu u Tuzli. Već u prvoj polovini 18. stoljeća, Srbi obrtnici i trgovci kupuju zemljište od tuzlanskog paše i grade kuće ispod Trnovca i Kolobare. Paša im je za iznos od 50-100 groša davao pismenu tapiju na zemljište, uz pravom na gradnju podizanja kuće.Bogatiji trgovci dizali su zgrade bliže gradu. Uskoro su dobili i odobrenja gradnje zgrade na kat. Izvan gradskih zidina, pred Poljskom kapijom, nalazilo se prostrano polje na kojem je ispod Trnovca bila velika bara Kolobara. Prostirala se većim dijelom prostora na kojem je danas dio grada zvani Srpska varoš. Bara se potokom Marincem slijevala pored današnjeg hotela Beograd (Bristol) u Jalu. Kad je Marinac bio nabujao, razlijevao se i prekinuo bi promet prema Poljskoj kapiji. Kad je otvorena Poljska kapija, Tuzla se počela sve više širiti ka istoku. U Srpskoj varoši je osim Srba bilo i nešto malo katolika, ne više od 30 kuća, a to su bili obrtnici, "kaldrmdžije, ćurčije, terzije i kujundžije, dunđeri" i jedna trgovina.<ref name="Jeremić"/> Varoš je smještena sjeveroistočno od tvrđave. Samo nekoliko ulica imalo je nazive. Glavna je bila duga duga 90 hvati i vodila ka čaršiji, vijugajući dalje niz dolinu. Usporedno s njome bile su još tri ulice koje su ispresijecale kraće popriječne ulice: Kolobara, koja prolazi pored pored bare (močvare), druga od nje nosi ime po potoku koji teče kroz nju, Pavkuše.<ref name="Jeremić"/> Gornja varoš je u podnožju brda, a Donja većim dijelom čini kompaktno izgrađena kuća do kuće i ograda do ograde. Još su tu dva šira prostora s močvarom koja se nikada ne presušuje. Ispred močvare, a na kraju Donje varoši je pravoslavna crkva s mitropolijom i školom.<ref name="Jeremić"/> ==== Austro-Ugarska ==== [[Austro-Ugarska]] zauzela je Tuzlu 22. rujna 1878.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Samardžić|first=Ante|date=2023|title=NELINEARNE OPERACIJE: JEDAN PRIMJER IZ 1878. GODINE|url=https://hrcak.srce.hr/clanak/458933|format=|journal=Polemos: časopis za interdisciplinarna istraživanja rata i mira|volume=XXVII|issue=52|pages=164.}}</ref> Austrougarsko [[Zaposjedanje BiH 1878.|zaposjedanje]] donijelo je napredak Tuzli. Bogata nalazišta soli i prometno povezivanje željezničkom prugom do [[Doboj]]a 1885. godine, razvilo je Tuzlu u jedno od najjačih rudarskih središta Bosne i Hercegovine.<ref name="Hrvatska enciklopedija-Tuzla"/> 1885. je godine sagrađena prva solana. Sagrađena je u [[Simin Han]]u, predgrađu i to je početak industrijske proizvodnje soli u Tuzli. Zbog nenadziranog izluživanja [[slanica|slanice]] s naslaga [[kamena sol|kamene soli]] (koju se proizvodi kao [[kuhana sol|kuhanu sol]]) na kojima leži grad, ubrzo je uslijedio početak tonjenja grada.<ref name="NKP">[http://www.nkp.ba/horion-bosna-znate-li-odakle-potice-izreka-cijela-tuzla-jednu-kozu-muzla-kratak-historijat-grada-soli/ Nezavisni kalesijski portal] Priredili Adem Mehmedović i Nezir Karić (NKP kalesijski.com/[http://www.facebook.com/HorionBosna?ref=ts&fref=ts Horion Bosna]): ''Horion Bosna Znate li odakle potiče izreka “Cijela Tuzla jednu kozu muzla” - Kratak historijat “grada soli” '', 23. travnja 2013. (pristupljeno 25. studenoga 2017.)</ref> Dolaskom časnih sestara Družbe Kćeri Božje Ljubavi na poziv vrhbosanskog nadbiskupa Josipa Stadlera, gradi se Zavod sv. Krunice i počinje suvremeno [[školstvo]] u Tuzli, na hrvatskom i na njemačkom za doseljenike iz ostalih krajeva Austro-Ugarske. Tuzlanski Židovi za svoje su potrebe 1906., kod Zavoda sv. Krunice (Klostera) sagradili [[sinagoga u Tuzli|sinagogu]] (Templ). Židovi su groblje imali na Bukovčiću.<ref name="Kloster i sinagoga">(srp.) [https://www.facebook.com/188327324551151/photos/a.191973924186491.63386.188327324551151/192106977506519/?type=3&theater Facebook - Tuzla grad i ljudi] 11. lipnja 2011. (pristupljeno 6. lipnja 2017.)</ref> Zbog toga što su Židovi u Tuzli bili iz dviju skupina Židova, Aškenaza i Sefarda, bile su i dvije posebne židovske općine s posebnim hramovima.<ref name="tragovima"/> Godinu od austro-ugarskog zaposjedanja tek 17 sefardskih Židova živjelo je u Tuzli, i u vrijeme uspostavljanja austro-ugarske uprave u BiH, 17 tuzlanskih Židova Sefarda imalo je svoju općinu i sinagogu.<ref name="mala ali aktivna">(boš.) [http://www.dw.com/hr/mala-ali-aktivna-%C5%BEidovska-zajednica/a-18651069 Deutsche Welle] Emir Musli: ''Mala ali aktivna židovska zajednica'', 16. kolovoza 2015. (pristupljeno 10. travnja 2018.)</ref> Sljedećih su godina Aškenazi preplavili Tuzlu u tolikom broju da su već 1885. osnovali svoju općinu i 1902. izgradili sinagogu u današnjoj Klosterskoj ulici. Od osnivanja općine do 1941. kad su počeli progoni, rođeno je 470 Židova. Djelovanje Židova u gospodarstvu Soliju i okolici počelo je otvaranjem suvremenih solana, tvornicom i rafinerijom špirita, rudnicima ugljena itd., zatim ljekarne, pilane, knjižare i papirnice, trgovine mješovitom robom, obrtnici, pa u hotelijerstvu, zdravstvenoj zaštiti. Bivši gospodarski div Konjuh nastao je na temeljima poduzeća Moritza Lisske, vlasnika pilana i veletrgovca drvetom, u kojem je 1911. godine radilo 593 radnika. Živi društveni život Židova odrazio se u brojnim organizacijama po čemu je prednjačila u BiH: društvo mladeži za samoobrazovanje i društvenost, dobrotvorno društvo, gimnastičko društvo, čitaonica, [[Makabi Tuzla|sportski klub]], Židovska banka i dr. Dali su dvojicu gradskih vijećnika, Moritza Lissku 1900. i odvjetnika Maksa Laufera. Zajednica je preživjela do danas i ima 125 članova.<ref name="tragovima">(boš.) [http://radiokameleon.ba/2017/08/30/tuzla-za-pocetnike-tragovima-nasih-komsija-jevreji-u-tuzli/ Radio Kameleon] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180410072922/http://radiokameleon.ba/2017/08/30/tuzla-za-pocetnike-tragovima-nasih-komsija-jevreji-u-tuzli/ |date=10. travnja 2018. }} Vedran M.: ''TUZLA ZA POČETNIKE: Tragovima naših komšija – Jevreji u Tuzli'', 30. kolovoza 2017. (pristupljeno 10. travnja 2018.)</ref> Pojedini su bili predsjednici hrvatskih udruga, poput trgovca drvom Kalmana Liske koji je bio predsjednik [[HNK Zrinski Tuzla|nogometaša Zrinskog]]. Novija tuzlanska sinagoga izgrađena je 1904., a 1942. je zapaljena pa srušena, a prostor nacionaliziran. Zgrada prve, starije sinagoge u Židovskoj ulici sačuvana je. U prizemlju su bile prostorije rabinata, društvene prostorije.<ref name="mala ali aktivna"/> U vrijeme Prvog svjetskog rata, aškenaska općina imala je 400 članova, a sefardska 120 članova.<ref name="mala ali aktivna"/> Premda odvojene u općinama i sinagogama, imale su zajedničko [[Židovsko groblje Tuzla|groblje]]. Osnovano je 1900. godine na lokalitetu [[Borić (groblje, Tuzla)|Boriću]] i jedno je od triju u Bosni i Hercegovini i vrlo je vrijedan kulturno-povijesni spomenik.<ref>(boš.) [https://www.bastina.ba/index.php/40-zavod/vijesti/476-jevrejsko-groblje-tuzla Zavod za zaštitu i uporabu kulturno-povijesne i prirodne baštine Županije Soli] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180410072851/https://www.bastina.ba/index.php/40-zavod/vijesti/476-jevrejsko-groblje-tuzla |date=10. travnja 2018. }} ''Jevrejsko groblje Tuzla'' (pristupljeno 10. travnja 2018.)</ref> Industrijalizacija i dolazak zapadne civilizacije koja se s Austro-Ugarskom vratila kao dominanatna u Tuzlu, došla je i potreba za stručnom radnom snagom. U Tuzlu i okolicu doselile su talijanske obitelji, osobito građevinara, glazbenika i drugih zanimanja: Fontan, Montibeller, Zamboni, Mott, Dorighi, Piccolloti, Menegoni, Segat, Rossi, Daldon, Gojo, Candotti, Bancher, Cordignano i Michelini. Danas se preostali građani talijanskog podrijetla okupljaju oko udruge Rino Zandonai.<ref>(boš.) [http://bhstring.net/tuzlauslikama/tuzlarije/viewnewnews.php?id=78268 Tuzlarije] Tihomir Knežiček: ''Najava izložbe fotografija italijanskih obitelji koje žive u Tuzli'', 20. studenoga 2017. (pristupljeno 13. siječnja 2018.)</ref><ref>[http://www.ugip-tz.ba UGIP Rino Zandonai]</ref> U osmanskim vremenima ustalila su se imena Gornje i Do(l)nje Tuzle. Austro-ugarskim zaposjedanjem uvodi se novo administrativno uređenje, koje je došlo i zbog potreba nagla gospodarskog razvitka. Novim uređenjem od [[1910.]] godine Donja Tuzla preimenovana je u Tuzlu, a ime Gornje Tuzle ostalo je isto.<ref>[https://issuu.com/hrvatskidom/docs/jub_gradovrh Issuu.com] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Hrvatski dom. Gradovrh, časopis za književno-jezična, društvena i prirodoznanstvena pitanja, Godište X, rujan 2013. Mirsad Bakalović: Pregled arheoloških lokaliteta na području općine Tuzla, str. 21 (pristupljeno 6. studenoga 2018.)</ref> Godine 1913. tuzlanski Hrvati osnovali su [[HNK Zrinski Tuzla|HNK Zrinski]], najstariji tuzlanski nogometni klub.<ref name="generalni sponzor">[http://www.bhstring.net/tuzlauslikama/tuzlarije/viewnewnews.php?id=43373 Tuzlarije] tuzlarije.net - PRESS ˝BH TEMPO 09˝: ''Tuzlarije - vijesti. HNK ˝Zrinski˝ Tuzla dobio generalnog sponzora'', 30. kolovoza 2011. (pristupljeno 21. lipnja 2016.)</ref> Razmještaj stanovništva u Tuzli po okolnim seoskim aglomeracijama bio je po nečemu specifičan, a u pogledu vjerske i nacionalne strukture podudaran s gradskim stanovništvom. Muslimani su bili u Tuzli i bližim seoskim aglomeracijama, do njih katolici, a na periferiji pravoslavci. Nacionalni sastav se odrazio i na nacionalnu strukturu radničkog pokreta. U austro-ugarskim vremenima unatoč početku i bržem razvitku industrije, prevladavala je [[mala privreda]]. Krupna industrijska poduzeća bila su državno vlasništvo, kao [[Rudnik mrkog ugljena Kreka|Rudnik Kreka]] i [[Solana Kreka]] i [[Solana Simin Han|Simin Han]]. U većinskom vlasništvu inozemnog kapitala bili su Tvornica sode u Lukavcu te Tvornica špirita u Kreki. Vlasništvo sitnih domaćih kapitalista, udruženih u kartele, bili su: Pivara, Šumsko-industrijsko poduzeće u Živinicama, Tvornica ruma i sušene šljive i dr. Domaće građanstvo bavilo se obrtništvom i trgovinom. Brojni bivši feudalci, nekad vlasnici velikih zemljišnih posjeda, potrošili su pokretnu imovinu i jeftino prodali obveznice za kmetske zemlje, ostali su bez sredstava za život pa su se morali okrenuti sitnoj trgovini, obrtima, kućnoj radinosti i sl., a sitni posjednici i srednji seljaci morali su tražiti dopunska sredstva u zapošljavanju u državnim i privatnim poduzećima jer su bili pritisnuti državnim obvezama. Poslodavci nisu marili za svoju nekvalificiranu radnu snagu pa od 1913. sve do 1928. nije sagrađena ni jedna zgrada ni za radnike ni za namještenike.<ref>[http://muzejibtuzla.podkonac.org/wp-content/uploads/sites/7/2014/10/06-1982-Mehmed-Omerdi%C4%87-NEKE-SPECIFI%C4%8CNOSTI-RAZVOJA-RUDNI%C4%8CKOG-POKRETA-TUZLANSKOG-PODRU%C4%8CJA-DO-GENERALNOG-%C5%A0TRAJKA-I-HUSINSKE-BUNE.pdf Muzej istočne Bosne Tuzla] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170728162839/http://muzejibtuzla.podkonac.org/wp-content/uploads/sites/7/2014/10/06-1982-Mehmed-Omerdi%C4%87-NEKE-SPECIFI%C4%8CNOSTI-RAZVOJA-RUDNI%C4%8CKOG-POKRETA-TUZLANSKOG-PODRU%C4%8CJA-DO-GENERALNOG-%C5%A0TRAJKA-I-HUSINSKE-BUNE.pdf |date=28. srpnja 2017. }} Mehmed Omerdić: Neke specifičnosti razvoja radničkog pokreta tuzlanskog područja do generalnog štrajka i Husinske bune. Članci i građa za kulturnu istoriju istočne Bosne, knj. XIV 1982., str. 17/18 (pristupljeno 4. srpnja 2017.)</ref> Iz vremena Austro-Ugarske potječe slogan "Cijela Tuzla jednu kozu muzla". Smatralo se da uništavaju šume pa je u Tuzlu poslan proglas kojim se zabranjuje držanje koza i zapovijeda pobiti sve koze. Jedno od tuzlanskih naselja, Mosnik nije se držao zapovijedi. Neki je stranac posjetio Tuzlu i vidio mještane gdje potajice čuvaju, hrane i muzu jednu kozu. Smislio je stih "Cijela Tuzla jednu kozu muzla, pa se hvali da se sirom hrani". Danas ta koza je simbol snalažljivosti i otpora Tuzlaka u nadilaženju svih problema s kojima su se suočavali tijekom svoje povijesti. Po nekima legenda je potječe još od 10. stoljeća i da je vremenom mijenjala sadržaj. Legenda je bila motivom mnogima, mnogi su pisali, uključujući ozbiljne povjesničare, romanopisce i humoriste, o njoj i na njoj mnogi su doktorirali. Kružila je riječ da je prvo [[mlijeko u prahu]] proizvedeno u Tuzli od tuzlanske koze, a ne od Kulovićeve švicarske koze. Danas je u Tuzli spomenik tuzlanskoj kozi smješten ispred Hotela Tuzla.<ref name="NKP"/> ==== Prva Jugoslavija ==== U prvoj Jugoslaviji Tuzla je sačuvala status jednog od najjačih rudarskih središta Bosne i Hercegovine. Bila je u sastavu Tuzlanske (1922. – 29.) čije je bila sjedište i potom u sastavu [[Drinska banovina|Drinske banovine]] sve do 1941. i pada Jugoslavije. Godine 1919. u Tuzli su osnovana tri nogometna kluba: Obilić, Makabi i Gorki. Mjesni Srbi osnovali su nogometni klub Obilić, koji se ugasio 1925. zbog nedostatka mladeži. Mjesni Židovi osnovali su nogometni klub Makabi koji se unatoč dobroj materijalnoj osnovici ugasio 1921. godine.<ref name="Uči da bi volio2">(boš.) [http://www.frontslobode.ba/vijesti/fudbal/56735/uci-da-bi-volio2-prvi-fudbalski-klubovi-u-tuzli-gorki-zrinjski-obilic-makabi-i-bura Front Slobode] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160803092024/http://www.frontslobode.ba/vijesti/fudbal/56735/uci-da-bi-volio2-prvi-fudbalski-klubovi-u-tuzli-gorki-zrinjski-obilic-makabi-i-bura |date=3. kolovoza 2016. }} Haris Šahović: ''"Uči da bi volio"(2): Prvi fudbalski klubovi u Tuzli - Gorki, Zrinjski, Obilić, Makabi i Bura'' 31. srpnja 2015. (pristupljeno 3. lipnja 2017.)</ref> Nakon održanog sastanka Kongresa ujedinjenja i stvaranja Socijalističke radničke partije Jugoslavije sredinom 1919. godine počele su pripreme za osnivanje radničkog športskog kluba, i vijeće SKPJ je 17. listopada 1919. osnovalo RSK Gorki.<ref>(boš.) [http://www.frontslobode.ba/vijesti/fudbal/56334/uci-da-bi-volio-1-prvo-je-bio-rsk-gorki Front Slobode] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160803091717/http://www.frontslobode.ba/vijesti/fudbal/56334/uci-da-bi-volio-1-prvo-je-bio-rsk-gorki |date=3. kolovoza 2016. }} Haris Šahović: ''"Uči da bi volio"(1): ''Prvo je bio RSK Gorki'', 25. srpnja 2015. (pristupljeno 3. lipnja 2017.)</ref> Godine 1921. osnovan je muslimanski klub Bura koji je prestao postojati 1925. godine. Godine 1923. ugašen je RSK Gorki. Godine 1925. stvorena je športska sekcija "Senaata" koja je 1930. godine prerasla u Sportski muslimanski klub "Zmaj od Bosne". Međuklupski odnosi u Tuzli bili su dobri pa ako nisu igrali između sebe, jedni drugima su posuđivali igrače.<ref name="Uči da bi volio2"/> ==== Drugi svjetski rat ==== Napadom Osovinski sila na Jugoslaviju, Jugoslavija se brzo našla u rasulu. U sveopćoj dezorganizaciji u Jugoslaviji, u Tuzli su se komunisti organizirali za obranu. Prostorije [[RSK Sloboda]] bile su stožer svoje vrste za pripremu obrane Tuzle u kojima su naizmjenično boravili članovi Oblasnog i Mjesnog komiteta Partije. Iz Slobodnih prostorija upućivali su mladež kopati rovove za obranu grada i osposobljavati prostorije radi prijama ranjenika s bojišta. Dvanaestodnevni [[Travanjski rat]] kratko je trajao i 15. travnja 1941. u Tuzlu su ušle njemačke postrojbe i ubrzo je uspostavljena vlast NDH u gradu.<ref name="Uči da bi volio7">(boš.) [http://www.frontslobode.ba/vijesti/fudbal/59643/uci-da-bi-volio-7-gasenje-rsk-sloboda-od-strane-fasista-1941-godine Front Slobode] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170823024541/http://www.frontslobode.ba/vijesti/fudbal/59643/uci-da-bi-volio-7-gasenje-rsk-sloboda-od-strane-fasista-1941-godine |date=23. kolovoza 2017. }} Haris Šahović: ''"Uči da bi volio"(7): Gašenje RSK "Sloboda" od strane fašista 1941. godine'' 8. rujna 2015. (pristupljeno 3. lipnja 2017.)</ref> Tuzla je u NDH sjedište [[Velika župa Usora-Soli|Velike župe Usora-Soli]] sve do prestanka postojanja NDH. U Tuzli je tijekom rata gradonačelnik bio [[Sead Kulenović]], jedan iz skupine disidenata JMO odnosno mjesnih prvaka Hadžićeve muslimanske organizacije postavljenih na visoke dužnosti. Čelni redarstvene službe bio je [[Šefkija Muftić]].<ref name="Gračanički"/> Radi potpirivanja antižidovskog raspoloženja, nacistički propagandni stroj Trećeg Reicha snimio je film „Der Jude Suss“ u kojem je pogrom Židova izdignut kao nešto uzvišeno i primjer odanosti nacističkoj Njemačkoj. Nakon projekcije tog filma u Tuzli listopada 1941., skupina od 80 šovinističkom strašću raspaljenih građana nasrnula je na [[Aškenaška sinagoga u Tuzli|sinagogu]] koju je demolirala, zapalila, a potom razrušila do temelja. Rijetki su Židovi dočekali kraj rata.<ref name="Kloster i sinagoga"/> Židovi u Tuzli danas nemaju svoju sinagogu, a nekada su imali dvije.<ref>(boš.) [http://tip.ba/2014/01/27/dan-sjecanja-na-zrtve-holokausta-tuzlanski-jevreji-jos-nemaju-svoju-sinagogu-a-imali-su-nekada-dvije/ Tip.ba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180613093356/http://tip.ba/2014/01/27/dan-sjecanja-na-zrtve-holokausta-tuzlanski-jevreji-jos-nemaju-svoju-sinagogu-a-imali-su-nekada-dvije/ |date=13. lipnja 2018. }} Danas.info/Autor: Bahrija Habul: ''Tuzlanski Jevreji još nemaju svoju Sinagogu, a imali su nekada dvije '', 27. siječnja 2014. (pristupljeno 14. siječnja 2018.)</ref> Veliki broj Židova spasili su tužitelj u NDH [[Ratimir Deletis]] i liječnik [[Mustafa Mujbegović]]. Mujbegović je izmislio [[endemski sifilis]] u Tuzli, zastrašivši time nacističku upravu koja nije htjela da se njihovi liječnici zaraze. Zatim je skupa s liječnicima iz Zagreba organizirao akciju te doveo liječnike Židove s njihovim obiteljima u Tuzlu radi liječenja to sifilisa.<ref>[http://ivanajuric7.blogspot.hr/2015/04/jevrejska-sinagoga-u-tuzli.html Ivana Jurić] Ivana Jurić: ''Jevrejska sinagoga u Tuzli '', 19. travnja 2015. (pristupljeno 10. travnja 2018.)</ref> Početkom jeseni partizanske snage uspjele su pod svoju kontrolu staviti veliki dio sjeveroistočne Bosne.<ref>Franz Schraml: [https://www.znaci.org/00001/180.htm ''Kriegsschauplatz Kroetien''], Kurt Vowinckel Verlag, Neckargemünd 1962, poglavlje: [https://www.znaci.org/00001/180_2.pdf ''Die Kämpfe im Raum von Tuzla''], str. 53-68</ref> Obavještajnik kanalima kontaktirali su politički organi partizanskih snaga u istočnoj Bosni sa zapovjednikom domobranskih postrojbi u Tuzli, Sulejmanom Filipovićem, koji je prije rata bio pukovnik u kraljevskoj jugoslavenskoj vojsci a stavio se u službu NDH 1941. godine. [[Rodoljub Čolaković]] i [[Avdo Humo]] pregovarali su neuspješno s njime o predaji, jer je Filipović uvjetovao da im se preda sa svojom postrojbom koja bi i dalje bila njegova, ali kao saveznik partizanima.<ref name="Mijatović">Cvijetin Mijatović: Četrdeset dana u oslobođenoj Tuzli, u: Zbornik: Tuzla u radničkom pokretu i revoluciji, Knjiga III, Univerzal, Tuzla 1987., str. 13</ref> U [[Prva tuzlanska operacija NOVJ|1. tuzlanskoj operaciji]] Titove snage [[3. bosanski korpus NOVJ|3. udarnog korpusa]] napale su [[29. rujna]] 1943. Tuzlu u kojoj je bio garnizon njemačkih snaga i snaga NDH. Na ruku je napadačima išao slabiji borbeni moral u domobranskim postrojbama.<ref>Franz Schraml: [https://www.znaci.org/00001/180.htm ''Kriegsschauplatz Kroetien''], Kurt Vowinckel Verlag, Neckargemünd 1962, poglavlje: ''Der Verlust von Tuzla'', str. 69</ref> Trećeg dana partizanskog napada prešao Filipović s malom skupinom svojih k partizanima.<ref name="Mijatović"/> Nakon četiri dana partizanske snage zauzele su grad. NDH se suočila s koordiniranim napadom na istočne krajeve. Partizanski napad koincidirao je s [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|četničkim]] napadom na [[četnički napad na istočnu Bosnu 1943.|istočnu Bosnu]] listopada, kad su 5. listopada zauzele Višegrad te 13. listopada Rogaticu.<ref name="zvjerstva">[https://hzsoli.blogspot.hr/2017/02/zvjerstva-i-zlocini-partizana-u-tuzli.html Soli] [https://komunistickizlocini.net/2016/10/07/zvjerstva-i-zlocini-partizana-prilikom-ulaska-u-tuzlu-i-popisi-pobijenih-hrvata-h-obodnica-breske-svojtina-grabovica-tetima-krizani-kolovrat-sikara-ljepunice-par-selo-drijenca/ komunistickizlocini.net]: ''Zvjerstva i zločini partizana u Tuzli 1943. godine'', veljače 2017. (pristupljeno 24. svibnja 2017.) / [https://komunistickizlocini.net/2016/10/07/zvjerstva-i-zlocini-partizana-prilikom-ulaska-u-tuzlu-i-popisi-pobijenih-hrvata-h-obodnica-breske-svojtina-grabovica-tetima-krizani-kolovrat-sikara-ljepunice-par-selo-drijenca/ Komunistickizlocini.net] Vedran P.: ''Zvjerstva i zločini partizana prilikom ulaska u Tuzlu i popisi pobijenih Hrvata (H.Obodnica, Breške, Svojtina, Grabovica, Tetima, Križani – Kolovrat, Šikara, Ljepunice, Par Selo, Drijenča)'', 7. listopada 2016. (pristupljeno 27. svibnja 2017.)</ref> Cilj je bilo industrijsko središte Tuzla. Iz Srbije su ušle brojne postrojbe, od kojih je brojem bila najbrojnija 16. Vojvođanska divizija, uz pomoć domaćih četničkih partizana, majevičkih i ozrenskih, posebice 15. Majevičke udarne brigade, nastale 1943. uglavnom od prekodrinskih dobrovoljaca i majevičkih četnika, koji su se odlučili "promijeniti stranu", ali iako su bili "partizani", još mjesecima su nosili četničke šajkače, jer kako su sami kazali, nisu imali mogućnosti sašiti si partizanske "titovke".<ref name="Soli-Bleiburški">[https://hzsoli.blogspot.hr/2017/05/bleiburski-pokolj-poceo-je-1943-godine.html Soli] Ladislav Tomkin/komunistickizlocini.net: ''Bleiburški pokolj počeo je 1943. godine u Tuzli'' Buenos Aires, 26. svibnja 1963. (Iz knjige: La tragedia de Bleiburg: documentos sobre las matanzas colectivas de los Croatas en Yugoslavia comunista en 1945 ), svibnja 2017. (pristupljeno 1. lipnja 2017.) / [https://komunistickizlocini.net/2017/05/11/bleiburski-pokolj-poceo-je-1943-godine-u-tuzli/ komunistickizlocini.net] Ladislav Tomkin: ''Bleiburški pokolj počeo je 1943. godine u Tuzli'', 11. svibnja 2017. (pristupljeno 1. lipnja 2017.)</ref> Njemačke su snage nakon pada grada sljedeće dane pokušavale sljedećih dana vratiti Tuzlu u svoje ruke što im nije uspjelo. Angažiran je [[XV. Gebirgs-Armeekorps]] i borbena skupina Fischer koji su se probili iz Doboja, zauzeo Lukavac i došao 7. listopada do predgrađa Tuzle, ali u protunapadu ga je odbacila [[17. istočnobosanska divizija NOVJ|17. divizija]]. Partizanske su vlasti formirale po ulasku u grad zapovjedništvo grada Tuzle i [[Kreka|Kreke]].<ref name="zvjerstva"/> Partizanska vlast tih 40 dana pokazala je kakvo je stvarno lice partizanskih vođa, kakve su njihove stvarne namjere, razotkrila laži partizanskih vođa o ravnopravnoj budućoj državi i pretkazala je da nova vlast neće nimalo demokratski postupati, nego kako će vrlo totalitarno postupati čak i s neistomišljenicima. Masovne likvidacijama tijekom ovih 40 dana partizanske vlasti u Tuzli, partizani i pristaše ubili u Tuzli više desetaka ljudi, a u drugim mjestima okolice gdje su partizani ovladali također su se dešavale slične likvidacije i zločini. Divljaštvo partizanske vlasti u Tuzli tih 40 dana radikalno je promijenilo opće stanje na terenu. Partizanski odnos prema muslimanima, pripadnicima [[Domobranske dobrovoljačke postrojbe|Domdo]] legije, pa i nekim predstavnicima lokalne vlasti od srpnja do početka listopada 1943. godine bio je s mnogo tolerancije. Dolaskom štaba partizanskog Prvog korpusa iz Krajine na prostore istočne Bosne sve je promijenio. [[Vladimir Popović – Španac|Vladimir Popović]], autoritativni i autokratski politički komesar najvišeg vojnog partizanskog zapovjedništva, a s ovlaštenjima člana CK KPJ, nije mogao razumjeti prijašnje stanje u istočnoj Bosni, niti voditi računa o držanju legije, četnika i drugih u naseljima. To nisu shvaćali ni drugi članovi štabova novih operativnih postrojba u istočnoj Bosni (16. i 17. divizije), većinom bili Crnogorci. Komesari i članovi štaba samo su gledali vojničke zadaće i ciljeve, nisu se upuštali u zamršene političke prilike na tom području, nego kao politički uzori iz SSSR-a pošli su tvrdom političkom linijom, što su radili i poslije rata. Umjesto da su popularizirali NOP i pridobili neistomišljenike, posegli su metodama revolucionarnog terora i otvorenog obračuna sa svim ideološkim i političkim protivnicima. Zbog ubojstva popularnog organizatora [[Domdo]] postrojba [[Muhamed Hadžiefendić|Muhamedage Hadžiefendića]], ovdašnji muslimani su se razočarali i evidentno su pale simpatije prema NOP-u, dotad evidentne tijekom prethodnih mjeseci. Mnogi su dotad iz Domdo postrojba odlazili u partizane, osobito kolovoza i rujna 1943. Posljedično se ponovo okupljaju, organiziraju i jačaju Domdo vodovi i satnije. Nastaju u mjestima gdje ih prije nije bilo, ali sad pod popularnim imenom "zeleni kadar". Za razliku od stare Hadžiefendićeve Domdo legije, zauzele su znatno čvršći stav prema partizanima koji je ostao sve do konačnice rata.<ref name="Gračanički">[http://www.gracanickiglasnik.ba/wp-content/uploads/2013/12/Pages-from-gg36-7.pdf Gračanički glasnik] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190624005200/http://www.gracanickiglasnik.ba/wp-content/uploads/2013/12/Pages-from-gg36-7.pdf |date=24. lipnja 2019. }} Edin Šaković: ''O prvom ulasku partizana u Gračanicu (31. augusta 1943.)'', Gračanički glasnik br. 36, studeni 2013., godina XVIII, str. 88-89 (pristupljeno 16. srpnja 2017.)</ref> Istaknuti sindikalist iz [[Hrvatski radnički savez|Hrvatskog radničkog saveza]] svjedočio je Odboru za istraživanje Bleiburške tragedije u Buenos Airesu o pokolju Hrvata u Tuzli prvih dana mjeseca listopada 1943. nakon što su ga zauzeli srpski partizani nakon ogorčenih borba. Za partizanskog vladanja Tuzlom partizani su razorili su sva industrijska i rudarska postrojenja, srušili tornjeve i dimnjake. Znajući ih samo privremeno povoljna strateška situacija drži u gradu, sustavno su pljačkali sve što se dalo odvući. Rudnike soli i ugljena toliko su oštetili da su prekinuli svaku proizvodnju, da su doveli do toga da "grad soli" pored opće nestašice nema ni soli! Smjesta su uhitili preko 350 viđenijih Hrvata toli katolika koli muslimana te ih ubili ih bez istrage i prethodnog suđenja. Komunistički poziv radnicima za ulazak u komunističko partizanske redove doživio je fijasko i to u jednom rudarskom industrijskom gradu. Jednodušno su odbili, nakon čega je slijedila prisilna mobilizacija. One koji su odbili poticati radnike na pridruživanje partizanima, partizani su uhitili i mučili. Brojni stanovnici i radnici iz Tuzle prosvjedovali su i posredovali da to prestane. Znajući za okrutnosti "oslobodilaca", mobilizacija je krenula. Prijetnjama su nagovorili na suradnju mjesne seoske straže zvane "Legija". Strahovlada je potrajala do kraja drugog tjedna studenoga, jer su odredi NDH i Njemačke napredovali, pa su se partizani već 10. studenoga spremili napustiti grad. Na uzmaku su uzeli još nekoliko uglednijih Hrvata koje su u zatvorenom kamionu odvezli do Majevice, skinuli, te vezane užetom po snijegu i studeni odveli do stratišta gdje je već bilo grobova od prije. Nakon što su ih stijeljali, a nalogodavci opljačkali leševe, partizani su se povukli kod Gornje Tuzle gdje su se koncentrirali za daljnje povlačenje. Bilanca 40-dnevne partizanske vlasti je prema nekim izvorima, preko tisuću likvidiranih Tuzlaka. Odlaskom partizana iz grada i okolice, mnogi "dobrovoljno" mobilizirani su dezertirali i vratili se kućama.<ref name="Soli-Bleiburški"/> U negativnom smislu kao krivci za te partizanske likvidacije ističu se crnogorski partizani, politički komesar 1. korpusa [[Vladimir Popović – Španac|Vladimir Popović]] i [[Gligo Mandić]], zapovjednik 17. divizije. Mandićevo poslijeratno izvješće o napadu na Gračanicu očit su primjer šovinizma, jer je na svakog naoružanog muslimana gledao kao na ustašu. Krvavi obračun kulminirao je u završnici rata i neposrednom poraću.<ref name="Gračanički"/> Njemačke su snage vratile grad 11. studenoga 1943. godine. Do 12. studenoga 1943. partizanske vlasti pogubile su neutvrđeni broj građana i većinu zarobljenih vojnika. Vojni je sud 17. istočnobosanske divizije osudio na smrt i nekoliko uglednih građana, poput omiljenog vjeroučitelja tuzlanske gimnazije dr. [[Drago Dujmušić|Dragu Dujmušića]], odvjetnika [[Zvonimir Lukendić|Zvonimira Lukendića]], gostioničara Jure Milasa i časnika [[Muhamedaga Hadžiefendić|Muhamedage Hadžiefendića]]. Presude su sadržavale floskule "revolucionarna pravda" i "u ime naroda". Masovno su po noći smaknuti brojni civili, svećenici, hodže, a masovne grobnice su na stratištima na Slanoj banji, Gradovrhu, Trnovcu, Ilinčici, kod Par Sela, Simin Hana, podno pravoslavnog groblja na Trnovcu, u Južnom lageru, Kicelju, Paša bunaru, Crvenim njivama, Kužićima, Krojčici i Zlokovcu. Osobito veliko stratište je Slana banja. Ubijeni su bili mučeni i teško fizički ozljeđivani prije pogubljenja. Tijela su često bila plitko zakopana ili samo pokrivena granjem, da bi ih psi i ptice pojeli. Stradali su i ljudi koji su potajice pošli prenijeti i dostojno potajno pokopati tijela ubijenih. U ta dva mjeseca partizanske vlasti pobili su više ljudi nego što je stradalo na svim stranama u cijelom ratu u Tuzli.<ref name="zvjerstva"/> Od rujna 1944. Tuzla je u sastavu druge Jugoslavije, kao dio Bosne i Hercegovine.<ref name="Hrvatska enciklopedija-Tuzla"/> Jeseni i zime 1944. i 1945. nastavljena su pogubljenja. Masovna strijeljanja 1945. izvođena su na brdu [[Ilinčica|Ilinčici]], na koji su redovito marširali streljački odredi. Šume su pune kostura poražene vojske, pobijene bez suda i mogućnosti obrane odmah nakon predaje, i onih koji su poslije osuđeni na montiranim procesima, na kojima su branitelji dodatno optuživali, ili gdje su nakon teških mučenja optuženici i zarobljenici priznavali "krivnju". Među poznatim građanima pogubili su direktora tuzlanske gimnazije Omera Džudžu, tajnika tuzlanske gimnazije Stipu Vučetića, profesora Nikolu Muravjova, šefa gradskog redarstva Muftića, upravitelja poduzeća “Croatia” Emila Varadija u Živinicama, općinskog načelnika iz [[Bukinje|Bukinja]] Miku Vilušića, nastavnika Zanatske škole Rudolfa Restovnjuka, imama u mirovini Huseina ef. Jahića i druge. Brat [[Meša Selimović|Meše Selimovića]] Šefkija bio je u partizanima časnik zapovjedništva tuzlanskoga vojnog područja. Ubili su ga u partizani u revolucionarnoj histeriji zbog uzimanja postelje, ormara i stolice iz vojnog skladišta kad mu je žena oslobođena iz logora, jer su mu stvari već prije bile pokradene iz njegove kuće. Razočarani književnik Meša, također u partizanima napisao je tim povodom [[Derviš i smrt]].<ref name="zvjerstva"/> Do danas je otvorena samo jedna masovna grobnica, ona na Gradovrhu, koja je ljeta 2012. slučajno otkrivena prigodom radova na okolišu jedne vikendice, no javnosti se nije objavilo otkriće niti se znade tijek obrade.<ref name="Soli-Bleiburški"/> ==== Druga Jugoslavija ==== U drugoj Jugoslaviji Tuzla se ekonomski razvija. Izgrađen je kemijski kombinat, razvija se metalna, tekstilna, prehrambena industrija i elektroindustrija. Vađenje kamene soli i te [[lignit]]a u bivšem rudniku [[Kreka|Kreki]] urušava se tlo u Tuzli te grad tone. To je iskorišteno za stvaranje umjetnih slanih jezera.<ref name="Hrvatska enciklopedija-Tuzla"/> Tuzla je bila veliko industrijsko i gospodarsko središte cijele BiH. Imala je svoje gospodarske divove kao što su tvornica deterdženata [[Dita]], tvornica obuće Aida, tvornica transportnih uređaja [[TTU]], [[HAK]], tvornica poliuretanske kemije [[Polihem]], Firma delakovod i montaža UMEL, rudnike ugljena Kreku i [[Rudnik Tušanj|rudnik soli Tušanj]] i mnoge druge.<ref name="Buka analiza">(boš.) [http://www.6yka.com/novost/87292/buka-analiza-sta-to-tuzla-ima-a-banjaluka-nema- Buka magazin] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170419103616/http://www.6yka.com/novost/87292/buka-analiza-sta-to-tuzla-ima-a-banjaluka-nema- |date=19. travnja 2017. }} Buka tim: ''BUKA Analiza: Šta to Tuzla ima, a Banjaluka nema?'', 23. kolovoza 2015. (pristupljeno 18. travnja 2017.)</ref> [[24. siječnja]] [[1963.]] izmjerena je najniža temperatura u Tuzli ikad: -25,8 Celzijevih stupnjeva.<ref>[http://www.livno-online.com/zupanija/19201-u-livnu-najhladnije-bilo-1967-godine-izmjereno-cak-minus-29-6-stupnjeva Livno Online] Županija. ''U Livnu najhladnije bilo 1967.godine. Izmjereno čak minus 29,6 stupnjeva'', 5. siječnja 2017. (pristupljeno 21. travnja 2017.)</ref> Za nadbiskupovanja [[Marko Jozinović|Marka Jozinovića]] izgrađena je župna crkva 1983. godine.<ref name="župa Lug Brankovići">[http://www.zupa-lug-brankovici.com/index.php?option=com_content&view=article&id=455:dr-marko-jozinovi&catid=1:dogaanja&Itemid=61 Župa Lug-Brankovići] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130921055438/http://www.zupa-lug-brankovici.com/index.php?option=com_content&view=article&id=455:dr-marko-jozinovi&catid=1:dogaanja&Itemid=61 |date=21. rujna 2013. }} Tekst priredio: Matija Šimić: ''Dr. Marko Jozinović'' 7. listopada 2012. (pristupljeno 15. listopada 2017.)</ref> === Predratno demokratsko organiziranje Hrvata === Hrvatstvo je na području današnje Županije Soli pretrpilo veliku štetu zbog jugoslavenstva. Na području županije analizom demografskih kretanja sa zadnjih triju popisa logičan je zaključak da su upravo Hrvati daleko više od svih prihvatili ideju jugoslavenstva, najviše u općini Tuzla gdje je popisom 1991. godine utvrđeno 16 % Jugoslavena. Hrvata je bio manji broj u nekoliko općina, ali ne kao posljedica velike ekonomske migracije, nego zbog odnarodnjavanje kao posljedica [[politički marketing|političkog marketinga]] i političkih pritisaka na Hrvate osamdesetih godina 20. stoljeća, i pred popis 1991. godine. Na zamagljivanje hrvatske svijesti i odnarođivanje otvoreno su djelovali mnogi faktori i određene političke stranke poput SKJ-SDP, SRSJ (Savez reformskih snaga Jugoslavije) i još neke sličnih programa.<ref name="povijest HDZBiH Soli">[https://www.hdzbihsoli.ba/index.php/povijest-stranke HDZBiH Soli] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180205072417/https://www.hdzbihsoli.ba/index.php/povijest-stranke |date=5. veljače 2018. }} ''Povijest stranke'' (pristupljeno 4. veljače 2018.)</ref> U organiziranju Hrvata u HDZBiH značajni su bili svećenici Katoličke crkve, čuvajući opstanak Hrvata i hrvatstva na ovim prostorima. Osobito su se istaknuli tadašnji gvardijan Franjevačkog samostana u Tuzli fra Josip Bošnjaković i tadašnji dekan Tuzlanskog dekanata velečasni Marko Hrskanović, župnik u Živinicama. Prvi oblici organiziranja bili su skroviti, jer u SR BiH još nije bilo dopušteno višestranačje. Organiziranje je bilo gotovo ilegalno, i sve je to gotovo ostajalo na ideji među istomišljenicima koji su radili. Početkom ljeta organiziranje izlazi iz ilegale, jer se pretvaralo gotovo u masovno okupljanje. Nekolicina osoba koji su radili na organiziranju kontaktiralisu s osobama koje su već bile na čelu inicijativnog odbora za osnivanje HDZBiH u Sarajevu, Drago Pavić i Ante Zvonar iz Tuzle, Ivo Andrić Lužanski i Vlado Tadić iz Živinica i Franjo Matić iz Gradačca. Tridesetak osoba s područja Soli nazočilo je 18. kolovoza 1990. godine na utemeljiteljskom Saboru HDZBiH u Sarajevu. U kinu Mladost je 20. listopada 1990. godine održana utemeljiteljska izborna skupština za OO HDZBiH Tuzla. Nazočilo je nekoliko stotina pozvanih članova i gostiju. Za predsjednika je izabran poznati bankar iz Tuzle mr. Pero Vasilj, koji je dužnost obnašao sve do 1994. godine kada ga je na tom mjestu zamijenio Ante Zvonar. OO HDZBiH Tuzla najveća je organizacija unutar Županijske organizacije HDZBiH Soli i u kontinuitetu je stranka u županijskom i federalnom parlamentu. Tada su Hrvati u Tuzli činili 15,9 % stanovnika. Prvi vijećnici u Općinskom vijeću Tuzle bili su Ante Zvonar, Tunjo Antić, Drago Pavić, dr. Tadija Martinović i Niko Mrkonjić. Pero Vasilj, predsjednik Općinskog odbora izabran u Vijeće građana Parlamentarne skupštine BiH, a odatle je izabran u Saveznu skupštinu Jugoslavije gdje je bio do njenog raspada.<ref name="povijest HDZBiH Soli"/> Na prvim slobodnim višestranačkim izborima u Tuzli su pobijedili [[Savez reformskih snaga Jugoslavije|reformisti Ante Markovića]]. ==== Samostalna BiH ==== U ratu u BiH Tuzla nije pala pod srpsku okupaciju. General HV [[Petar Stipetić]], tada zapovjednik Istočne Slavonije, dvaput je pokušao presjeći koridor koji je bio komunikacija zapadu Republike Srpske sa Srbijom. Dobro isplanirana akcija nije izveden i svaki put ga je spriječila visoka politika. Kod drugog takvog pokušaja i smijenjen.<ref>[http://www.tacno.net/kolumna/posavinu-opet-izdaju-legalni-i-legitimni-hrvati/ Tacno.net] ''Posavinu opet izdaju „legalni i legitimni“ Hrvati'', 30. listopada 2011. (pristupljeno 25. studenoga 2017.)</ref><ref>(boš.) [https://www.klix.ba/vijesti/bih/bivsi-general-stipetic-hrvatska-vojska-zapovijedala-hvo-u-u-orasju/161105085 Klix.ba] ''Bivši general Stipetić: Hrvatska vojska zapovijedala HVO-u u Orašju'' 5. studenoga 2016. (pristupljeno 25. studenoga 2017.)</ref> Prvi put 108. brigada iz Slavonskog Broda je bila je predviđeni glavni nositelj planirane ofenzive kojom bi se oslobdilo Derventu. 5. na 6. listopad bez znanja i dopuštenja generala Stipetića napustila je položaje i vratila se u Slavonski Brod. Početkom prosinca 1992. general Stipetić sve je već dogovorio s [[Drugi korpus Armije RBiH|Tuzlanskim korpusom]] Armije Bosne i Hercegovine i njihovim zapovjednikom [[Željko Knez|Željkom Knezom]]. Umjesto da se dogodilo oslobađanje Bosanske Posavine, presijecanje neprijateljskog koridora i rasterećenja Tuzle od izolacije, dogodilo se neugodno iznenađenje. Hrvatske snage krenule su u oslobađanje ovog dijela BiH, no Tuzlanski korpus nije ispalio niti jedan metak, niti su hrvatske snage mogle stupiti u vezu s njima. Stipetić je radi olakšanja pritiska na Tuzlu pokrenuo i [[3. gardijska brigada|3. gbr HV]], no tad ga je kod Cerne dočekao general Basarac i rekao kako mu je zapovijeđeno da brigada ne ide nikamo. U tom razdoblju ministar obrane RH Gojko Šušak izdao i zapovijed da se u Bosni smiju angažirati samo dragovoljci, zbog međunarodnih pritisaka na Hrvatsku, posljedica čega je bila da su Savu odbile prijeći 157. brigada i 139. brigada iz Slavonskog Broda, te 103. brigada iz Krapine. Zbog tih pritisaka stvorila se praznina na najosjetljivijim točkama na ratištu što je otvorili put srpskim snagama. Hrvatske snage nisu mogle poći ka Tuzli, jer zbog nedjelovanja snaga ABiH svaka ofenzivna akcija s prelaskom rijeke i plitkim mostobranom predstavljala je rizičnu pustolovinu.<ref>[http://arhiva.nacional.hr/clanak/33266/dvaput-su-me-sprijecili-da-presijecem-srpski-koridor Nacional] Eduard Šoštarić: ''‘Dvaput su me spriječili da presiječem srpski koridor’ '', 10. travnja 2007. (pristupljeno 25. studenoga 2017.)</ref> Rasterećenje Tuzli predstavljala je pobjeda u [[bitka za Lisaču|bitci za Lisaču]], lokaciji na [[Majevica|Majevici]]. S nje je Vojska Republike Srpske nadzirala putne komunikacije i često topnički napadala Kalesiju, Živinice, Tuzlu i Lukavac. Bitka je počela 8. studenoga 1994. kada je kalesijska 241. sprečansko-muslimanka laka brigada Gazije, pod zapovjedništvom Halila Jahića, stavila u potpuno okruženje postrojbu Vojske RS, mahom s područja Ugljevika, koja se nalazila ovdje, dobro ukopana na uzvišenju i s atomskim skloništem. Nakon 17 dana borbe ARBiH zauzela je Lisaču.<ref>/(bošl) [http://www.nkp.ba/pobjeda-na-dan-drzavnosti-bih-dan-kada-je-oslobodjena-lisaca-i-zarobljen-61-vojnik-vrs-a-video/ Nezavisni kalesijski portal] NKP.ba: ''Pobjeda na Dan državnosti BiH: Dan kada je oslobođena Lisača i zarobljen 61 vojnik VRS-a (VIDEO)'', 25. studenoga 2017. (pristupljeno 25. studenoga 2017.)</ref> Danas je Tuzla u Federaciji BiH. Poslije rata vlast u gradu drži [[SDP BiH]] i do danas vlast nikad nije preuzela stranka s nacionalnim predznakom. Prijeratni tuzlanski gospodarski divovi doživjeli su u poslijeratnim godinama pljačkaške privatizacije, a radnici tih kompanija gotovo stalno prosvjeduju pred zgradama vladinih institucija, kako spavaju pred Vladom i Tužilaštvom i sukobljavaju se s policijom. 2014. godine izbili su u Tuzli [[prosvjedi u BiH 2014.|prosvjedi]] bošnjačkog karaktera, koji su vrlo brzo eskalirali i proširili se na veliki dio Federacije BiH.<ref name="Buka analiza" /><ref>[http://www.hkv.hr/vijesti/bih/16917-spontami-prosvjedi-u-dijelovima-bih-gdje-vecinsku-populaciju-cine-bosnjaci-muslimani.html HKV] djl: ''Nasilni prosvjedi u dijelovima BiH, po "spontanosti" podsjećaju na ukrajinske'', 7. veljače 2014. (pristupljeno 18. travnja 2017.)</ref> Zbog mnogobrojnih društveno-političkih problema broj Hrvata u Tuzlanskoj županiji prepolovio se u odnosu na predratni.<ref>[https://www.youtube.com/watch?v=O1uVAa7LYIA Pogled preko granice - Tuzlanski Hrvati 14.1.2015], Emisija HRT4, Datum objavljivanja: 14. sij 2016.</ref>{{Bolji izvor}} Tek u neovisnoj BiH Tuzla je dobila svoj prvi dnevni list ikad, usprkos relativno dugoj tradiciji tiskanih medija. [[Front slobode]] izašao je još za vrijeme Drugog svjetskog rata, ali je bio mjesečnik, pa dvotjednik, tjednik i prije nekoliko godina se ugasio. Nakon rata Mostar je dobio dva dnevna lista, Banja Luka čak tri, a Tuzla tek 2007. prvi. Pučanstvo i novinarske kolege dočekale su ga s priličnim skepticizmom i predviđali su listu brzi kraj. List je preživio. Vlasnik je okupio ekipu od nekoliko velikih novinarskih imena i mladih diplomiranih novinara željnih dokazivanja, uložio dosta novaca i truda i projekt je zaživio. Prodavao se čak u drugim gradovima, Sarajevu, Zenici, Bihaću, Mostaru.<ref>[https://web.archive.org/web/20100131121952/http://www.tuzlanskilist.ba/redakcija.html Tuzlanski list] Redakcija. Arhivirano 31. siječnja 2010.</ref> Romi kupuju imanja Hrvata u nekim okolnim mjestima. Bogati Romi kupuju sami, dok tuzlanske gradske vlasti naseljavaju siromašne Rome, kojih je mnogo u Tuzli, po okolnim selima, Kiseljaku, Poljani, gdje stignu.<ref>[https://slobodnadalmacija.hr/novosti/bih/clanak/id/493742/hrvati-iz-tuzle-nakon-incidenta-s-crnom-zastavom-uz-katolicku-crkvu-bujruma-ovdje-ima-za-svakoga-ali-ne-i-za-budale Slobodna Dalmacija] Damir Tolj: ''Hrvati iz Tuzle nakon incidenta s crnom zastavom uz katoličku crkvu: Bujruma ovdje ima za svakoga, ali ne i za budale'', 27. lipnja 2017. (pristupljeno 21. ožujka 2019.)</ref> 2015. godine Rudnik soli Tuzla ostvario je rekordne proizvodne rezultate u poslijeratnom periodu, iscrpivši 2,8 milijuna kubika slane vode.<ref>(boš.) [https://ba.ekapija.com/news/1328620/rekordna-proizvodnja-u-rudniku-soli-tuzla eKapija] ''Rekordna proizvodnja u Rudniku soli "Tuzla"'' 10. siječnja 2016. (pristupljeno 22. studenoga 2019.)</ref> == Gospodarstvo == Grad Tuzla administrativno je sjedište te gospodarsko, kulturno i obrazovno središte [[Tuzlanska županija|Tuzlanske županije]] i ekonomsko-zemljopisne Regije sjeveroistočna Bosna. Zapadno od grada nalazi se [[termoelektrana]] [[TE Tuzla]]. Kemijsku industriju u Tuzli i okolici pokrenula je Austro-Ugarska. Ta industrija bila je jedan od glavnih poslodavaca. Iz tog vremena je bila [[Tvornica kvasca Kvin]] (Špiritana). Privredni giganti bili su Polihem, Dita, Guming i živinički Konjuh (furnir). Prije rata u nekim poduzećima radnici su otkupili 49 % dionica poduzeća, poput Polihema. Dio poduzeća došao je u teškoće zbog začaranog kruga skupih sirovina. Veliki kupac Polihemovih lužina i kiselina bila je TE Tuzla kojoj je Polihem postao skup, a skupoća je bila jer je Polihemu bila skupa struja iz TE Tuzla: kW struje za Polihem je bio 18 pfeninga, dok je primjerice Aluminijski kombinat u Mostaru isto prodavano za 4 pfeninga. DITA je proizvodila deterdžente (Ava, 3DE) i velikim je dijelom došla u radničko vlasništvo. Političari u BiH su nasjeli su zlonamjernim savjetima međunarodne zajednice "kako je budućnost isključivo u malim i srednjim poduzećima". Iste savjete dijelili su i drugim bivšim socijalističkim zemljama, da bi stvorili poslove za gigante iz svojih zemalja. Privatizacija je pogodila poduzeća, jer je "novi" vlasnik često raspolagao cijelim poduzećem, premda nije bio većinski vlasnik. Premda su bila izgledna vraćanja dugova, osigurano tržište i sirovine, da bi se mogla ostvariti prodaja, zdrave reorganizacije nisu sprovedene.<ref>[http://www.dw.com/hr/kako-je-pokopana-kemijska-industrija-tuzle/a-17415572 Deutsche Welle] Azer Slanjankić : ''Kako je pokopana kemijska industrija Tuzle'', 7. veljače 2014. (pristupljeno 6. prosinca 2017.)</ref> Prirodni resursi i bogata nalazišta energetskih i mineralnih sirovina bili su opredjeljujući faktor za usmjeravanje dosadašnjeg [[gospodarstvo|gospodarskog]] razvoja ovog područja, a ujedno su i važan oslonac budućeg razvoja, što se prije svega odnosi na vađenje [[kamena sol|kamene soli]] u [[Simin Han]]u te lignita u [[Rudnik mrkog ugljena Kreka|rudniku Kreki]].<ref name="Hrvatska enciklopedija-Tuzla"/><ref>[http://solana.ba/corporate_solana/wp-content/uploads/2013/10/Solana-monografija-3.pdf Solana] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180809215311/http://solana.ba/corporate_solana/wp-content/uploads/2013/10/Solana-monografija-3.pdf |date=9. kolovoza 2018. }} SOLANA 125 GODINA (ur. Zvonimir Banović), SOLANA d.d. Tuzla, 2010. (pristupljeno 30. lipnja 2017.)</ref> Predratnu gospodarsku strukturu tuzlanskog područja karakterizira razvoj bazne industrije i [[energetika|energetike]], kao dominantnih gospodarskih grana, s obilježjem ekstenzivnosti. Industrija općine Tuzla, do početka rata, bila je gospodarska grana s najvećim udjelom u ostvarivanju ukupnih gospodarskih učinaka i to u zaposlenosti oko 45 %, a u [[Društveni proizvod|društvenom proizvodu]] oko 50 %. U Tuzli postoje nalazišta kamene soli. Od 1913. do 1980-ih u Tuzli su postojale [[toplice]] za liječenje tuberkuloze kostiju, ženskih bolesti, reume i dr.<ref name="Hrvatska enciklopedija-Tuzla"/> Prema društvenom proizvodu p.c. u predratnom periodu Tuzla je bila među najbolje pozicioniranim gradovima u Bosni i Hercegovini, dok je prema [[Stopa zaposlenosti|stopi zaposlenosti]] bila najrazvijeniji regionalni centar. U okolnostima koji ograničavaju dinamiziranje gospodarskih aktivnosti i dostizanje prijeratnih pokazatelja gospodarskog razvoja, kao vrlo jak i nezaobilazan pravac razvoja predstavlja razvoj poduzetničkog sektora ekonomije. Razvoj [[Malo gospodarstvo|malog gospodarstva]] jedan je od oblika prestruktuiranja postojećih i organiziranja novih gospodarskih aktivnosti. Sve zemlje u našem okruženju, koje su prošle ili prolaze fazu gospodarske i društvene tranzicije, uključile su se u aktivnosti koje osiguravaju ambijent i potporu za razvoj poduzetništva, poduzetničkih centara, razvojnih agencija, lokalnih poslovnih udruženja, što je uz odgovarajuću financijsku podršku rezultiralo nastankom velikog broja novih subjekata, novih radnih mjesta i novostvorene vrijednosti. [[Općina|Općine]], kao jedinice lokalne samouprave, imaju veoma značajnu ulogu u lokalnom ekonomskom razvoju, u kojem se nizom mjera i aktivnosti, na lokalnom nivou, stimulira poduzetnički sektor i stvara povoljan ambijent za osnivanje i razvoj malih i srednjih poduzeća. U skladu s nadležnostima i raspoloživim mogućnostima, općina Tuzla je u tom smislu već poduzela niz aktivnosti, a u narednom razdoblju se može očekivati i veća ekspanzija aktivnosti i učinaka. Od do sada učinjenog općina Tuzla ističe: skraćenje vremena i povećanje efikasnosti rješavanja zahtjeva za registriranje djelatnosti, smanjenje općinskih biljega i naknada za samostalne poduzetnike i privredna društva u postupku registriranja djelatnosti, kontinuirani rad na obezbjeđenju povoljnih lokacija i prostora za osnivanje i razvoj poduzetnika, poduzimanje aktivnosti na uspostavljanju institucionalne regionalne suradnje i uključivanje u projekte koje financira [[Europska unija]] u cilju razmjene iskustava i znanja u podršci razvoja malih i srednjih preduzeća. U Tuzli se na platou JP SKPC Mejdana održava sajam "Zdrave hrane, ljekovitog bilja i meda" u organizaciji JP SKPC "Mejdan".<ref>[https://www.facebook.com/photo.php?fbid=1511374762517112&set=gm.10153822117268189&type=3&theater Facebook - HKD "Napredak" Glavna podružnica Tuzla] Jesenji sajam i sajam zdrave hrane, ljekovitog bilja i meda, 26. listopada 2015. (pristupljeno 4. rujna 2017.)</ref> U Tuzli se prerađuje [[kvarcni pijesak]].Početak eksploatacije [[kvarcni pijesak|kvarcnog pijeska]] iz ležišta Bukinje. Kapacitet proizvodnje je približno 10 000 tona godišnje.<ref>(srp.) [https://books.google.hr/books?id=1X_QCwAAQBAJ&pg=PA23&lpg=PA23&dq="Ravna+Trešnja" Google Knjige] Hamo Isaković, Damir Baraković, Kemal Gutić: ''Primjenjivost kvarcnog pijeska ležišta "Bukinje" kod Tuzle'' In: Вукоман Јокановић, Весна Бабић-Иванчић, Амир Бараковић, Миодраг Стевић, Нада Мајсторовић, Јадранка Кљајић: ''Припрема минералних сировина и ватросталство'. Institut za nuklearne nauke VINČA, 24. ožu 2016., str. 23 (pristupljeno 8. prosinca 2017.)</ref> U Tuzli 8. prosinca 2017. otvoren 1. međunarodni festival rakija.<ref>(boš.) [https://www.slobodna-bosna.ba/vijest/66642/ne_pretjerujte_molim_u_tuzli_otvoren_1_medjunarodni_festival_rakija.html Slobodna Bosna] SB/Fena: ''Ne pretjerujte, molim: U Tuzli otvoren 1. međunarodni festival rakija'', 8. prosinca 2017. (pristupljeno 9. prosinca 2017.)</ref> == Poznate osobe == === Književnost: === * [[Meša Selimović]] (1910. – 1982.) * [[Derviš Sušić]] * [[Stjepan Matijević]] * [[Matija Divković]] * [[Muhamed Hevaji Uskjufi]] (1601. – 1651.) * [[Igor Divković]] * [[Ivan Klarić (učitelj)]], hrv. učitelj, pripovjedač i skupljač narodnog blaga === Slikarstvo: === * [[Ðorde Mihajlović]] * [[Adela Ber]] * [[Franjo Leder]] * [[Ismet Mujezinović]] * [[Dragiša Trifković]] * [[James Haim Pinto]], jedan od vodećih američko-meksičkih [[freska|muralista]] * [[Kristijan Kreković]], slavni [[peru]]anski slikar * [[Mensur Dervišević]] * [[Dejan Slavuljica]], umjetnik * [[Ismet Mujezinović]], umjetnik * [[Aleksandar Marković]] * [[Željko Hegedušić]] === Glazba, film i kazalište: === * [[Lepa Brena]], pjevačica * [[Selma Bajrami]], pjevačica * [[Muhamed Mujkanović]], bosanskohercegovački pjevač * [[Arif Ahmetašević]], bosanskohercegovački pjevač * [[Super Silva]], hrvatska pjevačica * [[Zlatko Foglar]], hrvatski operni pjevač * [[Denis Azabagić]], klasični gitarist * [[Dejan Ivanović]], klasični gitarist * [[Vladimir Valjarević]], koncertni pijanist * [[Planinka Jurišić-Atić]], klavirski pedagog * [[Predrag Stanković]], glazbeni pedagog * [[Miroslav Tadić]], glazbenik * [[Vedran Čičak]], ravnatelj tamburaškog orkestra televizije Bosne i Hercegovine * [[Asim Horozić]], kompozitor (opere "Hasanaginica" i "Zmaj od Bosne") * [[Čestmir Mirko Dušek]], dirigent, glazbeni pedagog, profesor glazbe Muzičke škole Tuzla,<ref>(boš.) [http://festival.ba/preminuo-profesor-cestmir-mirko-dusek/ Festival.ba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160810024258/http://festival.ba/preminuo-profesor-cestmir-mirko-dusek/ |date=10. kolovoza 2016. }} ''Preminuo profesor Čestmir Mirko Dušek _ Festival.ba.htm'', 17. lipnja 2016. (pristupljeno 21. lipnja 2016.)</ref> iz poznate tuzlanske češke obitelji,<ref>(boš.) [http://www.rodoslov.ba/pages/view_zavicaj_news/397 Rodoslov.ba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160821084935/http://www.rodoslov.ba/pages/view_zavicaj_news/397 |date=21. kolovoza 2016. }} Milena Mujbegović: ''Tuzlanski slastičari familije Dušek'', 9. lipnja 2016. (pristupljeno 21. lipnja 2016.)</ref><ref>(boš.) [http://bhstring.net/tuzlauslikama/tuzlarije/viewtuzlanke.php?id=155 Tuzlarije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160816154348/http://bhstring.net/tuzlauslikama/tuzlarije/viewtuzlanke.php?id=155 |date=16. kolovoza 2016. }} Tuzla u slikama - Priredio(la): S.M. : Gdje su šta rade? Čestimir Mirko Dušek, 10. kolovoza 2007. (pristupljeno 21. lipnja 2016.)</ref> skladatelj, zborovođa, dirigent Gradskog simfonijskog orkestra i osnivač prvog Big Band orkestra i odsjeka Sarajevske muzičke akademije u Tuzli<ref>(boš.) [http://www.rtvtk.ba/v2/kultura-cat/item/8308-umro-profesor-mirko-dusek RTV Tuzlanskog kantona] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160827003619/http://www.rtvtk.ba/v2/kultura-cat/item/8308-umro-profesor-mirko-dusek |date=27. kolovoza 2016. }} Sabina Grđić: ''Umro profesor Mirko Dušek. Komemoracija u ponedjeljak u 15.00 u Narodnom pozorištu Tuzla'', 17. lipnja 2016. (pristupljeno 21. lipnja 2016.)</ref> * [[Helena Uhlik-Horvat]], hrvatska i bosanskohercegovačka kostimografkinja i baletna solistica * [[Vlado Kerošević]], glumac i redatelj * [[Emir Hadžihafizbegović]], glumac * [[Elvira Aljukić]], glumica * [[Tomislav Alaupović]] * [[Asim Horozić]] * [[Vedrana Šimić]], sopranistica * [[Emir Hot]], gitarist * [[Dubravka Crnojević Carić]], hrv. književnica, glumica, redateljica, teatrologinja === Ostala umjetnost: === * [[Walter Neugebauer]], crtač stripova * [[Helena Klakočar]], akademska slikarica i crtačica stripova * [[Ćazim Sarajlić]], direktor Međunarodne galerije portreta === Šport: === * [[Miralem Pjanić]], nogometaš bh. reprezentacije * [[Vedad Ibišević]], nogometaš<ref name="Ćudić" /> bh. reprezentacije * [[Milan Đuric]], nogometaš bh. reprezentacije * [[Zoran Pavlović]], nogometaš * [[Dževad Šećerbegović]], nogometaš * [[Darko Lukanović]], švedski nogometaš, igrao u najjačim švedskim klubovima * [[Mirza Delibašić]], košarkaš * [[Azra Hadžimustafić Bećirović]], košarkašica<ref name="Ćudić" /> * [[Miralem Halilović]], košarkaš<ref name="Ćudić" /> * [[Jasmin Hukić]], košarkaš<ref name="Ćudić" /> * [[Elmedin Kikanović]], košarkaš<ref name="Ćudić" /> * [[Mersed Kovačević]]<ref name="Ćudić" /> *[[Mara Lakić]], košarkašica<ref name="Ćudić" /> *[[Milan Milošević]], košarkaš<ref name="Ćudić" /> *[[Damir Mršić]], košarkaš<ref name="Ćudić" /> *[[Razija Mujanović]], košarkašica *[[Damir Mulaomerović]], košarkaš<ref name="Ćudić" /> *[[Ramiz Suljanović]], košarkaš<ref name="Ćudić" /> *[[Mirza Teletović]], košarkaš<ref name="Ćudić" /> *[[Amer Delić]], tenisač<ref name="Ćudić" /> *[[Svetlana Kitić]], rukometašica *[[Zlatan Saračević]], atletičar *[[Damir Cipurković]], vratar bh. reprezentacije i tuzlanske Slobode<ref name="Ćudić" /> *[[Marjan Mijajlović]], sportski komentator *[[Smail Gušić]], nogometaš *[[Ismet Hadžić]], nogometaš *[[Razija Mujanović]], košarkašica *[[Mirko Kamenjašević]], športski komentator *[[Rizah Mešković]], nogometaš *[[Nevres Zahirović]], nogometaš *[[Jakimir Kamenjašević]], boksač *[[Tomislav Trojak]], športski fotoizvjestitelj === Medicina: === * [[Vedran Deletis]], neurofiziolog * [[Sead Midžić]], hrvatski akademik, sveučilišni profesor, liječnik pulmolog * [[Stanko Dujmušić]], hrvatski ftizeolog * [[Tvrtko Dujmušić]], hrvatski otorinolaringolog * [[Emir Kabil]], kirurg * [[Marcel Kornfeld]], hrv. patolog === Ostalo: === * fra Franjo Blekić, [[ljubuški mučenici|ljubuški mučenik]], kršćanski mučenik * fra Anto Tomić, [[ljubuški mučenici|ljubuški mučenik]], kršćanski mučenik * [[Juraj Novosel]], [[Kultura Hrvata Bosne i Hercegovine|hrv.bh.]], prosvjetni, znanstveni, športski, [[kulturni djelatnik]] iz Tuzle<ref name="bhstring">[http://bhstring.net/tuzlauslikama/tuzlarije/viewnewnewsc.php?id=25073 Bhstring.net] Ankica S.Ć./(tuzlarije.net - S.M.) : ''In Memoriam Juraj Novosel'', 24. kolovoza 2008. (pristupljeno 7. studenoga 2018.)</ref> * [[Dragan Dujmušić (mučenik)|Dragan Dujmušić]], rkt. svećenik, vjeroučitelj i mučenik<ref name="Jagustin">[https://zupa-novoselo-balegovac.jimdo.com/doga%C4%91aji/popis-ubijenih-sve%C4%87enika-bih-u-ii-svjetskom-ratu/ Župa sv. Petra i Pavla Novo Selo - Balegovac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171201044627/https://zupa-novoselo-balegovac.jimdo.com/doga%C4%91aji/popis-ubijenih-sve%C4%87enika-bih-u-ii-svjetskom-ratu/ |date=1. prosinca 2017. }} Popis ubijenih svećenika BiH u II svjetskom ratu. Priredio: Vlado Jagustin, svećenik u Živinicama (pristupljeno 16. srpnja 2017.)</ref> * [[Nikola Bilogrivić]], rkt. svećenik<ref name="Jagustin"/> * [[Efrem Ćosić]], rkt. svećenik<ref name="Jagustin"/> * [[Ljudevit Josić]], rkt. svećenik<ref name="Jagustin"/> * [[Semir Atić]], novinar i profesor književnosti * [[Zvonimir Banović]], novinar, političar * [[Miroslav Petrović (novinar)|Miroslav Petrović]], bosanskohercegovački novinar * [[Sinan Alić]], direktor i glavni urednik ''Fronta Slobode'' * [[Ambroz Andrić]], hrvatski politički emigrant i revolucionar * [[Adolf Andrić]], hrvatski politički emigrant i revolucionar * [[Biljana Plavšić]], bivša političarka, osuđena za ratne zločine u BiH * [[Fikret Alić]], inovator<ref>{{boš oznaka}} Anadolija: [http://www.klix.ba/scitech/nauka/inovator-fikret-alic-zlatna-medalja-za-novi-nacin-zagrijavanja/160421112 ''Inovator Fikret Alić Zlatna medalja za novi način zagrijavanja''], Klix.ba, 21. travnja 2016. Pristupljeno 24. studenoga 2016.</ref> * [[Bahrija Kadić]], hrv. dužnosnik, kulturni djelatnik * [[Albin Herljević]], narodni heroj * [[Franjo Herljević]], narodni heroj * [[Marijan Hadži Divković]], hrv. preporoditelj i kulturni djelatnik * [[Miroslav Gojo]], hrv. stručnjak za tiskovnu formu * [[Šarlota Đuranović]], hrv. pisac udžbenika * [[Hugo Ivan Holzmann]], hrv. gospodarski i pravni pisac * [[Vlasta Jakovlić]], hrv. inženjerka geologije * [[Ante Jukić]], hrv. učitelj i publicist * [[Nada Jurković]], hrv. kemijska inženjerka * [[Šukrija Alagić]], hrv. arabist, kulturni radnik, teolog i leksikograf * [[Lovro Tuzlak|fra Lovro Tuzlak]], franjevac, kršćanski mučenik * [[Zlatan Jovanović]], novinar i tv voditelj == Spomenici i znamenitosti == Tuzla je najstarije ili jedno od najstarijih naselja u [[Europa|Europi]], s kontinuitetom življenja. Arheolozi su otkopali dovoljno arheološkog materijala koji je nedvosmisleno potvrdio da je Tuzla nekada bila veliko i bogato [[neolit]]sko naselje. U velikom broju raznolikih keramičkih predmeta, posebno se ističu neolitske posude za proizvodnju soli iz slane vode. Tuzlu je najstarijim ili jednim od najstarijih naselja u Europi učinila njena posebna geološka prošlost. Naime, veliki dio Europe, u davnoj geološkoj prošlosti, predstavljao je dno panonskog mora. I posljednji ostaci ovoga mora povukli su se sa sadašnje površine prije 10 milijuna godina. Samo ispod Tuzle ovo more ostavilo je trag u vidu 350 milijuna tona slanih stijena i slane vode. Slana voda izbijala je na površinu, ljudi su je prerađivali u sol, U Tuzli, čak u neolitu. Poslije su izgradili bunare, koji su postajali sve suvremeniji, a slana voda je vremenom postala osnovom kemijske industrije u suvremenoj Tuzli. Dne [[18. srpnja]] [[2003.]] godine, lokalne vlasti su odlučile da veliku količinu slane vode izvuku na površinu, u prethodno pripremljeno dno, tako je Tuzla danas jedini grad u Europi, koji ima [[slano jezero]] i jedini grad na svijetu, čije je slano jezero, istovremeno i kupalište i plaža u najužoj povijesnoj jezgri grada. Voda slanog panonskog jezera je ljekovita, pa je već ovoga ljeta došlo do spektakularnih izlječenja velikog broja ljudi. Tuzla ima veliku industrijsku tradiciju, zasnovanu na bogatim nalazištima soli i ugljena. Tuzla je grad velike tradicije multikulturalnosti. Stoljećima njegovani sklad među razlikama u Tuzli, položio je svaku povijesnu provjeru i sve povijesne izazove. Tuzlanska tolerancija osobito je došla do izražaja u [[2. svjetski rat|drugom svjetskom ratu]] i nedavno minulom ratu u Bosni i Hercegovini. Danas je Tuzla grad nove energije, posljednjih godina doživljava veliku ekspanziju gradnje, naglog i brzog razvoja. Godine 1965. [[freska|freske]] iz [[Katolička crkva u Tuzli (1893.)|katoličke crkve]] stavljene su pod državnu zaštitu.<ref name="bhstring-1">[https://www.bhstring.net/tuzlauslikama/tuzlarije/viewtzvremeplov.php?id=48 Tuzlarije] Tuzlarije - vremeplov. Katolička crkva. 25. veljače 2005., pristupljeno 12. travnja 2016.</ref> U Tuzli je trinaest [[Nacionalni spomenik BiH|nacionalnih spomenika BiH]].<ref>[http://bhstring.net/tuzlauslikama/tuzlarije/viewnewnews.php?id=63387 Tuzlarije] Tuzlarije - vijesti. Nacionalni spomenik. Pravoslavna crkva i groblje na Trnovcu. 29. travnja 2015., pristupljeno 12. travnja 2016.</ref> To su:<ref>(bošnjački) [http://faktor.ba/znate-li-sta-je-na-listi-ovo-je-13-nacionalnih-spomenika-grada-tuzle-foto/ Faktor.ba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160424125227/http://faktor.ba/znate-li-sta-je-na-listi-ovo-je-13-nacionalnih-spomenika-grada-tuzle-foto/ |date=24. travnja 2016. }} S. K. :Znate li šta je na listi: Ovo je 13 nacionalnih spomenika Grada Tuzle (FOTO), pristupljeno 12. travnja 2016.</ref> * Dvor Srpskopravoslavne zvorničko-tuzlanske eparhije s pokretnim naslijeđem, povijesna građevina * Saborni hram Uspenja Presvete Bogorodice s pokretnim naslijeđem, povijesna građevina, * Pravoslavna crkva svetog velikomučenika Georgija s grobljem na Trnovcu, graditeljska cjelina, * [[Pravoslavna crkva Vaznesenja Gospodnjeg u Požarnici sa starim hrastom]], prirodno-graditeljska cjelina, * Poljska (Turalibegova) džamija s grebljem i turbetom, graditeljska cjelina, * Šarena (Časna, Atik, Gradska, [[Behram-begova džamija|Behram-begova]]) džamija s haremom, ulazni portal i mjesto Behram-begove medrese, graditeljska cjelina, * [[samostan Josipovac u Tuzli|Samostan sestara Kćeri Božje ljubavi Josipovac]], povijesni spomenik, * [[Nekropola sa stećcima u Donjim Breškama, lokalitet Stare kuće|Nekropola sa stećcima u Starim kućama, Donje Breške]], povijesno područje, * Proizvodnja soli, industrijsko naslijeđe, * [[Hastahana (Tuzla)|Hastahana]] (prva javna bolnica), povijesni spomenik, * Fondovi i zbirke JU Arhiv Tuzlanske županije u Tuzli, pokretno dobro, * Zbirka slika Ismeta Mujezinovića u Međunarodnoj galeriji portreta Tuzla, pokretno dobro, * Zbirka "Tito u djelima likovnih umjetnika Jugoslavije" u Međunarodnoj galeriji portreta Tuzla, pokretno dobro. U Tuzli su sagrađene također Mejdanska džamija iz 1644., Mehmedagina (Jalska) džamija (oko 1600)i Huseina Čauša (Džindijska) džamija (17. st.)<ref name="Hrvatska enciklopedija-Tuzla"/> Memorijalnu baštinu čine groblja. Katoličko je groblje na [[Borić (groblje, Tuzla)|Boriću]], [[Josipovac (groblje, Tuzla)|Josipovcu]] u Slavinovićima, pravoslavno na Trnovcu, židovsko na [[Bukovčić (groblje, Tuzla)|Bukovčiću]]. Katoličko groblje na Boriću posljednje je počivalište brojnih generacija Hrvata Soli, ali i pripadnika drugih katoličkih naroda koji su ovdje došli otkako je grad Tuzla kulturno i industrijski procvao dolaskom suvremene zapadne civilizacije s Austro-Ugarskom koncem 19. i početkom 20. stoljeća. Zbog jakih kiša i djelovanja podzemnih voda Tuzlansko katoličko groblje postoji opasnost brzog nestanka. Dugogodišnji problem s klizištima, napuknutim, urušenim i nagnutim grobnicama u intenzivirao se 2014. godine. Broj oštećenih grobnica prelazi stotine. Vlasti desetljećima nisu gotovo ništa činile da bi se groblje saniralo i osiguralo od ponovnog oštećenja.<ref>[https://www.facebook.com/gradovrh/posts/645088635566996 Facebook - gradovrh.com] ''Tuzlansko katoličko groblje u akutnoj ugrozi'' Objava 18. svibnja 2014. (pristupljeno 6. prosinca 2017.)</ref><ref>(boš.) [https://billiongraves.com/cemetery/Jevrejsko-groblje-Bukov%C4%8Di%C4%87/300233 Billiongraves] ''Jevrejsko groblje Bukovčić, ul. prof. dr Ibre Pašića'' (pristupljeno 8. prosinca 2017.)</ref><ref>(boš.) [https://billiongraves.com/cemetery/Mezarje-Slana-Banja/301010 Billiongraves] Mezarje Slana Banja. Šetalište Slana Banja (pristupljeno 8. prosinca 2017.)</ref><ref>[https://billiongraves.com/cemetery/Gradsko-groblje-Trnovac/195186 Billiongraves] Gradsko groblje Trnovac, ul. prof. dr Ibre Pašića (pristupljeno 8. prosinca 2017.)</ref><ref>[https://billiongraves.com/cemetery/Pravoslavno-groblje-Trnovac/300026 Billiongraves] Pravoslavno groblje Trnovac, 14 Trnovac (pristupljeno 8. prosinca 2017.)</ref><ref>[https://billiongraves.com/cemetery/Rimo---katoli%C4%8Dko-groblje-Bori%C4%87/300154 Billiongraves] Rimo-katoličko groblje Borić, Borić (pristupljeno 8. prosinca 2017.)</ref><ref>(boš.) [https://billiongraves.com/cemetery/Mezarje-Bori%C4%87/195105 Billiongraves] Mezarje Borić, ul. Borić (pristupljeno 8. prosinca 2017.)</ref> [[Zgrada Barok u Tuzli|Zgrada Barok]] iz 1900., obnovljena 2009., preteča današnjih trgovačkih centara. U Tuzli je spomen-park ''Spomen-obilježje poginulim braniocima Tuzle i Bosne i Hercegovine 1992. – 1995.'', društveni dom ''Kuća plamena mira''. Do 2012. prema podacima MUP-a TK bilo je 47 napada na imovinu Islamske vjerske zajednice u Tuzli, 27 napada na objekte Katoličke crkve i 21 napad na imovinu Pravoslavne crkve.<ref>{{Citiranje novina|last=Nikolić|first=Maja|date=2012-02-24|title=Napadi na vjerske objekte sve učestaliji|language=sh|work=Radio Slobodna Evropa|url=https://www.slobodnaevropa.org/a/napadi_na_vjerske_objekte_u_tuzli_sve_ucestaliji/24494005.html|access-date=2023-08-13}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=2020-01-24|title=Jutarnji list - VANDALIZAM U BiH Oskvrnuto katoličko groblje u Tuzli, nepoznati počinitelji su otvorili i neke od grobnica: 'Ovo nije prvi put. Uznemireni smo'|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/vandalizam-u-bih-oskvrnuto-katolicko-groblje-u-tuzli-nepoznati-pocinitelji-su-otvorili-i-neke-od-grobnica-ovo-nije-prvi-put-uznemireni-smo-9889891|access-date=2023-08-13|website=www.jutarnji.hr|language=hr-hr}}</ref> == Obrazovanje == Prvi organizirani oblici školstva datiraju iz [[17. stoljeće|17. stoljeća]], i vezani su za [[Behram-begova medresa Tuzla|Behram-begovu]] medresu. Danas postoje 23 osnovne i 17 srednjih škola, s oko 25.000 učenika. [[Sveučilište u Tuzli]] je osnovano [[1976.]], iako prvi oblici visokog školstva datiraju iz [[1950-ih|50-tih]] godina. Članice Sveučilišta su sljedeći fakulteti:Mašinski fakultet, Tehnološki, Rudarsko-građevinsko-geološki, Ekonomski, Medicinski, Filozofski,Farmaceutski, Prirodno-matematički,Fakultet Elektrotehnike, Akademija Dramskih Umjetnosti,Edukacijsko-rehabilitacijski te više instituta. Na Sveučilištu se školuje 13000 studenata, a nastavu drži oko 600 nastavnika i suradnika. U Tuzli djeluje više srednjih škola: [[Građevinsko-geodetska škola Tuzla|Građevinsko-geodetska]], [[Elektrotehnička škola Tuzla|Elektrotehnička škola]], [[Ekonomsko-trgovinska škola Tuzla|Ekonomsko-trgovinska škola]], [[Medicinska škola Tuzla|Medicinska škola]], [[Katolički školski centar "Sv. Franjo" Tuzla|Katolički školski centar "Sv. Franjo"]] pri kojem djeluje Opća gimnazija i druge. == Kultura == === Knjižnice === Pretpostavlja se da su prve knjižnice postojale u 17. stoljeću, pri Behram-begovoj medresi i pri franjevačkim samostanima. Današnja Narodna i sveučilišna knjižnica poslužuje oko 100.000 korisnika, i ima preko 200.000 knjižnjičarskih jedinica. === Muzeji === [[Muzej istočne Bosne]] posjeduje [[Etnologija|etnološku]], [[povijest|povijesnu]], [[Biologija|biološku]], [[Numizmatika|numizmatičku]] i [[Umjetnost|umjetničku]] zbirku. Među 50.000 eksponata sačuvani su tragovi kontinuiteta od 6500 godina života u tuzlanskom kraju. [[Muzej solarstva]], koji postoji u okviru Solane, baštini foto-dokumentacijsku gradu o povijesti solarstva. === Arhiv === Povijesni arhiv Tuzla posjeduje 102 fonda i 22 zbirke, a ukupna količina grade iznosi 1500 dužinskih [[metar]]a. Najstarija arhivska grada potiče iz 17. stoljeca. === Glazba === U Tuzli je [[1886.]] osnovano prvo bosanskohercegovačko pjevačko društvo. Početkom stoljeća djelovalo je više glazbenih grupa, te limeni orkestri Kreke i Vatrogasnog društva. Državna niža muzička škola otvorena je [[1949.]], a srednja [[1957.]] godine. Pedesetih godina je osnovan i Veliki [[jazz]] orkestar. Među kulturno-umjetničkim društvima koja baštine folklornu tradiciju izdvajaju se KUD Bosna i OKUD Zvonko Cerić. === Narodno [[kazalište]] === U Tuzli je 17. travnja [[1898.]] osnovano prvo bosanskohercegovačko kazalište. "Narodno pozorište Tuzla" u kontinuitetu radi od ožujka [[1949.]] godine. [[1960-ih|Šezdesetih]] godina su pod krovom ove kuće djelovali pionirsko kazalište, [[balet]]na škola i simfonijski orkestar. Časopis Pozorište, kao jedinstvena [[teatar]]ska revija u BiH, pokrenut je [[1953.]] godine. === Društva === Od 1896. godine pa do dolaska komunista na vlast 1945. godine u Tuzli su djelovali [[Hrvatsko pjevačko društvo Majevica ]](utemeljeno 1896. godine), [[Hrvatski sokol]] (1905.), [[Hrvatska narodna zajednica]] (1907.), [[Organizacija radnika Hrvata]] (1907.), [[Hrvatski dom u Tuzli|Hrvatski dom s čitaonicom]] (1913.), [[HNK Zrinski Tuzla|Hrvatski nogometni klub Zrinjski]] (1913.) i Društvo [[Društvo Hrvatska žena (Zagreb, 1921.)|Hrvatska žena]] (početak 20. st.). u [[Donja Tuzla|Donjoj Tuzli]] je utemeljena 1906. i djelovala u Tuzli do komunističke zabrane rada 1949. godine podružnica [[HKD Napredak|Hrvatskog kulturnog društva Napredak]], čije je djelovanje obnovljeno 1991. godine. HKD Napredak je imao podružnicu i na području Kreke od 1921. do zabrane rada 1949. godine.<ref name="fst">[http://www.fst.ba/povijest-zupe Franjevački samostan Tuzla] ''Povijest samostana i župe'' (pristupljeno 22. studenoga 2016.)</ref> HKD Napredak djeluje i danas, organizira koncerte i drugo.<ref>(boš.) [http://www.bhstring.net/tuzlauslikama/tuzlarije/viewkultura.php?id=2822 Tuzlarije] S. P. : ''Održan koncert „U susret Božiću”'' 9. prosinca 2009. (pristupljeno 1. lipnja 2017.)</ref> === Kulturni centri === U Tuzli djeluje [[Bosanski kulturni centar Tuzla|Bosanski kulturni centar]]. U izgradnji je [[Katolički kulturni centar "Sv. Franjo" Tuzla|Hrvatski kulturni centar "Sv. Franjo"]].<ref>[http://www.vecernji.ba/rijesiti-pitanje-ravnopravnosti-izbornog-zakona-960323 Riješiti pitanje ravnopravnosti, Izbornog zakona...]. Večernji list. Autor: R.I. Objava: 11.9.2014.</ref> == Šport == Organizirani oblici športskog života u Tuzli datiraju iz [[1904.]] godine. Od 1943. godine datiraju početci stolnog tenisa u Tuzli, kad je jedan od začetnika stolnog tenisa u Tuzli, Vlastimir Nikolić (r. u Beogradu, 1929., u Tuzli od 1934.) počeo se baviti stolnim tenisom.<ref>(boš.) [http://stk-krekaedelex.com/index.php?id=8 STK Kreka] O klubu (pristupljeno 22. kolovoza 2018.)</ref> Danas djeluju 74 športske organizacije, u 19 športskih grana, sa 6500 aktivnih športaša. [[Atletika|Atletičari]] su ostvarili najveće uspjehe, osvojivši na desetine medalja na međunarodnim natjecanjima. [[Zlatan Saračević]] je bio europski prvak i rekorder u dvoranskom bacanju kugle. Košarkašice [[KK Jedinstvo-Trocal|Jedinstva]] su [[1989.]] osvojile naslov europskih prvakinja, pobijedivši u superfinalu peterostruke prvakinje Europe – ekipu talijanskog [[Primigi]]ja. Od 1996. održava se međunarodna biciklistička utrka pod nazivom "25.Maj".<ref>https://www.zenicablog.com/vedad-karic-generalni-pobjednik-medunarodne-biciklisticke-utrke-u-tuzli/</ref> ;Športski klubovi:<ref name="Ćudić">[http://tip.ba/2013/07/19/tuzla-od-grada-sporta-do-provincije/ Tip.ba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160815083924/http://tip.ba/2013/07/19/tuzla-od-grada-sporta-do-provincije/ |date=15. kolovoza 2016. }} TIP/Dnevni avaz/Autor: Nedim Ćudić: ''Tuzla: Od grada sporta do provincije'', 19. srpnja 2013. (pristupljeno 21. lipnja 2016.)</ref> {| |- | *[[HNK Zrinski Tuzla]] *[[FK Sloboda Tuzla]] *[[FK Zmaj od Bosne Tuzla]] *[[KK Sloboda Tuzla|KK Sloboda-Dita]] *[[KK Zrinski Tuzla]] *[[KK Zmaj od Bosne Tuzla]] *[[KK Tuzla]] *[[ŽKK Jedinstvo Tuzla]] | *[[KK Jedinstvo-Trocal]] *[[KBS Tuzla-Sinbra Tuzla]] *[[RK Sloboda Tuzla]] *[[RK Zmaj od Bosne Tuzla]] *[[RK Zrinski Tuzla]] *[[ŽRK Jedinstvo Tuzla]] *[[ŽRK Zmaj od Bosne Tuzla]] *[[ŽRK Tuzla Mild]] | *[[ŽOK Tuzla]] * Bokserski klub Gizprom * STK Poštar * [[STK Zrinski Tuzla]] * Karate klub Zmaj od Bosne * Biciklistički klub Zmaj od Bosne * MNK Salines, premijerligaš BiH<ref>(boš.) [https://radiokameleon.ba/2016/10/06/prica-o-fc-salines-tuzla-igraci-igraju-gratis-nekako-se-krpimo/ Radio Kameleon] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190620014339/https://radiokameleon.ba/2016/10/06/prica-o-fc-salines-tuzla-igraci-igraju-gratis-nekako-se-krpimo/ |date=20. lipnja 2019. }} Razgovarao Vedran Jahić: ''PRIČA O FC SALINES TUZLA: Igrači igraju gratis, nekako se krpimo!'' 6. listopada 2016. (pristupljeno 6. listopada 2017.)</ref> * HŠK Zrinski, boksački klub<ref>[http://www.boks-sv-duje.hr/povijest-boksa/povijest-hrvatskog-boksa Boksački klub Sveti Duje Split] ''Povijest hrvatskog boksa'' (pristupljeno 25. studenoga 2017.) U Jugoslavenski teško atletski i šakački savez 1933. godine bilo je učlanjeno devet klubova, među kojima H.Š.K. Zrinski Tuzla, čiji je tajnik [[Jakimir Kamenjašević]]. Imao je registriranih 11 boksača, boksao u unajmljenoj dvorani. Trener je bio amater.</ref> * TUZAMK, automoto i karting klub<ref>(boš.) [http://www.bhstring.net/tuzlauslikama/tuzlarije/viewnewnews.php?id=89539 Tuzlarije] ''Tuzla domaćin šampionata BiH u karting sportu '' 9. rujna 2019. (pristupljeno 23. studenoga 2019.)</ref> |} Nagrada za [[Športaš godine Grada Tuzle|športaša godine Grada Tuzle]] dodjeljuje se od 1960. godine.<ref>(boš.) [http://sportskisavez-tuzla.com.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=62&Itemid=58 Sportski savez grada Tuzle] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160222052810/http://sportskisavez-tuzla.com.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=62&Itemid=58 |date=22. veljače 2016. }} ''Sportiste godine'' (pristupljeno 9. prosinca 2017.)</ref> Tuzlanska košarka drži neslavni rekord. Košarkašice [[ŽKK Jedinstvo Tuzla|Jedinstva]] u 5. kola prvenstva BiH 2016./17. za košarkašice u utakmici protiv Play Offa iz Sarajeva, koja je završila 41:100, prvi su koš postigle tek u 12. minuti pri rezultatu 0:41, tj. u prvoj četvrtini nisu postigle nijedan poen.<ref>(boš.) [http://tuzlanski.ba/sport/kosarka/nezabiljezen-slucaj-u-bh-kosarci-dogodio-se-veceras-u-tuzlanskom-mejdanu/ Tuzlanski.ba] ''Nezabilježen slučaj u bh. košarci dogodio se večeras u tuzlanskom Mejdanu'', 26. studenoga 2017. (pristupljeno 9. prosinca 2017.)</ref><ref>[https://www.youtube.com/watch?v=8I9yu58wfX8 Youtube - Bhbasket TV] ''Tuzlanska sramota, Jedinstvo - Play Off''</ref> == Zdravstvo == Prvi oblici organizirane zdravstvene službe zabilježeni su [[1874.]], kada je otvorena Hastahana – prva tuzlanska bolnica. Danas je Univerzitetski klinički centar najveća zdravstvena ustanova regije. Javna zdravstvena ustanova Univerzitski klinički centar ima ukupno 37 organizacionih jedinica, od čega, 19 Klinika, 2 Poliklinike, 2 Zavoda, Centar palijativne njege i Urgentni centar, Bolničku apoteku, 6 sektora i 5 službi. Ukupno ima 2.562 uposlenika, od čega su njih 1.792 zdravstveni radnici, 470 doktora medicine (20 subspecijalista, 357 specijalista, 87 specijalizanata, 6 doktora medicine, 9 farmaceuta i biohemičara) i 1.271 medicinska sestara – tehničar ( 40 s visokom, 88 s višom i 1.143 sa srednjom stručnom spremom). Medicinskih saradnika ima zaposlenih 42 s visokom stručnom spremom, dok je 770 uposlenika – zdravstvenih saradnika različitih profila. Ustanova se prostire na ukupno 60.000 kvadratnih metara prostora i četiri lokacije: kompleks Gradina koga čini nekoliko objekata u kojima su smještene klinike, poliklinike, zavodi, uprava, administracija i tehnička podrška, te objekti u Kreki, Slavinovićima i Solini. Godišnje se u JZU UKC Tuzla, čiji je kapacitet 1.373 bolnička kreveta, liječi 47.103 bolesnika, obavi se oko 27.683 operativnih zahvata i pruži više od 3.223.194 usluga i pregleda, te ostvari 338.496 bolnoopskrbnih dana. Dom zdravlja obavlja primarnu zdravstvenu zaštitu. Tuzla je 2017. bila grad s najvećim onečišćenjem zraka u Europi,<ref>[http://dnevnik.ba/dogadaji/video-najzagadeniji-europski-grad-nalazi-se-u-bosni-i-hercegovini Dnevnik] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171123140709/http://dnevnik.ba/dogadaji/video-najzagadeniji-europski-grad-nalazi-se-u-bosni-i-hercegovini |date=23. studenoga 2017. }} (nepotpisano) ''Najzagađeniji europski grad nalazi se u Bosni i Hercegovini'', dnevnik.ba, 21. studenog 2017. (pristupljeno 21. studenog 2017.)</ref> a sličan problem u BiH imali su [[Zenica]] i [[Sarajevo]].<ref>[https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/najzagadeniji-europski-grad-nalazi-se-tik-do-hrvatske-20171120 Tportal] V. B. ''Najzagađeniji europski grad nalazi se tik do Hrvatske'', www.tportal.hr, 20. studenog 2017. (pristupljeno 21. studenog 2017.)</ref> == Gradovi pobratimi/prijatelji/suradnici == Gradovi pobratimi su: *{{Z|HRV}} [[Osijek]] *{{Z|HRV}} [[Rijeka]]<ref>Sanja Gašpert, [https://www.novilist.hr/rijeka-regija/rijeka/rijeka-i-tuzla-i-sluzbeno-postali-gradovi-prijatelji/ Rijeka i Tuzla i službeno postali gradovi prijatelji], Novi list, objavljeno 13. lipnja 2023., pristupljeno 13. srpnja 2023.</ref> *{{Z|ITA}} [[Bologna]] *{{Z|MAĐ}} [[Pečuh]] *{{Z|ŠPA}} [[Hospitalet]] ==Izvori== * Knjiga: ''Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.'', statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo. * međumrežje – izvor, "Popis po mjesnim zajednicama" – http://www.fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacion-po-mjesnim.pdf {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == * [http://www.tuzla.ba/ Službena stranica grada Tuzle] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150216151224/http://www.tuzla.ba/ |date=16. veljače 2015. }} * [http://www.tuzlamap.tk/ Karta Tuzle] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180810041228/http://www.tuzlamap.tk/ |date=10. kolovoza 2018. }} * [http://www.jutarnji.hr/clanak/art-2006,5,26,masakr_mladosti,28145.jl 25. svibnja 1995. u srpskom je granatiranju Tuzle jednim projektilom ubijen 71 mladi čovjek] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071219010924/http://www.jutarnji.hr/clanak/art-2006,5,26,masakr_mladosti,28145.jl |date=19. prosinca 2007. }} * [http://www.matica.hr/vijenac/539/tuzla-je-i-hrvatski-grad-23814/ Matica hrvatska] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170907214624/http://www.matica.hr/vijenac/539/tuzla-je-i-hrvatski-grad-23814/ |date=7. rujna 2017. }} ''Tuzla je i hrvatski grad'', Vijenac 539 – 30. listopada 2014. * [https://www.bastina.ba/index.php/nacionalni-spomenici-na-prostoru-tuzle?start=8 Nacionalni spomenici na prostoru Tuzle] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170921001015/https://www.bastina.ba/index.php/nacionalni-spomenici-na-prostoru-tuzle?start=8 |date=21. rujna 2017. }} (boš.) * [https://blog.vecernji.hr/gordangrguric/hrvati-u-tuzli-afirmacija-kvalitetom-9405 Večernji list] Gordan Grgurić: ''Hrvati u Tuzli: afirmacija kvalitetom'', 29. svibnja 2017. {{BiH}} {{Tuzla}} {{Tuzla - mjesne zajednice}} [[Kategorija:Gradovi u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Tuzla| ]] okummeiyrmcep712k7m5k9hv858rmg8 0 25279 7615811 7568867 2026-10-09T19:24:16Z ~2026-54365-20 374963 /* Zemljopis */ 7615811 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime = Žepče | ime_genitiv = | izvorno_ime = | slika_panorama = Zepce 004.jpg | veličina_slike = 200px | opis_slike = Žepče | slika_zastava = Flag of Zepce.svg | slika_zastava_veličina = 140 px | slika_pečat = | slika_pečat_veličina = | slika_grb = Coat of Arms of Zepce.svg | slika_grb_veličina = 75px | slika_amblem_prazno = | slika_amblem_prazno_veličina = | slika_amblem_prazno_opis = | nadimak = | geslo = | širina-stupnjevi = | širina-minute = | širina-oznaka = | dužina-stupnjevi = | dužina-minute = | dužina-oznaka = | lokacija_ime = [[Popis država|Država]] | lokacija_info = [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|border|25 px]] [[Bosna i Hercegovina]] | lokacija1_ime = [[Administrativna podjela Bosne i Hercegovine|Entitet]] | lokacija1_info = [[Federacija BiH]] | lokacija2_ime = [[Županija]] | lokacija2_info = [[Datoteka:Flag of Zenica-Doboj Canton.gif|25 px]] [[Zeničko-dobojska županija|Zeničko-dobojska]] | lokacija3_ime = | lokacija3_info = | utemeljenje_ime = Osnovan | utemeljenje_datum = [[1458.]] | utemeljenje1_ime = | utemeljenje1_datum = | utemeljenje2_ime = | utemeljenje2_datum = | utemeljenje3_ime = | utemeljenje3_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1-d50 | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = Načelnik | ime_vođe = [[Mato Zovko]] | stranka_vođe = [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] | titula_vođe1 = | ime_vođe1 = | titula_vođe2 = | ime_vođe2 = | titula_vođe3 = | ime_vođe3 = | titula_vođe4 = | ime_vođe4 = | površina_bilješke = | površina_ukupna = | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | površina_uža = | površina_šira = | površina_prazno1_ime = Općina | površina_prazno1 = 395 km^² | površina_prazno2_ime = | površina_prazno2 = | visina = | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina = 2013. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo = <span style="color: #0c0; font-size: larger;">▲</span>5804 | stanovništvo_gustoća = | stanovništvo_uže = <span style="color: #0c0; font-size: larger;">▲</span>30.219 (općina) | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire = | stanovništvo_šire_gustoća = | stanovništvo_prazno1_ime = | stanovništvo_prazno1 = | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = | stanovništvo_prazno2 = | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona = | utc_pomak = | vremenska_zona_DST = | utc_pomak_DST = | poštanski_broj = 72230 | pozivni_broj = (+387) 032 | gradovi_prijatelji = | države_gradova_prijatelja = | prazno_ime = | prazno_info = | prazno1_ime = | prazno1_info = | prazno2_ime = | prazno2_info = | prazno3_ime = | prazno3_info = | prazno4_ime = | prazno4_info = | prazno5_ime = | prazno5_info = | prazno6_ime = | prazno6_info = | web_stranica = [http://www.opcina-zepce.com/ www.opcina-zepce.com] | slika_karta = | veličina_karte = | opis_karte = Položaj općine Žepče u Bosni i Hercegovini | slika_karta1 = | veličina_karte1 = | opis_karte1 = | slika_lokacijska_karta_država = | bilješke = }} '''Žepče''' je naselje i administrativno središte istoimene općine, smješteno u [[Zeničko-dobojska županija|Zeničko-dobojskoj županiji]] unutar [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]]. Prema popisu stanovništva iz 2013. godine, Žepče broji 30.219 stanovnika. == Zemljopis == Žepče je smješteno u [[srednja Bosna|srednjoj Bosni]], na cestovnoj komunikaciji M17 (na sredini puta između [[Zenica|Zenice]] i [[Doboj]]a). [[Slika:Zeljeznicka stanica Zepce.jpg|minijatura|lijevo|250px|Željeznička Stanica Žepče]] Kroz mjesto prolazi magistralna cesta [[Sarajevo]] – Zenica – Doboj – [[Bosanski Brod]] – [[Slavonski Brod]], te željeznička pruga [[Željeznička pruga Sarajevo – Ploče|Ploče – Sarajevo]], [[Željeznička pruga Bosanski Šamac – Sarajevo|Sarajevo – Bosanski Šamac]]. Žepče se nalazi između 18° 2’ geografske dužine i 44° 25’ geografske širine, te na 219 m [[nadmorska visina|nadmorske visine]]. Općina Žepče ima 30 000 stanovnika i ima 600 gospodarskih subjekata. Kroz Žepče protječe rijeka [[Bosna (rijeka)|Bosna]]. Žepče se nalazi u dolini, a okružen je planinama koje su pogodne za planinarenje i lovni turizam. Na sjevernoj strani doline nalazi se plodno Žepačko polje. U neposrednoj blizini Žepča i u samom Žepču nalazi se 14 izvora mineralne vode. Jedan od najbogatijih izvora vode nalazi se u naselju Bistrica, 3 kilometra udaljen od Žepča, prema [[Zavidovići]]ma. === Klima === Žepče ima umjereno-kontinentalnu klimu s prilično oštrim zimama i toplim ljetima. Na klimu znatno utječe geografski položaj, reljef (u ovom slučaju kotlinski) kompleksi zelenih površina i rijeka Bosna. Područje je potpuno otvoreno prema sjeveru europskog kopna, pa je tijekom zime izloženo utjecaju hladnih zračnih masa sa sjeveroistoka. Zimi na ovo područje ima veliki utjecaj i sibirska anticiklona koja donosi izrazito niske temperature, čak i ispod -25°C, dok visoki planinski lanac Dinarida, na jugu, sprječava značajniji utjecaj Mediterana na klimu ovog područja. U zimskim mjesecima česta je pojava i temperaturnog obrata (temperatura s porastom visine raste), a uz tu pojavu javlja se i magla i niska naoblaka koja zna potrajati i po nekoliko dana, donoseći vrlo hladno vrijeme uz ujednačene temperature zraka, bez velike dnevne amplitude. Srednja godišnja temperatura zraka iznosi 10,7°C. Siječanj je najhladniji mjesec sa srednjom mjesečnom temperaturom zraka od -0,4°C, dok je kolovoz najtopliji sa srednjem mjesečnom temperaturom zraka od 20,5°C. Izraženo je godišnje kolebanje temperature zraka, kao i visoka amplituda apsolutnih ekstremnih temperatura, koja odražava visok stupanj kontinentalnosti klime. Najniža temperatura izmjerena je 13. siječnja 2003.,a iznosila je -27,5°C, dok je najviša temperatura zabilježena 14. kolovoza 2003., a iznosila je 39,5°C. ''Napomena-klimatološki podaci uzeti s meteorološke postaje Donji Lug.'' Godišnji hod temperature po mjesecima: {| class="wikitable" |- | '''Mjesec''' || siječanj || veljača || ožujak || travanj || svibanj || lipanj || srpanj|| kolovoz || rujan || listopad || studeni || prosinac |- align = "center" | '''Temperatura''' ([[°C]]) || -0,4 || 1,9 || 6,0 || 10,0 || 15,6 || 18,9 || 20,4 || 20,3 || 15,1 || 11,4 || 5,8 || 0,3 |- |} == Stanovništvo == {{glavni|Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Žepče}} Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz [[1991.]] godine, općina Žepče imala je 22 966 stanovnika, raspoređenih u 23 naselja. {| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;" |- style="background: #E9E9E9" |colspan ="7" | '''Stanovništvo općine Žepče''' |- | '''godina popisa''' | '''[[2013.]]''' | '''[[1991.]]''' * | '''[[1991.]]''' | '''[[1981.]]''' | '''[[1971.]]''' |- |'''Bošnjaci/Muslimani''' |11.727 (38,81 %) |11.676 (35,54 %) |10.820 (47,11 %) |8769 (44,39 %) |7531 (44,54 %) |- |'''Hrvati''' |17.801 (58,91 %) |17.916 (54,53 %) |9100 (39,62 %) |7813 (39,55 %) |7174 (42,43 %) |- |'''Srbi''' |501 (1,66 %) |2398 (7,30 %) |2278 (9,91 %) |2004 (10,14 %) |2028 (11,99 %) |- |'''Jugoslaveni''' | | |546 (2,37 %) |832 (4,21 %) |56 (0,33 %) |- |'''ostali i nepoznato''' |190 (0,63 %) |866 (2,64 %) |222 (0,96 %) |336 (1,70 %) |117 (0,69 %) |- |'''ukupno''' |'''30.219''' |'''32.856''' |'''22.966''' |'''19.754''' |'''16.906''' |} * Općina u promijenjenim granicama 1991. godine. ====Žepče (naseljeno mjesto), nacionalni sastav ==== {| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;" |- style="background: #E9E9E9" |colspan ="7" | '''Žepče''' |- | '''godina popisa''' | '''[[1991.]]''' | '''[[1981.]]''' | '''[[1971.]]''' |- |'''Bošnjaci/Muslimani''' |3367 (60,43 %) |2337 (54,89 %) |2242 (69,86 %) |- |'''Hrvati''' |1450 (26,02 %) |935 (21,96 %) |637 (19,85 %) |- |'''Srbi''' |270 (4,84 %) |252 (5,91 %) |227 (7,07 %) |- |'''Jugoslaveni''' |381 (6,83 %) |640 (15,03 %) |33 (1,02 %) |- |'''ostali i nepoznato''' |103 (1,84 %) |93 (2,18 %) |70 (2,18 %) |- |'''ukupno''' |'''5571''' |'''4257''' |'''3209''' |} === Popis Hrvata katolika u Žepču 1743. === * broj sela: 6 * broj kuća: 74 * odrasli: 368 * djeca: 258 * ukupno stanovnika: 626<ref> [[Dominik Mandić]]: Chroati catholici Bosnae et Hercegovinae in descriptionibus annis 1743 et 1768 exaratis; Hrvatski povijesni institut; Chicago-Roma, 1962. </ref> == Naseljena mjesta == [[Adže]], [[Begov Han]], [[Bistrica (Žepče, BiH)|Bistrica]], [[Bljuva]], [[Brankovići (Žepče, BiH)|Brankovići]], [[Čusto Brdo]], [[Debelo Brdo (Žepče, BiH)|Debelo Brdo]], [[Donji Lug]], [[Globarica]], [[Goliješnica]], [[Golubinja]], [[Gornja Golubinja]], [[Gornja Lovnica (Žepče, BiH)|Gornja Lovnica]], [[Gornji Lug]], [[Grabovica (Žepče, BiH)|Grabovica]], [[Komšići]], [[Lupoglav (Žepče, BiH)|Lupoglav]], [[Ljeskovica (Žepče, BiH)|Ljeskovica]], [[Ljubatovići]], [[Ljubna]], [[Matina]], [[Mračaj (Žepče, BiH)|Mračaj]], [[Orahovica (Žepče, BiH)|Orahovica]], [[Osova]], [[Ozimica]], [[Papratnica]] (dio), [[Pire (Žepče, BiH)|Pire]], [[Ponijevo]], [[Radunice]], [[Ravne Donje]], [[Ravne Gornje]], [[Selište (Žepče, BiH)|Selište]], [[Tatarbudžak]], [[Varošište (Žepče, BiH)|Varošište]], [[Vašarište]], [[Vinište (Žepče, BiH)|Vinište]], [[Vitlaci]], [[Vrbica (Žepče, BiH)|Vrbica]], [[Želeće]], [[Željezno Polje]] i [[Žepče]]. == Uprava == == Granice općine == [[Datoteka:Zepce_nova.JPG|mini|desno|170px|Stare (tanke crte) i nove (debele crte) općinske granice. Boje označavaju nacionalni sastav naselja:<br /> {{legenda|#D74600|Hrvati}} {{legenda|#0080E8|Srbi}} {{legenda|#02B55B|Muslimani}}]] [[2001.]] promijenjene su granice općine tako da su u žepačku općinu ušla i sljedeća sela iz susjednih općina [[Zavidovići]] i [[Maglaj]]: Adže, Pire, Ponijevo, Matina, Ljubatovići, Grabovica, Čustovo Brdo, Komšići, Radunice i Globarica koja su do tada pripadala općini Maglaj, i naselja Brankovići, Donji Lug, Gornji Lug, Vrbica, Debelo Brdo, Osova, Vinište i Gornja Lovnica koja su do tada pripadala općini Zavidovići.<ref>[http://www.ohr.int/decisions/mo-hncantdec/default.asp?content_id=6509 Zakon o izmjeni granica općine Žepče] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924055409/http://www.ohr.int/decisions/mo-hncantdec/default.asp?content_id=6509 |date=24. rujna 2015. }}, OHR, preuzeto 15. studenoga 2013.</ref> == Ime == Ime Žepče izvedeno je iz latinske riječi ''emtio'' (kupnja). Izvođenjem -xemtio-xepcio-xepce- dolazimo od imena Žepče.<ref name="Žepačka dijaspora">[http://zepackadijaspora.com/povijest/ Žepačka dijaspora] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180828084036/http://zepackadijaspora.com/povijest/ |date=28. kolovoza 2018. }} ''Povijest'' (pristupljeno 5. prosinca 2017.)</ref> == Povijest == === Prapovijest === Kraj naseljen još u prapovijesti. Bogat je nalazištima i tragovima ljudskih naselja iz neolita i brončanog doba.<ref name="Žepačka dijaspora"/> === Antika === Naseljen u rimskom dobu. Bogata nalazišta iz vremena rimske države.<ref name="Žepačka dijaspora"/> === Srednjovjekovna Bosna === U vrelima je zapisano da Žepče održava trgovačke veze s [[Dubrovačka Republika|Dubrovačkom Republikom]] potkraj 12 stoljeća.<ref name="Žepačka dijaspora" /> Žepče se prvi put spominje [[14. listopada]] [[1458.]] godine u povelji [[Stjepan Tomaš Kotromanić|Stjepana Tomaša]], te je taj nadnevak uzet za dan općine Žepče.<ref>{{Citiranje weba|url=https://enciklopedija.hr/clanak/67695|title=Žepče|work=www.enciklopedija.hr|accessdate=2020-12-25}}</ref> Za vrijeme turske vlasti bio je manja utvrda. Kralj je boravio u Žepču i tom prigodom izdao povelju žepačkome [[logotet]]u Stjepanu Ratkoviću.<ref name="Žepačka dijaspora" /> Prvu katoličku crkvu u Žepču izgradio je u blizini [[Žepačka kula|žepačke kule]] bosanski kralj [[Stjepan Tomaš Kotromanić|Stjepan Tomaš]] [[1446.]] godine, a bila je posvećena [[katolička crkva sv. Tome u Žepču|sv. Tomi]]. Najstarija osnovana katolička župa u žepačkom kraju je [[Osova]], s kojom je u svezi svetište Velike Gospe.<ref name="Žepačka dijaspora"/> === Osmanska Bosna === Godine [[1568.]] pretpostavlja se da je u Žepču izgrađena glavna [[džamija Ferhadija u Žepču|džamija Ferhadija]], a izgradio ju je [[Ferhad-beg]], koga su u Žepču zvali Ferhad paša.<ref name="Žepačka dijaspora"/> U osmanska vremena u Žepče dolaze Židovi. Zadržavaju se i od 17. stoljeća imaju svoje groblje. Oko [[1865.]] u [[Ponijevo|Ponijevu]] u žepačkoj općini izdavan je satirično-polemični list [[Bismillah (satirično-polemični list)|Bismillah]] urednika fra Franje Momčinovića.<ref name="Žepačka dijaspora"/> === Austro-Ugarska === [[Austro-Ugarska]] zauzela je Žepče 7. kolovoza 1878.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Samardžić|first=Ante|date=2023|title=NELINEARNE OPERACIJE: JEDAN PRIMJER IZ 1878. GODINE|url=https://hrcak.srce.hr/clanak/458933|format=|journal=Polemos: časopis za interdisciplinarna istraživanja rata i mira|volume=XXVII|issue=52|pages=161.|access-date=8. srpnja 2026.|archive-date=23. lipnja 2026.|archive-url=https://web.archive.org/web/20260623105505/https://hrcak.srce.hr/clanak/458933|url-status=dead}}</ref> U Austro-Ugarskoj sjedište kotara u [[Travnički okrug|Travničkom okrugu]].<ref name="Deutsche Schutzgebiete">(): [http://www.deutsche-schutzgebiete.de/kuk_bosnien-herzegowina.htm ''Bosnien-Herzegowina - Kronland der k. u. k. Monarchie''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161231130333/http://www.deutsche-schutzgebiete.de/kuk_bosnien-herzegowina.htm |date=31. prosinca 2016. }}, Deutsche Schutzgebiete. Pristupljeno 4. svibnja 2017. (njemački)</ref> Pravoslavna crkva u Žepču izgrađena je [[1894.]] godine i posvećena je [[pravoslavna crkva Rođenja Presvete Bogorodice u Žepču|Rođenju]] [[Bogorodica|Presvjete Bogorodice]]. Građanska čitaonica osnovana je 1880. godine. 4. listopada 1880. Žepče je dobilo Državnu pučku školu.<ref name="Žepačka dijaspora"/> === Kraljevina Jugoslavija === Od 1929. godine u [[Drinska banovina|Drinskoj banovini]]. [[Banovina Hrvatska]] osnovana 1939. nije obuhvatile hrvatski naseljeno Žepče. Nakon stvaranje Banovine, Seljačko-demokratska koalcija tražila je da se kotar Žepče priključi Banovini Hrvatskoj.<ref>Hrvati izvan banovine, Hrvatski dnevnik, 29. kolovoza 1939., str. 3 </ref><ref>Hrvati u kotaru Žepče; Hrvatski dnevnik, 31. kolovoza 1939., str. 5</ref> === NDH === U NDH dio [[Velika župa Lašva-Glaž|Velike župe Lašva-Glaž]], [[Velika župa Lašva-Pliva|Velike župa Lašva-Pliva]] u kojima je bio sjedište kotarske oblasti.<ref name="Bućin219"> Rajka Bućin: [https://hrcak.srce.hr/clanak/15826 Prilog poznavanju institucija: zakonski okvir rada velikih župa NDH], Arh. vjesn., god. 44 (2001.), str. 219. </ref> Kotarska oblast Žepče obuhvaćala je općine Novi Šeher, Vozuće (sjedište Gare), Zavidoviće i Žepče.<ref name="Pilić-Matković">Stipo Pilić i Blanka Matković: [http://www.academia.edu/1773259/BORBE_ZA_TRAVNIK_U_LISTOPADU_1944 Borbe za Travnik u listopadu 1944.], Bosna Franciscana, Franjevačka bogoslovija, Sarajevo, BiH, br.35, 2011,, str. 133-172</ref><ref name="Bućin"> Rajka Bućin: [https://hrcak.srce.hr/clanak/15826 Prilog poznavanju institucija: zakonski okvir rada velikih župa NDH], Arh. vjesn., god. 44 (2001.), str. 219</ref> === Titova Jugoslavija === === Žepče za vrijeme rata 90-ih godina 20. stoljeća=== Za vrijeme rata u BIH Žepče je obranjeno nadljudskim naporima HVO-a. [[Datoteka:Hrvatske zajednice.PNG|mini|[[Hrvatska zajednica Srednja Bosna]] (Žepče), između Usore i Herceg-Bosne]] [[Datoteka:Patch_of_111._xp_brigade_Zepce.svg|mini|Oznaka 111. xp brigade Žepče]] Dana 27. siječnja 1992., osnovana je [[Hrvatska zajednica Srednja Bosna]], čiji je teritorij jednak današnjoj općini Žepče. S obzirom na situaciju, bilo je prirodno da se otvaranjem komunikacije preko [[Dubrave (Teslić, BiH)|Dubrava]] područja od Studenaca do Rajševa, južni dio [[Hrvatska zajednica Usora|Hrvatske zajednice Usore]] (Komušina) uveže s Hrvatskom zajednicom Srednjom Bosnom, odnosno sa Žepčem, što je i učinjeno 24. svibnja 1992. Već sljedeći dan kreće velika ofenziva u predjelu [[Komušina Gornja|Gornje Komušine]], koja se u narednim tjednima proširuje i s teslićke strane napadom na Studence. Sve regionalne zajednice su zajednički povezane u travnju 1992. godine, osnivanjem [[HVO|Hrvatskog vijeća obrane]]. Potkraj 1992. godine, na sastanku u Travniku pod predsjedanjem Mate Bobana je donesena odluka da se sve hrvatske zajednice ujedine u vrhovnu, [[Herceg-Bosna|Hrvatsku zajednicu Herceg-Bosnu]], tako je Žepče pristupilo Herceg-Bosni. S početkom [[Rat u BiH|srpske agresije na Bosnu i Hercegovinu]] žepački kraj zajednički brane [[Hrvati]] i Muslimani organizirani politički i vojno kroz [[HVO]]. Muslimani i Hrvati su imali zajedničku ratnu bolnicu, zajedničke ratne medicinske ekipe, borili se skupa na bojišnicama. S prvim ratnim okršajima između Bošnjaka i Hrvata i u Žepču rastu međusobne napetosti. Bošnjaci napuštaju bojišnice, čak bježe iz rovova pa zbog toga neke linije "pucaju" i ginu hrvatski vojnici, a mnogi su ranjeni. Kada je formirana [[Armija BiH]] u Žepču, napetosti su još veće. Na katolički blagdan [[Sveti Ivan Krstitelj|Sv. Ivana Krstitelja]], [[24. lipnja]] [[1993.]] godine, dok se služila sveta misa, počeo je napad bošnjačkih snaga na Žepče. Napadnuto je Žepče, ali i sela [[Papratnica]], [[Bistrica (Žepče, BiH)|Bistrica]], [[Ljeskovica (Žepče, BiH)|Ljeskovica]] i [[Novi Šeher]]. Žepački HVO uspio je zaustaviti taj bošnjački napad. Žepački kraj od toga sukoba je u potpunom okruženju [[VRS|srpskih snaga]] s jedne i [[Armija BiH|Armije BiH]] s druge strane. Borbe su žestoke, s mnogo ranjenih i poginulih vojnika je na sve tri strane. Žepče se našlo u okruženju većinski muslimanske Armije BiH iz pravaca Zenice, Maglaja i Zavidovića. Uz mnoge žrtve Žepče nije palo i nije doživjelo sudbinu Hrvata iz sela [[Kiseljak]]a - općina Žepče (30 žrtava koje je pogubila Armija BiH), [[Željezno polje]] - općina Žepče (43 ubijena Hrvata koje je pogubila Armija BiH) ili sela [[Dusina|Dusine]] u zeničkoj općini koje je 26. siječnja 1993. masakrirano koje je pogubila VII. muslimanska brdska brigada čijim je drugim bataljunom zapovijedao [[Šerif Patković]] zvani Geler, danas ministar branitelja FBiH. Datum 26. siječnja 1993. uzima se i kao početak muslimansko-hrvatskog rata. Strahovit zločin nad hrvatskim civilima počinili su vojnici Armije BiH [[16. kolovoza]] [[1993.]] godine u selu Kiseljaku, istočno od Žepča (vidi [[Pokolj u Kiseljaku 16. kolovoza 1993.]]). Preobučeni u uniforme vojnika HVO-a, diverzanti 303. i 314. brigade III. korpusa Armije BiH neometano su, predvečer upali u to hrvatsko selo. Vojnici HVO-a bili su iznenađeni i dok su se konsolidirali i stali odupirati, vojnici Armije BiH počinili su zločine nad starcima, ženama i djecom. Vatrenim i hladnim oružjem život su izgubile 43 osobe. Kada su upali u selo, vojnici Armije BiH iz kuća su istjerali civile i postavili ih kao živi zid prema lokalnoj postrojbi HVO-a. Zaprepašteni zločinom u selu Kiseljak nad običnim ljudima, čak invalidima i djecom, Hrvati žepačkog kraja vapili su za pomoć i zaštitu. Predsjednik HVO-a Žepča i dopredsjednik [[HDZ BiH|HDZ-a Bosne i Hercegovine]] Perica Jukić, u svom otvorenom pismu upućenom između ostalih i [[kardinal]]u [[Franjo Kuharić|Franji Kuhariću]] kao i cjelokupnoj međunarodnoj javnosti za taj ratni zločin optužio je izravno [[Alija Izetbegović|Aliju Izetbegovića]]. Bošnjačke civilne i vojne vlasti nisu dopuštale inozemnim novinarima pristup Žepču, kao ni humanitarnim organizacijama i europskim promatračima, blokiranjem putova i polaganjem mina. U sukobu Armije BiH i HVO-a na području općine Žepče ubijeno je 96 Hrvata, a 4000 ih je pronašlo spas u zbjegu u [[Hercegovina|Hercegovinu]] ili [[Hrvatska|Hrvatsku]]. Ratne 1994. [[Hrvatska salezijanska provincija]] primila je poziv Ordinarijata Vrhbosanske nadbiskupije i općinskih vlasti Žepča da preuzme brigu oko izgradnje i vođenja [[Katolički školski centar Don Bosco u Žepču|Katoličkog školskog centra]] u Žepču, što je prihvatila. Sljedeće godine došla je prva skupina salezijanaca i uključila se u odgojno-obrazovni rad u srednjoj školi. Katolički školski centar gradi se od 1997. godine, kad je položen kamen temeljac. Žepačka općina darovala je zemljište za izgradnju, površine 70 000 m². 1999. je proradila Tehničko-obrtnička škola. Na godinu je proradila Opća gimnazija. Godine 2003. izgrađena je upravna zgrada KŠC-a i prostori za salezijansku zajednicu. Nova školska radionica gradi se od 2004. godine.<ref>[https://narod.hr/kultura/31-sijecnja-sveti-ivan-don-bocso-zasto-salezijanci-znak-zivota-hrvate-zepca Narod.hr] Petar Horvatić: ''31. siječnja sveti Ivan don Bosco – zašto su salezijanci znak života za Hrvate Žepča?''; 31. siječnja 2017. (pristupljeno 5. prosinca 2017.)</ref> == Gospodarstvo == Nakon rata izrazito se razvija [[malina]]rstvo i [[voćarstvo]] u kulturama koje tradicionalno uspijevaju u ovim krajevima: [[jabuka|jabuke]], kruške i [[orah|orasi]]. Zbog plodnog tla razvijena je i [[poljoprivreda]]. Postoji i nekoliko tvornica: *"''Mahnjača''" - kožna industrija, sada u stečaju *"''Galanterija''" - industrija drveta, ne radi punim kapacitetom U Žepču postoji mnogo trgovina i kafića. == Poznate osobe == {{glavni|:Kategorija:Životopisi, Žepče}} * fra [[Vjeko Ćurić]], hrvatski svećenik, misionar, mučenik * [[Nedžad Ibrišimović]], bošnjački književnik * [[Marko Jozinović]], vrhbosanski nadbiskup * [[Ismet Muftić|Ismet ef. Muftić]], zagrebački muftija * [[Ilhamija Žepčak]], bošnjački alhamijado pjesnik i vjerski pisac == Spomenici i znamenitosti == '''Spomenik sv. Ante''' nalazi se na staroj cesti prema selu Donje Ravne, niže pruge, star oko pet stotina godina. Ovaj kršćanski spomenik se nekada prije nalazio nekih petstotinjak metara dalje pa je premješten, na sadašnju lokaciju. Razlog tomu je od velike etičke i moralne važnosti; naime zemlju na kojoj se sad nalazi je bila nekad davno posjed jednog Muslimana kojem se razboljelo dijete. Čovjek, koji je želio spasiti svoje dijete se i zavjetovao svetom Anti s obećanjem; ako ozdravi da će darovati dio zemlje za njegov spomenik. To je na sveopću sreću i uslijedilo. '''Židovsko groblje''', staro preko 300 godina. '''Spomenik radničkoj klasi''' podignut je za vrijeme [[SFRJ]]. == Obrazovanje == U općini Žepče postoji pet osnovnih škola, četiri redovne i jedna paralelna: * Osnovna škola "Žepče", Žepče * Osnovna škola "Fra Grga Martić", Ozimica * Osnovna škola "Begov Han", Begov Han * Osnovna škola "Abdulvehab Ilhamija", Željezno polje * Osnovna Glazbena škola "Katarina Kosača Kotromanić", Žepče Škole imaju petnaest, a Glazbena škola osam područnih odjela. Na području Općine djeluju i četiri srednje škole, kojima je osnivač Općina: * Srednja mješovita škola "Žepče" * Srednja Glazbena škola "Katarina Kosača Kotromanić" * Gimnazija KŠC-a Don Bosco * Tehničko-obrtnička škola KŠC-a Don Bosco [[Katolički školski centar Don Bosco u Žepču|Katolički školski centar "Don Bosco"]] je ustanova kojom upravljaju katolički redovnici [[salezijanci]]. Pri KŠC-u od 2021. godine djeluje Učenički dom. Ovaj školski centar je jedan od najopremljenijih u BiH. Učenici su upisani u četverogodišnje gimnazijske, tehničke i umjetničke programe te razne trogodišnje programe za obrtnička zanimanja. Gotovo 90 % učenika nastavlja obrazovanje nakon osnovne škole. == Mediji == * [[Radio postaja Žepče]] 95,9 MHz * [[Radio Žepče]] 88,2 i 101,6 MHz == Kultura == U Žepču djeluje nekoliko KUD-ova. U Žepču Hrvati katolici njeguju izvornu glazbu koja se svira na šargiji i violini uz pratnju dvojice pjevača. Pjesama su lirske-domoljubne, lirske ljubavne, pejzažne i lirske-socijalne. Održavaju se mnoge etno manifestacije, prela, sijela, večeri izvorne glazbe, ali treba naglasiti da mnoge priredbe nisu institucionalizirane niti komercijalizirane. Žepčake - Hrvate krasi slično kao i kod Šokaca iz Slavonije velika ljubav prema zemlji na kojoj žive, pjesmi, ženama, dobroj hrani i dobrom piću. == Šport == * [[NK Žepče]] * [[NK Don Bosco Žepče|NK Don Bosco]] * [[KK Orlovik]] * [[KK Žepče]] * [[Teniski Klub "CLUB T" Žepče]] Žepče * [[Rukometni klub Žepče]] (www.rkzepce.com ) * [[Kajak-kanu klub "550"]] Žepče * [[ŽOK Žepče]] * [[OK Žepče]] * [[KK Ipon Žepče]] * [[Plesni klub LDF Žepče]] Od 2013. održava se ''Božićni malonogometni turnir Žepče''. == Izvori == {{izvori}} * Knjiga: "Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.", statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo. * internet - izvor, "Popis po mjesnim zajednicama" - http://www.fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacion-po-mjesnim.pdf ==Galerija== <center> <gallery> datoteka:Zepce 004.jpg | datoteka:Zepce 006.jpg | datoteka:Zepce 007.jpg | | </gallery> </center> == Unutarnje poveznice == *[[Bošnjačko-hrvatski sukob: Zenica i Žepče]] *[[Gradski stadion Žepče]] == Vanjske poveznice == [http://www.opcina-zepce.com/ Službene stranice općine Žepče] {{Mrva-BH-op}} {{Žepče}} {{BiH}} [[Kategorija:Općine u Federaciji Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Naselja u Zeničko-dobojskoj županiji]] [[Kategorija:Žepče| ]] kdbyo5kg01f1kqb8l09v1ikgwl3d90h 0 31052 7615809 6254134 2026-10-09T19:20:37Z Divna Jaksic 974 Infookvir 7615809 wikitext text/x-wiki {{Infookvir znanstvenik | ime = François Jacob | slika = François Jacob nobel.jpg | slika_širina = | naslov = | datum_rođenja = [[17. lipnja]] [[1920.]] | mjesto_rođenja = [[Nancy]] | datum_smrti = [[19. travnja]] [[2013.]] | mjesto_smrti = [[Pariz]] | prebivalište = | narodnost = | etnicitet = | državljanstvo = {{ZD+X|FRA}} | religija = | poznat_po = | polje = [[Mikrobiologija]], [[genetika]] | radna_institucija = | alma_mater = | doktorski_mentor = | doktorski_studenti = | nagrade = 1965. [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu]] | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | web_stranica = | fusnote = }} '''François Jacob''' ([[Nancy]], [[17. lipnja]] [[1920.]] – [[Pariz]], [[19. travnja]] [[2013.]]), [[Francuska|francuski]] mikrobiolog i genetičar. Od [[1960.]] godine je na čelu Odjela za celularnu genetiku ''Pasteurova instituta''. Od [[1964.]] godine profesor na ''Collèdge de France''. Istraživao je [[kromosom]]e i funkciju pojedinih [[gen]]a (genetička kontrola sinteze [[enzim]]a i [[virus]]a). S [[Jacques Monod|Jacquesom Monodom]] formulirao pojam [[operon]]. S Monodom i Andre Lwofom dobitnik [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Nobelove nagrade za medicinu]] [[1965.]] godine. == Literatura == *[[Opća enciklopedija JLZ]] == Vanjske poveznice == *[http://nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1965/jacob-bio.html Nobelova nagrada - životopis] {{eng oznaka}} {{Mrva-nobel-medicina}} {{Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu}} {{GLAVNIRASPORED:Jacob, François}} [[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za fiziologiju ili medicinu]] [[Kategorija:Francuski biolozi]] js2t1fdwdv4asnadwwdxvuehu0b7bf2 0 31060 7615668 7347752 2026-10-09T13:26:15Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Redovi Placentalia|Redovi Placentalia]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7615668 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Zvijeri | slika = Carnivora.jpg | slika_širina = 240px | slika_opis = | regnum = [[Životinje|Animalia]] | phylum = [[Svitkovci|Chordata]] | subphylum = [[Kralježnjaci|Vertebrata]] | classis = [[Sisavci|Mammalia]] | subclassis = [[Theria]] | infraclassis = [[Placentalia]] | ordo = '''Carnivora''' | ordo_autorstvo = [[Thomas Edward Bowdich|Bowdich]], [[1821.]] | razdioba_stupanj = [[Porodica (taksonomija)|Porodice]] | razdioba = Vidi [[#Razdioba|tekst]] }} '''Zvijeri''' (''Carnivora'') su [[Red (taksonomija)|red]] unutar [[Razred (taksonomija)|razreda]] [[sisavci|sisavaca]] (''Mammalia''). Često ih se naziva još i '''grabežljivcima'''. Naziv ''Carnivora'' je sastavljen od [[latinski]]h riječi ''caro'', ''carnis'' (meso) i ''voro'' (gutati), što bi značilo da su [[mesožderi]]. To, međutim, nije sasvim točno - najveći dio životinja iz reda ''Carnivora'' su zapravo ''omnivor'', što znači da su [[svežderi]]. Jedu bobice, travu, ponekad lišće ali i korijenje. Jedina iznimka je medvjed [[panda]] koji jede isključivo biljnu hranu, pa je prema tome ''herbivor'', dakle [[biljožder]]. S oko 270 vrsta zvijeri su red s najviše vrsta unutar razreda sisavaca, a sastoje se od velikog broja specijaliziranih oblika. Žive na svim kontinentima osim na [[Antarktika|Antarktici]], ali se ne smije zaboraviti da ih nije bilo niti u [[Australija (kontinent)|Australiji]]. [[Dingo|Dinga]] su na kopno tog kontinenta donijeli ljudi. Istina, tu su i ranije živjeli veliki [[mesožderi]], ali to su [[gmazovi]] i [[tobolčari]]. Zvijeri su životinje čopora koje borbom između sebe utvrđuju svoje mjesto na rang ljestvici, a osim toga moraju i loviti za one koji su na ljestvici iznad njih. == Čeljust i zubalo == [[Datoteka:RenardCrâne.jpg|mini|200px|lijevo|Lubanja [[crvena lisica|lisice]] ]] Zubalo zvijeri je građeno prema [[formula zubala|formuli zubala]] 3-1-4-3. Ono je simetrično za gornje i donje zubalo, i gledano od sredine to su: 3 sjekutića, jedan očnjak, 4 prednja kutnjaka i 3 kutnjaka. Izraženost pojedinih zubi je od vrste do vrste različit, pri čemu su očnjaci (zub "hvatač") uvijek izraženo dugački. Zub "derač" je uvijek prvi kutnjak (na slici iznad oznake za 20 [[cm]]). Drugi su kutnjaci, za razliku od "derača", uglavnom manji. Prvi prednji kutnjak u donjoj čeljusti također može biti razvijeniji kako bi podržao "derača", a zajedno s njim i gornjim "deračem" može poslužiti za odvajanje pojedinih dijelova lovine. Donja čeljust je tako uglavljena u gornju da se može pokretati samo gore-dole i ne dozvoljava pomicanje u stranu kao što je potrebno za žvakanje. To znači, da zvijeri '''ne mogu''' žvakati. == Organi == Kako zvijeri uglavnom nisu "specijalisti" kod izbora hrane, njihov [[probavni sustav]] je u usporedbi s [[biljožderi]]ma (a posebno [[preživači]]ma) prilično primitivan i zbog toga ima veću sposobnost prilagodbe. Probavni trakt se sastoji samo od [[želudac|želuca]] i jednog relativno kratkog crijeva. Ženke zvijeri imaju [[maternica|maternicu]] s dva "roga" a na trbuhu [[mliječna žlijezda|mliječne žlijezde]]. Mužjaci zvijeri imaju kost u [[penis]]u ([[baculum]]), a mošnje su smještene izvan trbušne šupljine. == Sistematika == {{anchor|Razdiba}} Klasični pristup je zvijeri dijelio u dvije grupe, i to na ''kopnene'' i ''vodene zvijeri''. Pri tome su se pod vodenim zvijerima podrazumijevali svi [[tuljani]], a pod kopnenim sve zvijeri koje žive na kopnu. Ta se podjela, prema današnjim spoznajama, smatra zastarjelom jer su se tuljani razvili od psolikih životinja, pa ih se prema tome danas i svrstava u tu skupinu. Danas je općeprihvaćena razdioba porodica na [[psolike životinje|psolike]] i [[mačkolike životinje|mačkolike]] (''vidi taksokvir uz tekst''). * Natporodica [[Psoliki|Canoidea]]<br/> ** [[Psi|Canidae]]<br/> ** [[Kune|Mustelidae]]<br/> ** [[Morževi|Obodenidae]]<br/> ** [[Ušati tuljani|Otariidae]]<br/> ** [[Tuljani|Phocidae]]<br/> ** [[Mali medvjedi|Procyonidae]]<br/> ** [[Medvjedi|Ursidae]]<br/> * Natporodica [[Mačkolike životinje|Feloidea]]<br/> ** [[Mačke|Felidae]]<br/> ** [[Mungosi|Herpestidae]]<br/> ** [[Hijene|Hyanidae]]<br/> ** [[Cibetke|Viverridae]] == Značenje == Veliki broj zvijeri je danas '''akutno''' ugrožen, uglavnom zbog svog [[krzno|krzna]], od kojeg se izrađuje luksuzna [[odjeća]], zatim jer se neke smatraju vrlo poželjnim [[lov]]ačkim [[trofej]]em, ili ih se ubija jer se smatra da ugrožavaju "domaće" ili "korisne" [[životinja|životinje]]. Neke vrste ljudi drže kao kućne životinje (prije svega [[domaća mačka]] i [[domaći pas]]). Osim toga, razne vrste [[kune|kuna]] se uzgajaju radi njihovog [[krzno|krzna]] ali i radi mogućeg korištenja za lov na [[kunići|kuniće]] i [[zečevi|zečeve]]. Treba, međutim, napomenuti, da je skupina životinja koje su mesožderi puno šira od ovdje obrađenih, jer postoji čitav niz i drugih vrsta životinja koje se ne smatra zvijerima, a hrane se '''isključivo''' mesom. == Vanjske poveznice == {{Wikivrste|Carnivora}} * [http://www.prirodopis.com/Animalia/Carnivora/mesozderi.htm Mesožderi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211218230936/https://smrtsecure-eml.com/smartlink/?a=76462&sm=466&mt=5 |date=18. prosinca 2021. }} {{mrva-život}} [[Kategorija:Zvijeri| ]] mykgrvcvpp8nh1omhw3th7zr0z48w9x 7615671 7615668 2026-10-09T13:26:45Z Argo Navis 852 7615671 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Zvijeri | slika = Carnivora.jpg | slika_širina = 240px | slika_opis = | regnum = [[Životinje|Animalia]] | phylum = [[Svitkovci|Chordata]] | subphylum = [[Kralježnjaci|Vertebrata]] | classis = [[Sisavci|Mammalia]] | subclassis = [[Theria]] | infraclassis = [[Placentalia]] | ordo = '''Carnivora''' | ordo_autorstvo = [[Thomas Edward Bowdich|Bowdich]], [[1821.]] | razdioba_stupanj = [[Porodica (taksonomija)|Porodice]] | razdioba = Vidi [[#Razdioba|tekst]] }} '''Zvijeri''' (''Carnivora'') su [[Red (taksonomija)|red]] unutar [[Razred (taksonomija)|razreda]] [[sisavci|sisavaca]] (''Mammalia''). Često ih se naziva još i '''grabežljivcima'''. Naziv ''Carnivora'' je sastavljen od [[latinski]]h riječi ''caro'', ''carnis'' (meso) i ''voro'' (gutati), što bi značilo da su [[mesožderi]]. To, međutim, nije sasvim točno - najveći dio životinja iz reda ''Carnivora'' su zapravo ''omnivor'', što znači da su [[svežderi]]. Jedu bobice, travu, ponekad lišće ali i korijenje. Jedina iznimka je medvjed [[panda]] koji jede isključivo biljnu hranu, pa je prema tome ''herbivor'', dakle [[biljožder]]. S oko 270 vrsta zvijeri su red s najviše vrsta unutar razreda sisavaca, a sastoje se od velikog broja specijaliziranih oblika. Žive na svim kontinentima osim na [[Antarktika|Antarktici]], ali se ne smije zaboraviti da ih nije bilo niti u [[Australija (kontinent)|Australiji]]. [[Dingo|Dinga]] su na kopno tog kontinenta donijeli ljudi. Istina, tu su i ranije živjeli veliki [[mesožderi]], ali to su [[gmazovi]] i [[tobolčari]]. Zvijeri su životinje čopora koje borbom između sebe utvrđuju svoje mjesto na rang ljestvici, a osim toga moraju i loviti za one koji su na ljestvici iznad njih. == Čeljust i zubalo == [[Datoteka:RenardCrâne.jpg|mini|200px|lijevo|Lubanja [[crvena lisica|lisice]] ]] Zubalo zvijeri je građeno prema [[formula zubala|formuli zubala]] 3-1-4-3. Ono je simetrično za gornje i donje zubalo, i gledano od sredine to su: 3 sjekutića, jedan očnjak, 4 prednja kutnjaka i 3 kutnjaka. Izraženost pojedinih zubi je od vrste do vrste različit, pri čemu su očnjaci (zub "hvatač") uvijek izraženo dugački. Zub "derač" je uvijek prvi kutnjak (na slici iznad oznake za 20 [[cm]]). Drugi su kutnjaci, za razliku od "derača", uglavnom manji. Prvi prednji kutnjak u donjoj čeljusti također može biti razvijeniji kako bi podržao "derača", a zajedno s njim i gornjim "deračem" može poslužiti za odvajanje pojedinih dijelova lovine. Donja čeljust je tako uglavljena u gornju da se može pokretati samo gore-dole i ne dozvoljava pomicanje u stranu kao što je potrebno za žvakanje. To znači, da zvijeri '''ne mogu''' žvakati. == Organi == Kako zvijeri uglavnom nisu "specijalisti" kod izbora hrane, njihov [[probavni sustav]] je u usporedbi s [[biljožderi]]ma (a posebno [[preživači]]ma) prilično primitivan i zbog toga ima veću sposobnost prilagodbe. Probavni trakt se sastoji samo od [[želudac|želuca]] i jednog relativno kratkog crijeva. Ženke zvijeri imaju [[maternica|maternicu]] s dva "roga" a na trbuhu [[mliječna žlijezda|mliječne žlijezde]]. Mužjaci zvijeri imaju kost u [[penis]]u ([[baculum]]), a mošnje su smještene izvan trbušne šupljine. == Sistematika == {{anchor|Razdiba}} Klasični pristup je zvijeri dijelio u dvije grupe, i to na ''kopnene'' i ''vodene zvijeri''. Pri tome su se pod vodenim zvijerima podrazumijevali svi [[tuljani]], a pod kopnenim sve zvijeri koje žive na kopnu. Ta se podjela, prema današnjim spoznajama, smatra zastarjelom jer su se tuljani razvili od psolikih životinja, pa ih se prema tome danas i svrstava u tu skupinu. Danas je općeprihvaćena razdioba porodica na [[psolike životinje|psolike]] i [[mačkolike životinje|mačkolike]] (''vidi taksokvir uz tekst''). * Natporodica [[Psoliki|Canoidea]]<br/> ** [[Psi|Canidae]]<br/> ** [[Kune|Mustelidae]]<br/> ** [[Morževi|Obodenidae]]<br/> ** [[Ušati tuljani|Otariidae]]<br/> ** [[Tuljani|Phocidae]]<br/> ** [[Mali medvjedi|Procyonidae]]<br/> ** [[Medvjedi|Ursidae]]<br/> * Natporodica [[Mačkolike životinje|Feloidea]]<br/> ** [[Mačke|Felidae]]<br/> ** [[Mungosi|Herpestidae]]<br/> ** [[Hijene|Hyanidae]]<br/> ** [[Cibetke|Viverridae]] == Značenje == Veliki broj zvijeri je danas '''akutno''' ugrožen, uglavnom zbog svog [[krzno|krzna]], od kojeg se izrađuje luksuzna [[odjeća]], zatim jer se neke smatraju vrlo poželjnim [[lov]]ačkim [[trofej]]em, ili ih se ubija jer se smatra da ugrožavaju "domaće" ili "korisne" [[životinja|životinje]]. Neke vrste ljudi drže kao kućne životinje (prije svega [[domaća mačka]] i [[domaći pas]]). Osim toga, razne vrste [[kune|kuna]] se uzgajaju radi njihovog [[krzno|krzna]] ali i radi mogućeg korištenja za lov na [[kunići|kuniće]] i [[zečevi|zečeve]]. Treba, međutim, napomenuti, da je skupina životinja koje su mesožderi puno šira od ovdje obrađenih, jer postoji čitav niz i drugih vrsta životinja koje se ne smatra zvijerima, a hrane se '''isključivo''' mesom. == Vanjske poveznice == * [http://www.prirodopis.com/Animalia/Carnivora/mesozderi.htm Mesožderi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211218230936/https://smrtsecure-eml.com/smartlink/?a=76462&sm=466&mt=5 |date=18. prosinca 2021. }} {{mrva-život}} [[Kategorija:Redovi Laurasiatheria]] [[Kategorija:Zvijeri| ]] rzx979dnkg5hv998cz4aoxbf7w9mp73 14 31724 7615669 7340874 2026-10-09T13:26:30Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Placentalia|Placentalia]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Redovi Laurasiatheria|Redovi Laurasiatheria]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7615669 wikitext text/x-wiki {| align=center id=toc | <center>{{kat:|Životinje}} <!-- > {{kat:|Pravi mnogostaničari}} > {{kat:|Bilateralne životinje}}--> > {{kat:|Svitkovci}} > <!--{{kat:|Lubanjci}}</small> > -->{{kat:|Kralježnjaci}} > {{kat:|Sisavci}} > {{kat:|Viši sisavci}} > {{kat:|Zvijeri}}</center> |} {{commonscat|Carnivora}} '''Zvijeri''' su red sisavaca koji obuhvaća sve [[mačkolike životinje|mačkolike]] i [[psolike životinje|psolike]] životinje. Većina su vrsta ove skupine mesojedi. {{catmore1|[[zvijeri]]ma}} [[Kategorija:Redovi Laurasiatheria]] mi6vx5buw3l7mhyixntz8dwm5wjvvj7 0 31939 7615547 5830973 2026-10-09T12:04:10Z Argo Navis 852 7615547 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Kama | slika = Kapfuchs-nachwuchs.jpg | slika_opis = Mladunci kama lisice | status = LC | status_system = IUCN3.1 | status_ref = <ref name="iucn status 11 November 2021">{{cite iucn |author=Hoffmann, M. |date=2014 |title=''Vulpes chama'' |volume=2014 |article-number=e.T23060A46126992 |doi=10.2305/IUCN.UK.2014-1.RLTS.T23060A46126992.en |access-date=11 November 2021}}</ref> | regnum = [[Životinje|Animalia]] | phylum = [[Svitkovci|Chordata]] | subphylum = [[Kralježnjaci|Vertebrata]] | classis = [[Sisavci|Mammalia]] | ordo = [[Zvijeri|Carnivora]] | familia = [[Psi|Canidae]] | genus = ''[[Lisice|Vulpes]]'' | species = '''''V. chama''''' | dvoimeno = ''Vulpes chama'' | dvoimeno_autorstvo = [[Andrew Smith (zoolog)|A Smith]], [[1833.]] }} '''Kama''' ({{lat.|Vulpes chama}}) je vrsta lisice iz porodice [[psi|pasa]] raširena na prostorima južne [[Afrika|Afrike]]. Zovu ju još "kapska lisica", "kama lisica" kao i "lisica srebrnih leđa". == Opis == Ova lisica ima crno do srebrno-sivo [[krzno]] s laganim žućkastim odsjajem na bokovima i trbušnoj strani. Vrh [[rep]]a je uvijek crn. Od vrha njuške do početka repa je dugačka od 45 do 61 [[cm]], rep joj je dug 30-40 [[cm]]. U [[rame]]nima je visoka 28-33 cm a teži između 3,6 do 5 [[kg]]. === Životni prostor === Kama lisica živi u jožnoj Africi, od [[Zimbabve]]a do [[Angola|Angole]]. Zadržava se pretežno na prostorima otvorene [[savana|savane]] i [[polupustinja]]. === Način života === To je životinja koja je aktivna pretežno noću. Lovi u savanama i [[stepa]]ma, najčešće pojedinačno, ali ju se u [[lov]]ačkim pohodima može sresti i u paru. Kao većina lisica, i ova je [[svežder]]. Hrani se malim [[sisavac|sisavcima]], [[gmazovi]]ma i [[strvina|strvinom]], te voćem i kukcima. Kama postaje spolno zrela s devet mjeseci, a životni vijek joj iznosi 10 godina. == Izvori == {{Izvori}} [[Kategorija:Vulpes]] pyklzryyydshmtr70b6qrlt9fn7l8ny 0 32455 7615639 7347767 2026-10-09T13:18:39Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Redovi Placentalia|Redovi Placentalia]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Redovi Euarchontoglires|Redovi Euarchontoglires]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7615639 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Primati | slika = Bonobo.jpg | slika_širina = 220px | slika_opis = [[Bonobo]] | regnum = [[Životinje|Animalia]] | phylum = [[Svitkovci|Chordata]] | classis = [[Sisavci|Mammalia]] | infraclassis = [[Placentalia]] | superordo = [[Euarchonta]] | ordo = '''Primates''' | ordo_autorstvo = [[Carl Linné|Linné]], [[1758.]] | razdioba_stupanj = [[Podred (biologija)|Podredovi]] | razdioba = *[[Haplorrhini]] ("Suhonosci") *[[Strepsirrhini]] ("Mokronosci") }} '''Primati''' (Primates) su red iz infrarazreda [[Placentalia]]. Znanost koja se bavi proučavanjem primata naziva se [[primatologija]]. Izraz '''[[majmun]]''' koji se koristio za taj red bio je zbunjujući, jer se zatim dijelio na podred ''pravih majmuna'' i podred ''polumajmuna''. Danas se primati dijele na podred [[Strepsirrhini]] i [[Haplorrhini]], a u ovaj drugi podred se ubrajaju i [[čovjekoliki majmuni]] ([[Hominoidea]]) uključujući i [[čovjek]]a ([[Homo sapiens]]). == Rasprostranjenost == [[Datoteka:Ring tailed lemurs.jpg|mini|250px|lijevo|[[Lemuri]] su primati koji žive samo na Madagaskaru]] Osim [[čovjek|ljudi]] koji nastanjuju čitavu [[Zemlja|Zemlju]] izuzev [[Antartika|Antartike]], područje na kojem obitavaju primati je najvećim dijelom ograničeno na [[tropi|tropske]] i [[suptropi|suptropske]] dijelove [[Amerika|Amerike]], [[Afrika|Afrike]] i [[Azija|Azije]]. Na području američkog kontinenta, primati žive od juga [[Meksiko|Meksika]] pa do sjevernih dijelova [[Argentina|Argentine]]. Majmuni koji su nekada živjeli na [[Karibi]]ma su izumrli, a danas tu žive samo primati koje su doveli ljudi. U Africi su široko rasprostranjeni, s tim da najveći broj različitih vrsta dosiže južno od [[Sahara|Sahare]]. Na [[Madagaskar]]u se razvila zasebna grupa primata, i svi su iz podreda [[polumajmuni neljenjivci|polumajmuna neljenjivaca]]. U Aziji žive na [[Arapski poluotok|Arapskom poluotoku]] (postoji mogućnost, da su jednu vrstu [[pavijani|pavijana]] koji žive na tom području tamo donijeli ljudi){{nedostaje izvor}}, [[Indija|indijskom]] potkontinentu, [[Kina|Kini]], [[Japan]]u i [[Jugoistočna Azija|Jugoistočnoj Aziji]]. Istočna granica područja gde žive u Aziji su otoci [[Sulawesi]] i [[Timor]]. U [[Europa|Europi]] žive vrste, [[Berberski majmun]] ili bezrepi magot ''(Macaca sylvanus)'' na [[Gibraltar]]u i Europski gibon (Hylobatidaeu) u Španjolskoj, i te su populacije vjerojatno ljudi donijeli u ta područja. S izuzetkom ljudi, drugih primata nema u sjevernoj Americi, najvećem dijelu Europe, sjevernim i centralnim dijelovima Azije, na području [[Australija|Australije]] i [[Oceanija|Oceanije]], kao niti na zabačenim [[otok|otocima]] i polarnim područjima. Za razliku od nekih drugih grupa [[sisavci|sisavaca]], ljudi primate nisu u većoj mjeri naseljavali na druga područja. Iznimka su pavijani u Arabiji, berberskih majmuna na Gibraltaru, nekih otoka [[Karibi|Kariba]] i jedne grupe [[celebeski makaki]] ''(Macaca mulatta)'' koji danas žive na [[Florida|Floridi]]. == Osobine == Iako su primati jednan relativno jasno određen red [[sisavci|sisavaca]], imaju vrlo malo takvih osobina koje se pojavljuju samo u tom redu i kod ni jednog drugog sisavca. === Veličina tijela === Veličina tijela se kreće od samo 12-14 [[cm]] dugog i 40 grama teškog roda [[Microcebus]]a koji živi na Madagaskaru, i [[gorila|gorile]] koji može imati i do 275 [[kg]]. Generalno, majmuni iz grupe [[Strepsirrhini]] (prosječna težina 500 grama) su manji od grupe [[Haplorrhini]] (prosječna težina 5 kg), to je činjenica koja se zasniva na različitom vremenu dnevnih aktivnost. Kod nekih vrsta je vrlo izražen [[spolni dimorfizam]], tako da su [[mužjak|mužjaci]] i dvostruko teži od [[ženka|ženki]], a uz to se često razlikuju i bojom. === Dlakavost === Tijelo većine primata je pokriveno [[krzno]]m, čija boja se kreće od bijele preko sive do smeđe i crne. Dlanovi i tabani su kod većine vrsta goli, a neke vrste nemaju dlake niti na licu ili im je čak i cijela glava gola (na primjer [[uakari]] ''(Cacajao)'' iz porodice Pitheciidae). Od svih primata najmanje izraženu dlakavost ima [[čovjek]]. === Osjetila === [[Datoteka:Spectral Tarsier.jpg|mini|250px|desno|''[[Avetnjaci]]'' su grupa primata koji ima najveće oči]] Za primate su tipične relativno velike i prema naprijed okrenute [[oko|oči]]. Imaju vrlo dobar [[oko|vid]] i u odnosu na veličinu tijela relativno velik [[mozak]]. Najveće oči od svih primata imaju vrste iz roda Tarsus. Velika većina majmuna iz podreda Strepsirrhini ([[polumajmuni neljenjivci]]) su noćne životinje i imaju [[oko|mrežnicu]] prevučenu slojem koji se naziva Tapetum lucidum a služi da reflektiranjem ostatka svjetla pojačava vidljivost u mraku. Između podreda Strepsirrhini (koji se u nekim jezicima nazivaju "vlažnonosci") i podreda Haplorrhini (suprotno vlažnonoscima, ovu grupu nazivaju "suhonoscima") postoji razlika u građi rhinariuma. Kod "vlažnonosaca" on je pun žlijezda i vlažan i odraz je vrlo razvijenog osjetila [[nos|mirisa]]. Suprotno tome, suhonosci to nemaju, i njuh im je daleko manje razvijen. === Zubi === Najstariji [[fosil]]ni nalazi primata imaju formulu zuba 2-1-4-3 po jednoj polovini [[čeljust]]i, što znači da su imali dva [[zub|sjekutića]], jedan [[zub|očnjak]], četiri [[zub|prednja kutnjaka]] i tri [[zub|kutnjaka]], što znači da su imali ukupno 40 zubi. Najviše zubi [[recentna vrsta|recentnih vrsta]] primata imaju [[lemuri]] i [[kapucini (majmuni)|kapucini]] čija je formula 2-1-3-3. Neki rodovi su zbog svog načina ishrane izgubili još neke zube. [[Majmuni Starog svijeta]], uključujući [[čovjek]]a imaju formulu 2-1-2-3, što znači da imaju ukupno 32 [[zub]]a. Prije svega iz oblika kutnjaka se može izvući puno zaključaka o načinu ishrane pojedine vrste. Tako vrste koje se hrane prije svega [[voće]]m, imaju kutnjake okruglastog oblika. Kutnjaci kod vrsta koje bi se mogle nazvati [[kukcožderi]]ma, su upadljivo šiljasti, dok kod vrsta koje se hrane prije svega lišćem, kutnjaci imaju oštre rubove kako bi lakše sažvakali tvrde listove. === Udovi === [[Datoteka:Weisshandgibbon tierpark berlin.jpg|mini|200px|lijevo|[[Giboni]] imaju najduže ruke među svim primatima]] Kako većina primata živi na drveću, njihovi su udovi dobro prilagođeni takvom načinu života. Stražnji su im udovi gotovo uvijek duži i snažniji od prednjih (iznimka su [[giboni]] i [[čovjekoliki majmuni]]) i imaju najveću ulogu u kretanju. I prsti prednjih i zadnjih [[ekstremitet|udova]] su u najvećoj mjeri prilagođeni tim potrebama. Osobina svih vrsta primata (osim čovjeka) je [[nasuprotnost]] nožnog palca ostalim prstima na stopalu. Jednako tako, većina vrsta koja se kreće granama kroz krošnje ima i palac na šakama nasuprotan ostalim prstima, dok se kod vrsta koje se s grane na granu ovješeni o prednje udove i uz to se hvataju i repom o grane, palčevi su se povukli tako da ih više nemaju (primjer su [[sakati majmuni]] (Colobinae), kao i porodica Atelidae [[urlikavci]], [[hvataši]] i [[vunasti majmuni]]). Prsti i na prednjim i na zadnjim [[ekstremitet|udovima]] završavanju noktima umjesto [[kandža]]ma. Jedino [[polumajmuni neljenjivci]] imaju na drugom nožnom prstu kandžicu koja im služi za čišćenje i njegu [[krzno|krzna]]. Dlanovi i tabani nemaju dlake i imaju područja koja su vrlo osjetljiva na dodir. === Rep === Velikom broju [[sisavci|sisavaca]] koji žive na drveću rep je vrlo važan dio tijela koji služi balansiranju i održavanju ravnoteže u krošnjama, pa tako i primatima. Međutim, rep se može povući ili potpuno nestati. Osim [[čovjekoliki majmuni|čovjekolikih majmuna]], koji generalno nemaju repove, dužina repa ili njegov nedostatak nema nikakvo značenje za utvrđivanje srodnosti među vrstama, jer se kod mnogih vrsta pojavljuje samo patrljak od repa sasvim nezavisno od razvoja. Čak unutar jednog roda postoje vrste nemaju rep ali i takve, kojima je rep duži od tijela. Rep kojim se mogu hvatati za grane razvili su samo neki rodovi [[majmuni Novog svijeta|majmuna Novog svijeta]], [[hvataši]] i [[urlikavci]]. Njihov rep s donje strane nema dlake, a snabdjeven je vrlo osjetljivim [[živac|živčanim]] stanicama. == Način života == [[Datoteka:Macaca fascicularis in Tarutao National Marine Park.jpg|260px|minijatura|desno]] Pretpostavlja se da su se primati razvili od životinja koje su nastanjivale drveće. Još i danas postoji veliki broj vrsta primata koji jedva da ponekad siđu na tlo. Druge vrste žive djelomično na tlu, a samo nekoliko vrsta žive isključivo na tlu. Pojednostavljeno, [[Strepsirrhini]] su uglavnom aktivni noću (uz pojedine iznimke) dok su [[Haplorrhini]], opet uz neke iznimke, uglavnom dnevno aktivni. U odnosu na načine kretanja, ukupno gledajući, primati koriste sve postojeće načine kretanja. Pri tome, od vrste do vrste postoje razlike. Primati su u najvećem broju slučajeva razvili složene oblike socijalnog ponašanja. Pravi samotnjaci su među primatima rijetki, čak i kod vrsta koje pretežno žive same ([[orangutan]]) područja na kojima obitavaju, preklapaju se reviri ženki s revirom mužjaka, pa se kod parenja daje prednost partnerima s tih preklapajućih područja. Neke druge vrste žive u dugogodišnjim monogamnim vezama ([[giboni]], [[vunasti lemuri]]). No, većina primata ipak živi u grupama u kojima često vlada hijerarhija. Pri tom se mjesto na hijerarhijskoj ljestvici utvrđuje različito, ovisno o vrsti. To može biti rezultat borbi između takmaca, starost, rodbinske veze ili na druge načine. I komunikacija i interakcija imaju vrlo značajnu ulogu u socijalnom životu primata. Većina vrsta je razvila niz glasova za obilježavanje teritorija, za potragu za članovima grupe, za prijetnju ili upozorenje hranidbenim konkurentima i slično. Posebno su poznati prašumski "koncerti" [[urlikavci|urlikavaca]], kao i "pjesma" u duetu parova [[giboni|gibona]]. [[Datoteka:Gorilla04.jpeg|mini|300px|lijevo|[[Gorila|Gorile]] su [[biljožderi]] specializirani na lišće]] Pretpostavlja se da su preci primata bili kukcožderi, no većina svih vrsta su danas [[biljožderi]]. Mnoge vrste se hrane pretežno [[voće]]m, a dopunjavaju ga lišćem, [[cvijet|cvjetovima]], [[gomolj]]em, [[gljive|gljivama]], [[sjeme]]njem i drugim dijelovima [[biljke|biljki]]. No mnoge vrste su [[svežder]]i, koji biljnu hranu dopunjavaju i životinjskom. [[Pavijani]] i [[čimpanze]] spadaju u rodove koji povremeno love i nešto veće sisavce ([[zečevi|zečeve]], male primate, mladunčad [[parnoprstaši|parnoprstaša]]) === Razmnožavanje === Primate odlikuje relativno dugo razdoblje skotnosti, dugotrajno razdoblje odrastanja mladunaca i dug život. Strategija ovih životinja je investiranje puno vremena u podizanje mladunaca, stoga je i stopa razmnožavanja niska. Najkrace vrijeme skotnosti imaju [[patuljasti lemuri]] (Cheirogaleidae) a traje točno 60 dana, dok je to kod većina vrsta između četiri i sedam mjeseci. Najduža trudnoća je kod [[čovjek]]a i [[gorile|gorila]] a traje devet mjeseci. Kod većine vrsta prevladava rađanje jednog mladunca. I kod vrsta koje rađaju više mladunaca rijetko se dogodi da ih bude više od dva, eventualno tri u jednom leglu. == Sistematika == * '''RED PRIMATES (PRIMATI)''' ** '''podred [[Strepsirrhini]]''': polumajmuni mokronosci *** podred Lemuriformes **** natporodica Cheirogaleoidea ***** porodica Cheirogaleidae: [[patuljasti lemuri]] i dr. **** natporodica Lemuroidea ***** porodica Lemuridae: [[lemuri]] ***** porodica Lepilemuridae: [[lepilemuri]] ***** porodica Indriidae: [[vunasti lemuri]] i dr. *** podred Chiromyiformes **** porodica Daubentoniidae: [[aye-aye]] (ugrožen) *** podred Lorisiformes **** porodica Lorisidae: [[lorisi]] i sl. **** porodica Galagidae: [[galagiji]] ** '''podred [[Haplorrhini]]''': avetnjaci, majmuni i čovjekoliki majmuni *** podred [[Tarsiiformes]] **** porodica [[Tarsiidae]]: avetnjaci *** podred Simiiformes **** Platyrrhini: [[majmuni Novog svijeta]] - širokonosci ***** porodica [[Cebidae]]: marmoseti, tamarini, kapucini i "majmuni-vjeverice" ***** porodica [[Aotidae]]: noćni majmuni ***** porodica [[Pitheciidae]]: titiji, sakiji i uakariji ***** porodica [[Atelidae]]: urlikavci, hvataši i vunasti majmuni ***** porodica [[Callitrichidae]]: majmuni pandžaši **** [[Catarrhini]] - uskonosci ***** natporodica Cercopithecoidea ****** porodica Cercopithecidae: [[majmuni Starog svijeta]], staro ime - "psoliki majmuni" ***** natporodica Hominoidea: [[čovjekoliki majmuni]] ****** porodica Hylobatidae: [[giboni]] ****** porodica Hominidae: [[čimpanze]], [[gorile]], [[orangutan]]i, [[čovjek|ljudi]] {{Wikivrste|Primates}} [[Kategorija:Redovi Euarchontoglires]] [[Kategorija:Primati| ]] efuty35e5tzwx5sm4eu4tlc67o7djd9 0 32468 7615624 7457763 2026-10-09T13:00:02Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Redovi Placentalia|Redovi Placentalia]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Redovi Laurasiatheria|Redovi Laurasiatheria]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7615624 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Kukcojedi | slika = Hedgehog-en.jpg | slika_širina = 240px | slika_opis = ''[[Erinaceus europaeus]]'' | regnum = [[Životinje|Animalia]] | phylum = [[Svitkovci|Chordata]] | classis = [[Sisavci|Mammalia]] | superordo = [[Laurasiatheria]] | ordo = '''Eulipotyphla''' | ordo_autorstvo= [[Ernst Haeckel|Haeckel]], [[1866.]] | razdioba_stupanj = [[Porodica (taksonomija)|Porodice]] | razdioba = Vidi [[#Razdioba|tekst]] }} '''Kukcojedi''' ({{lat.|Eulipotyphla}}, ranije ''Lipotyphla'' ili ''Insectivora'') su red iz razreda [[sisavci|sisavaca]]. Kukcojedi [[filogeneza|filogenetski]] spadaju u prvobitne [[Eutheria]]. Njihovi [[fosil]]i se nalaze već u razdoblju [[eocen]]a. Građa tijela fosilnih nalaza pokazuje brojna [[pleziomorfija|pleziomorfna]] obilježja, primjerice u građi nogu koje imaju u pravilu po pet prstiju odnosno pet začetaka prstiju na [[ekstremitet]]ima i potpuno oblikovanom [[zubalo|zubalu]]. Dijelovi te osnovne građe tijela su vrlo slično izraženi naročito kod [[zvijeri]] i [[primati|primata]]. Zubalo predstavlja osnovni tip zubala viših sisavaca i u velikoj mjeri odgovara zubalu [[zvijeri]]. Prepoznaju se dugi, šiljasti [[očnjak|očnjaci]] a u području kutnjaka naznake zubi "derača". Njihovo zubalo je – u odnosu na veličinu tijela – posebno snažno, i daleko nadmašuje zubalo velikih zvijeri ([[lav]]ova, [[tigar|tigrova]], [[Sivi vuk|vukova]] i [[medvjed]]a). Vrlo su izraženi i mišići za žvakanje. Kao što već samo ime daje naslutiti, ove [[životinje]] se hrane uglavnom [[kukci]]ma, drugim [[člankonošci]]ma i crvima. Najveći kukcojedi su [[jež]]evi, a najmanji [[Europa|europski]] [[sisavac]] iz tog roda je [[patuljasta rovka]]. == Sistematika == {{anchor|Razdioba}} Kukcojedi se dijele u četiri danas živuće i jednu izumrlu porodicu: * {{Extinct}}[[Amphilemuridae]] * {{Extinct}}[[Nyctitheriidae]] * {{Extinct}}Plesiosoricidae * '''Solenodonota''' {{Small|Brace ''et al.'', 2016}} ** {{Extinct}}[[Nesophontidae]] - [[karipske rovke]] ** [[Solenodontidae]] - [[brazdozubi tenreci]] * '''Erinaceota''' {{Small|van Valen, 1967}} ** [[Talpidae]] - [[krtice]] ** [[Soricidae]] - [[rovke]] ** [[Erinaceidae]] - [[ježevi]] [[Kategorija:Redovi Laurasiatheria]] [[Kategorija:Kukcojedi| ]] 883q7xexaz1i5ey9nyw1j3dqu1fhbsl 0 32590 7615636 7352342 2026-10-09T13:13:52Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Redovi Placentalia|Redovi Placentalia]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Redovi Euarchontoglires|Redovi Euarchontoglires]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7615636 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Glodavci | raspon_fosila = [[Paleocen]] - Nedavno | slika =Apodemus_sylvaticus_bosmuis.jpg | slika_širina = 240px | slika_opis = [[Šumski miš]] (''Apodemus sylvaticus'') | regnum = [[Životinje|Animalia]] | phylum = [[Svitkovci|Chordata]] | classis = [[Mammalia]] | infraclassis = [[Placentalia]] | superordo = [[Euarchontoglires]] | ordo = '''Rodentia''' | ordo_autorstvo = [[Thomas Edward Bowdich|Bowdich]], [[1821.]] | razdioba_stupanj = [[Podred (biologija)|Podredovi]] | razdioba = [[Sciuromorpha]]<br> [[Castorimorpha]]<br> [[Myomorpha]]<br> [[Anomaluromorpha]]<br> [[Hystricomorpha]] <!-- porodice: vidi tekst --> }} '''Glodavci''' (Rodentia) su najveći red [[sisavci|sisavaca]]. Ova skupina broji oko 2.270 [[vrsta]], što čini oko 42% svih vrsta [[sisavci|sisavaca]]. Žive širom svijeta i naseljavaju velik broj vrlo različitih okoliša. Veličina tijela se od vrste do vrste razlikuje od oko 5 [[cm]] velikog afričkog patuljastog miša pa do oko 130 [[cm]] velikog vodenprasca ([[kapibara|kapibare]]), no većina vrsta je veliko između 8 i 35 cm. == Anatomija == Oblik tijela je uglavnom vrlo sličan osim malog broja iznimki koji su zbog prilagođavanja posebnim uvjetima u okolišu u kojem žive razvili i neke posebne tjelesne osobine (odskočne noge, noge za kopanje, [[letna kožica|letne kožice]] i sl.). == Zubalo == Najvažnija osobina zubala glodavaca su povećani [[sjekutić]]i u gornjoj i donjoj [[čeljust]]i. Trajno zubalo glodavaca ima 16 ili 20 [[zubi]]. Imaju u svakoj polovici čeljusti po jedan sjekutić (''Dens incisivus''), koji nazivaju još i "zub glodnjak". Donji sjekutići su najčešće duži od gornjih. Iza njih dolazi prazan prostor koji se zove ''Diastema'', a [[očnjaci]] im nisu razvijeni. Najčešće ne dolazi do promjene zubi, samo životinje iz nadporodice (Cavioidea), ([[zamorac|zamorčići]], [[činčile]]) imaju mliječne zube, ali ih trajni zubi zamjenjuju još prije koćenja. Zubi glodavaca u pravilu nemaju [[korijen zuba|korijen]]. Prema mjestu izrasta zuba imaju zubnu šupljinu i rastu tijekom cijelog života. Za razliku od njih, [[kutnjaci]] imaju ograničen rast. Iznimka su ponovo (Cavioidea), koji imaju sve zube bez korijena, pa pošto su omiljeni kućni ljubimci, treba im redovno kontrolirati i kutnjake. Kod svih glodavaca se lijeva i desna strana zubala ne razlikuju. == Način života == Većina glodavaca su noćne životinje ili su aktivne u sumrak, ali ih se može sresti i po danu. Žive pojedinačno ili u grupama koje ponekad mogu imati i više od 100 jedinki. Glodavci žive u svim okolišima ukljućujući i visoke dijelove [[stablo|stabala]], gdje živi [[leteća vjeverica]]. Nema ih jedino na [[Antarktika|Antarktici]] i nekim manjim [[otok|otocima]] kao niti u [[more|moru]]. Glodavci i zecoliki su razvili naročit oblik prilagodbe na biljnu prehranu, ''Caecotrofiju''. Uz drugu hranu, ponovo jedu i određeni dio vlastitog [[izmet]]a, pa na taj način hrana dvaput prolazi kroz [[probavni sustav]]. [[Kategorija:Redovi Euarchontoglires]] [[Kategorija: Glodavci| ]] 44gihrtcitlgy9h2o2rba5x01n1sx10 14 32629 7615641 7340882 2026-10-09T13:19:48Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Placentalia|Placentalia]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Euarchontoglires|Euarchontoglires]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7615641 wikitext text/x-wiki {| align=center id=toc | <center>{{kat:|Životinje}} <!-- > {{kat:|Pravi mnogostaničari}} > {{kat:|Bilateralne životinje}}--> > {{kat:|Svitkovci}} > <!--{{kat:|Lubanjci}}</small> > -->{{kat:|Kralježnjaci}} > {{kat:|Sisavci}} > {{kat:|Viši sisavci}} > '''Primati'''</center> |} {{commonscat|Primates}} '''Primati''' su svi članovi biološkog [[Red (taksonomija)|reda]] ''Primates'', skupine koja obuhvaća sve [[lemuri|lemure]], [[majmuni|majmune]], i [[čovjekoliki majmuni|čovjekolike majmune]], uključujući i [[čovjek]]a. Ova kategorija sadrži članke o pojedinačnim vrstama primata ili o cijelim skupinama. {{catmore1|[[primati]]ma}} [[Kategorija:Euarchontoglires]] 180qsehul98kc3590s2trr08hk42owa 0 32633 7615634 7347729 2026-10-09T13:13:37Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Redovi Placentalia|Redovi Placentalia]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Redovi Euarchontoglires|Redovi Euarchontoglires]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7615634 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Zečevi | raspon_fosila = {{Fossil range|Kasni Paleocen|recentno}} | slika = Feldhase.jpg | slika_opis = [[Poljski zec]] | regnum = [[Životinje|Animalia]] | phylum = [[Svitkovci|Chordata]] | classis = [[Sisavci|Mammalia]] | infraclassis=[[Placentalia]] | superordo = [[Euarchontoglires]] | ordo = '''Lagomorpha''' | ordo_autorstvo = [[Johann Friedrich von Brandt|Brandt]], [[1855.]] | razdioba_stupanj = [[Porodica (taksonomija)|Porodice]] | razdioba = {{plainlist| * [[Zečevi|Leporidae]] * [[Zviždari|Ochotonidae]]}} }} '''Dvojezupci''' ({{lat.|Lagomorpha}}) su red iz nadreda [[Euarchontoglires]] infrarazreda [[Placentalia]]. Ovaj životinjski red je raširen gotovo na cijelom svijetu. Prvobitno ih nije bilo na jugu [[Južna Amerika|Južne Amerike]], [[Madagaskar]]u, otocima [[Jugoistočna Azija|Jugoistočne Azije]], [[Australija|Australije]] i na prostoru [[Oceanija|Oceanije]]. Pod [[čovjek|ljudskim]] utjecajem danas su (naročito [[divlji kunić]]i i [[europski zec|europski zečevi]]) rašireni i na tim prostorima. To su male do srednje velike [[životinja|životinje]] s kratkim [[rep]]om ili sasvim bez njega. Površno gledano, njihovo [[zubalo]] jako podsjeća na ono kakvo imaju [[glodavci]]. Međutim, za razliku od njih, oni imaju i drugi par [[sjekutić]]a. Istina, nisu potpuno razvijeni, imaju oblik gotovo četvrtastih stupića i skriveni su iza prvog, većeg para. Kao i glodavci, između sjekutića i [[kutnjak]]a imaju prazninu, jer nemaju [[očnjak]]e. Zubi su im prevučeni caklinom, nemaju korijen i rastu im cijelog života. Između nosnica i ustiju imaju osjetilnu jamicu, od koje potječe naziv deformacije koja se ponekad javlja kod ljudi, [[zečja usna]]. == Sistematika == Za razliku od ranije, više ih se ne svrstava u [[glodavci|glodavce]], iako s njima imaju zajedničko porijeklo i zapravo su "sestrinski" red. Red se dijeli na dvije porodice, [[zečevi|zečeve]] (Leporidae) koji su zastupljeni u [[Europa|Europi]] s više vrsta (među njima [[europski zec]] i [[divlji kunić]]), i [[zviždari|zviždare]] ([[zviždači]]; [[Ochotonidae]]), koji žive samo u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]] i u sjevernim predijelima [[Azija|Azije]]. == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Redovi Euarchontoglires]] [[Kategorija:Dvojezupci| ]] k3ifh2d61r34glq3os9i142e7uh1mcf 0 32693 7615672 7457759 2026-10-09T13:26:58Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Redovi Placentalia|Redovi Placentalia]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Redovi Laurasiatheria|Redovi Laurasiatheria]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7615672 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Ljuskavci | slika = Manis.jpg | slika_širina = 240px | regnum = [[Životinje|Animalia]] | phylum = [[Svitkovci|Chordata]] | classis = [[Sisavci|Mammalia]] | ordo = '''Pholidota''' | ordo_autorstvo = [[Hermann Weber|Weber]], [[1904.]] | familia = '''Manidae''' | familia_autorstvo = [[John Edward Gray|Gray]], [[1821.]] | genus = '''''Manis''''' | genus_autorstvo = [[Carl Linné|Linné]], [[1758.]] | razdioba_stupanj = [[Vrsta|Vrste]] | razdioba = {{plainlist| * ''[[Golemi ljuskavac|Manis (Smutsia) gigantea]]''<br> * ''[[Savanski ljuskavac|Manis (Smutsia) temminckii]]''<br> * ''[[Manis (Phataginus) tricuspis]]''<br> * ''[[Dugorepi ljuskavac|Manis (Uromanis) tetradactyla]]''<br> * ''[[Indijski ljuskavac|Manis (Manis) crassicaudata]]''<br> * ''[[Afrički ljuskavac|Manis (Manis) pentadactyla]]''<br> * ''[[Malajski ljuskavac|Manis (Paramanis) javanica]]''<br> * ''[[Palavanski ljuskavac|Manis (Paramanis) culionensis]]''<br> }}}} '''Ljuskavci''' ili '''pangolini''' (Pholidota) su red iz razreda [[sisavci|sisavaca]]. Karakterističnost ovih [[životinje|životinja]] su ljuske koje joj daju određenu sličnost s [[češer]]ima, pa ih se u narodu često i zove životinjama - češerima. Red ima jednu porodicu (Manidae) i jedan rod (''Manis'') sa sedam vrsta. ==Rasprostranjenost== Ljuskavci žive na jugu [[Afrika|Afrike]] (od [[Senegal]]a i [[Sudan]]a do [[Južnoafrička Republika|Južne Afrike]]) kao i u [[Južna Azija|Južnoj]] i [[Jugoistočna Azija|Jugoistočnoj Aziji]] (od [[Pakistan]]a pa do [[Borneo|Bornea]]). ==Opis== Najupadljivija osobina ovih životinja su [[koža|kožne]] ljuske koje im pokrivaju cijelo tijelo. Ljuske su im kao crijepovi simetrično složene, od leđa prema trbuhu spljoštene i okrenute prema nazad, a kožaste izbočine presvučene su vanjskom kožom. Ljuske nemaju samo na njuški, bočnim dijelovima lica, trbuhu i unutrašnjim dijelovima udova. [[Lubanja|Lubanje]] su im izdužene i jedne su od najjednostavnije građenih od svih [[sisavci|sisavaca]]. [[Oko|Oči]] su im male, a [[uho|ušnu]] školjku imaju samo vrste koje žive u [[Azija|Aziji]]. Sukladno ovim osobinama, ljuskavci loše vide i čuju. No, to nadoknađuju vrlo dobro razvijenim osjetilom [[nos|mirisa]]. Za lov na [[kukci|kukce]] služe se ekstremno dugim ljepljivim crvolikim jezikom (oko 25 cm). Najveća vrsta, [[golemi ljuskavac]], ima jezik dug do 70 cm, a kako za njega nema dovoljno mjesta u usnoj šupljini, uvlači ga do u prsnu šupljinu. Ljuskavci nemaju [[zubi|zube]]. Imaju snažne kratke [[ekstremitet|noge]], zadnje su nešto duže od prednjih. Sva četiri stopala završavaju s po pet prstiju snabdjevenim srpastim [[pandža]]ma. Koriste ih za raskopavanje [[mravi]]njaka i [[termiti (kukci)|termitnjaka]] Veličina tijela ljuskavaca kreće se između 30 i 90 cm, a na njega se nadovezuje dugačak i snažan rep. Teški su, ovisno o veličini, od 2,5 i 33 kg. ==Način života== Životni prostor ljuskavaca su [[šuma|šume]] i šumovita područja, ali i [[savana|savane]]. Neke vrste žive u jamama koje sami iskapaju, ili ih preuzimaju od drugih životinja, dok druge žive u prvom redu na [[drvo|drveću]]. Pretežno su noćne životinje. Prednje noge s dugim pandžama koje su jako korisne za kopanje, nisu baš pogodne za kretanje po tlu. Zbog toga se kreću polako, koristeći ih hodajući na vanjskim rubovima stopala. Nešto brže se kreću (do 5 km/h) hodajući samo na zadnjim nogama, i koristeći rep za održavanje ravnoteže. Pri tome prednje noge koriste samo ponekad. Kreću se polako i smireno, osim kad su ugroženi. Ako su napadnuti, sklupčaju se u loptu okruženu tvrdim ljuskama koje nije lako probiti. Ovaj "oklop" može odoljeti napadu gotovo svakog [[grabežljivci|grabežljivca]]. Iznimke od ovog pravila su [[velike mačke]] i [[hijene]]. Pored ovog "oklopa", ljuskavci raspolažu još jednim "oružjem": slično kao neke [[vrsta|vrste]] iz [[Porodica (taksonomija)|porodice]] [[kune|kuna]], pored analnog otvora, imaju smrdljive [[žlijezda|žlijezde]] iz kojih špricaju napadača. Ove životinje su u pravilu samotnjaci. Mužjaci su veći od ženki, a svi su dobri plivači. [[Datoteka:Steppenschuppentier1a.jpg|mini|240px|Sklupčani stepski ljuskavac]] ==Prehrana== Hrane se prije svega [[termiti (kukci)|terimitima]] i [[mravi]]ma. Svojim snažnim pandžama, prilagođenim upravo toj svrsi, otvaraju njihove nastambe. Zatim svojim dugim jezicima prekrivenim ljepljivom slinom skupljaju plijen. Ljuskavci nemaju [[zub]]e, što znači da plijen dolazi nesažvakan u [[želudac]]. Zbog toga, često gutaju male kamenčiće i zrnca [[pijesak|pjeska]] kako bi pomogli želucu u drobljenju lovine. Sam želudac je obložen [[rog|rožnatim]] pločicama epitela, kako bi bio zaštićen od ugriza i [[otrov]]a termita i mrava. Osim toga, azijske vrste imaju na izlasku iz želuca rožnate ploče koje međusobnim trenjem mogu smrviti i najtvrđi [[hitin]]ski oklop. Radi zaštite od agresivnih [[kukci|kukaca]], ljuskavci mogu zatvoriti svoje [[uho|uši]] i [[nos]], a [[oko|oči]] prekrivaju debelim kapkom. ==Razmnožavanje== Spolnu zrelost ljuskavci dosežu u dobi od oko 1-2 godine. Zbog njihovog vrlo povučenog života, o razmnožavanju nije puno toga poznato. Skotnost traje, ovisno o vrsti, između devet i dvadeset tjedana, a veličina legla je jedno do dva mladunca. Novorođeni mladunci su odmah dovoljno razvijeni da slijede majku, jedino su im ljuske još mekane. Kod vrsta koje žive na drvetu, mladunče se odmah nakon koćenja penje na korijen majčinog repa, gdje ga majka nosi sve do odbijanja od [[dojenje|mlijeka]] u dobi od oko tri mjeseca. Kod vrsta koje žive pod zemljom, mladunci ostaju u jami oko dva do četiri tjedna dok prvi put izađu napolje. Izlaze držeći se na majčinom repu. Očekivani životni vijek ljuskavaca je oko 13 godina. Najveća poznata starost jednog ljuskavca je 20 godina. ==Ugroženost== Brojnost populacije ljuskavaca opada. Krivnju za tu pojavu snosi, smatra se, prije svega [[lov]]. Meso ljuskavaca smatra se [[delikatesa|delikatesom]], a njihove ljuske imaju važnu ulogu u tradicionalnoj [[kineska medicina|kineskoj medicini]]. I smanjivanje njihovog životnog prostora je jedan od razloga radi čega su se četiri od osam [[vrsta]] ljuskavaca našlo na popisu [[IUCN]]a kao vrste smanjenog rizika. U [[zoološki vrt|zoološkim vrtovima]] žive različite vrste ljuskavaca, no razmnožavanje i uzgoj ovih životinja vrlo rijetko uspijeva. Nije sasvim jasno što je pravi uzrok. Moguće je, da je razlog specifičnost potrebne prehrane tih životinja, ali i činjenica da je većina stigla nakon zapljene u ilegalnoj trgovini, pa su pretrpjele određena nepopravljiva zdravstvena oštećenja. ==Sistematika== Ranije se ljuskavce zbog sličnosti s [[pasanci]]ma i činjenice da nemaju [[zub]]e, svrstavalo u isti [[infrarazred]] [[placentalija]] s [[krezubice|krezubicama]] i [[pasanci]]ma ([[Xenarthra]]), no njihove su sličnosti samo površne. Danas ih se svrstava u zaseban [[Red (taksonomija)|red]], Pholidota, koji je najsrodniji s redom [[zvijeri]], i zajedno s njima čine [[takson]] [[ferae]]. Analiza dijelova [[DNK]] dokazala je njihovu pripadnost skupini [[laurasiatheria]]. ==Vanjske poveznice== {{Wikivrste|Pholidota}} {{Commonscat|Pholidota}} *[http://www.iucnredlist.org/search/details.php/12761/all Manis crassicaudata] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070311135650/http://www.iucnredlist.org/search/details.php/12761/all |date=11. ožujka 2007. }} na crvenoj listi ugroženih vrsta IUCN 2006. Verzija od 5.1.2007. *[http://www.iucnredlist.org/search/details.php/12762/all Manis gigantea] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070312064755/http://www.iucnredlist.org/search/details.php/12762/all |date=12. ožujka 2007. }} na crvenoj listi ugroženih vrsta IUCN 2006. Verzija od 5.1.2007. *[http://www.iucnredlist.org/search/details.php/12763/all Manis javanica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070224062701/http://www.iucnredlist.org/search/details.php/12763/all |date=24. veljače 2007. }} na crvenoj listi ugroženih vrsta IUCN 2006. Verzija od 5.1.2007. *[http://www.iucnredlist.org/search/details.php/12764/all Manis pentadactyla] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070312014106/http://www.iucnredlist.org/search/details.php/12764/all |date=12. ožujka 2007. }} na crvenoj listi ugroženih vrsta IUCN 2006. Verzija od 5.1.2007. [[Kategorija:Redovi Laurasiatheria]] [[Kategorija:Ljuskavci| ]] r2my57exdptbmxb1ppst7i7fqq8v5p2 7615674 7615672 2026-10-09T13:27:20Z Argo Navis 852 /* Vanjske poveznice */ 7615674 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Ljuskavci | slika = Manis.jpg | slika_širina = 240px | regnum = [[Životinje|Animalia]] | phylum = [[Svitkovci|Chordata]] | classis = [[Sisavci|Mammalia]] | ordo = '''Pholidota''' | ordo_autorstvo = [[Hermann Weber|Weber]], [[1904.]] | familia = '''Manidae''' | familia_autorstvo = [[John Edward Gray|Gray]], [[1821.]] | genus = '''''Manis''''' | genus_autorstvo = [[Carl Linné|Linné]], [[1758.]] | razdioba_stupanj = [[Vrsta|Vrste]] | razdioba = {{plainlist| * ''[[Golemi ljuskavac|Manis (Smutsia) gigantea]]''<br> * ''[[Savanski ljuskavac|Manis (Smutsia) temminckii]]''<br> * ''[[Manis (Phataginus) tricuspis]]''<br> * ''[[Dugorepi ljuskavac|Manis (Uromanis) tetradactyla]]''<br> * ''[[Indijski ljuskavac|Manis (Manis) crassicaudata]]''<br> * ''[[Afrički ljuskavac|Manis (Manis) pentadactyla]]''<br> * ''[[Malajski ljuskavac|Manis (Paramanis) javanica]]''<br> * ''[[Palavanski ljuskavac|Manis (Paramanis) culionensis]]''<br> }}}} '''Ljuskavci''' ili '''pangolini''' (Pholidota) su red iz razreda [[sisavci|sisavaca]]. Karakterističnost ovih [[životinje|životinja]] su ljuske koje joj daju određenu sličnost s [[češer]]ima, pa ih se u narodu često i zove životinjama - češerima. Red ima jednu porodicu (Manidae) i jedan rod (''Manis'') sa sedam vrsta. ==Rasprostranjenost== Ljuskavci žive na jugu [[Afrika|Afrike]] (od [[Senegal]]a i [[Sudan]]a do [[Južnoafrička Republika|Južne Afrike]]) kao i u [[Južna Azija|Južnoj]] i [[Jugoistočna Azija|Jugoistočnoj Aziji]] (od [[Pakistan]]a pa do [[Borneo|Bornea]]). ==Opis== Najupadljivija osobina ovih životinja su [[koža|kožne]] ljuske koje im pokrivaju cijelo tijelo. Ljuske su im kao crijepovi simetrično složene, od leđa prema trbuhu spljoštene i okrenute prema nazad, a kožaste izbočine presvučene su vanjskom kožom. Ljuske nemaju samo na njuški, bočnim dijelovima lica, trbuhu i unutrašnjim dijelovima udova. [[Lubanja|Lubanje]] su im izdužene i jedne su od najjednostavnije građenih od svih [[sisavci|sisavaca]]. [[Oko|Oči]] su im male, a [[uho|ušnu]] školjku imaju samo vrste koje žive u [[Azija|Aziji]]. Sukladno ovim osobinama, ljuskavci loše vide i čuju. No, to nadoknađuju vrlo dobro razvijenim osjetilom [[nos|mirisa]]. Za lov na [[kukci|kukce]] služe se ekstremno dugim ljepljivim crvolikim jezikom (oko 25 cm). Najveća vrsta, [[golemi ljuskavac]], ima jezik dug do 70 cm, a kako za njega nema dovoljno mjesta u usnoj šupljini, uvlači ga do u prsnu šupljinu. Ljuskavci nemaju [[zubi|zube]]. Imaju snažne kratke [[ekstremitet|noge]], zadnje su nešto duže od prednjih. Sva četiri stopala završavaju s po pet prstiju snabdjevenim srpastim [[pandža]]ma. Koriste ih za raskopavanje [[mravi]]njaka i [[termiti (kukci)|termitnjaka]] Veličina tijela ljuskavaca kreće se između 30 i 90 cm, a na njega se nadovezuje dugačak i snažan rep. Teški su, ovisno o veličini, od 2,5 i 33 kg. ==Način života== Životni prostor ljuskavaca su [[šuma|šume]] i šumovita područja, ali i [[savana|savane]]. Neke vrste žive u jamama koje sami iskapaju, ili ih preuzimaju od drugih životinja, dok druge žive u prvom redu na [[drvo|drveću]]. Pretežno su noćne životinje. Prednje noge s dugim pandžama koje su jako korisne za kopanje, nisu baš pogodne za kretanje po tlu. Zbog toga se kreću polako, koristeći ih hodajući na vanjskim rubovima stopala. Nešto brže se kreću (do 5 km/h) hodajući samo na zadnjim nogama, i koristeći rep za održavanje ravnoteže. Pri tome prednje noge koriste samo ponekad. Kreću se polako i smireno, osim kad su ugroženi. Ako su napadnuti, sklupčaju se u loptu okruženu tvrdim ljuskama koje nije lako probiti. Ovaj "oklop" može odoljeti napadu gotovo svakog [[grabežljivci|grabežljivca]]. Iznimke od ovog pravila su [[velike mačke]] i [[hijene]]. Pored ovog "oklopa", ljuskavci raspolažu još jednim "oružjem": slično kao neke [[vrsta|vrste]] iz [[Porodica (taksonomija)|porodice]] [[kune|kuna]], pored analnog otvora, imaju smrdljive [[žlijezda|žlijezde]] iz kojih špricaju napadača. Ove životinje su u pravilu samotnjaci. Mužjaci su veći od ženki, a svi su dobri plivači. [[Datoteka:Steppenschuppentier1a.jpg|mini|240px|Sklupčani stepski ljuskavac]] ==Prehrana== Hrane se prije svega [[termiti (kukci)|terimitima]] i [[mravi]]ma. Svojim snažnim pandžama, prilagođenim upravo toj svrsi, otvaraju njihove nastambe. Zatim svojim dugim jezicima prekrivenim ljepljivom slinom skupljaju plijen. Ljuskavci nemaju [[zub]]e, što znači da plijen dolazi nesažvakan u [[želudac]]. Zbog toga, često gutaju male kamenčiće i zrnca [[pijesak|pjeska]] kako bi pomogli želucu u drobljenju lovine. Sam želudac je obložen [[rog|rožnatim]] pločicama epitela, kako bi bio zaštićen od ugriza i [[otrov]]a termita i mrava. Osim toga, azijske vrste imaju na izlasku iz želuca rožnate ploče koje međusobnim trenjem mogu smrviti i najtvrđi [[hitin]]ski oklop. Radi zaštite od agresivnih [[kukci|kukaca]], ljuskavci mogu zatvoriti svoje [[uho|uši]] i [[nos]], a [[oko|oči]] prekrivaju debelim kapkom. ==Razmnožavanje== Spolnu zrelost ljuskavci dosežu u dobi od oko 1-2 godine. Zbog njihovog vrlo povučenog života, o razmnožavanju nije puno toga poznato. Skotnost traje, ovisno o vrsti, između devet i dvadeset tjedana, a veličina legla je jedno do dva mladunca. Novorođeni mladunci su odmah dovoljno razvijeni da slijede majku, jedino su im ljuske još mekane. Kod vrsta koje žive na drvetu, mladunče se odmah nakon koćenja penje na korijen majčinog repa, gdje ga majka nosi sve do odbijanja od [[dojenje|mlijeka]] u dobi od oko tri mjeseca. Kod vrsta koje žive pod zemljom, mladunci ostaju u jami oko dva do četiri tjedna dok prvi put izađu napolje. Izlaze držeći se na majčinom repu. Očekivani životni vijek ljuskavaca je oko 13 godina. Najveća poznata starost jednog ljuskavca je 20 godina. ==Ugroženost== Brojnost populacije ljuskavaca opada. Krivnju za tu pojavu snosi, smatra se, prije svega [[lov]]. Meso ljuskavaca smatra se [[delikatesa|delikatesom]], a njihove ljuske imaju važnu ulogu u tradicionalnoj [[kineska medicina|kineskoj medicini]]. I smanjivanje njihovog životnog prostora je jedan od razloga radi čega su se četiri od osam [[vrsta]] ljuskavaca našlo na popisu [[IUCN]]a kao vrste smanjenog rizika. U [[zoološki vrt|zoološkim vrtovima]] žive različite vrste ljuskavaca, no razmnožavanje i uzgoj ovih životinja vrlo rijetko uspijeva. Nije sasvim jasno što je pravi uzrok. Moguće je, da je razlog specifičnost potrebne prehrane tih životinja, ali i činjenica da je većina stigla nakon zapljene u ilegalnoj trgovini, pa su pretrpjele određena nepopravljiva zdravstvena oštećenja. ==Sistematika== Ranije se ljuskavce zbog sličnosti s [[pasanci]]ma i činjenice da nemaju [[zub]]e, svrstavalo u isti [[infrarazred]] [[placentalija]] s [[krezubice|krezubicama]] i [[pasanci]]ma ([[Xenarthra]]), no njihove su sličnosti samo površne. Danas ih se svrstava u zaseban [[Red (taksonomija)|red]], Pholidota, koji je najsrodniji s redom [[zvijeri]], i zajedno s njima čine [[takson]] [[ferae]]. Analiza dijelova [[DNK]] dokazala je njihovu pripadnost skupini [[laurasiatheria]]. ==Vanjske poveznice== *[http://www.iucnredlist.org/search/details.php/12761/all Manis crassicaudata] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070311135650/http://www.iucnredlist.org/search/details.php/12761/all |date=11. ožujka 2007. }} na crvenoj listi ugroženih vrsta IUCN 2006. Verzija od 5.1.2007. *[http://www.iucnredlist.org/search/details.php/12762/all Manis gigantea] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070312064755/http://www.iucnredlist.org/search/details.php/12762/all |date=12. ožujka 2007. }} na crvenoj listi ugroženih vrsta IUCN 2006. Verzija od 5.1.2007. *[http://www.iucnredlist.org/search/details.php/12763/all Manis javanica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070224062701/http://www.iucnredlist.org/search/details.php/12763/all |date=24. veljače 2007. }} na crvenoj listi ugroženih vrsta IUCN 2006. Verzija od 5.1.2007. *[http://www.iucnredlist.org/search/details.php/12764/all Manis pentadactyla] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070312014106/http://www.iucnredlist.org/search/details.php/12764/all |date=12. ožujka 2007. }} na crvenoj listi ugroženih vrsta IUCN 2006. Verzija od 5.1.2007. [[Kategorija:Redovi Laurasiatheria]] [[Kategorija:Ljuskavci| ]] loj0buk6ndhddavciq2m5ri9o48tugf 0 32712 7615676 7614921 2026-10-09T13:27:58Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Redovi Placentalia|Redovi Placentalia]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Redovi Laurasiatheria|Redovi Laurasiatheria]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7615676 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Neparnoprstaši | slika = Donkey in Clovelly, North Devon, England.jpg | slika_opis = [[Domaći magarac]] (''Equus asinus'') | raspon_fosila = {{geološki raspon|56|0|earliest=59.2}}kasni [[paleocen]]–[[Holocen|danas]]<ref>{{Cite web|title=PBDB|url=https://paleobiodb.org/classic/checkTaxonInfo?taxon_no=42980&is_real_user=1|access-date=2021-07-18|website=paleobiodb.org}}</ref> | regnum = [[Životinje|Animalia]] | phylum = [[Svitkovci|Chordata]] | classis = [[Sisavci|Mammalia]] | infraclassis = [[Placentalia]] | mirordo = [[Euungulata]] | ordo = '''Perissodactyla''' | ordo_autorstvo = [[Richard Owen|Owen]], [[1848.]] | razdioba_stupanj = [[Porodica (taksonomija)|Porodice]] | razdioba = <div> *{{extinct}}[[Brontotheriidae]] *{{extinct}}[[Lambdotheriidae]]* *'''Hippomorpha''' **'''[[Equoidea]]''' ***[[Equidae]] ***{{extinct}}[[Palaeotheriidae]] *'''Tapiromorpha''' **{{extinct}}[[Isectolophidae]] **{{extinct}}'''[[Ancylopoda]]''' ***{{extinct}}'''[[Chalicotherioidea]]''' ****{{extinct}}[[Chalicotheriidae]] ****{{extinct}}[[Eomoropidae]] ***{{extinct}}[[Lophiodontidae]] **'''Ceratomorpha''' ***'''[[Tapiroidea]]''' ****{{extinct}}[[Deperetellidae]] ****{{extinct}}[[Helaletidae]] ****{{extinct}}[[Lophialetidae]] ****[[Tapiridae]] ***'''[[Rhinocerotoidea]]''' ****{{extinct}}[[Amynodontidae]] ****{{extinct}}[[Hyracodontidae]] ****{{extinct}}[[Paraceratheriidae]] ****{{extinct}}[[Eggysodontidae]]* ****{{extinct}}[[Forstercooperiidae]]* ****[[Rhinocerotidae]] <small>* = status porodice sporan</small></div> }} '''Neparnoprstaši''' ({{lat.|Perissodactyla}}) su [[Red (taksonomija)|red]] [[sisavci|sisavaca]] u koji spadaju [[konji]], [[nosorozi]] i [[tapiri]]. Neparnoprstaši su dugo vremena u srednjem [[tercijar]]u bili vrlo uspješni s velikim brojem vrsta. Među njima je bio i dugovrati [[nosorog]] [[Paraceratherium]]†, najveći sisavac koji ne ikada živio na kopnu. S pojavom [[preživači|preživača]] u razdoblju kasnog tercijara [[parnoprstaši]] počinju potiskivati neparnoprstaše. U [[Sjeverna Amerika|sjevernoj Americi]] su izumrli kratko nakon [[ledeno doba|ledenog doba]]. Nekoliko vrsta neparnoprstaša koje još danas žive su zadnji ostatci nekada jako uspješne životinjske grupe. Samo je porodica konja koja je također već vrlo reducirana imala koristi od pojave [[čovjek|ljudi]] i iz te porodice je uzgojen cijeli niz [[domaće životinje|domaćih životinja]]. Neparnoprstaši su dobili ime jer imaju neparni broj prstiju, jedan (konji) ili tri (nosorozi i tapiri, iako tapiri imaju na prednjim nogama četiri prsta). Srodnost između te tri porodice koje su izgledom vrlo različite, spoznao je [[zoolog]] [[Richard Owen]] u [[19. stoljeće|19. stoljeću]] i obilježio pojam "neparnoprstaši". Srednja os noge kod kod neparnoprstaša prolazi kroz jedini prst ([[kopito]]), dok se kod parnoprstaša nalazi između trećeg i četvrtog prsta. Srednji prst je najrazvijeniji, a kod konja jedini koji još postoji. Prsti završavaju u [[kopito|kopitu]]. Red neparnoprstaša ima tri [[porodica (biologija)|porodice]]: * [[nosorozi]] (Rhinocetotidae) * [[tapiri]] (Tapiridae) * [[konji]] (Equidae) Između nosoroga i tapira je srodnost puno bliža nego između bilo kojeg od njih s konjima. Te se dvije porodice ponekad svrstavaju u zajednički podred Ceratomorpha. == Izvori == {{Izvori}} [[Kategorija:Redovi Laurasiatheria]] [[Kategorija:Kopitari]] [[Kategorija:Neparnoprstaši| ]] 6o8oe4nfkly5qogxudnfz1bsqvbf35w 0 33026 7615618 7615528 2026-10-09T12:53:00Z Argo Navis 852 7615618 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Sirene | slika = FL fig04.jpg | slika_širina = 240px | slika_opis = [[Karipski lamantin]] (''Trichechus manatus'') | regnum = [[Životinje|Animalia]] | phylum = [[Svitkovci|Chordata]] | classis = [[Sisavci|Mammalia]] | subclassis = [[Theria]] | infraclassis = [[Placentalia]] | magnordo = [[Atlantogenata]] | superordo = [[Afrotheria]] | mirordo = [[Tethytheria]] | ordo = '''Sirenia''' | ordo_autorstvo = [[Johann Karl Wilhelm Illiger|Illiger]], [[1811.]] | razdioba_stupanj = [[Porodica (taksonomija)|Porodice]] | razdioba = {{plainlist| * [[Dugongidae]] * [[Trichechidae]] * {{extinct}}[[Hydrochichus]]}} }}{{preusmjerava|Sirenia|norveški gothic metal sastav|[[Sirenia (sastav)]]}} {{preusmjerava|Sirene|druga značenja|[[Sirena (razdvojba)]]}} '''Morske krave''' ili '''sirene''' ({{lat.|Sirenia}}) red su [[morski sisavci|morskih sisavaca]] [[biljožderi|biljoždera]] koji spadaju u grupu [[Placentalia]] čije je porijeklo u [[Afrika|Africi]], tzv. Afrotheria. Najbliži srodnici su im [[pećinari]] i [[slonovi]]. Danas još postoje dvije porodice '''[[dugong|dugonzi]]''' ili moronji (1 vrsta) i '''[[lamantini]]''' ili manatii (3 vrste). == Osobitosti == Pored [[kitovi|kitova]] i [[perajari|perajara]], morske krave su treći veći takson [[sisavci|sisavaca]] koji trajno žive u vodi ([[morski sisavci]]). Za razliku od [[tuljani|tuljana]], zbog izraženo zakržljalih udova, morske krave, odnosno sirene, ne mogu napustiti vodu. Ali ne može ih se usporediti ni s [[kitovi]]ma, jer se sirene neprekidno zadržavaju u blizini obale ili u slatkoj vodi. Uglavnom žive u vrlo plitkim vodama. Morske krave imaju vrlo masivno tijelo [[valjak|cilindričnog]] oblika. Prednje noge su im se preoblikovale u [[peraja|peraje]], a zadnje su se sasvim povukle tako, da se njihovi ostatci više ne nalaze niti na kosturu. Nema leđnu peraju kao neki [[kitovi]], a rep se preoblikovao u vodoravnu peraju. [[Koža]] im je vrlo debela i naborana, a nemaju niti ostatke [[krzno|krzna]]. [[Njuška]] im je nešto odvojenija od glave i tupa. Okružena je tvrdim [[čekinje|čekinjama]], a [[nos]]nice su smještene na gornjem dijelu njuške. U usporedbi s tijelom, glava je relativno velika, dok se [[mozak]] u odnosu na veličinu tijela ubraja među najmanje koji se mogu naći kod [[sisavci|sisavaca]]. Kod pojedinih vrsta sirena su [[zub]]i vrlo različiti. Često nemaju [[zub|sjekutiće]], a [[zub|očnjake]] više nema niti jedna [[recentne vrste|recentna vrsta]]. Prednji dio [[nepce|nepca]] je obložen rožnatim pločicama koje vjerojatno pomažu pri hranjenju. I kratki [[jezik]] im je [[rog|rožnat]]. == Način života == Morske krave žive samotnjački, ili, eventualno, u malim grupama. Kreću se polako. Hrana im je isključivo [[bilje|biljnog]] porijekla, vodene trave ili [[alge]]. Životni vijek im je preko 30 [[godina]], čak do 60. == Evolucija == Morske krave, desmostyli, [[pećinari]], [[Arsinoiterijum]] i [[slonovi]] imaju zajedničke kopnene pretke u ranom [[eocen]]u. [[Kategorija:Redovi Afrotheria]] [[Kategorija:Morski sisavci]] [[Kategorija:Sirene (životinje)| ]] ij1n006h0t1hqguplpi83mbnk9zl9ve 0 38612 7615783 7156509 2026-10-09T18:20:09Z ~2026-54560-95 374953 /* */ 7615783 wikitext text/x-wiki {{Infookvir oružani sukob |naziv = Sedmogodišnji rat |slika = [[Datoteka:Seven Years' War Collage.jpg|300px]] |datum = [[17. svibnja]] [[1756.]] –<br>[[15. veljače]] [[1763.]]<br>(6 [[godina]], 8 [[Mjesec (razdoblje)|mjeseci]], 4 [[Tjedan|tjedna]] i 1 [[dan]]) |mjesto = [[Europa]], [[Sjeverna Amerika]], [[Južna Amerika]], [[Azija]], [[Afrika]], [[Tihi ocean]] |ishod = Pobjeda [[Britansko Carstvo|britanske]] koalicije |teritorij = {{•}} [[Kraljevina Francuska|Francuska]] i [[Španjolska]] vraćaju [[Britansko Carstvo|Britanskom Carstvu]] i [[Kraljevina Portugal|Portugalu]] osvojeni [[Državno područje|teritorij]]<br>{{•}} Francuska ustupa svoje [[Sjeverna Amerika|sjevernoameričke]] posjede [[Istok|istočno]] od rijeke [[Mississippi]], [[Kanada|Kanadu]], otoke [[Sveti Vincent (otok)|Sveti Vincent]], [[Tobago]], [[Dominika|Dominiku]] i [[Grenada|Grenadu]] Britanskom Carstvu<br>{{•}} Francuska predaje Španjolskoj [[Luizijana|Luizijanu]] i teritorij zapadno od rijeke [[Mississippi]]<br>{{•}} Španjolska ustupa [[Florida|Floridu]] Britanskom Carstvu<br>{{•}} [[Mogulsko Carstvo]] ustupa Bengal Britanskom Carstvu |sukobljeni1 = [[Datoteka:Royal flag of France.svg|border|25px]] [[Kraljevina Francuska]]<br>[[Datoteka:Banner of the Holy Roman Emperor with haloes (1430-1806).svg|border|25px]] [[Habsburška Monarhija]]<br>[[Datoteka:Flag of Russia.svg|border|25px]] [[Rusko Carstvo]]<br>{{Small|([[1756.]] – [[1762.]])}}<br>[[Datoteka:Flag of Spain (1760–1785).svg|border|25px]] [[Burbonska Španjolska]]<br>[[Datoteka:Flag of Sweden (1562–1650).svg|border|25px]] [[Švedska]]<br>[[Datoteka:Flag of the Kalmyk Khanate.svg|border|20px]] [[Kalmički Kanat]]<br>[[Datoteka:Flag of Electoral Saxony.svg|border|25px]] [[Elektorat Saska]]<br>[[Datoteka:Flag of Hesse-Darmstadt Regiment during the Seven Years War (1756-1763).svg|border|20px]] [[Hesse-Darmstadt]] |sukobljeni2 = [[Datoteka:Flag of Great Britain (1707–1800).svg|border|25px]] [[Britansko Carstvo]]<br>[[Datoteka:Flag of the Kingdom of Prussia (1750-1801).svg|border|25px]] [[Kraljevina Pruska]]<br>[[File:Flag of Portugal (1750).svg|border|25px]] [[Kraljevina Portugal]]<br>[[Datoteka:Flag of Russia.svg|border|25px]] [[Rusko Carstvo]]<br>{{Small|([[1762.]] – [[1763.]])}}<br>[[Datoteka:Flag of Hanover (1692).svg|border|25px]] [[Elektorat Hanover]]<br>[[Datoteka:Flag of Normandie.svg|border|25px]] [[Brunswick-Wolfenbüttel]]<br>[[File:Hessen KS flag.svg|border|25px]] [[Hesse-Kassel]]<br>[[Datoteka:Flagge Fürstentum Schaumburg-Lippe.svg|border|25px]] [[Schaumburg-Lippe]]<br>[[Datoteka:Flag of the State of Hyderabad (18th century-1900).svg|border|25px]] [[Hyderabad (država)|Hyderabad]]<br>[[Datoteka:Flag of Nawab.svg|border|25px]] [[Karnatski Sultanat]] |jačina1 = [[Datoteka:Royal flag of France.svg|border|25px]] '''[[Kraljevina Francuska]]:''' 210.000 vojnika ([[1756.]] – [[1757.]])<br>[[Datoteka:Banner of the Holy Roman Emperor with haloes (1430-1806).svg|border|25px]] '''[[Habsburška Monarhija]]:''' 250.000<ref>{{Citiranje knjige|last=Hochedlinger|first=Michael|url=https://books.google.hr/books?vid=ISBN0582290848&newbks=0&redir_esc=y|title=Austria's Wars of Emergence: War, State and Society in the Habsburg Monarchy, 1683-1797|publisher=Pearson Education|year=2003.|isbn=0-582-29084-8|location=[[London]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]|pages=298|trans-title=Austrijski ratovi uspona: Rat, država i društvo u Habsburškoj Monarhiji, 1683. – 1797.}}</ref> vojnika (ukupno)<br>[[Datoteka:Flag of Russia.svg|border|25px]] '''[[Rusko Carstvo]]:''' 333.000 vojnika<br>[[Datoteka:Flag of Spain (1760–1785).svg|border|25px]] '''[[Burbonska Španjolska]]:''' 70.000 vojnika (ukupno) |jačina2 = [[Datoteka:Flag of Great Britain (1707–1800).svg|border|25px]] '''[[Britansko Carstvo]]:''' 300.000 mobiliziranih<br>[[Datoteka:Flag of the Kingdom of Prussia (1750-1801).svg|border|25px]] '''[[Kraljevina Pruska]]:''' 210.000<ref>{{Citiranje knjige|last=Wilson|first=Peter Hamish|url=https://books.google.hr/books?vid=ISBN9780754658146&newbks=0&redir_esc=y|title=The Fiscal-military State in Eighteenth-century Europe: Essays in Honour of P. G. M. Dickson|collaboration=Dickson, Peter George Muir|publisher=Ashgate Publishing Ltd|year=2009.|isbn=978-0-7546-5814-6|editor-last=Storrs|editor-first=Christopher|location=[[Surrey]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]|pages=119|language=en|trans-title=Fiskalno-vojna država u Europi osamnaestog stoljeća: Eseji u čast P. G. M. Dicksona|chapter=Prussia as a Fiscal-Military State, 1640–1806|trans-chapter=Pruska kao fiskalno-vojna država, 1640. – 1806.|chapter-url=https://www.taylorfrancis.com/chapters/edit/10.4324/9781315558110-4/prussia-fiscal-military-state-1640–1806-peter-wilson|doi=10.4324/9781315558110-4}}</ref> vojnika<br>[[File:Flag of Portugal (1750).svg|border|25px]] '''[[Kraljevina Portugal]]:''' 10.000 vojnika ([[1762.]]) |posljedice1 = [[Datoteka:Royal flag of France.svg|border|25px]] '''[[Kraljevina Francuska]]:'''<br>200.000 mrtvih<ref>{{Citiranje knjige|last=Danley|first=Mark|url=https://books.google.hr/books/about/The_Seven_Years_War.html?id=oWEapU3ZDTUC&redir_esc=y|title=The Seven Years' War: Global Views (History of Warfare)|last2=Speelman|first2=Patrick|date=2023-11-09|publisher=Brill Academic Publishers|isbn=978-900-423408-6|location=[[Leiden]], [[Nizozemska]]|pages=524|language=en|trans-title=Sedmogodišnji rat: Globalni pogledi (Povijest ratovanja)}}</ref><br>[[Datoteka:Banner of the Holy Roman Emperor with haloes (1430-1806).svg|border|25px]] '''[[Habsburška Monarhija]]:'''<br>140.000 mrtvih<ref>{{Citiranje knjige|last=Danley|first=Mark|url=https://books.google.hr/books/about/The_Seven_Years_War.html?id=oWEapU3ZDTUC&redir_esc=y|title=The Seven Years' War: Global Views (History of Warfare)|last2=Speelman|first2=Patrick|date=2023-11-09|publisher=Brill Academic Publishers|isbn=978-900-423408-6|location=[[Leiden]], [[Nizozemska]]|pages=524|language=en|trans-title=Sedmogodišnji rat: Globalni pogledi (Povijest ratovanja)}}</ref><br>[[Datoteka:Flag of Russia.svg|border|25px]] '''[[Rusko Carstvo]]:'''<br>120.000 mrtvih<ref>{{Citiranje knjige|last=Danley|first=Mark|url=https://books.google.hr/books/about/The_Seven_Years_War.html?id=oWEapU3ZDTUC&redir_esc=y|title=The Seven Years' War: Global Views (History of Warfare)|last2=Speelman|first2=Patrick|date=2023-11-09|publisher=Brill Academic Publishers|isbn=978-900-423408-6|location=[[Leiden]], [[Nizozemska]]|pages=524|language=en|trans-title=Sedmogodišnji rat: Globalni pogledi (Povijest ratovanja)}}</ref><br>[[Datoteka:Flag of Sweden (1562–1650).svg|border|25px]] '''[[Švedsko Carstvo]]:'''<br>28.000 mrtvih<ref>{{Citiranje knjige|last=Danley|first=Mark|url=https://books.google.hr/books/about/The_Seven_Years_War.html?id=oWEapU3ZDTUC&redir_esc=y|title=The Seven Years' War: Global Views (History of Warfare)|last2=Speelman|first2=Patrick|date=2023-11-09|publisher=Brill Academic Publishers|isbn=978-900-423408-6|location=[[Leiden]], [[Nizozemska]]|pages=524|language=en|trans-title=Sedmogodišnji rat: Globalni pogledi (Povijest ratovanja)}}</ref> |posljedice2 = [[Datoteka:Flag of Great Britain (1707–1800).svg|border|25px]] '''[[Britansko Carstvo]]:'''<br>160.000 mrtvih<ref>{{Citiranje knjige|last=Danley|first=Mark|url=https://books.google.hr/books/about/The_Seven_Years_War.html?id=oWEapU3ZDTUC&redir_esc=y|title=The Seven Years' War: Global Views (History of Warfare)|last2=Speelman|first2=Patrick|date=2023-11-09|publisher=Brill Academic Publishers|isbn=978-900-423408-6|location=[[Leiden]], [[Nizozemska]]|pages=524|language=en|trans-title=Sedmogodišnji rat: Globalni pogledi (Povijest ratovanja)}}</ref><br>[[Datoteka:Flag of the Kingdom of Prussia (1750-1801).svg|border|25px]] '''[[Kraljevina Pruska]]:'''<br>180.000 mrtvih<ref>{{Citiranje knjige|last=Danley|first=Mark|url=https://books.google.hr/books/about/The_Seven_Years_War.html?id=oWEapU3ZDTUC&redir_esc=y|title=The Seven Years' War: Global Views (History of Warfare)|last2=Speelman|first2=Patrick|date=2023-11-09|publisher=Brill Academic Publishers|isbn=978-900-423408-6|location=[[Leiden]], [[Nizozemska]]|pages=524|language=en|trans-title=Sedmogodišnji rat: Globalni pogledi (Povijest ratovanja)}}</ref> |posljedice3 = '''900.000 – 1.400.000 mrtvih'''<ref>{{Citiranje knjige|last=White|first=Matthew|title=Statistics of Wars, Oppressions and Atrocities of the Eighteenth Century|language=en|trans-title=Statistika ratova, ugnjetavanja i zločina osamnaestog stoljeća}}</ref> }} '''Sedmogodišnji rat''' ([[1756.]] – [[1763.]]) koje je trajao 6 godina, bio je globalni [[Rat|oružani sukob]] koji je uključivao većinu europskih velikih sila, a vodio se prvenstveno u [[Europa|Europi]], [[Amerika|Americi]], [[Azija|Aziji]] i [[Tihi ocean|Pacifiku]]. Ostali istovremeni sukobi uključuju [[Francusko-indijanski rat]] ([[1754.]] – [[1763.]]), [[Karnatski ratovi|Karnatske ratove]] ([[1744.]] – [[1763.]]) i [[Britansko-španjolski rat]] ([[1762.]] – [[1763.]]). Suprotstavljene saveze predvodile su [[Britansko Carstvo]] i [[Kraljevina Francuska]], obje nastojeći uspostaviti globalnu prevlast. == Uzroci i pozadina == Austrijska carica [[Marija Terezija]] je u periodu nakon [[Austrijski nasljedni rat|rata za austrijsko nasljeđe]] htjela povratiti pokrajinu [[Šlezija|Šleziju]] od pruskog kralja [[Fridrik II. Veliki|Fridrika II.]] koju je izgubila u tom ratu. Protiv Pruske i Engleske, koja je stala na njenu stranu, stvorena je velika koalicija u kojoj su bili Austrija, Francuska, Rusija, Saska, Švedska i Poljska. == Borbe u Europi == Zarobljavanjem [[Elektorat Saska|saske]] vojske kod [[Pirna|Pirne]] u listopadu [[1756.]], [[Pruska|pruski]] kralj [[Fridrik II. Veliki|Fridrik II.]] samo je djelomice ostvario svoj ratni plan. Zbog poodmaklog doba godine, pokušaj zaposjedanja [[Češka|Češke]] ne bi li [[Habsburška Monarhija|Austriju]] prisilio na odustajanje od rata morao je odgoditi za proljeće sljedeće godine. Fridrik II. upao je u Češku između 18. i 22. travnja [[1757.]], krenuvši koncentrično prema [[Prag]]u u četiri kolone: feldmaršal Schwerin s 34.300 vojnika iz [[Šleska|Šleske]] i vojvoda od Beverna s 20.300 vojnika iz istočne Saske, sjedinivši se 27. travnja na rijeci [[Isar]] pod Schwerinovim zapovjedništvom, te kralj s 39.600 vojnika iz središnje Saske od [[Dresden]]a, kojem se 25. travnja pridružio knez od Anhalta dolazeći s 19.300 vojnika iz zapadne Saske. Feldmaršal Browne, zamjenik vrhovnoga austrijskog zapovjednika u Češkoj princa [[Karlo Lotarinški|Karla Lotarinškog]], koji je zbog bolova u nogama ostao u [[Beč]]u, nije vjerovao kako će neprijatelj krenuti naprijed, iako su se tijekom travnja množile vijesti o mogućem napadaju. Prusima stoga nije bilo teško napredovati jer su se iznenađene i raštrkane austrijske postrojbe još nalazile usred priprema za vojnu: Nadasdy s 15.000 vojnika u [[Moravska|Moravskoj]] i austrijskom dijelu Šleske, Serbelloni s 27.200 vojnika u istočnoj Češkoj, 39.100 vojnika pod izravnim Brownovim zapovjedništvom oko Praga i [[Budim]]a, te Königsegg s 22.900 vojnika u sjevernoj i vojvoda od Arenberga s 24.200 vojnika u zapadnoj Češkoj. Godine 1760. uslijedila je pobjeda pruskog kralja u bitkama kod Torgaua i Legnice, ali je nakon toga Fridrik II. 1761. morao pretrpjeti napad na [[Brandenburg]] rusko i austrijsko zauzimanje Berlina. == Borbe u Kanadi == Do polovice 18. stoljeća u Sjevernoj je Americi povremeno dolazilo do ratnih sukoba između [[Velika Britanija|Britanaca]] i [[Francuska|Francuza]] oko trgovine te zbog njihovih sukoba u Europi. Godine [[1753.]] Francuzi iz [[Kanada|Kanade]] kreću prema jugu kako bi zauzeli dio doline [[Ohio|Ohija]]. Britanska vojska i doseljenici s istočne obale su ih krenuli presresti. U pojedinačnim bitkama su obje strane bilježile uspjehe ali ne i konačnu pobjedu. Godine 1756. Francuzi šalju novog zapovjednika, markiza de Montcalma, a 1758. iz Britanije dolazi general [[James Wolfe]]. Britanci napadaju francuski teritorij pa i [[Quebec]], glavni grad francuske Kanade. U kolovozu [[1759.]] Wolfe je utaboren istočno od Quebeca. Planirao je iznenadni napad u kojem bi se njegove snage iskrcale uzvodno od Quebeca, u podnožju strmih litica. Dana [[13. rujna]] u 1 sat poslije ponoći, on i njegovi ljudi krenuli su u akciju. U 4 sata ujutro došli su do mjesta iskrcavanja, popeli se uz litice i već u zoru se počeli primicati Abrahamovoj visoravni. Ubrzo su nanijeli poraz Montcalmovoj iznenađenoj vojsci, no i Wolfe i Montcalm su smrtno ranjeni u bitci. == Kraj rata == Iznenadno povlačenje Rusije, zbog smrti carice [[Elizabeta, ruska carica|Elizabete]], te dolazak na rusko prijestolje izrazito propruski raspoloženih careva, [[Petar III., ruski car|Petra III.]] i njegove supruge [[Katarina II. Velika|Katarine II.]], spasilo je Fridrika II., pa je sklopljen mir koji se sastojao od dva ugovora 1763.: u Parizu, gdje je priznat poraz [[Burbonci|Burbona]] u korist Engleske i predaja francuskih kolonija Englezima, i u Hubertsburgu, kojim je potvrđen status quo, tj. Šlezija ostaje Pruskoj. == Bibliografija == *Bertoša, Slaven. ''Svjetska povijest modernoga doba (XVI.-XIX. stoljeće) s posebnim osvrtom na Apeninski poluotok'', Zagreb 2004. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == ;Sestrinski projekti {{WProjekti |commons = Seven Years War |commonshr = Sedmogodišnji rat |commonscat = Seven Years' War |commonscathr = Sedmogodišnji rat }} [[Kategorija:Britanski ratovi]] [[Kategorija:Francuski ratovi]] [[Kategorija:Američka vojna povijest]] [[Kategorija:Austrijska vojna povijest]] [[Kategorija:Ruska vojna povijest]] [[Kategorija:Njemačka vojna povijest]] [[Kategorija:Španjolska vojna povijest]] [[Kategorija:Švedski ratovi]] [[Kategorija:Portugalska vojna povijest]] [[Kategorija:Povijest Nizozemske]] [[Kategorija:Pruska]] [[Kategorija:Novi vijek]] [[Kategorija:Ratovi]] [[Kategorija:Ratovi 18. stoljeća]] ecdnjb8extbhanuhquz4vwopg459uul 7615791 7615783 2026-10-09T18:25:05Z Croxyz 205325 uklonjena promjena suradnika [[Special:Contributions/~2026-54560-95|~2026-54560-95]] ([[User talk:~2026-54560-95|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:Argo Navis|Argo Navis]] 7156509 wikitext text/x-wiki {{Infookvir oružani sukob |naziv = Sedmogodišnji rat |slika = [[Datoteka:Seven Years' War Collage.jpg|300px]] |datum = [[17. svibnja]] [[1756.]] –<br>[[15. veljače]] [[1763.]]<br>(6 [[godina]], 8 [[Mjesec (razdoblje)|mjeseci]], 4 [[Tjedan|tjedna]] i 1 [[dan]]) |mjesto = [[Europa]], [[Sjeverna Amerika]], [[Južna Amerika]], [[Azija]], [[Afrika]], [[Tihi ocean]] |ishod = Pobjeda [[Britansko Carstvo|britanske]] koalicije |teritorij = {{•}} [[Kraljevina Francuska|Francuska]] i [[Španjolska]] vraćaju [[Britansko Carstvo|Britanskom Carstvu]] i [[Kraljevina Portugal|Portugalu]] osvojeni [[Državno područje|teritorij]]<br>{{•}} Francuska ustupa svoje [[Sjeverna Amerika|sjevernoameričke]] posjede [[Istok|istočno]] od rijeke [[Mississippi]], [[Kanada|Kanadu]], otoke [[Sveti Vincent (otok)|Sveti Vincent]], [[Tobago]], [[Dominika|Dominiku]] i [[Grenada|Grenadu]] Britanskom Carstvu<br>{{•}} Francuska predaje Španjolskoj [[Luizijana|Luizijanu]] i teritorij zapadno od rijeke [[Mississippi]]<br>{{•}} Španjolska ustupa [[Florida|Floridu]] Britanskom Carstvu<br>{{•}} [[Mogulsko Carstvo]] ustupa Bengal Britanskom Carstvu |sukobljeni1 = [[Datoteka:Royal flag of France.svg|border|25px]] [[Kraljevina Francuska]]<br>[[Datoteka:Banner of the Holy Roman Emperor with haloes (1430-1806).svg|border|25px]] [[Habsburška Monarhija]]<br>[[Datoteka:Flag of Russia.svg|border|25px]] [[Rusko Carstvo]]<br>{{Small|([[1756.]] – [[1762.]])}}<br>[[Datoteka:Flag of Spain (1760–1785).svg|border|25px]] [[Burbonska Španjolska]]<br>[[Datoteka:Flag of Sweden (1562–1650).svg|border|25px]] [[Švedska]]<br>[[Datoteka:Flag of the Kalmyk Khanate.svg|border|20px]] [[Kalmički Kanat]]<br>[[Datoteka:Flag of Electoral Saxony.svg|border|25px]] [[Elektorat Saska]]<br>[[Datoteka:Flag of Hesse-Darmstadt Regiment during the Seven Years War (1756-1763).svg|border|20px]] [[Hesse-Darmstadt]] |sukobljeni2 = [[Datoteka:Flag of Great Britain (1707–1800).svg|border|25px]] [[Britansko Carstvo]]<br>[[Datoteka:Flag of the Kingdom of Prussia (1750-1801).svg|border|25px]] [[Kraljevina Pruska]]<br>[[File:Flag of Portugal (1750).svg|border|25px]] [[Kraljevina Portugal]]<br>[[Datoteka:Flag of Russia.svg|border|25px]] [[Rusko Carstvo]]<br>{{Small|([[1762.]] – [[1763.]])}}<br>[[Datoteka:Flag of Hanover (1692).svg|border|25px]] [[Elektorat Hanover]]<br>[[Datoteka:Flag of Normandie.svg|border|25px]] [[Brunswick-Wolfenbüttel]]<br>[[File:Hessen KS flag.svg|border|25px]] [[Hesse-Kassel]]<br>[[Datoteka:Flagge Fürstentum Schaumburg-Lippe.svg|border|25px]] [[Schaumburg-Lippe]]<br>[[Datoteka:Flag of the State of Hyderabad (18th century-1900).svg|border|25px]] [[Hyderabad (država)|Hyderabad]]<br>[[Datoteka:Flag of Nawab.svg|border|25px]] [[Karnatski Sultanat]] |jačina1 = [[Datoteka:Royal flag of France.svg|border|25px]] '''[[Kraljevina Francuska]]:''' 210.000 vojnika ([[1756.]] – [[1757.]])<br>[[Datoteka:Banner of the Holy Roman Emperor with haloes (1430-1806).svg|border|25px]] '''[[Habsburška Monarhija]]:''' 250.000<ref>{{Citiranje knjige|last=Hochedlinger|first=Michael|url=https://books.google.hr/books?vid=ISBN0582290848&newbks=0&redir_esc=y|title=Austria's Wars of Emergence: War, State and Society in the Habsburg Monarchy, 1683-1797|publisher=Pearson Education|year=2003.|isbn=0-582-29084-8|location=[[London]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]|pages=298|trans-title=Austrijski ratovi uspona: Rat, država i društvo u Habsburškoj Monarhiji, 1683. – 1797.}}</ref> vojnika (ukupno)<br>[[Datoteka:Flag of Russia.svg|border|25px]] '''[[Rusko Carstvo]]:''' 333.000 vojnika<br>[[Datoteka:Flag of Spain (1760–1785).svg|border|25px]] '''[[Burbonska Španjolska]]:''' 70.000 vojnika (ukupno) |jačina2 = [[Datoteka:Flag of Great Britain (1707–1800).svg|border|25px]] '''[[Britansko Carstvo]]:''' 300.000 mobiliziranih<br>[[Datoteka:Flag of the Kingdom of Prussia (1750-1801).svg|border|25px]] '''[[Kraljevina Pruska]]:''' 210.000<ref>{{Citiranje knjige|last=Wilson|first=Peter Hamish|url=https://books.google.hr/books?vid=ISBN9780754658146&newbks=0&redir_esc=y|title=The Fiscal-military State in Eighteenth-century Europe: Essays in Honour of P. G. M. Dickson|collaboration=Dickson, Peter George Muir|publisher=Ashgate Publishing Ltd|year=2009.|isbn=978-0-7546-5814-6|editor-last=Storrs|editor-first=Christopher|location=[[Surrey]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]|pages=119|language=en|trans-title=Fiskalno-vojna država u Europi osamnaestog stoljeća: Eseji u čast P. G. M. Dicksona|chapter=Prussia as a Fiscal-Military State, 1640–1806|trans-chapter=Pruska kao fiskalno-vojna država, 1640. – 1806.|chapter-url=https://www.taylorfrancis.com/chapters/edit/10.4324/9781315558110-4/prussia-fiscal-military-state-1640–1806-peter-wilson|doi=10.4324/9781315558110-4}}</ref> vojnika<br>[[File:Flag of Portugal (1750).svg|border|25px]] '''[[Kraljevina Portugal]]:''' 10.000 vojnika ([[1762.]]) |posljedice1 = [[Datoteka:Royal flag of France.svg|border|25px]] '''[[Kraljevina Francuska]]:'''<br>200.000 mrtvih<ref>{{Citiranje knjige|last=Danley|first=Mark|url=https://books.google.hr/books/about/The_Seven_Years_War.html?id=oWEapU3ZDTUC&redir_esc=y|title=The Seven Years' War: Global Views (History of Warfare)|last2=Speelman|first2=Patrick|date=2023-11-09|publisher=Brill Academic Publishers|isbn=978-900-423408-6|location=[[Leiden]], [[Nizozemska]]|pages=524|language=en|trans-title=Sedmogodišnji rat: Globalni pogledi (Povijest ratovanja)}}</ref><br>[[Datoteka:Banner of the Holy Roman Emperor with haloes (1430-1806).svg|border|25px]] '''[[Habsburška Monarhija]]:'''<br>140.000 mrtvih<ref>{{Citiranje knjige|last=Danley|first=Mark|url=https://books.google.hr/books/about/The_Seven_Years_War.html?id=oWEapU3ZDTUC&redir_esc=y|title=The Seven Years' War: Global Views (History of Warfare)|last2=Speelman|first2=Patrick|date=2023-11-09|publisher=Brill Academic Publishers|isbn=978-900-423408-6|location=[[Leiden]], [[Nizozemska]]|pages=524|language=en|trans-title=Sedmogodišnji rat: Globalni pogledi (Povijest ratovanja)}}</ref><br>[[Datoteka:Flag of Russia.svg|border|25px]] '''[[Rusko Carstvo]]:'''<br>120.000 mrtvih<ref>{{Citiranje knjige|last=Danley|first=Mark|url=https://books.google.hr/books/about/The_Seven_Years_War.html?id=oWEapU3ZDTUC&redir_esc=y|title=The Seven Years' War: Global Views (History of Warfare)|last2=Speelman|first2=Patrick|date=2023-11-09|publisher=Brill Academic Publishers|isbn=978-900-423408-6|location=[[Leiden]], [[Nizozemska]]|pages=524|language=en|trans-title=Sedmogodišnji rat: Globalni pogledi (Povijest ratovanja)}}</ref><br>[[Datoteka:Flag of Sweden (1562–1650).svg|border|25px]] '''[[Švedsko Carstvo]]:'''<br>28.000 mrtvih<ref>{{Citiranje knjige|last=Danley|first=Mark|url=https://books.google.hr/books/about/The_Seven_Years_War.html?id=oWEapU3ZDTUC&redir_esc=y|title=The Seven Years' War: Global Views (History of Warfare)|last2=Speelman|first2=Patrick|date=2023-11-09|publisher=Brill Academic Publishers|isbn=978-900-423408-6|location=[[Leiden]], [[Nizozemska]]|pages=524|language=en|trans-title=Sedmogodišnji rat: Globalni pogledi (Povijest ratovanja)}}</ref> |posljedice2 = [[Datoteka:Flag of Great Britain (1707–1800).svg|border|25px]] '''[[Britansko Carstvo]]:'''<br>160.000 mrtvih<ref>{{Citiranje knjige|last=Danley|first=Mark|url=https://books.google.hr/books/about/The_Seven_Years_War.html?id=oWEapU3ZDTUC&redir_esc=y|title=The Seven Years' War: Global Views (History of Warfare)|last2=Speelman|first2=Patrick|date=2023-11-09|publisher=Brill Academic Publishers|isbn=978-900-423408-6|location=[[Leiden]], [[Nizozemska]]|pages=524|language=en|trans-title=Sedmogodišnji rat: Globalni pogledi (Povijest ratovanja)}}</ref><br>[[Datoteka:Flag of the Kingdom of Prussia (1750-1801).svg|border|25px]] '''[[Kraljevina Pruska]]:'''<br>180.000 mrtvih<ref>{{Citiranje knjige|last=Danley|first=Mark|url=https://books.google.hr/books/about/The_Seven_Years_War.html?id=oWEapU3ZDTUC&redir_esc=y|title=The Seven Years' War: Global Views (History of Warfare)|last2=Speelman|first2=Patrick|date=2023-11-09|publisher=Brill Academic Publishers|isbn=978-900-423408-6|location=[[Leiden]], [[Nizozemska]]|pages=524|language=en|trans-title=Sedmogodišnji rat: Globalni pogledi (Povijest ratovanja)}}</ref> |posljedice3 = '''900.000 – 1.400.000 mrtvih'''<ref>{{Citiranje knjige|last=White|first=Matthew|title=Statistics of Wars, Oppressions and Atrocities of the Eighteenth Century|language=en|trans-title=Statistika ratova, ugnjetavanja i zločina osamnaestog stoljeća}}</ref> }} '''Sedmogodišnji rat''' ([[1756.]] – [[1763.]]) bio je globalni [[Rat|oružani sukob]] koji je uključivao većinu europskih velikih sila, a vodio se prvenstveno u [[Europa|Europi]], [[Amerika|Americi]], [[Azija|Aziji]] i [[Tihi ocean|Pacifiku]]. Ostali istovremeni sukobi uključuju [[Francusko-indijanski rat]] ([[1754.]] – [[1763.]]), [[Karnatski ratovi|Karnatske ratove]] ([[1744.]] – [[1763.]]) i [[Britansko-španjolski rat]] ([[1762.]] – [[1763.]]). Suprotstavljene saveze predvodile su [[Britansko Carstvo]] i [[Kraljevina Francuska]], obje nastojeći uspostaviti globalnu prevlast. == Uzroci i pozadina == Austrijska carica [[Marija Terezija]] je u periodu nakon [[Austrijski nasljedni rat|rata za austrijsko nasljeđe]] htjela povratiti pokrajinu [[Šlezija|Šleziju]] od pruskog kralja [[Fridrik II. Veliki|Fridrika II.]] koju je izgubila u tom ratu. Protiv Pruske i Engleske, koja je stala na njenu stranu, stvorena je velika koalicija u kojoj su bili Austrija, Francuska, Rusija, Saska, Švedska i Poljska. == Borbe u Europi == Zarobljavanjem [[Elektorat Saska|saske]] vojske kod [[Pirna|Pirne]] u listopadu [[1756.]], [[Pruska|pruski]] kralj [[Fridrik II. Veliki|Fridrik II.]] samo je djelomice ostvario svoj ratni plan. Zbog poodmaklog doba godine, pokušaj zaposjedanja [[Češka|Češke]] ne bi li [[Habsburška Monarhija|Austriju]] prisilio na odustajanje od rata morao je odgoditi za proljeće sljedeće godine. Fridrik II. upao je u Češku između 18. i 22. travnja [[1757.]], krenuvši koncentrično prema [[Prag]]u u četiri kolone: feldmaršal Schwerin s 34.300 vojnika iz [[Šleska|Šleske]] i vojvoda od Beverna s 20.300 vojnika iz istočne Saske, sjedinivši se 27. travnja na rijeci [[Isar]] pod Schwerinovim zapovjedništvom, te kralj s 39.600 vojnika iz središnje Saske od [[Dresden]]a, kojem se 25. travnja pridružio knez od Anhalta dolazeći s 19.300 vojnika iz zapadne Saske. Feldmaršal Browne, zamjenik vrhovnoga austrijskog zapovjednika u Češkoj princa [[Karlo Lotarinški|Karla Lotarinškog]], koji je zbog bolova u nogama ostao u [[Beč]]u, nije vjerovao kako će neprijatelj krenuti naprijed, iako su se tijekom travnja množile vijesti o mogućem napadaju. Prusima stoga nije bilo teško napredovati jer su se iznenađene i raštrkane austrijske postrojbe još nalazile usred priprema za vojnu: Nadasdy s 15.000 vojnika u [[Moravska|Moravskoj]] i austrijskom dijelu Šleske, Serbelloni s 27.200 vojnika u istočnoj Češkoj, 39.100 vojnika pod izravnim Brownovim zapovjedništvom oko Praga i [[Budim]]a, te Königsegg s 22.900 vojnika u sjevernoj i vojvoda od Arenberga s 24.200 vojnika u zapadnoj Češkoj. Godine 1760. uslijedila je pobjeda pruskog kralja u bitkama kod Torgaua i Legnice, ali je nakon toga Fridrik II. 1761. morao pretrpjeti napad na [[Brandenburg]] rusko i austrijsko zauzimanje Berlina. == Borbe u Kanadi == Do polovice 18. stoljeća u Sjevernoj je Americi povremeno dolazilo do ratnih sukoba između [[Velika Britanija|Britanaca]] i [[Francuska|Francuza]] oko trgovine te zbog njihovih sukoba u Europi. Godine [[1753.]] Francuzi iz [[Kanada|Kanade]] kreću prema jugu kako bi zauzeli dio doline [[Ohio|Ohija]]. Britanska vojska i doseljenici s istočne obale su ih krenuli presresti. U pojedinačnim bitkama su obje strane bilježile uspjehe ali ne i konačnu pobjedu. Godine 1756. Francuzi šalju novog zapovjednika, markiza de Montcalma, a 1758. iz Britanije dolazi general [[James Wolfe]]. Britanci napadaju francuski teritorij pa i [[Quebec]], glavni grad francuske Kanade. U kolovozu [[1759.]] Wolfe je utaboren istočno od Quebeca. Planirao je iznenadni napad u kojem bi se njegove snage iskrcale uzvodno od Quebeca, u podnožju strmih litica. Dana [[13. rujna]] u 1 sat poslije ponoći, on i njegovi ljudi krenuli su u akciju. U 4 sata ujutro došli su do mjesta iskrcavanja, popeli se uz litice i već u zoru se počeli primicati Abrahamovoj visoravni. Ubrzo su nanijeli poraz Montcalmovoj iznenađenoj vojsci, no i Wolfe i Montcalm su smrtno ranjeni u bitci. == Kraj rata == Iznenadno povlačenje Rusije, zbog smrti carice [[Elizabeta, ruska carica|Elizabete]], te dolazak na rusko prijestolje izrazito propruski raspoloženih careva, [[Petar III., ruski car|Petra III.]] i njegove supruge [[Katarina II. Velika|Katarine II.]], spasilo je Fridrika II., pa je sklopljen mir koji se sastojao od dva ugovora 1763.: u Parizu, gdje je priznat poraz [[Burbonci|Burbona]] u korist Engleske i predaja francuskih kolonija Englezima, i u Hubertsburgu, kojim je potvrđen status quo, tj. Šlezija ostaje Pruskoj. == Bibliografija == *Bertoša, Slaven. ''Svjetska povijest modernoga doba (XVI.-XIX. stoljeće) s posebnim osvrtom na Apeninski poluotok'', Zagreb 2004. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == ;Sestrinski projekti {{WProjekti |commons = Seven Years War |commonshr = Sedmogodišnji rat |commonscat = Seven Years' War |commonscathr = Sedmogodišnji rat }} [[Kategorija:Britanski ratovi]] [[Kategorija:Francuski ratovi]] [[Kategorija:Američka vojna povijest]] [[Kategorija:Austrijska vojna povijest]] [[Kategorija:Ruska vojna povijest]] [[Kategorija:Njemačka vojna povijest]] [[Kategorija:Španjolska vojna povijest]] [[Kategorija:Švedski ratovi]] [[Kategorija:Portugalska vojna povijest]] [[Kategorija:Povijest Nizozemske]] [[Kategorija:Pruska]] [[Kategorija:Novi vijek]] [[Kategorija:Ratovi]] [[Kategorija:Ratovi 18. stoljeća]] afh5ylevo53t2bhqz6rn3hcn9fly1rv 14 42263 7615637 7340898 2026-10-09T13:13:56Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Placentalia|Placentalia]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Euarchontoglires|Euarchontoglires]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7615637 wikitext text/x-wiki {| align=center id=toc | <center>{{kat:|Životinje}} <!-- > {{kat:|Pravi mnogostaničari}} > {{kat:|Bilateralne životinje}}--> > {{kat:|Svitkovci}} > <!--{{kat:|Lubanjci}}</small> > -->{{kat:|Kralježnjaci}} > {{kat:|Sisavci}} > {{kat:|Viši sisavci}} > {{kat:|Glodavci}}</center> |} {{Commonscat|Rodentia}} [[Kategorija:Euarchontoglires]] fav20b1tnhsc8xlrvxmyp4l2yt3mw3a 0 42473 7615617 7353832 2026-10-09T12:52:43Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Redovi Placentalia|Redovi Placentalia]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Redovi Afrotheria|Redovi Afrotheria]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7615617 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Surlaši | slika = Afrikanischer Elefant, Zoo Miami 1.jpg | slika_širina = 250px | slika_opis = [[Afrički slon]] | regnum = [[Životinje|Animalia]] | phylum = [[Svitkovci|Chordata]] | classis = [[Sisavci|Mammalia]] | infraclassis = [[Placentalia]] | ordo = '''Proboscidea''' | ordo_autorstvo = [[Johann Karl Wilhelm Illiger|Illiger]], [[1811.]] | razdioba_stupanj = Porodice | razdioba = {{plainlist| * {{extinct}} ''[[Jozaria]]'' * {{extinct}} [[Anthracobunidae]] * {{extinct}} [[Moeritheriidae]] * [[Euproboscidea]]}} }} Red '''surlaša''' ([[Latinski jezik|lat]]. ''Proboscidea'') je dobio ime po svom najupadljivijijem svojstvu, surli ([[latinski|lat]]. proboscis). Njeni jedini danas živući predstavnici su [[slonovi]]. Surlaši se ne razlikuju od drugih kopnenih sisavaca samo svojom upadljivom osobinom surlom, nego i neobičnim [[zub]]ima ([[kljove]]) i najčešće ogromnim razmjerima svog tijela. No te se osobine ne treba smatrati nekim nedostatkom nego rezultatom visoko specijaliziranog razvoja standardnih oblika [[sisavci|sisavaca]]. Različite porodice surlaša su nekada bile vrlo raširene, a imale su i do četiri kljove. Danas žive još samo slonovi sa svoje dvije kljove u gornjoj čeljusti, i na vrlo ograničenom životnom prostoru. Začeci surli su u početku bili jedva naznačeni, i vjerojatno su precima današnjih slonova koji su živjeli u [[močvara]]ma služili kao dihalice. Kasnije se surla razvila u vrlo istančan organ s velikim brojem različitih [[mišić]]a kojim se može doseći [[list|lišće]] s visokog [[drvo|drveća]], ali jednako spretno i trganje busenja [[trava|trave]] u [[stepa]]ma. Kljove su bile vrlo raznovrsne. Neke su bile ravne, neke svrdlaste, savijene prema gore ili prema dole, lopataste, smještene u gornjoj ili u donjoj čeljusti ili u obje, neke su rasle u stranu a druge prema sredini ili tijesno jedna uz drugu, vrlo različitih dužina (i do 4 metra) i debljina. Za sistematiziranje pojedinih surlaša je manje važan oblik surle ili kljova. Istražuje se prije svega građa [[zub|kutnjaka]] (Molari). Tijekom razvoja, oni su se mijenjali i prilagođavali potrebama [[životinje|životinja]]. Grizna površina kutnjaka je tijekom razvoja mijenjala oblik, pa je bila kvrgava kod mastodonta, da bi [[mamuti]] imali kutnjake lameliranog oblika, kao i današnji [[slonovi]]. Danas slonovi imaju po jedan kutnjak u svakoj polovici gornje i donje [[čeljust]]i, što znači da ih ima ukupno samo četiri. Žvakanjem najčešće prilično tvrde hrane, slonovi "troše" kutnjake tako, da nakon određenog vremena više nisu dovoljno efikasni. Stoga se kutnjaci tijekom života jednog slona mijenjaju šest puta, što znači da slon može istrošiti tijekom života sedam "generacija" kutnjaka. Ako ne strada ranije, kad potroši i sedmu generaciju kutnjaka, osuđen je na smrt od gladi. Mladunci nakon prve godine starosti gube prve kljove da bi ih zatim zamijenile trajne kljove koje neprekidno rastu. U razdoblju [[neogen]]a, a posebno [[pleistocen]]a došlo je do snažnog širenja velikog broja vrsta surlaša na sve [[kontinent]]e osim [[Australija|Australije]]. Ovo širenje je bilo moguće samo uz pretpostavku da se to zbilo prije oko 27 milijuna godina, kad su se pojavile kopnene veze između [[Afrika|Afrike]] i [[Euroazija|Euroazije]]. Kako je broj potomaka u centru njihovog nastanka (sjeverna Afrika) značajno narastao, a iz Euroazuje su stigle druge grupe životinja, surlaši su bili potisnuti iz svojih prvobitnih staništa. Zbog vrlo jakog [[populacija|populacijskog]] pritiska mnoge su životinje bile potisnute u druga područja. U tim su područjima vladali drugi životni uvjeti, pa su se surlaši morali prilagoditi novom okolišu. I [[klima]]tska kolebanja su izazvala niz [[fiziologija|fizioloških]] i [[Morfologija (biologija)|morfoloških]] promjena ovih [[životinje|životinja]]. Tako se razvilo 5 porodica (25 rodova) s više od 150 (ukupno) različitih vrsta u redu surlaša. Među njima su bili i mastodonti i mamuti, još bliži srodnici današnjih [[slonovi|slonova]]. Razdoblje širenja prvih [[čovjek|ljudi]] podudara se s [[izumiranje]]m većine surlaša, ali i drugih velikih [[sisavci|sisavaca]], sve do početka [[holocen]]a. Iz toga bi mogao slijediti zaključak, da je na to izumiranje više utjecalo širenje [[evolucija čovjeka|hominida]] nego kolebanja [[klima|klime]] između toplih i hladnih razdoblja. Intenzivni [[lov]] na mamute vidljiv je iz brojnih [[spiljski crtež|spiljskih crteža]]. S druge strane, nalazi dobro očuvanih mamuta zatvorenih u ledeni omotač u [[Sibir]]u daju razloga da se uzme u obzir i mogućnost da je uzrok njihovog izumiranja bila klimatska katastrofa. Danas postoje još dvije (prema novijim istraživanjima tri) vrste surlaša svrstanih u dva [[rod (taksonomija)|rod]]a [[Afrički slon|Afričkog]] (Loxodonta africana i Loxodonta cyclotis) i [[Azijski slon|Azijskog slona]] (Elephas maximus). === Srodnici surlaša === # [[Pećinari]] (Hyracoidea) # [[Sirene (životinje)|Sirene]] ili morske krave (Sirenia) {{Wikivrste|Proboscidea}} [[Kategorija:Redovi Afrotheria]] [[Kategorija: Surlaši| ]] 7b02u6p649gntzwjri9j1usr6gofv89 0 46369 7615933 7349328 2026-10-10T01:40:00Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.6 7615933 wikitext text/x-wiki {{Grad u Crnoj Gori | ime = Ulcinj | ime ćirilica = Улцињ | ime genitiv = Ulcinja | slika = Ulcinj, Montenegro - Sept. 2010.jpg | slika grba = Coat of Arms of Ulcinj.svg | osnovan = [[5. stoljeće pr. Kr.]] | stanovništvo = 10,828 | stanovništvo općina = 20,290 | površina = 255 | zemljopisna širina = 41.92 | zemljopisna dužina = 19.20 | pozivni broj = 30 | registarska oznaka = UL | gradonačelnik = Fatmir Gjeka (predsjednik općine)<ref>{{cg oznaka}} [http://www.ul-gov.me/index.php?option=com_content&view=article&id=1000:izgradnja-puta-ulcinj-krute-pocetkom-2015-godine&catid=82&Itemid=531&lang=me Izgradnja puta Ulcinj – Krute početkom 2015 godine] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, općina Ulcinj, pristupljeno 2. prosinca 2014. (crnogorski)</ref> | stranica = www.ul-gov.me | karta = Ulcinj-Position.PNG }} '''Ulcinj''' ([[crnogorski|na crnogor. ćiril.]] Улцињ, [[albanski]]: ''Ulqini'', [[talijanski]]: ''Dulcigno'') [[Crna Gora|u Crnoj Gori]], [[jug|najjužniji]] [[grad]] i [[općina]] [[Crnogorsko primorje|na crnogorskom primorju]]. U blizini grada počinje Velika plaža, najveća plaža na [[Jadransko more|jadranskoj obali]]. == Stanovništvo == Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz [[2003.]] godine, općina Ulcinj imala je 20.290 stanovnika, raspoređenih u 39 naseljenih mjesta. Nacionalni sastav: * [[Albanci]] – 14.638 (72,14) * [[Crnogorci]] – 2421 (11,93) * [[Srbi]] – 1509 (7,43) * [[Muslimani]] – 681 (3,35) * [[Bošnjaci]] – 297 (1,46) * nacionalno neopredijeljeni – 186 (0,91) * ostali – 558 (2,78) Vjerski sastav: * [[muslimani]] – 14.175 (69,86) * [[pravoslavni]] – 3404 (16,77) * [[katolici]] – 2416 (11,90) * ostali – 69 (0,34) * neopredijeljeni – 79 (0,38) * ne vjeruju – 59 (0,29) * nepoznato – 88 (0,46) == Naseljena mjesta == [[Datoteka:Ulcinj.jpg|mini|Crkva-džamija, samo središte ulcinjske povijesne jezgre]] [[Ambula]], [[Bijela Gora]], [[Bojke]], [[Brajše]], [[Bratica]], [[Briska Gora]], [[Ćurke]], [[Darza]], [[Donja Klezna]], [[Donji Štoj]], [[Draginje]], [[Fraskanjel]], [[Gornja Klezna]], [[Gornji Štoj]], [[Kaliman]], [[Kodre]], [[Kolonza]], [[Kosići]], [[Kravari]], [[Kruče]], [[Kruta]], [[Krute]], [[Leskovac (Ulcinj, Crna Gora)|Leskovac]], [[Lisna Bore]], [[Međreč]], [[Mide (Ulcinj, Crna Gora)|Mide]], [[Možura]], [[Pistula]], [[Rastiš]], [[Reč]], [[Salč]], [[Sveti Đorđe]], [[Sukobin]], [[Sutjel]], [[Šas]], [[Štodra]], [[Ulcinj]], [[Vladimir (Ulcinj, Crna Gora)|Vladimir]], [[Zoganj]], == Nacionalni sastav po naseljenim mjestima == * Ambula – uk. 31, Albanci – 28, neopredijeljeni – 2, Srbi – 1 * Bijela Gora – uk. 23, Albanci – 12, Srbi – 7, Bošnjaci – 2, Crnogorci – 2 * Bojke – uk. 199, Albanci – 197, ostali – 2 * Brajše – uk. 767, Albanci – 753, Muslimani – 1, ostali – 13 * Bratica – uk. 232, Albanci – 184, neopredijeljeni – 19, Crnogorci – 18, Srbi – 2, Bošnjaci – 1, ostali – 8 * Briska Gora – uk. 58, Crnogorci – 23, Albanci – 20, Srbi – 15 * Vladimir – uk. 802, Albanci – 797, ostali – 5 * Gornja Klezna – uk. 164, Albanci – 164 * Gornji Štoj – uk. 134, Albanci – 124, Crnogorci – 5, Srbi – 2, neopredijeljeni – 1, ostali – 2 * Darza – uk. 119, Crnogorci – 44, Srbi – 33, Albanci – 28, neopredijeljeni – 10, ostali – 4 * Donja Klezna – uk. 151, Albanci – 147, Crnogorci – 4 * Donji Štoj – uk. 881, Albanci – 414, Srbi – 204, Crnogorci – 119, Muslimani – 71, Bošnjaci – 30, neopredijeljeni – 2, ostali – 41 * Draginje – uk. 163, Albanci – 163 * Zoganj – uk. 425, Albanci – 283, Crnogorci – 57, Muslimani – 39, Srbi – 29, ostali – 17 * Kaliman – uk. 8, Albanci – 8 * Kodre – uk. 883, Albanci – 798, Crnogorci – 42, Muslimani – 21, Srbi – 11, neopredijeljeni – 2, Bošnjaci – 1, ostali – 8 * Kolonza – uk. 249, Albanci – 141, Crnogorci – 25, Muslimani – 15, Srbi – 1, ostali – 67 * Kosići – uk. 259, Albanci – 250, Muslimani – 7, Crnogorci – 2 * Kravari – uk. 617, Albanci – 617 * Kruta – uk. 205, Albanci – 140, Crnogorci – 57, neopredijeljeni – 6, ostali – 2 * Krute – uk. 606, Albanci – 540, Muslimani – 40, Crnogorci – 24, ostali – 2 * Kruče – uk. 161, Albanci – 87, Crnogorci – 33, Srbi – 28, Muslimani – 4, ostali – 9 * Leskovac – uk. 74, Crnogorci – 74 * Lisna Bore – uk. 179, Albanci – 177, ostali – 2 * Međreč – uk. 9, Crnogorci – 9 * Mide – uk. 222, Albanci – 220, Muslimani – 1, ostali – 1 * Možura – uk. 0 (nema stanovnika) * Pistula – uk. 370, Albanci – 289, Muslimani – 46, Crnogorci – 11, Srbi – 8, neopredijeljeni – 3, Bošnjaci – 1, ostali – 12 * Rastiš – uk. 409, Albanci – 409 * Reč – uk. 71, Albanci – 66, Crnogorci – 4, ostali – 1 * Salč – uk. 4, Albanci – 4 * Sveti Đorđe – uk. 86, Albanci – 86 * Sukobin – uk. 375, Albanci – 374, ostali – 1 * Sutjel – uk. 18, Albanci – 18 * Ćurke – uk. 31, Albanci – 31 * [[Ulcinj]] – uk. 10.828, Albanci – 6658, Crnogorci – 1868, Srbi – 1168, Muslimani – 436, Bošnjaci – 262, neopredijeljeni – 134, ostali – 302 * Fraskanjel – uk. 76, Albanci – 69, neopredijeljeni – 7 * Šas – uk. 268, Albanci – 268 * Štodra – uk. 133, Albanci – 74, ostali – 59 == Jezici == * [[albanski]] – 15.083 (74,33) * [[srpski]] – 3698 (18,22) * [[crnogorski]] – 953 (4,69) * [[bošnjački]] – 310 (1,36) * ostali i nepoznato – 241 (1,21) == Povijest == === Hrvati i Ulcinj === Po opisu Gašpara Vinjalića, 25 hrvatskih vojnika (konjica) je 1718. godine sasjekla neke Ulcinjane: ''Gusari Ulcinja često su obilazili obale Romanje. Zbog toga je papin nuncij u Veneciji tražio da se uništi to gnijezdo lopova... Mocenigo zbog nedostatka hrane u blizini Ulcinja nije sa sobom poveo nego 25 hrvatskih vojnika s njihovim konjima, a vodio ih je plemić Luiđi Benja iz Zadra. Oni uzjahahu konje i umiješaju se među Ulcinjane te ih sasijeku. To je toliko prestrašilo ostale da su pobjegli u grad i tako je borba brzo završila. Ovo je deveti put da je Mletačka republika poduzela vojnu protiv strašne turske sile.''<ref>{{Cite book |last=Vinjalić |first=Gašpar |title=Kratki povijesni i kronološki pregled zbivanja koja su se dogodila Slavenima u Dalmaciji, Hrvatskoj i Bosni 1514.-1769., str.231. i 232. |year=2010 |publisher=Književni krug |location=Split}}</ref> U tom ratu, stalne turske napade su odbijali dragoni i "Hrvati na konju". Njih su podržavali "grenadiri i Sloveni" uz podršku konjice.<ref>{{Cite book |last=Дабовић |first=Ђоко |title=Племе Шестани, стр. 119. |year=2006 |publisher=Удружење грађана Шестани |location=Бар}}</ref> * [[Ulcinjska biskupija]] == Galerija == <gallery> Datoteka:Ulcinj-Crna Gora.jpg|Kula Balšića Datoteka:Natpis u Ulcinju.jpg|Natpis uklesan prilikom turskog osvajanja Datoteka:Nadvratnik u Ulcinju.jpg|Nadvratnik crkve-džamije Datoteka:Stari grad Ulcinj 2019.jpg|Povijesna jezgra Datoteka:Stare zidine Ulcinja 2019.jpg|Arhitektura povijesne jezgre Datoteka:Crnogorski obalni grad Ulcinj 2019.jpg|Hram svetog Nikolaja Datoteka:U gradu Ulcinju 2019.jpg|Stara fontana Datoteka:Džamija na obali.jpg|Jedna od brojnih gradskih džamija Datoteka:Ulcinj, grad na Jadranu.jpg|Sahat kula Datoteka:Partizanski spomenik u Ulcinju.jpg|Partizanski spomenik Datoteka:Plaža 2019.jpg|Plaža Datoteka:Utvrđeni grad Ulcinj 29. svibnja 2019.jpg|Gradske zidine Datoteka:Hram svetog Nikolaja.jpg|Popis Crnogoraca poginulih u osvajanju grada, kojima je posvećen tom prilikom podignuti Hram svetog Nikolaja Datoteka:Hram sv. Nikolaja.jpg|Oslikani zid Hrama svetog Nikolaja </gallery> == Izvori == {{izvori}} {{Upravna podjela Crne Gore}} {{Mrva-grad-crna gora}} [[Kategorija:Gradovi u Crnoj Gori]] oto3sj8lq0fstuibsgdjhdzv2aalx8d 0 47088 7615828 7241957 2026-10-09T20:24:02Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.6 7615828 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Tomakawk.jpg|mini|250px|Primjerak tomahawka-lule iz 19. stoljeća, ukraden 2005. godine iz ''Whitman Mission National Historic Site'' u državi Washington.]] '''Tomahawk''' je hladno oružje američkih [[Indijanci|Indijanaca]], izvorno [[Algonquian|algonkinsko]], od kojih su ga preuzela ostala plemena. Riječ tomahawk došla je možda iz [[powhatan]]skog ''tamahaac'', od ''tamaham'' ' ''he cuts'' ', riječ je slična i u ostalim algonkinskim jezicima, što i dokazuje njegovo algonkinsko porijeklo. Indijanci [[Delawarew Indijanci|Delaware]] zvali su ga ''tamoihecan'', [[Micmac Indijanci|Micmac]] ''tumeegun'', [[Mohegan]], ''tummahegan''. ''[[Eva Lips]]'' smatra da se tomahawk kao oružje razvilo od oruđa, i samo njegovo značenje opravadava Lipsovu, a naziva ga '''utomohiken'' ', delawarski ''tamoihecan'', veoma joj je srodan. Najraniji tomahavci imali su kamenu glavu učvršćenu kožnim uzicama ili tetivama za drvenu ručku. Kasnije se koristi metalno sječivo, i u raznim varijantama može se javiti s dodatkom glave za lulu, takozvani 'tomahawk-pipe' ili tomahawk-lula', na koju su Indijanci mogli pušiti. Rat i mir, Tomahawk i kalumet, Indijancima je simbol za sklapanje primirja kada bi se pušio 'kinnikinnick' na lulu-mira, i obredno zatim zakapali tomahawk u zemlju. -Vučji Indijanci, pleme [[Pawnee]], i danas na svojoj plemenskoj zastavi imaju ukriž postavljen kalumet i tomahawk. Ispod je 7 vršaka strijela koji simboliziraju 7 ratova, u kojima su Pawnee služili u američkoj vojsci, uključujući oba svjetska rata, korejski, vijetnamski i zaljevski. == Vanjske poveznice == *[http://larrygotkin.com/knives/tomahawk-pipe.html Pipe Tomahawk] *[http://www.ancient-weapons.com/tomahawks.html Tomahawks] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060626192954/http://www.ancient-weapons.com/tomahawks.html |date=26. lipnja 2006. }} *[https://web.archive.org/web/20060516053612/http://www.snowwowl.com/naarttomahawk.html Native American Weapons: Tomahawk] [[Kategorija:Američki Indijanci]] [[Kategorija:Materijalna kultura]] [[Kategorija:Oružja s oštricom]] [[Kategorija:Divlji zapad]] 0qgjl17jgkcg2zq1pkjt2iep7y3lgsk 0 49540 7615750 7601499 2026-10-09T16:39:48Z ~2026-54429-35 374939 /* Aktivni članovi */ 7615750 wikitext text/x-wiki {{nedostaju izvori}} {{Glazbenik | Ime = Majke | Img = Majke at Jelen Pivo Live.jpg | Img_capt = Majke na festivalu ''Jelen Pivo Live'' u [[Beograd]]u <br> u rujnu 2008. godine | Img_size = | Landscape = | Background = skupina | Pseudonim = | Osnivanje = 1984. | Mjesto = [[Vinkovci]], [[Hrvatska]] | Prebivalište = Vinkovci, [[Zagreb]] | Žanr = [[hard rock]]<br>[[blues rock]] | Djelatno_razdoblje = 1984. – 2000., 2007. – danas | Producentska_kuća = [[Slušaj najglasnije|Slušaj Najglasnije!]]<br>[[Dancing Bear|Search & Enjoy]]<br>[[Dancing Bear]]<br>[[Croatia Records]] | Sadašnji članovi = [[Goran Bare]]<br>[[Kruno Domaćinović]]<br>[[Davor Rodik]]<br>[[Mario Rašić]]<br>[[Alen Tibljaš]]<br>[[Berislav Blažević]] | Bivši članovi = [[Nedjeljko Ivković]] – Kilmister<br>[[Zoran Čalić]]<br>[[Marin Pokrovac]]<br>[[Ivica Duspara]]<br>[[Željko Mikulić]] – Korozija }} '''Majke''' su [[Vinkovci|vinkovačka]] [[Rock|''rock'']]-grupa koja je djelovala od 1984. do 2000. godine, a ponovno se okupila 2007. Snažan utjecaj na njih imale su grupe [[MC5]], [[Flamin' Groovies]], [[Steppenwolf]], [[The Stooges]], te [[New York Dolls]]. == Povijest sastava == === 1984. – 1989.: Prve snimke i smrt Marina Pokrovca === Godine 1988. prvu kasetu skupine objavljuje nezavisna izdavačka kuća [[Slušaj najglasnije!]] u vlasništvu [[Zdenko Franjić|Zdenka Franjića]]. U trenutku njezine objave sastav su činili [[Goran Bare]] (vokal), Željko Mikulić – Korozija (bubnjevi), Nedjeljko Ivković – Kilmister (bas), Ivica Duspara (gitara) i Marin Pokrovac (gitara). Godine 1989. njihove snimke pojavljuju se na kompilaciji [[Bombardiranje New Yorka|''Bombardiranje New Yorka'']] koju je izdala izdavačka kuća Slušaj najglasnije! i na kojoj su se pojavile pjesme većinom nezavisnih[[Vinkovci|vinkovačkih]] ''rock''-grupa. Godine 1998. ta je kompilacija ponovno objavljena, no ovog puta kao CD za [[Dancing Bear]] s dodatnim pjesmama. Odlaskom Marina Pokrovca u [[London]] grupa se raspada, ali se ponovno okuplja nakon njegova povratka. Dana 25. veljače 1989., nedugo nakon toga, Pokrovac je poginuo na povratku s jedne probe nakon što je auto u kojem se vozio sletio u rijeku [[Bosut]]. U nesreći su osim njega poginuli Pavo Pap i Goran Matošević – Bratanac. Marina Pokrovca je zamijenio u Ivan Dujmić Duja, koji je s Majkama snimio i prvi album, i sa sastavom održao sve koncerte od 1989. do rata 1991., kada je napustio grupu. === 1990. – 1992.: Nastavak rada i prvo studijsko izdanje === Unatoč Pokrovčevoj smrti skupina je odlučila i dalje održavati nastupe i 1990. godine objavila je prvi studijski album [[Razum i bezumlje|''Razum i bezumlje'']] za nezavisnu izdavačku kuću Search & Enjoy Aleksandra Dragaša i Ante Čikare. Album je snimljen u studiju Želimira Babogredca. Tekstove je napisao Goran Bare, glazbu Ivica Duspara, a produkciju i aranžman potpisuje cijela skupina. Prva gitara u grupi je bio Ivica Duspara, druga gitara je bio Ivan Dujmić Duja, bas je svirao Nedeljko Ivković Kilmister, bubnjeve Željko Mikulić Korozija. Osim što je bio član Majki, Bare je u to vrijeme imao i svoj glazbeni projekt nazvan Hali Gali Halid te je objavio EP ''[[VO-ZDRA]]'' za Zdenka Franjića. Ime projekta nadahnuto je imenima narodnjačkih zvijezda [[Halid Bešlić|Halida Bešlića]] i [[Halid Muslimović|Halida Muslimovića]]. Početkom devedesetih istočna [[Slavonija]] je bila zahvaćena [[Domovinski rat|ratom]], pa zato članovi sastava, koji su dotad stekli kultni klupski status u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] i [[Slovenija|Sloveniji]], nisu stekli veću regionalnu popularnost. === 1993. – 1995. Drugi i treći studijski album === U postavi koju su činili Goran Bare, Zoran Čalić, Željko Mikulić – Korozija i Jurica Nižić, Majke 1993. snimaju svoj drugi album [[Razdor_(album)|''Razdor'']] za T.R.I.P., podružnicu [[Croatia Records]]a, zahvaljujući Aleksandru Dragašu. Tekstove potpisuje Bare, glazbu Zoran Čalić, a produkciju [[Denyken]]. Na izdanju tog albuma na CD-u nalaze se i najveći hitovi s prvog albuma. Za "Krvarim od dosade", prvu pjesmu s albuma, snimljen je glazbeni spot. Godine 1994., osim što je stalno održavala koncerte, grupa je snimala treći album [[Milost_(album)|''Milost'']] za izdavača "Heroina Nova". Sastav su tad činili Goran Bare (vokal), Željko Mikulić – Korozija (bubnjevi), nakon Ivana Dujmića Duje njega je zamijenio njegov bratić, Goran Dujmić (ritam gitara), Nedjeljko Ivković – Kilmister (bas-gitara) i Zoran Čalić (gitara). Tekstove opet potpisuje Bare, a većinu glazbe Čalić uz Dujmića. Na albumu su se našle dvije stare pjesme za koje su glazbu napisali Duspara i pokojni Pokrovac. Za pjesmu "Ja sam budućnost" snimljen je glazbeni spot. === 1995. – 1997. Rast popularnosti i ''Vrijeme je da se krene'' === Godine 1995. Majke su se još jednom raspale, pa je Bare određeno vrijeme nastupao s [[Kojoti]]ma kao svojim pratećim sastavom. Baretu je iste godine preminula supruga Mirjana od predoziranja.<ref name="Šćavina">Kristinka Šćavina. 6. rujna 2011. [https://www.gloria.hr/gl/arhiva/goran-bare-moj-se-zivot-slomio-kad-mi-je-umrla-prva-supruga-5081252 Goran Bare: Moj se život slomio kad mi je preminula prva supruga].''Gloria''. (pristupljeno 26. prosinca 2021.)</ref> Bare je tada odlučio ponovno okupiti skupinu, ponajviše zahvaljujući brizi za svojeg sina Mirana te ponovno okuplja Majke u manje-više starom sastavu: [[Goran Bare]] (vokal), Zoran Čalić (gitara), Nedjeljko Ivković – Kilmister (bas-gitara), Kruno Domaćinović (gitara) i Tihomir Jalšovec – Chaka (bubnjevi). Album [[Vrijeme je da se krene|''Vrijeme je da se krene'']] sniman je u studiju [[ZKM]]-a, producent je bio Denyken, a izdala ga je izdavačka kuća Jabukaton iz Zagreba. Tekstove za sve pjesme napisao je Bare, a glazbu Čalić (osim za jednu pjesmu za koju je već prije glazbu napisao Duspara). Snimljeni su spotovi za pjesme "Mene ne zanima", "Odvedi me" i "A ti još plačeš", a prva navedena pjesma osvojila je [[Porin (nagrada)|Porin]] za najbolji spot. Nakon bezbroj manjih i srednje velikih koncerata te skupnih koncerata (svih pet [[Fiju Briju]]) održali su veliki samostalni koncert u [[Dom sportova (Zagreb)|Domu sportova]] pred nekoliko tisuća ljudi. Izdavačka kuća [[Dancing Bear]] napravila je novo izdanje prvog albuma koji do tada nije bio dostupan na CD mediju uz dodatak bonus pjesme "Nema načina" koju su Majke prije snimile za kompilaciju "The best of indie rock: Made in Croatia". Koncert održan 25. travnja 1997. u Domu sportova izdan je na CD-u te se pojavio na tržištu za etiketu Jabukaton. Naziv albuma je simboličan i pokazuje kako Bare i Majke najbolje funkcioniraju jer je nazvan [[Život_uživo_(album)|Život uživo]]. Na dodjeli prve rock nagrade [[Crni mačak (nagrada)|Crni mačak]] u [[Čakovec|Čakovcu]] u ožujku 1998. Majke su osvojile dva "Crna mačka" za najboljeg rock izvođača u 1997. godini i najbolji nastup uživo što je bila nagrada publike. Za plesno-kazališnu predstavu "Rock + Roll" [[Emil Matešić|Emila Matešića]] i njegove plesne grupe "Stereo" Majke su napravile glazbu te se kao promidžba predstave pojavio spot za pjesmu "Oprost". === 1998. – 2000. Posljednji studijski album prije raspuštanja sastava === Dana 26. lipnja 1998. godine izašao je novi album Majki [[Put do srca sunca]] koji se prvotno trebao zvati "Bratstvo". Sve tekstove napisao je Bare, a glazbu Čalić. Izdavač je Jabukaton. Na albumu je napravljen određeni glazbeni pomak jer su u neke pjesme uključeni puhači i veći broja gostiju na instrumentima poput kongi, pedal steel gitare i [[Hammondove orgulje|Hammond orgulja]]. Kao prva najava novog albuma pojavio se spot za pjesmu "Daj mi". Nakon izdavanja albuma Majke su krenule na manju koncertnu turneju kako bi predstavile nove pjesme, a pojavio se i spot za pjesmu "Grešnik". Došlo je i do promjena u postavi grupe, a novi bubnjar umjesto Čake postao je Thomas Balaž. Na dodjeli rock nagrade Crni mačak u Rijeci 28. veljače 1999. oblikovna skupina [[Božesačuvaj]], koja je oblikovala omot albuma [[Put do srca sunca]], osvojila je nagradu za najbolje oblikovan omot rock albuma izdanog u 1998. godini. Poslije Porina grupu je napustio gitarist Zoran Čalić. Za izbore 3. siječnja 2000. Bare se uključio u kampanju [[Socijaldemokratska partija Hrvatske|SDP]]-a i [[Hrvatska socijalno-liberalna stranka|HSLS]]-a te zajedno s još nekolicinom rock grupa sudjelovao u projektu "Budi ponosan" koji je doživio vrhunac koncertom u Domu sportova 22. prosinca 1999. Na samom kraju 1999. Majke su izdale pjesmu "Budi ponosan" u novoj verziji povodom svoje petnaeste godišnjice postojanja. === 2000. – 2006. Goran Bare raspušta Majke i osniva Plaćenike === U proljeće 2000., Bare najavljuje raspuštanje Majki i pokretanje samostalne karijere. Oproštajni koncert održan je 8. rujna na Šalati u sklopu koncertnog događaja Zagreb gori. Nastup na Bike October Festu 30. rujna, jesenskom nastavku već tradicionalnog Biker Days okupljanja u [[Pula|Puli]] bio je zapravo zadnji nastup Majki, ali on je bio odrađivanje ranije ugovorene obveze. Dana 24. veljače 2001. Goran Bare objavljuje album [[Izgubljen i nađen]] snimljen s pratećim sastavom Plaćenici. Za sastav su nastupali [[Kruno Levačić]] na bubnjevima, [[Dubravko Vorih]] na basu, [[Marko Križan]] na klavijaturama i harmonici, [[Alen Kraljić]] na gitari, [[Davor Rodik]] na pedal steel gitari i [[Rista Ibrić]] na violini i mandolini. Dvije godine kasnije objavljuje album "7", također snimljen s Plaćenicima. Krajem 2006. Bare izdaje treći samostalni album "Srce" čija će promocija ostati zapamćena po otkazivanju Baretove suradnje s Plaćenicima. === 2007. – 2011. Ponovno okupljanje Majki i Teške boje === U veljači 2007. službeno je potvrđen povratak Majki. Već 9. ožujka održavaju fenomenalan koncert u zagrebačkoj Tvornici kulture čija snimka je objavljena na DVD i CD izdanju [[Majke u Tvornici]] 2013. godine. Nastupali su u sastavu: Goran Bare (vokal), Nedjeljko Ivković - Kilmister (bas gitara), Zoran Čalić (gitara), Kruno Domaćinović (gitara) te novi bubnjar i bivši član [[Laufer]]a Alan Tibljaš. Krajem 2009. odlazi velika većina sastava, okuplja se nova postava s kojom je 2011. godine snimljen šesti studijski album [[Teške boje]]. == Nagrade i priznanja == Osvojili su nekoliko nagrada [[Porin (nagrada)]] * 1997. [[Dobitnici Porina 1997.|'''Najbolji video broj''' (skladba "Mene ne zanima")]] * 1998. [[Dobitnici Porina 1998.|'''Najbolji album alternativne rock glazbe''' (album "Život uživo")]] * 2009. [[Dobitnici Porina 2009.|'''Najbolji rock album''' (album "Unplugged")]] * 2009. [[Dobitnici Porina 2009.|'''Najbolja izvedba grupe s vokalom''' (skladba "A ti još plačeš")]] * 2012. [[Dobitnici Porina 2012.|'''Hit godine''' (skladba "Teške boje")]] * 2012. [[Dobitnici Porina 2012.|'''Pjesma godine''' (skladba "Teške boje")]] * 2012. [[Dobitnici Porina 2012.|'''Najbolji album rock glazbe''' (album "Teške boje")]] * 2012. [[Dobitnici Porina 2012.|'''Najbolja izvedba grupe s vokalom''' (skladba "Teške boje")]] * 2012. [[Dobitnici Porina 2012.|'''Najbolji aranžman''' (skladba "Teške boje")]] * 2012. [[Dobitnici Porina 2012.|'''Najbolji video broj''' (skladba "Teške boje")]] * 2014. [[Dobitnici Porina 2014.|'''Najbolji koncertni album''' (album "Majke u Tvornici")]] * 2014. [[Dobitnici Porina 2014.|'''Najbolji video program''' (album "Majke u Tvornici")]] == Diskografija == ===Studijski albumi=== * [[Razum i bezumlje|''Razum i bezumlje'']] (1990.) * [[Razdor (album)|''Razdor'']] (1993.) * [[Milost (album)|''Milost'']] (1994.) * [[Vrijeme je da se krene|''Vrijeme je da se krene'']] (1996.) * [[Put do srca sunca|''Put do srca Sunca'']] (1998.) * [[Teške boje|''Teške boje'']] (2011.) * [[Nuspojave (album)|''Nuspojave'']] (2018.) ===Albumi uživo=== * [[Život uživo (album)|''Život uživo'']] (1997.) * [[Unplugged (Majke)|''Unplugged'']] (2008.) * [[Majke u Tvornici|''Majke u Tvornici'']] (2013.) * Live at ''Dom sportova'', ''Zagreb'' (2023) == Aktivni članovi == *Kruno Domaćinović – gitara''' *Davor Rodik – pedal steel, gitara *Mario Rašić – bas gitara *Alen Tibljaš – bubnjevi *Berislav Blažević – Hammond orgulje, klavijature {{prijevod|eng}} === Vremenska crta članova iz službene diskografije === {{clear}}<timeline> ImageSize = width:1000 height:auto barincrement:30 PlotArea = left:138 bottom:60 top:0 right:50 Alignbars = justify DateFormat = dd/mm/yyyy Period = from:01/01/1984 till:01/01/2024 TimeAxis = orientation:horizontal format:yyyy Colors = id:Vocals value:red legend:Vokal id:Bass value:blue legend:Bass_gitara id:Guitars value:green legend:Gitara id:Drums value:orange legend:Bubnjevi,Udaraljke id:Piano value:purple legend:Klavijature id:Pedal value:claret legend:Pedal_Steel Legend = orientation:horizontal position:bottom ScaleMajor = increment:2 start:1984 ScaleMinor = increment:1 start:1984 LineData = at:01/01/2000 color:black layer:back at:01/01/2007 color:black layer:back BarData = bar:Bare text:"Goran Bare" bar:Kruno text:"Kruno Domaćinović" bar:Mario text:"Mario Rašić" bar:Tibljaš text:"Alen Tibljaš" bar:Rodik text:"Davor Rodik" bar:Bero2 text:"Bero Blažević" bar:Kilmister text:"Nedjeljko Ivković - Kilmister" bar:Zoran text:"Zoran Čalić" bar:Pokrovac text:"Marin Pokrovac" bar:Duspara text:"Ivica Duspara" bar:Korozija text:"Željko Mikulić - Korozija" bar:Duja text:"Ivan Dujmić" bar:Dujma text:"Goran Dujmić" bar:Chaka text:"Tihomir Jalšovec" bar:Thomas text:"Thomas Balaž" bar:Šiljo text:"Damir Trkulja" bar:Šomen text:"Damir Šomen" bar:Lipa text:"Viktor Lipić" bar:Jure text:"Jurica Nižić" bar:Dan text:"Dan Divjak" PlotData= width:11 textcolor:black align:left anchor:from shift:(11,-4) bar:Bare from:01/01/1984 till:01/01/2000 color:Vocals bar:Bare from:01/01/2007 till:01/01/2023 color:Vocals bar:Korozija from:01/01/1984 till:01/01/1995 color:Drums bar:Kruno from:01/01/1995 till:01/01/2000 color:Guitars bar:Kruno from:01/01/2007 till:01/01/2010 color:Guitars bar:Kruno from:01/01/2015 till:01/01/2023 color:Guitars bar:Zoran from:01/01/1992 till:01/06/1999 color:Guitars bar:Zoran from:01/01/2007 till:01/01/2013 color:Guitars bar:Kilmister from:01/01/1984 till:01/01/1990 color:Bass bar:Kilmister from:01/01/1994 till:01/01/2000 color:Bass bar:Kilmister from:01/01/2007 till:01/01/2010 color:Bass bar:Mario from:01/09/2009 till:01/01/2015 color:Bass bar:Mario from:01/01/2017 till:01/01/2023 color:Bass bar:Tibljaš from:01/01/2007 till:01/01/2010 color:Drums bar:Tibljaš from:01/01/2015 till:01/01/2023 color:Drums bar:Duspara from:01/01/1984 till:01/01/1990 color:Guitars bar:Duja from:01/01/1989 till:01/01/1990 color:Guitars bar:Dujma from:01/01/1984 till:01/01/1987 color:Guitars bar:Dujma from:01/05/1993 till:01/05/1994 color:Guitars bar:Rodik from:01/01/1996 till:01/05/1999 color:Pedal bar:Rodik from:01/01/2014 till:01/01/2023 color:Pedal bar:Rodik from:01/01/2014 till:01/01/2023 color:Guitars width:3 bar:Bero2 from:01/05/1998 till:01/01/2000 color:Piano bar:Bero2 from:01/01/2007 till:01/01/2010 color:Piano bar:Bero2 from:01/01/2017 till:01/01/2023 color:Piano bar:Pokrovac from:01/01/1984 till:01/01/1989 color:Guitars bar:Šiljo from:01/01/2010 till:01/01/2013 color:Guitars bar:Jure from:01/01/1992 till:01/12/1992 color:Bass bar:Chaka from:01/01/1995 till:01/01/1999 color:Drums bar:Thomas from:01/01/1999 till:01/01/2000 color:Drums bar:Šomen from:01/01/2010 till:01/01/2014 color:Drums bar:Lipa from:01/01/2010 till:01/01/2014 color:Piano bar:Dan from:01/01/2015 till:01/01/2017 color:Piano </timeline> == Bivši članovi == *Marin Pokrovac – gitara *Ivica Duspara – gitara *Ivan Dujmić – Duja – gitara *Zoran Čalić – gitara *Goran Dujmić – gitara *Damir Trkulja – Šiljo – gitara *Alen Kraljić – gitara *Davor Viduka – gitara *Nedjeljko Ivković – Kilmister – bas-gitara *Jurica Nižić – bas-gitara *Vanja Marin – bas-gitara *Željko Mikulić – Korozija – bubnjevi *Tihomir Jalšovec – Chaka – bubnjevi *Thomas Balaž – bubnjevi *Damir Šomen – bubnjevi *Mario Anušić – bubnjevi *Viktor Lipić – klavijature *Dan Divjak – klavijature == Izvori == {{Izvori}} {{Majke}} {{Dobitnici Porina za najbolju izvedbu grupe s vokalom}} [[Kategorija:Majke (sastav)| ]] [[Kategorija:Dobitnici diskografske nagrade Porin]] 2vhxw20uemno0cmzxbbrzo04ac3u6hk 7615878 7615750 2026-10-09T22:10:37Z Croxyz 205325 7615878 wikitext text/x-wiki {{nedostaju izvori}} {{Glazbenik | Ime = Majke | Img = Majke at Jelen Pivo Live.jpg | Img_capt = Majke na festivalu ''Jelen Pivo Live'' u [[Beograd]]u <br> u rujnu 2008. godine | Img_size = | Landscape = | Background = skupina | Pseudonim = | Osnivanje = 1984. | Mjesto = [[Vinkovci]], [[Hrvatska]] | Prebivalište = Vinkovci, [[Zagreb]] | Žanr = [[hard rock]]<br>[[blues rock]] | Djelatno_razdoblje = 1984. – 2000., 2007. – danas | Producentska_kuća = [[Slušaj najglasnije|Slušaj Najglasnije!]]<br>[[Dancing Bear|Search & Enjoy]]<br>[[Dancing Bear]]<br>[[Croatia Records]] | Sadašnji članovi = [[Kruno Domaćinović]]<br>[[Davor Rodik]]<br>[[Mario Rašić]]<br>[[Alen Tibljaš]]<br>[[Berislav Blažević]] | Bivši članovi = [[Nedjeljko Ivković]] – Kilmister<br>[[Zoran Čalić]]<br>[[Marin Pokrovac]]<br>[[Ivica Duspara]]<br>[[Željko Mikulić]] – Korozija<br>[[Goran Bare]] }} '''Majke''' su [[Vinkovci|vinkovačka]] [[Rock|''rock'']]-grupa koja je djelovala od 1984. do 2000. godine, a ponovno se okupila 2007. Snažan utjecaj na njih imale su grupe [[MC5]], [[Flamin' Groovies]], [[Steppenwolf]], [[The Stooges]], te [[New York Dolls]]. == Povijest sastava == === 1984. – 1989.: Prve snimke i smrt Marina Pokrovca === Godine 1988. prvu kasetu skupine objavljuje nezavisna izdavačka kuća [[Slušaj najglasnije!]] u vlasništvu [[Zdenko Franjić|Zdenka Franjića]]. U trenutku njezine objave sastav su činili [[Goran Bare]] (vokal), Željko Mikulić – Korozija (bubnjevi), Nedjeljko Ivković – Kilmister (bas), Ivica Duspara (gitara) i Marin Pokrovac (gitara). Godine 1989. njihove snimke pojavljuju se na kompilaciji [[Bombardiranje New Yorka|''Bombardiranje New Yorka'']] koju je izdala izdavačka kuća Slušaj najglasnije! i na kojoj su se pojavile pjesme većinom nezavisnih[[Vinkovci|vinkovačkih]] ''rock''-grupa. Godine 1998. ta je kompilacija ponovno objavljena, no ovog puta kao CD za [[Dancing Bear]] s dodatnim pjesmama. Odlaskom Marina Pokrovca u [[London]] grupa se raspada, ali se ponovno okuplja nakon njegova povratka. Dana 25. veljače 1989., nedugo nakon toga, Pokrovac je poginuo na povratku s jedne probe nakon što je auto u kojem se vozio sletio u rijeku [[Bosut]]. U nesreći su osim njega poginuli Pavo Pap i Goran Matošević – Bratanac. Marina Pokrovca je zamijenio u Ivan Dujmić Duja, koji je s Majkama snimio i prvi album, i sa sastavom održao sve koncerte od 1989. do rata 1991., kada je napustio grupu. === 1990. – 1992.: Nastavak rada i prvo studijsko izdanje === Unatoč Pokrovčevoj smrti skupina je odlučila i dalje održavati nastupe i 1990. godine objavila je prvi studijski album [[Razum i bezumlje|''Razum i bezumlje'']] za nezavisnu izdavačku kuću Search & Enjoy Aleksandra Dragaša i Ante Čikare. Album je snimljen u studiju Želimira Babogredca. Tekstove je napisao Goran Bare, glazbu Ivica Duspara, a produkciju i aranžman potpisuje cijela skupina. Prva gitara u grupi je bio Ivica Duspara, druga gitara je bio Ivan Dujmić Duja, bas je svirao Nedeljko Ivković Kilmister, bubnjeve Željko Mikulić Korozija. Osim što je bio član Majki, Bare je u to vrijeme imao i svoj glazbeni projekt nazvan Hali Gali Halid te je objavio EP ''[[VO-ZDRA]]'' za Zdenka Franjića. Ime projekta nadahnuto je imenima narodnjačkih zvijezda [[Halid Bešlić|Halida Bešlića]] i [[Halid Muslimović|Halida Muslimovića]]. Početkom devedesetih istočna [[Slavonija]] je bila zahvaćena [[Domovinski rat|ratom]], pa zato članovi sastava, koji su dotad stekli kultni klupski status u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] i [[Slovenija|Sloveniji]], nisu stekli veću regionalnu popularnost. === 1993. – 1995. Drugi i treći studijski album === U postavi koju su činili Goran Bare, Zoran Čalić, Željko Mikulić – Korozija i Jurica Nižić, Majke 1993. snimaju svoj drugi album [[Razdor_(album)|''Razdor'']] za T.R.I.P., podružnicu [[Croatia Records]]a, zahvaljujući Aleksandru Dragašu. Tekstove potpisuje Bare, glazbu Zoran Čalić, a produkciju [[Denyken]]. Na izdanju tog albuma na CD-u nalaze se i najveći hitovi s prvog albuma. Za "Krvarim od dosade", prvu pjesmu s albuma, snimljen je glazbeni spot. Godine 1994., osim što je stalno održavala koncerte, grupa je snimala treći album [[Milost_(album)|''Milost'']] za izdavača "Heroina Nova". Sastav su tad činili Goran Bare (vokal), Željko Mikulić – Korozija (bubnjevi), nakon Ivana Dujmića Duje njega je zamijenio njegov bratić, Goran Dujmić (ritam gitara), Nedjeljko Ivković – Kilmister (bas-gitara) i Zoran Čalić (gitara). Tekstove opet potpisuje Bare, a većinu glazbe Čalić uz Dujmića. Na albumu su se našle dvije stare pjesme za koje su glazbu napisali Duspara i pokojni Pokrovac. Za pjesmu "Ja sam budućnost" snimljen je glazbeni spot. === 1995. – 1997. Rast popularnosti i ''Vrijeme je da se krene'' === Godine 1995. Majke su se još jednom raspale, pa je Bare određeno vrijeme nastupao s [[Kojoti]]ma kao svojim pratećim sastavom. Baretu je iste godine preminula supruga Mirjana od predoziranja.<ref name="Šćavina">Kristinka Šćavina. 6. rujna 2011. [https://www.gloria.hr/gl/arhiva/goran-bare-moj-se-zivot-slomio-kad-mi-je-umrla-prva-supruga-5081252 Goran Bare: Moj se život slomio kad mi je preminula prva supruga].''Gloria''. (pristupljeno 26. prosinca 2021.)</ref> Bare je tada odlučio ponovno okupiti skupinu, ponajviše zahvaljujući brizi za svojeg sina Mirana te ponovno okuplja Majke u manje-više starom sastavu: [[Goran Bare]] (vokal), Zoran Čalić (gitara), Nedjeljko Ivković – Kilmister (bas-gitara), Kruno Domaćinović (gitara) i Tihomir Jalšovec – Chaka (bubnjevi). Album [[Vrijeme je da se krene|''Vrijeme je da se krene'']] sniman je u studiju [[ZKM]]-a, producent je bio Denyken, a izdala ga je izdavačka kuća Jabukaton iz Zagreba. Tekstove za sve pjesme napisao je Bare, a glazbu Čalić (osim za jednu pjesmu za koju je već prije glazbu napisao Duspara). Snimljeni su spotovi za pjesme "Mene ne zanima", "Odvedi me" i "A ti još plačeš", a prva navedena pjesma osvojila je [[Porin (nagrada)|Porin]] za najbolji spot. Nakon bezbroj manjih i srednje velikih koncerata te skupnih koncerata (svih pet [[Fiju Briju]]) održali su veliki samostalni koncert u [[Dom sportova (Zagreb)|Domu sportova]] pred nekoliko tisuća ljudi. Izdavačka kuća [[Dancing Bear]] napravila je novo izdanje prvog albuma koji do tada nije bio dostupan na CD mediju uz dodatak bonus pjesme "Nema načina" koju su Majke prije snimile za kompilaciju "The best of indie rock: Made in Croatia". Koncert održan 25. travnja 1997. u Domu sportova izdan je na CD-u te se pojavio na tržištu za etiketu Jabukaton. Naziv albuma je simboličan i pokazuje kako Bare i Majke najbolje funkcioniraju jer je nazvan [[Život_uživo_(album)|Život uživo]]. Na dodjeli prve rock nagrade [[Crni mačak (nagrada)|Crni mačak]] u [[Čakovec|Čakovcu]] u ožujku 1998. Majke su osvojile dva "Crna mačka" za najboljeg rock izvođača u 1997. godini i najbolji nastup uživo što je bila nagrada publike. Za plesno-kazališnu predstavu "Rock + Roll" [[Emil Matešić|Emila Matešića]] i njegove plesne grupe "Stereo" Majke su napravile glazbu te se kao promidžba predstave pojavio spot za pjesmu "Oprost". === 1998. – 2000. Posljednji studijski album prije raspuštanja sastava === Dana 26. lipnja 1998. godine izašao je novi album Majki [[Put do srca sunca]] koji se prvotno trebao zvati "Bratstvo". Sve tekstove napisao je Bare, a glazbu Čalić. Izdavač je Jabukaton. Na albumu je napravljen određeni glazbeni pomak jer su u neke pjesme uključeni puhači i veći broja gostiju na instrumentima poput kongi, pedal steel gitare i [[Hammondove orgulje|Hammond orgulja]]. Kao prva najava novog albuma pojavio se spot za pjesmu "Daj mi". Nakon izdavanja albuma Majke su krenule na manju koncertnu turneju kako bi predstavile nove pjesme, a pojavio se i spot za pjesmu "Grešnik". Došlo je i do promjena u postavi grupe, a novi bubnjar umjesto Čake postao je Thomas Balaž. Na dodjeli rock nagrade Crni mačak u Rijeci 28. veljače 1999. oblikovna skupina [[Božesačuvaj]], koja je oblikovala omot albuma [[Put do srca sunca]], osvojila je nagradu za najbolje oblikovan omot rock albuma izdanog u 1998. godini. Poslije Porina grupu je napustio gitarist Zoran Čalić. Za izbore 3. siječnja 2000. Bare se uključio u kampanju [[Socijaldemokratska partija Hrvatske|SDP]]-a i [[Hrvatska socijalno-liberalna stranka|HSLS]]-a te zajedno s još nekolicinom rock grupa sudjelovao u projektu "Budi ponosan" koji je doživio vrhunac koncertom u Domu sportova 22. prosinca 1999. Na samom kraju 1999. Majke su izdale pjesmu "Budi ponosan" u novoj verziji povodom svoje petnaeste godišnjice postojanja. === 2000. – 2006. Goran Bare raspušta Majke i osniva Plaćenike === U proljeće 2000., Bare najavljuje raspuštanje Majki i pokretanje samostalne karijere. Oproštajni koncert održan je 8. rujna na Šalati u sklopu koncertnog događaja Zagreb gori. Nastup na Bike October Festu 30. rujna, jesenskom nastavku već tradicionalnog Biker Days okupljanja u [[Pula|Puli]] bio je zapravo zadnji nastup Majki, ali on je bio odrađivanje ranije ugovorene obveze. Dana 24. veljače 2001. Goran Bare objavljuje album [[Izgubljen i nađen]] snimljen s pratećim sastavom Plaćenici. Za sastav su nastupali [[Kruno Levačić]] na bubnjevima, [[Dubravko Vorih]] na basu, [[Marko Križan]] na klavijaturama i harmonici, [[Alen Kraljić]] na gitari, [[Davor Rodik]] na pedal steel gitari i [[Rista Ibrić]] na violini i mandolini. Dvije godine kasnije objavljuje album "7", također snimljen s Plaćenicima. Krajem 2006. Bare izdaje treći samostalni album "Srce" čija će promocija ostati zapamćena po otkazivanju Baretove suradnje s Plaćenicima. === 2007. – 2011. Ponovno okupljanje Majki i Teške boje === U veljači 2007. službeno je potvrđen povratak Majki. Već 9. ožujka održavaju fenomenalan koncert u zagrebačkoj Tvornici kulture čija snimka je objavljena na DVD i CD izdanju [[Majke u Tvornici]] 2013. godine. Nastupali su u sastavu: Goran Bare (vokal), Nedjeljko Ivković - Kilmister (bas gitara), Zoran Čalić (gitara), Kruno Domaćinović (gitara) te novi bubnjar i bivši član [[Laufer]]a Alan Tibljaš. Krajem 2009. odlazi velika većina sastava, okuplja se nova postava s kojom je 2011. godine snimljen šesti studijski album [[Teške boje]]. == Nagrade i priznanja == Osvojili su nekoliko nagrada [[Porin (nagrada)]] * 1997. [[Dobitnici Porina 1997.|'''Najbolji video broj''' (skladba "Mene ne zanima")]] * 1998. [[Dobitnici Porina 1998.|'''Najbolji album alternativne rock glazbe''' (album "Život uživo")]] * 2009. [[Dobitnici Porina 2009.|'''Najbolji rock album''' (album "Unplugged")]] * 2009. [[Dobitnici Porina 2009.|'''Najbolja izvedba grupe s vokalom''' (skladba "A ti još plačeš")]] * 2012. [[Dobitnici Porina 2012.|'''Hit godine''' (skladba "Teške boje")]] * 2012. [[Dobitnici Porina 2012.|'''Pjesma godine''' (skladba "Teške boje")]] * 2012. [[Dobitnici Porina 2012.|'''Najbolji album rock glazbe''' (album "Teške boje")]] * 2012. [[Dobitnici Porina 2012.|'''Najbolja izvedba grupe s vokalom''' (skladba "Teške boje")]] * 2012. [[Dobitnici Porina 2012.|'''Najbolji aranžman''' (skladba "Teške boje")]] * 2012. [[Dobitnici Porina 2012.|'''Najbolji video broj''' (skladba "Teške boje")]] * 2014. [[Dobitnici Porina 2014.|'''Najbolji koncertni album''' (album "Majke u Tvornici")]] * 2014. [[Dobitnici Porina 2014.|'''Najbolji video program''' (album "Majke u Tvornici")]] == Diskografija == ===Studijski albumi=== * [[Razum i bezumlje|''Razum i bezumlje'']] (1990.) * [[Razdor (album)|''Razdor'']] (1993.) * [[Milost (album)|''Milost'']] (1994.) * [[Vrijeme je da se krene|''Vrijeme je da se krene'']] (1996.) * [[Put do srca sunca|''Put do srca Sunca'']] (1998.) * [[Teške boje|''Teške boje'']] (2011.) * [[Nuspojave (album)|''Nuspojave'']] (2018.) ===Albumi uživo=== * [[Život uživo (album)|''Život uživo'']] (1997.) * [[Unplugged (Majke)|''Unplugged'']] (2008.) * [[Majke u Tvornici|''Majke u Tvornici'']] (2013.) * Live at ''Dom sportova'', ''Zagreb'' (2023) == Aktivni članovi == *Kruno Domaćinović – gitara''' *Davor Rodik – pedal steel, gitara *Mario Rašić – bas gitara *Alen Tibljaš – bubnjevi *Berislav Blažević – Hammond orgulje, klavijature {{prijevod|eng}} === Vremenska crta članova iz službene diskografije === {{clear}}<timeline> ImageSize = width:1000 height:auto barincrement:30 PlotArea = left:138 bottom:60 top:0 right:50 Alignbars = justify DateFormat = dd/mm/yyyy Period = from:01/01/1984 till:01/01/2024 TimeAxis = orientation:horizontal format:yyyy Colors = id:Vocals value:red legend:Vokal id:Bass value:blue legend:Bass_gitara id:Guitars value:green legend:Gitara id:Drums value:orange legend:Bubnjevi,Udaraljke id:Piano value:purple legend:Klavijature id:Pedal value:claret legend:Pedal_Steel Legend = orientation:horizontal position:bottom ScaleMajor = increment:2 start:1984 ScaleMinor = increment:1 start:1984 LineData = at:01/01/2000 color:black layer:back at:01/01/2007 color:black layer:back BarData = bar:Bare text:"Goran Bare" bar:Kruno text:"Kruno Domaćinović" bar:Mario text:"Mario Rašić" bar:Tibljaš text:"Alen Tibljaš" bar:Rodik text:"Davor Rodik" bar:Bero2 text:"Bero Blažević" bar:Kilmister text:"Nedjeljko Ivković - Kilmister" bar:Zoran text:"Zoran Čalić" bar:Pokrovac text:"Marin Pokrovac" bar:Duspara text:"Ivica Duspara" bar:Korozija text:"Željko Mikulić - Korozija" bar:Duja text:"Ivan Dujmić" bar:Dujma text:"Goran Dujmić" bar:Chaka text:"Tihomir Jalšovec" bar:Thomas text:"Thomas Balaž" bar:Šiljo text:"Damir Trkulja" bar:Šomen text:"Damir Šomen" bar:Lipa text:"Viktor Lipić" bar:Jure text:"Jurica Nižić" bar:Dan text:"Dan Divjak" PlotData= width:11 textcolor:black align:left anchor:from shift:(11,-4) bar:Bare from:01/01/1984 till:01/01/2000 color:Vocals bar:Bare from:01/01/2007 till:01/01/2023 color:Vocals bar:Korozija from:01/01/1984 till:01/01/1995 color:Drums bar:Kruno from:01/01/1995 till:01/01/2000 color:Guitars bar:Kruno from:01/01/2007 till:01/01/2010 color:Guitars bar:Kruno from:01/01/2015 till:01/01/2023 color:Guitars bar:Zoran from:01/01/1992 till:01/06/1999 color:Guitars bar:Zoran from:01/01/2007 till:01/01/2013 color:Guitars bar:Kilmister from:01/01/1984 till:01/01/1990 color:Bass bar:Kilmister from:01/01/1994 till:01/01/2000 color:Bass bar:Kilmister from:01/01/2007 till:01/01/2010 color:Bass bar:Mario from:01/09/2009 till:01/01/2015 color:Bass bar:Mario from:01/01/2017 till:01/01/2023 color:Bass bar:Tibljaš from:01/01/2007 till:01/01/2010 color:Drums bar:Tibljaš from:01/01/2015 till:01/01/2023 color:Drums bar:Duspara from:01/01/1984 till:01/01/1990 color:Guitars bar:Duja from:01/01/1989 till:01/01/1990 color:Guitars bar:Dujma from:01/01/1984 till:01/01/1987 color:Guitars bar:Dujma from:01/05/1993 till:01/05/1994 color:Guitars bar:Rodik from:01/01/1996 till:01/05/1999 color:Pedal bar:Rodik from:01/01/2014 till:01/01/2023 color:Pedal bar:Rodik from:01/01/2014 till:01/01/2023 color:Guitars width:3 bar:Bero2 from:01/05/1998 till:01/01/2000 color:Piano bar:Bero2 from:01/01/2007 till:01/01/2010 color:Piano bar:Bero2 from:01/01/2017 till:01/01/2023 color:Piano bar:Pokrovac from:01/01/1984 till:01/01/1989 color:Guitars bar:Šiljo from:01/01/2010 till:01/01/2013 color:Guitars bar:Jure from:01/01/1992 till:01/12/1992 color:Bass bar:Chaka from:01/01/1995 till:01/01/1999 color:Drums bar:Thomas from:01/01/1999 till:01/01/2000 color:Drums bar:Šomen from:01/01/2010 till:01/01/2014 color:Drums bar:Lipa from:01/01/2010 till:01/01/2014 color:Piano bar:Dan from:01/01/2015 till:01/01/2017 color:Piano </timeline> == Bivši članovi == *Marin Pokrovac – gitara *Ivica Duspara – gitara *Ivan Dujmić – Duja – gitara *Zoran Čalić – gitara *Goran Dujmić – gitara *Damir Trkulja – Šiljo – gitara *Alen Kraljić – gitara *Davor Viduka – gitara *Nedjeljko Ivković – Kilmister – bas-gitara *Jurica Nižić – bas-gitara *Vanja Marin – bas-gitara *Željko Mikulić – Korozija – bubnjevi *Tihomir Jalšovec – Chaka – bubnjevi *Thomas Balaž – bubnjevi *Damir Šomen – bubnjevi *Mario Anušić – bubnjevi *Viktor Lipić – klavijature *Dan Divjak – klavijature *Goran Bare – vokal == Izvori == {{Izvori}} {{Majke}} {{Dobitnici Porina za najbolju izvedbu grupe s vokalom}} [[Kategorija:Majke (sastav)| ]] [[Kategorija:Dobitnici diskografske nagrade Porin]] 5t7wpmcqonykbjnkvwdl15j5094fxyw 0 57284 7615551 7465527 2026-10-09T12:08:57Z Argo Navis 852 −[[Kategorija:Sprinteri]]; ±[[Kategorija:Američki atletičari]]→[[Kategorija:Američki sprinteri]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7615551 wikitext text/x-wiki {{Infokvir atletičar | ime = Florence Griffith-Joyner | slika =President Ronald Reagan Greeting Florence Griffith Joyner of The United States Olympic Team in The Oval Office - DPLA - 80c2b6323f406616bcad1ab77b7a176e.jpg | slika_širina = <!-- Only for images narrower than 220 pixels --> | slika_opis = Predsjednik SAD-a [[Ronald Reagan]] s Florence Griffith-Joyner, [[1988.]] godine | puno_ime = | nadimak = ''Flo-Jo'' | datum_rođenja = [[21. prosinca]] [[1959.]] | mjesto_rođenja = {{SAD grad|Los Angeles|Kalifornija}} | datum_smrti = [[21. rujna]] [[1998.]] | mjesto_smrti = {{SAD grad|Mission Viejo|Kalifornija}} | državljanstvo = {{Z+X|SAD}} | karijera = 1983. - 1988. | discipline = 100m, 200m, 4 x 100m, 4 x 400m | rekordi = 10.49 (100m), 21.34 (200m) | medalje = {{Medalje vrh2}} {{Medalje OI}} {{Medalje srebro | [[OI_1984.| Los Angeles 1984.]] | [[Utrka na 200 m|200 m]]}} {{Medalje zlato | [[OI_1988.| Seoul 1988.]] | [[Utrka na 100 m|100 m]]}} {{Medalje zlato | [[OI_1988.| Seoul 1988.]] | [[Utrka na 200 m|200 m]]}} {{Medalje zlato | [[OI_1988.| Seoul 1988.]] | 4x100 m}} {{Medalje srebro | [[OI_1988.| Seoul 1988.]] | 4x400 m}} {{Medalje SP}} {{Medalje zlato| [[Svjetsko prvenstvo u atletici 1987.| Rim 1987.]] | 4x100 m}} {{Medalje srebro| [[Svjetsko prvenstvo u atletici 1987.| Rim 1987.]] | [[200 m]]}} {{Medalje dno}} }} '''Florence Griffith-Joyner''', poznata i kao '''Flo-Jo''' ({{SAD grad|Los Angeles|Kalifornija}}, [[21. prosinca]] [[1959.]] - {{SAD grad|Mission Viejo|Kalifornija}}, [[21. rujna]] [[1998.]]) je [[SAD|američka]] [[Atletika|atletičarka]]. U svojoj karijeri osvojila je tri zlatne i dvije srebrne [[olimpijske igre|olimpijske medalje]], a još uvijek ([[2011.]] godina) su važeći njeni svjetski rekordi u [[Razvoj svjetskog rekorda na 100 m, žene|utrci na 100 m]] te [[Utrka na 200 m|utrci na 200 m]]. Flo-Jo je član prave atletske obitelji: suprug i trener joj je bio atletičar [[Al Joyner]] a šogorica [[Jackie Joyner-Kersee]]. == Sportska karijera == Flo-Jo je imala relativno kratku ali munjevitu karijeru, u kojoj je pomakla sve granice ženskog sprinta. Posebno je zaprepašćujući bio rezultat na 100 m, 10.49 sekundi, kojeg je ostvarila u četvrtfinalu izborne utrke za sastav olimpijske momčadi za Seoul [[1988.]] godine. Oko tog rezultata postoje i indicije da je vjetar bio jači od dozvoljenog, jer je na tom natjecanju cijeli dan bio primjetan vjetar ali je uređaj baš za vrijeme utrke izmjerio dozvoljenu vrijednost. Sam trener Joyner je sugerirao da je podatak o brzini vjetra krivo izmjeren, ali je rezultat ipak priznat kao svjetski rekord. Flo-Jo je postavila još nekoliko čudesnih rezultata u utrci na 100 m, pa tako ona i dan-danas drži prva tri mjesta na ljestvici najboljih rezultata svih vremena na [[100 m]]: 10.49, 10.61 i 10.62 sec; kao i prva dva mjesta na listama najboljih rezultata svih vremena na [[200 m]]: 21.34 (finale) i 21.56 sec (polufinale utrke na 200 m u Seoulu 1988.). Bljesak karijere Flo-Jo je svakako nastup na [[OI_1988.|OI u Seoulu 1988.]], kada je s velikim razlikama u cilju pobijedila i na 100 m (pobjeda od 3 desetinke pred drugoplasiranom) te na 200 m sa svjetskim rekordom (4 desetinke pred drugoplasiranom). Uz medalje u štafetama, njen nastup na tim Igrama je svakako jedan od najimpozantnijih atletskih nastupa u povijesti. == Olimpijske medalje == * [[OI_1984.|Los Angeles 1984.]]: ** srebro na 200 m * [[OI_1988.|Seoul 1988.]]: ** zlato 100 m ** zlato 200 m ** zlato 4x100 m ** srebro 4x400 m == Rana smrt i kontroverze == Ova sjajna sprinterica je umrla rano, u 39-oj godini života. Javno je objavljeno da je uzrok smrti [[moždani udar]], te da se zbog tog napada ugušila u svom jastuku. Činjenica da je tako sjajna sportašica preminula tako nenadano i u relativno ranim godinama života pokrenula je priče o mogućim uzrocima. Teorije da je pravi uzrok bio višegodišnje sustavno uzimanje nedozvoljenih i štetnih preparata su bile potkrijepljivane time kako je Flo-Jo fizički izgledala tijekom karijere (izražena mišićavost i gotovo muška građa) te po činjenici da je ostvarila nevjerojatne pomake u rezultatima u vrlo kratkom vremenu i to već kao starija natjecateljica. Usprkos indicijama, optužbe o [[doping]]u nisu nikad bile dokazane. <div class="Boxmerge">{{OI pobjednici - 100m žene}}{{OI pobjednici - 200m žene}}</div> {{GLAVNIRASPORED:Griffith Joyner, Florence}} [[Kategorija:Američki sprinteri]] [[Kategorija:Olimpijski pobjednici u atletici]] [[Kategorija:Svjetski prvaci u atletici]] 0bgvibzego5jln5u8u58648wdh2ipr3 0 71151 7615555 7444666 2026-10-09T12:10:06Z Argo Navis 852 −[[Kategorija:Sprinteri]]; ±[[Kategorija:Američki atletičari]]→[[Kategorija:Američki sprinteri]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7615555 wikitext text/x-wiki {{Infookvir atletičar | ime = Justin Gatlin | slika = Justin Gatlin cropped.JPG | slika_širina = <!-- Only for images narrower than 220 pixels --> | slika_opis = | puno_ime = Justin Gatlin | nadimak = | datum_rođenja = [[10. veljače]] [[1982.]] | mjesto_rođenja = {{SAD grad|Brooklyn|New York}} | datum_smrti = | mjesto_smrti = | državljanstvo = {{DZ+X|SAD}} | karijera = | discipline = 60 m, 100 m, 200 m | rekordi = {{plainlist| * '''60&nbsp;m''': 6.45 <small>([[Boston]] 2003.)</small><ref name="iaaf"/> * '''100&nbsp;m''': 9.74 <small>([[Doha]] 2015.)</small><ref name="iaaf"/> * '''9.87''' <small>([[Stanford]] 2019.)</small><ref name="iaaf"/> * '''200&nbsp;m''': 19.57 <small>([[Eugene, Oregon|Eugene]] 2015.)</small><ref name="iaaf"/> }} | medalje = {{Medalje vrh2}} {{Medalje OI}} {{Medalje zlato | [[OI 2004.|Atena 2004.]] | [[Utrka na 100 m|100 m]]}} {{Medalje srebro | [[OI 2004.|Atena 2004.]] | [[Štafeta 4 x 100 metara|4 x 100 m]]}} {{Medalje srebro | [[OI 2016.|Rio de Janeiro 2016.]] | 100 m}} {{Medalje bronca| [[OI 2004.|Atena 2004.]] | [[Utrka na 200 m|200 m]]}} {{Medalje bronca | [[OI 2012.|London 2012.]] | 100 m}} {{Medalje SP}} {{Medalje zlato |[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2005.| Helsinki 2005.]] | 100 m}} {{Medalje zlato |[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2005.| Helsinki 2005.]]| 200 m}} {{Medalje zlato |[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2017.| London 2017.]] | 100 m}} {{Medalje zlato |[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2019.| Doha 2019.]] | 4 x 100 m}} {{Medalje srebro |[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2013.| Moskva 2013.]] | 100 m}} {{Medalje srebro |[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2013.| Moskva 2013.]] | 4 x 100 m}} {{Medalje srebro |[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2015.| Peking 2015.]] | 100 m}} {{Medalje srebro |[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2015.| Peking 2015.]] | 200 m}} {{Medalje srebro | [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2017.| London 2017.]] | 4 x 100 m}} {{Medalje srebro | [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2019.| Doha 2019.]] | 100 m}} {{Medalje SP-dvoransko}} {{Medalje zlato |[[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2003.| Birmingham 2003.]] | [[Utrka na 60 m|60 m]]}} {{Medalje zlato |[[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2012.| Istanbul 2012.]] | 60 m}} {{Medalje dno}} }} '''Justin Gatlin''' ({{SAD grad|Brooklyn|New York}}, [[10. veljače]] [[1982.]]), [[SAD|američki]] atletičar. Međunarodnoj atletskoj publici postao je poznat tek 2003. godine kada je pobijedio na međunarodnom atletskom mitingu u [[Zürich]]u. Nije slovio za favorita kada je prošao američke kvalifikacije za [[OI 2004.|Olimpijske igre u Ateni]]. Time je bilo još veće iznenađenje kada je pobijedio u [[Utrka na 100 m|utrci na 100 m]]. U [[Utrka na 200 m|utrci na 200 m]] osvojio je treće mjesto. Na Svjetskom prvenstvu u atletici u [[Helsinki]]ju 2005. godine pobijedio je u obje sprinterske utrke: 100 i 200 m. Uspio je izjednačiti svjetski rekord na 100 m od [[Asafa Powell|Asafe Powella]] (9,766 sekundi), ali mu je taj rezultat kasnije anuliran zbog uzimanja [[doping]]a. U kolovozu 2006. godine dobio je osmogodišnju zabranu natjecanja u atletici. == Izvori == {{izvori|refs= <ref name="iaaf">{{cite web|title=IAAF: Justin Gatlin {{!}} Profile|url=https://www.iaaf.org/athletes/united-states/justin-gatlin-176453|website=iaaf.org|accessdate=2022-01-14}}</ref> }} {{Svjetski prvaci u atletici - 100 m muški}} {{OI pobjednici - 100m muški}} {{GLAVNIRASPORED:Gatlin, Justin}} [[Kategorija:Američki sprinteri]] [[Kategorija: Olimpijski pobjednici u atletici]] [[Kategorija: Svjetski prvaci u atletici]] cd0cdjsysk8ldhurb5fwjqpa5tksp1j 0 71298 7615580 7615544 2026-10-09T12:32:14Z Ponor 38361 Reverted 1 edit by [[Special:Contributions/~2026-54442-53|~2026-54442-53]] ([[User talk:~2026-54442-53|talk]]) to last revision by Artus / Twinkle 7615580 wikitext text/x-wiki {{Infookvir naselje u Hrvatskoj |ime = Višnjevac |vrsta = naselje |slika = Visnjevac-1999.jpg |opis slike = Panoramski pogled na Višnjevac. Osnovna škola u prvom planu. Ožujak, 1999. |županija = {{Z+X|OBŽ}} |općina = [[Osijek]] |najbliži grad = |površina = 7,5 |visina = 90 |z. širina = 45.569 |z. dužina = 18.614 |godina popisa = 2021. |stanovništvo = 5870 |svetac = |dan = |etnik = |ktetik = |pošta = 31220 Višnjevac |pozivni broj = +385 31 |autooznaka = OS |web = |bilješke = }} '''Višnjevac''' je prigradsko naselje u sastavu [[Osijek|Grada Osijeka]], u [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjskoj županiji]]. Prema popisu stanovništva iz [[2001.]] godine Višnjevac ima 7146 stanovnika, a prema popisu iz 2011. godine 6680 stanovnika. == Stanovništvo == {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Višnjevac |p1857=0 |p1869=0 |p1880=69 |p1890=113 |p1900=110 |p1910=107 |p1921=115 |p1931=552 |p1948=861 |p1953=991 |p1961=1889 |p1971=3722 |p1981=6069 |p1991=7204 |p2001=7146 |p2011=6680 |p2021=5870 |napomena=Do 1900. iskazivano pod imenom Adolfovac, od 1910. do 1921. pod imenom Podravski Adolfovac, a od 1948. pod imenom Višnjevac. Iskazuje se od 1869,, i to do 1921. kao dio naselja, a od 1931. kao naselje. U 1869. podaci su sadržani u naselju Osijek, bivše naselje Retfala Madžarska. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} == Povijest Višnjevca == Rana povijest Višnjevca, danas zapadnog prigradskog naselja Osijeka, usko je vezana uz [[Pejačevići|grofovsku obitelj Pejačević]] koja je dio područja današnjeg naselja imala u svom posjedu. Jedan od prvih naziva ovog naselja bio je Adolfov dvor a zatim i Adolfovac, nazvan po grofu Adolfu Pejačeviću (1825. – 1880.). Poznata je i danas osporena tvrdnja opata Zvonimira Gutala prema kojoj je nekadašnja pustara zapadno od Osijeka dobila ime Adolfovac po stanovitom veleposjedniku Adolfu iz tog mjesta. Grof Adolf Pejačević financirao je izgradnju određenih objekata u Osijeku, dok je na imanju Adolfovac, u današnjoj ulici Nikole Šubića Zrinskog u Višnjevcu, imao vilu u kojoj je boravio upravitelj mjesta. Nakon smrti Adolfa Pejačevića, vlasnik rumsko-retfalačkog gazdinstva, pod koje je pripadao i Adolfovac, postaje njegov brat grof Ladislav Pejačević. U to vrijeme, godine 1880., prema dostupnim podacima, u Adolfovcu je živjelo 69 stanovnika. Zbog nepostojanja muškog potomstva rumsko-retfalačka loza Pejačevića se ugasila početkom 20. stoljeća dok su nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] njihova plemićka dobra u Adolfovcu konfiscirana i dodijeljena doseljenicima. Tada ujedno dolazi i do demografskih promjena zbog doseljavanja ljudi iz [[Crna Gora|Crne Gore]], [[Vojvodina|Vojvodine]], [[Lika|Like]], [[Istra|Istre]], [[Mađarska|Mađarske]] i drugih krajeva. [[Datoteka:Karta Adolfovog dvora.jpg|lijevo|mini|Karta Adolfovog dvora]] Poznato je kako se u Višnjevcu krajem 19. i početkom 20. stoljeća na mjestu poznatom kao pecara proizvodio alkohol a prije svega [[rakija]]. Osim drugih gospodarskih objekata, u Višnjevcu se nalazio i ljetnikovac grofa Adolfa Pejačevića, a godine 1860., u današnjoj Ulici bana Josipa Jelačića, izgrađena je kapelica sv. Marije. Svakako treba spomenuti i krčmu Palilula, koja je dugi niz godina bila poznato odmorište za sve putnike koji su išli starom [[rimski putevi|rimskom cestom]] prema Osijeku. [[Datoteka:Kapelica-Sv.Marije-Visnjevac.JPG|lijevo|mini|Kapelica sv. Marije]] Godine [[1948.]] Adolfovac mijenja ime u Višnjevac, kako bi se izbjegle asocijacije na njemačkog nacističkog vođu [[Adolf Hitler|Adolfa Hitlera]]. Promjenu naziva su inicirali sudionici narodno-oslobodilačke borbe, a prihvaćen je prijedlog Bože Guština, jednog od braće Guštin,<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://os-visnjevac.skole.hr/upload/os-visnjevac/multistatic/313/Povijest_Visnjevca_i_skole_svibanj_2008.pdf |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20160410075635/http://os-visnjevac.skole.hr/upload/os-visnjevac/multistatic/313/Povijest_Visnjevca_i_skole_svibanj_2008.pdf |archive-date=10. travnja 2016. |access-date=25. ožujka 2016.}}</ref> po kojima su kasnije nazvane osnovna škola i dječji vrtić u naselju. Prema novoj upravnoj podjeli, Višnjevac pripada Mjesnom narodnom odboru [[Retfala]] a u godinama koje slijede dolazi do još nekoliko administrativnih promjena. Tada ujedno započinje i novi val migracija te u Višnjevcu obitava oko 900 ljudi. Iste godine, 1948., u Višnjevcu s radom kreće osnovna škola a jedan od prvih poznatih višnjevačkih učitelja je Stjepan Švajcer. Školske godine 1970./1971. započinje gradnja nove školske zgrade s obzirom na to da u staroj školi uvjeti nisu bili primjereni za rad. Na [[Mala Gospa|Malu Gospu]], 8. rujna 1968. godine, đakovački biskup Stjepan Bäuerlein osniva župu Rođenja blažene Djevice Marije, a tri godine poslije počinje izgradnja današnje višnjevačke crkve. Nakon Drugog svjetskog rata, točnije 1945. godine, osnovan je i nogometni klub. Godine 1983. osnovan je Boćarski klub Višnjevac, jedan od najstarijih u Slavoniji. Općenito govoreći, 1970-ih godina u Višnjevcu se grade brojne obiteljske kuće i infrastruktura naselja. U članku ''Ni selo – ni prigradsko naselje'' objavljenom 16. veljače 1977. u [[Glas Slavonije|Glasu Slavonije]], možemo pročitati sljedeće dojmove novinara prilikom posjeta Višnjevcu: ''Naišli smo na vrlo živ promet, mnoštvo radnika i učenika koji su žustro koračali po istrošenom nogostupu od malih betonskih ploča, prema središtu ove, s pravom možemo reći gradske jezgre u kojoj je svoj dom našlo približno osam tisuća stanovnika... Aleja fasadnih lijepih zgrada podsjeća na Divlji zapad osječke periferije.'' Iz spomenutog članka saznajemo i kako je 1976. godine asfaltirano nešto više od tri i pol kilometara višnjevačkih ulica. Također, u Višnjevcu postoji dvanaest ugostiteljskih objekata i jedna samoposluga. Stanovnici naselja naglašavaju kako im još nedostaju vrtić, benzinska stanica, ambulanta i kanalizacija. Tijekom [[Domovinski rat|Domovinskog rata]] Višnjevac je granatiran iz [[Baranja|Baranje]] i [[Antunovac|Antunovca]], bez veće materijalne štete ali uz ljudske gubitke. Od 1995. godine u funkciji je Mjesni odbor Višnjevac koji pripada Gradu Osijeku. U to vrijeme u Višnjevcu se grade novi objekti i uređuju već postojeći, poput pošte i ljekarne. == Šport == * [[Boćarski klub Višnjevac]] *[[ŠNK Višnjevac]] * ŽOK Ferivi Višnjevac == Kultura == Osječki filmaši braća Pejić 2008. godine snimili su polusatni [[pseudodokumentarni film]] o Višnjevcu pod nazivom ''Višnjevac: Moć i raščika'', koji je prikazan na nekoliko filmskih festivala. Godine 2012. premijerno su prikazali nastavak ''Višnjevac 2: Strava i paranormalno''.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.glas-slavonije.hr/164687/9/STRAVA-I-PARANORMALNO-privukao-300-Osjecana |title=STRAVA I PARANORMALNO privukao 300 Osječana! |author=Vesna Latinnović |date=2012-04-16 |work=glas-slavonije.hr |accessdate=2020-11-09 |archive-date=19. travnja 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120419043158/http://www.glas-slavonije.hr/164687/9/STRAVA-I-PARANORMALNO-privukao-300-Osjecana |url-status=dead }}</ref> [[Datoteka:Visnjevac_-_Moc_i_Rascika.jpg|alt=|lijevo|mini|Prizor iz filma ''Višnjevac - moć i Raščika'']] <br /> == Poznati Višnjevčani == * [[Braća Guštin]], istaknuti hrvatski domoljubi i sudionici NOB-a * [[Krle i Inspektori]], rock sastav * [[Damir Lončar]], glumac * [[Vinko Pejić]], radijski voditelj * [[Miroslav Škoro]], glazbenik * [[Ivan Vekić]], bivši [[Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske|ministar unutarnjih poslova RH]] * [[Josip Špoljarić]], nogometaš == Galerija fotografija == <gallery> Datoteka:Centar-Visnjevac.JPG|<center>Centar Višnjevca Datoteka:Skola-Visnjevac.JPG|<center>Osnovna škola Višnjevac Datoteka:Tramvaj-Visnjevac.JPG|<center>Staro okretište tramvaja u Višnjevcu Datoteka:Dom-zdravlja-Visnjevac.JPG|<center>Dom zdravlja Višnjevac Datoteka:NK-Visnjevac-teren.JPG|<center>Teren NK Višnjevca Datoteka:Crkva-Visnjevac.JPG|<center>Župna Crkva Rođenja Blažene Djevice Marije Datoteka:Bronze-Sculpture of cranes, Croatia.jpg|<center>Kip ždralova u središtu IPK naselja u Višnjevcu Datoteka:Park-Visnjevac.JPG|<center>Park u središtu Višnjevca Datoteka:Visnjevac-promenada.JPG|<center>Višnjevačka promenada </gallery> == Vanjske poveznice == *[https://www.osijek.hr/mjesna-samouprava/mjesni-odbori-i-gradske-cetvrti/mjesni-odbor-visnjevac/ Grad Osijek – Mjesni odbor Višnjevac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200804225429/https://www.osijek.hr/mjesna-samouprava/mjesni-odbori-i-gradske-cetvrti/mjesni-odbor-visnjevac/ |date=4. kolovoza 2020. }} == Izvori == {{izvori}} == Literatura o povijesti Višnjevca == * Čurik, Zlatko, ''Višnjevac'', 2006. {{Mrva-naselje hr}} {{Osijek}} [[Kategorija:Mjesni odbori Grada Osijeka]] [[Kategorija:Naselja u Osječko-baranjskoj županiji]] 9iolq9bj15meqrshamqqtitx8m6mykx 0 71892 7615584 6884242 2026-10-09T12:33:14Z Argo Navis 852 −[[Kategorija:Finski atletičari]]; ±[[Kategorija:Dugoprugaši]]→[[Kategorija:Finski dugoprugaši]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7615584 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Lasse Virén c1974.jpg|150px|mini]] {{Medalje vrh}} {{Medalje sport | [[Atletika]]}} {{Medalje OI}} {{Medalje zlato | [[OI_1972.|München 1972.]] | 5000 m}} {{Medalje zlato | [[OI_1972.|München 1972.]] | 10 000 m}} {{Medalje zlato | [[OI_1976.|Montreal 1976.]] | 5000 m}} {{Medalje zlato | [[OI_1976.|Montreal 1976.]] | 10 000 m}} {{Medalje dno}} '''Lasse Virén''' (Myrskylä, [[Finska]], [[22. srpnja]] [[1949.]]) umirovljeni je [[Finska|finski]] [[Atletika|atletičar]] i četverostruki [[olimpijske igre|olimpijski]] pobjednik. Zbog svojih sjajnih rezultata poznat i kao 'leteći Finac', po ugledu na ranije sjajne finske atletičare kao što su [[Paavo Nurmi]] ili [[Ville Ritola]], koji su također nosili taj nadimak [[1920-ih|1920-tih]] godina. Dvostruku pobjedu je ostvario na [[OI_1972.|Igrama u Münchenu 1972.]] godine, kada je pobijedio u utrkama na 5000 odnosno 10000 [[metar]]a, s tim da je u drugoj disciplini usprkos padu tijekom utrke postavio i tadašnji svjetski rekord. Isti je uspjeh ponovio četiri godine kasnije na [[OI_1976.|Igrama u Montrealu 1976.]] godine, a tom prilikom je trčao i maraton te završio kao peti. Virén je bio specifičan po tome što je između Igara relativno malo trčao na službenim natjecanjima, i sva je ostala natjecanja smatrao samo kao pripremu za olimpijske utrke. Između Igara je prelazio vrlo veliku kilometražu u treningu, ali bi intenzitet povećavao tek planirano u godini prije natjecanja. Zbog toga imao relativno malo pobjeda i dobrih rezultata na ostalim natjecanjima. Karijeru je završio nakon [[OI_1980.|Igara u Moskvi 1980.]] godine kada je završio kao peti na 10000 m. Nakon sportske karijere bavio se politikom, te bio predstavnik u finskom parlamantu. {{Commonscat|Lasse Virén}} {{GLAVNIRASPORED:Virén, Lasse}} [[Kategorija:Finski dugoprugaši]] [[Kategorija: Olimpijski pobjednici u atletici]] 0xgkn8j2dpghhwalz0n9l856d9u707i 0 72524 7615859 7437846 2026-10-09T21:47:10Z SvjedokVremena 374613 dodana uloga 7615859 wikitext text/x-wiki {{Filmski umjetnik |ime = Daria Knez |slika = |veličina = |opis slike = |rodno ime = |pseudonim = Daria Knez-Rukavina |rođenje = [[12. rujna]] [[1977.]] |mjesto rođenja = [[Šibenik]], [[Hrvatska]] |smrt = |mjesto smrti = |zanimanje = kazališna i filmska glumica |godine rada = |web = |supruga = |suprug = [[Tomislav Rukavina (redatelj)|Tomislav Rukavina]] ([[2008.]]-) |važnije uloge = |važniji filmovi = |oscar = |emmy = |tony = |zlatni globus = |bafta = |cesar = |goya = |afi = |olivier = |saturn = |ostale_nagrade = [[#Nagrade i priznanja|Popis nagrada i priznanja]] }} '''Daria Knez''' ([[Šibenik]], [[12. rujna]] [[1977.]]), je [[Hrvatska|hrvatska]] [[kazalište|kazališna]], [[TV|televizijska]] i [[film]]ska [[glumac|glumica]]. == Životopis == [[1996.]] godine upisuje glumu na [[Akademija dramske umjetnosti u Zagrebu|ADU]] u [[Zagreb]]u (diplomirala [[2002.]]). Od druge godine studija surađuje s mnogim [[Hrvatska|hrvatskim]] kazališnim kućama te radi na [[TV|televiziji]] i [[film]]u. Poznati televizijski angažman u svojstvu voditelja bio je u [[Big Brother Hrvatska (1. sezona)|prvom hrvatskom Big Brotheru]] [[2004.]] godine. == Nagrade i priznanja == * [[2000.]] – Dekanova nagrada za ulogu Claire u predstavi "Sluškinje" J.Geneta * [[2004.]] – Zlatna [[Žar Ptica]] za najbolju glumicu "Naj, naj, naj festivala" * [[2004.]] – [[Nagrada Hrvatskog glumišta]] za najbolju ulogu u TV drami "[[Leti, leti (2004)|Leti, leti]] " * [[2004.]] – Nagrada Zlatni Histrion za ulogu Jelice u "Ljubici", red: [[Georgij Paro]] * [[2005.]] – Večernjakova ruža za najbolju glumicu za ulogu u [[TV]] drami "[[Leti, leti (2004)|Leti, leti]]" * [[2012.]] – Nagrada HC Assitej za ulogu Anđele u predstavi Rent a friend, GK Trešnja == Filmografija == === Televizijske uloge === * "[[Počivali u miru]]" kao Mija ([[2013.]]) * "[[Provodi i sprovodi]]" kao Žana ([[2011.]]) * "[[Bitange i princeze]]" kao Maja ([[2008.]]) * "[[Kazalište u kući]]" kao Sanja Gaćina ([[2006.]] – [[2007.]]) * "[[Bumerang (TV serija)|Bumerang]]" kao Martina Kralj ([[2005.]] – [[2006.]]) * "[[Big Brother Hrvatska (1. sezona)|Big Brother 1]]" kao voditeljica ([[2004.]]) * "[[Skočidan]]" kao voditeljica ([[2003.]]) * "[[Juhuhu]]" kao voditeljica ([[2015.]] – [[2020.]]) * "[[Crno-bijeli svijet]]" kao psihologica ([[2019.]]) * "[[Oblak u službi zakona]]" kao prodavačica ([[2024.]]) * "[[Mrkomir Prvi]]" kao Laura ([[2024.]]) === Filmske uloge === * "[[Groznica (2004)|Groznica]]" ''(The Fever)'' kao mlađa sestra revolucionarke Angeline Jolie ([[2004.]]) * "[[Leti, leti (2003.)|Leti, leti]]" kao Ines (2004.) * "[[Slučajna suputnica (2004)|Slučajna suputnica]]" kao Vanjina kolegica ([[2004.]]) * "[[Policijske priče (2001)|Policijske priče]]" ([[2001.]]) === Sinkronizacija === * "[[Sonic: Super jež 2]]" kao Rachel ([[2022.]]) * "[[Sonic: Super jež]]" kao Rachel ([[2020.]]) * "[[Tajni život ljubimaca]]" kao Chloe ([[2016.]]) * "[[Garfield 2: Priča o dvije mačke]]" kao Abby Westminister ([[2006.]]) * "[[Ledeno doba]] 2, 3, 4, 5" kao Ela ([[2006.]], [[2009.]], [[2012.]], [[2016.]]) * "[[Bambi (1942)|Bambi]]" kao Felina ''(odrasla)'' ([[2005.]]) * "[[Roboti]]" kao Felga ([[2005.]]) * "[[Scooby Doo i čudovište iz Loch Nessa]]" kao profesorica Fiona Pembrooke ([[2005.]]) * "[[Ljepotica i zvijer (Anchor Bay Entertainment)]]" kao Ljepotica ([[2001.]]) == Vanjske poveznice == *{{imdb ime|id=0961215|ime=Daria Knez}} {{GLAVNIRASPORED:Knez, Daria}} [[Kategorija:Hrvatski filmski glumci]] [[Kategorija:Hrvatski kazališni glumci]] [[Kategorija:Hrvatski televizijski glumci]] [[Kategorija:voditelji na RTL televiziji]] [[Kategorija:Životopisi, Šibenik]] 0ycaowrm8nvfzsaai2e3e4hky47xjh4 0 72779 7615569 6193794 2026-10-09T12:20:57Z Argo Navis 852 −[[Kategorija:Sprinteri]]; ±[[Kategorija:Američki atletičari]]→[[Kategorija:Američki sprinteri]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7615569 wikitext text/x-wiki {{Medalje vrh}} {{Medalje sport | [[Atletika]]}} {{Medalje slika | Giuseppina leone.jpg|200px}} {{Medalje OI}} {{Medalje bronca |[[OI_1956.|Melbourne 1956.]] | 4x100 m}} {{Medalje zlato | [[OI_1960.|Rim 1960.]] | [[Utrka na 100 m|100 m]]}} {{Medalje zlato |[[OI_1960.|Rim 1960.]] | [[Utrka na 200 m|200 m]]}} {{Medalje zlato |[[OI_1960.|Rim 1960.]] | 4x100 m}} {{Medalje dno}} '''Wilma Glodean Rudolph''' ([[Clarksville]], [[SAD]], [[23. lipnja]] [[1940.]] – [[Brentwood]], SAD, [[12. studenog]] [[1994.]]) je bila [[SAD|američka]] [[Atletika|atletičarka]], trostruka [[Olimpijske igre|olimpijska]] pobjednica. Rođena u brojnoj obitelji od 22 djece, Wilma Rudolf je u djetinjstvu bolovala od [[Polio|dječje paralize]], tako da je prohodala tek s 12 godina. Usprkos bolesti, imala je želju natjecati se u atletici. Bila je uspješna u školskoj košarci prije nego što je počela karijeru kao atletičarka. Već s 16 godina je bila članica štafete SAD na [[OI_1956.|Olimpijskim igrama u Melbourneu 1956. godine]] koja je osvojila brončanu medalju. Četiri godine kasnije, na [[OI_1960.|Igrama u Rimu]], potpuno je dominirala ženskim sprintom s tri osvojena zlata, dva pojedinačno te jedno u štafeti. Nakon karijere radila je kao učiteljica, trener i sportski komentator. <div class="Boxmerge">{{OI pobjednici - 100m žene}}{{OI pobjednici - 200m žene}}</div> {{GLAVNIRASPORED:Rudolph, Wilma}} [[Kategorija:Američki sprinteri]] [[Kategorija:Olimpijski pobjednici u atletici]] 44ab1b8ya5o8m59m3hllxflvoql7vi4 0 74410 7615575 7081488 2026-10-09T12:27:13Z Marbletan 255269 Ethylene-CRC-MW-3D-vdW.png 7615575 wikitext text/x-wiki {{Dz|naslov=Alken|[[Alken]]|istoimene geografske odrednice}} [[Datoteka:Ethylene-CRC-MW-3D-vdW.png|mini|[[Eten]]]] '''Alkeni''' su aciklički nezasićeni [[ugljikovodici]] koji u [[molekula|molekuli]] pored jednostrukih imaju i dvostruke [[kovalentna veza|kovalentne veze]]. == Homologni niz == Opća [[kemijska formula|formula]] homolognog niza alkena je '''C_nH_2n''', a članovi (izuzevši [[eten]]) se razlikuju po skupini '''CH₂'''. Imena im se izvode iz imena [[alkani|alkana]] s jednakim brojem [[atom]]a [[ugljik|C]], osim što umjesto nastavka ''-an'' imaju nastavak '''-en'''. {| class="wikitable" style="text-align:center" |- ! Redni broj !! Ime !! Molekulska formula !! Sažeta strukturna formula |- ! 1. | [[eten]] || C₂H₄ || H₂C = CH₂ |- ! 2. | [[propen]] || C₃H₆ || CH₃ - CH = CH₂ |- ! 3. | [[buten]] || C₄H₈ || CH₃ - CH₂ - CH = CH₂ |- ! 4. | [[penten]] || C₅H₁₀ || CH₃ - (CH₂)₂ - CH = CH₂ |- ! 5. | [[heksen]] || C₆H₁₂ || CH₃ - (CH₂)₃ - CH = CH₂ |- ! 6. | [[hepten]] || C₇H₁₄ || CH₃ - (CH₂)₄ - CH = CH₂ |- ! 7. | [[okten]] || C₈H₁₆ || CH₃ - (CH₂)₅ - CH = CH₂ |- ! 8. | [[nonen]] || C₉H₁₈ || CH₃ - (CH₂)₆ - CH = CH₂ |- ! 9. | [[deken]] || C₁₀H₂₀ || CH₃ - (CH₂)₇ - CH = CH₂ |} == Svojstva == === Fizikalna === Fizička svojstva alkena općenito su jednaka [[Alkani#Svojstva|fizičkim svojstvima alkana]]. Ona također ovise o broju i rasporedu atoma [[ugljik]]a u [[molekula|molekuli]]. [[Agregatno stanje]]: * 2-4 atoma [[ugljik|C]]: [[plinovi]] * 5-17 atoma C: [[tekućine]] * više od 17 atoma C: [[krutine]] [[Vrelište]] im raste s porastom [[relativna molekularna masa|relativne molekularne mase]], a pada s većim stupnjem razgranatosti lanca. Slabo se [[otapanje|otapaju]] u [[voda|vodi]] (ali bolje od [[alkani|alkana]]), a dobro se otapaju u organskim [[otapala|otapalima]]. === Kemijska === Alkeni su kemijski aktivni spojevi zbog specifične strukture dvostruke [[kovalentna veza|kovalentne veze]]. Ona se sastoji od slabe π-veze (''pi-veza'') i čvrste σ-veze (''sigma-veza''). Pri [[kemijska reakcija|reakciji]], π-veza se kida te se na nju vežu atomi (ili skupine atoma) drugog [[reaktant]]a, a σ-veza ostaje u vidu jednostruke kovalentne veze. Reakcije alkena: # s [[halogeni elementi|halogenim elementima]] # s [[hidridi]]ma [[halogeni elementi|halogenih elemenata]] # s [[vodik]]om, uz [[katalizator]] ([[platina|platinu]]) # lako se [[oksidacija|oksidiraju]] # lako se [[polimerizacija|polimeriziraju]] # zapaljeni na [[zrak]]u gore tvoreći [[ugljični dioksid|ugljikov(IV) oksid]] i [[voda|vodu]]. Prvih pet reakcija odvijaju se elektrofilnom adicijom na dvostruku kovalentnu vezu.<br> '''1. primjer''': reakcija [[propen]]a s [[klor]]om CH₃ - CH = CH₂ + Cl₂ &rarr; CH₃ - CH - CH₂ | | Cl Cl '''2. primjer''': reakcija [[buten]]a s [[bromovodik]]om CH₃ - CH₂ - CH = CH₂ + HBr &rarr; CH₃ - CH₂ - CH - CH₂ | | Br H <small>Naravno, zadnja skupina produkta mogla se pisati i samo "CH₃", ali je zbog preglednosti jedan atom vodika ostavljen "sa strane".</small> : Adicija hidrida halogenih elemenata (npr. ova iz 2. primjera) vrši se prema '''Markovnikovljevom pravilu''': vodik iz hidrida uvijek se veže na onaj atom ugljika koji je bogatiji vodikom. == Nazivlje == Nazivlje (po [[IUPAC]]-u) je jednako kao i [[Alkani#Nazivlje|nazivlje alkana]], samo što treba voditi računa o položaju dvostruke kovalentne veze - atomi spojeni dvostrukom vezom trebaju dobiti što manji broj. # Određuje se najduži lanac atoma C u spoju - ovisno o broju atoma C u lancu, određuje se "glavni" naziv (npr. buten), koji se piše na kraju. # Numeriraju se atomi C, vodeći računa o smjeru brojanja: atomi C spojeni dvostrukom vezom trebaju dobiti što manji broj. Osim toga, atomi C koji na sebe imaju vezan neki drugi atom ili skupinu atoma trebaju dobiti što manji mogući broj. Pri tome se atomi vodika ne računaju. Broj prvog atoma C na kojem je dvostruka kovalentna veza piše se prije "glavnog" naziva spoja. # Izvodi se naziv spoja: prvo se napiše broj atoma C na koji je vezan atom ili skupina atoma, a zatim naziv tog atoma ili skupine. Nazivi atoma ili skupina navode se [[abeceda|abecednim]] redom, a između elemenata (brojevi te nazivi atoma ili skupina) pišu se povlake. Ako su na jedan atom C vezana dva ili više atoma (ili skupina), broj tog atoma se piše dva (ili više) puta, brojevi se odvajaju zarezom, a nazivu atoma ili skupine dodaje se prefiks - grčki broj atoma ili skupine. '''Primjer:''' CH₃ CH₃ | | CH₃ - CH - C = CH - CH - CH₃ | Br # Postoji samo jedan mogući lanac atoma C, pa to nije problem. U lancu postoji šest atoma C, pa znamo da se radi o heksenu. # Smjer brojenja određen je položajem dvostruke kovalentne veze. No, pošto je u ovom spoju ta veza u sredini, gledamo drugi dio pravila. Drugi atomi slijeva i zdesna imaju na sebe vezanu skupinu, pa je opet svejedno. Ali zato treći atom slijeva ima na sebe vezan brom, a treći zdesna nema ništa vezano. Zato brojimo atome C slijeva. # Na drugi i peti atom C vezan je po jedan [[metil]], a na treći atom C vezan je atom broma. Brom je po abecedi prije metila, pa njega pišemo prvog. Dvostruka kovalentna veza je na trećem atomu C, pa prije "glavnog" naziva (heksen) pišemo broj 3. Dakle, naziv ovog alkena prema IUPAC-u je '''3-brom-2,5-dimetil-3-heksen'''. === Strukturna === '''Strukturna izomerija''' je pojava dva ili više [[kemijski spojevi|spoja]] imaju jednaku molekulsku formulu i molekulsku masu, ali se razlikuju po rasporedu atoma (a time i svojstvima). Strukturna izomerija alkena principu je jednaka [[Alkani#Strukturna izomerija|strukturnoj izomeriji alkana]]. === Konfiguracijska === '''Konfiguracijski izomeri''' su stereoizomeri kod kojih se promatra položaj istovrsnih (skupina) atoma u odnosu na ravninu u kojoj se nalazi dvostruka kovalentna veza. Istovrsni atomi (ili skupine) mogu biti na istoj strani u odnosu na tu ravninu ili na suprotnim stranama. '''2-buten''' ima dva strukturna izomera: * cis-2-buten (Z-2-buten) - istovrsni atomi i skupine atoma su na istoj strani: CH₃ CH₃ \ / C = C / \ H H * trans-2-buten (E-2-buten) - istovrsni atomi i skupine atoma su na suprotnim stranama: CH₃ H \ / C = C / \ H CH₃ <!-- nesređeno, neuređeno, .... {Struktura alkena) Vec je poznata gradja molekule etena i naglaseno je da svi atomi leze u jednoj ravnini. Takva gradja molekule etena uvjetovana je sp2 hibridizacijom ugljikova atoma.Dvostruka veza se sastoji od sigma i Pi veze. Sigma veza se ostvaruje preklapanjem elektronskih oblaka sp2 hibridnih orbitala na pravcu ugljik-ugljik,a Pi veza bocnim preklapanjem elektronskih oblaka nehibridiziranih pz orbitalakoje se rasprostiru okomito na ravninu koju cine tri sp2 hibridne orbitale atoma ugljika.U molekulama razlicitih alkena mjerenjem je nandjeno da valelntni uglovi iznose oko 120*(stepeni). Mnogi prirodni spojevi, narocito oni dobiveni iz bilja su alkeni s dvije ili vise dvostrukih veza.Dvije dvostruke veze na jednom ugljikovom atomu zovu se KUMULIRANE DVOSTRUKE VEZE.Ako se dvostruka i jednostruka veza izmjenjuju jedna za drugom kaze se da su to KONJUGIRANE DVOSTRUKE VEZE.Spojevi s kumuliranim dvostrukim vezama vrlo su rijetki, ali se ipak nalaze u pigmentima nekih algi.Spojevi s konjugiranim dvostrukim vezama mnogo su cesci .... --> {{Ugljikovodici}} [[Kategorija:Alkeni|*]] fkod8gesb67z8i6c21eyqy7tjwg2zdv 0 76620 7616033 7609444 2026-10-10T10:41:09Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 9; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.6 7616033 wikitext text/x-wiki {{Infookvir političar |ime = Vojislav Šešelj<br><small>Војислав Шешељ</small> |slika = Vojislav Šešelj 2020.png |veličina = 230px |opis slike = Vojislav Šešelj, 2020. godina |malaslika = Vojislav Seselj Signature.png |opis male slike = Potpis |datum rođenja = [[11. listopada]] [[1954.]] |datum smrti = |položaj = predsjednik [[Zemun (općina)|općine Zemun]] |mandat_start = [[1996.]] |mandat_kraj = [[1998.]] |potpredsjednik = |potpremijer = |zamjenik = |premijer = |prethodnik = |nasljednik = |čin2 = potpredsjednik [[Vlada Republike Srbije|Vlade Republike Srbije]] |mandat_start2 = [[24. ožujka]] [[1998.]] |mandat_kraj2 = [[24. listopada]] [[2000.]] |potpredsjednik2 = |potpremijer2 = |zamjenik2 = |premijer2 = |predsjednik = [[Slobodan Milošević]]<br>[[Milan Milutinović]] |prethodnik2 = [[Dragan Tomić]] |nasljednik2 = [[Nebojša Čović]] |čin3 = narodni poslanik u Skupštini Srbije |mandat_start3 = [[2016.]] |mandat_kraj3 = [[2020.]] |potpredsjednik3 = |potpremijer3 = |zamjenik3 = |premijer3 = [[Aleksandar Vučić]]<br>[[Ana Brnabić]] |predsjednik3 = [[Tomislav Nikolić]]<br>[[Aleksandar Vučić]] |prethodnik3 = |nasljednik3 = |čin4 = |mandat_start4 = |mandat_kraj4 = |potpredsjednik4 = |potpremijer4 = |zamjenik4 = |premijer4 = |predsjednik4 = |nasljednik4 = |prethodnik4 = |čin5 = |mandat_start5 = |mandat_kraj5 = |potpredsjednik5 = |potpremijer5 = |zamjenik5 = |premijer5 = |predsjednik5 = |prethodnik5 = |nasljednik5 = |stranka = [[Savez komunista Jugoslavije]]<br><small>([[1971.]] – [[1981.]])</small><br>[[Srpski pokret obnove]]<br><small>([[1989.]] – [[1991.]])</small><br>[[Srpska radikalna stranka]]<br><small>([[1991.]] – ''danas'')</small> |zanimanje = [[odvjetnik]] |fusnote = |mjesto rođenja = [[Sarajevo]] |predsjednik2 = [[Milan Milutinović]] }} '''Vojislav Šešelj''' ([[Sarajevo]], [[11. listopada]] [[1954.]]), [[srbija]]nski je [[političar]], bivši narodni zastupnik, odvjetnik, ratni huškač<ref>[[Ante Nazor]], [http://www.matica.hr/vijenac/577/Presuda%20%C5%A0e%C5%A1elju%20kao%20amnestija%20Vu%C4%8Di%C4%87u/ Suđenje Karadžiću i Šešelju. Presuda Šešelju kao amnestija Vučiću] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170318000926/http://www.matica.hr/vijenac/577/Presuda%20%C5%A0e%C5%A1elju%20kao%20amnestija%20Vu%C4%8Di%C4%87u/ |date=18. ožujka 2017. }}, ''[[Vijenac (časopis)|Vijenac]]'', br. 577, 14. travnja 2016., pristupljeno 17. ožujka 2017.</ref> i pravomoćno osuđeni [[Ratni zločin|ratni zločinac]]. Predsjednik je [[Srpska radikalna stranka|Srpske radikalne stranke]], [[Četnici|četnički]] [[vojvoda]] i bivši potpredsjednik [[Vlada Republike Srbije|Vlade Republike Srbije]]. Šešelj je istaknuti širitelj [[Kroatofobija|kroatofobije]] - te je raspirivanju mržnje prema Hrvatima posvetio, između ostalog, veliki dio knjige "Ideologija srpskog nacionalizma" iz [[2002.]] godine,<ref>{{srp oznaka}} [https://web.archive.org/web/20120717011654/http://www.srpskaradikalnastranka.org.rs/pdf/books/ideologijasrpskognacionalizma.pdf "Ideologija srpskog nacionalizma"], Vojislav Šešelj, u izdanju "Velika Srbija", Beograd, 2002.</ref> te čitavo "kapitalno" djelo (više od 1.000 stranica) "[[Rimokatolički zločinački projekat veštačke hrvatske nacije]]" iz [[2007.]] godine. Godine [[2003.]] izručen je [[Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije|Haškom tribunalu]], gdje mu se od tada bez prijekida sudilo za ratne zločine počinjene početkom [[1990-ih]] godina. U rujnu [[2014.]] godine zbog liječenja od karcinoma otpušten je iz pritvora; Šešelj taj otpust koristi za provociranja javnosti [[Radikalizam|radikalnim]] i [[Šovinizam|šovinističkim]] izjavama, na način na koji je koristio i pravo iznošenja svoje obrane na dugogodišnjem suđenju u [[Haag]]u.<ref>{{srp oznaka}} [https://web.archive.org/web/20150521131034/http://www.politika.rs/rubrike/dogadjaji-dana/Tribunal-nalozio-Seseljev-povratak-u-pritvor.lt.html "Šešelj: Ne vraćam se u Hag, neka me hapse"], "Politika" (Beograd), 30. ožujka 2015.</ref> Haaški sud ga je prvostupanjskom presudom [[31. ožujka]] [[2016.]] godine oslobodio krivnje po svim točkama optužnice.<ref name="presuda">[http://vijesti.hrt.hr/328756/sutra-presuda-voi-srpskih-radikala-vojislavu-seselju vijesti.hrt.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190301013603/https://vijesti.hrt.hr/328756/sutra-presuda-voi-srpskih-radikala-vojislavu-seselju |date=1. ožujka 2019. }}, "Haški sud oslobodio Šešelja - Odluka o žalbi za nekoliko dana", objavljeno i pristupljeno 31. ožujka 2016.</ref> Drugostupanjskom presudom osuđen je na 10 godina zatvora za [[zločin protiv čovječnosti|zločine protiv čovječnosti]] koje uključuju [[progon]]e, [[protjerivanje]] i prisilno premještanje [[Vojvođanski Hrvati|vojvođanskih Hrvata]] u selu [[Hrtkovci]] 1992. godine,<ref name="mict"/> no nije se vraćao u zatvor jer je Žalbeno vijeće u izdržavanje kazne uračunalo vrijeme provedeno u pritvoru gdje je bio od [[2003.]] do [[2014.]] godine. == Životopis == === Rani život === Vojislav Šešelj rođen je u Sarajevu 1954. godine. Nakon što je [[1976.]] godine diplomirao i već iduće godine magistrirao (na temu "Marksistički koncept naoružanog naroda") na [[Sveučilište u Sarajevu|Sveučilištu u Sarajevu]], u studenome [[1979.]] godine doktorirao je na Pravnom fakultetu [[Sveučilište u Beogradu|Univerziteta u Beogradu]] s disertacijom "Politička suština militarizma i fašizma". Kako je već sa 17 godina postao članom Saveza komunista, mogao je na Fakultetu političkih nauka Sveučilišta u Sarajevu raditi kao asistent profesora na predmetu "Teorija o ratu" (1981. – 1984.).<ref>{{srp oznaka}} [http://otvoreniparlament.rs/poslanik/8285 Vojislav Šešelj], otvoreniparlament.rs, pristupljeno 20. svibnja 2015.</ref> Najmlađi predavač na fakultetu osvajao je simpatije studenata, ali nije pokazivao dovoljno opreza, koji se očekivao od prosvjetnog radnika u komunističkoj državi: nakon sukoba s politički dobro povezanim kolegom kojega je optužio za plagiranje i neopreznog pisanja o islamističkoj "Zelenoj knjizi" šefa Jugoslaviji prijateljske Libije [[Muammar al-Gaddafi|Muammara al-Gaddafija]], izbačen je iz Saveza Komunista,<ref>[https://azra.ba/lifestyle/13836/seselj-od-zlatnog-djecaka-do-crnog-davola/ "Šešelj od zlatnog dječaka do crnog đavola"], "Azra.ba", 12. studenog 2014. Pristupljeno 16. listopada 2024.</ref> pokrenut je protiv njega kazneni progon zbog pisanja s pozicija srpskog nacionalizma, te je izgubio mjesto asistenta na Sveučilištu u Sarajevu.<ref>[https://www.espreso.co.rs/viralno/svastara/1117289/otac-vojislava-seselja "EVO KO JE BIO OTAC VOJISLAVA ŠEŠELJA: Frapiraćete se"], "Espreso", 17. kolovoza 2022. Pristupljeno 16. listopada 2024.</ref> === Politička karijera === [[Datoteka:SKIDANJE TITA.jpg|desno|thumb|250px|Vojislav Šešelj [[1990.]] godine sa skupinom nacionalista uklanja sliku [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]]]] Političku karijeru započeo je ranih [[1980-ih]] godina kao [[disident]], tj. oporba [[Komunizam|komunističkom]] režimu. U to vrijeme bio je primljen u Društvo filozofa i sociologa SR Hrvatske u Zagrebu. Tada je ([[1984.]]) uhićen, suđen i zbog "kontrarevolucionarnoga djelovanja", odnosno srpskoga nacionalizma osuđen na 8 godina zatvora.<ref name="Nikica Barić">[[Nikica Barić|Barić, Nikica]]. ''Srpska radikalna stranka u Republici Srpskoj Krajini, 1992.-1995. (s naglaskom na Slavoniju i Baranju)'' // ''[[Scrinia slavonica]]'', sv. 10, br. 1, (2010.), str. 495.-525., {{Hrčak|id=115731}}, str. 495.</ref> Branitelj mu je bio hrvatski odvjetnik i kasniji predsjednik [[Hrvatski sabor|Hrvatskoga sabora]], [[Vladimir Šeks]]. Kazna mu je smanjena pa je [[1986.]] godine izašao na slobodu i otišao u [[Beograd]].<ref name="Nikica Barić"/> Dok se nalazio u [[Srbija|Srbiji]] nastupao je s krajnje [[politička desnica|desnih]], antikomunističkih i nacionalističkih pozicija. Godine [[1989.]] posjetio je [[Sjedinjene Američke Države]] i tada mu je [[Četnici|četnički]] zapovjednik iz [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskoga rata]], komandant [[Dinarska četnička divizija|Dinarske četničke divizije]], [[Momčilo Đujić]], dodijelio naslov četničkoga vojvode.<ref name="N. Barić">Barić, Nikica. ''Srpska radikalna stranka u Republici Srpskoj Krajini, 1992.-1995. (s naglaskom na Slavoniju i Baranju)'' // ''Scrinia slavonica'', sv. 10, br. 1, (2010.), str. 495.-525., {{Hrčak|id=115731}}, str. 496.</ref> Taj mu je naslov bio oduzet nakon rata zbog političkog paktiranja s ljevičarskom [[Socijalistička partija Srbije|Socijalističkom partijom Srbije]] [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]]. Iste te 1989. godine u [[München]]u održao je govor u kojemu je predložio premještanje glavnog grada SR Srbije i SFRJ na Kosovo s ciljem ponovnog posrbljenja te tadašnje pokrajine. Zajedno sa svojim kumom [[Vuk Drašković|Vukom Draškovićem]], [[1989.]] godine, Šešelj je osnovao stranku pod imenom ''[[Srpska narodna obnova]]''. Međutim, kumovi su se uskoro posvađali pa se i stranka raspala. Naredne [[1990.]] godine, Šešelj je pokušao osnovati ''Srpski četnički pokret'' koji je ubrzo zabranjen. Tako je i sam Šešelj vrlo brzo uhićen, a [[9. prosinca]] te godine (na prvim višestranačkim izborima u Srbiji) bio je jednim od predsjedničkih kandidata i osvojio je blizu sto tisuća glasova. Dana [[23. veljače]] [[1991.]] godine Šešelj je u [[Kragujevac|Kragujevcu]] osnovao [[Srpska radikalna stranka|Srpsku radikalnu stranku]].<ref name="N. Barić"/> Sredinom iste godine, uspio je, nakon dopunskih izbora, ući u [[Narodna skupština Republike Srbije|Skupštinu Srbije]] ispred izborne jedinice Rakovica: njegov politički program tada je, a i kasnije, bio nedvosmisleno [[Velikosrpska ideologija|velikosrpski]]. === Domovinski rat === Svoj ratni pohod na Hrvatsku počeo je porukama o "budućoj zapadnoj granici Velike Srbije" na crti [[Karlobag]]-[[Ogulin]]-[[Karlovac]]-[[Virovitica]]. Djelovao je po [[miting|mitinzima]] u Hrvatskoj u ožujku, travnju i svibnju 1991. godine a koji su održavani u selima naseljenim srpskim stanovništvom na području istočne Slavonije i Baranje kao i na području Plitvica gdje je davao potporu pobunjenim Srbima i poticao srpsko stanovništvo na otpor hrvatskim vlastima.<ref>Barić, Nikica. ''Srpska radikalna stranka u Republici Srpskoj Krajini, 1992.-1995. (s naglaskom na Slavoniju i Baranju)'' // ''Scrinia slavonica'', sv. 10, br. 1, (2010.), str. 495.-525, {{Hrčak|id=115731}}, str. 500.</ref> Tako je na mitingu u [[Baranja|Baranji]], u [[Jagodnjak]]u, govorio: "svakog tko kaže da to nije srpska zemlja treba ubiti kao kera".{{Nedostaje izvor}}<!--Zar to nije rekao Milan Paroški?--> Njegovi dragovoljci sudjelovali su u [[Pokolj u Borovu Selu|sukobu u Borovu Selu]] kraj [[Vukovar]]a, [[2. svibnja]] 1991. godine. U [[Srijemska Kamenica|Srijemskoj Kamenici]] se angažirao u istjerivanju medicinskog osoblja i pacijenata hrvatske nacionalnosti iz tamošnjeg Kliničkog centra (zloglasni upad u vojnoj uniformi). Bivši čelnik srbijanskoga [[KOS]]-a, [[Aleksandar Vasiljević]], Šešeljeve postrojbe označio je kao izvršitelje pokolja na [[Ovčara|Ovčari]] koji se dogodio u noći s 20. na 21. studenoga [[1991.]] godine. ==== Suđenje u Osijeku ==== Zbog toga što je na mitinzima Srba u Hrvatskoj na području Beloga Manastira, pozivao na uspostavu velike Srbije, protjerivanje Hrvata iz Baranje i poticao na zločine Šešelj je bio uhićen [[23. travnja]] 1991. godine te potkraj travnja iste godine pušten.<ref>[http://www.centardomovinskograta.hr/1991.htm 1991.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131016222034/http://www.centardomovinskograta.hr/1991.htm |date=16. listopada 2013. }}, centardomovinskograta.hr, pristupljeno 3. travnja 2016.</ref><ref name="max">M. Marković, [http://www.maxportal.hr/ekskluzivno-dokumenti-seselja-je-sud-u-osijeku-1998-oslobodio-zatvora/ Dokumenti – Šešelja je sud u Osijeku 1998. godine oslobodio zatvora], maxportal.hr, 2. travnja 2016., pristupljeno 3. travnja 2016.</ref> Nakon toga, [[21. srpnja]] [[1992.]] godine, Vojni sud u Osijeku ga je u izočnosti oglasio krivim "zbog kaznenog djela - protiv Republike Hrvatske, izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora ili netrpeljivosti" te osudio na kaznu zatvora od 4 godine i šest mjeseci.<ref name="max"/> Šest godina nakon toga, [[30. lipnja]] [[1998.]] godine, Županijski sud u Osijeku obustavio je postupak izvršenja kazne temeljem Zakona o oprostu.<ref name="max"/> === Predsjednik Općine Zemun === Za predsjednika Općine [[Zemun]] izabran je [[1996.]] godine (nakon općinskih izbora) kojeg je pretvorio u švercersku tržnicu. Za njegova mandata počeli su izgoni Hrvata iz stanova. I one koji su ih branili po dužnosti, odvjetnike izgnanih hrvatskih obitelji, šešeljevci su premlaćivali. === Izbori za predsjednika Srbije === Na prvim višestranačkim predsjedničkim izborima u Srbiji koji su održani [[9. prosinca]] 1990. godine Vojislav Šešelj bio je kandidatom ispred skupine građana i dobio je 96.227 glasova (1,91 %).<ref>{{srp oznaka}} [http://www.rik.parlament.gov.rs/doc/arhiva/predsednik/1990/2.%20-%201990%20izvestaj%20o%20ukupnim%20rezultatima%20pr.pdf Izveštaj o ukupnim rezultatima izbora za predsednika Republike Srbije od 9. decembra 1990. godine, str. 2.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160806230150/http://rik.parlament.gov.rs/doc/arhiva/predsednik/1990/2.%20-%201990%20izvestaj%20o%20ukupnim%20rezultatima%20pr.pdf |date=6. kolovoza 2016. }}, rik.parlament.gov.rs, pristupljeno 14. travnja 2017.</ref> U jesen [[1997.]] godine, [[21. rujna]], na izborima za predsjednika Srbije, Vojislav Šešelj dobio je 1.126.940 glasova a [[Zoran Lilić]] (kandidat SPS, JUL i ND) dobio je 1.474.924 glasa te zbog to ga što nijedan od kandidata u prvome krugu nije dobio većinu prva dvojica s najviše glasova išla su u drugi krug, [[5. listopada]] iste godine.<ref>{{srp oznaka}} [http://www.rik.parlament.gov.rs/doc/arhiva/predsednik/1997%20I/3.%20-%201997%20(I)%20izvestaj%20o%20ukupnim%20rezultatima%20pr.pdf Izveštaj o ukupnim rezultatima izbora za predsednika Republike Srbije održanih 21. septembra i 5. oktobra 1997. godine, str. 1. - 3.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160806005622/http://rik.parlament.gov.rs/doc/arhiva/predsednik/1997%20I/3.%20-%201997%20(I)%20izvestaj%20o%20ukupnim%20rezultatima%20pr.pdf |date=6. kolovoza 2016. }}, rik.parlament.gov.rs, pristupljeno 14. travnja 2017.</ref> U drugome krugu Vojislav Šešelj dobio je 1.733.859 glasova a Zoran Lilić 1.691.354 glasa,<ref>{{srp oznaka}} [http://www.rik.parlament.gov.rs/doc/arhiva/predsednik/1997%20I/3.%20-%201997%20(I)%20izvestaj%20o%20ukupnim%20rezultatima%20pr.pdf Izveštaj o ukupnim rezultatima izbora za predsednika Republike Srbije održanih 21. septembra i 5. oktobra 1997. godine, str. 4.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160806005622/http://rik.parlament.gov.rs/doc/arhiva/predsednik/1997%20I/3.%20-%201997%20(I)%20izvestaj%20o%20ukupnim%20rezultatima%20pr.pdf |date=6. kolovoza 2016. }}, rik.parlament.gov.rs, pristupljeno 14. travnja 2017.</ref> no pobjeda mu nije priznata. Po Republičkoj izbornoj komisiji Srbije na izbore je izašlo manje od polovice ukupnoga broja upisanih glasača i nijedan kandidat nije dobio potrebnu većinu te su se izbori morali ponoviti.<ref>{{srp oznaka}} [http://www.rik.parlament.gov.rs/doc/arhiva/predsednik/1997%20I/3.%20-%201997%20(I)%20izvestaj%20o%20ukupnim%20rezultatima%20pr.pdf Izveštaj o ukupnim rezultatima izbora za predsednika Republike Srbije održanih 21. septembra i 5. oktobra 1997. godine, str. 5.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160806005622/http://rik.parlament.gov.rs/doc/arhiva/predsednik/1997%20I/3.%20-%201997%20(I)%20izvestaj%20o%20ukupnim%20rezultatima%20pr.pdf |date=6. kolovoza 2016. }}, rik.parlament.gov.rs, pristupljeno 14. travnja 2017.</ref> Na ponovno organiziranim izborima, u prvome krugu [[7. prosinca]] 1997. godine, dobio je 1.227.076 glasova a novi Miloševićev kandidat, [[Milan Milutinović]] (kandidat SPS, JUL i ND) dobio je 1.665.822 glasova.<ref>{{srp oznaka}} [http://www.rik.parlament.gov.rs/doc/arhiva/predsednik/1997%20II/3.%20-%201997%20(II)%20izvestaj%20o%20ukupnim%20rezultatima%20pr.pdf Izveštaj o ukupnim rezultatima izbora za predsednika Republike Srbije održanim 7. i 21. decembra 1997. godine, str. 1. - 2.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160806010218/http://rik.parlament.gov.rs/doc/arhiva/predsednik/1997%20II/3.%20-%201997%20(II)%20izvestaj%20o%20ukupnim%20rezultatima%20pr.pdf |date=6. kolovoza 2016. }}, rik.parlament.gov.rs, pristupljeno 14. travnja 2017.</ref> U drugome krugu, [[21. prosinca]] 1997. godine, izgubio je od Milutinovića koji je dobio 2.181.808 glasova a Šešelj 1.383.868 glasova.<ref>{{srp oznaka}} [http://www.rik.parlament.gov.rs/doc/arhiva/predsednik/1997%20II/3.%20-%201997%20(II)%20izvestaj%20o%20ukupnim%20rezultatima%20pr.pdf Izveštaj o ukupnim rezultatima izbora za predsednika Republike Srbije održanim 7. i 21. decembra 1997. godine, str. 3. - 4.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160806010218/http://rik.parlament.gov.rs/doc/arhiva/predsednik/1997%20II/3.%20-%201997%20(II)%20izvestaj%20o%20ukupnim%20rezultatima%20pr.pdf |date=6. kolovoza 2016. }}, rik.parlament.gov.rs, pristupljeno 14. travnja 2017.</ref> U rujnu [[2002.]] godine, za vrijeme [[Zoran Đinđić|Zorana Đinđića]], Šešelj se je kandidirao za predsjednika Srbije i na izborima održanim [[29. rujna]] dobio je 845.308 glasova te nije ušao u drugi krug.<ref>{{srp oznaka}} [http://www.rik.parlament.gov.rs/doc/arhiva/predsednik/2002%20I/cir/6.%202002%20I%20publikacija%20rzs.compressed.pdf Publikacija Republičkog zavoda za statistiku o rezultatima izbora za predsednika Republike održanih 29. septembra i 13. oktobra 2002. godine, str. 3.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160806005143/http://rik.parlament.gov.rs/doc/arhiva/predsednik/2002%20I/cir/6.%202002%20I%20publikacija%20rzs.compressed.pdf |date=6. kolovoza 2016. }}, rik.parlament.gov.rs, pristupljeno 14. travnja 2017.</ref> U drugome krugu, [[13. listopada]], bili su [[Vojislav Koštunica]] i [[Miroljub Labus]], Koštunica je dobio više glasova od Labusa no na izbore nije izašao dovoljan broj birača te predsjednik Srbije nije bio izabran.<ref>{{srp oznaka}} [http://www.blic.rs/vesti/politika/ovo-je-hronologija-predsednickih-izbora-u-srbiji-na-prvim-visestranackim-izborima/nkbjv7q Ovo je hronologija predsedničkih izbora u Srbiji: Na prvim višestranačkim izborima bila su čak 32 kandidata], blic.rs, 1. travnja 2017., pristupljeno 14. travnja 2017.</ref> Novi izbori raspisani su za [[8. prosinca]] 2002. godine na kojima je sudjelovao i Šešelj a od tri kandidata (Vojislav Koštunica, [[Borislav Pelević]] i Vojislav Šešelj) najviše glasova dobili su Vojislav Koštunica (1.699.098) i Vojislav Šešelj (1.063.296) no "Republička izborna komisija utvrdila je kako na glasanje nije izašao potreban broj birača te se izbori smatraju neuspelim".<ref>{{srp oznaka}} [http://www.rik.parlament.gov.rs/doc/arhiva/predsednik/2002%20II/lat/2.%202002%20II%20izvestaj%20o%20rezultatima%20pr%20LAT.doc Izveštaj o rezultatima izbora za predsednika Republike Srbije održanim 8. decembra 2002. godine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170414162808/http://www.rik.parlament.gov.rs/doc/arhiva/predsednik/2002%20II/lat/2.%202002%20II%20izvestaj%20o%20rezultatima%20pr%20LAT.doc |date=14. travnja 2017. }}, rik.parlament.gov.rs, pristupljeno 14. travnja 2017.</ref> Na predsjedničkim izborima [[2. travnja]] 2017. godine bio je kandidatom i dobio je 163.802 glasova (4,48 %).<ref>{{srp oznaka}} [http://www.rik.parlament.gov.rs/latinica/aktivnosti-konferencije.php#a18 12. redovna konferencija za novinare Republičke izborne komisije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170417110712/http://www.rik.parlament.gov.rs/latinica/aktivnosti-konferencije.php#a18 |date=17. travnja 2017. }}, [http://www.rik.parlament.gov.rs/latinica/izbori-za-predsednika-republike-2017-konacni-2004.php Konačni rezultati izbora za predsednika Republike, održanih 2. aprila 2017. godine i ponovljenih na osam biračkih mesta 11. aprila 2017. godine, odnosno na tri biračka mesta 17. aprila 2017. godine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170424235026/http://www.rik.parlament.gov.rs/latinica/izbori-za-predsednika-republike-2017-konacni-2004.php |date=24. travnja 2017. }}, rik.parlament.gov.rs, 18. travnja 2017., pristupljeno 25. travnja 2017.</ref> === Izbori za Skupštinu === Svibnja [[1992.]] godine, na prvim izborima za Skupštinu [[Savezna Republika Jugoslavija|SR Jugoslavije]] (koje je srpska oporba bojkotirala), njegova Srpska radikalna stranka osvojila je drugo mjesto i Šešelj je postao jednim od značajnijih političkih faktora u zemlji. Njegovim zalaganjem, oboren je prvi predsjednik Vlade SRJ [[Milan Panić]] (prosinca [[1992.]]), a lipnja [[1993.]] godine uspio je 'srušiti' tadašnjeg predsjednika SRJ [[Dobrica Ćosić|Dobricu Ćosića]]. Tako se pokazao kao izuzetno vjeran pomagač srpskom predsjedniku [[Slobodan Milošević|Slobodanu Miloševiću]]. No, rujna te godine, došlo je do raskida suradnje između Miloševića i Šešelja. SRS otkazuje povjerenje Miloševićevoj manjinskoj Vladi Srbije, zbog čega dolazi do izvanrednih parlamentarnih izbora. Radikali tako bilježe pad popularnosti. Tijekom [[1994.]] i [[1995.]] godine Šešelj je optuživao Miloševića za izdaju srpskih nacionalnih interesa i dva puta boravio je u zatvoru. Godine 1994. osuđen je na nekoliko mjeseci zatvora zbog vrijeđanja predsjednika Narodne skupštine Srbije.<ref name="N.B.">Barić, Nikica. ''Srpska radikalna stranka u Republici Srpskoj Krajini, 1992.-1995. (s naglaskom na Slavoniju i Baranju)'' // ''Scrinia slavonica'', sv. 10, br. 1, (2010.), str. 495.-525, {{Hrčak|id=115731}}, str. 497.</ref> Ponovno je uhićen u svibnju 1995. godine zbog održavanja neprijavljenoga javnoga skupa.<ref name="N.B."/> Vojislav Šešelj kao čelnik Radikalne stranke [[24. ožujka]] [[1998.]] godine ulazi u koalicijsku Vladu Srbije sa [[Socijalistička partija Srbije|Socijalističkom partijom Srbije]] i [[Jugoslovenska levica|Jugoslovenskom levicom]]. Tada je izabran za potpredsjednika te Vlade, koja je u listopadu iste godine donijela zakon o informiranju koji je oštro kažnjavao sve novine koje su pisale protiv Miloševićevog režima. Nakon što je Milošević u lipnju [[1999.]] godine prihvatio plan '''Ahtisari-Černomirdin''', koji je značio potpuno povlačenje jugoslavenskih i srpskih vojno-policijskih snaga s Kosova, Šešelj je odlučio izaći iz Vlade Srbije. No, vrlo brzo se u Vladu vratio, zbog "''nacionalnih interesa''". Sve to je, međutim, doprinijelo padu rejtinga radikala. Dana [[24. rujna]] [[2000.]] godine, Šešeljevi radikali uvjerljivo su izgubili na izborima za Skupštinu SR Jugoslavije. Tri mjeseca kasnije, [[23. prosinca]], na izvanrednim izborima za Skupštinu Srbije, osvojili su svega 23 zastupnička mjesta. === Suđenje u Haagu === Zbog aktivnosti tijekom rata na području bivše Jugoslavije od tužiteljstva [[Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije|Međunarodnoga suda za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije]], u siječnju [[2003.]] godine optužen je za počinjena kaznena djela. [[24. veljače]] [[2003.]] godine dragovoljno odlazi u pritvor u [[Haag]]. Optužnica ga tereti za zločine u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] ([[Voćin]], [[vukovar]]ska [[Vukovarska bolnica|bolnica]]), [[BiH]] te za progone i likvidacije [[Hrvati|Hrvata]] iz Vojvodine (posebice Srijema; poznati slučaj [[Hrtkovci|Hrtkovaca]], koje je u svom zatiranju hrvatstva preimenovao u "Srbislavce"), odnosno za [[ratni zločin]] i [[etničko čišćenje]]. Suđenje mu je počelo [[7. studenoga]] [[2007.]] godine. Početkom rujna [[2008.]] godine, razišao se sa svojim najbližim suradnikom i zamjenikom predsjednika SRS, [[Tomislav Nikolić|Tomislavom Nikolićem]]. Šešelj je tražio da radikali glasuju protiv Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Srbije i [[Europska unija|Europske unije]], dok je Nikolić bio da se glasuje za. Dana [[6. rujna]], Nikolić podnosi ostavku na dužnosti u stranci i najavljuje osnivanje nove, dok ga Šešelj označuje "''izdajnikom''" i optužuje da su ga "''zavrbovale strane obaveštajne službe''". Istodobno, Šešelj je ovlastio [[Dragan Todorović|Dragana Todorovića]] neka vodi stranku u njegovom odsustvu. Šešelj i dalje ima utjecaja na [[Srbija|srpsku]] političku scenu, a njegova [[Srpska radikalna stranka]] je, nakon odlaska Tomislava Nikolića, izgubila dobar dio svojih dotadašnjih birača. Tijekom pritvora u Haagu Šešelj je objavio mnoštvo knjiga, među kojima je i 1.032 stranice velika knjiga ''[[Rimokatolički zločinački projekat veštačke hrvatske nacije]]'' iz [[2007.]] godine. U njoj je tvrdnja kako su svi samozvani Hrvati štokavci zapravo Srbi. Zbog lošega zdravstvenog stanja ([[rak debelog crijeva]]) Haški sud odlučio je pustiti Šešelja na privremenu slobodu. Vratio se u Beograd [[12. studenoga]] [[2014.]] godine.<ref>Vesna Gubo, [http://www.24sata.hr/svijet/privremena-sloboda-vojislav-seselj-ce-danas-stici-u-srbiju-393177 ''"Sud me brutalno izbacio iz tamnice, htjeli su me se riješiti"''], www.24sata.hr, objavljeno i pristupljeno 12. studenoga 2014.</ref> Dana 31. ožujka 2016. godine, prvostupanjskom presudom oslobođen je svih optužbi.<ref name="presuda" /> Tri puta mu je suđeno za nepoštivanje suda i to većinom zbog izjava kojima je omalovažavao i ismijavao rad Suda te je zbog nepoštivanja Suda osuđen na 4 godine i 9 mjeseci zatvora.<ref>M. Marković, [http://www.maxportal.hr/zbog-nepostivanja-suda-seselj-je-osuden-4-godine-i-9-mjeseci-a-za-silne-zlocine-osloboden/ ''Apsurd: Zbog nepoštivanja Suda Šešelj je osuđen 4 godine i 9 mjeseci, a za zločine oslobođen''], maxportal.hr, 31. ožujka 2016., pristupljeno 14. travnja 2016.</ref> Uoči izricanja drugostupanjske presude Žalbenog vijeća MICT-a, UN-ova Mehanizma za međunarodne kaznene sudove koji je naslijedio postupke ugaslog [[ICTY|haaškog tribunala za bivšu Jugoslaviju]], izjavio je da ga presude ne zanima već da će je "možda i pročitati". Tužiteljstvo je u žalbi tražilo od MICT-a da preinači presudu i proglasi Šešelja krivim za [[zločin protiv čovječnosti|zločine protiv čovječnosti]] te kršenja zakona ili običaja ratovanja, sve to počinjeno od 1991. do 1993. protiv nesrpskog stanovništva u Hrvatskoj, BiH i Vojvodini u Srbiji.<ref> Tomislav Krasnec. [https://www.vecernji.hr/vijesti/u-srijedu-presuda-seselju-on-tvrdi-da-ga-ne-zanima-i-da-ce-je-mozda-i-procitati-1237826 U srijedu presuda Šešelju, on tvrdi da ga ne zanima i da će je “možda i pročitati”] Večernji list, 9. travnja 2018. (pristupljeno 14. travnja 2018.) </ref> Žalbeno vijeće donijelo je odluku da je Šešelj kriv za zločine protiv čovječnosti po točkama 1, 10 i 11 iz optužnice, koje uključuju progone, protjerivanje i prisilno premještanje [[Vojvođanski Hrvati|vojvođanskih Hrvata]] u selu [[Hrtkovci]] 1992. godine, čime je preinačena oslobađajuća presuda iz 2016. godine.<ref name="mict">Karolina Lubina/Hina. [https://www.vecernji.hr/vijesti/vojislav-seselj-ratni-zlocin-presuda-1238409 Šešelj osuđen na 10 godina zatvora, ali ne vraća se u Haag! 'To je opet farsa i politika – ružna politika'] Večernji list, 11. travnja 2018. (pristupljeno 14. travnja 2018.) </ref> Time je postao prvi osuđeni srpski politčar za zločin nad Hrvatima ili nesrbima na tlu [[Srbija|Srbije]]. No, manjkavost, prevrtljivost, neprincijpijalnost i relativnost Haaškog suda očitovala se i u samoj presudi iz koje proizlazi da tužilaštvo nije uvjerilo ni žalbeno vijeće u postojanje zločinačkog plana.<ref> Marinko Jurasić. [https://www.vecernji.hr/premium/seselju-haag-porucio-tko-se-zadnji-smije-najsla-e-se-smije-1238524 Šešelju Haag poručio: tko se zadnji smije, najslađe se smije!] Večernji list, 12. travnja 2018. (pristupljeno 14. travnja 2018.) </ref> Šešelj je na presudu odgovorio: "Ponosan sam na svoje ratne zločine, spreman sam ih ponoviti više puta!".<ref>{{srp oznaka}} J.B. [http://www.alo.rs/seselj-ponosan-sam-na-svoje-ratne-zlocine-spreman-sam-da-ih-ponovim/157932 Lider radikala o presudi Haga za "Alo!" Šešelj: Ponosan sam na svoje ratne zločine, spreman sam da ih ponovim više puta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180414234434/http://www.alo.rs/seselj-ponosan-sam-na-svoje-ratne-zlocine-spreman-sam-da-ih-ponovim/157932 |date=14. travnja 2018. }} Alo, 11. travnja 2018. (pristupljeno 14. travnja 2018.)</ref> === Međunarodni skandal u Narodnoj skupštini Srbije === U [[srbija]]nskoj [[Narodna skupština Republike Srbije|Narodnoj skupštini]] u [[Beograd]]u došlo je do incidenta tijekom posjeta hrvatskog parlamentarnog izaslanstva zbog kojega je predsjednik [[Hrvatski sabor|Hrvatskog sabora]] [[Gordan Jandroković]] prekinuo dvodnevni posjet [[Srbija|Srbiji]]. Naime, u predvorju [[Narodna skupština Republike Srbije|Skupštine]] Vojislav Šešelj zajedno s zastupnikom [[Filip Stojanović|Filipom Stojanovićem]] gazili su [[Zastava Republike Hrvatske|hrvatsku državnu zastavu]] te psovali hrvatsku delegaciju. Zbog navedenog skandala, hrvatska delegacija uz konzultaciju s [[premijer]]om [[Hrvatska|Republike Hrvatske]], [[Andrej Plenković|Andrejom Plenkovićem]], odlučili su se povući u [[Hrvatska|Hrvatsku]] zbog neciviliziranog, neprihvatljivog i osuđujućeg čina nepoštovanja hrvatske zastave i simbola.<ref>{{Citiranje weba |url=http://vijesti.hrt.hr/439756/seselj-gazio-hrvatsku-zastavu-i-psovao-hrvatsku-delegaciju |title=Šešelj gazio hrvatsku zastavu; hrvatska delegacija prekinula posjet Srbiji |author=HRT |date=2018-04-18 |work=hrt.hr |accessdate=21. travnja 2018. |archive-date=21. travnja 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180421032657/http://vijesti.hrt.hr/439756/seselj-gazio-hrvatsku-zastavu-i-psovao-hrvatsku-delegaciju |url-status=dead }}</ref> U navedenom trenutku postavljalo se i još jedno pitanje, može li i smije li Vojislav Šešelj kao osuđeni ratni zločinac biti u [[Narodna skupština Republike Srbije|Skupštini Srbije]] zbog Zakona prema kojemu svi građani [[Srbija|Srbije]] pravomoćno osuđeni na period dulji od 6 mjeseci ne smiju biti zastupnici u [[Narodna skupština Republike Srbije|Skupštini]].<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.vecernji.hr/vijesti/moze-li-ratni-zlocinac-seselj-biti-clan-parlamenta-u-srbiji-1239031 |title=Može li ratni zločinac Šešelj biti član parlamenta u Srbiji? |work=vecernji.hr |publisher=Večernji list |accessdate=2018-04-21}}</ref> == Državne funkcije == * Potpredsjednik [[Vlada Republike Srbije|Vlade Srbije]] (ožujak [[1998.]] – listopad [[2000.]]) == Zanimljivosti == * Šešelj podrijetlo vuče iz mjesta [[hercegovina|hercegovačkog]] sela [[Orahov Do]], sela odakle dolaze svi ostali Šešelji. Ironično pripadnici roda Šešelj u Istočnoj Hercegovini - kojih ima i Srba i (nešto više) Hrvata, pripovijedaju da se svojedobno jedan katolik Šešelj odselio u Dubrovnik kako bi izbjegao kaznu za ubojstvo "Turčina" Omera, te su od njegova tri sina dvojica otišli za njim, a jedan je ostao obrađivati zemlju pravoslavnog manastira u Zavali i kasnije postao pravoslavac: taj je Šešelj predak svih Srba koji nose to prezime.<ref>Saša Ljubičić, [http://www.slobodnadalmacija.hr/Prilozi/Okucomala/tabid/93/articleType/ArticleView/articleId/268523/eelji--isti-rod-u-dva-naroda-i-dvije-vjere.aspx ''Šešelji - isti rod, u dva naroda i dvije vjere''], ''[[ Slobodna Dalmacija]]'', 20. prosinca 2014., pristupljeno 16. siječnja 2015.</ref> Izgleda da se taj prijelaz na pravoslavlje dogodio početkom 18. stoljeća.<ref>[[Domagoj Vidović|Vidović, Domagoj]]. [http://hrcak.srce.hr/84002 "Toponimija sela Orahovi Do u Popovu"], ''Rasprave: Časopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje'', sv. 37, br. 2, Travanj 2012.</ref> == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat}} * {{srp oznaka}} [http://www.vseselj.com/ Službena stranica] * {{srp oznaka}} [http://www.unmict.org/sites/default/files/cases/public-information/cis-seselj-bcs.pdf Podaci o predmetu - Vojislav Šešelj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170318003515/http://www.unmict.org/sites/default/files/cases/public-information/cis-seselj-bcs.pdf |date=18. ožujka 2017. }}, unmict.org * [http://www.posavski-vremeplov.com/mislionica/kavlovac-vivovitica-kavlobag/ Posavski vremeplov] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130709160604/http://www.posavski-vremeplov.com/mislionica/kavlovac-vivovitica-kavlobag/ |date=9. srpnja 2013. }} [[Mile Stojić]]: »Kavlovac, Vivovitica, Kavlobag« * Marko Barišić, [https://web.archive.org/web/20030831091024/http://www.vjesnik.hr/html/2003/02/17/Clanak.asp?r=tem&c=1 Velika odgovornost za masovne zločine, palež i progone], članak u ''[[Vjesnik]]u'', 17. veljače 2003. (u međumrežnoj pismohrani archive.is) * Vesna Fabris Peruničić, [https://web.archive.org/web/20030927005237/http://www.vjesnik.hr/Html/2003/02/17/Clanak.asp?r=tem&c=2 Opasan čovjek velike popularnosti odlazi u Haag], članak u ''Vjesniku'', 17. veljače 2003. (u međumrežnoj pismohrani archive.is) * {{eng oznaka}} [http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/2793899.stm Izjave Vojislava Šešelja], BBC News * [http://www.yuhistorija.com/serbian/doc/Proces%20Vojislavu%20Seselju.pdf ''Proces Vojislavu Šešelju: raskrinkavanje projekta Velike Srbije''], ur. i prir. [[Sonja Biserko]], Biblioteka Svedočanstva, br. 34, Helsinški odbor za ljudska prava u Srbiji, Beograd, 2009. {{GLAVNIRASPORED:Šešelj, Vojislav}} [[Kategorija:Četnici]] [[Kategorija:Zapovjednici u srpsko-crnogorskoj agresiji na Hrvatsku]] [[Kategorija:Jugoslavenska oporba (1945. – 1989.)]] [[Kategorija:Srbijanski političari od 1989.]] [[Kategorija:Životopisi, Sarajevo]] [[Kategorija:Velikosrpska ideologija]] [[Kategorija:Srpski nacionalisti]] [[Kategorija:Pseudopovijest]] [[Kategorija:Osuđenici Haaškog suda]] [[Kategorija:Srbi u Bosni i Hercegovini]] 19yeztw8aspsh8l463mzvjet9srfccc 0 78111 7615553 6803570 2026-10-09T12:09:32Z Argo Navis 852 −[[Kategorija:Sprinteri]]; ±[[Kategorija:Američki atletičari]]→[[Kategorija:Američki sprinteri]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7615553 wikitext text/x-wiki {{Medalje vrh}} {{Medalje sport | [[Atletika]]}} {{Medalje slika | Maurice Greene, Sydney2000.jpg|200px}} {{Medalje OI}} {{Medalje zlato | [[OI 2000.|OI Sydney 2000.]] | [[Utrka na 100 m|100 m]]}} {{Medalje zlato | [[OI 2000.|OI Sydney 2000.]] | 4x100 m}} {{Medalje srebro | [[OI 2004.|OI Atena 2004.]] | 4x100 m}} {{Medalje bronca | [[OI 2004.|OI Atena 2004.]] | [[Utrka na 100 m|100 m]]}} {{Medalje dno}} '''Maurice Greene''' ([[Kansas City]], [[Kansas]], [[23. srpnja]] [[1974.]]), [[SAD|američki]] [[Atletika|atletičar]], sprinter na 100 i 200 metara,te višestruki [[Olimpijske igre|olimpijski]] pobjednik. Svoj prvi internacionalni nastup imao je na Svjetskom prvenstvu u Gotheborgu 1995. godine na 100m, ali je eliminisan u četvrtini finala. Greene je napustio Svjetsko prvenstvo razočaran u sebe s vjerom da će naredne godine zablistati na Olimpijskim igrama u Atlanti 1996. godine. Ipak, uoči Olimpijskih igara 1996. godine je doživio povredu, te je zbog toga morao odustati od svog olimpijskog sna. Tokom finala na 100m 1996. godine u Atlanti, gledajući Donovana Baileya kako obara svjetski rekord Amerikanca Lerroya Burrela, plakao je na tribinama zbog svoje nemoći da vrati Ameriku u vrh svjetskog sprinta. Poznato je da je zadnji Amerikanac koji je osvojio olimpijsko zlato na 100m bio Carl Lewis 8 godina ranije u Seulu 1988. Od tog trenutka sve se promijenilo. Već naredne godine, na Svjetskom prvenstvu u Atini 1997. godine osvaja svoje prvo zlato na 100m, pobijedivši Kanađanina Donovana Baileya, olimpijskog prvaka, svjetskog rekoreda i dotadašnjeg svjetskog prvaka, označio je početak jedne blistave karijere. Od tada kreće njegova dominaciju u sprintu. Titulu svjetskog prvaka na 100m uspio je odbraniti 1999. godine na Svjetskom prvenstvu u Sevilji osvojavši zlato na 100,200 metara i štafeti 4x100m. Time je postao prvi čovjek i historiji koji je bio istovremeno svjetski šampion i na 100 i na 200 metara. Greene je vrhunac karijere imao tijekom [[OI_2000.|Olimpijskih igara u Sydneyu 2000. godine]] kada je osvojio zlatne medalje [[Utrka na 100 m|utrkama na 100 m]] te štafeti 4x100 m. Četiri godine kasnije te naslove nije uspio obraniti, ali je i dalje s dvjema osvojenim medaljama (srebrnom iz štafete i brončanom sa 100 m) ostao u vrhu svjetskog sprinta. Karijera ovog sprintera jedna je od najimpresivnijih u povijesti, jer je Greene čak u 52 navrata istrčao 100 m brže od 10 sekundi, što je i danas granica koju probijaju samo najspremniji sprinteri. Oborio je [[Razvoj svjetskog rekorda na 100 m|svjetske rekorde na 100 m]] (1999.), te na 60 m u dvorani (1998). Njegov rekord na 60 metara trajao je punih 20 godina, sve do 2018. godine kada Amerikanac Christian Coleman s 21 godinom obara njegov rekord. Osim olimpijskih medalja ima i čak pet naslova [[Svjetska prvenstva u atletici|svjetskog prvaka]], od kojih tri u disciplini 100 m, isto kao i veliki [[Carl Lewis]], jedan u [[Utrka na 200 m|utrci na 200 m]] te jedan u štafeti 4x100 m. Bio je i svjetski prvak na 60 m u dvorani. {{Svjetski prvaci u atletici - 100 m muški}} {{OI pobjednici - 100m muški}} {{BBC-jev međunarodni sportaš godine}} {{GLAVNIRASPORED:Greene, Maurice}} [[Kategorija:Američki sprinteri]] [[Kategorija:Olimpijski pobjednici u atletici]] [[Kategorija:Svjetski prvaci u atletici]] o6vbfc0onpw04fffu7kgf1sp9ousl08 0 78183 7615556 6654199 2026-10-09T12:11:24Z Argo Navis 852 −[[Kategorija:Sprinteri]]; ±[[Kategorija:Američki atletičari]]→[[Kategorija:Američki sprinteri]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7615556 wikitext text/x-wiki {{Medalje vrh}} {{medalje slika|Jim Hines 1968.jpg | 200px}} {{Medalje sport | [[Atletika]]}} {{Medalje OI}} {{Medalje zlato| [[OI 1968.|OI Mexico City 1968.]] | [[Utrka na 100 m|100 m]]}} {{Medalje zlato| [[OI 1968.|OI Mexico City 1968.]] | 4x100 m}} {{Medalje dno}} '''James Ray "Jim" Hines''' ([[Dumas]], [[Arkansas]], [[10. rujna]] [[1946.]] – ?, [[3. lipnja]] [[2023.]]), bio je [[SAD|američki]] atletičar, prvi čovjek koji je pretrčao [[Utrka na 100 m|100 m]] ispod 10 sekundi, u finalu [[OI 1968.|Olimpijskih igara u Mexico Cityju]]. 15 godina je držao taj svjetski rekord u utrci na [[Razvoj svjetskog rekorda na 100 m|100 m]] (9.95 sec). {{Mrva-biog-atletika}} {{OI pobjednici - 100m muški}} {{GLAVNIRASPORED:Hines, James}} [[Kategorija:Američki sprinteri]] [[Kategorija:Olimpijski pobjednici u atletici]] 2bc0vgxc0c43r4fsqa48moh80k5r1jz 0 78206 7615550 7463465 2026-10-09T12:08:35Z Argo Navis 852 −[[Kategorija:Sprinteri]]; ±[[Kategorija:Američki atletičari]]→[[Kategorija:Američki sprinteri]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7615550 wikitext text/x-wiki {{Infookvir atletičar | ime = Shawn Crawford | slika = 20090818 Shawn Crawford.jpg | slika_širina = <!-- Only for images narrower than 220 pixels --> | slika_opis = SP 2009. | puno_ime = | nadimak = | datum_rođenja = [[14. siječnja]] [[1978.]] | mjesto_rođenja = {{SAD grad|Van Wyck|Južna Karolina}} | datum_smrti = | mjesto_smrti = | državljanstvo = {{Z+X|SAD}} | karijera = | discipline = [[100 m]], [[200 m]] | rekordi = | medalje = {{Medalje vrh2}} {{Medalje OI}} {{Medalje zlato| [[OI 2004.| Atena 2004.]] | [[Utrka na 200 m|200 m]]}} {{Medalje srebro| [[OI 2004.| Atena 2004.]] | [[Štafeta 4 x 100 metara|4x100 m štafeta]]}} {{Medalje srebro| [[OI 2004.| Peking 2008.]]| 200 m}} {{Medalje SP}} {{Medalje bronca | [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2001.|Edmonton 2001.]] | 200 m}} {{Medalje zlato | [[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2001.| Lisabon 2001.]]|200 m}} {{Medalje dno}} }} '''Shawn Crawford''' ({{SAD grad|Van Wyck|Južna Karolina}}, [[14. siječnja]] [[1978.]]), [[SAD|američki]] atletičar, sprinter i olimpijski pobjednik. Široj javosti prvi put postaje poznat 2001. godine na [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2001.|Svjetskom prvenstvu u Edmontonu]] kada osvaja bronzanu medalju na 200m. Na [[OI 2004.|Olimpijskim igrama u Ateni 2004. godine]] osvojio je zlatnu medalju na 200m, te srebro u štafeti [[4x100m]], zajedno s [[Coby Miller]]om, [[Justin Gatlin|Justinom Gatlinom]] i [[Maurice Greene]]om. Na sljedećim [[OI 2008.|Olimpijskim igrama u Pekingu 2008. godine]] nije uspio obraniti zlato na 200m završivši tek četvrti, ali zbog diskvalifikacije drugog i trećeg natjecatelja osvojio je srebro. U Berlinu 2009. godine na [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2009.|Svjetskom prvenstvu]] završava na 4. mjestu na 200m. Tijekom narednih godina nije imao nekih zapaženijih rezultata. Nije ostvario plasman na [[OI 2012.|Olimpijske igre u Londonu 2012.]] nakon američkih trijalsa. Naredne godine (2013.) bio je pozitivan na [[doping test]]u, te ubrzo i završava karijeru. Poznat je po nadimku ''Čovjek gepard''. U jednom šou se čak okušao i protiv [[žirafa|žirafe]] na 100m koju je pobijedio, a onda i [[zebra|zebre]] od koje je pretrpio poraz, također na 100m. Smatra ga se jednim od najboljih američkih sprintera na 200m početkom 21. stoljeća. == Osobni rekordi == * [[Razvoj svjetskog rekorda na 100 m|100 m]] - 9,88 sekunde * [[Razvoj svjetskog rekorda na 200 m|200 m]] - 19,79 sekunde<br /> {{Mrva-biog-atletika}} {{OI pobjednici - 200m muški}} {{GLAVNIRASPORED:Crawford, Shawn}} [[Kategorija:Američki sprinteri]] [[Kategorija:Olimpijski pobjednici u atletici]] q4qlsr3ty5ruiipdxkat9jloti46nsp 0 78208 7615558 7363284 2026-10-09T12:12:19Z Argo Navis 852 −[[Kategorija:Sprinteri]]; ±[[Kategorija:Američki atletičari]]→[[Kategorija:Američki sprinteri]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7615558 wikitext text/x-wiki {{Medalje vrh}} {{Medalje sport | [[Atletika]]}} {{Medalje OI}} {{Medalje zlato| [[OI 1992.|OI Barcelona 1992.]] | [[Utrka na 200 m|200 m]]}} {{Medalje zlato| [[OI 1992.|OI Barcelona 1992.]] | 4x100 m štafeta}} {{Medalje srebro| [[OI 1996.|OI Atlanta 1996.]] | 4x100 m štafeta}} {{Medalje dno}} '''Michael Lawrence „Mike“ Marsh''' ([[Los Angeles]], [[Kalifornija]], [[4. kolovoza]] [[1967.]]), bivši [[SAD|američki]] atletičar. {{Mrva-biog-atletika}} {{OI pobjednici - 200m muški}} {{GLAVNIRASPORED:Marsh, Mike}} [[Kategorija:Američki sprinteri]] [[Kategorija:Olimpijski pobjednici u atletici]] [[Kategorija:Životopisi, Los Angeles]] dzaszgnklqwl7hp7mv8o2dmiyu922q5 7615559 7615558 2026-10-09T12:13:04Z Argo Navis 852 slika 7615559 wikitext text/x-wiki {{Medalje vrh}} {{medalje slika | Mike Marsh 1992 OT.jpg | 250px}} {{Medalje sport | [[Atletika]]}} {{Medalje OI}} {{Medalje zlato| [[OI 1992.|OI Barcelona 1992.]] | [[Utrka na 200 m|200 m]]}} {{Medalje zlato| [[OI 1992.|OI Barcelona 1992.]] | 4x100 m štafeta}} {{Medalje srebro| [[OI 1996.|OI Atlanta 1996.]] | 4x100 m štafeta}} {{Medalje dno}} '''Michael Lawrence „Mike“ Marsh''' ([[Los Angeles]], [[Kalifornija]], [[4. kolovoza]] [[1967.]]), bivši [[SAD|američki]] atletičar. {{Mrva-biog-atletika}} {{OI pobjednici - 200m muški}} {{GLAVNIRASPORED:Marsh, Mike}} [[Kategorija:Američki sprinteri]] [[Kategorija:Olimpijski pobjednici u atletici]] [[Kategorija:Životopisi, Los Angeles]] i3h0omrsc2rtj57rof3sltjo5rxyx4z 0 78429 7615707 7370139 2026-10-09T15:23:14Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.6 7615707 wikitext text/x-wiki {{Infookvir TV postaja | Ime = Televizija Plus | logo = Tv plus logo.jpg | width = 130px | Vrsta emitiranja = [[Televizija]] | Zemlja = {{Z|HRV}} [[Hrvatska]] | Vlasnik = Davorin Štetner | Razina = | Početak emitiranja = [[2003.]] | Prestanak emitiranja = [[10. travnja]] [[2013.]] | Raniji nazivi = | Website = }} '''TV Plus''' bila je lokalna televizijska postaja iz [[Jastrebarsko]]g. Osnovana je [[2003.]] da bi sredinom [[2007.]] ušla u krizu izazvanu odnosima među suvlasnicima. Televiziji prijeti propast i nalazi se u velikim teškoćama. U siječnju [[2008.]] preuzima je [[Davorin Štetner]], tada 26-ogodišnjak te postaje jedini vlasnik, a TV Plus d.o.o. izlazi iz osmomjesečne krize ojačan novom upravom i osvježenim djelatnicima. Zanimljivost i kuriozitet su informacije da je Grad Jastrebarsko najmanji grad na području Hrvatske s televizijskom kućom, a Davorin Štetner - najmlađa osoba u vlasništvu televizijske kuće u Hrvatskoj. Početkom 2009. Štetner uspijeva uvesti strateške partnere u vlasništvo tvrtke te time osigurava sredstva za razvitak televizije.<ref>[http://jaska.info/novosti_detalji.aspx?IDClanka=1794 Davorin Štetner: Dao sam ostavku na mjesto direktora TV PLUS-a ali ne prodajem svoj suvlasnički udio - JASKA info]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} (Objavljeno 27. prosinca 2010., pristupljeno 31. svibnja 2013.)</ref> U istoj godini TV plus uspijeva ishoditi dozvolu za odašiljački sustav na brdu [[Japetić]] (879&nbsp;m) te time proširuje područje gledanosti. Iste godine TV plus se useljava u novi, moderan TV centar površine preko 400 kvadratnih metara na Tržnom centru Jastrebarsko. 2010. godine uspješno produžuje koncesiju na period od 10 godina. Početkom [[2011.]] godine Štetner prodaje većinski paket dionica televizije tvrtki Beton-Lučko d.o.o. i odlazi s mjesta direktora i glavnog urednika. Televizija u lipnju seli u [[Lučko]]. == Pokrivenost signalom == Signalom s odašiljača [[Tusti vrh]] na [[Medvednica|Medvednici]] podno [[Sljeme]]na u lokalnom multipleksu D (MUX D) na 57 kanalu UHF-a TV Plus se mogla pratiti u pet objedinjenih digitalnih lokalnih podregija koje obuhvaćaju: '''d44''' - [[Grad Zagreb]], [[Velika Gorica]], [[Sveta Nedelja (Zagrebačka županija)|Sveta Nedelja]], [[Stupnik]] i dio općine [[Samobor]] '''d45''' - [[Jastrebarsko]], [[Klinča Sela]], [[Krašić]] i [[Pisarovina]] '''d46''' - [[Karlovac]], [[Lasinja]], [[Ozalj]], [[Žakanje]], [[Draganić]], [[Netretić]], [[Duga Resa]], [[Generalski Stol]], [[Barilovići]], [[Krnjak]], dio općine [[Vojnić]] i [[Bosiljevo]] '''d47''' - [[Krapina]], [[Zabok]], [[Krapinske Toplice]] i dio općine [[Marija Bistrica]] '''d48''' - [[Sisak]], [[Petrinja]], [[Glina (grad)|Glina]], [[Dvor(općina)|Dvor]], [[Kutina]] i [[Hrvatska Kostajnica]] == Prestanak emitiranja == TV Plus je [[9. travnja]] [[2013.]] u 23:59 privremeno isključena iz sustava odašiljanja OiV-a.<ref>[http://www.oiv.hr/tvrtka/vijesti/vijest_hr.aspx?id=1057 Prekid odašiljanja programa TV PLUS] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140824085402/http://www.oiv.hr/tvrtka/vijesti/vijest_hr.aspx?id=1057 |date=24. kolovoza 2014. }} (Pristupljeno 20. travnja 2013.)</ref> Privatna televizija Tv Plus trajno je ostala bez koncesije, odlučilo je [[Vijeće za elektroničke medije]].<ref>[http://www.seebiz.eu/tv-plus-trajno-ostao-bez-koncesije/ar-65053/ Trajno oduzeta koncesija] Pristupljeno 31. svibnja 2013.</ref><ref>[http://dalje.com/hr-hrvatska/ugasio-se-tv-plus/470308 Ugasio se Tv Plus - Vijesti - Aktualno - Hrvatska - Dalje.com] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} (Objavljeno 31. svibnja 2013. [[Hrvatska izvještajna novinska agencija|HINA]], pristupljeno 31. svibnja 2013.)</ref> Nakladnik televizije nije mogao podmiriti obveze prema tvrtci [[Odašiljači i veze]]. Odluku o trajnom oduzimanju koncesije Vijeće je donijelo nakon privremenog oduzimanja koncesije<ref>[http://www.e-mediji.hr/files/odluke/Odluka_o_privremenom_oduzimanju_koncesije_903.pdf Odluka o privremenom oduzimanju koncesije nakladniku televizije TV PLUS d.o.o., 19.4.2013.]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} (Pristupljeno 31. svibnja 2013.)</ref> i produljenja roka<ref>[http://www.e-mediji.hr/files/odluke/Odluka_o_produljenju_roka_za_privremeno_oduzimanje_koncesije_928.pdf Odluka o produljenju roka za privremeno oduzimanju koncesije nakladniku televizije TV PLUS d.o.o., 29.4.2013.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130818231014/http://www.e-mediji.hr/files/odluke/Odluka_o_produljenju_roka_za_privremeno_oduzimanje_koncesije_928.pdf |date=18. kolovoza 2013. }} (Pristupljeno 31. svibnja 2013.)</ref> u kojem nakladnik nije uspio riješiti svoja dugovanja. == Izvori == {{Izvori}} [[Kategorija:Hrvatske televizijske postaje]] [[Kategorija:Ukinute televizijske postaje i programi]] om6pvexvmgc0ysn7x2nsi00dm4xtgt8 0 79013 7615568 7463453 2026-10-09T12:20:51Z Argo Navis 852 −[[Kategorija:Sprinteri]]; ±[[Kategorija:Američki atletičari]]→[[Kategorija:Američki sprinteri]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7615568 wikitext text/x-wiki {{Infookvir atletičar | ime = Gail Devers | slika = Devers2.jpg | slika_širina = <!-- Only for images narrower than 220 pixels --> | slika_opis = Gail Devers 2011. | puno_ime = Yolanda Gail Devers | nadimak = | datum_rođenja = [[19. studenog]] [[1966.]] | mjesto_rođenja = {{SAD grad|Seattle|Washington}} | datum_smrti = | mjesto_smrti = | državljanstvo = {{Z+X|SAD}} | karijera = | discipline = 100 m, 100 m s preponama | rekordi = | medalje = {{Medalje vrh2}} {{Medalje OI}} {{Medalje zlato | [[OI_1992.| Barcelona 1992.]] | 100 m}} {{Medalje zlato | [[OI_1996.| Atlanta 1996.]] | 100 m}} {{Medalje zlato | [[OI_1996.| Atlanta 1996.]] | 4 x 100 m}} {{Medalje SP}} {{Medalje zlato | [[Svjetsko prvenstvo u atletici 1993.| Stuttgart 1993.]] | 100 m}} {{Medalje zlato | [[Svjetsko prvenstvo u atletici 1993.| Stuttgart 1993.]] | 100 m s preponama}} {{Medalje srebro |[[Svjetsko prvenstvo u atletici 1993.| Stuttgart 1993.]] | 4x100 m}} {{Medalje zlato |[[Svjetsko prvenstvo u atletici 1995.| Gothenburg 1995.]]| 100 m s preponama}} {{Medalje zlato |[[Svjetsko prvenstvo u atletici 1997.| Atena 1997.]]| 4x100 m štafeta}} {{Medalje zlato |[[Svjetsko prvenstvo u atletici 1999.| Sevilja 1999.]]| 100 m s preponama}} {{Medalje srebro |[[Svjetsko prvenstvo u atletici 1991.| Tokio 1991.]]| 100 m s preponama}} {{Medalje srebro |[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2001.| Edmonton 2001.]]| 100 m s preponama}} {{Medalje SDP}} {{Medalje zlato | [[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2003.|Birmingham 2003.]]|60 m s preponama}} {{Medalje Panameričke igre}} {{Medalje zlato | [[Panameričke igre 1987.|Indianapolis 1987.]] | 100 m}} {{Medalje dno}} }} '''Yolanda Gail Devers''' ({{SAD grad|Seattle|Washington}}, [[19. studenog]] [[1966.]]), [[SAD|američka]] atletičarka. Trostruka je [[olimpijski pobjednik|olimpijska pobjednica]], druga atletičarka u povijesti [[Olimpijske igre|Olimpijskih igara]] (iza [[Wyomia Tyus|Wyomie Tyus]], [[OI_1964.|Tokio 1964.]] i [[OI_1968.|Mexico City 1968.]]) koja je dva puta pobijedila na [[100 m]]. == Izvori == {{Izvori}}{{Mrva-biog-atletika}} <div class="Boxmerge">{{OI pobjednici - 100m žene}}{{Svjetski prvaci u atletici - 100 m žene}}</div> {{GLAVNIRASPORED:Devers, Gail}} [[Kategorija:Životopisi, Washington]] [[Kategorija:Američki sprinteri]] [[Kategorija:Olimpijski pobjednici u atletici]] [[Kategorija:Svjetski prvaci u atletici]] k77x5fg54mvkjzhla57dde968y6pmfd 0 79014 7615560 5806006 2026-10-09T12:13:31Z Argo Navis 852 −[[Kategorija:Sprinteri]]; ±[[Kategorija:Američki atletičari]]→[[Kategorija:Američki sprinteri]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7615560 wikitext text/x-wiki {{Medalje vrh}} {{Medalje sport | [[Atletika]]}} {{Medalje OI}} {{Medalje zlato | [[OI_1992.|Barcelona 1992.]] | 200 m}} {{Medalje zlato | [[OI_1992.|Barcelona 1992.]] | 4x100 m}} {{Medalje srebro| [[OI_1992.|Barcelona 1992.]] | 4x400 m}} {{Medalje zlato | [[OI_1996.|Atlanta 1996.]] | 4x100 m}} {{Medalje bronca | [[OI_1996.|Atlanta 1996.]] | 100 m}} {{Medalje SP}} {{Medalje zlato| [[Svjetsko prvenstvo u atletici 1991.|Tokio 1991.]] | 200 m}} {{Medalje srebro| [[Svjetsko prvenstvo u atletici 1991.|Tokio 1991.]] | 100 m}} {{Medalje zlato| [[Svjetsko prvenstvo u atletici 1993.|Stuttgart 1993.]] | 4x400 m}} {{Medalje srebro| [[Svjetsko prvenstvo u atletici 1993.|Stuttgart 1993.]] | 4x100 m}} {{Medalje srebro| [[Svjetsko prvenstvo u atletici 1993.|Stuttgart 1993.]] | 200 m}} {{Medalje bronca| [[Svjetsko prvenstvo u atletici 1993.|Stuttgart 1993.]] | 100 m}} {{Medalje zlato| [[Svjetsko prvenstvo u atletici 1995.|Göteborg 1995.]] | 100 m}} {{Medalje zlato| [[Svjetsko prvenstvo u atletici 1995.|Göteborg 1995.]] | 4x100 m}} {{Medalje dno}} '''Gwendolyn Lenna "Gwen" Torrence''' ([[Decatur]], [[Georgia]], [[12. lipnja]] [[1965.]]), [[SAD|američka]] atletičarka. {{Mrva-biog-atletika}} <div class="Boxmerge">{{OI pobjednici - 200m žene}}{{Svjetski prvaci u atletici - 100 m žene}}</div> {{GLAVNIRASPORED:Torrence, Gwen}} [[Kategorija:Američki sprinteri]] [[Kategorija:Olimpijski pobjednici u atletici]] [[Kategorija:Svjetski prvaci u atletici]] 3hgrx3d4mfcsn4b3ozve6wk6zalfzhj 0 86671 7616042 7526031 2026-10-10T10:50:26Z Croxyz 205325 7616042 wikitext text/x-wiki {{redirect|Mobitel|slovenskog mobilnog operatera|[[Mobitel (tvrtka)]]}} [[Datoteka:Mobile phone evolution.jpg|mini|300px|Razvoj mobilnih telefona]] {{OWID|chart=grapher/ict-adoption|image=Adoption of communication technologies, World.png|width=300px|caption=Povijest prihvaćenosti komunikacijskih tehnologija (interaktivni grafikon)}} '''Mobilni telefon''' ili jednostavno '''mobitel''' ([[žargon]]ski: '''mob''') prijenosni je elektronički uređaj za [[komunikacija|komunikaciju]].<ref>[http://enciklopedija.lzmk.hr/clanak.aspx?id=26055 Mobitel] Hrvatska enciklopedija. LZMK (pristupljeno 11. prosinca 2013.)</ref> Glavna komunikacijska funkcija je glasovna komunikacija, no u novije vrijeme dodane su funkcije kao: kratke tekstualne poruke ([[SMS]]) te kratke slikovne poruke ([[MMS]]). Mobilni telefoni se razlikuju od prijenosnih telefona po većem dometu i nisu vezani uz jednu baznu stanicu. Za uspostavljanje govorne veze s drugim mobitelom koristi se bežično spajanje na mrežu baznih stanica. Prve takve stanice su predstavljene 1980-ih i bile su analogne ([[1G]] generacija). Druga generacija ([[2G]] ili u [[Europa|Europi]] [[GSM]]) se koristi digitalnim signalom. Treća generacija ([[3G]]) je omogućila videopozive. Četvrta generacija ([[4G]], uključuje i [[LTE]]) veće brzine prijenosa podataka, a najnovija generacija (5G) omogućila je dosada najbrži prijenos podataka.<ref>[https://proleksis.lzmk.hr/59185/ Mobitel] Proleksis enciklopedija (pristupljeno 11. prosinca 2013.)</ref> Mobilni uređaji često imaju aplikacije za primanje [[Elektronička pošta|elektroničke pošte]] putem interneta, registraciju kontakata, kalkulator, sat, alarm (budilicu), igre, programe za reprodukciju glazbe i videa itd. Osnovni koncepti mobilnih telefona izumljeni su u [[Bell Labs]] [[1947.]] Mobilni telefoni sa zaslonom osjetljivim na dodir i dodatnim mogućnostima nazivaju se [[Pametni telefon|pametnim telefonima]]. Prvi mobilni uređaji pušteni su na [[Tržište|tržište]] davne [[1990.]] godine. Neki od najvećih proizvođača (brendova) mobilnih telefona su: [[Alcatel]], [[Apple]], [[BlackBerry]], [[HTC]], [[Huawei]], [[Lenovo]], [[LG]], [[Motorola]], [[Nokia]], [[Samsung]], [[Sony]] i [[ZTE]]. == Mobilni virusi == Danas je poznato nekoliko vrsta mobilnih virusa i neki od načina da mobitel dobije virus su slanje [[MMS]] i [[SMS]] poruka, internetski programi koji se "skidaju" (en. ''downloading'') nakon njegove instalacije i preko [[Bluetooth]]a. Virusi mogu oštetiti neke datoteke i slične dokumente te se prenositi porukama, pa imaju neke sličnosti s [[računalni virus|računalnim virusima]]. Mobilni virusi su: '''Timifonica''' (znan od 2000. godine, virus se prenosio slanjem tekstualnih poruka), '''Trojan''' (znan od kolovoza 2004., prenosio se na isti način kao i Timifonica, a kreiran je pomoću igre Mosquito), '''Cabir''' (znan od srpnja 2004., prenosio se Bluetoothom, a napadao je mobitele sa Symbian OS, a slao se pomoću MMS-a), '''Commwarrior''' (kreiran u ožujku 2005., napadao je mobitele sa Symbian OS, slao se pomoću MMS-a, kojim je slijedio adresar), '''Comwar''', '''Duts''' (virus bi napadao pozivne mobitele i Pocket PCs, a napdao bi ''.exe'' datoteke i datoteke veće od 4 096 [[bajt]]ova), '''Skulls''' (inficirao bi desktop i pravio korisnikove aplikacije, a napadao je mobitele koji služe uglavnom za pozive) '''Lasco. A''' (prenosio bi se [[Bluetooth]]om, a napadao bi većinom datoteke). == Vidi još == * [[IMEI]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat-inline|Mobile phones}} * [https://enciklopedija.hr/clanak/41427 Mobitel] Hrvatska enciklopedija * [http://www.britannica.com/EBchecked/topic/1482373/mobile-telephone Mobile telephone] Britannica [[Kategorija:Mobilna telefonija]] b9ijmq7fk9l66ebmn2y9nshfnc2t8aq 0 86916 7615907 7589083 2026-10-09T23:04:21Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.6 7615907 wikitext text/x-wiki {{izdvojeni članak|ožujak 2014.}} {{Okvir bivše zemlje svijeta |ime = Kraljevina Hrvatska i Slavonija |hr_ime = Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija |izvorno_ime = <small>''Horvát-Szlavónorság {{hun icon}}''</small><br><small>''Königreich Kroatien und Slawonien {{deu icon}}''</small> |genitiv = Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije |status = samosvojno kraljevstvo |status_tekst = [[Politika|Politički]] [[narod]] sa zasebnim [[Državno područje|teritorijem]]<ref>[[s:Hrvatsko-ugarska nagodba|Nagodba]]{{citat| čl. 59. Obzirom na to, da su kraljevine Hrvatska i Slavonija politički narod, imajući posebni svoj teritorij i u pogledu nutarnjih svojih poslovah vlastito zakonodavstvo i autonomnu vladu, ustanovljuje se nadalje; da se zastupnici istih kraljevinah tako na zajedničkom saboru kako i u delegaciji mogu služiti i jezikom hrvatskim.}}</ref><br>Dio [[Zemlje Krune sv. Stjepana|državne zajednice Hrvatske-Slavonije i Ugarske]]<ref name="Heka (2017)"/> |kontinent = Europa |država = Austro-Ugarska Monarhija |godina_start = [[1868.]] |godina_kraj = [[1918.]] |događaj_start = [[Hrvatsko-ugarska nagodba]] |era = novi vijek |datum_start = [[24. rujna]] [[1868.]] |događaj_kraj = [[Odluka Hrvatskog sabora 1918.|Sabor proglašava nezavisnost]] |datum_kraj = [[Odluka Hrvatskog sabora 1918.|29. listopada 1918.]] |događaj1 = Razvojačenje [[Vojna krajina|Vojne krajine]] |datum_događaj1 = [[15. srpnja]] [[1881.]] |događaj2 = |datum_događaj2 = |događaj3 = |datum_događaj3 = |događaj_poslije = |datum_poslije = |danas = {{Z+X|HRV}}<br>{{Z+X|CG}}<br>{{Z+X|SRB}} |fusnote = |vlada_tip = monarhija| |p1 = Kraljevina Hrvatska pod Habsburzima |flag_p1 = Flag_of_the_Triune_Kingdom_of_Croatia,_Slavonia_and_Dalmatia.svg |p2 = Kraljevina Slavonija |flag_p2 = Flag of the Kingdom of Slavonia.svg |p3 = Kraljevina Dalmacija |flag_p3 = Flag of the Kingdom of Dalmatia.svg |s1 = Država Slovenaca, Hrvata i Srba |flag_s1 = Flag of the State of Slovenes, Croats and Serbs.svg |zastava = Flag of the Triune Kingdom of Croatia, Slavonia and Dalmatia.svg |grb_veličina = 70px |zastava_tip = [[Zastava Hrvatske|Zastava]] |grb = Coat of arms of the Triune Kingdom of Croatia, Slavonia and Dalmatia.svg |grb_i = Grb Republike Hrvatske |grb_tip = Grb |mapa = Triune Kingdom of Croatia, Slavonia and Dalmatia 1868-1918.png |mapa_veličina = 335px |mapa_opis = [[1868.]] – [[1918.]] Trojedna Kraljevina<br>[[Administracija|Administrativno]] područje (tamno zeleno), ''[[de jure]]'' dio Trojedinice (svijetlo [[zelena]]), zajednička hrvatsko-ugarska uprava ([[žuta]]) |glavni_grad = [[Zagreb]] |himna = »[[Carevka]]«<br><center>[[Datoteka:Gott erhalte, Gott beschütze -- Kaiserhymne (1910's recording).ogg]]</center><br>»[[Lijepa naša domovino]]« <small>(neslužbena)</small><br><center>[[Datoteka:Lijepa nasa domovino instrumental cijeli.ogg]]</center> |jezik = [[hrvatski]] (službeni)<ref>Hrvatsko-ugarska nagodba, članak 55.</ref> |valuta = [[Forinta]]/[[Gulden]]<br><small>([[1868.]] – [[1892.]])</small><br>[[Austro-ugarska kruna|Kruna]]<br><small>([[1892.]] – [[1918.]])</small> |vođa1 = [[Franjo Josip I.]] |godina_vođa1 = [[1868.]] – [[1916.]] |vođa2 = [[Karlo I. Austrijski|Karlo I.]] |godina_vođa2 = [[1916.]] – [[1918.]] |titula_vođa = [[Kralj]] |zamjenik1 = [[Antun Mihalović]] (zadnji) |godina_zamjenik1 = [[1917.]] – [[1918.]] |titula_zamjenik = [[Ban]]| |stat_godina1 = [[1880.]] |stat_godina2 = [[1910.]] |stat_površina1 = 19253.74 |stat_površina2 = 42541 |stat_pop2 = 2621954 |vjera = {{Nowrap|[[katolicizam]] – {{Broj|71,6|%}} ({{Broj|1877833}})}}<br>[[pravoslavlje]] – {{Broj|24,9|%}} ({{Broj|653184}})<br>[[luteranizam]] – {{Broj|1,3|%}} ({{Broj|33759}})<br>[[židovstvo]] – {{Broj|0,8|%}} ({{Broj|21231}})<br>[[kalvinizam]] – {{Broj|0,7|%}} ({{Broj|17948}})<br>{{Nowrap|[[Grkokatolička Crkva|grkokatolicizam]] – {{Broj|0,7|%}} ({{Broj|17592}})}}<br>{{Nowrap|[[ateizam]] i ostalo – {{Broj|0,0|%}} (386)<ref name="seton-watson" />}} |vremenska_zona = }} '''Kraljevina Hrvatska i Slavonija''' ([[mađarski jezik|mađ.]] ''Horvát-Szlavónország'',<ref name="pallas">[http://mek.oszk.hu/00000/00060/html/049/pc004915.html A Pallas nagy lexikona, Horvát-Szlavonország ]</ref> [[Njemački jezik|njem.]] ''Königreich Kroatien und Slawonien'') bila je samosvojna kraljevina unutar ugarskog dijela [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske Monarhije]]. Njezin je službeni naziv bio '''Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija''' ili neslužbenije '''Trojednica'''. Njen status je uređen 1868. [[Hrvatsko-ugarska nagodba|nagodbom s Ugarskom]], kojom je Hrvatska i Slavonija definirana kao [[Nacija|politički narod]] sa zasebnim pripadajućim teritorijem, koji s [[Kraljevina Ugarska|Ugarskom]]<ref name="Heka (2017)">[https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=271819 László Heka: ANALIZA AUSTRO-UGARSKE I HRVATSKO-UGARSKE NAGODBE (U POVODU 150. OBLJETNICE AUSTRO-UGARSKE NAGODBE), Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, Vol. 38. No. 2. Srpanj 2017.]{{citat|Imajući u vidu kako hrvatska stručna javnost nema cjelovit uvid u stajališta mađarske pravnopovijesne znanosti o ovome pitanju, to smo slobodni nešto šire elaborirati mađarsko gledište. Radi otklanjanja nekih dvojbi koje bi čitatelj mogao imati zbog razlika u pojedinim nazivima, napominjemo da se u mađarskom jeziku mađarska strana dvojne monarhije uvijek i isključivo naziva Mađarska (Magyarország), dok se kod slavenskih naroda (Hrvati, Srbi, Slovaci) pravi razlika između Ugarske (to su Zemlje krune svetog Stjepana, koji naziv se u mađarskim izvorima koristi uglavnom kao svečano ime države) i Mađarske (dakle bez Hrvatske).|Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, Vol. 38. No. 2. 2017. str. 856.}}</ref> stupa u [[Zemlje Krune sv. Stjepana|državnu zajednicu]]. Na području triju hrvatskih županija (Zagrebačke, Križevačke i Varaždinske) i triju slavonskih županija (Virovitičke, Požeške i Srijemske) te uz odluku da se ubrzo Hrvatska vojna krajina i Slavonska vojna krajina prenesu iz nadležnosti vojnih vlasti u Beču pod hrvatsku civilnu vlast, Nagodbom iz 1868. godine potvrđena je vlast Hrvatskog sabora koji se (u vremenu kada je latinski bio službeni jezik u većini europskih država) od 1558. god. dosljedno nazivao »Congregatio Regnorum Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae«, tj. »Sabor Kraljevina Hrvatske, Dalmacije i Slavonije«.<ref>[https://www.matica.hr/media/knjige/temelji-moderne-hrvatske-1190/pdf/trojedna-kraljevina-hrvatska-slavonija-i-dalmacija-od-1790-do-1918-osnovne-smjernice-politicke-povijesti-tomislav-markus.pdf "Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija od 1790. do 1918.: Osnovne smjernice političke povijesti"], Tomislav Markus, U: Švoger, V., Turkalj, J.(ur.) Temelji moderne Hrvatske, 2016.</ref> Premda je Nagodbom [[Kraljevina Hrvatska pod Habsburzima|Hrvatskoj]] i [[Kraljevina Slavonija|Slavoniji]] zajamčena široka unutarnja [[autonomija]] sa značajkama državnosti, u stvarnosti je nadzor Hrvatske i Slavonije nad nekim ključnim stvarima poput [[Porez|poreznih]] i [[Vojska|vojnih]] pitanja bio hrvatski upliv minimalan.<ref name="hun">{{cite web |url=https://enciklopedija.hr/clanak/26523 |title=Hrvatsko-ugarska nagodba |work=[[Hrvatska enciklopedija (LZMK)]] |accessdate=2014-03-20}}</ref><ref>[http://www.britannica.com/EBchecked/topic/681041/Nagodba "Nagodba."] Encyclopaedia Britannica. Encyclopaedia Britannica Online Academic Edition. Encyclopædia Britannica Inc., 2014. Web. 19 Mar. 2014.</ref> Kroz različita tumačenja i sustavnim kršenjem Nagodbe, ugarska strana pokušavala je kontrolirati [[Nezavisnost|samostalnost]] Hrvatske i Slavonije, što je rezultiralo brojnim sporovima.<ref name="hun" /> Iako su Hrvatska i Slavonija administrativno bile odvojene od [[Kraljevina Dalmacija|Kraljevine Dalmacije]], koja je bila u [[Cislajtanija|austrijskom dijelu]] Monarhije sve do njenog raspada, Dalmacija je Nagodbom priznata kao sastavni dio Trojedne Kraljevine, što je krunidbenom zavjernicom jamčio i kralj,<ref>[http://alex.onb.ac.at/cgi-content/alex?aid=lks&datum=1869&page=32&size=45 Zak. čl. (II. 1867.) O uzakonjenju kraljevske zavjernice, što ju je Njeg. kralj. Veličanstvo prije posvete i krunidbe izdalo. i kraljevske zakletve, koju je prigodom krunisanja položilo]{{citat|§. 1. Sveto i nepovredimo obdržavat ćemo, a kraljevskom Našom moći i po drugih obdržavati dati nasljedbu na kraljevski prestol, ustanovljenu u 1. i 2. članku god. 1723.; krunitbu, po propisu članka 8. god. 1791. obavljat se imajuću; prava, ustav, zakonitu neodvisnost, slobodu i zemljištnu cjelovitost Ugarske i posestrimih joj kraljevinah; — sveto i strogo ćemo obdržavati sve u istih zemljah i kraljevinah zakonito postojeće sloboštine, povelje, zakonske običaje i dosad po zemaljskih saborih stvorene, to po slavnih Naših predjih, krunisanih Ugarske kraljevih posvećene, kakono i odsad po zemaljskih saborih stvoriti i po Nas, kao krunjenom kralju, posvetiti se imajuće zakone u svih njihovih točkah, člancih i zaporkah, tako, kako što će istih smisao i uporaba obćim suglasjem kralja i zemaljskoga sabora ustanovljeni biti; izuzevši ipak dokinutu onu zaporku zakona blagopočinuvšega kralja Andrije II. od god. 1222., počamši od riečih : "Quodsi vero nos" sve do onih riečih "in perpetuam facultatem". Za obezbiedjenje svega toga služit će i ona Naša kraljevska zakletva, što ćemo ju vrhu sadržaja ovoga Našega kraljevskoga pisma na osnovu riečih krunitbene zakletve slavnoga Nam predšastnika Ferdinanda I. prigodom krunitbe Naše položiti. .. §. 3. Sve one strane i pokrajine Ugarske i posestrimih joj kraljevinah, što su već natrag stečene, pa i one, što će božjom pomoćju odsele biti natrag pribavljene, pripojit ćemo u smislu krunitbene Naše zakletve rečenoj zemlji i posestrimim joj kraljevinam.| Krunidbena zavjernica Franje Josipa I., Sbornik zakonah i naredabah valjanih za kraljevinu Hervatsku i Slavoniju, 1869. kom. I-VIII. str. 14-17, Zagreb 1870.}}</ref><ref>[http://alex.onb.ac.at/cgi-content/alex?aid=lks&datum=19170304&seite=00000101 Zak. čl. III. : 1917. zajedničkog ugarsko-hrvatskog državnog sabora, kojim se kraljevska zavjernica, što ju je Njegovo Veličanstvo kralj izdao zemlji prije Svoje sretne posvete i krunisanja, te kraljevska zakletva, što ju je položio prigodom krunisanja, uvršćuju medju zakone države]{{citat|§. 1. Sveto i nepovredimo obdržavat ćemo, a kraljevskom Našom moći i po drugih obdržavati dati nasljedbu na kraljevski prestol, ustanovljenu u zakonskom članku 1. i 2. članku god. 1723.; – krunisanje koje se ima obaviti u smislu zakonskog članka 3. godine 1791.; – prava, ustav, zakonitu neodvisnost, slobodu i zemljišnu cjelovitost Ugarske te Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, a isto tako cjelokupnost i zemaljski ustav kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, koje s kraljevinom Ugarskom sačinjavaju jednu te istu državnu zajednicu. Sveto i strogo obdržavat ćemo, a kraljevskom Našom moći i po drugima obdržavati dati zakonito postojeće sloboštine, povlastice, zakonske običaje i dosad po saborima stvorene i po slavnim Našim predjima, krunisanim Ugarske Kraljevima posvećene, kakono i one, što će i odsada po saborima stvoriti i po Nama kao krunjenom Kralju ugarskom posvetiti zakone Ugarske te Hrvatske, Slavonije i Dalmacije u svih njihovih točkama, člancima i zaporkama tako, kako što će njihov smisao i uporaba zajedničkim suglasjem kralja i sabora ustanovljeni biti; izuzevši ipak dokinutu onu zaporku zakona blagopopokojnoga Andrije II. od god. 1222., počevši od riječi: "Quodsi vero nos" sve do onih riječi "in perpetuam facultatem". Za obezbjedjenje svega toga služit će i ona kraljevska zakletva Naša, što ćemo ju po sadržaja ove Naše kraljevske zavjernice na osnovu riječi krunidbene zakletve slavnoga Nam predšastnika Ferdinanda I. prigodom krunisanja Našega položiti. ... §. 3. Sve one strane i pripadnosti Ugarske te Hrvatske, Slavonije i Dalmacije što su već natrag stečene, pa i one, što će božjom pomoćju odsele biti natrag pribavljene, pripojit ćemo u smislu krunitbene Naše zakletve rečenim kraljevinama.| Krunidbena zavjernica Karla IV. Zbornik zakona i naredaba valjanih za Kraljevine Hrvatsku i Slavoniju, kom. V. str. 101-105., Zagreb 1917.}}</ref> te ju je zato i nosila u svom [[Ime|imenu]], naslovu [[Ban|bana]] i [[Grb|grbu]]. Zemljom su u autonomnim poslovima upravljali [[Zemaljska vlada Hrvatske, Slavonije i Dalmacije|Vlada]], [[Ban]] i [[Hrvatski sabor|Sabor]]. Dana [[29. listopada]] [[1918.]], prilikom [[Raspad Austro-Ugarske|raspada Monarhije]], Sabor je proglasio potpunu »nezavisnost Dalmacije, Hrvatske i Slavonije sa Rijekom prema Ugarskoj i Austriji« uz istovremeno stupanje u novoosnovanu [[Država Slovenaca, Hrvata i Srba|Državu SHS]]. Nakon što je Država SHS postala dijelom [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine SHS]] (od 1928. Kraljevina Jugoslavija) prestale su postojati Trojedna Kraljevina i [[Kraljevina Srbija]] te je nastala jugoslavenska monarhija kao posve nova država, koja je naslijedila odranije postojeće zakone i ustanove vlasti.<ref>[https://books.google.hr/books?id=QaF7mnj9igkC&printsec=frontcover&vq=greater+serbia&hl=hr&source=gbs_ge_summary_r&cad=0#v=onepage&q&f=false „Identity and Continuity of States in Public International Law“], Krystyna Marek, Ženeva, 1954., str. 245–259. Pristupljeno 26. srpnja 2025.</ref> == Ime == Područje današnje Hrvatske je tijekom 19. stoljeća nazivano različitim imenima. Iako je [[Hrvatski sabor]] nosio naziv sabora Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije već i [[1681.]], tek početkom 19. stoljeća, usporedno sa zahtjevima za ostvarivanjem jedinstva hrvatskih zemalja i procesom gradnje moderne nacije, jača upotreba naziva ''Trojedna kraljevina''.<ref>{{cite web |url=https://enciklopedija.hr/clanak/62423 |title=Trojedna kraljevina |work=[[Hrvatska enciklopedija (LZMK)]] |accessdate=2014-03-13}}</ref> Nakon 1868. naziv ''Trojedna Kraljevina Dalmacija, Hrvatska i Slavonija'', kako se po nagodbi Hrvatska i Slavonija službeno zvala,<ref>[[s:Hrvatsko-ugarska nagodba|Nagodba]], čl. 1</ref> zamijenjen je službeno postavljanjem Dalmacije na zadnje mjesto:<ref>Gross, 7.</ref> Sabor se nazivao Saborom Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije,<ref>[http://books.google.hr/books?id=-3kyAQAAMAAJ&hl=hr&source=gbs_navlinks_s Saborski dnevnik Kraljevinah Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, godina 1881.–1884., II Svezak], Tiskara "Narodnih novinah", Zagreb, 1884.</ref> kao i vlada ''([[#Sudstvo|vidi putovnicu dolje]])''.<ref name="putovnica"/> U Ugarskoj se izraz »kraljevina«<ref>ugarska verzija Hrvatsko-ugarske nagodbe izdana i sankcionirana na mađarskom jeziku ne imenuje niti Ugarsku niti Hrvatsku, Slavoniju i Dalmaciju kraljevinama, već umjesto kraljevine koristi termin »ország (zemlja)«, tj. »országok (zemlje)«, a nagodbu sklapaju dva parlamenta (országgyűlés), obje verzije nagodbe su primile kraljevu sankciju te pravno bile jednakovrijedne, vidi: [https://net.jogtar.hu/getpdf?docid=86800030.TV&targetdate=&printTitle=1868.+%C3%A9vi+XXX.+t%C3%B6rv%C3%A9nycikk&referer=1000ev 1868. évi XXX. törvénycikk (zakonski čl. XXX. 1868.)]{{citat| 1. § Magyarország s Horvát-, Szlavon- és Dalmátországok egy és ugyanazon állami közösséget képeznek, mind az Ő Felsége uralkodása alatt álló többi országok, mind más országok irányában.|usporedi čl. 1. hrvatske verzije [[s:Hrvatsko-ugarska nagodba|nagodbe]]: §. 1. Kraljevina Ugarska sjedinjena s Erdeljem i kraljevine Dalmacija, Hrvatska i Slavonija sačinjavaju jednu te istu državnu zajednicu tako napram ostalim pod vladom Nj. Veličanstva stojećim zemljam, kao što i napram inim državama.}}</ref> redovito izostavljao iz naziva koji je najčešće glasio ''Hrvatska i Slavonija'' ili ''Hrvatska, Slavonija i Dalmacija''. Kada se pak, radilo o ispravama koje je izdavao bečki Dvor, tada je redoslijed bio ''Dalmacija, Hrvatska i Slavonija''. Naime, po naputku [[kancelar]]a [[Friedrich Ferdinand von Beust|Beusta]] [[Kraljevina Dalmacija|Dalmacija]] se trebala spominjati na prvomu mjestu kako bi ju se razlikovalo od Hrvatske i Slavonije te na taj način lakše istaknula njezina pripadnost Austriji.<ref>Heka, str. 939., bilj. 38</ref> U [[Hrvatska historiografija|hrvatskoj historiografiji]] obično se naziva ''Hrvatska i Slavonija'', ''[[Banska Hrvatska]]'', a zabilježen je i naziv ''Nagodbena Hrvatska''.<ref>Šarinić, Josip (1972.): [http://books.google.com/books/about/Nagodbena_Hrvatska.html?id=RSIiAAAAMAAJ ''Nagodbena Hrvatska: Postanak i osnove ustavne organizacije'']</ref> Prema [[Opća i nacionalna enciklopedija|Općoj i nacionalnoj enciklopediji]], Hrvatska i Slavonija, naziv je za hrvatske zemlje pod vlašću [[hrvatski sabor|Hrvatskoga sabora]] i [[ban]]a; javlja se nakon uvođenja hrvatskoga jezika u javni život (1847.). Oblik Hrvatska i Slavonija ozakonjen je [[Hrvatsko-ugarska nagodba|Hrvatsko-ugarskom nagodbom]] (1868.), ali se službeno i dalje sve do 1918. rabio naziv Kraljevina Dalmacija, Hrvatska i Slavonija.<ref>[[Opća i nacionalna enciklopedija]] – [http://proleksis.lzmk.hr/27198/ Hrvatska i Slavonija] 8. kolovoza 2014.</ref> [[Datoteka:Kraljevina Hrvatska i Slavonija.jpg|200px|minijatura|Kraljevina Hrvatska i Slavonija 1881. – 1918.]] == Teritorij == Hrvatska i Slavonija uključivala je središnje i sjeverne dijelove današnje [[Hrvatska|Hrvatske]] bez [[Međimurje|Međimurja]] i [[Baranja|Baranje]], koji su pripadali Ugarskoj, kao i [[Corpus separatum|Rijeke]], koja je posebnim [[Riječka krpica|aneksom]]<ref name="riječka krpica">[http://alex.onb.ac.at/cgi-content/alex?aid=lks&datum=1868&page=134&size=45 Hrvatsko-ugarska nagodba]{{citat|§. 66. U smislu prijašnjega paragrafa priznavaju se kao k teritoriju kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije spadajući: Sve ono zemljište, koje sada skupa s gradom i kotarom bakarski pada županiji riečkoj, s izuzećem grada i kotara riečkoga, koji grad, luka i kotar sačinjavaju posebno s ugarskom krunom spojeno tielo (separatum sacrae regni coronae adnexum corpus) i glede kojega kao taktova, posebne autonomije i na nju protežućih se zakonodavnih i upravnih odnošaja uredjenja, imat će se putem odborskih razprava izmedju sabora kraljevine Ugarske i sabora kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije i grada Rieke obće sporazumljenje postići.| Sbornik zakona i naredabah valjanih za kraljevine Hrvatsku i Slavoniju za god. 1868. (Komad I–VI., br. 1–19.) str. 124.}}</ref> [[Hrvatsko-ugarska nagodba|Hrvatsko-ugarske nagodbe]] izravno podređena Ugarskoj. Unutar Kraljevine Hrvatske i Slavonije bio je i istočni dio [[Srijem]]a do [[Zemun]]a koji je danas u [[Vojvodina|Vojvodini]] ([[Srbija]]). 1881. razvojačena je cijela [[Vojna krajina]] te je u potpunosti proširena nadležnost [[Zemaljska vlada Hrvatske, Slavonije i Dalmacije|kraljevske zemaljske vlade]] i sabora nad razvojačenim teritorijima. Suprotno od uvriježenih mišljenja teritoriji vojnih krajina nisu nikada izuzeti iz sastava kraljevina,<ref>[http://real-r.mtak.hu/245/1/Untitled.FR11.pdf Matej Bel (1762): Compendiolum regnorum Slavoniae, Croatiae, Dalmatiae, Galliciae, et Lodomeriae, Magnique Principatus Transilvaniae Geographicum : supplementis et notis brevibus illustratum]{{citat|§. 12. Croatia, Croatien, Horvath Orszag, a Drauo amne, ad mare Adriaticum, inter Slauoniam, atque Bosniam, in ortu Stiriam, item et Carnioliam, in occasu, per Pannoniae interamnensis, ac Illyrici partem protracta, trifariamm diuiditur, et quidem. 1.) Pro fitus ratione, in Croatiam Cis-Suanam, et Trans-Suanam. 2.) Pro Imperii diuersitate: in Croatiam Hungaricam, et Turcicam 3.) Pro administrationis modo, in Croatia banalem et militarem. §. 13. Croatia Cis-Savana, quae est Slauonia superior, in occasum, in Stiriam versus retrusa, et in banalem, atque militarem distincta, comitatibus III et praefectura militari I. absoluitur... §. 14. Croatia Trans-Sauana, seu Croatia propria, a Sauo amne, ad Dalmatiam et a Carniolia, ad Bosniam extensa, in regiones duas, Hungaricam, atque Turcicam dispescitur. §. 15. Hvungarica Croatia, pro administrationis ratione in banalem et militarem distincta, cis Vnnam amnet fedet| 1762. str. 30., 41. }}</ref> već ih je kralj sukladno svojim kraljevskim prerogativima<ref name="Carska odluka od 7. travnja 1850."/> – podjele privilegija i vođenja vojnih poslova – izuzeo iz nadležnosti staleških tijela kraljevina. Kraljevine su time bile podijeljene na svoj provincijalni i vojni dio, no teritorijalni opseg kraljevina i pripadnost vojnih krajina kraljevinama je uvijek bila potvrđena kraljevskim aktima,<ref name="Carska odluka od 7. travnja 1850.">[http://alex.onb.ac.at/cgi-content/alex?aid=lks&datum=1850&page=55&size=45 Carska odluka od 7. travnja 1850.]{{citat|Zavod krajine vojničke udèržan je dèržavnim ustavom unutar svoga dosadanjega zemljišnoga prostora, a Mi priudèržavamo Sebi, po mieri§. 75 dèržavnoga ustava i ručnoga Našega pisma od 31. ožujka 1849 uredit ga do skora osobitim statutom tako, da će hèrvatsko-slavonska vojnička Krajina kao i do sada ostati u savezu sa svojom materom zemljom Hèrvatskom i Slavoniom, i da će ujedno sačinjat jednu zemlju, nu s razlučenim provincialnim i vojničkim upravljanjem, i s razlučenim zastupanjem.| Zemaljsko-zakonski i vladin listu za krunovinu Hèrvatsku i Slavoniu, 1850. tečaj pèrvi, od 26. lipnja do 31. prosinca 1850. Komad I. str. 35.}}</ref> a posljednji puta i Nagodbom 1868.<ref>[http://alex.onb.ac.at/cgi-content/alex?aid=lks&datum=1868&page=134&size=45 Hrvatsko-ugarska nagodba]{{citat|§. 66. U smislu prijašnjega paragrafa priznavaju se kao k teritoriju kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije spadajući: Sve ono zemljište, koje sada skupa s gradom i kotarom bakarski pada županiji riečkoj, s izuzećem grada i kotara riečkoga, koji grad, luka i kotar sačinjavaju posebno s ugarskom krunom spojeno tielo (separatum sacrae regni coronae adnexum corpus) i glede kojega kao taktova, posebne autonomije i na nju protežućih se zakonodavnih i upravnih odnošaja uredjenja, imat će se putem odborskih razprava izmedju sabora kraljevine Ugarske i sabora kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije i grada Rieke obće sporazumljenje postići. županija zagrebačka sa gradovi Zagrebom i Karlovcem; županija varaždinska sa gradom Varaždinom; županija križevačka s gradovi Križevci i Koprivnicom; županija požeška sa gradom Požegom; županija virovitička sa gradom Osiekom; županija sriemska. Nadalje sliedeće krajiške pukovnije: Lička. Otočka. Ogulinska. Slunjska. Banovačka prva. Banovačka druga. Varaždinsko-Križevačka. Varaždinsko-Gjurgjevačka. Gradiškanska. Brodska. Petrovaradinska. Napokon: Sadašnja Dalmacija.| Sbornik zakona i naredabah valjanih za kraljevine Hrvatsku i Slavoniju za god. 1868. (Komad I–VI., br. 1–19.) str. 124.}}</ref> vojne krajine su priznate kao sastavni dio kraljevine. Iako [[Kraljevina Dalmacija|Dalmacija]] stvarno nije bila sjedinjena s Hrvatskom i Slavonijom, već je bila austrijska [[Krunske zemlje|krunska zemlja]], ona je nominalno bila sastavni dio Trojedne Kraljevine koja ju je zato i nosila u svome imenu, kao i u imenu [[sabor]]a i [[Zemaljska vlada Hrvatske, Slavonije i Dalmacije|vlade]].<ref name="Kessler">Wolfgang Kessler: ''Politik, Kultur und Gesellschaft in Kroatien und Slawonien in der ersten Hälfte des 19. Jahrhunderts. Historiographie und Grundlagen''. Verlag Oldenbourg, München 1981, {{ISBN|3-486-49951-3}}, S.&nbsp;9.</ref> Nagodbom je ugarska strana Hrvatskoj i Slavoniji priznala da je Dalmacija dio Trojedne Kraljevine.<ref>[http://alex.onb.ac.at/cgi-content/alex?aid=lks&datum=1868&page=134&size=45 Hrvatsko-ugarska nagodba]{{citat|§. 65. Kraljevina Ugarska priznaje zemljištnu cjelokupnost kraljevinah Hrvatske i Slavonije i nastojat će o tom, da sa ova oživotvori. Napose će ona i u buduće uskorivati, da se onaj dio vojne krajine, koji ka kraljevinam Hrvatskoj i Slavoniji spada, skupa sa vojnimi krajiškimi komuniteti sjedini sa spomenutimi kraljevinami u obziru zakonodavstva, uprave i sudstva, i kako je dosada više puta rieč digla, ne će ni ubuduće prestati temeljem prava sv. ugarske krune zahtijevati reinkorporaciju Dalmacije, kao i zahtijevati, da se Dalmacija pridruži kraljevinam Hrvatskoj i Slavoniji: nu svakako se bude Dalmacija ob uvjetih ove inkorporacije saslušati imala.| Sbornik zakona i naredabah valjanih za kraljevine Hrvatsku i Slavoniju za god. 1868. (Komad I–VI., br. 1–19.) str. 124.}}</ref> Sabor je često tražio da se Dalmacija vrati pod upravu hrvatskog bana i Sabora,<ref>[http://alex.onb.ac.at/cgi-content/alex?aid=lks&datum=1850&page=55&size=45 Carska odluka od 7. travnja 1850.]{{citat|O priklopljenju Dalmacie kraljevinam Hèrvatskoj i Slavonii, i o uvietih priklopljenja istoga volja je Naša, da po §. 73. dèržavnoga ustava poslanici Dalmacie i zemaljski sabor Hèrvatske i Slavonie pod posriedovanjem izvèršujuće vlasti viećaju o predmetu tom i posliedak da se podnese cesarskome Našem potvèrdjenju.| Zemaljsko-zakonski i vladin listu za krunovinu Hèrvatsku i Slavoniu, 1850. tečaj pèrvi, od 26. lipnja do 31. prosinca 1850. Komad I. str. 35.}}</ref> a ne pripoji Trojednici, jer joj je oduvijek pravno pripadala, premda je bilo i drukčijih mišljenja, uglavnom zbog teške gospodarske situacije.<ref>[http://books.google.hr/books?id=-3kyAQAAMAAJ&pg=PA1046&lpg=PA1046&dq#v=onepage&q&f=false Saborski dnevnik Kraljevinah Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, Opseg 2, LXXIV saborska sjednica održana 15. siječnja 1884.]{{citat|A znate li vi što bi nas stajalo autonomno domobranstvo, što bi nas uprava Dalmacije stajala, za koju Austrija svake godine nadoplaćuje deficit od 1,200.000 forinti? A kad ste već voljni takav posao preuzeti, kao što je sklapanje nove nagodbe i osvajanje Rieke i Dalmacije, jeste li vi pomislili na naše jadikovanje u stanu zemaljskom? Ako je naš narod tako gol i bos, tako siromašan i propao kao što vi tvrdite, je li moguće s njime tako ratoborne poslove izvršiti kao što sebi zamišljate?|Govor zastupnika Gjure pl. Gjurkovića, str. 1046.}}</ref> [[Grb Republike Hrvatske|Grb]] Trojednog Kraljevstva zato je uključivao i povijesni dalmatinski grb, baš kao što je taj grb bio prisutan u zajedničkom grbu [[Zemlje Krune sv. Stjepana|zemalja Krune sv. Stjepana]], međutim dalmatinski grb se nalazio i na austrijskom krunskom grbu. Hrvatski političari jasno su izricali svoje uvjerenje da i [[Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj|Bosna i Hercegovina]], koja je bila pod zajedničkom austrijsko-ugarskom upravom pripada hrvatskim zemljama. == Povijest == === Pozadina === [[Slika:Jellasics harcosai kozott.jpg|mini|lijevo|200px|[[Ban Jelačić]] među svojim vojnicima prije bitke kod Schwechata, 1848.]] {{Glavni|Kraljevina Hrvatska pod Habsburzima|Hrvatska u Revoluciji 1848.}} [[Datoteka:Hrvatski sabor 1861.jpg|minijatura|desno|[[Hrvatski sabor 1861.]], nazvan i "velikim"]] Iako se naziv ''Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija'' koristio od 17. stoljeća kako bi označio povijesno i pravno hrvatske zemlje,<ref name="lzmk">{{cite web |url=http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/natuknice/120-hrvatska-enciklopedija/891-sabor-hrvatska |title=Sabor |work=[[Hrvatska enciklopedija (LZMK)]] |accessdate=2013-02-12 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20141025223840/http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/natuknice/120-hrvatska-enciklopedija/891-sabor-hrvatska |archivedate=25. listopada 2014.}}</ref> u prvoj polovici 19. stoljeća samo su sjeverozapadna i središnja Hrvatska te dio [[Kraljevina Slavonija|Slavonije]] (kao formalno kraljevina podređena Hrvatskoj) bile pod vlašću hrvatskog [[ban]]a i [[sabor]]a. U razdoblju nacionalne i kulturne homogenizacije tijekom [[Hrvatski narodni preporod|hrvatskog narodnog preporoda]] u tridesetim i četrdesetim godinama sve su snažniji zahtjevi za ujedinjavanjem zemalja i većom samostalnošću. Revolucionarne [[1848.]] [[Hrvatski sabor 1848.|sabor]] na čelu s [[ban Jelačić|banom Jelačićem]] obnovio je cjelovitost Trojedne Kraljevine pod banskom vlašću<ref>[[Ustav Republike Hrvatske]], izvorišne osnove</ref> s vlastitom, nezavisnom [[Bansko vijeće|banskom vladom]] te je prekinuo odnose s [[Ugarska|Ugarskom]].<ref name="lzmk"/> Kao reakciju na mađarsko nijekanje hrvatskih prava i započetu nacionalno-građansku revoluciju u Ugarskoj i Austriji, Jelačić je uz suglasnost bečkog dvora ugarskoj vladi objavio rat i poveo [[Hrvatska u revoluciji 1848.|vojnu kampanju]] u Ugarskoj i Austriji u sklopu koje je Hrvatskoj nakratko vraćeno [[Međimurje]]. Car [[Franjo Josip I.]] imenovao je Jelačića i [[guverner]]om [[Corpus separatum|Rijeke]] i [[Kraljevina Dalmacija|Dalmacije]] te zapovjednikom [[Vojna krajina|Vojne krajine]], tako da je Jelačić pod svojom upravom ujedinio gotovo sve hrvatske zemlje. No, umjesto naklonosti [[Habsburg|bečkog dvora]], banskoj Hrvatskoj je, kao i ostalim krunovinama [[Austrijsko Carstvo|Austrijskog Carstva]], [[Bachov apsolutizam|Bachovim apsolutizmom]] (1850. – 1859.) ukinuta autonomija i raspušten Sabor. 1860. [[Listopadska diploma|listopadskom diplomom]] car je vratio ustavnost, a [[Hrvatski sabor 1861.|sabor je 1861.]], raspravljajući o državnopravnim odnosima s Austrijom i Ugarskom, zakonskim člankom 42. [[Ugarska|Ugarskoj]] ponudio državnu zajednicu uz uvjet načelne ravnopravnosti, priznanja hrvatskih povijesnih teritorija i hrvatske autonomije. Upravo kad je [[Hrvatski sabor 1865. – 1867.|novi saziv sabora]] ponudio caru vezivanje Hrvatske uz Austriju, preustroj monarhije prekinuo je [[Austrijsko-pruski rat|rat Austrije s Pruskom i Italijom]]. Poraz [[1866.]] oslabio je [[Austrijsko Carstvo|Austriju]] te je bila prisiljena podijeliti suverenitet u monarhiji [[Austro-ugarska nagodba|nagodbom s Ugarskom]] 1867., koja je podijelila hrvatski nacionalni prostor i ostavila Hrvatskoj kao jedinu opciju dogovor s Ugarskom. === Nastanak === {{Glavni|Hrvatski sabor 1865. – 1867.|Hrvatsko-ugarska nagodba}} {{Quote box|width=30%|align=right|quote=Gospodo! U svetim dvoranama zajedničkog zakonodavstva vidite zastupnike Kraljevine Hrvatske i Slavonije, koji se ovdje vraćaju nakon 20 teških godina, kako bi ostvarili svoja ustavna prava i zajedno s vama bratski podijelili dobro i zlo, kao što su to stoljećima činili i naši pretci. Dopustite mi, gospodo, da se s vama uključimo u zajednički posao u interesu naše domovine!<ref name="hrcak.srce.hr">[https://hrcak.srce.hr/clanak/39787 Ladislav Heka: Hrvatsko-ugarska nagodba u zrcalu tiska, Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, Vol. 28. No. 2. Prosinac 2007.]</ref>|source=[[Antun Vakanović]] u Zajedničkom saboru}} [[Datoteka:Nagodba Huhn.jpg|150px|minijatura|lijevo|Karikatura [[Julije Huhn|Julija Huhna]] iz [[1860.]]: ''Pod ugarskom krunom, kano s bratom, rukuje se Mađar s Hrvatom'']] Banskim namjesnikom imenovan je [[Levin Rauch]], koji je imao za zadaću postići čim prije nagodbu s Ugarskom, što je namjeravao provesti pod svaku cijenu. Iz javne službe počeo je otpuštati pristaše oporbene [[Narodna stranka|Narodne stranke]], dok su njihova radna mjesta dobivali [[unionisti]]. Zabranjena su i oporbena glasila. Kad je Rauch uvidio da po izbornom zakonu koji je sastavio [[Hrvatski sabor 1865. – 1867.|prijašnji saziv]] Sabora unionisti ne bi mogli zadobiti većinu, izradio je novi. Novim zakonom je povećan broj sabornika ''virilista'' (nebirani sabornici – velikaši), a broj biranih zastupnika ograničen je na 66.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://hss-smz.org/component/content/article/84 |title=HSS Sisačko-moslavačke županije, povijest |archive-url=https://web.archive.org/web/20111112114334/http://hss-smz.org/component/content/article/84 |archive-date=12. studenoga 2011. |access-date=17. veljače 2013.}}</ref> Zakon je kralj nametnuo [[20. listopada]] [[1867.]]<ref name="Horvat">Rudolf Horvat, ''Najnovije doba hrvatske povijesti'', Zagreb, 1906.</ref> Na izborima je raznim manipulacijama Rauch doista pobijedio [[Narodna stranka|Narodnu stranku]] – od 66 izabranih zastupnika, Narodna stranka dobila je jedva 14, čime je otvoren put za nesmetano sklapanje Nagodbe s Mađarima. Sabor se sastao [[8. siječnja]] [[1868.]] i izabrao odbor za pregovore. [[Hrvatska regnikolarna deputacija|Hrvatski kraljevinski odbor]], koji su činili isključivo [[unionisti]], uputio se [[27. travnja]] u [[Pešta|Peštu]], gdje je dugo raspravljao s ugarskim kraljevinskim odborom. Koncem srpnja 1868. odbori su uglavili Nagodbu.<ref name="Horvat"/> Nagodbom je dogovoren oblik budućeg zajedništva Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije i [[Kraljevina Ugarska|Kraljevine Ugarske]], koje čine jedinstvenu [[Zemlje Krune sv. Stjepana|državnu zajednicu]]. Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija je definirana kao zaseban [[Nacija|politički narod]] sa svojim teritorijem. Trojedna Kraljevina bila je autonomna u pitanjima unutarnjih poslova, školstva i bogoštovlja, lokalne uprave i pravosuđa, dok je s Ugarskom imala zajedničku trgovinu, financije i promet. No, hrvatskog je [[ban]]a imenovala zajednička vlada u [[Budimpešta|Budimpešti]], a 55 % poreza prikupljenog u Trojednici odlazilo je u središnju blagajnu. Autonomni proračun Trojednice ograničen je na 2.2 milijuna forinti, što će se ubrzo pokazati nedovoljnim. Ispočetka je Nagodba u Trojednici prihvaćena s odobravanjem (u Zagrebu čak i s organiziranom proslavom), a u saboru se moglo čuti da je nagodbom Trojednici dana prava samostalnost.<ref name="hrcak.srce.hr">[https://hrcak.srce.hr/clanak/39787 Ladislav Heka: Hrvatsko-ugarska nagodba u zrcalu tiska, Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, Vol. 28. No. 2. Prosinac 2007.]</ref> No, ugarske [[Riječka krpica|makinacije]] kojima je [[Corpus separatum|Rijeka]]<ref name="riječka krpica"/> pripala Ugarskoj te financijski položaj Trojednice uskoro su promijenili javno mnijenje. === Doba modernizacije === [[Datoteka:Mazuranic.jpg|120px|minijatura|desno|[[Ivan Mažuranić]], "Ban pučanin"]] Vladajući [[mađaroni]] su u saboru donijeli zakon po kojemu je svako pobijanje [[Nagodba|Nagodbe]] proglašava zločinom smetanja javnoga mira, pa čak i [[Veleizdaja|veleizdajom]]. Nezadovoljstvo postignutom Nagodbom rezultiralo je porazom [[Unionistička stranka|Unionističke stranke]] na izborima za Sabor [[1871.]], kada osvajaju samo 13 mandata nasuprot 51 opozicije. Godine 1871. [[Eugen Kvaternik]] s nekolicinom pravaša diže neuspješnu [[Rakovička buna|Rakovičku bunu]] za samostalnost Hrvatske. Kasnije iste godine Hrvatskoj i Slavoniji pridruženi su [[Vojna krajina|krajiški]] gradovi [[Bjelovar]], [[Senj]], [[Ivanić-Grad|Ivanić]] i [[Sisak]] te [[Varaždinski generalat]], tj. područje križevačke i đurđevačke pukovnija, na čijem području je osnovana [[Bjelovarska županija]]. Tijekom banovanja prvog ''bana pučanina'' [[Ivan Mažuranić|Ivana Mažuranića]] ([[1873.]] – [[1880.]]) Trojednica je ubrzano napredovala od [[Feudalno društvo|polufeudalnog]] prema suvremenom građanskom društvu. Liberalni Mažuranić je reformirao upravu i pravosuđe, odvojivši sudbenu vlast od izvršne i zajamčivši sucima neovisnost<ref>[http://alex.onb.ac.at/cgi-content/alex?aid=lks&datum=1874&page=172&size=45 Zakon o vlasti sudačkoj (1874.)] {{citat| §. 2. Pravosudje valja da bude posvema razlučeno od uprave, ter od iste nezavisno. §. 9. Sudci su nezavisni unutar granicah svoga zvanja sudačkoga.|,Sbornik zakona i naredabah valjanih za kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju za god. 1873. (Komad I–XXVI., br. 1–58.) str. 147–149.}}</ref> u radu.<ref name="Bil29">[[#refbilandzic|Bilandžić]], 29.</ref> Osnovan je i [[Državni zavod za statistiku|statistički ured]].<ref name="DZS">[http://alex.onb.ac.at/cgi-content/alex?aid=lks&datum=18750304&seite=00000133 Zakon ob ustroju ureda i vieća za zemaljsku statistiku u Hrvatskoj i Slavoniji], Sbornik zakonah i naredabah valjanih za kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju 1875, I–XXXIX. str. 133–135.</ref> [[Sekularizam|Sekularizirao]] je hrvatski školski sustav <ref>[http://alex.onb.ac.at/cgi-content/alex?aid=lks&datum=18740304&seite=00000389 Zakon ob ustroju pučkib školah i preparandijah za pučko učiteljstvo u kraljevinah Hrvatskoj i Slavoniji (1874.)], Sbornik zakona i naredabah valjanih za kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju za god. 1874. (Komad I–XXVI., br. 1–58.) str. 389–419.</ref> i uspostavio mrežu javnih škola.<ref name="bio-proleksis">{{cite web |url=https://enciklopedija.carnet.hr/natuknica.aspx?ID=47188&tip=n |title=Mažuranić, Ivan |work=[[Opća i nacionalna enciklopedija]] |accessdate=2011-01-20 |url-status=dead |archive-date=9. listopada 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20151009143447/https://enciklopedija.carnet.hr/natuknica.aspx?ID=47188&tip=n }}</ref> Njegova reforma školstva ocijenjena je kao jedna od najboljih u Europi.<ref name="Bil29"/> U tom razdoblju osnovane su i neke od najvažnijih hrvatskih kulturnih i znanstvenih institucija, poput modernog [[Zagrebačko sveučilište|Kraljevskog sveučilišta Franje Josipa I. u Zagrebu]].<ref>[http://alex.onb.ac.at/cgi-content/alex?aid=lks&datum=18740304&seite=00000011 Zakonski članak sabora kraljevinah Dalmacije, Hrvatske i Slavonije ob ustrojstvu sveučilišta Franje Josipa I. u Zagrebu (1874.)],Sbornik zakona i naredabah valjanih za kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju za god. 1874. (Komad I–XXVI., br. 1–58.) str. 11–28.</ref><ref>[http://alex.onb.ac.at/cgi-content/alex?aid=lks&datum=18740304&seite=00000374 Naredba kr. hrv.-slav.-dalm. zemaljske vlade, odjela za bogoštovje i nastavu br. 3715, kojom se izdaje naputak za provedbu zakona od 5. siečnja 1874. ob ustrojstvu sveučilišta Franje Josipa I. u Zagrebu (1874)],Sbornik zakona i naredabah valjanih za kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju za god. 1874. (Komad I–XXVI., br. 1–58.) str. 374–388.</ref><ref>[http://alex.onb.ac.at/cgi-content/alex?aid=lks&datum=1875&page=827&size=45 Zakon ob izboru rektora na kraljevskom sveučilištu Franje Josipa I. u Zagrebu (1875.)],Sbornik zakona i naredabah valjanih za kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju za god. 1875. (Komad I–XXXIX., br. 1–88.) str. 791–792.</ref> 1873. otvorena je željeznička pruga Budimpešta – Zagreb – Rijeka. Sabor je izjednačio sve građane Kraljevine bez obzira na vjersku pripadnost.<ref>[http://alex.onb.ac.at/cgi-content/alex?aid=lks&datum=1873&page=333&size=45 Zakonski članak sabora kraljevinah Dalmacije, Hrvatske i Slavonije, kojim se ustanovljuje ravnopravnost izraelićanah sa sljedbenici ostalih u kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji zakonom priznanih vjerozakonah (1873.)] {{citat| §. 1. Sliedbenici izraelitičke vjere priznaju se tako u pogledu slobodnoga izvršavanja vjerozakona, kano i u pogledu uživanja pravah političkih i gradjanskih ravnopravnimi sa sliedbenici ostalih u Hrvatskoj i Slavoniji zakonom primljenih vjeroizpoviestih. §. 2. Propisi, protivni usnovi ovoj, ukidaju se.|,Sbornik zakona i naredabah valjanih za kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju za god. 1873. (Komad I–XXI., br. 1–61.) str. 313–314.}}</ref> Zakonom donesenim 14. siječnja 1875. zajamčena je sloboda sastajanja,<ref>[http://alex.onb.ac.at/cgi-content/alex?aid=lks&datum=18750304&seite=00000025 Zakon o pravu sakupljati se (1875)]{{citat| §. 1. Dopušteno je sakupljati se uz obdržavanje ustanovah ovoga zakona. §. 2. Tko hoće da sazove pučku skupštinu ili u obće skupštinu pristupnu obćinstvu i neograničenu na pozvane osobe, dužan je to pismeno javiti poglavarstvu (§. 16.) tri dana prije, nego li će biti sastanak, i naznačiti mu svrhu, mjesto i vrieme. O učinjenoj prijavi ima se izdati odmah svjedočba.|,Sbornik zakona i naredabah valjanih za kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju za god. 1875. (Komad I–XXXIX., str. 25–28.}}</ref> sloboda tiska<ref>[http://alex.onb.ac.at/cgi-content/alex?aid=lks&datum=1875&page=391&size=45 Zakon o porabi tiska za kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju (1875.)]{{citat| §. 1. Svatko je vlastan misli svoje unutar granicah zakona putem tiska slobodno očitovati i razprostranjivati. §. 2. Što se god zakonom ovim naredjuje o tiskopisih, valja ne samo o proizvodih tiska štamparskoga, nego i od svih proizvodih književnih i umjetničkih, umnoženih ma kojim tvorilom mehaničkim ili keramičkim.|,Sbornik zakona i naredabah valjanih za kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju za god. 1875. (Komad I–XXXIX., str. 355–367.}}</ref> i druge demokratske slobode.<ref name="Bil29"/> Nakon austro-ugarskog [[Zaposjedanje BiH 1878.|zaposjedanja BiH]] [[1878.]] Sabor je uputio zahtjev kralju [[Franjo Josip I., car Austrije|Franji Josipu I.]] za sjedinjenje Dalmacije i BiH s Hrvatskom i Slavonijom, što je odbijeno, prije svega pod pritiskom Mađara, koji nisu željeli jačanje Hrvatske, koja bi se tako mogla bolje odupirati [[Mađarizacija|mađarizaciji]]. Budući da nakon austro-ugarskog [[Zaposjedanje BiH 1878.|zaposjedanja BiH]] više nije bilo ni formalnih proturazloga za uključenje Vojne krajine u Hrvatsku, [[1881.]] Kraljevini je konačno, nakon dugih pregovora (čije je odugovlačenje jedan od razloga Mažuranićeve ostavke) pripojena čitava [[Vojna krajina]], čime se teritorij Kraljevine više nego udvostručio. === Héderváryjevo doba (1883. – 1903.) === [[Datoteka:Živio kralj Vlaho Bukovac.JPG|mini|200px|lijevo|Posjet kralja [[Franjo Josip I.|Franje Josipa I.]] Zagrebu [[1895.]] i otvorenje zgrade [[HNK u Zagrebu|HNK]] ([[Vlaho Bukovac]]: ''Živio kralj!'')]] [[Datoteka:Khuen-Héderváry Károly.jpg|mini|150px|desno|Grof [[Dragutin Khuen-Héderváry]], hrvatski ban 1883. – 1903.]] [[Datoteka:Kordon vojnika Ilica 1902.jpg|160px|minijatura|desno|Vojska i oružništvo na ulicama Zagreba tijekom nemira 1902.]] Nakon ostavke bana Mažuranića, bansku dužnost preuzeo je [[Ladislav Pejačević]]. 1883. zajedničko ministarstvo financija naredilo je postavljanje dvojezičnih grbova i natpisa na urede u Kraljevini, što je bila povreda čl. 57. Nagodbe, po kojemu je hrvatski bio službeni jezik i za tijela zajedničke uprave u Trojednici. U Zagrebu su 15. kolovoza izbili neredi te su grbovi i natpisi skinuti. Buknuli su ozbiljni nemiri u Zagorju i u bivšoj banskoj Krajini. Ban Pejačević i hrvatski ministar [[Koloman Bedeković]] pošli su u Beč pokazati protuzakonitost ugarskog čina. Međutim, Ministarsko vijeće zaključilo je da će se dvojezični grbovi postaviti u Zagrebu kako bi se time spasio "povrijeđeni ugled državne vlasti". Pejačević je nato podnio ostavku. Ugarski premijer [[István Tisza|Tisza]] tražio je od ministarskog vijeća uvođenje komesarijata, pa je za kraljevskog povjerenika u Kraljevini imenovan general [[Hermann Ramberg|Ramberg]] sa zadatkom gušenja nacionalnog pokreta. Iako je vojska ugušila bunu, vraćeni su grbovi bez natpisa, tzv. ''nijemi grbovi''. Banom je potom imenovan [[Károly Khuen-Héderváry]]. Njegovo dugogodišnje banovanje obilježeno je političkim nasiljem i agresivnom mađarizacijom. Mađarski jezik je uveden u urede, škole, željeznicu. U tom se razdoblju sustavno guši svaka hrvatska oporba, a brojne nepodobne novine su stalno pod zabranom. Dao je pravo glasa stranim vladinim činovnicima u Hrvatskoj. Korupcijom i protekcijom uništio je Mažuranićev napredni pravosudni sustav. Khuen je poticao međustranačke sukobe i sukobe hrvatskog i srpskog građanstva. Nametnuo je [[ćirilica|ćirilicu]] u gimnazije te je izjednačio s latinicom, a dopustio je i korištenje srpskih zastava.<ref name="Bil30">[[#refbilandzic|Bilandžić]], 30.</ref> Promijenio je službeno ime jezika iz hrvatski u "hrvatsko-srpski".<ref name="Bil30"/> Za predsjednika sabora postavio je Srbina [[Vaso Đurđević|Vasu Đurđevića]].<ref name="Bil30"/> 1884. izglasani su tzv. ''Srpski zakoni'', upotpunjeni 1887., kojima [[srpska pravoslavna crkva|pravoslavna crkva]] na području Hrvatske dobiva pravo na samostalno školstvo. Héderváry je i financijski pomagao Srbe u Hrvatskoj.<ref name="Bil30"/> Unatoč umjerenom rastu gospodarstva,<ref>[https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=151663 Željko Holjevac, Marko Rimac: Zemlje ugarske krune u doba mađarskoga milenija, Historijski zbornik, Vol. 6.4 No. 1., Svibanj 2013.]{{citat|Ipak su se Hrvatska i Slavonija prema rastu BDP-a nalazile na drugom mjestu u usporedbi s ostalim regijama Zemalja ugarske krune (prva je bila desna obala Dunava, a ravnica između Dunava i Tise bila je treća). Metode izračuna razlikuju se od autora do autora, zbog čega procijenjeni rast hrvatsko-slavonskoga BDP-a po stanovniku varira od 1,36 % do 1,96 % godišnje, ali su stope rasta prema svim procjenama bile na najvišoj razini u odnosu na ostale regije.|Historijski zbornik, Vol. 64. No. 1., Svibanj 2013. str. 53–54.}}</ref> industrijalizaciji, elektrifikaciji i gradnji mreže željeznica, dolazi do prvog većeg vala iseljavanja, ponajviše u SAD. Predstojnik odjela bogoštovlja i nastave, [[Isidor Kršnjavi]], kojemu su mnogi zamjerali služenje Khuenu, uspio je vješto u vrijeme Khuenova režima osigurati novac za gradnju škola i kulturnih objekata. Najvažniji je zgrada [[HNK u Zagrebu]], koju je 14. listopada 1895. otvorio kralj [[Franjo Josip I.]] Tom prilikom, kako bi kralja upozorili na mađarizaciju, skupina studenata je na [[Trg bana Jelačića (Zagreb)|Jelačićevom trgu]] [[Spaljivanje mađarske zastave u Zagrebu 16. listopada 1895.|spalila mađarsku zastavu]], što je izazvalo novi val represije. Hrvatsko-srpski sukob pak kulminirao je [[10. kolovoza]] [[1902.]], kada su novine Srba u Hrvatskoj, zagrebački ''[[Srbobran (novine)|Srbobran]]'', prenijele tekst iz jednog beogradskog lista pod nazivom ''Do istrage vaše ili naše'', u kojem se nijekalo postojanje hrvatske nacije i prognozirao rezultat sukoba Hrvata i Srba, pozivajući na uništenje: {{citat|Ta se borba mora voditi do istrage naše ili vaše. Jedna stranka mora podleći. Da će to biti Hrvati, garantira nam njihova manjina, geografski položaj, okolnosti što žive svuda pomiješani sa Srbima i proces opće evolucije po kojem ideja srpstva znači napredak.<ref name="Bil31">[[#refbilandzic|Bilandžić]], 31.</ref>|N. Stojanović, 1902.}} Razjarene mase palile su [[Zastava Srbije|srpske zastave]] i razbijale srpske institucije, trgovine, radnje.<ref name="Bil31"/> Nezadovoljstvo protiv Khuenove mađarizacije je eruptiralo 1903., kada je Ugarski sabor odbio zahtjev za poboljšanje financijskih uvjeta u Hrvatskoj formulacijom kako Ugarska zapravo uzdržava Hrvatsku, iako je pola hrvatskih poreza odlazilo u blagajnu u Budimpešti. Početkom travnja dogodio se sukob vojske i seljaka koji su skinuli [[Zastava Mađarske|mađarsku zastavu]] sa željezničke postaje u [[Zaprešić]]u, prilikom čega je došlo do krvoprolića. Nakon toga neredi su zahvatili čitavu Hrvatsku. Napadani su posjedi i radnje [[mađaroni|mađarona]], protjerivani su mađarski činovnici, paljene su mađarske zastave i banove slike. Prosvjednici su se posebno okomili na simbol mađarizacije – željeznicu, režući brzojavne stupove i skidajući protuzakonite mađarske natpise. Pobuna je ugušena prijekim sudom i represijom, no [[Khuen Héderváry|Héderváry]] je konačno bio prisiljen odstupiti. === Politika novoga kursa=== {{glavni|Politika novoga kursa|Hrvatsko-srpska koalicija}} {{Dvostruka slika|lijevo|Fran Supilo 1907 Th. Mayerhofer.png|150|Teodor Pejačević.jpg|150|[[Frano Supilo]], vođa HSK do 1910.|[[Teodor Pejačević]], ban 1903. – 1907.}} [[Datoteka:Cuvaj karikatura.jpg|150px|minijatura|lijevo|Karikatura bana Cuvaja]] Ban [[Teodor Pejačević]] koji ga je naslijedio uspio je povratiti mir u zemlju, obećavši slobodu tiska i okupljanja. Mladi naraštaj hrvatskih političara, izvukavši pouke iz dotadašnjeg saveza Budimpešte i hrvatskih Srba, odlučio je pokušati pridobiti i jedne i druge "za hrvatsku stvar". [[Frano Supilo]] okupio je u [[Corpus separatum|Rijeci]] u listopadu 1905. 44 zastupnika saborske oporbe. Oni su ponudili podršku mađarskoj oporbi u borbi protiv austrijskih pritiska, ali zauzvrat su zatražili priključenje [[Markgrofovija Istra)|Istre]] i [[Kraljevina Dalmacija|Dalmacije]] Hrvatskoj i Slavoniji, reformu izbornog zakona, neovisnost sudstva i novu reviziju Nagodbe. Sve oporbene stranke u Hrvatskoj pristale su uz ovu [[Riječka rezolucija|Riječku rezoluciju]], osim [[frankovci|frankovaca]] i [[Hrvatska pučka seljačka stranka|HPSS-a]] [[Stjepan Radić|Stjepana Radića]]. Nakon što su hrvatski Srbi [[Zadarska rezolucija|Zadarskom rezolucijom]] podržali hrvatsku oporbu, stvorena je [[Hrvatsko-srpska koalicija]]. Politika HSK temeljila se na suradnji s Ugarskom, talijanaškim strankama u Dalmaciji te srpskima u Hrvatskoj i Slavoniji, jamčeći široke ustupke što se tiče srpske manjine u Hrvatskoj. Pejačević je s HSK sklopio sporazum te je HSK preuzela resore u Vladi. No, nakon žestokih sukoba Hrvata s Talijanima i Mađarima u Rijeci i donošenja [[Željeznička pragmatika|Željezničke pragmatike]] 1907., kojom je mađarska vlada htjela ozakoniti [[mađarski]] kao jedini službeni na željeznicama u Hrvatskoj, dolazi do sloma "[[politika novog kursa|politike novog kursa]]". Pejačević i članovi HSK dali su ostavku, a nakon kratkotrajnog banovanja [[Aleksandar Rakodczay|Rakodczayja]], banom je imenovan [[Pavao Rauch]]. Austrijska vlada poticala je protusrpsko raspoloženje u Hrvatskoj, a pokrenula je i montirane procese kako bi oslabila HSK, [[Veleizdajnički proces]] i [[Friedjungov proces]]. Na suđenju u Friedjungovom procesu je dokazano da su optužbe utemeljene na lažnim i krivotvorenim dokumentima, dok je među nekim okrivljenim Srbima u Veleizdajničkom procesu ipak bilo velikosrpskih agitatora i protudržavne djelatnosti.<ref>[[#refkolar|Kolar]], str. 136–138.</ref> Ban [[Pavao Rauch|Rauch]] bio je tada prisiljen napustiti položaj. Njegov nasljednik, [[Nikola Tomašić]], premda je prvo sklopio sporazum s HSK, nastavio je sukob s Koalicijom, želeći biti najvažniji politički čimbenik. Zbog prvotnog političkog oportunizma Koalicije iz nje je otišao [[Frano Supilo]]. Nakon neuspjeha svoje stranke na izborima i vala nezadovoljstva Tomašić je podnio ostavku. [[Datoteka:Trialistični_zemljevid_Beč_1905.jpg|mini|desno|Jedan od mnogih [[Trijalizam|trijalističkih]] Prijedloga za preustrojem carevine, kojem su težili mnogi hrvatski intelektualci. Henrik Hanau, Beč 1905.g.]] [[3. travnja]] [[1912.]] suspendiran je Ustav u Trojednoj Kraljevini, a ban [[Slavko Cuvaj]] imenovan je kraljevskim povjerenikom i dobiva gotovo diktatorske ovlasti, cenzurirajući tisak i ograničavajući politički život. U to doba pojavljuje se pokret projugoslavenske mladeži, potaknute i srpskim širenjem u [[Balkanski ratovi|Balkanskim ratovima]], koja pribjegava i terorističkim metodama.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.zarez.hr/clanci/hrvatska-je-stupila-u-europu |title=Neven Jovanović, Hrvatska je stupila u Europu: Noga filologa, Zrez, br. 200., 23. Veljače 2007. |access-date=25. svibnja 2013. |archive-date=4. ožujka 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304212103/http://www.zarez.hr/clanci/hrvatska-je-stupila-u-europu |url-status=dead }}</ref> Zaredali su prosvjedi, štrajkovi i nemiri. Na Cuvaja je dvaput pokušan [[Atentati na bana Cuvaja|atentat]]. Zbog narodnog nezadovoljstva, ban je već krajem iste godine prisiljen na odstup, a [[30. studenoga]] [[1913.]] povučene su i posebne ovlasti dodijeljene banu. Imenovanjem [[Ivan Skerlecz|Ivana Skerlecza]] banom došlo je do dogovora HSK i ugarske vlade te je u zemlju vraćeno ustavno stanje i normalan politički život, no mađarski se u praksi i dalje koristio na željeznicama. I na Skerlecza je pokušan [[Atentat na bana Škrleca|atentat]]. Na [[Izbori za Hrvatsko-slavonsko-dalmatinski sabor 1913.|općim izborima 1913.]] ponovno pobjeđuje [[Hrvatsko-srpska koalicija]], dok je vladina stranka dobila tek 10 mjesta. Bez razočaranog Supila, HSK je vodila oportunističku politiku. Najveći skandal bio je Zakon o izvlaštenju morske obale iz ožujka 1914., kojim je ugarska vlada trebala dobiti pravo upravljanja cjelokupnim obalnim pojasom. === Prvi svjetski rat === {{Glavni|Hrvatska u Prvom svjetskom ratu}} [[Datoteka:Hrvatska Država 29.10.1918.jpg|mini|desno|250px|''"[[Hrvatska država (Zagreb)|Hrvatska Država]]"'', glasilo [[Starčevićeva stranka prava|Starčevićeve stranke prava]], javlja o raskidu svih veza Hrvatske i Austro-Ugarske]] Prvi svjetski rat prekinuo je nastojanja oko dobivanja veće samostalnosti unutar Austro-Ugarske. Hrvatski se političari tijekom rata dijele između [[Hrvatsko-srpska koalicija|Hrvatsko-srpske koalicije]] te Radićeve [[HPSS|Hrvatske pučke seljačke stranke]] i frankovaca koji su činili oporbu. Koalicija je načelno podupirala [[Kraljevina Jugoslavija|južnoslavensku državnu zajednicu]], ali je do samog kraja oportuno bila uz ugarsku vladu, dok se oporba zalagala za [[trijalizam]]. Dio hrvatskih političara i kulturnih djelatnika odlazi u emigraciju, gdje stvaraju [[Jugoslavenski odbor]] koji je [[20. srpnja]] [[1917.]] sklopio [[Krfska deklaracija|Krfsku deklaraciju]] s vladom [[Kraljevina Srbija|Kraljevine Srbije]]. U Hrvatskoj je stanje bilo iznimno teško, izbili su glad i oskudica, a veliki broj poginulih i ranjenih vojnika značajno je utjecao na gospodarstvo. Sabor je proglasio nezavisnost Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije [[29. listopada]] [[1918.]], raskidajući sve državnopravne veze s Austrijom i Ugarskom te istovremeno pristupajući novoosnovanoj [[Država Slovenaca, Hrvata i Srba|Državi Slovenaca, Hrvata i Srba]]. Tom je prilikom došla do izražaja pravna pripadnost Dalmacije i Rijeke Trojednici. Naime, Hrvatski je sabor razriješio ne samo državnopravne veze s Austro-Ugarskom Kraljevine Hrvatske i Slavonije, nego i Dalmacije i Rijeke, iako nad njima zapravo nije imao formalnu vlast. Formalno, banovi Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije bit će imenovani do [[1921.]], a županije su se očuvale sve do 1922. == Institucije == [[Datoteka:Pavao Rauch and dignitaries in Zagreb.JPG|mini|250px|Ban [[Pavao Rauch]] i članovi [[Zemaljska vlada Hrvatske, Slavonije i Dalmacije|Vlade]] na Trgu sv. Marka u Zagrebu]] Zakonodavnu vlast u Trojednici obavljao je Sabor,<ref name="uređenje sabora"/> dok je izvršna kraljevska vlast bila predana hrvatskoj vladi<ref name="najviši reškript"/> na čelu s banom. Mažuranićevim reformama sudstvo je značajno depolitizirano te je zadobilo autonomiju. === Vlada === [[Zemaljska vlada Hrvatske, Slavonije i Dalmacije|Zemaljska Hrvatsko-slavonsko-dalmatinska vlada]] (službeno: ''Kraljevska hrvatsko-slavonsko-dalmatinska zemaljska vlada'', sukladno Zakonskom članku II.<ref name="najviši reškript">[http://alex.onb.ac.at/cgi-content/alex?aid=lks&datum=18690304&seite=00000007 Najviši reškript, kojim se potvrdjuje zakonski članak ob ustrojstvu autonomne hrvatsko-slavonsko-dalmatinske zemaljske vlade (1869)], Sbornik zakona i naredabah valjanih za kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju za god. 1869. komad I. – VIII., str. 8–12.</ref> iz 1869. Sabora Kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije) imala je tri odjela (ministarstva): odjel za unutarnje poslove, odjel za bogoštovlje i nastavu te odjel za pravosuđe. Četvrti odjel, odjel za narodno gospodarstvo, osnovao je [[1914.]] [[podban]] [[Vinko Krišković]].<ref name="vk"/> Iako gospodarstvo po [[Hrvatsko-ugarska nagodba|hrvatsko-ugarskoj nagodbi]] nije bilo u nadležnosti hrvatske vlade, već zajedničko, ispravno uvidjevši da bez gospodarske samostalnosti nema napretka, podban Krišković je odlučio 'na mala vrata' početi s kreiranjem nacionalne gospodarske politike. Zemaljska vlada imala je u svom sklopu i pomoćne urede: Predsjednički ured (Prezidijal), Zemaljsku blagajnu,<ref>[http://alex.onb.ac.at/cgi-content/alex?aid=lks&datum=18710304&seite=00000075 Zakonski članak XIX. 1870. sabora kraljevinah Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, ob ustrojstvu kraljevske hrvatsko-slavonske zemaljske blagajne], Sbornik zakona i naredabah valjanih za kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju za god. 1871. komad I–XXV., str. 75–76.</ref> Računarski ured, [[Državni zavod za statistiku|Statistički ured]],<ref name="DZS"/> [[Hrvatski državni arhiv|Zemaljski arhiv]]<ref>[http://alex.onb.ac.at/cgi-content/alex?aid=lks&datum=18700304&seite=00000310 Zakonski članak VII. 1870. sabora kraljevinah Dalmacije; Hrvatske i Slavonije, ob uredjenju zemaljskoga arkiva istih kraljevinah. (Sankcioniran 12. Rujna 1870. Proglašen u saboru istih kraljevinah 14. Studenoga 1870.)], Sbornik zakona i naredabah valjanih za kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju za god. 1870. komad I–XVII., str. 310–311.</ref> i [[Hrvatsko-slavonsko oružništvo|Zemaljsko-oružničko zapovjedništvo]]. ==== Ban ==== {{Glavni|Hrvatski ban|Hrvatska i Slavonija#Banovi|l2=Popis banova 1868. – 1918.}} Na čelu vlade stajao je [[ban]], odgovoran Saboru.<ref>[http://alex.onb.ac.at/cgi-content/alex?aid=lks&datum=18690304&seite=00000007 Najviši reškript, kojim se potvrdjuje zakonski članak ob ustrojstvu autonomne hrvatsko-slavonsko-dalmatinske zemaljske vlade (1869)]{{citat|§. 9. Ban, stojeći na čelu zemaljske vlade (§. 5.), odgovoran je saboru zemaljskomu za ustavnost i zakonitost vladarskih aktah, spadajućih u svoje područje i zvaničnih djelah svojih. Ova odgovornost kao i sastav sudišta, koje će suditi ob obtužbi Bana, dotično njegovoga zamienika, i postupak pred tim sudištem odrediti će se posebnim zakonom.|, Sbornik zakona i naredabah valjanih za kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju za god. 1874. komad I.–VIII., str. 10.}}</ref> Po ustavu on nije smio biti djelatna vojna osoba, što je odražavalo mađarski strah od aktivne vojne uloge koju je igrao [[ban Jelačić]]. Bana je imenovao kralj<ref>[http://alex.onb.ac.at/cgi-content/alex?aid=lks&datum=1868&page=134&size=45 Hrvatsko-ugarska nagodba]{{citat| §. 51. Bana kraljevinah Dalmacije, Hrvatske i Slavonije imenuje Nj. c. i kr. apošt. Veličanstvo na priedlog i uz premapodpis zajedničkoga kr. ugarskoga ministarskoga predsjednika. §. 52. Gradjansko dostojanstvo bana odlučuje se za buduće od dostojanstva vojničkoga, pa se pravilom ustanovljuje, da odsele vojnička osoba ne može imati ikakva upliva na gradjanske poslove u kraljevinah Dalmaciji, Hrvatskoj i Slavoniji.| Sbornik zakona i naredabah valjanih za kraljevine Hrvatsku i Slavoniju za god. 1868. (Komad I.–VI., br. 1–19.)}}</ref> na prijedlog [[Zemlje Krune sv. Stjepana|ugarsko-hrvatskog]] ministra predsjednika ([[premijer]]a), što je u mnogome ograničilo hrvatsku autonomiju. Nadalje, nije postojao institut izglasavanja nepovjerenja banu ili vladi u saboru.<ref name="hod22"/> Ban je i po nagodbi zadržao ranije počasti i dostojanstva,<ref>[http://alex.onb.ac.at/cgi-content/alex?aid=lks&datum=1868&page=134&size=45 Hrvatsko-ugarska nagodba]{{citat| §. 53. Banu gradjanskoga stališta bit će i od sada naslov: Ban kraljevinah Dalmacije, Hrvatske i Slavonije i časti banskoj pripadati će sva ona prijašnja preimućtva i dostojanstva, koja se slažu s njegovim novim položajem. Po tome i nadalje ostaje članom kuće velikašah zajedničkoga sabora.| Sbornik zakona i naredabah valjanih za kraljevine Hrvatsku i Slavoniju za god. 1868. (Komad I.–VI., br. 19.)}}</ref> te je po vlastitom pravu bio član Doma velikaša zajedničkog sabora i treći po rangu dostojanstvenik [[Zemlje Krune sv. Stjepana|Zemalja krune Sv. Stjepana]] kao jedan od stjegonoša kraljevstva (barones regni),<ref>Državni vodič A.-U. Monarhije [http://alex.onb.ac.at/cgi-content/alex?aid=shb&datum=1876&page=796&size=45 Staatshandbuch 1876]: Königreich Ungarn und die damit verbundenen Teile; Barones Regni (Bannererren) str. 635.</ref> nakon [[palatin]]a (nadvornika)<ref>od 1867. palatin se više neće imenovat, jer ovlasti preuzima odgovorno ugarsko ministarstvo [http://alex.onb.ac.at/cgi-content/alex?aid=lks&datum=1869&page=36&size=45 Zakonski članak (VII. 1867.) O preinaci onih naredabah članka 3. zakonah god. 1847./8., što se na dielokrug nadvornika kao kralj. namiestnika odnose i o odgodi izbora nadvornika] Sbornik zakona i naredabah valjanih za kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju za 1869. god. komad I.–VIII., br. 1.–18., str. 14.</ref> i suca kraljevstva (judex curiae regiae). Po položaju ban zajedno s palatinom i sucem kraljevstva sudjeluje u krunidbi novog kralja,<ref>[https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=282834 László Heka; USTAVNOPRAVNO PITANJE KRUNIDBE U HRVATSKO-UGARSKOM PRAVU (U POVODU 150. OBLJETNICE KRUNIDBE FRANJE JOSIPA I. ZA KRALJA UGARSKE I HRVATSKE)]{{citat| Krunidbeni obred nije bio propisan zakonom, nego se odvijao prema običajnom pravu i u njemu su sudjelovala tri najviša državna dužnosnika (prema Tripartitumu to su bili po redu: palatin, državni sudac i hrvatski ban) te dvorski peharnik. Kralj bi najprije kleknuo pred oltar i dotičući Evanđelje položio crkvenu zakletvu pravednosti i mira (iuramentum iustitiae et pacis). Nakon toga bi ga ugarski primas pomazao i ogrnuo plaštem sv. Stjepana, a potom je uslijedila krunidbena misa i sam čin krunidbe, kada je ostrogonski nadbiskup stavio novome kralju (od 1687. zajedno s palatinom) krunu sv. Stjepana na glavu. Palatin bi nakon toga prvi uzviknuo: Živio okrunjeni ugarski kralj!, a zatim je dvorski sudac (iudex curiae) novome kralju predao žezlo, hrvatski ban državnu jabuku, a vrhovni dvorski peharnik mač svetoga Stjepana (to su uz krunu bila tri simbola vlasti)| Pravni vjesnik : časopis za pravne i društvene znanosti Pravnog fakulteta Sveučilišta J.J. Strossmayera u Osijeku, Vol. 33. No. 3–4 Prosinac 2017. str. 73.}}</ref> činu koji nije imao ceremonijalan, već ustavnopravni značaj.<ref>[https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=282834 László Heka; USTAVNOPRAVNO PITANJE KRUNIDBE U HRVATSKO-UGARSKOM PRAVU ]{{citat| Ustavnopravni karakter krunidbe očitovao se u tome što su prisega i krunidbena zavjernica smatrane ugovorom između naroda i vladara jer je naime, kralja prije krunidbe diaeta “izabrala”, ili mu je odredila izborne i krunidbene uvjete, a zatim je on prisegnuo i izdavanjem zavjernice potvrdio da će se istih pridržavati. Slijedom toga, u slučaju kraljeva kršenja prisege, narod je stekao pravo zatražiti njegovo odstupanje. Krunidbeni uvjeti redovito su se odnosili na poštovanje Zlatne bule, a poslije Tripartita, Pragmatičke sankcije i svih staleških povlastica, odnosno teritorijalne cjelovitosti ugarsko-hrvatskog kraljevstva itd. Stoga je diploma inaugurale, koja se od Vladislava I. izdavala pri krunidbi (ali prije samoga čina) imala karakter ustava.| Pravni vjesnik: časopis za pravne i društvene znanosti Pravnog fakulteta Sveučilišta J.J. Strossmayera u Osijeku, Vol. 33. No. 3–4. 2017. str. 73.}}</ref> Njegov zamjenik, [[podban]], uz dužnost zamjenika bana obično je bio i predstojnik odjela unutarnjih poslova Zemaljske vlade. === Sabor<ref name="uređenje sabora">[http://alex.onb.ac.at/cgi-content/alex?aid=lks&datum=1870&page=305&size=45=== Zakonski članak II. 1870. Sabora kraljevinah Dalmacije, Hrvatske i Slavonije, ob uredjenju sabora istih kraljevinah.], Sbornik zakona i naredabah valjanih za kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju za god. 1870. komad I–XVII., str. 283–286.</ref>=== [[Datoteka:Portraiti iz hrvatskog sabora (serija prva) 1907 Hrvatska smotra.png|180px|minijatura|desno|Karikature zastupnika Hrvatskog sabora 1907.]] {{multiple image | align = left | direction = vertical | header = | width = 200 | image1 = Sabor_1914.jpg | caption1 = Sjednica Sabora | image2 = Markov trg 1914.jpg | caption2 = Grof [[István Tisza|Tisza]] ulazi u sabornicu s [[Ivan Skerlecz|banom Skerleczom]] i [[Ministar za Hrvatsku i Slavoniju|ministrom za Hrvatsku]], [[Teodor Pejačević|grofom Pejačevićem]], [[1914.]] }} Zakonodavnu vlast u autonomnim poslovima obavljao je [[Sabor]]<ref name="uređenje sabora"/> Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije. Pravo inicijative podjednako je pripadalo je kruni, zastupanoj po kraljevskoj zemaljskoj vladi i saboru. Zakonski tekst utvrđivao je isključivo Sabor.<ref name="hod22">[[#refhodimir|Sirotković]], 22.</ref> Kad je zakonska osnova bila prihvaćena u svim čitanjima, ona se dostavljala banu da on redovnim putem zatraži potpis vladara.<ref name="hod22"/> [[Ban]] nije imao pravo zadržati zakonsku osnovu niti ju vraćati Saboru tražeći njezine dopune i ispravke, jer on nije bio zakonodavni čimbenik, pa mu i nije pripadalo [[veto|pravo veta]]. Svaki zakon što ga je potpisao vladar morao je supotpisati ban kao čelnik Zemaljske Vlade te uz njega i [[Hrvatsko-slavonsko-dalmatinski ministar bez lisnice|hrvatski ministar]]. Time bi zakon bio sankcioniran i inartikuliran te bi postajao tzv. "zakonski članak".<ref name="hod22"/> Sabor je donosio i [[proračun]], kontrolirao upravu (postavljanjem interpelacija, primanjem pritužbi i molbi), donosio je rezolucije, te se mogao putem tzv. adrese izravno obratiti kralju – što se u ustavnoj praksi Kraljevine Hrvatske i Slavonije često koristilo.<ref>[[#refhodimir|Sirotković]], 28.</ref> Sabornica na [[Trg svetog Marka (Zagreb)|Trgu sv. Marka]] značajno je pregrađena i dograđena [[1907.]] Sabor je prvo imao 67 izabranih narodnih zastupnika,<ref>[http://alex.onb.ac.at/cgi-content/alex?aid=lks&datum=1870&page=305&size=45=== Zakonski članak II. 1870. Sabora kraljevinah Dalmacije, Hrvatske i Slavonije, ob uredjenju sabora istih kraljevinah.]{{citat| §. 5. Sabor sastoji iz pozvanikah banskih sa virilnim glasom, i iz 67 zastupnikah narodnih. .. O narodnih zastupnicih govori zakon o izbornomu redu.|, Sbornik zakona i naredabah valjanih za kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju za god. 1870. komad I–XVII., str. 284.}}</ref> nakon čega je 1888. broj izabranih narodnih zastupnika povišen na 90,<ref name="sabor 1888">[http://alex.onb.ac.at/cgi-content/alex?aid=lks&datum=1888&size=45&page=669 Zakon, kojim se preinačuju nekoje ustanove zakonskoga članka II. 1870. ob uredjenju sabora kraljevinah Hrvatske, Slavonije i Dalmacije], Sbornik zakona i naredabah valjanih za kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju za god. 1888. str. 641–643.</ref> te do 44 [[virilist]]a,<ref name="sabor 1888"/><ref>[http://alex.onb.ac.at/cgi-content/alex?aid=lks&datum=1870&page=305&size=45=== Zakonski članak II. 1870. Sabora kraljevinah Dalmacije, Hrvatske i Slavonije, ob uredjenju sabora istih kraljevinah.]{{citat| §. 5. Sabor sastoji iz pozvanikah banskih sa virilnim glasom, i iz 67 zastupnikah narodnih. Virilni glas u saboru imadu: a) nadbiskup zagrebački, metropolita doljnjo-karlovački, diecezanski biskupi, [[Vranski priorat|prior vranski]], službujući pravi veliki župani, upravitelji županijah i župan turopoljski. b) Svaki knez, grof ili barun, koji je sam, ili kojega su predji do sada pravo osobnoga glasa na saboru uživali; ili koji je kao indigena u hrvatsko-ugarski zakonik unešen, ako je u zemlji rodjen; ili nastanjen; ili tamo kao nadležan; samostalan, 24. godinu navršio, ako nije pod skrbničtvom ili stečajem, ako ne stoji u posebnoj iztragi, niti je osudjen radi zločina ili kaznjivoga djela počinjenoga iz koristoljubja, te ako osim toga posjeduje u Hrvatskoj ili Slavoniji na svoje ime u gruntovnici upisano takovo imanje, s kojim je jurisdikcija do godine 1848. skopčana bila. O narodnih zastupnicih govori zakon o izbornomu redu.|, Sbornik zakona i naredabah valjanih za kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju za god. 1870. komad I–XVII., str. 284.}}</ref> nebiranih uglednika, koji su imali pravo prisustvovati sjednicama i glasati (katolički i pravoslavni [[biskup]]i, [[Vranski priorat|vranski prior]]<ref>priorat [[Suvereni viteški malteški red|malteškog viteškog reda]], naslovnu titulu priora nosi [[Prepozit|prepošt]] [[Kaptol zagrebački|zagrebačkog kaptola]]; vidi: [https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=250868 Marko Vulesica: Vranski priorat], Rostra : časopis studenata povijesti Sveučilišta u Zadru, Vol. 3. No. 3. Svibanj 2010. str. 9–18.</ref> [[Hrvatsko-slavonske županije|veliki župani]], župan turopoljski,<ref>[http://alex.onb.ac.at/cgi-content/alex?aid=lks&datum=1895&page=234&size=45 Zakon o uređenju Plemenite Općine Turopoljske 1895.]{{citat| §. 10. Na čelu plemenite općine turopoljske stoji župan (§. 5. zak. čl. II. god. 1870. o uredjenju sabora kraljevinah Hrvatske, Slavonije i Dalmacije), kojega bira izmedju članovah zastupstvo pod slovom b) §. 8., koji su plemićkoga staleža, ukupno zastupstvo općine u svojoj skupštini na vrieme od deset godinah. Osim toga župan plemenite općine turopoljske treba da ima svojstva propisana §. 10. zak. čl. II. god. 1870. za zastupnike naroda. ..|Sbornik zakonah i naredabah valjanih za kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju, 1886 (I–XVII.) str. 270–281., Zagreb 1887.}}</ref> kao i članovi [[Knez|kneževskih]], [[grof]]ovskih, [[barun]]skih obitelji)<ref>zadnji popis obitelji s virilnim glasom [http://alex.onb.ac.at/cgi-content/alexaid=lks&datum=1891&page=153&size=45 Zakon o provedbi §. 10. zakona od 29. rujna 1888., kojim se preinačuju nekoje ustanove zak. čl. II. 1870. ob uredjenju sabora kraljevinah Hrvatske, Slavonije i Dalmacije]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}{{citat| §. 1. Imenik onih kneževskih, grofovskih i barunskih obiteljih, kojim su članovi dosele uživali pravo glasa na saboru, uzakonjuje se na osnovu §. 10. zakona od 29. rujna 1888., kojim se preinačuju nekoje ustanove zak. čl. II. 1870. ob uredjenju sabora kraljevinah Hrvatske, Slavonije i Dalmacije ovako: I. Knezovi: 1. [[Batthyány|Batthyány-Stratmann]]; 2. Odeschalchi. II. Grofovi: 3. [[Bombelles]]; 4. Chotek; 5. [[Drašković|Draskovich]]; 6. [[Eltz|Eltz-Kempenih]]; 7. [[Erdődy]]; 8. Jankovich; 9. Karácsony; 10. [[Keglevići|Keglevich]]; 11. Khuen-Belasi; 12. Nugent; 13. [[Oršići|Orsich]]; 14. Pallfy; 15. [[Pejačevići|Pejacsevich]]. III. Baruni: 16. Edelsheim Gyulai; 17. [[Inkey]]; 18. [[Jelačići (plemstvo)|Jellachich]]; 19. Kavanagh-Ballyane; 20. [[Kulmer]]; 21. Ottenfels-Gschwind; 22. Rauch.|, Sbornik zakonah i naredabah valjanih za kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju, 1891 (I–XVIII.) str. 123–125., Zagreb 1891.}}</ref> Međutim, velika većina [[virilist]]a nije sudjelovala u radu sabora. Sabor je otvarao osobno [[Habsburg|kralj]] ili od kralja "za taj čin napose imenovan namjesnik".<ref>[http://alex.onb.ac.at/cgi-content/alex?aid=lks&datum=1870&page=305&size=45=== Zakonski članak II. 1870. Sabora kraljevinah Dalmacije, Hrvatske i Slavonije, ob uredjenju sabora istih kraljevinah.]{{citat| §. 5. Sabor otvara i zatvara Njegovo Veličanstvo kralj ili Njegov za taj čin napose imenovani namjestnik; predsjeda mu pako po saboru izabrani predsjednik ili jedan od dvajuh saborskih podpredsjednikah.|, Sbornik zakona i naredabah valjanih za kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju za god. 1870. komad I–XVII., str. 284–285.}}</ref> To je po pravilu bio ban. Ovime se htjelo istaknuti poseban državnopravni položaj Hrvatskog sabora. U drugim parlamentima [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] (osim [[Kraljevina Ugarska u dvojnoj monarhiji|mađarskog]] i [[Carevinsko vijeće|austrijskog]]) nije bilo takvog zakona na temelju kojega bi kralj morao otvoriti sabor.<ref name="hod23">[[#refhodimir|Sirotković]], 23.</ref> Kralj je uvijek mogao svojim reskriptom raspustiti sabor, no istovremeno je morao i raspisati nove izbore te se novi sabor morao sastati najkasnije tri mjeseca nakon raspuštanja.<ref>[http://alex.onb.ac.at/cgi-content/alex?aid=lks&datum=1870&page=305&size=45=== Zakonski članak II. 1870. Sabora kraljevinah Dalmacije, Hrvatske i Slavonije, ob uredjenju sabora istih kraljevinah.]{{citat| §. 3. Zasjedanje sabora zaključuje Njegovo Veličanstvo kralj, komu pripada sabor odgoditi, a i razpustiti ga prije izmaka zakonarske periode, ali onda valja da se razpišu odmah novi izbori, i da se drugi sabor sastane najkrasnije tri mjeseca nakon razpusta prijašnjega.|, Sbornik zakona i naredabah valjanih za kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju za god. 1870. komad I–XVII., str. 284.}}</ref> Zabilježen je niz primjera zloupotrebe ove vladareve ustavne ovlasti u svrhu političkog pritiska.<ref name="hod23"/> Mandat sabora je trajao 3 godine, a na čelu sabora su bili predsjednik i 2 potpredsjednika koje bi zastupnici birali između sebe. Zastupnici bi svake godine birali i saborskog bilježnika i rednika. Za konstituiranje sabora je bila potrebna nadpolovična većina verificiranih članova. Iako Sabor nije imao mogućnost izglasati nepovjerenje banu ili vladi, mogao je bana "staviti pod optužbu" za kršenje zakona ili nagodbe, u tom slučaju sudio bi mu poseban Kraljevinski sud sastavljen od 12 sudaca [[Stol sedmorice|Stola sedmorice]], predsjednika i prisjednika [[Banski stol|Banskog stola]] i drugih sudova (Kraljevskog sudbenog stola u Zagrebu i Kraljevskog sudbenog stola u Osijeku, pri čemu bi suci nižih sudova bili članovi samo ako ne bi bilo dovoljno članova – sudaca Stola sedmorice) i 12 pravnika koje bi izabrao Sabor i koji nisi bili zastupnici (u praksi takav se slučaj nije dogodio). Oporba je češće znala svojim aktivnostima u Saboru uzburkati široke mase, postati tumač njihovih političkih i socijalnih zahtjeva te je tako bila legalni odušak javnog mnijenja u borbi protiv tuđinskog sustava izvršne vlasti.<ref>[[#refhodimir|Sirotković]], 29.</ref> Svojim manje-više normalnim djelovanjem te pogotovo slobodom govora tijekom čitavog Prvog svjetskog rata (imajući u vidu ratne prilike) bio je rijetka iznimka u Monarhiji. === Zajedničke institucije === [[Datoteka:Pécs Postapalota Címer.jpg|180px|minijatura|desno|Zajednički grb u Budimpešti]] [[Hrvatski sabor]] birao je 40 svojih zastupnika u zajednički [[hrvatsko-ugarski sabor]], uz još tri u dom velikaša (gornji dom) zajedničkog sabora. No, kako oni nisu imali mogućnost [[Veto|veta]], redovno su bili preglasavani. U zajedničkom saboru mogli su govoriti na hrvatskom jeziku, što se rijetko koristilo. Od 1868. do 1906. zastupnici Hrvatske i Slavonije govore na hrvatskom jeziku u ugarsko-hrvatskom saboru održali su svega dva puta, što se promijenilo nastupom politike novog kursa te su otad počeli gotovo isključivo govoriti hrvatskim.<ref>[https://books.google.com/books?id=xm9BAQAAMAAJ&hl=hr Govori hrvatskih delegata izrečeni u zajedničkom saboru u Budimpešti prigodom rasprave zakonske osnove u pragmatici željezničara: po stenografskom zapisniku], Tisak i nakl. Dioničke tiskare, Zagreb, 1907.; str. I.</ref> Tijekom obnova financijske nagodbe s ugarskom stranom hrvatski sabor je birao posebni pregovarački odbor, [[Hrvatska regnikolarna deputacija|Hrvatsku regnikolarnu deputaciju]]. U [[budimpešta]]nskoj vladi Hrvatska je bila zastupljena preko [[Hrvatsko-slavonsko-dalmatinski ministar bez lisnice|hrvatsko-slavonsko-dalmatinskog ministra bez lisnice]] (ili ''hrvatskog ministra''). Taj institut je predstavljao novost u ustavnopravnoj povijesti državne zajednice Hrvatske i Ugarske. Hrvatski ministar je bio član zajedničke vlade koji je za svoj rad odgovarao ministru predsjedniku (a ne Hrvatskom saboru) i predstavljao je poveznicu između kralja i [[Zemaljska vlada Hrvatske, Slavonije i Dalmacije|zemaljske vlade]] u Zagrebu. Na zajedničke, [[Austro-Ugarska|austro-ugarske]] poslove (vanjska politika, vojska i [[monetarna politika]]), o kojima su odlučivala izaslanstva izabrana posebno s austrijske, a posebno s ugarske strane, Kraljevina Hrvatska i Slavonija mogla je utjecati kroz četiri člana izaslanstva Hrvatskoga sabora u ugarskoj delegaciji, izabrana iz redova zastupnika koje je [[Hrvatski sabor]] imenovao u zajednički sabor.<ref name="hun"/> === Izbori === [[Datoteka:A báni palota 1895 Dunky.png|200px|minijatura|desno|Banski dvori, 1895.]] Izbori za sabor održani su 1871., 1872., 1875., 1878., 1881., 1883., [[Izbori za Hrvatsko-slavonsko-dalmatinski sabor 1884.|1884.]], [[Izbori za Hrvatsko-slavonsko-dalmatinski sabor 1887.|1887.]], [[Izbori za Hrvatsko-slavonsko-dalmatinski sabor 1892.|1892.]], [[Izbori za Hrvatsko-slavonsko-dalmatinski sabor 1897.|1897.]], [[Izbori za Hrvatsko-slavonsko-dalmatinski sabor 1901.|1901.]], [[Izbori za Hrvatsko-slavonsko-dalmatinski sabor 1906.|1906.]], [[Izbori za Hrvatsko-slavonsko-dalmatinski sabor 1908.|1908.]] i [[Izbori za Hrvatsko-slavonsko-dalmatinski sabor 1910.|1910.]], [[Izbori za Hrvatsko-slavonsko-dalmatinski sabor 1911.|1911.]] i [[Izbori za Hrvatsko-slavonsko-dalmatinski sabor 1913.|1913.]]<ref name="izbori"/> Pravo glasa bilo je dano muškarcima starijima od 24 godine te dodatno ograničeno obrazovnim, a kasnije imovinskim cenzusom – količinom plaćenog poreza. Sveukupno, Kraljevina Hrvatska i Slavonija imala je na prijelazu stoljeća oko 50.000 upisanih izbornika na 2,350.000 stanovnika, to jest oko 2 % stanovnika Hrvatske i Slavonije.<ref name="izbori"/> Izbornom [[Nikola Tomašić|Tomašićevom]] reformom iz 1910. broj izbornika raste na nešto više od 190.000 građana ili na 8,8 % cjelokupnoga pučanstva.<ref name="izbori"/> U Zagrebu je postotak građanstva koje je imalo pravo glasa narastao s 5 % na 7 %.<ref name="izbori">[https://hrcak.srce.hr/clanak/24649 Ines Sabotič, Stjepan Matković:Saborski izbori i zagrebačka izborna tijela na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće, Društvena istraživanja, Vol. 1.4 No. 1–2. (75–76) Travanj 2005.]</ref> Hrvatska i Slavonija bila je podijeljena na 90 izbornih kotara, no kako je [[Corpus separatum|Rijeka]] odbijala slati svoja dva zastupnika u Sabor, birano je 88 zastupnika. Izborni kotari nisu bili ujednačeni po stanovništvu, već je postojala značajna neravnoteža u glasovima. [[Izborni sustav]] je bio većinski, a ne razmjerni: kandidat koji je dobio najviše glasova u pojedinom kotaru osvojio bi zastupničko mjesto. To je ponekad dovodilo do velikog nesrazmjera između broja osvojenih glasova na razini Kraljevine i osvojenog broja mandata. Tako je, primjerice, na [[Izbori za Hrvatsko-slavonsko-dalmatinski sabor 1913.|izborima 1913.]] [[Hrvatska pučka seljačka stranka]] s 12.917 glasova u Hrvatskoj i Slavoniji dobila tek 3, a [[Srpska samostalna stranka]] s 11.704 glasača čak 17 zastupničkih mandata.<ref name="bulic">Ivan Bulić, Politika Hrvatsko-srpske koalicije uoči Prvoga svjetskog rata 1907. – 1913. ČSP, br. 2., 415–453. (2012)</ref> Zastupnici Mišćević, [[Svetozar Pribićević|Pribićević]], Krajnović i [[Bude Budisavljević|Budisavljević]] – njih četvorica – zajedno su dobili 1062 glasa, što im je omogućilo četiri saborska mandata, za razliku od pravaša M. Uroića, koji je osvojio 1.138 glasova u svom kotaru, ali ipak nije osvojio mandat.<ref name="bulic"/> Dana [[19. prosinca]] [[1917.]] Sabor je donio novi izborni zakon kojim je uvedeno opće izravno i tajno pravo glasa, no zbog raspada države zakon nije primijenjen.<ref name="lzmk"/><ref>[[#refbilandzic|Bilandžić]], 44.</ref> == Društvo == === Obrazovanje === [[Datoteka:Literacy in Austria-Hungary (1880).JPG|desno|mini|250px|[[Pismenost]] u Austro-Ugarskoj 1880. [[Vojna krajina]], s iznimno velikom nepismenošću, tada još nije bila potpuno uključena u Hrvatsku i Slavoniju.]] [[Datoteka:Kuno Waidmann- Muška učiteljska škola, Medulićeva 33, Zagreb (1891.-92.).jpg|desno|mini|250px|Zgrada Muške učiteljske škole u Zagrebu, izgrađena 1892.]] Školstvo je u Hrvatskoj bilo potpuno u nadležnosti [[Zemaljska vlada Hrvatske, Slavonije i Dalmacije|Vlade]] i Sabora. U [[Ivan Mažuranić|Mažuranićevo]] vrijeme školstvo je sekularizirano i unaprijeđeno, a uspostavljena je bolja mreža javnih škola. Značajni napredak dogodio se zalaganjem [[Izidor Kršnjavi|Izidora Kršnjavija]], koji je za vrijeme [[Khuen Héderváry|Khuen]]ovog banovanja bio odjelni predstojnik za nastavu u [[Zemaljska vlada Hrvatske, Slavonije i Dalmacije|zemaljskoj vladi]] (ministar obrazovanja). Koncem godine 1883./84. bilo je u kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji 1.227 pučkih osnovnih škola (1163 s nastavom na hrvatskom) s 1.750 učitelja.<ref name="214po">[[#refpolic|Polić]], str. 214.</ref> Djece školske dobi bilo je 188.443, a stvarno je pučku školu polazilo njih 109.665 (58 %).<ref name="214po"/> Djelovalo je i dvadesetak srednjih, trgovačkih i zanatskih škola.<ref name="214po"/> 1888. donesen je u Saboru novi školski zakon, kojim su uspostavljene učiteljske škole i propisana pravila za izobrazbu nastavnika, a u pučke škole je uvedena i tjelovježba (gimnastika).<ref name="215po">[[#refpolic|Polić]], str. 215.</ref> 1892. osnovan je i prvi ženski licej u Zagrebu, a u sljedećim godina broj škola za djevojke i mješovitih škola brzo je rastao.<ref name="215po"/> 1891. osnovan je i zemaljski zavod za gluhonijeme u Zagrebu,<ref>[[#refpolic|Polić]], str. 218.</ref> a ustrojen je i zavod za slijepu djecu. Tijekom 1890-ih osnovano je više srednjih, zanatskih, trgovačkih i šegrtskih škola, kao i [[gimnazija]]. [[Zemaljska vlada Hrvatske, Slavonije i Dalmacije|Kr. zemaljska hrvatska vlada]] donijela je [[1894.]] odluku o obnovi starih i gradnji novih škola, njih ukupno 164.<ref>[[#refpolic|Polić]], str. 216.</ref> [[Zemaljska vlada Hrvatske, Slavonije i Dalmacije|Zemaljska vlada]] je prosječno izdvajala oko 2,000.000 [[forinta|forinti]] godišnje za školstvo<ref name="Polić, str. 217">[[#refpolic|Polić]], str. 217.</ref> (otprilike 10 % svog proračuna).<ref>[[#reffrank|Frank]], str. 6.</ref> Mreža škola je postupno rasla, tako da je već [[1898.]] bilo 1.360 škola s 2.361 učiteljem.<ref name="Polić, str. 217"/> 1910. nepismenost je iznosila 46,2 %, za muškarce 38,2 %, a za žene 53,7 %.<ref>[[#Biondich|Biondich 2000]], p. 16</ref> Godine [[1874.]] otvoreno je moderno [[Zagrebačko sveučilište]] (nazvano ''Sveučilište Franje Josipa I.''). Sveučilište je okupljalo hrvatsku inteligenciju, a kao jedino na jugu Austro-Ugarske privlačilo je i studente iz ostalih zemalja – [[Kranjska|Kranjske]], [[Koruška|Koruške]], [[BiH]], [[Bohemija|Češke]] i sl. Na Sveučilištu su veliki doprinos dali i znanstvenici i profesori iz drugih dijelova Monarhije, pogotovo [[Česi u Hrvatskoj|Česi]]: [[Vinko Dvořák]] osnovao je prvi kabinet iz fizike, njegov sunarodnjak Karel Zahradnik bio je prvi sveučilični profesor matematike, a Lavoslav Geitler je poslije postao i dekan Filozofskog fakulteta.<ref>Dora Koretić: [http://www.jutarnji.hr/ceh-je-nam-je-dao-svjetlo-i-gimnaziju--a-sad-nam-brani-ulazak-u-eu/313545/ ''Čeh nam je dao svjetlo, a sad nam brani ulazak u EU''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141010064449/http://www.jutarnji.hr/ceh-je-nam-je-dao-svjetlo-i-gimnaziju--a-sad-nam-brani-ulazak-u-eu/313545/ |date=10. listopada 2014. }}, Jutarnji list, 23.10.2009</ref><ref>[http://www.hcdzg.hr/zan01.htm Hrvatsko-Češke veze], Hrvatsko – češko društvo/Chorvatsko – česká společnost</ref> Ubrzo su osnovani i [[Veterinarski fakultet u Zagrebu|veterinarski]] i [[Fakultet šumarstva i drvne tehnologije u Zagrebu|Šumarski fakultet]], a pri kraju Prvog svjetskog rata osnovan je i [[Medicinski fakultet u Zagrebu|medicinski fakultet]]. [[1913.]] izgrađena je zgrada [[NSK|Sveučilišne knjižnice]], u kojoj se danas nalazi [[Hrvatski državni arhiv]]. === Kultura === Nakon [[Hrvatski narodni preporod|Hrvatskog narodnog preporoda]] dolazi do ubrzanog razvoja kulture, pogotovo u gradovima. Dok su kazališta u Zagrebu i Osijeku već postojala, 1873. i Varaždin dobiva moderno kazalište, dok se u Zagrebu osniva stalna opera. Utemeljeni su i razni muzeji – [[Muzej za umjetnost i obrt]], [[Etnografski muzej Zagreb|Etnografski muzej]] i drugi. Najveći kulturni zamah dali su poticaji [[Izidor Kršnjavi|Izidora Kršnjavog]], odjelnog predstojnika za prosvjetu pod Hedervaryjem, i velikog mecene, biskupa [[Josip Juraj Strossmayer|Josipa Jurja Strossmayera]]. Upravo je Strossmayer osnovao [[Galerija Akademije|Galeriju slika]] u Zagrebu 1884., darovavši bogatu zbirku slika. Veliki poticaj prikupljanju i sustavnom pristupu kulturi u Hrvatskoj dala je i Milenijska izložba u Budimpešti, na kojoj je Trojedna Kraljevina [[Umjetnički paviljon|u svom paviljonu]] predstavila svoje kulturno-povijesno naslijeđe, prirodne ljepote i stvaralaštvo.<ref>[http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=2012 Ministarstvo kulture, Milenijska izložba]</ref> Krajem 19. stoljeća raste zanimanje i za zaštitu i očuvanje prirode. 1893. Zakonom o lovu zaštićene su ptice pjevice, 1900. posebnim zakonom zaštićene su i pećine, a potom su uslijedili i drugi zakoni.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.zastita-prirode.hr/Zasticena-priroda/Zastita-prirode-u-Republici-Hrvatskoj/Povijest-zastite-prirode-u-Republici-Hrvatskoj |title=Povijest zaštite prirode u RH, MZO |archive-url=https://web.archive.org/web/20141001191420/http://www.zastita-prirode.hr/Zasticena-priroda/Zastita-prirode-u-Republici-Hrvatskoj/Povijest-zastite-prirode-u-Republici-Hrvatskoj |archive-date=1. listopada 2014. |access-date=8. srpnja 2013.}}</ref> == Zdravstvo == U skladu s Nagodbom javno zdravstvo je spadalo u autonomne hrvatske poslove za koje je bio nadležan odjel za unutarnje poslove kraljevske zemaljske vlade u Zagrebu. Prvi zakon o ustroju zdravstva donesen je [[1874.]] za vrijeme [[Ivan Mažuranić|Mažuranićevih]] reformi,<ref>[http://alex.onb.ac.at/cgi-content/alex?aid=lks&datum=18740304&seite=00000435 Zakon od 15. studenoga 1874. ob uredjenju zdravstva u kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji], Sbornik zakonah i naredabah valjanih za kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju, 1874. kom. I-XXVI., str. 435.</ref> a dvije godine kasnije kao dopuna zakonu je izdan i detaljan naputak zemaljske vlade o radu medicinskog osoblja i minimalnim cijenama medicinskih usluga.<ref>[http://alex.onb.ac.at/cgi-content/alex?aid=lks&datum=18760304&seite=00000101 Naredba kr. hrv.-slav.-dalm. zem. vlade, odjela za unutarnje poslove br. 22.633., kojom se izdaje naputak za podžupanijske liečnike i za gradske fizike, zatim u savezu s tim o razdjeljenju obćinah i područja kotarskih sudovah na podžupanijske liečnike, te kojom se napokon izdaje cienik o minamalnih nagradah za privatnu praksu tako podžupanijskih liečnikah, kao gradskih fizikah i razpoloživih ranarnikah], Sbornik zakonah i naredabah valjanih za kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju, 1876. kom. III., str. 16.</ref> Tim zakonom na čelu javnog zdravstvenog sustava je bio [[praliječnik]] kraljevine kojega bi na prijedlog bana imenovao Kralj, uz praliječnika je kao savjetodavni organ vlade uspostavljeno zemaljsko zdravstveno vijeće, a koje se sastojalo od praliječnika, zemaljskog veterinara i najmanje 4 liječnika koje bi imenovao ban. Zakonom je predviđeno i da svaka podžupanija ima svoga podžupanijskog liječnika, kojega je zadaća bila vršiti nadzor nad zdravstvenim sustavom i medicinskim osobljem u dotičnoj podžupaniji, po potrebi podžupanije su trebale imati i svoga veterinara, dok su općine i gradovi trebali ustrojiti zdravstvene organe koji bi vršili zdravstveno-redarstvene poslove. Liječnici u državnoj službi morali su biti diplomanti opće medicine ili kirurgije i morali su znati hrvatski jezik.<ref name="karaula"/> U Zagrebu je [[1874.]] osnovan [[Zbor liječnika Kraljevine Hrvatske i Slavonije]], a u Osijeku je iste godine osnovano [[Društvo slavonskih liječnika]] koje se 1883. prisjedinilo Zboru u Zagrebu. Godine 1877. počinje izlaziti [[Glasnik društva slavonskih liječnika]] (1877. – 1878.) i Liječnički vjesnik [[Hrvatski liječnički zbor|Zbora liječnika Kraljevine Hrvatske i Slavonije]]. [[1872.]] u Kraljevini su bile samo 22 bolnice te je na jednu bolnicu dolazilo 80.000 stanovnika, no do [[1905.]] taj je broj smanjen na 61.000,<ref name="karaula"/> a u navedenom razdoblju broj bolnica je povećan za 36 %, a broj bolničkih kapaciteta za 364 %. Kao dio modernizacijskih reformi javnog zdravstva i izgradnje obrazovnog sustava za obrazovanje stručnog zdravstvenog osoblja Sabor je 1876. donio zakon o osnivanju primaljskog učilišta u Zagrebu, pri kojem se izvodio šestomjesečni studij primaljstva za koji je zemaljska vlada, naročito za polaznice iz seoskih sredine, osiguravala pune stipendije.<ref>[http://alex.onb.ac.at/cgi-content/alex?aid=lks&datum=18760304&seite=00000729 Zakon od 29. listopada 1876. ob ustrojenju primaljskoga učilišta u Zagrebu], Sbornik zakonah i naredabah valjanih za kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju, 1876. kom. XXXV., str. 114.</ref><ref>[http://alex.onb.ac.at/cgi-content/alex?aid=lks&datum=18770304&seite=00000667 Naredba kr. hrv.-slav.-dalm. zemaljske vlade, odjela za unutarnje poslove br. 14.950., kojom se ustanovljuje naputak za primalje], Sbornik zakonah i naredabah valjanih za kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju, 1877. kom. XXVI., str. 667.</ref><ref>[http://alex.onb.ac.at/cgi-content/alex?aid=lks&datum=18780304&seite=00000301 Naredba kr. hrv.-slav.-dalm. zemaljske vlade, odielah za unutarnje poslove i za bogoštovje i nastavu br. 9343., kojom se ustanovljuje pravilnik za primaljsko učilište u Zagrebu], Sbornik zakonah i naredabah valjanih za kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju, 1878. kom. XIX., str. 47.</ref> Iako je osnivanje [[Medicinski fakultet u Zagrebu|medicinskog fakulteta]] bilo predviđeno još 1861. i odobreno 1874., zbog nedostatka sredstava fakultet je započeo s radom tek 1917. u zgradi Plemićkog konvikta na Šalati.<ref>[http://alex.onb.ac.at/cgi-content/alex?aid=lks&datum=19180304&seite=00000207 Zakon od 26. lipnja 1918. o gradnji zgrada za liječnički fakultet i zemaljsku bolnicu s klinikama u Zagrebu], Zbornik zakona i naredaba valjanih za kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju 1918., kom. IX., str. 29.</ref> Pri [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu]] u Zagrebu je 1896. god. osnovan Zavod za farmakognoziju, a 1889. rješenjem cara i kralja Franje Josipa pokrenut je studij za magistre i doktore farmacije pri [[Sveučilište u Zagrebu|Kraljevskom sveučilištu Franje Josipa I.]] u Zagrebu.<ref>[http://alex.onb.ac.at/cgi-content/alex?aid=lks&datum=18890304&seite=00000607 Naredba kr. hrv.-slav.-dalm. zem. vlade, odjela za unutarnje poslove i odjela za bogoštovje i nastavu, kojom se proglašuje previšnje riešenje od 22. rujna 1889., kojim se odobrava pravilnik za obrazovanje ljekarničkih vježbenikah i promjena §. 1. naučne osnove te izpitnoga reda za magisterij i doktorat farmacije na sveučilištu Franje Josipa I. Zagrebu], Sbornik zakonah i naredabah valjanih za kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju, 1889. kom. XIV., str. 607.</ref> Istim rješenjem propisano je i obvezatno članstvo svih ljekarnika u Zboru ljekarnika Kraljevine Hrvatske i Slavonije u Zagrebu. Dodatno je ljekarništvo i ljekarnička profesija uređena novim zakonom o ljekarništvu iz 1894.<ref>[http://alex.onb.ac.at/cgi-content/alex?aid=lks&datum=18940304&seite=00000353 Zakom od 11. travnja 1894. o ljekarničtvu], Zbornik zakona i naredaba valjanih za kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju 1894., kom. XI., str. 52.</ref> Njime je predviđeno da se nove ljekarne otvaraju samo u mjestima s više od 4000 stanovnika, a koja još nemaju ljekarnu ili koja su od najbliže ljekarne udaljena više od 24&nbsp;km, dok u mjestima s već postojećom ljekarnom, novu je moguće osnovati tek na svakih 4000 st. Dozvolu za otvaranje nove ljekarne bi izdavala zemaljska vlada, a samo onim osobama sa stupnjem obrazovanja magistra ili doktora farmacije, neporočna ponašanja i minimalno 5 god. radnog iskustva na položaju ljekarničkog pomoćnika u nekoj ljekarni. Zakonom iz 1888. propisano je i veterinarstvo u Hrvatskoj, uređeno veterinarsko redarstvo na razini županija, kotara i gradova, predviđeno da svaka uprava županije, kotara i grada ima zaposlenog diplomiranog veterinara, a uspostavljene su i javne klaonice .<ref>[http://alex.onb.ac.at/cgi-content/alex?aid=lks&datum=18880304&seite=00000587 Zakon od 27. kolovoza 1888. ob uredjenju veterinarstra u kraljevinah Hrvatskoj i Slavoniji], Sbornik zakonah i naredabah valjanih za kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju, 1888. kom. XIV., str. 81.</ref> Iste god. osnovana je Zemaljska veterinarska zaklada, a namjena joj je bila osigurati sredstva za veterinarske svrhe kao što je provođenje mjera za suzbijanje i iskorjenjivanje zaraznih bolesti. Zdravstvene prilike, pogotovo na selu, bile su iznimno loše zbog nedostatka higijene, neimaštine, neukosti i nedostatka liječnika, što je uzrokovalo razmjerno visoku smrtnost, pogotovo kod djece. Smrtnost djece u prvoj god. života iznosila je od 29 % (1871.) do 24 % (1910.), a najniža je bila 1889. i 1903. i iznosila je 18 %, no u razdoblju od 1870. do 1910. značajno je smanjena smrtnost djece u dobi između 2 – 5 god., s 18.000 umrlih 1871. na 6.000 umrlih 1910., te ukupna smrtnost djece, s 90.000 umrlih 1871. na 64.000 1910. god. Osim vlade, znatne napore u zdravstveno obrazovanje seljaka ulagala su i braća Radić preko svog lista "[[Dom (novine)|Dom]]". [[1894.]] [[sabor]] je donio novi, detaljniji zakon o zdravstvu. '''Bolnice i broj bolesnika'''<ref>Izvor: Statistički godišnjak kr. Hrvatske i Slavonije 1905. i 1910., preuzeto iz: [http://darhiv.ffzg.unizg.hr/id/eprint/10450/1/Gospodarski%20i%20dru%C5%A1tveni%20razvoj%20Hrvatske%20i%20Slavonije%20.pdf Josip Petrlić: Gospodarski i društveni razvoj Hrvatske i Slavonije u svjetlu ugarsko-hrvatskih proračuna 1874. – 1914.], Zagreb, 2016., str. 114. (pristupljeno 14.12.2018.)</ref> {| class="wikitable" ! Godina ! broj bolnica ! broj bolničkih postelja ! ukupan broj bolesnika ! otpušteni izlječeni bolesnici ! otpušteni oporavljeni bolesnici ! otpušteni neizlječeni bolesnici ! umrlo ! ostalo u boln. koncem god. ! br. opskrbnih dana ! br. bolnica na 100.000 st. ! na 1 bolesnika opskrb. dana |- | 1886 | 29 | 2.272 | 17.150 | 12.218 | 1.586 | 651 | 1.254 | 1.541 | 537.759 | 1.40 | 31 |- | 1887 | 29 | 2.368 | 17.629 | 12.047 | 1.912 | 557 | 1.256 | 1.857 | 544.777 | 1.40 | 31 |- | 1888 | 29 | 2.404 | 19.515 | 13.768 | 2.052 | 538 | 1.350 | 1.817 | 579.295 | 1.40 | 30 |- | 1889 | 29 | 2.508 | 20.250 | 14.133 | 2.004 | 658 | 1.427 | 2.028 | 588.830 | 1.30 | 29 |- | 1890 | 29 | 2.602 | 22.452 | 16.388 | 2.418 | 759 | 1.625 | 2.362 | 629.524 | 1.30 | 28 |- | 1891 | 29 | 2.715 | 24.067 | 17.096 | 2.397 | 788 | 1.621 | 2.165 | 691.898 | 1.30 | 30 |- | 1892 | 29 | 2.864 | 27.356 | 20.009 | 2.521 | 831 | 1.723 | 2.271 | 731.550 | 1.30 | 29 |- | 1893 | 29 | 2.887 | 26.187 | 17.945 | 2.453 | 902 | 1.684 | 2.223 | 679.927 | 1.30 | 27 |- | 1894 | 29 | 3.030 | 28.304 | 17.651 | 3.094 | 1.374 | 1.675 | 2.510 | 736.254 | 1.10 | 28 |- | 1895 | 29 | 3.409 | 30.449 | 19.988 | 4.261 | 1.733 | 1.756 | 2.711 | 889.803 | 1.10 | 29 |- | 1896 | 36 | 3.736 | 33.189 | 22.456 | 4.332 | 1.781 | 1.890 | 2.728 | 938.766 |1.50 |28 |- | 1897 | 36 | 3.841 | 34.286 | 22.781 | 4.620 | 2.061 | 1.988 | 2.836 | 962.241 | 1.50 | 28 |- | 1898 | 36 | 3.829 | 34.570 | 22.090 | 5.623 | 2.144 | 1.882 | 2.831 | 938.948 | 1.50 | 27 |- | 1899 | 39 | 4.144 | 36.632 | 22.538 | 8.581 | 2.198 | 1.944 | 3.371 | 1.029.657 | 1.60 | 28 |- | 1900 | 39 | 4.366 | 37.611 | 23.549 | 6.579 | 2.158 | 2.016 | 3.309 | 1.079.791 | 1.60 | 29 |- | 1901 | 39 | 4.380 | 38.527 | 24.097 | 6.967 | 2.001 | 2.141 | 3.331 | 1.116.231 | 1.60 | 29 |- | 1902 | 41 | 4.575 | 41.334 | 25.808 | 7.637 | 1.999 | 2.032 | 3.858 | 1.168.523 | 1.60 | 28 |- | 1903 | 40 | 4.617 | 42.354 | 26.290 | 7.768 | 2.214 | 2.191 | 3.891 | 1.226.689 | 1.60 | 29 |- | 1904 | 38 | 4.863 | 45.900 | 27.776 | 9.112 | 2.566 | 2.283 | 4.163 | 1.322.074 | 1.50 | 29 |- | 1905 | 37 | 5.056 | 48.932 | 29.602 | 9.754 | 2.746 | 2.640 | 4.191 | 1.387.800 | 1.50 | 28 |- | 1906 | 39 | 5.193 | 49.619 | 28.669 | 11.525 | 2.522 | 2.579 | 4.334 | 1.430.124 | 1.60 | 29 |- | 1907 | 39 | 5.219 | 51.206 | 29.857 | 11.325 | 3.340 | 2.583 | 4.091 | 1.508.802 | 1.50 | 29 |- | 1908 | 39 | 5.242 | 52.849 | 30.488 | 11.962 | 2.992 | 2.744 | 4.663 | 1.565.288 | 1.50 | 30 |- | 1909 | 39 | 5.279 | 51.123 | 29.746 | 11.507 | 2.992 | 2.656 | 4.222 | 1.519.445 | 1.50 | 30 |- | 1910 | 37 | 6.461 | 52.004 | 29.760 | 11.862 | 3.330 | 2.568 | 4.484 | 1.512.683 | 1.40 | 29 |} '''Zdravstveno osoblje u Kr. Hrvatskoj i Slavoniji'''<ref>Izvor: Statistički godišnjak kr. Hrvatske i Slavonije 1905. i 1910., preuzeto iz: [http://darhiv.ffzg.unizg.hr/id/eprint/10450/1/Gospodarski%20i%20dru%C5%A1tveni%20razvoj%20Hrvatske%20i%20Slavonije%20.pdf Josip Petrlić: Gospodarski i društveni razvoj Hrvatske i Slavonije u svjetlu ugarsko-hrvatskih proračuna 1874. – 1914.], Zagreb, 2016., str. 117. (pristupljeno 14.12.2018.)</ref> {| class="wikitable" ! Godina ! liječnika ! dipl. ranarnika ! dipl. primalja ! dipl. ljekarnika ! na 100.000 st. : ! liječnika ! dipl. ranarnika ! dipl. primalja ! dipl. ljekarnika |- | 1892 | 197 | 66 | 596 | 117 | | 9,0 | 3,0 | 27,1 | 5,3 |- | 1893 | 211 | 60 | 619 | 113 | | 9,4 | 2,7 | 27,7 | 5,1 |- | 1894 | 228 | 62 | 640 | 117 | | 10,1 | 2,7 | 28,8 | 5,2 |- | 1895 | 240 | 64 | 670 | 117 | | 10,6 | 2,8 | 29,2 | 5,1 |- | 1896 | 277 | 53 | 635 | 117 | | 12,0 | 2,3 | 27,6 | 5,1 |- | 1897 | 287 | 51 | 686 | 120 | | 12,3 | 2,2 | 29,5 | 5,2 |- | 1898 | 304 | 47 | 731 | 120 | | 13,0 | 2,0 | 31,2 | 5,1 |- | 1899 | 317 | 46 | 757 | 126 | | 13,4 | 1,9 | 31,9 | 5,3 |- | 1900 | 318 | 41 | 799 | 123 | | 13,2 | 1,7 | 33,3 | 5,1 |- | 1901 | 330 | 32 | 834 | 125 | | 13,6 | 1,3 | 34,3 | 5,0 |- | 1902 | 339 | 31 | 853 | 128 | | 13,8 | 1,3 | 34,7 | 5,2 |- | 1903 | 344 | 28 | 883 | 126 | | 13,8 | 1,1 | 35,5 | 5,1 |- | 1904 | 347 | 21 | 899 | 125 | | 13,8 | 0,8 | 35,7 | 5,0 |- | 1905 | 349 | 17 | 888 | 129 | | 13,7 | 0,7 | 34,8 | 5,1 |- | 1906 | 362 | 15 | 894 | 126 | | 14,3 | 0,6 | 35,3 | 5,0 |- | 1907 | 377 | 11 | 907 | 131 | | 14,8 | 0,4 | 35,5 | 5,1 |- | 1908 | 391 | 9 | 896 | 132 | | 15,2 | 0,3 | 34,8 | 5,0 |- | 1909 | 390 | 9 | 915 | 138 | | 15,0 | 0,3 | 35,2 | 5,3 |- | 1910 | 386 | 10 | 925 | 143 | | 14,7 | 0,4 | 35,3 | 5,5 |} == Sudstvo == [[Datoteka:Putovnica Nikola Tesla 01082.JPG|150px|minijatura|desno|Odjel za unutarnje poslove [[Zemaljska vlada Hrvatske, Slavonije i Dalmacije|Zemaljske vlade]] izdavao je i putovnice;<ref name="putovnica">Kraljevska zemaljska vlada izdavala je sve putne listove u skladu sa §. 6. [http://alex.onb.ac.at/cgi-content/alex?aid=lks&datum=1869&page=24&size=45 Najviši reškript, kojim se potvrdjuje zakonski članak ob ustrojstvu autonomne hrvatsko-slavonsko-dalmatinske zemaljske vlade (1869)]{{citat| §. 6. U djelokrug zemaljsko-vladnoga odjela za poslove unutarnje i financijalne, spadaju svi poslovi,..., putni listovi, uprava i nadziranje javnog prava u obće, a napose...|, Sbornik zakona i naredabah valjanih za kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju za god. 1874. komad I.–VIII., str. 10.}}</ref> putovnica izdana ''zavičajniku'' Trojedne Kraljevine, [[Nikola Tesla|Nikoli Tesli]]]] Vrhovni sud Kraljevine bio je [[Stol sedmorice]], dok je drugostupanjski sud bio [[Banski stol]] pod predsjedanjem bana.<ref>[http://www.vsrh.hr/EasyWeb.asp?pcpid=44 Hrvatska pravna povijest 1790. – 1918.], [[Vrhovni sud Republike Hrvatske]]</ref> Nadalje, područje Kraljevine bilo je podijeljeno na devet sudbenih stolova (sa sjedištima u Gospiću, Ogulinu, Zagrebu, Petrinji, Varaždinu, Bjelovaru, Požegi, Osijeku i Mitrovici), a njima su izravno bila podređena 63 kotarska suda.<ref>[https://picasaweb.google.com/101439587332445673704/CitankaZaSeoskeOpetovnice#5585158712588670514 Čitanka za seoske opetovnice, str. 187.]</ref> 1902. u [[Glina (grad)|Glini]] je osnovana prva ustanova za delinkventnu mladež pod nazivom "Kraljevska zemaljska popravljaonica u Glini".<ref name="puljiz"/> Njezinom je otvaranju prethodio Zakon o prisilnom odgoju neodraslih, koji je [[Hrvatski sabor]] usvojio na prijedlog dr. [[Josip Šilović|Josipa Šilovića]].<ref name="puljiz"/> == Redarstvo == Na području Kraljevine djelovalo je [[kraljevsko hrvatsko-slavonsko oružništvo]]. Bilo je pod Zemaljsko-oružničkim zapovjedništvom [[Zemaljska vlada Hrvatske, Slavonije i Dalmacije|Zemaljske vlade]], koje je ipak bilo podređeno vrhovnom zapovjedništvu zajedničkog Ministarstva za zemaljsku obranu sa sjedištem u [[Budimpešta|Budimpešti]]. U gradovima su uspostavljena kraljevska redarstvena povjereništva. Na čelu tih povjereništava stajao je upravitelj, a bila su podvrgnuta izravno [[Zemaljska vlada Hrvatske, Slavonije i Dalmacije|Kraljevskoj zemaljskoj vladi]] u [[Zagreb]]u s [[ban]]om na čelu.<ref>[http://arhinet.arhiv.hr/_Generated/Pages/Stvaratelji.PublicDetails.aspx?ItemId=1513 Kraljevsko redarstveno povjereništvo za grad Zagreb, arhinet] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> I pojedine općine su mogle osnivati svoja redarstva. [[1903.]] za obavljanje poslova pograničnog redarstva ustrojeno je kraljevsko pogranično redarstvo, čiji je djelokrug određen na sve općine i gradove koji se nalaze na granici ili u njezinoj blizini, ako je promet posebno pojačan.<ref name="biserka">[https://hrcak.srce.hr/clanak/98392 Biserka Stanišić: Odsjek iv-b res. Za pogranična redarstvena satništva odjela za unutarnje poslove Kraljevske hrvatsko-slavonsko-dalmatinske zemaljske vlade u Zagrebu, Arh. vjesn., god. 36 (1993) str. 181–206.]</ref> Osnovan je i Središnji ured za defenzivnu doglasnu službu, koji se bavio [[Protuobavještajna djelatnost|protuobavještajnim radom]].<ref name="biserka"/> == Vojska == [[File:Military_Barracks_Royal_Croatian_Home_Guard_1915.jpg|desno|mini|250px|Časnik drži govor pripadnicima [[Hrvatsko-slavonsko domobranstvo|hrvatsko-slavonskog domobranstva]] u vojarni u Zagrebu, 1915.]] Iako su po Nagodbi vojni poslovi bili zajednički, hrvatsko-ugarski, hrvatska strana se izborila da vojni obveznici iz Hrvatske i Slavonije služe vojni rok isključivo u domovini. Nakon razvojačenja [[Vojna krajina|Vojne krajine]] i njezinog uključenja u Kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju, ustrojen je jedinstveni [[XIII. hrvatsko-slavonski korpus|XIII. hrvatsko-slavonski zbor]] zajedničke [[Austro-ugarska vojska|austro-ugarske vojske]], čije je zborno područje obuhvaćalo čitavu Kraljevinu. Pješačke pukovnije iz Trojednice nazivale su se ''ugarsko-hrvatskima'' (primjerice, [[53. pješačka pukovnija|53. pukovnija]]). Novaci iz [[Hrvatsko primorje|Hrvatskog primorja]] služili su u [[Austro-ugarska ratna mornarica|austro-ugarskoj ratnoj mornarici]]. U domobranstvu vojna je obveza trajala dvije, a u zajedničkoj vojsci i mornarici tri godine.<ref name="ustroj">Pojić, Milan: [http://hrcak.srce.hr/10513 "Ustroj Austrougarske vojske na ozemlju Hrvatske 1868.–1914."], ''Arhivski vjesnik'', No. 43., Ožujak 2001.</ref> Na području Hrvatske i Slavonije ustrojeno je i VII. domobransko okružje [[Kraljevsko ugarsko domobranstvo|ugarsko-hrvatskog domobranstva]], koje je ''de facto'', kao [[hrvatsko-slavonsko domobranstvo]], na temelju svog posebnog položaja bilo jedno od tri domobranstva u državi.<ref>István Deák: Der k. (u) k. Offizier 1848–1918, Beč – Köln – Weimer, 1991., str. 72.{{citat|Oba zakona predviđaju zajedničku vojsku i mornaricu podčinjenu državnom ratnom ministru, te tri domobranstva, naime austrijsko, ugarsko i hrvatsko-slavonsko (Die beiden Wehrgesetze sahen ein gemeinsames Heer und eine gemeinsame Marine unter einem Reichskriegsminister sowie drei Landwehren, nämlich eine östrreichische, eine ungarische und eine kroatisch-slawonische, vor.)|István Deák}}</ref> Časnici i svi zapovjednici hrvatsko-slavonskog domobranstva bili su Hrvati, jedini zapovjedni jezik bio je [[hrvatski]], pukovnijske zastave bile su uokvirene hrvatskom trobojnicom, a postrojbe su nosile hrvatska imena i imena gradova u kojima su se nalazile. Usto, u početku je osnovana i hrvatska domobranska časnička škola u Zagrebu.<ref name="ustroj"/> == Stanovništvo == Od urbanih naselja [[1880.]] bilo je samo 8 [[Naselje|naselja]] koja su imala više od 5.000 stanovnika.<ref name="karaula"/> Preobražaj [[Selo|seoskih]] sredina u urbanizirane zajednice tekao je vrlo sporo. [[Grad|Gradsko]] stanovništvo [[1890.]] godine činilo je samo 7 % ukupnog [[Stanovništvo|stanovništva]] Hrvatske i [[Slavonija|Slavonije]],<ref name="karaula"/> a 1910. 8,5 %.<ref>Frucht, str. 462.</ref> Godine [[1910.]] najveći gradovi s okružjem bili su [[Zagreb]] sa 79.038, [[Osijek]] s 40.106, [[Karlovac]] s 34.713 te [[Zemun]] s 18.000 stanovnika. Zagreb je rastao poprilično brzo, privlačeći stanovnike iz svih krajeva. Tek trećina stanovništva 1910. (33,76 %) bila je rođena u Zagrebu.<ref>Bojana Miljković-Katić, 2011. ''Prostorno planiranje u jugoistočnoj Evropi (do Drugog svetskog rata)'', Istorijski institut, Balkanološki institut SANU, Geografski fakultet Univerziteta u Beogradu, str. 182.</ref> Stanovništvo je bilo izrazito mlado: 1910. stanovnika u dobi od 0 do 15 [[godina]] bilo je 38,4 %, u dobi od 15 do 40 36,7 %, od 40 do 60 18,9 %, dok je starijih od 60 godina bilo samo 6,0 %.<ref name="pallas"/> Uz visoke stope [[Natalitet|nataliteta]], visoka je bila i stopa [[Mortalitet|smrtnosti]], pogotovo [[Djeca|djece]], dok je iseljavanje u [[Sjeverna Amerika|Sjevernu]] i [[Južna Amerika|Južnu Ameriku]] dodatno otežavalo rast broja stanovnika. Samo u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] je između [[1901.]] i [[1913.]] iz Hrvatske iselilo 329.251 stanovnika, što je, doduše, ublažilo posvemašnje [[siromaštvo]] i agrarnu prenapučenost koja je u to vrijeme vladala u hrvatskim selima, ali je Hrvatsku osiromašilo za najvitalniji dio njezinog stanovništva.<ref name="puljiz">[https://hrcak.srce.hr/clanak/11433 Vlado Puljiz: Socijalna politika i socijalne djelatnosti u Hrvatskoj u razdoblju 1900. – 1960. godine]</ref> Prema drugim procjenama, iz Hrvatske i Slavonije između [[1899.]] i 1913. iselilo se oko 250.000 ljudi – 6 % stanovništva.<ref>Frucht, str. 462–463.</ref> === Nacionalni sastav === {{bar box |width=300px, ''align-right'' |title=Hrvatska i Slavonija 1910. |titlebar=#ddd |float = right |bars= {{bar percent|[[Hrvati]]|yellow|62.5}} {{bar percent|[[Srbi]]|blue|24.5}} {{bar percent|[[Nijemci]]|brown|5.08}} {{bar percent|[[Mađari]]|lightgreen|4.01}} {{bar percent|[[Slovaci]]|red|0.81}} {{bar percent|ostali|gray|3.0}} }} {| class="wikitable" align=right |- |[[Hrvati]]|| 1.638.354 |- | [[Srbi u Hrvatskoj|Srbi]]|| 644.955 |- | Nijemci i [[Austrijanci u Hrvatskoj|Austrijanci]]|| 133.418 |- | [[Mađari u Hrvatskoj|Mađari]]|| 105.047 |- | [[Slovaci u Hrvatskoj|Slovaci]]|| 20.884 |- | ostali|| 77.735 |} Prema popisu iz [[1910.]] u Hrvatskoj i Slavoniji bilo je 2.621.954 stanovnika. [[Srbi u Hrvatskoj|Srbi]] (644.955) su bili značajna nacionalna manjina (24,5 %), pogotovo zbog toga što su činili većinu u istočnom dijelu zemlje, ali i u [[Ličko-krbavska županija|Ličko-krbavskoj županiji]] (50,8 %). Usto, [[Nijemci u Hrvatskoj|Nijemaca]], Austrijanaca i Mađara bilo je najviše u [[Virovitička županija|Virovitičkoj]] i u [[Srijemska županija|Srijemskoj županiji]], kao i u gradovima. [[Materinski jezik]] nije bio [[Hrvatski jezik|hrvatski]] ili [[Srpski jezik|srpski]] za 25,2 % gradskog stanovništva 1910. godine.<ref name="turnock">David Turnock. ''Eastern Europe: An Historical Geography 1815-1945'', str. 78</ref><ref name="seton-watson">Seton-Watson, Hugh (1945). ''[http://books.google.com/books?id=y3A3AAAAIAAJ&pg=PA434 Eastern Europe Between the Wars, 1918–1941]'' (3rd ed.). CUP Archive. p. 434. {{ISBN|1-00-128478-X}}.</ref> <gallery class="center"> Datoteka:Croatia-Slavonia ethnography 1910.jpg|[[Etnografija|Etnografski]] zemljovid Hrvatske i Slavonije 1910. Datoteka:Ethno Hung.1910.png|[[Etnička skupina|Etničke skupine]] u [[Zemlje Krune sv. Stjepana|Zemljama krune sv. Stjepana]] 1910. </gallery> === Vjerski sastav === Sve vjerske zajednice od [[Ivan Mažuranić|Mažuranićevih]] reformi [[1875.]] bile su potpuno ravnopravne. Zakonom donesenim u saboru još [[21. listopada]] [[1873.]] Židovi su stekli punu ravnopravnost.<ref name="općina"/> Prvi [[Židovi u Hrvatskoj|Židov]], dr. [[Ljudevit Schwarz]], izabran je kao saborski zastupnik u Hrvatski sabor [[1887.]]<ref name="općina">[http://www.zoz.hr/home.php?content=content&term=10&key=3&key1=10 Kronologija Židovske općine Zagreb]</ref> [[Katolička Crkva]] u Kraljevini bila je organizirana u [[Zagrebačka nadbiskupija|Zagrebačku nadbiskupiju]] i njoj podređene [[Senjsko-modruška biskupija|Senjsko-modrušku]], [[Srijemska biskupija|Srijemsku]] i [[Križevačka eparhija|Križevačku]] (grkokatoličku) biskupiju. Nakon vatikanske [[Dogma|dogme]] o nepogrešivosti pape pojavila se tzv. [[Starokatolička Crkva|starokatolička crkva]], koja je naišla na simboličan odaziv. [[Pravoslavna Crkva]] bila je organizirana u [[Gornjokarlovačka eparhija|Karlovačku]] i [[Slavonska eparhija|Pakračku eparhiju]]. U Kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji protestanti su uglavnom bili pripadnici mađarske, njemačke i ostalih nacionalnih manjina. 7 % gradskog stanovništva nije pripadalo ni katoličkoj ni pravoslavnoj crkvi.<ref name="turnock"/> [[Datoteka:Hrvatska i Slavonija vjeroispovijesti 1910.png|280px|minijatura|[[Zemljovid]] Kraljevine Hrvatske i Slavonije obzirom na [[Religija|vjerski]] sastav [[Kotar|kotara]] 1910.]] {| class="wikitable" |- ! ! 1910.<ref name="seton-watson" /> ! 1890.<ref name="izložba">[http://books.google.hr/books?id=s2DRAAAAMAAJ&dq Kraljevine Hrvatska i Slavonija na Tisućgodišnjoj zemaljskoj izložbi kraljevine Ugarske u Budimpešti 1896, Budapest (Hungary). Milleniumi Kiállitás, 1896 Tiskarski zavod "Narodnih Novina", str.50]</ref> ! 1880.<ref name="izložba"/> ! 1869.<ref name="izložba"/> |- | [[rimokatolici]] || 71,6 % (1.877.833)|| 71,03 % (1.553.075) || 71,16 % (1.346.743)|| 70,00 % (1,286.749) |- | [[pravoslavni]] || 24,9 % (653.184)|| 25,93 % (567.443)|| 26,30 % (497.746)|| 27,84 % (511.802) |- | [[luterani]] || 1,3 % (33.759)|| 1,09 % (23.326)|| 0,80 % (15.241)|| 0,71 % (12.970) |- | [[judaizam|židovi]] || 0,8 % (21.231)|| 0,79 % (17.261)|| 0,72 % (13.488)|| 0,54 % (9876) |- | [[kalvinisti]] || 0,7 % (17.948)|| 0,56 % (12.365)|| 0,44 % (8.443)|| 0,38 % (6941) |- | [[grkokatolici]] || 0,7 % (17.592)|| 0,57 % (12.367)|| 0,56 % (10.649)|| 0,52 % (9592) |- | Ostalo ili ateisti || 0,0 (386)|| 0,03 % (573)|| 0,02 % (456)|| 0,01 % (268) |} == Upravna podjela == {{glavni|Hrvatsko-slavonske županije}} [[Datoteka:Kingdom of Croatia-Slavonia counties hr.svg|mini|300px|desno|[[Hrvatsko-slavonske županije]]]] Kraljevina Hrvatska i Slavonija bila je tradicionalno povijesno podijeljena na županije, no njihov opseg, nadležnosti i područje nerijetko su se mijenjali. Nakon uključenja bivše [[Vojna krajina|Vojne krajine]] u sastav Kraljevine stvorene su nove županije, a granice starih su mijenjane.<ref name="Dubravica">{{cite journal |journal=Politička misao |issn=0032-3241 |publisher=University of Zagreb, Faculty of Political Sciences |title=Političko-teritorijalna podjela i opseg civilne Hrvatske u godinama sjedinjenja s vojnom Hrvatskom 1871–1886 |trans-title=Political and territorial division and scope of civilian Croatia in the period of unification with the Croatian military frontier 1871–1886 |language=Croatian |url=http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=38709&lang=en |author=Branko Dubravica |pages=159–172 |volume=38 |issue=3 |month=January |year=2002 |accessdate=20. lipnja 2012.}}</ref> Slijedom toga, [[1886.]], za vrijeme banovanja [[Khuen Héderváry|Khuena Héderváryja]] Trojednica je konačno bila podijeljena na osam [[županija]]. Županije su dalje bile podijeljene na podžupanije, [[kotar]]e i gradove/općine. Na čelu im je stajao veliki župan, a njima su upravljale županijske skupštine. U Kraljevini je ukupno bilo 77 kotara. Posebni status su imali pojedini gradovi – Zagreb kao glavni grad i tzv. županijski gradovi, izravno podređeni zemaljskoj vladi u Zagrebu: Zemun, Osijek i Varaždin.<ref name="Counties-History">{{cite journal |journal=Društvena istraživanja |issn=1330-0288 |publisher=Ivo Pilar Institute of Social Sciences |volume=1 |issue=1 |month=September |year=1992 |author=Josip Vrbošić |title=Povijesni pregled razvitka županijske uprave i samouprave u Hrvatskoj |language=Croatian |trans-title=A historical review of the development of county administration and self-government in Croatia |url=http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=51854 |pages=55–68 |accessdate=9. travnja 2012.}}</ref> {| class="sortable plainrowheaders wikitable" style="font-size:90%;" |+Županije Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije nakon reorganizacije 1886.<ref>[https://digitalia.lib.pte.hu/books/magyar-statisztikai-evkonyv/htm/1900/htm/012.htm Magyar Statisztikai Évkönyv (Új Folyam VIII.) 1900.]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}[Mađarski statistički godišnjak 1900.], II. Terület, népesség és közegészségügy [Površina, stanovništvo i javno zdravlje] str. 12., A Magyar Kir. Kozponti Statisztikai Hivatal, Budapest, 19111.</ref><ref>[https://digitalia.lib.pte.hu/books/magyar-statisztikai-evkonyv/htm/1900/htm/012.htm Magyar Statisztikai Évkönyv (Új Folyam VIII.) 1911.]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}[Mađarski statistički godišnjak 1911.], II. Terület, népesség és közegészségügy [Površina, stanovništvo i javno zdravlje] str. 12., A Magyar Kir. Kozponti Statisztikai Hivatal, Budapest, 1912.</ref> |- style="font-size:100%; text-align:right;" ! style="width:120px;" scope="col" | Županija !! style="width:75px;" scope="col" | Sjedište !! style="width:95px;" scope="col" | Površina !! style="width:85px;" scope="col" | Stanovništvo (1869.) !! scope="col" class="unsortable" | Stanovništvo (1880.) !! scope="col" class="unsortable" | Stanovništvo (1890.) !! scope="col" class="unsortable" | Stanovništvo (1900.) !! scope="col" class="unsortable" | Stanovništvo (1910.) !! scope="col" class="unsortable" | Grb |- ! scope="row" style=text-align:left|[[Bjelovarsko-križevačka županija|Bjelovarsko-križevačka]] | [[Bjelovar]] || style="text-align:right"|5070&nbsp;km²|| style="text-align:right"|206.345 || style="text-align:right"|219.529 || style="text-align:right"|269.092 || style="text-align:right"|303.620 || style="text-align:right"|332.592 || align=center|[[File:Belovar-Koros coatofarms.jpg|80px|alt=Coat of arms of Bjelovar-Križevci County]] |- ! scope="row" style=text-align:left|[[Ličko-krbavska županija|Ličko-krbavska]] | [[Gospić]] || style="text-align:right"|6211&nbsp;km²|| style="text-align:right"|185.281 || style="text-align:right"|174.239 || style="text-align:right"|191.875 || style="text-align:right"|209.341 || style="text-align:right"|204.710 || align=center|[[File:Coa_Hungary_County_Lika-Krbava_(history).svg|40px|alt=Coat of arms of Lika-Krbava County]] |- ! scope="row" style=text-align:left|[[Modruško-riječka županija|Modruško-riječka]] | [[Ogulin]] || style="text-align:right"|4879&nbsp;km²|| style="text-align:right"|205.837 || style="text-align:right"|203.173 || style="text-align:right"|220.859 || style="text-align:right"|228.452 || style="text-align:right"|231.654 || align=center|[[File:Modrus-Fiume coatofarms.jpg|70px]] |- ! scope="row" style=text-align:left|[[Požeška županija]] | [[Požega]] || style="text-align:right"|4929&nbsp;km²|| style="text-align:right"|164.274 || style="text-align:right"|166.512 || style="text-align:right"|203.510 || style="text-align:right"|229.361 || style="text-align:right"|265.272 || align=center|[[File:Coa_Hungary_County_Pozsega_(history).svg|50px|alt=Coat of arms of Požega County]] |- ! scope="row" style=text-align:left|[[Srijemska županija|Srijemska]] | [[Vukovar]] || style="text-align:right"|6866&nbsp;km²|| style="text-align:right"|281.267 || style="text-align:right"|296.878 || style="text-align:right"|350.700 || style="text-align:right"|381.739 || style="text-align:right"|414.234 || align=center|[[File:Coa_Hungary_County_Szerém_(history).svg|40px|alt=Coat of arms of Syrmia County]] |- ! scope="row" style=text-align:left|[[Varaždinska županija (1850. – 1924.)|Varaždinska]] | [[Varaždin]] || style="text-align:right"|2507&nbsp;km²|| style="text-align:right"|213.275 || style="text-align:right"|229.063 || style="text-align:right"|257.744 || style="text-align:right"|279.448 || style="text-align:right"|307.010 || align=center|[[File:Coa_Hungary_County_Varasd_(history).svg|50px|alt=Pre-1922 coat of arms of Varaždin County]] |- ! scope="row" style=text-align:left|[[Virovitička županija|Virovitička]] | [[Osijek]] || style="text-align:right"|4867&nbsp;km²|| style="text-align:right"|186.035 || style="text-align:right"|183.226 || style="text-align:right"|218.617 || style="text-align:right"|243.101 || style="text-align:right"|272.430 || align=center|[[File:Coa_Hungary_County_Verőce_(history).svg|80px|alt=Coat of arms of Virovitica County]] |- ! scope="row" style=text-align:left|[[Zagrebačka županija (1201. – 1924.)|Zagrebačka]] | [[Zagreb]] || style="text-align:right"|7212&nbsp;km²|| style="text-align:right"|395.884 || style="text-align:right"|419.879 || style="text-align:right"|489.530 || style="text-align:right"|541.262 || style="text-align:right"|594.052 || align=center|[[File:Coa_Hungary_County_Zágráb_(history).svg|50px|alt=Pre-1922 coat of arms of Zagreb County]] |- ! scope="row" style=text-align:left|Ukupno | || style="text-align:right"|42.541&nbsp;km²|| style="text-align:right"|1,838.198 || style="text-align:right"|1,892.499 || style="text-align:right"|2,201.927 || style="text-align:right"|2,416.304 || style="text-align:right"|2,621.954 || allign=center| |} {| class="sortable plainrowheaders wikitable" style="font-size:90%;" |+Županijski gradovi podređeni kraljevskoj zemaljskoj vladi |- style="font-size:100%; text-align:right;" ! style="width:120px;" scope="col" | Županijski grad !! style="width:75px;" scope="col" | Površina !! style="width:85px;" scope="col" | Stanovništvo (1869.) !! scope="col" class="unsortable" | Stanovništvo (1880.) !! scope="col" class="unsortable" | Stanovništvo (1890.) !! scope="col" class="unsortable" | Stanovništvo (1900.) !! scope="col" class="unsortable" | Stanovništvo (1910.) !! scope="col" class="unsortable" | |- ! scope="row" style=text-align:left|[[Osijek]] | style="text-align:right"|57&nbsp;km²|| style="text-align:right"|17.247 || style="text-align:right"|18.201 || style="text-align:right"|21.484 || style="text-align:right"|24.930 || style="text-align:right"|31.388 || |- ! scope="row" style=text-align:left|[[Varaždin]] | style="text-align:right"|67&nbsp;km²|| style="text-align:right"|10.623 || style="text-align:right"|10.371 || style="text-align:right"|12.021 || style="text-align:right"|12.930 || style="text-align:right"|13.398 || |- ! scope="row" style=text-align:left|[[Zagreb]] | style="text-align:right"|67&nbsp;km²|| style="text-align:right"|20.402 || style="text-align:right"|29.218 || style="text-align:right"|41.481 || style="text-align:right"|61.002 || style="text-align:right"|79.038 || |- ! scope="row" style=text-align:left|[[Zemun]] | style="text-align:right"|56&nbsp;km²|| style="text-align:right"|10.046 || style="text-align:right"|11.836 || style="text-align:right"|13.136 || style="text-align:right"|15.079 || style="text-align:right"|17.131 || |- |} {| class="sortable plainrowheaders wikitable" style="font-size:90%;" |+Kraljevski i slobodni gradovi.<ref>[https://digitalia.lib.pte.hu/books/magyar-statisztikai-evkonyv/htm/1900/htm/012.htm Magyar Statisztikai Évkönyv (Új Folyam VIII.) 1900.]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}[Mađarski statistički godišnjak 1900.], II. Terület, népesség és közegészségügy [Površina, stanovništvo i javno zdravlje] str. 15., A Magyar Kir. Kozponti Statisztikai Hivatal, Budapest, 19111.</ref><ref>[https://digitalia.lib.pte.hu/books/magyar-statisztikai-evkonyv/htm/1900/htm/012.htm Magyar Statisztikai Évkönyv (Új Folyam VIII.) 1911.]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}[Mađarski statistički godišnjak 1911.], II. Terület, népesség és közegészségügy [Površina, stanovništvo i javno zdravlje] str. 15., A Magyar Kir. Kozponti Statisztikai Hivatal, Budapest, 1912.</ref> |- style="font-size:100%; text-align:right;" ! style="width:120px;" scope="col" | Grad !! style="width:75px;" scope="col" | Stanovništvo (1869.) !! scope="col" class="unsortable" | Stanovništvo (1880.) !! scope="col" class="unsortable" | Stanovništvo (1890.) !! scope="col" class="unsortable" | Stanovništvo (1900.) !! scope="col" class="unsortable" | Stanovništvo (1910.) !! scope="col" class="unsortable" | |- ! scope="row" style=text-align:left|[[Bakar (grad)|Bakar]] | style="text-align:right"|2116 || style="text-align:right"|2002 || style="text-align:right"|1950 || style="text-align:right"|1867 || style="text-align:right"|2092 || |- ! scope="row" style=text-align:left|[[Bjelovar]] | style="text-align:right"|2418 || style="text-align:right"|3443 || style="text-align:right"|4135 || style="text-align:right"|4889 || style="text-align:right"|6315 || |- ! scope="row" style=text-align:left|[[Slavonski Brod|Brod]] | style="text-align:right"|3380 || style="text-align:right"|4433 || style="text-align:right"|4938 || style="text-align:right"|6539 || style="text-align:right"|9142 || |- ! scope="row" style=text-align:left|[[Karlovac]] | style="text-align:right"|5175 (11.182) || style="text-align:right"|5824 (11.893) || style="text-align:right"|5559 (14145) || style="text-align:right"|5991 (14.941)<ref>1902 Karlovcu su pridružene općine [[Švarča]] i [[Banija (Karlovac)|Banija]]; ukupno stanovnika s vojnim osobljem</ref> || style="text-align:right"|16.112 || |- ! scope="row" style=text-align:left|[[Srijemski Karlovci|Karlovci]] | style="text-align:right"|4874 || style="text-align:right"|4916 || style="text-align:right"|5490 || style="text-align:right"|5639 || style="text-align:right"|6342 || |- ! scope="row" style=text-align:left|[[Koprivnica]] | style="text-align:right"|5684 || style="text-align:right"|6027 || style="text-align:right"|6512 || style="text-align:right"|7074 || style="text-align:right"|8018 || |- ! scope="row" style=text-align:left|[[Križevci]] | style="text-align:right"|3299 || style="text-align:right"|3655 || style="text-align:right"|4092 || style="text-align:right"|4405 || style="text-align:right"|4897 || |- ! scope="row" style=text-align:left|[[Srijemska Mitrovica|Mitrovica]] | style="text-align:right"|5942 || style="text-align:right"|7144 || style="text-align:right"|9541 || style="text-align:right"|11.510 || style="text-align:right"|12.909 || |- ! scope="row" style=text-align:left|[[Petrinja]] | style="text-align:right"|3761 || style="text-align:right"|4478 || style="text-align:right"|4691 || style="text-align:right"|5026 || style="text-align:right"|5486 || |- ! scope="row" style=text-align:left|[[Petrovaradin]] | style="text-align:right"|3348 || style="text-align:right"|3603 || style="text-align:right"|3777 || style="text-align:right"|3817 || style="text-align:right"|5727 || |- ! scope="row" style=text-align:left|[[Požega]] | style="text-align:right"|2962 || style="text-align:right"|3294 || style="text-align:right"|4077 || style="text-align:right"|4978 || style="text-align:right"|5889 || |- ! scope="row" style=text-align:left|[[Senj]] | style="text-align:right"|3231 || style="text-align:right"|3039 || style="text-align:right"|2785 || style="text-align:right"|3178 || style="text-align:right"|3294 || |- ! scope="row" style=text-align:left|[[Sisak]] | style="text-align:right"|4273 || style="text-align:right"|5529 || style="text-align:right"|6129 || style="text-align:right"|6632 || style="text-align:right"|7881 || |- |} == Gospodarstvo == [[Datoteka:Vol 1899..jpg|200px|minijatura|desno|Stočarstvo je bila značajna grana privrede Kraljevine]] Hrvatska i Slavonija bila je pretežno ruralna zemlja. Godine 1880. 87 % stanovništva bavilo se poljoprivredom,<ref name="karaula">[https://hrcak.srce.hr/clanak/79730 Željko Karaula: “Bolesti i ljudi vječni suparnici”, zdravstvo na području Podžupanija bjelovarske i križevačke 1874.–1884., Cris: časopis Povijesnog društva Križevci, Vol. XI. No. 1. Veljača 2010.]</ref> 1890. još uvijek 84,6 % (iza Dalmacije najveći postotak u Monarhiji),<ref>Eastern Europe: An Introduction to the People, Lands, and Culture, Opseg 1, ur. Richard C. Frucht, str. 462.</ref> dok je ta brojka 1900. pala na 78,6 %, a 1914. na 75,4 %. Posebice je bilo važno [[stočarstvo]], koje je vlada i Hrvatsko gospodarsko društvo poticalo i subvencioniralo. Radilo se na poboljšanju pasmina, obrazovanju stočara i unaprjeđenju proizvodnje. [[1910.]] izvezeno je 80 milijuna [[austro-ugarska kruna|kruna]] stoke i proizvoda stočarstva, što je bilo dvostruko više od hrvatsko-slavonskog proračuna.<ref>[[#refstipetić|Stipetić, 186.]]</ref> Do početka 20. st. veći industrijski pogoni uglavnom su ograničeni na drvnu industriju.<ref name="indus">{{Citiranje weba |url=http://www.crohis.com/hrvatska19st/industrija1920.htm |title=Industrija Banske Hrvatske krajem 19. i početkom 20. st. |access-date=26. veljače 2013. |archive-date=7. listopada 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20111007151049/http://www.crohis.com/hrvatska19st/industrija1920.htm |url-status=dead }}</ref> Usprkos krizi, ona ostaje vrlo važna i to posebno u [[Slavonija|Slavoniji]], gdje se nalazi glavnina njezinih pogona. Na prijelazu stoljeća ubrzano se povećava broj industrijskih radnika i industrijskih poduzeća, premda je Hrvatska i Slavonija i dalje izrazito poljoprivredna zemlja. Od početka 20. st. posebno je karakteristično koncentriranje industrije u gradovima, posebno u [[Zagreb]]u i [[Osijek]]u u kojima je koncentrirana jedna trećina zaposlenih u industriji.<ref name="indus"/> Polovica sve industrije [[1914.]] nalazi se u gradovima, a naglo raste i broj i snaga strojeva u industriji.<ref name="indus"/> Sve su brojniji veliki industrijski pogoni u proizvodnji [[cement]]a, prehrambenih proizvoda, brodogradnji i preradi [[duhan]]a.<ref name="indus"/> Većina industrijskih pothvata organizirana su kao [[Dioničko društvo|dionička društva]] koja većinom imaju sjedišta u samoj Hrvatskoj i Slavoniji.<ref name="indus"/> Zbog potreba industrije grade se i prve elektrane – 1884. istosmjerna [[Mala hidroelektrana Pamučna industrija Duga Resa|HE u Dugoj Resi]], 1908. [[Mala hidroelektrana Ozalj|HE u Ozlju]], a 1907. i Zagreb dobiva električnu energiju iz [[termoelektrane]]. Novčarstvo je iznimno brzo napredovalo. 1865. u Hrvatskoj i Slavoniji nije bilo banaka, a postojale su tek dvije štedionice.<ref name="bogdan"/> 1868. hrvatski poduzetnici u Zagrebu uspjeli su okupljeni oko trgovačko-obrtničke komore pripremiti početak rada "Hrvatske eskortne banke".<ref name="bogdan"/> Nakon početka krize 1873. nastupila je potpuna stagnacija u razvitku bankovnih i štedioničkih ustanova, koja je trajala sve do 90-ih godina kada ponovno počinje ubrzanije okupljanje kapitala u novčarskim zavodima, što pokazuje naraslu snagu domaćih poduzetnika.<ref name="bogdan"/> 1913. djelovala je 61 banka i 146 štedionica.<ref name="bogdan">{{Citiranje časopisa |url=http://web.efzg.hr/dok//MGR/Bogdan//Razvoj_hrvatskog_gospodarstva_do_1914.pdf |title=Bogdan, Razvoj hrvatskog gospodarstva do Prvog svjetskog rata |archive-url=https://web.archive.org/web/20100705011745/http://web.efzg.hr/dok/MGR/Bogdan/Razvoj_hrvatskog_gospodarstva_do_1914.pdf |archive-date=5. srpnja 2010. |access-date=14. travnja 2013.}}</ref> Najjača domaća banka bila je [[Prva hrvatska štedionica]], a značajnu ulogu imao je austrijski, talijanski, mađarski i češki kapital. === Javne financije === [[Datoteka:AHK 100 1908 reverse.jpg|200px|minijatura|desno|Kovanica od 100 [[austro-ugarska kruna|kruna]]]] Nagodbom 1868. određeno je da će Hrvatska i Slavonija samostalno raspolagati s 45 % svojih poreznih prihoda (u koje nisu ubrojene carine i trošarine na vino i meso, okvalificirane kao zajednički prihod),<ref>Kraljevine Hrvatska i Slavonija na Tisućgodišnjoj zemaljskoj izložbi ..., str. 13.</ref> dok će ujedno morati platiti 6,44 % za zajedničke, austro-ugarske poslove (tzv. ''kvota''). 55 % hrvatsko-slavonskih prihoda odlazilo je u Budimpeštu za pokrivanje troškova [[Zemlje Krune sv. Stjepana|hrvatsko-ugarske državne zajednice]]. Postavljeno je i još jedno ograničenje: autonomni hrvatsko-slavonski proračun nije smio biti veći od 2,2 milijuna forinti. Već 1873. prilikom revizije Nagodbe ta nelogičnost je ispravljena te je paušalno ograničenje izostavljeno, iako je ostavljena odredba o 45 %. Kako se financijski dio Nagodbe revidirao svakih deset godina, 1889. tangenta je smanjena na 44 %, a kvota povećana na 7,935 %.<ref>{{Citiranje knjige |first=Vladimir |last=Stipetić |title=Dva stoljeća razvoja hrvatskog gospodarstva (1820.–2005.) |pages=165–170. |location=Zagreb |publisher=HAZU |year=2012 |isbn=978-953-154-110-7 |url=http://books.google.hr/books?id=Dva_stoljeća_razvoja_hrvatskoga_gospoda.html?id=rmNKlAEACAAJ&redir_esc=y |ref=stipetić |url-status=dead}}</ref> Posljednja revizija bila je 1906., kad je kvota povećana na 8,127 %.<ref name="vladimir">[[#refstipetić|Stipetić, 167.]]</ref> Primjerice, prihodi od poreza na području Hrvatske i Slavonije za [[1884.]] godinu iznosili su 16 milijuna [[forinta|forinti]].<ref>{{Citiranje knjige |last=Hrvatski sabor |title=Saborski dnevnik Kraljevinah Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, Opseg 2, Godina 1881.–1884. |at=LXXIV saborska sjednica, 15. siječnja 1884. |pages=1034. |location=Zagreb |publisher=Narodne novine |year=1884 |url=http://books.google.hr/books?id=-3kyAQAAMAAJ&hl |ref=dnevnik}}</ref> Toliko je iznosio cijeli proračun tada nezavisne [[Kraljevina Srbija|Kraljevine Srbije]], dok je proračun [[Kneževina Bugarska|Kneževine Bugarske]] bio još manji.<ref name="denvnik"/> Ipak, od tih 16 milijuna, u zajedničku [[Zemlje Krune sv. Stjepana|hrvatsko-slavonsko-ugarsku]] blagajnu u Budimpešti otišlo je te godine 7 milijuna forinti, dok su autonomne potrebe Trojednice procijenjene na 8 milijuna (tzv. ''tangenta'').<ref name="denvnik"/> Rashodi autonomnog aparata iznosili su oko 6 milijuna forinti, te je te godine deficit kraljevske hrvatsko-slavonske blagajne iznosio 5 milijuna forinti.<ref name="denvnik"/> Oko iznosa koji treba pripasti zajedničkoj odnosno automnoj blagajni uvijek su se lomila koplja, te se isticalo kako [[Ugarska]] iskorištava Hrvatsku i Slavoniju. Naime, od 1869. do 1881. u Hrvatskoj i Slavoniji je prikupljeno najmanje 93,5 milijuna poreza, dok je od te svote u Hrvatskoj i Slavoniji ostalo samo 36 milijuna.<ref name="denvnik">[[#refdnevnik|Saborski dnevnik]]</ref> Profesor [[Fran Milobar]] ispravno je 1905. zaključio da se pod "zajedničkim poslovima" zapravo kriju isključivo ugarski poslovi, od kojih Hrvatska i Slavonija ima vrlo malo ili nimalo koristi. Kad bi Hrvatska i Slavonija davala u zajedničku blagajnu samo ono što iz nje dobiva, trebala bi [[1898.]] raspolagati s 23,5 milijuna za autonomne potrebe i 4,3 od poreza, ukupno 27,8 milijuna forinti. No, te je godine Hrvatska i Slavonija raspolagala svega s 9,1 milijuna, 32 % od te brojke.<ref name="vladimir67">[[#refstipetić|Stipetić, 169.]]</ref> == Promet i veze == ===Željeznica=== [[Datoteka:Željeznice Hrvatska i Slavonija 1862-1910.gif|220px|minijatura|desno|Razvoj željezničke mreže u Hrvatskoj i Slavoniji 1862. – 1910.]] [[Datoteka:Vlak Karlovac.jpg|180px|minijatura|lijevo|Vlak na kolodvoru u Karlovcu. Mađarski natpisi na željeznici bili su razlog ogorčenih sporova i nereda]] [[Datoteka:Bark Trojednica.jpg|minijatura|[[Jedrenjak]] "Trojednica" [[Bakar (grad)|bakar]]skog Hrvatskog brodarskog društva, [[1873.]]]] Za vrijeme postojanja Trojednice u Hrvatskoj i Slavoniji dogodilo se značajno širenje željezničke mreže. [[Hrvatsko-ugarska nagodba|Nagodbom]] 1868. željeznički projekti i njihova izvedba prešli su pod nadležnost ugarskog Ministarstva trgovine i željezničkog upraviteljstva u Budimpešti. Ugarske vlasti kočile su utjecaj hrvatsko-slavonskih financijera, jer bi željeznička mreža u interesu domaćih ekonomskih snaga ojačala hrvatsko-slavonsku autonomiju u cjelini i onemogućila nadzor ugarske vlade.<ref name="želje">[https://hrcak.srce.hr/clanak/48452 Ljiljana Dobrovšak: Zaposlenici na željeznicama u Hrvatskoj 1903. godine, Časopis za suvremenu povijest, Vol. 40. No. 2. Listopad 2008.]</ref> Ugarska je gradila pruge u interesu svoje prometne politike, koja je počivala na radijalnom, zvjezdolikom sustavu pruga, koje su imale ishodište u metropoli [[Budimpešta|Budimpešti]] i s njom povezivale susjedne zemlje i periferiju.<ref name="želje"/> Zagreb je željeznicom s Budimpeštom spojen 1870., a Rijeka preko Zagreba 1873. U duhu ugarske politike, [[Slavonski Brod]] je prije dobio vezu s Budimpeštom nego sa Zagrebom.<ref name="želje"/> Gradnju [[Lička pruga|Ličke pruge]] (Ogulin – Knin) kojom bi se Hrvatska i Slavonija povezale s [[Kraljevina Dalmacija|Dalmacijom]], kočila je Ugarska, koja nije htjela dati dozvolu za gradnju.<ref name="prugom">{{Citiranje weba |url=http://www.matica.hr/HRRevija/revija2009_4.nsf/AllWebDocs/Prugom__cestom__zrakom__a_i_morem_ako_treba |title=Zdravka Jelaska Marijan: Prugom, cestom, zrakom, a i morem ako treba, Hrvatska revija, Broj 4, prosinac 2009., ISSN 1330-2493 |access-date=13. travnja 2013. |archive-date=31. listopada 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20101031172635/http://www.matica.hr/HRRevija/revija2009_4.nsf/AllWebDocs/Prugom__cestom__zrakom__a_i_morem_ako_treba |url-status=dead }}</ref> Gradnja je konačno počela 1914., no prekinuta je već izbijanjem [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]].<ref name="prugom"/> Mađarske državne željeznice (MAV) provodile su politiku [[Mađarizacija|mađarizacije]], protuzakonito koristeći samo mađarski jezik na željeznici u Hrvatskoj i Slavoniji, zapošljavajući [[Mađari|Mađare]] i diskriminirajući govornike hrvatskog.<ref name="želje"/> I nakon [[Narodni pokret 1903. godine|nemira]] zbog takve politike [[1903.]], u Hrvatskoj i Slavoniji na željeznicama je radilo svega 57,6 % zaposlenika koji su znali [[hrvatski]] te je mađarski i dalje bio službeni uredovni jezik.<ref name="želje"/> === Pomorstvo=== Iako je glavnina pomorstva bila smještena u Dalmaciji, [[kvarner]]skim otocima i Rijeci, i u [[Hrvatsko primorje|Hrvatskom primorju]] bila je razvijena pomorska trgovina, pogotovo u [[Senj]]u, [[Bakar (grad)|Bakru]] i [[Sušak]]u. U Bakru je osnovana pomorska škola, koja je [[1917.]] uzdignuta na status pomorske akademije.<ref name="senj">[https://hrcak.srce.hr/clanak/27645 Nikša Mendeš: Riječki, lošinjski i senjski jedrenjaci koncem 19. i početkom 20. stoljeća, Senjski zbornik, Vol. 31. No. 1., Prosinac 2004.]</ref> Razna privatna, dionička i zadružna brodarska društva iz Senja i Bakra posjedovala su jedrenjake (barkove) te u znatno manjoj mjeri parobrode.<ref name="senj"/> Iako su plovili po cijelom svijetu, najviše do SAD-a i Australije, krajem 19. stoljeća pokazala se definitivna premoć parobroda nad jedrenjacima. Na tu promjenu kvarnerska i primorska brodarska društva uglavnom nisu mogla primjereno odgovoriti kapitalom, pa su gubila na značaju te se sve više orijentiraju na prijevoz putnika i roba na Jadranu. === Gradski promet === Naglom urbanizacijom Zagreba i Osijeka potkraj [[19. stoljeće|19. stoljeća]] javila se potreba za uvođenjem organiziranog javnog gradskog prijevoza. Iako je u Zagrebu postojao sezonski javni prijevoz konjskim omnibusima i ranije, prvi pravi javni prijevoz u Hrvatskoj uspostavljen je u Osijeku. [[Osijek]] je dobio [[konjski tramvaj]] [[1884.]], dok je u Zagrebu pušten u promet 1891. [[Zagrebački električni tramvaj|Zagrebački tramvaj]] elektrificiran je 1910. [[Datoteka:1904zgradaorig200.jpg|200px|minijatura|Kr. ravnateljstvo pošta i brzojava, Zagreb]] === Telekomunikacije === Glavni grad Kraljevine prvi je spojen na brzojavnu mrežu, još na početku [[1850.]] Zagreb je žicom spojen na Zidani Most u današnjoj Sloveniji (tada u Štajerskoj). Telegrafska je žica dovedena sve do [[Banski dvori|Banskih dvora]] na Trgu sv. Marka. Između 1868. i 1918. poslovi [[brzojav]]a, pošte i telefona bili su u zajedničkoj, ugarsko-hrvatskoj nadležnosti. Za Hrvatsku i Slavoniju bilo je nadležno Kr. ravnateljstvo pošta i brzojava u Zagrebu. Prva telefonska veza u Hrvatskoj i Slavoniji uspostavljena je [[8. siječnja]] [[1881.]] između građevnog odjela zagrebačkog gradskog poglavarstva i vodovodne strojarnice, udaljene 3,5&nbsp;km. Prvu koncesiju za izgradnju javne telefonske mreže dobio je Vilim Schwarz koji je svoju telefonsku centralu i mrežu s početnih 45 pretplatnika pustio u promet [[1887.]] Uvidjevši da telefonski promet donosi dobre prihode, 1893. država Schwarzu oduzima koncesiju i 1895. pokreće prvu državnu centralu. Ubrzo se mreža širi i u ostalim gradovima, [[Varaždin]]u (1898.), [[Osijek]]u, Zemunu. == Šport == Najznačajniji pojedinačni poticaj razvoju športa u Hrvatskoj i Slavoniji dao je [[Franjo Bučar]], prvi hrvatski športski djelatnik i pedagog. Nakon što je [[1892.]] uvedena obvezna tjelovježba u pučke škole te nakon kontakata s inozemstvom dolazi do jačeg razvijanja športskih aktivnosti u Hrvatskoj i Slavoniji i organiziranog bavljenja športom – od gimnastike, veslanja, plivanja, mačevanja, jahanja, pa do modernijih športova poput nogometa. Popularizacijom i organizacijom športa i zdravog života u Hrvatskoj i Slavoniji se bavilo društvo [[Hrvatski sokol]], osnovano još 1874. u Zagrebu. Širenjem ogranaka i športskih sekcija, održavanjem sletova i pokaznih vježbi značajno je doprinijelo širenju športa. Najpoznatiji športski klub bio je zagrebački [[HAŠK]], osnovan 1903. godine. [[1909.]] osnovan je [[Hrvatski športski savez]] kao krovna hrvatsko-slavonska športska organizacija. U sklopu HŠS-a osnovane su sekcije za [[nogomet]], [[automobilizam]], [[biciklizam]], [[Atletika|laku atletiku]], [[mačevanje]], [[plivanje]], [[Sanjkanje|ručne saonice]], [[skijanje]], [[Umjetničko klizanje|sklizanje]], [[veslanje]] i [[tenis]]. Savezu su pristupali i klubovi iz Dalmacije. U [[Prvenstvo Hrvatske i Slavonije u nogometu 1912./13.|sezoni 1912./1913.]] održano je prvo hrvatsko nogometno prvenstvo. Sljedeća sezona otkazana je zbog izbijanja rata. Na olimpijskim igrama 1896. – 1912. športaši iz Hrvatske i Slavonije nastupali su u sklopu ugarskog olimpijskog odbora. [[Milan Neralić]] prvi je Hrvat koji je osvojio olimpijsku medalju – broncu iz [[Mačevanje|mačevanja]] na Olimpijskim igrama u [[OI 1900.|Parizu 1900.]] == Simboli == [[Datoteka:Coat_Croatian_Parliament.jpg|mini|Grb Trojednice na zgradi [[Hrvatski Sabor|Hrvatskog Sabora]]]] [[Datoteka:Lesser Coat of arms of Austria-Hungary.svg|250px|minijatura|Službeni grb Austro-Ugarske iz 1916. (mali)]] Prema [[Hrvatsko-ugarska nagodba|Hrvatsko-ugarskoj nagodbi]]: {{citat|U poslovih autonomnih imadu se unutra granicah kraljevinah Dalmacije, Hrvatske i Slavonije upotrebljavati sjedinjene boje i grbovi istih kraljevinah, potonji providjeni [[Kruna sv. Stjepana|krunom sv. Stjepana]]. (čl. 61) Kod označivanja poslovah, svim kraljevinam krune ugarske zajedničkih, upotrebljuju se sjedinjeni grbovi kraljevinah Ugarske i Dalmacije, Hrvatske i Slavonije. (čl.62.) Za raspravljanja zajedničkih poslovah imade se uz ugarsku zastavu i sjedinjena zastava kraljevinah Dalmacije, Hrvatske i Slavonije razviti na zgradi, u kojoj se obdržava zajednički sabor zemaljah krune ugarske. (čl. 63.)<ref name="Nagodba II">[http://www.h-net.org/~habsweb/sourcetexts/nagodba2.htm The Hungaro-Croatian Compromise of 1868 (The Nagodba), II]</ref><ref>[https://www.fotw.info/flags/hr-h848.html#1867 Croatia – Historical Flags (1848–1918), www.fotw.net]</ref><ref>[[:s:Hrvatsko-ugarska nagodba|Hrvatsko-ugarska nagodba]]</ref> |[[Hrvatsko-ugarska nagodba]]}} Na carevu i kraljevu dvoru, uz austrijsku carsku u sredini, te uz ugarsku na desnoj strani, bila je također s lijeve strane istaknuta i hrvatska zastava.<ref>[[#refpliveric|Pliverić]], str. 50.</ref> U samoj Trojednici korištene su inačice hrvatske zastave s različitim krunama nad grbom. Prva službena regulacija bila je Naredba kraljevske zemaljske vlade, odjela za unutarnje poslove, od 16. studenoga 1876., broj 18.307.<ref>[https://web.archive.org/web/20040203003313/http://miyeonjan.tripod.com/croatia_flags_c01.html O hrvatskim simbolima]</ref> Naredba od 20. prosinca 1899. utvrđuje obrnuti redoslijed hrvatskog i dalmatinskog grba nego odredba iz 1876.<ref>[http://zeljko-heimer-fame.from.hr/hrvat/hr-hist.html#hr-189x Hrvatska – povijesne zastave, ''The FAME'']</ref> Prema [[:s:Naredba bana kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije o uporabi zastava i emblema (1914.)|Naredbi]] bana Ivana Škrleca od [[21. studenoga]] [[1914.]]<ref>[http://alex.onb.ac.at/cgi-content/alex?aid=lks&datum=1915&size=45&page=174 Naredba bana kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije o uporabi zastava i emblema (1914.)], Sbornik zakona i naredaba valjanih za Kraljevine Hrvatsku i Slavoniju, 1915. kom. I–XX. str. 146–147., Zagreb 1916.</ref> pobliže je određena državna i civilna zastava i njezin način isticanja. Zastava je "crveno-bijelo-modra u kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji narodna zastava, koja se sa sjedinjenim grbovima kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, proviđena krunom sv. Stjepana, u poslovima autonomnim imade upotrebljavati za službenu zastavu"''.<ref>[[:s:Naredba bana kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije o uporabi zastava i emblema (1914.)|Naredba bana kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije o uporabi zastava i emblema (1914.)]]</ref> U službenim i svečanim prigodama kao himna izvodila se hrvatska inačica [[Carevka|Carevke]] uz [[Lijepa naša domovino|Lijepu našu]].<ref name="obiljezja">{{cite web |url=http://www.mvep.hr/MVP.asp?pcpid=63 |title=Državna obilježja |publisher=[[Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija]] (MVPEI) |language=Croatian |accessdate=20. lipnja 2011.}}</ref> Savez hrvatskih pjevačkih društava podnio je predstavku [[1907.]] [[Hrvatski sabor|Hrvatskom saboru]] "glede uzakonjenja, odnosno službenog proglašenja pjesme ''Lijepa naša domovino'' hrvatskom himnom."<ref name="obiljezja"/> Sabor se o predstavnici nije očitovao, no, Lijepa naša je neslužbeno smatrana hrvatskom himnom.<ref name="obiljezja"/> [[Kraljevina Hrvatska pod Habsburzima|Grb kraljevine Hrvatske]] (bez slavonskog i dalmatinskog grba) bio je jedini grb, uz austrijski i ugarski, prisutan na novom službenom (manjem) [[commons:File:Wappen Österreich-Ungarn 1916 (Klein).png|grbu Austro-Ugarske iz 1916.]]<ref>[http://alex.onb.ac.at/cgi-content/alex?aid=rsk&datum=19160304&seite=00000279 Obznana c. kr. ministra predsjednika od 27. aprila 1916., da je u novom obliku utvrđena mala kategorija zajedničkoga grba, određenoga za upotrebu kod zajedničkih uredaba Austro-Ugarske monarhije], List državnih zakona za kraljevine i zemlje zastupane u carevinskom vijeću, LXI. komad. str. 279-284. 1916. Beč</ref> Iako prva inačica grba [[Austro-Ugarska|Monarhije]] iz 1915. nije prikazivala hrvatski grb,<ref>[http://alex.onb.ac.at/cgi-content/alex?aid=rsk&datum=19150304&seite=00000793 Obznana c. kr. ministra predsjednika od 3. novembra 1915. o grbu određenogom za upotrebu kod zajedničkih uredaba Austro-Ugarske monarhije], List državnih zakona za kraljevine i zemlje zastupane u carevinskom vijeću, CLV. komad. str. 793–798. 1916. Beč (vidi str. 796. i 798.)</ref> nakon žestoke reakcije hrvatsko-slavonske vlade (jer su po [[Hrvatsko-ugarska nagodba|Temeljnom zakonu]] svi zajednički [[Zemlje Krune sv. Stjepana|hrvatsko-ugarski]] simboli morali uključivati hrvatski grb) grb je promijenjen.<ref name="vk">Vinko Krišković: [http://www.matica.hr/www/wwwizd2.nsf/AllWebDocs/IzabraniPolitickiEsejiKriskovic "Izabrani politički eseji"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070609120740/http://www.matica.hr/www/wwwizd2.nsf/AllWebDocs/IzabraniPolitickiEsejiKriskovic |date=9. lipnja 2007. }}, Prir. Dubravko Jelčić, MH, SHK, Zagreb, 2003.</ref> Tako su hrvatsko-slavonsko-dalmatinski grb, uz austrijski i ugarski, na kapama i zastavama nosili gotovo svi vojnici [[Austro-ugarska vojska|austro-ugarske vojske]] u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]]. == Banovi == [[Datoteka:Kingdom of Croatia-Slavonia (sculpture).jpg|mini|desno|250px|Kip [[Rudolf Valdec|Rudolfa Valdeca]] na zgradi [[Etnografski muzej Zagreb|Etnografskog muzeja u Zagrebu]] iz 1903., koji simbolizira Trojednu Kraljevinu, nosi pozlaćenu [[Zvonimirova kruna|Zvonimirovu krunu]].]] {{Hrvatska povijest}} {| class="wikitable" style="text-align:center" |-- ! # ! Portret ! width=180|Ban<br><small>(rođen-umro) ! colspan=2|Služba |-- ! | 1 | [[File:Levin Rauch photo.JPG|80px]] || [[Levin Rauch]]<br><small>(1819. – 1890.) || 8. prosinca 1868. || 26. siječnja 1871. |-- ! | 2 | [[File:Koloman Bedeković.jpg|80px]] || [[Koloman Bedeković]]<br><small>(1818. – 1889.) || 26. siječnja 1871. || 12. veljače 1872. |-- ! | 3 | [[File:Ivan Mazuranic crop.jpg|80px]] || [[Ivan Mažuranić]] <br><small>(1814. – 1890.) || 20. rujna 1873. || 21. veljače 1880. |-- ! | 4 | [[File:Ladislav Pejačević portret.JPG|80px]] || [[Ladislav Pejačević]] <br><small>(1824. – 1901.) || 21. veljače 1880. || 4. prosinca 1883. |-- ! | 5 | [[File:Khuen-Héderváry Károly VU.jpg|80px]] || [[Károly Khuen-Héderváry|Dragutin Khuen-Héderváry]]<br><small>(1849. – 1918.) || 4. prosinca 1883. || 27. lipnja 1903. |-- ! | 6 | [[File:Teodor Pejačević.jpg|80px]] || [[Teodor Pejačević]] <br><small>(1855. – 1928.) || 27. lipnja 1903. || 26. lipnja 1907. |-- ! | 7 | [[File:Aleksandar Rakodczay.jpg|80px]] || [[Aleksandar Rakodczay]]<br><small>(1848. – 1924.) || 26. lipnja 1907. || 8. siječnja 1908. |-- ! | 8 | [[File:Barun Pavao Rauch 1908 Th. Mayerhofer.png|80px]] || [[Pavao Rauch]]<br><small>(1865. – 1933.) || 8. siječnja 1908. || 5. veljače 1910. |-- ! | 9 | [[File:Ban Nikola Tomašić.jpg|80px]] || [[Nikola Tomašić]]<br><small>(1864. – 1918.) || 5. veljače 1910. || 19. siječnja 1912. |-- ! | 10 | [[File:Slavko Cuvaj portret.png|80px]] || [[Slavko Cuvaj]]<br><small>(1851. – 1930.) || 19. siječnja 1912. || 21. srpnja 1913. |-- ! | 11 | [[File:Ivan škrlec lomnički.jpg|80px]] || [[Ivan Skerlecz]]<br><small>(1873. – 1951.) || 21. srpnja 1913. || 29. lipnja 1917. |-- ! | 12 | [[File:Antun Mihalovich.jpg|80px]] || [[Antun Mihalović]]<br><small>(1868. – 1949.) || 29. lipnja 1917. || 20. siječnja 1919. |-- |} == Literatura == *{{Citiranje knjige |first=Dušan |last=Bilandžić |title=Hrvatska moderna povijest |location=Zagreb |publisher=Golden marketing |year=1999 |isbn=953-6168-50-2 |url=http://books.google.de/books/about/Hrvatska_moderna_povijest.html?id=-WZsQgAACAAJ&redir_esc=y |ref=refbilandzic}} *{{Citiranje knjige |first=Mark |last=Biondich |title=Stjepan Radić, the Croat Peasant Party, and the politics of mass mobilization, 1904–1928 |url=https://archive.org/details/stjepanradiccroa0000bion |location=Toronto |publisher=University of Toronto Press |year=2000 |isbn=0-8020-8294-7 |ref=refbiondich}} *{{Citiranje knjige |first=Josip |last=Frank |title=Hrvatska politika |at=Hrvatska smotra za politiku, književnost, znanost, umjetnost i kritiku, Knj.1. Urednik Zvonimir Vukelić |pages=3–7 |location=Zagreb |publisher=Prva hrvatska radnička tiskara |year=1906 |url=http://books.google.hr/books?id=f8wDAAAAYAAJ&pg=PA3 |ref=reffrank}} *{{cite journal |last=Gross |first=Mirjana |author=Mirjana Gross |year=1985 |title=Mađarska vlada i hrvatska autonomija u prvim godinama nakon nagodbe |journal=Historijski zbornik |volume=XXXVIII |issue=1 |pages=1–29. |location=Zagreb |format=PDF |issn=0570-9008 |url=http://www.historiografija.hr/hz/1985/HZ_38_3_GROSS.pdf |ref=refgross |url-status=dead |access-date=14. ožujka 2014. |archive-date=19. lipnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190619142446/http://www.historiografija.hr/hz/1985/HZ_38_3_GROSS.pdf }} *{{cite book |last=Jászi |first=Oskar |title=The dissolution of the Habsburg monarchy. |publisher=Phoenix Books: University of Chicago Press |year=1966 |url=http://www.worldcat.org/title/dissolution-of-the-habsburg-monarchy/oclc/32304967?referer=di&ht=edition |ref=refjaszi}} *{{cite journal |last=Kolar |first=Mira |author=Mira Kolar |year=2005 |title=The Activities of Vice-Roy Pavao Rauch In Croatia |journal=Review of Croatian History |volume=I |issue=1 |pages=133–58 |location=Zagreb |publisher=Hrvatski institut za povijest |format=PDF |issn=1845-4380 |url=http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=35404 |ref=refkolar}} *{{cite journal |last=Kosnica |first=Ivan |author=Ivan Kosnica |year=2014 |title=Hrvatsko-slavonska pripadnost u Hrvatskoj i Slavoniji u nagodbenom razdoblju |journal=Hrvatska i komparativna javna uprava |volume=14 |pages=465-92 |location=Zagreb |publisher=Institut za javnu upravu pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu |format=PDF |issn=1845-4380 |url=https://www.pravo.unizg.hr/_download/repository/HKJU_2014_2_Hrvatsko-slavonska_pripradnost_u_Hrvatskoj_i_Slavoniji_u_nagodbenom_razdoblju.pdf}} *{{cite book |last=Krizman |first=Bogdan |title=Hrvatska u Prvom svjetskom ratu – Hrvatsko-srpski politički odnosi |publisher=Globus, Zagreb |year=1989 |isbn=86-343-0243-1}} *{{Citiranje knjige |first=Trpimir |last=Macan |title=Povijest hrvatskog naroda |at=Nakladni zavod Matice hrvatske |location=Zagreb |publisher=Školska knjiga |year=1992 |isbn=86-401-0058-6 |url=http://books.google.de/books/about/Povijest_hrvatskoga_naroda.html?id=zE6CQgAACAAJ&redir_esc=y |ref=refmacan}} *{{Citiranje knjige |first=Josip |last=Pliverić |title=Spomenica o državnopravnih pitanjih hrvatsko-ugarskih |location=Zagreb |publisher=Hartman (Stjepan Kugli) |year=1907 |url=http://books.google.com/books/about/Spomenica_o_dr%C5%BEavnopravnih_pitanjih_hrv.html?id=xxq4QwAACAAJ |ref=refpliveric |url-status=dead }} *{{Citiranje knjige |first=Martin |last=Polić |title=Ban Dragutin grof Héderváry i njegovo doba |location=Zagreb |publisher=Tiskara i litografija Mile Maravića |year=1901 |url=http://books.google.hr/books?id=segDAAAAYAAJ&printsec=frontcover |ref=refpolic}} *{{cite journal |last=Siroktović |first=Hodimir |author=Hodimir Sirotković |year=1992 |month=studeni |title=Organizacija Sabora Hrvatske i Slavonije u nagodbenom razdoblju (1868–1918) |journal=Arhivski vjesnik |issue=34/35 |pages=21–30 |location=Zagreb |publisher=Hrvatski državni arhiv |format=PDF |issn=0570-9008 |url=https://hrcak.srce.hr/clanak/102057 |ref=refhodimir}} *{{cite book |last=Šišić |first=Ferdo |title=Povijest Hrvata: pregled povijesti hrvatskoga naroda. 1526.–1918., drugi dio |publisher=Marjan tisak, Split |year=2004 |isbn={{ISBN |953-214-196-0}}}} *{{Citiranje knjige |first=Fernando |last=Veliz |title=The Politics of Croatia-Slavonia 1903—1918 |location=Wiesbaden |publisher=Harassowitz Verlag |year=2012 |isbn=978-3-447-06700-3 |url=http://www.harrassowitz-verlag.de/title_4266.ahtml |ref=refveliz}} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{Commons|Category:Croatia-Slavonia|Hrvatska i Slavonija}} *[http://www.matica.hr/knjige/temelji-moderne-hrvatske-1190/ POVIJEST HRVATA VI. Temelji moderne Hrvatske: Hrvatske zemlje u »dugom« 19. stoljeću] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170904063645/http://www.matica.hr/knjige/temelji-moderne-hrvatske-1190/ |date=4. rujna 2017. }} Urednice sveska: Vlasta Švoger i Jasna Turkalj, Matica hrvatska, Zagreb, 2016., {{ISBN|978-953-341-029-6}} **[http://www.matica.hr/media/knjige/temelji-moderne-hrvatske-1190/pdf/trojedna-kraljevina-hrvatska-slavonija-i-dalmacija-od-1790-do-1918-osnovne-smjernice-politicke-povijesti-tomislav-markus.pdf Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija od 1790. do 1918.: Osnovne smjernice političke povijesti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200626131231/http://www.matica.hr/media/knjige/temelji-moderne-hrvatske-1190/pdf/trojedna-kraljevina-hrvatska-slavonija-i-dalmacija-od-1790-do-1918-osnovne-smjernice-politicke-povijesti-tomislav-markus.pdf |date=26. lipnja 2020. }} **[http://www.matica.hr/media/knjige/temelji-moderne-hrvatske-1190/pdf/kulturni-i-intelektualni-razvoj-u-hrvatskoj-u-dugom-19-stoljecu-dinko-zupan.pdf Kulturni i intelektualni razvoj u Hrvatskoj u »dugom« 19. stoljeću] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200626182730/http://www.matica.hr/media/knjige/temelji-moderne-hrvatske-1190/pdf/kulturni-i-intelektualni-razvoj-u-hrvatskoj-u-dugom-19-stoljecu-dinko-zupan.pdf |date=26. lipnja 2020. }} **[http://www.matica.hr/media/knjige/temelji-moderne-hrvatske-1190/pdf/svakodnevni-zivot-u-19-stoljecu-ulomak-iz-rasprave-aleksandra-muraj.pdf Svakodnevni život u 19. stoljeću] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200626202425/http://www.matica.hr/media/knjige/temelji-moderne-hrvatske-1190/pdf/svakodnevni-zivot-u-19-stoljecu-ulomak-iz-rasprave-aleksandra-muraj.pdf |date=26. lipnja 2020. }} *[http://books.google.hr/books?id=s2DRAAAAMAAJ&printsec=frontcover&hl=hr&source=gbs_ge_summary_r&cad=0#v=onepage&q&f=false Kraljevine Hrvatska i Slavonija na Tisućgodišnjoj zemaljskoj izložbi kraljevine Ugarske u Budimpešti 1896., detaljni prikaz čitave Kraljevine, povijesti, kulture i gospodarstva] *[http://www.mgz.hr/UserFiles/file/Instalacija%20nagodbenoga%20bana%20Raucha%20NS_1934_34_5_Szabo%5B1%5D.pdf Gjuro Szabo: Instalacija nagodbenoga bana barona Levina Raucha 1869] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160307115446/http://mgz.hr/userfiles/file/instalacija%20nagodbenoga%20bana%20raucha%20ns_1934_34_5_szabo%5B1%5D.pdf |date=7. ožujka 2016. }} *{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} *[http://www.poslovniforum.hr/about02/pf352.asp Podrobno o politici u Hrvatskoj 1905. – 1914.] *[http://hrcak.srce.hr/90334 Politika Hrvatsko-srpske koalicije uoči Prvoga svjetskog rata 1907.–1913., Ivan Bulić] *[https://web.archive.org/web/20070929084143/http://www.crohis.com/izvori/nagodba2.pdf Tekst Hrvatsko-ugarske nagodbe iz 1868.] *[http://604.cserkesz.hu/lapok/letoltes/nemnems/terkepek/egeszmo.jpg Zemljovid željezničkih pruga u Zemljama Krune Sv. Stjepana, oko 1910.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304095300/http://604.cserkesz.hu/lapok/letoltes/nemnems/terkepek/egeszmo.jpg |date=4. ožujka 2016. }} *{{hun icon}} [http://terkepek.adatbank.transindex.ro/kepek/netre/83.gif Rezultati saborskih izbora 1908. po kotarima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100222165204/http://terkepek.adatbank.transindex.ro/kepek/netre/83.gif |date=22. veljače 2010. }} *[http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=2012 Fotogalerija raznih krajobraza u Hrvatskoj i Slavoniji oko 1895., snimljenih za sudjelovanje Trojednice na Milenijskoj izložbi] *[http://www.sumari.hr/biblio/pdf/13114.pdf Popis banova, banskih namjesnika, kraljevskih povjerenika, podbanova (str. 4.)] *[http://www.antiquemapsandprints.com/ekmps/shops/richben90/images/croatia-slavonia-ethnography-1910.-serbs-croats.-ww2-navy-intelligence-map-1944-208033-p.jpg Etnička karta Hrvatske i Slavonije 1910] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190624004940/http://www.antiquemapsandprints.com/ekmps/shops/richben90/images/croatia-slavonia-ethnography-1910.-serbs-croats.-ww2-navy-intelligence-map-1944-208033-p.jpg |date=24. lipnja 2019. }}., Naval Intelligence Division (UK), 1944. {{Austrougarske zemlje}} {{Hrvatska}} [[Kategorija:Kraljevina Hrvatska i Slavonija| ]] [[Kategorija:Hrvatska povijest (1790. – 1918.)]] [[Kategorija:Povijest Slavonije]] [[Kategorija:Nacionalna ujedinjenja]] k3sgby79e4w5p8xsqfl6azusbdknf87 0 88847 7615976 7575802 2026-10-10T06:55:11Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.6 7615976 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Última Cena - Da Vinci 5.jpg|350px|mini|Posljednja večera, [[Leonardo da Vinci]].]] '''Veliki četvrtak''' je peti dan u [[Veliki tjedan|Velikom tjednu]] i prvi dan [[Vazmeno trodnevlje|Vazmena trodnevlja]] koji slavi spomen na [[Posljednja večera|posljednju večeru]] [[Isus Krist|Isusa Krista]] s [[apostoli]]ma, kako je opisana u [[Evanđelje|kanonskim evanđeljima]]. Prethodi joj [[Velika srijeda]], a slijedi ju [[Veliki petak]]. Velikim četvrtkom započinje [[Vazmeno trodnevlje]], razdoblje u kojemu se slavi [[Isusov križni put|Isusova muka]], [[Isusovo razapinjanje|smrt]] i [[Isusovo uskrsnuće|uskrsnuće]]. [[Misa večere Gospodnje|Misa večere Gospodnje]] obično se slavi navečer, kada počinje petak prema židovskoj tradiciji, jer se Posljednja večera održavala na blagdan [[Pasha|Pashe]], prema trima sinoptičkim evanđeljima. Na Veliki četvrtak ujutro [[biskup]]i sa svim svećenicima iz svojih [[biskupija]] slave [[Misa posvete ulja|Misu posvete ulja]] (''Missa chrismatis'') na kojoj se posvećuje krizma ([[ulje]] za [[Sveta potvrda|svetu potvrdu]]) te blagoslivlja ulje za [[bolesničko pomazanje]] i katekumene. Veliki četvrtak uvijek dolazi između [[19. ožujka]] i [[22. travnja]]. == Liturgijsko slavlje == [[Datoteka:Holy_sepulchre_mass.jpg|mini|300px|<center>Katolički patrijarh Jeruzalema, Michael Sabbah, služi misu pred kapelom [[Bazilika svetoga groba|Isusova groba]] na Veliki četvrtak [[2006.]]]] * [[Uvodni obredi]]: [[Ulazna pjesma (crkvena glazba)|ulazna pjesma]] i pozdrav, pokajnički čin, ''[[Slava Bogu na visini|Slava (''Gloria'')]]'' i zborna molitva * [[Služba riječi]]: tri čitanja (prvo i drugo čitanje, [[evanđelje]]) i homilija * [[Pranje nogu učenicima|Pranje nogu]]: neobvezno, u [[Tridentska misa|tradicionalnom obredu]] odvija se prije liturgije * [[Euharistijska služba]]: priprava darova, euharistijska molitva i [[Euharistija|pričest]] * [[Prijenos Svetotajstva]] iz [[svetohranište|svetohraništa]] u pokrajnju [[kapela|kapelu]] ili kriptu * [[Sveta ura|Getsemanska ura]]: sat vremena šutnje i [[euharistijsko klanjanje|klanjanja]] pred [[Presveti Oltarski Sakrament|Presvetim Sakramentom]] Dok se pjeva ''Slava'', na svim crkvama zvone sva zvona. Nakon toga se gase sve do ''Slave'' u [[Vazmeno bdjenje|Vazmenom bdjenju]] na [[Velika subota|Veliku subotu]]. U [[bizantski obred|bizantskom katoličkom obredu]], [[grkokatolici]] na Veliki četvrtak slave Večernju s Liturgijom sv. Bazilija u jutarnjim ili ranim popodnevnim satima, a navečer Jutarnju Muke Gospodnje Velikoga petka na kojoj se čitaju Evanđelja Muke.<ref>[https://ika.hkm.hr/novosti/vladika-stipic-sluzio-liturgiju-sv-bazilija-na-spomen-gospodnje-vecere/ Vladika Stipić služio liturgiju sv. Bazilija na spomen Gospodnje večere] ika.hkm.hr, Informativna katolička agencija, objavljeno 2. travnja 2026.</ref> == Pobožnosti == === Getsemanska ura === {{glavni|Getsemanska ura}} Kako svjedoči Evanđelje, Isus se poslije večere s učenicima uputio u [[Getsemanski vrt]]. Tamo ga je oblijevao krvav znoj dok se molio. Stoga vjernici kao uspomenu na ovo Isusovu molitvu provode uru klanjanja u svojim crkvama. Sam je Isus zapitao svoje učenike: ''„Niste li mogli probdjeti barem jednu uru moleći sa mnom?”'' === Pobožnost sedam crkava === {{glavni|Pobožnost sedam crkava}} [[Sveti Filip Neri]] ustanovio je u [[Rim]]u [[pobožnost sedam crkava]], koja se obdržava u pojedinim dijelovima svijeta, a čini ju pohod sedmerim [[crkva]]ma uz [[molitva|molitvu]] i razmatranje događaja iz [[Isusov križni put|Kristove muke]]. === Razmatranje Muke === Od 19 sati (prva ura) počinje se moliti pobožnost [[Pasionisti|pasionista]] ''[[:s:Sati Muke Gospodnje|Sati Muke Gospodnje]]'', u kojoj se svaki sat od 19 sati na Veliki četvrtak do 18 sati na Veliki petak razmatraju događaji iz Kristove Muke, od [[Isus na Maslinskoj gori|agonije u Maslinskom vrtu]] i [[Suđenje Isusu|suđenja Isusu]] do [[Isusov križni put|križnoga puta]] i smrti na [[Kalvarija|Kalvariji]] zaključno s njegovim [[Ukop Isusa|ukopom]].<ref>Bajor, Boguslaw; Wikiel, Michal (prir.). [https://issuu.com/zaklada.vigilare/docs/sati_muke_gospodnje ''Sati Muke Gospodnje: Posljednji dan Gospodina našega Isusa Krista''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230604180414/https://issuu.com/zaklada.vigilare/docs/sati_muke_gospodnje |date=4. lipnja 2023. }}, prev. Marin Saganić, Zaklada Vigilare: Zagreb, ISBN 978-953-59218-4-4.</ref> == Tradicije == U dijelovima [[Hercegovina|Hercegovine]] i dalmatinskog zaleđa Veliki četvrtak naziva se i „zeljavi četvrtak” ili „zeleni četvrtak” jer se u svakoj obitelji kuha i jede [[zelje]],{{sfn|Jurilj|2018|p=20}}<ref name=Zuzul>Žužul, Anamarija. 2017. [https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:172:148479 Tradicijska kultura u suvremenoj etnografiji Imotskog kraja] Sveučilište u Splitu: Filozofski fakultet, str. 11-12</ref> u dalmatinskom zaleđu i [[soparnik]] ili zelenjak.<ref name=Strukan/> U [[Zapadna Hercegovina|Zapadnoj Hercegovini]] ([[Posušje]],<ref>Kelava, Josipa. 2019. [https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=771080 Korizmeno-uskrsni običaji u Posušju] ''Bosna Franciscana'', 50, str. 263-292</ref> [[Široki Brijeg]], [[Grude]]), [[Prozor-Rama|ramskom]] i [[Duvno|duvanjskom kraju]], nekim dijelovima [[Bosna|Bosne]],<ref name=Titius15/> šibenskome zaleđu,<ref name=Titius15>Dragić, Marko. 2015. [https://hrcak.srce.hr/155561 Veliki tjedan u crkveno-pučkoj baštini šibenskoga zaleđa]. ''Titius'', 8 (8), str. 165.</ref> [[drniš]]kom kraju,<ref>Vukičević, Katarina. 2016. [https://repozitorij.ffst.unist.hr/object/ffst:684/FILE0 Suvremena etnografija tradicijske kulture u drniškom kraju] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Sveučilište u Splitu: Filozofski fakultet, str. 68</ref> [[Imotska krajina|Imotskoj]]<ref name=Zuzul/> i [[Cetinska krajina|Cetinskoj krajini]]<ref name=Strukan>Strukan, Marina. 2024. [https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:172:620939 Pasionska baština, uskrsno vrijeme i Tijelovo u cetinskome kraju] Sveučilište u Splitu: Filozofski fakultet, str. 7-9</ref> na Veliki četvrtak moli se molitva [[:s:Dušice grišna|„Dušice grišna” („Dušo grišna”, „Križići”)]], poznata i pod nazivom „Sto dušica”.<ref name=Titius15/> Osobito su ju molile [[pastir]]ice i djevojke.<ref name=Titius14>Dragić, Marko. 2014. [https://hrcak.srce.hr/149709 Starinske molitve u šibenskom zaleđu] ''Titius'' 6-7 (6-7), str. 286-287</ref> == Povezani članci == * [[Posljednja večera]] * [[Isus na Maslinskoj gori]] * [[Liturgijska godina]] * [[Žudije]] * [[Bazilika svetoga groba]] * [[Za križen]] == Izvori == {{izvori}} == Literatura == === Članci === {{refbegin}} * {{cite journal |last=Jurilj |first=Zorica |date=2018 |title=Korizma i uskrs u Hercegovačkoj crkveno-pučkoj baštini |url=https://hrcak.srce.hr/clanak/118749 |journal=Ethnologica Dalmatica |location=Zagreb |publisher=Etnografski muzej Split |volume=25 |pages=5–35}} {{refend}} == Vanjske poveznice == === Sestrinski projekti === {{ WProjekti |commons = |commonshr = |commonscat = Maundy Thursday |commonscathr = Veliki četvrtak |wikizvor = |wikizvor_autor = |wječnik = |wikiknjige = |wikicitat = }} {{Portal Kršćanstvo}} {{Veliki tjedan}} {{Isus}} {{Liturgijska godina Katoličke crkve}} [[Kategorija:Vazmeno trodnevlje]] [[pcd:Jeudi jeudyou]] g54p57n6nzgh19jdfeoiyjjmf5ud9ns 0 91153 7615910 7492125 2026-10-09T23:20:33Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.6 7615910 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Truman_desk.jpg|mini|[[Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država|Američki predsjednik]] [[Harry S. Truman|Truman]] iznosi svoju doktrinu o ograničavanju utjecaja komunizma]] '''Trumanova doktrina''' je okvirni američki vanjskopolitički plan za zaustavljanje širenja [[komunizam|komunizma]] u svijetu. [[Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država|Američki predsjednik]], [[Demokratska stranka (SAD)|demokrat]] [[Harry S. Truman]] predstavio je doktrinu [[12. ožujka]] [[1947.]], nakon što je [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] najavilo kako će s krajem ožujka 1947. godine prestati pružati podršku grčkim vlastima koje su se u [[Grčki građanski rat|Grčkom građanskom ratu]] borile protiv komunističkih gerilaca podupiranih iz [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Titove Jugoslavije]], u vrijeme kada je Sovjetski Savez vršio pritisak i na [[Turska|Tursku]] kako bi dobila na korištenje vojne baza u [[Bospor|Bosporu]] i [[Dardaneli|Dardaneliju]]. Prvi konkretni američki koraci koje je na Trumanov prijedlog odobrio [[Kongres Sjedinjenih Američkih Država|Kongres SAD]] bili su osiguranje 400 milijuna dolara (oko 4,5 milijardi dolara, prema cijenama iz 2022.) vojne i civilne pomoć Grčkoj i Turskoj, uz slanje američkoga vojnoga i civilnoga osoblja i opreme u obje te zemlje. Prema doktrini sadržanoj u obraćanju predsjednika Trumana koje je Kongres prihvatio, Sjedinjene Američke Države - koje su se ranije u pravilu suzdržavale od uplitanja u sukobe u drugim dijelovima svijeta (»politika izolacionizma«) - preuzele su obvezu pružanja političke, gospodarske i vojne pomoći diljem svijeta onim državama koje su Sjedinjene Države smatrale demokratskima (ili barem: ne-totalitarnim), a koje bi se našle pod prijetnjom vanjskih ili unutarnjih [[Autoritarizam|autoritarnih]] snaga. Truman je argumentirao kako SAD ne može stajati sa strane i dopustiti nasilno širenje sovjetskoga [[Totalitarizam|totalitarizma]] u neovisne slobodne zemlje, jer američka nacionalna sigurnost u novim okolnostima ne ovisi samo o fizičkoj sigurnosti američkog teritorija.<ref>[https://history.state.gov/milestones/1945-1952/truman-doctrine „The Truman Doctrine, 1947”] {{eng oznaka}}, službene stranice Povijesnoga ureda Ministarstva vanjskih poslova SAD-a. Pristupljeno 4. travnja 2022.</ref>[[Datoteka:Truman Doctrine, 03-12-1947, Page 1 (5476286491).jpg|mini|Poruka predsjednika Trumana Kongresu od 12. ožujka 1947. god. s prijedlogom za pružanje pomoći Grčkoj i Turskoj]] Harry S. Truman bio je pripadnik [[Demokratska stranka (SAD)|Demokratske stranke]], ali je za svoju doktrinu pridobio i potporu [[Republikanska stranka (SAD)|američkih republikanaca]], te su kasnije američke vlade sustavno postupale u vanjskim poslovima pridržavajući se Trumanove doktrine.<ref>[https://www.archives.gov/milestone-documents/truman-doctrine „Truman Doctrine (1947)”] {{eng oznaka}}, cjeloklupan tekst obraćanja predsjednika Trumana Kongresu s uredničkim uvodom. Službene stranice Državnih arhiva SAD-a, "Milestone documents". Pristupljeno 4. travnja 2022.</ref> Iznošenje Trumanove doktrine bio je jedan od važnijih događaja koji su naznačili početak [[hladni rat|Hladnoga rata]], zajedno s [[Berlinska blokada|Berlinskom krizom]] sredinom 1948. godine.<ref>[https://www.trumanlibrary.gov/museum/presidential-years/origins-of-the-cold-war „Origins of the Cold War”] {{eng oznaka}}, Državni arhivi SAD-a i Predsjednička knjižnica i muzeja Harryja S. Trumana. Pristupljeno 4. travnja 2022.</ref> == Idejne osnove Trumanove doktrine == Trumanova doktrina počivala je na američkih procjenama o razlozima, ciljevima i mogućnostima vanjske politike [[Sovjetski Savez|Sovjetskoga Saveza]], uvelike sadržanima u povjerljivom izvješću kojega je u veljači 1946. godine uputio [[George Kennan|George F. Kennan]] (dokument poslije poznat kao „Dugi brzojav”, engl. ''Long Telegram'') zamjeniku američkog veleposlanika u [[Moskva|Moskvi]]; koji je potom u srpnju 1947. god. prikazan u autorskom članku istoga diplomata (i s istim glavnim idejama) te pod naslovom „''The Sources of Soviet Conduct''” objavljen u časopisu ''Foreign Affairs'' (s obzirom na Kennanov tadašnji diplomatski položaj, u članku je autor naznačen s „X”, pa se ponekada navodi i kao „Članak X”, engl. ''X Article''). U njemu se Kennan založio za vanjsku politika usmjerenu na ograničavanje (engl. ''containment'' - [[Hladni rat|hladnoratovski]] izraz koji je skovao sam George F. Kennan) - sovjetskoga utjecaja na samo određeni broj država u svijetu.<ref>[https://www.trumanlibrary.gov/library/online-collections/ideological-foundations-of-cold-war „Ideological Foundations of the Cold War”] {{eng oznaka}}, Državni arhivi SAD-a, Predsjednička knjižnica i muzej Harryja S. trumana. Pristupljeno 4. travnja 2022.</ref><ref> Smith, J.Y.: [https://www.washingtonpost.com/archive/politics/2005/03/18/outsider-forged-cold-war-strategy/ed724908-8c93-400d-bda8-7111a686f63f/ „Outsider Forged Cold War Strategy”] {{eng oznaka}} ''The Washington Post'', 18. ožujka 2005.</ref> Kennanovi zaključci privukli su pažnju tvoraca američke politike, te su među njima ostavili znatan utjecaj.<ref>[https://www.files.ethz.ch/isn/139669/1991-05_Measures_Short_War.pdf „MEASURES SHORT OF WAR THE GEORGE F. KENNAN LECTURES AT THE NATIONAL WAR COLLEGE, 1946-47”] {{eng oznaka}} (knjiga s predavanjima iz 1946.-1947. godine), uredili Giles D. Harlow i George C. Maerz, National Defense University Press, 1991., str. xiii.-xx.</ref> Predsjednik Truman konačnu je teorijsku podlogu za proglašavanje nove američke vanjskopolitičke doktrine dobio iz opširnoga izvještaja koji su mu 24. rujna 1946. podnijeli njegovi savjetnici [[George Elsey]] i [[Clark Clifford]] (tzv. „Clifford-Elseyev izvještaj”, engl. ''Clifford-Elsey Report'', izvorni naziv „American Relations With The Soviet Union”)<ref>[https://www.e-ir.info/2012/01/25/1946-a-year-of-ideological-preconceptions/ „1946: A Year of Ideological Preconceptions”] {{eng oznaka}}, Brendan Thomas-Noone, ''E-INTERNATIONAL RELATIONS'', 25. siječnja 2012.</ref>, u kojemu se, između ostaloga, ukazalo na okolonost kako će Sovjetski Savez kao visokocentralizirana država s lakoćom postiže odlučnost i jasnoću svojih politika, kakvu demokracije teško postižu. Stoga je, prema izvjestiteljima, potrebno u odnosima SAD-a i njegovih saveznika uspostaviti jasnu i čvrstu politiku koja će omogućiti jasnoću i snagu u postupanju. „Svaku nesigurnost i odstupanje Sovjeti će odmah prigrabiti i iskoristiti na našu štetu”, objašnjavali su Clifford i Elsey.<ref>[https://www.trumanlibrary.gov/library/research-files/report-american-relations-soviet-union-clark-clifford-clifford-elsey-report?documentid=NA&pagenumber=1 <nowiki>„American Relations With The Soviet Union [Clifford-Elsey Report]”</nowiki>], 24. rujna 1946., str. 78, Državni arhivi SAD-a. Pristupljeno 4. travnja 2022.</ref> U sažetku izvještaja Clifforda i Elseya (opsega tri stranice) jasno se naznačava kako je sovjetsko vodstvo uvjereno u neizbježnost sukoba između SSSR-a i „kapitalističkih država”, stoga nastoje što brže ojačati snagu Sovjetskog Saveza, istodobno „slabeći sve države koje bi se mogle smatrati neprijateljskima” te upravljajući vanjskopolitičkim aktivnosti na način da se „jača relativna snaga Sovjetskog Saveza na štetu njegovih potencijalnih neprijatelja”. Navode kako u budućnosti treba postupati sa spoznajom kako je Sovjetski Savez sve sporazume potpisane proteklih godina spremno kršio čim bi se to pokazalo korisnim za njegove interese, kako treba pokušati Sovjetski Savez privoliti na miroljubivu suradnju te da ga se uvjeri kako je moguć „miroljubivi suživot između kapitalizma i komunizma”, ali i kako treba uzeti da bi SSSR mogao u svakom trenutku pribjeći širenju pomoću otvorenoga ratovanja, te predlažu osiguranje dostatne oružane sile za obuzdavanje takvih mogućih sovjetskih pokušaja.<ref>[https://www.trumanlibrary.gov/library/research-files/outline-clifford-elsey-report?documentid=NA&pagenumber=1 „Outline of Clifford-Elsey Report”] {{eng oznaka}} (fotografija izvornoga dokumenta), Državni arhivi SAD-a. Pristupljeno 4. travnja 2022.</ref> U obraćanju Kongresu s prijedlogom pružanja pomoći Grčkoj i Turskoj, predsjednik Harry Truman izjavio je kako njima „osim SAD-a niti jedna druga nacija nije u stanju pružiti potrebnu pomoć”, te da je Velika Britanija izričito poručila (upozorila) kako nije u stanju dalje nastaviti podupirati te dvije države i ostale diljem svijeta koje je do tada podupirala. Izjavljuje i kako je on kao predsjednik SAD-a „svjestan širokih implikacija koje mogu nastati povodom odluke Sjedinjenih Država da pruže pomoć Grčkoj i Turskoj”, ali kako valja sagledati kako su „narodima raznih zemalja svijeta nametnuti totalitarni režimi protiv njihove volje” te da se „u jednom broju drugih zemalja odvijaju sada slični procesi”. Truman je Kongresu naznačio mogućnost nametanja nadzora "naoružane manjine" nad Grčkom, što bi imalo izravan i trenutan utjecaj na Tursku, te bi se „zbunjenost i nered mogli raširiti na čitav [[Bliski istok|Bliski Istok]]”. Stoga je Truman predložio Kongresu u odnosu na Grčku i Tursku, ali potom i u odnosu na čitav svijet, američku politiku „podupiranja slobodnih naroda koji se odupiru pokušajima pokoravanja od naoružanih manjina ili putem vanjskih pritisaka”, kako potpora treba biti vršena „primarno putem gospodarske i financijske pomoći koja je od bitnog značaja za gospodarsku stabilnost i uredne političke procese”. Dodatno je Truman ocijenio: „Sjeme totalitarnih režima niče iz bijede i oskudice. Oni se razvijaju iz zlog tla siromaštva i razdora. Oni dostižu svoj puni razvoj kada je nada naroda za bolji život umrla. Moramo tu nadu održati živom.” Naznačio je kako pomoć koju predlaže pružiti Grčkoj (350 milijuna dolara) i Turskoj (50 milijuna dolara) predstavlja tek oko 1 promil onoga što su Sjedinjene Američke Države morale uložiti u vođenje [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskoga rata]]: „Razumno je skrbiti za to svoje ulaganje i osigurajmo da ono ne bude uzaludno”, ocijenio je Truman.<ref>[https://kr.usembassy.gov/education-culture/infopedia-usa/living-documents-american-history-democracy/harry-s-truman-truman-doctrine-1947/ „Harry S. Truman : The Truman Doctrine (1947)”] {{eng oznaka}} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220302022758/https://kr.usembassy.gov/education-culture/infopedia-usa/living-documents-american-history-democracy/harry-s-truman-truman-doctrine-1947/ |date=2. ožujka 2022. }} Veleposlanstvo SAD-u u Koreji. Pristupljeno 4. travnja 2022.</ref> == Međunarodna politika pod utjecajem Trumanove doktrine == Jedan od prvih poteza u postupanju slijedom Trumanove doktrine bilo je pokretanje [[Marshallov plan|Marshallova plana]] u lipnju 1947. god., za gospodarsku pomoć Europi u obnovi od posljedica Drugoga svjetskog rata.<ref>[https://history.state.gov/departmenthistory/short-history/truman „The Truman Doctrine and the Marshall Plan”] {{eng oznaka}}, službene stranice Povijesnoga ureda Ministarstva vanjskih poslova SAD-a. Pristupljeno 4. veljače 2022.</ref> Jedan od ključnih savjetnika državnog tajnika (ministra vanjskih poslova) SAD-a [[George Marshall|Georgea F. Marshalla]] u razradi plana bio je već gorespomenuti stručnjak za Sovjetski Savez i tvorac koncepta „containmenta” George F. Kennan. Kennan je predložio rad na suzbijanju inflacije i neimaštine u Europi, te osposobljavanje europskih zemalja u odupiranju širenja komunizma podupiranjem međusobna gospodarska povezivanja tih država (to će, SAD-om potaknuto, udruživanje vremenom dovesti do osnivanja [[Europska zajednica|Europske zajednice]]). Sjedinjene Američke Države su kod pokretanja Marshallovog plana pozvali na sudjelovanje i Sovjetski Savez i s njim povezane zemlje pod komunističkom vladavinom. Kako je George F. Kennan i predvidio, sve te zemlje odbile su surađivati u provođenju američkoga plana gospodarske pomoći.<ref>[https://www.crf-usa.org/images/pdf/gates/Marshall_Plan.pdf „The Marshall Plan for Rebuilding Western Europe”] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} {{eng oznaka}} ''Constitutional Rights Foundation'', str. 2-4. Pristupljeno 4. travnja 2022.</ref> U razdoblju 1949.-1952. god. je od 28 milijardi (tadašnjih) dolara pomoći stranim zemljama koju je pružio SAD u okvirima primjene Trumanove doktrine, oko trećinu predstavljala vojna pomoć. Sljedećih osam godina - koje su bile obilježene vođenjem [[Korejski rat|Korejskoga rata]] - od 40 milijardi dolara pomoći, na vojnu je otpadala približno polovina.<ref>Sibley, Katherine A. S.: [https://www.encyclopedia.com/social-sciences-and-law/political-science-and-government/international-affairs-diplomacy/foreign-aid „Foreign Aid”] {{eng oznaka}} ''Encylopedia.com'', 21. svibnja 2018. Pristupljeno 4. travnja 2022.</ref> Polazeći od podrške antikomunizmu koju je dobio prigodom predstavljanja svoje doktrine, predsjednik Harry S. Truman je 1950. godine uključio Sjedinjene Američke Države u [[Korejski rat]]. Kasnije se SAD s osloncem na istu doktrinu uključio i u [[Rat u Vijetnamu|Vijetnamski rat]].<ref>[https://www.cambridge.org/core/journals/review-of-politics/article/abs/american-foreign-policy-in-korea-and-vietnam-comparative-case-studies/C5686F3D13235940C27AF1EDEEAEBA89 „American Foreign Policy in Korea and Vietnam: Comparative Case Studies”] {{eng oznaka}} ''The Review of Politics'', sv. 37, br. 1 (siječanj 1975.), str. 20-47</ref> == Vidi još == * [[Monroeva doktrina]] * [[Eisenhowerova doktrina]] * [[Nixonova doktrina]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.trumanlibrary.org/whistlestop/study_collections/doctrine/large/doctrine.htm Truman Library website with papers related to the Truman Doctrine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080930165903/http://trumanlibrary.org/whistlestop/study_collections/doctrine/large/doctrine.htm |date=30. rujna 2008. }} * [https://web.archive.org/web/20041204183708/http://www.yale.edu/lawweb/avalon/trudoc.htm Full text of the speech] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20041204183708/http://www.yale.edu/lawweb/avalon/trudoc.htm |date=4. prosinca 2004. }} {{HladniRat}} {{Mrva-pov}} [[Kategorija:Hladni rat]] [[Kategorija:Povijest Sovjetskoga Saveza]] [[Kategorija:Povijest Grčke]] [[Kategorija:Povijest Turske]] [[Kategorija:Povijest SAD-a (1945. – 1989.)]] [[Kategorija:Vanjskopolitičke doktrine SAD-a]] bu4h3zmj4typpu4qc3aw506sb3c3xhc 0 92480 7616062 7583145 2026-10-10T11:40:17Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.6 7616062 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja= lightgreen | naziv = Vrtni timijan | slika = Thymus vulgaris0.jpg | slika_opis = ''Thymus vulgaris'' | regnum = [[Biljke|Plantae]] | divisio = [[Cvjetnjače|Magnoliophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Lamiales]] | familia = [[Usnače (biljke)|Lamiaceae]] | genus = [[Thymus]] | species = '''''T. vulgaris''''' | dvoimeno = ''Thymus vulgaris'' | dvoimeno_autorstvo = [[Carl Linné|L.]] | FCD = 26467 }} [[Datoteka:Brot de farigola2.JPG|mini|desno|240px|Stabljika timijana iz blizine]] [[Datoteka:Bee on thyme.jpg|mini|desno|240px|Pčela na timijanu]] [[Datoteka:Common wild thyme - geograph.org.uk - 1406849.jpg|mini|desno|240px|Timijan u prirodi]] [[Datoteka:Thymus_vulgaris_-_Köhler–s_Medizinal-Pflanzen-271.jpg|mini|desno|240px|Prikaz timijana]] [[Datoteka:Thymus vulgaris 002.JPG|mini|desno|240px|Cvjetovi timijana]] [[Datoteka:Thymus vulgaris 3 (Espagne).JPG|mini|desno|240px|Cvjetovi timijana]] '''Vrtni timijan''' (obični timijan, prava majčina dušica, ''Thymus vulgaris'') je višegodišnji do 30 cm visoki polugrm sa svijetlo ružičastim ili bjelkastim [[Cvijet|cvjetovima]], sličan [[Majčina dušica|majčinoj dušici]], ali mu stabljika nije puzava i polegla već raste uspravno. Vrtni timijan ili prava majčina dušica, najpoznatija je biljka iz roda '''timijana''' (''Thymus''). Obični timijan je [[lijek]] i [[začin]]. Ulazi u sastav raznih preparata protiv običnog, a naročito protiv velikog [[kašalj|kašlja]]. Eterično ulje je zbog prisutnog timola i karvakrola izvrsno antiseptično sredsvo. Ulje ulazi u sastav voda i pasta za usta, lijekova za [[probava|probavu]]. Timijan, njegovo ulje, a naročito timol, daju se protiv crijevnih [[Parazitizam|parazita]] (''trihoficalusa'', ''duodenalne ankilostome'' i ''oksiura''). Timol je izvrstan [[Konzervansi|konzervans]]. Zbog svih navedenih ljekovitih svojstava [[Češka]] je odlučila iskazati počast timijanu i proglasila ga je svojim nacionalnim [[cvijet]]om. == Opis biljke == [[List]]ovi su sitni, tvrdi, sitno dlakavi, lagano prema dolje savinuti, sivo-[[Zelena|zelene]] boje. Timijan je [[aroma]]tičnog okusa i pomalo ljut. Sličan je [[majčina dušica|majčinoj dušici]], ali je viši i [[stabljika]] mu ne puzi po zemlji, nego raste uspravno (do 30 [[metar|cm]]); listovi su uži. Prvobitna postojbina je [[južna Europa]]; drugdje se uzgaja i kao ukrasna i [[med]]onosna [[biljke|biljka]]. Ubire se gornja polovina biljke u [[cvijet]]u, [[list]] ([[Travarstvo|najljekovitiji]] je jer ima najviše [[Eterična ulja|eteričnog ulja]] i [[tanin]]a), eterično ulje i timol (''Thymi herba'', ''foliurn'', ''aetheroleum et thymolum''). Timijan sadrži uz eterično ulje (koje obiluje timolom, karvakrolom, borneolom i linalolom) i [[tanin]]e i [[Flavonoidi|flavonide]]. Mlade grančice su kratke i gusto obrasle bjeličastim dlačicama, a starije su drvenaste. Listovi su sitni, u cjelini duguljasti, rub savijen prema dolje, s lica skoro goli, a na naličju obrasli finim, mekim, bijelim dlačicama. Vjenčić je ljubičast do ružičast. Čaška je cjevasta i dvousnena: donja ima dva igličasta, a gornja tri tupa zuba. [[Prašnik|Prašnička]] vrećica strši iz ždrijela i gore je rastvorena. Kao samonikla biljka raste u zemljama sjeverozapadnog [[Sredozemlje|Sredozemlja]], a [[Benediktinci]] su ga prenijeli u ostatak [[Europa|Europe]], a rijetko se sreće kao samonikla biljka.<ref>[http://www.cvijet.info/zacinsko_i_ljekovito_bilje/majcina_dusica_i_timijan/103.aspx] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} "Začinsko i ljekovito bilje: Majčina dušica i Timijan", www.cvijet.info, 2011.</ref> ==Povijest== Timijan se upotrebljava već tisućljećima. Zabilježen je u [[Sumerani|sumerskim]] zapisima još oko 3500. pr. Kr. U [[Stara Grčka|Grčkoj]] se palio na oltarima i u kućama kao zaštita od [[zaraza|zaraznih bolesti]], [[Drevni Egipat|Egipćani]] su ga upotrebljavali u procesu [[Mumija|balzamiranja]], cijenili su ga [[Hipokrat]], [[Plinije Stariji]] i [[Hildegarda iz Bingena]]. Grci su ga koristili u svojim kupeljima i palili ga u svojim hramovima. Njime su konzervirali voće i vino, a korišten je i kao [[pčele|pčelinja]] paša za proizvodnju mirisnog [[med]]a. Tek su stari Rimljani proširili timijan Europom, koristili su ga za čišćenje soba od loših duhova, kao [[začin]] u jelima i aromu za mnoga [[piće|pića]]. Vjerovali su i da timijanov dim tjera [[Štipavci|škorpione]]. Stari Rimljani su smatrali da otklanja [[Melankolija|melankoliju]] i potiče [[hrabrost]], pa su se vojnici kupali u kupci s timijanom prije odlaska u bitku. Bio je prvi na listi srednjovjekovnih europskih čarobnjaka, a koristio se i kao protuotrov kod zmijskih ugriza. U [[Srednji vijek|Srednjem vijeku]] [[Vitez (titula)|vitezovi]] su dobivali vjenčiće timijana kao nagradu za hrabrost. Timijan se puno koristio za začinjavanje hrane zbog zaštite od truljenja, a zbog snažnoga antiseptičkog djelovanja, bio je dobro antiseptičko sredstvo u [[bolnica]]ma. Danas se naveliko upotrebljava u vodicama za ispiranje usta, pastama za zube, pripravcima za brijanje, sapunima, pripravcima protiv kašlja i u prehrambenoj industriji. == Ljekoviti dio biljke == Sabire se čitava [[biljka]] u cvatu (odreže se [[srp]]om) bez [[korijen (biljke)|korijen]]ja i odrvenjelih dijelova biljke. Miris timijana dobro se očuva i nakon sušenja, a njegovo [[eterično ulje]] koje sadrži oko 50% timol (''Oleum Thymi'') ima snažno antiseptičko djelovanje i izdvaja se [[Destilacija|destilacijom]]. Osim timola, sadrži i karvakrol, cimen, linalool, pinen i druge terpetenske spojeve.<ref> [http://moja-kuhinja.com/zacini/timijan.html] "Majčina dušica, timijan", moja-kuhinja.com, 2011.</ref> == Ljekovito djelovanje == Ljekovita svojstva - Eterično ulje s različitim sastojcima (timol, cineol, borneol), [[flavonoidi]] i [[tanin]]i.<ref>{{Citiranje knjige |title=Medicinal Herbs |year=2012 |url=https://archive.org/details/rosemarygladstar0000glad_s6k4 |author=Rosemary Gladstar |language=Engleski |pages=333 of 861 u eknjizi |isbn=978-1-61212-005-8}}</ref> Timol kojeg nalazimo u timijanu je snažan antiseptik (antiseptici deluju tako da sprečavaju rast i razvoj [[Mikroorganizmi|mikroorganizama]]). Dobar je za [[dišni sustav]], protiv [[kašalj|kašlja]], kihanja i [[upala]] (najčešće ga nalazimo u [[sirup]]ima za kašalj). U internoj primjeni timol djeluje kao snažan vermicid (sredstvo protiv nametnika kao što su gliste i [[Ličinka|larve]]), osobito je efikasan protiv vrste ''Ancylostoma duodenale'' i ''Necator americanus''. Korisni dio biljke je gornja trećina stabljike s cvjetovima. Aktivne komponente nalaze se u [[list]]ovima i [[cvijet|cvjetovima]], stoga je besmisleno i štetno za biljku da je čupamo s [[Korijen (biljke)|korijenom]]. Sabrani se materijal suši u tankom sloju na prozračnom mjestu ili u sušionici kod temperature do 40 [[Celzijev stupanj|°C]], a čuva u dobro zatvorenim posudama zaštićen od [[vlaga|vlage]]. ===Kemotipovi običnog timijana=== '''Kemotip''' je ista vrsta biljke, koja ovisno o mjestu rasta, daje [[eterična ulja]] različita kemijskog sastava i, naravno, različita djelovanja. U [[Aromaterapija|aromaterapiji]] se djelovanja različitih vrsta i kemotipova timijana uvelike razlikuju, što ovisi o kemijskom sastavu samoga eteričnog ulja.<ref>[http://www.etericnaulja.net/etericna-ulja/timijan-timijani.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120119053549/http://www.etericnaulja.net/etericna-ulja/timijan-timijani.html|date=19. siječnja 2012.}} "Eterična ulja timijana", www.etericnaulja.net, 2011.</ref> ====Kemotip timol==== '''Kemotip timol''' najrašireniji je kemotip. U lošijoj literaturi zna se nazivati "crveni timijan", zbog boje eteričnog ulja koja, ovisno o načinu [[Destilacija|destilacije]], zna biti crvenkasta do žuta. Takav je naziv odveć neprecizan. Timol pripada klasi [[fenoli|fenola]], spojeva koji iskazuju jaku [[Bakterije|antibakterijsku]] aktivnost, no to su istovremeno i prilično agresivni spojevi koji mogu iritirati [[koža|kožu]] i [[Sluznica|sluznicu]]. Na žalost, ovaj kemotip je raširen i zbog činjenice što se lako zamjenjuje sintetskim timolom, a čime se pojačava njegova iritativnost. Kemotip timol uz karvakrol i p-cimen sadrži više od 70% timola, a karvakrol sadrži više od 50% karvakrola, pa su oba kemotipa vrlo jakog [[Mikroorganizmi|antimikrobnog]] djelovanja, ali i vrlo agresivna za kožu i sluznicu. Najčešće se koriste protiv zaraznih bolesti (npr. [[gripa]], bronhitis, cistitis), kod umora i oslabljenog [[Imunost (medicina)|imuniteta]], te za [[Dezinfekcija|dezinfekciju]] [[zrak]]a u zatvorenom prostoru. Kemotip timol izvrsno djeluje protiv gram-pozitivnih [[Bakterije|bakterija]], pa je učinkovit protiv čireva na koži. Hidrolat timijana kemotip timol dosta je snažan pa može peckati kožu, a pomaže kod infekcija. ====Kemotip linalol==== '''Kemotip linalol''' sadrži 50 do 80% linalola i djeluje jako antimikrobno, ali je puno blaži i neopasniji kemotip od timola. Vrlo je učinkovit protiv gljivica, posebno roda ''Candida''. Koristi se protiv dišnih, urinarnih i gljivičnih [[zaraza|infekcija]]. Eterično ulje toga kemotipa dobro je kombinirati s eteričnim uljem [[Smilje|smilja]], jer s njim čini dobru sinergiju. Hidrolat timijana kemotip linalol izvrstan je tonik poslije brijanja i dobro njeguje nečistu [[koža|kožu]] s aknama. ====Kemotip geraniol==== '''Kemotip geraniol''' sadrži geraniol i geranil acetat, pa snažno djeluje protiv gljivica roda ''Candida'', ''Trychophyton'' i ''Microsporum'', kao i [[Plijesan|plijesni]] kao što je ''Aspergillus''. Pomaže kod gljivičnih i bakterijskih infekcija [[Mokraćni sustav|mokraćnog sustava]] i kože. Ovaj kemotip dobro djeluje na [[maternica|maternicu]], pa se koristi kao pomoć tijekom [[porođaj]]a, te za pripremu međice. Za njegu međice koristi se u iznimno maloj koncentraciji, razblažen u biljnom ulju. Od timijana kemotip geraniol radi se hidrolat koji je znatno blaži od eteričnog ulja, a djelotvoran je kao oblog kod infekcija kože. ====Kemotip tujenol-4==== '''Kemotip tujenol-4''' sadrži više od 40% transtujenola-4, a ciljano djeluje protiv [[bakterija]] roda ''Chlamidia''. Pomaže kod [[reuma]]tskih tegoba, te opće iscrpljenosti organizma. ====Kemotip p-cimen==== '''Kemotip p-cimen''' sadrži više od 40% p-cimena i male količine fenola, a djeluje snažno [[Analgetik|analgetički]] i protuupalno, pa je dobar izbor kod [[Terapija|terapije]] [[reuma]]toidnog artritisa i [[mišić]]nih bolova. ==Timijan u kuhinji== Koristi se dosta u [[mediteran]]skoj kuhinji kao [[začin]], a dodaje se [[povrće|povrću]], raznim jelima od [[meso|mesa]], paštetama, [[ribe|ribi]], [[salata]]ma, umacima i [[juha]]ma. Pretpostavlja se da neutralizira jako [[Masti|masna]] jela. Omiljeni je začin za marinade i izradu biljnog [[ocat|octa]] ([[ocat četvorice lopova]]). Ima vrlo jak okus i potiče [[probava|probavu]]. Koriste se svježe ili suhe grančice, te usitnjeni ili mljeveni listovi; suhi timijan ima tri puta jači okus od svježega; kuha se u jelu, a grančice se izvade prije posluživanja; njegov okus najbolje se razvija pri visokim [[temperatura]]ma; dobro se slaže s [[češnjak]]om, [[maslina]]ma, povrćem, [[krumpir]]om i [[mahunarke|mahunarkama]]. Suhi listovi ne smiju imati peteljke. Čest je u mješavinama začina, kao što su [[provansalske trave]] i [[začinski buket]].<ref> [http://recipeci.com/savjeti/namirnice/zacini-i-zacinsko-bilje/] "Začini i začinsko bilje", recipeci.com, 2011.</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [[Kategorija:Majčina dušica]] [[Kategorija:Ljekovito bilje]] fr9uwesaxq1jwv0wze62o79jpar1t93 0 96103 7615909 7210292 2026-10-09T23:18:06Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.6 7615909 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja= lightgreen | naziv = Trputac | slika = 271_Plantago_major_L.jpg | slika_širina = | slika_opis = "Trputac" (''Plantago major'') | regnum = [[Plantae]] | phylum = [[Magnoliophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Lamiales]] | familia = [[Plantaginaceae]] | subfamilia =[[Digitalidoideae]] | tribus =[[Plantagineae]] | genus = '''Plantago''' | genus_autorstvo = [[Carl von Linné|L.]] | razdioba_stupanj = Podrodovi | razdioba = {{plainlist| * ''[[Plantago]]'' * ''[[Coronopus]]'' * ''[[Bougeria]]'' * ''[[Psyllium]]'' * ''[[Littorella]]''}} | FCD = rod }} '''Trputac''' (trputec, bokvica, [[Latinski jezik|lat.]] ''Plantago''), biljni rod, trajna zeljasta, vrlo česta livadska [[biljka]]. Pojavljuje se na svim [[livada]]ma, u poljskim međama, uz rubove puteva, u jarcima i na vlažnim plodnim tlima. == Etimologija == Ime roda dolazi od latinskog planta, jedini ili ravni, i -ago, sličnost, aludirajući na oblik lista ''[[Plantago major|P. major]]''.<ref name="Flora ">[http://floranorthamerica.org/Plangtago Flora of North America] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, pristupljeno 28. kolovoza 2024.</ref> == Vrste == Obim i broj vrsta koje spadaju u rod ''Plantago'' je prilično jasno i precizno određen, s osnovnim problemom da li se podrodovi ''[[Bougueria]]'' (jedna vrsta s [[Andi|Anda]]) i ''[[Littorella]]'' (2–3 vrste vodenih biljaka) uključuju u rod ''Plantago'' ili ne.<ref name="albach">Albach, D. C., Meudt, H. M. & Oxelman, B. 2005. [http://www.amjbot.org/cgi/content/full/92/2/297 Piecing together the "new" Plantaginaceae] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100626103255/http://www.amjbot.org/cgi/content/full/92/2/297 |date=26. lipnja 2010. }}. ''American Journal of Botany'' 92: 297–315.</ref> Neke od domaćih vrsta trpuca, koje su najrasprostranjenije, razlikuju se prema obliku [[list]]a i [[cvat]]a. To su [[obični trputac|obični]] ili [[veliki trputac]] (''[[Plantago major|P. major]]'' <small>L.</small>), [[kopljasti trputac]] (''[[Plantago lanceolata|P. lanceolata]]'' L.) i [[srednji trputac]] (''[[Plantago media|P. media]]'' <small>L.</small>). Osobito su vrijedni listovi trputca zbog provitamina A, [[vitamini|vitamina]] C i K, [[limunska kiselina|limunske kiseline]], [[kalij]]a, [[enzim]]a i glikozida [[aukubin]]a. Listovi se jedu sirovi (kao salata) ili se dodaju omletu, nabujku, kaši i pireu. Listovi vrste ''Plantago lanceolata'' kuhanjem poprimaju ugodan miris i okus na [[vrganj]]e. Ima ljekovito svojstvo zaustavljanja [[krvarenje|krvarenja]] iz manjih [[rana]] i antibiotsko djelovanje. == Rasprostranjenost == Rasprostranjena je po cijeloj [[Europa|Europi]], [[Amerika|Americi]], [[Azija|Aziji]], [[Australija|Australiji]], [[Novi Zeland|Novom Zelandu]] i [[Afrika|Africi]], a raste na livadama i svijetlim prozračnim [[šuma]]ma. Mnoge vrste iz ovog roda su [[kosmopolita|kosmopolitske]] biljke. Vrlo često rastu na vlažnijem tlu, po mjestima koja su ugažena, [[putevi]]ma, [[pruga]]ma, obalama [[More|mora]], [[rijeka]] te po [[planina]]ma i pašnjacima.<ref>[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:30001135-2#distributions Kew, Distribution], pristupljeno 16. kolovoza 2024.</ref> == Upotreba == Koristi se od davnina kao biljni preparat. U [[tradicijska medicina|narodnoj medicini]] se više cijeni muški trputac (''Herba Plantaginis lanceolatae'') bokvica muška ili trputac muški. Za [[lijek]] se skupljaju [[korijen]], listovi prije cvjetanja, te sjeme nakon sazrijevanja. List trputca djeluje kao [[astringent]] (sredstvo za zatvaranje), kao protu[[otrov]], anti[[Mikrobi|mikrobno]], antiupalno i anti[[histamin]]sko sredstvo, kao i sredstvo za ublažavanje [[Kašalj|kašlja]], iskašljavanje, [[diuretik]] i slično. Sjeme trputca, naročito vrste ''P. psyllium'', koristi se kao uobičajen [[laksativ]], dostupan u slobodnoj prodaji bez liječničkog recepta. Sjeme nabubri i otpusti [[sluz]] kada se uroni u [[Voda|vodu]]. Koristi se i kao dodatak u proizvodnji laksativa, poput [[Metamucil]]a. Vrsta trputca ''P. psyllium'' je korisna i za ublažavanje konstipacije (zatvora), simptoma sindroma nadražaja [[crijeva]], divertikuloze, kao izvor dijetetskih vlakana u [[Ishrana|ishrani]] i slično. Smatra se da su se mnoge vrste trputca koristile u ishrani od prehistorijskih vremena. Naprimjer, postoje dokazi da su [[indijanci]] s centralne obale današnje [[Kalifornija|Kalifornije]] koristili trputac u ishrani prije 6.000 do 8.000 godina.<ref>[http://www.megalithic.co.uk/article.php?sid=18502 C.Michael Hogan (2008) ''Morro Creek'', ed. by A. Burnham]</ref> Pri vanjskoj upotrebi, oblog od lišća je koristan protiv ujeda [[insekti|insekata]], osipa uzrokovanog [[otrov]]nim [[bršljan]]om, manjih ranica i plikova. U narodnoj predaji, postoje priče da pomaže i kod ujeda [[zmija]]. Kod interne upotrebe, korisna je za kašalj i [[bronhitis]], u obliku [[čaj]]a, [[tinktura|tinkture]] ili sirupa. Vrste koje imaju široko lišće koriste se i kao povrće u [[salata]]ma, zelenim sosovima i slično. ==Upotreba u pučkoj medicini== U pučkoj [[Medicina|medicini]] trputca se najčešće koristi za liječenje kašlja, i pomaže kod svih disajnih problema. Čaj od trputca pospješuje izbacivanje sekreta i šlajma iz pluća i nosa. Travari preporučuju trputac za hripavcu, astmu, upalu pluća, a može se koristiti i za ublažavanje tegoba koje dolaze s [[Tuberkuloza|tuberkulozom]]. Svijež sok ili ispasiran list ubrzava zarastanje otvorenih rana i modrica. Pokazalo se da trputac stvara odbojnost prema pušenju i smanjuje potrebu organizma za nikotinom. Žvakanje svježeg lista pomaže kod odvikavanja od pušenja, a može se koristi i čaj. List mladog trputca se može dodavati u salate i druga jela. Dodavanjem svježe iscijeđenog soka citrusa kao što su [[limun]] i [[narandža]], u sok ili izgnječen list trputca, formira se [[Enzimi|enzim]] myrosinase koji pojačava antibakterijsko djelovanje. Aukubin iz trputca pojačava izlučivanje mokraćne [[kiseline]] kroz [[bubreg]]e, te se može koristiti za probleme izazvane [[giht]]om. Travari koriste svjež sok trputca za čišćenje krvi i pomoć kod nekih vrsta čireva. Pomaže i kod upale sluznice, zaliječivanja oteklih žlijezdi i kod [[Hemoroidi|hemoroida]]. Suhe sjemenke trputca se koriste protiv glista i stomačnih [[Paraziti|parazita]] poput ameba. Suho sjeme djeluju i [[laksativ|laksatvino]] te ga pučki ljekari i travari preporučuju protiv zatvora stolice i za odraslih i djecu. Postoje tvrdnje da redovno uzimanje sjemenki trputca (8gr dnevno) sprječava nastajanje žučnog kamenca. Travari koriste trputac i za veliki broj kožnih [[bolesti]]. Biljka ubrzava zarastanje otvorenih rana, eliminira kožne čireve, pomaže kod posjekotina, modrica, podlijeva, opekotina, plikova, žuljeva, zanoktica, ubode [[Insekti|insekata]] i nekih osipa. Zbog prisustva [[saponin]]a, koji njeguje kožu, koristi se kao prirodni antihistamin. Sok i svježe ispasiran list se mogu koristiti za rane i gnojne [[infekcije]] u usnoj duplji i grlu. Pacijenti s [[tumor]]ima, kojima je radijacija prouzrokovala rane u ustima mogu koristiti ispasiranu smjesu lista trputca, ili svjež sok za ispiranje, u svrhu bržeg zacjeljivanja rana i umanjivanje tegoba. U ove svrhe djelotvornoje i žvakanje svježeg lista trputca. Svjež list i sok pomažu i kod [[infekcije]] zuba. ==Galerija== <gallery> Plantago alpina0.jpg|''Plantago alpina'' Plantago_lanceolata_plant.jpg|''Plantago lanceolata'' Ribwort 600.jpg |''Plantago lanceolata'' Plantago nivalis.JPG|''Plantago nivalis'' Ribwort flower spike 800.jpg|Cvijet muške bokvice Plantago coronopus0.jpg|''Plantago coronopus'' Plantago-maritima-flowers.JPG|''Plantago maritima'' </gallery> == Hrvatski nazivi roda s autorima == {{stupci|3| * '''babika''', Šulek, B., 1879, * '''bokavac''', Šulek, B., 1879, * '''bokva''', Šulek, B., 1879, * '''bokvica''', Horvatić, S., 1954 * '''bukovac''', Šulek, B., 1879, * '''janjeći jezik''', Šulek, B., 1879, * '''krputec''', Šulek, B., 1879, * '''kukčeva trava''', Šulek, B., 1879, * '''lepušić ženski''', Šulek, B., 1879, * '''poputnik''', Šulek, B., 1879, * '''tariput''', Šulek, B., 1879, * '''tkanica''', Šulek, B., 1879, * '''trpuc''', Šulek, B., 1879, * '''trputac''', Domac, R., 1994, * '''trputec''', Šulek, B., 1879, }} == Vrste == {{stupci|3| # ''[[Plantago afra]]'' <small>L.</small> # ''[[Plantago africana]]'' <small>Verdc.</small> # ''[[Plantago akkensis]]'' <small>Murb.</small> # ''[[Plantago albicans]]'' <small>L.</small> # ''[[Plantago algarbiensis]]'' <small>Samp.</small>; [[Kritično ugrožena vrsta|kritično]] # ''[[Plantago alismatifolia]]'' <small>Pilg.</small> # ''[[Plantago alpestris]]'' <small>B.G.Briggs, Carolin & Pulley</small> # ''[[Plantago alpina]]'' <small>L.</small> # ''[[Plantago altissima]]'' <small>L.</small> # ''[[Plantago amplexicaulis]]'' <small>Cav.</small> # ''[[Plantago anatolica]]'' <small>Tutel & R.R.Mill</small> # ''[[Plantago annua]]'' <small>Ryding</small> # ''[[Plantago antarctica]]'' <small>Decne.</small> # ''[[Plantago arachnoidea]]'' <small>Schrenk</small> # ''[[Plantago arborescens]]'' <small>(Mirb.) Poir.</small> # ''[[Plantago arenaria]]'' <small>Waldst. & Kit.</small> # ''[[Plantago argentea]]'' <small>Chaix</small> # ''[[Plantago argentina]]'' <small>Pilg.</small> # ''[[Plantago argyrea]]'' <small>Morris</small> # ''[[Plantago aristata]]'' <small>Michx.</small> # ''[[Plantago asiatica]]'' <small>L.</small> # ''[[Plantago asperrima]]'' <small>Gand. ex Hervier</small> # ''[[Plantago asphodeloides]]'' <small>Svent.</small> # ''[[Plantago atrata]]'' <small>Hoppe</small> # ''[[Plantago aucklandica]]'' <small>Hook. fil.</small> # ''[[Plantago aundensis]]'' <small>P.Royen</small> # ''[[Plantago australis]]'' <small>Lam.</small> # ''[[Plantago baltistanica]]'' <small>H.Hartmann</small> # ''[[Plantago barbata]]'' <small>G.Forst.</small> # ''[[Plantago bellardii]]'' <small>All.</small> # ''[[Plantago bellidioides]]'' <small>Decne.</small> # ''[[Plantago benisnassenii]]'' <small>Romo, Stübing & Peris</small> # ''[[Plantago berroi]]'' <small>Pilg.</small> # ''[[Plantago bismarckii]]'' <small>Niederl.</small> # ''[[Plantago boissieri]]'' <small>Hausskn. & Bornm.</small> # ''[[Plantago bradei]]'' <small>Pilg.</small> # ''[[Plantago brasiliensis]]'' <small>Sims</small> # ''[[Plantago brownii]]'' <small>F.Dietr.</small> # ''[[Plantago buchtienii]]'' <small>Pilg.</small> # ''[[Plantago cafra]]'' <small>Decne.</small> # ''[[Plantago campestris]]'' <small>Hassemer</small> # ''[[Plantago camtschatica]]'' <small>Link</small> # ''[[Plantago canescens]]'' <small>Adams</small> # ''[[Plantago carnosa]]'' <small>Lam.</small> # ''[[Plantago catharinea]]'' <small>Decne.</small> # ''[[Plantago cavaleriei]]'' <small>H.Lév.</small> # ''[[Plantago centralis]]'' <small>Pilg.</small> # ''[[Plantago charalampidis]]'' <small>Strid, Dimop. & Raus</small> # ''[[Plantago chihuahuensis]]'' <small>Shipunov</small> # ''[[Plantago ciliata]]'' <small>Desf.</small> # ''[[Plantago cladarophylla]]'' <small>B.G.Briggs, Carolin & Pulley</small> # ''[[Plantago commersoniana]]'' <small>Decne. ex Barnéoud</small> # ''[[Plantago cordata]]'' <small>Lam.</small> # ''[[Plantago cornuti]]'' <small>Gouan</small> # ''[[Plantago coronopus]]'' <small>L.</small> # ''[[Plantago correae]]'' <small>Rahn</small> # ''[[Plantago corvensis]]'' <small>Hassemer</small> # ''[[Plantago crassifolia]]'' <small>Forssk.</small> # ''[[Plantago cretica]]'' <small>L.</small> # ''[[Plantago crypsoides]]'' <small>Boiss.</small> # ''[[Plantago cumingiana]]'' <small>Fisch. & C.A.Mey.</small> # ''[[Plantago cunninghamii]]'' <small>Decne.</small> # ''[[Plantago cylindrica]]'' <small>Forssk.</small> # ''[[Plantago cyrenaica]]'' <small>E. A. Durand & Barratte</small> # ''[[Plantago debilis]]'' <small>R.Br.</small> # ''[[Plantago densa]]'' <small>(Pilg.) Rahn</small> # ''[[Plantago depauperata]]'' <small>Merr. & L. M. Perry</small> # ''[[Plantago depressa]]'' <small>Willd.</small> # ''[[Plantago dielsiana]]'' <small>Pilg.</small> # ''[[Plantago drummondii]]'' <small>Decne.</small> # ''[[Plantago elongata]]'' <small>Pursh</small> # ''[[Plantago erecta]]'' <small>E.Morris</small> # ''[[Plantago eriopoda]]'' <small>Torr.</small> # ''[[Plantago euana]]'' <small>Hürl.</small> # ''[[Plantago euphratica]]'' <small>Decne. ex Barnéoud</small> # ''[[Plantago euryphylla]]'' <small>B.G.Briggs, Carolin & Pulley</small> # ''[[Plantago exigua]]'' <small>Murray</small> # ''[[Plantago exilis]]'' <small>Decne.</small> # ''[[Plantago famarae]]'' <small>Svent.</small>; [[Kritično ugrožena vrsta|kritično]] # ''[[Plantago fengdouensis]]'' <small>(Z.E.Chao & Yong Wang) Yong Wang & Z.Yu Li</small> # ''[[Plantago fernandezia]]'' <small>Bertero ex Decne.</small> # ''[[Plantago firma]]'' <small>Kunze ex Walp.</small> # ''[[Plantago fischeri]]'' <small>Engl.</small> # ''[[Plantago floccosa]]'' <small>Decne.</small> # ''[[Plantago galapagensis]]'' <small>Rahn</small> # ''[[Plantago gaudichaudii]]'' <small>Barnéoud</small> # ''[[Plantago gentianoides]]'' <small>Sm.</small> # ''[[Plantago glabrata]]'' <small>Hook.fil.</small> # ''[[Plantago glacialis]]'' <small>B.G.Briggs, Carolin & Pulley</small> # ''[[Plantago grandiflora]]'' <small>Meyen</small> # ''[[Plantago griffithii]]'' <small>Decne.</small> # ''[[Plantago guilleminiana]]'' <small>Decne.</small> # ''[[Plantago gunnii]]'' <small>Hook.fil.</small> # ''[[Plantago hasskarlii]]'' <small>Decne.</small> # ''[[Plantago hatschbachiana]]'' <small>Hassemer</small> # ''[[Plantago hawaiensis]]'' <small>(A.Gray) Pilg.</small>; [[Kritično ugrožena vrsta|kritično]] # ''[[Plantago hedleyi]]'' <small>Maiden</small> # ''[[Plantago helleri]]'' <small>Small</small> # ''[[Plantago heterophylla]]'' <small>Nutt.</small> # ''[[Plantago himalaica]]'' <small>Pilg.</small> # ''[[Plantago hispida]]'' <small>R.Br.</small> # ''[[Plantago hispidula]]'' <small>Ruiz & Pav.</small> # ''[[Plantago hookeriana]]'' <small>Fisch. & C.A.Mey.</small> # ''[[Plantago humboldtiana]]'' <small>Hassemer</small> # ''[[Plantago incisa]]'' <small>Hassk.</small> # ''[[Plantago japonica]]'' <small>Franch. & Sav.</small> # ''[[Plantago johnstonii]]'' <small>Pilg.</small> # ''[[Plantago jujuyensis]]'' <small>Rahn</small> # ''[[Plantago jurtzevii]]'' <small>(Tzvelev) Tzvelev</small> # ''[[Plantago komarovii]]'' <small>Pavlov</small> # ''[[Plantago krascheninnikovii]]'' <small>C.Serg.</small> # ''[[Plantago lachnantha]]'' <small>Bunge</small> # ''[[Plantago lagocephala]]'' <small>Bunge</small> # ''[[Plantago lagopus]]'' <small>L.</small> # ''[[Plantago lamprophylla]]'' <small>Pilg.</small> # ''[[Plantago lanceolata]]'' <small>L.</small> # ''[[Plantago lanigera]]'' <small>Hook.fil.</small> # ''[[Plantago laxiflora]]'' <small>Decne.</small> # ''[[Plantago limensis]]'' <small>Pers.</small> # ''[[Plantago linearis]]'' <small>Kunth</small> # ''[[Plantago litorea]]'' <small>Phil.</small> # ''[[Plantago loeflingii]]'' <small>L.</small> # ''[[Plantago longissima]]'' <small>Decne.</small> # ''[[Plantago lundborgii]]'' <small>Sparre</small> # ''[[Plantago macrocarpa]]'' <small>Cham. & Schltdl.</small> # ''[[Plantago macrorhiza]]'' <small>Poir.</small> # ''[[Plantago maireana]]'' <small>Hassemer</small> # ''[[Plantago major]]'' <small>L.</small> # ''[[Plantago malato-belizii]]'' <small>Lawalrée</small> # ''[[Plantago maris-mortui]]'' <small>Eig</small> # ''[[Plantago maritima]]'' <small>L.</small> # ''[[Plantago mauritanica]]'' <small>Boiss. & Reut.</small> # ''[[Plantago maxima]]'' <small>Juss. ex Jacq.</small> # ''[[Plantago media]]'' <small>L.</small> # ''[[Plantago minuta]]'' <small>Pall.</small> # ''[[Plantago mohnikei]]'' <small>Miq.</small> # ''[[Plantago monosperma]]'' <small>Pourr.</small> # ''[[Plantago montisdicksonii]]'' <small>P. Royen</small> # ''[[Plantago moorei]]'' <small>Rahn</small>; [[Ugrožena vrsta|ugrožena]] # ''[[Plantago muelleri]]'' <small>Pilg.</small> # ''[[Plantago multiscapa]]'' <small>B.G.Briggs</small> # ''[[Plantago myosuros]]'' <small>Lam.</small> # ''[[Plantago napiformis]]'' <small>(Rahn) Hassemer</small> # ''[[Plantago nebularis]]'' <small>Hassemer</small> # ''[[Plantago nivalis]]'' <small>Boiss.</small> # ''[[Plantago nivea]]'' <small>Kunth</small> # ''[[Plantago notata]]'' <small>Lag.</small> # ''[[Plantago novae-zelandiae]]'' <small>L.B.Moore</small> # ''[[Plantago nubicola]]'' <small>(Decne.) Rahn</small> # ''[[Plantago nupera]]'' <small>Menkins</small> # ''[[Plantago obconica]]'' <small>Sykes</small> # ''[[Plantago oelandica]]'' <small>Shipunov</small> # ''[[Plantago orbignyana]]'' <small>Steinh. ex Decne.</small> # ''[[Plantago oreades]]'' <small>Decne.</small> # ''[[Plantago orzuiensis]]'' <small>Mohsenz., Nazeri & Mirtadz.</small> # ''[[Plantago ovata]]'' <small>Forssk.</small> # ''[[Plantago pachyneura]]'' <small>Steud.</small> # ''[[Plantago pachyphylla]]'' <small>A.Gray</small> # ''[[Plantago palmata]]'' <small>Hook.fil.</small> # ''[[Plantago palustris]]'' <small>L.R.Fraser & Vickery</small> # ''[[Plantago papuana]]'' <small>P.Royen</small> # ''[[Plantago paradoxa]]'' <small>Hook.fil.</small> # ''[[Plantago patagonica]]'' <small>Jacq.</small> # ''[[Plantago penantha]]'' <small>Griseb.</small> # ''[[Plantago pentasperma]]'' <small>Hemsl.</small> # ''[[Plantago perssonii]]'' <small>Pilg.</small> # ''[[Plantago phaeostoma]]'' <small>Boiss. & Heldr.</small> # ''[[Plantago picta]]'' <small>Colenso</small> # ''[[Plantago pilgeriana]]'' <small>Hassemer</small>; ranjiva # ''[[Plantago polita]]'' <small>Craven</small> # ''[[Plantago polysperma]]'' <small>Kar. & Kir.</small> # ''[[Plantago pretoana]]'' <small>(Rahn) Hassemer</small> # ''[[Plantago princeps]]'' <small>Cham. & Schltdl.</small>; ranjiva # ''[[Plantago psammophila]]'' <small>Agnew & Chal.-Kabi</small> # ''[[Plantago pulvinata]]'' <small>Speg.</small> # ''[[Plantago pusilla]]'' <small>Nutt.</small> # ''[[Plantago pyrophila]]'' <small>Villarroel & J.R.I.Wood</small>; ranjiva # ''[[Plantago rahniana]]'' <small>Hassemer & R.Trevis.</small> # ''[[Plantago rancaguae]]'' <small>Steud.</small> # ''[[Plantago raoulii]]'' <small>Decne.</small> # ''[[Plantago rapensis]]'' <small>F.Br.</small> # ''[[Plantago remota]]'' <small>Lam.</small> # ''[[Plantago reniformis]]'' <small>Beck</small> # ''[[Plantago rhizoxylon]]'' <small>Emb.</small> # ''[[Plantago rhodosperma]]'' <small>Decne.</small> # ''[[Plantago rigida]]'' <small>Kunth</small> # ''[[Plantago robusta]]'' <small>Roxb.</small>; [[Kritično ugrožena vrsta|kritično]] # ''[[Plantago rugelii]]'' <small>Decne.</small> # ''[[Plantago rupicola]]'' <small>Pilg.</small> # ''[[Plantago salsa]]'' <small>Pall.</small> # ''[[Plantago schwarzenbergiana]]'' <small>Schur</small> # ''[[Plantago sempervirens]]'' <small>Crantz</small> # ''[[Plantago sempervivoides]]'' <small>Dusén</small> # ''[[Plantago sericea]]'' <small>Ruiz & Pav.</small> # ''[[Plantago serraria]]'' <small>L.</small> # ''[[Plantago sharifii]]'' <small>Rech. fil. & Esfand.</small> # ''[[Plantago sinaica]]'' <small>(Barnéoud) Decne.</small> # ''[[Plantago sparsiflora]]'' <small>Michx.</small> # ''[[Plantago spathulata]]'' <small>Hook. fil.</small> # ''[[Plantago squarrosa]]'' <small>Murray</small> # ''[[Plantago stauntonii]]'' <small>Reichardt</small> # ''[[Plantago stenophylla]]'' <small>Merr. & L.M.Perry</small> # ''[[Plantago stocksii]]'' <small>Boiss. ex Decne.</small> # ''[[Plantago strictissima]]'' <small>L.</small> # ''[[Plantago subnuda]]'' <small>Pilg.</small> # ''[[Plantago subspathulata]]'' <small>Pilg.</small> # ''[[Plantago subulata]]'' <small>L.</small> # ''[[Plantago tanalensis]]'' <small>Baker</small>; ranjiva # ''[[Plantago tandilensis]]'' <small>(Pilg.) Rahn</small> # ''[[Plantago tasmanica]]'' <small>Hook.fil.</small> # ''[[Plantago tatarica]]'' <small>Decne.</small> # ''[[Plantago tehuelcha]]'' <small>Speg.</small> # ''[[Plantago tenuiflora]]'' <small>Waldst. & Kit.</small> # ''[[Plantago tenuipala]]'' <small>(Rahn) Rahn</small> # ''[[Plantago tolucensis]]'' <small>Pilg.</small> # ''[[Plantago tomentosa]]'' <small>Lam.</small> # ''[[Plantago triandra]]'' <small>Berggr.</small> # ''[[Plantago trichophora]]'' <small>Merr. & L.M.Perry</small> # ''[[Plantago trinitatis]]'' <small>Rahn</small> # ''[[Plantago truncata]]'' <small>Cham. & Schltdl.</small> # ''[[Plantago tubulosa]]'' <small>Decne.</small> # ''[[Plantago tunetana]]'' <small>Murb.</small> # ''[[Plantago turficola]]'' <small>Rahn</small> # ''[[Plantago turrifera]]'' <small>B.G.Briggs, Carolin & Pulley</small> # ''[[Plantago tweedyi]]'' <small>A.Gray</small> # ''[[Plantago udicola]]'' <small>Meudt & Garn.-Jones</small> # ''[[Plantago uliginosa]]'' <small>F.W.Schmidt</small> # ''[[Plantago unibracteata]]'' <small>Rahn</small> # ''[[Plantago uniglumis]]'' <small>Wallr. ex Walp.</small> # ''[[Plantago urvillei]]'' <small>Opiz</small> # ''[[Plantago varia]]'' <small>R.Br.</small> # ''[[Plantago veadeirensis]]'' <small>Hassemer</small> # ''[[Plantago ventanensis]]'' <small>Pilg.</small> # ''[[Plantago venturii]]'' <small>Pilg.</small> # ''[[Plantago virginica]]'' <small>L.</small> # ''[[Plantago webbii]]'' <small>Barnéoud</small> # ''[[Plantago weddelliana]]'' <small>Decne.</small> # ''[[Plantago weldenii]]'' <small>Rchb.</small> # ''[[Plantago wrightiana]]'' <small>Decne.</small> # ''[[Plantago zoellneriana]]'' <small>Hassemer</small> # ''[[Plantago ×argyrostachys]]'' <small>Borbás</small> # ''[[Plantago ×mixta]]'' <small>Domin</small> }} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://botanical.com/botanical/mgmh/p/placom43.html Botanical.com Bokvica] *[http://www.hort.purdue.edu/newcrop/afcm/psyllium.html Dodatni podaci o psilijumu, kao i proces uzgajanja i ekonomska vrijednost] *[http://www.northernbushcraft.com/plants/commonPlantain/notes.htm Jestivost bokvica]: Identifikacija jestivih dijelova divlje bokvice. [[Kategorija:Rodovi Plantagineae]] [[Kategorija:Trputac| ]] osb70n9hniv289g714bf4mipb17uczc 0 96818 7615735 6276149 2026-10-09T16:27:12Z Divna Jaksic 974 Infookvir 7615735 wikitext text/x-wiki {{Infookvir znanstvenik | ime = Archibald Vivian Hill | slika = Archibald Vivian Hill.jpg | slika_širina = | naslov = | datum_rođenja = [[26. rujna]] [[1886.]] | mjesto_rođenja = [[Bristol]] | datum_smrti = [[3. lipnja]] [[1977.]] | mjesto_smrti = [[Cambridge]] | prebivalište = | narodnost = | etnicitet = | državljanstvo = {{ZD+X|UK}} | religija = | poznat_po = | polje = [[Biofizika]] | radna_institucija = | alma_mater = | doktorski_mentor = | doktorski_studenti = | nagrade = 1922. [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu]] | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | web_stranica = | fusnote = }} '''Archibald Vivian Hill''' ([[Bristol]], [[26. rujna]] [[1886.]] – [[Cambridge]], [[3. lipnja]] [[1977.]]), [[Engleska|engleski]] fiziolog. Jedan od osnivača discipline [[biofizika|biofizike]]. 1922. godine podijelio je [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu]] s [[Otto Fritz Meyerhof|Ottom Fritzom Meyerhofom]] za razjašnjenje nastanka mehaničkog rada u [[mišić]]ima. == Vanjske poveznice == *{{eng oznaka}} [http://nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1922/hill-bio.html Nobelova nagrada - životopis] {{Mrva-nobel-medicina}} {{Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu}} {{GLAVNIRASPORED:Hill, Archibald Vivian}} [[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za fiziologiju ili medicinu]] [[Kategorija:Britanski znanstvenici]]{{kat?}}<!-- fiziolog --> 6w8yfneqyxkhidtrde49iae7swl2c4j 0 97016 7615808 7587554 2026-10-09T19:19:23Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.6 7615808 wikitext text/x-wiki {{Košarkaš |ime = Tim Duncan |slika = Tim duncan vs wizards 2009 cropped.jpg |slika_širina = |slika_opis = |država = {{Z+X|SAD}} |nadimak = ''The Big Fundamental'' <br /> ''Ground Hog Day'' <br /> ''Timmay'' <br /> ''Timmy Deucecan'' |datum_rođenja = [[25. travnja]] [[1976.]] |mjesto_rođenja = {{SAD grad|Christiansted|Američki Djevičanski otoci}} |datum_smrti = |mjesto_smrti = |pozicija = [[krilni centar]] / [[Centar (košarka)|centar]] |visina = 211 cm |težina = 118 |sveučilište = [[Sveučilište Wake Forest|Wake Forest]] |draft = 1. krug (1. ukupno), [[1997.]] <br /> [[San Antonio Spurs]] |karijera = 1997.-2016. |liga = nijedna |klub = ''igračka mirovina'' |broj = |bivši_klubovi = |nagrade = 5x [[NBA]] prvak (1999., 2003., 2005., 2007., 2014.) <br /> 14x [[NBA All-Star]] (1998., 2000.-2011., 2013.) <br /> 2x [[NBA Najkorisniji igrač]] (2002., 2003.) <br /> 3x [[Najkorisniji igrač NBA finala]] (1999., 2003., 2005.) <br /> 1x [[Najkorisniji igrač NBA All-Star utakmice]] 2000. <small>(nagradu dijeli sa Shaquilleom O'Nealom)</small> <br /> [[NBA Novak godine]] 1998. <br /> [[NBA All-Rookie momčad|All-Rookie prva petorka]] 1998. <br /> 10x [[All-NBA momčad|All-NBA prva petorka]] (1998.-2005., 2007., 2013.) <br /> 3x [[All-NBA momčad|All-NBA druga petorka]] (2006., 2008., 2009.) <br /> 1x [[All-NBA momčad|All-NBA treća petorka]] 2010. <br /> 8x [[NBA All-Defensive momčad|NBA All-Defensive prva petorka]] (1999., 2000.-2003., 2005., 2007., 2008.) <br /> 6x [[NBA All-Defensive momčad|NBA All-Defensive druga petorka]] (1998., 2004., 2006., 2009., 2010., 2013.) |medalje = {{Medalje OI}} {{Medalje bronca | [[Košarka na OI 2004.|Atena 2004.]]|{{KošRep|SAD}}}} }} '''Timothy "Tim" Theodore Duncan''' ({{SAD grad|Christiansted|Američki Djevičanski otoci}}, [[25. travnja]] [[1976.]]), je bivši [[SAD|američki]] profesionalni [[košarka]]š. Igrao je na poziciji [[krilni centar|krilnog centra]] i na poziciji [[Centar (košarka)|centra]]. Cijelu svoju karijeru je proveo kao član [[NBA]] momčadi [[San Antonio Spurs]]. Izabran je u 1. krugu (1. ukupno) [[NBA draft]]a [[1997.]] od strane istoimene momčadi. Provevši cijelu karijeru u dresu [[San Antonio Spurs]]a, Duncan je ostvario brojne individualne, ali i momčadske uspjehe. Osvojio je pet [[NBA]] prstena, dva puta proglašen je [[NBA Najkorisniji igrač|najkorisnijim igračem NBA lige]], tri puta proglašen je [[Najkorisniji igrač NBA finala|najkorisnijim igračem NBA finala]] te je odnio i nagradu za [[NBA Novak godine|novaka godine]]. Duncan je četrnaestoruki [[NBA All-Star]] te je četrnaest puta biran u [[All-NBA momčad]] i četrnaest puta u [[NBA All-Defensive momčad|All-Defensive momčad]]. Nakon dolaska u Spurse s [[Centar (košarka)|centrom]] [[David Robinson|Davidom Robinsonom]] oformio je takozvane "''[[Twin Towers]]e''" te je s njim u tandemu osvojio dva NBA prstena. Nakon Robinsonovog umirovljenja [[2003.]] godine, Duncan je nastavio sa sjajnim igrama te je zajedno s [[Tony Parker|Tonyjem Parkerom]] i [[Manu Ginobili|Manuom Ginobilijem]] oformio jedan od najboljih trojaca lige. U [[NBA finale 2005.|NBA finalu 2005.]], u sedam utakmica, pobjeđuju favorizirane [[Detroit Pistons]]e i osvjajaju svoj treći, a samo dvije sezone kasnije, preko [[Cleveland Cavaliers]]a, osvajaju i svoj četvrti NBA naslov u posljednjih osam godina čime su obilježili ne samo klupsku već i NBA povijest u posljednjih desetak godina. Od malih nogu Duncan se bavio profesionalnim [[plivanje]]m, ali se u prvom razredu srednje škole odlučio baviti košarkom. == Rani život i srednja škola == Duncan je jedin sin Ione i Williama Duncana. Živjeli su na otoku [[Saint Croix, Američki Djevičanski otoci|St.Croix]], jednom od glavnih otoka [[Američki Djevičanski otoci|Američkih Djevičanskih otoka]]. U školi je bio marljiv i dobar učenik. Postao je plivač na Olimpijskoj razini i odličan na dionicama od 50m, 100m i 400m slobodno. Nastojao je i izboriti nastup na [[Plivanje na OI 1992.|Olimpijskim igrama]] u [[Barcelona|Barceloni]] [[1992.]] Ali kada je uragan Hugo uništio jedini Olimpijski bazen na otoku, Duncan je bio prisiljeni ići plivati u ocean. Zbog straha od [[morski pas|morskih pasa]] izgubio je volju za bavljenje tim sportom. Uskoro mu se dogodila još jedna strašna stvar. Njegovoj majci dijagnosticiran je [[rak dojke]] i umrla je jedan dan prije njegovog 14. rođendana. Nekoliko dana prije njene smrti, Duncan joj je obećao da će završiti i diplomirati na sveučilištu te je to i bio glavni razlog zašto Duncan nije ranije napustio školu. Duncan više nikada nije plivao natjecateljski, a njegov svak ga je nagovorio na bavljenje [[Košarka|košarkom]]. Nije baš počeo sjajno zbog prevelike duševne boli, ali kada je to prebrodio postao je odličan igrač. Četvrtu godinu u srednjoj školi završio je s prosjekom od 25 poena po utakmici. Trener Dave Odom sa sveučilišta [[Sveučilište Wake Forest|Wake Forest]] pokazivao je velike interese za Duncana. Odom je tražio visokog, čvrstog igrača koji bi spriječio ulaze u reket. Iako na Američkim Djevičanskim otocima košarka nije baš previše razvijena, Duncan je brzo učio. Nakon nekoliko razgovora s glavnim trenerom sveučilišta Wake Forest, Duncan je pristao pohađati to sveučilište unatoč brojnim ponudama drugih. == Sveučilište == ''Deaconsi'' su došli do osmine finala [[NCAA]] natjecanja ali su ispali. Duncan se dugo prilagođavao ali s vremenom odveo je ''Deaconse'' do omjera 20-11. Duncanova igra bila je jednostavna ali učinkovita. Izabran je na sudjelovanje na Godwill Games [[1994.]] natjecanju kao član mlade reprezentacije [[SAD]]-a. Unatoč sjajnom igranju košarke Duncan nije popustio u školi i dobro mu je išlo na studiju psihologije. Tijekom NCAA natjecanja [[1995.]] Duncan je prozvan budućim [[NBA]] talentom zajedno s [[Joe Smith|Joem Smithom]], [[Rasheed Wallace|Rasheedom Wallaceom]] i [[Jerry Stackhouse|Jerryjem Stackhouseom]]. Čak mu je velikan [[Jerry West]] predložio da se prijavi na [[NBA draft]] [[1995.]] jer je znao da će biti izabran među prvih pet izbora. Međutim Duncan se držao svog cilja i obećanja majci da će diplomirati na sveučilištu iako je dobivao mnogo novca od raznih NBA klubova. Te godine Duncan je predvodio ''Deaconse'' do ACC finala protiv ''Tar Heelsa'' predvođenim Rasheedom Wallaceom. Tijekom utakmice Duncan je otklonio Wallaceovu prijetnju, dok je Childress pogodio pobjednički šut 4 sekunde prije kraja produžetka. U NCAA natjecanju ''Deaconsi'' su dogurali do osmine finala i sučelili se sa sveučilištem [[Sveučilište Oklahoma State|Oklahoma State]]. Unatoč sjajnim igrama Duncana koji je u utakmicu postigao 12 poena, 22 skoka i 8 blokada, ''Deaconsi'' su izgubili s rezultatom 71:66. Duncan je godinu završio s prosjekom od 16.8 poena i 12.5 skokova. Izabran je za obrambenog igrača godine, postao je treći najbolji bloker NCAA povijesti s prosjekom od 3.98 blokada i izabran je u All-ACC prvu petorku. U sezoni 1995./96. Deaconsi su izgubili važnog igrača, Childressa, koji je otišao u NBA ligu. To je bila prilika da se Duncan dokaže kao vođa i kao igrač. Te sezone u ACC prvenstvu izgubili su samo četiri utakmice. Također Duncan je predvodio momčad do osvajanja ACC prvenstva ali u osmini finala NCAA natjecanja svladala ga je gripa i njegova momčad nije uspjela ostvariti veći rezultat u NCAA natjecanju. Duncan je ponovno imao sjajnu sezonu s prosjecima od 19.1 poena i 12.3 skokova po utakmici. Ponovno je izabran za ACC Igrača godine i ACC Obrambenog igrača godine. Na kraju sezone izišle su glasine o tom kako bi Duncan mogao otići na draft, ali ostao je na sveučilištu. U sezoni 1996./97. Duncan je dobio pojačanje u [[Loren Woods|Lorenu Woodsu]] koji je smanjio pritisak na Duncanu. Pobijedili su u prvih 13 utakmica, ali dogodio se pad forme i nisu uspjeli osvojiti ACC prvenstvo. U NCAA natjecanju Deaconsi su ponovno izgubili od sveučilišta Stanford rezultatom 72:66. Sezonu je završio s prosjekom od 20.8 poena, 14.7 skokova i 3.2 asistencije. Duncan je ponovno izabran za obrambenog igrača godine, ACC Igrača godine i po prvi puta izabran je u All-American momčad. Unatoč brojnim igračima koji su ranije napustili školu i otišli u NBA ligu Duncan je na sveučilištu ostao sve četiri godine. Tijekom sveučilišne karijere osvajao je brojne nagrade i svoju momčad odveo je do ukupnog omjera 97-31. Bio je prvi u NCAA povijesti koji je postigao 1 500 poena, 1000 skokova, 400 blokada i 200 asistencija. Upisao je svoje ime na listu od 10 igrača koji su u sveučilišnoj karijeri postigli 2000 poena i 1 500 skokova. Sveučilište je napustio kao najbolji bloker u ACC povijesti s 481 blokadom, drugi u NCAA povijesti i treći u ACC povijesti po broju skokova sa svojih 1 570 skokova. Nakon što je diplomirao konačno se prijavio na NBA draft [[1997.]] == NBA karijera == === Twin Towers (od 1997. do 2003.) === Na [[NBA draft]]u [[1997.]] [[San Antonio Spurs|Spursi]] su kao prvi izbor izabrali 211 cm visokog [[Centar (košarka)|centra]] Tima Duncana. Nakon loše sezone 1996./97. [[San Antonio Spurs|Spursi]] su imali omjer 20-62. Glavni uzrok tome bila je ozljeda glavne zvijezde kluba [[David Robinson|Davida Robinsona]]. Tijekom sezone 1997./98. Spursi su bili opasna prijetnja drugim klubovima s dvojicom sjajnih centara, "''[[Twin Towers]]''", u reketu i glavni favoriti za naslov. Time su prisilili druge igrače za niži postotak šuta izvana gdje bi kasnije nakon promašaja najčešće ostvarili skok. Od početka Duncan se nametnuo kao kvalitetan igrač i već u drugoj utakmici u gostima protiv [[Chicago Bulls|Bullsa]] sakupio 22 skoka. Nakon utakmice s [[Houston Rockets]]ima, [[Charles Barkley]] je izjavio: „Vidio sam budućnost, a ona nosi dres s brojem 21.“, asocirajući na Duncana. U svojoj ''rookie'' sezoni, Duncan je opravdao visoka očekivanja, startajući u sve 82 utakmice te prosječno postižući 21.1 poena, 11.9 skokova, 2.7 asistencija i 2.5 blokada po utakmici. Njegov obrambeni talent došao je do izražaja i zato je izabran u [[NBA All-Defensive momčad|All-Defensive drugu petorku]]. Izabran je za [[NBA Novak godine|novaka godine]] te je osvajao nagradu za novaka mjeseca tokom cijele godine. Trener Spursa [[Gregg Popovich]] hvalio je Duncana, njegovu čvrstoću i dobru igru. Duncan je zadivio i Davida Robinsona koji je izjavio:„ On je pravi igrač. Ponosan sam na njegovu igru i učinkovitost. Uvijek daje sve od sebe i želi postati još bolji igrač.“ Spursi su zauzeli 5 mjesto na Zapadu i tako osigurali doigravanje. U prvom krugu igrali su sa [[Phoenix Suns|Sunsima]] predvođenim trenerom [[Danny Ainge|Dannyjem Aingeom]] koji je odlučio smanjiti obrambeni pritisak na Duncana. Duncan mu je zahvalio s 32 poena i 10 skokova u prvoj i drugoj utakmici. Spursi su dobili Sunse rezultatom 3-1. Usprkos prolasku u drugi krug Spursi su ispali od kasnijih prvaka Zapadne konferencije [[Utah Jazz]]a rezultatom 4-1. U ovoj seriji Duncan je bio postavljen na iskusnog krilnog centra [[Karl Malone|Karla Malonea]]. Unatoč tome što je Duncan nadvisio Malonea u poenima nije pomoglo Spursima za pobjedu u prve dvije utakmice. Iskusni Malone smanjio je agresivnost u obrani i pojačao u napadu što je rezultiralo povećanjem poena i smanjenjem Duncanovog otpora. Od treće do pete utakmice Malone je nadvisio Duncana u poenima s 18-10, 34-22 i 24-14. {{Citat3|left|Osjećam se blagoslovljenim što sam trener Duncana i Robinsona|Gregg Popovich|o "''Twin Towersima''"}} Tijekom skraćene sezone 1998./99. Spursi su počeli loše i startali s omjerom 6-8 što je rezultiralo oštrim kritikama od strane novinara. Međutim Duncan i Robinson zauzeli su se za svog trenera i sezonu završili s omjerom 37-13. Tijekom te sezone Duncan je prosječno bilježio 21.7 poena, 11.4 skokova, 2.4 asistencije i 2.5 blokade po utakmici. Duncan je izabran u [[All-NBA momčad|All-NBA]] i All-Defensive prvu petorku. Tijekom doigravanja [[1999.]] godine Spursi su pobijedili [[Minnesota Timberwolves]]e rezultatom 4-1, lagano prošli [[Los Angeles Lakers]]e i [[Portland Trail Blazers]]e rezultatom 4-0 i kasnije u finalu svladali [[New York Knicks]]e rezultatom 4-1. Na Američkim Djevičanskim otocima postao je lokalni junak i to je i opravdao. U prvoj utakmici finala "''Twin Towersi''" nadigrali su New Yorkov tandem [[Chris Dudley]]-[[Larry Johnson (košarkaš, 1969.)|Larry Johnson]]. "''Twin Towersi''" su utakmicu završili s 41 poenom, 26 skokova i 9 blokada nasuprot 5 poena, 12 skokova i nijedne blokade. Nakon poraza u trećoj utakmici i Duncanove loše igre u trećoj četvrtini i tri izgubljene lopte u zadnjoj četvrtini, Duncan se iskazao u četvrtoj i petoj utakmici. Četvrtu utakmicu Duncan je završio s 28 poena i 18 skokova. U petoj utakmici Spursi su sačuvali vodstvo 78:77 nekoliko sekundi prije kraja kada su Knicksi imali zadnji napad. Lopta je došla do [[Latrell Sprewell|Latrella Sprewella]] koji je bio udvojen od strane Robinsona i Duncana te promašio šut za pobjedu. Nakon završetka pete utakmice s 31 poenom i 9 skokova Duncan je proglašen [[Najkorisniji igrač NBA finala|najkorisnijim igračem NBA finala]]. To je bio prvi NBA naslov u povijesti kluba. Sve novine u SAD-u pisale su o tom događaju, kako je prekinut post Spursa i kako su sada postali jaka NBA momčad. Brojne pohvale dolazile su i na račun Duncana, a i sam trener Spursa je izjavio nakon utakmice :„ Ja imam Tima, a ti ne. To je velika razlika.“, asocirajući na trenera Knicksa. [[Datoteka:Duncan Cropped.jpg|mini|desno|150px|Duncan izvodi slobodna bacanja]] U sezoni 1999./00. Duncan je i dalje poboljšavao svoje igre i sezonu je završio s prosjekom od 23.2 poena, 12.4 skokova, 3.2 asistencije i 2.2 blokade po utakmici. Time je izabran u All-NBA i All-Defensive prvu petorku i bio je [[Najkorisniji igrač NBA All-Star utakmice|najkorisniji igrač All-Star utakmice]] (nagradu dijeli sa [[Shaquille O'Neal|Shaquilleom O'Nealom]]). Unatoč sjajnim igrama Spursi nisu ostvarili dobre rezultate u doigravanju. Nekoliko utakmica prije kraja regularnog dijela Duncan je ozlijedio ligamente i nije mogao nastupiti ni u jednoj utakmici doigravanja. Spursi su ispali u prvom krugu od Phoenix Sunsa rezultatom 3-1. Duncan se vratio spreman iduće sezone i prosječno postizao 22.2 poena, 12.2 skokova, 3 asistencije i 2.3 blokade po utakmici. Ponovno je izabran u All-NBA i All-Defensive prvu petorku. U doigravanju [[2001.]] Spursi su eliminirali Timberwolvese rezultatom 3-1., [[Dallas Mavericks|Maverickse]] 4-1. ali su im se u finalu Zapada ispriječili Lakersi predvođeni Shaquilleom O'Nealom i [[Kobe Bryant|Kobeom Bryantom]]. Lakersi su lagano pobijedili rezultatom 4-0. Duncan je bio oštro kritiziran, a ''Sport Illustrated'' je napisao da je Duncan utihnuo kada su ga Spursi najviše trebali. Nakon dvogodišnjeg razočaranja Duncan u sezonu 2001./02. ulazi sjajno. Popravio je svoje statistike i prosječno je bilježio 25.5 poena, 12.7 skokova, 3.7 asistencija i 2.5 blokade po utakmici. Izabran je u All-NBA i All-Defensive prvu petorku, ali najveće priznanje bilo mu je što je izabran za [[NBA Najkorisniji igrač|najkorisnijeg igrača lige]]. Time se pridružio svom suigraču Davidu Robinsonu kao jedinim Spursima u povijesti s tom nagradom. U drugu ruku Duncan se sučelio s tim da Robinson neće više moći igrati na visokoj razini te da će rezervni krilni centar [[Malik Rose]] više ulaziti s klupe. Tijekom doigravanja [[2002.]] godine Spursi su se sučelili sa starim rivalima i kasnijim prvacima Lakersima. Lakersi su nadigrali Spurse i dobili seriju rezultatom 4-1. U petoj utakmici Duncan je postigao 34 poena i učinak franšize od 25 skokova. Nakon utakmice Duncan je iznio svoje frustracije. Rekao je:„ Mislio sam da imamo izgleda da dobijemo ovu seriju. Lakersi su dokazali da su bolji i da ih ne možemo kontrolirati. Imali smo više prilika i mogućnosti za pobjedu te osvajanje ove serije ali ponekad lopta jednostavno neće u koš.“ ''NBA.com'' pohvalila je Duncana, a kritizirala ostatak momčadi. Robinson je dao izjavu i rekao: „Tim je bio kao [[Superman]] na terenu.“, ali Lakersi su pobijedili kao i unazad nekoliko sezona. [[Datoteka:Spurs White House.jpg|mini|lijevo|250px|[[San Antonio Spurs|Spursi]] u [[Bijela kuća|Bijeloj kući]] nakon osvajanja [[NBA]] naslova [[2003.]]]] U sezoni 2002./03. Duncan je imao prosjek od 23.3 poena, 12.9 skokova, 3.9 asistencija i 2.9 blokada po utakmici i ponovno je izabran u All-NBA i All-Defensive prvu petorku. To je rezultiralo proglašenjem za najkorisnijeg igrača lige.<ref>[http://www.index.hr/sport/clanak/nba-duncan-mvp-sezone/135348.aspx Duncan najkorisniji igrač lige]</ref> U dobi od 38 godina Robinson je najavio da mu je to zadnja sezona u NBA ligi, a trener Gregg Popovich smanjio mu je minute da mu sačuva energiju za doigravanje. Spursi su sezonu završili s omjerom 60-22. Spursi su oformili novu napadačku prijetnju s [[Tony Parker|Tonyjem Parkerom]] i [[Manu Ginobili|Manuom Ginobilijem]]. Tijekom polufinala Zapada Duncan je zadivio trenera. Tijekom serije Duncan se sučelio s krilnim centrom Lakersa [[Robert Horry|Robertom Horryem]]. Duncan je dominirao pod košem cijelu seriju i odveo Spurse u finale Zapada. U šestoj utakmici Duncan je postigao 37 poena i 16 skokova i dopustio svom treneru da pozove time-out 2:26 minute prije kraja da kaže momčadi neka se smiri i ne slavi previše burno. Spursi su osigurali [[NBA finale 2003.|NBA finale]] gdje su ih čekali [[New Jersey Nets]]i. Spursi su ih dobili u šest utakmica. Time su Spursi osvojili drugi NBA naslov u šest godina. U šestoj utakmici Spursi su ih dobili rezultatom 88:77, a Duncan je uz raspoloženog Robinsona skoro ostvario quadruple-double i izabran je za najkorisnijeg igrača NBA finala. Duncan je bio veoma veseo ali i tužan nakon utakmice zbog toga što se njegov dugogodišnji suigrač i mentor David Robinson povlači. ''Sport Illustrated'' ih je proglasio sportašima godine. === Vođa Spursa (od 2003. do 2007.) === [[Datoteka:Duncan Wallace.jpg|mini|desno|180px|Duncan u dvoboju s [[Ben Wallace|Wallaceom]] tijekom [[Završnice NBA|NBA finala]] [[2005.]]]] Prije početka sezone 2003./04. [[San Antonio Spurs|Spursi]] su izgubili svog glavnog vođu i važnog igrača Davida Robinsona koji se umirovio od profesionalne [[košarka|košarke]]. Duncan je morao preuzeti dužnost i predvoditi novu generaciju Spursa. U momčadi su imali [[Slovenija|slovenskog]] centra [[Radoslav Nesterović|Rašu Nesterovića]], [[Bruce Bowen|Brucea Bowena]], Manua Ginobilija i mladog [[Francuska|francuskog]] [[razigravač]]a Tonyja Parkera. S klupe su ulazili "clutch" krilni centar Robert Horry, nisko krilo [[Hedo Turkoglu]] i veterani Malik Rose i [[Kevin Willis]]. Nakon odlaska Robinsona, Duncan je morao preuzeti ulogu vođe. Sezonu je završio s prosjekom od 22.3 poena, 12.4 skokova, 3.1 asistencije i 2.7 blokada. Odveo je Spurse do polufinala doigravanja gdje su se ponovno susreli s Los Angeles Lakersima. Serija je bila izjednačena na 2-2, a u petoj utakmici Duncan pogađa šut s vrha reketa za vodstvo Spursa 0.4 sekunde prije kraja. [[Phil Jackson]] zove time-out, a nakon time-outa lopta se izvodi sa strane. Lopta dolazi do [[Derek Fisher|Dereka Fishera]] koji sa zvukom sirene pogađa za pobjedu Lakersa. Seriju su dobili Lakersi rezultatom 4-2, a glavni razlog poraza bila je dobra igra u obrani Lakersa na koju Duncan nije imao puno rješenja. {{Citat3|left|Duncan je nosio svoju momčad do pobjede. To samo veliki igrači mogu.|Ben Wallace|nakon finala o Duncanu}} Sljedeće sezone Spursi su odlučili obnoviti momčad i probati osvojiti naslov. Duncan je prosječno postizao 20.3 poena, 11.1 skokova, 2.7 asistencija i 2.6 blokada po utakmici. Unatoč Duncanovom malom statističkom padu, Spursi su zauzeli drugo mjesto na Zapadu i regularni dio završili s 59 pobjeda. U prvom krugu lagano su riješili [[Denver Nuggets|Nuggetse]] rezultatom 4-0. U polufinalu dočekali su ih [[Seattle SuperSonics]]i. Duncan je odveo svoju momčad do pobjede i osvajanja serije rezultatom 4-2. U finalu Zapada Phoenix Sunsi bili su spremni na ponovni okršaj sa Spursima. Spursi su ih pobijedili rezultatom 4-1 i osigurali mjesto u NBA finalu protiv [[Detroit Pistons]]a. U finalu Duncan se sučelio s jakom i dobrom obranom Pistonsa pogotovo [[Ben Wallace|Benom Wallaceom]], osvajačem četiri nagrade za [[NBA Obrambeni igrač godine|obrambenog igrača]] godine. Nakon uvjerljivih pobjeda Spursa u prvoj i drugoj utakmici, Pistonsi su digli igru na višu razinu. Duncan je bio često udvojen i otjeran od koša, te su Pistonsi pobijedili iduće dvije utakmice. Nakon izjednačenih utakmica serija je bila izjednačena na 3-3 i pobjednik se odlučivao u 7. utakmici. U 7. utakmici Duncan je postigao 25 poena i 11 skokova te donio željenu pobjedu Spursima i treći NBA naslov u njihovoj franšizi. Brojne pohvale dolazile su na Duncanov račun. Trener Spursa izjavio je: „Duncan je odigrao sjajno. Svi misle ako ne zabije da nije ništa napravio. Danas je bio agresivan i on je puno pomogao da dođemo do novog naslova.“, a Ben Wallace je izjavio: „Duncan je nosio svoju momčad do pobjede. To samo veliki igrači mogu.“ Duncan je osvojio treću nagradu za najkorisnijeg igrača NBA finala i time se pridružio [[Michael Jordan|Michaelu Jordanu]], Shaquilleu O'Nealu i [[Magic Johnson|Magicu Johnsonu]] kao jednim igračima kojima je to uspjelo. [[Datoteka:TD shooting over Andrew Bynum.jpg|mini|lijevo|175px|Duncan u dvoboju s Bynumom]] Tijekom sezone 2005./06. Duncan se mučio s ozljedom stopala cijelu sezonu. To je bio i glavni razlog zašto je Duncan pao u statistikama i prosječno postizao 18.6 poena, 11 skokova, 3.2 asistencije i 2 blokade po utakmici. Propustio je ući u All-NBA prvu petorku po osmi put zaredom. Duncan se vratio u doigravanju [[2006.]] Spursi su igrali protiv Mavericksa. Duncan je nadvisio krilnog centra [[Dirk Nowitzki|Nowitzkog]] s 32.2 poena nasuprot 27.1. Nitko ga nije moga zaustaviti ali se serija ipak odužila na sedam utakmica. Unatoč postignuta 39 poena i izbacivanja iz igre [[Keith Van Horn|Van Horna]] i [[Erick Dampier|Dampiera]] zbog problema s osobnim pogreškama, Duncan je postao blagi tragičar utakmice jer je na rezervnom centru Mavericksa [[DeSagana Diop|DeSagani Diopu]] postigao jedan od sedam pokušaja u produžetku. Mavericksi su dobili utakmicu 119:111. Sljedeće sezone Duncan je prosječno postizao 20 poena, 10.6 skokova, 3.4 asistencije i 2.4 blokade po utakmici i izabran je na [[NBA All-Star utakmica|All-Star]] utakmicu deveti put zaredom. U doigravanju predvodio je Spurse do sljedećih pobjeda: protiv Nuggetsa 4-1, protiv Sunsa 4-2 i Utah Jazza 4-1. Spursi su ponovno osigurali [[NBA finale 2007.|NBA finale]] i susreli se s [[Cleveland Cavaliers|Cavsima]] predvođeni [[LeBron James|LeBronom Jamesom]]. Spursi su dobro organizirali obranu i onemogućili Jamesu puno poena.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.ezadar.hr/clanak/spursi-obranom-do-pobjede |title=Spursi obranom do prve pobjede u NBA finalu |access-date=25. lipnja 2009. |archive-date=17. srpnja 2007. |archive-url=https://web.archive.org/web/20070717194239/http://www.ezadar.hr/clanak/spursi-obranom-do-pobjede/// |url-status=dead }}</ref> Lagano su pobijedili Cavse rezultatom 4-0 i osvojili 4. NBA naslov u posljednjih osam godina. Parker je osvojio nagradu za najkorisnijeg igrača NBA finala. Tim Duncan osvojio je svoj četvrti NBA naslov i tako obilježio nekoliko posljednjih godina ne samo kluba nego i NBA povijesti. Duncan je rekao da mu je ovo najdraži naslov do sada. [[David Stern]], komesar NBA lige, izjavio je:„ Duncan je igrač za povijest.“ === U pohodu na peti NBA naslov (2007.- ''danas'') === U sezoni 2007./08. sa zdravim Duncanom koji je odigrao 78 utakmica, Spursi završavaju regularni dio s omjerom 56-26. Spursi su osigurali treće mjesto na Zapadu iza Lakersa i [[New Orleans Hornets|Hornetsa]]. U prvom krugu dočekali su ih Sunsi pojačani centrom Shaquilleom O'Nealom. U prvoj utakmici Duncan je postigao 40 poena uključujući tricu za dvostruki produžetak.<ref>[http://www.ezadar.hr/clanak/prvak-bolji-od-phoenixa-tek-nakon-dva-produzetka Spursi bolji od Sunsa nakon dva produžetka] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> Trio Duncan, Parker i Ginobili nastavili su sa sjajnim igrama i pobijedili Sunse u pet utakmica. U drugom krugu dočekali su ih Hornetsi. U prvoj utakmici Spursi su nadigrani s 101:82, a Duncan je odigrao uvjerljivo najgoru utakmicu u doigravanju. Postigao je 5 poena i sakupio 3 skoka. Iduću utakmicu Spursi su ponovno izgubili ali su se vratili u trećoj i četvrtoj te tako izjednačili seriju 2-2. U četvrtoj utakmici Duncan je postigao 22 poena, 15 skokova i 4 blokade. U šestoj utakmici Duncan ponovno briljira i postiže 20 poena i 15 skokova te nakon sedme utakmice<ref>[http://www.index.hr/sport/clanak/spursi-izborili-sedmu-utakmicu/387020.aspx Spursi izborili sedmu utakmicu]</ref> odvodi momčad u finale Zapadne konferencije. U finalu Zapadne konferencije čekali su ih stari rivali Los Angeles Lakersi. Lakersi su ih pobijedili u pet utakmica, a Spursi su ostali bez ulaska u finale i mogućeg petog naslova. U sezoni [[NBA 2008./09.|2008./09.]] unatoč Duncanovim problemima s koljenom i gubitkom Ginobilija većinu sezone, Spursi su osigurali treće mjesto na Zapadu s omjerom 54-28. U prvom krugu igrali su s Dallas Mavericksima. Mavericksi predvođeni [[Jason Kidd|Kiddom]] i Nowitzkim pobjeđuju Spurse u pet utakmica. To je bilo prvi puta od [[2000.]] godine da su Spursi eliminirani već u prvom krugu. U prvoj predsezonskoj utakmici, Spursi su igrali s grčkim [[K.A.E. Olympiakos|Olympiakosom]], a Duncan je, nakon povratka s rehabilitacije, postigao 10 poena i 5 skokova.<ref>[http://nba-croatia.com/nba/spursi-zadrzali-dominaciju-nba-klubova-povratak-duncana-3319 Spursi zadržali dominaciju NBA klubova, povratak Duncana]</ref> U još jednoj predsezonskoj utakmici, sezone [[NBA 2009./10.|2009./10.]], s Cleveland Cavaliersima, Duncan je postigao 13 poena i 9 skokova te je odigrao sjajnu obranu na O'Nealu koji je utakmicu završio sa samo 8 poena uz šut iz igre od 27%. Duncanov suigrač Tony Parker također je odigrao sjajno završivši utakmicu s 22 poena i 7 asistencija što je uvelike pomoglo Spursima u dolasku do pobjede 105:98.<ref>[http://nba-croatia.com/nba/shaq-nemocan-kod-san-antonija-3544 Shaq nemoćan kod San Antonija]</ref> == Reprezentacija == [[1998.]] Duncan je izabran u reprezentaciju za nastup na [[Svjetsko prvenstvo u košarci – Grčka 1998.|Svjetskom prvenstvu]] u [[Grčka|Grčkoj]] [[1998.]] Zbog štrajka koji se dogodio u [[NBA]] ligi niti jedan [[NBA]] igrač nije smio nastupiti. [[1999.]] Duncan je debitirao za reprezentaciju na [[Američka košarkaška prvenstva|kvalifikacijskom turniru]] za [[Košarka na OI 2000.|Olimpijske igre]] u [[Sydney]]u [[2000.]] Prosječno je postizao 12.7 poena, 9.1 skokova i 2.4 blokade i predvodio svoju momčad do 10-0 omjera i nastupa na Olimpijskim igrama. [[2003.]] također je sudjelovao na [[Američka košarkaška prvenstva|kvalifikacijskom turniru]] za olimpijske igre. Prosječno je postizao 15.6 poena, 8 skokova i 1.56 blokada. Na [[Košarka na OI 2004.|Olimpijskim igrama]] u [[Atena (grad)|Ateni]] [[2004.]] osvojio je brončanu medalju. To je bilo prvi puta da neka američka reprezentacija nije osvojila zlato u košarci na Olimpijskim igrama. Nakon Olimpijskih igara odlučio je više ne nastupati za reprezentaciju. == Izvan terena == Duncan ima dvije starije sestre Cheryl i Triciu. Kao i njihov mlađi brat sestre su također bile talentirane sportašice. Cheryl je bila uspješna plivačica prije nego što je postala medicinska sestra, a Tricia je bila član plivačke reprezentacije Američkih Djevičanskih otoka na [[XXIV. Olimpijske igre – Seul 1988.|Olimpijskim igrama]] u [[Seoul]]u [[1988.]] Duncan ima dvoje djece sa suprugom Amy, bivšom navijačicom sveučilišta Wake Forest. Prvo dijete, djevojčica Sydney rođena je [[2005.]], a sin [[2007.]] godine. Amy nadgleda zakladu ''"Tim Duncan Foundation"'' koja je osnovana u svrhu pomaganja, obrazovanja i podržavanja djece u bavljenju sportom. Ova zaklada redovito svake godine održava događaje za humanitarne svrhe. Od početka [[2001.]] pa do kraja [[2002.]] godine zaklada je sakupila više od 350 000 američkih dolara za pomaganje oboljelima od raka dojke. U tom razdoblju Duncan je po magazinu ''Sporting News'' proglašen kao jedan od onih koji rado pomažu. Duncan također podržava i pomaže brojnim dječjim centrima diljem [[San Antonio|San Antonia]]. Razlog zašto je odabrao broj 21 na dresu je taj jer je njegov svak nosio taj isti broj dok je igrao košarku. Najveći uzor u košarci mu je legenda [[Los Angeles Lakers]]a [[Magic Johnson]]. Duncan je dobio ''"St.Croix Medalju časti"'' najvišu teritorijalnu nagradu koja se može dodijeliti nekom sugrađaninu Američkih Djevičanskih otoka. Da je imao prilike izazvao bi [[Wilt Chamberlain|Wilta Chamberlaina]] i [[Kareem Abdul-Jabbar|Kareema Abdula-Jabbara]] na dvoboj 1 na 1. == NBA statistika == === Regularni dio === {| class="wikitable" ! Godina !! Klub ! Odig. uta. !! Uta. poč. !! Min. !! 2P% !! 3P% !! Sl. bac.% !! Skok.!! Asist.!! Ukr. lop.!! Blok. !! Poena |- | align="left"| 1997./98. | align="left"| [[San Antonio Spurs|San Antonio]] | '''82'''||'''82'''||39.1||'''.549'''||.000||.662||11.9||2.7||.7||2.5||21.1 |- | align="left"| 1998./99. | align="left"| San Antonio | 50||50||39.3||.495||.143||.690||11.4||2.4||'''.9'''||2.5||21.7 |- | align="left"| 1999./00. | align="left"| San Antonio | 74||74||38.9||.490||.091||.761||12.4||3.2||'''.9'''||2.2||23.2 |- | align="left"| 2000./01. | align="left"| San Antonio | '''82'''||'''82'''||38.7||.499||.259||.618||12.2||3.0||'''.9'''||2.3||22.2 |- | align="left"| 2001./02. | align="left"| San Antonio | '''82'''||'''82'''||'''40.6'''||.508||.100||'''.799'''||12.7||3.7||.7||2.5||'''25.5''' |- | align="left"| 2002./03. | align="left"| San Antonio | 81||81||39.3||.513||.273||.710||'''12.9'''||'''3.9'''||.7||'''2.9'''||23.3 |- | align="left"| 2003./04. | align="left"| San Antonio | 69||68||36.6||.501||.167||.599||12.4||3.1||'''.9'''||2.7||22.3 |- | align="left"| 2004./05. | align="left"| San Antonio | 66||66||33.4||.496||.333||.670||11.1||2.7||.7||2.6||20.3 |- | align="left"| 2005./06. | align="left"| San Antonio | 80||80||34.8||.484||'''.400'''||.629||11.0||3.2||'''.9'''||2.0||18.6 |- | align="left"| 2006./07. | align="left"| San Antonio | 80||80||34.1||.546||.111||.637||10.6||3.4||.8||2.4||20.0 |- | align="left"| 2007./08. | align="left"| San Antonio | 78||78||34.0||.497||.000||.730||11.3||2.8||.7||2.0||19.3 |- | align="left"| 2008./09. | align="left"| San Antonio | 75||75||33.6||.504||.000||.692||10.7||3.5||.5||1.7||19.3 |- | align="left"| Ukupno | align="left"| | 899||898||36.9||.507||.188||.685||11.7||3.2||.8||2.3||21.4 |- | align="left"| All-Star | align="left"| | 11||10||23.8||.584||.333||.800||10.6||2.5||.8||.7||11.9 |} === Doigravanje === {| class="wikitable" ! Godina !! Klub ! Odig. uta. !! Uta. poč. !! Min. !! 2P% !! 3P% !! Sl. bac.% !! Skok.!! Asist.!! Ukr. lop.!! Blok. !! Poena |- | align="left"| 1997./98. | align="left"| [[San Antonio Spurs|San Antonio]] | 9||9||41.6||.521||.000||.667||9.0||1.9||.6||2.6||20.7 |- | align="left"| 1998./99. | align="left"| San Antonio | 17||17||'''43.1'''||.511||.000||.748||11.5||2.8||.8||2.7||23.2 |- | align="left"| 2000./01. | align="left"| San Antonio | 13||13||40.5||.488||'''1.000'''||.639||14.5||3.8||'''1.1'''||2.7||24.4 |- | align="left"| 2001./02. | align="left"| San Antonio | 9||9||42.2||.453||.333||'''.822'''||14.4||5.0||.7||'''4.3'''||'''27.6''' |- | align="left"| 2002./03. | align="left"| San Antonio | '''24'''||'''24'''||42.5||.529||.000||.677||'''15.4'''||'''5.3'''||.6||3.3||24.7 |- | align="left"| 2003./04. | align="left"| San Antonio | 10||10||40.5||.522||.000||.632||11.3||3.2||.8||2.0||22.1 |- | align="left"| 2004./05. | align="left"| San Antonio | 23||23||37.8||.464||.200||.717||12.4||2.7||.3||2.3||23.6 |- | align="left"| 2005./06. | align="left"| San Antonio | 13||13||37.9||'''.573'''||.000||.718||10.5||3.3||.9||1.9||25.8 |- | align="left"| 2006./07. | align="left"| San Antonio | 20||20||36.8||.521||.000||.644||11.5||3.3||.6||3.1||22.2 |- | align="left"| 2007./08. | align="left"| San Antonio | 17||17||39.2||.449||.200||.626||14.5||3.3||.9||2.1||20.2 |- | align="left"| 2008./09. | align="left"| San Antonio | 5||5||32.8||.532||.000||.607||8.0||3.2||.6||1.2||19.8 |- | align="left"| Ukupno | align="left"| | 160||160||39.8||.501||.143||.689||12.6||3.5||.7||2.6||23.3 |} == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == *[http://www.slamduncan.com Službena stranica] *[http://www.nba.com/playerfile/tim_duncan/index.html?nav=page Profil] na NBA.com *[http://www.basketball-reference.com/players/d/duncati01.html Profil] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120525030435/http://www.basketball-reference.com/players/d/duncati01.html |date=25. svibnja 2012. }} na Basketball-Reference.com *[http://sportsillustrated.cnn.com/basketball/nba/players/3173/ Profil] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131207113929/http://sportsillustrated.cnn.com/basketball/nba/players/3173/ |date=7. prosinca 2013. }} na SI.com {{Redoslijed| |prethodnik = [[Allen Iverson]] |gl_članak_funkcija = Prvi izbor [[NBA draft]]a <br />[[NBA draft 1997.]] |nasljednik = [[Michael Olowokandi]] }} {{Navigacije | naslov = Poveznice koje vode na članak | naslov-style = background: #ccf | popis = {{NBA draft 1997.}} {{NBA Novak godine}} {{Prvi izbori NBA drafta}} {{Najkorisniji igrači NBA All-Star utakmice}} {{Najkorisniji igrači NBA}} {{Najkorisniji igrači NBA finala}} {{Sastav San Antonio Spurs 1998./99.}} {{Sastav San Antonio Spurs 2002./03.}} {{Sastav San Antonio Spurs 2004./05.}} {{Sastav San Antonio Spurs 2006./07.}} }} {{GLAVNIRASPORED:Duncan, Tim}} [[Kategorija:Američki košarkaši]] [[Kategorija:Krilni centri]] [[Kategorija:Košarkaški centri]] [[Kategorija:Američki Djevičanski otoci]] [[Kategorija:Košarkaši San Antonio Spursa]] eyaut5hluqjwpj79i83x3t6o9xjp1qd 0 99625 7615748 6254083 2026-10-09T16:37:49Z Divna Jaksic 974 Infookvir 7615748 wikitext text/x-wiki {{Infookvir znanstvenik | ime = Frederick Gowland Hopkins | slika = Frederick Gowland Hopkins nobel.jpg | slika_širina = | naslov = | datum_rođenja = [[20. lipnja]] [[1861.]] | mjesto_rođenja = [[Eastbourne]], [[Sussex]] | datum_smrti = [[16. svibnja]] [[1947.]] | mjesto_smrti = [[Cambridge]] | prebivalište = | narodnost = | etnicitet = | državljanstvo = {{ZD+X|UK}} | religija = | poznat_po = | polje = [[Biokemija]] | radna_institucija = | alma_mater = | doktorski_mentor = | doktorski_studenti = | nagrade = 1929. [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu]] | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | web_stranica = | fusnote = }} '''Sir Frederick Gowland Hopkins''' ([[Eastbourne]], [[Sussex]], [[20. lipnja]] [[1861.]] – [[Cambridge]], [[16. svibnja]] [[1947.]]), [[Engleska|engleski]] [[biokemičar]]. Godine 1929. dobio je [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu]] zajedno s [[Christiaan Eijkman]] za otkriće [[vitamin]]a. 1901. godne otkrio je [[aminokiselina|aminokiselinu]] [[triptofan]]. ==Vanjske poveznice== *{{eng oznaka}}[http://nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1929/hopkins-bio.html Nobelova nagrada - životopis] *{{eng oznaka}}[https://web.archive.org/web/20061016154701/http://www.imagery-imagination.com/hopkins.htm N.J.T. Thomas životopis] *{{eng oznaka}}[https://web.archive.org/web/20100613164008/http://www.scs.uiuc.edu/%7Emainzv/Web_Genealogy/h-list.htm Kemijska genologija (engl. Chemical genealogy)] {{mrva-nobel-medicina}} {{Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu}} {{GLAVNIRASPORED:Hopkins, Frederick}} [[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za fiziologiju ili medicinu]] [[Kategorija:Britanski liječnici]] 5ioyhwfb9xpl8rgwtdwyhaagxgm5glc 0 99912 7615595 6595439 2026-10-09T12:40:32Z Argo Navis 852 −[[Kategorija:Dugoprugaši]]; ±[[Kategorija:Kenijski atletičari]]→[[Kategorija:Kenijski dugoprugaši]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7615595 wikitext text/x-wiki {{dodaj infookvir|atletičar}} [[Datoteka:Eunice Jepkorir.jpg|mini|desno|'''Eunice Jepkorir''']] '''Eunice Jepkorir''' ([[17. veljače]] [[1982.]]) je [[Kenija|kenijska]] [[atletika|dugoprugašica]]. Najveći su joj uspjesi ovajanje dvije medalje na svjetskim prvenstvima u cross countryju: [[2004.]] godine osvojila je ekipno srebro (pojedinačno bila sedma), a dvije godine kasnije i ekipno zlato (pojedinačno bila četrnaesta). Na [[Atletski miting Zlatne lige – Oslo 2007.|atletskom mitingu Zlatne lige u Oslu 2007.]] oborila je kenijski rekord u utrci na 3000 m, istrčavši tu dionicu za 9:19.44 min. == Osobni rekordi == * 3000 m - 9:19.44 NR (2007.) * 5000 m - 15:09.05 (2004.) * 10000 m - 32:58.00 (2003.) {{GLAVNIRASPORED:Jepkorir, Eunice}} [[Kategorija:Kenijski dugoprugaši]] 3uhytlxd400hq7sqfvujkdg6uo95ghn 0 100802 7615789 7271864 2026-10-09T18:23:53Z MaGa 20797 sitno 7615789 wikitext text/x-wiki {{Glazbenik | Ime = The Obala | Img = The obala.jpg | Img_capt = | Img_size = | Landscape = | Background = skupina | Pseudonim = Obala | Osnivanje = [[2000.]] | Mjesto = [[Split]] | Prebivalište = [[Split]] | Žanr = hrvatski [[rock]] | Djelatno_razdoblje = od [[2000.]] do danas | Producentska_kuća = [[Dancing Bear]] | Angažman = | URL = | Sadašnji članovi = Zoran Ukić, Boris Hrepić, Dean Dvornik | Bivši članovi = | nagrade = Šibenik 2007 šansonijer za pjesmu Gajeta | Značajni instrumenti = bubnjevi, gitare }} '''The Obala''' je [[Hrvatska|hrvatski]] glazbeni sastav, nastao [[2000.]] godine. == Povijest sastava == Sastav su osnovali Zoran Ukić i Boris Hrepić nakon razlaza [[Daleka obala|Daleke obale]]. Prvi [[album]] ''Istinite priče'' objavljuju [[2002.]] godine, a na njemu gostuju [[Gibonni]], [[Neno Belan]], [[Dean Dvornik]] i [[Anđa Marić]]. Godine [[2004.]] objavljuju album ''U ime zakona'', na kojemu sami skladaju, sviraju i pjevaju. Godine [[2007.]] grupi se kao stalni član pridružuje [[Dean Dvornik]]. Sastav snima hit „Marjanska pisma” i započinje vrlo uspješnu koncertnu turneju u zemlji i inozemstvu. ==Diskografija== *''[[Istinite priče]]'' ([[Dancing Bear]], [[2002.]]) *''[[U ime zakona]]'' (Dancing Bear, [[2004.]]) *Kombinacija Dancing Bear 2009 [[Kategorija:Splitski glazbeni sastavi‎|The Obala]] jpdagl1v2c0rlfkribzfeopqg7a7uoe 0 104449 7615710 7283317 2026-10-09T15:32:36Z SvjedokVremena 374613 jedna uloga dodana, jednoj ulozi dodano ime 7615710 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Infookvir film | naslov filma = Duga mračna noć | naslov originala = | slika = | opis slike = | veličina slike = | režija = [[Antun Vrdoljak]] | producenti = [[Antun Vrdoljak]]<br />[[Goran Višnjić]]<br />[[Jadran film]]<br />[[Mirko Galić]] | scenarij = [[Antun Vrdoljak]] | pripovjedač = | glavne uloge = [[Goran Višnjić]]<br />[[Katarina Bistrović-Darvaš]]<br />[[Mustafa Nadarević]]<br />[[Ivo Gregurević]] | glazba = [[Igor Kuljerić]]<br />[[Siniša Leopold]] | snimatelj = | montaža = | distributer = BLITZ film i video distribucija | godina = [[11. ožujka]] [[2004.]] | trajanje = 194 min. | država = {{Z+X|HRV}} | jezik = [[hrvatski]] | budžet = | žanr = | prethodni = | sljedeći = | web stranica = | imdb_id = 0305499 }} '''''Duga mračna noć''''' je [[Hrvatska|hrvatski]] [[film]] i [[Duga mračna noć (serija)|serija]] redatelja [[Antun Vrdoljak|Antuna Vrdoljaka]] iz [[2004.]] godine. Svjetska premijera filma održala se [[11. ožujka]] 2004. kinodistribucijom, dok 7. ožujka u Zagrebu na pretpremijeri samo za odabrane.<ref>{{Citiranje weba|title=Premijerno prikazan Vrdoljakov film "Duga mračna noć"|url=https://www.index.hr/clanak.aspx?id=190057|access-date=2025-09-04|website=www.index.hr|language=hr}}</ref> Televizijska serija sa 13 epizoda premijerno se prikazala od [[6. veljače]] do [[30. travnja]] [[2005.]] godine na [[HRT – HTV 1|Prvom programu HRT-a]].<ref>{{Citiranje weba|title=Serija "Duga mračna noć" od 6. veljače|url=https://www.index.hr/clanak.aspx?id=246715|access-date=2025-09-04|website=www.index.hr|language=hr}}</ref> == Radnja == {{Otkrivanje radnje}} Početak je [[Drugi svjetski rat|II. svjetskog rata]] na području [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]]. Seoski mladić Ivan Kolar - Iva ([[Goran Višnjić]]) upisuje studij agronomije. Zauzimajući se za prijatelja Židova ([[Krešimir Mikić]]), koji studira medicinu, sukobi se s fašistima i vraća se u selo gdje ga od vlasti novostvorene [[NDH|Nezavisne države Hrvatske]] spašava Mata ([[Goran Navojec]]), prijatelj iz djetinjstva koji se pridružio [[Ustaše|ustašama]]. Iva se pridružuje [[partizani]]ma gdje upoznaje djevojku ([[Katarina Bistrović-Darvaš]]), koju oženi i dobije sina. Nakon rata, Iva spašava zarobljenog Matu od sigurne smrti, suočava s raspadom svog partizanskog braka, samoubojstvom oca ([[Boris Dvornik]]), kojeg su zlostavljali komunisti, samoubojstvom žene te na kraju zbog suprotstavljanja novim vlastima završava na [[Goli otok|Golom otoku]]. Nekoliko godina kasnije, po povratku iz logora, ipak ga dočeka njegov sin za kojeg je mislio da je mrtav. ==Produkcija== * Direktor fotografije: [[Vjekoslav Vrdoljak]] * Scenografija: [[Duško Jeričević]], [[Ivan Ivan]] * Kostimograf: [[Ika Škomrlj]] == Uloge == === U glavnim ulogama === * [[Goran Višnjić]] kao Ivan "Iva" Kolar * [[Katarina Bistrović-Darvaš]] kao Vera Kolar * [[Mustafa Nadarević]] kao Španac * [[Ivo Gregurević]] kao Major * [[Goran Navojec]] kao Matija "Mata" Čačić * [[Tarik Filipović]] kao Joka * [[Boris Dvornik]] kao Luka Kolar * [[Žarko Potočnjak]] kao Alojz * [[Alen Liverić]] kao Josef Schmit * [[Vera Zima]] kao Kata Kolar * [[Goran Grgić]] kao Franz Kirchmeier * [[Krešimir Mikić]] kao Robert Neuman * [[Matko Raguž]] kao Bartol * [[Vili Matula]] kao Obersturmfuhrer Ressler * [[Boris Svrtan]] kao Hauptscharfuhrer Sandel * [[Ivan Brkić (glumac)|Ivan Brkić]] kao Brko * [[Bernarda Oman]] kao Elza * [[Minja Jovičić]] kao Emil * [[Danko Ljuština]] kao Lujo * [[Marija Kohn]] kao Marijana * [[Mirela Brekalo]] kao Matina majka * [[Božidar Alić]] kao Jakob * [[Asja Jovanović]] kao Ruth * [[Damir Lončar]] kao Kroll * [[Zvonimir Torjanac]] kao Đano * [[Suzana Nikolić]] kao Jelka * [[Vedran Mlikota]] kao stražar * [[Martin Sagner]] kao Bartolov otac * [[Inge Appelt]] kao Bartolova majka * [[Doris Šarić-Kukuljica]] kao Milada * [[Gita Šerman-Kopljar]] kao baka Zdenka * [[Predrag Vušović]] kao podnarednik * [[Zdenko Jelčić]] kao sobni starješina * [[Eduard Peročević]] kao zamjenik sobnog * [[Zdenka Heršak]] kao Ivina gazdarica * [[Rene Bitorajac]] kao govornik * [[Matija Vrdoljak]] kao mali Luka #1 * [[Mate Picukarić]] kao mali Luka #2 * [[Antun Vrdoljak Ml.]] kao mali Luka #3 === U ostalim ulogama === * [[Filip Radoš]] * [[Jasna Palić-Picukarić]] * [[Saša Buneta]] * [[Dora Lipovčan]] kao Ana Kroll (konobarica) * [[Mate Ergović]] kao seljak * [[Ljubomir Kerekeš]] * [[Milivoj Beader]] * [[Ranko Tihomirović]] * [[Lena Politeo]] * [[Ines Bojanić]] * [[Dimitrije Bitenc]] kao Standartenfuhrer * [[Vinko Kraljević]] kao Erik * [[Marinko Prga]] kao Štefan * [[Edo Vujić]] * [[Dražen Bratulić]] * [[Enes Vejzović]] * [[Dora Fišter]] * [[Jelena Perčin]] * [[Adam Končić]] * [[Đuro Utješanović]] * [[Krunoslav Belko]] * [[Ljubo Zečević]] * [[Kristijan Potočki]] * [[Ivan Habazin Ivša]] * [[Vid Balog]] * [[Miro Šola]] * [[Luka Dragić]] * [[Dubravko Sever]] * [[Nicolas Puncelle]] * [[Mark Boldin]] * [[Sven Copony]] * [[Radovan Ruždjak]] * [[Nina Erak - Svrtan]] * [[Ivan Katić]] * [[Branimir Vidić - Flika]] * [[Goran Malus]] * [[Žarko Savić]] * [[Zvonimir Zoričić]] * [[Semka Sokolović-Bertok]] * [[Bojan Navojec]] * [[Ivica Pucar]] * [[Damir Orlić]] * [[Željko Šestić]] * [[Siniša Popović]] * [[Sreten Mokrović]] * [[Željko Mavrović (glumac)|Željko Mavrović]] * [[Siniša Ružić]] * [[Franjo Dijak]] * [[Drago Utješanović]] * [[Davor Svedružić]] * [[Jadranka Matković]] * [[Mario Rade]] * [[Ana Alfirev]] * [[Matej Bušić]] * [[Janko Rakoš]] * [[Dean Nikolić]] * [[Dean Nikolić Ml.]] * [[Hrvoje Kečkeš]] kao partizanski stražar {{mrva-film}} {{Velika zlatna arena}} [[Kategorija:Dramski filmovi]] [[Kategorija:Filmovi Antuna Vrdoljaka]] [[Kategorija:Filmovi o Drugom svjetskom ratu‎]] [[Kategorija:Hrvatski filmovi 2000-ih]] [[Kategorija:Dobitnici Velike zlatne arene za najbolji film]] [[Kategorija:Televizijske serije na HTV-u]] gn8vnupa8l8losqexsplaj695wpyw1i 0 110878 7615752 7594595 2026-10-09T16:42:43Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.6 7615752 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Tecophilaeaceae | slika = Conanthera1.JPG | slika_širina = 250px | slika_opis = [[Conanthera bifolia]] | regnum = [[biljke|Plantae]] | phylum = [[Magnoliophyta]] | classis = [[Liliopsida]] | ordo = [[Asparagales]] | familia = '''Tecophilaeaceae''' | familia_autorstvo = [[Friedrich Leybold|Leyb.]] [[1862.]] | razdioba_stupanj = [[Rod (taksonomija)|rod]]ovi | razdioba = ''vidi tekst'' }} '''Tecophilaeaceae''' porodica je [[Višegodišnje biljke|višegodišnjih]] [[Geofiti|geofita]] iz reda ''[[Asparagales]]''. [[Friedrich Leybold]] objavio je ime 1862. u časopisu Bonplandia. Prema APG V porodica je proširena uključivanjem dotadašnje ''Ixioliriaceae'' <small>Nakai</small>, pa u novom opsegu obuhvaća deset rodova. Kew još slijedi APG IV te pod ''Tecophilaeaceae'' navodi devet rodova, a ''[[Ixiolirion]]'' i dalje vodi u zasebnoj ''Ixioliriaceae''.<ref name="JSE ">[https://www.jse.ac.cn/EN/abstract/abstract103821.shtml?utm Large-scale nuclear and plastid phylogenomic analyses inform an updated Angiosperm Phylogeny Group classification: APG V], pristupljeno 6. rujna 2026.</ref> == Opis == Predstavnici su uglavnom višegodišnje zeljaste [[Geofiti|geofitske]] biljke koje nepovoljno razdoblje preživljavaju pomoću podzemnih [[gomolj]]a ili podzemnih [[stabljika]] nalik gomoljima, često obavijenih opnastim ili vlaknastim ovojem. [[List]]ovi su jednostavni, spiralno raspoređeni, prizemni ili smješteni na stabljici, od linearnih do jajastih. [[Cvjetovi]] su pojedinačni ili skupljeni u grozdove, metlice ili slične cvatove <ref name="KewOpis ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn%3Alsid%3Aipni.org%3Anames%3A77126736-1/general-information KewOpis], pristupljeno 6. rujna 2026.</ref> Cvjetovi su dvospolni i najčešće tročlani. Ocvijeće ima šest listića, slobodnih ili pri osnovi sraslih u kratku cijev. [[Prašnik]]a je šest, premda neki mogu biti reducirani u staminodije; antere se u brojnim rodovima otvaraju vršnim porama. Plodnica je trogradna, od nadrasle do podrasle, a plod je uglavnom lokulicidna čahura.<ref name="KewOpis "/> I ''[[Ixiolirion]]'', novopridruženi rod, dijeli nekoliko važnih obilježja s Tecophilaeaceae: geofitski habitus, velike tročlane cvjetove, šest listića ocvijeća i lokulicidnu čahuru. Sestrinski odnos nekadašnjih ''Ixioliriaceae'' i ''Tecophilaeaceae'' bio je molekularno dobro potkrijepljen mnogo prije njihova formalnog spajanja u APG V.<ref name="Plos ">[https://journals.plos.org/plosone/article?id=10.1371%2Fjournal.pone.0059472&utm Networks in a Large-Scale Phylogenetic Analysis: Reconstructing Evolutionary History of Asparagales (Lilianae) Based on Four Plastid Genes], pristupljeno 6. rujna 2026.</ref> == Rasprostranjenost == U starom, užem opsegu Tecophilaeaceae imaju izrazito rascjepkan areal: rastu u [[Kalifornija|Kaliforniji]], [[Čile]]u te tropskoj i južnoj Africi, a osobito su raznolike u suhim i [[mediteran]]skim područjima Čilea i južne Afrike.<ref name="PubMed ">[https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC3579441/?utm Spatio-temporal history of the disjunct family ''Tecophilaeaceae'': a tale involving the colonization of three Mediterranean-type ecosystems], pristupljeno 6. rujna 2026.</ref> APG V proširenjem porodice dodaje veliko područje zapadne i središnje Azije do zapadnih Himalaja, jer je ondje rasprostranjen Ixiolirion. Kew ga navodi od Turske, [[Kavkaz]]a i [[Bliski istok|Bliskog istoka]] preko [[Iran]]a i srednje Azije do Xinjianga i zapadnih Himalaja.<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:1510-1 Kew], pristupljeno 6. rujna 2026.</ref> == Sistematika i povijest == APG IV je još priznavao ''Tecophilaeaceae'' i ''Ixioliriaceae'' kao dvije zasebne porodice. Isto trenutno čine Kew i WFO, čije klasifikacijske stranice još izrijekom slijede APG IV.<ref name="Brockington ">[https://brockingtonlab.co.uk/publications/boj12385.pdf?utm Brockington] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, pristupljeno 6. rujna 2026.</ref> Njihova bliska srodnost ipak je poznata desetljećima. Filogenetske analize plastidnih gena redovito su nalazile ''Ixiolirion'' kao sestrinsku skupinu ''Tecophilaeaceae'', a zajedničku skupinu podupiru i neka morfološka obilježja te osnovni broj [[kromosom]]a x = 12.<ref name="Plos "/> APG V je zato 2026. proširio Tecophilaeaceae i izrijekom naveo ''Ixioliriaceae'' kao uključenu porodicu. U našem sustavu ''Ixiolirion'' odsad ide izravno u ''Tecophilaeaceae'', dok se zasebna ''Ixioliriaceae'' može sačuvati kao povijesni takson i preusmjerenje.<ref name="JSE "/> == Unutarnja sistematika == U užem opsegu porodice ranije su korištene potporodice Tecophilaeoideae i Cyanastroideae, ali detaljna filogenetska analiza pokazala je da je ''Cyanastroideae'' duboko uklopljena među ostale ''Tecophilaeaceae''. Autori su stoga zaključili da se ''Cyanastroideae'' više ne bi trebala priznavati, pa čak ni uvođenje tribusa ne smatraju korisnim za tako malu porodicu.<ref name="PubMed "/> == Rodovi == Prema novom opsegu APG V porodica ima deset rodova: # ''[[Conanthera]]'' <small>Ruiz & Pav.</small> # ''[[Cyanastrum]]'' <small>Oliv.</small> # ''[[Cyanella]]'' <small>D.Royen</small> # ''[[Eremiolirion]]'' <small>J.C.Manning & F.Forest</small> # ''[[Ixiolirion]]'' <small>Fisch. ex Herb.</small> — bivša Ixioliriaceae # ''[[Kabuyea]]'' <small>Brummitt</small> # ''[[Odontostomum]]'' <small>Torr.</small> # ''[[Tecophilaea]]'' <small>Bertero ex Colla</small> # ''[[Walleria]]'' <small>J.Kirk</small> # ''[[Zephyra]]'' <small>D.Don.</small> == Sinonimi == U užem opsegu navode se Androsynaceae Salisb., Conantheraceae, Cyanastraceae Engl., Cyanellaceae Salisb. i Walleriaceae H.Huber ex Takht. Prema APG V tome svakako treba dodati: Ixioliriaceae Nakai — bivša zasebna porodica, sada uključena u Tecophilaeaceae. == Izvori == {{izvori}} == Galerija == <gallery mode="packed"> Datoteka:Tecophilaea cyanocrocus Leyb. var. leichtlinii Leichtl. (Tecophilaeaceae) flower.jpg|[[Tecophilaea cyanocrocus]] Datoteka:Odontostomum hartwegii.jpg|[[Odontostomum hartwegii]] Datoteka:Conanthera johowii.JPG|[[Conanthera johowii]] Datoteka:Tecophilaea violiflora Colla.jpg|[[Tecophilaea violiflora]] Datoteka:Kabuyea hostifolia - uprooted plants (8375553339).jpg|[[Kabuyea hostifolia]] Datoteka:Kabuyea hostifolia - raceme (8375553251).jpg|Kabuyea hostifolia Datoteka:| </gallery> [[Kategorija:Tecophilaeaceae| ]] [[Kategorija:Porodice šparogolikih]] nsfal16427rcntjtxptjj8aoze6pmip 0 111110 7615571 7444722 2026-10-09T12:23:00Z Argo Navis 852 −[[Kategorija:Sprinteri]]; ±[[Kategorija:Američki atletičari]]→[[Kategorija:Američki sprinteri]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7615571 wikitext text/x-wiki {{Infookvir atletičar | ime = Edwin Moses | slika = ed_moses.jpg | slika_širina = <!-- Only for images narrower than 220 pixels --> | slika_opis = | puno_ime = Edwin Corley Moses | nadimak = | datum_rođenja = [[31. kolovoza]] [[1955.]] | mjesto_rođenja = {{SAD grad|Dayton|Ohio}} | datum_smrti = | mjesto_smrti = | državljanstvo = {{Z+X|SAD}} | karijera = | discipline = [[Utrka na 400 metara s preponama|400 m prepone]] | rekordi = | medalje = {{Medalje vrh2}} {{Medalje sport | [[Atletika]]}} {{Medalje OI}} {{Medalje zlato | [[OI 1976.| Montreal 1976.]] | [[Utrka na 400 metara s preponama|400 m prepone]]}} {{Medalje zlato | [[OI 1984.| Los Angeles 1984.]] | 400 m prepone}} {{Medalje bronca |[[OI 1988.| Seoul 1988.]] | 400 m prepone}} {{Medalje SP}} {{Medalje zlato | [[Svjetsko prvenstvo u atletici 1983.| Helsinki 1983.]] | 400 m prepone}} {{Medalje zlato | [[Svjetsko prvenstvo u atletici 1987.| Rim 1987.]] | 400 m prepone}} {{Medalje dno}} }} '''Edwin Corley Moses''' ({{SAD grad|Dayton|Ohio}}, [[31. kolovoza]] [[1955.]]) je bivši [[SAD|američki]] [[atletika|atletičar]]. ==Sportski uspjesi== Legendarni američki atletičar, specijalist za disciplinu [[Utrka na 400 metara s preponama|400 m prepone]], kojom je suvereno vladao gotovo 12 godina, i u kojoj je dvostruki [[olimpijski pobjednik]], iz [[XXI. Olimpijske igre – Montréal 1976.|Montreala, 1976]] i [[XXIII. Olimpijske igre – Los Angeles 1984.|Los Angelesa 1984]], te brončani iz [[XXIV. Olimpijske igre – Seul 1988.|Seoula 1988]], kao i dvostruki svjetski prvak, na [[Svjetska prvenstva u atletici|Svjetskom atletskom prvenstvu]] u [[Svjetsko prvenstvo u atletici 1983.|Helsinkiju 1983.]] i [[Svjetsko prvenstvo u atletici 1987.|Rimu 1987.]]; te trostruki pobjednik, danas ne više tako jakog, Svjetskog kupa u atletici, 1977., 1979. i 1981. godine. Između [[1977.]] i [[1987.]] godine Moses je pobijedio u neprekinutom nizu na 107 uzastopnih finalnih natjecanja, te, u sklopu toga, u tom razdoblju, na 122 uzastopne utrke nije doživio poraz. Četiri puta je postavljao svjetski rekord na 400 m prepone, posljednji puta [[1983.]] godine, u [[Koblenz]]u, [[Njemačka]], a s tim, sada bivšim svjetskim rekordom, i danas drži drugi rezultat svih vremena u toj disciplini. Prvi je uveo tehniku trčanja s 13 koraka između visokih prepona, s 12 koraka između pojedinih prepona. Zbog tih svojih uspjeha, ali i traga koji je ostavio u svjetskoj atletici, s pravom se smatra ne samo najvećim preponskim trkačem u povijesti atletike, nego i jednim od najvećih atletičara u povijesti. ==Veliki sportaš i veliki čovjek== Edwin Moses je, gdje god se pojavio, kako nekada tijekom veličanstvene sportske karijere, tako i danas kao ugledni član raznih sportskih asocijacija; izazivao, i izaziva, nepodijeljene izraze štovanja i trajnog ugleda. Svojom markantnom pojavom, visok, s bradicom i obaveznim naočalama koje nije skidao ni tijekom utrke, izazivao je strahopoštovanje konkurenata, ali i naklonost medija. Nikada se, tijekom njegove karijere uz njega nije vezala nikakva afera, bio je uvijek pristupačan i novinarima i sportskim kolegama. Kod njega je po savjet znalo doći dosta atletičara, pa tako i još jedan sportski velikan, [[Carl Lewis]], nije zazirao da starijeg kolegu upita za savjet. Iz braka s jednom Njemicom ima sina Julijana (1995.). ==1976. – 1988.== Edwina Mosesa sportski je svijet upoznao na [[Olimpijske igre|Olimpijskim igrama]] u Montrealu, 1976. godine. Kvalificiravši se na američkim [[Američke olimpijske kvalifikacije u plivanju i atletici|''trialsima'']] pobijeđuje u finalu Igara u Montrealu, i to odmah s novim svjetskim rekordom, 47.64 sec., čime obara svjetski rekord koji je četiri godine ranije, na [[XX. Olimpijske igre – München 1972.|Igrama u Münchenu]] postavio, bilo je to tada prvorazredno iznenađenje i jedna od senzacija tih Igara, [[John Akii-Bua]] iz [[Uganda|Ugande]]. Iduće, [[1977.]] godine, odmah početkom sezone, [[11. lipnja]], u Westwoodu, u [[Kalifornija|Kaliforniji]], ponovo postavlja svjetski rekord na 400 m prepone: 47.45 sec. Međutim, [[26. kolovoza]] Moses gubi svoju prvu utrku otkad je zabljesnuo na međunarodnoj sceni, i to od izvrsnog [[Njemačka|njemačkog]] preponaša [[Harald Schmid|Haralda Schmida]], koji će mu i kasnije, gotovo tijekom cijele karijere "puhati za leđima". Ovaj poraz koštao je Mosesa (neslužbene) titule atletičara s najvećim neprekinutim nizom finalnih pobjeda. "Skupio" ih je u karijeri 107, i zauzima drugo mjesto, iza svog sunarodnjaka, [[bacanje kugle|bacača kugle]] [[Parry O'Brien]]a koji ima niz od 116 uzastopnih finalnih pobjeda. Bilo kako bilo, krajem te sezone pobjeđuje i na prvom Svjetskom kupu u atletici, u [[Düsseldorf]]u i sportski svijet shvaća da je dobio suverenog vladara te discipline. [[1978.]] godine nema nekog velikog međunarodnog natjecanja, ali Moses pobjeđuje na svim atletskim mitinzima na kojima je nastupio. Iduće godine ponovo trijumfira na drugom Svjetskom kupu, u Montrealu, i sprema se za iduću, olimpijsku, sezonu, da obrani zlato iz Montreala. Međutim [[Popis predsjednika SAD|predsjednik]] SAD [[Jimmy Carter]] naređuje bojkot [[XXII. Olimpijske igre – Moskva 1980.|Olimpijskih igara u Moskvi]], i Moses gubi priliku ponoviti uspjeh iz 1976. A na Igrama u Moskvi, u "njegovoj disciplini" pobjeđuje istočnonjemački atletičar [[Volker Beck]], od kojega je Moses bio, i kad je u lošijoj formi, barem sekundu brži. Da bude stvar bolja, bio je u tako dobroj formi da je [[3. srpnja]] te, [[1980.]] godine u [[Milano|Milanu]] popravio svoj svjetski rekord, sada na 47.13 sec. [[1981.]] godine po treći puta trijumfira na Svjetskom atletskom kupu, u Rimu, na kojem se, usput budi rečeno, prvi puta svijetu predstavila nova nadolazeća megazvijezda svjetske atletike - [[Carl Lewis]], koji se međutim, svijetu na tom Svjetskom kupu i nije najbolje predstavio, jer u [[100 m|utrci na 100 m]] zauzima neslavno - posljednje 8. (osmo) mjesto, doduše zbog ozljede. [[1982.]] i [[1983.]] godina, su zenit-godine Edwina Mosesa. Pobjeđuje gdje god se pojavi, nema dostojnog protivnika. On je, uz Lewisa, tada i najbolje plaćeni svjetski atletičar. Organizatori atletskih mitinga ne pitaju za cijenu da bi doveli tog intelektualca-preponaša (diplomirao na Morehouse College u [[Atlanta|Atlanti]]) na svoj miting. Na prvom Svjetskom atletskom prvenstvu, u [[Svjetsko prvenstvo u atletici 1983.|Helsinkiju 1983.]] Moses uzima lakoćom "svoje" zlato u "svojoj" disciplini. Nakon tog svjetskog prvenstva, a na svoj rođendan [[31. kolovoza]] (!), postavlja svoj četvrti svjetski rekod na 400 m prepone, približava se sasvim granici od 47 sekundi: 47.02 sec. Ovaj rekord ostaje na snazi 9 godina kada ga, na [[XXV. Olimpijske igre – Barcelona 1992.|Olimpijskim igrama u Barceloni, 1992.]] ispod granice 47 sekundi (i danas važećih 46.78 sec) spušta Mosesov sunarodnjak i "učenik", preponaš koji je sredinom 80.-ih Mosesu stalno gledao u leđa, kasnije izvrsni [[Kevin Young]]. Olimpijske, [[1984.]] godine javlja se nova američka nada na 400 m prepone, [[Danny Harris]]. Pritišće Mosesa, ali ne toliko da ovaj ne bi na Igrama u Los Angelesu uzeo svoje drugo olimpijsko zlato. Najveći konkurenti u to vrijeme Danny Harris i Nijemac Harald Schmid osvajaju srebro i broncu. Kao veliki sportaš i veliki čovjek Edwin Moses dobiva čast izgovoriti Olimpijsku prisegu u ime sportaša na spektakularnom otvaranju [[XXIII. Olimpijske igre – Los Angeles 1984.|Olimpijskih igara u Los Angelesu]]. Ipak je on veći sportaš nego govornik jer je, izgleda, bio silno impresioniran tom čašću, pa u pola izjave ostaje nijem, zaboravljajući tekst (kojeg je ionako imao napisanog pred sobom). Neugodan tajac traje predugih 15-ak sekundi, a onda, na oduševljenje cijelog gledateljstva Moses nastavlja i pobire golem aplauz. Iduće dvije godine Moses rutinski pobjeđuje na svim mitinzima, a [[1987.]] godine Danny Harris, [[4. lipnja]], u [[Madrid]]u, pobjeđuje Mosesa i prekida njegov fantastični niz koji je trajao točno 9 godina, 9 mjeseci i 9 dana (!). Međutim na drugom Svjetskom prvenstvu u atletici, te godine u Rimu, Moses se osvećuje i osvaja svoj drugi naslov svjetskog prvaka, ali teškom mukom: Harris i Schmid su opet iza njega kao drugi treći, ali za cigle dvije stotinke sekunde. Bilo je to posljednje šampionsko izdanje ovog antologijskog atletičara. Na [[XXIV. Olimpijske igre – Seul 1988.|Olimpijske igre u Seoulu]], 1988. godine, Edwin Moses ponovo dolazi kao favorit u svojoj disciplini, tim više jer je ponovo pobijedio na američkim ''trialsima''. Međutim događa se iznenađenje. [[André Phillips]] Mosesov sunarodnjak koji je redovito gubio od njega, kao i [[Senegal]]ac [[Amadou Dia Ba]], pobjeđuju Mosesa koji osvaja "samo" broncu i staje tamo gdje nikako nije navikao - na najnižu stepenicu pobjedničkog postolja. Tako završava velika karijera ovog slavnog sportaša. ==Nagrade i priznanja== Moses je prvi dobitnik tada novo ustanovljene nagrade američke atletske federacije "Jesse Owens Award", 1981. godine, zatim "James E. Sullivan Award" kao najbolji amaterski atletičar u SAD, 1983. godine. U izboru ABC-a "Wide World of Sports Athlete of the Year in 1984." također osvaja prvo mjesto, kao i u izboru renomiranog magazina "Sports Illustrated" - Sportsman of the Year 1984. Malo čudno zbog gigantskih uspjeha Carla Lewisa tih godina, ali treba znati da Lewisa američki mediji nikad nisu previše voljeli. Koliki je utjecaj i ugled Edwina Mosesa i danas najbolje govori podatak da je prilikom ustanovljenja nove prestižne sportske nagrade "Laureus World Sports Academy", 2000. godine Savjet ove institucije izabrao Mosesa za svog prvog predsjednika. Inače, u konkurenciji žena za 2006. godinu ovu je nagradu osvojila naša nedostižna [[Janica Kostelić]]. ==Karijera== *1976. - OI, 1 zlatna medalja (400 m prepone) *1983. - SP, 1 zlatna medalja (400 m prepone) *1984. - OI, 1 zlatna medalja (400 m prepone) *1987. - SP, 1 zlatna medalja (400 m prepone) *1988. - OI, 1 brončana medalja (400 m prepone) ==Osobni rekordi== * 400 m prepone: 47.02 sec (1983., tada svjetski rekord) {{OI pobjednici - 400m prepone muški}} {{GLAVNIRASPORED:Moses, Edwin}} [[Kategorija:Američki sprinteri]] [[Kategorija: Olimpijski pobjednici u atletici]] [[Kategorija: Svjetski prvaci u atletici]] 9zpt1eh1yhrnlgkg3dcgqa3q8awudx8 0 111445 7615756 7522160 2026-10-09T16:45:53Z Divna Jaksic 974 7615756 wikitext text/x-wiki {{Infookvir liječnik | ime = Bernardo Alberto Houssay | slika = Bernado Houssay.JPG | širina slike = | opis = | puno ime = | datum rođenja = [[10. travnja]] [[1887.]] | mjesto rođenja = [[Buenos Aires]] | datum smrti = [[21. rujna]] [[1971.]] | mjesto smrti = [[Buenos Aires]] | državljanstvo = {{ZD+X|ARG}} | narodnost = | alma mater = | zvanje = | grana medicine = [[Fiziologija]] i [[endokrinologija]] | ostala zanimanja = | poznat po = | poslodavci = | politička stranka = | nagrade = 1947. [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu]] | potpis = | stranica = }} '''Bernardo Alberto Houssay''' ([[Buenos Aires]], [[10. travnja]] [[1887.]] &ndash; [[Buenos Aires]], [[21. rujna]] [[1971.]]) [[Argentina|argentinski]] [[fiziolog]] koji je (zajedno s [[Carl Ferdinand Cori|Carlom]] i [[Gerty Cori]]) 1947. dobio [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu]] za svoje otkriće uloge koju imaju [[hormon]]i [[hipofiza|hipofize]] u regulaciji razine šečera ([[glukoza]]) u krvi u životinja. Houssay je također bio vrlo aktivan u promociji vrijednosti znanstvenih istraživanja i medicinske edukacije, ne samo u Argenitni nego i cijeloj [[Latinska Amerika|Latinskoj Americi]]. Umro je 21. rujna, 1971., u Buenos Airesu. == Rad == Houssay je istraživao mnoga područja [[fiziologija|fiziologije]] kao što su [[živčani sustav]], [[probavni sustav]], [[dišni sustav]] i [[kardiovaskularni sustav]]. Ipak njegov glavni doprinos znanosti, za koji je i dobio Nobelovu nagradu je eksperimentalan dokaz uloge prednjeg režnja hipofize u [[metabolizam|metabolizmu]] [[ugljikohidrat]]a posedno u bolesti [[diabetes mellitus]]. 1930-ih godina demonstrirao je diabetogeni učinak ekstrakata prednjeg režnja hipofize i smanjenje težine diabetesa nakon prednje hipofizektomije. Ovo otkriće potaklo je istraživanje kontrolnog mehanizma lučenja hormona povratnom spregom koji je osnova moderne [[endokrinologija|endokrinologije]]. == Vanjske poveznice == *{{eng oznaka}}[http://nobelprize.org/medicine/laureates/1947/houssay-bio.html Bernardo Alberto Houssay životopis]. Nobel Foundacije. {{Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu}} {{GLAVNIRASPORED:Houssay, Bernardo}} [[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za fiziologiju ili medicinu]] [[Kategorija:Fiziolozi]] [[Kategorija:Životopisi, Buenos Aires]] alo8guuwiyb0ky1ot0rmyg6d4pcmk5p 0 113819 7615729 7451480 2026-10-09T16:23:41Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.6 7615729 wikitext text/x-wiki '''Tavankut''' je naselje [[Bunjevci|bunjevačkih Hrvata]] u [[Bačka|Bačkoj]] u [[Vojvodina|Vojvodini]]. == Povijest == Naseljen je još od starih vremena. U Tavankutu su nađeni [[Sarmati|sarmatsko]]-[[Jazigi|jaziški]] grobovi<ref>O. Šulman: Sarmatsko – Jaziški grobovi u Tavankutu i Masarikovu. RVM 1, 1952., 117-126</ref> odnosno groblje ([[nekropola]])<ref>[http://www.jstor.org/pss/3031172 JSTOR A Yearbook of Anthropology] Yugoslavia: An Anthropological Review for 1952-1954 </ref> i crkva ([[Gornji Tavankut]]-Sveta Ana) iz [[Arpadovo doba|Arpadovog doba]] i iz kasnog srednjeg vijeka (11. – 15. st.).<ref>[http://www.gradskimuzej.subotica.rs/?page_id=3621 Gradski muzej Subotica]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Paleoantropološka zbirka</ref> Gradom je postao prije Subotice. [[1439.]] se spominje kao ''[[oppidum]]''.<ref>[[Blaško Vojnić Hajduk|Blaško H. Vojnić]]: Subotica juče i danas, 1950., str. 3.</ref> [[16. kolovoza]] [[1502.]] je dalmatinsko-hrvatski i slavonski ban [[Ivaniš Korvin]] pred zagrebačkim [[Kaptol]]om [[Mirko Terek|Mirku Tereku]] (Imre Török) iz Enjinga dao u [[zalog]] utvrdu (castrum) ''Zabathku'' ([[Subotica|Suboticu]]) i istoimeni grad ([[oppidum]]).<ref name="16. kolovoza">[[Radio Subotica]] na hrvatskom. Na današnji dan. Priredio: [[Lazar Merković]]</ref> Iznos zaloga bio je 10 tisuća forinta. Osim utvrde i grada Zabathke, u zalog mu je dao trgovišta [[Madaraš]], Tavankut, [[Verušić]] i [[Šebešić]].<ref name="16. kolovoza"/> Na prijelazu 19. u 20. stoljeće, prodano je zemljište u Tavankutu, a novcem od te prodaje financirana je izgradnja subotičke [[Gradska kuća u Subotici|Gradske kuće]].<ref>[http://www.radiosuboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=3&pid=7993 Dan OŠ «Matija Gubec» iz Tavankuta proslavljen u Gradskoj kući]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, ravnateljica Stanislava Stantić Prćić o Gradskoj kući, piše: Marija Matković, [[Radio Subotica]] na hrvatskom, 8. veljače 2013.</ref> U prvom dijelu 20. stoljeća Tavankut se je pročuo po [[vinograd]]ima. Ondje je uz vinovu lozu bio i pokoji zasad jabuka, krušaka, šljiva i badema. Vinogradi su bili isključivo na pjeskovitom tlu. Tržište je bilo ograničeno tek na bliže okružje: Suboticu i Bajmak. Poslije Drugog svjetskog rata, ovakvi zasadi polako izumiru. Ulogu su im preuzeli voćnjaci, a najviše zasadi konzumne jabuke. U drugoj polovici 20. stoljeća razvila se je zamisao o preradi voća i plasmanu na jugoslavensko tržište. To se razdoblje po mnogima smatra ''zlatnim dobom Tavankuta'' i vrijeme kada se voćarstvu počinje pristupati profesionalno i uz stalni nadzor stručnjaka. Voćni nasadi proširili su se na gotovo 500 ha. Najzastupljenije su sorte jabuka [[Idared]], [[Jonagold]], [[zlatni delišes]], a zatim šljive, breskve, višnje i ino voće u manjoj mjeri. Sveprisutnost voćnjaka i proizvoda od voća postavili Tavankut ga na mapu voćarskih područja s tradicijom.<ref name="neizvj">(): [http://www.hrvatskarijec.rs/vijest/5644/Neizvjesnost-je-jedino-sigurna/ ''Neizvjesnost je jedino sigurna ''] Hrvatska riječ, Subotica. 17. srpnja 2020. . Pristupljeno 24. rujna 2020. </ref> == Tlo == Tavankut odnosno [[Tavankutska pješčara]] dijelom je [[Subotičko-horgoška pješčara|Subotičko-horgoške pješčare]] čija granica dijeli ovo naselje na plodno, crno tlo na jugu i siromašnije, pjeskovito tlo na sjeveru. Zbog te je podijelnosti nastala različita poljodjelska proizvodnja i pridonijela je da Tavankućani neprestano traže nove kulture čiji će im uzgoj osigurati gospodarsku opstojnost.<ref name="neizvj"/> == Hrvati u Tavankutu == Tavankut danas (po stanju od 15. prosinca 2002.) daje 19 elektora u [[Hrvatsko nacionalno vijeće Republike Srbije]]. U Tavankutu djeluje [[HKPD Matija Gubec Tavankut|HKPD "Matija Gubec"]]. 2002. je Tavankut dobio nagradu "''Najselo''" [[Hrvatska matica iseljenika|Hrvatske matice iseljenika]] <ref ">[http://www.suboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=3&pid=2103 Radio Subotica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305100841/http://www.suboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=3&pid=2103 |date=5. ožujka 2016. }} U povodu priznanja «Najselo» slankamenski Hrvati kažu da više ne strahuju, 3. prosinca 2007.</ref> Od [[1986.]] pri Hrvatskom kulturnom prosvjetnom društvu "Matija Gubec" radi umjetnička kolonija ''[[Kolonija naive u tehnici slame]]''.<ref>[http://www.suboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=5&pid=5451 Radio-Subotica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210308201443/https://fonts.googleapis.com/css?family=Poppins:300 |date=8. ožujka 2021. }} XXIII. saziv Prve kolonije naive u tehnici slame u Tavankutu, 11. srpnja 2008.</ref><ref>{{sr icon}} [http://www.dnevnik.co.yu/arhiva/16-04-2004/Strane/reportaze.htm Dnevnik] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090410021249/http://www.dnevnik.co.yu/arhiva/16-04-2004/Strane/reportaze.htm |date=10. travnja 2009. }} Bačvanske naivke stigle do Vatikana, 15. travnja 2004.</ref> Kolonija je osnovana u povodu pedesetogodišnjice [[seljačka pobuna u Tavankutu 1936.|seljačke pobune]] u Tavankutu.<ref name="ZKVH">[http://www.zkvh.org.rs/index.php/vijesti/30-hrvatska-zajednica-u-vojvodini/853-preminula-ana-crnkovi-promicateljica-slamarstva Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Ljudevit Vujković Lamić: Preminula Ana Crnković - promicateljica slamarstva</ref> Svake godine se u svibnju održava dvodnevna dječja kulturna manifestacija, [[Festival dječjeg folklora "Djeca su ukras svijeta"]]. Za potrebe televizijske serije [[Boltine zgode i nezgode]] je u Tavankutu [[Hrvatska televizija|TV Zagreb]] od 26. do 30. srpnja [[1971.]] snimila folklorno-glazbeni dio za ovu seriju.<ref>[http://www.matijagubec.org.rs/dokumenti/iz%20knjige%20Nace%20Zelica.01.doc. HKPD Matija Gubec] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221002053250/http://www.matijagubec.org.rs/dokumenti/iz%20knjige%20Nace%20Zelica.01.doc. |date=2. listopada 2022. }} Iz knjige Nace Zelića: "Protiv zaborava"</ref> Taj posebni folklorni program je priredio mjesni [[HKPD Matija Gubec Tavankut|HKPD Matija Gubec]].<ref>[http://www.zkvh.org.rs/index.php/component/content/article/23/52 Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210928193615/http://www.zkvh.org.rs/index.php/component/content/article/23/52 |date=28. rujna 2021. }} Hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo „Matija Gubec“ – Tavankut</ref> Danas u Tavankutu postoje skupine [[predškolski odgoj|predškolskog odgoja]] na hrvatskom jeziku.<ref name="uvjeti">[http://www.radiosuboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=3&pid=7893 Osiguravaju se sve bolji uvjeti za obrazovanje na hrvatskom jeziku] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130101020517/http://radiosuboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=3&pid=7893 |date=1. siječnja 2013. }} Siniša Jurić, 28.prosinca 2012, Radio Subotica:: Uredništvo programa na hrvatskom jeziku</ref> Od 2011. svake se godine u listopadu u Tavankutu održava [[Tavankutski festival voća]], na Etnosalašu Balažević, Donji Tavankut. Posvećen je predstavljanju gospodarskih potencijala i proizvoda, autentičnih rukotvorina, kao i proizvoda starih zanata Tavankuta, koji afirmiraju razvoj voćarstva, tradiciju i bogato kulturno nasljeđe. Program sadrži revijalnu izložbu gospodarskih proizvoda i rukotvorina, kulturni program, degustaciju i akcijsku prodaju izložbenih proizvoda. Festival organiziraju Galerija Prve kolonije naive u tehnici slame, Osnovna škola “Matija Gubec”, [[HKPD Matija Gubec Tavankut|Hrvatsko kulturno prosvjetno društvo „Matija Gubec“]] i Voćarska zadruga „Voćko“.<ref>[http://www.hrvatskarijec.rs/vest/3222/V-Tavankutski-festival-voca/ Hrvatska riječ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151001173331/http://www.hrvatskarijec.rs/vest/3222/V-Tavankutski-festival-voca/ |date=1. listopada 2015. }} Najave događanja: V. Tavankutski festival voća, Subotica, 25. rujna 2015.</ref> == Kultura == Manifestacija „''Gupčev bal''“ u organizaciji Hrvatskog kulturno-prosvjetnog društva „Matija Gubec“.<ref>[http://www.suboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=5&pid=9171 Radio Subotica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210308201512/https://fonts.googleapis.com/css?family=Poppins:300 |date=8. ožujka 2021. }} Drugi „Gupčev bal“ u Tavankutu, 6. veljače 2010.</ref> Turističko-gastronomska manifestacija ''[[Tavankutski festival voća]]'' održava se od 2011. godine.<ref name="Matković">[http://www.radiosuboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=3&pid=7616 Radio Subotica na hrvatskom]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Marija Matković: Tavankut načinio najveće pomake u razvitku ruralnog turizma, 3. listopada 2012.</ref> 1950-ih je sagrađen Dom kulture. Obnovljen je početkom 80-tih, uoči snimanja tadašnje popularne televizijske emisije za poljoprivrednike [[Znanje-imanje]]. Poslije je bio svačiji i u biti ničiji, korišten za različite namjene i nakon trideset godina počeo je propadati zbog neodgovarajućeg održavanja i prijetilo je njegovo urušavanje. Cijelo desetljeće nije ga se koristilo. Jedan pokušaj obnove propao je zbog nedostatka novca. Nova obnova bila je 2019. godine. Tehnički prijam i primopredaja objekta najavljena je za konac svibnja 2019. godine.<ref>[http://www.hrvatskarijec.rs/vijest/4990/Desetljece-prasine-i-tisine/ Hrvatska riječ] Marija Matković: Desetljeće prašine i tišine. Subotica. 31. svibnja 2019. (pristupljeno 10. lipnja 2019.)</ref> [[1961.]] je godine u Tavankutu slikar [[Stipan Šabić]] osnovao likovnu [[Grupa šestorice|Grupu šestorice]] (Stipan Šabić, [[Ivan Jandrić]] i dr.).<ref>[http://suboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=3&pid=6049&arc=6049 Radio Subotica, program na hrvatskom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210308045912/https://fonts.googleapis.com/css?family=Poppins:300 |date=8. ožujka 2021. }} Ivana Petrekanić Sič, In memoriam Ivan Jandrić, 9. svibnja 2011., preuzeto 17. svibnja 2011.</ref> 2001. kulturna večer [[Večer hrvatske baštine u Tavankutu|Večer hrvatske baštine]].<ref>[http://www.zvonik.rs/arhiva/841/ZV06.html Zvonik] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180406125101/http://www.zvonik.rs/arhiva/841/ZV06.html |date=6. travnja 2018. }} Ladislav Suknović: VEČER HRVATSKE BAŠTINE U TAVANKUTU, Subotica, listopad 2001.</ref> Etno-[[salaš]] Balažević (salaš s 9 jutara zemlje i nekretnina u kojoj je etno prostor s galerijom).<ref>[http://www.radiosuboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=3&pid=8231 Radio Subotica na hrvatskom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210308201508/http://www.radiosuboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=3&pid=8231 |date=8. ožujka 2021. }}: Grad Zagreb i Zagrebačka županija sufinancirat će tavankutske projekte, piše Marija Matković, 26. travnja 2013.</ref><ref> [http://www.istar21.rs/files.php?force&file=Izvestaj_15nov2012_583870991.pdf Izvješće o rezultatima i aktivnostima u 2012. godini - Projekti u selima uključenim u „ Bogatstvo različitosti]</ref> Dan sela u Tavankutu održava se 8. lipnja.<ref>[http://www.radiosuboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=5&pid=16608 Radio Subotica na hrvatskom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210308201440/https://www.google.com/dp/ads?output=afd_ads&client=dp-sedo89_3ph&domain_name=www.radiosuboticadanas.info&afdt=create&swp=as-drid-2414247216425056&dt=1615234480063&u_tz=0&u_his=50&u_h=1000&u_w=1600&frm=0 |date=8. ožujka 2021. }} Proslava Dana sela u Tavankutu, pristupljeno 5. lipnja 2013.</ref> U Tavankutu je osnovano Sportsko udruženje sportskih ribolovaca ''Tavankut'' radi razvijanja i unaprjeđenja [[športski ribolov|športskog ribolova]] ovog kraja te zaštiti i očuvanju tavankutske akumulacije. 7. srpnja 2018. na novom jezeru u Tavankutu udruženje je organiziralo međunarodno natjecanje u udičarenju.<ref>(srp.) Darko Kovačević: [https://www.subotica.info/2018/07/05/medunarodno-takmicenje-u-pecanju '' ''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210308201446/https://www.subotica.info/2018/07/05/medunarodno-takmicenje-u-pecanju |date=8. ožujka 2021. }} Subotica.info. 5. srpnja 2018. . Pristupljeno 24. rujna 2020.</ref> == Znamenitosti == *[[salaš Orluškov]], [[Donji Tavankut]], spomenik kulture<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://rs.heritage-su.org.rs/index.php?option=com_content&view=article&id=15&Itemid=5 |title=Međuopćinski zavod za zaštitu spomenika kulture Subotica |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305135800/http://rs.heritage-su.org.rs/index.php?option=com_content&view=article&id=15&Itemid=5 |archive-date=5. ožujka 2016. |access-date=10. prosinca 2012.}}</ref> *[[Tavankutska šuma]], zaštićeno područje u pripremi<ref>[http://www.radiosuboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=3&pid=8322 Radio Subotica na hrvatskom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210308201516/https://www.google.com/dp/ads?output=afd_ads&client=dp-sedo89_3ph&domain_name=www.radiosuboticadanas.info&afdt=create&swp=as-drid-2414247216425056&dt=1615234516699&u_tz=0&u_his=50&u_h=1000&u_w=1600&frm=0 |date=8. ožujka 2021. }}, piše Marija Matković, Zaštita Tavankutske šume i korištenje njezinih resursa u etnoturizmu, 6. lipnja 2013.</ref><ref>[http://www.rtvcity.com/dru%C5%A1tvo/item/1341-za%C5%A1tita-tavankutske-%C5%A1ume.html Zaštita Tavankutske šume] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, [[RTV City]], 1. lipnja 2013.</ref> == Gospodarstvo == Većina mještana je zaposlena u mjesnom poljodjelskom poduzeću [[Medoprodukt]]u, tako da je Tavankut gospodarski dosta vezan uz to poduzeće.<ref>[http://suboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=3&pid=3593&arc=3593 Radio Subotica, program na hrvatskom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210228182519/https://www.google.com/dp/ads?output=afd_ads&client=dp-sedo89_3ph&domain_name=suboticadanas.info&afdt=create&swp=as-drid-2414247216425056&dt=1614536719180&u_tz=0&u_his=34&u_h=1000&u_w=1600&frm=0 |date=28. veljače 2021. }} ZR/LJD: Radnicima «Medoprodukta» danas isplaćen dio zaostalih zarada, 9. ožujka 2009., preuzeto 20. lipnja 2011.</ref>Sjedište je u [[Donji Tavankut|Donjem Tavankutu]]. Tavankut je napravio najveće pomake u razvitku [[ruralni turizam|ruralnog turizma]]. Njegova su marka [[slamarke]], [[Galerija slika od slame]], tavankutske crkve, etno-restoran i dr.<ref name="Matković"/> Kraj je nekad bio [[vinogradarstvo|vinogradarski]], a danas je [[voćarstvo|voćarski]]. == Šport == U Tavankutu djeluje nogometni klub, [[OFK Tavankut]]. == Poznate osobe == * [[Mirko Štefković]], hrvatski književnik, doktor teologije, dopisni član [[HAZU]] i [[Zrenjanin|zrenjaninski (bečkerečki)]] [[biskup]] * [[Ante Sekulić]],hrvatski književnik, jezikoslovac, kulturni povjesničar, doktor znanosti, dopisni član [[HAZU]] * [[Branka Dulić]], hrvatska književnica i prevoditeljica * [[Ana Gabrijela Šabić]], hrv. znanstvenica i spisateljica, autorica udžbenika za razrednu nastavu * [[Pere Ištvančić]], bivši član i šef orkestra [[Ansambl LADO|Ansambla LADO]],<ref>Klasje naših ravni br.1-2/2003., str. 94</ref> kontrabasist [[Tamburaški orkestar Hrvatske radiotelevizije|Tamburaškog orkestra HRT]] * [[Branko Ištvančić]], filmski i TV redatelj * [[Branko Horvat (HNV)|Branko Horvat]], predsjednik [[Hrvatsko nacionalno vijeće Republike Srbije|HNV R. Srbije]] * [[Ivan Balažević]], akademski slikar * [[Kata Ivanković]], hrvatska pjesnikinja * [[Marga Stipić]], slikarica naivka u tehnici slame i hrvatska književnica * [[Marija Vojnić]], hrv. naivna umjetnica u tehnici slame * [[Anica Balažević]], hrv. naivna umjetnica u tehnici slame<ref name="slamarska">[http://www.matijagubec.org.rs/slamarska.htm HKPD Matija Gubec] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120505124125/http://www.matijagubec.org.rs/slamarska.htm |date=5. svibnja 2012. }} Slamarska sekcija</ref> * [[Ana Crnković]], hrv. naivna umjetnica u tehnici slame<ref name="slamarska"/> * [[Jozefina Skenderović]], hrv. naivna umjetnica u tehnici slame<ref name="slamarska"/> * [[Tomislav Žigmanov]], filozof, publicist i prvi ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata u Subotici * [[Ladislav Suknović]] (iz [[Donji Tavankut|Donjeg Tavankuta]]), predsjednik Hrvatskog kulturno prosvjetnog društva Matija Gubec Tavankut * (Adam Periškić)pok. Svečenik RKT crkve-rođen u Tavankutu - dugo godina službe u Zagrebu-Tavankutska ulica BB. * [[Katica Bačić]], hrv. književnica * [[Ljubica Vuković-Dulić]], povjesničarka umjetnosti * [[Jasna Balažević]], konzervatorica * [[Josip Ago Skenderović]], akademski slikar * [[Klara Mira Vujić]], hrv. naivna slikarica u tehnici slame == Izvori == {{izvori|30em}} == Vidi još == *[[Gornji Tavankut]] *[[Donji Tavankut]] == Vanjske poveznice == *{{sr icon}} [http://www.kultura-vojvodina.org.yu/index.php?option=com_content&task=view&id=115&Itemid=88 Zavod za kulturu Vojvodine]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Kolonija [[naiva|naive]] u tehnici slame, Tavankut *[http://www.suboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=3&pid=2852 Radio-Subotica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210308201441/https://fonts.googleapis.com/css?family=Poppins:300 |date=8. ožujka 2021. }} Ištvančić nastavio snimanje filma o tavankutskim slamarkama, 15. srpnja 2008. *[http://www.hrvatskarijec.rs/galerija/21/Noc-muzeja-Tavankut/ Hrvatska riječ]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Noć muzeja Tavankut *[http://www.zkvh.org.rs/index.php/component/content/article/1552-tribina-o-tavankutskim-krievima Tribina o tavankutskim križevima ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200923031807/http://www.zkvh.org.rs/index.php/component/content/article/1552-tribina-o-tavankutskim-krievima |date=23. rujna 2020. }} održana 10. ožujka 2013. godine u organizaciji tavankutskih udruga HKPD „Matija Gubec“ i Galerije Prve kolonije naive u tehnici slame te OŠ „Matija Gubec“ i župe Srce Isusovo, u prostorijama Društva „Matija Gubec“, [[Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata]] [[Kategorija:Naselja u Vojvodini]] [[Kategorija: Bačka]] 7desy5h1ehervey4zr7pnpmfcrrueu0 102 113968 7615749 7561685 2026-10-09T16:38:02Z Boba 99 55279 7615749 wikitext text/x-wiki '''Popis nastupa za [[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatsku nogometnu reprezentaciju]]''' (zaključno s utakmicom 6. listopada 2026. {{NogRep|HRV}} - {{NogRep|ESP}} 1:2)</small> {{col-begin|width=200}} {{col-4}} {|class="wikitable" |align=center colspan=2 bgcolor="darkgray"|'''100+ nastupa''' |- | width="30" | <big>'''206'''</big> | width="150" |<big>'''[[Luka Modrić]]'''</big> |- |162 |'''[[Ivan Perišić]]''' |- |134 |[[Darijo Srna]] |- |121 |'''[[Mateo Kovačić]]''' |- |119 |'''[[Andrej Kramarić]]''' |- |114 |[[Stipe Pletikosa]] |- |106 |[[Ivan Rakitić]] |- | rowspan=2|105 |[[Josip Šimunić]] |- |[[Domagoj Vida]] '''*''' |- |104 |[[Ivica Olić]] |- |103 |[[Vedran Ćorluka]] |- |100 |[[Dario Šimić]] |- |} <br> {|class="wikitable" |align=center colspan=2 bgcolor="darkgray"|'''50 {{--}} 99 nastupa''' |- | width="30" |99 | width="150" |[[Marcelo Brozović]] '''*''' |- |93 |'''[[Mario Pašalić]]''' |- |89 |[[Mario Mandžukić]] |- |84 |[[Robert Kovač]] |- | rowspan=2|83 |[[Niko Kovač]] |- |'''[[Dominik Livaković]]''' |- | rowspan=2|81 |[[Robert Jarni]] |- |[[Niko Kranjčar]] |- |78 |[[Dejan Lovren]] '''*''' |- |69 |'''[[Nikola Vlašić]]''' |- |68 |[[Davor Šuker]] |- |64 |[[Eduardo]] |- |62 |[[Aljoša Asanović]] |- |61 |[[Zvonimir Soldo]] |- | rowspan=2 | 59 |[[Dražen Ladić]] |- |[[Jerko Leko]] |- |58 |[[Danijel Pranjić]] |- |56 |'''[[Joško Gvardiol]]''' |- | rowspan=3 |55 |[[Milan Badelj]] |- |[[Igor Tudor]] |- |[[Ognjen Vukojević]] |- |53 |[[Igor Štimac]] |- |52 |[[Šime Vrsaljko]] |- | rowspan=2 |51 |[[Zvonimir Boban]] |- |[[Goran Vlaović]] |- |} {{col-4}} {|class="wikitable" |align=center colspan=2 bgcolor="darkgray"|'''20 {{--}} 49 nastupa''' |- | width="30" rowspan=6 | 49 | width="150" |[[Marko Babić (nogometaš)|Marko Babić]] |- |[[Robert Prosinečki]] |- |[[Milan Rapaić]] |- |[[Mario Stanić]] |- |[[Ivan Strinić]] |- |[[Stjepan Tomas]] |- |46 |[[Mladen Petrić]] |- | rowspan=2 |44 |[[Slaven Bilić]] |- |[[Danijel Subašić]] |- | 43 |'''[[Ante Budimir]]''' |- | rowspan=3 | 42 |[[Nikola Kalinić]] |- |'''[[Bruno Petković]]''' |- |'''[[Ante Rebić]]''' |- |41 |[[Ivan Klasnić]] |- | rowspan=3|40 |[[Alen Bokšić]] |- |'''[[Josip Juranović]]''' |- |'''[[Josip Šutalo]]''' |- |39 |[[Boris Živković]] |- | rowspan=3 |38 |'''[[Duje Ćaleta-Car]]''' |- |'''[[Lovro Majer]]''' |- |'''[[Josip Stanišić]]''' |- |36 |[[Nikica Jelavić]] |- | rowspan=3|35 |[[Boško Balaban]] |- |'''[[Borna Barišić]]''' |- |'''[[Josip Brekalo]]''' |- |32 |[[Dado Pršo]] |- |31 |[[Nikola Jerkan]] |- |30 |[[Daniel Šarić]] |- |29 |[[Gordon Schildenfeld]] |- | rowspan=5 | 28 |[[Tomislav Butina]] |- |'''[[Mislav Oršić]]''' |- |'''[[Marko Pjaca]]''' |- |[[Mario Tokić]] |- |[[Davor Vugrinec]] |- | rowspan=2 |27 |[[Igor Cvitanović]] |- |'''[[Borna Sosa]]''' |- | rowspan=3 |26 |'''[[Tin Jedvaj]]''' |- |[[Josip Pivarić]] |- |[[Jurica Vranješ]] |- | rowspan=2| 25 |'''[[Martin Baturina]]''' |- |'''[[Petar Sučić]]''' |- | 24 |'''[[Marin Pongračić]]''' |- | 23 |'''[[Luka Sučić]]''' |- | rowspan=4| 22 |'''[[Luka Ivanušec]]''' |- |[[Ivica Mornar]] |- |[[Dubravko Pavličić]] |- |[[Vedran Runje]] |- | rowspan=3|21 |[[Krunoslav Jurčić]] |- |[[Marko Livaja]] '''*''' |- |'''[[Marko Rog]]''' |- |20 |'''[[Marco Pašalić]]''' |- |} {{col-4}} {|class="wikitable" |align=center colspan=2 bgcolor="darkgray"|'''10 {{--}} 19 nastupa''' |- | width="30" rowspan=7 | 19 | width="150"|[[Tomislav Dujmović]] |- |'''[[Kristijan Jakić]]''' |- |[[Nikola Jurčević]] |- |[[Lovre Kalinić]] '''*''' |- |[[Silvio Marić]] |- |[[Mladen Mladenović]] |- |[[Đovani Roso]] |- | rowspan=2 |18 |bgcolor="silver" |[[Ivan Jazbinšek]] |- |bgcolor="silver" |[[Franjo Wölfl]] |- | rowspan=2 |17 |bgcolor="silver" |[[Miroslav Brozović]] |- |bgcolor="silver" |[[Zvonimir Cimermančić]] |- | rowspan=2 |16 |[[Goran Jurić (nogometaš)|Goran Jurić]] |- |[[Anthony Šerić]] |- | rowspan=5 |15 |[[Igor Bišćan]] |- |bgcolor="silver" |[[Ernest Dubac]] |- |bgcolor="silver" |[[Mirko Kokotović]] |- |'''[[Igor Matanović]]''' |- |[[Nikola Pokrivač]] |- | rowspan=5 |14 |[[Jasmin Agić]] |- |[[Ivan Bošnjak]] |- |'''[[Duje Čop]]''' |- |[[Marjan Mrmić]] |- |'''[[Petar Musa]]''' |- | rowspan=4 |13 |'''[[Martin Erlić]]''' |- |[[Dario Knežević]] |- |[[Ivan Leko (nogometaš)|Ivan Leko]] |- |bgcolor="silver" |[[Branko Pleše]] |- | rowspan=2|12 |'''[[Franjo Ivanović]]''' |- |'''[[Matej Mitrović]]''' |- | rowspan=4 |11 |bgcolor="silver" |[[Franjo Glaser]] |- |[[Ivica Križanac]] |- |bgcolor="silver" |[[Gustav Lechner]] |- |[[Nenad Pralija]] |- | rowspan=6 |10 |bgcolor="silver" |[[Milan Antolković]] |- |'''[[Alen Halilović]]''' |- |bgcolor="silver" |[[Ratko Kacian]] |- |'''[[Nikola Moro]]''' |- |[[Mato Neretljak]] |- |'''[[Luka Vušković]]''' |} {{col-4}} {|class="wikitable" |align=center colspan=2 bgcolor="darkgray"|'''5 {{--}} 9 nastupa''' |- | width="30" rowspan=5 | 9 | width="150" |[[Nenad Bjelica]] |- |[[Mario Cvitanović]] |- |[[Tonči Gabrić]] |- |bgcolor="silver" |[[August Lešnik]] |- |[[Tomislav Marić (nogometaš)|Tomislav Marić]] |- | rowspan=7 | 8 |[[Elvis Brajković]] |- |[[Ivo Iličević]] |- |[[Marijo Marić]] |- |'''[[Dario Melnjak]]''' |- |[[Miljenko Mumlek]] |- |[[Tomo Šokota]] |- |[[Robert Špehar]] |- | rowspan=8 | 7 |[[Mate Bilić]] |- |'''[[Toni Fruk]]''' |- |[[Ardian Kozniku]] |- |[[Ante Miše]] |- |[[Željko Pavlović]] |- |[[Sammir]] |- |[[Josip Šimić]] |- |[[Mile Škorić]] |- | rowspan=10 | 6 |[[Domagoj Antolić]] |- |[[Filip Bradarić]] |- |[[Igor Budan]] |- |'''[[Ivica Ivušić]]''' |- |[[Zoran Mamić]] |- |[[Hrvoje Milić]] |- |bgcolor="silver" |[[Zvonimir Monsider]] |- |bgcolor="silver" |[[Krešo Pukšec]] |- |[[Dževad Turković]] |- |'''[[Filip Uremović]]''' |- | rowspan=13 | 5 |[[Stjepan Andrijašević]] |- |'''[[Karlo Bartolec]]''' |- |[[Dražen Biškup]] |- |'''[[Domagoj Bradarić]]''' |- |[[Hrvoje Čale]] |- |[[Drago Gabrić]] |- |[[Ivan Jurić (nogometaš)|Ivan Jurić]] |- |[[Marin Leovac]] |- |[[Igor Pamić]] |- |[[Tomislav Rukavina (nogometaš)|Tomislav Rukavina]] |- |[[Goran Sablić]] |- |'''[[Ivan Santini]]''' |- |[[Hrvoje Vejić]] |} {{col-4}} {{col-end}} {|class="wikitable" |align=center bgcolor="darkgray" colspan=2 |'''1 {{--}} 4 nastupa''' |- | width="30" | 4 | '''[[Dion Drena Beljo]]'''{{·w}}[[Leon Benko]]{{·w}}'''[[Ante Ćorić]]'''{{·w}}[[Joseph Anthony Didulica|Joey Didulica]]{{·w}}{{boja-|silver|[[Svetozar Đanić]]}}{{·w}}[[Tomislav Erceg]]{{·w}}[[Danijel Hrman]]{{·w}}'''[[Dominik Kotarski]]'''{{·w}}'''[[Marko Lešković]]'''{{·w}}{{boja-|silver|[[Florijan Matekalo]]}}{{·w}}[[Damir Milinović]]{{·w}}'''[[Josip Mišić]]'''{{·w}}'''{{boja-|silver|[[Slavko Pavletić]]}}{{·w}}[[Jurica Vučko]] |- | 3 | '''[[Arijan Ademi]]''' <small>(poslije igrač [[Datoteka:Flag of Macedonia.svg|20px]] [[Makedonska nogometna reprezentacija|Sjeverne Makedonije]])</small>{{·w}}'''[[Franko Andrijašević]]'''{{·w}}[[Andrija Balajić]]{{·w}}{{boja-|silver|[[Ivica Belošević|Ivan Belošević]]}}{{·w}}[[Nino Bule]]{{·w}}[[Darko Butorović]]{{·w}}[[Ivan Cvjetković]]{{·w}}[[Drago Čelić]]{{·w}}'''[[Antonio Čolak]]'''{{·w}}[[Vlatko Đolonga]]{{·w}}'''[[Jakov Filipović]]'''{{·w}}[[Slavko Ištvanić]]{{·w}}{{boja-|silver|[[Zvonko Jazbec]]}}{{·w}}[[Veldin Karić]]{{·w}}[[Petar Krpan]]{{·w}}'''[[Antonio Milić]]'''{{·w}}[[Saša Peršon]]{{·w}}[[Mladen Romić]]{{·w}}[[Anas Sharbini]]{{·w}}'''[[Simon Sluga]]'''{{·w}}'''[[Ivan Smolčić]]'''{{·w}}'''[[Nikola Šafarić]]{{·w}}{{boja-|silver|[[Ivan Šuprina]]}}{{·w}}[[Filip Tapalović]]{{·w}}'''[[Fran Tudor]]'''{{·w}}[[Ivan Vargić]]{{·w}}[[Goran Vučević]]{{·w}}[[Zoran Vulić]]{{·w}}[[Josip Weber]] <small>(poslije igrač [[Datoteka:Flag of Belgium.svg|20px]] [[Belgijska nogometna reprezentacija|Belgije]])</small> |- | 2 | [[Srđan Andrić]]{{·w}}[[Ivica Banović]]{{·w}}[[Mladen Bartulović]]{{·w}}'''[[Toma Bašić]]'''{{·w}}[[Miroslav Bičanić]]{{·w}}[[Srećko Bogdan]]{{·w}}[[Goran Brajković]]{{·w}}[[Stanko Bubalo]]{{·w}}[[Igor Bubnjić]]{{·w}}'''[[Jurica Buljat]]'''{{·w}}[[Marijan Buljat]]{{·w}}{{boja-|silver|[[Zlatko Čajkovski]]}}{{·w}}[[Niko Čeko]]{{·w}}[[Darko Dražić]]{{·w}}[[Mario Galinović]]{{·w}}'''[[Ivo Grbić (nogometaš)|Ivo Grbić]]'''{{·w}}[[Mato Jajalo]] <small>(poslije igrač [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|20px]] [[Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija|BiH]])</small>{{·w}}[[Janko Janković]]{{·w}}[[Vedran Ješe]]{{·w}}[[Vlado Kasalo]]{{·w}}{{boja-|silver|[[Zvonimir Koceić]]}}{{·w}}{{boja-|silver|[[Slavko Kodrnja]]}}{{·w}}[[Zlatko Kranjčar]]{{·w}}'''[[Nediljko Labrović]]'''{{·w}}'''[[Mirko Marić]]'''{{·w}}[[Nikola Matas]]{{·w}}[[Zoran Nižić]]'''{{·w}}[[Filip Ozobić]] <small>(poslije igrač [[Datoteka:Flag of Azerbaijan.svg|20px]] [[Azerbajdžanska nogometna reprezentacija|Azerbajdžana]])</small>{{·w}}[[Dino Perić]]{{·w}}'''[[Antonio Perošević]]'''{{·w}}[[Alen Peternac]]{{·w}}[[Dean Računica]]{{·w}}[[Silvestar Sabolčki]]{{·w}}[[Mario Šitum]]'''{{·w}}[[Danijel Štefulj]]{{·w}}[[Samir Toplak]]{{·w}}{{boja-|silver|[[Emil Urch]]}}{{·w}}[[Vladimir Vasilj]]{{·w}}[[Neven Vukman]]{{·w}}[[Kazimir Vulić]] |- | 1 | [[Željko Adžić]]{{·w}}{{boja-|silver|[[Viktor Ajbek]]}}{{·w}}[[Josip Balatinac]]{{·w}}'''[[Mateo Barać]]'''{{·w}}[[Mate Baturina]]{{·w}}[[Mario Bazina]]{{·w}}{{boja-|silver|[[Slavko Beda]]}}{{·w}}{{boja-|silver|[[Aleksandar Benko]]}}{{·w}}'''[[Filip Benković]]'''{{·w}}[[Saša Bjelanović]]{{·w}}[[Josip Bulat (nogometaš, rođen 1972.)|Josip Bulat]]{{·w}}'''[[Mijo Caktaš]]'''{{·w}}[[Mario Carević]]{{·w}}[[Toni Datković]]{{·w}}{{boja-|silver|[[Svemir Delić]]}}{{·w}}[[Dino Drpić]]{{·w}}[[Ivo Ergović]]{{·w}}[[Josip Gašpar]]{{·w}}[[Sejad Halilović]] <small>(poslije igrač [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|20px]] [[Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija|BiH]])</small>{{·w}}[[Joško Jeličić]]{{·w}}{{boja-|silver|[[Dražan Jerković]]}}{{·w}}[[Antonijo Ježina]]{{·w}}[[Damir Kalapač]]{{·w}}'''[[Nikola Katić]]''' <small>(poslije igrač [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|20px]] [[Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija|BiH]])</small>{{·w}}{{boja-|silver|[[Vladimir Klaić]]}}{{·w}}'''[[Denis Kolinger]]'''{{·w}}[[Fabijan Komljenović]]{{·w}}[[Dario Krešić]]{{·w}}{{boja-|silver|[[Stane Krstulović]]}}{{·w}}[[Damir Krznar]]{{·w}}[[Siniša Linić]]{{·w}}{{boja-|silver|[[Antun Lokošek]]}}{{·w}}'''[[Kristijan Lovrić]]'''{{·w}}[[Mate Maleš]]{{·w}}'''[[Mario Maloča]]'''{{·w}}{{boja-|silver|[[Željko Matuš]]}}{{·w}} {{boja-|silver|[[Ivan Medle]]}}{{·w}}[[Darko Miladin]]{{·w}}'''[[Mato Miloš]]'''{{·w}}[[Goran Milović]]{{·w}}[[Marko Mlinarić]]{{·w}}[[Ivan Močinić]]{{·w}}[[Mirko Pavličević]]{{·w}}[[Renato Pilipović]]{{·w}}{{boja-|silver|[[Antun Pogačnik]]}}{{·w}}[[Joško Popović]]{{·w}}[[Srebrenko Posavec]]{{·w}}'''[[Andrej Prskalo]]'''{{·w}}'''[[Josip Radošević]]'''{{·w}}{{boja-|silver|[[Gajo Raffanelli]]}}{{·w}}{{boja-|silver|[[Sulejman Rebac]]}}{{·w}} [[Ivan Režić]]{{·w}}[[Robert Rubčić]]{{·w}}[[Kujtim Shala]]{{·w}}[[Zoran Slavica]]{{·w}}[[Dario Smoje]]{{·w}}[[Ivo Šeparović (nogometaš)|Ivo Šeparović]]{{·w}}{{boja-|silver|[[Vlado Šimunić]]}}{{·w}}'''[[Ivan Šunjić]]''' <small>(poslije igrač [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|20px]] [[Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija|BiH]])</small>{{·w}} '''[[Marin Tomasov]]'''{{·w}}'''[[Ivan Tomečak]]'''{{·w}}[[Ivan Turina]]{{·w}}{{boja-|silver|[[Ante Vidošević]]}}{{·w}}{{boja-|silver|[[Joško Vidošević]]}}{{·w}}[[Luka Vučko]]{{·w}}[[Darko Vukić]]{{·w}}[[Željko Vuković (nogometaš)|Željko Vuković]] <small>(poslije igrač [[Datoteka:Flag of Austria.svg|20px]] [[Austrijska nogometna reprezentacija|Austrije]])</small>{{·w}}'''[[Ante Vukušić]]'''{{·w}}{{boja-|silver|[[Ante Vulić]]}}{{·w}}{{boja-|silver|[[Ante Žanetić]]}}{{·w}}[[Gregor Židan]] <small>(poslije igrač [[Datoteka:Flag of Slovenia.svg|20px]] [[Slovenska nogometna reprezentacija|Slovenije]])</small>{{·w}}[[Miroslav Žitnjak]]{{·w}}{{boja-|silver|[[Aleksandar Živković]]}}{{·w}}[[Zoran Živković (nogometaš)|Zoran Živković]]{{·w}}[[Željko Župetić]] |} <small>Napomena:</small><br> {{boja-|silver|siva podloga}}: reprezentativci 1940. – 1956.<br /> '''masna slova''': aktivni igrači<br /> '''*''': aktivni igrači koji su se povukli iz reprezentacije == Prošireni popis == Prošireni popis reprezentativaca koji uključuje i nastupe za bivše Jugoslavije pogledajte na: [[Dodatak:Popis hrvatskih nogometnih reprezentativaca|Popis hrvatskih nogometnih reprezentativaca]] == Poveznice == *[[Hrvatski nogometni savez]] *[[Hrvatska nogometna reprezentacija]] *[[Zanimljivosti i statistika hrvatske nogometne reprezentacije]] *[[Dodatak:Popis službenih utakmica hrvatske nogometne reprezentacije]] *[[Dodatak:Popis strijelaca hrvatske nogometne reprezentacije]] [[Kategorija:Popisi nogometaša|*Hrvatski reprezentativci, nastupi]] [[Kategorija:Popisi osoba (Hrvatska)]] [[Kategorija:Hrvatska nogometna reprezentacija| ]] [[Kategorija:Hrvatski nogometni reprezentativci| ]] 4f4ozlpo1nu0xgsddfvrkvmtpdu046b 7615844 7615749 2026-10-09T21:30:12Z Croxyz 205325 7615844 wikitext text/x-wiki '''Popis nastupa za [[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatsku nogometnu reprezentaciju]]''' (zaključno s utakmicom 6. listopada 2026. {{NogRep|HRV}} - {{NogRep|ESP}} 1:2)</small> {{col-begin|width=200}} {{col-4}} {|class="wikitable" |align=center colspan=2 bgcolor="darkgray"|'''100+ nastupa''' |- | width="30" | <big>'''206'''</big> | width="150" |<big>'''[[Luka Modrić]]'''</big> |- |162 |'''[[Ivan Perišić]]''' |- |134 |[[Darijo Srna]] |- |121 |'''[[Mateo Kovačić]]''' |- |119 |'''[[Andrej Kramarić]]''' |- |114 |[[Stipe Pletikosa]] |- |106 |[[Ivan Rakitić]] |- | rowspan=2|105 |[[Josip Šimunić]] |- |[[Domagoj Vida]] '''*''' |- |104 |[[Ivica Olić]] |- |103 |[[Vedran Ćorluka]] |- |100 |[[Dario Šimić]] |- |} <br> {|class="wikitable" |align=center colspan=2 bgcolor="darkgray"|'''50 {{--}} 99 nastupa''' |- | width="30" |99 | width="150" |[[Marcelo Brozović]] '''*''' |- |93 |'''[[Mario Pašalić]]''' |- |89 |[[Mario Mandžukić]] |- |84 |[[Robert Kovač]] |- | rowspan=2|83 |[[Niko Kovač]] |- |'''[[Dominik Livaković]]''' |- | rowspan=2|81 |[[Robert Jarni]] |- |[[Niko Kranjčar]] |- |78 |[[Dejan Lovren]] '''*''' |- |69 |'''[[Nikola Vlašić]]''' |- |68 |[[Davor Šuker]] |- |64 |[[Eduardo]] |- |62 |[[Aljoša Asanović]] |- |61 |[[Zvonimir Soldo]] |- | rowspan=2 | 59 |[[Dražen Ladić]] |- |[[Jerko Leko]] |- |58 |[[Danijel Pranjić]] |- |56 |'''[[Joško Gvardiol]]''' |- | rowspan=3 |55 |[[Milan Badelj]] |- |[[Igor Tudor]] |- |[[Ognjen Vukojević]] |- |53 |[[Igor Štimac]] |- |52 |[[Šime Vrsaljko]] |- | rowspan=2 |51 |[[Zvonimir Boban]] |- |[[Goran Vlaović]] |- |} {{col-4}} {|class="wikitable" |align=center colspan=2 bgcolor="darkgray"|'''20 {{--}} 49 nastupa''' |- | width="30" rowspan=6 | 49 | width="150" |[[Marko Babić (nogometaš)|Marko Babić]] |- |[[Robert Prosinečki]] |- |[[Milan Rapaić]] |- |[[Mario Stanić]] |- |[[Ivan Strinić]] |- |[[Stjepan Tomas]] |- |46 |[[Mladen Petrić]] |- | rowspan=2 |44 |[[Slaven Bilić]] |- |[[Danijel Subašić]] |- | 43 |'''[[Ante Budimir]]''' |- | rowspan=3 | 42 |[[Nikola Kalinić]] |- |'''[[Bruno Petković]]''' |- |'''[[Ante Rebić]]''' |- |41 |[[Ivan Klasnić]] |- | rowspan=3|40 |[[Alen Bokšić]] |- |'''[[Josip Juranović]]''' |- |'''[[Josip Šutalo]]''' |- |39 |[[Boris Živković]] |- | rowspan=3 |38 |'''[[Duje Ćaleta-Car]]''' |- |'''[[Lovro Majer]]''' |- |'''[[Josip Stanišić]]''' |- |36 |[[Nikica Jelavić]] |- | rowspan=3|35 |[[Boško Balaban]] |- |'''[[Borna Barišić]]''' |- |'''[[Josip Brekalo]]''' |- |32 |[[Dado Pršo]] |- |31 |[[Nikola Jerkan]] |- |30 |[[Daniel Šarić]] |- |29 |[[Gordon Schildenfeld]] |- | rowspan=5 | 28 |[[Tomislav Butina]] |- |'''[[Mislav Oršić]]''' |- |'''[[Marko Pjaca]]''' |- |[[Mario Tokić]] |- |[[Davor Vugrinec]] |- | rowspan=2 |27 |[[Igor Cvitanović]] |- |'''[[Borna Sosa]]''' |- | rowspan=3 |26 |'''[[Tin Jedvaj]]''' |- |[[Josip Pivarić]] |- |[[Jurica Vranješ]] |- | rowspan=2| 25 |'''[[Martin Baturina]]''' |- |'''[[Petar Sučić]]''' |- | 24 |'''[[Marin Pongračić]]''' |- | 23 |'''[[Luka Sučić]]''' |- | rowspan=4| 22 |'''[[Luka Ivanušec]]''' |- |[[Ivica Mornar]] |- |[[Dubravko Pavličić]] |- |[[Vedran Runje]] |- | rowspan=3|21 |[[Krunoslav Jurčić]] |- |[[Marko Livaja]] '''*''' |- |'''[[Marko Rog]]''' |- |20 |'''[[Marco Pašalić]]''' |- |} {{col-4}} {|class="wikitable" |align=center colspan=2 bgcolor="darkgray"|'''10 {{--}} 19 nastupa''' |- | width="30" rowspan=7 | 19 | width="150"|[[Tomislav Dujmović]] |- |'''[[Kristijan Jakić]]''' |- |[[Nikola Jurčević]] |- |[[Lovre Kalinić]] '''*''' |- |[[Silvio Marić]] |- |[[Mladen Mladenović]] |- |[[Đovani Roso]] |- | rowspan=2 |18 |bgcolor="silver" |[[Ivan Jazbinšek]] |- |bgcolor="silver" |[[Franjo Wölfl]] |- | rowspan=2 |17 |bgcolor="silver" |[[Miroslav Brozović]] |- |bgcolor="silver" |[[Zvonimir Cimermančić]] |- | rowspan=2 |16 |[[Goran Jurić (nogometaš)|Goran Jurić]] |- |[[Anthony Šerić]] |- | rowspan=5 |15 |[[Igor Bišćan]] |- |bgcolor="silver" |[[Ernest Dubac]] |- |bgcolor="silver" |[[Mirko Kokotović]] |- |'''[[Igor Matanović]]''' |- |[[Nikola Pokrivač]] |- | rowspan=5 |14 |[[Jasmin Agić]] |- |[[Ivan Bošnjak]] |- |[[Duje Čop]] |- |[[Marjan Mrmić]] |- |'''[[Petar Musa]]''' |- | rowspan=4 |13 |'''[[Martin Erlić]]''' |- |[[Dario Knežević]] |- |[[Ivan Leko (nogometaš)|Ivan Leko]] |- |bgcolor="silver" |[[Branko Pleše]] |- | rowspan=2|12 |'''[[Franjo Ivanović]]''' |- |'''[[Matej Mitrović]]''' |- | rowspan=4 |11 |bgcolor="silver" |[[Franjo Glaser]] |- |[[Ivica Križanac]] |- |bgcolor="silver" |[[Gustav Lechner]] |- |[[Nenad Pralija]] |- | rowspan=6 |10 |bgcolor="silver" |[[Milan Antolković]] |- |'''[[Alen Halilović]]''' |- |bgcolor="silver" |[[Ratko Kacian]] |- |'''[[Nikola Moro]]''' |- |[[Mato Neretljak]] |- |'''[[Luka Vušković]]''' |} {{col-4}} {|class="wikitable" |align=center colspan=2 bgcolor="darkgray"|'''5 {{--}} 9 nastupa''' |- | width="30" rowspan=5 | 9 | width="150" |[[Nenad Bjelica]] |- |[[Mario Cvitanović]] |- |[[Tonči Gabrić]] |- |bgcolor="silver" |[[August Lešnik]] |- |[[Tomislav Marić (nogometaš)|Tomislav Marić]] |- | rowspan=7 | 8 |[[Elvis Brajković]] |- |[[Ivo Iličević]] |- |[[Marijo Marić]] |- |'''[[Dario Melnjak]]''' |- |[[Miljenko Mumlek]] |- |[[Tomo Šokota]] |- |[[Robert Špehar]] |- | rowspan=8 | 7 |[[Mate Bilić]] |- |'''[[Toni Fruk]]''' |- |[[Ardian Kozniku]] |- |[[Ante Miše]] |- |[[Željko Pavlović]] |- |[[Sammir]] |- |[[Josip Šimić]] |- |[[Mile Škorić]] |- | rowspan=10 | 6 |[[Domagoj Antolić]] |- |[[Filip Bradarić]] |- |[[Igor Budan]] |- |'''[[Ivica Ivušić]]''' |- |[[Zoran Mamić]] |- |[[Hrvoje Milić]] |- |bgcolor="silver" |[[Zvonimir Monsider]] |- |bgcolor="silver" |[[Krešo Pukšec]] |- |[[Dževad Turković]] |- |'''[[Filip Uremović]]''' |- | rowspan=13 | 5 |[[Stjepan Andrijašević]] |- |'''[[Karlo Bartolec]]''' |- |[[Dražen Biškup]] |- |'''[[Domagoj Bradarić]]''' |- |[[Hrvoje Čale]] |- |[[Drago Gabrić]] |- |[[Ivan Jurić (nogometaš)|Ivan Jurić]] |- |[[Marin Leovac]] |- |[[Igor Pamić]] |- |[[Tomislav Rukavina (nogometaš)|Tomislav Rukavina]] |- |[[Goran Sablić]] |- |'''[[Ivan Santini]]''' |- |[[Hrvoje Vejić]] |} {{col-4}} {{col-end}} {|class="wikitable" |align=center bgcolor="darkgray" colspan=2 |'''1 {{--}} 4 nastupa''' |- | width="30" | 4 | '''[[Dion Drena Beljo]]'''{{·w}}[[Leon Benko]]{{·w}}'''[[Ante Ćorić]]'''{{·w}}[[Joseph Anthony Didulica|Joey Didulica]]{{·w}}{{boja-|silver|[[Svetozar Đanić]]}}{{·w}}[[Tomislav Erceg]]{{·w}}[[Danijel Hrman]]{{·w}}'''[[Dominik Kotarski]]'''{{·w}}'''[[Marko Lešković]]'''{{·w}}{{boja-|silver|[[Florijan Matekalo]]}}{{·w}}[[Damir Milinović]]{{·w}}'''[[Josip Mišić]]'''{{·w}}{{boja-|silver|[[Slavko Pavletić]]}}{{·w}}[[Jurica Vučko]] |- | 3 | [[Arijan Ademi]] <small>(poslije igrač [[Datoteka:Flag of Macedonia.svg|20px]] [[Makedonska nogometna reprezentacija|Sjeverne Makedonije]])</small>{{·w}}'''[[Franko Andrijašević]]'''{{·w}}[[Andrija Balajić]]{{·w}}{{boja-|silver|[[Ivica Belošević|Ivan Belošević]]}}{{·w}}[[Nino Bule]]{{·w}}[[Darko Butorović]]{{·w}}[[Ivan Cvjetković]]{{·w}}[[Drago Čelić]]{{·w}}'''[[Antonio Čolak]]'''{{·w}}[[Vlatko Đolonga]]{{·w}}'''[[Jakov Filipović]]'''{{·w}}[[Slavko Ištvanić]]{{·w}}{{boja-|silver|[[Zvonko Jazbec]]}}{{·w}}[[Veldin Karić]]{{·w}}[[Petar Krpan]]{{·w}}'''[[Antonio Milić]]'''{{·w}}[[Saša Peršon]]{{·w}}[[Mladen Romić]]{{·w}}[[Anas Sharbini]]{{·w}}'''[[Simon Sluga]]'''{{·w}}'''[[Ivan Smolčić]]'''{{·w}}[[Nikola Šafarić]]{{·w}}{{boja-|silver|[[Ivan Šuprina]]}}{{·w}}[[Filip Tapalović]]{{·w}}'''[[Fran Tudor]]'''{{·w}}[[Ivan Vargić]]{{·w}}[[Goran Vučević]]{{·w}}[[Zoran Vulić]]{{·w}}[[Josip Weber]] <small>(poslije igrač [[Datoteka:Flag of Belgium.svg|20px]] [[Belgijska nogometna reprezentacija|Belgije]])</small> |- | 2 | [[Srđan Andrić]]{{·w}}[[Ivica Banović]]{{·w}}[[Mladen Bartulović]]{{·w}}'''[[Toma Bašić]]'''{{·w}}[[Miroslav Bičanić]]{{·w}}[[Srećko Bogdan]]{{·w}}[[Goran Brajković]]{{·w}}[[Stanko Bubalo]]{{·w}}[[Igor Bubnjić]]{{·w}}'''[[Jurica Buljat]]'''{{·w}}[[Marijan Buljat]]{{·w}}{{boja-|silver|[[Zlatko Čajkovski]]}}{{·w}}[[Niko Čeko]]{{·w}}[[Darko Dražić]]{{·w}}[[Mario Galinović]]{{·w}}'''[[Ivo Grbić (nogometaš)|Ivo Grbić]]'''{{·w}}[[Mato Jajalo]] <small>(poslije igrač [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|20px]] [[Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija|BiH]])</small>{{·w}}[[Janko Janković]]{{·w}}[[Vedran Ješe]]{{·w}}[[Vlado Kasalo]]{{·w}}{{boja-|silver|[[Zvonimir Koceić]]}}{{·w}}{{boja-|silver|[[Slavko Kodrnja]]}}{{·w}}[[Zlatko Kranjčar]]{{·w}}'''[[Nediljko Labrović]]'''{{·w}}'''[[Mirko Marić]]'''{{·w}}[[Nikola Matas]]{{·w}}[[Zoran Nižić]]{{·w}}[[Filip Ozobić]] <small>(poslije igrač [[Datoteka:Flag of Azerbaijan.svg|20px]] [[Azerbajdžanska nogometna reprezentacija|Azerbajdžana]])</small>{{·w}}[[Dino Perić]]{{·w}}'''[[Antonio Perošević]]'''{{·w}}[[Alen Peternac]]{{·w}}[[Dean Računica]]{{·w}}[[Silvestar Sabolčki]]{{·w}}'''[[Mario Šitum]]'''{{·w}}[[Danijel Štefulj]]{{·w}}[[Samir Toplak]]{{·w}}{{boja-|silver|[[Emil Urch]]}}{{·w}}[[Vladimir Vasilj]]{{·w}}[[Neven Vukman]]{{·w}}[[Kazimir Vulić]] |- | 1 | [[Željko Adžić]]{{·w}}{{boja-|silver|[[Viktor Ajbek]]}}{{·w}}[[Josip Balatinac]]{{·w}}'''[[Mateo Barać]]'''{{·w}}[[Mate Baturina]]{{·w}}[[Mario Bazina]]{{·w}}{{boja-|silver|[[Slavko Beda]]}}{{·w}}{{boja-|silver|[[Aleksandar Benko]]}}{{·w}}'''[[Filip Benković]]'''{{·w}}[[Saša Bjelanović]]{{·w}}[[Josip Bulat (nogometaš, rođen 1972.)|Josip Bulat]]{{·w}}'''[[Mijo Caktaš]]'''{{·w}}[[Mario Carević]]{{·w}}[[Toni Datković]]{{·w}}{{boja-|silver|[[Svemir Delić]]}}{{·w}}[[Dino Drpić]]{{·w}}[[Ivo Ergović]]{{·w}}[[Josip Gašpar]]{{·w}}[[Sejad Halilović]] <small>(poslije igrač [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|20px]] [[Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija|BiH]])</small>{{·w}}[[Joško Jeličić]]{{·w}}{{boja-|silver|[[Dražan Jerković]]}}{{·w}}[[Antonijo Ježina]]{{·w}}[[Damir Kalapač]]{{·w}}'''[[Nikola Katić]]''' <small>(poslije igrač [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|20px]] [[Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija|BiH]])</small>{{·w}}{{boja-|silver|[[Vladimir Klaić]]}}{{·w}}'''[[Denis Kolinger]]'''{{·w}}[[Fabijan Komljenović]]{{·w}}[[Dario Krešić]]{{·w}}{{boja-|silver|[[Stane Krstulović]]}}{{·w}}[[Damir Krznar]]{{·w}}[[Siniša Linić]]{{·w}}{{boja-|silver|[[Antun Lokošek]]}}{{·w}}'''[[Kristijan Lovrić]]'''{{·w}}[[Mate Maleš]]{{·w}}'''[[Mario Maloča]]'''{{·w}}{{boja-|silver|[[Željko Matuš]]}}{{·w}} {{boja-|silver|[[Ivan Medle]]}}{{·w}}[[Darko Miladin]]{{·w}}'''[[Mato Miloš]]'''{{·w}}[[Goran Milović]]{{·w}}[[Marko Mlinarić]]{{·w}}[[Ivan Močinić]]{{·w}}[[Mirko Pavličević]]{{·w}}[[Renato Pilipović]]{{·w}}{{boja-|silver|[[Antun Pogačnik]]}}{{·w}}[[Joško Popović]]{{·w}}[[Srebrenko Posavec]]{{·w}}'''[[Andrej Prskalo]]'''{{·w}}'''[[Josip Radošević]]'''{{·w}}{{boja-|silver|[[Gajo Raffanelli]]}}{{·w}}{{boja-|silver|[[Sulejman Rebac]]}}{{·w}} [[Ivan Režić]]{{·w}}[[Robert Rubčić]]{{·w}}[[Kujtim Shala]]{{·w}}[[Zoran Slavica]]{{·w}}[[Dario Smoje]]{{·w}}[[Ivo Šeparović (nogometaš)|Ivo Šeparović]]{{·w}}{{boja-|silver|[[Vlado Šimunić]]}}{{·w}}[[Ivan Šunjić]] <small>(poslije igrač [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|20px]] [[Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija|BiH]])</small>{{·w}} '''[[Marin Tomasov]]'''{{·w}}'''[[Ivan Tomečak]]'''{{·w}}[[Ivan Turina]]{{·w}}{{boja-|silver|[[Ante Vidošević]]}}{{·w}}{{boja-|silver|[[Joško Vidošević]]}}{{·w}}[[Luka Vučko]]{{·w}}[[Darko Vukić]]{{·w}}[[Željko Vuković (nogometaš)|Željko Vuković]] <small>(poslije igrač [[Datoteka:Flag of Austria.svg|20px]] [[Austrijska nogometna reprezentacija|Austrije]])</small>{{·w}}'''[[Ante Vukušić]]'''{{·w}}{{boja-|silver|[[Ante Vulić]]}}{{·w}}{{boja-|silver|[[Ante Žanetić]]}}{{·w}}[[Gregor Židan]] <small>(poslije igrač [[Datoteka:Flag of Slovenia.svg|20px]] [[Slovenska nogometna reprezentacija|Slovenije]])</small>{{·w}}[[Miroslav Žitnjak]]{{·w}}{{boja-|silver|[[Aleksandar Živković]]}}{{·w}}[[Zoran Živković (nogometaš)|Zoran Živković]]{{·w}}[[Željko Župetić]] |} <small>Napomena:</small><br> {{boja-|silver|siva podloga}}: reprezentativci 1940. – 1956.<br /> '''masna slova''': aktivni igrači<br /> '''*''': aktivni igrači koji su se povukli iz reprezentacije == Prošireni popis == Prošireni popis reprezentativaca koji uključuje i nastupe za bivše Jugoslavije pogledajte na: [[Dodatak:Popis hrvatskih nogometnih reprezentativaca|Popis hrvatskih nogometnih reprezentativaca]] == Poveznice == *[[Hrvatski nogometni savez]] *[[Hrvatska nogometna reprezentacija]] *[[Zanimljivosti i statistika hrvatske nogometne reprezentacije]] *[[Dodatak:Popis službenih utakmica hrvatske nogometne reprezentacije]] *[[Dodatak:Popis strijelaca hrvatske nogometne reprezentacije]] [[Kategorija:Popisi nogometaša|*Hrvatski reprezentativci, nastupi]] [[Kategorija:Popisi osoba (Hrvatska)]] [[Kategorija:Hrvatska nogometna reprezentacija| ]] [[Kategorija:Hrvatski nogometni reprezentativci| ]] 8vpkag9s1ux4gv5oaxtzvrijwhfigdw 102 113969 7615760 7611499 2026-10-09T16:54:25Z Boba 99 55279 7615760 wikitext text/x-wiki U dosada odigranih 405 utakmice [[Hrvatska nogometna reprezentacija]] postigla je ukupno 705 pogotka (u prosjeku 1,74 pogotka po utakmici). Od toga su njih 690 (97,87 %) postigli hrvatski reprezentativci dok je njih 15 (2,13 %) rezultat autogolova protivničkih reprezentativaca. Hrvati su 8 puta pogađali vlastitu mrežu. ==Strijelci== '''Popis strijelaca dosadašnjih <big>690</big> pogodaka Hrvatske nogometne reprezentacije''' (zaključno s utakmicom 6. listopada 2026.: Hrvatska – Španjolska 1:2) {{col-begin}} {{col-4}} ;<big>'''45''' *'''[[Davor Šuker]]'''</big> ;40 *[[Ivan Perišić]] ;36 *[[Andrej Kramarić]] ;33 *[[Mario Mandžukić]] ;30 *[[Luka Modrić]] ;29 *[[Eduardo]] ;22 *[[Darijo Srna]] ;20 *[[Ivica Olić]] ;16 *[[Niko Kranjčar]] ;15 *[[Nikola Kalinić]] *[[Ivan Rakitić]] *[[Goran Vlaović]] ;14 *[[Niko Kovač]] ;13 *[[Mladen Petrić]] *{{boja-|silver|[[Franjo Wölfl]]}} ;12 *[[Zvonimir Boban]] *[[Ivan Klasnić]] *[[Mario Pašalić]] ;11 *[[Bruno Petković]] *[[Nikola Vlašić]] ;10 *[[Boško Balaban]] *[[Alen Bokšić]] *[[Robert Prosinečki]] {{col-4}} ;9 *[[Dado Pršo]] *[[Lovro Majer]] ;8 *{{boja-|silver|[[Zvonimir Cimermančić]]}} ;7 *[[Marcelo Brozović]] *[[Ante Budimir]] *[[Mario Stanić]] *[[Davor Vugrinec]] ;6 *[[Nikica Jelavić]] *{{boja-|silver|[[August Lešnik]]}} *[[Milan Rapaić]] ;5 *[[Mateo Kovačić]] *[[Dejan Lovren]] ;4 *[[Josip Brekalo]] *[[Igor Cvitanović]] *[[Vedran Ćorluka]] *[[Joško Gvardiol]] *[[Marko Livaja]] *[[Domagoj Vida]] *[[Ognjen Vukojević]] ;3 *{{boja-|silver|[[Milan Antolković]]}} *[[Aljoša Asanović]] *[[Marko Babić (nogometaš)|Marko Babić]] *[[Mate Bilić]] *[[Slaven Bilić]] *[[Mladen Mladenović]] *{{boja-|silver|[[Branko Pleše]]}} *[[Ante Rebić]] *[[Zvonimir Soldo]] *[[Dario Šimić]] *[[Josip Šimunić]] *[[Igor Tudor]] {{col-4}} ;2 *[[Milan Badelj]] *[[Martin Baturina]] *[[Elvis Brajković]] *[[Duje Čop]] *[[Franjo Ivanović]] *[[Luka Ivanušec]] *[[Kristijan Jakić]] *[[Tin Jedvaj]] *[[Nikola Jurčević]] *{{boja-|silver|[[Mirko Kokotović]]}} *[[Ardian Kozniku]] *[[Jerko Leko]] *[[Tomislav Marić (nogometaš)|Tomislav Marić]] *[[Igor Matanović]] *[[Matej Mitrović]] *[[Petar Musa]] *[[Mislav Oršić]] *[[Marco Pašalić]] *{{boja-|silver|[[Slavko Pavletić]]}} *{{boja-|silver|[[Sulejman Rebac]]}} *[[Anas Sharbini]] *[[Borna Sosa]] *[[Petar Sučić]] *[[Tomo Šokota]] *[[Igor Štimac]] *[[Boris Živković]] ;1 *[[Željko Adžić]] *[[Srđan Andrić]] *[[Franko Andrijašević]] *[[Borna Barišić]] *{{boja-|silver|[[Slavko Beda]]}} *[[Dion Drena Beljo]] *{{boja-|silver|[[Aleksandar Benko]]}} *[[Miroslav Bičanić]] *[[Igor Bišćan]] *[[Srećko Bogdan]] *[[Ivan Bošnjak]] *[[Ivan Cvjetković]] *[[Duje Ćaleta-Car]] *[[Tomislav Erceg]] *[[Martin Erlić]] {{col-4}} ;1 <small>(nastavak)</small> *[[Toni Fruk]] *[[Drago Gabrić]] *[[Ivo Iličević]] *[[Robert Jarni]] *{{boja-|silver|[[Zvonko Jazbec]]}} *[[Nikola Jerkan]] *{{boja-|silver|[[Ratko Kacian]]}} *[[Dario Knežević]] *[[Fabijan Komljenović]] *[[Zlatko Kranjčar]] *{{boja-|silver|[[Stane Krstulović]]}} *{{boja-|silver|[[Antun Lokošek]]}} *[[Marijo Marić]] *[[Silvio Marić]] *{{boja-|silver|[[Florijan Matekalo]]}} *{{boja-|silver|[[Željko Matuš]]}} *[[Ivica Mornar]] *[[Miljenko Mumlek]] *[[Mato Neretljak]] *[[Igor Pamić]] *[[Marko Pjaca]] *[[Joško Popović]] *[[Nenad Pralija]] *[[Danijel Pranjić]] *[[Dean Računica]] *[[Đovani Roso]] *[[Gordon Schildenfeld]] *[[Luka Sučić]] *[[Josip Šimić]] *[[Stjepan Tomas]] *[[Fran Tudor]] *[[Luka Vušković]] *[[Josip Weber]] <small>(poslije igrao za [[Datoteka:Flag of Belgium.svg|10px]] [[Belgijska nogometna reprezentacija|Belgiju]])</small> {{col-4}} {{col-end}} {{boja-|silver}} – reprezentativci 1940. – 1956.<br /> ==Autogolovi== ===Autogolovi postignuti u korist Hrvatske=== {| class="wikitable" |'''Br.''' |'''Datum''' |'''Igrač''' |'''Reprezentacija''' |'''Natjecanje''' |'''Rezultat''' |- |/ |8. svibnja 2002. |[[Pal Dardai]] |{{NogRep|MAĐ}} |prijateljska utakmica <small>(službeno pripisano M. Rapaiću)</small> |2:0 |- |1. |4. rujna 2004. |[[Gábor Gyepes]] |{{NogRep|MAĐ}} |[[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2006. (UEFA) – skupina 8|kvalifikacije za SP 2006.]] |3:0 |- |2. |11. listopada 2006. |[[Gary Neville]] |{{NogRep|ENG}} |kvalifikacije za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|EURO 2008.]] |2:0 |- |3. |29. veljače 2012. |[[Jonas Olsson]] |{{NogRep|ŠVE}} |prijateljska utakmica |1:3 |- |4. |12. lipnja 2014. |[[Marcelo]] |{{NogRep|BRA}} |[[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 2014.|Svjetsko prvenstvo 2014.]] |1:3 |- |5. |10. listopada 2014. |[[Nikolaj Bodurov]] |{{NogRep|BUG}} |[[Kvalifikacije za Europsko prvenstvo u nogometu 2016.|kvalifikacije za EURO 2016.]] |1:0 |- |6. |13. listopada 2014. |[[Rašad Sadigov]] |{{NogRep|AZE}} |[[Kvalifikacije za Europsko prvenstvo u nogometu 2016.|kvalifikacije za EURO 2016.]] |6:0 |- |7. |16. lipnja 2018. |[[Oghenekaro Etebo]] |{{NogRep|NIG}} |[[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|Svjetsko prvenstvo 2018.]] |2:0 |- |8. |8. lipnja 2019. |[[James Lawrence]] |{{NogRep|WAL}} |kvalifikacije za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Europa 2020.|EURO 2020.]] |2:1 |- |9. |19. studenog 2019. |[[Guram Kašija]] |{{NogRep|GRU}} |prijateljska utakmica |2:1 |- |10. |14. studenog 2020. |[[Marcus Danielson]] |{{NogRep|ŠVE}} |[[UEFA Liga nacija 2020./21.|Liga nacija 2020./21.]] |1:2 |- |11. |28. lipnja 2021. |[[Pedri]] |{{NogRep|ŠPA}} |[[Europsko prvenstvo u nogometu – Europa 2020.|EURO 2020.]] |3:5 |- |12. |14. studenoga 2021. |[[Fjodor Kudrjašov]] |{{NogRep|RUS}} |kvalifikacije za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|SP 2022.]] |1:0 |- |13. |19. lipnja 2024. |[[Klaus Gjasula]] |{{NogRep|ALB}} |[[Europsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.|EURO 2024.]] |2:2 |- |14. |5. rujna 2024. |[[Diogo Dalot]] |{{NogRep|POR}} |[[UEFA Liga nacija 2024./25.|Liga nacija 2024./25.]] |1:2 |- |15. |8. rujna 2025. |[[Edvin Kuč]] |{{NogRep|CG}} |kvalifikacije za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.|SP 2026.]] |4:0 |} ===Autogolovi hrvatskih igrača=== {| class="wikitable" |'''Br.''' |'''Datum''' |'''Igrač''' |'''Gol u korist''' |'''Natjecanje''' |'''Rezultat''' |- |1. |18. siječnja 1942. |{{boja-|silver|[[Miroslav Brozović]]}} |{{Z|NJE|1942}} [[Njemačka nogometna reprezentacija|Njemačka]] |prijateljska utakmica |0:2 |- |2. |6. rujna 1997. |[[Dražen Ladić]] |{{Z|BIH|1997}} [[Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija|Bosna i Hercegovina]] |[[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998. (UEFA) – skupina 1|kvalifikacije za SP 1998.]] |3:2 |- |3. |17. lipnja 2004. |[[Igor Tudor]] |{{NogRep|FRA}} |[[Europsko prvenstvo u nogometu – Portugal 2004.|EURO 2004.]] |2:2 |- |4. |6. rujna 2015. |[[Vedran Ćorluka]] |{{NogRep|NOR}} |[[Kvalifikacije za Europsko prvenstvo u nogometu 2016.|kvalifikacije za EP 2016.]] |0:2 |- |5. |15. srpnja 2018. |[[Mario Mandžukić]] |{{NogRep|FRA}} |[[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|Svjetsko prvenstvo 2018.]] |2:4 |- |6. |11. rujna 2018. |[[Lovre Kalinić]] |{{NogRep|ŠPA}} |[[UEFA Liga nacija 2018./2019.|Liga nacija 2018./19.]] |0:6 |- |7. |8. rujna 2020. |[[Dominik Livaković]] |{{NogRep|FRA}} |[[UEFA Liga nacija 2020./21.|Liga nacija 2020./21.]] |2:4 |- |8. |11. studenoga 2021. |[[Marcelo Brozović]] |{{NogRep|MLT}} |kvalifikacije za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|SP 2022.]] |7:1 |} ==Hat-trickovi== ===Hat-trickovi hrvatskih nogometaša=== {| class="wikitable" |'''Datum''' |'''Igrač''' |'''Protivnik''' |'''Natjecanje''' |'''Rezultat''' |- |6. rujna 1942. |{{boja-|silver|[[August Lešnik]]}} |{{NogRep|SLK}} |prijateljska utakmica |6:1 |- |9. travnja 1944. |{{boja-|silver|[[Franjo Wölfl]]}} |{{NogRep|SLK}} |prijateljska utakmica |7:3 |- |3. rujna 1995. |[[Davor Šuker]] |{{NogRep|EST}} |kvalifikacije za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Engleska 1996.|EURO 1996.]] |7:1 |- |13. ožujka 1996. |[[Goran Vlaović]] |{{NogRep|JKO}} |prijateljska utakmica |3:0 |- |6. lipnja 1998. |[[Davor Šuker]] |{{NogRep|AUS}} |prijateljska utakmica |7:0 |- |24. ožujka 2001. |[[Boško Balaban]] |{{NogRep|LAT}} |[[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002. (UEFA) – skupina 6|kvalifikacije za SP 2002.]] |4:1 |- |7. listopada 2006. |[[Mladen Petrić]]⁴ |{{NogRep|AND}} |kvalifikacije za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|EURO 2008.]] |7:0 |- |15. studenog 2006. |[[Eduardo da Silva]] |{{NogRep|IZR}} |kvalifikacije za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|EURO 2008.]] |4:3 |- |4. lipnja 2016. |[[Mario Mandžukić]] |{{NogRep|SMR}} |prijateljska utakmica |10:0 |- |4. lipnja 2016. |[[Nikola Kalinić]] |{{NogRep|SMR}} |prijateljska utakmica |10:0 |- |6. listopada 2016. |[[Mario Mandžukić]] |{{NogRep|KOSV}} |kvalifikacije za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|SP 2018.]] |6:0 |- |} ⁴ – igrač je postigao 4 pogotka na utakmici ===Hat-trickovi postignuti protiv Hrvatske=== {| class="wikitable" |'''Datum''' |'''Igrač''' |'''Protivnik''' |'''Natjecanje''' |'''Rezultat''' |- |9. travnja 1944. |{{boja-|silver|[[Ján Arpáš]]}} |{{NogRep|SLK}} |prijateljska utakmica |7:3 |- |2. travnja 1997. |[[Primož Gliha]] |{{NogRep|SLO}} |[[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998. (UEFA) – skupina 1|kvalifikacije za SP 1998.]] |3:3 |- |22. kolovoza 2007. |[[Zlatan Muslimović]] |{{NogRep|BIH}} |prijateljska utakmica |5:3 |- |10. rujna 2008. |[[Theo Walcott]] |{{NogRep|ENG}} |[[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010. (UEFA) – skupina 6|kvalifikacije za SP 2010.]] |1:4 |- |} == Prošireni popis == Prošireni popis strijelaca koji uključuje i golove za reprezentacije bivših Jugoslavija pogledajte na: * [[Dodatak:Popis hrvatskih nogometnih reprezentativaca|Popis hrvatskih nogometnih reprezentativaca]] == Poveznice == *[[Hrvatski nogometni savez]] *[[Hrvatska nogometna reprezentacija]] *[[Dodatak:Popis službenih utakmica hrvatske nogometne reprezentacije]] *[[Dodatak:Popis nastupa za hrvatsku nogometnu reprezentaciju]] *[[Zanimljivosti i statistika hrvatske nogometne reprezentacije]] [[Kategorija:Popisi nogometaša|*Hrvatski reprezentativci, strijelci]] [[Kategorija:Popisi osoba (Hrvatska)|Nogomet]] [[Kategorija:Hrvatska nogometna reprezentacija]] [[Kategorija:Hrvatski nogometni reprezentativci| ]] 5eb2cnbzzi8ow8mdw3idslud2x1m0vr 0 119019 7615996 6471272 2026-10-10T08:33:21Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.6 7615996 wikitext text/x-wiki '''Vinko Perčić''' ([[Hrvatski Majur]], [[20. veljače]] [[1911.]] – [[Subotica]], [[24. studenoga]] [[1989.]]) bio je poznati liječnik [[gastroenterologija|gastroenterolog]] i [[interna medicina|internist]], kolekcionar, istraživač, znanstvenik i donator. Rodom je bio [[Bačka|bački]] [[Hrvati|Hrvat]]. == Životopis == Vinko Perčić rođen je na salašu na Hrvatskom Majuru, 1911. godine. Studirao je u [[Graz]]u i [[Pariz]]u, a usavršavao se u [[London]]u, [[Washington]]u i drugdje. Doktorirao je medicinske znanosti [[1937.]] godine. Subotičanima je poznat kao višegodišnji liječnik Gradske bolnice u [[Subotica|Subotici]], gdje je od [[1947.]] do [[1955.]] godine, te od [[1959.]] godine i [[1970-ih]] bio pročelnikom Internog odjeljenja. Kolege liječnici ga pamte kao jako blagonaklona prema kolegama koji su tek započeli svoju karijeru.<ref name="subotičke">[https://web.archive.org/web/20090329214357/http://www.suboticke.net/arhiva/broj%20101/strane/feljton.htm Subotičke, 6. lipnja, Dr Ferenc Kinka, Pomalo sentimentalne beleške o gradu i njegovim ljudima (2) - Zavičajna galerija „dr Vinko Perčić”]</ref> U međunarodnim liječničkim i medicinskim krugovima poznat je kao organizator međunarodnog stručnog skupa ''Internistički dani'' (održavali su se 1961. do [[1974.]]v godine), koji je postao tradicionalan, čime je Suboticu učinio poznatu u međunarodnim medicinskim krugovima. Zahvaljujući njemu, u to je vrijeme Subotica bila prva u Jugoslaviji u području gastroenterologije, t.j. interne medicine. Valja napomenuti da je u ono vrijeme gastroenterologija bila zapuštena medicinska grana, a primarius dr. Vinko Perčić ju je sa svojim suradnicima izdigao na znanstvenu razinu. Umirovljen je početkom [[1980-ih]]. Pored toga što je bio poznat u medicinskim krugovima, umjetnički krugovi ga poznaju kao skupljača istančana okusa. Čest je bio gost uglednih likovnih umjetnika po izložbama i likovnim kolonijama, zatim raznih galerija i izložaba, u zemlji i u inozemstvu; viđen je bio gost u "Sothebya" i "Christiea". Napravio je zbirku, u koju su ušla djela likovnih umjetnika s područja koja su poslije ušla u Jugoslaviju (nastala od kraja [[19. stoljeće|19. stoljeća]] do danas) te mađarskih umjetnika, uglavnom od polovice 19. stoljeća do [[1941.]] godine, a u zbirku su mu ušla i djela slikara iz drugih dijelova Europe (Dürer, Rembrant, Goya, Manet, Pissarro, Renoir, Degas, Cezanne, Gaugin, Toulouse Lautrec, Bonnard, Matisse, Leger, Picasso, Kokoschka, Chagall, Buffet), što je njegovoj zbirci dalo i međunarodni značaj.<ref name="Popudbina">[http://www.hrvatskarijec.rs/source/index.php/Otvorena-izlozba.html ''Hrvatska riječ'']{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} D.B.P., Otvorena izložba Kolekcionarska popudbina dr. Vinka Perčića, 3. ožujka 2011., pristupljeno 21. ožujka 2011.</ref> U dodir sa slikarima, keramičarima i kiparima došao je preko svog kolege liječnika Ferenca Kinke i njihova pacijenta Imrea Deviča s kolonije keramike, s kojim je poslije posjećivao umjetničke kolonije u Bačkoj Topoli, Senti, Ečkoj, Počitelju, Grožđanu, na nekoliko kolonija u Mađarskoj i dr.<ref name="subotičke"/> Slike je kupovao, često je dobio na poklon nakon što je sjedio kao model za portret, pa je tako njegov lik ovjekovječen u slikama, grafikama, sitotiscima, akvarelima, tapiserijama, radovima lončara i kujundžija, mozaicima, kipovima, kolažima, vezovima, bakarnim radovima, gravurama i rezbarijama.<ref name="subotičke"/> Kasnije je dio svoje zbirke darovao gradu Zagrebu,<ref name="Popudbina"/> a od tih umjetnina je kasnije napravljena i izložba u Muzejsko-galerijskom centru u Zagrebu nazvana "''Umjetnine iz donacije dr. Vinka Perčića'', i monografija. Spomen zbirku čine 454 slike, crteži, tapiserije i skulpture koje su nastale u razdoblju od 16. do 20. stoljeća. Danas se nalazi u [[Galerija Klovićevi dvori|Klovićevim dvorima]]. U vlasništvu je grada Zagreba na izričitu Perčićevu želju "da njegova zbirka bude doprinos bunjevačkih Hrvata (kakvim se je i sam smatrao) ukupnom kulturnom blagu Zagreba kao nacionalne, duhovne, kulturne metropole bunjevačkih Hrvata i kao grada koji je uvijek ljubazno primio studente iz Bačke na svoje Sveučilište." Iduće godine, drugu polovicu svoje zbirke i posjeda daruje Subotici, kao i kuću u Ulici Maksima Gorkog 22, u kojoj je trebala biti napravljena galerija. Valja navesti da je Perčić još prije namjeravao donirati sredstva da se napravi galerija [[Pavle Beljanski|Pavla Beljanskog]], gdje bi se ljubitelji umjetnosti okupljali, ali je zbog krutosti i ograničenosti gradskih vlasti ta namjera propala. Pomaci su za Suboticu nastali tek kada je Perčić donirao mnoštvo svojih umjetnina Zagrebu, a vlasti se u Subotici promijenile. Perčića su rado slikali drugi slikari a sam je volio slikati. [[1971.]] godine je tušem nacrtao Bolnicu zajedno sa [[Sandor Torok|Sandorom Torokom]], a s [[Gustav Matković|Gustavom Matkovićem]] naslikao je vidik Subotice s 8. kata Bolnice.<ref name="subotičke"/> Sedam godina poslije, [[1996.]] godine, otvorena je Zavičajna galerija dr. Vinko Perčić. Veliku zaslugu oko preuzimanja umjetnina iz Perčićeve ostavštine te zalaganja da se utemelji posebna ustanova gdje će se te umjetnine izložiti ima subotička etnologinja, kustosica Gradskog muzeja [[Milka Mikuška]].<ref>[http://www.hrvatskarijec.rs/preuzmi/arhiva/br_290_92/ ''Hrvatska riječ''] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} In memoriam mr. Milka Mikuška (1935. – 2008.). Utemeljiteljica muzejske djelatnosti u Subotici, 3. listopada 2008.</ref> Danas se galerija nalazi u [[Dezsö Jakab|Jakabovoj]] [[zgrada Galerije Vinko Perčić u Subotici|zgradi]] iz 1894. godine, u Ulici Maksima Gorkog 22. == Spomen == * Danas dr. Vinko Perčić ima ulicu u Subotici, koja se zove po njemu. == Zanimljivosti == * Portretirao ga je poznati subotički slikar [[Gustav Matković]]. == Izvori == {{izvori}} * [http://www.hrvatskarijec.rs/arhiva.php?zg=1396186&no=54 ''Hrvatska riječ''] Kolekcionar međunarodnog značaja, 20. veljače 2004. * [http://www.hrvatskarijec.rs/arhiva.php?zg=2282027&no=155 ''Hrvatska riječ''] Čovjek s nesebičnim, velikodušnim i plemenitim snom, 17. veljače 2006. == Vanjske poveznice == * [http://www.galerijapercic.com Galerija Vinko Perčić] * [http://www.zbirkapercic.info Zbirka Vinka Perčića] {{GLAVNIRASPORED:Perčić, Vinko}} [[Kategorija:Vojvođanski Hrvati]] [[Kategorija:Hrvatsko proljeće]] [[Kategorija:Životopisi, Subotica‎]] [[Kategorija:Srbijanski liječnici]] <!-- medicina, poznati liječnici, gastroenterologija,... --> fjzscwfg1hei85vk7hw6vfwrtjprmpy 0 125500 7615761 6267280 2026-10-09T16:54:59Z Divna Jaksic 974 Infookvir 7615761 wikitext text/x-wiki {{Infookvir znanstvenik | ime = Charles Brenton Huggins | slika = 34. Tagung 1984 Mediziner; Eröffnung am 25.6. Charles B. Huggins - W134Nr.122975d - Willy Pragher (cropped).jpg | slika_širina = | naslov = | datum_rođenja = [[22. rujna]] [[1901.]] | mjesto_rođenja = [[Halifax]], Kanada | datum_smrti = [[12. siječnja]] [[1997.]] | mjesto_smrti = {{SAD grad|Chicago|Illinois}} | prebivalište = | narodnost = | etnicitet = | državljanstvo = {{ZD+X|SAD}} | religija = | poznat_po = | polje = [[Medicina]], [[onkologija]] | radna_institucija = | alma_mater = | doktorski_mentor = | doktorski_studenti = | nagrade = 1966. [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu]] | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | web_stranica = | fusnote = }} '''Charles Brenton Huggins''' ([[Halifax]], [[22. rujna]] [[1901.]] – {{SAD grad|Chicago|Illinois}}, [[12. siječnja]] [[1997.]]) bio je [[SAD|američki]] [[liječnik]] rođen u [[Kanada|Kanadi]] koji je 1966. g. dobio [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu]] za otkriće kako bi se [[hormoni]] mogli koristiti za zaustavljanje širenja pojedinih vrsta [[tumor]]a. == Vanjske poveznice == *{{eng oznaka}} [http://nobelprize.org/medicine/laureates/1966/huggins-bio.html Nobelova nagrada - životopis] {{Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu}} {{GLAVNIRASPORED:Huggins, Charles Brenton}} [[Kategorija: Američki liječnici]] [[Kategorija: Dobitnici Nobelove nagrade za fiziologiju ili medicinu]] j608fx4z2f48xpzb9m5yoz6fufrz8nk 0 127707 7615741 7522190 2026-10-09T16:32:28Z Divna Jaksic 974 7615741 wikitext text/x-wiki {{Infookvir liječnik | ime = Alan Lloyd Hodgkin | slika = Alan Lloyd Hodgkin nobel.jpg | širina slike = | opis = | puno ime = Sir Alan Lloyd Hodgkin | datum rođenja = [[5. veljače]] [[1914.]] | mjesto rođenja = [[Banbury]], [[Oxfordshire]], [[Engleska]] | datum smrti = [[20. prosinca]] [[1998.]] | mjesto smrti = [[Cambridge]] | državljanstvo = {{ZD+X|UK}} | narodnost = | alma mater = | zvanje = | grana medicine = [[Fiziologija]] | ostala zanimanja = | poznat po = | poslodavci = | politička stranka = | nagrade = 1963. [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu]] | potpis = | stranica = }} '''Sir Alan Lloyd Hodgkin''' ([[Banbury]], [[Oxfordshire]], [[Engleska]], [[5. veljače]] [[1914.]] - [[Cambridge]], [[20. prosinca]] [[1998.]]) bio je [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] [[fiziolog]] i [[biofizičar]], koji je 1963.g. dobio [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu]] zajedno s [[Andrew Huxley]]em za svoj rad na osnovi rada živčanih [[akcijski potencijal|akcijskih potencijala]]. Hodgkin i Huxley podijelili su te godine nagradu s [[John Carew Eccles]]om, koji je dobio Nobelovu nagradu za svoje istraživanje [[sinapsa|sinapse]]. Hodgkinova i Huxleyeva otkrića navela su ih da postave [[hipoteza|hipotezu]] o [[ionski kanal|ionskim kanalima]], koja je potvrđena nekoliko desetljeća kasnije. == Vanjske poveznice == *{{eng oznaka}}[http://nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1963/hodgkin-bio.html Nobelova nagrada - životopis] {{Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu}} {{GLAVNIRASPORED:Hodgkin, Alan Lloyd}} [[Kategorija: Britanski biolozi]] [[Kategorija: Fiziolozi]] [[Kategorija: Dobitnici Nobelove nagrade za fiziologiju ili medicinu]] 163vbw3gcapd5ami35ak705mlwpxf42 0 127717 7615802 6461614 2026-10-09T19:13:04Z Divna Jaksic 974 Infookvir 7615802 wikitext text/x-wiki {{Infookvir znanstvenik | ime = Andrew Huxley | slika = Andrew Fielding Huxley nobel.jpg | slika_širina = | naslov = | datum_rođenja = [[22. studenoga]] [[1917.]] | mjesto_rođenja = [[Hampstead]], [[London]] | datum_smrti = [[30. svibnja]] [[2012.]] | mjesto_smrti = [[Cambridge]] | prebivalište = | narodnost = | etnicitet = | državljanstvo = {{ZD+X|UK}} | religija = | poznat_po = | polje = [[Biofizika]] | radna_institucija = | alma_mater = | doktorski_mentor = | doktorski_studenti = | nagrade = 1963. [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu]] | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | web_stranica = | fusnote = }} '''Andrew Fielding Huxley''' ([[Hampstead]], [[London]], [[22. studenoga]] [[1917.]] - [[Cambridge]], [[30. svibnja]] [[2012.]]) je [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] [[fiziolog]] i [[biofizičar]], koji je 1963. g. dobio [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu]] zajedno s [[Alan Lloyd Hodgkin]]em za svoj rad na osnovi rada živčanih [[akcijski potencijal|akcijskih potencijala]]. Hodgkin i Huxley podijelili su te godine nagradu s [[John Carew Eccles]]om, koji je dobio Nobelovu nagradu za svoje istraživanje [[sinapsa|sinapse]]. Hodgkinova i Huxleyeva otkrića navela su ih da postave [[hipoteza|hipotezu]] o [[ionski kanal|ionskim kanalima]], koja je potvrđena nekoliko desetljeća kasnije. == Vanjske poveznice == *{{eng oznaka}}[http://nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1963/huxley-bio.html Nobelova nagrada - životopis] {{Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu}} {{GLAVNIRASPORED:Huxley, Andrew}} [[Kategorija: Britanski znanstvenici]] [[Kategorija: Dobitnici Nobelove nagrade za fiziologiju ili medicinu]] [[Kategorija:Biofizičari]] p42nffhuyz6l2ilg8h3m4x97hzcdk53 0 128593 7615746 6574475 2026-10-09T16:36:13Z Divna Jaksic 974 Infookvir 7615746 wikitext text/x-wiki {{Infookvir znanstvenik | ime = Robert W. Holley | slika = Robert Holley.jpg | slika_širina = | naslov = | datum_rođenja = [[28. siječnja]] [[1922.]] | mjesto_rođenja = {{SAD grad|Urbana|Illinois}} | datum_smrti = [[11. veljače]] [[1993.]] | mjesto_smrti = {{SAD grad|Los Gatos|Kalifornija}} | prebivalište = | narodnost = | etnicitet = | državljanstvo = {{ZD+X|SAD}} | religija = | poznat_po = | polje = [[Biokemija]] | radna_institucija = | alma_mater = | doktorski_mentor = | doktorski_studenti = | nagrade = 1968. [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu]] | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | web_stranica = | fusnote = }} '''Robert W. Holley''' ({{SAD grad|Urbana|Illinois}}, [[28. siječnja]] [[1922.]] – {{SAD grad|Los Gatos|Kalifornija}}, [[11. veljače]] [[1993.]]) bio je [[SAD|američki]] [[biokemičar]], koji je 1968. g. dobio [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu]] za opisivanje strukture transportne [[RNK]], tako povezujući [[DNK]] sa sintezom [[bjelančevina]]. Te godine za svoje doprinose razumijevanju sinteze bjelančevina nagradu su također dobili [[Har Gobind Khorana]] i [[Marshall W. Nirenberg]]. Holleyevo istraživanje RNK prvotno se je fokusiralo na izoliranje transportne RNK (tRNK), a zatim na istraživanje strukture alanin tRNK (molekule koja ugrađuje [[aminokiselina|aminokiselinu]] [[alanin]] u bjelančevine). Pomoću dva [[enzim]]a [[ribonukleaze]], koji molekulu tRNK sijeku točno na odabranim mjestima, koja su određena točnim nizom nukletida, dobiveni su dijelovi molekula. Metodama kombiniranja i uspoređivanja isječenih dijelova obim enzimima, dobivene su konačne strukture molekula. == Vanjske poveznice == *[http://nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1968/holley-bio.html Nobelova nagrada - životopis] {{Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu}} {{GLAVNIRASPORED:Holley, Robert}} [[Kategorija: Dobitnici Nobelove nagrade za fiziologiju ili medicinu]] [[Kategorija:Američki biokemičari]] 9poz16we6r30lkhyakqg773yhfhxb6m 0 128595 7615827 6772219 2026-10-09T20:21:06Z Divna Jaksic 974 Infookvir 7615827 wikitext text/x-wiki {{Infookvir znanstvenik | ime = Har Gobind Khorana | slika = Har Gobind Khorana.jpg | slika_širina = | naslov = | datum_rođenja = [[9. siječnja]] [[1922.]] | mjesto_rođenja = [[Raipur]], [[Pakistan]] | datum_smrti = [[9. studenoga]] [[2011.]] | mjesto_smrti = {{SAD grad|Concord|Massachusetts}} | prebivalište = | narodnost = | etnicitet = | državljanstvo = {{ZD+X|SAD}} | religija = | poznat_po = | polje = [[Molekularna biologija]] | radna_institucija = | alma_mater = | doktorski_mentor = | doktorski_studenti = | nagrade = 1968. [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu]] | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | web_stranica = | fusnote = }} '''Har Gobind Khorana''' ([[Raipur]], [[Pakistan]], [[9. siječnja]] [[1922.]] – {{SAD grad|Concord|Massachusetts}}, [[9. studenoga]] [[2011.]]<ref>[http://news.outlookindia.com/items.aspx?artid=741039 Har Gobind Khorana (1922-2011)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111112070214/http://news.outlookindia.com/items.aspx?artid=741039 |date=12. studenoga 2011. }}. ''outlookindia.com''. 12. studenog, 2011.</ref>) [[SAD|američki]] je [[molekularni biolog]] rođen u [[Indija|Indiji]] koji je 1968.g. dobio [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu]] (koju je podijelio s [[Robert W. Holley]] i [[Marshall W. Nirenberg]]) za svoj rad na tumačenju [[genski kod|genskog koda]] i njegove uloge u sintezi [[protein]]a. ==Vanjske poveznice== * [http://nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1968/khorana-bio.html Nobelova nagrada - životopis] ==Izvori== {{izvori}} {{Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu}} {{GLAVNIRASPORED:Khorana, Har Gobind}} [[Kategorija:Indijski znanstvenici]] [[Kategorija:Američki biolozi]] [[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za fiziologiju ili medicinu]] [[Kategorija:Molekularni biolozi]] 3hwy3x13vyqiudc183tuv2tlhkgyr4c 0 129090 7615728 6927528 2026-10-09T16:22:54Z ~2026-54294-21 374934 /* */ 7615728 wikitext text/x-wiki {{Infookvir naselje u Hrvatskoj |ime = Gaj |vrsta = naselje |slika = GajVrbovecki.jpg |opis slike = Kapelica u Gaju |županija = {{Z+X|ZGŽ}} |općina = [[Vrbovec]] |najbliži grad = [[Vrbovec]] |površina = 6,4 |visina = |z. širina = 45.896 |z. dužina = 16.37 |godina popisa = 2021. |stanovništvo = 326 |svetac = |dan = |etnik = |ktetik = |pošta = 10340 Vrbovec |pozivni broj = +385 (0)1 |autooznaka = ZG |web = |bilješke = }} '''Gaj''' je [[selo]] koje se nalazi [[zapad]]no od [[Vrbovec|Vrbovca]]. Prema popisu iz [[2001.]] godine ima 67000 kupusa velikih stanovnika. == Povijest == Negdje oko [[1620.]] g. Matija Kutinšćak doveo je iz [[Slavonija|Slavonije]] doseljenike na "pustu goru Lipi Gaj". Doseljenici su krčili [[Šuma|šumu]], napravili kuće, pa im je dano 10 godina oprosta od svih davanja. Poslije toga vremena davali su vlastelinu godišnje 2 [[dukat]]a, 1 kabal [[pšenica|pšenice]], 1 kabal [[zob]]i, 1 [[Svinja|svinjče]], a u [[rat]]u su morali sudjelovati u vlastelinskoj banderiji. [[1708.]] g. stanovnici sela postaju slobodnjaci, te služe pod [[oružje]]m. Godine [[1880.]] blizu Gaja nalazi se marof Arminovac. 10. rujna 1976., zbio se sudar zrakoplova iznad Zagreba. British Airways let 476, jedan od letova u sudaru, pao je blizu naselja. == Stanovništvo == {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Gaj |p1857=194 |p1869=212 |p1880=212 |p1890=279 |p1900=398 |p1910=476 |p1921=486 |p1931=543 |p1948=566 |p1953=580 |p1961=555 |p1971=478 |p1981=464 |p1991=442 |p2001=418 |p2011=381 |p2021=326 |napomena=Od 1910. do 1981. iskazivano pod imenom Gaj Vrbovečki. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} == Ostalo == U Gaju je rođen i živio do svoje smrti poznati "narodni tribun" HSS-a [[Josip Pankretić]]. U Gaju je rođen i njegov sin, [[Božidar Pankretić]], ministar poljoprivrede u dva mandata. == Izvori == {{Izvori}} {{mrva-naselje hr}} {{GN Vrbovec}} [[Kategorija: Naselja u Zagrebačkoj županiji]] dvhxllawuw0ipb6iu0a856nmyxipwyv 7615730 7615728 2026-10-09T16:23:59Z ~2026-54294-21 374934 /* */ 7615730 wikitext text/x-wiki {{Infookvir naselje u Hrvatskoj |ime = Gaj |vrsta = naselje |slika = GajVrbovecki.jpg |opis slike = Kapelica u Gaju |županija = {{Z+X|ZGŽ}} |općina = [[Vrbovec]] |najbliži grad = [[Vrbovec]] |površina = 6,4 |visina = |z. širina = 45.896 |z. dužina = 16.37 |godina popisa = 2021. |stanovništvo = 326 |svetac = |dan = |etnik = |ktetik = |pošta = 10340 Vrbovec |pozivni broj = +385 (0)1 |autooznaka = ZG |web = |bilješke = }} '''Gaj''' je [[selo]] koje se nalazi [[zapad]]no od [[Vrbovec|Vrbovca]]. Prema popisu iz [[2001.]] godine ima 67000 kupusa velikih stanovnika. == Povijest == Negdje oko [[1620.]] g. Matija Kutinšćak doveo je iz [[Slavonija|Slavonije]] doseljenike na "pustu goru Lipi Gaj". Doseljenici su krčili [[Šuma|šumu]], napravili kuće, pa im je dano 10 godina oprosta od svih davanja. Poslije toga vremena davali su vlastelinu godišnje 2 [[dukat]]a, 1 kabal [[pšenica|pšenice]], 1 kabal [[zob]]i, 1 [[Svinja|svinjče]], a u [[rat]]u su morali sudjelovati u vlastelinskoj banderiji. Svaki dan jedu 6700 kiselih kupusa. [[1708.]] g. stanovnici sela postaju slobodnjaci, te služe pod [[oružje]]m. Godine [[1880.]] blizu Gaja nalazi se marof Arminovac. 10. rujna 1976., zbio se sudar zrakoplova iznad Zagreba. British Airways let 476, jedan od letova u sudaru, pao je blizu naselja. == Stanovništvo == {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Gaj |p1857=194 |p1869=212 |p1880=212 |p1890=279 |p1900=398 |p1910=476 |p1921=486 |p1931=543 |p1948=566 |p1953=580 |p1961=555 |p1971=478 |p1981=464 |p1991=442 |p2001=418 |p2011=381 |p2021=326 |napomena=Od 1910. do 1981. iskazivano pod imenom Gaj Vrbovečki. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} == Ostalo == U Gaju je rođen i živio do svoje smrti poznati "narodni tribun" HSS-a [[Josip Pankretić]]. U Gaju je rođen i njegov sin, [[Božidar Pankretić]], ministar poljoprivrede u dva mandata. == Izvori == {{Izvori}} {{mrva-naselje hr}} {{GN Vrbovec}} [[Kategorija: Naselja u Zagrebačkoj županiji]] r30e1njbojpeoh7qojgojuwavwc4jzs 7615732 7615730 2026-10-09T16:25:41Z Artus 90507 uklonjene promjene suradnika [[Special:Contributions/~2026-54294-21|~2026-54294-21]] ([[User talk:~2026-54294-21|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnice [[User:PonoRoboT|PonoRoboT]] 6927528 wikitext text/x-wiki {{Infookvir naselje u Hrvatskoj |ime = Gaj |vrsta = naselje |slika = GajVrbovecki.jpg |opis slike = Kapelica u Gaju |županija = {{Z+X|ZGŽ}} |općina = [[Vrbovec]] |najbliži grad = [[Vrbovec]] |površina = 6,4 |visina = |z. širina = 45.896 |z. dužina = 16.37 |godina popisa = 2021. |stanovništvo = 326 |svetac = |dan = |etnik = |ktetik = |pošta = 10340 Vrbovec |pozivni broj = +385 (0)1 |autooznaka = ZG |web = |bilješke = }} '''Gaj''' je [[selo]] koje se nalazi [[zapad]]no od [[Vrbovec|Vrbovca]]. Prema popisu iz [[2001.]] godine ima 418 stanovnika. == Povijest == Negdje oko [[1620.]] g. Matija Kutinšćak doveo je iz [[Slavonija|Slavonije]] doseljenike na "pustu goru Lipi Gaj". Doseljenici su krčili [[Šuma|šumu]], napravili kuće, pa im je dano 10 godina oprosta od svih davanja. Poslije toga vremena davali su vlastelinu godišnje 2 [[dukat]]a, 1 kabal [[pšenica|pšenice]], 1 kabal [[zob]]i, 1 [[Svinja|svinjče]], a u [[rat]]u su morali sudjelovati u vlastelinskoj banderiji. [[1708.]] g. stanovnici sela postaju slobodnjaci, te služe pod [[oružje]]m. Godine [[1880.]] blizu Gaja nalazi se marof Arminovac. 10. rujna 1976., zbio se sudar zrakoplova iznad Zagreba. British Airways let 476, jedan od letova u sudaru, pao je blizu naselja. == Stanovništvo == {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Gaj |p1857=194 |p1869=212 |p1880=212 |p1890=279 |p1900=398 |p1910=476 |p1921=486 |p1931=543 |p1948=566 |p1953=580 |p1961=555 |p1971=478 |p1981=464 |p1991=442 |p2001=418 |p2011=381 |p2021=326 |napomena=Od 1910. do 1981. iskazivano pod imenom Gaj Vrbovečki. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} == Ostalo == U Gaju je rođen i živio do svoje smrti poznati "narodni tribun" HSS-a [[Josip Pankretić]]. U Gaju je rođen i njegov sin, [[Božidar Pankretić]], ministar poljoprivrede u dva mandata. == Izvori == {{Izvori}} {{mrva-naselje hr}} {{GN Vrbovec}} [[Kategorija: Naselja u Zagrebačkoj županiji]] lms6hythhbknr2ot0qc2s111pqefdhr 0 130539 7615823 6461610 2026-10-09T20:07:18Z Divna Jaksic 974 7615823 wikitext text/x-wiki {{Infookvir znanstvenik | ime = Bernard Katz | slika = 37. Tagung 1987 Mediziner Sir Bernard Katz - W134Nr.125421a1 - Willy Pragher (cropped).jpg | slika_širina = | naslov = | datum_rođenja = [[26. ožujka]] [[1911.]] | mjesto_rođenja = [[Leipzig]] | datum_smrti = [[20. travnja]] [[2003.]] | mjesto_smrti = [[London]] | prebivalište = | narodnost = | etnicitet = | državljanstvo = {{ZD+X|NJEM}} | religija = | poznat_po = | polje = [[Biofizika]] | radna_institucija = | alma_mater = | doktorski_mentor = | doktorski_studenti = | nagrade = [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu]] | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | web_stranica = | fusnote = }} '''Sir Bernard Katz''' ([[Leipzig]], [[26. ožujka]] [[1911.]] – [[London]], [[20. travnja]] [[2003.]]), [[Njemačka|njemački]] [[biofizičar]]. Poznat po svome radu na području [[biokemija|biokemije]] [[živac|živca]]. 1970. g. dobio je [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu]] zajedno s [[Julius Axelrod|Juliusom Axelrodom]] i [[Ulf von Euler|Ulfom von Eulerom]]. ==Životopis== Rođen je u Leipzigu, u Njemačkoj, gdje je i diplomirao [[medicina|medicinu]] 1934.g. Ubrzo zatim bježi (zbog svog [[Rusija|rusko]]-[[Židovi|židovskog]] porijekla) pred nacističkim režimom u [[Velika Britanija|Veliku Britaniju]]. Svoj je rad nastavio na sveučilištu u Londonu kod [[Archibald Vivian Hill]]a. Nakon što je 1938.g. nakon što je postao doktor znanosti, dobio je stipendiju i otišao raditi u Australiju kod [[John Carew Eccles]] u bolnici u [[Sydney]]u. Postao je naturalizirani građanin Australije 1941.g. i 1942.g. pridružio se australskim zračnim snagama. Čitav [[drugi svjetski rat|rat]] proveo je na [[Tihi ocean|Tihom oceanu]] kao časnik za [[radar]]om. Nakon braka s Marguerite Penly vratio se ponovno u Englesku gdje je radio s [[Alan Lloyd Hodgkin]]om i [[Andrew Huxley]]em. Do kraja života ostao je u Londonu. ==Istraživanja== Njegova istraživanja otkrila su osnovna svojstva rada [[sinapsa|sinapse]], spoja pomoću kojih [[živčana stanica|živčane stanice]] šalju signale jedna drugoj i drugim stanicama. Do 1950ih istraživao je biokemiju i djelovanje [[acetilkolin]]a, signalne molekule koja povezuje sinapse motornih živaca i [[mišić]]a, sa stimuliranjem kontrakcije. Katz je Nobelovu nagradu dobio za svoje otkriće da je otpuštanje [[neurotransmiter]]a na sinapsi "kvantno" - što znači da je količina neurotransmitera otpuštenog u pukotinu [[višekratnik]] određenog najmanjeg broja koji može biti otpušten. Danas znanstvenici znaju da se molekule neurotransmitera prije nego budu otpuštene u sinaptičku pukotinu, nalaze "zapakirane" u molim paketima poznatim kao sinaptički mjehurići. Katzov rad imao je izrava učinak na istraživanje [[organofosfati|organofosfata]] i [[organokloridi|organoklorida]], osnova za poslijeratno istraživanje [[bojni otrovi|bojnih otrova]] i [[pesticid]]a. == Vanjske poveznice == *[http://nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1970/katz-bio.html Nobelova nagrada - životopis] {{eng oznaka}} {{Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu}} {{GLAVNIRASPORED:Katz, Bernard}} [[Kategorija:Njemački liječnici]] [[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za fiziologiju ili medicinu]] [[Kategorija:Australski znanstvenici]] [[Kategorija:Njemački biofizičari]] q6bbv13svbnpfdd5gc72xdezsz8x5e3 7615824 7615823 2026-10-09T20:07:39Z Divna Jaksic 974 7615824 wikitext text/x-wiki {{Infookvir znanstvenik | ime = Bernard Katz | slika = 37. Tagung 1987 Mediziner Sir Bernard Katz - W134Nr.125421a1 - Willy Pragher (cropped).jpg | slika_širina = | naslov = | datum_rođenja = [[26. ožujka]] [[1911.]] | mjesto_rođenja = [[Leipzig]] | datum_smrti = [[20. travnja]] [[2003.]] | mjesto_smrti = [[London]] | prebivalište = | narodnost = | etnicitet = | državljanstvo = {{ZD+X|NJE}} | religija = | poznat_po = | polje = [[Biofizika]] | radna_institucija = | alma_mater = | doktorski_mentor = | doktorski_studenti = | nagrade = [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu]] | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | web_stranica = | fusnote = }} '''Sir Bernard Katz''' ([[Leipzig]], [[26. ožujka]] [[1911.]] – [[London]], [[20. travnja]] [[2003.]]), [[Njemačka|njemački]] [[biofizičar]]. Poznat po svome radu na području [[biokemija|biokemije]] [[živac|živca]]. 1970. g. dobio je [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu]] zajedno s [[Julius Axelrod|Juliusom Axelrodom]] i [[Ulf von Euler|Ulfom von Eulerom]]. ==Životopis== Rođen je u Leipzigu, u Njemačkoj, gdje je i diplomirao [[medicina|medicinu]] 1934.g. Ubrzo zatim bježi (zbog svog [[Rusija|rusko]]-[[Židovi|židovskog]] porijekla) pred nacističkim režimom u [[Velika Britanija|Veliku Britaniju]]. Svoj je rad nastavio na sveučilištu u Londonu kod [[Archibald Vivian Hill]]a. Nakon što je 1938.g. nakon što je postao doktor znanosti, dobio je stipendiju i otišao raditi u Australiju kod [[John Carew Eccles]] u bolnici u [[Sydney]]u. Postao je naturalizirani građanin Australije 1941.g. i 1942.g. pridružio se australskim zračnim snagama. Čitav [[drugi svjetski rat|rat]] proveo je na [[Tihi ocean|Tihom oceanu]] kao časnik za [[radar]]om. Nakon braka s Marguerite Penly vratio se ponovno u Englesku gdje je radio s [[Alan Lloyd Hodgkin]]om i [[Andrew Huxley]]em. Do kraja života ostao je u Londonu. ==Istraživanja== Njegova istraživanja otkrila su osnovna svojstva rada [[sinapsa|sinapse]], spoja pomoću kojih [[živčana stanica|živčane stanice]] šalju signale jedna drugoj i drugim stanicama. Do 1950ih istraživao je biokemiju i djelovanje [[acetilkolin]]a, signalne molekule koja povezuje sinapse motornih živaca i [[mišić]]a, sa stimuliranjem kontrakcije. Katz je Nobelovu nagradu dobio za svoje otkriće da je otpuštanje [[neurotransmiter]]a na sinapsi "kvantno" - što znači da je količina neurotransmitera otpuštenog u pukotinu [[višekratnik]] određenog najmanjeg broja koji može biti otpušten. Danas znanstvenici znaju da se molekule neurotransmitera prije nego budu otpuštene u sinaptičku pukotinu, nalaze "zapakirane" u molim paketima poznatim kao sinaptički mjehurići. Katzov rad imao je izrava učinak na istraživanje [[organofosfati|organofosfata]] i [[organokloridi|organoklorida]], osnova za poslijeratno istraživanje [[bojni otrovi|bojnih otrova]] i [[pesticid]]a. == Vanjske poveznice == *[http://nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1970/katz-bio.html Nobelova nagrada - životopis] {{eng oznaka}} {{Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu}} {{GLAVNIRASPORED:Katz, Bernard}} [[Kategorija:Njemački liječnici]] [[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za fiziologiju ili medicinu]] [[Kategorija:Australski znanstvenici]] [[Kategorija:Njemački biofizičari]] awhzd5gks84hpye4lde3xoplwnlu6x1 0 134939 7615825 7605462 2026-10-09T20:12:14Z Divna Jaksic 974 Infookvir 7615825 wikitext text/x-wiki {{Infookvir znanstvenik | ime = Eric Kandel | slika = Eric Richard Kandel.jpg | slika_širina = | naslov = | datum_rođenja = [[7. studenoga]] [[1929.]] | mjesto_rođenja = [[Beč]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | prebivalište = | narodnost = | etnicitet = | državljanstvo = {{ZD+X|AUT}}<BR>{{ZD+X|SAD}} | religija = | poznat_po = | polje = [[Neuroznanost]], [[psihijatrija]] | radna_institucija = | alma_mater = | doktorski_mentor = | doktorski_studenti = | nagrade = 2000. [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu]] | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | web_stranica = | fusnote = }} '''Eric Richard Kandel''' ([[Beč]], [[7. studenoga]] [[1929.]]) je [[psihijatar]] i [[neuroznanstvenik]] koji je 2000. g. dobio [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu]] za svoj rad na fiziološkoj osnovi pamćenja u [[neuron]]ima. Nobelovu nagradu je podijelio s [[Arvid Carlsson]]om i [[Paul Greengard]]om. Zbog [[nacizam|nacizma]] 1938. godine pobjegao je s roditeljima u [[New York]], [[SAD]]. == Istraživanje == Sa svojim je suradnicima, na primjeru jednostavnog živčanog sustava [[Kalifornijski morski puž|Kalifornijskog morskog puža]] (Aplysia californica) uspio objasniti molekularne promjene u neuronu i na [[sinapsa|sinapsi]] kod različitih oblika učenja ([[neasocijacijsko učenje|neasocijacijskog]]: [[habituacija]] i [[senzitizacija]]). == Vanjske poveznice == *[http://nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/2000/kandel-autobio.html Nobelova nagrada - životopis] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130530234704/http://nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/2000/kandel-autobio.html |date=30. svibnja 2013. }} {{eng oznaka}} {{Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu}} {{GLAVNIRASPORED:Kendel, Eric}} [[Kategorija:Austrijski biolozi]] [[Kategorija:Austrijski liječnici]] [[Kategorija:Američki psihijatri]] [[Kategorija:Neuroznanstvenici]] [[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za fiziologiju ili medicinu]] [[Kategorija:Životopisi, Beč]] [[Kategorija:Židovi u Austriji]] [[Kategorija:Židovi u SAD-u]] [[Kategorija:Američki neuroznanstvenici]] ol3h3351rj7lckoytp371g1hqqp88b2 0 139724 7615739 6252756 2026-10-09T16:31:43Z Divna Jaksic 974 Infookvir 7615739 wikitext text/x-wiki {{Infookvir znanstvenik | ime = George H. Hitchings | slika = George H. Hitchings 1988.jpg | slika_širina = | naslov = | datum_rođenja = [[18. travnja]] [[1905.]] | mjesto_rođenja = {{SAD grad|Hoquiam|Washington}} | datum_smrti = [[27. veljače]] [[1998.]] | mjesto_smrti = {{SAD grad|Chapel Hill|Sjeverna Karolina}} | prebivalište = | narodnost = | etnicitet = | državljanstvo = {{ZD+X|SAD}} | religija = | poznat_po = | polje = [[Biokemija]], [[farmakologija]] | radna_institucija = | alma_mater = | doktorski_mentor = | doktorski_studenti = | nagrade = 1988. [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu]] | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | web_stranica = | fusnote = }} '''George H. Hitchings''' ({{SAD grad|Hoquiam|Washington}}, [[18. travnja]] [[1905.]] – {{SAD grad|Chapel Hill|Sjeverna Karolina}}, [[27. veljače]] [[1998.]]) bio je [[SAD|američki]] [[liječnik]], koji je 1988.g. podijelio [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu]] sa Sir [[James W. Black]]om i [[Gertrude B. Elion]] za otkriće važnih načela liječenja lijekovima. == Vanjske poveznice == *[http://nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1988/hitchings-autobio.html Nobelova nagrada - životopis] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100131133050/http://nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1988/hitchings-autobio.html |date=31. siječnja 2010. }} {{eng oznaka}} {{Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu}} {{GLAVNIRASPORED:Hitchings, George}} [[Kategorija: Američki liječnici]] [[Kategorija: Dobitnici Nobelove nagrade za fiziologiju ili medicinu]] tdo3rl5hfj65yc03let38xu4rdva0zh 0 140022 7615913 7362189 2026-10-09T23:24:49Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.6 7615913 wikitext text/x-wiki {| border="0" cellspacing="0" cellpadding="10" width="275" class="wikitable" style="float:right;margin:5px;" |- !colspan="2" bgcolor="#E6E6E6" | [[Datoteka: TuS_Nettelstedt.gif|TuS Nettelstedt-Lübbecke]] |- | Nadimak: || -/- |- | Osnovan: || [[1912.]] / [[1945.]] |- | Boje kluba: || crveno-bijelo |- | Trener: || Goran Suton<ref>http://www.sport1.de/handball/dkb-handball-bundesliga/2015/06/tus-n-luebbecke-verpflichtet-goran-suton-als-neuen-trainer</ref> |- | Dvorana: || [[Kreissporthalle Lübbecke]] |- | Sjedećih mjesta: || 3.300 |- !colspan="2" bgcolor="#E6E6E6" | Sezona 2006./07.: |- | Njemačko prvenstvo: || 16. mjesto |- | Njemački kup: || zadnjih 16 |-!colspan="2" bgcolor="#E6E6E6" | Najveći uspjesi: |- |colspan="2" | * '''Osvajači njemačkog kupa'''<br/> 1981. * '''Pobjednik kupa kupova'''<br/> 1981. *'''Euro-City-Cup'''<br/>1997., 1998. |} {{dodaj infookvir|Infookvir rukometni klub}} '''TuS Nettelstedt-Lübbecke''' (puno ime: ''Turn- und Sportverein Nettelstedt-Lübbecke e. V'') je [[rukomet]]ni klub i natječe se u [[Prva njemačka rukometna liga| Prvoj njemačkoj rukometnoj ligi]]. == Poznati igrači koji su nastupali ili nastupaju za TuS Nettelstedt-Lübbecke == * [[Bogdan Wenta]] * [[Talant Dujšebajev]] * [[Andrej Lavrov]] * [[Zoran Mikulić]] * [[Zdravko Miljak]]<ref>www.hr: [http://www.hr/hrvatska/sport/sportasi/rukomet ''Rukomet''] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Preuzeto 15. listopada 2009.</ref> * [[Nikola Blažičko]] == Poznati treneri koji su radili u Nettelstedtu == * [[Velimir Kljaić]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.tus-n-luebbecke.de Službene stranice kluba] {{Handball-Bundesliga}} [[Kategorija:Njemački rukometni klubovi]] dm3djhud7z0czy2gupi5lzoi24cv89l 0 143503 7615755 6469643 2026-10-09T16:45:11Z Divna Jaksic 974 Infookvir 7615755 wikitext text/x-wiki {{Infookvir znanstvenik | ime = Godfrey N. Hounsfield | slika = Godfrey Hounsfield.jpg | slika_širina = | naslov = | datum_rođenja = [[28. kolovoza]] [[1919.]] | mjesto_rođenja = [[Sutton on Trent]], [[Nottinghamshire]] | datum_smrti = [[12. kolovoza]] [[2004.]] | mjesto_smrti = [[Kingston upon Thames]], nedaleko Londona | prebivalište = | narodnost = | etnicitet = | državljanstvo = {{ZD+X|UK}} | religija = | poznat_po = | polje = [[Elektrotehnika]] | radna_institucija = | alma_mater = | doktorski_mentor = | doktorski_studenti = | nagrade = 1979. [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu]] | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | web_stranica = | fusnote = }} Sir '''Godfrey Newbold Hounsfield''' ([[Sutton on Trent]], [[Nottinghamshire]], [[28. kolovoza]] [[1919.]] – [[Kingston upon Thames ]], [[12. kolovoza]] [[2004.]]) bio je [[Engleska|engleski]] [[inženjer]] koji je 1979. g. podijelio [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu]] s [[Allan M. Cormack]] za svoj doprinos razvoju dijagnostičke tehnike [[X-zrake|rendgenske]] [[kompjuterizirana tomografija|kompjuterizirane tomografije]] (CT). == Izum == [[Datoteka:RIMG0277.JPG|mini|desno|Prototip CT uređaja]] Hounsfield je došao na ideju, kako bi netko mogao odrediti što je unutar kutije, pomoću očitavanja x-zraka iz svih kutova oko predmeta. Vođen tom idejom krenuo je u izradu kompjutera koji će moći na temelju podataka dobivenih snimanjem x-zrakama iz različitih kutova stvoriti sliku predmeta u "slojevima". Primjenom, te ideje na [[medicina|medicinu]] navelo ga je da predloži nešto što se danas zove kompjuterizirana tomografija. U to vrijeme, Hounsfiled nije bio svjestan teoretskog matematičkog rada Cormacka. Hounsfiled je izradio prototip uređaja samo za glavu i uspješno ga testirao, prvo na očuvanom ljudskom mozgu, zatim na svježem kravljem mozgu, pa konačno i na sebi. U rujnu 1971.g. CT je uveden u medicinsku upotrebu uspješnim skeniranjem moždane [[cista|ciste]] na pacijentu u bolnici Atkinson Morley's Hospital u [[London]]u. Godine 1975., Hounsfield je izradio i prvi uređaj za čitavo tijelo. == Vanjske poveznice == *[http://nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1979/hounsfield-autobio.html Nobelova nagrada - autobiografija] {{eng oznaka}} {{Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu}} {{GLAVNIRASPORED:Hounsfiled, Godfrey Newbold}} [[Kategorija: Britanski znanstvenici]] [[Kategorija: Dobitnici Nobelove nagrade za fiziologiju ili medicinu]] mh5xch3y2g5izzdnf0f7y9hk7cdnpu8 0 143754 7615810 6215808 2026-10-09T19:23:41Z Divna Jaksic 974 Infookvir 7615810 wikitext text/x-wiki {{Infookvir znanstvenik | ime = Niels K. Jerne | slika = Niels Kaj Jerne 1950 crop.jpg | slika_širina = | naslov = | datum_rođenja = [[23. prosinca]] [[1911.]] | mjesto_rođenja = [[London]], [[UK]] | datum_smrti = [[7. listopada]] [[1994.]] | mjesto_smrti = [[Castillon-du-Gard]], [[Francuska]] | prebivalište = | narodnost = | etnicitet = | državljanstvo = {{ZD+X|DAN}} | religija = | poznat_po = | polje = [[Imunologija]] | radna_institucija = | alma_mater = | doktorski_mentor = | doktorski_studenti = | nagrade = 1984. [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu]] | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | web_stranica = | fusnote = }} '''Niels Kaj Jerne''' ([[London]], [[23. prosinca]] [[1911.]] – [[Castillon-du-Gard]], [[7. listopada]] [[1994.]]) bio je [[Danska|danski]] (rođen u [[Engleska|Engleskoj]]) [[imunolog]]. Godine 1984. g. dobio je [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu]] za svoje teorije o specifičnosti u razvoju i kontroli [[imunološki sustav|imunološkog sustava]], i otkriću prinicipa proizvodnje monoklonalnih [[antitijela]]. Nagradu je podijelio s [[Georges J. F. Köhler]]om i [[Cesar Milstein|César Milstein]]om. Iako su Jerneovi preci godinama živjeli na malome danskom otoku [[Fanø]], njegovi su se roditelji 1910.g. preselili u [[London]], gdje je Jerne rođen 1911. Za vrijeme [[prvi svjetski rat|prvog svjetskog rata]] njegovi roditelji sele u [[Nizozemska|Nizozemsku]], gdje je Jerne proveo mladost u gradu [[Rotterdam]]u. Nakon što je dvije godine studirao [[fizika|fiziku]] na Sveučilištu [[Leiden]], Jerne seli u [[Kopenhagen]] gdje počinje studirati [[medicina|medicinu]]. Diplomirao je medicinu na Sveučilištu u Kopenhagenu 1947.g. == Vanjske poveznice == *[http://nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1984/jerne-autobio.html Nobelova nagrada - autobiografija] {{eng oznaka}} {{Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu}} {{GLAVNIRASPORED:Jerne, Niels Kaj}} [[Kategorija: Danski znanstvenici]] [[Kategorija: Imunolozi]] [[Kategorija: Dobitnici Nobelove nagrade za fiziologiju ili medicinu]] 52t1dolzvq7imjeccu0xggj636e4n05 0 144589 7616012 7119634 2026-10-10T09:27:15Z Croxyz 205325 7616012 wikitext text/x-wiki {{Naselje u BiH |ime = Batin |slika = |slika_širina = |slika_opis = |entitet = fbih |regija = [[Zapadna Hercegovina]] |županija = [[Zapadnohercegovačka županija]] |općina = [[Posušje]] |nadvisina = |lat = 43.44 |long = 17.34 |position = right |brojstan2013 = 721 |domaćinstva2013 = |pošta = |pozbroj = }} '''Batin''' je naseljeno mjesto u općini [[Posušje]], [[Federacija BiH|Federacija Bosne i Hercegovine]], [[BiH]].<ref name="popis.gov.ba">[http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/HRV/K2_T2-2_H.xlsx 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima], popis.gov.ba, preuzeto 26. travnja 2019.</ref> == Stanovništvo == === Popisi 1971. – 1991. === {| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;" |- style="background: #E9E9E9" |colspan ="7" | '''Batin''' |- | '''godina popisa''' | '''[[1991.]]'''<ref>Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.</ref> | '''[[1981.]]''' | '''[[1971.]]''' |- |'''Hrvati''' |628 (99,84 %) |739 (99,32 %) |798 (99,00 %) |- |'''Srbi''' |0 |1 (0,13 %) |3 (0,37 %) |- |'''Muslimani''' |0 |4 (0,53 %) |3 (0,37 %) |- |'''Jugoslaveni''' |0 |0 |0 |- |'''ostali i nepoznato''' |1 (0,15 %) |0 |2 (0,24 %) |- |'''ukupno''' |'''629''' |'''744''' |'''806''' |} === Popis 2013. === {| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;" |- style="background: #E9E9E9" |colspan ="7" | '''Batin''' |- | '''godina popisa''' | '''[[2013.]]'''<ref name="popis.gov.ba"/> |- |'''Hrvati''' |721 (100 %) |- |'''Srbi''' |0 |- |'''Bošnjaci''' |0 |- |'''ostali i nepoznato''' |0 |- |'''ukupno''' |'''721''' |} == Poznate osobe == * [[Petar Bakula|fra Petar Bakula]], prosvjetitelj i pisac * [[Ljubo Ćesić]], general i političar == Izvori == {{izvori}} {{mrva-naselje BiH}} {{Posušje}} [[Kategorija:Naselja u Zapadnohercegovačkoj županiji]] [[Kategorija:Posušje]] l673us5ib5vtwgor1bcbv2twgqv75fm 0 146643 7615882 7614250 2026-10-09T22:18:47Z Croxyz 205325 ([[m:Special:MyLanguage/User:Jon Harald Søby/diffedit|diffedit]]) 7615882 wikitext text/x-wiki {{Filmski umjetnik |ime = Eva Marie Saint |slika = Eva Marie Saint 1990.jpg |veličina = 200px |opis slike = |rodno ime = |pseudonim = Eve Marie Saint |rođenje = [[4. srpnja]] [[1924.]] |mjesto rođenja = {{Z|SAD}} {{SAD grad|Newark|New Jersey}}, [[SAD]] |smrt = [[6. listopada]] [[2026.]] |mjesto smrti = [[Los Angeles]] |godine rada = |web = |supruga = |suprug = Jeffrey Hayden (1951.-) |važnije uloge = |važniji filmovi = |oscar = '''[[Oscar za najbolju sporednu glumicu|Najbolja sporedna glumica]]''' <br/>[[1954.]] ''[[Na dokovima New Yorka]]'' |emmy = '''Najbolja sporedna glumica - miniserija ili film'''<br>[[1990.]] ''[[Ljudi poput nas]]'' |tony = |zlatni globus = |bafta = |cesar = |goya = |afi = |olivier = |saturn = |ostale_nagrade = }} '''Eva Marie Saint''' ({{SAD grad|Newark|New Jersey}}, [[4. srpnja]] [[1924.]] – [[Los Angeles]], [[6. listopada]] [[2026.]]<ref name="tmz">{{cite web|url=https://www.tmz.com/2026/10/06/eva-marie-saint-dead/|title=Eva Marie Saint, 'North by Northwest' Star, Dead at 102|publisher=TMZ|accessdate=October 6, 2026| lang=eng|date=October 6, 2026}}</ref>) [[SAD|američka]] [[film]]ska, [[Televizija|televizijska]], [[Radio|radijska]] i [[Kazalište|kazališna]] [[glumica]], dobitnica [[Oscar za najbolju sporednu glumicu|Oscara za najbolju sporednu glumicu]] ([[1954.]] godine). ==Životopis== Eva Marie Saint je rođena u [[Newark, New Jersey|Newarku]]. Nakon završene srednje škole, studirala je glumu na univerzitetu Bowling Green State. Slijedile su uloge na [[Broadway]]ju, radiju i televiziji, sve do filmskog debija 1954. u filmu ''[[Na dokovima New Yorka]]''. Film je osvojio čak 8 [[Oscar]]a, uključujući one za [[Oscar za najbolji film|najbolji film]], [[Oscar za najboljeg glavnog glumca|glavnog glumca]] ([[Marlon Brando]]), a Saint je debitantski nastup okrunila Oscarom za najbolju sporednu glumicu. Istodobno je dobivala brojna priznanja za njen kazališni i televizijski rad, posebno za TV [[mjuzikl]] "Our Town" s [[Paul Newman|Paulom Newmanom]] i [[Frank Sinatra|Frankom Sinatrom]], te je zaradila usporedbe s velikom glumicom [[Helen Hayes]]. Slijedili su filmovi ''A Hatful of Rain'' i ''[[Okrug Raintree (1957)|Okrug Raintree]]'' (oba iz [[1957.]] godine). U ''Okrugu Raintree'', spektaklu o [[Američki građanski rat|Američkom građanskom ratu]], nastupila je uz zvijezde [[Elizabeth Taylor]] i [[Montgomery Clift|Montgomeryja Clifta]]. Možda i najpoznatija uloga Eve Marie Saint došla je [[1959.]] godine, kada ju je veliki [[Alfred Hitchcock]] odabrao za svoj novi film. Triler ''[[Sjever-sjeverozapad]]'' je bio veliki hit kod publike i kritike, čemu su uvelike doprinijeli i glumci [[Cary Grant]], [[James Mason]] te Saint, koja je maestralno odigrala ulogu "[[Femme fatale|fatalne žene]]". Hitchcock je inzistirao da se Saint, koja je do tada bila poznata po svojoj bujnoj dugoj kosi, ošiša za ulogu tajne agentice Eve, kako bi se bolje uklopila u ulogu. Također je vježbala promjenu boje glasa, koji je trebao biti dublji i hrapaviji. [[Datoteka:North by Northwest movie trailer screenshot (21).jpg|mini|lijevo|Eva Marie Saint u filmu ''[[Sjever-sjeverozapad]]'']] Eva Marie Saint je, na vrhuncu popularnosti, odlučila malo "usporiti" filmsku karijeru, kako bi se mogla posvetiti suprugu i djeci. Od značajnih uloga mogu se spomenuti one u ''Israel Exodusu'' ([[1960.]], ponovo s Paulom Newmanom), ''All Fall Down'' ([[1962.]], s [[Warren Beatty|Warrenom Beattyjem]], [[Karl Malden|Karlom Maldenom]] i [[Angela Lansbury|Angelom Lansbury]]), ''The Sandpiperu'' ([[1965.]], redatelj [[Vincente Minnelli]], glumci [[Elizabeth Taylor]], [[Richard Burton]] i [[Charles Bronson]]), kao i u filmovima ''The Russians Are Coming, The Russians Are Coming'' i ''Grand Prix'' (oba iz [[1966.]] godine). Saint se pojavila u brojnim televizijskim serijama, kao što su "[[Taksi (tv serija)|Taksi]]", "[[Slučajni partneri]]", "[[Frasier]]", te u nekoliko filmova, od kojih je posljednji ''[[Superman: Povratak]]'' iz [[2006.]] godine.<ref>[http://www.movingpicturesmagazine.com/Default.aspx?DN=d554172e-b17e-41ed-a79d-e7a9cd129f89 "Eva Marie Saint: On Life Between Brando’s Babe and Superman’s Mom"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070928094622/http://www.movingpicturesmagazine.com/Default.aspx?DN=d554172e-b17e-41ed-a79d-e7a9cd129f89 |date=28. rujna 2007. }} {{eng oznaka}}</ref> Godine [[1990.]] Saint je dobila nagradu [[Nagrada Emmy|Emmy]] za ulogu u TV filmu ''People Like Us''. Živjela je u [[Santa Monica, Kalifornija|Santa Monici]], sa suprugom Jeffreyjem Haydenom, s kojim je bila u braku od [[1951.]] godine gdje je 6. listopada 2026. i umrla.<ref name="tmz"/> == Izvori == {{izvori}} ==Vanjske poveznice== *{{imdb ime|id=0001693|ime=Eva Marie Saint}} {{Oscar za najbolju sporednu glumicu}} {{GLAVNIRASPORED:Saint, Eva Marie}} [[Kategorija:Američki filmski glumci]] [[Kategorija:Američki kazališni glumci]] [[Kategorija:Američki televizijski glumci]] [[Kategorija:Dobitnici Emmyja]] [[Kategorija:Dobitnice Oscara za najbolju sporednu glumicu]] l9rxmc48vdl0350pr8iz3cbwukvddbe 7615884 7615882 2026-10-09T22:19:14Z Croxyz 205325 7615884 wikitext text/x-wiki {{Filmski umjetnik |ime = Eva Marie Saint |slika = Eva Marie Saint 1990.jpg |veličina = 200px |opis slike = |rodno ime = |pseudonim = Eve Marie Saint |rođenje = [[4. srpnja]] [[1924.]] |mjesto rođenja = {{Z|SAD}} {{SAD grad|Newark|New Jersey}}, [[SAD]] |smrt = [[6. listopada]] [[2026.]] |mjesto smrti = [[Los Angeles]] |godine rada = |web = |supruga = |suprug = Jeffrey Hayden (1951. – 2016.) |važnije uloge = |važniji filmovi = |oscar = '''[[Oscar za najbolju sporednu glumicu|Najbolja sporedna glumica]]''' <br/>[[1954.]] ''[[Na dokovima New Yorka]]'' |emmy = '''Najbolja sporedna glumica – miniserija ili film'''<br>[[1990.]] ''[[Ljudi poput nas]]'' |tony = |zlatni globus = |bafta = |cesar = |goya = |afi = |olivier = |saturn = |ostale_nagrade = }} '''Eva Marie Saint''' ({{SAD grad|Newark|New Jersey}}, [[4. srpnja]] [[1924.]] – [[Los Angeles]], [[6. listopada]] [[2026.]]<ref name="tmz">{{cite web|url=https://www.tmz.com/2026/10/06/eva-marie-saint-dead/|title=Eva Marie Saint, 'North by Northwest' Star, Dead at 102|publisher=TMZ|accessdate=October 6, 2026| lang=eng|date=October 6, 2026}}</ref>) [[SAD|američka]] [[film]]ska, [[Televizija|televizijska]], [[Radio|radijska]] i [[Kazalište|kazališna]] [[glumica]], dobitnica [[Oscar za najbolju sporednu glumicu|Oscara za najbolju sporednu glumicu]] ([[1954.]] godine). ==Životopis== Eva Marie Saint je rođena u [[Newark, New Jersey|Newarku]]. Nakon završene srednje škole, studirala je glumu na univerzitetu Bowling Green State. Slijedile su uloge na [[Broadway]]ju, radiju i televiziji, sve do filmskog debija 1954. u filmu ''[[Na dokovima New Yorka]]''. Film je osvojio čak 8 [[Oscar]]a, uključujući one za [[Oscar za najbolji film|najbolji film]], [[Oscar za najboljeg glavnog glumca|glavnog glumca]] ([[Marlon Brando]]), a Saint je debitantski nastup okrunila Oscarom za najbolju sporednu glumicu. Istodobno je dobivala brojna priznanja za njen kazališni i televizijski rad, posebno za TV [[mjuzikl]] "Our Town" s [[Paul Newman|Paulom Newmanom]] i [[Frank Sinatra|Frankom Sinatrom]], te je zaradila usporedbe s velikom glumicom [[Helen Hayes]]. Slijedili su filmovi ''A Hatful of Rain'' i ''[[Okrug Raintree (1957)|Okrug Raintree]]'' (oba iz [[1957.]] godine). U ''Okrugu Raintree'', spektaklu o [[Američki građanski rat|Američkom građanskom ratu]], nastupila je uz zvijezde [[Elizabeth Taylor]] i [[Montgomery Clift|Montgomeryja Clifta]]. Možda i najpoznatija uloga Eve Marie Saint došla je [[1959.]] godine, kada ju je veliki [[Alfred Hitchcock]] odabrao za svoj novi film. Triler ''[[Sjever-sjeverozapad]]'' je bio veliki hit kod publike i kritike, čemu su uvelike doprinijeli i glumci [[Cary Grant]], [[James Mason]] te Saint, koja je maestralno odigrala ulogu "[[Femme fatale|fatalne žene]]". Hitchcock je inzistirao da se Saint, koja je do tada bila poznata po svojoj bujnoj dugoj kosi, ošiša za ulogu tajne agentice Eve, kako bi se bolje uklopila u ulogu. Također je vježbala promjenu boje glasa, koji je trebao biti dublji i hrapaviji. [[Datoteka:North by Northwest movie trailer screenshot (21).jpg|mini|lijevo|Eva Marie Saint u filmu ''[[Sjever-sjeverozapad]]'']] Eva Marie Saint je, na vrhuncu popularnosti, odlučila malo "usporiti" filmsku karijeru, kako bi se mogla posvetiti suprugu i djeci. Od značajnih uloga mogu se spomenuti one u ''Israel Exodusu'' ([[1960.]], ponovo s Paulom Newmanom), ''All Fall Down'' ([[1962.]], s [[Warren Beatty|Warrenom Beattyjem]], [[Karl Malden|Karlom Maldenom]] i [[Angela Lansbury|Angelom Lansbury]]), ''The Sandpiperu'' ([[1965.]], redatelj [[Vincente Minnelli]], glumci [[Elizabeth Taylor]], [[Richard Burton]] i [[Charles Bronson]]), kao i u filmovima ''The Russians Are Coming, The Russians Are Coming'' i ''Grand Prix'' (oba iz [[1966.]] godine). Saint se pojavila u brojnim televizijskim serijama, kao što su "[[Taksi (tv serija)|Taksi]]", "[[Slučajni partneri]]", "[[Frasier]]", te u nekoliko filmova, od kojih je posljednji ''[[Superman: Povratak]]'' iz [[2006.]] godine.<ref>[http://www.movingpicturesmagazine.com/Default.aspx?DN=d554172e-b17e-41ed-a79d-e7a9cd129f89 "Eva Marie Saint: On Life Between Brando’s Babe and Superman’s Mom"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070928094622/http://www.movingpicturesmagazine.com/Default.aspx?DN=d554172e-b17e-41ed-a79d-e7a9cd129f89 |date=28. rujna 2007. }} {{eng oznaka}}</ref> Godine [[1990.]] Saint je dobila nagradu [[Nagrada Emmy|Emmy]] za ulogu u TV filmu ''People Like Us''. Živjela je u [[Santa Monica, Kalifornija|Santa Monici]], sa suprugom Jeffreyjem Haydenom, s kojim je bila u braku od [[1951.]] godine gdje je 6. listopada 2026. i umrla.<ref name="tmz"/> == Izvori == {{izvori}} ==Vanjske poveznice== *{{imdb ime|id=0001693|ime=Eva Marie Saint}} {{Oscar za najbolju sporednu glumicu}} {{GLAVNIRASPORED:Saint, Eva Marie}} [[Kategorija:Američki filmski glumci]] [[Kategorija:Američki kazališni glumci]] [[Kategorija:Američki televizijski glumci]] [[Kategorija:Dobitnici Emmyja]] [[Kategorija:Dobitnice Oscara za najbolju sporednu glumicu]] igwe5ywlekdir3uu7shj8y2s23o5aex 0 148771 7615946 7609145 2026-10-10T03:33:15Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.6 7615946 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Walls of Dubrovnik-3.jpg|mini|250px|<center>[[Dubrovačke gradske zidine]]<center>]] [[Datoteka:SenjNehajgrad0.jpg|mini|250px|<center>[[Tvrđava Nehaj]] (16. st.) iznad [[Senj]]a]] [[Datoteka:Kaštel Trsat, ovalna kula - jugoistok.jpg|mini|250px|<center>Utvrđeni stari grad [[Trsat]] u [[Rijeka|Rijeci]]]] '''Utvrde''' ili fortifikacije su [[vojska|vojne]] [[građevina|građevine]] i [[konstrukcija|konstrukcije]] namijenjene [[Vojna obrana|obrambenom]] [[rat]]ovanju. Ljudi su počeli graditi obrambene objekte prije nekoliko tisuća godina, razvijajući sve kompleksnije strukture. Etimologija riječi fortifikacija dolazi od [[latinski jezik|latinskih]] riječi ''fortis'' ("jak") i ''facere'' ("činiti"). Utvrdno graditeljstvo ([[latinski jezik|lat]]. ''fortificatio'') je [[znanost]] o utvrđivanju položaja radi obrane od napada. Pojam se koristi kao [[sinonim]] za razna utvrđenja, odnosno utvrđena mjesta, te za sam proces utvrđivanja, odnosno podizanja utvrđenja; obrambeni objekt u kojem je smještena vojna posada radi nadzora nekog šireg prostora, ili sklanjanja stanovništva u slučaju neprijateljskog napada. Utvrde se pojavljuju u najrazličitijim veličinama i oblicima; neke razvučene linije kao [[Hadrijanov zid]] ili [[Veliki kineski zid]], dok su druge više-manje okrugle kao [[bedem]] na vrhu brežuljka, neke pravokutne kao [[Normani|normanska]] [[kula]], a neke nepravilne i mnogostrane kao npr. gradske zidine. Sve su građene da budu jake, a ne da budu lijepe, a ipak njihova masivnost i vještina kojom su zidane odaju smisao za stil i uzvišenost. ==Nazivlje== Mnogi vojni objekti poznati su kao '''fortovi''' ili '''forovi''' (od [[francuski jezik|franc]]. ''fort'' [[utvrda]]), iako nisu uvijek utvrđeni. Fortovi su se razlikovali veličinom, obuhvaćajući vrlo velike tvrđave i utvrde, pa sve do najmanjih '''fortica''' (od [[talijanski jezik|tal]]. ''fortezza''). Riječ fortifikacija također može označavati praksu usavršavanja obrane nekog područja obrambenim radovima. Kada se termin koristi u množini, fortifikacije označavaju izgrađene objekte koje služe za obranu. [[obrambeni zid|Gradske zidine]] ili bedemi su stoga fortifikacije ali ne moraju nužno biti utvrde. Umjetnost podizanja vojnog kampa ili konstruiranja utvrda tradicionalno se razvrstava kao [[kastrametacija]] ([[latinski jezik|lat]]. ''castrametatio'') još od vremena [[rimska legija|rimskih legija]]. [[Umjetnost]]/[[znanost]] [[opsada|opsjedanja]] fortifikacije i njenog razaranja popularno se naziva [[opsada|opsadom]], dok se u terminologiji koristi izraz [[poliorcetika]]. Potonji termin također se koristi za označavanje umijeća gradnje utvrda. ==Načela== Utvrde imaju dvije glavne uloge koje se očituju kao: * '''prepreka''' koja usporava napadača u napredovanju i koja ga prisiljava na bliski sukob zadržavajući ga što više moguće pod vatrom branitelja * '''zaštita''' koja omogućuje braniteljima zaklon od napada. Sastavnica zaštite djeluje na dva načina, neposredno, uporabom dovoljno krutih [[konstrukcija]] zaustavljaju se neprijateljski [[projektil]]i, i posredno, korištenjem udaljenosti, prednosti [[domet]]a i od nedavno [[kamuflaža|kamuflaže]]. Općenito govoreći, generalizacija sve sofisticiranijeg [[vatreno oružje|vatrenog oružja]] ima za posljedicu povećanu potrebu za zaštitom, no komponenta prepreke izgubila je na važnosti [[mehanizacija|mehanizacijom]] napadačkih trupa. Međutim ona može imati drugu ulogu, poput simboličkog sustava, ostvarujući kapacitet ili [[vlasništvo]]. Neke su utvrde imale čisto obrambenu ulogu, dok su druge bile namijenjene kao isturene postaje za osvajanje novih teritorija ili da zastrašuju koji grad. Štitile su gospodarevu obitelj i najbližu svitu od iznenadnog napada ili izdaje. One složenije mogle su se odupirati opsadama i više od godine dana. Ima slučajeva gdje su vojne posade od samo tridesetak ljudi zadržavale tri tisuće vojnika. Graditelji utvrda morali su osigurati vodu i nastambe za posadu, tako su nastali zdenci i goleme cisterne, te velike dvorane za ljudstvo, pa čak i prostrane ženske odaje. Utvrde su bile i utvrđena sela koja su štitila ljude svih društvenih slojeva i bila skladišta žitarica za slučajeve gladi i neizbježne opsade. Često su bile i upravna središta. Utvrde su se mogle osvojiti samo jurišem na vrata zidina ovnom za rušenje ili osvajanjem zidina opsadnim kulama na kotačima i [[katapult]]ima. Sigurnija i efikasnija metoda napadaja bila je iskopati rov ispod kule, a zatim minirati tako da se kula sruši od vlastite težine. Jedina sigurna obrana protiv toga bila je gradnja na stijeni ili vodom ispunjen jarak oko utvrde. Top je doskočio i tome, te je postupno, nakon što je uveden početkom 14. stoljeća, počeo utjecati na projektiranje utvrda. Osnovni plan je neznatno promijenjen, ali su kule postale zdepastije, a deblji zidovi bili su izbušeni [[puškarnica]]ma. ==Klasifikacija== Utvrde su obično podijeljene u dvije grane: '''trajne''' ili '''permanentne utvrde''' i '''poljske''' ili '''terenske utvrde'''. Trajne utvrde se podižu u slobodno vrijeme, sa svim sredstva koje država može opskrbiti građevinskim i [[mehaničko inženjerstvo|mehaničkim]] vještinama, te se grade od izdržljivih materijala. Terenske utvrde su improvizirane građevine koje na terenu podižu trupe često uz pomoć dostupnih lokalnih radnika i oruđa koristeći materijale koji ne zahtijevaju veliku pripremu poput [[zemlja|zemlje]], pruća, lakog [[drvo|drva]] i pješčanih vreća (vidi [[sangar]]). Postoji također i srednja grana koja se naziva '''polutrajnim''' ili '''semipermanentnim utvrdama'''. Ona se podiže kad u tijeku ratnog pohoda postane poželjno zaštiti određenu lokaciju s najboljim oponašanjem trajne obrane načinjenom u kratkom vremenu uz dostupne obilne resurse i vještu civilnu radnu snagu. Uz gore navedenu klasifikaciju prema trajnosti, fortifikacije je moguće razvrstati i na druge načine, npr. prema namjeni. Cilj fortifikacija se uvijek razlikovao pa su neke fortifikacije bile zadužene za zaštitu pojedinačnih zgrada od malenih [[utvrda]] sve do [[feudalni dvorac|feudalnih dvoraca]] ([[dvorac Roquetaillade]]), dok su neke štitile čitava prostranstva uz pomoć ogromnih obrambenih sustava kao što su [[Veliki gorganski zid]], [[Kineski zid]] ili [[Maginotova linija]]. ==Povijest== {{glavni|Razvoj fortifikacijske arhitekture}} Isprva su utvrde građene od kolja (''[[palisade]]''), pruća i zemlje, ali gdje je bilo pogodno i od [[kamen]]a (''gradine ili citadele''). Poslije se grade veliki [[bedem]]i koji okružuju i goleme gradove (najveći su [[Babilon]] i kineski [[Xi'an]]), pa se pojam utvrde vezuje samo uz dodatno utvrđena i opremljena mjesta na tim zidinama. [[Stari Rim|Rimski]] ''[[castrum]]'' i [[bizant]]ska ''poljska utvrda'' su imale duge tanke zidove i tanke tornjeve jer je njihova uloga prije svega bila takva da je odgovarala velikim vojnim snagama koje su trebale uperiti što više oružja na neprijatelja. Na vrhu takvih utvrda su dodavane drvene [[Galerija|galerije]] poduprte [[konzola]]ma, a tornjevi istaknuti prema konfiguraciji tla (npr. [[Saône]] u [[Sirija|Siriji]] iz 11. stoljeća). U svoje gradske utvrde [[Bizantinci]] su povremeno ugrađivali tzv. "zavojite ulaze" čiji je oblik prisiljavao napadača da se jednom ili više puta okrene izlažući tako leđa ili bok, koji obično nije bio zaštićen štitom (npr. ''[[Carigrad]]ske gradske zidine''). Na Istoku se održao vodeći autoritet države, a na Zapadu se on raspao te se kamene utvrde nisu gradile nekoliko stoljeća s iznimkom [[Vizigoti|Vizigotske]] obnove rimskih zidina u [[Carcassone]]u u [[Francuska|Francuskoj]] u 6. stoljeću. U 11. stoljeću su [[Normani]] počeli mijenjati drvene palisade kamenom oplatom, te utvrde oblikovati u dva dijela: * '''gradina (''motte'')''' - visok humak okružen jarkom za gospodara i svitu * '''podgrađe (''bailey'')''' – prostrano područje nepravilnog oblika ograđen kolcima za seljake i stoku Najpoznatija je svakako ''[[White Tower]]'' u [[London]]u, koju je počeo graditi [[Vilim Osvajač]] u 11. stoljeću, te kasnije ''[[Doverska kula]]'' i ''utvrda u [[Carisbrooke]]u''. [[Križari]] nisu imali dovoljno ljudi pa su gradili masivnije i vijugave zidine s istaknutim kulama s kompliciranim ulazima. Veliki vojni redovi, [[hospitalci]] i [[templari]] imali su različite "stilove" gradnje. Za "hospitalski stil" koji je doživio procvat utvrdom ''[[Krak des Chevaliers]]'' u Siriji u 13. stoljeću, karakteristične su bile okrugle ili potkovaste kule smiono istaknute, koncentrične linije fortifikacije, zavojiti ulazi, dobro postavljene strijelnice i masivnost konstrukcije. Unutarnja utvrđenja utvrde ''[[Manzanàres el Real]]'' u [[Španjolska|Španjoslkoj]], iz kasnog 15. stoljeća, dominiraju vanjskima tako da su napadači istovremeno bili pod unakrsnom vatrom i s jednih i s drugih. U 14. i 15. stoljeću kule na vanjskim bedemima postale su zdepastije i deblje, da bi mogle odoljeti udarima opsadnih sprava i topništva. [[Top]]ovi, ali i centralizirane vlade koje su imale izdašna sredstva za izvođenje duljih opsada, su naposljetku doveli do opadanja važnosti utvrda. Vlasnici posjeda u [[Kaštelansko polje|Kaštelanskom polju]] tijekom 15. i 16. stoljeća da bi zaštitili svoje seljake grade uz more 20 [[kaštel]]a. Naposljetku su utvrdne zidine u 17. stoljeću zamijenjene obrambenim zemljanim nasipima ([[bastion]]ima) koji su učinkovitije zadržavale topovske salve. ==Više informacija== <!-- [[Datoteka:John Smith 1624 Bermuda map with Forts.jpg|mini|desno|200px|<small>Karta [[Bermuda]] kapetana [[John Smith iz Jamestowna|Johna Smitha]] iz [[1624.]] koja prikazuje važna mjesta uključujući [[fortifikacije otoka Castle, Bermuda|fortifikacije otoka Castle]].</small>]] --> ===Nazivlje=== [[Datoteka:Durham Castle - geograph.org.uk - 98585.jpg|mini|250px|<center>[[Normani|Normanska]] [[utvrda]] [[Durhamski dvorac|Durhamskog dvorca]] ([[Engleska]]) iz 11. st.]] Utvrdno nazivlje sadrži pojmove koji uglavnom vuku podrijetlo iz [[francuski jezik|francuskog jezika]], dok manji dio potječe iz [[talijanski jezik|talijanskog]], [[njemački jezik|njemačkog]], [[engleski jezik|engleskog]] i drugih jezika. Glavni razlog tome su poznati [[vojni inženjer]]i koji su razradili teoriju utvrdne znanosti, a najpoznatiji od njih svakako je [[Francuzi|francuski]] [[vojni inženjer]] i [[maršal]] [[Sébastien Le Prestre de Vauban|Vauban]]. Stoga su uz sljedeće utvrdne pojmove navedeni i termini na izvornom, najčešće [[francuski jezik|francuskom jeziku]]. [[Datoteka:Ram Pol.jpg|desno|250px|mini|<center>Fort [[Kumbhalgarh]] u [[Rajasthan]]u, [[Indija]] <small>jedan je od najvećih utvrda u Aziji. Utvrdu je sagradio Rana Kumbha u [[15. stoljeće|15. stoljeću]], a više od 350 [[hinduizam|hinduskih]] i [[džainizam|džainističkih]] hramova se nalazi unutar nje. Više od 3 stoljeća Fort je ostao neprobojnim sve dok ga nisu zauzele ujedinjene snage [[Akbar]]a, [[Malwa|Malwe]] i [[sultanat Gujarat|sultanata Gujarat]].</small>]] [[Datoteka:Alamgiri Gate.jpg|desno|250px|mini|<center><small>Pogled na vrata Alamghiri na utvrdi [[Lahore]]</small>]] [[Datoteka:Edinpain.JPG|desno|250px|mini|<center><small>Utvrda [[dvorac Edinburgh|dvorca Edinburgh]] koristile su prirodan vulkanski krajolik kao najbolju prednost. Naslikao [[Alexander Nasmyth]] (~1780).</small>]] [[Datoteka:Citadel Petrovaradin.jpg|desno|250px|mini|<center>[[Petrovaradinska tvrđava]] "Gibraltar na Dunavu" -<small> austrijska tvrđava iz 18. st. i jedna od najbolje sačuvanih fortifikacija u Srbiji.</small>]] [[Datoteka:Rodberget38d.jpg|mini|250px|<center>Fort Rödberget, <small>dio moderne [[Bodenska utvrda|utvrde Boden]] u [[Švedska|Švedskoj]], viđena sa sjevera. [[Jarak]] i naoružane [[turela|turele]] su jasno vidljive kao i veličanstven pogled sa same utvrde.</small>]] {| cellpadding="10" |- valign="top" | '''Vrste utvrda''' *[[ansambl]] (franc. ''ensemble'') *[[akropola]] * [[citadela]] * [[branič-most]] * [[dvorac]] * [[fort]] * [[gradina (utvrda)|gradina]] * [[kaštel]] * [[Limes (utvrđena rimska granica)|limes]] * [[oppidum]] * [[utvrda]] * [[utvrđena linija]] * [[utvrđeni grad]] * [[utvrđeni most]] * [[utvrđeni sektor]] * [[zamak]] '''Dijelovi utvrda''' *[[abatis]] *[[ambrazura]] ([[francuski jezik|franc]]. ''embrasure'') *[[anvelopa]] ([[Francuski jezik|franc.]] ''enveloppe'') *[[Banket (fortifikacija)|banket]] ([[francuski jezik|franc]]. ''banquette'') *[[barbekana]] ili [[barbakan]] ([[latinski jezik|lat]]. ''barbecana'', [[francuski jezik|franc]]. ''barbacane'') *[[barbeta]] ([[talijanski jezik|tal]]. ''barbetta'', [[francuski jezik|franc]]. ''barbette'') *[[bartizan]] ([[engleski jezik|engl]]. ''bartizan'') *[[bastilja]] ([[francuski jezik|franc]]. ''bastille'') *[[bastion]] *[[berma]] *[[blok]] ([[francuski jezik|franc]]. ''bloc'') *[[bodljikava žica]], [[bodljikava traka]] i [[žičana zapreka]] *[[bunker]] *[[châtelet]] *[[češki jež]] *[[demiluna]] ([[francuski jezik|franc]]. ''demi-lune''; vidi [[revelin]]) *[[dijamantna fosa]] ([[francuski jezik|franc]]. ''fossé'' diamant) *[[branič-kula]] ili [[donžon]]-kula ([[francuski jezik|franc]]. ''donjon'') *[[eskargeta]] ([[francuski jezik|franc]]. ''escargaite'' ili ''échauguette'') *[[eskarpa]] ([[francuski jezik|franc]]. ''escarpe'') *[[fasa]] ([[francuski jezik|franc]]. ''face'') *[[flanka]] ([[francuski jezik|franc]]. ''flanc'') *[[for]] ([[francuski jezik|franc]]. ''fort'') *[[gabion]] *[[gerit]] ([[engleski jezik|engl]]. ''guerite'') *[[geta (utvrdno graditeljstvo)|geta]] ([[francuski jezik|franc]]. ''guette'') *[[glasija]] ([[francuski jezik|franc]]. ''glacis'') *[[gorga]] ili [[grkljan]] ([[francuski jezik|franc]]. ''gorges'') *[[jarak]] ili fosa ([[francuski jezik|franc]]. ''fossé'') *[[hersa]] ([[francuski jezik|franc]]. ''herse'') *[[hurda]] ([[francuski jezik|franc]]. ''hourd'') *[[hušeta]] ([[francuski jezik|franc]]. ''huchette'') *[[kaponir]] ([[francuski jezik|franc]]. ''caponnière'') *[[kastelacija]] ([[latinski jezik|lat]]. ''castellatio'') *[[kavalir (utvrdno graditeljstvo)|kavalir]] ([[francuski jezik|franc]]. ''cavalier'') *[[kazamat]] ([[talijanski jezik|tal]]. ''casamatta'') *[[kineta]] ([[francuski jezik|franc]]. ''cunette'', [[njemački jezik|njem]]. ''Künette'') *[[kontraeskarpa]] ([[francuski jezik|franc]]. ''contre-escarpe'') *[[kontrafor]] ([[francuski jezik|franc]]. ''contrefort'') *[[kontragard]] ([[francuski jezik|franc]]. ''contregarde'') *[[krenelacija]] ([[latinski jezik|lat]]. ''crenellatio'') *[[kreno]] ([[francuski jezik|franc]]. ''créneau'') *[[krunište (utvrda)|krunište]] *[[kružni prolaz]] *[[kupura]] ([[francuski jezik|franc]]. ''coupure'') *[[kurtina]] ([[francuski jezik|franc]]. ''courtine'') *[[lisa]] ([[francuski jezik|franc]]. ''lice'') *[[mašikuli]] ([[francuski jezik|franc]]. ''mâchicoulis'') *[[merlon]] *[[obrambeni borbeni položaj]] *[[obrambeni jarak]] ([[obrambeni rov]]) *[[parapet]] *[[pješčana vreća]] *[[pokretni most]] ([[francuski jezik|franc]]. ''pont-levis'') *[[portcullis]] ([[engleski jezik|engl]]. ''portcullis'' rešetka) *[[poterna]] ([[francuski jezik|franc]]. ''poterne'') *[[rampa]] ([[francuski jezik|franc]]. ''rampe'') *[[reduit]] ([[francuski jezik|franc]]. ''réduit'') *[[reduta]] ([[francuski jezik|franc]]. ''redoute'') *[[revelin]] ili [[ravelin]] ([[talijanski jezik|tal]]. ''rivelino'', [[francuski jezik|franc]]. ''ravelin'') *[[strijelnica]] ili [[aršera]] ([[francuski jezik|franc]]. ''archère'') *[[šikana]] ([[francuski jezik|franc]]. ''chicane'') *[[šilj (utvrdno graditeljstvo)|šilj]] (eng. ''salient'') || *[[talus (utvrdno graditeljstvo)|talus]] *[[tenaja]] ([[francuski jezik|franc]]. ''tenaille'') *[[traversa]] ([[francuski jezik|franc]]. ''traverse'') *[[tura (utvrda)|tura]] ([[francuski jezik|franc]]. ''tour'') *[[turan (utvrdno graditeljstvo)|turan]] *[[turela]] ([[francuski jezik|franc]]. ''tourelle'', [[engleski jezik|engl]]. ''turret'') *[[vizirni otvor]] *[[vrabac (utvrdno graditeljstvo)|vrabac]] ([[francuski jezik|franc]]. ''moineau'') *[[zaklonjeni prolaz]] '''Vrste fortova''' *[[bastionska utvrda]] *[[blokhaus]] ([[njemački jezik|njem]]. ''blockhaus'') *[[bunker]] *[[compound]] *[[branič-kula]] ili donžon-kula ([[francuski jezik|franc]]. ''donjon'') *[[dvorac]] *[[gradina (utvrda)|gradina]] *[[gradske zidine]] *[[kastrum]] ([[latinski jezik|lat]]. ''castrum'') *[[kaštel]] *[[kineske gradske zidine]] *[[kopnena baterija]] *[[kula martello]] *[[Pā]] [[Maori|maorska]] fortifikacija iz [[19. stoljeće|19. stoljeća]] *[[palisada]] *[[poligonalna utvrda]] *[[protuzračna kula]] *[[reduta]] *[[srednjovjekovne fortifikacije]] *[[zamak]] *[[zvjezdasta utvrda]] '''Povijesne utvrde''' *[[Atlantski bedem]] *[[Dubrovačke gradske zidine]] *[[Dvorac Beaumaris]] *[[Fort Chittorgarh]] *[[Fort Drum]] (otok [[El Fraile]]) *[[Fort Knox, Maine]] *[[Fort Lahore]] *[[Fort Raigad]] *[[Fort Rohtas]] *[[Kineski zid]] *[[Krak des Chevaliers]] *[[Kremlj]] *[[Linije Torres Vedrasa]] *[[Maginotova linija]] *[[Mannerheimova linija]] *[[Massada]] *[[norveške utvrde]] *[[Réduit]] *[[Reduta Eastbourne]] *[[Veliki gorganski zid]] '''Utvrde i opsadno ratovanje''' *[[vojna povijest]] *[[vojno inženjerstvo]] *[[srednjovjekovno ratovanje]] *[[opsadni stroj]] *[[opsada]] '''Slavni stručnjaci''' *[[Dijad iz Pele]] *[[Giuliano da Sangallo]] ([[1445.]] – [[1516.]]) *[[François Mandon de Saint Rémy]] *[[Francesco De Marchi]] ([[1504.]] – [[1576.]]) *[[Simon Stevin]] ([[1549.]] – [[1620.]]) *[[Antoine De Ville|Antoine Deville]] ([[1596.]] – [[1657.]]) *[[Henri Alexis Brialmont]] ([[1821.]] – [[1903.]]) *[[Menno van Coehoorn]] ([[1641.]] – [[1704.]]) *[[Jean Errard, dit Errard de Bar-le-Duc]] ([[1554.]] – [[1610.]]) *[[Blaise de Pagan]] ([[1604.]] – [[1665.]]) *[[Sébastien Le Prestre de Vauban]] ([[1633.]] – [[1707.]]) *[[Maximilian von Welsch]] ([[1671.]] – [[1745.]]) *[[Marc-René de Montalembert]] ([[1714.]] – [[1800.]]) *[[Jean Lemichaud d'Arçon]] ([[1733.]] – [[1800.]]) *[[François Nicolas Benoît Haxo]] ([[1774.]] – [[1838.]]) *[[Raymond-Adolphe Séré de Rivières]] ([[1815.]] – [[1895.]]) *[[Gaspard-Joseph Chaussegros de Léry]] ([[1682.]] – [[1756.]]) |} ==Vanjske poveznice== {{commonscat|Fortification|Fortifikacije}} *[http://www.fort4a.harc.pl Fort 4a u Poznanu - Poljska] *[http://www.1911encyclopedia.org/Fortification_and_siegecraft 1911 Encyclopedia Britannica on Fortifications and siegecraft] *[http://www.tunnelrats.org.au Informacije o australskim fortifikacijama u Drugom svjetskom ratu]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} *[http://www.educ.um.edu.mt/militarymalta Vojna povijest Malte (fortifikacije)] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} *[http://www.ag-festung-koeln.de/ Kölnska tvrđava] *[http://www.bunkerpictures.nl Bunker Pictures: Pictures, locations, information about bunkers from WW2 and The Atlantikwall] *[http://www.remuseum.org.uk/rem_his_history.htm Royal Engineers Museum] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060829135946/http://www.remuseum.org.uk/rem_his_history.htm |date=29. kolovoza 2006. }} obalna obrana *[http://www.civertan.hu/legifoto/legifoto.php?page_level=322 Zračna fotografija: tvrđava - Komoran - Mađarska] * [https://web.archive.org/web/20061205041205/http://peterwardein.com/ Petrovaradin - najveća tvrđava u Europi iz 18. stoljeća] *[http://www.eastbournemuseums.co.uk/ Redoubt Fortress Museum] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110618163222/http://www.eastbournemuseums.co.uk/ |date=18. lipnja 2011. }} *[http://www.martello-towers.co.uk/south-coast/towers/eastbourne-redoubt.htm Eastbourne Redoubt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070328191048/http://www.martello-towers.co.uk/south-coast/towers/eastbourne-redoubt.htm |date=28. ožujka 2007. }} *[http://www.flickr.com/photos/89297978@N00/sets/72157594515487122/ Fotografije austrijskih, francuskih i engleskim dvoraca] *[http://fortress.petersburg-bridges.com/ Slike i povijest tvrđave Petra i Pavla (St Peterburg)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080118032821/http://fortress.petersburg-bridges.com/ |date=18. siječnja 2008. }} * [http://mysite.verizon.net/vzev1mpx/maginotlineatwar/ Maginotova linija u ratu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140806205743/http://mysite.verizon.net/vzev1mpx/maginotlineatwar/ |date=6. kolovoza 2014. }} * [http://www.fortifications.gr Fortifikacije iz Drugog svjetskog rata u Grčkoj] [[Kategorija:Utvrdno graditeljstvo| ]] 74emufzq1f7xfc31uzqy8hjviu0gu4f 0 151588 7615548 7329833 2026-10-09T12:05:00Z Argo Navis 852 7615548 wikitext text/x-wiki {{dz}} {{preusmjerava|Lisice}} {{taksokvir |boja = pink |naziv = Vulpini/Prave lisice |slika =Vulpes chama (Etosha).jpg |slika_širina = 215px |slika_opis = Vulpes chama |regnum = [[Životinje|Animalia]] |phylum = [[Svitkovci|Chordata]] |classis = [[Sisavci|Mammalia]] |ordo = [[Zvijeri|Carnivora]] |familia = [[Psi|Canidae]] | subfamilia =[[Caninae]] | tribus = '''''Vulpini''''' }} '''Lisica''' ({{lat.|Vulpini}}), jedan od [[tribus]]a potporodice ''[[Caninae]]''. Obuhvaća lisice u pravom smislu s rodovima ''[[Vulpes]]'' i ''[[Urocyon]]'', srednje veličine, koji imaju tijelo pokriveno te karakterističan gusti rep ili tzv. "četku". Najpoznatija vrsta lisice je [[crvena lisica]], raširena na cijelom kontinentu [[Europa|Europe]]. Prisutna je i u popularnoj [[kultura|kulturi]] i u [[folklor]]u, osobito kod ljudi koji obožavaju lisice, bez obzira na državnost, kulturnu grupu i pleme. Neke su vrste lisica, kao što je [[Falklandski Otoci|falklandska]] otočna lisica, poznata i kao warrah, izumrle. Slično kao i u tribusu ''[[Canini]]'' gdje se javljaju pravi psi, i kod Vulpina se naglašava naziv prave lisice, a razlog su pogrešni vernakularni narodni nazivi. == Etimologija == U modernom [[Engleski jezik|engleskom jeziku]], engleski naziv ''fox'' dolazi od riječi ''fox'' u [[staroengleski jezik|staroengleskom jeziku]], što je izvedenica od [[staronjemački jezik|staronjemačke]] riječi *fukh – odnosno u [[Njemački jezik|njemačkom jeziku]] ''Fuchs'', od [[gotski jezik|gotskog jezika]] ''fauho'', u [[staronorveški jezik|staronorveškom jeziku]] ''foa'' i u [[nizozemski jezik|nizozemskom jeziku]] ''vos''. U indoeuropskim prajezicima upotrebljavao se izraz *''puke'' – "rep" (u [[sanskrt]]u izraz ''puccha'' za "rep"). Psi (mužjaci lisica) dosegnu težinu od 5,9 kilograma, dok [[ženka|ženke]] (lije) teže malo manje od [[mužjak]]a lisica, 5,2 kilograma. == Karakteristike == [[Datoteka:Alaska Red Fox (Vulpes vulpes).jpg|240px|minijatura|desno|Lisica s [[Aljaska|Aljaske]] (''[[Vulpes vulpes|Vulpes vulpes fulvus]]'')]] Lisica ima dugo vitko tijelo dužine oko 70 centimetara i tipični gusti i meki rep dug otprilike 30 centimetara,<ref name="Životinjsko_carstvo">''Životinjsko carstvo, oko 2005., ISBN 3 850102 900152''</ref> a visoka je obično 40 do 50 centimetara. Mužjak najveće, [[Crvena lisica|crvene lisice]], može težiti između 4,1 i 8,7 kg, dok mužjak [[Fenek lisica|fenek lisice]], najmanje vrste lisica, obično teži između 0,7 i 1,6 kg. Za razliku od većine životinja iz porodice ''[[Canidae]]'', svojih rođaka [[Sivi vuk|vukova]], [[Domaći pas|pasa]] i [[Šakali|šakala]], može djelomično uvući kandže, poput [[Mačke|mačaka]], a baš kao mačke i lisice imaju vertikalnu zjenicu tj. prorez na šarenici oka.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.wildlifeonline.me.uk/animals/article/red-fox-senses|title=Red Fox Senses {{!}} Wildlife Online|work=www.wildlifeonline.me.uk|language=en|accessdate=2021-04-24}}</ref> Ostale fizičke karakteristike uvelike ovise o lisičinu staništu za koje je prilagođeno i njezino tijelo. Za primjer, [[pustinjska lisica]] (te ostale lisice koje žive u [[pustinja]]ma), zvana i fenek, ima duge uši (koje joj koriste da dobro može čuti [[kukci|kukce]] kojima se hrani, jer ima slabo razvijeno osjetilo vida), duge oko 12 cm te kratko tijelo pokriveno krznom koje ima boju vrlo sličnu pijesku u pustinji. [[Arktička lisica]] živi u polarnim područjima, pa zato ima kratke uši te nešto duže tijelo od feneka koje je pokriveno bijelim krznom. Crvene lisice imaju vitko i dugo tijelo pokriveno narančasto-smećkastim krznom i gustim repom koji je na vrhu bijele boje. Lisičina uobičajena prehrana sastoji se od manjih sisavaca (najčešće [[glodavci|glodavaca]] kao što je [[vjeverica]]), [[ptica]], [[zec|zečeva]], [[miš]]eva itd, no ona često jede gotovo sve, kao što su otpaci, jer katkad dolazi u gradove<ref name="ElliotKing">Jane Elliot i Colin King, ''Moja prva enciklopedija'', {{ISBN|953-179-630-0}}</ref> ili u sela zbog peradi, kao što to slično čini i [[vuk]], a to uglavnom lisica čini zimi. Na dan pojede 1 kilogram hrane. Kad lovi kunića, lisica ima neobičan način lova jer ga zbuni "skakanjem", a kad lovi miša, rabi također neobičnu tehniku koja se naziva mišjim skokom.<ref name="Paroissien">Emmanuelle Paroissien, ''Životinje'', {{ISBN|953-171-500-9}}</ref> Takvim tehnikama lova lisicu se često smatra "zaigranom". Lisica se dodatno hrani [[skakavci]]ma, a od voća hrani se [[šumsko voće|šumskim voćem]] (vidi dio Prehrana). Lisica je divlja životinja i ne može biti kućni ljubimac, no jedna vrsta lisice, koja se zove [[srebrena lisica]] je odomaćena (pripitomljena) u [[Rusija|Rusiji]] prije gotovo 45 godina. Ona nalikuje domaćem psu i mački po kovrčastom repu, većim ušima koje najviše nalikuju psećim i boji krzna. U prirodi lisice dosegnu životnu dob od 2 do 3 godine, a u zatočeništvu od 8 do 10 godina, no ima i slučajeva u kojima su lisice u zatočeništvu živjele i preko 10 godina. One su izrazito nedruštvene (to jest, žive samotnjački) i vrijeme uglavnom provode uz svoju obitelj,<ref name="Paroissien" /> za razliku od ostalih vrsta pasa kao što su [[sivi vuk]], [[šakal]] i [[domaći pas]]. Lisičin prirodni životni prostor čini 1200 hektara, a njezin životni teritorij uz ljude (uz naseljena mjesta) čini 100 hektara.<ref name="webwos">http://www.webwos.com {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240415005542/http://www.webwos.com/ |date=15. travnja 2024. }} Informacije o lisic</ref> Često je nositelj zarazne bolesti [[Bjesnoća|bjesnoće]] što je pogotovo opasno kada živi u blizini ljudi, što je često slučaj. == Rodovi i vrste == * '''[[Urocyon]]''' ** [[siva lisica]], (''[[Urocyon cinereoargenteus]]'') ** [[otočna siva lisica]], (''[[Urocyon littoralis]]'') ** Urocyon sp. * '''[[Vulpes]]''' ** [[arktička lisica]], (''[[Vulpes lagopus]]'') ** [[crvena lisica]], (''[[Vulpes vulpes]]'') ** [[prerijska lisica]], (''[[Vulpes velox]]'') ** ''[[Vulpes macrotis]]''; nazivana i mala lisica, ušata lisica. ** [[stepska lisica]], (''[[Vulpes corsac]]'') ** [[kama (životinja)|kama]] (''[[Vulpes chama]]'') ** [[blijeda lisica]], (''[[Vulpes pallida]]'') ** [[bengalska lisica]], (''[[Vulpes bengalensis]]'') ** [[tibetska pješčana lisica]], (''[[Vulpes ferrilata]]'') ** [[Blanfordova lisica]], (''[[Vulpes cana]]'') ** [[Ruppelova lisica]], (''[[Vulpes rueppelli]]'') ** [[pustinjska lisica]], (''[[Vulpes zerda]]'') *'''[[Otocyon]]''' **[[dugouha lisica]], (''[[Otocyon megalotis]]'');<ref>[http://ucenik2.uhostfull.com/ucenik3/sistematika/ Sistematika]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> == Prehrana i stanište == Lisičina prehrana sastoji se od glodavaca, kukaca, crva, [[voće|voća]], [[ribe]], ptica, jaja i ostalih vrsta manjih životinja, što znači da su lisice svejedi. Lisica je najaktivnija noću, pa tada lakše lovi i glodavce i ptice koji su, kao i lisica, isključivo aktivni noću. U određena doba godine lisica se hrani i biljnom hranom. Lisica je česta šumska životinja i živi u gotovo cijelom svijetu, poglavito u Europi i [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]] pa je tamo najčešća, no česta životinja je i u [[Euroazija|Euroaziji]], [[Sjeverna Afrika|Sjevernoj Africi]], [[Indija|Indiji]] (u Ladakhu, Himalaji i Džanmu, Kašmiru, Rajasthanu i Gujaratu), [[Kina|Kini]], [[Japan]]u i u [[Australija|Australiji]]. == Glasanje i sporazumijevanje == '''"Wow-Wow-Wow"''' :Ovakvim glasanjem lisica stvara buku. '''"Alarmsko glasanje"''' :Ovakvim glasanjem odrasla lisica upozorava svoje mladunce na opasnost. U to se uključuju lisici iznenadni zvukovi i njoj također nepoznati, no dovoljno zastrašujući. '''Režanje''' :Režanje lisica nalikuje na sukob i agresivnost. Zapravo, mlade lisice često reže u igri gdje u igri tako razvijaju vještine odrasle lisice. Za vrijeme parenja ženka se glasa lavežom, a mužjak zavijanjem. Lisica se može sporazumijevati i međusobnim dodirivanjem repova koja je najčešće radnja ženki. == Izvori == {{izvori}} == Vidi još == * [[Srebrna lisica]] == Vanjske poveznice == {{Commonscat|Vulpini}} [[Kategorija:Prave lisice| ]] p2i881oveeizcybcmm6u469842wjmb6 0 153312 7615757 6462717 2026-10-09T16:51:02Z Divna Jaksic 974 Infookvir 7615757 wikitext text/x-wiki {{Infookvir znanstvenik | ime = David Hunter Hubel | slika = DHUBEL.jpg | slika_širina = | naslov = | datum_rođenja = [[27. veljače]] [[1926.]] | mjesto_rođenja = [[Windsor]], [[Ontario]] | datum_smrti = [[20. rujna]] [[2013.]] | mjesto_smrti = {{SAD grad|Lincoln|Massachusetts}} | prebivalište = | narodnost = | etnicitet = | državljanstvo = {{ZD+X|SAD}} | religija = | poznat_po = | polje = [[Neurofiziologija]] | radna_institucija = | alma_mater = | doktorski_mentor = | doktorski_studenti = | nagrade = 1981. [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu]] | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | web_stranica = | fusnote = }} '''David Hunter Hubel''' ([[Windsor]], [[Ontario]], [[27. veljače]] [[1926.]] - {{SAD grad|Lincoln|Massachusetts}}, [[20. rujna]] [[2013.]]), [[SAD|američki]] [[neurofiziolog]] rođen u [[Kanada|Kanadi]], koji je 1981. g. podijelio s [[Torsten N. Wiesel|Torstenom Wieselom]] [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu]] za njihova otkrića vezana uz obradu informacija u [[vidni sustav|vidnom sustavu]]. Uz ovu dvojica znanstvenika, te godine je Nobelovu nagradu za fizioogiju ili medicinu osvojio i [[Roger W. Sperry]]. == Vanjske poveznice == *[http://nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1981/hubel-autobio.html Nobelova nagrada - autobiografija] {{eng oznaka}} {{Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu}} {{GLAVNIRASPORED:Hubel, David Hunter}} [[Kategorija:Biolozi]] [[Kategorija:Kanadski znanstvenici]] [[Kategorija:Američki biolozi]] [[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za fiziologiju ili medicinu]] [[Kategorija:Neurofiziolozi]] kxat8ki92yd62hm1x8pminf8rogcjqg 0 153431 7615807 6228942 2026-10-09T19:16:09Z Divna Jaksic 974 Infookvir 7615807 wikitext text/x-wiki {{Infookvir znanstvenik | ime = Louis J. Ignarro | slika = Louis J. Ignarro portrait.jpg | slika_širina = | naslov = | datum_rođenja = | mjesto_rođenja = | datum_smrti = | mjesto_smrti = | prebivalište = | narodnost = | etnicitet = | državljanstvo = {{ZD+X|SAD}} | religija = | poznat_po = | polje = [[Farmakologija]] | radna_institucija = | alma_mater = | doktorski_mentor = | doktorski_studenti = | nagrade = 1998. [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu]] | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | web_stranica = | fusnote = }} '''Louis José Ignarro''' ({{SAD grad|Brooklyn|New York City}}, [[31. svibnja]] [[1941.]]) je [[SAD|američki]] [[farmakolog]] koji je zajedno s [[Robert F. Furchgott]]om i [[Ferid Murad]]om, 1998. g. dobio [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu]] za otkrića vezana uz [[dušikov oksid]] (NO) kao signalnu [[molekula|molekulu]] u [[krvožilni sustav|krvožilnom sustavu]]. Ignarro je neovisno od Furchgotta, 1986. g. dokazao da nepoznata supstanca koja uzrokuje širenje neoštečenih krvnih žila, i koju je Furchgott nazvao ERDF ([[engleski|engl.]] endothelium-derived relaxing factor), je ustvari NO. Furchgotta je istraživao učinke raznih [[lijek]]ova na širenje [[krvne žile|krvnih žila]] i često dobivao zbunjujuće rezultate (isti lijek ponekad širi, a ponekad sužava promjer žile). Pretpostavio je da ishod pojedinog pokusa ovisi o tome jesu li endotelne stanice (koje oblažu krvnu žilu iznutra) oštećene ili neoštećene. U jednostavnom pokusu je dokazao da [[acetilkolin]] širi krvne žile samo ako je [[endotel]] neoštečen, iz čega je zaključio da endotelne stanice proizvode neku nepoznatu tvar koja opušta mišićne stanice stijenke krvne žile i uzrokuje širenje žile. Nepoznatu tvar nazvao je ERDF. == Vanjske poveznice == * [http://nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1998/ignarro-autobio.html Nobelova nagrada - autobiografija] {{eng oznaka}} {{Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu}} {{GLAVNIRASPORED:Ignarro, Luis José}} [[Kategorija: Dobitnici Nobelove nagrade za fiziologiju ili medicinu]] [[Kategorija:Farmakolozi]] [[Kategorija:Američki znanstvenici]] r9uxbptah99nl3fs7q9yqlx4hvg2zts 0 154084 7615751 7043321 2026-10-09T16:40:07Z Divna Jaksic 974 Infookvir 7615751 wikitext text/x-wiki {{Infookvir znanstvenik | ime = H. Robert Horvitz | slika = | slika_širina = | naslov = | datum_rođenja = [[8. svibnja]] [[1947.]] | mjesto_rođenja = {{SAD grad|Chicago|Illinois}} | datum_smrti = | mjesto_smrti = | prebivalište = | narodnost = | etnicitet = | državljanstvo = {{ZD+X|SAD}} | religija = | poznat_po = | polje = [[Biologija]] | radna_institucija = | alma_mater = | doktorski_mentor = | doktorski_studenti = | nagrade = 2002. [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu]] | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | web_stranica = | fusnote = }} '''H. Robert Horvitz''' ({{SAD grad|Chicago|Illinois}}, [[8. svibnja]] [[1947.]]) [[SAD|američki]] je [[biolog]] koji je [[2002.]] godine dobio [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu]] zajedno sa [[Sydney Brenner|Sydneyjem Brennerom]] i [[John E. Sulston|Johnom E. Sulstonom]] za otkrića vezana uz genetičku regulaciju razvoja organa i programiranu staničnu smrt. == Vanjske poveznice == *[http://nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/2002/horvitz-autobio.html Nobelova nagrada - autobiografija] {{eng oznaka}} {{Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu}} {{GLAVNIRASPORED:Horvitz, H. Robert}} [[Kategorija: Američki biolozi]] [[Kategorija: Dobitnici Nobelove nagrade za fiziologiju ili medicinu]] lpbep0u9ttppyto87tb7t62s0se5kiv 0 154106 7615800 6166721 2026-10-09T19:09:34Z Divna Jaksic 974 Infookvir 7615800 wikitext text/x-wiki {{Infookvir znanstvenik | ime = R. Timothy Hunt | slika = Tim hunt.jpg | slika_širina = | naslov = | datum_rođenja = [[19. veljače]] [[1943.]] | mjesto_rođenja = [[Neston]], [[Cheshire]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | prebivalište = | narodnost = | etnicitet = | državljanstvo = {{ZD+X|UK}} | religija = | poznat_po = | polje = [[Biokemija]] | radna_institucija = | alma_mater = | doktorski_mentor = | doktorski_studenti = | nagrade = 2001. [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu]] | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | web_stranica = | fusnote = }} '''Sir Richard Timothy "Tim" Hunt''' ([[Neston]], [[Cheshire]], [[19. veljače]] [[1943.]]) je [[Engleska|engleski]] [[biokemičar]] koji je 2001. g. dobio [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu]] zajedno s [[Leland H. Hartwell]]om i [[Paul M. Nurse]]om za njihova otkrića temeljnog mehanizma kontrole [[stanični ciklus|staničnog ciklusa]]. == Vanjske poveznice == *[http://nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/2001/hunt-autobio.html Nobelova nagrada - autobiografija] {{eng oznaka}} {{Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu}} {{GLAVNIRASPORED:Hunt, Timothy Richard}} [[Kategorija: Britanski kemičari]] [[Kategorija: Dobitnici Nobelove nagrade za fiziologiju ili medicinu]] g8x6cu958vu0mkxwrxia5zttmhri5t6 0 163688 7615695 6767496 2026-10-09T14:10:55Z Tijanica123 374919 /* Sinkronizacija na hrvatski jezik */ 7615695 wikitext text/x-wiki '''Pčelica Maja''' i njezine pustolovine (naslov [[Njemački jezik|njemačkog]] izvornika: ''Biene Maja und ihre Abenteuer'', [[Engleski jezik|engl]].: ''The Adventures of Maya the Bee'') njemački roman, [[strip]], animirana televizijska serija, opera skraćenog naziva "Pčelica Maja" i bojanka, sve temeljeno na priči koju je napisao i objavio [[Waldemar Bonsels]] [[1912.]] godine. Zbog pristupačnog i dojmljivog svijeta [[Kukci|insekat]]a i interesa umjetnika iz različitih umjetnosti koji su ju proslavili, Pčelica Maja je kao lik i priča poznata velikom broj ljudi kroz niz naraštaja. Često se kao lik koristila, a još se ponegdje koristi, i u različitim komercijalnim kampanjama kojima su djeca ciljana publika. Bila je najčitanije djelo za vrijeme Prvog svjetskog rata. Čitali su ju vojnici u rovovima, mičući se tako od okrutne ratne svakodnevnice.<ref>HRT-ov TV-kalendar</ref> == Priča o Pčelici Maji == Izvorni Bonselov roman je omanji, tek nekih dvjestotinjak stranica. Priča je fokusirana na odnos Maje s njezinim društvom, tj. okolinom, i doživljajima koji služe za poduku mlade Maje. Govori o pčelici i o njezinim prijateljima bubama, kukcima, slavuju i drugim bićima čiji se život isprepliće u zanimljive avanture. Sadržajno i tematski Bonsel se koristi klasičnim mitskim i kulturološkim temama odrastanja kroz realan, neidealiziran svijet, gdje postoji neposluh ali i optimističan povratak. Tako npr. učiteljica/odgajateljica male Maje zove se Kasandra, gr. mit. ime proročice koja pretkazuje nedaće ali ju nitko ne sluša, itd. Maja je pčelica koja dolazi na svijet u vrijeme velikih društvenih previranja u njezinoj košnici; košnica je podijeljena na dvije nove kolonije pčela. Učiteljica Kasandra odgaja Maju. Unatoč upozorenjima učiteljice, Maja je preplavljena željom da istraži vanjski svijet i u toj želji počini neoprostiv grijeh napuštanja košnice. Tijekom njezinog lutanja i istraživanja svijeta, Maja se upoznaje i brzo sprijateljuje s drugim insektima te zajedno hrabro prolaze mnoge teškoće. Priča kulminira Majinim upadanjem u zamku i zatvor kod stršljena, koji slove i za najgore neprijatelje pčela. U ropstvu kod stršljena Maja doznaje za njihov plan da napadnu njezinu rodnu [[Košnica|košnicu]]. Pčelica se nalazi u dilemi da se vrati u matičnu košnicu i podnese zasluženu kaznu ali spasi košnicu, ili da jednostavno spasi samo sebe i dopusti uništenje košnice. Kao sam dokaz njezinog odrastanje Maja se, naravno, odlučuje za povratak. Po povratku u košnicu odmah obznanjuje nadolazeću opasnost - napad [[stršljen]]a i na svoje veliko čuđenje sve joj je oprošteno. Pripremljene pčele odupiru se i pobjeđuju najezdu stršljena. Maja postaje junakinja, i postaje učiteljica, poput svoje učiteljice Kasandre te svoja iskustva, pustolovine i mudrost dijeli s novim naraštajima. Pčelica Maja nadahnuto je djelo puno optimizma i samopouzdanja koje prati odrastanje male Maje, od radoznale i zaigrane pčelice u mladu ali odgovornu članicu pčelinjeg društva. Djelo je prevedeno na tridesetak jezika širom [[svijet]]a. Prvo hrvatsko izdanje je prevedeno 1921. u Zagrebu, pod naslovom "Pčelica Maja i njeni doživljaji". Postoji i nekoliko suvremenih prijevoda i izdanja, bilo kao bojanke, ili kao ilustrirane priče. Neki od jezika na koje je prevedena: * [[nizozemski]]: Maja de Bij; * [[talijanski]]: L'ape Maia; * [[poljski]]: Pszczółka Maja; * [[srpski]]: Пчелица Маја/Pčelica Maja; * [[slovenski]]: Čebelica Maja; * [[Slovački]]:Včielka Maja; * [[bugarski]]: Пчеличката Мая; * [[češki]]: Včelka Mája; * [[grčki]]: Μάγια η Μέλισσα; * [[mađarski]]: Maja a méhecske; * [[španjolski]]: La abeja Maya; * [[turski]]: Arı Maya; * [[hebrejski]]: Maya hadvora; * [[arapski]]: El nahhla zayna; * [[estonski]]: Mesilane Maaja; * [[njemački]]: Die Biene Maja * [[ruski]]: Пчёлка Майя * [[islandski]]: Mæja býfluga * [[finski]]: Maija Mehiläinen == Opera Pčelica Maja == Lik pčelice fascinirao je različite umjetničke medije tako je njezina ''životna priča'' oživjela u stripu, animiranoj seriji, ali kod nas je poznata i kao izuzetno umjetničko djelo dječja opera "Pčelica Maja" istaknutog hrvatskog skladatelja [[Bruno Bjelinski|Brune Bjelinskog]] skladana 1957(63). Djelo se smatra jednim od najzanimljivijih takve vrste u svjetskoj opernoj literaturi. Zbog priče odrastanja pčelice te same dinamike [[Bruno Bjelinski|Bjelinskovog]] uratka djelo je namijenjeno vrlo mladoj publici kojoj se lako identificira s glavnim likom, a ujedno je izloženo obilju opernog stvaralaštva. Takva jedinstvenost često potiče kazališne kuće na postavljanje predstave u cilju animiranja i najmlađe publike. Opera se izvodi i danas diljem Hrvatske. Nedavno (ljeto 2008.) u sklopu glazbenog festivala u [[Villach]]u, Austriji, Carthischer Sommer Festival Ossiach - Villach,<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.carinthischersommer.at/ |title=Arhivirana kopija |access-date=14. kolovoza 2008. |archive-date=20. prosinca 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20081220081211/http://www.carinthischersommer.at/ |url-status=dead }}</ref> postavljena i rijetko viđena varijanta Pčelice Maje u kojoj mala bića iz Majinog svijeta, kao i samu Maju predstavljaju djeca, izvodeći sve pjevane dijelove tih uloga sami, uz prateći profesionalni orkestar.<ref>http://www.carinthischersommer.at/index.php?set_language=de&cccpage=programm_juli_detail&set_z_veranstaltungen=12</ref> U Hrvatskoj Operu gotovo uvijek izvode školovani operni pjevači. == Film == Wolfram Junghans, njemački [[fotograf]], režirao je dugometražni igrani film s tom temom 1924. Film se smatra prvim dugometražnim filmom u kojem glavne uloge živi insekti. Finski filmski arhiv obnovio je film u suradnji s Bundesarchive-Filmarchiv, te se prikazivao u [[Hamburg]]u i [[Helsinki]]ju. Vjerojatno najpopularnija i najpoznatija adaptacije priče je animirana TV serija みつばちマーヤの冒険 (Mitsubachi Maya no Bōken, Avanture pčelice Maje). Izvorno je prikazan na japanskim televizijskim postajama 1975, a tada se sinkronizira na brojne jezike. Među ostalim i na hrvatski. Serija je prikazana u Austriji, Njemačkoj, SADu, Južnoj Africi, Portugalu, Kanadi, Belgiji, Francuskoj, Latinskoj Americi, Izraelu, Italiji, Grčkoj, Češkoj, Bugarskoj, Sloveniji, BiH, Slovačkoj, Španjolskoj, Srbiji, Finskoj, Poljskoj, Mađarskoj, Rusiji, Turskoj, Libanonu kao "Zena“, te Iranu kao "Nikoo". == Videoigre == * Maya the Bee and Friends (Pčelica Maja i prijatelji) (za mobitel – 2006); izradio Kiloo u ko-produkciji s Plan-B Media. * Maya the Bee: The Great Adventure (Pčelica Maja: Velika avantura)(Game Boy Advance – 2002); izradio Shin'en Multimedia, produkcija Acclaim. * Maya the Bee: Sweet Gold (Pčelica Maja: Slatko zlato) (Game Boy Advance – 2005); izradio Shin'en Multimedia, produkcija Midway. * The Bee Game (Nintendo DS – 2007); izradio i producirao Midway (temeljeno na prijašnjem radu Shin'ena). == Prodaja == Veliki broj tvrtki diljem svijeta profitirao je sudjelujući u promoviranju, proizvodnji i prodaji artikala s likom pčelice Maje. Većinu likova pčelice Maje izradio je André Roche, francuski stručnjak za likove, koje su se od 1976. do 1986. prodavale pod francuskom licencom. To je uključivalo likove za tekstil, porculan, igračke, opći tisak, kao i likove u kampanji Kinder Surprise čokoladnim jajima za tvrtku Ferrero. == Sinkronizacija na hrvatski jezik == *'''pčelica Maja''': glas je posudila [[Nevenka Filipović]]<ref name="u Zagrebu">[http://www.jutarnji.hr/gargamel--papa-strumpf--kremenko-i-vanda-zive-u-zagrebu/311683/ Jutarnji list] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110813200321/http://www.jutarnji.hr/gargamel--papa-strumpf--kremenko-i-vanda-zive-u-zagrebu/311683/ |date=13. kolovoza 2011. }} Sandra Bolanča: Gargamel, Papa Štrumpf, Kremenko i Vanda žive u Zagrebu, 10. listopada 2009.</ref> *'''Pavo''': glas je posudio [[Damir Šaban]] *'''skakavac Filp''': glas je posudio [[Edo Peročević]] * uvodnu pjesmu crtanog filma otpjevao je [[Toni Kljaković]]<ref>HRT-ov TV-kalendar </ref> === Film === * Objavljeno u 1975., a sinkronizirano u 2003.. Epizode filma su: Majino rođenje, Maja uči letjeti, Putovanje u boci i Pavo ima amneziju. ;Glavne uloge: *'''Maja''': [[Monika Babić]] *'''Flip''': [[Dražen Bratulić]] *'''Pavo''': [[Franjo Jurčec]] *'''Kasandra''': [[Mirela Brekalo]] ; Ostali glasovi: *'''crv u cvijeću, kukac s jajašcima i račić''': [[Dražen Bratulić]] *'''pčela''': [[Mirela Brekalo]] *'''stražar pčela, dijete pčela, kozjak, ličinka vretenca, mrav i pauk''': [[Ranko Tihomirović]] *'''stražar pčela, pauk, žaba, Ivica i mrav''': [[Marko Torjanac]] *'''stonoga, pčela, gusjednica, dijete pčela, ženski kukac s jajašcima, Niki i ličinka''': [[Jadranka Krajina]] *'''projetnjakova ličinka i pčela''': [[Nada Rocco]] *'''pukovnik mrav''': [[Vlado Kovačić]] *'''general Bumbar''': [[Damir Mejovšek]] == Izvori == *[http://www.animenewsnetwork.com/encyclopedia/anime.php?id=1415 Anime News Network: Maya the Bee] *The Finnish Film Archive (Nov. 23, 2005). [http://www.sea.fi/esitykset/syksy2005/news_maijam.html "Esitykset: Maija Mehiläinen"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060630092524/http://www.sea.fi/esitykset/syksy2005/news_maijam.html |date=30. lipnja 2006. }} (in Finnish). Retrieved Jan. 20, 2006. *[http://www.cinefest.de/e/pro_filme.php cinefest – International Festival of German Film Heritage] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080410013322/http://www.cinefest.de/e/pro_filme.php |date=10. travnja 2008. }}. Retrieved Jan. 20, 2006. *[http://www.imdb.com/title/tt0133295/ Maya the Bee na Internet Movie Database] {{izvori}} [[Kategorija:Animirane televizijske serije]] {{kat?}} [[ca:L'abella Maia]] [[fa:نیک و نیکو]] [[it:L'ape Maia]] [[pl:Pszczółka Maja]] jr1slttf0ypdk9v5j9ir6yw9xhmuoks 7615826 7615695 2026-10-09T20:14:08Z Tijanica123 374919 /* Sinkronizacija na hrvatski jezik */ 7615826 wikitext text/x-wiki '''Pčelica Maja''' i njezine pustolovine (naslov [[Njemački jezik|njemačkog]] izvornika: ''Biene Maja und ihre Abenteuer'', [[Engleski jezik|engl]].: ''The Adventures of Maya the Bee'') njemački roman, [[strip]], animirana televizijska serija, opera skraćenog naziva "Pčelica Maja" i bojanka, sve temeljeno na priči koju je napisao i objavio [[Waldemar Bonsels]] [[1912.]] godine. Zbog pristupačnog i dojmljivog svijeta [[Kukci|insekat]]a i interesa umjetnika iz različitih umjetnosti koji su ju proslavili, Pčelica Maja je kao lik i priča poznata velikom broj ljudi kroz niz naraštaja. Često se kao lik koristila, a još se ponegdje koristi, i u različitim komercijalnim kampanjama kojima su djeca ciljana publika. Bila je najčitanije djelo za vrijeme Prvog svjetskog rata. Čitali su ju vojnici u rovovima, mičući se tako od okrutne ratne svakodnevnice.<ref>HRT-ov TV-kalendar</ref> == Priča o Pčelici Maji == Izvorni Bonselov roman je omanji, tek nekih dvjestotinjak stranica. Priča je fokusirana na odnos Maje s njezinim društvom, tj. okolinom, i doživljajima koji služe za poduku mlade Maje. Govori o pčelici i o njezinim prijateljima bubama, kukcima, slavuju i drugim bićima čiji se život isprepliće u zanimljive avanture. Sadržajno i tematski Bonsel se koristi klasičnim mitskim i kulturološkim temama odrastanja kroz realan, neidealiziran svijet, gdje postoji neposluh ali i optimističan povratak. Tako npr. učiteljica/odgajateljica male Maje zove se Kasandra, gr. mit. ime proročice koja pretkazuje nedaće ali ju nitko ne sluša, itd. Maja je pčelica koja dolazi na svijet u vrijeme velikih društvenih previranja u njezinoj košnici; košnica je podijeljena na dvije nove kolonije pčela. Učiteljica Kasandra odgaja Maju. Unatoč upozorenjima učiteljice, Maja je preplavljena željom da istraži vanjski svijet i u toj želji počini neoprostiv grijeh napuštanja košnice. Tijekom njezinog lutanja i istraživanja svijeta, Maja se upoznaje i brzo sprijateljuje s drugim insektima te zajedno hrabro prolaze mnoge teškoće. Priča kulminira Majinim upadanjem u zamku i zatvor kod stršljena, koji slove i za najgore neprijatelje pčela. U ropstvu kod stršljena Maja doznaje za njihov plan da napadnu njezinu rodnu [[Košnica|košnicu]]. Pčelica se nalazi u dilemi da se vrati u matičnu košnicu i podnese zasluženu kaznu ali spasi košnicu, ili da jednostavno spasi samo sebe i dopusti uništenje košnice. Kao sam dokaz njezinog odrastanje Maja se, naravno, odlučuje za povratak. Po povratku u košnicu odmah obznanjuje nadolazeću opasnost - napad [[stršljen]]a i na svoje veliko čuđenje sve joj je oprošteno. Pripremljene pčele odupiru se i pobjeđuju najezdu stršljena. Maja postaje junakinja, i postaje učiteljica, poput svoje učiteljice Kasandre te svoja iskustva, pustolovine i mudrost dijeli s novim naraštajima. Pčelica Maja nadahnuto je djelo puno optimizma i samopouzdanja koje prati odrastanje male Maje, od radoznale i zaigrane pčelice u mladu ali odgovornu članicu pčelinjeg društva. Djelo je prevedeno na tridesetak jezika širom [[svijet]]a. Prvo hrvatsko izdanje je prevedeno 1921. u Zagrebu, pod naslovom "Pčelica Maja i njeni doživljaji". Postoji i nekoliko suvremenih prijevoda i izdanja, bilo kao bojanke, ili kao ilustrirane priče. Neki od jezika na koje je prevedena: * [[nizozemski]]: Maja de Bij; * [[talijanski]]: L'ape Maia; * [[poljski]]: Pszczółka Maja; * [[srpski]]: Пчелица Маја/Pčelica Maja; * [[slovenski]]: Čebelica Maja; * [[Slovački]]:Včielka Maja; * [[bugarski]]: Пчеличката Мая; * [[češki]]: Včelka Mája; * [[grčki]]: Μάγια η Μέλισσα; * [[mađarski]]: Maja a méhecske; * [[španjolski]]: La abeja Maya; * [[turski]]: Arı Maya; * [[hebrejski]]: Maya hadvora; * [[arapski]]: El nahhla zayna; * [[estonski]]: Mesilane Maaja; * [[njemački]]: Die Biene Maja * [[ruski]]: Пчёлка Майя * [[islandski]]: Mæja býfluga * [[finski]]: Maija Mehiläinen == Opera Pčelica Maja == Lik pčelice fascinirao je različite umjetničke medije tako je njezina ''životna priča'' oživjela u stripu, animiranoj seriji, ali kod nas je poznata i kao izuzetno umjetničko djelo dječja opera "Pčelica Maja" istaknutog hrvatskog skladatelja [[Bruno Bjelinski|Brune Bjelinskog]] skladana 1957(63). Djelo se smatra jednim od najzanimljivijih takve vrste u svjetskoj opernoj literaturi. Zbog priče odrastanja pčelice te same dinamike [[Bruno Bjelinski|Bjelinskovog]] uratka djelo je namijenjeno vrlo mladoj publici kojoj se lako identificira s glavnim likom, a ujedno je izloženo obilju opernog stvaralaštva. Takva jedinstvenost često potiče kazališne kuće na postavljanje predstave u cilju animiranja i najmlađe publike. Opera se izvodi i danas diljem Hrvatske. Nedavno (ljeto 2008.) u sklopu glazbenog festivala u [[Villach]]u, Austriji, Carthischer Sommer Festival Ossiach - Villach,<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.carinthischersommer.at/ |title=Arhivirana kopija |access-date=14. kolovoza 2008. |archive-date=20. prosinca 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20081220081211/http://www.carinthischersommer.at/ |url-status=dead }}</ref> postavljena i rijetko viđena varijanta Pčelice Maje u kojoj mala bića iz Majinog svijeta, kao i samu Maju predstavljaju djeca, izvodeći sve pjevane dijelove tih uloga sami, uz prateći profesionalni orkestar.<ref>http://www.carinthischersommer.at/index.php?set_language=de&cccpage=programm_juli_detail&set_z_veranstaltungen=12</ref> U Hrvatskoj Operu gotovo uvijek izvode školovani operni pjevači. == Film == Wolfram Junghans, njemački [[fotograf]], režirao je dugometražni igrani film s tom temom 1924. Film se smatra prvim dugometražnim filmom u kojem glavne uloge živi insekti. Finski filmski arhiv obnovio je film u suradnji s Bundesarchive-Filmarchiv, te se prikazivao u [[Hamburg]]u i [[Helsinki]]ju. Vjerojatno najpopularnija i najpoznatija adaptacije priče je animirana TV serija みつばちマーヤの冒険 (Mitsubachi Maya no Bōken, Avanture pčelice Maje). Izvorno je prikazan na japanskim televizijskim postajama 1975, a tada se sinkronizira na brojne jezike. Među ostalim i na hrvatski. Serija je prikazana u Austriji, Njemačkoj, SADu, Južnoj Africi, Portugalu, Kanadi, Belgiji, Francuskoj, Latinskoj Americi, Izraelu, Italiji, Grčkoj, Češkoj, Bugarskoj, Sloveniji, BiH, Slovačkoj, Španjolskoj, Srbiji, Finskoj, Poljskoj, Mađarskoj, Rusiji, Turskoj, Libanonu kao "Zena“, te Iranu kao "Nikoo". == Videoigre == * Maya the Bee and Friends (Pčelica Maja i prijatelji) (za mobitel – 2006); izradio Kiloo u ko-produkciji s Plan-B Media. * Maya the Bee: The Great Adventure (Pčelica Maja: Velika avantura)(Game Boy Advance – 2002); izradio Shin'en Multimedia, produkcija Acclaim. * Maya the Bee: Sweet Gold (Pčelica Maja: Slatko zlato) (Game Boy Advance – 2005); izradio Shin'en Multimedia, produkcija Midway. * The Bee Game (Nintendo DS – 2007); izradio i producirao Midway (temeljeno na prijašnjem radu Shin'ena). == Prodaja == Veliki broj tvrtki diljem svijeta profitirao je sudjelujući u promoviranju, proizvodnji i prodaji artikala s likom pčelice Maje. Većinu likova pčelice Maje izradio je André Roche, francuski stručnjak za likove, koje su se od 1976. do 1986. prodavale pod francuskom licencom. To je uključivalo likove za tekstil, porculan, igračke, opći tisak, kao i likove u kampanji Kinder Surprise čokoladnim jajima za tvrtku Ferrero. == Sinkronizacija na hrvatski jezik == *'''pčelica Maja''': glas je posudila [[Nevenka Filipović]]<ref name="u Zagrebu">[http://www.jutarnji.hr/gargamel--papa-strumpf--kremenko-i-vanda-zive-u-zagrebu/311683/ Jutarnji list] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110813200321/http://www.jutarnji.hr/gargamel--papa-strumpf--kremenko-i-vanda-zive-u-zagrebu/311683/ |date=13. kolovoza 2011. }} Sandra Bolanča: Gargamel, Papa Štrumpf, Kremenko i Vanda žive u Zagrebu, 10. listopada 2009.</ref> *'''trut Pavo''': glas je posudio [[Damir Šaban]] *'''skakavac Filp''': glas je posudio [[Edo Peročević]] * uvodnu pjesmu crtanog filma otpjevao je [[Toni Kljaković]]<ref>HRT-ov TV-kalendar </ref> === Film === * Objavljeno u 1975., a sinkronizirano u 2003.. Epizode filma su: Majino rođenje, Maja uči letjeti, Putovanje u boci i Pavo ima amneziju. ;Glavne uloge: *'''Maja''': [[Monika Babić]] *'''Flip''': [[Dražen Bratulić]] *'''Pavo''': [[Franjo Jurčec]] *'''Kasandra''': [[Mirela Brekalo]] ; Ostali glasovi: *'''crv u cvijeću, kukac s jajašcima i račić''': [[Dražen Bratulić]] *'''pčela''': [[Mirela Brekalo]] *'''stražar pčela, dijete pčela, kozjak, ličinka vretenca, mrav i pauk''': [[Ranko Tihomirović]] *'''stražar pčela, pauk, žaba, Ivica i mrav''': [[Marko Torjanac]] *'''stonoga, pčela, gusjednica, dijete pčela, ženski kukac s jajašcima, Niki i ličinka''': [[Jadranka Krajina]] *'''projetnjakova ličinka i pčela''': [[Nada Rocco]] *'''pukovnik mrav''': [[Vlado Kovačić]] *'''general Bumbar''': [[Damir Mejovšek]] == Izvori == *[http://www.animenewsnetwork.com/encyclopedia/anime.php?id=1415 Anime News Network: Maya the Bee] *The Finnish Film Archive (Nov. 23, 2005). [http://www.sea.fi/esitykset/syksy2005/news_maijam.html "Esitykset: Maija Mehiläinen"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060630092524/http://www.sea.fi/esitykset/syksy2005/news_maijam.html |date=30. lipnja 2006. }} (in Finnish). Retrieved Jan. 20, 2006. *[http://www.cinefest.de/e/pro_filme.php cinefest – International Festival of German Film Heritage] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080410013322/http://www.cinefest.de/e/pro_filme.php |date=10. travnja 2008. }}. Retrieved Jan. 20, 2006. *[http://www.imdb.com/title/tt0133295/ Maya the Bee na Internet Movie Database] {{izvori}} [[Kategorija:Animirane televizijske serije]] {{kat?}} [[ca:L'abella Maia]] [[fa:نیک و نیکو]] [[it:L'ape Maia]] [[pl:Pszczółka Maja]] 4689ebvi0eg5r5zb8zdvb8zpp9bzc4z 0 163875 7616015 7590362 2026-10-10T09:39:09Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.6 7616015 wikitext text/x-wiki {{Špilja ili jama | naziv = Vjetrenica | izvorni naziv = | slika = Vjetrenica Cave.JPG | slika_opis = Ulaz u Vjetrenicu | koordinate = {{Coord|||||||||display=it}} | pushpin_map = BiH | iso-regija = | lokacija = pored mjesta [[Zavala (Ravno, BiH)|Zavala]] | država = Bosna i Hercegovina | najbliži grad = [[Ravno]] | nadmorska visina = 260 | površina = | najniža razina = | najveća visina = | dužina = 7013,90 | volumen = | približna starost = | zaštita = {{UNESCO – svjetska baština |embed = yes |ime mjesta = Vjetrenica |slika = |država = {{DZ+X|BIH}} |godina = 2024. |vrst baštine = Prirodno dobro |mjerilo = x |ugroženost = |dossier = 1673 |koordinate = {{coord}} |karta = |karta-opis = |karta-oznaka = |oznaka-položaj = }} }} '''Vjetrenica''' je najveća i najpoznatija [[špilja]] u [[BiH |Bosni i Hercegovini]], zaštićeni [[spomenik prirode]] i turističko odredište u jugoistočnom dijelu [[Bosna i Hercegovina|Hercegovine]]. Godine 2023. upisana je na [[UNESCO|UNESCO-ov]] [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]] kao jedno je od najvažnijih svjetskih žarišta [[bioraznolikost]]i špiljske [[fauna|faune]], posebno podzemne vodene faune i biljnih vrsta [[endem|endemičnih]]ične za [[Balkanski poluotok|Balkan]].<ref name=UNESCO>{{Citiranje weba|title=Vjetrenica Cave, Ravno|url=https://whc.unesco.org/en/list/1673/|url-status=live|access-date=2024-07-27|website=whc.unesco.org}}</ref> == Zemljopisni položaj i speleološke osobine == [[Datoteka:Popovo Polje.JPG|mini|lijevo|[[Popovo polje]] kod[[Zavala (Ravno, BiH)| Zavale]]]] [[Datoteka:Vjetrenica Cave Inside 2024.jpg|mini|lijevo|Unutrašnjost Vjetrenice]] Smještena je 300 m istočno od [[Zavala (Ravno, BiH)| Zavale]], na zapadnom rubu [[Popovo polje|Popova polja]], u općini [[Ravno]], 12 km udaljena od mjesta [[Slano]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], na obali [[Jadransko more|Jadranskog mora]], odnosno 80 km od grada [[Mostar]]a. [[vapnenac|Vapnenačke]] stijene u Popovu polju sadrže čak do 99,98 posto [[kalcit]]a, što ih čini iznimno topivima.<ref name=Zanimljivosti/> Ukupno je otkriveno 7014 metara podzemnih [[krš]]kih kanala i dio je riječnog sustava [[Trebišnjica|Trebišnjice]]. Špilja pruža jedan od najbolje dokumentiranih primjera higropetričnog staništa špilje, međuprostora između vodenih i kopnenih [[ekosustav]]a, obilježenog tankim slojem vode koji se kreće preko okomitih stijena.<ref name=UNESCO/> [[speleologija|Speleološke]] posebnosti ove jedinstvene spilje su prostrani hodnici i dvorane, brojne nakupine [[Speleotem|siga]] te bogat [[hidrografija|hidrografski]] svijet s brojnim [[jezero|jezerima]], nekoliko [[vodopad]]a, više stalnih [[potok]]a i na desetke manjih periodičnih tokova koji teku raznim smjerovima. Na ulazu se pojavljuje snažan vjetar i osjetno strujanje zraka na nekoliko mjesta u unutrašnjosti. Magla je česta u dijelovima Absolonova kanala. Vjetrenica je dobila ime po snažnom „vjetru” na ulazu. No, ne radi se o vjetru nego o fizikalnoj pojava strujanja zraka, kojom se nastoje izjednačiti stalna unutarnja i promjenljiva vanjska temperatura zraka. Na [[topografija|topografskoj]] površini iznad Vjetrenice nalaze se duboke pukotine kroz koje ljeti ulazi topli zrak, hladi se i izlazi na glavni ulaz špilje. Do sada nije duže mjerena brzina vjetra, ali povremena mjerenja govore da se radi o brzini do 10 m/s. Zimi, kad se vanjska temperatura znatno spusti ispod unutarnje, vjetar obrne smjer.<ref name=Zanimljivosti>''[https://www.vjetrenica.ba/hr/spilja-vjetrenica/zanimljivosti Zanimljivosti špilje Vjetrenica]'', službene stranice špilje Vjetrenice, Pristupljeno 29. srpnja 2025.</ref> Temperatura u Vjetrenici je ujednačena. Unutarnja temperatura zraka je oko 11,6 [[°C]], stalnih jezeraca u Glavnom kanalu oko 10,5 °C, kao i tla ispod površine, iznimno čak do 10,2 °C. Gotovo sve tekuće ili stajaće vode koje se vjerojatno prihranjuju s površine, nešto su toplije (bar u rujnu) oko 11,3 °C.<ref name=Zanimljivosti/> Zaštićeni je [[spomenik prirode]] od 1950. godine. == Biološke karakteristike== [[Datoteka:Lithobius (10.3897-zookeys.848.33084) Figures 18–20.jpg|mini|lijevo|Jedinka vrste ''Lithobius cf. matulici'' (rod ''[[Lithobiidae]]'') duljine približno 25 mm]] Vjetrenicu karakterizira iznimno bogat špiljski svijet, u kojem je zabilježeno gotovo 230 različitih vrsta, uključujući 180 [[životinja]], 14 [[gljiva]] i 35 [[protist]]a; od kojih 93 [[troglobionti|troglobionata]], što je čini prvom u svijetu po [[bioraznolikost]]i, a 37 njih je prvi put pronađeno i opisano upravo na ovom mjestu (''locus typicus''). U [[fauna|fauni]] Vjeternice veliki je broj uskih [[endem]]a, tzv. stenoendema. Naime, Vjetrenica se ističe kao izniman primjer raznolikosti jednog roda – devet vrsta podzemnih [[amfipodi|amfipoda]] roda ''[[Niphargus]]'' (špiljski amfipodi), što može predstavljati najveću podzemnu raznolikost jednog roda na svijetu. Vjetrenica je dom brojnim globalno [[ugrožena vrsta|ugroženim vrstama]] [[kralježnjaci|kralježnjaka]] i jedinom podzemnom cjevastu crvu na svijetu (''[[Marifugia cavatica]]'') te jedinom slatkovodnom [[hidrozoan|hidrozoanu]] koji živi isključivo u podzemnim vodama (''[[Velkovrhia enigmatica]]''). Karakterizira je i raznolikost biljnih vrsta endemskih za Balkan. Osim toga, nekoliko vrsta pronađenih u špilji Vjetrenica [[tercijar]]ne su i predtercijarne [[relikt]]ne vrste, što znači da se mnoge od njih mogu smatrati [[živi fosil|živim fosilima]] čiji su najbliži srodnici davno izumrli.<ref name=UNESCO/> ==Povijest== === Prapovijest === Vjetrenica je bila naseljena u [[kameno doba|kamenom dobu]]. U njoj se nalazi crtež nastao dvanaest tisuća godina prije Krista.<ref>[http://www.hic.hr/dom/425/dom01.htm Dom i svijet] Zaklada "Ruđer Bošković - Donja Hercegovina". Tekst i snimka: Boris ĆAVAR. Broj 425|| 9. svibnja 2003.</ref> Ljudska prisutnost u špilji Vjetrenici počinje prije oko 8000 godina o čemu svjedoči ulomak trbuha [[lončarstvo|keramičke posude]] iz obližnje Bjelušice, ukrašene serijom kratkih ureza-uboda, a koja pripada [[Impresso-keramika|impresso kulturi]] iz starijeg [[neolitik]]a. U Vjetrenici su pronađeni koštana [[igla]] (pronađena 2010. na tzv. „Vilinom guvnu”) i keramički prešljen za [[vreteno]], koji su korišteni od neolitika pa sve do [[željezno doba|željeznog doba]], odnosno [[srednji vijek|srednjeg vijeka]] te se ne mogu sa sigurnosti datirati. Uz njih, u Vjetrenici su nađena i dva ulomka posuda koji datiraju od 2150 do 800. pr. Kr. === Povijest istraživanja === {{multiple image | align = right | image1 = Stalagmite in Vjetrenica.jpg | width1 = 150 | alt1 = | caption1 = | image2 = Turkish cemetery, Vjetrenica.jpg | width2 = 150 | alt2 = | caption2 = | footer = Špiljske formacije u špilji Vjetrenici: [[stalagmit]] (lijevo) i tzv. „Tursko groblje” (desno). | direction = | total_width = }} Prvo navođenje Vjetrenice kao zanimljivog špiljskog fenomena zabilježeno je kod [[Plinije Stariji|Plinija Starijeg]] u njegovom djelu ''[[Naturalis historia]]'' iz 77. godine. Početkom 17. stoljeća spominje ju i [[Marin Getaldić]].<ref name=Povijest/> No, sustavna znanstvena istraživanja počinju tek od kraja 19. stoljeća, Groller (1889.), Vavrović (1893.), Katzer (1903.), i drugi. Najveća otkrića vršio je češki speleolog [[Karel Absolon]] u vremenu od 1912. do 1914. godine, dok ju je prvi znanstveno opisao beogradski istraživač [[Mihajlo Radovanović]] 1929. godine.<ref name=Povijest>''[https://www.vjetrenica.ba/hr/spilja-vjetrenica/povijest-spilje Povijest špilje Vjetrenica]'', službene stranice špilje Vjetrenice, Pristupljeno 29. srpnja 2025.</ref> Kasnija istraživanja urađena su u sklopu zajedničkog projekta uređenja špilje Vjetrenice, kojeg su izveli speleološko društvo „Bosansko-hercegovački krš” i „[[Energoinvest|Energoinvest”]] iz [[Sarajevo|Sarajeva]] u vremenu od 1958. do 1961. godine. Novu topografsku kartu područja izradio je SO „Velebit” iz [[Zagreb]]a 2002. godine. Od 2002. svake godine održavaju se speleoeloški kampovi, a krš[[Popovo polje | Popovog polja]] predmet je modernih vrednovanja krškog krajolika. Od 2005. godine provodi se [[monitoring]] koji uključuje kontinuirane izmjere temperature i pritiska zraka i vode, relativne vlage zraka, brzine i smjera strujanja zraka te razine vode.<ref name=Povijest/> === Paleontološka otkrića === U Vjetrenici je do sada pronađen čitav niz [[paleontologija|paleontoloških]] nalaza, među kojima se izdvajaju cjelovit kostur [[leopard]]a (''Panthera pardus''), pronađen 1968. godine (nalaz South West Caving Cluba) te više djelomičnih nalaza ostataka životinja. Procjenjuje se kako oni nisu u špilji živjeli nego su u nju upali kroz otvore iznad špilje, te kasnije nisu znali izići. Cijeni se da su ti eksponati stari 30.000 godina.<ref>D. Musa, ''[https://radio-capljina.com/na-skretanju-prema-spilji-vjetrenici-odnosno-bivsoj-zeljeznickoj-postaji-zavala-s-prometnice-prema-granicnom-prijelazu-orahov-do-u-obnovljenom-krasnom-kamenom-zadnju-nalazi-se-biospeleoloski-muzej-vje/ Biospeleološki muzej u Zavali]'', Radio Čapljina, Pristupljeno 29. srpnja 2025.</ref> Najcjelovitiji paleontološki opis špilje do sada je uradio [[Mirko Malez]] 1969. godine. === Vjetrenica danas === Vjetrenica je elektrificirana u dužini od 1050 metara, staza s prekidima uređena do 1800 metara, a otvorena je za turističke posjete 1964. godine. Oprema je tijekom 1990-ih posve uništena u [[Rat u BiH|ratu]], ali je „Speleološka udruga Vjetrenica - Popovo polje” obnovila turistički program uz provizorno osvjetljenje. Urađen je i ostvaren projekt suvremene elektrifikacije niskonaponskom strujom u duljini od 600 m (Neil Keel). Na prijedlog [[ANUBiH]] Vjetrenica je kandidirana za [[UNESCO|UNESCO-ov]] popis svjetske [[prirodna baština|prirodne baštine]]. Za realizaciju upisa bilo je potrebno riještiti više pitanja kao što su prevrednovanje statusa Vjetrenice, obnoviti ratne ruševine u Zavali, ukloniti ili onemogućiti prijetnje zagađenju Vjetrenice, te formirati tijelo koje bi se brinulo o Vjetrenici, a ponajviše zaštititi atribute jedinstvene bioraznolikosti, krških geoloških značajki i šireg sliva špilje Vjetrenice, kako bi se osiguralo dugoročno održavanje populacija i raznolikosti vrsta. Naposljetku su ispunjeni svi uvjeti i Vjetrenica je postala [[svjetska baština|svjetskom baštinom]] 1. kolovoza 2024. godine.<ref>[https://whc.unesco.org/en/news/2706/ UNESCO-va svjetska baština: 26 novih mjesta upisanih na popis], 1. kolovoza 2024. {{eng oznaka}} Pristupljeno 29. srpnja 2025.</ref> Danas njome upravlja Javno poduzeće „Vjetrenica” d.o.o. pod nadzorom Općine [[Ravno]] i [[Hercegovačko-neretvanska županija|Hercegovačko-neretvanske županije]]. Upravljačko tijelo ima plan upravljanja, usklađen sa zakonom o proglašenju zaštićenog krajolika, i ograničen broj osoblja za upravljanje dobrom (uključujući ograničen [[turizam]]).<ref name=UNESCO/> == Dvorac == {{glavni|Dvorac kod Vjetrenice}} {{multiple image | align = right | image1 = Vjetrenica entrance relief 1.jpg | width1 = 300 | alt1 = | caption1 = | image2 = Vjetrenica entrance relief 2.jpg | width2 = 300 | alt2 = | caption2 = | footer = Reljefi u stilu [[stećak]]a na ulazu u Vjetrenicu, iznad groba popovskog velikaša iz 15. stoljeća. | direction = | total_width = }} U neposrednoj blizini Vjetrenice nalazio se [[dvorac]] popovskog velikaša. Grob tog velikaša iz 15. stoljeća nalazi se na samom ulasku u pećinu.<ref>[http://www.klix.ba/vijesti/bih/magicne-ljepote-vjetrenice-prirodno-staniste-covjecije-ribice-ceka-da-bude-na-listi-unesco-a/140911044 Magične ljepote Vjetrenice: Prirodno stanište čovječije ribice čeka da bude na listi UNESCO-a] klix.ba/Anadolija, 11. rujna 2014.</ref> Danas je grobnica devastirana, ali [[stećak]], uklesan u stijeni je još uvijek vidljiv, s motivima plemića-konjanika i lova.<ref name=Povijest/> Dvorac je raspolagao jedinstvenim patentom za [[Ventilacija|ventilaciju]] stana. Ovo stanište nikada nije bilo predmetom cjelovite analize.<ref>[http://www.ung.si/~library/doktorati/krasoslovje/5Lucic.pdf Povijest poznavanja Dinarskog krša na primjeru Popova polja] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Ivo Lučić, disertacija, Nova Gorica: Sveučilište u Novoj Gorici, 2009., str. 361.</ref> == Literatura == Monografija „Vjetrenica – pogled u dušu zemlje”, autora teksta i fotografije novinara Ive Lučića i sveučilišnog profesora Borisa Sketa opisuje sve životinjske taksone (više i niže) Vjetrenice, donosi povijest istraživanja špilje, originalne i prijevode tekstova o Vjetrenici od Plinija Starijeg do Karela Absolona (77. – 1912.), te biografije 39 istraživača i rječnik krških izraza. U monografiji se prepliću podaci, znanja i metode opisa koji izvorno pripadaju speleologiji, biologiji, geologiji, povijest umjetnosti, mitologiji itd. Ovo je prvi put da su na jednom mjestu objavljene gotovo sve dostupne informacije o ovoj špilji, prikupljene s raznih [[sveučilište|sveučilišta]], iz [[biblioteka]] i privatnih zbirki dinarskih i niza europskih zemalja. Starijim podacima pridodani su rezultati novih istraživanja koja su iznimno važna za povijest Vjetrenice. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{commonscat-inline|Vjetrenica}} * [http://www.vjetrenica.ba/ Službene stranice Vjetrenice] <small>Pristupljeno 28. prosinca 2013.</small> * [http://www.geografija.hr/clanci/805/vjetrenica-podzemni-univerzum-u-krsu Vjetrenica, podzemni univerzum u kršu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131231001613/http://www.geografija.hr/clanci/805/vjetrenica-podzemni-univerzum-u-krsu |date=31. prosinca 2013. }} <small>Pristupljeno 28. prosinca 2013.</small> {{Pećine u Bosni i Hercegovini}} {{Svjetska baština u BiH}} [[Kategorija:Ravno]] [[Kategorija:Zaštićena područja u BiH]] [[Kategorija:Svjetska baština u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Krške špilje u Bosni i Hercegovini]] ahc1x378dmfx2k3nl4c4ef7hjp7nh7f 0 176953 7615712 7033022 2026-10-09T15:41:31Z ~2026-54407-89 374929 Popis pjesama 7615712 wikitext text/x-wiki {{TV | Ime = DM SAT | logo = Dm sat.jpg | width = 100px | Vrsta emitiranja = [[Televizija]] | Zemlja = [[Srbija]] | Vlasnik = Toni Bjelić <br> Dragana Mirković | Početak emitiranja = 2005 | Website = http://www.dmsat.tv/ }} '''DM Sat''' je televizijski kanal zabavnog karaktera u vlasništvu Tonija Bijelića i [[Dragana Mirković|Dragane Mirković]]. Većinu programa čine [[glazbeni spotovi]] uz popratne SMS poruke gledatelja. Najčešće se emitiraju [[pop-folk]] spotovi uz neznatan dio spotova s ostalih područja bivše [[SFRJ|Jugoslavije]]. Također, manji dio programa čine intervjui i emisije o događajima na estradi, kao i tv novele. Poznate emisije: "Što da ne...", "Maksimalno opušteno" i druge. Uz tv emitiranje, DM Sat se bavi i produkcijom [[Glazbeni spot|glazbenih spotova]] i [[Oglašavanje|reklama]]. Popis pjesama DM Sat Lepa Lukić Srce je moje violina Nervozni Poštar Nova godina kuca na vratima Merima Njegomir Ruzmarin Halid Bešlić Miljacka Okuj me care Zorica Brunclik Košava Evo već je Božić Mira Škorić Nisi mi sudbina Najbolji prijatelji Zaplakaćeš Šaban Šaulić Mihajlo Kraljice srca moga Dejan Matić Pola Pola ==Vanjske poveznice== * [http://www.dmsat.tv/ Službena stranica] [[Kategorija:Srbijanske televizijske postaje]] [[Kategorija:Televizijske mreže u Srbiji]] llm4jpulv0upz431igpm02bgffhn7c9 7615865 7615712 2026-10-09T21:51:22Z Croxyz 205325 uklonjena promjena suradnika [[Special:Contributions/~2026-54407-89|~2026-54407-89]] ([[User talk:~2026-54407-89|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:M3zzz00|M3zzz00]] 7033022 wikitext text/x-wiki {{TV | Ime = DM SAT | logo = Dm sat.jpg | width = 100px | Vrsta emitiranja = [[Televizija]] | Zemlja = [[Srbija]] | Vlasnik = Toni Bjelić <br> Dragana Mirković | Početak emitiranja = 2005 | Website = http://www.dmsat.tv/ }} '''DM Sat''' je televizijski kanal zabavnog karaktera u vlasništvu Tonija Bijelića i [[Dragana Mirković|Dragane Mirković]]. Većinu programa čine [[glazbeni spotovi]] uz popratne SMS poruke gledatelja. Najčešće se emitiraju [[pop-folk]] spotovi uz neznatan dio spotova s ostalih područja bivše [[SFRJ|Jugoslavije]]. Također, manji dio programa čine intervjui i emisije o događajima na estradi, kao i tv novele. Poznate emisije: "Što da ne...", "Maksimalno opušteno" i druge. Uz tv emitiranje, DM Sat se bavi i produkcijom [[Glazbeni spot|glazbenih spotova]] i [[Oglašavanje|reklama]]. ==Vanjske poveznice== * [http://www.dmsat.tv/ Službena stranica] [[Kategorija:Srbijanske televizijske postaje]] [[Kategorija:Televizijske mreže u Srbiji]] py8skobbimo48q7u53hxk46dc759n51 0 182784 7615846 7615267 2026-10-09T21:35:03Z Croxyz 205325 ([[m:Special:MyLanguage/User:Jon Harald Søby/diffedit|diffedit]]) 7615846 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometni klub | ime kluba = NK Opatija | slika = | puno ime = Nogometni klub Opatija | nadimak = | godina osnivanja = 1911. | igralište = Stadion NK Opatija, [[Opatija]]<br>[[Stadion Kantrida]], [[Rijeka]] | kapacitet stadiona = 802 (Opatija) <br>10.600 (Kantrida) | predsjednik = | trener = {{Z|HRV}} [[Zoran Bogolin]] | liga = [[1. NL]] | sezona = {{sezona wp|1. NL|2025./26.}} | plasman = 8. | trenutačna sezona = 1. NL 2026./27. | igrači = | pattern_la1=_whiteborder |pattern_b1=_whitestripes |pattern_ra1=_whiteborder |pattern_sh1= |pattern_so1= | leftarm1=000000 |body1=000000 |rightarm1=000000 |shorts1=000000 |socks1= 000000 | pattern_la2=_blackborder |pattern_b2=_blackstripes |pattern_ra2=_blackborder |pattern_sh2= |pattern_so2= | leftarm2=FFFFFF |body2=FFFFFF |rightarm2=FFFFFF |shorts2=FFFFFF |socks2= FFFFFF | pattern_la3= |pattern_b3= |pattern_ra3= |pattern_sh3= |pattern_so3= | leftarm3= |body3= |rightarm3= |shorts3= |socks3= }} '''Nogometni klub Opatija''' [[Hrvatska|hrvatski]] je [[nogomet]]ni klub iz [[Opatija|Opatije]] osnovan 1911. godine. Jedan je od najstarijih klubova u Hrvatskoj. Trenutačno se natječe u [[1. NL]]. == Povijest == Početci organiziranog nogometa u Opatiji sežu u 1911. godinu, kada je osnovana opatijska podružnica nogometne sekcije [[Hrvatski sokol|Hrvatskog sokola]], pod imenom '''Nogometni odjel Hrvatskog sokola Opatija – Volosko'''.<ref name="pov">{{Citiranje weba |title=POVIJEST |url=http://hr.nk-opatija.com/povijest.html |access-date=2021-10-17 |website=NK OPATIJA - nogometni klub}}</ref> Inicijativu je pokrenula grupa studenata Trgovačke akademije u [[Beč]]u, slično [[HNK Hajduk Split|splitskom Hajduku]] kojeg su studenti iste godine osnovali u [[Prag]]u.<ref>{{Citiranje weba |date=2011-05-12 |title=Počinje proslava sto godina NK Opatija |url=https://poduckun.net/pocinje-proslava-sto-godina-nk-opatija/ |access-date=2021-10-17 |website=PodUckun.net}}</ref> Prvu službenu utakmicu Opatija je odigrala 14. svibnja 1911. godine na [[Sušak]]u, natječući se s nogometnom sekcijom tamošnjeg Sokola. 1912. Opatijski Nijemci osnovali su vlastitu momčad – [[Vorwärts Abbazia|Vorwärts]]. Suparništvo koje se odmah razvilo između dva kluba rezultiralo je nesuglasicama unutar Sokola, pa je na prijedlog [[Ivan Matetić Ronjgov|Ivana Matetića Ronjgova]], iz te ekipe u veljači 1913. stvoren zasebni sportski klub pod imenom '''Slavenski klub Opatija'''.<ref name="pov" /> Opatiju su završetkom [[Prvi svjetski rat|Prvoga svjetskoga rata]] okupirali [[Kraljevina Italija|Talijani]]. Godine 1921. dozvoljen je rad momčadi '''Športski klub Opatija'''. Klupsko ime od tada više nije sadržavalo riječ "Slavenski".<ref name="pov" /> Ime Opatija zabranjeno je nakon dolaska [[Fašistička Italija|fašista]] na vlast. Igrači od tada igraju pod imenom '''Olymp''', no i to je ime nakon nedugog vremena zabranjeno. Fašisti su nastojali osnovati klub imena '''Club Calcio Abbazia''', no igrači su zaigrali za Concordiju iz obližnje [[Rijeka|Rijeke]]. Godine 1929. osnovan je '''Club sportivo Virtus''', klub čije ime nije sadržavalo talijanski naziv za Opatiju – ''Abbazia''. Četiri godine kasnije diljem Italije dolazi do reforme sportskih organizacija tako da su svi klubovi djelovali pod okriljem organizacije [[Opera Nazionale Dopolavoro]] (OND). Time je osnovan '''Sezione Calcio OND "Abbazia"'''. Klub je prestao postojati 1941.<ref name="pov" /> Klub je obnovljen 1945. pod imenom '''Opatija'''.<ref name="pov" /> Nakon osamostaljenja Hrvatske klub se počeo natjecati 1992. u [[3. HNL – Zapad 1992.|3. HNL – Zapad]]. Opatija je igrala u [[2. HNL|2. HNL – Zapad]] u sezonama [[2. HNL 1996./97.|1996./97.]] i [[2. HNL 1997./98.|1997./98.]]<ref>{{Citiranje weba |date=2020-07-18 |title=NK Opatija je već igrala drugu ligu |url=https://poduckun.net/nk-opatija-je-vec-igrala-drugu-ligu/ |access-date=2021-10-17 |website=PodUckun.net }}</ref> Godine 2002. klub je sudjelovao u [[3. HNL 2001./02.#Kvalifikacije za 2. HNL|kvalifikacijama za 2. HNL]], ali se nije uspio kvalificirati. Opatija je osvojila [[3. HNL – Zapad 2013./14.]], ali umjesto promocije u drugu ligu, u klubu su odlučili [[MŽNL NS Rijeka 2014./15.|sljedeće sezone]] igrati u [[MŽNL NS Rijeka]] zbog neispunjavanja uvjeta za licenciranje.<ref>{{Citiranje weba |title=Bogolin: Grad mora shvatiti da NK Opatija nije iz Bjelovara |url=https://www.novilist.hr/sport/nogomet/bogolin-grad-mora-shvatiti-da-nk-opatija-nije-iz-bjelovara/ |access-date=2021-10-17 |website=Novi list }}</ref> Konačno se pridružio 2. HNL u sezoni [[2. HNL 2020./21.|2020./21.]],<ref>{{Citiranje weba |date=2020-07-19 |title=Nogometaši Opatije izborili drugu ligu |url=https://www.rivijeranews.hr/nogometasi-opatije-izborili-drugu-ligu-ligu/ |access-date=2021-10-17 |website=www.rivijeranews.hr |archive-date=17. listopada 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20211017224742/https://www.rivijeranews.hr/nogometasi-opatije-izborili-drugu-ligu-ligu/ |url-status=dead }}</ref> a u istoj sezoni je i ispao iz te lige. == Pregled plasmana po sezonama == {| class="wikitable sortable" style="text-align:center; font-size:90%" ! style="background:black;color:#ffffff;border:1px solid #aaaaaa;"|Sezona ! style="background:black;color:#ffffff;border:1px solid #aaaaaa;"|Rang ! style="background:black;color:#ffffff;border:1px solid #aaaaaa;"|Liga ! style="background:black;color:#ffffff;border:1px solid #aaaaaa;"|Plasman |- |[[Primorsko-goranska oblasna liga 1950.|1950.]] |'''V.''' |Primorsko-goranska oblasna liga |8. |- |[[Primorsko-goranska oblasna liga 1951.|1951.]] |'''IV.''' |Primorsko-goranska oblasna liga |5. |- |[[Pokrajinska nogometna liga Rijeka 1952.|1952.]] |'''III.''' |Pokrajinska liga Rijeka |align=center bgcolor=gold|1. |- |[[Podsavezna nogometna liga Rijeka 1952./53.|1952./53.]] |'''III.''' |Podsavezna liga Rijeka |9. |- |[[Podsavezna nogometna liga Rijeka 1953./54.|1953./54.]] |'''IV.''' |Podsavezna liga Rijeka |8. |- |[[Podsavezna nogometna liga Rijeka 1954./55.|1954./55.]] |'''IV.''' |Podsavezna liga Rijeka |8. |- |[[Podsavezna nogometna liga Rijeka 1955./56.|1955./56.]] |'''III.''' |Podsavezna liga Rijeka |5. |- |[[Podsavezna nogometna liga Rijeka 1956./57.|1956./57.]] |'''III.''' |Podsavezna liga Rijeka |3. |- |[[Podsavezna nogometna liga Rijeka 1957./58.|1957./58.]] |'''III.''' |Podsavezna liga Rijeka |4. |- |[[Podsavezna nogometna liga Rijeka 1958./59.|1958./59.]] |'''III.''' |Podsavezna liga Rijeka |11. |- |[[Podsavezna nogometna liga Rijeka 1959./60.|1959./60.]] |'''IV.''' |Podsavezna liga Rijeka |align=center bgcolor=gold|1. |- |[[Podsavezna nogometna liga Rijeka 1960./61.|1960./61.]] |'''IV.''' |Podsavezna liga Rijeka |4. |- |[[Podsavezna nogometna liga Rijeka 1961./62.|1961./62.]] |'''IV.''' |Podsavezna liga Rijeka |6. |- |[[Gradsko-kotarska nogometna liga Rijeka 1962./63.|1962./63.]] |'''IV.''' |Gradsko-kotarska liga Rijeka |2. |- |[[Riječko-istarska nogometna zona – Riječka skupina 1963./64.|1963./64.]] |'''III.''' |Riječko-istarska zona – Riječka skupina |9. |- |[[Podsavezna nogometna liga Rijeka 1964./65.|1964./65.]] |'''III.''' |Podsavezna liga Rijeka |6. |- |[[Riječko-istarska nogometna zona 1965./66.|1965./66.]] |'''III.''' |Riječko-istarska zona |7. |- |[[Riječko-istarska nogometna zona 1966./67.|1966./67.]] |'''III.''' |Riječko-istarska zona |6. |- |[[Riječko-pulska nogometna zona 1967./68.|1967./68.]] |'''III.''' |Riječko-pulska zona |13. |- |[[Riječko-pulska nogometna zona 1968./69.|1968./69.]] |'''III.''' |Riječko-pulska zona |11. |- |[[Riječko-pulska nogometna zona 1969./70.|1969./70.]] |'''III.''' |Riječko-pulska zona |14. |- |[[Riječko-pulska nogometna zona 1970./71.|1970./71.]] |'''III.''' |Riječko-pulska zona |5. |- |[[Riječko-pulska nogometna zona 1971./72.|1971./72.]] |'''III.''' |Riječko-pulska zona |13. |- |[[Riječko-pulska nogometna zona 1972./73.|1972./73.]] |'''III.''' |Riječko-pulska zona |12. |- |[[Riječko-pulska nogometna zona 1973./74.|1973./74.]] |'''IV.''' |Riječko-pulska zona |3. |- |[[Riječko-pulska nogometna zona 1974./75.|1974./75.]] |'''IV.''' |Riječko-pulska zona |13. |- |[[Riječko-pulska nogometna zona 1975./76.|1975./76.]] |'''IV.''' |Riječko-pulska zona |5. |- |[[Riječko-pulska nogometna zona 1976./77.|1976./77.]] |'''IV.''' |Riječko-pulska zona |3. |- |[[Riječko-pulska nogometna zona 1977./78.|1977./78.]] |'''IV.''' |Riječko-pulska zona |5. |- |[[Regionalna nogometna liga Rijeka – Pula 1978./79.|1978./79.]] |'''IV.''' |Regionalna liga Rijeka – Pula |6. |- |[[Regionalna nogometna liga Rijeka – Pula 1979./80.|1979./80.]] |'''IV.''' |Regionalna liga Rijeka – Pula |5. |- |[[Regionalna nogometna liga Rijeka – Pula 1980./81.|1980./81.]] |'''IV.''' |Regionalna liga Rijeka – Pula |12. |- |[[Regionalna nogometna liga Rijeka – Pula 1981./82.|1981./82.]] |'''IV.''' |Regionalna liga Rijeka – Pula |7. |- |[[Regionalna nogometna liga Rijeka – Pula 1982./83.|1982./83.]] |'''IV.''' |Regionalna liga Rijeka – Pula |align=center bgcolor=gold|1. |- |[[Hrvatska nogometna liga – Zapad 1983./84.|1983./84.]] |'''III.''' |Hrvatska liga – Zapad |4. |- |[[Hrvatska nogometna liga – Zapad 1984./85.|1984./85.]] |'''III.''' |Hrvatska liga – Zapad |5. |- |[[Hrvatska nogometna liga – Zapad 1985./86.|1985./86.]] |'''III.''' |Hrvatska liga – Zapad |12. |- |[[Hrvatska nogometna liga – Zapad 1986./87.|1986./87.]] |'''III.''' |Hrvatska liga – Zapad |10. |- |[[II. Hrvatska nogometna liga – Zapad 1987./88.|1987./88.]] |'''IV.''' |II. hrvatska liga – Zapad |3. |- |[[II. Hrvatska nogometna liga – Zapad 1988./89.|1988./89.]] |'''IV.''' |II. hrvatska liga – Zapad |7. |- |[[Hrvatska nogometna liga – Zapad 1989./90.|1989./90.]] |'''IV.''' |Hrvatska liga – Zapad |16. |- |[[Regionalna nogometna liga – Primorska skupina 1990./91.|1990./91.]] |'''V.''' |Regionalna liga – Primorska skupina |2. |- |[[3. HNL – Zapad 1992.|1992.]] |'''III.''' |[[3. HNL – Zapad|3. HNL – Zapad – skupina A]] |6. |- |[[3. HNL – Zapad 1992./93.|1992./93.]] |'''III.''' |[[3. HNL – Zapad|3. HNL – Zapad]] |9. |- |[[3. HNL – Zapad 1993./94.|1993./94.]] |'''III.''' |[[3. HNL – Zapad|3. HNL – Zapad]] |12. |- |1994./95. | | | |- |1995./96. | | | |- |[[2. HNL 1996./97.|1996./97.]] |'''III.''' |[[2. HNL|2. HNL – Zapad]] |6. |- |[[2. HNL 1997./98.|1997./98.]] |'''II.''' |[[2. HNL|2. HNL – Zapad]] |11. |- |[[3. HNL – Zapad 1998./99.|1998./89.]] |'''III.''' |[[3. HNL – Zapad]] |8. |- |[[3. HNL – Zapad 1999./2000.|1999./00.]] |'''III.''' |[[3. HNL – Zapad]] |10. |- |[[3. HNL – Zapad 2000./01.|2000./01.]] |'''III.''' |[[3. HNL – Zapad]] |4. |- |[[3. HNL – Zapad 2001./02.|2001./02.]] |'''III.''' |[[3. HNL – Zapad]] |align=center bgcolor=gold|1. |- |[[3. HNL – Zapad 2002./03.|2002./03.]] |'''III.''' |[[3. HNL – Zapad]] |3. |- |[[3. HNL – Zapad 2003./04.|2003./04.]] |'''III.''' |[[3. HNL – Zapad]] |11. |- |[[3. HNL – Zapad 2004./05.|2004./05.]] |'''III.''' |[[3. HNL – Zapad]] |9. |- |[[3. HNL – Zapad 2005./06.|2005./06.]] |'''III.''' |[[3. HNL – Zapad]] |13. |- |[[4. HNL – Zapad 2006./07.|2006./07.]] |'''IV.''' |[[4. HNL|4. HNL – Zapad]] |7. |- |[[4. HNL – Zapad 2007./08.|2007./08.]] |'''IV.''' |[[4. HNL|4. HNL – Zapad]] |10. |- |[[4. HNL – Zapad 2008./09.|2008./09.]] |'''IV.''' |[[4. HNL|4. HNL – Zapad]] |3. |- |[[4. HNL – Zapad 2009./10.|2009./10.]] |'''IV.''' |[[4. HNL|4. HNL – Zapad]] |align=center bgcolor=gold|1. |- |[[3. HNL – Zapad 2010./11.|2010./11.]] |'''III.''' |[[3. HNL – Zapad]] |7. |- |[[3. HNL – Zapad 2011./12.|2011./12.]] |'''III.''' |[[3. HNL – Zapad]] |4. |- |[[3. HNL – Zapad 2012./13.|2012./13.]] |'''III.''' |[[3. HNL – Zapad]] |5. |- |[[3. HNL – Zapad 2013./14.|2013./14.]] |'''III.''' |[[3. HNL|3. HNL – Zapad]] |align=center bgcolor=gold|1. |- |[[MŽNL NS Rijeka 2014./15.|2014./15.]] |'''IV.''' |MŽNL NS Rijeka |2. |- |[[3. HNL – Zapad 2015./16.|2015./16.]] |'''III.''' |[[3. HNL – Zapad]] |9. |- |[[3. HNL – Zapad 2016./17.|2016./17.]] |'''III.''' |[[3. HNL – Zapad]] |5. |- |[[3. HNL – Zapad 2017./18.|2017./18.]] |'''III.''' |[[3. HNL – Zapad]] |2. |- |[[3. HNL – Zapad 2018./19.|2018./19.]] |'''III.''' |[[3. HNL – Zapad]] |8. |- |[[3. HNL – Zapad 2019./20.|2019./20.]] |'''III.''' |[[3. HNL – Zapad]] |align=center bgcolor=gold|1. |- |[[2. HNL 2020./21.|2020./21.]] |'''II.''' |[[2. HNL]] |7. |- |[[2. HNL 2021./22.|2021./22.]] |'''II.''' |[[2. HNL]] |16. |- |[[2. NL 2022./23.|2022./23.]] |'''III.''' |[[2. NL]] |7. |- |[[2. NL 2023./24.|2023./24.]] |'''III.''' |[[2. NL]] |align=center bgcolor=gold|1. |- |[[1. NL 2024./25.|2024./25.]] |'''II.''' |[[1. NL]] |2. |- |[[1. NL 2025./26.|2025./26.]] |'''II.''' |[[1. NL]] |8. |- |} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://nk-opatija.com/ Službena web-stranica] * [https://semafor.hns.family/klubovi/1559/nk-opatija/ Profil], HNS Semafor {{sport start}} {{2. HNL}} {{Hrvatski nogometni klubovi osnovani prije završetka Prvog svjetskog rata}} {{sport kraj}} {{mrva-nogomet-klub-hrvatska}} {{GLAVNIRASPORED:Opatija, NK}} [[Kategorija:Nogometni klubovi u Primorsko-goranskoj županiji‎]] [[Kategorija:Šport u Opatiji|Opatija]] amd1mo3kzae1mqbfwbblohwh5kkmv5z 0 185236 7615992 7563609 2026-10-10T08:29:11Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.6 7615992 wikitext text/x-wiki {{otheruses2|[[Špilja Vindija]]}} {{Infookvir tvrtka | ime = Vindija | slika = [[Slika:Vindija Logo.svg|250px|Vindija Logo]] | vrsta = [[Dioničko društvo]] | osnutak = [[1959.]] | prestala_postojati = | osnivači = | sjedište = | sjedište_grad = [[Varaždin]] | sjedište_država = {{Z+X|HRV}} | ključne_osobe = Dragutin Drk | predsjednik = | konkurencija = | pokriveno_područje = | industrija = [[prehrana]] | proizvodi = [[prehrambeni proizvodi]] | usluge = | prihod = 3 milijarde kuna ([[2012.]]) | operativni_prihod = | neto_dobit = | zaposleni = 4000<ref name="HRT" /> | holding = | divizije = Koka d.d., Vindon d.o.o.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.poslovna.hr/lite/subjekti.aspx?show=309073&&AspxAutoDetectCookieSupport=1 |title=VINDIJA d.d., Varaždin - poslovne informacije, financije, bilanca, adresa, kontakti i ključne osobe. |access-date=5. veljače 2012. |archive-date=20. prosinca 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20161220061628/http://www.poslovna.hr/lite/subjekti.aspx?show=309073&&AspxAutoDetectCookieSupport=1 |url-status=dead }}</ref> | podruž = Vindija d.o.o. Sarajevo<br/>Vindija d.o.o. Lajkovac<br/>Eurocom Plus d.o.o. Valjevo<br/>Vindija International Dooel Skopje<ref name="hgk">{{Citiranje časopisa |url=http://www2.hgk.hr/izvoznici/izvoznik.asp?mbr=3017303 |title=HIO - VINDIJA d.d. |journal= |access-date=5. veljače 2012. |archive-date=22. prosinca 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20121222203008/http://www2.hgk.hr/izvoznici/izvoznik.asp?mbr=3017303 |url-status=dead }}</ref> | vlasnik = | slogan = | web = [http://www.vindija.hr/ www.vindija.hr] | dodatak = }} '''Vindija''' je [[hrvatska]] [[hrana|prehrambena]] tvrtka sa sjedištem u [[Varaždin]]u. Vindija je osnovana [[1959.]], kada je zapošljavala samo 20-ak osoba i proizvodila jedino svježe [[mlijeko]] za potrebe grada Varaždina. Poslovni sustav Vindija među najvećim je hrvatskim prehrambenim industrijama, u grupi Vindija je 13 tvrtki, ima više od 4.000 radnika, a ukupni je prihod grupe 2012. godine iznosio 3 milijarde kuna.<ref name="HRT">{{Citiranje časopisa |url=http://vijesti.hrt.hr/vindijini-pogoni-ne-razlikuju-se-od-slicnih-u-njemackoj-ili-austriji |title=Vindijini pogoni ne razlikuju se od sličnih u Njemačkoj ili Austriji |journal= |access-date=25. ožujka 2014. |archive-date=25. ožujka 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140325163019/http://vijesti.hrt.hr/vindijini-pogoni-ne-razlikuju-se-od-slicnih-u-njemackoj-ili-austriji |url-status=dead }}</ref> == Povijest == Mlijeko se pakiralo u staklene [[Boca|boce]], koje su se u čvrstim žičanim sanducima rano ujutro razvozile po gradu. Tako je bilo sve do [[1970.]], kada se svježe mlijeko počelo pakirati u plastične vrećice, a nakon toga je došao [[tetrapak]]. Vindija, nekoć mala gradska [[mljekara]], zahvaljujući kontinuiranom i predanom radu, razvoju vođenom inovativnom politikom i politikom kvalitete, prerasla je u ''Poslovni sustav Vindija'' koji danas proizvodi gotovo tisuću [[proizvod]]a u više [[Brand|robnih marki]] i grupa proizvoda objedinjenih pod jedinstvenim znakom “Kvaliteta Vindija”. Kao rezultat želja i zahtjeva milijunskog broja svakodnevno sve informiranijih [[potrošač]]a jesu “brandovi kojima se vjeruje” - Z bregov, Cekin, Vindon. Izvoz Vindije prelazi 12 posto ukupne prodaje, a [[2008.]] godinu zaključili su s prihodom većim od tri milijarde kuna. U prvih šest mjeseci [[2008.]] godine zabilježen je prihod od 1,8 milijardi kuna, što je za 16 posto više u odnosu na prvih šest mjeseci prošle godine. U [[2007.]] godini Vindija je zabilježila prihod od 2,65 milijardi kuna, što je u odnosu na [[2006.]] povećanje od 13 posto. S takvim financijskim pokazateljima Vindija je u 2007. godini druga najveća prehrambena tvrtka u Hrvatskoj iza [[Podravka|Podravke]].<ref>[http://209.85.129.132/search?q=cache:t-AyzAjsP-oJ:www.hypo-alpe-adria.hr/leasing/dokumenti/1000_najvecih.pdf+najve%C4%87e+hrvatske+tvrtke&hl=hr&ct=clnk&cd=8&gl=hr&client=firefox-a 'Naslov: 1000 najvećih hrvatskih tvrtki u 2007. prema sektorima'] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> Asortimanom od gotovo tisuću [[Prehrambeni proizvodi|prehrambenih proizvoda]] Vindija uspješno nastavlja put osvajanja međunarodnih [[Tržište|tržišta]]: susjednih, odnosno regionalnih i prehrambenih tržišta zemalja [[Europska unija|EU]] i ostalih svjetskih tržišta. Poslovni sustav Vindija među najvećim je hrvatskim prehrambenim industrijama, u grupi Vindija je 13 tvrtki, ima više od 4.000 radnika, a ukupni je prihod grupe 2012. godine iznosio 3 milijarde kuna.<ref name="HRT" /> Direktor Vindije od 1965. do 2021. godine, kao i većinski vlasnik bio je [[Dragutin Drk]]. == Certifikati == * ISO 9001:2000 * HACCP * Ostali certifikati:IFS, BRC, SSOP, HALAL<ref name="hgk"/> == Znakovi kvalitete i izvornosti == * [[Hrvatska kvaliteta]] * [[Izvorno hrvatsko]]<ref name="hgk"/> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.vindija.hr/ Vindija web stranice] {{Coord|46.31147|N|16.34706|E|region:HR-05_type:landmark|display=title|format=dms}} [[Kategorija:Prehrambene tvrtke u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Tvrtke iz Varaždina]] ecyq6alm2v0cxzhb7q4vusq686irs5x 0 195816 7615985 7271445 2026-10-10T07:35:13Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.6 7615985 wikitext text/x-wiki '''Vesna Vulović''' ([[3. siječnja]] [[1950.]] – [[23. prosinca]] [[2016.]]) je bila [[Jat Airways|JAT]]-ova [[stjuardesa]] koja je [[26. siječnja]] [[1972.]] jedina preživjela pad putničkog [[zrakoplov]]a s visine od 10 160 metara, te je upisana u [[Guinnessova knjiga rekorda|Guinnessovoj knjizi rekorda]]. == Let JU 367 == Vulović je bila stjuardesa JAT-a. 26. siječnja 1972. nalazila se u zrakoplovu [[Douglas DC-9]] na letu iz [[Stockholm]]a preko [[Zagreb]]a do [[Beograd]]a. Zrakoplov se srušio iznad sela [[Srbská Kamenice|Srbske Kamenice]] u [[Čehoslovačka|Čehoslovačkoj]], blizu granice s [[DR Njemačka|DR Njemačkom]]. Tadašnji jugoslavenski [[režim]] i [[UDBA]] optužili su [[hrvatska politička emigracija|hrvatsku emigraciju]] da su postavljenom bombom prouzročili rušenje zrakoplova. Vulović je preživjela kao jedina od šestero članova posade i 22 putnika. Nakon 27 dana u komi i 16 mjeseci rehabilitacije, nastavila je raditi u JAT-u. == Rezultat istrage Peter Hornung-Andersena == U siječnju [[2009.]] njemački dopisnik u Češkoj Peter Hornung-Andersen objavio je vijest da zrakoplov nije pao s visine od 10 000 m, nego samo nekoliko stotina metara. Isto tako, prema njegovim neprovjerenim informacijama, uzrok nesreće nije bila podmetnuta [[bomba]]. Novinar temelji rezultat na navodnim podatcima iz dokumenata [[tajna služba|tajnih službi]], stručnjaka i svjedoka. U svom izvješću tvrdi da je jugoslavenski zrakoplov slučajno pogodio projektil čehoslovačke protuzračne obrane.<ref>[https://mondo.rs/Info/Drustvo/a1588283/Vesna-Vulovic-prezivela-pad-iz-aviona.html?utm_source=facebook&utm_medium=mdj Mondo], pristupljeno 24. kolovoza 2024.</ref> == Svojedobno оbjašnjenje == Kao objašnjenje preživljavanja pada u izvješćima [[mediji|medija]] se koristila činjenica da se u trenutku detonacije Vesna Vulović nalazila u stražnjem dijelu zrakoplova i da je, kao posljedica eksplozije, stražnji dio zrakoplova spiralnom putanjom pao na tlo i zatim klizao na snježnoj padini, što je usporilo udar. Vesna Vulović je već u 1970-im godinama navedena u Guinnessovoj knjigi rekorda. Do sada drži rekord za preživljen pad s velike visine bez padobrana. Guinnessova knjiga rekorda se za ovu tvrdnju oslonila na izvor iz čehoslovačke državne tajne službe i službeno [[izvješće]] o nesreći koji tvrdi da je zrakoplov eksplodirao na više od 10 km visine. Živjela je u Beogradu i još je uvijek imala zdravstvene posljedice. Negirala je sumnje da zrakoplov nije pao s te visine. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://www.messin.estranky.cz/clanky/balkan/jugoslavie08 Češki izvještaj] *[http://www.javno.com/hr-svijet/stjuardesa-jat-a-vesna-vulovic-nije-pala-s-10000m_222001 Javno.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091130055239/http://www.javno.com/hr-svijet/stjuardesa-jat-a-vesna-vulovic-nije-pala-s-10000m_222001 |date=30. studenoga 2009. }} *[http://www.guardian.co.uk/world/2009/jan/13/flight-attendant-record-fall-hoax Guardian] *[https://web.archive.org/web/20090819141600/http://www.radio.cz/de/artikel/112531 Radio Praha] {{GLAVNIRASPORED:Vulović, Vesna}} [[Kategorija:Životopisi, Srbija]] [[Kategorija:Zrakoplovstvo]] bzfrkxubicv0uo1jo8n2bpc8xbms7k0 0 198265 7615762 7587648 2026-10-09T16:57:56Z Drago.jelavic2497 374941 Nova službena stranica kluba (nk-maestral-krvavac.hr); stara domena više nije aktivna – zadržana arhivska poveznica. 7615762 wikitext text/x-wiki {{nogometni klub | ime kluba = NK Maestral Krvavac | slika = Nk maestral krvavac.svg | puno ime = Nogometni klub Maestral Krvavac | nadimak = Maštral | godina osnivanja = [[1979.]] | igralište = Liman | navijači = Bloketi | kapacitet stadiona = 1000 | predsjednik = Josip Vučković | trener = | liga = [[1. ŽNL Dubrovačko-neretvanska]] | sezona = [[1. ŽNL Dubrovačko-neretvanska 2025./26.|2025./26.]] | plasman = 11. | trenutačna sezona = | pattern_la1 = | pattern_b1 = _upper_black | pattern_ra1 = | pattern_sh1= | pattern_so1 = | leftarm1 = FF8000 | body1 = FF8000 | rightarm1 = FF8000 | shorts1 = FF8000 | socks1 = 000000 | pattern_la2 = | pattern_b2 = | pattern_ra2 = | pattern_sh2 = | pattern_so2 = | leftarm2 = 0000FF |body2 = FFFFFF | rightarm2 = 0000FF | shorts2 = 0000FF | socks2 = 0000FF }} '''Nogometni klub Maestral Krvavac''' je [[nogometni klub]] iz mjesta [[Krvavac]] kraj [[Opuzen]]a. Trenutno se natječe u [[1. ŽNL Dubrovačko-neretvanska|1. ŽNL Dubrovačko-neretvanske županije]]. == Povijest == Osnovan je 1979. godine. Svoje utakmice kao domaćin Maestral je igrao na igralištu [[NK Neretva Metković|Neretve]] u [[Metković]]u i [[NK Neretvanac Opuzen|Neretvanca]] u [[Opuzen]]u. Početkom 80-ih godina klub se natječe u Općinskoj ligi Metković, dok krajem 80-ih igra u Dalmatinskoj ligi s klubovima s područja dubrovačkog i splitskog saveza. U 90-im godinama Maestral je igrao u tadašnjoj [[3. HNL – Jug]]. Krajem 90-ih klub se reorganizacijom natjecanja spušta u županijski rang natjecanja te tu ostaje do danas. Početkom 2000-ih klubu je prijetilo gašenje, a isto se ponovilo 2012. godine. == Stadion == Maestral je svoje igralište ''Liman'' dobio tek 1989. godine. Prva utakmica odigrana na njemu bila je protiv [[NK Mladost Proložac|Mladosti]] iz Prološca 5. ožujka 1989. Maestral je bio uspješan s 3:1. Ostat će također upisano da je prvi pogodak na Limanu postigao Linkoln Ujdur (Pele). == Dres i grb == Maestral svoje domaće utakmice uglavnom igra u narančastoj opremi, zbog čega je jedan od nadimaka kluba ''Paklena naranča''. Gostujući dres plavo-bijele je boje. Grb Maestrala u obliku je štita s narančastim i plavim poljem. U sredini grba nalazi se slovo 'M', koje stoji iznad [[neretvanska trupica|trupe]], jednog od simbola neretvanskog kraja. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://nk-maestral-krvavac.hr/ NK Maestral Krvavac – službena stranica] * [http://www.nk-maestral.com/ Stara službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140201182122/http://www.nk-maestral.com/ |date=1. veljače 2014. }} * [https://www.facebook.com/pages/Maestral-Krvavac/368042142026 Facebook] * [https://twitter.com/NKMaestral Twitter] * [http://www.youtube.com/channel/UCZ6aZCr40TnKRxz7BzJth7A?feature=watch Youtube] * [http://instagram.com/nkmaestral# Instagram] * [https://semafor.hns.family/klubovi/1977/nk-maestral/ Profil], HNS Semafor {{GLAVNIRASPORED:Maestral Krvavac, NK}} [[Kategorija:Nogometni klubovi u Dubrovačko-neretvanskoj županiji‎|Maestral]] ti5j3r18gc7n5a68frsrjaa0ge09vby 7615764 7615762 2026-10-09T17:05:30Z Drago.jelavic2497 374941 Ažuriran Facebook profil kluba (facebook.com/nkmaestral1979). 7615764 wikitext text/x-wiki {{nogometni klub | ime kluba = NK Maestral Krvavac | slika = Nk maestral krvavac.svg | puno ime = Nogometni klub Maestral Krvavac | nadimak = Maštral | godina osnivanja = [[1979.]] | igralište = Liman | navijači = Bloketi | kapacitet stadiona = 1000 | predsjednik = Josip Vučković | trener = | liga = [[1. ŽNL Dubrovačko-neretvanska]] | sezona = [[1. ŽNL Dubrovačko-neretvanska 2025./26.|2025./26.]] | plasman = 11. | trenutačna sezona = | pattern_la1 = | pattern_b1 = _upper_black | pattern_ra1 = | pattern_sh1= | pattern_so1 = | leftarm1 = FF8000 | body1 = FF8000 | rightarm1 = FF8000 | shorts1 = FF8000 | socks1 = 000000 | pattern_la2 = | pattern_b2 = | pattern_ra2 = | pattern_sh2 = | pattern_so2 = | leftarm2 = 0000FF |body2 = FFFFFF | rightarm2 = 0000FF | shorts2 = 0000FF | socks2 = 0000FF }} '''Nogometni klub Maestral Krvavac''' je [[nogometni klub]] iz mjesta [[Krvavac]] kraj [[Opuzen]]a. Trenutno se natječe u [[1. ŽNL Dubrovačko-neretvanska|1. ŽNL Dubrovačko-neretvanske županije]]. == Povijest == Osnovan je 1979. godine. Svoje utakmice kao domaćin Maestral je igrao na igralištu [[NK Neretva Metković|Neretve]] u [[Metković]]u i [[NK Neretvanac Opuzen|Neretvanca]] u [[Opuzen]]u. Početkom 80-ih godina klub se natječe u Općinskoj ligi Metković, dok krajem 80-ih igra u Dalmatinskoj ligi s klubovima s područja dubrovačkog i splitskog saveza. U 90-im godinama Maestral je igrao u tadašnjoj [[3. HNL – Jug]]. Krajem 90-ih klub se reorganizacijom natjecanja spušta u županijski rang natjecanja te tu ostaje do danas. Početkom 2000-ih klubu je prijetilo gašenje, a isto se ponovilo 2012. godine. == Stadion == Maestral je svoje igralište ''Liman'' dobio tek 1989. godine. Prva utakmica odigrana na njemu bila je protiv [[NK Mladost Proložac|Mladosti]] iz Prološca 5. ožujka 1989. Maestral je bio uspješan s 3:1. Ostat će također upisano da je prvi pogodak na Limanu postigao Linkoln Ujdur (Pele). == Dres i grb == Maestral svoje domaće utakmice uglavnom igra u narančastoj opremi, zbog čega je jedan od nadimaka kluba ''Paklena naranča''. Gostujući dres plavo-bijele je boje. Grb Maestrala u obliku je štita s narančastim i plavim poljem. U sredini grba nalazi se slovo 'M', koje stoji iznad [[neretvanska trupica|trupe]], jednog od simbola neretvanskog kraja. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://nk-maestral-krvavac.hr/ NK Maestral Krvavac – službena stranica] * [http://www.nk-maestral.com/ Stara službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140201182122/http://www.nk-maestral.com/ |date=1. veljače 2014. }} * [https://www.facebook.com/nkmaestral1979 Facebook] * [https://twitter.com/NKMaestral Twitter] * [http://www.youtube.com/channel/UCZ6aZCr40TnKRxz7BzJth7A?feature=watch Youtube] * [http://instagram.com/nkmaestral# Instagram] * [https://semafor.hns.family/klubovi/1977/nk-maestral/ Profil], HNS Semafor {{GLAVNIRASPORED:Maestral Krvavac, NK}} [[Kategorija:Nogometni klubovi u Dubrovačko-neretvanskoj županiji‎|Maestral]] ig2xp4eyj96ou9dtjkmgalqa48sd40o 7615852 7615764 2026-10-09T21:42:33Z Croxyz 205325 /* Vanjske poveznice */ 7615852 wikitext text/x-wiki {{nogometni klub | ime kluba = NK Maestral Krvavac | slika = Nk maestral krvavac.svg | puno ime = Nogometni klub Maestral Krvavac | nadimak = Maštral | godina osnivanja = [[1979.]] | igralište = Liman | navijači = Bloketi | kapacitet stadiona = 1000 | predsjednik = Josip Vučković | trener = | liga = [[1. ŽNL Dubrovačko-neretvanska]] | sezona = [[1. ŽNL Dubrovačko-neretvanska 2025./26.|2025./26.]] | plasman = 11. | trenutačna sezona = | pattern_la1 = | pattern_b1 = _upper_black | pattern_ra1 = | pattern_sh1= | pattern_so1 = | leftarm1 = FF8000 | body1 = FF8000 | rightarm1 = FF8000 | shorts1 = FF8000 | socks1 = 000000 | pattern_la2 = | pattern_b2 = | pattern_ra2 = | pattern_sh2 = | pattern_so2 = | leftarm2 = 0000FF |body2 = FFFFFF | rightarm2 = 0000FF | shorts2 = 0000FF | socks2 = 0000FF }} '''Nogometni klub Maestral Krvavac''' je [[nogometni klub]] iz mjesta [[Krvavac]] kraj [[Opuzen]]a. Trenutno se natječe u [[1. ŽNL Dubrovačko-neretvanska|1. ŽNL Dubrovačko-neretvanske županije]]. == Povijest == Osnovan je 1979. godine. Svoje utakmice kao domaćin Maestral je igrao na igralištu [[NK Neretva Metković|Neretve]] u [[Metković]]u i [[NK Neretvanac Opuzen|Neretvanca]] u [[Opuzen]]u. Početkom 80-ih godina klub se natječe u Općinskoj ligi Metković, dok krajem 80-ih igra u Dalmatinskoj ligi s klubovima s područja dubrovačkog i splitskog saveza. U 90-im godinama Maestral je igrao u tadašnjoj [[3. HNL – Jug]]. Krajem 90-ih klub se reorganizacijom natjecanja spušta u županijski rang natjecanja te tu ostaje do danas. Početkom 2000-ih klubu je prijetilo gašenje, a isto se ponovilo 2012. godine. == Stadion == Maestral je svoje igralište ''Liman'' dobio tek 1989. godine. Prva utakmica odigrana na njemu bila je protiv [[NK Mladost Proložac|Mladosti]] iz Prološca 5. ožujka 1989. Maestral je bio uspješan s 3:1. Ostat će također upisano da je prvi pogodak na Limanu postigao Linkoln Ujdur (Pele). == Dres i grb == Maestral svoje domaće utakmice uglavnom igra u narančastoj opremi, zbog čega je jedan od nadimaka kluba ''Paklena naranča''. Gostujući dres plavo-bijele je boje. Grb Maestrala u obliku je štita s narančastim i plavim poljem. U sredini grba nalazi se slovo 'M', koje stoji iznad [[neretvanska trupica|trupe]], jednog od simbola neretvanskog kraja. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://nk-maestral-krvavac.hr/ Službena wen-stranica] * [https://web.archive.org/web/20140201182122/http://www.nk-maestral.com/ Arhivirana web-stranica] * [https://www.facebook.com/nkmaestral1979 Facebook] * [https://twitter.com/NKMaestral Twitter] * [http://www.youtube.com/channel/UCZ6aZCr40TnKRxz7BzJth7A?feature=watch Youtube] * [http://instagram.com/nkmaestral# Instagram] * [https://semafor.hns.family/klubovi/1977/nk-maestral/ Profil], HNS Semafor {{GLAVNIRASPORED:Maestral Krvavac, NK}} [[Kategorija:Nogometni klubovi u Dubrovačko-neretvanskoj županiji‎|Maestral]] 3k35seycoq08xy21fqxlbqrz412249h 7615853 7615852 2026-10-09T21:42:41Z Croxyz 205325 /* Vanjske poveznice */ 7615853 wikitext text/x-wiki {{nogometni klub | ime kluba = NK Maestral Krvavac | slika = Nk maestral krvavac.svg | puno ime = Nogometni klub Maestral Krvavac | nadimak = Maštral | godina osnivanja = [[1979.]] | igralište = Liman | navijači = Bloketi | kapacitet stadiona = 1000 | predsjednik = Josip Vučković | trener = | liga = [[1. ŽNL Dubrovačko-neretvanska]] | sezona = [[1. ŽNL Dubrovačko-neretvanska 2025./26.|2025./26.]] | plasman = 11. | trenutačna sezona = | pattern_la1 = | pattern_b1 = _upper_black | pattern_ra1 = | pattern_sh1= | pattern_so1 = | leftarm1 = FF8000 | body1 = FF8000 | rightarm1 = FF8000 | shorts1 = FF8000 | socks1 = 000000 | pattern_la2 = | pattern_b2 = | pattern_ra2 = | pattern_sh2 = | pattern_so2 = | leftarm2 = 0000FF |body2 = FFFFFF | rightarm2 = 0000FF | shorts2 = 0000FF | socks2 = 0000FF }} '''Nogometni klub Maestral Krvavac''' je [[nogometni klub]] iz mjesta [[Krvavac]] kraj [[Opuzen]]a. Trenutno se natječe u [[1. ŽNL Dubrovačko-neretvanska|1. ŽNL Dubrovačko-neretvanske županije]]. == Povijest == Osnovan je 1979. godine. Svoje utakmice kao domaćin Maestral je igrao na igralištu [[NK Neretva Metković|Neretve]] u [[Metković]]u i [[NK Neretvanac Opuzen|Neretvanca]] u [[Opuzen]]u. Početkom 80-ih godina klub se natječe u Općinskoj ligi Metković, dok krajem 80-ih igra u Dalmatinskoj ligi s klubovima s područja dubrovačkog i splitskog saveza. U 90-im godinama Maestral je igrao u tadašnjoj [[3. HNL – Jug]]. Krajem 90-ih klub se reorganizacijom natjecanja spušta u županijski rang natjecanja te tu ostaje do danas. Početkom 2000-ih klubu je prijetilo gašenje, a isto se ponovilo 2012. godine. == Stadion == Maestral je svoje igralište ''Liman'' dobio tek 1989. godine. Prva utakmica odigrana na njemu bila je protiv [[NK Mladost Proložac|Mladosti]] iz Prološca 5. ožujka 1989. Maestral je bio uspješan s 3:1. Ostat će također upisano da je prvi pogodak na Limanu postigao Linkoln Ujdur (Pele). == Dres i grb == Maestral svoje domaće utakmice uglavnom igra u narančastoj opremi, zbog čega je jedan od nadimaka kluba ''Paklena naranča''. Gostujući dres plavo-bijele je boje. Grb Maestrala u obliku je štita s narančastim i plavim poljem. U sredini grba nalazi se slovo 'M', koje stoji iznad [[neretvanska trupica|trupe]], jednog od simbola neretvanskog kraja. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://nk-maestral-krvavac.hr/ Službena web-stranica] * [https://web.archive.org/web/20140201182122/http://www.nk-maestral.com/ Arhivirana web-stranica] * [https://www.facebook.com/nkmaestral1979 Facebook] * [https://twitter.com/NKMaestral Twitter] * [http://www.youtube.com/channel/UCZ6aZCr40TnKRxz7BzJth7A?feature=watch Youtube] * [http://instagram.com/nkmaestral# Instagram] * [https://semafor.hns.family/klubovi/1977/nk-maestral/ Profil], HNS Semafor {{GLAVNIRASPORED:Maestral Krvavac, NK}} [[Kategorija:Nogometni klubovi u Dubrovačko-neretvanskoj županiji‎|Maestral]] 2e8uo331i4h0t4u3wliwnl9sr2yyanu 0 207840 7615944 7585229 2026-10-10T03:17:17Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.6 7615944 wikitext text/x-wiki U sljedećim tablicama uspoređene su opći i tehnički podatci za brojne sustave za upravljanje relacijskom bazom podataka. Molimo pogledajte pojedinačne proizvode te članke za dodatne informacije. Ovaj članak nije all-inclusive ili nužno up-to-date. Ako nije drugačije navedeno u napomene, usporedbe se temelje na stabilnim verzijama bez ikakvih dodataka, ekstenzija ili vanjskih programa. ==Osnovne informacije== {| style="text-align: center; width: 95%" class="wikitable sortable" ! style="width:16em" | ! Izdavač/proizvođač ! Prva javna distribucija ! Posljednja stabilna verzija ! [[Softverska licencija]] |- ! style="text-align:left" | [[4th Dimension (Software)|4th Dimension]] | 4D s.a.s | <span style="display:none">1984????</span>1984 | v11 SQL | [[Proprietary software|Vlasnička]] |- ! style="text-align:left" | [[ADABAS]] | [[Software AG]] | <span style="display:none">1970????</span>1970 | 8.1 | [[Proprietary software|Vlasnička]] |- ! style="text-align:left" | [[Adaptive Server Enterprise]] | [[Sybase]] | <span style="display:none">1987????</span>1987 | 15.0 | [[Proprietary software|Vlasnička]] |- ! style="text-align:left" | [[Advantage Database Server]] | [[Sybase]] | <span style="display:none">1992????</span>1992 | 8.1 | [[Proprietary software|Vlasnička]] |- ! style="text-align:left" | [[Altibase]] | [https://web.archive.org/web/20091007125022/http://altibase.com/english/ Altibase Corp.] | <span style="display:none">200007??</span>Srpanj 2000 | 5.1.1 | [[Proprietary software|Vlasnička]] |- ! style="text-align:left" | [[Apache Derby]] | [[Apache Software Foundation|Apache]] | <span style="display:none">2004????</span>2004 | 10.4.2.0 (Listopad 2008) | [[Apache license|Apache licenca]] |- ! style="text-align:left" | [[Asql]] | [[Marko Tasic]] | <span style="display:none">2009????</span>2009 | 0.9.x (Travanj 2009) | [[BSD]] |- ! style="text-align:left" | [[CA Datacom|Datacom]] | [[CA, Inc.]] | ? | 11.2 | [[Proprietary software|Vlasnička]] |- ! style="text-align:left" | [[IBM DB2|DB2]] | [[IBM]] | <span style="display:none">1982????</span>1982 | 9.5 | [[Proprietary software|Vlasnička]] |- ! style="text-align:left" | [[DBISAM]] | [http://www.elevatesoft.com Elevate Software] | <span style="display:none">????????</span>? | 4.25 | [[Proprietary software|Vlasnička]] |- ! style="text-align:left" | [[Datawasp]] | [http://www.SignificantDataSystems.com Significant Data Systems] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210116030224/http://significantdatasystems.com/ |date=16. siječnja 2021. }} | <span style="display:none">200804??</span>Travanj 2008 | 1.0.1 | [[Proprietary software|Vlasnička]] |- ! style="text-align:left" | [[ElevateDB]] | [http://www.elevatesoft.com Elevate Software] | <span style="display:none">????????</span>? | 1.01 | [[Proprietary software|Vlasnička]] |- ! style="text-align:left" | [[FileMaker]] | [http://www.filemaker.com FileMaker] | <span style="display:none">1984????</span> [[1984.]] | 10.0v1 (Siječanj 2009) |[[Proprietary software|Vlasnička]] |- ! style="text-align:left" | [[Firebird (database server)|Firebird]] | [http://www.firebirdsql.org Firebird project] | <span style="display:none">20000725</span>[[Srpanj 25]], [[2000.]] | 2.1.2 (Travanj 2009) | [http://www.firebirdsql.org/index.php?op=doc&id=ipl IPL] and [http://www.firebirdsql.org/index.php?op=doc&id=idpl IDPL] |- ! style="text-align:left" | [[HSQLDB]] | HSQL Development Group | <span style="display:none">2001????</span>2001 | 1.8.0 (Lipanj 2008) | [[BSD license|BSD]] |- ! style="text-align:left" | [[H2 (DBMS)|H2]] | H2 Software | <span style="display:none">2005????</span>2005 | 1.1.107 | [[Eclipse Public License|EPL]] and modified [[Mozilla Public License|MPL]] |- ! style="text-align:left" | [[Informix]] | [[IBM]] | <span style="display:none">1985????</span>1985 | 11.50 | [[Proprietary software|Vlasnička]] |- ! style="text-align:left" | [[Ingres (database)|Ingres]] | [[Ingres (database)|Ingres Corp.]] | <span style="display:none">1974????</span>1974 | Ingres Database 9.2.0 (Studeni 2008) | [[GNU General Public License|GPL]] and [[Proprietary software|Vlasnička]] |- ! style="text-align:left" | [[InterBase]] | [[CodeGear]] | <span style="display:none">1985????</span>1985 | 2007 | [[Proprietary software|Vlasnička]] |- ! style="text-align:left" | [[LucidDB]] | [http://www.eigenbase.org The Eigenbase Project] | <span style="display:none">200701??</span>Siječanj 2007 | 0.7.4 | [[GNU General Public License|GPL]] |- ! style="text-align:left" | [[MaxDB]] | [[SAP AG]] | <span style="display:none">????????</span>? | 7.6 (Siječanj 2008) | [[GNU General Public License|GPL]] or [[Proprietary software|Vlasnička]] |- ! style="text-align:left" | [[Microsoft Access]] | [[Microsoft]] | <span style="display:none">1992????</span>1992 | 12 (2007) | [[Proprietary software|Vlasnička]] |- ! style="text-align:left" | [[Microsoft Visual Foxpro]] | [[Microsoft]] | <span style="display:none">????????</span>? | 9 (2005) | [[Proprietary software|Vlasnička]] |- ! style="text-align:left" | [[Microsoft SQL Server]] | [[Microsoft]] | <span style="display:none">1989????</span>1989 | 2008 (v10.0) | [[Proprietary software|Vlasnička]] |- ! style="text-align:left" | [[MonetDB]] | [http://www.monetdb.nl The MonetDB Developer Team] | <span style="display:none">2004????</span>2004 | 5.6 (Lipanj 2008) | [http://monetdb.cwi.nl/Legal/MonetDBLicense-1.1.html MonetDB Public License v1.1] |- ! style="text-align:left" | [[MySQL]] | [[Sun Microsystems]] | <span style="display:none">199611??</span>Studeni 1996 | 5.1.32 ([http://dev.mysql.com/doc/refman/5.1/en/news-5-1-32.html, 14. veljače 2009.]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}) | [[GNU General Public License|GPL]] or [[Proprietary software|Vlasnička]] |- ! style="text-align:left" | [[Nexusdb]] | [http://www.nexusdb.com Nexus Database Systems Pty Ltd] | [http://www.nexusdb.com/showpage.asp?Id=11 NexusDB History] | <span style="display:none">?</span> | [[Proprietary software|Vlasnička]] |- ! style="text-align:left" | [[Nonstop sql|HP NonStop SQL]] | [[Hewlett-Packard]] | <span style="display:none">1987????</span>1987 | SQL/MX 2.3 | [[Proprietary software|Vlasnička]] |- ! style="text-align:left" | [[Omnis|Omnis Studio]] | [http://www.omnis.net TigerLogic Inc] | <span style="display:none">198207??</span>Srpanj 1982 | 4.3.1 Release 1 (Svibanj 2008) | [[Proprietary software|Vlasnička]] |- ! style="text-align:left" | [[OpenBase|OpenBase SQL]] | [http://www.openbase.com/ OpenBase International] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090601214409/http://www.openbase.com/ |date=1. lipnja 2009. }} | <span style="display:none">1991????</span>1991 | 11.0.0 | [[Proprietary software|Vlasnička]] |- ! style="text-align:left" | [[Oracle database|Oracle]] | [[Oracle Corporation]] | <span style="display:none">197911??</span>Studeni 1979 | 11g Release 1 (Rujan 2007) | [[Proprietary software|Vlasnička]] |- ! style="text-align:left" | [[Oracle Rdb]] | [[Oracle Corporation]] | <span style="display:none">1984????</span>1984 | 7.2 | [[Proprietary software|Vlasnička]] |- ! style="text-align:left" | [[OpenEdge Database|OpenEdge]] | [[Progress Software Corporation]] | <span style="display:none">1984????</span>1984 | 10.1C | [[Proprietary software|Vlasnička]] |- ! style="text-align:left" | [[Virtuoso Universal Server|OpenLink Virtuoso]] | [http://www.openlinksw.com/ OpenLink Software] | <span style="display:none">1998????</span>1998 | 5.0.5 (Siječanj 2008) | [[GNU General Public License|GPL]] or [[Proprietary software|Vlasnička]] |- ! style="text-align:left" | [[Pervasive PSQL]] | [[Pervasive|Pervasive Software]] | <span style="display:none">1982????</span>1982 | 10 | [[Proprietary software|Vlasnička]] |- ! style="text-align:left" | [[Polyhedra DBMS]] | [[ENEA AB]] | <span style="display:none">1993????</span>1993 | 8.0 (Srpanj 2008) | [[Proprietary software|Vlasnička]] |- ! style="text-align:left" | [[PostgreSQL]] | [http://www.postgresql.org/developer/ PostgreSQL Global Development Group] | <span style="display:none">198906??</span>Lipanj 1989 | 8.3.7 ([http://www.postgresql.org/about/news.1065, 17. ožujka 2009.]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}) | [[BSD license|BSD]] |- ! style="text-align:left" | [[Pyrrho DBMS]] | [[University of Paisley]] | <span style="display:none">200511??</span>Studeni 2005 | 0.5 | [[Proprietary software|Vlasnička]] |- ! style="text-align:left" | [[RBase]] | [[RBase]] | <span style="display:none">????????</span>? | 7.6 | [[Proprietary software|Vlasnička]] |- ! style="text-align:left" | [[RDM Embedded]] | [http://www.birdstep.com/Database/ Birdstep Technology] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080724165557/http://www.birdstep.com/Database/ |date=24. srpnja 2008. }} | <span style="display:none">1984????</span>1984 | 8.1 | [[Proprietary Software|Vlasnička]] |- ! style="text-align:left" | [[RDM Server]] | [http://www.birdstep.com/Database/ Birdstep Technology] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080724165557/http://www.birdstep.com/Database/ |date=24. srpnja 2008. }} | <span style="display:none">1990????</span>1990 | 8.0 | [[Proprietary Software|Vlasnička]] |- ! style="text-align:left" | [[ScimoreDB]] | {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} | <span style="display:none">2005????</span>2005 | 2.5 (Ožujak 2008) | [[Proprietary Software|Vlasnička]] |- ! style="text-align:left" | [[SmallSQL]] | [[SmallSQL]] | <span style="display:none">20050416</span>[[Travanj 16]] [[2005.]] | 0.20 (Prosinac 2008) | [[LGPL]] |- ! style="text-align:left" | [[SQL Anywhere]] | [[Sybase]] | <span style="display:none">1992????</span>1992 | 11.0 | [[Proprietary software|Vlasnička]] |- |- ! style="text-align:left" | [[SQLBase]] | [http://www.unify.com/Products/SQLBase Unify Corp.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080704073051/http://unify.com/Products/SQLBase/ |date=4. srpnja 2008. }} | <span style="display:none">1982</span>1982 | 11.5 (Studeni 2008) | [[Proprietary Software|Vlasnička]] |- ! style="text-align:left" | [[SQLite]] | [[D. Richard Hipp]] | <span style="display:none">20000817</span>[[Kolovoz 17]] [[2000.]] | 3.6.13 ([http://sqlite.org/releaselog/3_6_13.html Travanj 2009]) | [[Public domain]] |- ! style="text-align:left" | [[Superbase database|Superbase]] | [[Superbase database|Superbase]] | <span style="display:none">1984????</span>1984 | Scientific (2004) | [[Proprietary software|Vlasnička]] |- ! style="text-align:left" | [[Teradata]] | [[Teradata]] | <span style="display:none">1984????</span>1984 | V12 | [[Proprietary software|Vlasnička]] |- ! style="text-align:left" | [[Valentina (Database)|Valentina]] | [[Paradigma Software]] | <span style="display:none">199802??</span>Veljača 1998 | 3.0.1 | [[Proprietary software|Vlasnička]] |- ! style="text-align:left" | [[VistaDB]] | [[VistaDB Software, Inc.]] | <span style="display:none">200703??</span>Ožujak 2007 | 3.5 | [[Proprietary software|Vlasnička]] |} ==Podržani operativni sustavi== [[Operacijski sustav]]i koji podržavaju RDBMS određenog proizvođača. {| style="text-align: center; width: 95%" class="wikitable sortable" ! style="width:16em" | ! [[Microsoft Windows|Windows]] ! [[Mac OS X]] ! [[Linux]] ! [[BSD]] ! [[UNIX]] ! [[AmigaOS]] ! [[Symbian]] ! [[z/OS]]&nbsp;<sup id="os_1_back">[[#os 1|1]]</sup> |- ! style="text-align:left" | [[4th Dimension (Software)|4th Dimension]] | {{da}} | {{da}} | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} |- ! style="text-align:left" | [[ADABAS]] | {{da}} | {{ne}} | {{da}} | {{ne}} | {{da}} | {{ne}} | {{ne}} | {{da}} |- ! style="text-align:left" | [[Adaptive Server Enterprise]] | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} |- ! style="text-align:left" | [[Advantage Database Server]] | {{da}} | {{ne}} | {{da}} | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} |- ! style="text-align:left" | [[Altibase]] | {{da}} | {{ne}} | {{da}} | {{ne}} | {{da}} | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} |- ! style="text-align:left" | [[Apache Derby]]&nbsp;<sup id="os_2_back">[[#os 2|2]]</sup> | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{ne}} | {{ne}} | {{da}} |- ! style="text-align:left" | [[Asql]] | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} | Možda | Možda | Možda |- ! style="text-align:left" | [[DataCom]] | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} | {{da}} |- ! style="text-align:left" | [[Datawasp]] | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} |- ! style="text-align:left" | [[IBM DB2|DB2]]&nbsp;<sup id="os_5_back">[[#os 5|5]]</sup> | {{da}} | {{ne}} | {{da}} | {{ne}} | {{da}} | {{ne}} | {{ne}} | {{da}} |- ! style="text-align:left" | [[Firebird (database server)|Firebird]] | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{ne}} | {{ne}} | Možda |- ! style="text-align:left" | [[HSQLDB]]&nbsp;<sup id="os_2_back">[[#os 2|2]]</sup> | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{ne}} | {{ne}} | {{da}} |- ! style="text-align:left" | [[H2 (DBMS)|H2]]&nbsp;^{[[#fn 2|2]]} | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{ne}} | {{ne}} | Možda |- ! style="text-align:left" | [[FileMaker]] | {{da}} | {{da}} | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} |- |- ! style="text-align:left" | [[Informix]] | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} |- ! style="text-align:left" | [[Ingres (database)|Ingres]] | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{ne}} | {{ne}} | Možda |- ! style="text-align:left" | [[InterBase]] | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{ne}} | {{da}} ([[Solaris (operating system)|Solaris]]) | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} |- ! style="text-align:left" | [[LucidDB]] | {{da}} | {{ne}} | {{da}} | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} |- ! style="text-align:left" | [[MaxDB]] | {{da}} | {{ne}} | {{da}} | {{ne}} | {{da}} | {{ne}} | {{ne}} | Možda |- ! style="text-align:left" | [[Microsoft Access]] | {{da}} | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} |- ! style="text-align:left" | [[Microsoft Visual Foxpro]] | {{da}} | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} |- ! style="text-align:left" | [[Microsoft SQL Server]] | {{da}} | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} |- ! style="text-align:left" | [[MonetDB]] | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{ne}} | {{da}} | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} |- ! style="text-align:left" | [[MySQL]] | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} | Možda |- ! style="text-align:left" | [[Omnis Studio]] | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} |- ! style="text-align:left" | [[OpenBase|OpenBase SQL]] | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} |- ! style="text-align:left" | [[Oracle database|Oracle]]&nbsp;<sup id="os_4_back">[[#os 4|4]]</sup> | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{ne}} | {{da}} | {{ne}} | {{ne}} | {{da}} |- ! style="text-align:left" | [[Oracle Rdb]]&nbsp;<sup id="os_3_back">[[#os 3|3]]</sup> | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} |- ! style="text-align:left" | [[OpenEdge Database|OpenEdge]] | {{da}} | {{ne}} | {{da}} | {{ne}} | {{da}} | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} |- ! style="text-align:left" | [[Virtuoso Universal Server|OpenLink Virtuoso]] | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{ne}} | {{ne}} | {{da}} |- ! style="text-align:left" | [[Pervasive PSQL]] | {{da}} | {{da}} (samo OEM) | {{da}} | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} |- ! style="text-align:left" | [[Polyhedra DBMS]] | {{da}} | {{ne}} | {{da}} | {{ne}} | {{da}} | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} |- ! style="text-align:left" | [[PostgreSQL]] | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{ne}} | {{ne}} |- ! style="text-align:left" | [[Pyrrho DBMS]] | {{da}} ([[.NET]]) | {{ne}} | {{da}} ([[Mono (software)|Mono]]) | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} |- ! style="text-align:left" | [[RBase]] | {{da}} | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} |- ! style="text-align:left" | [[RDM Embedded]] | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} |- ! style="text-align:left" | [[RDM Server]] | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} |- ! style="text-align:left" | [[ScimoreDB]] | {{da}} | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} |- ! style="text-align:left" | [[SmallSQL]]&nbsp;^{[[#os 2|2]]} | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} |- ! style="text-align:left" | [[SQL Anywhere]] | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{ne}} | {{da}} | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} |- ! style="text-align:left" | [[SQLBase]] | {{da}} | {{ne}} | {{da}} | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} |- ! style="text-align:left" | [[SQLite]] | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} | Možda |- ! style="text-align:left" | [[Superbase database|Superbase]] | {{da}} | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} | {{da}} | {{ne}} | {{ne}} |- ! style="text-align:left" | [[Teradata]] | {{da}} | {{ne}} | {{da}} | {{ne}} | {{da}} | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} |- ! style="text-align:left" | [[Valentina (Database)|Valentina]] | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} |} <cite id="os_1">[[#os 1 back|Napomena (1):]]</cite> Open source baze podataka na popisu kompatibilnog UNIX-vjerojatno će kompajlirati i pokrenuti pod z / OS je izgrađen-in UNIX System Services (USS) podsustav. Većina baza podataka na popisu kao linux-kompatibilan može izvoditi usporedo z / OS na istom poslužitelju pomoću [[Linux na zSeries]].</cite> <cite id="os_2">Napomena (2):</cite> Dostupnost baze podataka ovisi o [[JVM|Java Virtual Machine]], a ne od [[operacijskog sustava]]</cite> <cite id="os_3">[[#os 3 back|Napomena (3):]]</cite> Oracle Rdb je izvorno razvijen od [[Digital Equipment Corporation|DEC]], i radi na [[OpenVMS]]</cite> <cite id="os_4">[[#os 3 back|Napomena (4):]]</cite>Oracle database 11g se također pokreće na OpenVMS, HP/UX i AIX. Mac OS X je ograničen s 10g na PowerPC. 10g također podržava BS2000/OSD i z/OS (31-bit), ali ta potpora je bila ukinuta s 11g. Ranije verzije 10g bile su dostupne na raznim vrstama platformi.</cite> <cite id="os_5">[[#os 3 back|Napomena (5):]]</cite> DB2 je također dostupan za i5/OS, z/VM, z/VSE. Prethodne verzije su također bile dostupne za OS/2</cite> ==Temeljne značajke== Informacije o tome koje su fundamentalne RDBMS mogućnosti implementirane u osnovnom obliku. {| style="text-align: center; width: 95%" class="wikitable sortable" ! style="width:16em" | ! [[ACID (računarstvo)|ACID]] ! [[Referencijalni integritet]] ! [[Transkacija (baze podataka)|Transactions]] ! [[Unicode]] ! Sučelje |- ! style="text-align:left" | [[4th Dimension (Software)|4th Dimension]] | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} | [[GUI]] & [[SQL]] |- ! style="text-align:left" | [[ADABAS]] | ? | ? | ? | ? | ? |- ! style="text-align:left" | [[Adaptive Server Enterprise]] | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} | [[SQL]] |- ! style="text-align:left" | [[Advantage Database Server]] | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{ne}} | [[API]] & [[SQL]] |- ! style="text-align:left" | [[Altibase]] | {{da}} | {{da}} | {{da}} | ? | [[SQL]] |- ! style="text-align:left" | [[Apache Derby]] | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} | [[SQL]] |- ! style="text-align:left" | [[Asql]] | {{da}} | {{ne}} | {{da}} | {{da}} | [[API]] |- ! style="text-align:left" | [[Datawasp]] | {{ne}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} | [[GUI]] |- ! style="text-align:left" | [[HP NonStop|SQL/MX]] | {{da}} | {{da}} | {{da}} | ? | [[GUI]] & [[SQL]] |- |- ! style="text-align:left" | [[IBM DB2|DB2]] | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} | [[GUI]] & [[SQL]] |- ! style="text-align:left" | [[Firebird (database server)|Firebird]] | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} | [[SQL]] |- ! style="text-align:left" | [[HSQLDB]] | {{ne}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} | [[SQL]] |- ! style="text-align:left" | [[H2 (DBMS)|H2]] | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} | [[SQL]] |- ! style="text-align:left" | [[Informix]] | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} | ? |- ! style="text-align:left" | [[Ingres (database)|Ingres]] | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} | [[SQL]] & [[QUEL]] |- ! style="text-align:left" | [[InterBase]] | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} | [[SQL]] |- ! style="text-align:left" | [[LucidDB]] | {{da}} | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} | [[SQL]] |- ! style="text-align:left" | [[MaxDB]] | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} | [[SQL]] |- ! style="text-align:left" | [[Microsoft Access]] | {{ne}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} | [[GUI]] & [[SQL]] |- ! style="text-align:left" | [[Microsoft Visual Foxpro]] | {{ne}} | {{da}} | {{da}} | {{ne}} | [[GUI]] & [[SQL]] |- ! style="text-align:left" | [[Microsoft SQL Server]] | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} | [[GUI]] & [[SQL]] |- ! style="text-align:left" | [[MonetDB]] | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} | ? |- ! style="text-align:left" | [[MySQL]] | {{da}}&nbsp;<sup id="feat_1_back">[[#feat 1|1]]</sup> | {{da}}&nbsp;^{[[#feat 1|1]]} | {{da}}&nbsp;^{[[#feat 1|1]]} | djelomično | [[SQL]] |- ! style="text-align:left" | [[OpenBase|OpenBase SQL]] | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} | [[GUI]] & [[SQL]] |- ! style="text-align:left" | [[Oracle database|Oracle]] | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} | [[SQL]] |- ! style="text-align:left" | [[Oracle Rdb]] | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} | [[SQL]] |- ! style="text-align:left" | [[OpenEdge database|OpenEdge]] | {{da}} | {{ne}}&nbsp;<sup id="feat_2_back">[[#feat 2|2]]</sup> | {{da}} | {{da}} | [[OpenEdge Advanced Business Language|OpenEdge ABL]] & [[SQL]] |- ! style="text-align:left" | [[Virtuoso Universal Server|OpenLink Virtuoso]] | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} | ? |- ! style="text-align:left" | [[Polyhedra DBMS]] | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} | [[SQL]] |- ! style="text-align:left" | [[PostgreSQL]] | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} | [[SQL]] |- ! style="text-align:left" | [[Pyrrho DBMS]] | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} | ? |- ! style="text-align:left" | [[RDM Embedded]] | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} | [[SQL]] & [[API]] |- ! style="text-align:left" | [[RDM Server]] | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} | [[SQL]] & [[API]] |- ! style="text-align:left" | [[ScimoreDB]] | {{da}} | {{da}} | {{da}} | djelomično | [[SQL]] |- ! style="text-align:left" | [[SQL Anywhere]] | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} | [[SQL]] |- ! style="text-align:left" | [[SQLBase]] | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} | [[API]] & [[GUI]] & [[SQL]] |- ! style="text-align:left" | [[SQLite]] | {{da}} | {{ne}} &nbsp;<sup id="feat_3_back">[[#feat 3|3]]</sup> | bgcolor="#ffffdd" | Basic&nbsp;^{[[#feat 3|3]]} | {{da}} | [[SQL]] |- ! style="text-align:left" | [[Teradata]] | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} | [[SQL]] |- ! style="text-align:left" | [[Valentina (Database)|Valentina]] | {{ne}} | {{da}} | {{ne}} | {{da}} | ? |} <cite id="feat_1">[[#feat 1 back|Napomena (1):]]</cite> Za prijenose i referencijalne integritete koriste se tablice tipa InnoDB; Windows Installer postavlja kao zadanu podršku za transakcije ako je odabrana, i na drugim operativnim sustavima u zadanoj tablici je tip MyISAM. Međutim, čak i tablice tipa InnoDB dopuštaju pohranu vrijednosti koje prelaze raspon podataka, neki kao pregled ove krše Integritet sputavanjem od ACiD-a. <cite id="feat_2">[[#feat 2 back|Napomena (2):]]</cite> Strani ključ - ograničenja treba raščlaniti, ali ih se ne provodi. Ugniježđene transakcije nisu podržane. [http://www.sqlite.org/omitted.html] <cite id="feat_3">[[#feat 3 back|Napomena (3):]]</cite> Dostupno putem okidača(Triggers). ==Ograničenja== Informacije o ograničenju baza podataka. {| style="text-align: center; width: 95%" class="wikitable sortable" ! style="width:16em" | ! Max DB veličina ! Max veličina tablice ! Max veličina reda ! Max količina stupaca po redu ! Max Blob/Clob veličina ! Max CHAR veličina ! Max NUMBER veličina ! Min DATE vrijednosti ! Max DATE vrijednosti ! Max column name veličina |- ! style="text-align:left" | [[4th Dimension (Software)|4th Dimension]] | neograničeno | ? | ? | 65135 | 200 GB (2 [[gibibyte|GiB]] [[Unicode]]) | 200 GB (2 [[gibibyte|GiB]] [[Unicode]]) | 64 bits | ? | ? | ? |- ! style="text-align:left" | [[Advantage Database Server]] | neograničeno | 16 EB (16 [[exbibyte|EiB]]) | 65530 B | 65135/(10+AverageFieldNameLength) | 4 GB (4 [[gibibyte|GiB]]) | ? | 64 bits | ? | ? | ? |- ! style="text-align:left" | [[Asql]] | neograničeno | neograničeno | neograničeno | neograničeno | neograničeno | neograničeno | neograničeno | No DATE type | No DATE type | ? |- ! style="text-align:left" | [[Datawasp]] | neograničeno | 2 GB | 32,678 | 256 | 2 GB | text1024/RTF-neograničeno | 64 bits | ? | ? | ? |- ! style="text-align:left" | [[IBM DB2|DB2]] | 512 TB (512 [[tebibyte|TiB]]) | 512 TB | 32,677 B | 1012 | 2 GB | 32 KB (32 [[kibibyte|KiB]]) | 64 bits | 0001 | 9999 | 128 |- ! style="text-align:left" | [[Firebird (database server)|Firebird]] |Unlimited&nbsp;<sup id="limit_1_back">[[#limit 1|1]]</sup> | ~32 TB | 65,536 B | Ovisi o tipu podataka koji se koriste. | 2 GB | 32,767 B | 64 bits | 100 | 32768 | 31 |- ! style="text-align:left" | [[Ingres (database)|Ingres]] | neograničeno | neograničeno | 256 KB | 1024 | 2 GB | 32,000 B | 64 bits | 0001 | 9999 | ? |- ! style="text-align:left" | [[Microsoft Access]] | 2 GB | 2 GB | 16 MB | 255 | 64 KB (memo field), 1 GB ("OLE Object" field) | 255 B (text field) | 32 bits | ? | ? | ? |- ! style="text-align:left" | [[Microsoft Visual Foxpro]] | neograničeno | 2 GB | 65,500 B | 255 | 2 GB | 16 MB | 32 bits | 0001 | 9999 | ? |- ! style="text-align:left" | [[Microsoft SQL Server]] | 524,258 TB (32,767 files * 16 TB max file size) | 524,258 TB | neograničeno | 30000 | 2 GB | 2 GB&nbsp;<sup id="limit_6_back">[[#limit 6|6]]</sup> | 126 bits</sup>&nbsp;<sup id="limit_2_back">[[#limit 2|2]]</sup> | 0001 | 9999 | 128 |- ! style="text-align:left" | [[MySQL]] 5 | neograničeno | 2 GB (Win32 FAT32) to 16 TB (Solaris) | 64 KB&nbsp;<sup id="limit_3_back">[[#limit 3|3]]</sup> | 4096&nbsp;<sup id="limit_4_back">[[#limit 4|4]]</sup> | 4 GB (longtext, longblob) | 64 KB (text) | 64 bits | 1000 | 9999 | 64 |- ! style="text-align:left" | [[Oracle Database|Oracle]] | neograničeno(4 GB * block veličinom po tablespace) | 4 GB * block size (BIGFILE tablespace) | neograničeno | 1000 | neograničeno | 4000 B | 126 bits | -4712 | 9999 | 30 |- ! style="text-align:left" | [[OpenEdge database|OpenEdge]] | Oko 32 Exabytes | 1 Petabyte | 32Kb | 1000 | 1 GB | 2000 B | 64 bits | ? | ? | ? |- ! style="text-align:left" | [[Polyhedra DBMS]] | Limited only by available RAM, address space | 2³² rows | neograničeno | 65536 | 4 GB (subject to RAM) | 4 GB (subject to RAM) | 32 bits | ? | ? | ? |- ! style="text-align:left" | [[PostgreSQL]] | neograničeno | 32 TB | 1.6 TB | 250-1600 depending on type | 1 GB (text, bytea) - stored inline | 1 GB | neograničeno | -4713 | 5874897 | 63 |- ! style="text-align:left" | [[ScimoreDB]] | neograničeno | 16 EB | 8050 B | 255 | 16 TB | 8000 B | 64 bits | ? | ? | ? |- ! style="text-align:left" | [[SQL Anywhere]] | 104 TB (13 dokumenata, svaki dokument do 8 TB (32k stranice)) | Ograničeno veličinom dokumenta | Ograničeno veličinom dokumenta | 45000 | 2 GB | 2 GB | 64 bits | 0001-01-01 | 9999-12-31 | ? |- ! style="text-align:left" | [[SQLite]] | 32 TB (2³⁰ pages * 32 KB max page size) | ? | ? | 2000 | 1 GB | 1 GB | 64 bits | No DATE type | No DATE type | ? |- ! style="text-align:left" | [[Teradata]] | Ograničeno veličinom dokumenta | Ograničeno veličinom dokumenta | 64 KB wo/lobs (64 GB w/lobs) | 2048 | 2 GB | 10,000 | 64 bits | ? | 9999-12-31 Select 80991231 (date); | ? |} <cite id="limit_1">[[#limit 1 back|Napomena (1):]] </cite>Firebird 2.x maksimalne veličine baze podataka se odvija neograničeno s najvećih poznatih veličine baze podataka >980GB [http://www.firebirdsql.org/index.php?op=guide&id=techspec] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100615021231/http://firebirdsql.org/index.php?op=guide&id=techspec |date=15. lipnja 2010. }}. Firebird 1.5.x maksimalne veličine baze podataka 32 TB. <cite id="limit_2">[[#limit 2 back|Napomena (2):]] </cite>ograničenje je 10³⁸koristeći decimalne (DECIMAL) tipove podataka[http://msdn.microsoft.com/en-us/library/ms187746.aspx] <cite id="limit_3">[[#limit 3 back|Napomena (3):]] </cite>InnoDB je ograničen s 8000 byte-ova (isključujući VARBINARY, VARCHAR, BLOB, or TEXT kolone)[http://dev.mysql.com/doc/refman/5.1/en/column-count-limit.html] <cite id="limit_4">[[#limit 4 back|Napomena (4):]] </cite>InnoDB je ograničen s 1000 kolona[http://dev.mysql.com/doc/refman/5.1/en/column-count-limit.html] <cite id="limit_6">[[#limit 6 back|Napomena (6):]] </cite>koristeći VARCHAR(MAX) u SQL 2005 i poslije ==Tablice i prikazi== Informacije o tome koje su tablice i prikazi podržani (osim osnovnih). {| style="text-align: center; width: 95%" class="wikitable sortable" ! style="width:16em" | ! Privremena tablica ! [[Materijalizirani prikaz]] |- ! style="text-align:left" | [[4th Dimension (Software)|4th Dimension]] | {{da}} | bgcolor="#ffffdd" | Planirano za isključenje prilikom sljedećeg većeg izdanja |- ! style="text-align:left" | [[ADABAS]] | ? | ? |- ! style="text-align:left" | [[Adaptive Server Enterprise]] | {{da}} &nbsp;<sup id="tb_1_back">[[#tb 1|1]]</sup> | {{ne}} |- ! style="text-align:left" | [[Advantage Database Server]] | {{da}} | {{ne}} (samo osnovni prikazi) |- ! style="text-align:left" | [[Altibase]] | {{da}} | {{da}} |- ! style="text-align:left" | [[Apache Derby]] | {{da}} | {{ne}} |- ! style="text-align:left" | [[Asql]] | {{ne}} | {{ne}} |- ! style="text-align:left" | [[Datawasp]] | {{da}} | {{da}} |- ! style="text-align:left" | [[IBM DB2|DB2]] | {{da}} | {{da}} |- ! style="text-align:left" | [[Firebird (database server)|Firebird]] | {{da}} | {{ne}} (samo osnovni prikazi) |- ! style="text-align:left" | [[HSQLDB]] | {{da}} | {{ne}} |- ! style="text-align:left" | [[H2 (DBMS)|H2]] | {{da}} | {{ne}} |- ! style="text-align:left" | [[Informix]] | {{da}} | {{da}} |- ! style="text-align:left" | [[Ingres (database)|Ingres]] | {{da}} | bgcolor="#ffffdd" | Planirano za isključenje prilikom sljedećeg većeg izdanja |- ! style="text-align:left" | [[InterBase]] | {{da}} | {{ne}} |- ! style="text-align:left" | [[LucidDB]] | {{ne}} | {{ne}} |- ! style="text-align:left" | [[MaxDB]] | {{da}} | {{ne}} |- ! style="text-align:left" | [[Microsoft Access]] | {{da}} | {{ne}} |- ! style="text-align:left" | [[Microsoft Visual Foxpro]] | {{da}} | {{da}} |- ! style="text-align:left" | [[Microsoft SQL Server]] | {{da}} | {{da}}&nbsp;<sup id="tb_2_back">[[#tb 2|2]]</sup> |- ! style="text-align:left" | [[MonetDB]] | {{da}} | {{ne}} |- ! style="text-align:left" | [[MySQL]] | {{da}} | {{ne}}&nbsp;<sup id="tb_3_back">[[#tb 3|3]]</sup> |- ! style="text-align:left" | [[OpenBase|OpenBase SQL]] | {{da}} | {{da}} |- ! style="text-align:left" | [[Oracle database|Oracle]] | {{da}} | {{da}} |- ! style="text-align:left" | [[Oracle Rdb]] | {{da}} | {{da}} |- ! style="text-align:left" | [[OpenEdge database|OpenEdge]] | {{da}} | {{ne}} |- ! style="text-align:left" | [[Virtuoso Universal Server|OpenLink Virtuoso]] | {{da}} | {{da}} |- ! style="text-align:left" | [[Polyhedra DBMS]] | {{ne}} | {{ne}} (samo osnovni prikazi) |- ! style="text-align:left" | [[PostgreSQL]] | {{da}} | {{ne}}&nbsp;<sup id="tb_4_back">[[#tb 4|4]]</sup> |- ! style="text-align:left" | [[Pyrrho DBMS]] | {{ne}} | {{ne}} |- ! style="text-align:left" | [[SQL Anywhere]] | {{da}} | {{da}} |- ! style="text-align:left" | [[ScimoreDB]] | {{ne}} | {{ne}} |- ! style="text-align:left" | [[SQLite]] | {{da}} | {{ne}} |- ! style="text-align:left" | [[Teradata]] | {{da}} | {{da}} |- ! style="text-align:left" | [[Valentina (Database)|Valentina]] | {{da}} | {{ne}} |} <cite id="tb_1">[[#tb 1 back|Napomena (1):]]</cite> Server pruža tempdb, koji se mogu koristiti za javni i privatni (za sjednicu) privremene tablice[http://sybooks.sybase.com/onlinebooks/group-as/asg1250e/sag/@Generic__BookTextView/3225;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070630082908/http://sybooks.sybase.com/onlinebooks/group-as/asg1250e/sag/@Generic__BookTextView/3225; |date=30. lipnja 2007. }} <cite id="tb_2">[[#tb 2 back|Napomena (2):]]</cite> [[Upit optimajzera(Query optimizer)]] potporu podržava kreator i Enterprise Editions. U drugim verzijama, nagovještaji su obavezni za izravno upućivanje na materijaliziran pogled i upite[http://www.microsoft.com/technet/prodtechnol/sql/2005/impprfiv.mspx#EEC]. <cite id="tb_3">[[#tb 3 back|Napomena (3):]]</cite> materijalizirani pogledi mogu biti pokazatelji koristeći pohranjene procedure i aktivacije[http://pure.rednoize.com/archives/13/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060423094210/http://pure.rednoize.com/archives/13/ |date=23. travnja 2006. }}. <cite id="tb_4">[[#tb 4 back|Napomena (4):]]</cite> materijalizirani pogledi mogu biti pohranjeni s imitiranim procedurama i aktivacijama pomoću PL / pgSQL, PL / Perl, PL / Python, ili drugim proceduralnim jezicima[http://jonathangardner.net/PostgreSQL/materialized_views/matviews.html]. ==Indeksi (Indexes)== Infomacije o tome što [[indeksi]] (osim osnovnih [[B-tree|B-]]/[[B+ tree]] indeksa) prirodno podržavaju. {| style="text-align: center; width: 95%" class="wikitable sortable" ! style="width:16em" | ! [[R-tree|R-]]/[[R+ tree]] ! [[Hash function|Hash]] ! [[Expression (programming)|Expression]] ! [[Partial index|Partial]] ! [[Reverse index|Reverse]] ! [[Bitmap Index|Bitmap]] ! [[GiST]] ! [[Generalized Inverted Index|GIN]] |- ! style="text-align:left" | [[4th Dimension (Software)|4th Dimension]] | ? | bgcolor="#ffffdd" | Cluster | ? | ? | ? | ? | ? | ? |- ! style="text-align:left" | [[ADABAS]] | ? | ? | ? | ? | ? | ? | ? | ? |- ! style="text-align:left" | [[Adaptive Server Enterprise]] | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} | {{da}} | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} |- ! style="text-align:left" | [[Apache Derby]] | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} |- ! style="text-align:left" | [[Asql]] | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} |- ! style="text-align:left" | [[IBM DB2|DB2]] | {{ne}} | ? | {{da}} | {{ne}} | {{da}} | {{da}} | {{ne}} | {{ne}} |- ! style="text-align:left" | [[Firebird (database server)|Firebird]] | {{ne}} | {{ne}} | {{da}} | {{ne}} | {{da}}&nbsp;<sup id="idx_1_back">[[#idx 1|1]]</sup> | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} |- ! style="text-align:left" | [[HSQLDB]] | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} |- ! style="text-align:left" | [[H2 (DBMS)|H2]] | {{ne}} | {{da}} | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} |- ! style="text-align:left" | [[Informix]] | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} |- ! style="text-align:left" | [[Ingres (database)|Ingres]] | {{da}} | {{da}} | {{da|Ingres v10}} | {{ne}} | {{ne}} | bgcolor="#ffffdd" | Ingres v10 | {{ne}} | {{ne}} |- ! style="text-align:left" | [[InterBase]] | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} |- ! style="text-align:left" | [[LucidDB]] | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} | {{da}} | {{ne}} | {{ne}} |- ! style="text-align:left" | [[MaxDB]] | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} |- ! style="text-align:left" | [[Microsoft Access]] | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} |- ! style="text-align:left" | [[Microsoft Visual Foxpro]] | {{ne}} | {{ne}} | {{da}} | {{da}} | {{da}}&nbsp;<sup id="idx_2_back">[[#idx 2|2]]</sup> | {{da}} | {{ne}} | {{ne}} |- ! style="text-align:left" | [[Microsoft SQL Server]] | ? | bgcolor="#ffffdd" | Non/Cluster & fill factor | {{da}}&nbsp;<sup id="idx_3_back">[[#idx 3|3]]</sup> | {{da}}&nbsp;<sup id="idx_4_back">[[#idx 4|4]]</sup> | {{ne}}&nbsp;^{[[#idx 3|3]]} | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} |- ! style="text-align:left" | [[MonetDB]] | {{ne}} | {{da}} | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} |- ! style="text-align:left" | [[MySQL]] | bgcolor="#ffffdd" | MyISAM tables only | bgcolor="#ffffdd" | MEMORY, Cluster (NDB), InnoDB,<sup id="idx_5_back">[[#idx 5|5]]</sup> tables only | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} |- ! style="text-align:left" | [[Oracle database|Oracle]] | bgcolor="#ffffdd" | EE edition only | bgcolor="#ffffdd" | Cluster Tables | {{da}} | {{da}}&nbsp;<sup id="idx_6_back">[[#idx 6|6]]</sup> | {{da}} | {{da}} | {{ne}} | {{ne}} |- ! style="text-align:left" | [[Oracle Rdb]] | {{ne}} | {{da}} | ? | {{ne}} | {{ne}} | ? | {{ne}} | {{ne}} |- ! style="text-align:left" | [[Virtuoso Universal Server|OpenLink Virtuoso]] | {{da}} | bgcolor="#ffffdd" | Cluster | {{da}} | {{ne}} | {{ne}} | {{da}} | {{ne}} | {{ne}} |- ! style="text-align:left" | [[Polyhedra DBMS]] | {{ne}} | {{da}} | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} |- ! style="text-align:left" | [[PostgreSQL]] | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}}&nbsp;<sup id="idx_7_back">[[#idx 7|7]]</sup> | {{da}}&nbsp;<sup id="idx_8_back">[[#idx 8|8]]</sup> | {{da}} | {{da}} |- ! style="text-align:left" | [[Pyrrho DBMS]] | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} |- ! style="text-align:left" | [[ScimoreDB]] | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} |- ! style="text-align:left" | [[SQL Anywhere]] | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} |- ! style="text-align:left" | [[SQLite]] | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} | {{da}} | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} |- ! style="text-align:left" | [[Teradata]] | {{ne}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{ne}} | {{da}} | {{ne}} | {{ne}} |- ! style="text-align:left" | [[Valentina (Database)|Valentina]] | {{ne}} | {{ne}} | {{da}} | {{da}}&nbsp;<sup id="idx_9_back">[[#idx 9|9]]</sup> | {{da}} | {{da}} | {{ne}} | {{ne}} |} <cite id="idx_1">[[#idx 1 back|Napomena (1):]]</cite> Korisnici moraju koristiti funkciju iz freeAdhocUDF arhiva ili slično. [http://www.udf.adhoc-data.de/index_eng.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190914222246/http://www.udf.adhoc-data.de/index_eng.html |date=14. rujna 2019. }} <cite id="idx_2">[[#idx 2 back|Napomena (2):]]</cite> Može biti implementirano za većinu tipova podataka koristeći expression-bazirane indekse (expression-based indexes). <cite id="idx_3">[[#idx 3 back|Napomena (3):]]</cite> Može biti eumlirano [http://msdn.microsoft.com/library/default.asp?url=/library/en-us/createdb/cm_8_des_05_8os3.asp indexing a computed column] (update je složen) ili koristeći "[http://msdn.microsoft.com/en-us/library/aa933124(SQL.80).aspx Indexed View]" (pravilno ime ne funckionira u svim pogledima<ref>{{cite book |last=Petkovic |first=Dusan |title=Microsoft SQL Server 2005: A Beginner's Guide |url=https://archive.org/details/microsoftsqlserv0000petk |publisher=McGraw-Hill Professional |year=2005 |isbn=9780072260939 |pages=[https://archive.org/details/microsoftsqlserv0000petk/page/300 300]}}</ref>) <cite id="idx_4">[[#idx 4 back|Napomena (4):]]</cite> Može biti implementirano korištenjem index pogleda (indexed view)[http://msdn.microsoft.com/library/default.asp?url=/library/en-us/dnsql2k/html/indexedviews1.asp] <cite id="idx_5">[[#idx 5 back|Napomena (5):]]</cite> InnoDB automatski generira [http://dev.mysql.com/doc/refman/5.0/en/innodb-adaptive-hash.html adaptive hash index] unose po potrebi. <cite id="idx_6">[[#idx 6 back|Napomena (6):]]</cite> Može biti implementirano koristeći funkcijski-baziranim indeksima u Oracle 8i ili većem, ali se funkcije moraju koristiti u SQL-u. <cite id="idx_7">[[#idx 7 back|Napomena (7):]]</cite> PostgreSQL funkcijski indeks može biti korišten i obrnuto od redoslijeda polja <cite id="idx_8">[[#idx 8 back|Napomena (8):]]</cite> PostgreSQL će podržati on-disk bitmap indekse u verziji 8.4. Verzija 8.2 podžava relacijsku poznatu pod nazivom "in-memory bitmap scans" <cite id="idx_9">[[#idx 9 back|Napomena (9):]]</cite> Može biti implementirano koristeći funkcijske indekse u programu Valentina. ==Mogućnosti baza podataka== {| style="text-align: center; width: 95%" class="wikitable sortable" ! style="width:16em" | ! [[Set operations (SQL)#UNION operator|Union]] ! [[Set operations (SQL)#INTERSECT operator|Intersect]] ! [[Set operations (SQL)#EXCEPT operator|Except]] ! [[Join (SQL)#Inner join|Inner joins]] ! [[Join (SQL)#Outer joins|Outer joins]] ! Inner selects ! [[Join (SQL)#Merge join|Merge joins]] ! [[Binary large object|Blobs]] and [[Character large object|Clobs]] ! [[Common table expressions|Common Table Expressions]] ! [[Window function (SQL)|Windowing Functions]] |- ! style="text-align:left" | [[4th Dimension (Software)|4th Dimension]] | {{da}} | ? | ? | {{da}} | {{da}} | {{ne}} | {{ne}} | {{da}} | ? | ? |- ! style="text-align:left" | [[ADABAS]] | ? | ? | ? | ? | ? | ? | ? | ? | ? | ? |- ! style="text-align:left" | [[Adaptive Server Enterprise]] | {{da}} | ? | ? | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} | ? | ? |- ! style="text-align:left" | [[Advantage Database Server]] | {{da}} | ? | ? | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} | ? | ? |- ! style="text-align:left" | [[Altibase]] | {{da}} | ? | ? | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} | ? | ? |- ! style="text-align:left" | [[Apache Derby]] | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} | ? | ? | {{da}} | {{ne}} | ? |- ! style="text-align:left" | [[Asql]] | {{da}} (preko API) | {{da}} (preko API) | {{da}} (preko API) | {{da}} (preko API) | {{da}} (preko API) | {{da}} (preko API) | {{da}} (preko API) | {{da}} (preko API) | ? | ? |- ! style="text-align:left" | [[Datawasp]] | {{da}} | ? | ? | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} | ? | ? |- ! style="text-align:left" | [[IBM DB2|DB2]] | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} |- ! style="text-align:left" | [[Firebird (database server)|Firebird]] | {{da}} | ? | ? | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} | ? |- ! style="width:16em" | ! [[Set operations (SQL)#UNION operator|Union]] ! [[Set operations (SQL)#INTERSECT operator|Intersect]] ! [[Set operations (SQL)#EXCEPT operator|Except]] ! [[Join (SQL)#Inner join|Inner joins]] ! [[Join (SQL)#Outer joins|Outer joins]] ! Inner selects ! [[Join (SQL)#Merge join|Merge joins]] ! [[Binary large object|Blobs]] and [[Character large object|Clobs]] ! [[Common table expressions|Common Table Expressions]] ! [[Window function (SQL)|Windowing Functions]] |- ! style="text-align:left" | [[HSQLDB]] | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} | ? | ? | ? | ? | ? |- ! style="text-align:left" | [[H2 (DBMS)|H2]] | {{da}} | ? | ? | {{da}} | {{da}} | ? | ? | {{da}} | ? | ? |- ! style="text-align:left" | [[Informix]] | {{da}} | ? | ? | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} | ? | ? |- ! style="text-align:left" | [[Ingres (database)|Ingres]] | {{da}} | ? | ? | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} | ? | ? |- ! style="text-align:left" | [[InterBase]] | {{da}} | ? | ? | {{da}} | {{da}} | ? | ? | {{da}} | ? | ? |- ! style="text-align:left" | [[LucidDB]] | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{ne}} | ? | ? |- ! style="text-align:left" | [[MaxDB]] | {{da}} | ? | ? | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{ne}} | {{da}} | ? | ? |- ! style="text-align:left" | [[Microsoft Access]] | {{da}} | ? | ? | {{da}} | {{da}} | {{da}} | ? | {{da}} | ? | ? |- ! style="text-align:left" | [[Microsoft Visual Foxpro]] | {{da}} | ? | ? | {{da}} | {{da}} | {{da}} | ? | {{da}} | ? | ? |- ! style="text-align:left" | [[Microsoft SQL Server]] | {{da}} | {{da}} (2005 and beyond) | {{da}} (2005 and beyond) | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} |- ! style="width:16em" | ! [[Set operations (SQL)#UNION operator|Union]] ! [[Set operations (SQL)#INTERSECT operator|Intersect]] ! [[Set operations (SQL)#EXCEPT operator|Except]] ! [[Join (SQL)#Inner join|Inner joins]] ! [[Join (SQL)#Outer joins|Outer joins]] ! Inner selects ! [[Join (SQL)#Merge join|Merge joins]] ! [[Binary large object|Blobs]] and [[Character large object|Clobs]] ! [[Common table expressions|Common Table Expressions]] ! [[Window function (SQL)|Windowing Functions]] |- ! style="text-align:left" | [[MonetDB]] | ? | ? | ? | ? | ? | ? | ? | ? | ? | ? |- ! style="text-align:left" | [[MySQL]] | {{da}} | {{ne}} | {{ne}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{ne}} | ? |- ! style="text-align:left" | [[OpenBase|OpenBase SQL]] | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} | ? | ? |- ! style="text-align:left" | [[Oracle database|Oracle]] | {{da}} | {{da}} | da, preko MINUS | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} | ? | {{da}} |- ! style="text-align:left" | [[Oracle Rdb]] | {{da}} | ? | ? | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} | ? | ? |- ! style="text-align:left" | [[OpenEdge database|OpenEdge]] | {{da}} | ? | ? | {{da}} | {{da}} | ? | ? | {{da}} | ? | ? |- ! style="text-align:left" | [[Virtuoso Universal Server|OpenLink Virtuoso]] | {{da}} | ? | ? | {{da}} | {{da}} | {{da}} | ? | {{da}} | ? | ? |- ! style="text-align:left" | [[Polyhedra DBMS]] | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{ne}} | ? | ? | {{da}} | ? | ? |- ! style="text-align:left" | [[PostgreSQL]] | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} |- ! style="text-align:left" | [[Pyrrho DBMS]] | ? | ? | ? | ? | ? | ? | ? | ? | ? | ? |- ! style="width:16em" | ! [[Set operations (SQL)#UNION operator|Union]] ! [[Set operations (SQL)#INTERSECT operator|Intersect]] ! [[Set operations (SQL)#EXCEPT operator|Except]] ! [[Join (SQL)#Inner join|Inner joins]] ! [[Join (SQL)#Outer joins|Outer joins]] ! Inner selects ! [[Join (SQL)#Merge join|Merge joins]] ! [[Binary large object|Blobs]] and [[Character large object|Clobs]] ! [[Common table expressions|Common Table Expressions]] ! [[Window function (SQL)|Windowing Functions]] |- ! style="text-align:left" | [[ScimoreDB]] | {{da}} | ? | ? | {{da}} | LEFT only | {{da}} | {{da}} | {{da}} | ? | ? |- ! style="text-align:left" | [[SmallSQL]] | ? | ? | ? | ? | ? | ? | ? | ? | ? | ? |- ! style="text-align:left" | [[SQL Anywhere]] | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} | ? | ? |- ! style="text-align:left" | [[SQLite]] | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} | LEFT only | {{da}} | ? | {{da}} | ? | ? |- ! style="text-align:left" | [[Teradata]] | {{da}} | ? | ? | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} | ? | {{da}} |- ! style="text-align:left" | [[Valentina (Database)|Valentina]] | {{da}} | ? | ? | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} | ? | ? |} ==Ostali objekti== Informacije o ostalim podržanim objektima. {| style="text-align: center; width: 95%" class="wikitable sortable" ! style="width:16em" | ! [[Data Domain]] ! [[Cursor (databases)|Cursor]] ! [[Database trigger|Trigger]] ! [[Function (programming)|Function]]&nbsp;<sup id="other_1_back">[[#other 1|1]]</sup> ! [[Procedure]]&nbsp;^{[[#other 1|1]]} ! External routine&nbsp;^{[[#other 1|1]]} |- ! style="text-align:left" | [[4th Dimension (Software)|4th Dimension]] | {{da}} | {{ne}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} |- ! style="text-align:left" | [[ADABAS]] | ? | ? | ? | {{da}}? | {{da}}? | ? |- ! style="text-align:left" | [[Adaptive Server Enterprise]] | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} |- ! style="text-align:left" | [[Advantage Database Server]] | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} |- ! style="text-align:left" | [[Apache Derby]] | {{ne}} | {{da}} | {{da}} | {{da}}&nbsp;<sup id="other_2_back">[[#other 2|2]]</sup> | {{da}}&nbsp;^{[[#other 2|2]]} | {{da}}&nbsp;^{[[#other 2|2]]} |- ! style="text-align:left" | [[Asql]] | {{da}} (preko API) | {{da}} | {{da}} (preko API) | {{da}} (preko API) | {{da}} (preko API) | {{da}} |- ! style="text-align:left" | [[IBM DB2|DB2]] | {{da}}, preko CHECK CONSTRAINT | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} |- ! style="text-align:left" | [[Firebird (database server)|Firebird]] | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} |- ! style="text-align:left" | [[HSQLDB]] | ? | {{ne}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} |- ! style="text-align:left" | [[H2 (DBMS)|H2]] | {{da}} | {{ne}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} |- ! style="text-align:left" | [[Informix]] | ? | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} |- ! style="text-align:left" | [[Ingres (database)|Ingres]] | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} |- ! style="text-align:left" | [[InterBase]] | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} |- ! style="text-align:left" | [[LucidDB]] | {{ne}} | {{da}} | {{ne}} | {{da}}&nbsp;^{[[#other 2|2]]} | {{da}}&nbsp;^{[[#other 2|2]]} | {{da}}&nbsp;^{[[#other 2|2]]} |- ! style="text-align:left" | [[MaxDB]] | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} | ? |- ! style="text-align:left" | [[Microsoft Access]] | {{da}} | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} | {{da}} |- ! style="text-align:left" | [[Microsoft Visual Foxpro]] | {{ne}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} |- ! style="text-align:left" | [[Microsoft SQL Server]] | {{da}} (2000 nadalje) | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} |- ! style="text-align:left" | [[MonetDB]] | {{ne}} | {{ne}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} |- ! style="text-align:left" | [[MySQL]] | {{ne}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} |- ! style="text-align:left" | [[OpenBase|OpenBase SQL]] | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} |- ! style="text-align:left" | [[OpenEdge database|OpenEdge]] | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} |- ! style="text-align:left" | [[Oracle database|Oracle]] | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} |- ! style="text-align:left" | [[Oracle Rdb]] | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} |- ! style="text-align:left" | [[Virtuoso Universal Server|OpenLink Virtuoso]] | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} |- ! style="text-align:left" | [[Polyhedra DBMS]] | {{ne}} | {{ne}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} |- ! style="text-align:left" | [[PostgreSQL]] | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} |- ! style="text-align:left" | [[Pyrrho DBMS]] | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} |- ! style="text-align:left" | [[ScimoreDB]] | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} | {{da}} | {{da}} |- ! style="text-align:left" | [[SQL Anywhere]] | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} |- ! style="text-align:left" | [[SQLite]] | {{ne}} | {{ne}} | {{da}} | {{ne}} | {{ne}} | {{da}} |- ! style="text-align:left" | [[Teradata]] | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} |- ! style="text-align:left" | [[Valentina (Database)|Valentina]] | {{ne}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{ne}} |} <cite id="other_1">[[#other 1 back|Napomena (1):]]</cite> I '''function''' i '''procedure''' odnose se na interne rutine napisane u SQL i/ili proceduralnom jeziku poput PL/SQL. '''External routine''' odnosi se na one pisane jost jezicima, kao što su C, Java, Cobol itd. "[[Stored procedure]]" je uobičajeni izraz za ove rutinske tipove. Ipak, njegovo definiranje varira kod različitih proizvođača baza podataka <cite id="other_2">[[#other 2 back|Napomena (2):]]</cite> U Derby i LucidDB, korisnici kodiraju '''functions''' i '''procedures''' u Javi. ==Particioniranje (Partitioning)== Informacije o tome koje su metode particioniranja podržane u osnovi. {| style="text-align: center; width: 95%" class="wikitable sortable" ! style="width:16em" | ! Range ! Hash ! Composite (Range+Hash) ! List ! Shadow ! Native Replication API |- ! style="text-align:left" | [[4th Dimension (Software)|4th Dimension]] | ? | ? | ? | ? | ? | ? |- ! style="text-align:left" | [[ADABAS]] | ? | ? | ? | ? | ? | ? |- ! style="text-align:left" | [[Adaptive Server Enterprise]] | {{da}} | {{da}} | {{ne}} | {{da}} | ? | ? |- ! style="text-align:left" | [[Apache Derby]] | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} | ? | ? |- ! style="text-align:left" | [[Asql]] | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} |- ! style="text-align:left" | [[IBM DB2]] | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} | ? | ? |- ! style="text-align:left" | [[Firebird (database server)|Firebird]] | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} | {{da}} | {{ne}} |- ! style="text-align:left" | [[HSQLDB]] | ? | ? | ? | ? | ? | ? |- ! style="text-align:left" | [[H2]] | ? | ? | ? | ? | ? | ? |- ! style="text-align:left" | [[Informix]] | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} | ? | ? |- ! style="text-align:left" | [[Ingres (database)|Ingres]] | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{ne}} | {{ne}} |- ! style="text-align:left" | [[InterBase]] | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} | {{da}} | {{da}} |- ! style="text-align:left" | [[MaxDB]] | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} | ? | ? |- ! style="text-align:left" | [[Microsoft Access]] | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} |- ! style="text-align:left" | [[Microsoft Visual Foxpro]] | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} |- ! style="text-align:left" | [[Microsoft SQL Server]] | {{da}} | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} | ? | ? |- ! style="text-align:left" | [[MonetDB]] | {{da}} (M5) | {{da}} (M5) | {{da}} (M5) | {{ne}} | ? | ? |- ! style="text-align:left" | [[MySQL]] | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} | ? | ? |- ! style="text-align:left" | [[OpenBase|OpenBase SQL]] | ? | ? | ? | ? | ? | ? |- ! style="text-align:left" | [[Oracle database|Oracle]] | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} | ? | ? |- ! style="text-align:left" | [[Oracle Rdb]] | {{da}} | {{da}} | ? | ? | ? | ? |- ! style="text-align:left" | [[Virtuoso Universal Server|OpenLink Virtuoso]] | {{da}} | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} | ? | ? |- ! style="text-align:left" | [[Polyhedra DBMS]] | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} | ? | ? |- ! style="text-align:left" | [[PostgreSQL]] | {{da}}&nbsp;<sup id="part_1_back">[[#part 1|1]]</sup> | {{da}}&nbsp;^{[[#part 1|1]]} | {{da}}&nbsp;^{[[#part 1|1]]} | {{da}}&nbsp;^{[[#part 1|1]]} | ? | ? |- ! style="text-align:left" | [[Pyrrho DBMS]] | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} | ? | ? |- ! style="text-align:left" | [[ScimoreDB]] | {{ne}} | {{da}} | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} | {{da}} |- ! style="text-align:left" | [[SQL Anywhere]] | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} | ? | ? |- ! style="text-align:left" | [[SQLite]] | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} | ? | ? |- ! style="text-align:left" | [[Teradata]] | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} | ? | ? |- ! style="text-align:left" | [[Valentina (Database)|Valentina]] | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} | ? | ? |} <cite id="part_1">[[#part 1 back|Napomena (1):]]</cite> PostgreSQL 8.1 omogućuje podršku particioniranju preko "check constrains". Range, List i Hash metode mogu biti eliminirane pomoću [[PL/pgSQL]] ili drugih proceduralnih jezika. [http://developer.postgresql.org/docs/postgres/release.html#RELEASE-8-1] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20040405004513/http://developer.postgresql.org/docs/postgres/release.html#RELEASE-8-1 |date=5. travnja 2004. }} ==Kontrola pristupa== Informacije o funkcionalnosti kontrola pristupa. (rad u tijeku). {| style="text-align: center; width: 95%" class="wikitable sortable" ! style="width:16em" | ! Native network encryption&nbsp;^{[[#ac 9|9]]} ! Brute-force protection ! Enterprise directory compatibility ! Password complexity rules&nbsp;^{[[#ac 6|6]]} ! Patch access&nbsp;^{[[#ac 7|7]]} ! Run unprivileged&nbsp;^{[[#ac 8|8]]} ! Audit ! Resource limit ! Separation of duties (between administrator, operator, backup, ... like RBAC)&nbsp;^{[[#ac 10|10]]} ! Security Certification |- ! style="text-align:left" | [[Asql]] | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} | ? | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} |- ! style="text-align:left" | [[IBM DB2|DB2]] | {{da}} | ? | {{da}} (LDAP, Kerberos,&nbsp;...) | {{da}} | ? | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} (EAL4+&nbsp;^{[[#ac 1|1]]}) |- ! style="text-align:left" | [[Firebird (database server)|Firebird]] | {{ne}}&nbsp;<sup id="ac_2_back">[[#ac 2|2]]</sup> | {{da}} [http://www.firebirdsql.org/index.php?op=devel&sub=engine&id=fb20_release] | {{ne}} | {{da}} | djelomično (no security page)[http://www.firebirdsql.org/index.php?op=files] | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}}&nbsp;<sup id="ac_3_back">[[#ac 3|3]]</sup> | ? |- ! style="text-align:left" | [[Ingres (database server)|Ingres]] | {{ne}} | {{da}} | {{da}} (LDAP, Kerberos,&nbsp;...) | {{da}} | djelomično (no security page)[http://esd.ingres.com/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090822022616/http://esd.ingres.com/ |date=22. kolovoza 2009. }} | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{ne}} |- ! style="text-align:left" | [[MySQL]] | {{da}} (SSL with 4.0) | {{ne}} | {{ne}} | ? | djelomično (no security page)[http://dev.mysql.com/downloads/] | {{da}} | ? | ? | ?&nbsp;<sup id="ac_4_back">[[#ac 4|4]]</sup> | {{ne}} |- ! style="text-align:left" | [[OpenBase|OpenBase SQL]] | {{da}} | ? | {{da}} (Open Directory, LDAP) | {{ne}} | ? | ? | ? | ? | ? | ? |- ! style="text-align:left" | [[Microsoft SQL Server]] | {{da}} | ? | {{da}} (Microsoft Active Directory) | {{da}} | ? | {{da}} | {{da}} (Iz 2008) | {{da}} | {{da}} | {{da}} (EAL1+&nbsp;^{[[#ac 1|1]]}) |- ! style="text-align:left" | [[Oracle Database|Oracle]] | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} | ? | ? | {{da}} | {{da}} | ? | {{da}} (EAL4+&nbsp;^{[[#ac 1|1]]}) |- ! style="text-align:left" | [[PostgreSQL]] | {{da}} (SSL with 7.4) | {{ne}} | {{da}} (LDAP, Kerberos,&nbsp;... <sup id="ac_5_back">[[#ac 5|5]]</sup>) | ? | {{da}} [http://www.postgresql.org/support/security.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111101131843/http://www.postgresql.org/support/security.html |date=1. studenoga 2011. }} | {{da}} | ? | ? | ? | {{da}} (EAL1&nbsp;^{[[#ac 1|1]]}) |- ! style="text-align:left" | [[SQL Anywhere]] | {{da}} | ? | {{da}} (Kerberos) | {{da}} | ? | {{da}} | {{da}} | {{ne}} | {{da}} | {{da}} (EAL3+&nbsp;^{[[#ac 1|1]]} as Adaptive Server Anywhere) |- ! style="text-align:left" | [[SQLite]] | {{ne}} (not relevant)(only file permissions) | {{ne}} (not relevant) | {{ne}} (not relevant) | {{ne}} (not relevant) | djelomično (no security page)[http://www.sqlite.org/download.html] | {{da}} (file access) | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} | {{ne}} |- ! style="text-align:left" | [[Sybase ASE]] | {{da}} (optional; to pay) | ? | {{da}} (optional ?) | {{da}} | djelomično (need to register; depend on which product) [http://downloads.sybase.com/swd/base.do?client=support]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} | {{da}} (EAL4+&nbsp;^{[[#ac 1|1]]}) |} <cite id="ac_1">Napomena (1):</cite> [http://www.commoncriteriaportal.org/products_DB.html#DB Lista certifitiranih proizvoda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090817153054/http://www.commoncriteriaportal.org/products_DB.html#DB |date=17. kolovoza 2009. }}</cite> <cite id="ac_2">[[#ac 2 back|Napomena (2):]]</cite> FirebirdSQL može koristiti tunneling kako bi zaštitio mrežnu zaštitu kao bilo koju drgu aplikaciju [http://www.firebirdfaq.org/faq113/].</cite> <cite id="ac_3">[[#ac 3 back|Napomena (3):]]</cite> Čini se da FirebirdSQL ima samo SYSDBA korisnika i DB vlasnika. Nema odvojenih uloga za backup operatora i administratora sigurnosti.</cite> <cite id="ac_4">[[#ac 4 back|Napomena (4):]]</cite> Korisnik može definirati namjenski backup user, ali ne može ništa posebno instalirati[http://gentoo-wiki.com/HOWTO_Backup_MySQL] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080902231142/http://gentoo-wiki.com/HOWTO_Backup_MySQL |date=2. rujna 2008. }}</cite> <cite id="ac_5">[[#ac 5 back|Napomena (5):]]</cite> Pogledajte priručnik [http://www.postgresql.org/docs/8.3/interactive/auth-methods.html Authentication methods]</cite> <cite id="ac_6">[[#ac 6 back|Napomena (6):]]</cite> Opcije su namještene za minimalnu veličinu lozinke, poštujući kompleksnost, kao što je postojanje brojeva ili posebnih znakova. <cite id="ac_7">[[#ac 7 back|Napomena (7):]]</cite> Kako doći do sigurnosnog update-a? Je li pristup besplatan, treba li se registrirati ili platiti? Postoji li jednostavana pristup putem web/ftp portala ili rss feed-a ili samo offline pristup? (mail, cdrom, telefon). <cite id="ac_8">[[#ac 8 back|Napomena (8):]]</cite> Pokreću li se procesi baze podataka kao root/administrator ili unprivileged user? Koja je osnovna konfiguracija? <cite id="ac_9">[[#ac 9 back|Napomena (9):]]</cite> Mrežni promet može se transportirati sigurnim putem (ne kao čisti tekst, kao ssl enkripcija). Provjeriti je li opcija default, uključena opcija ili dodatna koju treba kupiti. <cite id="ac_10">[[#ac 10 back|Napomena (10):]]</cite> Postoji odvojeni korisnik koji se bavi posebnim operacijama, kao što je backup (samo dump/store dopuštenja), security officer (audit), administrator (dodati user/create database)... ==Baze podataka vs Scheme (terminologija)== [[SQL]] specifikacije razjašnjavaju što je "SQL schema"; međutim, neke baze podataka netočno je implementiraju. Za rješavanje ove zbrke u funkcionalnosti, može se, ako se pogrešno implementira, zaobići s roditeljskom bazom podataka (parent-database). SQL schema jednostavno je [[prostor imena]] unutar baze podataka, dijelovi unutar tih prostora adresirani su članom [[operator (programming)|operator]] točkom - "<code>.</code>". Ovaj postupak je univerzalan kod svih implementacija. Pravi [[fully qualified name|fully (database, schema, and table) qualified]] upit prikazan je ovako: <code>select * from database.schema.table</code> Problem je u tome što i schema i baza podataka mogu biti korištene za izoliranje jedne tablice, "foo" iz druge tablice nazvane "foo". slijedi pseudo kod: * <code>select * from db1.foo</code> vs. <code>select * from db2.foo</code> (nema eksplicitne scheme između baze podataka i tablice) * <code>select * from [db1.]default.foo</code> vs. <code>select * from [db1.]alternate.foo</code> (nema eksplicitnog prefiksa baze podataka) Problem koji se pojavljuje je što su prijašnji [[MySQL]] korisnici greškom stvorili multiplicirane baze za jedan projekt. U tom kontekstu, MySQL baze podataka funkcijski su analogne Postgres-schemama, kao i Postgres "lacks off-the-shelf cross - bazama podataka" functionalnostima koje ima MySQL. Suprotno, [[Postgres]] je s pravom aplicirao više spceifikacija u "sane-bottom-up" pristupu, implementirajući cross-table, cross-schemu, te su ostavili mjesta za buduće cross-database funkcije. MySQL radi iza scene, ''schema'' s ''database'', kao što je <code>create schema</code> i analogna <code>create database</code>. Može se reći da je MySQL implementirao cross-table funkcije, potpuno preskočio funkcije scheme i omogućio slične funkcije u njihove implementacije baza podataka. Zaključno, Postgres poptuno podržava scheme, ali mu nedostaje funkcionalnosti koju MySQL ima s bazama podataka, dok MySQL niti ne pokušava podržati prave scheme. Rezultat je vrtnja oko obje zajednice. Dok Postgres održava način u kojem je jedna baza dovoljna za održavanje jednog projekta, MySQL drži da scheme nemaju legitimnu svrhu kak se funkcije mogu provoditi kroz baze podataka. Postgres se čvrsto drži SQL specifikacija, u mnogo intuitivnijuem obliku (bottom-up), dok MySQL [[wikt:pragmatic|pragmatic]] daje suprotne argumente dozvoljavajući korisnicima da obave posao zez nekog većeg nedostatka. ==Također pročitati== * [[List of relational database management systems]] * [[Comparison of object-relational database management systems]] * [[Comparison of database tools]] ==Izvori== {{izvori|30em}} ==Vanjske poveznice== * [http://troels.arvin.dk/db/rdbms/ Comparison of different SQL implementations against SQL standards]. Includes Oracle, DB2, Microsoft SQL Server, MySQL and PostgreSQL. <small>(08/Jun/2007)</small> * [http://www.contrib.andrew.cmu.edu/~shadow/sql/sql1992.txt The SQL92 standard] [[Kategorija:Sustavi za upravljanje bazom podataka]] n4iwcgo4c692oyi83722cnl2nws5tt1 0 207904 7615796 7370831 2026-10-09T18:50:58Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 5) #IABot (v2.0.9.6 7615796 wikitext text/x-wiki {{Singl |ime_singla = Thinking of You |slika = Thinking of You.jpg |ime_glazbenika = [[Katy Perry]] |s_albuma = [[One of the Boys]] |format = digitalni download, CD singl |objavljeno = [[12. siječnja]] [[2009.]]<br /><small>(vidi [[#Povijest objavljivanja|povijest objavljivanja]])</small> |snimanje = 2007. |žanr = [[pop]], [[balada]] |trajanje = 4:09 |izdavač = [[Capitol Records]] |tekstopisac = [[Katy Perry]] |producent = [[Butch Walker]] |singl_prije = [[Hot N Cold]] |singl0 = 2008. |singl = 2009. |singl_poslije = [[Waking Up in Vegas]] |singl2 = 2009. |ostalo = <!-- {{Videospot|link=[http://www.youtube.com/watch?v=Ebh6FL0vo44 "Thinking of You"] na [[YouTube]]-u}} --> }} "'''Thinking of You'''" [[pop]] je pjesma [[SAD|američke]] pjevačice [[Katy Perry]]. Objavljena je kao treći [[singl]] s njenog drugog studijskog albuma ''[[One of the Boys]]'' [[12. siječnja]] [[2009.]] u izdanju [[Capitol Records]]a. == O pjesmi == "Thinking of You" prva je [[balada]] koju je Perry izdala kao singl. Pjesma se našla na međunarodnom [[soundtrack]]u brazilske telenovele ''Caminho das Índias''. Pjesma je u originalu trebala biti objavljena kao prvi singl s albuma ''One of the Boys'', ali je objavljivanje odgođeno zbog velike popularnosti pjesme "[[I Kissed a Girl]]". == Kritički osvrti == === Digital Spy === :Perry se javnosti predstavila kontroverznim singlom "[[I Kissed a Girl]]" koji je postao iznimno popularan. Od tada je objavila i hit "[[Hot N Cold]]". Perry je javnosti vjerojatno poznata po svom dugom jeziku te otkačenom stilu odijevanja. Zbog svega toga postalo je očigledno da će sada objaviti "Thinking of You", ozbiljniju pjesmu koja pokazuje njene vokalne i spisateljske sposobnosti. Pjesma je soft rock balada, negdje između [[Alanis Morissette]] i [[Evanescence|Evanescenca]]. Ovdje nema ništa novo, zbog toga je to veliki izazov za Perry. Hoće li pjesma biti uspješna? Pa, zasigurno će biti teško.<ref>[http://www.digitalspy.co.uk/music/a143576/katy-perry-thinking-of-you.html Katy Perry: 'Thinking Of You'] {{eng icon}}</ref> == Popis pjesama == ;Promotivni CD # "Thinking Of You" <small>(radijska verzija)</small> # "Thinking Of You" <small>(albumska verzija)</small> # "Thinking Of You" <small>(akustična uživo verzija)</small> # "Thinking Of You" <small>(instrumentalna verzija)</small> ;CD singl # "Thinking Of You" <small>(albumska verzija)</small> # "Thinking Of You" <small>(akustična uživo verzija)</small> == Videospotevi == === Originalni === Prvi spot za singl "Thinking of You" snimljen je 2007. godine, na [[YouTube]] je procurio tijekom svibnja 2008., ali je ubzo uklonjen. U videu Perry je prikazana u nekoliko prostorija. U bijeloj koja sugerira nasilje, tamnoj gdje je Perry nesretna te neko oblačno mjesto. Perry je za video izjavila da je to video koji je napravio prijatelj i nikada neće biti komercijalno objavljen. === Službeni === Službeni spot za singl "Thinking of You" snimljen je tijekom prvog tjedna u prosincu 2008. godine pod redateljskom palicom Meline. Video prikazuje retrospekciju mlade djevojke kojoj je dečko ubijen tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Perry nije zadovoljna svojom novom ljubavi i želi da se njen preminuli dečko vrati. == Top liste == {|class="wikitable sortable" |- !Top liste (2009.) !Najviša <br /> pozicija |- |[[ARIA|Australija]]<ref name = "top">[http://acharts.us/song/41354 Uspjeh singla na ljestvicama (1)] {{eng icon}}</ref> |align="center"|34 |- |[[Ö3 Austria Top 40|Austrija]]<ref name = "top" /> |align="center"|18 |- |[[Canadian Hot 100|Kanada]]<ref name = "sad">[http://www.billboard.com/#/song/katy-perry/thinking-of-you/11173598 Uspjeh singla na ljestvicama (2)] {{eng icon}}</ref> |align="center"|24 |- |[[Dutch Top 40|Nizozemska]]<ref name = "top" /> |align="center"|18 |- |[[Eurochart Hot 100|Europa]]<ref name = "sad" /> |align="center"|20 |- |[[SNEP|Francuska]]<ref name = "top" /> |align="center"|11 |- |[[Hrvatske glazbene ljestvice|Hrvatska]]<ref>[http://www.otvoreni.hr/default.aspx?id=43&rnd5=17.7.2009%2022:13:17&arhivaliste=1&idlista=1173 Hrvtaska ljestvica inozemnih singlova 28. veljače 209. godine] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> |align="center"|23 |- |[[Media Control Charts|Njemačka]]<ref name = "top" /> |align="center"|19 |- |[[Irish Singles Chart|Irska]]<ref name = "top" /> |align="center"|38 |- |[[Sverigetopplistan|Švedska]]<ref name = "top" /> |align="center"|29 |- |[[Swiss Music Charts|Švicarska]]<ref name = "top" /> |align="center"|45 |- |[[UK Singles Chart|UK]]<ref name = "top" /> |align="center"|27 |- |SAD [[Billbaord Hot 100]]<ref name = "sad" /> |align="center"|29 |- |SAD [[Pop Songs]]<ref name = "sad" /> |align="center"|21 |} == Singl u Hrvatskoj == {| class="wikitable" |- style="background-color: #white;" !align="center"|Tjedan !width="25"|6 <br /> <small><ref>[http://otvoreni.hr/default.aspx?id=43&rnd5=3.10.2009%2014:26:31&arhivaliste=1&idlista=1161 Singl u Hrvatskoj - tjedan 1] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}{{hr icon}}</ref></small> !width="25"|7 <br /> <small><ref>[http://otvoreni.hr/default.aspx?id=43&rnd5=3.10.2009%2014:26:31&arhivaliste=1&idlista=1165 Singl u Hrvatskoj - tjedan 2] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210309054843/http://otvoreni.hr/default.aspx?id=43&rnd5=3.10.2009+14%3A26%3A31&arhivaliste=1&idlista=1165 |date=9. ožujka 2021. }}{{hr icon}}</ref></small> !width="25"|8 <br /> <small><ref>[http://otvoreni.hr/default.aspx?id=43&rnd5=3.10.2009%2014:26:31&arhivaliste=1&idlista=1169 Singl u Hrvatskoj - tjedan 3] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241204003822/https://otvoreni.hr/default.aspx?id=43&rnd5=3.10.2009%2014:26:31&arhivaliste=1&idlista=1169 |date=4. prosinca 2024. }}{{hr icon}}</ref></small> !width="25"|9 <br /> <small><ref>[http://otvoreni.hr/default.aspx?id=43&rnd5=3.10.2009%2014:26:31&arhivaliste=1&idlista=1173 Singl u Hrvatskoj - tjedan 4] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241201224931/https://otvoreni.hr/default.aspx?id=43&rnd5=3.10.2009%2014:26:31&arhivaliste=1&idlista=1173 |date=1. prosinca 2024. }}{{hr icon}}</ref></small> !width="25"|10 <br /> <small><ref>[http://otvoreni.hr/default.aspx?id=43&rnd5=3.10.2009%2014:26:31&arhivaliste=1&idlista=1177 Singl u Hrvatskoj - tjedan 5] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}{{hr icon}}</ref></small> !width="25"|11 <br /> <small><ref>[http://otvoreni.hr/default.aspx?id=43&rnd5=3.10.2009%2014:26:31&arhivaliste=1&idlista=1181 Singl u Hrvatskoj - tjedan 6] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}{{hr icon}}</ref></small> !width="25"|12 <br /> <small><ref>[http://otvoreni.hr/default.aspx?id=43&rnd5=3.10.2009%2014:26:31&arhivaliste=1&idlista=1185 Singl u Hrvatskoj - tjedan 7] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}{{hr icon}}</ref></small> |- ! style="text-align: center;" style="background-color: #white;"|Pozicija |49 |33 |30 |'''23''' |30 |33 |37 |} == Certifikacije == {| class="wikitable" |- !Država !Certifikacija !Prodaja |- |[[Kanada]] |platinasta |40.000 |- |[[SAD]] | |700.000 |} == Povijest objavljivanja == {|class="wikitable" |- ! Država ! Datum ! Format |- | [[SAD]] | [[12. siječnja]] [[2009.]] | airplay |- | [[Australija]] | [[19. siječnja]] [[2009.]] | airplay |- | [[Europa]] | [[20. veljače]] [[2009.]] | CD singl, digitalni download |- | [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] | [[3. ožujka]] [[2009.]]<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.esounds.com/esounds/EN/Details.aspx?ProductID=M5099926899251&VariantID=5099969452628 |title=Product details - Katy Perry - Thinking Of You |access-date=13. studenoga 2009. |archive-date=12. veljače 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090212093443/http://www.esounds.com/esounds/EN/Details.aspx?ProductID=M5099926899251&VariantID=5099969452628 |url-status=dead }}</ref> | CD singl, digitalni download |- | [[Australija]] | [[14. ožujka]] [[2009.]] | CD singl |- | [[Brazil]] | [[25. svibnja]] [[2009.]] | airplay |- |} == Izvori == {{izvori|30em}} {{Katy Perry}} [[Kategorija:Singlovi iz 2009.]] [[Kategorija:Skladbe Katy Perry]] mm4xpkjpxhw9689akxjno48swvr61bp 0 209874 7615941 6900993 2026-10-10T02:45:48Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.6 7615941 wikitext text/x-wiki [[Image:Vim.png|right|thumb|Primjer uređivača teksta; [[Vim]].]] '''Uređivač teksta''' (rabi se i anglizam ''editor teksta'') je [[računalni program]] koji služi za obradu običnih tekstualnih [[datoteka]]. Uređivači teksta obično idu uz [[operativni sustav]] ili u sklopu paketa za razvoj [[softver]]a, gdje se najčešće rabe za izmjenu konfiguracijskih [[datoteka]] i [[izvorni kod|izvornog koda]] [[programski jezik|programskog jezika]]. == Razlike između uređivača i procesora teksta == Postoje značajne razlike između tekstualnih datoteka kreiranih u uređivaču teksta i dokumenata kreiranih u programima za [[program za obradu riječi|obradu riječi]] (procesora teksta) kao što su [[Microsoft Word]], [[LibreOffice]] ili [[WordPerfect]]. Ukratko: * Tekstualna datoteka se predstavlja i uređuje tako što se prikazuju svi znaci koje ta datoteka sadrži. Jedini znaci za označavanje su [[kontrolni znaci]] iz korištenog skupa znakova; u praksi, to su ''novi red'', ''tabulator'' i ''nova strana''. U posljednje vrijeme najrasprostranjeniji skup znakova je [[ASCII]]. * Dokumenti kreirani [[program za obradu riječi|programom za obradu riječi]] načelno sadrže posebne kontrolne znake za [[format]]iranje, koji se ne nalaze u skupu znakova. Ti znaci omogućavaju funkcije za izmjenu izgleda teksta, kao što su podebljana, iskošena, podvučena, promjenu [[font]]a, tabele itd. Takvi i ostali češći simboli za formatiziranje su u početku ustanovljeni samo za [[stolno izdavaštvo|stolno izdavaštvo (DTP)]], ali se sada nalaze i u najjednostavnijim programima za obradu riječi. * U programima za obradu riječi načelno se može uređivati i obična tekstualna datoteka i snimiti u formatu čistog teksta. Ali, mora se voditi računa da se izričito napomene programu da snimi datoteku u tekst formatu. To je naročito važno za datoteke koje sadrže izvorni kod, HTML, konfiguracijske i kontrolne datoteke. U suprotnom, ako takve datoteke sadrže znake karakteristične za format teksta, neće biti ispravno protumačene u aplikaciji za koju su namijenjene. == Povijest == [[Image:PunchCardDecks.agr.jpg|thumb|Kutija s bušenim karticama.]] Prije nego što su postojali uređivači u današnjem obliku, računarski tekst je posebnim uređajem bušen u male kartice. Tekst, koji se nalazio u obliku malih pravokutnih rupica na tankim kartonskim karticama, prenošen je u drvenim kutijama do čitača kartica. Prvi uređivači teksta su bili linijski orijentirani, na [[računalni terminal|terminalima]] nalik [[pisaći stroj|pisaćim strojevima]], bez mogućnosti prikazivanja na [[zaslon]]u. Imali su vrlo kratke komande, zbog uštede u tipkanju. Da bi se vidio učinak uređenja, bilo je potrebno tekst ispisivati na [[printer]]u. Ovakvi "linijski uređivači" su bili revolucionarni napredak u odnosu na bušene kartice. Kad su se pojavili [[računalni terminal]]i sa [[zaslon]]om, raširili su se ekranski uređivači. Upotrebljivost ekranskih uređivača je motivirala (u to vrijeme) masovnu kupovinu video terminala. <div style="clear:both;"></div> == Vrste uređivača == Neki uređivači su mali i jednostavni, dok drugi nude široku i kompleksnu funkcionalnost. Na primjer, [[Unix]] i njemu slični operativni sustavi imaju [[vim|vi]] uređivač (ili inačicu), ali mnogi uključuju i [[Emacs]] uređivač. Uz [[Microsoft Windows]] dolazi veoma jednostavan [[Notepad]], ali mnogi (naročito [[programer]]i) vole koristiti neki od mnogobrojnih uređivača, koji imaju mnogo veće mogućnosti. Pod [[Apple Macintosh]]ovim klasičnim [[Mac OS]] osnovni je [[SimpleText]], koji je kasnije zamijenjen uređivačom [[TextEdit]]. Neki uređivači, kao što je [[WordStar]] imaju dvojni režim rada, te mogu služiti kao uređivač teksta ili kao tekst [[Procesor (računarstvo)|procesor]]. [[Image:Html-source-code3.png|frame|right|Isticanje sintakse za [[HTML]]]] Editori teksta koji su namijenjeni profesionalnim korisnicima računala nemaju ograničenje u veličini datoteka koje mogu otvoriti. Oni brzo startaju i pri uređivanju velikih datoteka, čak i onih koje su suviše velike da stanu u glavnu memoriju računala. Jednostavniji uređivači učitavaju datoteke u samo jedan dio [[RAM]]-a. S većim datotekama to je spor proces, a vrlo velike datoteke se jednostavno ne mogu učitati. Mogućnost čitanja i pisanja u vrlo velikim datotekama je potrebna mnogim profesionalnim korisnicima računala. Na primjer, administratori sistema trebaju učitavati duge dnevnike rada ([[engleski jezik|engl.]] log file). Programeri često moraju mijenjati velike datoteke [[izvorni kod|izvornog koda]], ili ispitivati neuobičajeno dugačke tekstove, kao što je cijeli rječnik u jednoj datoteci. Neki uređivači teksta uključuju specijalizirane računalne jezike za prilagođivanje korisniku (uređivači koji se mogu programirati). Na primjer, Emacs se može prilagoditi programiranjem u [[Lisp]]u. To prilagođivanje obično omogućava uređivaču simuliranje tipkovnog rasporeda i mogućnosti drugih uređivača, tako da korisnici ne moraju učiti kombinacije komandi novog uređivača. Mnogi uređivači za korisnike koji se bave razvojem softvera uključuju isticanje (bojenje) sintakse izvornog koda i automatsko kompletiranje, tako da se programi lakše čitaju i pišu. Programski uređivači često imaju mogućnost označavanja nekog imena ili potprograma, zatim skok na njihovu definiciju i povratak u kod. == Bitnije mogućnosti uređivača == === Traženje i zamjena === [[engleski jezik|engl.]] ''Search and Replace'' — Pretraživanje za nekim nizom znakova i zamjena drugim nizom. Koriste se različite metode, ''globalna pretraga i zamjena'', ''uvjetna pretraga i zamjena'' i ''bezuvjetna pretraga i zamjena'''. === Sječenje, kopiranje i lijepljenje === [[engleski jezik|engl.]] ''Cut, Copy and Paste'' — Većina uređivača ima mogućnost označavanje dijela teksta, a zatim njegovo premještanje (isijecanje, zatim lijepljenje) ili duplanje (kopiranje, zatim lijepljenje), u istoj ili drugoj datoteci. === Formatiranje teksta === Editori teksta često imaju osnovne funkcije za formatiranje, kao što su ''prebacivanje u novi red'', ''automatska indentacija'', ''liste nabrajanja'', ''formatiranje komentara'' itd. === Poništavanje i vraćanje === [[engleski jezik|engl.]] ''Undo and Redo'' — Kao i procesori teksta, uređivači teksta imaju mogućnost za poništavanje ili vraćanje zadnjeg uređivanja. Često se (osobito kod starijih uređivača) pamti samo jedan korak, pa će komanda vraćanja samo prebacivati stanje prije i poslije izmjene. Novi ili kompleksniji uređivači obično pamte više koraka, pa se komanda poništavanja može koristiti višestruko i vratiti tekst na neko od ranijih stanja. Suprotna komanda vraća izmjene od starijih ka novijim, do najsvježije. Broj zapamćenih koraka zavisi od samog uređivača i najčešće ga korisnik može zadati u konfiguraciji. === Importiranje === [[engleski jezik|engl.]] ''Import'' — Učitavanje ili spajanje teksta iz neke vanjske datoteke u datoteku koja se trenutačno uređuje u uređivaču. Neki uređivači imaju i mogućnost uvoza i izvoza neke komande preko [[Ljuska (računarstvo)|ljuske]] operativnog sustava. === Filtriranje === [[engleski jezik|engl.]] ''Filtering'' — Neki napredniji uređivači omogućavaju korisniku slanje dijela ili cijelog teksta drugoj aplikaciji i povratno učitavanje rezultata na mjesto linija koje su "filtrirane". To je, na primjer, korisno kod numeričkog ili abecednog sortiranja, izvršenja matematičkih izračunavanja itd. === Posebne mogućnosti === Neki uređivači uključuju posebne mogućnosti i dodatne funkcije. Zavisno od namjene uređivača to mogu biti: * Više instanci istovremeno, za simultano uređivanje više datoteka; * Dijeljenje jedne ili više datoteka u prozoru po horizontali, vertikali ili kaskadno, za istovremeno prikazivanje različitih dijelova teksta; * Više datoteka otvorenih u [[tab]]ovima; * Provjera pravopisa ([[jezik|govornog]] ili [[programski jezik|programskog jezika]]); * Rad s [[makro]]ima; * Lista [[funkcija]], za ispis funkcija u dokumentu i za skok na njihove definicije; * Označavanje pravokutnog [[blok naredbi|bloka]] teksta; * Integracija s [[kompajler]]om; * Pregled u [[browser]]u za [[HTML]]; * Višestruke kodne rasporede i njihovu međusobnu konverziju; * Postavljanje oznaka u tekstu radi lakšeg pronalaženja itd. [[Kategorija:Programska podrška]] == Vidi još == * [[Usporedba uređivača teksta]] == Vanjske poveznice == *[https://web.archive.org/web/20080828031015/http://www.texteditors.org/ Wiki o uređivačima teksta] *[http://sourceforge.net/softwaremap/trove_list.php?form_cat=63 Editori teksta na stranici sourceforge.net] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090208090825/http://sourceforge.net/softwaremap/trove_list.php?form_cat=63 |date=8. veljače 2009. }} *[http://www.pspad.com/ PSPad, freeware uređivač teksta] 5qytvqeu33bd53nfgpq85wopt808pd7 0 213778 7615935 7365241 2026-10-10T01:45:00Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.6 7615935 wikitext text/x-wiki {{Esej}} {{mergeto|Sigurnosno-obavještajni sustav u Hrvatskoj}} [[Datoteka:PU PGZ 0509.jpg|mini|Spomenik poginulim policajcima PU PG u Domovinskom ratu]] [[Datoteka:Zdeslav turic.jpg|mini|Spomen ploča Zdeslavu Turiću, djelatniku SZUP-a MUP-a poginulom u Domovinskom ratu u sklopu Jedinice za posebne namjene MUP-a i [[MORH]]-a]] '''[[Sigurnosno-obavještajni sustav u Hrvatskoj|Obavještajna zajednica Republike Hrvatske]]''' ostvarila je vrlo značajan doprionos za očuvanje i neovisnost Republike Hrvatske, u [[Domovinski rat|Domovinskom ratu]], kada je Hrvatska bila izložena jakim stranim obavještajnim djelovanjima.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.soa.hr/hr/podrucja-rada/strano-obavjestajno-djelovanje/ |title=Strano obavještajno djelovanje |author=SOA |accessdate=2021-02-01}}</ref> Početkom [[1990-ih]] i tijekom Domovinskog rata Republika Hrvatska bila je na udaru stranih obavještajaca, prije svega suradnika bivše [[Služba državne sigurnosti|Službe državne sigurnosti]] (SDS-a) i [[KOS|Kontraobavještajne službe JNA]] (KOS–a). Osobito je sustavne aktivnosti radi destabilizacije sa svrhom destabilizacije demokratski izabrane vlasti i sprječavanja osamostaljenja Republike Hrvatske u njenim cjelovitim granicama ostvarila vojna obavještajna služba KOS. Osim pribavljanja informacija, ta služba se bavila naoružavanjem i vojnog organiziranja civila srpske etničke pripadnosti na području Republike Hrvatske, te plasiranjem raznih dezinformacija s ciljem umanjenja ugleda Hrvatske na vanjskopolitičkom polju, te sijanja nepovjerenja i pomutnje u hrvatskim redovima. Sofistificirane akcije te službe su uključivale podmetanje bombe u prostorije [[Židovska općina Zagreb|Židovske općine Zagrebu]] i na židovske grobove na [[Mirogoj]]u ("[[Operacije "Labrador" i "Opera"|Operacija Labrador]]"), s ciljem da se pred međunarodnom javnošću prikaže kako u Hrvatskoj postoji agresivni antisemitizam; a 7. listopada 1991. godine je izvedeno [[raketiranje Banskih dvora]], u trenutku kada su se ondje nalazili okupljeni ključni hrvatski dužnosnici.<ref name="Buljan">Buljan, Joško; ''[https://www.hkv.hr/hrvatski-tjednik/27818-j-buljan-tajne-srpske-operacije-koje-nisu-mogle-zaustaviti-put-prema-nezavisnosti.html Tajne srpske operacije koje nisu mogle zaustaviti put prema nezavisnosti],'' Hrvatski tjednik, 12. listopada 2017., str. 19</ref> Vojna obavještajna služba Savezne Republike Jugoslavije je tijekom čitavog Domovinskog rata slala svoje časnike na službu u zapovjedništvima [[Srpska vojska Krajine|Srpske vojske Krajine]] na okupiranom području Republike Hrvatske, s njima izravno komunicirala i koordinirala obavještajne aktivnosti protiv Hrvatske.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.icty.org/x/cases/slobodan_milosevic/trans/en/021030ED.htm |title=Zapisnik o saslušanju svjedoka Slobodana Lazarevića, 30. kolovoza 2020. |publisher=Međunarodni sud za ratne zločine na području bivše Jugoslavije |accessdate=2020-08-14}}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=https://www.icty.org/x/cases/gotovina/trans/en/090602IT.htm |title=Zapisnik o saslušanju svjedoka Slobodana Lazarevića, 2. lipnja 2009. |language=engleski |publisher=Međunarodni sud za ratne zločine na području bivše Jugoslavije |accessdate=2020-08-14}}</ref> Pred [[Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije|Međunarodnim kaznenim sudom za ratne zločine na području bivše Jugoslavije,]] na suđenju [[Jovica Stanišić|Jovici Stanišiću]] i [[Franko Simatović|Frenkiju Simatoviću]] kao čelnim ljudima [[Bezbednosno sigurnosna agencija (BIA)|srbijanske civilne obavještajne službe]] u doba Domovinskog rata, u znatnoj su mjeri razotkrivene i opsežne tajne aktivnosti i te strane obavještajne službe protiv Republike Hrvatske.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.icty.org/x/cases/stanisic_simatovic/tjug/en/130530_summary.pdf |title=Judgement Summary for Jovica Stanišić and Franko Simatović |date=2013-05-30 |language=engleski |publisher=ICTY |accessdate=2021-02-01}}</ref> Jovica Stanišić je kao šef obavještajne službe Republike Srbije imao ključni utjecaj kod kadroviranja obavještajnih časnika ("organa bezbednosti") u tzv. [[Republici Srpskoj Krajini]] na okupiranom području Republike Hrvatske, a specijana postrojba te obavještajne službe "[[Crvene beretke]]" je (pod različitim imenima, i u ono vrijeme bez priznavanja veze sa Srbijom) djelovala u Hrvatskoj tijekom čitavog rata.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.kurir.rs/crna-hronika/3201699/haski-svedok-otkriva-sokantne-detalje-rata-u-istocnoj-slavoniji-bio-je-arkan-iznad-njega-badza-a-iznad-badze-i-svih-objektivno-jovica-stanisic |title=HAŠKI SVEDOK OTKRIVA ŠOKANTNE DETALJE RATA U ISTOČNOJ SLAVONIJI: Bio je Arkan, iznad njega Badža, a iznad Badže, i svih objektivno, Jovica Stanišić! |author=http://kurir.rs/Beta |date=2019-02-06 |language=srpski |publisher=Kurir.rs |accessdate=2021-02-02}}</ref> Formiranjem [[Hrvatski sabor|Sabora RH]] [[30. svibnja]] [[1990.]] godine Službom državne sigurnosti (SDS) Republičkog sekretarijata unutrašnjih poslova [[SRH|Socijalističke Republike Hrvatske]] rukovodi pomoćnik republičkog sekretara (ministra) za unutarnje poslove; bio je to tada dugogodišnji djelatnik i rukovodilac hrvatske Udbe [[Josip Perković]].<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.nacional.hr/tajna-veza-tudmana-i-perkovica-kako-je-osudeni-udbas-tudmanu-pomogao-stvoriti-hrvatsku/ |title=TAJNA VEZA Tuđmana i Perkovića – kako je osuđeni udbaš Tuđmanu pomogao stvoriti Hrvatsku |date=2016-08-09 |publisher=Nacional |accessdate=2021-02-01}}</ref> Osnovna zadaća SDS-a u predizborno i poslijeizborno vrijeme bila je da, u svomu djelokruga rada, osigurava nesmetane [[Izbori u Republici Hrvatskoj|predizborne aktivnosti]] i mirnu primopredaju vlasti. Uz spoznaju da je mreža suradnika jugoslavenskih tajnih službi organizirana u gotovo svim institucijama i sredinama u [[SFRJ|bivšoj državi]], Služba već tada raspolaže podacima o obavještajno–subverzivnom djelovanju službi sigurnosti [[JNA]] i [[Srbija|Srbije]] u organiziranju i potpori pripremama za otvorenu oružanu pobunu [[Velika Srbija|radikalnih srpskih elemenata]] u Republici Hrvatskoj. Daljnje razdoblje karakterizira otvorena podrška opremanju, naoružavanju i izravnom instrumentaliziranju "balvan revolucije", a poslije i u otvorenoj agresiji Jugoslavenske narodne armije na Republiku Hrvatsku. Nekadašnja savezna vojska JNA, sa svim materijalno - tehničkim resursima sva tri roda vojske - KoV, RZ i PZO, mornarica. Čitava JNA, sa svim borbenim sredstvima koje je imala u svom inventaru, kao i vojnim obavještajnim kapacitetima, te je tako izravno stala na stranu pobunjene manjine koju su činili [[Srbi]] i tako se otvoreno uključuje u agresiju na Republiku Hrvatsku. Svi ti događaji najčvršći su dokaz da je preuzimanje JNA od strane srpskih i crnogorskih "tvrdolinijaša" i njihova brojčana nadmoć temeljena na nesrazmjeru njihovog broja na vodećim pozicijama unutar JNA u odnosu na ukupni broj Srba i Crnogoraca u bivšoj SFRJ, ujedno bio osnovni preduvjet za ostvarenje velikosrpskog projekta u skladu s velikosrpskim programom iz 1986. pod nazivom [[Memorandum SANU]], a pobuna srpske narodne manjine trebala je poslužiti kao svojevrstan 'casus belli' za okupaciju razoružane Republike Hrvatske. I Služba, kao u druga tijela državne uprave, prolaze u to vrijeme kroz teško razdoblje jer određen broj djelatnika ne prihvaća društveno-političke promjene i napušta Službu. Svjesni kako se priprema agresija na RH nastoji se sačuvati zdrava jezgra Službe i pripremiti za razdoblje koje slijedi. U međuvremenu, i dalje u sastavu [[MUP|Ministarstva unutarnjih poslova]] Republike Hrvatske u [[Travanj|travnju]] [[1991.]] godine biva Služba državne sigurnosti preimenovana u [[Služba za zaštitu ustavnog poretka|Službu za zaštitu ustavnog poretka]],<ref>----[https://digarhiv.gov.hr/arhiva/263/18315/www.nn.hr/clanci/sluzbeno/1991/0598.htm Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o unutarnjim poslovima] ("Narodne novine" br. 019/1991). Pristupljeno 28. ožujka 2022.</ref> te se u nju zapošljava i obučava nove, mlade djelatnike. Od [[1992.]] godine, organizira se i kontinuirano provodi temeljna obuka novoprimljenih djelatnika u obliku višemjesečnih tečajeva. Zajedno s njima Služba rješava i odrađuje najsloženije zadaće, a početkom otvorene agresije na RH aktivno se suprotstavlja [[Rat|oružanoj]] agresiji i daje svoj doprinos obrani suvereniteta RH. Intenziviranjem sigurnosno–obavještajnog aparata Srbije i JNA u subverzivnoj djelatnosti prema RH, osnovna zadaća SZUP–a bila je praćenje, dokumentiranje i onemogućavanje takve aktivnost. Istodobno se nastojalo izučavati namjere i poteze protivnika na već tada privremeno zauzetom teritoriju, ali i spriječiti [[Obavještajna djelatnost|obavještajni rad]] prema našem okruženju. Operativnim radom same Službe detektirani su djelatnici Službe ubačeni i "vrbovani“ od SDB-a i KOS-a u [[Beograd]]u koji su radili u njihovu korist ([[Operacije „Labrador“ i "Opera"|akcija "Labrador"]]),<ref>http://www.domagojmargetic.cro.net/radojcic.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110723060325/http://www.domagojmargetic.cro.net/radojcic.pdf |date=23. srpnja 2011. }} iskaz KOS-ovog agenta Radenka Radojčića o operacijama Labrador" i "Opera"</ref> a Služba uspješno prikuplja podatake o svim paravojnim, [[Policija|policijskim]] i sigurnosnim elementima, kao i političkoj i gospodarskoj situaciji na privremeno zauzetom teritoriju. Uspjesi u radu pridonose stabilizaciji situacije na bojišnicama. U istom razdoblju Služba je identificirala, pratila, prikupljala podatke i na kraju, i u koordinaciji s drugim tijelima, razotkrila počinitelje nekoliko diverzantsko-[[Terorizam|terorističkih]] akcija koje su provedene na području RH, kao što su napadi aktivnih pripadnika sigurnosnih službi JNA i njihovih suradnika na Srpsku pravoslavnu opštinu u [[Zagreb]]u, Židovsko groblje i [[Židovi u Hrvatskoj|Židovsku općinu]] u Zagreb te Muzej Srpske pravoslavne crkve u Zagrebu. Kako je područje RH, ali i šire regije, zahvaćeno ratom, bilo je i predmet interesa stranih obavještajnih službi. SZUP je tada aktivno radio na prikupljanju i dokumentiranju njihove obavještajne djelatnosti. U tom razdoblju, da bi prikupila što više potrebnih podataka za obranu RH, Služba intenzivno započinje obavještajne aktivnosti radi prikupljanja podataka o vojnim i mobilizacijskim planovima, naoružanju, opremi protivnika i njihovim komunikacijama. Nakon potpisivanja [[Sarajevsko primirje|Sarajevskog primirja]] [[2. siječnja]] 1992. godine, stabiliziranja linija obrane i dolaskom [[UNPROFOR]]–a bilo je jasno da srbijanski agresor nije uspio u svojoj namjeri, razbiti hrvatsku obranu i državu. Služba je u to vrijeme postupno prelazila iz ratnih uvjeta i zadaća na mirnodopski rad, s time da je težište i dalje bilo usmjereno na obranu od agresije ali i pripreme za [[Dodatak:Popis hrvatskih operacija u Domovinskom ratu|oslobodilačke operacije]] hrvatskih Oružanih snaga 1994. i 1995. godine. 1993. god. provedena je reforma ustroja hrvatske obavještajne zajednice te je odlukom Predsjednika Republike Hrvatske od 21. ožujka 1993. godine osnovan [[UNS|Ureda za nacionalnu sigurnost]], čiji će predstojnici do kraja Domovinskog rata biti [[Hrvoje Šarinić]] (3.4.1993 - 12.10.1994), [[Krunislav Olujić]] (12.10.1994 - 18.5.1995) i [[Miroslav Tuđman]] v. d. (14.6.1995 - 1.2.1996). U isto vrijeme formirana je i [[Hrvatska izvještajna služba]] (HIS) kao krovna analitička služba; njen ravnatelj će biti do kraja rata (te do 1998. godine) Miroslav Tuđman. HIS će biti partner s hrvatske strane u većini operacija koje je hrvatska obavještajna zajednica provodila u partnerstvu sa sigurnosno–obavještajnim službama stranih zemalja.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.nsf-journal.hr/online-issues/focus/id/1102 |title=Prilozi za razumijevanje mjesta, uloge, zadaće i djelovanja HIS i Obavještajne zajednice u prvim godinama nastanka i stvaranja Republike Hrvatske |author=Miroslav Tuđman |publisher=Nacionalna sigurnost i budućnost, Zbornik, Svezak 1, 2001. |accessdate=2021-02-01 |archive-url=https://web.archive.org/web/20191213123302/http://nsf-journal.hr/online-issues/focus/id/1102 |archive-date=13. prosinca 2019. |url-status=dead}}</ref> Početkom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u BiH]] na području RH formiran je veći broj ureda (predstavništava) raznih humanitarnih, nevladinih organizacija (NVO) iz islamskih i [[Arapi|arapskih]] zemalja. One su pod krinkom humanitarne pomoći u BiH radili na dopremi vojne opreme i naoružanja, ali i stranih boraca u BiH iz [[islam]]skih zemalja (''mudžahedina'') što je također zahtijevalo i intenziviranje rada službi. U tom razdoblju ostvareni su značajni obavještajni prodori prema protivničkim strukturama, tako da su službe obavještajno kontrolirale to područje i imale saznanja što se događa i planira na privremeno zauzetom teritoriju. Izuzetna je, stoga, njihova uloga u svim najznačajnijim oslobodilačkim akcijama Domovinskog rata - od oslobađanja [[Opsada Dubrovnika|Dubrovačkog primorja]], [[Operacija Maslenica|Maslenice]], [[Operacija Bljesak|Bljeska]], [[Operacija Oluja|Oluje]], do procesa mirne reintegracije [[Hrvatsko Podunavlje|Hrvatskog Podunavlja]]. Djelatnici službi su u tom razdoblju radili u iznimno teškim uvjetima, izloženi pogibelji, ali i spremni da u svakom trenutku polože svoje živote za Domovinu. == Povezani članci == * [[Sigurnosno-obavještajna agencija]] * [[Sigurnosno-obavještajni sustav u Hrvatskoj]] * [[Hrvatska izvještajna služba]] * [[Obavještajna djelatnost]] * [[Protuobavještajna djelatnost]] * [[Nacionalna sigurnost]] == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == * [http://www.soa.hr Službene stranice Sigurnosno-obavještajne agencije] * [http://www.arhiv.hr/en/hr/koristenje/fs-ovi/dosjei.htm Izvod iz Pravilnika o načinu uvida u dosjee Službe državne sigurnosti RSUP-a SR Hrvatske] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081025045718/http://www.arhiv.hr/en/hr/koristenje/fs-ovi/dosjei.htm |date=25. listopada 2008. }} {{SOA}} [[Kategorija:Sigurnosno-obavještajni sustav u Hrvatskoj| ]] etwqr7k86ubm6r1l33zgieupmkozc9i 0 218293 7615769 7574909 2026-10-09T17:40:42Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.6 7615769 wikitext text/x-wiki {{izdvojeni članak|kolovoz 2012.}} [[Datoteka:Power station Plomin, Istria County, Croatia.jpg|mini|300px|desno|TE Plomin]] [[Datoteka:TE Plomin 2.jpg|mini|300px|desno|Pogled odozdo na dimnjak TE Plomin 2]] [[Datoteka:Rudnik_Tupljak.jpg|mini|300px|desno|Okno rudnika [[Tupljak]] - posljednjeg ugljenokopa u Hrvatskoj.]] [[Datoteka:Rudari_na_otkopu.jpg|mini|300px|desno|Utovar ugljena na otkopu.]] [[Datoteka:Generator pare 2.png|300px|mini|desno|Glavni dijelovi [[generator pare|generatora pare]] koji koristi [[ugljen]] kao [[goriva|gorivo]].]] [[Datoteka:Vodocijevni kotao 2009..jpg|mini|300px|desno|[[Parni bubanj]] je jedan od glavnih dijelova [[vodocijevni kotao|vodocijevnog kotla]].]] [[Datoteka:Generator pare 2009..JPG|mini|300px|desno|Postavljanje cijevi [[generator pare|generatora pare]]]] [[Datoteka:Dampfturbine Laeufer01.jpg|mini|300px|desno|Rotor moderne [[parna turbina|parne turbine]], rabljen u [[elektrana|elektrani]]]] [[Datoteka:Pregrijac pare 2009..jpg|mini|300px|desno|Cijevi [[pregrijač]]a pare u [[generator pare|generatoru pare]].]] [[Datoteka:Otvori za plamenike.JPG|mini|300px|desno|Otvori za plamenike u [[generator pare|generatoru pare]].]] '''Termoelektrana Plomin''' je [[termoelektrana]] kod [[Plomin]]a u mjestašcu [[Plomin Luka]]. Sastoji se od TE Plomin 1 (sagrađene [[1969.]]) i TE Plomin 2 (sagrađene [[2000.]]). To je kondenzacijska termoelektrana s dva bloka, te svaki ima kotao i po jednu parnu turbinu. Pogonsko gorivo je [[ugljen]]. Ukupna snaga termoelektrane iznosi oko 330 [[MW]], te prema podacima iz [[2015.]] proizvodi 2 235 [[GWh]] električne energije (Plomin 1 794, a Plomin 2 1 441).<ref>[http://proizvodnja.hep.hr/osnovni/termoelektrane/plomin.aspx TE Plomin] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170531044226/http://proizvodnja.hep.hr/osnovni/termoelektrane/plomin.aspx |date=31. svibnja 2017. }} HEP proizvodnja d.o.o. (pristupljeno 2. svibnja 2017.)</ref> [[Plomin Luka]] je odabrana kao lokacija zbog svoje praktičnosti; iako je u vrijeme izgradnje TE Plomin 1 većina [[ugljen]]a dolazila iz obližnjeg ugljenokopa, već tada se dio [[ugljen]]a dopremao morskim putem. S visinom od 340 metara, dimnjak TE Plomin najviša je građevina u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. ==TE Plomin 1== Blok '''TE Plomin 1''', sa snagom od 120 [[vat|MW]], u pogonu je od 1969. [[Kotao|Generator pare]] Bloka 1 je jednocijevni [[kotao]] Sulzer, s prisilnim protokom maksimalnoga trajnoga kapaciteta od 385 [[tona]]/[[sat|h]] [[Para|pregrijane pare]] (135 [[Bar (jedinica)|bar]] i 535 [[Celzijev stupanj|ºC]]), sa 16 [[plamenik]]a u 4 razine. [[Parna turbina]] tipa TK 120, sa snagom od 125 MW, izrađena je po [[Engleska|engleskoj]] licenci, akcijska je, s trima odvojenim kućištima i međupregrijanjem, te sa 6 nereguliranih oduzimanja. Turbogenerator proizvođača Dolmel, nazivne [[snaga|snage]] od 150 M[[Volt|V]][[Amper|A]], faktora snage od 0,8 i [[napon]]a od 13,8 kV, izravno je spojen na blok-[[transformator]] od 13,8/121 kV. Rasklopno postrojenje od 110 kV ima 4 vodna, 1 generatorsko, spojno i mjerno polje, te polje opće potrošnje. Radi mogućnosti rada s niskosumpornim uvoznim [[ugljen]]om, novi [[Filtracija|elektrofilter]] izgrađen je 1998. U sklopu revitalizacije bloka zamijenjen je cijevni sustav, a 2003. rekonstruiran sustav vođenja Bloka 1 sa Siemens-Teleperm XP.<ref>[http://www.istrapedia.hr/hrv/1093/termoelektrana-plomin-doo/istra-a-z/] "Termoelektrana Plomin d.o.o.", Istrapedia, 2011.</ref> TE Plomin 1 će izaći iz pogona do 2018. ili će raditi ograničenim kapacitetom. ===Radioaktivna šljaka iz TE Plomin 1=== Do početka 1990-tih godina koristio se domaći ugljen ([[antracit]] iz [[Istarski ugljenokopi|Istre]], [[lignit]] i smeđi ugljen s [[Dinaridi|Dinarida]]) s visokim postotkom [[sumpor]]a (10 % do 14 % ) i prirodnom [[radioaktivnost]]i, tako da je nastala radioaktivna [[Zgura|šljaka]], kao posljedica povišene [[Ionizirajuće zračenje|radioaktivnosti]] [[Raša (općina)|raškoga]] ugljena. Uz [[termoelektrana|termoelektranu]] na površini od 120 000 [[Četvorni metar|m²]], ima oko milijun tona šljake i [[Pepeo|pepela]]. Dolazilo je do rasipanja i raspršivanja pepela i šljake [[Vjetar|vjetrom]] i [[oborina]]ma. 1990-tih počelo je prekrivanje dijelova [[Odlagalište otpada|odlagališta]] zemljom (oko 60&nbsp;cm zemlje i više). Krajem 1990-ih počela sanacija, nanošenje zaštitne folije ispod i iznad otpadne šljake i pepela, od prekrivanja zemljom i sustavne izgradnje rubnih kanala i kolektora za odvod oborinskih voda. Utjecaj tehnološki povišene prirodne radioaktivnosti na odlagalištu pepela i šljake sveden je na vrijednost prirodne radioaktivnosti u tlima. U ugljenima koji se danas rabe u termoelektrani, sav je otpad prikladan za uporabu u graditeljstvu i [[Cementara|cementnoj]] industriji.<ref>"Zbrinjavanje radioaktivnog otpada", GAZO 2009/2010, geol.pmf.hr, 2010.</ref> ==TE Plomin 2== Odluka o izgradnji '''TE Plomin 2''', snage 210 MW, donesena je 1984., a u srpnju 1985. potpisan je ugovor sa zajednicom domaćih izvođača INGRA, te su radovi ubrzo započeli. 1986. donesena je odluka o izgradnji postrojenja za odsumporavanje. Radovi se nisu odvijali planiranim tempom, pa je [[Vlada Republike Hrvatske]] 1992. zadužila [[Hrvatska elektroprivreda|Hrvatsku elektroprivredu]] (HEP) da dovrši izgradnju TE Plomin 2. HEP i RWE Energie iz [[Essen]]a osnovali su 1996. TE Plomin d. o. o., zajedničko mješovito društvo za završetak gradnje i eksploataciju TE Plomin 2, koju su i dovršili 1999. Osnovu Bloka 2 čine jednocijevni protočni [[kotao]] s prisilnom cirkulacijom tipa Sulzer, kapaciteta od 670 tona/h pregrijane pare (147,4 bara i 535&nbsp;°C), s 24 plamenika u 6 ravnina, te kondenzacijska turbina, s međupregrijanjem, proizvedena u Tvornici parnih turbina – ABB [[Karlovac]]. [[Turbina]] je dvokućišna, s kombiniranim visokotlačnim i srednjotlačnim kućištem, te dvoizlaznim niskotlačnim kućištem, sa sedam nereguliranih oduzimanja. Turbogenerator proizvodnje [[Končar Elektroindustrija|Končar]] trofazni je dvopolni, hlađen [[vodik]]om, [[Sinkroni stroj|sinkroni]], nazivne snage od 247 MVA, faktora snage od 0,85 i napona od 13,8 kV. Proizvedena se energija preko blok-transformatora od 13,8/240 kV predaje u 220 kV mrežu. Veza s [[Elektroenergetski sustav|elektroenergetskim sustavom]] [[Hrvatska|Hrvatske]] ostvarena je rasklopnim postrojenjem od 220/110 kV. Izgrađeno je postrojenje za odsumporavanje, koje tzv. mokrim postupkom ispire [[Dimnjak|dimni]] [[plin]] suspenzijom [[Vapnenac|vapnenca]] radi uklanjanja [[Sumporov dioksid|SO₂]], SO₃, [[Klorovodik|HCl]] i [[Fluorovodik|HF]], uz stvaranje [[gips]]a CaSO₄. Postrojenje za pročišćavanje otpadnih tehnoloških voda, s kapacitetom od 50 [[Kubični metar|m³]]/[[sat|h]] zajedničko je za oba bloka. TE Plomin 2 sinkronizirana je prvi put na mrežu 14. rujna 1999., a 2. prosinca 1999. svečano je puštena u rad. Komercijalna proizvodnja započela je 21. svibnja 2000. Jedina je termoelektrana na ugljen u Hrvatskoj. ===Kotlovsko postrojenje=== [[Vodocijevni kotao|Kotlovsko postrojenje]] sastoji se od [[Kotao|generatora pare]] i raznih pomoćnih sustava, koji se nalaze na njemu ili oko njega, a služe za odvijanje procesa proizvodnje pare. Proizvođač postrojenja generatora pare je [[Đuro Đaković Holding d.d.]] iz [[Slavonski Brod|Slavonskog Broda]], po licenci Sulzer. Kao osnovno gorivo upotrebljava se ugljena <nowiki>prašina</nowiki>. Ugljen se s deponija doprema pomoću tračnih transportera do šest armirano-betonskih [[bunker]]a, smještenih između strojarnice i kotlovnice. Iz bunkera se ugljen kontinuirano odvodi na [[mlin]]ove, gdje se melje i suši. Pomoću transportnog zraka, ugljena se prašina uvodi preko [[Mlaznica|sapnica]] u ložište. Za potpalu i podršku loženju ugljenom, upotrebljava se ekstralako lož ulje. Kod izvedbe ložišta, primijenjene su posebne mjere za snižavanje emisije [[Dušikovi oksidi|dušikovih oksida]] NOx, kojima se postižu vrijednosti NOx znatno ispod propisane granične vrijednosti. Vrući plinovi [[Gorenje|izgaranja]] struje prema vrhu kotla i predaju toplinu isparivačkom sustavu, sustavu pregrijača pare, ekonomajzeru i [[Predgrijač zraka|predgrijaču zraka]]. U daljnjem toku slijedi njihovo pročišćavanje od nesagorivih sastojaka i pepela u elektrostatskom otprašivaču, te sniženje sadržaja [[Sumporov dioksid|sumporovog dioksida]], u postrojenju za odsumporavanje. Na kraju se dimni [[plin]]ovi ispuštaju u [[Zemljina atmosfera|atmosferu]] kroz [[dimnjak]] visok 340 m. Tlačni sustav [[voda]]-[[para]] sastoji se od isparivačkog sustava s odvajanjem [[Vlaga|vlage]], ekonomajzera, pregrijača pregrijane pare i međupregrijača. S obzirom na cirkulaciju vode i pare, generator je protočni, tipa Sulzer. Karakteristika je ovog tipa da sva napojna voda, koja struji kroz napojnu glavu, ispari tijekom jednog prolaza u spiralnom isparivaču. Napojna voda se dobavlja pomoću tri napojne pumpe pogonjene [[Indukcijski motor|asinkronim motorima]] snage 4 100&nbsp;kW (dvije su potrebne za nazivnu snagu, dok je treća rezervna). Sirova voda, dobavljena iz lokalnog izvora Bubić jama, obrađuje se u postrojenjima kemijske pripreme vode u demi vodu. Kapaciteti proizvodnje demi vode su za TE Plomin 2 – 2 x 25 tona/h, a za TE Plomin 1 – 2 x 20 tona/h.<ref>"Končar - Termoelektrana Plomin 2", Končar Elektroindustrija, www.koncar-ket.hr, 2010.</ref> ====Osnovni tehnički podaci kotla==== * Proizvodnja [[para|pregrijane pare]]: 670 [[tona]]/[[sat|h]] * [[Tlak]] pregrijane pare: 14,8 M[[Paskal|Pa]] = 147,4 [[Bar (jedinica)|bara]] * [[Temperatura]] pregrijane pare: 535 [[Celzijev stupanj|ºC]] * Potrošnja [[ugljen]]a [[Ogrjevna vrijednost|H_d]] = 24 MJ/kg 80 tona/h * [[Stupanj iskorištenja]] generatora pare: 92,9% ===Turbinsko postrojenje=== [[Parna turbina]] je kondenzacijskog tipa s dva kućišta, proizvodnje Tvornice parnih turbina ABB iz [[Karlovac|Karlovca]]. U jednom kućištu se nalazi visoki i srednji [[tlak]]. Niskotlačno kućište je dvostrujno s neposrednim ispuhom u [[Parni kondenzator|kondenzator]]. [[Turbina]] ima sedam stupnjeva nereguliranih oduzimanja pare za zagrijavanje napojne vode i [[predgrijač zraka]] kotlovskog postrojenja. Pregrijana para ulazi u turbinu kroz siguronosne i regulacijske [[ventil]]e i prolazi kroz skupinu visokotlačnih stupnjeva. Iz visokotlačnog dijela turbine, para odlazi u međupregrijač. Nakon dogrijavanja, para kroz odgovarajuće siguronosne i regulacijske ventile, ulazi u srednjetlačni dio turbine, gdje prolazi kroz skupinu stupnjeva srednjeg tlaka. Nakon ispuha iz srednjeg tlaka, para struji u niskotlačno dvostrujno kućište. Ispušna para ukapljuje se u površinskom kondenzatoru, a kondenzat se pomoću crpki kondenzatora vraća u [[Rankineov ciklus|toplinski ciklus]]. Kondenzator se hladi [[More|morskom vodom]]. [[Sisaljka|Pumpna]] stanica rashladne morske vode nalazi se u [[Plomin Luka|Plominskom zaljevu]] i udaljena je oko 2,5&nbsp;km od [[termoelektrana|termoelektrane]]. Pumpe usisavaju vodu s dubine od 25 m, te je ubacuju u otvoreni [[beton]]ski kanal, koji prirodnim padom vodi do filtarske stanice, smještene u neposrednoj blizini [[Elektrane i elektroenergetske mreže|elektrane]]. Od filtarske stanice do elektrane voda teče zatvorenim cjevovodom. ====Osnovni tehnički podaci parne turbine==== * Nazivna [[snaga]] [[turbina|turbine]] (mjereno na stezaljkama [[Električni generator|generatora]]): 210 [[vat|MW]] * Vlastita potrošnja bloka: 18,8 MW * Neto [[stupanj iskorištenja]] bloka: ˃ 37% * [[Tlak]] u [[Parni kondenzator|kondenzatoru]]: 4,6 [[Paskal|kPa]] * Protok rashladne morske vode: 8,4 [[Kubni metar u sekundi|m³/s]] ===Sustav dopreme ugljena=== [[Ugljen]] se u Plominski zaljev doprema [[brod]]om tipa Panamax od 70 000 [[tona]], gdje se nalazi [[Luka|pristanište]] duljine 210 m. Iskrcavanje ugljena obavlja se pomoću zatvorenog pužnog brodoiskrcivača, koji se duž pristaništa kreće po [[Tračnice|tračnicama]]. Ugljen iz brodoiskrcivača dolazi na gumeni pristanišni transporter, koji ga prevozi do presipnog tornja, gdje se nalaze tračna [[vaga]] i [[magnet]]ski separator. Od presipnog tornja do deponija, ugljen se prevozi pomoću tzv. „cijevnog“ transportera. Odlaganje na deponij, kao i uzimanje ugljena za daljnji prijevoz do bunkera kotlovskog postrojenja, obavlja se pomoću kombiniranog odlagača/uzimača, koji se kreće po tračnicama uzduž deponija. ===Zaštita okoliša=== Za [[Zaštita okoliša|zaštitu od štetnih utjecaja]] rada termoelektrane na okoliš, provedena su odgovarajuća tehnička rješenja, koja osiguravaju svođenje tih utjecaja u granice propisane zakonskim normama: * U sustavu dopreme ugljena, pretovar se obavlja zatvorenim brodoiskrcivačem, prijevoz ugljena zatvorenim transportnim trakama, a odlaganje na deponij uz istodobno vlaženje. * Kruti, neizgoreni ostaci goriva zbrinjavaju se bez odlaganja na tlo. Leteći pepeo koji se odvaja u elektrofiltru, šljaka iz kotla i gips iz postrojenja za odsumporavanje, odlažu se u posebne spremnike, iz kojih se predaju obližnjoj [[Cementara|cementnoj industriji]] (Holcim Hrvatska) * Pročišćavanje [[Dimni plin|dimnog plina]] i otpadnih tehnoloških voda obavlja se u posebnim postrojenjima. * Za praćenje utjecaja termoelektrane na onečišćenje zraka postavljeni su sustavi emisijskih mjerenja na samom ulazu u [[dimnjak]], kao i sustavi imisijskih mjerenja, postavljenih na pet mjernih stanica, na odgovarajućim mjestima, oko elektrane. Mjerni se podaci neprestano mjere i šalju u sustave zajedničkog nadzora termoelektrane, kao i vanjskih institucija, koje su zadužene ili zainteresirane za praćenje čistoće zraka. ====Pročišćavanje dimnog plina==== [[Dimni plin]]ovi se prije puštanja u [[Atmosfera|atmosferu]] moraju pročistiti u skladu sa standardima [[Zaštita okoliša|zaštite okoliša]]. Iz tog razloga dimni plin prije ulaska u dimnjak prolazi kroz [[Filtracija|elektrostatski filtar]] i postrojenje za odsumporavanje. U elektrostatskom odvajaču čestica, plinovi se oslobađaju od nesagorivih sastojaka i pepela tako da na izlazu nemaju više od 100 [[gram|mg]]/m³ pepela. Pri sagorijevanju ugljena od 1900 tona/dan, s udjelom od približno 13% pepela, nastaje 245 tona ukupnog pepela. Od toga se oko 90% izdvaja kao leteša prašina u elektrofiltru s efikasnošću od 99,8%, a ostalih 10% čini pepeo iz kotla ([[šljaka]]). U postrojenju za odsumporavanje dimni se plin čisti od prekomjernog sadržaja [[Sumporov dioksid|sumporovog dioksida]] SO₂. Postupak odsumporavanja temelji se na mokrom postupku apsorpcije, koji upotrebljava mljeveni [[vapnenac]]. Kao konačni proizvod dobiva se [[gips]], koji služi u cementnoj i građevinskoj industriji. Postrojenje je konstruirano tako da može pročistiti dimne plinove od 700 do 3300&nbsp;mg/m³ SO₂ (odnosno ugljen s 0,3 do 1,4% [[sumpor]]a). U TE Plomin 1 i TE Plomin 2 ne primjenjuje se mjere za smanjenje emisija [[Dušikovi oksidi|dušikovih oksida]] NO_x. [[HEP]] tvrdi da ulaganje u opremu za smanjenje emisija postojećih postrojenja nije ekonomski isplativo. U TE Plomin 2 treba provesti ugradnju DeNO_x postrojenja u svrhu ispunjenja graničnih vrijednosti emisija dušikovih oksida. Sva termoenergetska postrojenja se moraju uskladiti s graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tvari u zrak do isteka prijelaznog perioda (31. prosinca 2017.). U suprotnom, nakon isteka navedenog roka, slijedi zabrana rada proizvodnih jedinica. Tehnologija izdvajanja [[Ugljikov(IV) oksid|ugljikovog dioksida]] CO₂ iz dimnih plinova nije još razvijena do komercijalne primjene. ====Mjerenja ozona==== Mjerenja [[ozon]]a pokazuju prekoračenja dozvoljenih, a ponekad tolerantnih vrijednosti, te je kakvoća zraka na ovom području s obzirom na ozon bila II. kategorije (2003. – 2005.), odnosno III. kategorije (2006. i 2007.).<ref>[http://puo.mzopu.hr/UserDocsImages/Sazetak_19_10_2011_1.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304173838/http://puo.mzopu.hr/userdocsimages/sazetak_19_10_2011_1.pdf|date=4. ožujka 2016.}} "Netehnički sažetak Studije o utjecaju na okoliš rekonstrukcije TE Plomin – zamjene postojeće TE Plomin 1 u cilju modernizacije i povećanja kapaciteta", Ekonerg d.o.o., TE Plomin C, 2011.</ref> Posljednjih desetljeća ozon pri tlu nastaje [[Fotokemijski smog|fotokemijskim reakcijama]] u [[Urbanizam|urbanoj]] atmosferi bogatoj [[dušikovi oksidi|dušikovim oksidima]] NO i NO₂ (koji se najčešće kraće označavaju s NO_x). NO_x, koji su posebno aktivni u [[Ozonski omotač|atmosferskom ciklusu ozona]], u atmosferu dospijevaju u većim količinama kao posljedica ljudskih aktivnosti (naročito [[promet]]a). Stoga se u velikim gradovima s gustim prometom, koji obiluju [[Sunčeva svjetlost|Sunčevim zračenjem]], a nalaze se u toplim i suhim klimama (poput npr. [[Rim]]a, [[Tokio|Tokija]], [[Atena|Atene]] i [[Los Angeles, Kalifornija|Los Angelesa]]), javlja onečišćenje zraka poznato pod nazivom [[fotokemijski smog]]. U tako onečišćenoj atmosferi uz O₃ i NO_x nalaze se i organski nitrati, poput PAN-a (peroksiacetil nitrat CH₃C(O)OONO₂), oksidirani ugljikovodici i tzv. fotokemijski [[aerosol]], a nad [[grad]]om se zbog velike količine aerosola može vidjeti žućkasto-smeđi oblak, koji je zbog svog čestog pojavljivanja nad Atenom dobio ime ''nefos'' (od [[Starogrčki jezik|grčke riječi]] ''νεφοσ'', što znači [[oblak]]). Trajanje [[Troposfera|troposferskog]] ozona je otprilike 22 dana. Uglavnom se na kraju taloži na tlo, u obliku [[hidroksil]]nih (OH) spojeva ili peroksilnih radikala (HO₂). Postoje snažni dokazi da povećana koncentracija ozona na tlu dovodi do smanjenih prinosa u [[poljoprivreda|poljoprivredi]], jer ozon utječe na procese [[fotosinteza|fotosinteze]] i usporava cjelokupan rast biljaka.<ref>WHO-Europe reports: [http://www.who.dk/document/e79097.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20030509153931/http://www.who.dk/document/e79097.pdf|date=9. svibnja 2003.}} "Health Aspects of Air Pollution", 2003.</ref> [[Datoteka:Alder showing ozone discolouration.jpg|mini|desno|300px|List crvene johe, pokazuje tipičnu promjenu boje, koja je uzrokovana ozonom<ref>[http://earthobservatory.nasa.gov/Library/OzoneWx/] "Watching Our Ozone Weather", 2003., Jeannie Allen, publisher=NASA Earth Observatory</ref>]] U manjim količinama ozon iritira [[oko|očnu sluznicu]], [[grlo]], [[nos]] i [[Dišni sustav|dišne puteve]], dok u velikim koncentracijama može biti smrtonosan. Ozon izaziva velike poteškoće za one bolesnike s [[Astma|astmom]], [[Bronhiektazije|bronhitisom]] i sa [[Srčane bolesti|srčanim smetnjama]].<ref>[http://www.euro.who.int/document/E82790.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20040626201154/http://www.euro.who.int/document/E82790.pdf|date=26. lipnja 2004.}} "Answer to follow-up questions from CAFE", 2004.</ref> Dugo izlaganje ozonu povećava rizik smrtnosti zbog bolesti dišnih puteva. Jedna studija u SAD, na 450 000 ljudi, pokazala je snažnu povezanost između razine ozona i bolesti dišnih puteva, u trajanju od 18 godina.<ref>Jerrett Michael, Burnett Richard T. and Pope C. Arden, III and Ito, Kazuhiko and Thurston, George and Krewski, Daniel and Shi, Yuanli and Calle, Eugenia and Thun, Michael, journal = N. Engl. J. Med., 2009., "Long-Term Ozone Exposure and Mortality" [http://content.nejm.org/cgi/content/abstract/360/11/1085|doi = 10.1056/NEJMoa0803894|pmid = 19279340] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref><ref>Wilson Elizabeth K.: "Ozone's Health Impact", 2009., journal = Chemical & Engineering News, publisher = American Chemical Society Publications [http://pubs.acs.org/cen/news/87/i11/8711notw9.html]</ref> Studija je zaključila da ljudi koji žive u gradovima, s visokim koncentracijama ozona, imaju 30 % povećani rizik smrtnosti od bolesti dišnih puteva. Prema Američkoj agenciji za zaštitu okoliša ili EPA (engl. ''United States Environmental Protection Agency''), ozon s koncentracijom 0,004 % ili više, može štetno djelovati na osjetljive ljude.<ref>Weinhold B.: "Ozone nation: EPA standard panned by the people", journal=Environ. Health Perspect., 2008.</ref><ref>[http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:L:2008:152:0001:0044:EN:PDF] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100706082536/http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:L:2008:152:0001:0044:EN:PDF|date=6. srpnja 2010.}} publisher=EC, 2010., "DIRECTIVE 2008/50/EC on ambient air quality and cleaner air for Europe"</ref> U [[Europska unija|Europskoj uniji]] propisi (Directive 2008/50/EC) dozvoljavaju najveću koncentraciju ozona od 0,006 %, ali se još ne zna kada će stupiti na snagu. [[Svjetska zdravstvena organizacija]] preporučuje najveću koncentraciju ozona od 0,0051 %.<ref>Stevenson: [http://www.agu.org/pubs/crossref/2006/2005JD006338.shtml] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111104195423/http://www.agu.org/pubs/crossref/2006/2005JD006338.shtml|date=4. studenoga 2011.}} "Multimodel ensemble simulations of present-day and near-future tropospheric ozone", publisher=American Geophysical Union, 2006.</ref><ref>[http://earthobservatory.nasa.gov/Newsroom/MediaAlerts/2003/2003073015111.html] "Rising Ozone Levels Pose Challenge to U.S. Soybean Production, Scientists Say", publisher=NASA Earth Observatory, 2006.</ref><ref>Mutters Randall [http://www.arb.ca.gov/research/abstracts/94-345.htm] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20040217151427/http://www.arb.ca.gov/research/abstracts/94-345.htm|date=17. veljače 2004.}} "Statewide Potential Crop Yield Losses From Ozone Exposure", publisher=California Air Resources Board, 2006.</ref> ===Obrada otpadnih tehnoloških voda=== Otpadne se tehnološke vode prije obrade slijevaju u prihvatni [[bazen]] [[obujam|obujma]] 1200 m³. Posebno se pročišćavaju vode nastale odsoljavanjem kotla, odšljakivača i kaljužnih jama strojarnice, a posebno vode nastale odsumporavanjem. Dio pročišćenih voda ponovo se iskorištava u elektrani, a preostali dio se ispušta u [[more]]. Ta se voda, zagrijana za oko 8&nbsp;°C vraća natrag u potok Boljunčicu i s njim u more. ===Gorivo=== [[Gorivo]] je za rad obaju blokova (Plomin 1 i Plomin 2) je uvozni [[kameni ugljen]], [[Ogrjevna vrijednost|ogrjevne vrijednosti]] od 24 do 29,3 [[Džul|MJ]]/[[kilogram|kg]], sa sadržajem [[sumpor]]a od 0,3 do 1,4 %, a zamjena je za ugljen iz [[Istarski ugljenokopi|Raških ugljenokopa]], za koji su prvotno bila projektirana oba bloka. Ugljen se nabavlja na svjetskom tržištu i dovozi brodovima tipa Panamax, nosivosti od oko 70 000 tona, do novoga pristaništa duljine 210 m, gdje se iskrcava i sustavom zatvorenih tracnih transportera doprema do otvorenoga deponija, kapaciteta 220 000 tona. Prvi [[brod]], koji je uplovio u novo pristanište 8. listopada 1999. bio je North Prince. Za proizvodnju pare upotrebljava se sirova voda s izvora Bubić jame, koja se demineralizira, a kao [[Rashladna sredstva|rashladna]] voda za potrebe obaju blokova je morska voda. ==TE Plomin 3== [[Datoteka:Water_tube_boiler-mul.svg|mini|desno|400px|Prikaz [[vodocijevni kotao|dvodomnog vodocijevnog kotla]] s [[generator pare|prirodnim kruženjem vode]].]] [[Datoteka:Rankineov_ciklus_izgled.PNG|mini|desno|400px|[[Rankineov ciklus]] u svom osnovnom obliku i četiri osnovne komponente.]] [[Datoteka:Kondenzator LS.jpg|mini|desno|400px|Presjek [[parni kondenzator|parnog kondenzatora]].]] [[Datoteka:Braunkohlekraftwerk.jpg|mini|desno|400px|[[Vodena para]] iznad [[termoelektrane]] se kondenzira u obliku [[aerosol]]a.]] '''TE Plomin 3''' ili '''TE Plomin C-500''' ([[HEP]]) se planiralo izgraditi do 2018. Zahvat je trebao podrazumijevati rekonstrukciju TE Plomin – zamjenu postojeće TE Plomin 1 u cilju modernizacije i povećanja kapaciteta. Pod svrhom poduzimanja predmetnog zahvata navodila se izgradnja dugoročno sigurnog i stabilnog izvora [[Električna energija|električne energije]]. Zamjenski blok TE Plomin 3 imat će snagu 500 MW na generatoru, umjesto postojećih 125 MW na generatoru. Ovom rekonstrukcijom je instalirana snaga na lokaciji umjesto današnjih 335 MW trebala biti 710 MW. Ulazak u pogon TE Plomin 3 bio je planiran po izlasku iz pogona TEP 1. Nositelj zahvata je trebala biti [[Hrvatska elektroprivreda]] d.d. (HEP d.d.).<ref>[http://www.vjesnik.hr/Article.aspx?ID=1D78ED57-F1FF-404D-99DE-98590C4278DD] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225211004/http://www.vjesnik.hr/Article.aspx?ID=1D78ED57-F1FF-404D-99DE-98590C4278DD |date=25. prosinca 2024. }} "Kreće gradnja TE Plomin 3 i HE kod Dubrovnika", Vjesnik.hr, 2011.</ref> Potrošnja električne energije u Hrvatskoj povećava se s prosječnom godišnjom stopom rasta 1,7% (2004.do 2009.), a uvoz iznosi 22-35%. Do 2020. iz pogona će izaći dio elektrana hrvatskog [[Elektroenergetski sustav|elektroenergetskog sustava]] koje su na kraju životnog vijeka, dok će neke zbog prilagođavanja propisima Europske unije o emisijama biti potrebno staviti izvan pogona prije nego što je to planirano ili ekonomski opravdano. TE Plomin 3 predviđen je po konceptu suvremenih termoelektrana čiste tehnologije na ugljen s ciljem da se radom bloka C (te izlazom iz rada TE Plomin 1) poboljša stanje s gledišta utjecaja na [[Prirodni okoliš|okoliš]] po nizu aspekata. Primjenom suvremene tehnologije superkritičnih parametara pare, termoelektrana postiže [[stupanj iskorištenja]] 45%, što je znatno više od današnjih klasičnih [[elektrana]], koje imaju stupanj pretvorbe od 32% do 37%. Budući da je novi blok TE Plomin 3 veće snage od TE Plomin 1, koji zamjenjuje, doći će nakon puštanja u rad bloka TE Plomin 3 do povećanja emisije [[Ugljikov(IV) oksid|ugljikovog dioksida]] sa sadašnjih oko dva milijuna tona godišnje (blokovi 1 i 2) na oko četiri milijuna tona godišnje (blokovi 2 i 3). Za usporedbu, da bi zadovoljila uvjete iz [[Protokol iz Kyota|Protokola iz Kyota]] emisija [[Staklenički plinovi|stakleničkih plinova]] smjela bi u 2015. u Hrvatskoj iznositi oko 35 milijuna tona godišnje. U slučaju implementiranja u termoelektrani Plomin aktivnog sustava za smanjenje emisije ugljikovog dioksida, emisija će se bitno smanjiti vjerojatno na iznos manji od milijun tona godišnje.<ref>[http://www.ipress.hr/istra/i-plomin-3-ce-poboljsati-kvalitetu-zraka--godisnje-26-milijuna-tona-co2-18321.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111022004157/http://www.ipress.hr/istra/i-plomin-3-ce-poboljsati-kvalitetu-zraka--godisnje-26-milijuna-tona-co2-18321.html|date=22. listopada 2011.}} "I Plomin 3 će poboljšati kvalitetu zraka – godišnje 2,6 milijuna tona CO2 ", www.ipress.hr, 2011.</ref> Pretpostavlja se da će se pri 7600 sati u pogonu na snazi od 500MW koristiti 1,1 milijun tona ugljena godišnje uz 35.000 tona vapnenca za odsumporavanje. U zrak i vodu će se tijekom rada godišnje ispustiti oko 1.200 tona sumpornog dioksida, 800 tona dušičnih oksida, 300 tona [[Ugljikov(II) oksid|ugljikovog monoksida]], 100 tona čestica, 2,6 milijuna tona ugljičnog dioksida, 80 m³ tehnološke vode po satu, 40 m³ sanitarnih otpadnih voda na dan, 12,700 tona šljake, 114.000 tona pepela i 62 000 tona gipsa uz 2.500 tona krutog ostatka godišnje.<ref>[http://www.ipress.hr/istra/i-plomin-3-ce-poboljsati-kvalitetu-zraka--godisnje-26-milijuna-tona-co2-18321.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111022004157/http://www.ipress.hr/istra/i-plomin-3-ce-poboljsati-kvalitetu-zraka--godisnje-26-milijuna-tona-co2-18321.html|date=22. listopada 2011.}} "Plomin 3 će poboljšati kvalitetu zraka", iPress.hr, 2011.</ref> Prema istraživačkim studijama, iako je novi blok TE Plomin 3 četiri puta veći od starog bloka iz dimnjaka će ispuštati za upola manje dušičnih oksida, dvije trećine manje sumpornog dioksida te 20-ak posto manje čestica što ga čini ekološki prihvatljivijim.<ref>[http://www.glasistre.hr/istra/vijest/290806] "Plomin 3 - problem ugljikovog dioksida", Glas Istre, 2010.</ref> Pa ipak, od svih tih planova ni do 2020. nije bilo ništa. Kako se moglo čitati u Novome listu od 9. rujna 2019. godine, "Hrvatska elektroprivreda ima značajne planove s obnovom i daljim korištenjem termoelektrane u Plominu. Umjesto izgradnje trećeg bloka elektrane na ugljen, takozvanog Plomina C koji je na čekanju i zbog protivljenja Europske komisije, razmišlja se o obnovi najstarijeg dijela pogona, Plomina 1 koji je nedavno stradao u požaru. Zanimljivo je da će o rekonstrukciji i poslovanju TE Plomin brinuti bivši predsjednik HDZ-a Istre Marino Roce, koji je na mjesto predsjednika imenovan početkom srpnja. Javnost je upoznata s podatkom da je još 1. siječnja 2018. TE Plomin I trebala prestati s radom, ali HEP je u veljači 2019. godine ishodovao dozvolu Ministarstva okoliša i energetike za nastavak rada. U HEP-u ističu da su dobili Rješenje o okolišnoj dozvoli kojim su propisani uvjeti zaštite okoliša koje mora zadovoljiti modernizirana elektrana TE Plomin 1".<ref>[https://www.glasistre.hr/istra/projekt-novi-plomin-hep-planira-obnovu-te-plomin-i-po-novim-standardima-zastite-okolisa-ova-radna-mjesta-osigurala-bi-i-nove-prihode-opcina-na-labinstini-596837] "PROJEKT NOVI PLOMIN: HEP planira obnovu TE Plomin I po novim standardima zaštite okoliša. Ova radna mjesta osigurala bi i nove PRIHODE OPĆINA NA LABINŠTINI", Glas Istre, 2019.</ref> ===Osnovni tehnički podaci kotla=== * Tlak pregrijane pare: 300 bara * Temperatura pregrijane pare: 600&nbsp;°C * Potrošnja ugljena H_d = 26,3 MJ/kg; 39,7&nbsp;kg/s * Proizvodnja električne energije na pragu elektrane pri 7600 sati pogona: 3608 [[Vatsat|GWh]]/god ===Glavni i pomoćni objekti=== Kao mikrolokacija glavnih i pomoćnih objekata TE Plomin 3 odabrana je sjeverna polovica današnjeg odlagališta ugljena. Glavni pogonski objekti TE Plomin 3 su: kotao superkritičnog stanja pregrijane pare (300 bar, 600&nbsp;°C) s jednim međupregrijanjem, jedna visokotlačan (VT) i jedna niskotlačna turbina (ST), jedan sinkroni generator, te dvije dvostrujne niskotlačne turbine (NT) i 7 regenerativnih zagrijača. Vlastita potrošnja TE Plomin 3 procijenjena je na 25 MWe. Neto snaga bloka (snaga na pragu elektrane) iznosi 475 MWe što uz 1044 MJ/s topline unesene gorivom daje neto [[stupanj iskorištenja]] od 45%. ===Zaštita okoliša=== Za zaštitu od štetnih utjecaja rada termoelektrane TE Plomin 3 na okoliš, planiraju se odgovarajuća tehnička rješenja, koja osiguravaju svođenje tih utjecaja u granice propisane zakonskim normama. ====Smanjenje emisije dušičnih oksida NO_x==== Odabrane su primarne mjere u ložištu: gorači s niskim NO_x i stupnjevito dovođenje zraka kojima se postiže redukcija emisije NO_x do 400&nbsp;mg/Nm³, te selektivna [[Katalitički pretvornik|katalitička redukcija]] ili SKR. SKR sustav imat će stupanj izdvajanja NO_x 80%, a reagens je [[amonijak]]. Zbog sigurnosnih razloga izabrana je varijanta njegovog dobivanja procesom [[Hidroliza|hidrolize]] vodene otopine [[Urea|uree]]. Polazna tvar bit će urea u krutom stanju koja će se dopremati [[Cisterna (razdvojba)|cisternama]] i direktno otapati u spremniku za otapanje do 32%-tne vodene otopine. Alternativa ovakvom rješenju je sustav s amonijačnom vodom kao reagensom, koji se planira ugraditi i u TE Plomin 2.<ref>[http://www.riteh.uniri.hr/zav_katd_sluz/zvd_teh_term_energ/nas/laboratorijske_vjezbe_%2007/9_sastav_dimnih_plinova.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110626203004/http://www.riteh.uniri.hr/zav_katd_sluz/zvd_teh_term_energ/nas/laboratorijske_vjezbe_%2007/9_sastav_dimnih_plinova.pdf|date=26. lipnja 2011.}} "Određivanje sastava dimnih plinova", www.riteh.uniri.hr, 2011.</ref> ====Smanjenje emisija čestica==== Između dvaju alternativnih rješenja: vrećastih filtara i elektrofiltara, za uklanjanje čestica iz dimnih plinova TEP C (TE Plomin 3) izabran je elektrofiltar. U kombinaciji s pojačanim sprejem u postrojenju za odsumporavanje, elektrofiltri postižu emisije čestica koje su na dovoljno niskim razinama, jednostavniji su za održavanje i preporučeni NRT-om. Ukupni stupanj odvajanja čestica elektrofiltra s odvajanjem čestica u postrojenju za odsumporavanjem bit će veći od 99,9%. ====Smanjenje emisija sumporovog dioksida SO₂==== Odabran je mokri postupak odsumporavanja dimnih plinova s vodenom suspenzijom vapnenca, tehnološki istovjetan sustavu, kakav ima TE Plomin 2. Ovo tehnološko rješenje karakterizira visoka pouzdanost pogona, te visoki stupanj izdvajanja [[Sumporov dioksid|SO₂]] za različite uvjete pogona i karakteristike [[ugljen]]a. To je danas najzastupljenija tehnologija odsumporavanja na termoelektranama. Konačni produkt je gips koji se koristi u građevinarstvu, pa je količina otpada za odlaganje relativno mala. U apsorberu postrojenja za odsumporavanje dolazi također i do ispiranja sitnih čestica, teških metala, [[Klorovodik|HCl]]-a, [[Fluorovodik|HF]]-a i drugih spojeva. Proces se zasniva na reakcijama SO₂ iz dimnih plinova s [[vapnenac|vapnencem]], CaCO₃ iz suspenzije uz djelovanje kisika iz zraka pri čemu nastaje CaSO₄ ([[gips]]). Stupanj odsumporavanja FGD postrojenja TE Plomin 3 će biti ≥ 95%. ====Silosi ugljena==== Za potrebe TE Plomin 2 i TE Plomin 3, predviđena je zamjena otvorenog odlagališta zatvorenim spremištem, silosima za ugljen. Predviđena su četiri silosa, svaki kapaciteta do 100 000 tona. ====Sustav rashladne vode==== Analizom mogućih rješenja za rashladni sustav TE Plomin 3 promatrano je niz različitih varijanti, s gledišta točke usisa, točke ispusta, načina polaganja, trase cjevovoda, tehničke izvedbe cjevovoda i polaznih projektnih parametara. Analize su pokazale da rashladni sustav u izvedbi s dovodnim otvorenim kanalom i ispustom u Čepić kanal nije povoljno rješenje za TE Plomin 3 jer bi uzrokovalo preveliko zagrijavanje mora u unutrašnjem dijelu Plominskog zaljeva. Nepovoljna konfiguracija terena (nagib JZ strane Plominskog zaljeva 60-65°) čini nadzemno polaganje dovodnog i odvodnog cjevovoda rashladne morske vode skupim i manje prihvatljivim rješenjem za okoliš, a polaganje cijevi po dnu plitkog, [[mulj]]evitog Plominskog zaljeva je tehnički složeno i također problematično s aspekta zaštite okoliša. Stoga će se nova pumpna stanica smjestiti uz postojeću, a rashladna morska voda će se dovoditi i odvoditi kroz novoizgrađeni tunel unutar brda Osoj. S obzirom na mjesto ispusta rashladne morske vode, razmatrano je također nekoliko mogućnosti te je kao optimalna odabrana varijanta s ispustom kod pumpne stanice. Zahvat rashladne morske vode će biti na dubini 35-45 metara. Ispust rashladne vode u more izvest će se s istočne strane postojeće pumpne stanice, kao pripovršinski s brzinom ispuštene rashladne vode koja omogućava što brže miješanje. ====Sustav obrade otpadnih voda==== Za odvodnju i obradu otpadnih voda TE Plomin 3 predviđen je zatvoreni, razdjelni sustav lociran južno od glavnih pogonskih objekata. Za tehnološke otpadne vode predviđeni su fizikalnokemijski postupci obrade pri čemu nastaje mulj, koji se zbrinjava prema propisima za zbrinjavanje otpada. Uvjetno onečišćene oborinske vode tretirat će se preko taložnika i uljnog separatora na mjestima potencijalnog nastanka onečišćenja. Sanitarne otpadne vode TE Plomin 3 tretirat će se na zasebnom uređaju u 2 stupnja. Prvi stupanj obuhvaća fizikalno-kemijsku obradu, dok drugi biološku obradu (aeracija, aerobna stabilizacija aktivnog mulja uz mogućnost povrata mulja u biološki predstupanj i glavni stupanj). ====Prostor za izdvajanje ugljikovog dioksida CO₂==== Tehnologija izdvajanja [[ugljikov dioksid|ugljikovog dioksida]] iz dimnih plinova nije još razvijena do komercijalne primjene. ====Specifični pokazatelji javnog zdravlja==== Procjena utjecaja čimbenika okoliša na [[zdravlje]] vrlo je složen proces. U velikoj većini slučajeva ne može se pojednostavljeno reći da je dugotrajna izloženost nekom od čimbenika rizika iz okoliša direktno povezana s povećanjem broja oboljelih i/ili smrtnošću od neke specifične bolesti. Nadalje, većina kroničnih nezaraznih bolesti je multifaktorijalne etiologije. Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da onečišćenja zraka u Hrvatskoj sudjeluje s udjelom od svega 0,6% među deset vodećih rizičnih čimbenika povezanih s ukupnom smrtnošću ('The European Health Report 2005'). Primarijus Lucijan Mohorović iz [[Labin]]a, po struci porodničar-ginekolog, predstavio je rad koji obrazlaže pojavu visokog [[Krvni tlak|krvnog tlaka]] u [[Trudnoća|trudnica]] i [[Hipertenzija|hipertenziju]] u istih osoba deset godina nakon poroda. Tu je povezanost pripisao dugotrajnom utjecaju štetnih, otrovnih čimbenika iz okoliša. Podloga je bilo njegovo [[Epidemiologija|epidemiološko]] istraživanje na 204 trudnice, provedeno od 1975. do 1985. u Labinu. Poznat je kao znanstvenik koji je, u mnogim studijama obrađivao utjecaj okoliša na zdravlje ljudi: dokazao je, kako ističe, da izgaranje ugljena, ali i ostalih [[Fosilna goriva|fosilnih goriva]] utječe na trudnice i njihovu djecu. Kod majki se pod utjecajem oksidanata iz sagorijevanja fosilnih goriva i drugih eksogenih oksidanata razvija patološki oblik [[hemoglobin]]a, methemoglobin, koji nema sposobnost vezivanja udahnutog [[kisik]]a za trovalentno (Fe III) [[željezo]], pa djeluje nepovoljno na razvoj [[fetus]]a. Dokazao sam i da je u vrijeme rada termoelektrane porastao patološki oblik hemoglobina. Novorođenčad trudnica koje su imale povećanu vrijednost takvog methemoglobina imala su znatno više [[žutica]] pri porodu. Pokazalo se da su djeca majki koje su imale povišene vrijednosti methemoglobina tijekom trudnoće imala u tom razdoblju, do 18. godine, značajno više šumova na srcu i smetnji govora (dislalije), kao i disfunkcija u učenju i pamćenju u odnosu na kontrolnu grupu.<ref>[http://www.labin.com/web/vijest.asp?id=12725] "Dr. Lucijan Mohorović o TE Plomin 3: Izgaranje ugljena opasno za trudnice i bebe", www.labin.com, 2010.</ref> == Izvori == {{izvori|30em}} {{Istrapedia}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat|Plomin Power Station}} * [http://www.hep.hr/proizvodnja/osnovni/termoelektrane/plomin.aspx TE Plomin] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090810213505/http://www.hep.hr/proizvodnja/osnovni/termoelektrane/plomin.aspx |date=10. kolovoza 2009. }} * [https://picasaweb.google.com/115956837828736073639/FitnicSistemDOOIndustrijskiAlpinizam?feat=flashslideshow#5484818377338244194 Pogled s dimnjaka TE Plomin 2] {{Coord|45|08|11|N|14|09|54|E|region:HR-18_type:landmark_source:dewiki|display=title}} [[Kategorija:Termoelektrane u Hrvatskoj|Plomin]] 9svhnei82yi9q199647zlitykrb11ep 0 222468 7615924 7371591 2026-10-10T00:24:55Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.6 7615924 wikitext text/x-wiki {{Košarkaš |ime = Tyson Chandler |slika = Tyson Chandler March 2012.jpg |slika_širina = 250px |slika_opis = Chandler u opremi [[New York Knicks|Knicksa]] |država = {{Z+X|SAD}} |nadimak = |datum_rođenja = [[2. listopada]] [[1982.]] |mjesto_rođenja = {{SAD grad|Hanford|Kalifornija}} |datum_smrti = |mjesto_smrti = |pozicija = [[centar (košarka)|centar]] |visina = 2,16 |težina = 107 |sveučilište = |draft = 1. krug (2. ukupno), [[2001.]]<br />[[Los Angeles Clippers]] |karijera = 2001.- |liga = [[National Basketball Association|NBA]] |klub = [[Dallas Mavericks]] |broj = 6 |bivši_klubovi = [[Chicago Bulls]] (2001.&ndash;2006.)<br />[[New Orleans Hornets]] (2006.&ndash;2009.) <br /> [[Charlotte Bobcats]] (2009.&ndash;2010.)<br /> [[Dallas Mavericks]] (2010.&ndash;2011.)<br /> [[New York Knicks]] (2011.&ndash;2014.) |nagrade = 1x [[NBA]] prvak 2011. <br /> [[NBA All-Defensive momčad|NBA All-Defensive druga petorka]] 2011. |medalje = {{Medalje SP}} {{Medalje zlato| [[Svjetsko prvenstvo u košarci – Turska 2010.|Turska 2010.]]|{{KošRep|SAD}}}} }} '''Tyson Cleotis Chandler''' ({{SAD grad|Hanford|Kalifornija}}, [[2. listopada]] [[1982.]]) [[SAD|američki]] je profesionalni [[košarka]]š. Igra na poziciji [[centar (košarka)|centra]], a trenutačno je član [[NBA]] momčadi [[New York Knicks]]a. Izabran je u 1. krug (2. ukupno) [[NBA draft]]a [[2001.]] od strane [[Los Angeles Clippers]]a. == Rani život == Chandler je pohađao srednju školu Dominguez High School u [[Compton, Kalifornija|Comptonu]]. Dobio je priznanja časopisa ''Parade Magazine'' i ''USA Today'', a izabran je u McDonald's All-American momčad. Predvodio je Dominguez do naslova državnog prvaka, a nakon završetka srednje škole odlučio se prijaviti na draft. == NBA == === Chicago Bulls === Izabran je kao drugi izbor [[NBA draft]]a [[2001.]] od strane [[Los Angeles Clippers]]a, koji su neposredno prije drafta mijenjali prava u [[Chicago Bulls]]e u zamjenu za bivšeg [[NBA Novak godine|novaka godine]] [[Elton Brand|Eltona Branda]].<ref>[http://www.voanews.com/croatian/archive/2001-10/a-2001-10-30-11-1.cfm?moddate=2001-10-30 Prijelazni rok za košarkaše NBA lige (30/10/01)] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> Bullsi su namjeravali Chandlera pridodati srednjoškolskoj zvijezdi [[Eddy Curry|Eddyju Curryju]] i stvoriti tzv. ''[[Twin Towers]]e''. Međutim, oba su igrača imali značajne uspjehe tijekom igranja za Bullse, ali su rijetko igrali skupa. U Chandlerovom slučaju, problemi s leđima mučili su ga tijekom cijele karijere, a posebno tijekom sezone 2003./04. Ipak, iako je bio drugi izbor drafta pomalo je razočarao jer nije ispunio sav svoj visoki potencijal. Tijekom ranog dijela svoje karijere dolazio je u svađe s [[Brendan Haywood|Brendanom Haywoodom]] iz [[Washington Wizards]]a i [[Amar'e Stoudemire|Amar'eom Stoudemireom]] iz [[Phoenix Suns]]a. Kasnije, iako je rjeđe ulazio u svađe s NBA igračima, Chandler se počeo mučiti s osobnim pogreškama, zbog čega je imao ograničenu minutažu. Chandler je također u sezoni 2004./05. odigrao važnu ulogu za prvo doigravanje Bullsa nakon Jordanove ere. Postao je odličan obrambeni specijalist za završne trenutke utakmice i na kraju sezone potpisao novi šestogodišnji ugovor vrijedan 63 milijuna dolara. Kada je nakon sezone 2004./05. klub napustio Curry, Chandler je postao posljednjim članom momčadi iz ere GM-a [[Jerry Krause|Jerryja Krausea]]. U novoj sezoni 2004./05. najveći utisak ostavio je u obrani, ali ponovo se mučio s osobnim pogreškama i napadačkom dijelu igre (u prosjeku postizao samo 5.3 poena po utakmici). Zbog svojih loših igara u doigravanju, Bullsi su tijekom ljeta 2006. doveli više puta proglašavan [[NBA Obrambeni igrač godine|najboljeg obrambenog igrača lige]] [[Ben Wallace|Bena Wallacea]].,<ref>[http://www.sarajevo-x.com/sport/clanak/060706029 Ben Wallace u Chicagu]</ref> a istog dana mijenjali su Chandlera u [[New Orleans Hornets]]e za [[P. J. Brown|P.J. Browna]] i [[J. R. Smith|J.R. Smitha]].<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.kosarka.hr/main.asp?P=Vijest&J=HRV&VijestID=9054 |title=Bullsi Chandlera poslali u Hornetse |access-date=9. kolovoza 2009. |archive-date=29. studenoga 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20221129121413/http://www.kosarka.hr/main.asp?P=Vijest&J=HRV&VijestID=9054 |url-status=dead }}</ref> Bullsi su se tako, nakon što su se obvezali platiti veliku svotu Benu Wallaceu, riješili Chandlerovog ugovora kojemu su u sljedećih pet godina trebali isplatiti 54 milijuna dolara. === New Orleans Hornets === Nakon dolaska u Hornetse, Chandler je odigrao svoju najbolju sezonu i u prosjeku postizao 9.5 poena i 12.4 skoka po utakmici. Sljedeće sezone odigrao je još bolje i postizao 11.7 poena i 11.8 skokova, te je bio najbolji napadački skakač lige. Zajedno je u tandemu s [[Chris Paul|Chrisom Paulom]] i [[David West|Davidom Westom]] odveo Hornetse do doigravanja i naslova Jugozapadne divizije. U doigravanju je bio zadužen za čuvanje igrača [[San Antonio Spurs|Spursa]] [[Tim Duncan|Duncana]], ali su Hornetsi u sedmoj utakmici usprkos odličnoj obrani Chandlera nad Duncanom (koji je pogodio 5 od 17 lopti) ipak ispali iz doigravanja. Sezonu [[NBA 2008./09.|2008./09.]] odigrao je najlošije od kada je stigao u Hornetse. U prosjeku je postizao 8.8 poena i 8.7 skokova po utakmici, a veći dio sezone propustio je zbog ozljede. Hornetsi su ga pokušali mijenjati u [[Oklahoma City Thunder]]e, ali se njegovom odlasku ispriječio liječnički pregled koji je ustvrdio kako nije fizički podoban za momčad Oklahome.<ref>[http://www.sportnet.hr/Vijest.aspx?ID=372768 Chandleru propala Oklahoma]</ref> Chandler je do kraja sezone ostao u klubu, a tijekom doigravanja bio je kritiziran zbog slabih igara kada su Hornetsi u prvom krugu s 4-1 ispali od [[Denver Nuggets]]a. === Charlotte Bobcats === Krajem srpnja 2009. mijenjan je u [[Charlotte Bobcats]]e za [[Emeka Okafor|Emeku Okafora]]<ref>[http://www.nacional.hr/clanak/63543/okafor-pojacao-new-orleans-a-chandler-charlotteu Okafor pojačao New Orleans, a Chandler Charlotteu]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> i Bobcatsi su mu postali trećim klubom od kada je stigao u [[NBA]]. === Dallas Mavericks === [[13. srpnja]] [[2010.]] Chandler je mijenjan u Dallas Maverickse zajedno s [[Alexis Ajinça|Alexisom Ajinçom]] u zamjenu za [[Matt Carroll|Matta Carrolla]], [[Erick Dampier|Ericka Dampiera]] i [[Eduardo Nájera|Eduarda Nájeru]].<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.hrsport.net/vijesti/400502/kosarka-nba/zanimljiva-razmjena-mavsa-i-bobcatsa |title=Zanimljiva razmjena Mavsa i Bobcatsa |access-date=30. lipnja 2011. |archive-date=9. ožujka 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210309230254/https://sportnet.rtl.hr/vijesti/400502/kosarka-nba/zanimljiva-razmjena-mavsa-i-bobcatsa/ |url-status=dead }}</ref> === New York Knicks === [[10. prosinca]] [[2011.]] godine prešao je u [[New York Knicks]]e kada je sudjelovao u razmjeni između tri momčadi. == NBA statistika == === Regularni dio === {| class="wikitable" ! Godina !! Klub ! Odig. uta. !! Uta. poč. !! Min. !! 2P% !! 3P% !! Sl. bac.% !! Skok.!! Asist.!! Ukr. lop.!! Blok. !! Poena |- | align="left" | 2001./02. | align="left" | [[Chicago Bulls|Chicago]] | 71 || 31 || 19.6 || .497 || .000 || .604 || 4.8 || .8 || .4 || 1.3 || 6.1 |- | align="left" | 2002./043. | align="left" | Chicago | 75 || 68 || 24.4 || .531 || .000 || .608 || 6.9 || '''1.0''' || .5 || 1.4 || 9.2 |- | align="left" | 2003./04. | align="left" | Chicago | 35 || 8 || 22.3 || .424 || .000 || .669 || 7.7 || .7 || .5 || 1.2 || 6.1 |- | align="left" | 2004./05. | align="left" | Chicago | '''80''' || 10 || 27.4 || .494 || .000 || '''.673''' || 9.7 || .8 || '''.9''' || '''1.8''' || 8.0 |- | align="left" | 2005./06. | align="left" | Chicago | 79 || 50 || 26.8 || .565 || .000 || .503 || 9.0 || '''1.0''' || .5 || 1.3 || 5.3 |- | align="left" | 2006./07. | align="left" | [[New Orleans Hornets|NO/Oklahoma City]] | 73 || 73 || 34.6 || '''.624''' || .000 || .527 || '''12.4''' || .9 || .5 || '''1.8''' || 9.5 |- | align="left" | 2007./08. | align="left" | New Orleans | 79 || '''79''' || '''35.2''' || .623 || .000 || .593 || 11.7 || '''1.0''' || .6 || 1.1 || '''11.8''' |- | align="left" | [[NBA 2008./09.|2008./09.]] | align="left" | New Orleans | 45 || 45 || 32.1 || .565 || .000 || .579 || 8.7 || .5 || .3 || 1.2 || 8.8 |- | align="left" | 2009./10. | align="left" | [[Charlotte Bobcats|Charlotte]] | 51 || 27 || 22.8 || .574 || .000 || '''.732''' || 6.3 || '''1.1''' || .3 || 1.1 || 6.5 |- | align="left" | 2010./11. | align="left" | [[Dallas Mavericks|Dallas]] | 74 || 74 || 27.8 || .'''654''' || .000 || .'''732''' || 9.4 || .4 || .5 || 1.1 || 10.1 |- | align="left" | Ukupno | align="left" | | 662 || 465 || 27.6 || .568 || .000 || .626 || 8.8 || .8 || .5 || 1.4 || 8.3 |} === Doigravanje === {| class="wikitable" ! Godina !! Klub ! Odig. uta. !! Uta. poč. !! Min. !! 2P% !! 3P% !! Sl. bac.% !! Skok.!! Asist.!! Ukr. lop.!! Blok. !! Poena |- | align="left" | 2004./05. | align="left" | [[Chicago Bulls|Chicago]] | 6 || 0 || 28.7 || .475 || .000 || '''.696''' || 9.7 || '''1.3''' || .2 || '''2.2''' || '''11.7''' |- | align="left" | 2005./06. | align="left" | Chicago | 6 || 0 || 17.3 || '''.667''' || .000 || .300 || 4.5 || .5 || .3 || .3 || 1.8 |- | align="left" | 2007./08. | align="left" | [[New Orleans Hornets|New Orleans]] | '''12''' || '''12''' || '''34.3''' || .632 || .000 || .625 || '''10.3''' || .4 || .4 || 1.7 || 8.0 |- | align="left" | [[NBA 2008./09.|2008./09.]] | align="left" | New Orleans | 4 || 4 || 23.5 || .500 || .000 || .500 || 5.3 || .5 || '''.5''' || .2 || 3.8 |- | align="left" | 2009./10. | align="left" | [[Charlotte Bobcats|Charlotte]] | 4 || 0 || 15.0 || .545 || .000 || .667 || 2.5 || .5 || '''.5''' || .8 || 3.5 |- | align="left" | 2010./11. | align="left" | [[Dallas Mavericks|Dallas]] | '''21''' || '''21''' || 32.4 || .582 || .000 || .679 || 9.2 || .4 || .6 || .9 || 8.0 |- | align="left" | Ukupno | align="left" | | 53 || 37 || 28.7 || .574 || .000 || .648 || 8.2|| .5 || .5 || 1.1 || 7.0 |} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://www.tysonchandler.com Službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110717125436/http://www.tysonchandler.com/ |date=17. srpnja 2011. }} *[http://www.nba.com/playerfile/tyson_chandler/ Profil] na NBA.com *[http://www.basketball-reference.com/players/c/chandty01.html Profil] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140629070652/http://www.basketball-reference.com/players/c/chandty01.html |date=29. lipnja 2014. }} na Basketball-Reference.com *[http://sports.espn.go.com/nba/players/profile?playerId=984 Profil] na ESPN.com {{Navigacije | naslov = Poveznice koje vode na članak | naslov-style = background: #ccf | popis = {{NBA draft 2001.}} {{Sastav Dallas Mavericks 2010./11.}} {{NBA Obrambeni igrač godine}} }} {{GLAVNIRASPORED:Chandler, Tyson}} [[Kategorija:Američki košarkaši]] [[Kategorija:Košarkaški centri]] t4zvdtgbeo4hiieudm3x9pkczkal4cb 0 224011 7615554 6868217 2026-10-09T12:09:47Z Argo Navis 852 −[[Kategorija:Sprinteri]]; ±[[Kategorija:Američki atletičari]]→[[Kategorija:Američki sprinteri]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7615554 wikitext text/x-wiki {{Infokvir atletičar | ime = Tyson Gay | slika =Tyson Gay 100m Champion.JPG | slika_širina = 250px | slika_opis = Gay [[2007.]] | puno_ime = | nadimak = | datum_rođenja = [[9. kolovoza]] [[1982.]] | mjesto_rođenja = {{Z|SAD}} [[Lexington, Kentucky|Lexington]], [[Kentucky]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | državljanstvo = | karijera = 2000. - | discipline = [[utrka na 100 metara|100m]], [[Utrka na 200m|200m]], [[Štafeta 4 x 100 metara|4 x 100m]] | rekordi = 9,71 (100m), 19,58 (200m) | medalje = {{Medalje vrh2}} {{Medalje sport | [[Atletika]]}} {{Medalje SP}} {{Medalje zlato | [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2007.|Osaka 2007.]] | 100 metara}} {{Medalje zlato | Osaka 2007. | 200 metara}} {{Medalje zlato | Osaka 2007. | 4 x 100 metara}} {{Medalje srebro | [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2009.|Berlin 2009.]] | 100 metara}} {{Medalje dno}} }} '''Tyson Gay''' ([[Lexington, Kentucky|Lexington]], [[Kentucky]] - [[9. kolovoza]], [[1982.]]) je [[SAD|američki]] sprinterski trkač na [[100 metara|100]] i [[200 metara]]. Uz [[Jamajka|Jamajčanina]] [[Usain Bolt|Usaina Bolta]], najbrži je čovjek u povijesti na kraće dionice. Gay je bivši svjetski prvak. Smatra se najboljim atletičarem u SAD-u, a uz ''Usaina Bolta'' i na svijetu. Njegov rekord na 100 metara iznosi ''9,69'' što je i nacionalni rekord SAD-a, a postavljen je na atletskom mitingu u [[Shanghai]]u, [[Kina]], [[20. rujna]] [[2009.]] == Rana karijera == [[Datoteka:Osaka07 D6A Tyson Gay interview.jpg|lijevo|150px|thumb|Gay daje intervju nakon pobjede u Osaki.]] Rođen je u Kentuckyu te za sebe voli reći da je seosko dijete. Kao mali volio je gledati razne atletske mitinge, te je gledao stariju sestru ''Tiffany'' koja je trčala za srednjoškolsku atletsku ekipu. Gay je za svoju disciplinu odabrao ''200 metara,'' ali znao je i trčati na ''100''. S trenerom ''Kenom Northingtonom'', bivšim sprinterom, Gay je konstantno vježbao na svoj tehnici trčanja i ritmu trčanja. Kao senior više se počeo bazirati na utrke na ''100 metara'' te je na nacionalnom prvenstvu s ''10,60'' postigao i rekord tog prvenstva. Nakon odlaska na koledž, Gay je upoznao jamajčansku sprintericu i tada buduću svjetsku prvakinju [[Veronica Campbell-Brown|Veronicu Campbell-Brown]] koja mu je postala trening partnerica. Kako su godine odmicale, Gay je sve više trenirao i tako su mu se rezultati sve više poboljšavali. Tako je [[2001.]] i [[2002.]] godine Gay na ''100 metara'' otrčao ''10,08'', a na ''200 metara'' respektabilnih ''20,21'' sekundi. == Profesionalizam == Gay je uz studiranje uspijevao marljivo i mnogo trenirati. Počeo je nastupati na većim studentskim mitinzima na ''60, 100 i 200'' metara. Na prvom velikom natjecanju na "''Prvenstvu SAD-a''" Gay je završio utrku na ''200 metara'' na drugom mjestu uzevši srebrnu medalju s rezultatom ''20,06'' sekundi. === Osaka === [[Datoteka:Osaka07 D7A M200M VC.jpg|lijevo|150px|thumb|Gay prima zlatno odličje, a uz njega su [[Usain Bolt]] (lijevo) i [[Wallace Spearmon]] (desno) na SP u Osaki 2007.]] [[Datoteka:Osaka07 D6A M200M nearfinish.jpg|250px|thumb|Gay vodi u utrci na 200 metara protiv ''Usaina Bolta'' u Osaki 2007.]] [[2005.]] godine na ''Finalnom mitingu u Monaku'', Gay je osvojio zlato na ''200 metara'' te uzeo prvu veću medalju s rezultatom ''19,96'' sekundi. Nakon još nekoliko odlično otrčanih mitinga, Gay je pozvan u reprezentaciju SAD-a da nastupi na [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2007.|svjetskom prvenstvu u Osaki 2007.]] Gay se rado odazvao te je već na ''100 metara'' uzeo zlatnu medalju ''9,85'' sekundi pobijedivši tada najbržeg sprintera i tadašnjeg svjetskog rekordera [[Asafa Powell|Asafu Powella]]. Nekoliko dana kasnije na ''200 metara'' ponovno je uzeo zlato pobijedivši u ''foto-finišu Usaina Bolta'' s ''19,76'' sekundi te postavivši rekord svjetskih prvenstava. Upotpunio je trostruko uzimanje zlata na utrci ''4 x 100 metara''. Osaka je bila Gayeva najbolja točka u karijeri do sada. === OI u Pekingu 2008. === Na [[XXIX. Olimpijske igre – Peking 2008.|OI u Pekingu 2008.]] Gay je došao pod ozljedom i nespreman. Očekivanja su bila velika, ali [[Usain Bolt]], Jamajčanin koji je marljivo trenirao zadnjih godinu dana da bi mogao pobijediti Gaya, bio je spremniji, bolji i brži, Gay je svaku utrku završavao nekoliko metara iza njega. Bolt je postavio 3 nova svjetska rekorda na ''100, 200 i 4 X 100 metara'' te je Gay morao priznati poraz. Publika je morala oprostiti Gayu zbog ozljede koju je vukao nekoliko mjeseci. Tada je Gay prestao biti najbolji na svijetu i prešao na drugo mjesto. === SP u Berlinu 2009. === Cijela [[2009.]] godina za Gaya je bila dobra, pobjeđivao bi na svakom mitingu na kojem se nije pojavljivao najveći suparnik ''Bolt''. Gay je nekoliko puta dolazio ispod 9,8 sekundi ali nikako nije mogao postaviti svjetski rekord na ''100 metara''. Na SP u Berlinu 2009. Gay je izjavio da je spreman i da se nikada nije bolje osjećao. [[16. kolovoza]] [[2009.]] postavio je novi nacionalni rekord na ''100 metara'' koji iznosi ''9,71'' sekundu, ali zasjenio ga je ''Bolt'' koji je postavio novi svjetski rekord (''9,58''). Međutim nekoliko mjeseci nakon SP u Berlinu Gay je na mitingu u Kini postavio svoj osobni rekord istrčavši vrijeme 9,69. == Privatni život == Gay je oženjen sa ''Shoshanom Boyd'', s kojom ima kćeri ''Trinity'' koja je rođena 2001. godine i ''Destin''. Sponzori su mu [[Adidas]], [[Omega SA]], [[McDonald's]] i [[Sega]]. == Rekordi == {| class="wikitable" border="1" cellspacing="2" cellpadding="1" style="border-collapse: collapse; font-size: 95%;" |- bgcolor="cccccc" !Dionica !Vrijeme (u sekundama) !Grad i država !Datum |- |[[Utrka na 60 metara|60&nbsp;metara]] |6,55 |[[Fayetteville, Arkansas]], SAD |11. veljače 2005. |- |[[Utrka na 100 metara|100&nbsp;metara]] |9,69 |[[Šangaj]], Kina |20. rujna 2009. |- |[[Utrka na 200 metara|200&nbsp;metara]] |19,58 |[[New York]], SAD |[[30. svibnja]] [[2009.]] |- |[[Utrka na 400 metara|400&nbsp;metara]] |45,57 |[[Austin, Teksas]], SAD |2. svibnja 2009. |} ==Vanjske poveznice== *[http://www.tysongay.net Tyson Gay's official website] *USATF profile for [http://www.usatf.org/athletes/bios/Gay_Tyson.asp Tyson Gay] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120101013610/http://www.usatf.org/Athletes/Bios/Gay_Tyson.asp |date=1. siječnja 2012. }} *[http://www.time.com/time/specials/packages/article/0,28804,1819129_1819134_1825726,00.html "Tyson Gay"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090512234231/http://www.time.com/time/specials/packages/article/0,28804,1819129_1819134_1825726,00.html |date=12. svibnja 2009. }}, n°10 on ''Time’s list of "100 Olympic Athletes To Watch" == Izvori == {{Svjetski prvaci u atletici - 100 m muški}} {{Atletski rekordi}} {{GLAVNIRASPORED:Gay, Tyson}} [[Kategorija:Američki sprinteri]] nfswnxo3483v9lkaaamoq2urqxon7q2 0 224189 7615573 7463451 2026-10-09T12:23:55Z Argo Navis 852 −[[Kategorija:Sprinteri]]; ±[[Kategorija:Američki atletičari]]→[[Kategorija:Američki sprinteri]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7615573 wikitext text/x-wiki {{Infokvir atletičar | ime = Jeremy Wariner | slika =Wariner Paris 2006.2.jpg | slika_širina = 250px | slika_opis = Jeremy Wariner [[2006.]] | puno_ime = Jeremy Mathew Wariner | nadimak = | datum_rođenja = [[31. siječnja]] [[1984.]] | mjesto_rođenja = {{SAD grad|Irving|Teksas}} | mjesto_smrti = | državljanstvo = {{Z+X|SAD}} | karijera = 2003. - | discipline = 400 metara | rekordi = 43,45 s | medalje = {{Medalje vrh2}} {{Medalje OI}} {{Medalje zlato | [[XXVIII. Olimpijske igre – Atena 2004.|Atena 2004.]] | [[Utrka na 400 metara|400 metara]]}} {{Medalje zlato | [[XXVIII. Olimpijske igre – Atena 2004.|Atena 2004.]] | [[Štafeta 4 x 400 metara|4x400 metara]]}} {{Medalje zlato | [[XXIX. Olimpijske igre – Peking 2008.| Peking 2008.]] | 4x400 metara}} {{Medalje srebro | [[XXIX. Olimpijske igre – Peking 2008.|Peking 2008.]] | 400 metara}} {{Medalje SP}} {{Medalje zlato | [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2005.| Helsinki 2005.]] | 400 metara}} {{Medalje zlato | [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2005.| Helsinki 2005.]] | 4x400 metara}} {{Medalje zlato | [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2007.| Osaka 2007.]] | 400 metara}} {{Medalje zlato | [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2007.| Osaka 2007.]] | 4x400 metara}} {{Medalje zlato | [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2009.| Berlin 2009.]] | 4x400 metara}} {{Medalje srebro | [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2009.| Berlin 2009.]] | 400 metara}} {{Medalje dno}} }} '''Jeremy Mathew Wariner''' ({{SAD grad|Irving|Teksas}}, [[31. siječnja]] [[1984.]]) je [[SAD|američki]] atletski sprinter na 400 metara. Njegov osobni rekord na 400 metara iznosi 43,45 sekundi, te je na 3. mjestu svih vremena na toj disciplini. Osvajač je 3 [[OI|olimpijska]] i 4 [[Svjetska prvenstva u atletici|svjetskih]] zlata. {{mrva-biog-atletika}} {{atletski rekordi}} {{GLAVNIRASPORED:Wariner, Jeremy }} [[Kategorija:Američki sprinteri]] [[Kategorija: Olimpijski pobjednici u atletici]] [[Kategorija: Svjetski prvaci u atletici]] k8ubzfxxd3oz3ziyzazjolwh6nzf8p8 0 224224 7615570 7432317 2026-10-09T12:22:48Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Američki atletičari|Američki atletičari]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Američki sprinteri|Američki sprinteri]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7615570 wikitext text/x-wiki {{Infokvir atletičar | ime = Kevin Young | slika =Kevin Young (athlete).JPG | slika_širina = | slika_opis = | puno_ime = | nadimak = | datum_rođenja = [[16. rujna]] [[1966.]] | mjesto_rođenja = {{SAD grad|Watts|Kalifornija}} | datum_smrti = | mjesto_smrti = | državljanstvo = | karijera = 1984. - 1995. | discipline = [[Utrka na 400 metara s preponama|400 metara s preponama]] | rekordi = 46,78 s | medalje = {{Medalje vrh2}} {{Medalje sport | [[Atletika]]}} {{Medalje SP}} {{Medalje zlato | [[Svjetsko prvenstvo u atletici 1993.|Stuttgart 1993.]] | 400 m s preponama}} {{Medalje OI}} {{Medalje zlato | [[XXV. Olimpijske igre – Barcelona 1992.| Barcelona 1992.]] | 400 m s preponama}} {{Medalje dno}} }} '''Kevin Curtis Young''' ({{SAD grad|Watts|Kalifornija}}, [[16. rujna]] [[1966.]] - ) bivši je [[SAD|američki]] [[Atletika|atletičar]]. [[Olimpijski pobjednik|Olimpijski je pobjednik]], svjetski prvak i svjetski rekorder u disciplini [[Utrka na 400 metara s preponama|400 metara s preponama]]. Na [[XXIV. Olimpijske igre – Seul 1988.|Olimpijskim igrama u Seoulu]], [[1988.]] godine, zauzima četvrto mjesto u finalu discipline 400 m prepone, da bi četiri godine kasnije, na [[XXV. Olimpijske igre – Barcelona 1992.|OI u Barceloni 1992]]. godine, osvojio zlatnu olimpijsku medalju u toj disciplini, postavivši pri tom u finalu, i danas važeći svjetski rekord: 46,78 sekundi. Iduće, [[1993.]] godine, na [[Svjetsko prvenstvo u atletici 1993.| Svjetskom prvenstvu]] u [[Stuttgart]]u, postaje svjetski prvak na 400 m s preponama, s "nešto skromnijih" 47,18 s. Tim svjetskim rekordom, s [[Olimpijske igre|Igara]] u [[Barcelona|Barceloni]], on je postao (i ostao) jedini atletičar u povijesti koji je trčao 400 metara s preponama ispod 47 sekundi, čime je srušio svjetski rekord (47,02 iz [[1983.]]) svog legendarnog prethodnika [[Edwin Moses|Edwina Mosesa]], a tih 46,78 s i danas je važeći, i nedodirljivi, svjetski rekord u toj disciplini. Zahvaljujući tom fantastičnom svjetskom rekordu, koji je i dan-danas nedostižan za sve trkače na 400 m prepone (veliki je uspjeh kada netko istrči čak i ispod 48 sekundi), Kevin Young je u izboru specijaliziranog i renomiranog američkog magazina "Track & Field News" proglašen najboljim atletičarem svijeta za 1992. godinu, da bi, čak, u izboru agencije "[[United Press International]]" ("United Press International Athlete of the Year Award") proglašen i za najboljeg sportaša svijeta u 1992. godini. {{Mrva-biog-atletika}} {{atletski rekordi}} {{GLAVNIRASPORED:Young, Kevin}} [[Kategorija:Američki sprinteri]] sqapkfucyfx60epg295zoz9muodklyh 0 224227 7615601 7463281 2026-10-09T12:42:59Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Kenijski atletičari|Kenijski atletičari]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Kenijski srednjoprugaši|Kenijski srednjoprugaši]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7615601 wikitext text/x-wiki ''Postoji još: [[Wilson Boit Kipketer]].'' {{Infokvir atletičar | ime = Wilson Kipketer | slika =Asv-koeln-1997-wilson-kipketer.jpg | slika_širina = 250px | slika_opis = | puno_ime = | nadimak = | datum_rođenja = [[12. prosinca]] [[1972.]] | mjesto_rođenja = {{Z|KEN}} [[Kapchemoiywo]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | državljanstvo = [[Danska|dansko]] | karijera = 1993. - 2005 | discipline = 800 metara | rekordi = 1:41,11 m | medalje = {{Medalje vrh2}} {{Medalje OI}} {{Medalje srebro | [[XXVII. Olimpijske igre – Sydney 2000.| Sydney 2000.]] | 800 m}} {{Medalje srebro | [[XXVIII. Olimpijske igre – Atena 2004.| Atena 2004.]] | 800 m}} {{Medalje SP}} {{Medalje zlato | [[Svjetsko prvenstvo u atletici 1995.|Göteborg 1995.]] | 800 m}} {{Medalje zlato | [[Svjetsko prvenstvo u atletici 1997.|Atena 1997.]] | 800 m}} {{Medalje zlato | [[Svjetsko prvenstvo u atletici 1999.|Sevilla 1999.]] | 800 m}} {{Medalje dno}} }} '''Wilson Kipketer''' ([[Kapchemoiywo]], [[Kenija]], [[12. prosinca]] [[1972.]]) bivši je [[Danska|dansko]]-kenijski srednjo-prugaš. Iako je rođen u Keniji, odlučio je braniti boje [[Europa|europske]] države Danske. Vlasnik je svjetskog rekorda na 800 metara koji iznosi ''1:41,11'' minutu. Iako nikada nije osvojio [[OI|olimpijsko]] zlato, ima srebernu i brončanu medalju iz OI, a ima i 4 zlatna odličja sa svjetskih prvenstava. Povukao se iz atletike [[2005.]] godine. == Vanjske poveznice == == Izvori == {{mrva-biog-atletika}} {{atletski rekordi}} {{GLAVNIRASPORED:Kipketer, Wilson }} [[Kategorija:Kenijski srednjoprugaši]] [[Kategorija:Srednjoprugaši]] [[Kategorija:Danski športaši]] bwh234brpfx5pb5grf2r8799xz388y8 0 224232 7615572 7463450 2026-10-09T12:23:53Z Argo Navis 852 −[[Kategorija:Sprinteri]]; ±[[Kategorija:Američki atletičari]]→[[Kategorija:Američki sprinteri]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7615572 wikitext text/x-wiki {{Infokvir atletičar | ime = Harry "Butch" Reynolds | slika = | slika_širina = | slika_opis = | puno_ime = | nadimak = | datum_rođenja = [[8. lipnja]] [[1964.]] | mjesto_rođenja = {{SAD grad|Akron|Ohio}} | datum_smrti = | mjesto_smrti = | državljanstvo = {{Z+X|SAD}} | karijera = 1984. - 1999. | discipline = [[utrka na 400 metara|400 metara]], [[4 x 400 m]] | rekordi = 43,29 s | medalje = {{Medalje vrh2}} {{Medalje OI}} {{Medalje zlato | [[XXIV. Olimpijske igre – Seul 1988.| Seul 1988.]] | 4 x 400 m}} {{Medalje srebro | [[XXIV. Olimpijske igre – Seul 1988.| Seul 1988.]] | 400 m}} {{Medalje SP}} {{Medalje zlato | [[Svjetsko prvenstvo u atletici 1987.| Rim 1987.]] | 4 x 400 m}} {{Medalje bronca | [[Svjetsko prvenstvo u atletici 1987.| Rim 1987.]] | 400 m}} {{Medalje zlato | [[Svjetsko prvenstvo u atletici 1993.| Stuttgart 1993.]] | 4 x 400 m}} {{Medalje srebro | [[Svjetsko prvenstvo u atletici 1993.| Stuttgart 1993.]] | 400 m}} {{Medalje zlato | [[Svjetsko prvenstvo u atletici 1995.| Göteborg 1995.]] | 4 x 400 m}} {{Medalje srebro | [[Svjetsko prvenstvo u atletici 1995.| Göteborg 1995.]] | 400 m}} {{Medalje dno}} }} '''Harry "Butch" Reynolds''' ({{SAD grad|Akron|Ohio}}, [[8. lipnja]] [[1964.]]) je bivši [[SAD|američki]] [[Atletika|atletski]] sprinter na ''400 metara''. [[1988.]] godine postavio je svjetski rekord na 400 metara koji je iznosio ''43,29'' dok njegov rekord nije popravio [[Michael Johnson]]. Butchu će zauvijek ostati utjeha da je još uvijek među prva tri vremena u povijesti i to odmah iza Johnsona. U sportsku mirovinu otišao je [[1999.]] godine s 35 godina. {{mrva-biog-atletika}} {{atletski rekordi}} {{GLAVNIRASPORED:Reynolds, Harry}} [[Kategorija:Američki sprinteri]] [[Kategorija:Olimpijski pobjednici u atletici]] [[Kategorija:Svjetski prvaci u atletici]] jkbaytaz8j4nxq3ty2nubg453ntlbyc 0 224277 7615627 7439423 2026-10-09T13:06:25Z ~2026-54195-45 374904 Datum smrti 7615627 wikitext text/x-wiki {{Glazbenik | Ime = Goran Bare | Img = Bare.jpg | Img_capt = | Img_size = | Landscape = | Background = solo_izvođač | Rodno_ime = | Pseudonim = Hali Gali Halid | Rođenje = 16. kolovoza 1965. | Smrt = 9. listopada 2026. | Mjesto rođenja = Vinkovci | Prebivalište = | Instrument = | Žanr = rock | Zanimanje = glazbenik | Djelatno_razdoblje = | Producentska_kuća = | Angažman = [[Majke]], [[Bare i plaćenici]] | URL = | Sadašnji članovi = | Bivši članovi = | nagrade = | Značajni instrumenti = }} '''Goran Bare''' ([[Vinkovci]], [[16. kolovoza]] [[1965.]]) [[Hrvatska|hrvatski]] je glazbenik, poznat kao osnivač i glavni vokal vinkovačkog [[rock]] sastava [[Majke]]. == Životopis == === Rani život === Goran Bare rođen je [[16. kolovoza]] 1965. u Vinkovcima gdje se tijekom mladosti aktivno bavio nogometom.<ref name="Jut20">[https://www.jutarnji.hr/kultura/glazba/ne-zelim-da-moje-pjesme-pustaju-djeci-zavrsit-ce-kao-ja-politika-hdz-mi-je-sad-drazi-od-sdp-a-15021595 Jutarli list, Ne želim da moje pjesme puštaju djeci. Završit će kao ja. Politika? HDZ mi je sad draži od SDP-a], objavljeno 28. rujna, pristupljeno </ref> Kao drugo dijete iz siromašne radničke [[obitelj]]i odrasta većinom na ulici, koja ga je formirala i tako odredila njegove kasnije postupke i stavove, prema svijetu koji ga okružuje. Prve bendove počinje okupljati već s 12 godina s prijateljima iz razreda, nastupajući u školi. [[1980.]] godine, s 15 godina, s prijateljem Marinom Pokrovcem (budući gitarist Majki) osniva ''"Duo debili"'' i zabilježava svoj prvi veći nastup, pred oko 1.000 ljudi u vinkovačkom Domu omladine.<br> Od 1980. do [[1984.]] godine Bare oblikuje svoj scenski nastup, pjevajući s raznim lokalnim sastavima. U tom periodu dolazi u doticaj s teškim [[droga]]ma koje snažno obilježavaju njegovih idućih 15 godina života. === Glazbena karijera === ==== Majke ==== {{Glavni|Majke}} Krajem 1984. godine Bare osniva grupu [[Majke]] i donosi odluku da je glazba njegov životni poziv. Uslijedila su prva studijska snimanja, nastupi, recenzije i radijska emitiranja njihove glazbe. [[1986.]] godine u [[zagreb]]ačkom Lapidariju i [[beograd]]skoj Akademiji održavaju prve važnije svirke gdje ih uočava zagrebački nezavisni izdavač [[Zdenko Franjić]]. Nudi im suradnju, pa 1987. Majke snimaju prvi promo materijal s 14 pjesama nazvan ”Majke zauvijek” za Franjićevu nezavisnu etiketu "[[Slušaj najglasnije]]".<br> Sve češće nastupe i vrlo dobre kritike u veljači [[1989.]] godine na neko vrijeme prekinula je tragična smrt Baretovih najbliskijih prijatelja gitariste Majki, Marina Pokrovca, Gorana Matoševića-Bratanca i Pavla Papa u automobilskoj nesreći. Veliku bol zbog gubitka najboljih prijatelja Bare pokušava zaboraviti bježeći sve dublje u ovisnost o heroinu, te odlaskom iz Vinkovaca u Zagreb.<br> Nakon šest godina sviranja Majke [[1990.]] snimaju svoj prvi pravi album ''[[Razum i bezumlje]]'', koji je od domaće kritike proglašen rock albumom godine. Upravo kad je sve bilo spremno za konačni uspjeh, počinje [[Domovinski rat|rat]], a originalne Majke, po Bari jedine prave Majke, su se rastale i nikad više sastale. Te 1991. godine Bare pod pseudonimom ''Hali Gali Halid'' snima samostalni mini album; svojevrsnu mješavinu garažnog rocka, psihodelije i narodne glazbe. Nakon toga se prvi put pokušava izliječiti od heroinske ovisnosti, ali bezuspješno. Ipak, [[1992.]] okuplja nove Majke s Korozijom, bubnjarem originalnih Majki te tog ljeta snima drugi album ''[[Razdor (album)|Razdor]]''.<br> [[1994.]] snimaju svoj treći album ''[[Milost (album)|Milost]]'', [[1996.]] ''[[Vrijeme je da se krene]]'', live album ''[[Život uživo]]'' [[1997.]] i ''[[Put do srca sunca]]'' [[1998.]] Nakon što se [[1999.]] oslobodio ovisnosti, raspušta Majke te nastupa samostalno i s pratećom grupom Plaćenici. [[2007.]], nakon osam godina stanke, zajedno s Kilmisterom, Zokijem, Krunom i Alenom Tibljašom sprema veliki povratnički koncert Majki; [[2008.]] objavljuju live album ''[[Unplugged (Majke)|Unplugged]]'' te počinju ponovno svirati diljem Hrvatske. [[2011.]] Majke izdaju album ''[[Teške boje]]'', najbolji rock album u Hrvatskoj u posljednjih nekoliko godina. 2012., Goran Bare i ''Majke'', bili su nominirani za 11 [[Porin (nagrada)|Porina]]. Osvojili su šest nagrada.<ref name="porin2012">{{cite web |url=http://www.porin.info/19-porin/dobitnici-354 |title=Goran Bare i Majke pobjednici u najviše kategorija |language=hrvatski |publisher=Porin |date=2012-05-05 |accessdate=2013-09-06 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120814100426/http://www.porin.info/19-porin/dobitnici-354 |archivedate=2012-08-14}}</ref> Nakon Teških boja Bare i Majke imaju hrpu koncerata diljem čitave regije. 2015. je trebao izaći novi album Bareta i Majki, ali Bare nije bio zadovoljan odrađenim poslom jer je smatrao da je album loša kopija Teških boja pa ga je odlučio baciti u smeće. Krajem 2016. godine izdaje novi singl "Osvijesti me" koji je dobio i pripadni spot, a tek onda početkom 2018. godine izdaje novo studijsko izdanje, album "Nuspojave". Album je potpuno drugačiji od svega što je Bare do toga radio jer, kako je i Bare sam rekao, dosta se oslanjao na kraut rock, a album je inspiriran i Davidom Bowiejem te albumom "Idiot" od Iggyja Popa. Paralelno s albumom izdan je i novi singl "Ljubav krvari". Album je osvojio Porin za rock album godine. Sredinom 2020. Bare izdaje singl "Rođen za suze" te dva mjeseca nakon toga i singl "Noćas prelazimo rijeku zauvijek" kojima najavljuje novo studijsko izdanje koje se očekuje tijekom 2021. godine. ==== Bare i plaćenici ==== {{Glavni|Bare i Plaćenici}} Godine [[2000.]] započinje snimanje svog prvog samostalnog albuma ”[[Izgubljen i nađen]]”, nagrađen [[Porin (nagrada)|Porinom]] za rock album godine [[2001.]] Slijedi turneja s pratećom grupom [[Bare i plaćenici|Plaćenici]] sve do kraja [[2002.]] godine kada Bare s grupom ulazi u studio i snima svoj drugi samostalni album ”[[7 (album)|7]]”. == Privatni život == Godine [[1993.]] stupa u brak s dugogodišnjom djevojkom Mirjanom. U studenom 1994. supruga Mirjana rađa sina Mirana, a Goran započinje uspješno liječenje po drugi put. Dana [[2. prosinca]] 1995. od predoziranja mu umire supruga koja je par godina prije bila ovisna o heroinu.<br> U lipnju [[1997.]] upoznaje svoju drugu suprugu Tamaru. Uz njenu podršku i pomoć liječnika iz bolnice u Vinogradskoj počinje liječenje treći put po redu. Napokon slobodan od [[alkohol]]a i [[heroin]]a, Bare napušta Majke [[2000.]] godine.<br> Od svoje druge supruge razveo se [[2009.]]<ref>[http://www.rtl.hr/clanak/goran-bare-se-razvodi-i-krece-u-borbu-za-sina/3840/ rtl.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090926051124/http://www.rtl.hr/clanak/goran-bare-se-razvodi-i-krece-u-borbu-za-sina/3840/ |date=26. rujna 2009. }} pristupljeno 18. kolovoza 2009.</ref> Dijagnosticiran mu je [[bipolarni afektivni poremećaj]].<ref>[https://www.muzika.hr/goran-bare-nove-generacije-nisu-lude-za-rocknrollom/ Goran Bare: “Nove generacije nisu lude za rock’n’rollom”]</ref> == Politička stajališta == Bare je, kako je to osobno rekao, "ljevičar ali ne i nostalgičar".<ref name="politika">{{cite web |url=http://intervju.org/intervju.php?id_intervjua=369 |title=Goran Bare: "Kandidirao bih se na izborima da pomognem mom narodu" |language=hrvatski |access-date=19. travnja 2012. |archive-date=31. prosinca 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20111231114932/http://www.intervju.org/intervju.php?id_intervjua=369 |url-status=dead}} intervju.org (19. travnja 2012.)</ref> Na prvim višestranačkim izborima u Hrvatskoj 1990. glasovao je za [[Koalicija narodnog sporazuma|Koaliciju narodnog sporazuma]].<ref name="politika"/> Uvijek je bio kritičan prema [[Hrvatska demokratska zajednica|Hrvatskoj demokratskoj zajednici]]; za HDZ-ovce 1990-ih je izjavio da su u nekim stvarima slični [[Slobodan Milošević|Miloševiću]], dok je [[Franjo Tuđman]] kojemu nikada nije bio sklon, iako ne isti, kao i Milošević pogriješio u svom odnosu prema [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] tijekom rata.<ref name="politika"/> Na predsjedničkim izborima 2009. godine zajedno s nekoliko drugih glazbenika podržao je [[Ivo Josipović|Ivu Josipovića]] koji je za himnu kampanje uzeo Barinu pjesmu "Put ka sreći".<ref name="himna">{{cite web |url=http://www.jutarnji.hr/hrvatske-glazbene-snage-stale-uz-ivu-josipovica/347489/ |title=40 glazbenika snima spot za Ivu Josipovića |language=hrvatski |access-date=19. travnja 2012. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120604014017/http://www.jutarnji.hr/hrvatske-glazbene-snage-stale-uz-ivu-josipovica/347489 |archivedate=4. lipnja 2012.}} jutarnji.hr (19. travnja 2012.)</ref> Otvoreno je i u više navrata kritizirao tadašnju premijerku [[Jadranka Kosor|Jadranku Kosor]] za koju je u emisiji [[Studio 45]] ustvrdio da je "licemjer, lažov i još što" kao i da će joj se tek dokazati za što je sve kriva.<ref name="kosor1">{{cite web |url=http://www.rtl.hr/video/zabava/18370/goran-bare-popljuvao-gibonnija-hladno-pivo-i-jadranku-kosor/ |title=Goran Bare 'popljuvao' Gibonnija, Hladno pivo i Jadranku Kosor |language=hrvatski |access-date=19. travnja 2012. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120216042717/http://www.rtl.hr/video/zabava/18370/goran-bare-popljuvao-gibonnija-hladno-pivo-i-jadranku-kosor/ |archivedate=16. veljače 2012.}} rtl.hr (19. travnja 2012.)</ref> U ranijem inervjuu nazvao ju je "Marsijancom" da bi sve zaključio s izjavom da je tuka.<ref name="kosor2">{{cite web |url=http://dalje.com/tv/index.php?id=22154ec58f679c1 |title=Goran Bare o premijerki: Ona je Marsijanac |language=hrvatski |access-date=19. travnja 2012. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110310004243/http://dalje.com/tv/index.php?id=22154ec58f679c1 |archivedate=10. ožujka 2011.}} dalje.com (19. travnja 2012.)</ref> Protivi se idejama o zabrani koncerata Marka Perkovića Thompsona tvrdeći da je "svako zabranjivanje kontraproduktivno" i da je "protiv svakog zabranjivanja osim ako ono ima jako čvrstu pozadinu i ako nije moralno ispravno" te da bi "radije zabranio govore nekih političara."<ref>https://dnevnik.hr/showbuzz/celebrity/goran-bare-progovorio-o-drogiranju-thompsonu-ljubavi---533957.html</ref> Razočaran politikom izjavljuje da mu je HDZ draži nego SDP i navodi da je HDZ normalni desni centar.<ref name="Jut20"/> == Diskografija == === Majke === *''[[Razum i bezumlje]]'' - 1990. *''[[Razdor (album)|Razdor]]'' - 1993. *''[[Milost (album)|Milost]]'' - 1994. *''[[Vrijeme je da se krene]]'' - 1996. *''[[Put do srca sunca]]'' - 1998. *''[[Teške boje]]'' - 2011. *''[[Nuspojave (album)|Nuspojave]]'' - 2018. === Bare i Plaćenici === *''[[Izgubljen i nađen]]'' - 2001. *''[[7 (album)|7]]'' - 2003. === Samostalni === *''[[Srce (album|Srce]]'' - 2006. *''[[Povrijedili smo jedno drugo (album|Povrijedili smo jedno drugo]]'' - 2014. *''[[Nuspojave(album|Nuspojave]]'' - 2018. == Ostalo == * "[[A strana]]" kao gost izvođač ([[2019.]]) * "[[In Magazin|IN Magazin]]" (?-danas) == Izvori == {{izvori}} {{Ri-rock}} {{Izvori}} {{Majke}} {{Dobitnici Porina za hit godine}} {{GLAVNIRASPORED:Bare, Goran}} [[Kategorija:Hrvatski rock-pjevači]] [[Kategorija:Životopisi, Vinkovci]] [[Kategorija:Dobitnici diskografske nagrade Porin]] [[Kategorija:Majke (sastav)|Bare]] dnau476k91f6n64x7trwm8ktkfoj204 7615628 7615627 2026-10-09T13:07:45Z ~2026-54264-81 374905 prebacila u prošlo glagolsko vrijeme s obzirom na smrt 7615628 wikitext text/x-wiki {{Glazbenik | Ime = Goran Bare | Img = Bare.jpg | Img_capt = | Img_size = | Landscape = | Background = solo_izvođač | Rodno_ime = | Pseudonim = Hali Gali Halid | Rođenje = 16. kolovoza 1965. | Smrt = 9. listopada 2026. | Mjesto rođenja = Vinkovci | Prebivalište = | Instrument = | Žanr = rock | Zanimanje = glazbenik | Djelatno_razdoblje = | Producentska_kuća = | Angažman = [[Majke]], [[Bare i plaćenici]] | URL = | Sadašnji članovi = | Bivši članovi = | nagrade = | Značajni instrumenti = }} '''Goran Bare''' ([[Vinkovci]], [[16. kolovoza]] [[1965.]]) bio je [[Hrvatska|hrvatski]] glazbenik, poznat kao osnivač i glavni vokal vinkovačkog [[rock]] sastava [[Majke]]. == Životopis == === Rani život === Goran Bare rođen je [[16. kolovoza]] 1965. u Vinkovcima gdje se tijekom mladosti aktivno bavio nogometom.<ref name="Jut20">[https://www.jutarnji.hr/kultura/glazba/ne-zelim-da-moje-pjesme-pustaju-djeci-zavrsit-ce-kao-ja-politika-hdz-mi-je-sad-drazi-od-sdp-a-15021595 Jutarli list, Ne želim da moje pjesme puštaju djeci. Završit će kao ja. Politika? HDZ mi je sad draži od SDP-a], objavljeno 28. rujna, pristupljeno </ref> Kao drugo dijete iz siromašne radničke [[obitelj]]i odrasta većinom na ulici, koja ga je formirala i tako odredila njegove kasnije postupke i stavove, prema svijetu koji ga okružuje. Prve bendove počinje okupljati već s 12 godina s prijateljima iz razreda, nastupajući u školi. [[1980.]] godine, s 15 godina, s prijateljem Marinom Pokrovcem (budući gitarist Majki) osniva ''"Duo debili"'' i zabilježava svoj prvi veći nastup, pred oko 1.000 ljudi u vinkovačkom Domu omladine.<br> Od 1980. do [[1984.]] godine Bare oblikuje svoj scenski nastup, pjevajući s raznim lokalnim sastavima. U tom periodu dolazi u doticaj s teškim [[droga]]ma koje snažno obilježavaju njegovih idućih 15 godina života. === Glazbena karijera === ==== Majke ==== {{Glavni|Majke}} Krajem 1984. godine Bare osniva grupu [[Majke]] i donosi odluku da je glazba njegov životni poziv. Uslijedila su prva studijska snimanja, nastupi, recenzije i radijska emitiranja njihove glazbe. [[1986.]] godine u [[zagreb]]ačkom Lapidariju i [[beograd]]skoj Akademiji održavaju prve važnije svirke gdje ih uočava zagrebački nezavisni izdavač [[Zdenko Franjić]]. Nudi im suradnju, pa 1987. Majke snimaju prvi promo materijal s 14 pjesama nazvan ”Majke zauvijek” za Franjićevu nezavisnu etiketu "[[Slušaj najglasnije]]".<br> Sve češće nastupe i vrlo dobre kritike u veljači [[1989.]] godine na neko vrijeme prekinula je tragična smrt Baretovih najbliskijih prijatelja gitariste Majki, Marina Pokrovca, Gorana Matoševića-Bratanca i Pavla Papa u automobilskoj nesreći. Veliku bol zbog gubitka najboljih prijatelja Bare pokušava zaboraviti bježeći sve dublje u ovisnost o heroinu, te odlaskom iz Vinkovaca u Zagreb.<br> Nakon šest godina sviranja Majke [[1990.]] snimaju svoj prvi pravi album ''[[Razum i bezumlje]]'', koji je od domaće kritike proglašen rock albumom godine. Upravo kad je sve bilo spremno za konačni uspjeh, počinje [[Domovinski rat|rat]], a originalne Majke, po Bari jedine prave Majke, su se rastale i nikad više sastale. Te 1991. godine Bare pod pseudonimom ''Hali Gali Halid'' snima samostalni mini album; svojevrsnu mješavinu garažnog rocka, psihodelije i narodne glazbe. Nakon toga se prvi put pokušava izliječiti od heroinske ovisnosti, ali bezuspješno. Ipak, [[1992.]] okuplja nove Majke s Korozijom, bubnjarem originalnih Majki te tog ljeta snima drugi album ''[[Razdor (album)|Razdor]]''.<br> [[1994.]] snimaju svoj treći album ''[[Milost (album)|Milost]]'', [[1996.]] ''[[Vrijeme je da se krene]]'', live album ''[[Život uživo]]'' [[1997.]] i ''[[Put do srca sunca]]'' [[1998.]] Nakon što se [[1999.]] oslobodio ovisnosti, raspušta Majke te nastupa samostalno i s pratećom grupom Plaćenici. [[2007.]], nakon osam godina stanke, zajedno s Kilmisterom, Zokijem, Krunom i Alenom Tibljašom sprema veliki povratnički koncert Majki; [[2008.]] objavljuju live album ''[[Unplugged (Majke)|Unplugged]]'' te počinju ponovno svirati diljem Hrvatske. [[2011.]] Majke izdaju album ''[[Teške boje]]'', najbolji rock album u Hrvatskoj u posljednjih nekoliko godina. 2012., Goran Bare i ''Majke'', bili su nominirani za 11 [[Porin (nagrada)|Porina]]. Osvojili su šest nagrada.<ref name="porin2012">{{cite web |url=http://www.porin.info/19-porin/dobitnici-354 |title=Goran Bare i Majke pobjednici u najviše kategorija |language=hrvatski |publisher=Porin |date=2012-05-05 |accessdate=2013-09-06 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120814100426/http://www.porin.info/19-porin/dobitnici-354 |archivedate=2012-08-14}}</ref> Nakon Teških boja Bare i Majke imaju hrpu koncerata diljem čitave regije. 2015. je trebao izaći novi album Bareta i Majki, ali Bare nije bio zadovoljan odrađenim poslom jer je smatrao da je album loša kopija Teških boja pa ga je odlučio baciti u smeće. Krajem 2016. godine izdaje novi singl "Osvijesti me" koji je dobio i pripadni spot, a tek onda početkom 2018. godine izdaje novo studijsko izdanje, album "Nuspojave". Album je potpuno drugačiji od svega što je Bare do toga radio jer, kako je i Bare sam rekao, dosta se oslanjao na kraut rock, a album je inspiriran i Davidom Bowiejem te albumom "Idiot" od Iggyja Popa. Paralelno s albumom izdan je i novi singl "Ljubav krvari". Album je osvojio Porin za rock album godine. Sredinom 2020. Bare izdaje singl "Rođen za suze" te dva mjeseca nakon toga i singl "Noćas prelazimo rijeku zauvijek" kojima najavljuje novo studijsko izdanje koje se očekuje tijekom 2021. godine. ==== Bare i plaćenici ==== {{Glavni|Bare i Plaćenici}} Godine [[2000.]] započinje snimanje svog prvog samostalnog albuma ”[[Izgubljen i nađen]]”, nagrađen [[Porin (nagrada)|Porinom]] za rock album godine [[2001.]] Slijedi turneja s pratećom grupom [[Bare i plaćenici|Plaćenici]] sve do kraja [[2002.]] godine kada Bare s grupom ulazi u studio i snima svoj drugi samostalni album ”[[7 (album)|7]]”. == Privatni život == Godine [[1993.]] stupa u brak s dugogodišnjom djevojkom Mirjanom. U studenom 1994. supruga Mirjana rađa sina Mirana, a Goran započinje uspješno liječenje po drugi put. Dana [[2. prosinca]] 1995. od predoziranja mu umire supruga koja je par godina prije bila ovisna o heroinu.<br> U lipnju [[1997.]] upoznaje svoju drugu suprugu Tamaru. Uz njenu podršku i pomoć liječnika iz bolnice u Vinogradskoj počinje liječenje treći put po redu. Napokon slobodan od [[alkohol]]a i [[heroin]]a, Bare napušta Majke [[2000.]] godine.<br> Od svoje druge supruge razveo se [[2009.]]<ref>[http://www.rtl.hr/clanak/goran-bare-se-razvodi-i-krece-u-borbu-za-sina/3840/ rtl.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090926051124/http://www.rtl.hr/clanak/goran-bare-se-razvodi-i-krece-u-borbu-za-sina/3840/ |date=26. rujna 2009. }} pristupljeno 18. kolovoza 2009.</ref> Dijagnosticiran mu je [[bipolarni afektivni poremećaj]].<ref>[https://www.muzika.hr/goran-bare-nove-generacije-nisu-lude-za-rocknrollom/ Goran Bare: “Nove generacije nisu lude za rock’n’rollom”]</ref> == Politička stajališta == Bare je, kako je to osobno rekao, "ljevičar ali ne i nostalgičar".<ref name="politika">{{cite web |url=http://intervju.org/intervju.php?id_intervjua=369 |title=Goran Bare: "Kandidirao bih se na izborima da pomognem mom narodu" |language=hrvatski |access-date=19. travnja 2012. |archive-date=31. prosinca 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20111231114932/http://www.intervju.org/intervju.php?id_intervjua=369 |url-status=dead}} intervju.org (19. travnja 2012.)</ref> Na prvim višestranačkim izborima u Hrvatskoj 1990. glasovao je za [[Koalicija narodnog sporazuma|Koaliciju narodnog sporazuma]].<ref name="politika"/> Uvijek je bio kritičan prema [[Hrvatska demokratska zajednica|Hrvatskoj demokratskoj zajednici]]; za HDZ-ovce 1990-ih je izjavio da su u nekim stvarima slični [[Slobodan Milošević|Miloševiću]], dok je [[Franjo Tuđman]] kojemu nikada nije bio sklon, iako ne isti, kao i Milošević pogriješio u svom odnosu prema [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] tijekom rata.<ref name="politika"/> Na predsjedničkim izborima 2009. godine zajedno s nekoliko drugih glazbenika podržao je [[Ivo Josipović|Ivu Josipovića]] koji je za himnu kampanje uzeo Barinu pjesmu "Put ka sreći".<ref name="himna">{{cite web |url=http://www.jutarnji.hr/hrvatske-glazbene-snage-stale-uz-ivu-josipovica/347489/ |title=40 glazbenika snima spot za Ivu Josipovića |language=hrvatski |access-date=19. travnja 2012. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120604014017/http://www.jutarnji.hr/hrvatske-glazbene-snage-stale-uz-ivu-josipovica/347489 |archivedate=4. lipnja 2012.}} jutarnji.hr (19. travnja 2012.)</ref> Otvoreno je i u više navrata kritizirao tadašnju premijerku [[Jadranka Kosor|Jadranku Kosor]] za koju je u emisiji [[Studio 45]] ustvrdio da je "licemjer, lažov i još što" kao i da će joj se tek dokazati za što je sve kriva.<ref name="kosor1">{{cite web |url=http://www.rtl.hr/video/zabava/18370/goran-bare-popljuvao-gibonnija-hladno-pivo-i-jadranku-kosor/ |title=Goran Bare 'popljuvao' Gibonnija, Hladno pivo i Jadranku Kosor |language=hrvatski |access-date=19. travnja 2012. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120216042717/http://www.rtl.hr/video/zabava/18370/goran-bare-popljuvao-gibonnija-hladno-pivo-i-jadranku-kosor/ |archivedate=16. veljače 2012.}} rtl.hr (19. travnja 2012.)</ref> U ranijem inervjuu nazvao ju je "Marsijancom" da bi sve zaključio s izjavom da je tuka.<ref name="kosor2">{{cite web |url=http://dalje.com/tv/index.php?id=22154ec58f679c1 |title=Goran Bare o premijerki: Ona je Marsijanac |language=hrvatski |access-date=19. travnja 2012. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110310004243/http://dalje.com/tv/index.php?id=22154ec58f679c1 |archivedate=10. ožujka 2011.}} dalje.com (19. travnja 2012.)</ref> Protivi se idejama o zabrani koncerata Marka Perkovića Thompsona tvrdeći da je "svako zabranjivanje kontraproduktivno" i da je "protiv svakog zabranjivanja osim ako ono ima jako čvrstu pozadinu i ako nije moralno ispravno" te da bi "radije zabranio govore nekih političara."<ref>https://dnevnik.hr/showbuzz/celebrity/goran-bare-progovorio-o-drogiranju-thompsonu-ljubavi---533957.html</ref> Razočaran politikom izjavljuje da mu je HDZ draži nego SDP i navodi da je HDZ normalni desni centar.<ref name="Jut20"/> == Diskografija == === Majke === *''[[Razum i bezumlje]]'' - 1990. *''[[Razdor (album)|Razdor]]'' - 1993. *''[[Milost (album)|Milost]]'' - 1994. *''[[Vrijeme je da se krene]]'' - 1996. *''[[Put do srca sunca]]'' - 1998. *''[[Teške boje]]'' - 2011. *''[[Nuspojave (album)|Nuspojave]]'' - 2018. === Bare i Plaćenici === *''[[Izgubljen i nađen]]'' - 2001. *''[[7 (album)|7]]'' - 2003. === Samostalni === *''[[Srce (album|Srce]]'' - 2006. *''[[Povrijedili smo jedno drugo (album|Povrijedili smo jedno drugo]]'' - 2014. *''[[Nuspojave(album|Nuspojave]]'' - 2018. == Ostalo == * "[[A strana]]" kao gost izvođač ([[2019.]]) * "[[In Magazin|IN Magazin]]" (?-danas) == Izvori == {{izvori}} {{Ri-rock}} {{Izvori}} {{Majke}} {{Dobitnici Porina za hit godine}} {{GLAVNIRASPORED:Bare, Goran}} [[Kategorija:Hrvatski rock-pjevači]] [[Kategorija:Životopisi, Vinkovci]] [[Kategorija:Dobitnici diskografske nagrade Porin]] [[Kategorija:Majke (sastav)|Bare]] h8zzfzxkz40szdw2p890h2i32zbv3eq 7615681 7615628 2026-10-09T13:31:22Z ~2026-54198-48 374909 Dodan datum smrti 7615681 wikitext text/x-wiki {{Glazbenik | Ime = Goran Bare | Img = Bare.jpg | Img_capt = | Img_size = | Landscape = | Background = solo_izvođač | Rodno_ime = | Pseudonim = Hali Gali Halid | Rođenje = 16. kolovoza 1965. | Smrt = 9. listopada 2026. | Mjesto rođenja = Vinkovci | Prebivalište = | Instrument = | Žanr = rock | Zanimanje = glazbenik | Djelatno_razdoblje = | Producentska_kuća = | Angažman = [[Majke]], [[Bare i plaćenici]] | URL = | Sadašnji članovi = | Bivši članovi = | nagrade = | Značajni instrumenti = }} '''Goran Bare''' ([[Vinkovci]], [[16. kolovoza]] [[1965.]] - [[Zagreb]], [[9. listopada]] [[2026]]) bio je [[Hrvatska|hrvatski]] glazbenik, poznat kao osnivač i glavni vokal vinkovačkog [[rock]] sastava [[Majke]]. == Životopis == === Rani život === Goran Bare rođen je [[16. kolovoza]] 1965. u Vinkovcima gdje se tijekom mladosti aktivno bavio nogometom.<ref name="Jut20">[https://www.jutarnji.hr/kultura/glazba/ne-zelim-da-moje-pjesme-pustaju-djeci-zavrsit-ce-kao-ja-politika-hdz-mi-je-sad-drazi-od-sdp-a-15021595 Jutarli list, Ne želim da moje pjesme puštaju djeci. Završit će kao ja. Politika? HDZ mi je sad draži od SDP-a], objavljeno 28. rujna, pristupljeno </ref> Kao drugo dijete iz siromašne radničke [[obitelj]]i odrasta većinom na ulici, koja ga je formirala i tako odredila njegove kasnije postupke i stavove, prema svijetu koji ga okružuje. Prve bendove počinje okupljati već s 12 godina s prijateljima iz razreda, nastupajući u školi. [[1980.]] godine, s 15 godina, s prijateljem Marinom Pokrovcem (budući gitarist Majki) osniva ''"Duo debili"'' i zabilježava svoj prvi veći nastup, pred oko 1.000 ljudi u vinkovačkom Domu omladine.<br> Od 1980. do [[1984.]] godine Bare oblikuje svoj scenski nastup, pjevajući s raznim lokalnim sastavima. U tom periodu dolazi u doticaj s teškim [[droga]]ma koje snažno obilježavaju njegovih idućih 15 godina života. === Glazbena karijera === ==== Majke ==== {{Glavni|Majke}} Krajem 1984. godine Bare osniva grupu [[Majke]] i donosi odluku da je glazba njegov životni poziv. Uslijedila su prva studijska snimanja, nastupi, recenzije i radijska emitiranja njihove glazbe. [[1986.]] godine u [[zagreb]]ačkom Lapidariju i [[beograd]]skoj Akademiji održavaju prve važnije svirke gdje ih uočava zagrebački nezavisni izdavač [[Zdenko Franjić]]. Nudi im suradnju, pa 1987. Majke snimaju prvi promo materijal s 14 pjesama nazvan ”Majke zauvijek” za Franjićevu nezavisnu etiketu "[[Slušaj najglasnije]]".<br> Sve češće nastupe i vrlo dobre kritike u veljači [[1989.]] godine na neko vrijeme prekinula je tragična smrt Baretovih najbliskijih prijatelja gitariste Majki, Marina Pokrovca, Gorana Matoševića-Bratanca i Pavla Papa u automobilskoj nesreći. Veliku bol zbog gubitka najboljih prijatelja Bare pokušava zaboraviti bježeći sve dublje u ovisnost o heroinu, te odlaskom iz Vinkovaca u Zagreb.<br> Nakon šest godina sviranja Majke [[1990.]] snimaju svoj prvi pravi album ''[[Razum i bezumlje]]'', koji je od domaće kritike proglašen rock albumom godine. Upravo kad je sve bilo spremno za konačni uspjeh, počinje [[Domovinski rat|rat]], a originalne Majke, po Bari jedine prave Majke, su se rastale i nikad više sastale. Te 1991. godine Bare pod pseudonimom ''Hali Gali Halid'' snima samostalni mini album; svojevrsnu mješavinu garažnog rocka, psihodelije i narodne glazbe. Nakon toga se prvi put pokušava izliječiti od heroinske ovisnosti, ali bezuspješno. Ipak, [[1992.]] okuplja nove Majke s Korozijom, bubnjarem originalnih Majki te tog ljeta snima drugi album ''[[Razdor (album)|Razdor]]''.<br> [[1994.]] snimaju svoj treći album ''[[Milost (album)|Milost]]'', [[1996.]] ''[[Vrijeme je da se krene]]'', live album ''[[Život uživo]]'' [[1997.]] i ''[[Put do srca sunca]]'' [[1998.]] Nakon što se [[1999.]] oslobodio ovisnosti, raspušta Majke te nastupa samostalno i s pratećom grupom Plaćenici. [[2007.]], nakon osam godina stanke, zajedno s Kilmisterom, Zokijem, Krunom i Alenom Tibljašom sprema veliki povratnički koncert Majki; [[2008.]] objavljuju live album ''[[Unplugged (Majke)|Unplugged]]'' te počinju ponovno svirati diljem Hrvatske. [[2011.]] Majke izdaju album ''[[Teške boje]]'', najbolji rock album u Hrvatskoj u posljednjih nekoliko godina. 2012., Goran Bare i ''Majke'', bili su nominirani za 11 [[Porin (nagrada)|Porina]]. Osvojili su šest nagrada.<ref name="porin2012">{{cite web |url=http://www.porin.info/19-porin/dobitnici-354 |title=Goran Bare i Majke pobjednici u najviše kategorija |language=hrvatski |publisher=Porin |date=2012-05-05 |accessdate=2013-09-06 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120814100426/http://www.porin.info/19-porin/dobitnici-354 |archivedate=2012-08-14}}</ref> Nakon Teških boja Bare i Majke imaju hrpu koncerata diljem čitave regije. 2015. je trebao izaći novi album Bareta i Majki, ali Bare nije bio zadovoljan odrađenim poslom jer je smatrao da je album loša kopija Teških boja pa ga je odlučio baciti u smeće. Krajem 2016. godine izdaje novi singl "Osvijesti me" koji je dobio i pripadni spot, a tek onda početkom 2018. godine izdaje novo studijsko izdanje, album "Nuspojave". Album je potpuno drugačiji od svega što je Bare do toga radio jer, kako je i Bare sam rekao, dosta se oslanjao na kraut rock, a album je inspiriran i Davidom Bowiejem te albumom "Idiot" od Iggyja Popa. Paralelno s albumom izdan je i novi singl "Ljubav krvari". Album je osvojio Porin za rock album godine. Sredinom 2020. Bare izdaje singl "Rođen za suze" te dva mjeseca nakon toga i singl "Noćas prelazimo rijeku zauvijek" kojima najavljuje novo studijsko izdanje koje se očekuje tijekom 2021. godine. ==== Bare i plaćenici ==== {{Glavni|Bare i Plaćenici}} Godine [[2000.]] započinje snimanje svog prvog samostalnog albuma ”[[Izgubljen i nađen]]”, nagrađen [[Porin (nagrada)|Porinom]] za rock album godine [[2001.]] Slijedi turneja s pratećom grupom [[Bare i plaćenici|Plaćenici]] sve do kraja [[2002.]] godine kada Bare s grupom ulazi u studio i snima svoj drugi samostalni album ”[[7 (album)|7]]”. == Privatni život == Godine [[1993.]] stupa u brak s dugogodišnjom djevojkom Mirjanom. U studenom 1994. supruga Mirjana rađa sina Mirana, a Goran započinje uspješno liječenje po drugi put. Dana [[2. prosinca]] 1995. od predoziranja mu umire supruga koja je par godina prije bila ovisna o heroinu.<br> U lipnju [[1997.]] upoznaje svoju drugu suprugu Tamaru. Uz njenu podršku i pomoć liječnika iz bolnice u Vinogradskoj počinje liječenje treći put po redu. Napokon slobodan od [[alkohol]]a i [[heroin]]a, Bare napušta Majke [[2000.]] godine.<br> Od svoje druge supruge razveo se [[2009.]]<ref>[http://www.rtl.hr/clanak/goran-bare-se-razvodi-i-krece-u-borbu-za-sina/3840/ rtl.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090926051124/http://www.rtl.hr/clanak/goran-bare-se-razvodi-i-krece-u-borbu-za-sina/3840/ |date=26. rujna 2009. }} pristupljeno 18. kolovoza 2009.</ref> Dijagnosticiran mu je [[bipolarni afektivni poremećaj]].<ref>[https://www.muzika.hr/goran-bare-nove-generacije-nisu-lude-za-rocknrollom/ Goran Bare: “Nove generacije nisu lude za rock’n’rollom”]</ref> == Politička stajališta == Bare je, kako je to osobno rekao, "ljevičar ali ne i nostalgičar".<ref name="politika">{{cite web |url=http://intervju.org/intervju.php?id_intervjua=369 |title=Goran Bare: "Kandidirao bih se na izborima da pomognem mom narodu" |language=hrvatski |access-date=19. travnja 2012. |archive-date=31. prosinca 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20111231114932/http://www.intervju.org/intervju.php?id_intervjua=369 |url-status=dead}} intervju.org (19. travnja 2012.)</ref> Na prvim višestranačkim izborima u Hrvatskoj 1990. glasovao je za [[Koalicija narodnog sporazuma|Koaliciju narodnog sporazuma]].<ref name="politika"/> Uvijek je bio kritičan prema [[Hrvatska demokratska zajednica|Hrvatskoj demokratskoj zajednici]]; za HDZ-ovce 1990-ih je izjavio da su u nekim stvarima slični [[Slobodan Milošević|Miloševiću]], dok je [[Franjo Tuđman]] kojemu nikada nije bio sklon, iako ne isti, kao i Milošević pogriješio u svom odnosu prema [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] tijekom rata.<ref name="politika"/> Na predsjedničkim izborima 2009. godine zajedno s nekoliko drugih glazbenika podržao je [[Ivo Josipović|Ivu Josipovića]] koji je za himnu kampanje uzeo Barinu pjesmu "Put ka sreći".<ref name="himna">{{cite web |url=http://www.jutarnji.hr/hrvatske-glazbene-snage-stale-uz-ivu-josipovica/347489/ |title=40 glazbenika snima spot za Ivu Josipovića |language=hrvatski |access-date=19. travnja 2012. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120604014017/http://www.jutarnji.hr/hrvatske-glazbene-snage-stale-uz-ivu-josipovica/347489 |archivedate=4. lipnja 2012.}} jutarnji.hr (19. travnja 2012.)</ref> Otvoreno je i u više navrata kritizirao tadašnju premijerku [[Jadranka Kosor|Jadranku Kosor]] za koju je u emisiji [[Studio 45]] ustvrdio da je "licemjer, lažov i još što" kao i da će joj se tek dokazati za što je sve kriva.<ref name="kosor1">{{cite web |url=http://www.rtl.hr/video/zabava/18370/goran-bare-popljuvao-gibonnija-hladno-pivo-i-jadranku-kosor/ |title=Goran Bare 'popljuvao' Gibonnija, Hladno pivo i Jadranku Kosor |language=hrvatski |access-date=19. travnja 2012. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120216042717/http://www.rtl.hr/video/zabava/18370/goran-bare-popljuvao-gibonnija-hladno-pivo-i-jadranku-kosor/ |archivedate=16. veljače 2012.}} rtl.hr (19. travnja 2012.)</ref> U ranijem inervjuu nazvao ju je "Marsijancom" da bi sve zaključio s izjavom da je tuka.<ref name="kosor2">{{cite web |url=http://dalje.com/tv/index.php?id=22154ec58f679c1 |title=Goran Bare o premijerki: Ona je Marsijanac |language=hrvatski |access-date=19. travnja 2012. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110310004243/http://dalje.com/tv/index.php?id=22154ec58f679c1 |archivedate=10. ožujka 2011.}} dalje.com (19. travnja 2012.)</ref> Protivi se idejama o zabrani koncerata Marka Perkovića Thompsona tvrdeći da je "svako zabranjivanje kontraproduktivno" i da je "protiv svakog zabranjivanja osim ako ono ima jako čvrstu pozadinu i ako nije moralno ispravno" te da bi "radije zabranio govore nekih političara."<ref>https://dnevnik.hr/showbuzz/celebrity/goran-bare-progovorio-o-drogiranju-thompsonu-ljubavi---533957.html</ref> Razočaran politikom izjavljuje da mu je HDZ draži nego SDP i navodi da je HDZ normalni desni centar.<ref name="Jut20"/> == Diskografija == === Majke === *''[[Razum i bezumlje]]'' - 1990. *''[[Razdor (album)|Razdor]]'' - 1993. *''[[Milost (album)|Milost]]'' - 1994. *''[[Vrijeme je da se krene]]'' - 1996. *''[[Put do srca sunca]]'' - 1998. *''[[Teške boje]]'' - 2011. *''[[Nuspojave (album)|Nuspojave]]'' - 2018. === Bare i Plaćenici === *''[[Izgubljen i nađen]]'' - 2001. *''[[7 (album)|7]]'' - 2003. === Samostalni === *''[[Srce (album|Srce]]'' - 2006. *''[[Povrijedili smo jedno drugo (album|Povrijedili smo jedno drugo]]'' - 2014. *''[[Nuspojave(album|Nuspojave]]'' - 2018. == Ostalo == * "[[A strana]]" kao gost izvođač ([[2019.]]) * "[[In Magazin|IN Magazin]]" (?-danas) == Izvori == {{izvori}} {{Ri-rock}} {{Izvori}} {{Majke}} {{Dobitnici Porina za hit godine}} {{GLAVNIRASPORED:Bare, Goran}} [[Kategorija:Hrvatski rock-pjevači]] [[Kategorija:Životopisi, Vinkovci]] [[Kategorija:Dobitnici diskografske nagrade Porin]] [[Kategorija:Majke (sastav)|Bare]] 5oza5xcq33pvk0y2ckyu5wh13t1jvh5 7615691 7615681 2026-10-09T14:00:50Z Tulkas Astaldo 38717 +izvor 7615691 wikitext text/x-wiki {{Glazbenik | Ime = Goran Bare | Img = Bare.jpg | Img_capt = | Img_size = | Landscape = | Background = solo_izvođač | Rodno_ime = | Pseudonim = Hali Gali Halid | Rođenje = 16. kolovoza 1965. | Smrt = 9. listopada 2026. | Mjesto rođenja = Vinkovci | Prebivalište = | Instrument = | Žanr = rock | Zanimanje = glazbenik | Djelatno_razdoblje = | Producentska_kuća = | Angažman = [[Majke]], [[Bare i plaćenici]] | URL = | Sadašnji članovi = | Bivši članovi = | nagrade = | Značajni instrumenti = }} '''Goran Bare''' ([[Vinkovci]], [[16. kolovoza]] [[1965.]] - [[Zagreb]], [[9. listopada]] [[2026.]]<ref>[https://www.vecernji.hr/showbiz/preminuo-je-goran-bare-2002878 Večernji list ''Preminuo je Goran Bare], objavljeno i pristupljeno 9- listopada</ref>) bio je [[Hrvatska|hrvatski]] glazbenik, poznat kao osnivač i glavni vokal vinkovačkog [[rock]] sastava [[Majke]]. == Životopis == === Rani život === Goran Bare rođen je [[16. kolovoza]] 1965. u Vinkovcima gdje se tijekom mladosti aktivno bavio nogometom.<ref name="Jut20">[https://www.jutarnji.hr/kultura/glazba/ne-zelim-da-moje-pjesme-pustaju-djeci-zavrsit-ce-kao-ja-politika-hdz-mi-je-sad-drazi-od-sdp-a-15021595 Jutarli list, Ne želim da moje pjesme puštaju djeci. Završit će kao ja. Politika? HDZ mi je sad draži od SDP-a], objavljeno 28. rujna, pristupljeno </ref> Kao drugo dijete iz siromašne radničke [[obitelj]]i odrasta većinom na ulici, koja ga je formirala i tako odredila njegove kasnije postupke i stavove, prema svijetu koji ga okružuje. Prve bendove počinje okupljati već s 12 godina s prijateljima iz razreda, nastupajući u školi. [[1980.]] godine, s 15 godina, s prijateljem Marinom Pokrovcem (budući gitarist Majki) osniva ''"Duo debili"'' i zabilježava svoj prvi veći nastup, pred oko 1.000 ljudi u vinkovačkom Domu omladine.<br> Od 1980. do [[1984.]] godine Bare oblikuje svoj scenski nastup, pjevajući s raznim lokalnim sastavima. U tom periodu dolazi u doticaj s teškim [[droga]]ma koje snažno obilježavaju njegovih idućih 15 godina života. === Glazbena karijera === ==== Majke ==== {{Glavni|Majke}} Krajem 1984. godine Bare osniva grupu [[Majke]] i donosi odluku da je glazba njegov životni poziv. Uslijedila su prva studijska snimanja, nastupi, recenzije i radijska emitiranja njihove glazbe. [[1986.]] godine u [[zagreb]]ačkom Lapidariju i [[beograd]]skoj Akademiji održavaju prve važnije svirke gdje ih uočava zagrebački nezavisni izdavač [[Zdenko Franjić]]. Nudi im suradnju, pa 1987. Majke snimaju prvi promo materijal s 14 pjesama nazvan ”Majke zauvijek” za Franjićevu nezavisnu etiketu "[[Slušaj najglasnije]]".<br> Sve češće nastupe i vrlo dobre kritike u veljači [[1989.]] godine na neko vrijeme prekinula je tragična smrt Baretovih najbliskijih prijatelja gitariste Majki, Marina Pokrovca, Gorana Matoševića-Bratanca i Pavla Papa u automobilskoj nesreći. Veliku bol zbog gubitka najboljih prijatelja Bare pokušava zaboraviti bježeći sve dublje u ovisnost o heroinu, te odlaskom iz Vinkovaca u Zagreb.<br> Nakon šest godina sviranja Majke [[1990.]] snimaju svoj prvi pravi album ''[[Razum i bezumlje]]'', koji je od domaće kritike proglašen rock albumom godine. Upravo kad je sve bilo spremno za konačni uspjeh, počinje [[Domovinski rat|rat]], a originalne Majke, po Bari jedine prave Majke, su se rastale i nikad više sastale. Te 1991. godine Bare pod pseudonimom ''Hali Gali Halid'' snima samostalni mini album; svojevrsnu mješavinu garažnog rocka, psihodelije i narodne glazbe. Nakon toga se prvi put pokušava izliječiti od heroinske ovisnosti, ali bezuspješno. Ipak, [[1992.]] okuplja nove Majke s Korozijom, bubnjarem originalnih Majki te tog ljeta snima drugi album ''[[Razdor (album)|Razdor]]''.<br> [[1994.]] snimaju svoj treći album ''[[Milost (album)|Milost]]'', [[1996.]] ''[[Vrijeme je da se krene]]'', live album ''[[Život uživo]]'' [[1997.]] i ''[[Put do srca sunca]]'' [[1998.]] Nakon što se [[1999.]] oslobodio ovisnosti, raspušta Majke te nastupa samostalno i s pratećom grupom Plaćenici. [[2007.]], nakon osam godina stanke, zajedno s Kilmisterom, Zokijem, Krunom i Alenom Tibljašom sprema veliki povratnički koncert Majki; [[2008.]] objavljuju live album ''[[Unplugged (Majke)|Unplugged]]'' te počinju ponovno svirati diljem Hrvatske. [[2011.]] Majke izdaju album ''[[Teške boje]]'', najbolji rock album u Hrvatskoj u posljednjih nekoliko godina. 2012., Goran Bare i ''Majke'', bili su nominirani za 11 [[Porin (nagrada)|Porina]]. Osvojili su šest nagrada.<ref name="porin2012">{{cite web |url=http://www.porin.info/19-porin/dobitnici-354 |title=Goran Bare i Majke pobjednici u najviše kategorija |language=hrvatski |publisher=Porin |date=2012-05-05 |accessdate=2013-09-06 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120814100426/http://www.porin.info/19-porin/dobitnici-354 |archivedate=2012-08-14}}</ref> Nakon Teških boja Bare i Majke imaju hrpu koncerata diljem čitave regije. 2015. je trebao izaći novi album Bareta i Majki, ali Bare nije bio zadovoljan odrađenim poslom jer je smatrao da je album loša kopija Teških boja pa ga je odlučio baciti u smeće. Krajem 2016. godine izdaje novi singl "Osvijesti me" koji je dobio i pripadni spot, a tek onda početkom 2018. godine izdaje novo studijsko izdanje, album "Nuspojave". Album je potpuno drugačiji od svega što je Bare do toga radio jer, kako je i Bare sam rekao, dosta se oslanjao na kraut rock, a album je inspiriran i Davidom Bowiejem te albumom "Idiot" od Iggyja Popa. Paralelno s albumom izdan je i novi singl "Ljubav krvari". Album je osvojio Porin za rock album godine. Sredinom 2020. Bare izdaje singl "Rođen za suze" te dva mjeseca nakon toga i singl "Noćas prelazimo rijeku zauvijek" kojima najavljuje novo studijsko izdanje koje se očekuje tijekom 2021. godine. ==== Bare i plaćenici ==== {{Glavni|Bare i Plaćenici}} Godine [[2000.]] započinje snimanje svog prvog samostalnog albuma ”[[Izgubljen i nađen]]”, nagrađen [[Porin (nagrada)|Porinom]] za rock album godine [[2001.]] Slijedi turneja s pratećom grupom [[Bare i plaćenici|Plaćenici]] sve do kraja [[2002.]] godine kada Bare s grupom ulazi u studio i snima svoj drugi samostalni album ”[[7 (album)|7]]”. == Privatni život == Godine [[1993.]] stupa u brak s dugogodišnjom djevojkom Mirjanom. U studenom 1994. supruga Mirjana rađa sina Mirana, a Goran započinje uspješno liječenje po drugi put. Dana [[2. prosinca]] 1995. od predoziranja mu umire supruga koja je par godina prije bila ovisna o heroinu.<br> U lipnju [[1997.]] upoznaje svoju drugu suprugu Tamaru. Uz njenu podršku i pomoć liječnika iz bolnice u Vinogradskoj počinje liječenje treći put po redu. Napokon slobodan od [[alkohol]]a i [[heroin]]a, Bare napušta Majke [[2000.]] godine.<br> Od svoje druge supruge razveo se [[2009.]]<ref>[http://www.rtl.hr/clanak/goran-bare-se-razvodi-i-krece-u-borbu-za-sina/3840/ rtl.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090926051124/http://www.rtl.hr/clanak/goran-bare-se-razvodi-i-krece-u-borbu-za-sina/3840/ |date=26. rujna 2009. }} pristupljeno 18. kolovoza 2009.</ref> Dijagnosticiran mu je [[bipolarni afektivni poremećaj]].<ref>[https://www.muzika.hr/goran-bare-nove-generacije-nisu-lude-za-rocknrollom/ Goran Bare: “Nove generacije nisu lude za rock’n’rollom”]</ref> == Politička stajališta == Bare je, kako je to osobno rekao, "ljevičar ali ne i nostalgičar".<ref name="politika">{{cite web |url=http://intervju.org/intervju.php?id_intervjua=369 |title=Goran Bare: "Kandidirao bih se na izborima da pomognem mom narodu" |language=hrvatski |access-date=19. travnja 2012. |archive-date=31. prosinca 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20111231114932/http://www.intervju.org/intervju.php?id_intervjua=369 |url-status=dead}} intervju.org (19. travnja 2012.)</ref> Na prvim višestranačkim izborima u Hrvatskoj 1990. glasovao je za [[Koalicija narodnog sporazuma|Koaliciju narodnog sporazuma]].<ref name="politika"/> Uvijek je bio kritičan prema [[Hrvatska demokratska zajednica|Hrvatskoj demokratskoj zajednici]]; za HDZ-ovce 1990-ih je izjavio da su u nekim stvarima slični [[Slobodan Milošević|Miloševiću]], dok je [[Franjo Tuđman]] kojemu nikada nije bio sklon, iako ne isti, kao i Milošević pogriješio u svom odnosu prema [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] tijekom rata.<ref name="politika"/> Na predsjedničkim izborima 2009. godine zajedno s nekoliko drugih glazbenika podržao je [[Ivo Josipović|Ivu Josipovića]] koji je za himnu kampanje uzeo Barinu pjesmu "Put ka sreći".<ref name="himna">{{cite web |url=http://www.jutarnji.hr/hrvatske-glazbene-snage-stale-uz-ivu-josipovica/347489/ |title=40 glazbenika snima spot za Ivu Josipovića |language=hrvatski |access-date=19. travnja 2012. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120604014017/http://www.jutarnji.hr/hrvatske-glazbene-snage-stale-uz-ivu-josipovica/347489 |archivedate=4. lipnja 2012.}} jutarnji.hr (19. travnja 2012.)</ref> Otvoreno je i u više navrata kritizirao tadašnju premijerku [[Jadranka Kosor|Jadranku Kosor]] za koju je u emisiji [[Studio 45]] ustvrdio da je "licemjer, lažov i još što" kao i da će joj se tek dokazati za što je sve kriva.<ref name="kosor1">{{cite web |url=http://www.rtl.hr/video/zabava/18370/goran-bare-popljuvao-gibonnija-hladno-pivo-i-jadranku-kosor/ |title=Goran Bare 'popljuvao' Gibonnija, Hladno pivo i Jadranku Kosor |language=hrvatski |access-date=19. travnja 2012. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120216042717/http://www.rtl.hr/video/zabava/18370/goran-bare-popljuvao-gibonnija-hladno-pivo-i-jadranku-kosor/ |archivedate=16. veljače 2012.}} rtl.hr (19. travnja 2012.)</ref> U ranijem inervjuu nazvao ju je "Marsijancom" da bi sve zaključio s izjavom da je tuka.<ref name="kosor2">{{cite web |url=http://dalje.com/tv/index.php?id=22154ec58f679c1 |title=Goran Bare o premijerki: Ona je Marsijanac |language=hrvatski |access-date=19. travnja 2012. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110310004243/http://dalje.com/tv/index.php?id=22154ec58f679c1 |archivedate=10. ožujka 2011.}} dalje.com (19. travnja 2012.)</ref> Protivi se idejama o zabrani koncerata Marka Perkovića Thompsona tvrdeći da je "svako zabranjivanje kontraproduktivno" i da je "protiv svakog zabranjivanja osim ako ono ima jako čvrstu pozadinu i ako nije moralno ispravno" te da bi "radije zabranio govore nekih političara."<ref>https://dnevnik.hr/showbuzz/celebrity/goran-bare-progovorio-o-drogiranju-thompsonu-ljubavi---533957.html</ref> Razočaran politikom izjavljuje da mu je HDZ draži nego SDP i navodi da je HDZ normalni desni centar.<ref name="Jut20"/> == Diskografija == === Majke === *''[[Razum i bezumlje]]'' - 1990. *''[[Razdor (album)|Razdor]]'' - 1993. *''[[Milost (album)|Milost]]'' - 1994. *''[[Vrijeme je da se krene]]'' - 1996. *''[[Put do srca sunca]]'' - 1998. *''[[Teške boje]]'' - 2011. *''[[Nuspojave (album)|Nuspojave]]'' - 2018. === Bare i Plaćenici === *''[[Izgubljen i nađen]]'' - 2001. *''[[7 (album)|7]]'' - 2003. === Samostalni === *''[[Srce (album|Srce]]'' - 2006. *''[[Povrijedili smo jedno drugo (album|Povrijedili smo jedno drugo]]'' - 2014. *''[[Nuspojave(album|Nuspojave]]'' - 2018. == Ostalo == * "[[A strana]]" kao gost izvođač ([[2019.]]) * "[[In Magazin|IN Magazin]]" (?-danas) == Izvori == {{izvori}} {{Ri-rock}} {{Izvori}} {{Majke}} {{Dobitnici Porina za hit godine}} {{GLAVNIRASPORED:Bare, Goran}} [[Kategorija:Hrvatski rock-pjevači]] [[Kategorija:Životopisi, Vinkovci]] [[Kategorija:Dobitnici diskografske nagrade Porin]] [[Kategorija:Majke (sastav)|Bare]] iywmz38ywzn57xn1tzuov4hjzdv8dkc 7615702 7615691 2026-10-09T14:38:28Z Sk53121 310591 /* Politička stajališta */ 7615702 wikitext text/x-wiki {{Glazbenik | Ime = Goran Bare | Img = Bare.jpg | Img_capt = | Img_size = | Landscape = | Background = solo_izvođač | Rodno_ime = | Pseudonim = Hali Gali Halid | Rođenje = 16. kolovoza 1965. | Smrt = 9. listopada 2026. | Mjesto rođenja = Vinkovci | Prebivalište = | Instrument = | Žanr = rock | Zanimanje = glazbenik | Djelatno_razdoblje = | Producentska_kuća = | Angažman = [[Majke]], [[Bare i plaćenici]] | URL = | Sadašnji članovi = | Bivši članovi = | nagrade = | Značajni instrumenti = }} '''Goran Bare''' ([[Vinkovci]], [[16. kolovoza]] [[1965.]] - [[Zagreb]], [[9. listopada]] [[2026.]]<ref>[https://www.vecernji.hr/showbiz/preminuo-je-goran-bare-2002878 Večernji list ''Preminuo je Goran Bare], objavljeno i pristupljeno 9- listopada</ref>) bio je [[Hrvatska|hrvatski]] glazbenik, poznat kao osnivač i glavni vokal vinkovačkog [[rock]] sastava [[Majke]]. == Životopis == === Rani život === Goran Bare rođen je [[16. kolovoza]] 1965. u Vinkovcima gdje se tijekom mladosti aktivno bavio nogometom.<ref name="Jut20">[https://www.jutarnji.hr/kultura/glazba/ne-zelim-da-moje-pjesme-pustaju-djeci-zavrsit-ce-kao-ja-politika-hdz-mi-je-sad-drazi-od-sdp-a-15021595 Jutarli list, Ne želim da moje pjesme puštaju djeci. Završit će kao ja. Politika? HDZ mi je sad draži od SDP-a], objavljeno 28. rujna, pristupljeno </ref> Kao drugo dijete iz siromašne radničke [[obitelj]]i odrasta većinom na ulici, koja ga je formirala i tako odredila njegove kasnije postupke i stavove, prema svijetu koji ga okružuje. Prve bendove počinje okupljati već s 12 godina s prijateljima iz razreda, nastupajući u školi. [[1980.]] godine, s 15 godina, s prijateljem Marinom Pokrovcem (budući gitarist Majki) osniva ''"Duo debili"'' i zabilježava svoj prvi veći nastup, pred oko 1.000 ljudi u vinkovačkom Domu omladine.<br> Od 1980. do [[1984.]] godine Bare oblikuje svoj scenski nastup, pjevajući s raznim lokalnim sastavima. U tom periodu dolazi u doticaj s teškim [[droga]]ma koje snažno obilježavaju njegovih idućih 15 godina života. === Glazbena karijera === ==== Majke ==== {{Glavni|Majke}} Krajem 1984. godine Bare osniva grupu [[Majke]] i donosi odluku da je glazba njegov životni poziv. Uslijedila su prva studijska snimanja, nastupi, recenzije i radijska emitiranja njihove glazbe. [[1986.]] godine u [[zagreb]]ačkom Lapidariju i [[beograd]]skoj Akademiji održavaju prve važnije svirke gdje ih uočava zagrebački nezavisni izdavač [[Zdenko Franjić]]. Nudi im suradnju, pa 1987. Majke snimaju prvi promo materijal s 14 pjesama nazvan ”Majke zauvijek” za Franjićevu nezavisnu etiketu "[[Slušaj najglasnije]]".<br> Sve češće nastupe i vrlo dobre kritike u veljači [[1989.]] godine na neko vrijeme prekinula je tragična smrt Baretovih najbliskijih prijatelja gitariste Majki, Marina Pokrovca, Gorana Matoševića-Bratanca i Pavla Papa u automobilskoj nesreći. Veliku bol zbog gubitka najboljih prijatelja Bare pokušava zaboraviti bježeći sve dublje u ovisnost o heroinu, te odlaskom iz Vinkovaca u Zagreb.<br> Nakon šest godina sviranja Majke [[1990.]] snimaju svoj prvi pravi album ''[[Razum i bezumlje]]'', koji je od domaće kritike proglašen rock albumom godine. Upravo kad je sve bilo spremno za konačni uspjeh, počinje [[Domovinski rat|rat]], a originalne Majke, po Bari jedine prave Majke, su se rastale i nikad više sastale. Te 1991. godine Bare pod pseudonimom ''Hali Gali Halid'' snima samostalni mini album; svojevrsnu mješavinu garažnog rocka, psihodelije i narodne glazbe. Nakon toga se prvi put pokušava izliječiti od heroinske ovisnosti, ali bezuspješno. Ipak, [[1992.]] okuplja nove Majke s Korozijom, bubnjarem originalnih Majki te tog ljeta snima drugi album ''[[Razdor (album)|Razdor]]''.<br> [[1994.]] snimaju svoj treći album ''[[Milost (album)|Milost]]'', [[1996.]] ''[[Vrijeme je da se krene]]'', live album ''[[Život uživo]]'' [[1997.]] i ''[[Put do srca sunca]]'' [[1998.]] Nakon što se [[1999.]] oslobodio ovisnosti, raspušta Majke te nastupa samostalno i s pratećom grupom Plaćenici. [[2007.]], nakon osam godina stanke, zajedno s Kilmisterom, Zokijem, Krunom i Alenom Tibljašom sprema veliki povratnički koncert Majki; [[2008.]] objavljuju live album ''[[Unplugged (Majke)|Unplugged]]'' te počinju ponovno svirati diljem Hrvatske. [[2011.]] Majke izdaju album ''[[Teške boje]]'', najbolji rock album u Hrvatskoj u posljednjih nekoliko godina. 2012., Goran Bare i ''Majke'', bili su nominirani za 11 [[Porin (nagrada)|Porina]]. Osvojili su šest nagrada.<ref name="porin2012">{{cite web |url=http://www.porin.info/19-porin/dobitnici-354 |title=Goran Bare i Majke pobjednici u najviše kategorija |language=hrvatski |publisher=Porin |date=2012-05-05 |accessdate=2013-09-06 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120814100426/http://www.porin.info/19-porin/dobitnici-354 |archivedate=2012-08-14}}</ref> Nakon Teških boja Bare i Majke imaju hrpu koncerata diljem čitave regije. 2015. je trebao izaći novi album Bareta i Majki, ali Bare nije bio zadovoljan odrađenim poslom jer je smatrao da je album loša kopija Teških boja pa ga je odlučio baciti u smeće. Krajem 2016. godine izdaje novi singl "Osvijesti me" koji je dobio i pripadni spot, a tek onda početkom 2018. godine izdaje novo studijsko izdanje, album "Nuspojave". Album je potpuno drugačiji od svega što je Bare do toga radio jer, kako je i Bare sam rekao, dosta se oslanjao na kraut rock, a album je inspiriran i Davidom Bowiejem te albumom "Idiot" od Iggyja Popa. Paralelno s albumom izdan je i novi singl "Ljubav krvari". Album je osvojio Porin za rock album godine. Sredinom 2020. Bare izdaje singl "Rođen za suze" te dva mjeseca nakon toga i singl "Noćas prelazimo rijeku zauvijek" kojima najavljuje novo studijsko izdanje koje se očekuje tijekom 2021. godine. ==== Bare i plaćenici ==== {{Glavni|Bare i Plaćenici}} Godine [[2000.]] započinje snimanje svog prvog samostalnog albuma ”[[Izgubljen i nađen]]”, nagrađen [[Porin (nagrada)|Porinom]] za rock album godine [[2001.]] Slijedi turneja s pratećom grupom [[Bare i plaćenici|Plaćenici]] sve do kraja [[2002.]] godine kada Bare s grupom ulazi u studio i snima svoj drugi samostalni album ”[[7 (album)|7]]”. == Privatni život == Godine [[1993.]] stupa u brak s dugogodišnjom djevojkom Mirjanom. U studenom 1994. supruga Mirjana rađa sina Mirana, a Goran započinje uspješno liječenje po drugi put. Dana [[2. prosinca]] 1995. od predoziranja mu umire supruga koja je par godina prije bila ovisna o heroinu.<br> U lipnju [[1997.]] upoznaje svoju drugu suprugu Tamaru. Uz njenu podršku i pomoć liječnika iz bolnice u Vinogradskoj počinje liječenje treći put po redu. Napokon slobodan od [[alkohol]]a i [[heroin]]a, Bare napušta Majke [[2000.]] godine.<br> Od svoje druge supruge razveo se [[2009.]]<ref>[http://www.rtl.hr/clanak/goran-bare-se-razvodi-i-krece-u-borbu-za-sina/3840/ rtl.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090926051124/http://www.rtl.hr/clanak/goran-bare-se-razvodi-i-krece-u-borbu-za-sina/3840/ |date=26. rujna 2009. }} pristupljeno 18. kolovoza 2009.</ref> Dijagnosticiran mu je [[bipolarni afektivni poremećaj]].<ref>[https://www.muzika.hr/goran-bare-nove-generacije-nisu-lude-za-rocknrollom/ Goran Bare: “Nove generacije nisu lude za rock’n’rollom”]</ref> == Politička stajališta == Bare je, kako je to osobno rekao, "ljevičar ali ne i nostalgičar".<ref name="politika">{{cite web |url=http://intervju.org/intervju.php?id_intervjua=369 |title=Goran Bare: "Kandidirao bih se na izborima da pomognem mom narodu" |language=hrvatski |access-date=19. travnja 2012. |archive-date=31. prosinca 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20111231114932/http://www.intervju.org/intervju.php?id_intervjua=369 |url-status=dead}} intervju.org (19. travnja 2012.)</ref> Na prvim višestranačkim izborima u Hrvatskoj 1990. glasovao je za [[Koalicija narodnog sporazuma|Koaliciju narodnog sporazuma]].<ref name="politika"/> Uvijek je bio kritičan prema [[Hrvatska demokratska zajednica|Hrvatskoj demokratskoj zajednici]]; za HDZ-ovce 1990-ih je izjavio da su u nekim stvarima slični [[Slobodan Milošević|Miloševiću]], dok je [[Franjo Tuđman]] kojemu nikada nije bio sklon, iako ne isti, kao i Milošević pogriješio u svom odnosu prema [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] tijekom rata.<ref name="politika"/> Na predsjedničkim izborima 2009. godine zajedno s nekoliko drugih glazbenika podržao je [[Ivo Josipović|Ivu Josipovića]] koji je za himnu kampanje uzeo Barinu pjesmu "[[Put ka sreći]]".<ref name="himna">{{cite web |url=http://www.jutarnji.hr/hrvatske-glazbene-snage-stale-uz-ivu-josipovica/347489/ |title=40 glazbenika snima spot za Ivu Josipovića |language=hrvatski |access-date=19. travnja 2012. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120604014017/http://www.jutarnji.hr/hrvatske-glazbene-snage-stale-uz-ivu-josipovica/347489 |archivedate=4. lipnja 2012.}} jutarnji.hr (19. travnja 2012.)</ref> Otvoreno je i u više navrata kritizirao tadašnju premijerku [[Jadranka Kosor|Jadranku Kosor]] za koju je u emisiji [[Studio 45]] ustvrdio da je "licemjer, lažov i još što" kao i da će joj se tek dokazati za što je sve kriva.<ref name="kosor1">{{cite web |url=http://www.rtl.hr/video/zabava/18370/goran-bare-popljuvao-gibonnija-hladno-pivo-i-jadranku-kosor/ |title=Goran Bare 'popljuvao' Gibonnija, Hladno pivo i Jadranku Kosor |language=hrvatski |access-date=19. travnja 2012. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120216042717/http://www.rtl.hr/video/zabava/18370/goran-bare-popljuvao-gibonnija-hladno-pivo-i-jadranku-kosor/ |archivedate=16. veljače 2012.}} rtl.hr (19. travnja 2012.)</ref> U ranijem inervjuu nazvao ju je "Marsijancom" da bi sve zaključio s izjavom da je tuka.<ref name="kosor2">{{cite web |url=http://dalje.com/tv/index.php?id=22154ec58f679c1 |title=Goran Bare o premijerki: Ona je Marsijanac |language=hrvatski |access-date=19. travnja 2012. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110310004243/http://dalje.com/tv/index.php?id=22154ec58f679c1 |archivedate=10. ožujka 2011.}} dalje.com (19. travnja 2012.)</ref> Protivi se idejama o zabrani koncerata Marka Perkovića Thompsona tvrdeći da je "svako zabranjivanje kontraproduktivno" i da je "protiv svakog zabranjivanja osim ako ono ima jako čvrstu pozadinu i ako nije moralno ispravno" te da bi "radije zabranio govore nekih političara."<ref>https://dnevnik.hr/showbuzz/celebrity/goran-bare-progovorio-o-drogiranju-thompsonu-ljubavi---533957.html</ref> Razočaran politikom izjavljuje da mu je HDZ draži nego SDP i navodi da je HDZ normalni desni centar.<ref name="Jut20"/> == Diskografija == === Majke === *''[[Razum i bezumlje]]'' - 1990. *''[[Razdor (album)|Razdor]]'' - 1993. *''[[Milost (album)|Milost]]'' - 1994. *''[[Vrijeme je da se krene]]'' - 1996. *''[[Put do srca sunca]]'' - 1998. *''[[Teške boje]]'' - 2011. *''[[Nuspojave (album)|Nuspojave]]'' - 2018. === Bare i Plaćenici === *''[[Izgubljen i nađen]]'' - 2001. *''[[7 (album)|7]]'' - 2003. === Samostalni === *''[[Srce (album|Srce]]'' - 2006. *''[[Povrijedili smo jedno drugo (album|Povrijedili smo jedno drugo]]'' - 2014. *''[[Nuspojave(album|Nuspojave]]'' - 2018. == Ostalo == * "[[A strana]]" kao gost izvođač ([[2019.]]) * "[[In Magazin|IN Magazin]]" (?-danas) == Izvori == {{izvori}} {{Ri-rock}} {{Izvori}} {{Majke}} {{Dobitnici Porina za hit godine}} {{GLAVNIRASPORED:Bare, Goran}} [[Kategorija:Hrvatski rock-pjevači]] [[Kategorija:Životopisi, Vinkovci]] [[Kategorija:Dobitnici diskografske nagrade Porin]] [[Kategorija:Majke (sastav)|Bare]] mvpix62h6u2dbtv082fe3yecaeroviz 7615738 7615702 2026-10-09T16:31:27Z Šaholjubac 211973 /* Politička stajališta */ 7615738 wikitext text/x-wiki {{Glazbenik | Ime = Goran Bare | Img = Bare.jpg | Img_capt = | Img_size = | Landscape = | Background = solo_izvođač | Rodno_ime = | Pseudonim = Hali Gali Halid | Rođenje = 16. kolovoza 1965. | Smrt = 9. listopada 2026. | Mjesto rođenja = Vinkovci | Prebivalište = | Instrument = | Žanr = rock | Zanimanje = glazbenik | Djelatno_razdoblje = | Producentska_kuća = | Angažman = [[Majke]], [[Bare i plaćenici]] | URL = | Sadašnji članovi = | Bivši članovi = | nagrade = | Značajni instrumenti = }} '''Goran Bare''' ([[Vinkovci]], [[16. kolovoza]] [[1965.]] - [[Zagreb]], [[9. listopada]] [[2026.]]<ref>[https://www.vecernji.hr/showbiz/preminuo-je-goran-bare-2002878 Večernji list ''Preminuo je Goran Bare], objavljeno i pristupljeno 9- listopada</ref>) bio je [[Hrvatska|hrvatski]] glazbenik, poznat kao osnivač i glavni vokal vinkovačkog [[rock]] sastava [[Majke]]. == Životopis == === Rani život === Goran Bare rođen je [[16. kolovoza]] 1965. u Vinkovcima gdje se tijekom mladosti aktivno bavio nogometom.<ref name="Jut20">[https://www.jutarnji.hr/kultura/glazba/ne-zelim-da-moje-pjesme-pustaju-djeci-zavrsit-ce-kao-ja-politika-hdz-mi-je-sad-drazi-od-sdp-a-15021595 Jutarli list, Ne želim da moje pjesme puštaju djeci. Završit će kao ja. Politika? HDZ mi je sad draži od SDP-a], objavljeno 28. rujna, pristupljeno </ref> Kao drugo dijete iz siromašne radničke [[obitelj]]i odrasta većinom na ulici, koja ga je formirala i tako odredila njegove kasnije postupke i stavove, prema svijetu koji ga okružuje. Prve bendove počinje okupljati već s 12 godina s prijateljima iz razreda, nastupajući u školi. [[1980.]] godine, s 15 godina, s prijateljem Marinom Pokrovcem (budući gitarist Majki) osniva ''"Duo debili"'' i zabilježava svoj prvi veći nastup, pred oko 1.000 ljudi u vinkovačkom Domu omladine.<br> Od 1980. do [[1984.]] godine Bare oblikuje svoj scenski nastup, pjevajući s raznim lokalnim sastavima. U tom periodu dolazi u doticaj s teškim [[droga]]ma koje snažno obilježavaju njegovih idućih 15 godina života. === Glazbena karijera === ==== Majke ==== {{Glavni|Majke}} Krajem 1984. godine Bare osniva grupu [[Majke]] i donosi odluku da je glazba njegov životni poziv. Uslijedila su prva studijska snimanja, nastupi, recenzije i radijska emitiranja njihove glazbe. [[1986.]] godine u [[zagreb]]ačkom Lapidariju i [[beograd]]skoj Akademiji održavaju prve važnije svirke gdje ih uočava zagrebački nezavisni izdavač [[Zdenko Franjić]]. Nudi im suradnju, pa 1987. Majke snimaju prvi promo materijal s 14 pjesama nazvan ”Majke zauvijek” za Franjićevu nezavisnu etiketu "[[Slušaj najglasnije]]".<br> Sve češće nastupe i vrlo dobre kritike u veljači [[1989.]] godine na neko vrijeme prekinula je tragična smrt Baretovih najbliskijih prijatelja gitariste Majki, Marina Pokrovca, Gorana Matoševića-Bratanca i Pavla Papa u automobilskoj nesreći. Veliku bol zbog gubitka najboljih prijatelja Bare pokušava zaboraviti bježeći sve dublje u ovisnost o heroinu, te odlaskom iz Vinkovaca u Zagreb.<br> Nakon šest godina sviranja Majke [[1990.]] snimaju svoj prvi pravi album ''[[Razum i bezumlje]]'', koji je od domaće kritike proglašen rock albumom godine. Upravo kad je sve bilo spremno za konačni uspjeh, počinje [[Domovinski rat|rat]], a originalne Majke, po Bari jedine prave Majke, su se rastale i nikad više sastale. Te 1991. godine Bare pod pseudonimom ''Hali Gali Halid'' snima samostalni mini album; svojevrsnu mješavinu garažnog rocka, psihodelije i narodne glazbe. Nakon toga se prvi put pokušava izliječiti od heroinske ovisnosti, ali bezuspješno. Ipak, [[1992.]] okuplja nove Majke s Korozijom, bubnjarem originalnih Majki te tog ljeta snima drugi album ''[[Razdor (album)|Razdor]]''.<br> [[1994.]] snimaju svoj treći album ''[[Milost (album)|Milost]]'', [[1996.]] ''[[Vrijeme je da se krene]]'', live album ''[[Život uživo]]'' [[1997.]] i ''[[Put do srca sunca]]'' [[1998.]] Nakon što se [[1999.]] oslobodio ovisnosti, raspušta Majke te nastupa samostalno i s pratećom grupom Plaćenici. [[2007.]], nakon osam godina stanke, zajedno s Kilmisterom, Zokijem, Krunom i Alenom Tibljašom sprema veliki povratnički koncert Majki; [[2008.]] objavljuju live album ''[[Unplugged (Majke)|Unplugged]]'' te počinju ponovno svirati diljem Hrvatske. [[2011.]] Majke izdaju album ''[[Teške boje]]'', najbolji rock album u Hrvatskoj u posljednjih nekoliko godina. 2012., Goran Bare i ''Majke'', bili su nominirani za 11 [[Porin (nagrada)|Porina]]. Osvojili su šest nagrada.<ref name="porin2012">{{cite web |url=http://www.porin.info/19-porin/dobitnici-354 |title=Goran Bare i Majke pobjednici u najviše kategorija |language=hrvatski |publisher=Porin |date=2012-05-05 |accessdate=2013-09-06 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120814100426/http://www.porin.info/19-porin/dobitnici-354 |archivedate=2012-08-14}}</ref> Nakon Teških boja Bare i Majke imaju hrpu koncerata diljem čitave regije. 2015. je trebao izaći novi album Bareta i Majki, ali Bare nije bio zadovoljan odrađenim poslom jer je smatrao da je album loša kopija Teških boja pa ga je odlučio baciti u smeće. Krajem 2016. godine izdaje novi singl "Osvijesti me" koji je dobio i pripadni spot, a tek onda početkom 2018. godine izdaje novo studijsko izdanje, album "Nuspojave". Album je potpuno drugačiji od svega što je Bare do toga radio jer, kako je i Bare sam rekao, dosta se oslanjao na kraut rock, a album je inspiriran i Davidom Bowiejem te albumom "Idiot" od Iggyja Popa. Paralelno s albumom izdan je i novi singl "Ljubav krvari". Album je osvojio Porin za rock album godine. Sredinom 2020. Bare izdaje singl "Rođen za suze" te dva mjeseca nakon toga i singl "Noćas prelazimo rijeku zauvijek" kojima najavljuje novo studijsko izdanje koje se očekuje tijekom 2021. godine. ==== Bare i plaćenici ==== {{Glavni|Bare i Plaćenici}} Godine [[2000.]] započinje snimanje svog prvog samostalnog albuma ”[[Izgubljen i nađen]]”, nagrađen [[Porin (nagrada)|Porinom]] za rock album godine [[2001.]] Slijedi turneja s pratećom grupom [[Bare i plaćenici|Plaćenici]] sve do kraja [[2002.]] godine kada Bare s grupom ulazi u studio i snima svoj drugi samostalni album ”[[7 (album)|7]]”. == Privatni život == Godine [[1993.]] stupa u brak s dugogodišnjom djevojkom Mirjanom. U studenom 1994. supruga Mirjana rađa sina Mirana, a Goran započinje uspješno liječenje po drugi put. Dana [[2. prosinca]] 1995. od predoziranja mu umire supruga koja je par godina prije bila ovisna o heroinu.<br> U lipnju [[1997.]] upoznaje svoju drugu suprugu Tamaru. Uz njenu podršku i pomoć liječnika iz bolnice u Vinogradskoj počinje liječenje treći put po redu. Napokon slobodan od [[alkohol]]a i [[heroin]]a, Bare napušta Majke [[2000.]] godine.<br> Od svoje druge supruge razveo se [[2009.]]<ref>[http://www.rtl.hr/clanak/goran-bare-se-razvodi-i-krece-u-borbu-za-sina/3840/ rtl.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090926051124/http://www.rtl.hr/clanak/goran-bare-se-razvodi-i-krece-u-borbu-za-sina/3840/ |date=26. rujna 2009. }} pristupljeno 18. kolovoza 2009.</ref> Dijagnosticiran mu je [[bipolarni afektivni poremećaj]].<ref>[https://www.muzika.hr/goran-bare-nove-generacije-nisu-lude-za-rocknrollom/ Goran Bare: “Nove generacije nisu lude za rock’n’rollom”]</ref> == Politička stajališta == Za sebe je tvrdio da je "ljevičar, ali ne i nostalgičar".<ref name="politika">{{cite web |url=http://intervju.org/intervju.php?id_intervjua=369 |title=Goran Bare: "Kandidirao bih se na izborima da pomognem mom narodu" |language=hrvatski |access-date=19. travnja 2012. |archive-date=31. prosinca 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20111231114932/http://www.intervju.org/intervju.php?id_intervjua=369 |url-status=dead}} intervju.org (19. travnja 2012.)</ref> Na prvim višestranačkim izborima u Hrvatskoj 1990. glasovao je za [[Koalicija narodnog sporazuma|Koaliciju narodnog sporazuma]].<ref name="politika"/> Uvijek je bio kritičan prema [[Hrvatska demokratska zajednica|Hrvatskoj demokratskoj zajednici]]. Za HDZ-ovce 1990-ih je izjavio da su u nekim stvarima slični [[Slobodan Milošević|Miloševiću]], dok je [[Franjo Tuđman]] kojemu nikada nije bio sklon, iako ne isti, kao i Milošević pogriješio u svom odnosu prema [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] tijekom rata.<ref name="politika"/> Na predsjedničkim izborima 2009. godine zajedno s nekoliko drugih glazbenika podržao je [[Ivo Josipović|Ivu Josipovića]] koji je za himnu kampanje uzeo Barinu pjesmu "[[Put ka sreći]]".<ref name="himna">{{cite web |url=http://www.jutarnji.hr/hrvatske-glazbene-snage-stale-uz-ivu-josipovica/347489/ |title=40 glazbenika snima spot za Ivu Josipovića |language=hrvatski |access-date=19. travnja 2012. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120604014017/http://www.jutarnji.hr/hrvatske-glazbene-snage-stale-uz-ivu-josipovica/347489 |archivedate=4. lipnja 2012.}} jutarnji.hr (19. travnja 2012.)</ref> Otvoreno je i u više navrata kritizirao tadašnju premijerku [[Jadranka Kosor|Jadranku Kosor]] za koju je u emisiji [[Studio 45]] ustvrdio da je "licemjer, lažov i još što" kao i da će joj se tek dokazati za što je sve kriva.<ref name="kosor1">{{cite web |url=http://www.rtl.hr/video/zabava/18370/goran-bare-popljuvao-gibonnija-hladno-pivo-i-jadranku-kosor/ |title=Goran Bare 'popljuvao' Gibonnija, Hladno pivo i Jadranku Kosor |language=hrvatski |access-date=19. travnja 2012. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120216042717/http://www.rtl.hr/video/zabava/18370/goran-bare-popljuvao-gibonnija-hladno-pivo-i-jadranku-kosor/ |archivedate=16. veljače 2012.}} rtl.hr (19. travnja 2012.)</ref> U ranijem inervjuu nazvao ju je "Marsijancom" da bi sve zaključio s izjavom da je tuka.<ref name="kosor2">{{cite web |url=http://dalje.com/tv/index.php?id=22154ec58f679c1 |title=Goran Bare o premijerki: Ona je Marsijanac |language=hrvatski |access-date=19. travnja 2012. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110310004243/http://dalje.com/tv/index.php?id=22154ec58f679c1 |archivedate=10. ožujka 2011.}} dalje.com (19. travnja 2012.)</ref> Protivio se idejama o zabrani koncerata Marka Perkovića Thompsona tvrdeći da je "svako zabranjivanje kontraproduktivno" i da je "protiv svakog zabranjivanja osim ako ono ima jako čvrstu pozadinu i ako nije moralno ispravno" i da bi "radije zabranio govore nekih političara."<ref>https://dnevnik.hr/showbuzz/celebrity/goran-bare-progovorio-o-drogiranju-thompsonu-ljubavi---533957.html</ref> == Diskografija == === Majke === *''[[Razum i bezumlje]]'' - 1990. *''[[Razdor (album)|Razdor]]'' - 1993. *''[[Milost (album)|Milost]]'' - 1994. *''[[Vrijeme je da se krene]]'' - 1996. *''[[Put do srca sunca]]'' - 1998. *''[[Teške boje]]'' - 2011. *''[[Nuspojave (album)|Nuspojave]]'' - 2018. === Bare i Plaćenici === *''[[Izgubljen i nađen]]'' - 2001. *''[[7 (album)|7]]'' - 2003. === Samostalni === *''[[Srce (album|Srce]]'' - 2006. *''[[Povrijedili smo jedno drugo (album|Povrijedili smo jedno drugo]]'' - 2014. *''[[Nuspojave(album|Nuspojave]]'' - 2018. == Ostalo == * "[[A strana]]" kao gost izvođač ([[2019.]]) * "[[In Magazin|IN Magazin]]" (?-danas) == Izvori == {{izvori}} {{Ri-rock}} {{Izvori}} {{Majke}} {{Dobitnici Porina za hit godine}} {{GLAVNIRASPORED:Bare, Goran}} [[Kategorija:Hrvatski rock-pjevači]] [[Kategorija:Životopisi, Vinkovci]] [[Kategorija:Dobitnici diskografske nagrade Porin]] [[Kategorija:Majke (sastav)|Bare]] kwylg487smym7bx24cngijj1q93wsb2 7615743 7615738 2026-10-09T16:33:28Z Šaholjubac 211973 /* Privatni život */ 7615743 wikitext text/x-wiki {{Glazbenik | Ime = Goran Bare | Img = Bare.jpg | Img_capt = | Img_size = | Landscape = | Background = solo_izvođač | Rodno_ime = | Pseudonim = Hali Gali Halid | Rođenje = 16. kolovoza 1965. | Smrt = 9. listopada 2026. | Mjesto rođenja = Vinkovci | Prebivalište = | Instrument = | Žanr = rock | Zanimanje = glazbenik | Djelatno_razdoblje = | Producentska_kuća = | Angažman = [[Majke]], [[Bare i plaćenici]] | URL = | Sadašnji članovi = | Bivši članovi = | nagrade = | Značajni instrumenti = }} '''Goran Bare''' ([[Vinkovci]], [[16. kolovoza]] [[1965.]] - [[Zagreb]], [[9. listopada]] [[2026.]]<ref>[https://www.vecernji.hr/showbiz/preminuo-je-goran-bare-2002878 Večernji list ''Preminuo je Goran Bare], objavljeno i pristupljeno 9- listopada</ref>) bio je [[Hrvatska|hrvatski]] glazbenik, poznat kao osnivač i glavni vokal vinkovačkog [[rock]] sastava [[Majke]]. == Životopis == === Rani život === Goran Bare rođen je [[16. kolovoza]] 1965. u Vinkovcima gdje se tijekom mladosti aktivno bavio nogometom.<ref name="Jut20">[https://www.jutarnji.hr/kultura/glazba/ne-zelim-da-moje-pjesme-pustaju-djeci-zavrsit-ce-kao-ja-politika-hdz-mi-je-sad-drazi-od-sdp-a-15021595 Jutarli list, Ne želim da moje pjesme puštaju djeci. Završit će kao ja. Politika? HDZ mi je sad draži od SDP-a], objavljeno 28. rujna, pristupljeno </ref> Kao drugo dijete iz siromašne radničke [[obitelj]]i odrasta većinom na ulici, koja ga je formirala i tako odredila njegove kasnije postupke i stavove, prema svijetu koji ga okružuje. Prve bendove počinje okupljati već s 12 godina s prijateljima iz razreda, nastupajući u školi. [[1980.]] godine, s 15 godina, s prijateljem Marinom Pokrovcem (budući gitarist Majki) osniva ''"Duo debili"'' i zabilježava svoj prvi veći nastup, pred oko 1.000 ljudi u vinkovačkom Domu omladine.<br> Od 1980. do [[1984.]] godine Bare oblikuje svoj scenski nastup, pjevajući s raznim lokalnim sastavima. U tom periodu dolazi u doticaj s teškim [[droga]]ma koje snažno obilježavaju njegovih idućih 15 godina života. === Glazbena karijera === ==== Majke ==== {{Glavni|Majke}} Krajem 1984. godine Bare osniva grupu [[Majke]] i donosi odluku da je glazba njegov životni poziv. Uslijedila su prva studijska snimanja, nastupi, recenzije i radijska emitiranja njihove glazbe. [[1986.]] godine u [[zagreb]]ačkom Lapidariju i [[beograd]]skoj Akademiji održavaju prve važnije svirke gdje ih uočava zagrebački nezavisni izdavač [[Zdenko Franjić]]. Nudi im suradnju, pa 1987. Majke snimaju prvi promo materijal s 14 pjesama nazvan ”Majke zauvijek” za Franjićevu nezavisnu etiketu "[[Slušaj najglasnije]]".<br> Sve češće nastupe i vrlo dobre kritike u veljači [[1989.]] godine na neko vrijeme prekinula je tragična smrt Baretovih najbliskijih prijatelja gitariste Majki, Marina Pokrovca, Gorana Matoševića-Bratanca i Pavla Papa u automobilskoj nesreći. Veliku bol zbog gubitka najboljih prijatelja Bare pokušava zaboraviti bježeći sve dublje u ovisnost o heroinu, te odlaskom iz Vinkovaca u Zagreb.<br> Nakon šest godina sviranja Majke [[1990.]] snimaju svoj prvi pravi album ''[[Razum i bezumlje]]'', koji je od domaće kritike proglašen rock albumom godine. Upravo kad je sve bilo spremno za konačni uspjeh, počinje [[Domovinski rat|rat]], a originalne Majke, po Bari jedine prave Majke, su se rastale i nikad više sastale. Te 1991. godine Bare pod pseudonimom ''Hali Gali Halid'' snima samostalni mini album; svojevrsnu mješavinu garažnog rocka, psihodelije i narodne glazbe. Nakon toga se prvi put pokušava izliječiti od heroinske ovisnosti, ali bezuspješno. Ipak, [[1992.]] okuplja nove Majke s Korozijom, bubnjarem originalnih Majki te tog ljeta snima drugi album ''[[Razdor (album)|Razdor]]''.<br> [[1994.]] snimaju svoj treći album ''[[Milost (album)|Milost]]'', [[1996.]] ''[[Vrijeme je da se krene]]'', live album ''[[Život uživo]]'' [[1997.]] i ''[[Put do srca sunca]]'' [[1998.]] Nakon što se [[1999.]] oslobodio ovisnosti, raspušta Majke te nastupa samostalno i s pratećom grupom Plaćenici. [[2007.]], nakon osam godina stanke, zajedno s Kilmisterom, Zokijem, Krunom i Alenom Tibljašom sprema veliki povratnički koncert Majki; [[2008.]] objavljuju live album ''[[Unplugged (Majke)|Unplugged]]'' te počinju ponovno svirati diljem Hrvatske. [[2011.]] Majke izdaju album ''[[Teške boje]]'', najbolji rock album u Hrvatskoj u posljednjih nekoliko godina. 2012., Goran Bare i ''Majke'', bili su nominirani za 11 [[Porin (nagrada)|Porina]]. Osvojili su šest nagrada.<ref name="porin2012">{{cite web |url=http://www.porin.info/19-porin/dobitnici-354 |title=Goran Bare i Majke pobjednici u najviše kategorija |language=hrvatski |publisher=Porin |date=2012-05-05 |accessdate=2013-09-06 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120814100426/http://www.porin.info/19-porin/dobitnici-354 |archivedate=2012-08-14}}</ref> Nakon Teških boja Bare i Majke imaju hrpu koncerata diljem čitave regije. 2015. je trebao izaći novi album Bareta i Majki, ali Bare nije bio zadovoljan odrađenim poslom jer je smatrao da je album loša kopija Teških boja pa ga je odlučio baciti u smeće. Krajem 2016. godine izdaje novi singl "Osvijesti me" koji je dobio i pripadni spot, a tek onda početkom 2018. godine izdaje novo studijsko izdanje, album "Nuspojave". Album je potpuno drugačiji od svega što je Bare do toga radio jer, kako je i Bare sam rekao, dosta se oslanjao na kraut rock, a album je inspiriran i Davidom Bowiejem te albumom "Idiot" od Iggyja Popa. Paralelno s albumom izdan je i novi singl "Ljubav krvari". Album je osvojio Porin za rock album godine. Sredinom 2020. Bare izdaje singl "Rođen za suze" te dva mjeseca nakon toga i singl "Noćas prelazimo rijeku zauvijek" kojima najavljuje novo studijsko izdanje koje se očekuje tijekom 2021. godine. ==== Bare i plaćenici ==== {{Glavni|Bare i Plaćenici}} Godine [[2000.]] započinje snimanje svog prvog samostalnog albuma ”[[Izgubljen i nađen]]”, nagrađen [[Porin (nagrada)|Porinom]] za rock album godine [[2001.]] Slijedi turneja s pratećom grupom [[Bare i plaćenici|Plaćenici]] sve do kraja [[2002.]] godine kada Bare s grupom ulazi u studio i snima svoj drugi samostalni album ”[[7 (album)|7]]”. == Privatni život == Godine [[1993.]] stupa u brak s dugogodišnjom djevojkom Mirjanom. U studenom 1994. supruga Mirjana rađa sina Mirana, a Goran započinje uspješno liječenje po drugi put. Dana [[2. prosinca]] 1995. od predoziranja mu umire supruga koja je par godina prije bila ovisna o heroinu.<br> U lipnju [[1997.]] upoznaje svoju drugu suprugu Tamaru. Uz njenu podršku i pomoć liječnika iz bolnice u Vinogradskoj počinje liječenje treći put po redu. Napokon slobodan od [[alkohol]]a i [[heroin]]a, Bare napušta Majke [[2000.]] godine.<br> Od svoje druge supruge razveo se [[2009.]]<ref>[http://www.rtl.hr/clanak/goran-bare-se-razvodi-i-krece-u-borbu-za-sina/3840/ rtl.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090926051124/http://www.rtl.hr/clanak/goran-bare-se-razvodi-i-krece-u-borbu-za-sina/3840/ |date=26. rujna 2009. }} pristupljeno 18. kolovoza 2009.</ref> Bare je patio od [[bipolarni afektivni poremećaj|bipolarnog afektivnog poremećaja]].<ref>[https://www.muzika.hr/goran-bare-nove-generacije-nisu-lude-za-rocknrollom/ Goran Bare: “Nove generacije nisu lude za rock’n’rollom”]</ref> Preminuo je u svome domu [[9. listopada]] [[2026.]] u 62. godini života.<ref>[https://www.index.hr/vijesti/clanak/umro-je-goran-bare/2843919.aspx?index_ref=naslovnica_vijesti_prva_d Umro je Goran Bare] Index.hr. Pristupljeno 9. listopada 2026.</ref> == Politička stajališta == Za sebe je tvrdio da je "ljevičar, ali ne i nostalgičar".<ref name="politika">{{cite web |url=http://intervju.org/intervju.php?id_intervjua=369 |title=Goran Bare: "Kandidirao bih se na izborima da pomognem mom narodu" |language=hrvatski |access-date=19. travnja 2012. |archive-date=31. prosinca 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20111231114932/http://www.intervju.org/intervju.php?id_intervjua=369 |url-status=dead}} intervju.org (19. travnja 2012.)</ref> Na prvim višestranačkim izborima u Hrvatskoj 1990. glasovao je za [[Koalicija narodnog sporazuma|Koaliciju narodnog sporazuma]].<ref name="politika"/> Uvijek je bio kritičan prema [[Hrvatska demokratska zajednica|Hrvatskoj demokratskoj zajednici]]. Za HDZ-ovce 1990-ih je izjavio da su u nekim stvarima slični [[Slobodan Milošević|Miloševiću]], dok je [[Franjo Tuđman]] kojemu nikada nije bio sklon, iako ne isti, kao i Milošević pogriješio u svom odnosu prema [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] tijekom rata.<ref name="politika"/> Na predsjedničkim izborima 2009. godine zajedno s nekoliko drugih glazbenika podržao je [[Ivo Josipović|Ivu Josipovića]] koji je za himnu kampanje uzeo Barinu pjesmu "[[Put ka sreći]]".<ref name="himna">{{cite web |url=http://www.jutarnji.hr/hrvatske-glazbene-snage-stale-uz-ivu-josipovica/347489/ |title=40 glazbenika snima spot za Ivu Josipovića |language=hrvatski |access-date=19. travnja 2012. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120604014017/http://www.jutarnji.hr/hrvatske-glazbene-snage-stale-uz-ivu-josipovica/347489 |archivedate=4. lipnja 2012.}} jutarnji.hr (19. travnja 2012.)</ref> Otvoreno je i u više navrata kritizirao tadašnju premijerku [[Jadranka Kosor|Jadranku Kosor]] za koju je u emisiji [[Studio 45]] ustvrdio da je "licemjer, lažov i još što" kao i da će joj se tek dokazati za što je sve kriva.<ref name="kosor1">{{cite web |url=http://www.rtl.hr/video/zabava/18370/goran-bare-popljuvao-gibonnija-hladno-pivo-i-jadranku-kosor/ |title=Goran Bare 'popljuvao' Gibonnija, Hladno pivo i Jadranku Kosor |language=hrvatski |access-date=19. travnja 2012. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120216042717/http://www.rtl.hr/video/zabava/18370/goran-bare-popljuvao-gibonnija-hladno-pivo-i-jadranku-kosor/ |archivedate=16. veljače 2012.}} rtl.hr (19. travnja 2012.)</ref> U ranijem inervjuu nazvao ju je "Marsijancom" da bi sve zaključio s izjavom da je tuka.<ref name="kosor2">{{cite web |url=http://dalje.com/tv/index.php?id=22154ec58f679c1 |title=Goran Bare o premijerki: Ona je Marsijanac |language=hrvatski |access-date=19. travnja 2012. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110310004243/http://dalje.com/tv/index.php?id=22154ec58f679c1 |archivedate=10. ožujka 2011.}} dalje.com (19. travnja 2012.)</ref> Protivio se idejama o zabrani koncerata Marka Perkovića Thompsona tvrdeći da je "svako zabranjivanje kontraproduktivno" i da je "protiv svakog zabranjivanja osim ako ono ima jako čvrstu pozadinu i ako nije moralno ispravno" i da bi "radije zabranio govore nekih političara."<ref>https://dnevnik.hr/showbuzz/celebrity/goran-bare-progovorio-o-drogiranju-thompsonu-ljubavi---533957.html</ref> == Diskografija == === Majke === *''[[Razum i bezumlje]]'' - 1990. *''[[Razdor (album)|Razdor]]'' - 1993. *''[[Milost (album)|Milost]]'' - 1994. *''[[Vrijeme je da se krene]]'' - 1996. *''[[Put do srca sunca]]'' - 1998. *''[[Teške boje]]'' - 2011. *''[[Nuspojave (album)|Nuspojave]]'' - 2018. === Bare i Plaćenici === *''[[Izgubljen i nađen]]'' - 2001. *''[[7 (album)|7]]'' - 2003. === Samostalni === *''[[Srce (album|Srce]]'' - 2006. *''[[Povrijedili smo jedno drugo (album|Povrijedili smo jedno drugo]]'' - 2014. *''[[Nuspojave(album|Nuspojave]]'' - 2018. == Ostalo == * "[[A strana]]" kao gost izvođač ([[2019.]]) * "[[In Magazin|IN Magazin]]" (?-danas) == Izvori == {{izvori}} {{Ri-rock}} {{Izvori}} {{Majke}} {{Dobitnici Porina za hit godine}} {{GLAVNIRASPORED:Bare, Goran}} [[Kategorija:Hrvatski rock-pjevači]] [[Kategorija:Životopisi, Vinkovci]] [[Kategorija:Dobitnici diskografske nagrade Porin]] [[Kategorija:Majke (sastav)|Bare]] p0o4bmo88umq92xpinjs0mmestcqg4a 7615786 7615743 2026-10-09T18:21:40Z Stevobrat 329875 7615786 wikitext text/x-wiki {{Glazbenik | Ime = Goran Bare | Img = Bare.jpg | Img_capt = | Img_size = | Landscape = | Background = solo_izvođač | Rodno_ime = | Pseudonim = Hali Gali Halid | Rođenje = 16. kolovoza 1965. | Smrt = 9. listopada 2026. | Mjesto rođenja = Vinkovci | Prebivalište = | Instrument = | Žanr = rock | Zanimanje = glazbenik | Djelatno_razdoblje = | Producentska_kuća = | Angažman = [[Majke]], [[Bare i plaćenici]] | URL = | Sadašnji članovi = | Bivši članovi = | nagrade = | Značajni instrumenti = }} '''Goran Bare''' ([[Vinkovci]], [[16. kolovoza]] [[1965.]] - [[Zagreb]], [[9. listopada]] [[2026.]]<ref>[https://www.vecernji.hr/showbiz/preminuo-je-goran-bare-2002878 Večernji list ''Preminuo je Goran Bare], objavljeno i pristupljeno 9- listopada</ref>) bio je [[Hrvatska|hrvatski]] glazbenik, poznat kao osnivač i glavni vokal vinkovačkog [[rock]] sastava [[Majke]]. == Životopis == === Rani život === Goran Bare rođen je [[16. kolovoza]] 1965. u Vinkovcima gdje se tijekom mladosti aktivno bavio nogometom.<ref name="Jut20">[https://www.jutarnji.hr/kultura/glazba/ne-zelim-da-moje-pjesme-pustaju-djeci-zavrsit-ce-kao-ja-politika-hdz-mi-je-sad-drazi-od-sdp-a-15021595 Jutarli list, Ne želim da moje pjesme puštaju djeci. Završit će kao ja. Politika? HDZ mi je sad draži od SDP-a], objavljeno 28. rujna, pristupljeno </ref> Kao drugo dijete iz siromašne radničke [[obitelj]]i odrasta većinom na ulici, koja ga je formirala i tako odredila njegove kasnije postupke i stavove, prema svijetu koji ga okružuje. Prve bendove počinje okupljati već s 12 godina s prijateljima iz razreda, nastupajući u školi. [[1980.]] godine, s 15 godina, s prijateljem Marinom Pokrovcem (budući gitarist Majki) osniva ''"Duo debili"'' i zabilježava svoj prvi veći nastup, pred oko 1.000 ljudi u vinkovačkom Domu omladine.<br> Od 1980. do [[1984.]] godine Bare oblikuje svoj scenski nastup, pjevajući s raznim lokalnim sastavima. U tom periodu dolazi u doticaj s teškim [[droga]]ma koje snažno obilježavaju njegovih idućih 15 godina života. === Glazbena karijera === ==== Majke ==== {{Glavni|Majke}} Krajem 1984. godine Bare osniva grupu [[Majke]] i donosi odluku da je glazba njegov životni poziv. Uslijedila su prva studijska snimanja, nastupi, recenzije i radijska emitiranja njihove glazbe. [[1986.]] godine u [[zagreb]]ačkom Lapidariju i [[beograd]]skoj Akademiji održavaju prve važnije svirke gdje ih uočava zagrebački nezavisni izdavač [[Zdenko Franjić]]. Nudi im suradnju, pa 1987. Majke snimaju prvi promo materijal s 14 pjesama nazvan ”Majke zauvijek” za Franjićevu nezavisnu etiketu "[[Slušaj najglasnije]]".<br> Sve češće nastupe i vrlo dobre kritike u veljači [[1989.]] godine na neko vrijeme prekinula je tragična smrt Baretovih najbliskijih prijatelja gitariste Majki, Marina Pokrovca, Gorana Matoševića-Bratanca i Pavla Papa u automobilskoj nesreći. Veliku bol zbog gubitka najboljih prijatelja Bare pokušava zaboraviti bježeći sve dublje u ovisnost o heroinu, te odlaskom iz Vinkovaca u Zagreb.<br> Nakon šest godina sviranja Majke [[1990.]] snimaju svoj prvi pravi album ''[[Razum i bezumlje]]'', koji je od domaće kritike proglašen rock albumom godine. Upravo kad je sve bilo spremno za konačni uspjeh, počinje [[Domovinski rat|rat]], a originalne Majke, po Bari jedine prave Majke, su se rastale i nikad više sastale. Te 1991. godine Bare pod pseudonimom ''Hali Gali Halid'' snima samostalni mini album; svojevrsnu mješavinu garažnog rocka, psihodelije i narodne glazbe. Nakon toga se prvi put pokušava izliječiti od heroinske ovisnosti, ali bezuspješno. Ipak, [[1992.]] okuplja nove Majke s Korozijom, bubnjarem originalnih Majki te tog ljeta snima drugi album ''[[Razdor (album)|Razdor]]''.<br> [[1994.]] snimaju svoj treći album ''[[Milost (album)|Milost]]'', [[1996.]] ''[[Vrijeme je da se krene]]'', live album ''[[Život uživo]]'' [[1997.]] i ''[[Put do srca sunca]]'' [[1998.]] Nakon što se [[1999.]] oslobodio ovisnosti, raspušta Majke te nastupa samostalno i s pratećom grupom Plaćenici. [[2007.]], nakon osam godina stanke, zajedno s Kilmisterom, Zokijem, Krunom i Alenom Tibljašom sprema veliki povratnički koncert Majki; [[2008.]] objavljuju live album ''[[Unplugged (Majke)|Unplugged]]'' te počinju ponovno svirati diljem Hrvatske. [[2011.]] Majke izdaju album ''[[Teške boje]]'', najbolji rock album u Hrvatskoj u posljednjih nekoliko godina. 2012., Goran Bare i ''Majke'', bili su nominirani za 11 [[Porin (nagrada)|Porina]]. Osvojili su šest nagrada.<ref name="porin2012">{{cite web |url=http://www.porin.info/19-porin/dobitnici-354 |title=Goran Bare i Majke pobjednici u najviše kategorija |language=hrvatski |publisher=Porin |date=2012-05-05 |accessdate=2013-09-06 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120814100426/http://www.porin.info/19-porin/dobitnici-354 |archivedate=2012-08-14}}</ref> Nakon Teških boja Bare i Majke imaju hrpu koncerata diljem čitave regije. 2015. je trebao izaći novi album Bareta i Majki, ali Bare nije bio zadovoljan odrađenim poslom jer je smatrao da je album loša kopija Teških boja pa ga je odlučio baciti u smeće. Krajem 2016. godine izdaje novi singl "Osvijesti me" koji je dobio i pripadni spot, a tek onda početkom 2018. godine izdaje novo studijsko izdanje, album "Nuspojave". Album je potpuno drugačiji od svega što je Bare do toga radio jer, kako je i Bare sam rekao, dosta se oslanjao na kraut rock, a album je inspiriran i Davidom Bowiejem te albumom "Idiot" od Iggyja Popa. Paralelno s albumom izdan je i novi singl "Ljubav krvari". Album je osvojio Porin za rock album godine. Sredinom 2020. Bare izdaje singl "Rođen za suze" te dva mjeseca nakon toga i singl "Noćas prelazimo rijeku zauvijek" kojima najavljuje novo studijsko izdanje koje se očekuje tijekom 2021. godine. ==== Bare i plaćenici ==== {{Glavni|Bare i Plaćenici}} Godine [[2000.]] započinje snimanje svog prvog samostalnog albuma ”[[Izgubljen i nađen]]”, nagrađen [[Porin (nagrada)|Porinom]] za rock album godine [[2001.]] Slijedi turneja s pratećom grupom [[Bare i plaćenici|Plaćenici]] sve do kraja [[2002.]] godine kada Bare s grupom ulazi u studio i snima svoj drugi samostalni album ”[[7 (album)|7]]”. == Privatni život == Godine [[1993.]] stupa u brak s dugogodišnjom djevojkom Mirjanom. U studenom 1994. supruga Mirjana rađa sina Mirana, a Goran započinje uspješno liječenje po drugi put. Dana [[2. prosinca]] 1995. od predoziranja mu umire supruga koja je par godina prije bila ovisna o heroinu.<br> U lipnju [[1997.]] upoznaje svoju drugu suprugu Tamaru. Uz njenu podršku i pomoć liječnika iz bolnice u Vinogradskoj počinje liječenje treći put po redu. Napokon slobodan od [[alkohol]]a i [[heroin]]a, Bare napušta Majke [[2000.]] godine.<br> Od svoje druge supruge razveo se [[2009.]]<ref>[http://www.rtl.hr/clanak/goran-bare-se-razvodi-i-krece-u-borbu-za-sina/3840/ rtl.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090926051124/http://www.rtl.hr/clanak/goran-bare-se-razvodi-i-krece-u-borbu-za-sina/3840/ |date=26. rujna 2009. }} pristupljeno 18. kolovoza 2009.</ref> Bare je patio od [[bipolarni afektivni poremećaj|bipolarnog afektivnog poremećaja]].<ref>[https://www.muzika.hr/goran-bare-nove-generacije-nisu-lude-za-rocknrollom/ Goran Bare: “Nove generacije nisu lude za rock’n’rollom”]</ref> Preminuo je u svome domu [[9. listopada]] [[2026.]] u 62. godini života.<ref>[https://www.index.hr/vijesti/clanak/umro-je-goran-bare/2843919.aspx?index_ref=naslovnica_vijesti_prva_d Umro je Goran Bare] Index.hr. Pristupljeno 9. listopada 2026.</ref> == Politička stajališta == Za sebe je tvrdio da je "ljevičar, ali ne i nostalgičar".<ref name="politika">{{cite web |url=http://intervju.org/intervju.php?id_intervjua=369 |title=Goran Bare: "Kandidirao bih se na izborima da pomognem mom narodu" |language=hrvatski |access-date=19. travnja 2012. |archive-date=31. prosinca 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20111231114932/http://www.intervju.org/intervju.php?id_intervjua=369 |url-status=dead}} intervju.org (19. travnja 2012.)</ref> Na prvim višestranačkim izborima u Hrvatskoj 1990. glasovao je za [[Koalicija narodnog sporazuma|Koaliciju narodnog sporazuma]].<ref name="politika"/> Uvijek je bio kritičan prema [[Hrvatska demokratska zajednica|Hrvatskoj demokratskoj zajednici]]. Za HDZ-ovce 1990-ih je izjavio da su u nekim stvarima slični [[Slobodan Milošević|Miloševiću]], dok je [[Franjo Tuđman]] kojemu nikada nije bio sklon, iako ne isti, kao i Milošević pogriješio u svom odnosu prema [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] tijekom rata.<ref name="politika"/> Na predsjedničkim izborima 2009. godine zajedno s nekoliko drugih glazbenika podržao je [[Ivo Josipović|Ivu Josipovića]] koji je za himnu kampanje uzeo Barinu pjesmu "[[Put ka sreći]]".<ref name="himna">{{cite web |url=http://www.jutarnji.hr/hrvatske-glazbene-snage-stale-uz-ivu-josipovica/347489/ |title=40 glazbenika snima spot za Ivu Josipovića |language=hrvatski |access-date=19. travnja 2012. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120604014017/http://www.jutarnji.hr/hrvatske-glazbene-snage-stale-uz-ivu-josipovica/347489 |archivedate=4. lipnja 2012.}} jutarnji.hr (19. travnja 2012.)</ref> Otvoreno je i u više navrata kritizirao tadašnju premijerku [[Jadranka Kosor|Jadranku Kosor]] za koju je u emisiji [[Studio 45]] ustvrdio da je "licemjer, lažov i još što" kao i da će joj se tek dokazati za što je sve kriva.<ref name="kosor1">{{cite web |url=http://www.rtl.hr/video/zabava/18370/goran-bare-popljuvao-gibonnija-hladno-pivo-i-jadranku-kosor/ |title=Goran Bare 'popljuvao' Gibonnija, Hladno pivo i Jadranku Kosor |language=hrvatski |access-date=19. travnja 2012. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120216042717/http://www.rtl.hr/video/zabava/18370/goran-bare-popljuvao-gibonnija-hladno-pivo-i-jadranku-kosor/ |archivedate=16. veljače 2012.}} rtl.hr (19. travnja 2012.)</ref> U ranijem inervjuu nazvao ju je "Marsijancom" da bi sve zaključio s izjavom da je tuka.<ref name="kosor2">{{cite web |url=http://dalje.com/tv/index.php?id=22154ec58f679c1 |title=Goran Bare o premijerki: Ona je Marsijanac |language=hrvatski |access-date=19. travnja 2012. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110310004243/http://dalje.com/tv/index.php?id=22154ec58f679c1 |archivedate=10. ožujka 2011.}} dalje.com (19. travnja 2012.)</ref> Protivio se idejama o zabrani koncerata Marka Perkovića Thompsona tvrdeći da je "svako zabranjivanje kontraproduktivno" i da je "protiv svakog zabranjivanja osim ako ono ima jako čvrstu pozadinu i ako nije moralno ispravno" i da bi "radije zabranio govore nekih političara."<ref>https://dnevnik.hr/showbuzz/celebrity/goran-bare-progovorio-o-drogiranju-thompsonu-ljubavi---533957.html</ref> == Diskografija == === Majke === *''[[Razum i bezumlje]]'' - 1990. *''[[Razdor (album)|Razdor]]'' - 1993. *''[[Milost (album)|Milost]]'' - 1994. *''[[Vrijeme je da se krene]]'' - 1996. *''[[Put do srca sunca]]'' - 1998. *''[[Teške boje]]'' - 2011. *''[[Nuspojave (album)|Nuspojave]]'' - 2018. === Bare i Plaćenici === *''[[Izgubljen i nađen]]'' - 2001. *''7'' - 2003. === Samostalni === *''[[Srce (album|Srce]]'' - 2006. *''[[Povrijedili smo jedno drugo (album|Povrijedili smo jedno drugo]]'' - 2014. *''[[Nuspojave(album|Nuspojave]]'' - 2018. == Ostalo == * "[[A strana]]" kao gost izvođač ([[2019.]]) * "[[In Magazin|IN Magazin]]" (?-danas) == Izvori == {{izvori}} {{Ri-rock}} {{Izvori}} {{Majke}} {{Dobitnici Porina za hit godine}} {{GLAVNIRASPORED:Bare, Goran}} [[Kategorija:Hrvatski rock-pjevači]] [[Kategorija:Životopisi, Vinkovci]] [[Kategorija:Dobitnici diskografske nagrade Porin]] [[Kategorija:Majke (sastav)|Bare]] 1q9kbsc41l6vvo571uo5lovbjtb884y 7615880 7615786 2026-10-09T22:13:35Z Croxyz 205325 7615880 wikitext text/x-wiki {{Glazbenik | Ime = Goran Bare | Img = Bare.jpg | Img_capt = | Img_size = | Landscape = | Background = solo_izvođač | Rodno_ime = | Pseudonim = Hali Gali Halid | Rođenje = 16. kolovoza 1965. | Smrt = 9. listopada 2026. | Mjesto rođenja = Vinkovci | Prebivalište = | Instrument = | Žanr = rock | Zanimanje = glazbenik | Djelatno_razdoblje = | Producentska_kuća = | Angažman = [[Majke]], [[Bare i plaćenici]] | URL = | Sadašnji članovi = | Bivši članovi = | nagrade = | Značajni instrumenti = }} '''Goran Bare''' ([[Vinkovci]], [[16. kolovoza]] [[1965.]] – [[Zagreb]], [[9. listopada]] [[2026.]]<ref>[https://www.vecernji.hr/showbiz/preminuo-je-goran-bare-2002878 Večernji list ''Preminuo je Goran Bare], objavljeno 9. listopada 2026., pristupljeno 9. listopada 2026.</ref>) bio je [[Hrvatska|hrvatski]] glazbenik, poznat kao osnivač i glavni vokal vinkovačkog [[rock]] sastava [[Majke]]. == Životopis == === Rani život === Goran Bare rođen je [[16. kolovoza]] 1965. u Vinkovcima gdje se tijekom mladosti aktivno bavio nogometom.<ref name="Jut20">[https://www.jutarnji.hr/kultura/glazba/ne-zelim-da-moje-pjesme-pustaju-djeci-zavrsit-ce-kao-ja-politika-hdz-mi-je-sad-drazi-od-sdp-a-15021595 Jutarli list, Ne želim da moje pjesme puštaju djeci. Završit će kao ja. Politika? HDZ mi je sad draži od SDP-a], objavljeno 28. rujna, pristupljeno </ref> Kao drugo dijete iz siromašne radničke [[obitelj]]i odrasta većinom na ulici, koja ga je formirala i tako odredila njegove kasnije postupke i stavove, prema svijetu koji ga okružuje. Prve bendove počinje okupljati već s 12 godina s prijateljima iz razreda, nastupajući u školi. [[1980.]] godine, s 15 godina, s prijateljem Marinom Pokrovcem (budući gitarist Majki) osniva ''"Duo debili"'' i zabilježava svoj prvi veći nastup, pred oko 1.000 ljudi u vinkovačkom Domu omladine.<br> Od 1980. do [[1984.]] godine Bare oblikuje svoj scenski nastup, pjevajući s raznim lokalnim sastavima. U tom periodu dolazi u doticaj s teškim [[droga]]ma koje snažno obilježavaju njegovih idućih 15 godina života. === Glazbena karijera === ==== Majke ==== {{Glavni|Majke}} Krajem 1984. godine Bare osniva grupu [[Majke]] i donosi odluku da je glazba njegov životni poziv. Uslijedila su prva studijska snimanja, nastupi, recenzije i radijska emitiranja njihove glazbe. [[1986.]] godine u [[zagreb]]ačkom Lapidariju i [[beograd]]skoj Akademiji održavaju prve važnije svirke gdje ih uočava zagrebački nezavisni izdavač [[Zdenko Franjić]]. Nudi im suradnju, pa 1987. Majke snimaju prvi promo materijal s 14 pjesama nazvan ”Majke zauvijek” za Franjićevu nezavisnu etiketu "[[Slušaj najglasnije]]".<br> Sve češće nastupe i vrlo dobre kritike u veljači [[1989.]] godine na neko vrijeme prekinula je tragična smrt Baretovih najbliskijih prijatelja gitariste Majki, Marina Pokrovca, Gorana Matoševića-Bratanca i Pavla Papa u automobilskoj nesreći. Veliku bol zbog gubitka najboljih prijatelja Bare pokušava zaboraviti bježeći sve dublje u ovisnost o heroinu, te odlaskom iz Vinkovaca u Zagreb.<br> Nakon šest godina sviranja Majke [[1990.]] snimaju svoj prvi pravi album ''[[Razum i bezumlje]]'', koji je od domaće kritike proglašen rock albumom godine. Upravo kad je sve bilo spremno za konačni uspjeh, počinje [[Domovinski rat|rat]], a originalne Majke, po Bari jedine prave Majke, su se rastale i nikad više sastale. Te 1991. godine Bare pod pseudonimom ''Hali Gali Halid'' snima samostalni mini album; svojevrsnu mješavinu garažnog rocka, psihodelije i narodne glazbe. Nakon toga se prvi put pokušava izliječiti od heroinske ovisnosti, ali bezuspješno. Ipak, [[1992.]] okuplja nove Majke s Korozijom, bubnjarem originalnih Majki te tog ljeta snima drugi album ''[[Razdor (album)|Razdor]]''.<br> [[1994.]] snimaju svoj treći album ''[[Milost (album)|Milost]]'', [[1996.]] ''[[Vrijeme je da se krene]]'', live album ''[[Život uživo]]'' [[1997.]] i ''[[Put do srca sunca]]'' [[1998.]] Nakon što se [[1999.]] oslobodio ovisnosti, raspušta Majke te nastupa samostalno i s pratećom grupom Plaćenici. [[2007.]], nakon osam godina stanke, zajedno s Kilmisterom, Zokijem, Krunom i Alenom Tibljašom sprema veliki povratnički koncert Majki; [[2008.]] objavljuju live album ''[[Unplugged (Majke)|Unplugged]]'' te počinju ponovno svirati diljem Hrvatske. [[2011.]] Majke izdaju album ''[[Teške boje]]'', najbolji rock album u Hrvatskoj u posljednjih nekoliko godina. 2012., Goran Bare i ''Majke'', bili su nominirani za 11 [[Porin (nagrada)|Porina]]. Osvojili su šest nagrada.<ref name="porin2012">{{cite web |url=http://www.porin.info/19-porin/dobitnici-354 |title=Goran Bare i Majke pobjednici u najviše kategorija |language=hrvatski |publisher=Porin |date=2012-05-05 |accessdate=2013-09-06 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120814100426/http://www.porin.info/19-porin/dobitnici-354 |archivedate=2012-08-14}}</ref> Nakon Teških boja Bare i Majke imaju hrpu koncerata diljem čitave regije. 2015. je trebao izaći novi album Bareta i Majki, ali Bare nije bio zadovoljan odrađenim poslom jer je smatrao da je album loša kopija Teških boja pa ga je odlučio baciti u smeće. Krajem 2016. godine izdaje novi singl "Osvijesti me" koji je dobio i pripadni spot, a tek onda početkom 2018. godine izdaje novo studijsko izdanje, album "Nuspojave". Album je potpuno drugačiji od svega što je Bare do toga radio jer, kako je i Bare sam rekao, dosta se oslanjao na kraut rock, a album je inspiriran i Davidom Bowiejem te albumom "Idiot" od Iggyja Popa. Paralelno s albumom izdan je i novi singl "Ljubav krvari". Album je osvojio Porin za rock album godine. Sredinom 2020. Bare izdaje singl "Rođen za suze" te dva mjeseca nakon toga i singl "Noćas prelazimo rijeku zauvijek" kojima najavljuje novo studijsko izdanje koje se očekuje tijekom 2021. godine. ==== Bare i plaćenici ==== {{Glavni|Bare i Plaćenici}} Godine [[2000.]] započinje snimanje svog prvog samostalnog albuma ”[[Izgubljen i nađen]]”, nagrađen [[Porin (nagrada)|Porinom]] za rock album godine [[2001.]] Slijedi turneja s pratećom grupom [[Bare i plaćenici|Plaćenici]] sve do kraja [[2002.]] godine kada Bare s grupom ulazi u studio i snima svoj drugi samostalni album ”[[7 (album)|7]]”. == Privatni život == Godine [[1993.]] stupa u brak s dugogodišnjom djevojkom Mirjanom. U studenom 1994. supruga Mirjana rađa sina Mirana, a Goran započinje uspješno liječenje po drugi put. Dana [[2. prosinca]] 1995. od predoziranja mu umire supruga koja je par godina prije bila ovisna o heroinu.<br> U lipnju [[1997.]] upoznaje svoju drugu suprugu Tamaru. Uz njenu podršku i pomoć liječnika iz bolnice u Vinogradskoj počinje liječenje treći put po redu. Napokon slobodan od [[alkohol]]a i [[heroin]]a, Bare napušta Majke [[2000.]] godine.<br> Od svoje druge supruge razveo se [[2009.]]<ref>[http://www.rtl.hr/clanak/goran-bare-se-razvodi-i-krece-u-borbu-za-sina/3840/ rtl.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090926051124/http://www.rtl.hr/clanak/goran-bare-se-razvodi-i-krece-u-borbu-za-sina/3840/ |date=26. rujna 2009. }} pristupljeno 18. kolovoza 2009.</ref> Bare je patio od [[bipolarni afektivni poremećaj|bipolarnog afektivnog poremećaja]].<ref>[https://www.muzika.hr/goran-bare-nove-generacije-nisu-lude-za-rocknrollom/ Goran Bare: “Nove generacije nisu lude za rock’n’rollom”]</ref> Preminuo je u svome domu [[9. listopada]] [[2026.]] u 62. godini života.<ref>[https://www.index.hr/vijesti/clanak/umro-je-goran-bare/2843919.aspx?index_ref=naslovnica_vijesti_prva_d Umro je Goran Bare] Index.hr. Pristupljeno 9. listopada 2026.</ref> == Politička stajališta == Za sebe je tvrdio da je "ljevičar, ali ne i nostalgičar".<ref name="politika">{{cite web |url=http://intervju.org/intervju.php?id_intervjua=369 |title=Goran Bare: "Kandidirao bih se na izborima da pomognem mom narodu" |language=hrvatski |access-date=19. travnja 2012. |archive-date=31. prosinca 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20111231114932/http://www.intervju.org/intervju.php?id_intervjua=369 |url-status=dead}} intervju.org (19. travnja 2012.)</ref> Na prvim višestranačkim izborima u Hrvatskoj 1990. glasovao je za [[Koalicija narodnog sporazuma|Koaliciju narodnog sporazuma]].<ref name="politika"/> Uvijek je bio kritičan prema [[Hrvatska demokratska zajednica|Hrvatskoj demokratskoj zajednici]]. Za HDZ-ovce 1990-ih je izjavio da su u nekim stvarima slični [[Slobodan Milošević|Miloševiću]], dok je [[Franjo Tuđman]] kojemu nikada nije bio sklon, iako ne isti, kao i Milošević pogriješio u svom odnosu prema [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] tijekom rata.<ref name="politika"/> Na predsjedničkim izborima 2009. godine zajedno s nekoliko drugih glazbenika podržao je [[Ivo Josipović|Ivu Josipovića]] koji je za himnu kampanje uzeo Barinu pjesmu "[[Put ka sreći]]".<ref name="himna">{{cite web |url=http://www.jutarnji.hr/hrvatske-glazbene-snage-stale-uz-ivu-josipovica/347489/ |title=40 glazbenika snima spot za Ivu Josipovića |language=hrvatski |access-date=19. travnja 2012. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120604014017/http://www.jutarnji.hr/hrvatske-glazbene-snage-stale-uz-ivu-josipovica/347489 |archivedate=4. lipnja 2012.}} jutarnji.hr (19. travnja 2012.)</ref> Otvoreno je i u više navrata kritizirao tadašnju premijerku [[Jadranka Kosor|Jadranku Kosor]] za koju je u emisiji [[Studio 45]] ustvrdio da je "licemjer, lažov i još što" kao i da će joj se tek dokazati za što je sve kriva.<ref name="kosor1">{{cite web |url=http://www.rtl.hr/video/zabava/18370/goran-bare-popljuvao-gibonnija-hladno-pivo-i-jadranku-kosor/ |title=Goran Bare 'popljuvao' Gibonnija, Hladno pivo i Jadranku Kosor |language=hrvatski |access-date=19. travnja 2012. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120216042717/http://www.rtl.hr/video/zabava/18370/goran-bare-popljuvao-gibonnija-hladno-pivo-i-jadranku-kosor/ |archivedate=16. veljače 2012.}} rtl.hr (19. travnja 2012.)</ref> U ranijem inervjuu nazvao ju je "Marsijancom" da bi sve zaključio s izjavom da je tuka.<ref name="kosor2">{{cite web |url=http://dalje.com/tv/index.php?id=22154ec58f679c1 |title=Goran Bare o premijerki: Ona je Marsijanac |language=hrvatski |access-date=19. travnja 2012. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110310004243/http://dalje.com/tv/index.php?id=22154ec58f679c1 |archivedate=10. ožujka 2011.}} dalje.com (19. travnja 2012.)</ref> Protivio se idejama o zabrani koncerata Marka Perkovića Thompsona tvrdeći da je "svako zabranjivanje kontraproduktivno" i da je "protiv svakog zabranjivanja osim ako ono ima jako čvrstu pozadinu i ako nije moralno ispravno" i da bi "radije zabranio govore nekih političara."<ref>https://dnevnik.hr/showbuzz/celebrity/goran-bare-progovorio-o-drogiranju-thompsonu-ljubavi---533957.html</ref> == Diskografija == === Majke === *''[[Razum i bezumlje]]'' – 1990. *''[[Razdor (album)|Razdor]]'' – 1993. *''[[Milost (album)|Milost]]'' – 1994. *''[[Vrijeme je da se krene]]'' – 1996. *''[[Put do srca sunca]]'' – 1998. *''[[Teške boje]]'' – 2011. *''[[Nuspojave (album)|Nuspojave]]'' – 2018. === Bare i Plaćenici === *''[[Izgubljen i nađen]]'' – 2001. *''7'' – 2003. === Samostalni === *''[[Srce (album|Srce]]'' – 2006. *''[[Povrijedili smo jedno drugo (album|Povrijedili smo jedno drugo]]'' – 2014. *''[[Nuspojave(album|Nuspojave]]'' – 2018. == Ostalo == * "[[A strana]]" kao gost izvođač ([[2019.]]) * "[[In Magazin|IN Magazin]]" == Izvori == {{izvori}} {{Ri-rock}} {{Izvori}} {{Majke}} {{Dobitnici Porina za hit godine}} {{GLAVNIRASPORED:Bare, Goran}} [[Kategorija:Hrvatski rock-pjevači]] [[Kategorija:Životopisi, Vinkovci]] [[Kategorija:Dobitnici diskografske nagrade Porin]] [[Kategorija:Majke (sastav)|Bare]] e0ijyahxpotl2622armshjlwenyxyxq 7615886 7615880 2026-10-09T22:20:27Z ~2026-54442-92 374977 /* */ 7615886 wikitext text/x-wiki {{Glazbenik | Ime = Goran Bare | Img = Bare.jpg | Img_capt = | Img_size = | Landscape = | Background = solo_izvođač | Rodno_ime = | Pseudonim = Hali Gali Halid | Rođenje = 16. srpnja 1965. | Smrt = 9. listopada 2026. | Mjesto rođenja = Vinkovci | Prebivalište = | Instrument = | Žanr = rock | Zanimanje = glazbenik | Djelatno_razdoblje = | Producentska_kuća = | Angažman = [[Majke]], [[Bare i plaćenici]] | URL = | Sadašnji članovi = | Bivši članovi = | nagrade = | Značajni instrumenti = }} '''Goran Bare''' ([[Vinkovci]], [[16. kolovoza]] [[1965.]] – [[Zagreb]], [[9. listopada]] [[2026.]]<ref>[https://www.vecernji.hr/showbiz/preminuo-je-goran-bare-2002878 Večernji list ''Preminuo je Goran Bare], objavljeno 9. listopada 2026., pristupljeno 9. listopada 2026.</ref>) bio je [[Hrvatska|hrvatski]] glazbenik, poznat kao osnivač i glavni vokal vinkovačkog [[rock]] sastava [[Majke]]. == Životopis == === Rani život === Goran Bare rođen je [[16. kolovoza]] 1965. u Vinkovcima gdje se tijekom mladosti aktivno bavio nogometom.<ref name="Jut20">[https://www.jutarnji.hr/kultura/glazba/ne-zelim-da-moje-pjesme-pustaju-djeci-zavrsit-ce-kao-ja-politika-hdz-mi-je-sad-drazi-od-sdp-a-15021595 Jutarli list, Ne želim da moje pjesme puštaju djeci. Završit će kao ja. Politika? HDZ mi je sad draži od SDP-a], objavljeno 28. rujna, pristupljeno </ref> Kao drugo dijete iz siromašne radničke [[obitelj]]i odrasta većinom na ulici, koja ga je formirala i tako odredila njegove kasnije postupke i stavove, prema svijetu koji ga okružuje. Prve bendove počinje okupljati već s 12 godina s prijateljima iz razreda, nastupajući u školi. [[1980.]] godine, s 15 godina, s prijateljem Marinom Pokrovcem (budući gitarist Majki) osniva ''"Duo debili"'' i zabilježava svoj prvi veći nastup, pred oko 1.000 ljudi u vinkovačkom Domu omladine.<br> Od 1980. do [[1984.]] godine Bare oblikuje svoj scenski nastup, pjevajući s raznim lokalnim sastavima. U tom periodu dolazi u doticaj s teškim [[droga]]ma koje snažno obilježavaju njegovih idućih 15 godina života. === Glazbena karijera === ==== Majke ==== {{Glavni|Majke}} Krajem 1984. godine Bare osniva grupu [[Majke]] i donosi odluku da je glazba njegov životni poziv. Uslijedila su prva studijska snimanja, nastupi, recenzije i radijska emitiranja njihove glazbe. [[1986.]] godine u [[zagreb]]ačkom Lapidariju i [[beograd]]skoj Akademiji održavaju prve važnije svirke gdje ih uočava zagrebački nezavisni izdavač [[Zdenko Franjić]]. Nudi im suradnju, pa 1987. Majke snimaju prvi promo materijal s 14 pjesama nazvan ”Majke zauvijek” za Franjićevu nezavisnu etiketu "[[Slušaj najglasnije]]".<br> Sve češće nastupe i vrlo dobre kritike u veljači [[1989.]] godine na neko vrijeme prekinula je tragična smrt Baretovih najbliskijih prijatelja gitariste Majki, Marina Pokrovca, Gorana Matoševića-Bratanca i Pavla Papa u automobilskoj nesreći. Veliku bol zbog gubitka najboljih prijatelja Bare pokušava zaboraviti bježeći sve dublje u ovisnost o heroinu, te odlaskom iz Vinkovaca u Zagreb.<br> Nakon šest godina sviranja Majke [[1990.]] snimaju svoj prvi pravi album ''[[Razum i bezumlje]]'', koji je od domaće kritike proglašen rock albumom godine. Upravo kad je sve bilo spremno za konačni uspjeh, počinje [[Domovinski rat|rat]], a originalne Majke, po Bari jedine prave Majke, su se rastale i nikad više sastale. Te 1991. godine Bare pod pseudonimom ''Hali Gali Halid'' snima samostalni mini album; svojevrsnu mješavinu garažnog rocka, psihodelije i narodne glazbe. Nakon toga se prvi put pokušava izliječiti od heroinske ovisnosti, ali bezuspješno. Ipak, [[1992.]] okuplja nove Majke s Korozijom, bubnjarem originalnih Majki te tog ljeta snima drugi album ''[[Razdor (album)|Razdor]]''.<br> [[1994.]] snimaju svoj treći album ''[[Milost (album)|Milost]]'', [[1996.]] ''[[Vrijeme je da se krene]]'', live album ''[[Život uživo]]'' [[1997.]] i ''[[Put do srca sunca]]'' [[1998.]] Nakon što se [[1999.]] oslobodio ovisnosti, raspušta Majke te nastupa samostalno i s pratećom grupom Plaćenici. [[2007.]], nakon osam godina stanke, zajedno s Kilmisterom, Zokijem, Krunom i Alenom Tibljašom sprema veliki povratnički koncert Majki; [[2008.]] objavljuju live album ''[[Unplugged (Majke)|Unplugged]]'' te počinju ponovno svirati diljem Hrvatske. [[2011.]] Majke izdaju album ''[[Teške boje]]'', najbolji rock album u Hrvatskoj u posljednjih nekoliko godina. 2012., Goran Bare i ''Majke'', bili su nominirani za 11 [[Porin (nagrada)|Porina]]. Osvojili su šest nagrada.<ref name="porin2012">{{cite web |url=http://www.porin.info/19-porin/dobitnici-354 |title=Goran Bare i Majke pobjednici u najviše kategorija |language=hrvatski |publisher=Porin |date=2012-05-05 |accessdate=2013-09-06 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120814100426/http://www.porin.info/19-porin/dobitnici-354 |archivedate=2012-08-14}}</ref> Nakon Teških boja Bare i Majke imaju hrpu koncerata diljem čitave regije. 2015. je trebao izaći novi album Bareta i Majki, ali Bare nije bio zadovoljan odrađenim poslom jer je smatrao da je album loša kopija Teških boja pa ga je odlučio baciti u smeće. Krajem 2016. godine izdaje novi singl "Osvijesti me" koji je dobio i pripadni spot, a tek onda početkom 2018. godine izdaje novo studijsko izdanje, album "Nuspojave". Album je potpuno drugačiji od svega što je Bare do toga radio jer, kako je i Bare sam rekao, dosta se oslanjao na kraut rock, a album je inspiriran i Davidom Bowiejem te albumom "Idiot" od Iggyja Popa. Paralelno s albumom izdan je i novi singl "Ljubav krvari". Album je osvojio Porin za rock album godine. Sredinom 2020. Bare izdaje singl "Rođen za suze" te dva mjeseca nakon toga i singl "Noćas prelazimo rijeku zauvijek" kojima najavljuje novo studijsko izdanje koje se očekuje tijekom 2021. godine. ==== Bare i plaćenici ==== {{Glavni|Bare i Plaćenici}} Godine [[2000.]] započinje snimanje svog prvog samostalnog albuma ”[[Izgubljen i nađen]]”, nagrađen [[Porin (nagrada)|Porinom]] za rock album godine [[2001.]] Slijedi turneja s pratećom grupom [[Bare i plaćenici|Plaćenici]] sve do kraja [[2002.]] godine kada Bare s grupom ulazi u studio i snima svoj drugi samostalni album ”[[7 (album)|7]]”. == Privatni život == Godine [[1993.]] stupa u brak s dugogodišnjom djevojkom Mirjanom. U studenom 1994. supruga Mirjana rađa sina Mirana, a Goran započinje uspješno liječenje po drugi put. Dana [[2. prosinca]] 1995. od predoziranja mu umire supruga koja je par godina prije bila ovisna o heroinu.<br> U lipnju [[1997.]] upoznaje svoju drugu suprugu Tamaru. Uz njenu podršku i pomoć liječnika iz bolnice u Vinogradskoj počinje liječenje treći put po redu. Napokon slobodan od [[alkohol]]a i [[heroin]]a, Bare napušta Majke [[2000.]] godine.<br> Od svoje druge supruge razveo se [[2009.]]<ref>[http://www.rtl.hr/clanak/goran-bare-se-razvodi-i-krece-u-borbu-za-sina/3840/ rtl.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090926051124/http://www.rtl.hr/clanak/goran-bare-se-razvodi-i-krece-u-borbu-za-sina/3840/ |date=26. rujna 2009. }} pristupljeno 18. kolovoza 2009.</ref> Bare je patio od [[bipolarni afektivni poremećaj|bipolarnog afektivnog poremećaja]].<ref>[https://www.muzika.hr/goran-bare-nove-generacije-nisu-lude-za-rocknrollom/ Goran Bare: “Nove generacije nisu lude za rock’n’rollom”]</ref> Preminuo je u svome domu [[9. listopada]] [[2026.]] u 62. godini života.<ref>[https://www.index.hr/vijesti/clanak/umro-je-goran-bare/2843919.aspx?index_ref=naslovnica_vijesti_prva_d Umro je Goran Bare] Index.hr. Pristupljeno 9. listopada 2026.</ref> == Politička stajališta == Za sebe je tvrdio da je "ljevičar, ali ne i nostalgičar".<ref name="politika">{{cite web |url=http://intervju.org/intervju.php?id_intervjua=369 |title=Goran Bare: "Kandidirao bih se na izborima da pomognem mom narodu" |language=hrvatski |access-date=19. travnja 2012. |archive-date=31. prosinca 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20111231114932/http://www.intervju.org/intervju.php?id_intervjua=369 |url-status=dead}} intervju.org (19. travnja 2012.)</ref> Na prvim višestranačkim izborima u Hrvatskoj 1990. glasovao je za [[Koalicija narodnog sporazuma|Koaliciju narodnog sporazuma]].<ref name="politika"/> Uvijek je bio kritičan prema [[Hrvatska demokratska zajednica|Hrvatskoj demokratskoj zajednici]]. Za HDZ-ovce 1990-ih je izjavio da su u nekim stvarima slični [[Slobodan Milošević|Miloševiću]], dok je [[Franjo Tuđman]] kojemu nikada nije bio sklon, iako ne isti, kao i Milošević pogriješio u svom odnosu prema [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] tijekom rata.<ref name="politika"/> Na predsjedničkim izborima 2009. godine zajedno s nekoliko drugih glazbenika podržao je [[Ivo Josipović|Ivu Josipovića]] koji je za himnu kampanje uzeo Barinu pjesmu "[[Put ka sreći]]".<ref name="himna">{{cite web |url=http://www.jutarnji.hr/hrvatske-glazbene-snage-stale-uz-ivu-josipovica/347489/ |title=40 glazbenika snima spot za Ivu Josipovića |language=hrvatski |access-date=19. travnja 2012. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120604014017/http://www.jutarnji.hr/hrvatske-glazbene-snage-stale-uz-ivu-josipovica/347489 |archivedate=4. lipnja 2012.}} jutarnji.hr (19. travnja 2012.)</ref> Otvoreno je i u više navrata kritizirao tadašnju premijerku [[Jadranka Kosor|Jadranku Kosor]] za koju je u emisiji [[Studio 45]] ustvrdio da je "licemjer, lažov i još što" kao i da će joj se tek dokazati za što je sve kriva.<ref name="kosor1">{{cite web |url=http://www.rtl.hr/video/zabava/18370/goran-bare-popljuvao-gibonnija-hladno-pivo-i-jadranku-kosor/ |title=Goran Bare 'popljuvao' Gibonnija, Hladno pivo i Jadranku Kosor |language=hrvatski |access-date=19. travnja 2012. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120216042717/http://www.rtl.hr/video/zabava/18370/goran-bare-popljuvao-gibonnija-hladno-pivo-i-jadranku-kosor/ |archivedate=16. veljače 2012.}} rtl.hr (19. travnja 2012.)</ref> U ranijem inervjuu nazvao ju je "Marsijancom" da bi sve zaključio s izjavom da je tuka.<ref name="kosor2">{{cite web |url=http://dalje.com/tv/index.php?id=22154ec58f679c1 |title=Goran Bare o premijerki: Ona je Marsijanac |language=hrvatski |access-date=19. travnja 2012. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110310004243/http://dalje.com/tv/index.php?id=22154ec58f679c1 |archivedate=10. ožujka 2011.}} dalje.com (19. travnja 2012.)</ref> Protivio se idejama o zabrani koncerata Marka Perkovića Thompsona tvrdeći da je "svako zabranjivanje kontraproduktivno" i da je "protiv svakog zabranjivanja osim ako ono ima jako čvrstu pozadinu i ako nije moralno ispravno" i da bi "radije zabranio govore nekih političara."<ref>https://dnevnik.hr/showbuzz/celebrity/goran-bare-progovorio-o-drogiranju-thompsonu-ljubavi---533957.html</ref> == Diskografija == === Majke === *''[[Razum i bezumlje]]'' – 1990. *''[[Razdor (album)|Razdor]]'' – 1993. *''[[Milost (album)|Milost]]'' – 1994. *''[[Vrijeme je da se krene]]'' – 1996. *''[[Put do srca sunca]]'' – 1998. *''[[Teške boje]]'' – 2011. *''[[Nuspojave (album)|Nuspojave]]'' – 2018. === Bare i Plaćenici === *''[[Izgubljen i nađen]]'' – 2001. *''7'' – 2003. === Samostalni === *''[[Srce (album|Srce]]'' – 2006. *''[[Povrijedili smo jedno drugo (album|Povrijedili smo jedno drugo]]'' – 2014. *''[[Nuspojave(album|Nuspojave]]'' – 2018. == Ostalo == * "[[A strana]]" kao gost izvođač ([[2019.]]) * "[[In Magazin|IN Magazin]]" == Izvori == {{izvori}} {{Ri-rock}} {{Izvori}} {{Majke}} {{Dobitnici Porina za hit godine}} {{GLAVNIRASPORED:Bare, Goran}} [[Kategorija:Hrvatski rock-pjevači]] [[Kategorija:Životopisi, Vinkovci]] [[Kategorija:Dobitnici diskografske nagrade Porin]] [[Kategorija:Majke (sastav)|Bare]] fcwccfx0tie1kv1rwk87a54jv1bg0kx 7615888 7615886 2026-10-09T22:21:30Z ~2026-54442-92 374977 7615888 wikitext text/x-wiki {{Glazbenik | Ime = Goran Bare | Img = Bare.jpg | Img_capt = | Img_size = | Landscape = | Background = solo_izvođač | Rodno_ime = | Pseudonim = Hali Gali Halid | Rođenje = 16. srpnja 1965. | Smrt = 9. listopada 2026. | Mjesto rođenja = Vinkovci | Prebivalište = | Instrument = | Žanr = rock | Zanimanje = glazbenik | Djelatno_razdoblje = | Producentska_kuća = | Angažman = [[Majke]], [[Bare i plaćenici]] | URL = | Sadašnji članovi = | Bivši članovi = | nagrade = | Značajni instrumenti = }} '''Goran Bare''' ([[Vinkovci]], [[16. kolovoza]] [[1965.]] – [[Zagreb]], [[9. listopada]] [[2026.]]<ref>[https://www.vecernji.hr/showbiz/preminuo-je-goran-bare-2002878 Večernji list ''Preminuo je Goran Bare], objavljeno 9. listopada 2026., pristupljeno 9. listopada 2026.</ref>) bio je [[Hrvatska|hrvatski]] glazbenik, poznat kao osnivač i glavni vokal vinkovačkog [[rock]] sastava [[Majke]]. == Životopis == === Rani život === Goran Bare rođen je [[16. srpnja]] 1965. u Vinkovcima gdje se tijekom mladosti aktivno bavio nogometom.<ref name="Jut20">[https://www.jutarnji.hr/kultura/glazba/ne-zelim-da-moje-pjesme-pustaju-djeci-zavrsit-ce-kao-ja-politika-hdz-mi-je-sad-drazi-od-sdp-a-15021595 Jutarli list, Ne želim da moje pjesme puštaju djeci. Završit će kao ja. Politika? HDZ mi je sad draži od SDP-a], objavljeno 28. rujna, pristupljeno </ref> Kao drugo dijete iz siromašne radničke [[obitelj]]i odrasta većinom na ulici, koja ga je formirala i tako odredila njegove kasnije postupke i stavove, prema svijetu koji ga okružuje. Prve bendove počinje okupljati već s 12 godina s prijateljima iz razreda, nastupajući u školi. [[1980.]] godine, s 15 godina, s prijateljem Marinom Pokrovcem (budući gitarist Majki) osniva ''"Duo debili"'' i zabilježava svoj prvi veći nastup, pred oko 1.000 ljudi u vinkovačkom Domu omladine.<br> Od 1980. do [[1984.]] godine Bare oblikuje svoj scenski nastup, pjevajući s raznim lokalnim sastavima. U tom periodu dolazi u doticaj s teškim [[droga]]ma koje snažno obilježavaju njegovih idućih 15 godina života. === Glazbena karijera === ==== Majke ==== {{Glavni|Majke}} Krajem 1984. godine Bare osniva grupu [[Majke]] i donosi odluku da je glazba njegov životni poziv. Uslijedila su prva studijska snimanja, nastupi, recenzije i radijska emitiranja njihove glazbe. [[1986.]] godine u [[zagreb]]ačkom Lapidariju i [[beograd]]skoj Akademiji održavaju prve važnije svirke gdje ih uočava zagrebački nezavisni izdavač [[Zdenko Franjić]]. Nudi im suradnju, pa 1987. Majke snimaju prvi promo materijal s 14 pjesama nazvan ”Majke zauvijek” za Franjićevu nezavisnu etiketu "[[Slušaj najglasnije]]".<br> Sve češće nastupe i vrlo dobre kritike u veljači [[1989.]] godine na neko vrijeme prekinula je tragična smrt Baretovih najbliskijih prijatelja gitariste Majki, Marina Pokrovca, Gorana Matoševića-Bratanca i Pavla Papa u automobilskoj nesreći. Veliku bol zbog gubitka najboljih prijatelja Bare pokušava zaboraviti bježeći sve dublje u ovisnost o heroinu, te odlaskom iz Vinkovaca u Zagreb.<br> Nakon šest godina sviranja Majke [[1990.]] snimaju svoj prvi pravi album ''[[Razum i bezumlje]]'', koji je od domaće kritike proglašen rock albumom godine. Upravo kad je sve bilo spremno za konačni uspjeh, počinje [[Domovinski rat|rat]], a originalne Majke, po Bari jedine prave Majke, su se rastale i nikad više sastale. Te 1991. godine Bare pod pseudonimom ''Hali Gali Halid'' snima samostalni mini album; svojevrsnu mješavinu garažnog rocka, psihodelije i narodne glazbe. Nakon toga se prvi put pokušava izliječiti od heroinske ovisnosti, ali bezuspješno. Ipak, [[1992.]] okuplja nove Majke s Korozijom, bubnjarem originalnih Majki te tog ljeta snima drugi album ''[[Razdor (album)|Razdor]]''.<br> [[1994.]] snimaju svoj treći album ''[[Milost (album)|Milost]]'', [[1996.]] ''[[Vrijeme je da se krene]]'', live album ''[[Život uživo]]'' [[1997.]] i ''[[Put do srca sunca]]'' [[1998.]] Nakon što se [[1999.]] oslobodio ovisnosti, raspušta Majke te nastupa samostalno i s pratećom grupom Plaćenici. [[2007.]], nakon osam godina stanke, zajedno s Kilmisterom, Zokijem, Krunom i Alenom Tibljašom sprema veliki povratnički koncert Majki; [[2008.]] objavljuju live album ''[[Unplugged (Majke)|Unplugged]]'' te počinju ponovno svirati diljem Hrvatske. [[2011.]] Majke izdaju album ''[[Teške boje]]'', najbolji rock album u Hrvatskoj u posljednjih nekoliko godina. 2012., Goran Bare i ''Majke'', bili su nominirani za 11 [[Porin (nagrada)|Porina]]. Osvojili su šest nagrada.<ref name="porin2012">{{cite web |url=http://www.porin.info/19-porin/dobitnici-354 |title=Goran Bare i Majke pobjednici u najviše kategorija |language=hrvatski |publisher=Porin |date=2012-05-05 |accessdate=2013-09-06 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120814100426/http://www.porin.info/19-porin/dobitnici-354 |archivedate=2012-08-14}}</ref> Nakon Teških boja Bare i Majke imaju hrpu koncerata diljem čitave regije. 2015. je trebao izaći novi album Bareta i Majki, ali Bare nije bio zadovoljan odrađenim poslom jer je smatrao da je album loša kopija Teških boja pa ga je odlučio baciti u smeće. Krajem 2016. godine izdaje novi singl "Osvijesti me" koji je dobio i pripadni spot, a tek onda početkom 2018. godine izdaje novo studijsko izdanje, album "Nuspojave". Album je potpuno drugačiji od svega što je Bare do toga radio jer, kako je i Bare sam rekao, dosta se oslanjao na kraut rock, a album je inspiriran i Davidom Bowiejem te albumom "Idiot" od Iggyja Popa. Paralelno s albumom izdan je i novi singl "Ljubav krvari". Album je osvojio Porin za rock album godine. Sredinom 2020. Bare izdaje singl "Rođen za suze" te dva mjeseca nakon toga i singl "Noćas prelazimo rijeku zauvijek" kojima najavljuje novo studijsko izdanje koje se očekuje tijekom 2021. godine. ==== Bare i plaćenici ==== {{Glavni|Bare i Plaćenici}} Godine [[2000.]] započinje snimanje svog prvog samostalnog albuma ”[[Izgubljen i nađen]]”, nagrađen [[Porin (nagrada)|Porinom]] za rock album godine [[2001.]] Slijedi turneja s pratećom grupom [[Bare i plaćenici|Plaćenici]] sve do kraja [[2002.]] godine kada Bare s grupom ulazi u studio i snima svoj drugi samostalni album ”[[7 (album)|7]]”. == Privatni život == Godine [[1993.]] stupa u brak s dugogodišnjom djevojkom Mirjanom. U studenom 1994. supruga Mirjana rađa sina Mirana, a Goran započinje uspješno liječenje po drugi put. Dana [[2. prosinca]] 1995. od predoziranja mu umire supruga koja je par godina prije bila ovisna o heroinu.<br> U lipnju [[1997.]] upoznaje svoju drugu suprugu Tamaru. Uz njenu podršku i pomoć liječnika iz bolnice u Vinogradskoj počinje liječenje treći put po redu. Napokon slobodan od [[alkohol]]a i [[heroin]]a, Bare napušta Majke [[2000.]] godine.<br> Od svoje druge supruge razveo se [[2009.]]<ref>[http://www.rtl.hr/clanak/goran-bare-se-razvodi-i-krece-u-borbu-za-sina/3840/ rtl.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090926051124/http://www.rtl.hr/clanak/goran-bare-se-razvodi-i-krece-u-borbu-za-sina/3840/ |date=26. rujna 2009. }} pristupljeno 18. kolovoza 2009.</ref> Bare je patio od [[bipolarni afektivni poremećaj|bipolarnog afektivnog poremećaja]].<ref>[https://www.muzika.hr/goran-bare-nove-generacije-nisu-lude-za-rocknrollom/ Goran Bare: “Nove generacije nisu lude za rock’n’rollom”]</ref> Preminuo je u svome domu [[9. listopada]] [[2026.]] u 62. godini života.<ref>[https://www.index.hr/vijesti/clanak/umro-je-goran-bare/2843919.aspx?index_ref=naslovnica_vijesti_prva_d Umro je Goran Bare] Index.hr. Pristupljeno 9. listopada 2026.</ref> == Politička stajališta == Za sebe je tvrdio da je "ljevičar, ali ne i nostalgičar".<ref name="politika">{{cite web |url=http://intervju.org/intervju.php?id_intervjua=369 |title=Goran Bare: "Kandidirao bih se na izborima da pomognem mom narodu" |language=hrvatski |access-date=19. travnja 2012. |archive-date=31. prosinca 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20111231114932/http://www.intervju.org/intervju.php?id_intervjua=369 |url-status=dead}} intervju.org (19. travnja 2012.)</ref> Na prvim višestranačkim izborima u Hrvatskoj 1990. glasovao je za [[Koalicija narodnog sporazuma|Koaliciju narodnog sporazuma]].<ref name="politika"/> Uvijek je bio kritičan prema [[Hrvatska demokratska zajednica|Hrvatskoj demokratskoj zajednici]]. Za HDZ-ovce 1990-ih je izjavio da su u nekim stvarima slični [[Slobodan Milošević|Miloševiću]], dok je [[Franjo Tuđman]] kojemu nikada nije bio sklon, iako ne isti, kao i Milošević pogriješio u svom odnosu prema [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] tijekom rata.<ref name="politika"/> Na predsjedničkim izborima 2009. godine zajedno s nekoliko drugih glazbenika podržao je [[Ivo Josipović|Ivu Josipovića]] koji je za himnu kampanje uzeo Barinu pjesmu "[[Put ka sreći]]".<ref name="himna">{{cite web |url=http://www.jutarnji.hr/hrvatske-glazbene-snage-stale-uz-ivu-josipovica/347489/ |title=40 glazbenika snima spot za Ivu Josipovića |language=hrvatski |access-date=19. travnja 2012. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120604014017/http://www.jutarnji.hr/hrvatske-glazbene-snage-stale-uz-ivu-josipovica/347489 |archivedate=4. lipnja 2012.}} jutarnji.hr (19. travnja 2012.)</ref> Otvoreno je i u više navrata kritizirao tadašnju premijerku [[Jadranka Kosor|Jadranku Kosor]] za koju je u emisiji [[Studio 45]] ustvrdio da je "licemjer, lažov i još što" kao i da će joj se tek dokazati za što je sve kriva.<ref name="kosor1">{{cite web |url=http://www.rtl.hr/video/zabava/18370/goran-bare-popljuvao-gibonnija-hladno-pivo-i-jadranku-kosor/ |title=Goran Bare 'popljuvao' Gibonnija, Hladno pivo i Jadranku Kosor |language=hrvatski |access-date=19. travnja 2012. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120216042717/http://www.rtl.hr/video/zabava/18370/goran-bare-popljuvao-gibonnija-hladno-pivo-i-jadranku-kosor/ |archivedate=16. veljače 2012.}} rtl.hr (19. travnja 2012.)</ref> U ranijem inervjuu nazvao ju je "Marsijancom" da bi sve zaključio s izjavom da je tuka.<ref name="kosor2">{{cite web |url=http://dalje.com/tv/index.php?id=22154ec58f679c1 |title=Goran Bare o premijerki: Ona je Marsijanac |language=hrvatski |access-date=19. travnja 2012. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110310004243/http://dalje.com/tv/index.php?id=22154ec58f679c1 |archivedate=10. ožujka 2011.}} dalje.com (19. travnja 2012.)</ref> Protivio se idejama o zabrani koncerata Marka Perkovića Thompsona tvrdeći da je "svako zabranjivanje kontraproduktivno" i da je "protiv svakog zabranjivanja osim ako ono ima jako čvrstu pozadinu i ako nije moralno ispravno" i da bi "radije zabranio govore nekih političara."<ref>https://dnevnik.hr/showbuzz/celebrity/goran-bare-progovorio-o-drogiranju-thompsonu-ljubavi---533957.html</ref> == Diskografija == === Majke === *''[[Razum i bezumlje]]'' – 1990. *''[[Razdor (album)|Razdor]]'' – 1993. *''[[Milost (album)|Milost]]'' – 1994. *''[[Vrijeme je da se krene]]'' – 1996. *''[[Put do srca sunca]]'' – 1998. *''[[Teške boje]]'' – 2011. *''[[Nuspojave (album)|Nuspojave]]'' – 2018. === Bare i Plaćenici === *''[[Izgubljen i nađen]]'' – 2001. *''7'' – 2003. === Samostalni === *''[[Srce (album|Srce]]'' – 2006. *''[[Povrijedili smo jedno drugo (album|Povrijedili smo jedno drugo]]'' – 2014. *''[[Nuspojave(album|Nuspojave]]'' – 2018. == Ostalo == * "[[A strana]]" kao gost izvođač ([[2019.]]) * "[[In Magazin|IN Magazin]]" == Izvori == {{izvori}} {{Ri-rock}} {{Izvori}} {{Majke}} {{Dobitnici Porina za hit godine}} {{GLAVNIRASPORED:Bare, Goran}} [[Kategorija:Hrvatski rock-pjevači]] [[Kategorija:Životopisi, Vinkovci]] [[Kategorija:Dobitnici diskografske nagrade Porin]] [[Kategorija:Majke (sastav)|Bare]] jg6vxnvi4gx3d920631uzc6jva9gk4p 7615889 7615888 2026-10-09T22:22:41Z Croxyz 205325 izvor? 7615889 wikitext text/x-wiki {{Glazbenik | Ime = Goran Bare | Img = Bare.jpg | Img_capt = | Img_size = | Landscape = | Background = solo_izvođač | Rodno_ime = | Pseudonim = Hali Gali Halid | Rođenje = 16. kolovoza 1965. | Smrt = 9. listopada 2026. | Mjesto rođenja = Vinkovci | Prebivalište = | Instrument = | Žanr = rock | Zanimanje = glazbenik | Djelatno_razdoblje = | Producentska_kuća = | Angažman = [[Majke]], [[Bare i plaćenici]] | URL = | Sadašnji članovi = | Bivši članovi = | nagrade = | Značajni instrumenti = }} '''Goran Bare''' ([[Vinkovci]], [[16. kolovoza]] [[1965.]] – [[Zagreb]], [[9. listopada]] [[2026.]]<ref>[https://www.vecernji.hr/showbiz/preminuo-je-goran-bare-2002878 Večernji list ''Preminuo je Goran Bare], objavljeno 9. listopada 2026., pristupljeno 9. listopada 2026.</ref>) bio je [[Hrvatska|hrvatski]] glazbenik, poznat kao osnivač i glavni vokal vinkovačkog [[rock]] sastava [[Majke]]. == Životopis == === Rani život === Goran Bare rođen je [[16. kolovoza]] 1965. u Vinkovcima gdje se tijekom mladosti aktivno bavio nogometom.<ref name="Jut20">[https://www.jutarnji.hr/kultura/glazba/ne-zelim-da-moje-pjesme-pustaju-djeci-zavrsit-ce-kao-ja-politika-hdz-mi-je-sad-drazi-od-sdp-a-15021595 Jutarli list, Ne želim da moje pjesme puštaju djeci. Završit će kao ja. Politika? HDZ mi je sad draži od SDP-a], objavljeno 28. rujna, pristupljeno </ref> Kao drugo dijete iz siromašne radničke [[obitelj]]i odrasta većinom na ulici, koja ga je formirala i tako odredila njegove kasnije postupke i stavove, prema svijetu koji ga okružuje. Prve bendove počinje okupljati već s 12 godina s prijateljima iz razreda, nastupajući u školi. [[1980.]] godine, s 15 godina, s prijateljem Marinom Pokrovcem (budući gitarist Majki) osniva ''"Duo debili"'' i zabilježava svoj prvi veći nastup, pred oko 1.000 ljudi u vinkovačkom Domu omladine.<br> Od 1980. do [[1984.]] godine Bare oblikuje svoj scenski nastup, pjevajući s raznim lokalnim sastavima. U tom periodu dolazi u doticaj s teškim [[droga]]ma koje snažno obilježavaju njegovih idućih 15 godina života. === Glazbena karijera === ==== Majke ==== {{Glavni|Majke}} Krajem 1984. godine Bare osniva grupu [[Majke]] i donosi odluku da je glazba njegov životni poziv. Uslijedila su prva studijska snimanja, nastupi, recenzije i radijska emitiranja njihove glazbe. [[1986.]] godine u [[zagreb]]ačkom Lapidariju i [[beograd]]skoj Akademiji održavaju prve važnije svirke gdje ih uočava zagrebački nezavisni izdavač [[Zdenko Franjić]]. Nudi im suradnju, pa 1987. Majke snimaju prvi promo materijal s 14 pjesama nazvan ”Majke zauvijek” za Franjićevu nezavisnu etiketu "[[Slušaj najglasnije]]".<br> Sve češće nastupe i vrlo dobre kritike u veljači [[1989.]] godine na neko vrijeme prekinula je tragična smrt Baretovih najbliskijih prijatelja gitariste Majki, Marina Pokrovca, Gorana Matoševića-Bratanca i Pavla Papa u automobilskoj nesreći. Veliku bol zbog gubitka najboljih prijatelja Bare pokušava zaboraviti bježeći sve dublje u ovisnost o heroinu, te odlaskom iz Vinkovaca u Zagreb.<br> Nakon šest godina sviranja Majke [[1990.]] snimaju svoj prvi pravi album ''[[Razum i bezumlje]]'', koji je od domaće kritike proglašen rock albumom godine. Upravo kad je sve bilo spremno za konačni uspjeh, počinje [[Domovinski rat|rat]], a originalne Majke, po Bari jedine prave Majke, su se rastale i nikad više sastale. Te 1991. godine Bare pod pseudonimom ''Hali Gali Halid'' snima samostalni mini album; svojevrsnu mješavinu garažnog rocka, psihodelije i narodne glazbe. Nakon toga se prvi put pokušava izliječiti od heroinske ovisnosti, ali bezuspješno. Ipak, [[1992.]] okuplja nove Majke s Korozijom, bubnjarem originalnih Majki te tog ljeta snima drugi album ''[[Razdor (album)|Razdor]]''.<br> [[1994.]] snimaju svoj treći album ''[[Milost (album)|Milost]]'', [[1996.]] ''[[Vrijeme je da se krene]]'', live album ''[[Život uživo]]'' [[1997.]] i ''[[Put do srca sunca]]'' [[1998.]] Nakon što se [[1999.]] oslobodio ovisnosti, raspušta Majke te nastupa samostalno i s pratećom grupom Plaćenici. [[2007.]], nakon osam godina stanke, zajedno s Kilmisterom, Zokijem, Krunom i Alenom Tibljašom sprema veliki povratnički koncert Majki; [[2008.]] objavljuju live album ''[[Unplugged (Majke)|Unplugged]]'' te počinju ponovno svirati diljem Hrvatske. [[2011.]] Majke izdaju album ''[[Teške boje]]'', najbolji rock album u Hrvatskoj u posljednjih nekoliko godina. 2012., Goran Bare i ''Majke'', bili su nominirani za 11 [[Porin (nagrada)|Porina]]. Osvojili su šest nagrada.<ref name="porin2012">{{cite web |url=http://www.porin.info/19-porin/dobitnici-354 |title=Goran Bare i Majke pobjednici u najviše kategorija |language=hrvatski |publisher=Porin |date=2012-05-05 |accessdate=2013-09-06 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120814100426/http://www.porin.info/19-porin/dobitnici-354 |archivedate=2012-08-14}}</ref> Nakon Teških boja Bare i Majke imaju hrpu koncerata diljem čitave regije. 2015. je trebao izaći novi album Bareta i Majki, ali Bare nije bio zadovoljan odrađenim poslom jer je smatrao da je album loša kopija Teških boja pa ga je odlučio baciti u smeće. Krajem 2016. godine izdaje novi singl "Osvijesti me" koji je dobio i pripadni spot, a tek onda početkom 2018. godine izdaje novo studijsko izdanje, album "Nuspojave". Album je potpuno drugačiji od svega što je Bare do toga radio jer, kako je i Bare sam rekao, dosta se oslanjao na kraut rock, a album je inspiriran i Davidom Bowiejem te albumom "Idiot" od Iggyja Popa. Paralelno s albumom izdan je i novi singl "Ljubav krvari". Album je osvojio Porin za rock album godine. Sredinom 2020. Bare izdaje singl "Rođen za suze" te dva mjeseca nakon toga i singl "Noćas prelazimo rijeku zauvijek" kojima najavljuje novo studijsko izdanje koje se očekuje tijekom 2021. godine. ==== Bare i plaćenici ==== {{Glavni|Bare i Plaćenici}} Godine [[2000.]] započinje snimanje svog prvog samostalnog albuma ”[[Izgubljen i nađen]]”, nagrađen [[Porin (nagrada)|Porinom]] za rock album godine [[2001.]] Slijedi turneja s pratećom grupom [[Bare i plaćenici|Plaćenici]] sve do kraja [[2002.]] godine kada Bare s grupom ulazi u studio i snima svoj drugi samostalni album ”[[7 (album)|7]]”. == Privatni život == Godine [[1993.]] stupa u brak s dugogodišnjom djevojkom Mirjanom. U studenom 1994. supruga Mirjana rađa sina Mirana, a Goran započinje uspješno liječenje po drugi put. Dana [[2. prosinca]] 1995. od predoziranja mu umire supruga koja je par godina prije bila ovisna o heroinu.<br> U lipnju [[1997.]] upoznaje svoju drugu suprugu Tamaru. Uz njenu podršku i pomoć liječnika iz bolnice u Vinogradskoj počinje liječenje treći put po redu. Napokon slobodan od [[alkohol]]a i [[heroin]]a, Bare napušta Majke [[2000.]] godine.<br> Od svoje druge supruge razveo se [[2009.]]<ref>[http://www.rtl.hr/clanak/goran-bare-se-razvodi-i-krece-u-borbu-za-sina/3840/ rtl.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090926051124/http://www.rtl.hr/clanak/goran-bare-se-razvodi-i-krece-u-borbu-za-sina/3840/ |date=26. rujna 2009. }} pristupljeno 18. kolovoza 2009.</ref> Bare je patio od [[bipolarni afektivni poremećaj|bipolarnog afektivnog poremećaja]].<ref>[https://www.muzika.hr/goran-bare-nove-generacije-nisu-lude-za-rocknrollom/ Goran Bare: “Nove generacije nisu lude za rock’n’rollom”]</ref> Preminuo je u svome domu [[9. listopada]] [[2026.]] u 62. godini života.<ref>[https://www.index.hr/vijesti/clanak/umro-je-goran-bare/2843919.aspx?index_ref=naslovnica_vijesti_prva_d Umro je Goran Bare] Index.hr. Pristupljeno 9. listopada 2026.</ref> == Politička stajališta == Za sebe je tvrdio da je "ljevičar, ali ne i nostalgičar".<ref name="politika">{{cite web |url=http://intervju.org/intervju.php?id_intervjua=369 |title=Goran Bare: "Kandidirao bih se na izborima da pomognem mom narodu" |language=hrvatski |access-date=19. travnja 2012. |archive-date=31. prosinca 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20111231114932/http://www.intervju.org/intervju.php?id_intervjua=369 |url-status=dead}} intervju.org (19. travnja 2012.)</ref> Na prvim višestranačkim izborima u Hrvatskoj 1990. glasovao je za [[Koalicija narodnog sporazuma|Koaliciju narodnog sporazuma]].<ref name="politika"/> Uvijek je bio kritičan prema [[Hrvatska demokratska zajednica|Hrvatskoj demokratskoj zajednici]]. Za HDZ-ovce 1990-ih je izjavio da su u nekim stvarima slični [[Slobodan Milošević|Miloševiću]], dok je [[Franjo Tuđman]] kojemu nikada nije bio sklon, iako ne isti, kao i Milošević pogriješio u svom odnosu prema [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] tijekom rata.<ref name="politika"/> Na predsjedničkim izborima 2009. godine zajedno s nekoliko drugih glazbenika podržao je [[Ivo Josipović|Ivu Josipovića]] koji je za himnu kampanje uzeo Barinu pjesmu "[[Put ka sreći]]".<ref name="himna">{{cite web |url=http://www.jutarnji.hr/hrvatske-glazbene-snage-stale-uz-ivu-josipovica/347489/ |title=40 glazbenika snima spot za Ivu Josipovića |language=hrvatski |access-date=19. travnja 2012. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120604014017/http://www.jutarnji.hr/hrvatske-glazbene-snage-stale-uz-ivu-josipovica/347489 |archivedate=4. lipnja 2012.}} jutarnji.hr (19. travnja 2012.)</ref> Otvoreno je i u više navrata kritizirao tadašnju premijerku [[Jadranka Kosor|Jadranku Kosor]] za koju je u emisiji [[Studio 45]] ustvrdio da je "licemjer, lažov i još što" kao i da će joj se tek dokazati za što je sve kriva.<ref name="kosor1">{{cite web |url=http://www.rtl.hr/video/zabava/18370/goran-bare-popljuvao-gibonnija-hladno-pivo-i-jadranku-kosor/ |title=Goran Bare 'popljuvao' Gibonnija, Hladno pivo i Jadranku Kosor |language=hrvatski |access-date=19. travnja 2012. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120216042717/http://www.rtl.hr/video/zabava/18370/goran-bare-popljuvao-gibonnija-hladno-pivo-i-jadranku-kosor/ |archivedate=16. veljače 2012.}} rtl.hr (19. travnja 2012.)</ref> U ranijem inervjuu nazvao ju je "Marsijancom" da bi sve zaključio s izjavom da je tuka.<ref name="kosor2">{{cite web |url=http://dalje.com/tv/index.php?id=22154ec58f679c1 |title=Goran Bare o premijerki: Ona je Marsijanac |language=hrvatski |access-date=19. travnja 2012. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110310004243/http://dalje.com/tv/index.php?id=22154ec58f679c1 |archivedate=10. ožujka 2011.}} dalje.com (19. travnja 2012.)</ref> Protivio se idejama o zabrani koncerata Marka Perkovića Thompsona tvrdeći da je "svako zabranjivanje kontraproduktivno" i da je "protiv svakog zabranjivanja osim ako ono ima jako čvrstu pozadinu i ako nije moralno ispravno" i da bi "radije zabranio govore nekih političara."<ref>https://dnevnik.hr/showbuzz/celebrity/goran-bare-progovorio-o-drogiranju-thompsonu-ljubavi---533957.html</ref> == Diskografija == === Majke === *''[[Razum i bezumlje]]'' – 1990. *''[[Razdor (album)|Razdor]]'' – 1993. *''[[Milost (album)|Milost]]'' – 1994. *''[[Vrijeme je da se krene]]'' – 1996. *''[[Put do srca sunca]]'' – 1998. *''[[Teške boje]]'' – 2011. *''[[Nuspojave (album)|Nuspojave]]'' – 2018. === Bare i Plaćenici === *''[[Izgubljen i nađen]]'' – 2001. *''7'' – 2003. === Samostalni === *''[[Srce (album|Srce]]'' – 2006. *''[[Povrijedili smo jedno drugo (album|Povrijedili smo jedno drugo]]'' – 2014. *''[[Nuspojave(album|Nuspojave]]'' – 2018. == Ostalo == * "[[A strana]]" kao gost izvođač ([[2019.]]) * "[[In Magazin|IN Magazin]]" == Izvori == {{izvori}} {{Ri-rock}} {{Izvori}} {{Majke}} {{Dobitnici Porina za hit godine}} {{GLAVNIRASPORED:Bare, Goran}} [[Kategorija:Hrvatski rock-pjevači]] [[Kategorija:Životopisi, Vinkovci]] [[Kategorija:Dobitnici diskografske nagrade Porin]] [[Kategorija:Majke (sastav)|Bare]] e0ijyahxpotl2622armshjlwenyxyxq 7615890 7615889 2026-10-09T22:22:56Z ~2026-54442-92 374977 /* */ 7615890 wikitext text/x-wiki {{Glazbenik | Ime = Goran Bare | Img = Bare.jpg | Img_capt = | Img_size = | Landscape = | Background = solo_izvođač | Rodno_ime = | Pseudonim = Hali Gali Halid | Rođenje = 16. kolovoza 1965. | Smrt = 9. listopada 2026. | Mjesto rođenja = Vinkovci | Prebivalište = | Instrument = | Žanr = rock | Zanimanje = glazbenik | Djelatno_razdoblje = | Producentska_kuća = | Angažman = [[Majke]], [[Bare i plaćenici]] | URL = | Sadašnji članovi = | Bivši članovi = | nagrade = | Značajni instrumenti = }} '''Goran Bare''' ([[Vinkovci]], [[16. srpnja]] [[1965.]] – [[Zagreb]], [[9. listopada]] [[2026.]]<ref>[https://www.vecernji.hr/showbiz/preminuo-je-goran-bare-2002878 Večernji list ''Preminuo je Goran Bare], objavljeno 9. listopada 2026., pristupljeno 9. listopada 2026.</ref>) bio je [[Hrvatska|hrvatski]] glazbenik, poznat kao osnivač i glavni vokal vinkovačkog [[rock]] sastava [[Majke]]. == Životopis == === Rani život === Goran Bare rođen je [[16. kolovoza]] 1965. u Vinkovcima gdje se tijekom mladosti aktivno bavio nogometom.<ref name="Jut20">[https://www.jutarnji.hr/kultura/glazba/ne-zelim-da-moje-pjesme-pustaju-djeci-zavrsit-ce-kao-ja-politika-hdz-mi-je-sad-drazi-od-sdp-a-15021595 Jutarli list, Ne želim da moje pjesme puštaju djeci. Završit će kao ja. Politika? HDZ mi je sad draži od SDP-a], objavljeno 28. rujna, pristupljeno </ref> Kao drugo dijete iz siromašne radničke [[obitelj]]i odrasta većinom na ulici, koja ga je formirala i tako odredila njegove kasnije postupke i stavove, prema svijetu koji ga okružuje. Prve bendove počinje okupljati već s 12 godina s prijateljima iz razreda, nastupajući u školi. [[1980.]] godine, s 15 godina, s prijateljem Marinom Pokrovcem (budući gitarist Majki) osniva ''"Duo debili"'' i zabilježava svoj prvi veći nastup, pred oko 1.000 ljudi u vinkovačkom Domu omladine.<br> Od 1980. do [[1984.]] godine Bare oblikuje svoj scenski nastup, pjevajući s raznim lokalnim sastavima. U tom periodu dolazi u doticaj s teškim [[droga]]ma koje snažno obilježavaju njegovih idućih 15 godina života. === Glazbena karijera === ==== Majke ==== {{Glavni|Majke}} Krajem 1984. godine Bare osniva grupu [[Majke]] i donosi odluku da je glazba njegov životni poziv. Uslijedila su prva studijska snimanja, nastupi, recenzije i radijska emitiranja njihove glazbe. [[1986.]] godine u [[zagreb]]ačkom Lapidariju i [[beograd]]skoj Akademiji održavaju prve važnije svirke gdje ih uočava zagrebački nezavisni izdavač [[Zdenko Franjić]]. Nudi im suradnju, pa 1987. Majke snimaju prvi promo materijal s 14 pjesama nazvan ”Majke zauvijek” za Franjićevu nezavisnu etiketu "[[Slušaj najglasnije]]".<br> Sve češće nastupe i vrlo dobre kritike u veljači [[1989.]] godine na neko vrijeme prekinula je tragična smrt Baretovih najbliskijih prijatelja gitariste Majki, Marina Pokrovca, Gorana Matoševića-Bratanca i Pavla Papa u automobilskoj nesreći. Veliku bol zbog gubitka najboljih prijatelja Bare pokušava zaboraviti bježeći sve dublje u ovisnost o heroinu, te odlaskom iz Vinkovaca u Zagreb.<br> Nakon šest godina sviranja Majke [[1990.]] snimaju svoj prvi pravi album ''[[Razum i bezumlje]]'', koji je od domaće kritike proglašen rock albumom godine. Upravo kad je sve bilo spremno za konačni uspjeh, počinje [[Domovinski rat|rat]], a originalne Majke, po Bari jedine prave Majke, su se rastale i nikad više sastale. Te 1991. godine Bare pod pseudonimom ''Hali Gali Halid'' snima samostalni mini album; svojevrsnu mješavinu garažnog rocka, psihodelije i narodne glazbe. Nakon toga se prvi put pokušava izliječiti od heroinske ovisnosti, ali bezuspješno. Ipak, [[1992.]] okuplja nove Majke s Korozijom, bubnjarem originalnih Majki te tog ljeta snima drugi album ''[[Razdor (album)|Razdor]]''.<br> [[1994.]] snimaju svoj treći album ''[[Milost (album)|Milost]]'', [[1996.]] ''[[Vrijeme je da se krene]]'', live album ''[[Život uživo]]'' [[1997.]] i ''[[Put do srca sunca]]'' [[1998.]] Nakon što se [[1999.]] oslobodio ovisnosti, raspušta Majke te nastupa samostalno i s pratećom grupom Plaćenici. [[2007.]], nakon osam godina stanke, zajedno s Kilmisterom, Zokijem, Krunom i Alenom Tibljašom sprema veliki povratnički koncert Majki; [[2008.]] objavljuju live album ''[[Unplugged (Majke)|Unplugged]]'' te počinju ponovno svirati diljem Hrvatske. [[2011.]] Majke izdaju album ''[[Teške boje]]'', najbolji rock album u Hrvatskoj u posljednjih nekoliko godina. 2012., Goran Bare i ''Majke'', bili su nominirani za 11 [[Porin (nagrada)|Porina]]. Osvojili su šest nagrada.<ref name="porin2012">{{cite web |url=http://www.porin.info/19-porin/dobitnici-354 |title=Goran Bare i Majke pobjednici u najviše kategorija |language=hrvatski |publisher=Porin |date=2012-05-05 |accessdate=2013-09-06 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120814100426/http://www.porin.info/19-porin/dobitnici-354 |archivedate=2012-08-14}}</ref> Nakon Teških boja Bare i Majke imaju hrpu koncerata diljem čitave regije. 2015. je trebao izaći novi album Bareta i Majki, ali Bare nije bio zadovoljan odrađenim poslom jer je smatrao da je album loša kopija Teških boja pa ga je odlučio baciti u smeće. Krajem 2016. godine izdaje novi singl "Osvijesti me" koji je dobio i pripadni spot, a tek onda početkom 2018. godine izdaje novo studijsko izdanje, album "Nuspojave". Album je potpuno drugačiji od svega što je Bare do toga radio jer, kako je i Bare sam rekao, dosta se oslanjao na kraut rock, a album je inspiriran i Davidom Bowiejem te albumom "Idiot" od Iggyja Popa. Paralelno s albumom izdan je i novi singl "Ljubav krvari". Album je osvojio Porin za rock album godine. Sredinom 2020. Bare izdaje singl "Rođen za suze" te dva mjeseca nakon toga i singl "Noćas prelazimo rijeku zauvijek" kojima najavljuje novo studijsko izdanje koje se očekuje tijekom 2021. godine. ==== Bare i plaćenici ==== {{Glavni|Bare i Plaćenici}} Godine [[2000.]] započinje snimanje svog prvog samostalnog albuma ”[[Izgubljen i nađen]]”, nagrađen [[Porin (nagrada)|Porinom]] za rock album godine [[2001.]] Slijedi turneja s pratećom grupom [[Bare i plaćenici|Plaćenici]] sve do kraja [[2002.]] godine kada Bare s grupom ulazi u studio i snima svoj drugi samostalni album ”[[7 (album)|7]]”. == Privatni život == Godine [[1993.]] stupa u brak s dugogodišnjom djevojkom Mirjanom. U studenom 1994. supruga Mirjana rađa sina Mirana, a Goran započinje uspješno liječenje po drugi put. Dana [[2. prosinca]] 1995. od predoziranja mu umire supruga koja je par godina prije bila ovisna o heroinu.<br> U lipnju [[1997.]] upoznaje svoju drugu suprugu Tamaru. Uz njenu podršku i pomoć liječnika iz bolnice u Vinogradskoj počinje liječenje treći put po redu. Napokon slobodan od [[alkohol]]a i [[heroin]]a, Bare napušta Majke [[2000.]] godine.<br> Od svoje druge supruge razveo se [[2009.]]<ref>[http://www.rtl.hr/clanak/goran-bare-se-razvodi-i-krece-u-borbu-za-sina/3840/ rtl.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090926051124/http://www.rtl.hr/clanak/goran-bare-se-razvodi-i-krece-u-borbu-za-sina/3840/ |date=26. rujna 2009. }} pristupljeno 18. kolovoza 2009.</ref> Bare je patio od [[bipolarni afektivni poremećaj|bipolarnog afektivnog poremećaja]].<ref>[https://www.muzika.hr/goran-bare-nove-generacije-nisu-lude-za-rocknrollom/ Goran Bare: “Nove generacije nisu lude za rock’n’rollom”]</ref> Preminuo je u svome domu [[9. listopada]] [[2026.]] u 62. godini života.<ref>[https://www.index.hr/vijesti/clanak/umro-je-goran-bare/2843919.aspx?index_ref=naslovnica_vijesti_prva_d Umro je Goran Bare] Index.hr. Pristupljeno 9. listopada 2026.</ref> == Politička stajališta == Za sebe je tvrdio da je "ljevičar, ali ne i nostalgičar".<ref name="politika">{{cite web |url=http://intervju.org/intervju.php?id_intervjua=369 |title=Goran Bare: "Kandidirao bih se na izborima da pomognem mom narodu" |language=hrvatski |access-date=19. travnja 2012. |archive-date=31. prosinca 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20111231114932/http://www.intervju.org/intervju.php?id_intervjua=369 |url-status=dead}} intervju.org (19. travnja 2012.)</ref> Na prvim višestranačkim izborima u Hrvatskoj 1990. glasovao je za [[Koalicija narodnog sporazuma|Koaliciju narodnog sporazuma]].<ref name="politika"/> Uvijek je bio kritičan prema [[Hrvatska demokratska zajednica|Hrvatskoj demokratskoj zajednici]]. Za HDZ-ovce 1990-ih je izjavio da su u nekim stvarima slični [[Slobodan Milošević|Miloševiću]], dok je [[Franjo Tuđman]] kojemu nikada nije bio sklon, iako ne isti, kao i Milošević pogriješio u svom odnosu prema [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] tijekom rata.<ref name="politika"/> Na predsjedničkim izborima 2009. godine zajedno s nekoliko drugih glazbenika podržao je [[Ivo Josipović|Ivu Josipovića]] koji je za himnu kampanje uzeo Barinu pjesmu "[[Put ka sreći]]".<ref name="himna">{{cite web |url=http://www.jutarnji.hr/hrvatske-glazbene-snage-stale-uz-ivu-josipovica/347489/ |title=40 glazbenika snima spot za Ivu Josipovića |language=hrvatski |access-date=19. travnja 2012. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120604014017/http://www.jutarnji.hr/hrvatske-glazbene-snage-stale-uz-ivu-josipovica/347489 |archivedate=4. lipnja 2012.}} jutarnji.hr (19. travnja 2012.)</ref> Otvoreno je i u više navrata kritizirao tadašnju premijerku [[Jadranka Kosor|Jadranku Kosor]] za koju je u emisiji [[Studio 45]] ustvrdio da je "licemjer, lažov i još što" kao i da će joj se tek dokazati za što je sve kriva.<ref name="kosor1">{{cite web |url=http://www.rtl.hr/video/zabava/18370/goran-bare-popljuvao-gibonnija-hladno-pivo-i-jadranku-kosor/ |title=Goran Bare 'popljuvao' Gibonnija, Hladno pivo i Jadranku Kosor |language=hrvatski |access-date=19. travnja 2012. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120216042717/http://www.rtl.hr/video/zabava/18370/goran-bare-popljuvao-gibonnija-hladno-pivo-i-jadranku-kosor/ |archivedate=16. veljače 2012.}} rtl.hr (19. travnja 2012.)</ref> U ranijem inervjuu nazvao ju je "Marsijancom" da bi sve zaključio s izjavom da je tuka.<ref name="kosor2">{{cite web |url=http://dalje.com/tv/index.php?id=22154ec58f679c1 |title=Goran Bare o premijerki: Ona je Marsijanac |language=hrvatski |access-date=19. travnja 2012. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110310004243/http://dalje.com/tv/index.php?id=22154ec58f679c1 |archivedate=10. ožujka 2011.}} dalje.com (19. travnja 2012.)</ref> Protivio se idejama o zabrani koncerata Marka Perkovića Thompsona tvrdeći da je "svako zabranjivanje kontraproduktivno" i da je "protiv svakog zabranjivanja osim ako ono ima jako čvrstu pozadinu i ako nije moralno ispravno" i da bi "radije zabranio govore nekih političara."<ref>https://dnevnik.hr/showbuzz/celebrity/goran-bare-progovorio-o-drogiranju-thompsonu-ljubavi---533957.html</ref> == Diskografija == === Majke === *''[[Razum i bezumlje]]'' – 1990. *''[[Razdor (album)|Razdor]]'' – 1993. *''[[Milost (album)|Milost]]'' – 1994. *''[[Vrijeme je da se krene]]'' – 1996. *''[[Put do srca sunca]]'' – 1998. *''[[Teške boje]]'' – 2011. *''[[Nuspojave (album)|Nuspojave]]'' – 2018. === Bare i Plaćenici === *''[[Izgubljen i nađen]]'' – 2001. *''7'' – 2003. === Samostalni === *''[[Srce (album|Srce]]'' – 2006. *''[[Povrijedili smo jedno drugo (album|Povrijedili smo jedno drugo]]'' – 2014. *''[[Nuspojave(album|Nuspojave]]'' – 2018. == Ostalo == * "[[A strana]]" kao gost izvođač ([[2019.]]) * "[[In Magazin|IN Magazin]]" == Izvori == {{izvori}} {{Ri-rock}} {{Izvori}} {{Majke}} {{Dobitnici Porina za hit godine}} {{GLAVNIRASPORED:Bare, Goran}} [[Kategorija:Hrvatski rock-pjevači]] [[Kategorija:Životopisi, Vinkovci]] [[Kategorija:Dobitnici diskografske nagrade Porin]] [[Kategorija:Majke (sastav)|Bare]] cfyw0sxzd16j2rprqgtkv8gxgothkui 7615891 7615890 2026-10-09T22:23:09Z Croxyz 205325 izvor? 7615891 wikitext text/x-wiki {{Glazbenik | Ime = Goran Bare | Img = Bare.jpg | Img_capt = | Img_size = | Landscape = | Background = solo_izvođač | Rodno_ime = | Pseudonim = Hali Gali Halid | Rođenje = 16. kolovoza 1965. | Smrt = 9. listopada 2026. | Mjesto rođenja = Vinkovci | Prebivalište = | Instrument = | Žanr = rock | Zanimanje = glazbenik | Djelatno_razdoblje = | Producentska_kuća = | Angažman = [[Majke]], [[Bare i plaćenici]] | URL = | Sadašnji članovi = | Bivši članovi = | nagrade = | Značajni instrumenti = }} '''Goran Bare''' ([[Vinkovci]], [[16. kolovoza]] [[1965.]] – [[Zagreb]], [[9. listopada]] [[2026.]]<ref>[https://www.vecernji.hr/showbiz/preminuo-je-goran-bare-2002878 Večernji list ''Preminuo je Goran Bare], objavljeno 9. listopada 2026., pristupljeno 9. listopada 2026.</ref>) bio je [[Hrvatska|hrvatski]] glazbenik, poznat kao osnivač i glavni vokal vinkovačkog [[rock]] sastava [[Majke]]. == Životopis == === Rani život === Goran Bare rođen je [[16. kolovoza]] 1965. u Vinkovcima gdje se tijekom mladosti aktivno bavio nogometom.<ref name="Jut20">[https://www.jutarnji.hr/kultura/glazba/ne-zelim-da-moje-pjesme-pustaju-djeci-zavrsit-ce-kao-ja-politika-hdz-mi-je-sad-drazi-od-sdp-a-15021595 Jutarli list, Ne želim da moje pjesme puštaju djeci. Završit će kao ja. Politika? HDZ mi je sad draži od SDP-a], objavljeno 28. rujna, pristupljeno </ref> Kao drugo dijete iz siromašne radničke [[obitelj]]i odrasta većinom na ulici, koja ga je formirala i tako odredila njegove kasnije postupke i stavove, prema svijetu koji ga okružuje. Prve bendove počinje okupljati već s 12 godina s prijateljima iz razreda, nastupajući u školi. [[1980.]] godine, s 15 godina, s prijateljem Marinom Pokrovcem (budući gitarist Majki) osniva ''"Duo debili"'' i zabilježava svoj prvi veći nastup, pred oko 1.000 ljudi u vinkovačkom Domu omladine.<br> Od 1980. do [[1984.]] godine Bare oblikuje svoj scenski nastup, pjevajući s raznim lokalnim sastavima. U tom periodu dolazi u doticaj s teškim [[droga]]ma koje snažno obilježavaju njegovih idućih 15 godina života. === Glazbena karijera === ==== Majke ==== {{Glavni|Majke}} Krajem 1984. godine Bare osniva grupu [[Majke]] i donosi odluku da je glazba njegov životni poziv. Uslijedila su prva studijska snimanja, nastupi, recenzije i radijska emitiranja njihove glazbe. [[1986.]] godine u [[zagreb]]ačkom Lapidariju i [[beograd]]skoj Akademiji održavaju prve važnije svirke gdje ih uočava zagrebački nezavisni izdavač [[Zdenko Franjić]]. Nudi im suradnju, pa 1987. Majke snimaju prvi promo materijal s 14 pjesama nazvan ”Majke zauvijek” za Franjićevu nezavisnu etiketu "[[Slušaj najglasnije]]".<br> Sve češće nastupe i vrlo dobre kritike u veljači [[1989.]] godine na neko vrijeme prekinula je tragična smrt Baretovih najbliskijih prijatelja gitariste Majki, Marina Pokrovca, Gorana Matoševića-Bratanca i Pavla Papa u automobilskoj nesreći. Veliku bol zbog gubitka najboljih prijatelja Bare pokušava zaboraviti bježeći sve dublje u ovisnost o heroinu, te odlaskom iz Vinkovaca u Zagreb.<br> Nakon šest godina sviranja Majke [[1990.]] snimaju svoj prvi pravi album ''[[Razum i bezumlje]]'', koji je od domaće kritike proglašen rock albumom godine. Upravo kad je sve bilo spremno za konačni uspjeh, počinje [[Domovinski rat|rat]], a originalne Majke, po Bari jedine prave Majke, su se rastale i nikad više sastale. Te 1991. godine Bare pod pseudonimom ''Hali Gali Halid'' snima samostalni mini album; svojevrsnu mješavinu garažnog rocka, psihodelije i narodne glazbe. Nakon toga se prvi put pokušava izliječiti od heroinske ovisnosti, ali bezuspješno. Ipak, [[1992.]] okuplja nove Majke s Korozijom, bubnjarem originalnih Majki te tog ljeta snima drugi album ''[[Razdor (album)|Razdor]]''.<br> [[1994.]] snimaju svoj treći album ''[[Milost (album)|Milost]]'', [[1996.]] ''[[Vrijeme je da se krene]]'', live album ''[[Život uživo]]'' [[1997.]] i ''[[Put do srca sunca]]'' [[1998.]] Nakon što se [[1999.]] oslobodio ovisnosti, raspušta Majke te nastupa samostalno i s pratećom grupom Plaćenici. [[2007.]], nakon osam godina stanke, zajedno s Kilmisterom, Zokijem, Krunom i Alenom Tibljašom sprema veliki povratnički koncert Majki; [[2008.]] objavljuju live album ''[[Unplugged (Majke)|Unplugged]]'' te počinju ponovno svirati diljem Hrvatske. [[2011.]] Majke izdaju album ''[[Teške boje]]'', najbolji rock album u Hrvatskoj u posljednjih nekoliko godina. 2012., Goran Bare i ''Majke'', bili su nominirani za 11 [[Porin (nagrada)|Porina]]. Osvojili su šest nagrada.<ref name="porin2012">{{cite web |url=http://www.porin.info/19-porin/dobitnici-354 |title=Goran Bare i Majke pobjednici u najviše kategorija |language=hrvatski |publisher=Porin |date=2012-05-05 |accessdate=2013-09-06 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120814100426/http://www.porin.info/19-porin/dobitnici-354 |archivedate=2012-08-14}}</ref> Nakon Teških boja Bare i Majke imaju hrpu koncerata diljem čitave regije. 2015. je trebao izaći novi album Bareta i Majki, ali Bare nije bio zadovoljan odrađenim poslom jer je smatrao da je album loša kopija Teških boja pa ga je odlučio baciti u smeće. Krajem 2016. godine izdaje novi singl "Osvijesti me" koji je dobio i pripadni spot, a tek onda početkom 2018. godine izdaje novo studijsko izdanje, album "Nuspojave". Album je potpuno drugačiji od svega što je Bare do toga radio jer, kako je i Bare sam rekao, dosta se oslanjao na kraut rock, a album je inspiriran i Davidom Bowiejem te albumom "Idiot" od Iggyja Popa. Paralelno s albumom izdan je i novi singl "Ljubav krvari". Album je osvojio Porin za rock album godine. Sredinom 2020. Bare izdaje singl "Rođen za suze" te dva mjeseca nakon toga i singl "Noćas prelazimo rijeku zauvijek" kojima najavljuje novo studijsko izdanje koje se očekuje tijekom 2021. godine. ==== Bare i plaćenici ==== {{Glavni|Bare i Plaćenici}} Godine [[2000.]] započinje snimanje svog prvog samostalnog albuma ”[[Izgubljen i nađen]]”, nagrađen [[Porin (nagrada)|Porinom]] za rock album godine [[2001.]] Slijedi turneja s pratećom grupom [[Bare i plaćenici|Plaćenici]] sve do kraja [[2002.]] godine kada Bare s grupom ulazi u studio i snima svoj drugi samostalni album ”[[7 (album)|7]]”. == Privatni život == Godine [[1993.]] stupa u brak s dugogodišnjom djevojkom Mirjanom. U studenom 1994. supruga Mirjana rađa sina Mirana, a Goran započinje uspješno liječenje po drugi put. Dana [[2. prosinca]] 1995. od predoziranja mu umire supruga koja je par godina prije bila ovisna o heroinu.<br> U lipnju [[1997.]] upoznaje svoju drugu suprugu Tamaru. Uz njenu podršku i pomoć liječnika iz bolnice u Vinogradskoj počinje liječenje treći put po redu. Napokon slobodan od [[alkohol]]a i [[heroin]]a, Bare napušta Majke [[2000.]] godine.<br> Od svoje druge supruge razveo se [[2009.]]<ref>[http://www.rtl.hr/clanak/goran-bare-se-razvodi-i-krece-u-borbu-za-sina/3840/ rtl.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090926051124/http://www.rtl.hr/clanak/goran-bare-se-razvodi-i-krece-u-borbu-za-sina/3840/ |date=26. rujna 2009. }} pristupljeno 18. kolovoza 2009.</ref> Bare je patio od [[bipolarni afektivni poremećaj|bipolarnog afektivnog poremećaja]].<ref>[https://www.muzika.hr/goran-bare-nove-generacije-nisu-lude-za-rocknrollom/ Goran Bare: “Nove generacije nisu lude za rock’n’rollom”]</ref> Preminuo je u svome domu [[9. listopada]] [[2026.]] u 62. godini života.<ref>[https://www.index.hr/vijesti/clanak/umro-je-goran-bare/2843919.aspx?index_ref=naslovnica_vijesti_prva_d Umro je Goran Bare] Index.hr. Pristupljeno 9. listopada 2026.</ref> == Politička stajališta == Za sebe je tvrdio da je "ljevičar, ali ne i nostalgičar".<ref name="politika">{{cite web |url=http://intervju.org/intervju.php?id_intervjua=369 |title=Goran Bare: "Kandidirao bih se na izborima da pomognem mom narodu" |language=hrvatski |access-date=19. travnja 2012. |archive-date=31. prosinca 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20111231114932/http://www.intervju.org/intervju.php?id_intervjua=369 |url-status=dead}} intervju.org (19. travnja 2012.)</ref> Na prvim višestranačkim izborima u Hrvatskoj 1990. glasovao je za [[Koalicija narodnog sporazuma|Koaliciju narodnog sporazuma]].<ref name="politika"/> Uvijek je bio kritičan prema [[Hrvatska demokratska zajednica|Hrvatskoj demokratskoj zajednici]]. Za HDZ-ovce 1990-ih je izjavio da su u nekim stvarima slični [[Slobodan Milošević|Miloševiću]], dok je [[Franjo Tuđman]] kojemu nikada nije bio sklon, iako ne isti, kao i Milošević pogriješio u svom odnosu prema [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] tijekom rata.<ref name="politika"/> Na predsjedničkim izborima 2009. godine zajedno s nekoliko drugih glazbenika podržao je [[Ivo Josipović|Ivu Josipovića]] koji je za himnu kampanje uzeo Barinu pjesmu "[[Put ka sreći]]".<ref name="himna">{{cite web |url=http://www.jutarnji.hr/hrvatske-glazbene-snage-stale-uz-ivu-josipovica/347489/ |title=40 glazbenika snima spot za Ivu Josipovića |language=hrvatski |access-date=19. travnja 2012. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120604014017/http://www.jutarnji.hr/hrvatske-glazbene-snage-stale-uz-ivu-josipovica/347489 |archivedate=4. lipnja 2012.}} jutarnji.hr (19. travnja 2012.)</ref> Otvoreno je i u više navrata kritizirao tadašnju premijerku [[Jadranka Kosor|Jadranku Kosor]] za koju je u emisiji [[Studio 45]] ustvrdio da je "licemjer, lažov i još što" kao i da će joj se tek dokazati za što je sve kriva.<ref name="kosor1">{{cite web |url=http://www.rtl.hr/video/zabava/18370/goran-bare-popljuvao-gibonnija-hladno-pivo-i-jadranku-kosor/ |title=Goran Bare 'popljuvao' Gibonnija, Hladno pivo i Jadranku Kosor |language=hrvatski |access-date=19. travnja 2012. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120216042717/http://www.rtl.hr/video/zabava/18370/goran-bare-popljuvao-gibonnija-hladno-pivo-i-jadranku-kosor/ |archivedate=16. veljače 2012.}} rtl.hr (19. travnja 2012.)</ref> U ranijem inervjuu nazvao ju je "Marsijancom" da bi sve zaključio s izjavom da je tuka.<ref name="kosor2">{{cite web |url=http://dalje.com/tv/index.php?id=22154ec58f679c1 |title=Goran Bare o premijerki: Ona je Marsijanac |language=hrvatski |access-date=19. travnja 2012. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110310004243/http://dalje.com/tv/index.php?id=22154ec58f679c1 |archivedate=10. ožujka 2011.}} dalje.com (19. travnja 2012.)</ref> Protivio se idejama o zabrani koncerata Marka Perkovića Thompsona tvrdeći da je "svako zabranjivanje kontraproduktivno" i da je "protiv svakog zabranjivanja osim ako ono ima jako čvrstu pozadinu i ako nije moralno ispravno" i da bi "radije zabranio govore nekih političara."<ref>https://dnevnik.hr/showbuzz/celebrity/goran-bare-progovorio-o-drogiranju-thompsonu-ljubavi---533957.html</ref> == Diskografija == === Majke === *''[[Razum i bezumlje]]'' – 1990. *''[[Razdor (album)|Razdor]]'' – 1993. *''[[Milost (album)|Milost]]'' – 1994. *''[[Vrijeme je da se krene]]'' – 1996. *''[[Put do srca sunca]]'' – 1998. *''[[Teške boje]]'' – 2011. *''[[Nuspojave (album)|Nuspojave]]'' – 2018. === Bare i Plaćenici === *''[[Izgubljen i nađen]]'' – 2001. *''7'' – 2003. === Samostalni === *''[[Srce (album|Srce]]'' – 2006. *''[[Povrijedili smo jedno drugo (album|Povrijedili smo jedno drugo]]'' – 2014. *''[[Nuspojave(album|Nuspojave]]'' – 2018. == Ostalo == * "[[A strana]]" kao gost izvođač ([[2019.]]) * "[[In Magazin|IN Magazin]]" == Izvori == {{izvori}} {{Ri-rock}} {{Izvori}} {{Majke}} {{Dobitnici Porina za hit godine}} {{GLAVNIRASPORED:Bare, Goran}} [[Kategorija:Hrvatski rock-pjevači]] [[Kategorija:Životopisi, Vinkovci]] [[Kategorija:Dobitnici diskografske nagrade Porin]] [[Kategorija:Majke (sastav)|Bare]] e0ijyahxpotl2622armshjlwenyxyxq 7615893 7615891 2026-10-09T22:23:18Z ~2026-54442-92 374977 /* */ 7615893 wikitext text/x-wiki {{Glazbenik | Ime = Goran Bare | Img = Bare.jpg | Img_capt = | Img_size = | Landscape = | Background = solo_izvođač | Rodno_ime = | Pseudonim = Hali Gali Halid | Rođenje = 16. srpnja 1965. | Smrt = 9. listopada 2026. | Mjesto rođenja = Vinkovci | Prebivalište = | Instrument = | Žanr = rock | Zanimanje = glazbenik | Djelatno_razdoblje = | Producentska_kuća = | Angažman = [[Majke]], [[Bare i plaćenici]] | URL = | Sadašnji članovi = | Bivši članovi = | nagrade = | Značajni instrumenti = }} '''Goran Bare''' ([[Vinkovci]], [[16. kolovoza]] [[1965.]] – [[Zagreb]], [[9. listopada]] [[2026.]]<ref>[https://www.vecernji.hr/showbiz/preminuo-je-goran-bare-2002878 Večernji list ''Preminuo je Goran Bare], objavljeno 9. listopada 2026., pristupljeno 9. listopada 2026.</ref>) bio je [[Hrvatska|hrvatski]] glazbenik, poznat kao osnivač i glavni vokal vinkovačkog [[rock]] sastava [[Majke]]. == Životopis == === Rani život === Goran Bare rođen je [[16. kolovoza]] 1965. u Vinkovcima gdje se tijekom mladosti aktivno bavio nogometom.<ref name="Jut20">[https://www.jutarnji.hr/kultura/glazba/ne-zelim-da-moje-pjesme-pustaju-djeci-zavrsit-ce-kao-ja-politika-hdz-mi-je-sad-drazi-od-sdp-a-15021595 Jutarli list, Ne želim da moje pjesme puštaju djeci. Završit će kao ja. Politika? HDZ mi je sad draži od SDP-a], objavljeno 28. rujna, pristupljeno </ref> Kao drugo dijete iz siromašne radničke [[obitelj]]i odrasta većinom na ulici, koja ga je formirala i tako odredila njegove kasnije postupke i stavove, prema svijetu koji ga okružuje. Prve bendove počinje okupljati već s 12 godina s prijateljima iz razreda, nastupajući u školi. [[1980.]] godine, s 15 godina, s prijateljem Marinom Pokrovcem (budući gitarist Majki) osniva ''"Duo debili"'' i zabilježava svoj prvi veći nastup, pred oko 1.000 ljudi u vinkovačkom Domu omladine.<br> Od 1980. do [[1984.]] godine Bare oblikuje svoj scenski nastup, pjevajući s raznim lokalnim sastavima. U tom periodu dolazi u doticaj s teškim [[droga]]ma koje snažno obilježavaju njegovih idućih 15 godina života. === Glazbena karijera === ==== Majke ==== {{Glavni|Majke}} Krajem 1984. godine Bare osniva grupu [[Majke]] i donosi odluku da je glazba njegov životni poziv. Uslijedila su prva studijska snimanja, nastupi, recenzije i radijska emitiranja njihove glazbe. [[1986.]] godine u [[zagreb]]ačkom Lapidariju i [[beograd]]skoj Akademiji održavaju prve važnije svirke gdje ih uočava zagrebački nezavisni izdavač [[Zdenko Franjić]]. Nudi im suradnju, pa 1987. Majke snimaju prvi promo materijal s 14 pjesama nazvan ”Majke zauvijek” za Franjićevu nezavisnu etiketu "[[Slušaj najglasnije]]".<br> Sve češće nastupe i vrlo dobre kritike u veljači [[1989.]] godine na neko vrijeme prekinula je tragična smrt Baretovih najbliskijih prijatelja gitariste Majki, Marina Pokrovca, Gorana Matoševića-Bratanca i Pavla Papa u automobilskoj nesreći. Veliku bol zbog gubitka najboljih prijatelja Bare pokušava zaboraviti bježeći sve dublje u ovisnost o heroinu, te odlaskom iz Vinkovaca u Zagreb.<br> Nakon šest godina sviranja Majke [[1990.]] snimaju svoj prvi pravi album ''[[Razum i bezumlje]]'', koji je od domaće kritike proglašen rock albumom godine. Upravo kad je sve bilo spremno za konačni uspjeh, počinje [[Domovinski rat|rat]], a originalne Majke, po Bari jedine prave Majke, su se rastale i nikad više sastale. Te 1991. godine Bare pod pseudonimom ''Hali Gali Halid'' snima samostalni mini album; svojevrsnu mješavinu garažnog rocka, psihodelije i narodne glazbe. Nakon toga se prvi put pokušava izliječiti od heroinske ovisnosti, ali bezuspješno. Ipak, [[1992.]] okuplja nove Majke s Korozijom, bubnjarem originalnih Majki te tog ljeta snima drugi album ''[[Razdor (album)|Razdor]]''.<br> [[1994.]] snimaju svoj treći album ''[[Milost (album)|Milost]]'', [[1996.]] ''[[Vrijeme je da se krene]]'', live album ''[[Život uživo]]'' [[1997.]] i ''[[Put do srca sunca]]'' [[1998.]] Nakon što se [[1999.]] oslobodio ovisnosti, raspušta Majke te nastupa samostalno i s pratećom grupom Plaćenici. [[2007.]], nakon osam godina stanke, zajedno s Kilmisterom, Zokijem, Krunom i Alenom Tibljašom sprema veliki povratnički koncert Majki; [[2008.]] objavljuju live album ''[[Unplugged (Majke)|Unplugged]]'' te počinju ponovno svirati diljem Hrvatske. [[2011.]] Majke izdaju album ''[[Teške boje]]'', najbolji rock album u Hrvatskoj u posljednjih nekoliko godina. 2012., Goran Bare i ''Majke'', bili su nominirani za 11 [[Porin (nagrada)|Porina]]. Osvojili su šest nagrada.<ref name="porin2012">{{cite web |url=http://www.porin.info/19-porin/dobitnici-354 |title=Goran Bare i Majke pobjednici u najviše kategorija |language=hrvatski |publisher=Porin |date=2012-05-05 |accessdate=2013-09-06 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120814100426/http://www.porin.info/19-porin/dobitnici-354 |archivedate=2012-08-14}}</ref> Nakon Teških boja Bare i Majke imaju hrpu koncerata diljem čitave regije. 2015. je trebao izaći novi album Bareta i Majki, ali Bare nije bio zadovoljan odrađenim poslom jer je smatrao da je album loša kopija Teških boja pa ga je odlučio baciti u smeće. Krajem 2016. godine izdaje novi singl "Osvijesti me" koji je dobio i pripadni spot, a tek onda početkom 2018. godine izdaje novo studijsko izdanje, album "Nuspojave". Album je potpuno drugačiji od svega što je Bare do toga radio jer, kako je i Bare sam rekao, dosta se oslanjao na kraut rock, a album je inspiriran i Davidom Bowiejem te albumom "Idiot" od Iggyja Popa. Paralelno s albumom izdan je i novi singl "Ljubav krvari". Album je osvojio Porin za rock album godine. Sredinom 2020. Bare izdaje singl "Rođen za suze" te dva mjeseca nakon toga i singl "Noćas prelazimo rijeku zauvijek" kojima najavljuje novo studijsko izdanje koje se očekuje tijekom 2021. godine. ==== Bare i plaćenici ==== {{Glavni|Bare i Plaćenici}} Godine [[2000.]] započinje snimanje svog prvog samostalnog albuma ”[[Izgubljen i nađen]]”, nagrađen [[Porin (nagrada)|Porinom]] za rock album godine [[2001.]] Slijedi turneja s pratećom grupom [[Bare i plaćenici|Plaćenici]] sve do kraja [[2002.]] godine kada Bare s grupom ulazi u studio i snima svoj drugi samostalni album ”[[7 (album)|7]]”. == Privatni život == Godine [[1993.]] stupa u brak s dugogodišnjom djevojkom Mirjanom. U studenom 1994. supruga Mirjana rađa sina Mirana, a Goran započinje uspješno liječenje po drugi put. Dana [[2. prosinca]] 1995. od predoziranja mu umire supruga koja je par godina prije bila ovisna o heroinu.<br> U lipnju [[1997.]] upoznaje svoju drugu suprugu Tamaru. Uz njenu podršku i pomoć liječnika iz bolnice u Vinogradskoj počinje liječenje treći put po redu. Napokon slobodan od [[alkohol]]a i [[heroin]]a, Bare napušta Majke [[2000.]] godine.<br> Od svoje druge supruge razveo se [[2009.]]<ref>[http://www.rtl.hr/clanak/goran-bare-se-razvodi-i-krece-u-borbu-za-sina/3840/ rtl.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090926051124/http://www.rtl.hr/clanak/goran-bare-se-razvodi-i-krece-u-borbu-za-sina/3840/ |date=26. rujna 2009. }} pristupljeno 18. kolovoza 2009.</ref> Bare je patio od [[bipolarni afektivni poremećaj|bipolarnog afektivnog poremećaja]].<ref>[https://www.muzika.hr/goran-bare-nove-generacije-nisu-lude-za-rocknrollom/ Goran Bare: “Nove generacije nisu lude za rock’n’rollom”]</ref> Preminuo je u svome domu [[9. listopada]] [[2026.]] u 62. godini života.<ref>[https://www.index.hr/vijesti/clanak/umro-je-goran-bare/2843919.aspx?index_ref=naslovnica_vijesti_prva_d Umro je Goran Bare] Index.hr. Pristupljeno 9. listopada 2026.</ref> == Politička stajališta == Za sebe je tvrdio da je "ljevičar, ali ne i nostalgičar".<ref name="politika">{{cite web |url=http://intervju.org/intervju.php?id_intervjua=369 |title=Goran Bare: "Kandidirao bih se na izborima da pomognem mom narodu" |language=hrvatski |access-date=19. travnja 2012. |archive-date=31. prosinca 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20111231114932/http://www.intervju.org/intervju.php?id_intervjua=369 |url-status=dead}} intervju.org (19. travnja 2012.)</ref> Na prvim višestranačkim izborima u Hrvatskoj 1990. glasovao je za [[Koalicija narodnog sporazuma|Koaliciju narodnog sporazuma]].<ref name="politika"/> Uvijek je bio kritičan prema [[Hrvatska demokratska zajednica|Hrvatskoj demokratskoj zajednici]]. Za HDZ-ovce 1990-ih je izjavio da su u nekim stvarima slični [[Slobodan Milošević|Miloševiću]], dok je [[Franjo Tuđman]] kojemu nikada nije bio sklon, iako ne isti, kao i Milošević pogriješio u svom odnosu prema [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] tijekom rata.<ref name="politika"/> Na predsjedničkim izborima 2009. godine zajedno s nekoliko drugih glazbenika podržao je [[Ivo Josipović|Ivu Josipovića]] koji je za himnu kampanje uzeo Barinu pjesmu "[[Put ka sreći]]".<ref name="himna">{{cite web |url=http://www.jutarnji.hr/hrvatske-glazbene-snage-stale-uz-ivu-josipovica/347489/ |title=40 glazbenika snima spot za Ivu Josipovića |language=hrvatski |access-date=19. travnja 2012. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120604014017/http://www.jutarnji.hr/hrvatske-glazbene-snage-stale-uz-ivu-josipovica/347489 |archivedate=4. lipnja 2012.}} jutarnji.hr (19. travnja 2012.)</ref> Otvoreno je i u više navrata kritizirao tadašnju premijerku [[Jadranka Kosor|Jadranku Kosor]] za koju je u emisiji [[Studio 45]] ustvrdio da je "licemjer, lažov i još što" kao i da će joj se tek dokazati za što je sve kriva.<ref name="kosor1">{{cite web |url=http://www.rtl.hr/video/zabava/18370/goran-bare-popljuvao-gibonnija-hladno-pivo-i-jadranku-kosor/ |title=Goran Bare 'popljuvao' Gibonnija, Hladno pivo i Jadranku Kosor |language=hrvatski |access-date=19. travnja 2012. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120216042717/http://www.rtl.hr/video/zabava/18370/goran-bare-popljuvao-gibonnija-hladno-pivo-i-jadranku-kosor/ |archivedate=16. veljače 2012.}} rtl.hr (19. travnja 2012.)</ref> U ranijem inervjuu nazvao ju je "Marsijancom" da bi sve zaključio s izjavom da je tuka.<ref name="kosor2">{{cite web |url=http://dalje.com/tv/index.php?id=22154ec58f679c1 |title=Goran Bare o premijerki: Ona je Marsijanac |language=hrvatski |access-date=19. travnja 2012. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110310004243/http://dalje.com/tv/index.php?id=22154ec58f679c1 |archivedate=10. ožujka 2011.}} dalje.com (19. travnja 2012.)</ref> Protivio se idejama o zabrani koncerata Marka Perkovića Thompsona tvrdeći da je "svako zabranjivanje kontraproduktivno" i da je "protiv svakog zabranjivanja osim ako ono ima jako čvrstu pozadinu i ako nije moralno ispravno" i da bi "radije zabranio govore nekih političara."<ref>https://dnevnik.hr/showbuzz/celebrity/goran-bare-progovorio-o-drogiranju-thompsonu-ljubavi---533957.html</ref> == Diskografija == === Majke === *''[[Razum i bezumlje]]'' – 1990. *''[[Razdor (album)|Razdor]]'' – 1993. *''[[Milost (album)|Milost]]'' – 1994. *''[[Vrijeme je da se krene]]'' – 1996. *''[[Put do srca sunca]]'' – 1998. *''[[Teške boje]]'' – 2011. *''[[Nuspojave (album)|Nuspojave]]'' – 2018. === Bare i Plaćenici === *''[[Izgubljen i nađen]]'' – 2001. *''7'' – 2003. === Samostalni === *''[[Srce (album|Srce]]'' – 2006. *''[[Povrijedili smo jedno drugo (album|Povrijedili smo jedno drugo]]'' – 2014. *''[[Nuspojave(album|Nuspojave]]'' – 2018. == Ostalo == * "[[A strana]]" kao gost izvođač ([[2019.]]) * "[[In Magazin|IN Magazin]]" == Izvori == {{izvori}} {{Ri-rock}} {{Izvori}} {{Majke}} {{Dobitnici Porina za hit godine}} {{GLAVNIRASPORED:Bare, Goran}} [[Kategorija:Hrvatski rock-pjevači]] [[Kategorija:Životopisi, Vinkovci]] [[Kategorija:Dobitnici diskografske nagrade Porin]] [[Kategorija:Majke (sastav)|Bare]] fcwccfx0tie1kv1rwk87a54jv1bg0kx 7615894 7615893 2026-10-09T22:23:37Z Croxyz 205325 izvor? 7615894 wikitext text/x-wiki {{Glazbenik | Ime = Goran Bare | Img = Bare.jpg | Img_capt = | Img_size = | Landscape = | Background = solo_izvođač | Rodno_ime = | Pseudonim = Hali Gali Halid | Rođenje = 16. kolovoza 1965. | Smrt = 9. listopada 2026. | Mjesto rođenja = Vinkovci | Prebivalište = | Instrument = | Žanr = rock | Zanimanje = glazbenik | Djelatno_razdoblje = | Producentska_kuća = | Angažman = [[Majke]], [[Bare i plaćenici]] | URL = | Sadašnji članovi = | Bivši članovi = | nagrade = | Značajni instrumenti = }} '''Goran Bare''' ([[Vinkovci]], [[16. kolovoza]] [[1965.]] – [[Zagreb]], [[9. listopada]] [[2026.]]<ref>[https://www.vecernji.hr/showbiz/preminuo-je-goran-bare-2002878 Večernji list ''Preminuo je Goran Bare], objavljeno 9. listopada 2026., pristupljeno 9. listopada 2026.</ref>) bio je [[Hrvatska|hrvatski]] glazbenik, poznat kao osnivač i glavni vokal vinkovačkog [[rock]] sastava [[Majke]]. == Životopis == === Rani život === Goran Bare rođen je [[16. kolovoza]] 1965. u Vinkovcima gdje se tijekom mladosti aktivno bavio nogometom.<ref name="Jut20">[https://www.jutarnji.hr/kultura/glazba/ne-zelim-da-moje-pjesme-pustaju-djeci-zavrsit-ce-kao-ja-politika-hdz-mi-je-sad-drazi-od-sdp-a-15021595 Jutarli list, Ne želim da moje pjesme puštaju djeci. Završit će kao ja. Politika? HDZ mi je sad draži od SDP-a], objavljeno 28. rujna, pristupljeno </ref> Kao drugo dijete iz siromašne radničke [[obitelj]]i odrasta većinom na ulici, koja ga je formirala i tako odredila njegove kasnije postupke i stavove, prema svijetu koji ga okružuje. Prve bendove počinje okupljati već s 12 godina s prijateljima iz razreda, nastupajući u školi. [[1980.]] godine, s 15 godina, s prijateljem Marinom Pokrovcem (budući gitarist Majki) osniva ''"Duo debili"'' i zabilježava svoj prvi veći nastup, pred oko 1.000 ljudi u vinkovačkom Domu omladine.<br> Od 1980. do [[1984.]] godine Bare oblikuje svoj scenski nastup, pjevajući s raznim lokalnim sastavima. U tom periodu dolazi u doticaj s teškim [[droga]]ma koje snažno obilježavaju njegovih idućih 15 godina života. === Glazbena karijera === ==== Majke ==== {{Glavni|Majke}} Krajem 1984. godine Bare osniva grupu [[Majke]] i donosi odluku da je glazba njegov životni poziv. Uslijedila su prva studijska snimanja, nastupi, recenzije i radijska emitiranja njihove glazbe. [[1986.]] godine u [[zagreb]]ačkom Lapidariju i [[beograd]]skoj Akademiji održavaju prve važnije svirke gdje ih uočava zagrebački nezavisni izdavač [[Zdenko Franjić]]. Nudi im suradnju, pa 1987. Majke snimaju prvi promo materijal s 14 pjesama nazvan ”Majke zauvijek” za Franjićevu nezavisnu etiketu "[[Slušaj najglasnije]]".<br> Sve češće nastupe i vrlo dobre kritike u veljači [[1989.]] godine na neko vrijeme prekinula je tragična smrt Baretovih najbliskijih prijatelja gitariste Majki, Marina Pokrovca, Gorana Matoševića-Bratanca i Pavla Papa u automobilskoj nesreći. Veliku bol zbog gubitka najboljih prijatelja Bare pokušava zaboraviti bježeći sve dublje u ovisnost o heroinu, te odlaskom iz Vinkovaca u Zagreb.<br> Nakon šest godina sviranja Majke [[1990.]] snimaju svoj prvi pravi album ''[[Razum i bezumlje]]'', koji je od domaće kritike proglašen rock albumom godine. Upravo kad je sve bilo spremno za konačni uspjeh, počinje [[Domovinski rat|rat]], a originalne Majke, po Bari jedine prave Majke, su se rastale i nikad više sastale. Te 1991. godine Bare pod pseudonimom ''Hali Gali Halid'' snima samostalni mini album; svojevrsnu mješavinu garažnog rocka, psihodelije i narodne glazbe. Nakon toga se prvi put pokušava izliječiti od heroinske ovisnosti, ali bezuspješno. Ipak, [[1992.]] okuplja nove Majke s Korozijom, bubnjarem originalnih Majki te tog ljeta snima drugi album ''[[Razdor (album)|Razdor]]''.<br> [[1994.]] snimaju svoj treći album ''[[Milost (album)|Milost]]'', [[1996.]] ''[[Vrijeme je da se krene]]'', live album ''[[Život uživo]]'' [[1997.]] i ''[[Put do srca sunca]]'' [[1998.]] Nakon što se [[1999.]] oslobodio ovisnosti, raspušta Majke te nastupa samostalno i s pratećom grupom Plaćenici. [[2007.]], nakon osam godina stanke, zajedno s Kilmisterom, Zokijem, Krunom i Alenom Tibljašom sprema veliki povratnički koncert Majki; [[2008.]] objavljuju live album ''[[Unplugged (Majke)|Unplugged]]'' te počinju ponovno svirati diljem Hrvatske. [[2011.]] Majke izdaju album ''[[Teške boje]]'', najbolji rock album u Hrvatskoj u posljednjih nekoliko godina. 2012., Goran Bare i ''Majke'', bili su nominirani za 11 [[Porin (nagrada)|Porina]]. Osvojili su šest nagrada.<ref name="porin2012">{{cite web |url=http://www.porin.info/19-porin/dobitnici-354 |title=Goran Bare i Majke pobjednici u najviše kategorija |language=hrvatski |publisher=Porin |date=2012-05-05 |accessdate=2013-09-06 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120814100426/http://www.porin.info/19-porin/dobitnici-354 |archivedate=2012-08-14}}</ref> Nakon Teških boja Bare i Majke imaju hrpu koncerata diljem čitave regije. 2015. je trebao izaći novi album Bareta i Majki, ali Bare nije bio zadovoljan odrađenim poslom jer je smatrao da je album loša kopija Teških boja pa ga je odlučio baciti u smeće. Krajem 2016. godine izdaje novi singl "Osvijesti me" koji je dobio i pripadni spot, a tek onda početkom 2018. godine izdaje novo studijsko izdanje, album "Nuspojave". Album je potpuno drugačiji od svega što je Bare do toga radio jer, kako je i Bare sam rekao, dosta se oslanjao na kraut rock, a album je inspiriran i Davidom Bowiejem te albumom "Idiot" od Iggyja Popa. Paralelno s albumom izdan je i novi singl "Ljubav krvari". Album je osvojio Porin za rock album godine. Sredinom 2020. Bare izdaje singl "Rođen za suze" te dva mjeseca nakon toga i singl "Noćas prelazimo rijeku zauvijek" kojima najavljuje novo studijsko izdanje koje se očekuje tijekom 2021. godine. ==== Bare i plaćenici ==== {{Glavni|Bare i Plaćenici}} Godine [[2000.]] započinje snimanje svog prvog samostalnog albuma ”[[Izgubljen i nađen]]”, nagrađen [[Porin (nagrada)|Porinom]] za rock album godine [[2001.]] Slijedi turneja s pratećom grupom [[Bare i plaćenici|Plaćenici]] sve do kraja [[2002.]] godine kada Bare s grupom ulazi u studio i snima svoj drugi samostalni album ”[[7 (album)|7]]”. == Privatni život == Godine [[1993.]] stupa u brak s dugogodišnjom djevojkom Mirjanom. U studenom 1994. supruga Mirjana rađa sina Mirana, a Goran započinje uspješno liječenje po drugi put. Dana [[2. prosinca]] 1995. od predoziranja mu umire supruga koja je par godina prije bila ovisna o heroinu.<br> U lipnju [[1997.]] upoznaje svoju drugu suprugu Tamaru. Uz njenu podršku i pomoć liječnika iz bolnice u Vinogradskoj počinje liječenje treći put po redu. Napokon slobodan od [[alkohol]]a i [[heroin]]a, Bare napušta Majke [[2000.]] godine.<br> Od svoje druge supruge razveo se [[2009.]]<ref>[http://www.rtl.hr/clanak/goran-bare-se-razvodi-i-krece-u-borbu-za-sina/3840/ rtl.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090926051124/http://www.rtl.hr/clanak/goran-bare-se-razvodi-i-krece-u-borbu-za-sina/3840/ |date=26. rujna 2009. }} pristupljeno 18. kolovoza 2009.</ref> Bare je patio od [[bipolarni afektivni poremećaj|bipolarnog afektivnog poremećaja]].<ref>[https://www.muzika.hr/goran-bare-nove-generacije-nisu-lude-za-rocknrollom/ Goran Bare: “Nove generacije nisu lude za rock’n’rollom”]</ref> Preminuo je u svome domu [[9. listopada]] [[2026.]] u 62. godini života.<ref>[https://www.index.hr/vijesti/clanak/umro-je-goran-bare/2843919.aspx?index_ref=naslovnica_vijesti_prva_d Umro je Goran Bare] Index.hr. Pristupljeno 9. listopada 2026.</ref> == Politička stajališta == Za sebe je tvrdio da je "ljevičar, ali ne i nostalgičar".<ref name="politika">{{cite web |url=http://intervju.org/intervju.php?id_intervjua=369 |title=Goran Bare: "Kandidirao bih se na izborima da pomognem mom narodu" |language=hrvatski |access-date=19. travnja 2012. |archive-date=31. prosinca 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20111231114932/http://www.intervju.org/intervju.php?id_intervjua=369 |url-status=dead}} intervju.org (19. travnja 2012.)</ref> Na prvim višestranačkim izborima u Hrvatskoj 1990. glasovao je za [[Koalicija narodnog sporazuma|Koaliciju narodnog sporazuma]].<ref name="politika"/> Uvijek je bio kritičan prema [[Hrvatska demokratska zajednica|Hrvatskoj demokratskoj zajednici]]. Za HDZ-ovce 1990-ih je izjavio da su u nekim stvarima slični [[Slobodan Milošević|Miloševiću]], dok je [[Franjo Tuđman]] kojemu nikada nije bio sklon, iako ne isti, kao i Milošević pogriješio u svom odnosu prema [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] tijekom rata.<ref name="politika"/> Na predsjedničkim izborima 2009. godine zajedno s nekoliko drugih glazbenika podržao je [[Ivo Josipović|Ivu Josipovića]] koji je za himnu kampanje uzeo Barinu pjesmu "[[Put ka sreći]]".<ref name="himna">{{cite web |url=http://www.jutarnji.hr/hrvatske-glazbene-snage-stale-uz-ivu-josipovica/347489/ |title=40 glazbenika snima spot za Ivu Josipovića |language=hrvatski |access-date=19. travnja 2012. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120604014017/http://www.jutarnji.hr/hrvatske-glazbene-snage-stale-uz-ivu-josipovica/347489 |archivedate=4. lipnja 2012.}} jutarnji.hr (19. travnja 2012.)</ref> Otvoreno je i u više navrata kritizirao tadašnju premijerku [[Jadranka Kosor|Jadranku Kosor]] za koju je u emisiji [[Studio 45]] ustvrdio da je "licemjer, lažov i još što" kao i da će joj se tek dokazati za što je sve kriva.<ref name="kosor1">{{cite web |url=http://www.rtl.hr/video/zabava/18370/goran-bare-popljuvao-gibonnija-hladno-pivo-i-jadranku-kosor/ |title=Goran Bare 'popljuvao' Gibonnija, Hladno pivo i Jadranku Kosor |language=hrvatski |access-date=19. travnja 2012. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120216042717/http://www.rtl.hr/video/zabava/18370/goran-bare-popljuvao-gibonnija-hladno-pivo-i-jadranku-kosor/ |archivedate=16. veljače 2012.}} rtl.hr (19. travnja 2012.)</ref> U ranijem inervjuu nazvao ju je "Marsijancom" da bi sve zaključio s izjavom da je tuka.<ref name="kosor2">{{cite web |url=http://dalje.com/tv/index.php?id=22154ec58f679c1 |title=Goran Bare o premijerki: Ona je Marsijanac |language=hrvatski |access-date=19. travnja 2012. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110310004243/http://dalje.com/tv/index.php?id=22154ec58f679c1 |archivedate=10. ožujka 2011.}} dalje.com (19. travnja 2012.)</ref> Protivio se idejama o zabrani koncerata Marka Perkovića Thompsona tvrdeći da je "svako zabranjivanje kontraproduktivno" i da je "protiv svakog zabranjivanja osim ako ono ima jako čvrstu pozadinu i ako nije moralno ispravno" i da bi "radije zabranio govore nekih političara."<ref>https://dnevnik.hr/showbuzz/celebrity/goran-bare-progovorio-o-drogiranju-thompsonu-ljubavi---533957.html</ref> == Diskografija == === Majke === *''[[Razum i bezumlje]]'' – 1990. *''[[Razdor (album)|Razdor]]'' – 1993. *''[[Milost (album)|Milost]]'' – 1994. *''[[Vrijeme je da se krene]]'' – 1996. *''[[Put do srca sunca]]'' – 1998. *''[[Teške boje]]'' – 2011. *''[[Nuspojave (album)|Nuspojave]]'' – 2018. === Bare i Plaćenici === *''[[Izgubljen i nađen]]'' – 2001. *''7'' – 2003. === Samostalni === *''[[Srce (album|Srce]]'' – 2006. *''[[Povrijedili smo jedno drugo (album|Povrijedili smo jedno drugo]]'' – 2014. *''[[Nuspojave(album|Nuspojave]]'' – 2018. == Ostalo == * "[[A strana]]" kao gost izvođač ([[2019.]]) * "[[In Magazin|IN Magazin]]" == Izvori == {{izvori}} {{Ri-rock}} {{Izvori}} {{Majke}} {{Dobitnici Porina za hit godine}} {{GLAVNIRASPORED:Bare, Goran}} [[Kategorija:Hrvatski rock-pjevači]] [[Kategorija:Životopisi, Vinkovci]] [[Kategorija:Dobitnici diskografske nagrade Porin]] [[Kategorija:Majke (sastav)|Bare]] e0ijyahxpotl2622armshjlwenyxyxq 0 225506 7615578 7432275 2026-10-09T12:29:27Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Sprinteri|Sprinteri]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Američki sprinteri|Američki sprinteri]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7615578 wikitext text/x-wiki {{Infokvir atletičar | ime = Wallace Spearmon | slika =Osaka07 D5A Wallace Spearmon.jpg | slika_širina = 250px | slika_opis = Wallace [[2007.]] | puno_ime = | nadimak = | datum_rođenja = [[24. prosinca]] [[1984.]] | mjesto_rođenja = {{SAD grad|Chicago|Illinois}} | datum_smrti = | mjesto_smrti = | državljanstvo = | karijera = 2001. - | discipline = [[utrka na 100 metara|100m]], [[utrka na 200 metara|200m]], [[4 x 100m]] | rekordi = | medalje = {{Medalje vrh2}} {{Medalje sport | [[Atletika]]}} {{Medalje SP}} {{Medalje zlato | [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2007.|Osaka 2007.]] | 4 x 100 metara}} {{Medalje srebro | [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2005.|Helsinki 2005.]] | 200 metara}} {{Medalje bronca | [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2007.|Osaka 2007.]] | 200 metara}} {{Medalje bronca | [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2009.|Berlin 2009.]] | 200 metara}} {{Medalje dno}} }} '''Wallace Spearmon, Jr.''' ({{SAD grad|Chicago|Illinois}}, [[24. prosinca]] [[1984.]]) [[SAD|američki]] je sprinter na [[Utrka na 100 m|100]] i [[Utrka na 200 m|200]] metara. Osvajač je zlatne medalje na [[4x100 metara]] i bronce na 200 metara iz [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2007.|Osake]] 2007. te bronce na [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2009.|SP u Berlinu 2009]]. {{GLAVNIRASPORED:Spearmon, Wallace}} [[Kategorija:Američki sprinteri]] {{mrva-biog-atletika}} 7kkzd9xtfrmor88ggia82opor3em2yf 0 225525 7615605 7463497 2026-10-09T12:46:51Z Argo Navis 852 ±[[Kategorija:Portugalski atletičari]]→[[Kategorija:Portugalski trkači]]; ±[[Kategorija:Dugoprugaši]]→[[Kategorija:Srednjoprugaši]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7615605 wikitext text/x-wiki {{Infokvir atletičar | ime = Carla Sacramento | slika = | slika_širina = <!-- Only for images narrower than 220 pixels --> | slika_opis = | puno_ime = '''Carla Cristina Paquete Sacramento ''' | nadimak = | datum_rođenja = [[10. prosinca]] [[1971.]] | mjesto_rođenja = [[São Sebastião da Pedreira]] ([[Lisabon]]) [[Portugal]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | državljanstvo = {{Z+X|POR}} | karijera = | discipline = 1500 m | rekordi = 3:57.71 (1998) | medalje = {{Medalje vrh2}} {{Medalje SP}} {{Medalje zlato | [[Svjetsko prvenstvo u atletici 1997.| Atena 1997.]] | 1500 m}} {{Medalje bronca | [[Svjetsko prvenstvo u atletici 1995.| Barcelona 1995.]] |1500 m }} {{Medalje dno}} }} '''Carla Cristina Paquete Sacramento ''' ([[São Sebastião da Pedreira]] ([[Lisabon]]), [[10. prosinca]] [[1971.]]), [[portugal]]ska atletičarka, svjetska prvakinja, glavna disciplina joj je [[utrka na 1500 metara]]. Carla Sacramento natječe za atletski "Klub Maratona Clube de Portugal", a živi u [[Madrid]]u. Obitelj joj je podrijetlom s otočne države [[São Tomé]], bivše portugalske kolonije. Najveći uspjeh postigla je na Svjetskome prvenstvu u [[Svjetsko prvenstvo u atletici 1997.| Ateni 1997.]] godine kada je osvojila zlatnu medalju. ==Natjecanja== *1992. 800 m Olimpijske igre (polufinale) *1992. 1500 m Olimpijske igre (polufinale) *1993. 1500 m Svjetsko dvoransko prvenstvo 7 mjesto *1993. 1500 m Svjetsko dvoransko prvenstvo 11 mjesto *1994. 800 m Europsko dvoransko prvenstvo Bronca *1994. 800 m Europsko prvenstvo 6 mjesto *1994. 1500 m Europsko prvenstvo 6 mjesto *1995. 1500 m Svjetsko dvoransko prvenstvo srebro *1995. 1500 m Svjetsko prvenstvo bronca *1996. 1500 m Olimpijske igre 6 mjesto *1997. 1500 m Svjetsko prvenstvo zlato *1998. 1500 m Europsko prvenstvo srebro *1999. 1500 m Svjetsko prvenstvo 5 mjesto *2000. 1500 m Olimpijske igre 11 mjesto *2001. 1500 m Svjetsko dvoransko prvenstvo 4 mjesto *2002. 3000 m Europsko dvoransko prvenstvo srebro *2002. 1500 m Europsko prvenstvo 12 mjesto *2003. 1500 m Svjetsko prvenstvo (polufinale) *2004. 1500 m Olimpijske igre (polufinale) ==Osobni rekordi== *400 m 54.07 (1997.) *800 m 1:58.94 (1997.) *1500 m 3:57.71 (1998.) *3000 m 8:30.22 (1999.) *5000 m 15:52.54 (2000.) *10 km 33:46(1997.) ==Vanjske poveznice== *[http://www.iaaf.org/athletes/biographies/letter=S/country=POR/athcode=61644/index.html Iaaf-ov profila Carle Sacramento] {{GLAVNIRASPORED:Sacramento, Carla }} [[Kategorija:Portugalski trkači]] [[Kategorija:Svjetski prvaci u atletici]] [[Kategorija:Srednjoprugaši]] dkxkml3q7v82sxb9ya8wy3muas9dbv6 0 225529 7615607 7463503 2026-10-09T12:47:12Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Portugalski atletičari|Portugalski atletičari]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Portugalski trkači|Portugalski trkači]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7615607 wikitext text/x-wiki {{Infokvir atletičar | ime = Susana Feitor | slika = | slika_širina = <!-- Only for images narrower than 220 pixels --> | slika_opis = | puno_ime = '''Susana Paula de Jesus Feitor''' | nadimak = | datum_rođenja = [[1. siječnja]] [[1975.]] | mjesto_rođenja = [[Alcobertas]], [[Portugal]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | državljanstvo = {{Z+X|POR}} | karijera = | discipline = [[Brzo hodanje]] | rekordi = 1:29:36,4 | medalje = {{Medalje vrh2}} {{Medalje SP}} {{Medalje bronca | [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2005.| Helsinki 2005.]] | 20 km}} {{Medalje EP}} {{Medalje bronca | [[Europsko prvenstvo u atletici 1998.| Budimpešta 1998.]] |10 km }} {{Medalje dno}} }} '''Susana Paula de Jesus Feitor''' ([[Alcobertas]], [[1. siječnja]] [[1975.]]) je [[portugal]]ska atletičarka. Glavna disciplina joj je [[brzo hodanje]]. Najveći joj je uspjeh osvojena brončana medalja na Svjetskome prvenstvu u [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2005.|Helsinkiju 2005.]] godine u disciplini 20 kilometara brzo hodanje. Jedan od uspjeha je i osvojena brončana medalja na Europskom prvenstvu u [[Europsko prvenstvo u atletici 1998.| Budimpešti 1998.]] godine u disciplini 10 km brzo hodanje. Susana je visoka 1,60 m i teška 51 kilogram. ==Osobni rekordi== * 3 000 m brzo hodanje: 12:08,30 min, [[2001.]] godine u [[Vila Real St António]], [[Portugal]] * 5 000 m brzo hodanje: 20:40,24 min, 2001. godine u [[Rio Maior]], Portugal * 10 000 m brzo hodanje: 44:07,80 min, [[2003.]] godine u [[Seia]], Portugal * 10 000 m brzo hodanje: 42:39 min, 2001. godine u [[Lanciano]], [[Italija]] * 20 000 m brzo hodanje: 1:29:36,4 sat, 2001. godine u [[Lisabon]], Portugal * 20 000 m brzo hodanje: 1:27:55 sat, 2001. godine u [[Rio Maior]], Portugal ==Vanjske poveznice== *[http://www.iaaf.org/athletes/biographies/letter=0/athcode=63094/index.html Iaaf-ov profil Susane Feitor] {{GLAVNIRASPORED:Feitor, Susana}} [[Kategorija:Portugalski trkači]] [[Kategorija:Dugoprugaši]] m1rzro46esunvy5t4v8rqp2lgizfv5t 0 225562 7615574 7463491 2026-10-09T12:23:58Z Argo Navis 852 −[[Kategorija:Sprinteri]]; ±[[Kategorija:Američki atletičari]]→[[Kategorija:Američki sprinteri]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7615574 wikitext text/x-wiki {{Infokvir atletičar | ime = LaShawn Merritt | slika =Osaka07 D5A LaShawn Merritt.jpg | slika_širina = 250px | slika_opis = LaShawn Merritt | puno_ime = | nadimak = | datum_rođenja = [[27. lipnja]] [[1986.]] | mjesto_rođenja = {{SAD grad|Portsmouth|Virginia}} | mjesto_smrti = | državljanstvo = {{Z+X|SAD}} | karijera = 2005. - | discipline = 400 metara | rekordi = | medalje = {{Medalje vrh2}} {{Medalje OI}} {{Medalje zlato | [[XXIX. Olimpijske igre – Peking 2008.| Peking 2008.]] | [[Utrka na 400 m na Olimpijskim igrama|400 metara]]}} {{Medalje zlato | [[XXIX. Olimpijske igre – Peking 2008.| Peking 2008.]] | 4 x 400 metara}} {{Medalje bronca | [[OI 2016.| Rio 2016.]] | 400 metara}} {{Medalje zlato | [[OI 2016.| Rio 2016.]] | 4 x 400 metara}} {{Medalje SP}} {{Medalje zlato | [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2007.| Osaka 2007.]] | [[Štafeta 4 x 400 metara|4 x 400 metara]]}} {{Medalje srebro | [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2007.| Osaka 2007.]] | [[Utrka na 400 metara|400 metara]]}} {{Medalje zlato | [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2009.| Berlin 2009.]] | 400 metara}} {{Medalje zlato | [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2009.| Berlin 2009.]] | 4 x 400 metara}} {{Medalje dno}} }} '''LaShawn Merritt''' ([[Portsmouth, Virginia|Portsmouth]], [[Virginia]], [[27. lipnja]] [[1986.]]) [[SAD|američki]] je sprinter specijaliziran za utrke na 400 metara. Osvajač je 3 zlatne i jedne srebrne medalje sa [[Svjetska prvenstva u atletici|svjetskih prvenstava]] te 3 zlata s [[OI|Olimpijskih igara]]. {{mrva-biog-atletika}} {{GLAVNIRASPORED:Merritt, LaShawn}} [[Kategorija:Američki sprinteri]] qhco2rd9w4q2r8nx5sxnh7prpkpwspx 0 226515 7615549 7185247 2026-10-09T12:06:23Z Argo Navis 852 /* 4x100 m štafeta */ dsm 7615549 wikitext text/x-wiki {{Infokvir prvenstvo | naziv=Svjetsko prvenstvo<BR> u atletici 1987. | slika = | slika_širina = <!-- Only for images narrower than 220 pixels --> | slika_opis = | grad domaćin = [[Rim]] | zemlja domaćin= {{Z+X|ITA}} | otvaranje = [[28. kolovoza]] [[1987.]] | zatvaranje = [[6. rujna]] [[1987.]] | broj država = 157 | broj natjecatelja = 1741 | broj natjecanja = 43 }} '''2. Svjetsko prvenstvo u atletici''' održano je od [[28. kolovoza]] do [[6. rujna]] [[1987.]] godine u [[Italija|talijanskom]] glavnom gradu [[Rim]]u. == Tablica medalja == <!-- preuzeto s en wiki - 28.08.09. (modificirano za hr.wiki --> {| class="wikitable sortable" style=" width:500px;" |- align=center align="center" align="center" style="background-color:#EDEDED;" ! class="hintergrundfarbe6" style="width:9%;" | Mjesto ! class="hintergrundfarbe6" style="width:30%;" | Država ! bgcolor=gold style="width:8%;" | Zlato ! bgcolor=silver style="width:8%;" | Srebro ! bgcolor="#CC9966" style="width:8%;" | Bronca ! class="hintergrundfarbe6" style="width:8%;" | Ukupno |- align=center |1. |align="left"|{{Z+X|DRNJ}} |10 |11 |10 |31 |- align=center |2. |align="left"|{{Z+X|SAD}} |10 |4 |6 |20 |- align=center |3. |align="left"|{{Z+X|SSSR}} |7 |12 |6 |25 |- align=center |4. |align=left | {{Z+X|BUG}} |3 |0 |1 |4 |- align=center |5. |align="left"|{{Z+X|KEN}} |3 |0 |0 |3 |- align=center |6. |align="left"|{{Z+X|ITA}} |2 |2 |1 |5 |- align=center |7. |align="left"|{{Z+X|UK}} |1 |3 |4 |8 |- align=center |8. |align="left"|{{Z+X|POR}} |1 |1 |0 |2 |- align=center |9. |align="left"|{{Z+X|FIN}} |1 |0 |0 |1 |- align=center |9. |align="left"|{{Z+X|MAR}} |1 |0 |0 |1 |- align=center |9. |align="left"|{{Z+X|NOR}} |1 |0 |0 |1 |- align=center |9. |align="left"|{{Z+X|SOM}} |1 |0 |0 |1 |- align=center |9. |align="left"|{{Z+X|ŠVE}} |1 |0 |0 |1 |- align=center |9. |align="left"|{{Z+X|ŠVI}} |1 |0 |0 |1 |- align=center |15. |align="left"|{{Z+X|FRA}} |0 |2 |1 |3 |- align=center |16. |align="left"|{{Z+X|AUS}} |0 |2 |0 |2 |- align=center |17. |align="left"|{{Z+X|JAM}} |0 |1 |3 |4 |- align=center |18. |align="left"|{{Z+X|ČEH}} |0 |1 |1 |2 |- align=center |18. |align="left"|{{Z+X|ŠPA}} |0 |1 |1 |2 |- align=center |18. |align="left"|{{Z+X|SRNJ}} |0 |1 |1 |2 |- align=center |18. |align=left | {{Z+X|RUM}} |0 |1 |1 |2 |- align=center |22. |align="left"|{{Z+X|DŽI}} |0 |1 |0 |1 |- align=center |22. |align="left"|{{Z+X|NIG}} |0 |1 |0 |1 |- align=center |24. |align="left"|{{Z+X|KUB}} |0 |0 |2 |2 |- align=center |25. |align="left"|{{Z+X|BEL}} |0 |0 |1 |1 |- align=center |25. |align=left | {{Z+X|BRA}} |0 |0 |1 |1 |- align=center |25. |align="left"|{{Z+X|KIN}} |0 |0 |1 |1 |- align=center |} == Rezultati == === Trkačke discipline === ==== 100 m ==== <div style="float:left;text-align:left;padding-right:5px"> {| style="border-style:solid;border-width:1px;border-color:#808080;background-color:#EFEFEF" cellspacing="2" cellpadding="2" width=480px |+ style="font-weight: bold; font-size: 1.1em; margin-bottom: 0.5em"|Muškarci |- bgcolor="#EFEFEF" ! Mjesto ! Država ! Atletičar ! Vrijeme |- align=left bgcolor="#F7F6A8" ! align=center | 1. | {{Z+X|SAD}} | align="left" | '''[[Carl Lewis]]''' | align="left" | 9,93 (WR) |- align=left bgcolor="#DCE5E5" ! align=center | 2. | {{Z+X|JAM}} | align="left" | '''[[Ray Stewart]]''' | align="left" | 10,08 |- align=left bgcolor="#FFDAB9" ! align=center | 3. | {{Z+X|UK}} | align="left" | '''[[Linford Christie]]''' | align="left" | 10,14 |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 4. | {{Z+X|MAĐ}} | align="left" | [[Attila Kovács]] | align="left" | 10,20 |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 5. | {{Z+X|SSSR}} | align="left" | [[Viktor Bryzgin]] | align="left" | 10,25 |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 6. | {{Z+X|SAD}} | align="left" | [[Lee McRae]] | align="left" | 10,34 |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 7. | {{Z+X|ITA}} | align="left" | [[Pierfrancesco Pavoni]] | align="left" | 16,23 |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 8. | {{Z+X|KAN}} | align="left" | [[Ben Johnson]] | align="left" | DSQ |} </div> <div style="float:right;text-align:left;padding-right:5px"> {| style="border-style:solid;border-width:1px;border-color:#808080;background-color:#EFEFEF" cellspacing="2" cellpadding="2" width=480px |+ style="font-weight: bold; font-size: 1.1em; margin-bottom: 0.5em"|Žene |- bgcolor="#EFEFEF" ! Mjesto ! Država ! Atletičarka ! Vrijeme |- align=left bgcolor="#F7F6A8" ! align=center | 1. | {{Z+X|DRNJ}} | align="left" | '''[[Silke Möller|Silke Gladisch-Möller]]''' | align="left" | 10,90 (KR) |- align=left bgcolor="#DCE5E5" ! align=center | 2. | {{Z+X|DRNJ}} | align="left" | '''[[Heike Daute-Drechsler]]''' | align="left" | 11,00 |- align=left bgcolor="#FFDAB9" ! align=center | 3. | {{Z+X|JAM}} | align="left" | '''[[Merlene Ottey]]''' | align="left" | 11,04 |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 4. | {{Z+X|SAD}} | align="left" | [[Diane Williams]] | align="left" | 11,07 |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 5. | {{Z+X|KAN}} | align="left" | [[Angella Taylor-Issajenko]] | align="left" | 11,09 |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 6. | {{Z+X|BUG}} | align="left" | [[Anelia Nuneva]] | align="left" | 11,09 |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 7. | {{Z+X|KAN}} | align="left" | [[Angela Bailey]] | align="left" | 11,18 |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 8. | {{Z+X|SAD}} | align="left" | [[Pam Marshall]] | align="left" | 11,19 |} </div> <div style="clear:left;"></div> ==== 200 m ==== <div style="float:left;text-align:left;padding-right:5px"> {| style="border-style:solid;border-width:1px;border-color:#808080;background-color:#EFEFEF" cellspacing="2" cellpadding="2" width=480px |+ style="font-weight: bold; font-size: 1.1em; margin-bottom: 0.5em"|Muškarci |- bgcolor="#EFEFEF" ! Mjesto ! Država ! Atletičar ! Vrijeme |- align=left bgcolor="#F7F6A8" ! align=center | 1. | {{Z+X|SAD}} | align="left" | '''[[Calvin Smith]]''' | align="left" | 20,16 |- align=left bgcolor="#DCE5E5" ! align=center | 2. | {{Z+X|FRA}} | align="left" | '''[[Gilles Quenéhervé]]''' | align="left" | 20,16 |- align=left bgcolor="#FFDAB9" ! align=center | 3. | {{Z+X|UK}} | align="left" | '''[[John Regis]]''' | align="left" | 20,18 |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 4. | {{Z+X|BRA}} | align="left" | [[Robson Caetano da Silva]] | align="left" | 20,22 |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 5. | {{Z+X|SSSR}} | align="left" | [[Vladimir Krylov]] | align="left" | 20,23 |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 6. | {{Z+X|SAD}} | align="left" | [[Floyd Heard]] | align="left" | 20,25 |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 7. | {{Z+X|ITA}} | align="left" | [[Pierfrancesco Pavoni]] | align="left" | 20,45 |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 8. | {{Z+X|KAN}} | align="left" | [[Atlee Mahorn]] | align="left" | 20,78 |} </div> <div style="float:right;text-align:left;padding-right:5px"> {| style="border-style:solid;border-width:1px;border-color:#808080;background-color:#EFEFEF" cellspacing="2" cellpadding="2" width=480px |+ style="font-weight: bold; font-size: 1.1em; margin-bottom: 0.5em"|Žene |- bgcolor="#EFEFEF" ! Mjesto ! Država ! Atletičarka ! Vrijeme |- align=left bgcolor="#F7F6A8" ! align=center | 1. | {{Z+X|DRNJ}} | align="left" | '''[[Silke Möller|Silke Gladisch-Möller]]''' | align="left" | 21,74 (KR) |- align=left bgcolor="#DCE5E5" ! align=center | 2. | {{Z+X|SAD}} | align="left" | '''[[Florence Griffith-Joyner]]''' | align="left" | 21,96 |- align=left bgcolor="#FFDAB9" ! align=center | 3. | {{Z+X|JAM}} | align="left" | '''[[Merlene Ottey]]''' | align="left" | 22,06 |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 4. | {{Z+X|SAD}} | align="left" | [[Pam Marshall]] | align="left" | 22,18 |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 5. | {{Z+X|SAD}} | align="left" | [[Gwen Torrence]] | align="left" | 22,40 |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 6. | {{Z+X|NIG}} | align="left" | [[Mary Onyali]] | align="left" | 22,52 |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 7. | {{Z+X|POLJ}} | align="left" | [[Ewa Kasprzyk]] | align="left" | 22,52 |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 8. | {{Z+X|BUG}} | align="left" | [[Nadejda Gueorguieva]] | align="left" | 22,55 |} </div> <div style="clear:left;"></div> <br /> ==== 400 m ==== <div style="float:left;text-align:left;padding-right:5px"> {| style="border-style:solid;border-width:1px;border-color:#808080;background-color:#EFEFEF" cellspacing="2" cellpadding="2" width=480px |+ style="font-weight: bold; font-size: 1.1em; margin-bottom: 0.5em"|Muškarci |- bgcolor="#EFEFEF" ! Mjesto ! Država ! Atletičar ! Vrijeme |- align=left bgcolor="#F7F6A8" ! align=center | 1. | {{Z+X|DRNJ}} | align="left" | '''[[Thomas Schönlebe]]''' | align="left" | 44,33 (ER) |- align=left bgcolor="#DCE5E5" ! align=center | 2. | {{Z+X|NIG}} | align="left" | '''[[Innocent Egbunike]]''' | align="left" | 44,56 |- align=left bgcolor="#FFDAB9" ! align=center | 3. | {{Z+X|SAD}} | align="left" | '''[[Harry Reynolds]]''' | align="left" | 44,80 |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 4. | | {{Z+X|KUB}} | align="left" | [[Roberto Hernández]] | align="left" | 44,99 |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 5. | {{Z+X|UK}} | align="left" | [[Derek Redmond]] | align="left" | 45,06 |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 6. | | {{Z+X|KEN}} | align="left" | [[David Kitur]] | align="left" | 45,34 |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 7. | {{Z+X|OSK}} | align="left" | [[Gabriel Tiacoh]] | align="left" | 46,27 |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 8. | {{Z+X|SAD}} | align="left" | [[Roddie Haley]] | align="left" | 46,77 |} </div> <div style="float:right;text-align:left;padding-right:5px"> {| style="border-style:solid;border-width:1px;border-color:#808080;background-color:#EFEFEF" cellspacing="2" cellpadding="2" width=480px |+ style="font-weight: bold; font-size: 1.1em; margin-bottom: 0.5em"|Žene |- bgcolor="#EFEFEF" ! Mjesto ! Država ! Atletičarka ! Vrijeme |- align=left bgcolor="#F7F6A8" ! align=center | 1. | {{Z+X|SSSR}} | align="left" | '''[[Olga Bryzgina|Olga Vladykina-Bryzgina]]''' | align="left" | 49,38 |- align=left bgcolor="#DCE5E5" ! align=center | 2. | {{Z+X|DRNJ}} | align="left" | '''[[Petra Müller-Schersing]]''' | align="left" | 49,94 |- align=left bgcolor="#FFDAB9" ! align=center | 3. | {{Z+X|DRNJ}} | align="left" | '''[[Kirsten Siemon-Emmelmann]]''' | align="left" | 50,20 |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 4. | {{Z+X|SSSR}} | align="left" | [[Maria Pinigina]] | align="left" | 50,53 |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 5. | {{Z+X|SAD}} | align="left" | [[Lillie Leatherwood]] | align="left" | 50,82 |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 6. | {{Z+X|KAN}} | align="left" | [[Jillian Richardson]] | align="left" | 51,03 |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 7. | {{Z+X|SAD}} | align="left" | [[Diane Dixon]] | align="left" | 51,13 |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 8. | {{Z+X|SSSR}} | align="left" | [[Olga Nazarova]] | align="left" | 51,20 |} </div> <div style="clear:left;"></div> <br /> ==== 800 m ==== <div style="float:left;text-align:left;padding-right:5px"> {| style="border-style:solid;border-width:1px;border-color:#808080;background-color:#EFEFEF" cellspacing="2" cellpadding="2" width=480px |+ style="font-weight: bold; font-size: 1.1em; margin-bottom: 0.5em"|Muškarci |- bgcolor="#EFEFEF" ! Mjesto ! Država ! Atletičar ! Vrijeme |- align=left bgcolor="#F7F6A8" ! align=center | 1. | | {{Z+X|KEN}} | align="left" | '''[[Billy Konchellah]]''' | align="left" | 1.43,06 (KR) |- align=left bgcolor="#DCE5E5" ! align=center | 2. | {{Z+X|UK}} | align="left" | '''[[Peter Elliott]]''' | align="left" | 1.43,41 |- align=left bgcolor="#FFDAB9" ! align=center | 3. | {{Z+X|BRA}} | align="left" | '''[[José Luiz Barbosa]]''' | align="left" | 1.43,76 |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 4. | {{Z+X|POLJ}} | align="left" | [[Ryszard Ostrowski]] | align="left" | 1.44,59 |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 5. | {{Z+X|MAR}} | align="left" | [[Faouzi Lahbi]] | align="left" | 1.44,83 |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 6. | | {{Z+X|KEN}} | align="left" | [[Stephen Ole Marai]] | align="left" | 1.44,84 |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 7. | {{Z+X|JUG}} | align="left" | [[Slobodan Popovic]] | align="left" | 1.45,07 |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 8. | {{Z+X|UK}} | align="left" | [[Tom McKean]] | align="left" | 1.49,21 |} </div> <div style="float:right;text-align:left;padding-right:5px"> {| style="border-style:solid;border-width:1px;border-color:#808080;background-color:#EFEFEF" cellspacing="2" cellpadding="2" width=480px |+ style="font-weight: bold; font-size: 1.1em; margin-bottom: 0.5em"|Žene |- bgcolor="#EFEFEF" ! Mjesto ! Država ! Atletičarka ! Vrijeme |- align=left bgcolor="#F7F6A8" ! align=center | 1. | {{Z+X|DRNJ}} | align="left" | '''[[Sigrun Wodars]]''' | align="left" | 1.55,26 (NR) |- align=left bgcolor="#DCE5E5" ! align=center | 2. | {{Z+X|DRNJ}} | align="left" | '''[[Christine Wachtel]]''' | align="left" | 1.55,32 |- align=left bgcolor="#FFDAB9" ! align=center | 3. | {{Z+X|SSSR}} | align="left" | '''[[Ljoebov Goerina]]''' | align="left" | 1.55,56 |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 4. | | {{Z+X|KUB}} | align="left" | [[Ana Fidelia Quirot]] | align="left" | 1.55,84 (RAm) |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 5. | {{Z+X|ČEH}} | align="left" | [[Jarmila Kratochvílová]] | align="left" | 1.57,81 |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 6. | {{Z+X|RUM}} | align="left" | [[Mitica Junghiatu-Constantin]] | align="left" | 1.59,66 |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 7. | {{Z+X|SSSR}} | align="left" | [[Nadezjda Olizarenko]] | align="left" | 2.00,28 |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 8. | {{Z+X|JUG}} | align="left" | [[Slobodanka Čolović]] | align="left" | 2.02,09 |} </div> <div style="clear:left;"></div> <br /> ==== 1 500 m ==== <div style="float:left;text-align:left;padding-right:5px"> {| style="border-style:solid;border-width:1px;border-color:#808080;background-color:#EFEFEF" cellspacing="2" cellpadding="2" width=480px |+ style="font-weight: bold; font-size: 1.1em; margin-bottom: 0.5em"|Muškarci |- bgcolor="#EFEFEF" ! Mjesto ! Država ! Atletičar ! Vrijeme |- align=left bgcolor="#F7F6A8" ! align=center | 1. | {{Z+X|SOM}} | align="left" | '''[[Abdi Bile]]''' | align="left" | 3.36,80 |- align=left bgcolor="#DCE5E5" ! align=center | 2. | {{Z+X|ŠPA}} | align="left" | '''[[José Luís Gonzalez]]''' | align="left" | 3.38,03 |- align=left bgcolor="#FFDAB9" ! align=center | 3. | {{Z+X|SAD}} | align="left" | '''[[Jim Spivey]]''' | align="left" | 3.38,82 |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 4. | | {{Z+X|KEN}} | align="left" | [[Joseph Chesire]] | align="left" | 3.39,36 |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 5. | {{Z+X|SUD}} | align="left" | [[Omer Khalifa]] | align="left" | 3.39,81 |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 6. | {{Z+X|DRNJ}} | align="left" | [[Jens-Peter Herold]] | align="left" | 3.40,14 |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 7. | {{Z+X|AUS}} | align="left" | [[Mike Hillardt]] | align="left" | 3.40,23 |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 8. | {{Z+X|UK}} | align="left" | [[Steve Cram]] | align="left" | 3.41,19 |} </div> <div style="float:right;text-align:left;padding-right:5px"> {| style="border-style:solid;border-width:1px;border-color:#808080;background-color:#EFEFEF" cellspacing="2" cellpadding="2" width=480px |+ style="font-weight: bold; font-size: 1.1em; margin-bottom: 0.5em"|Žene |- bgcolor="#EFEFEF" ! Mjesto ! Država ! Atletičarka ! Vrijeme |- align=left bgcolor="#F7F6A8" ! align=center | 1. | {{Z+X|SSSR}} | align="left" | '''[[Tatyana Samolenko-Dorovskikh]]''' | align="left" | 3.58,56 (KR) |- align=left bgcolor="#DCE5E5" ! align=center | 2. | {{Z+X|DRNJ}} | align="left" | '''[[Hildegard Körner]]''' | align="left" | 3.58,67 |- align=left bgcolor="#FFDAB9" ! align=center | 3. | {{Z+X|RUM}} | align="left" | '''[[Doina Melinte]]''' | align="left" | 3.59,27 |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 4. | {{Z+X|ŠVI}} | align="left" | [[Cornelia Bürki]] | align="left" | 3.59,90 |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 5. | {{Z+X|DRNJ}} | align="left" | [[Andrea Lange-Hahmann]] | align="left" | 4.00,63 |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 6. | {{Z+X|UK}} | align="left" | [[Kirsty Wade]] | align="left" | 4.01,41 |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 7. | {{Z+X|SAD}} | align="left" | [[Diana Richburg]] | align="left" | 4.01,79 |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 8. | {{Z+X|NIZ}} | align="left" | [[Elly van Hulst]] | align="left" | 4.03,63 |} </div> <div style="clear:both;"></div> <br /> ==== 5 000 m / 3 000 m ==== <div style="float:left;text-align:left;padding-right:5px"> {| style="border-style:solid;border-width:1px;border-color:#808080;background-color:#EFEFEF" cellspacing="2" cellpadding="2" width=480px |+ style="font-weight: bold; font-size: 1.1em; margin-bottom: 0.5em"|Muškarci - 5 000 m |- bgcolor="#EFEFEF" ! Mjesto ! Država ! Atletičar ! Vrijeme |- align=left bgcolor="#F7F6A8" ! align=center | 1. | {{Z+X|MAR}} | align="left" | '''[[Saïd Aouita]]''' | align="left" | 13.26,44 |- align=left bgcolor="#DCE5E5" ! align=center | 2. | {{Z+X|POR}} | align="left" | '''[[Domingos Castro]]''' | align="left" | 13.27,59 |- align=left bgcolor="#FFDAB9" ! align=center | 3. | {{Z+X|UK}} | align="left" | '''[[Jack Buckner]]''' | align="left" | 13.27,74 |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 4. | {{Z+X|ŠVI}} | align="left" | [[Pierre Délèze]] | align="left" | 13.28,06 |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 5. | {{Z+X|BEL}} | align="left" | [[Vincent Rousseau]] | align="left" | 13.28,56 |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 6. | {{Z+X|BUG}} | align="left" | [[Evgeni Ignatov]] | align="left" | 13.29,68 |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 7. | {{Z+X|UK}} | align="left" | [[Tim Hutchings]] | align="left" | 13.30,01 |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 8. | {{Z+X|POR}} | align="left" | [[Dionísio Castro]] | align="left" | 13.30,94 |} </div> <div style="float:right;text-align:left;padding-right:5px"> {| style="border-style:solid;border-width:1px;border-color:#808080;background-color:#EFEFEF" cellspacing="2" cellpadding="2" width=480px |+ style="font-weight: bold; font-size: 1.1em; margin-bottom: 0.5em"|Žene - 3 000 m |- bgcolor="#EFEFEF" ! Mjesto ! Država ! Atletičarka ! Vrijeme |- align=left bgcolor="#F7F6A8" ! align=center | 1. | {{Z+X|SSSR}} | align="left" | '''[[Tatyana Samolenko-Dorovskikh]]''' | align="left" | 8.38,73 |- align=left bgcolor="#DCE5E5" ! align=center | 2. | {{Z+X|RUM}} | align="left" | '''[[Maricica Puica]]''' | align="left" | 8.39,45 |- align=left bgcolor="#FFDAB9" ! align=center | 3. | {{Z+X|DRNJ}} | align="left" | '''[[Ulrike Bruns]]''' | align="left" | 8.40,30 |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 4. | {{Z+X|ŠVI}} | align="left" | [[Cornelia Bürki]] | align="left" | 8.40,31 |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 5. | {{Z+X|SSSR}} | align="left" | [[Jelena Romanova]] | align="left" | 8.41,33 |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 6. | {{Z+X|NIZ}} | align="left" | [[Elly van Hulst]] | align="left" | 8.42,56 |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 7. | {{Z+X|UK}} | align="left" | [[Yvonne Murray]] | align="left" | 8.43,94 |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 8. | {{Z+X|UK}} | align="left" | [[Wendy Smith-Sly]] | align="left" | 8.45,85 |} </div> <div style="clear:both;"></div> <br /> ==== 10 000 m ==== <div style="float:left;text-align:left;padding-right:5px"> {| style="border-style:solid;border-width:1px;border-color:#808080;background-color:#EFEFEF" cellspacing="2" cellpadding="2" width=480px |+ style="font-weight: bold; font-size: 1.1em; margin-bottom: 0.5em"|Muškarci |- bgcolor="#EFEFEF" ! Mjesto ! Država ! Atletičar ! Vrijeme |- align=left bgcolor="#F7F6A8" ! align=center | 1. | | {{Z+X|KEN}} | align="left" | '''[[Paul Kipkoech]]''' | align="left" | 27.38,63 (KR) |- align=left bgcolor="#DCE5E5" ! align=center | 2. | {{Z+X|ITA}} | align="left" | '''[[Francesco Panetta]]''' | align="left" | 27.48,98 |- align=left bgcolor="#FFDAB9" ! align=center | 3. | {{Z+X|DRNJ}} | align="left" | '''[[Hansjörg Kunze]]''' | align="left" | 27.50,37 |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 4. | {{Z+X|MEX}} | align="left" | [[Arturo Barrios]] | align="left" | 27.59,66 |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 5. | {{Z+X|UK}} | align="left" | [[Steve Binns]] | align="left" | 28.03,08 |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 6. | {{Z+X|ČEH}} | align="left" | [[Martin Vrabel]] | align="left" | 28.05,59 |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 7. | {{Z+X|GRČ}} | align="left" | [[Spyros Andriopoulos]] | align="left" | 28.07,17 (NR) |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 8. | {{Z+X|SAD}} | align="left" | [[Steve Plasencia]] | align="left" | 28.11,38 |} </div> <div style="float:right;text-align:left;padding-right:5px"> {| style="border-style:solid;border-width:1px;border-color:#808080;background-color:#EFEFEF" cellspacing="2" cellpadding="2" width=480px |+ style="font-weight: bold; font-size: 1.1em; margin-bottom: 0.5em"|Žene |- bgcolor="#EFEFEF" ! Mjesto ! Država ! Atletičarka ! Vrijeme |- align=left bgcolor="#F7F6A8" ! align=center | 1. | {{Z+X|NOR}} | align="left" | '''[[Ingrid Kristiansen]]''' | align="left" | 31.05,85 |- align=left bgcolor="#DCE5E5" ! align=center | 2. | {{Z+X|SSSR}} | align="left" | '''[[Yelena Zhupiyeva]]''' | align="left" | 31.09,40 |- align=left bgcolor="#FFDAB9" ! align=center | 3. | {{Z+X|DRNJ}} | align="left" | '''[[Kathrin Ullrich]]''' | align="left" | 31.11,34 |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 4. | {{Z+X|SSSR}} | align="left" | [[Olga Bondarenko]] | align="left" | 31.18,38 |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 5. | {{Z+X|UK}} | align="left" | [[Liz Lynch-McColgan]] | align="left" | 31.19,82 |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 6. | {{Z+X|SAD}} | align="left" | [[Lynn Jennings]] | align="left" | 31.45,43 |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 7. | {{Z+X|POR}} | align="left" | [[Albertina Machado]] | align="left" | 31.46,61 |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 8. | {{Z+X|KIN}} | align="left" | [[Wang Xiuting]] | align="left" | 31.48,88 |} </div> <div style="clear:both;"></div> <br /> ==== Maraton ==== <div style="float:left;text-align:left;padding-right:5px"> {| style="border-style:solid;border-width:1px;border-color:#808080;background-color:#EFEFEF" cellspacing="2" cellpadding="2" width=480px |+ style="font-weight: bold; font-size: 1.1em; margin-bottom: 0.5em"|Muškarci |- bgcolor="#EFEFEF" ! Mjesto ! Država ! Atletičar ! Vrijeme |- align=left bgcolor="#F7F6A8" ! align=center | 1. | | {{Z+X|KEN}} | align="left" | '''[[Douglas Wakiihuri]]''' | align="left" | 2:11.48 |- align=left bgcolor="#DCE5E5" ! align=center | 2. | {{Z+X|DŽI}} | align="left" | '''[[Ahmed Salah]]''' | align="left" | 2:12.30 |- align=left bgcolor="#FFDAB9" ! align=center | 3. | {{Z+X|ITA}} | align="left" | '''[[Gelindo Bordin]]''' | align="left" | 2:12.40 |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 4. | {{Z+X|AUS}} | align="left" | [[Steve Moneghetti]] | align="left" | 2:12.49 |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 5. | {{Z+X|UK}} | align="left" | [[Hugh Jones]] | align="left" | 2:12.54 |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 6. | {{Z+X|TAN}} | align="left" | [[Juma Ikangaa]] | align="left" | 2:13.43 |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 7. | {{Z+X|ITA}} | align="left" | [[Orlando Pizzolato]] | align="left" | 2:14.03 |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 8. | {{Z+X|SSSR}} | align="left" | [[Ravil Kashapov]] | align="left" | 2:14.41 |} </div> <div style="float:right;text-align:left;padding-right:5px"> {| style="border-style:solid;border-width:1px;border-color:#808080;background-color:#EFEFEF" cellspacing="2" cellpadding="2" width=480px |+ style="font-weight: bold; font-size: 1.1em; margin-bottom: 0.5em"|Žene |- bgcolor="#EFEFEF" ! Mjesto ! Država ! Atletičarka ! Vrijeme |- align=left bgcolor="#F7F6A8" ! align=center | 1. | {{Z+X|POR}} | align="left" | '''[[Rosa Mota]]''' | align="left" | 2:25.17 (KR) |- align=left bgcolor="#DCE5E5" ! align=center | 2. | {{Z+X|SSSR}} | align="left" | '''[[Zoya Ivanova]]''' | align="left" | 2:32.38 |- align=left bgcolor="#FFDAB9" ! align=center | 3. | {{Z+X|FRA}} | align="left" | '''[[Jocelyne Villeton]]''' | align="left" | 2:32.53 |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 4. | {{Z+X|NOR}} | align="left" | [[Bente Moe]] | align="left" | 2:33.21 |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 5. | {{Z+X|SSSR}} | align="left" | [[Yelena Tsukhlo]] | align="left" | 2:33.55 |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 6. | {{Z+X|SSSR}} | align="left" | [[Yekaterina Khramenkova]] | align="left" | 2:34.23 |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 7. | {{Z+X|SAD}} | align="left" | [[Nancy Ditz]] | align="left" | 2:34.54 |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 8. | {{Z+X|FIN}} | align="left" | [[Sinikka Keskitalo]] | align="left" | 2:35.16 |} </div> <div style="clear:both;"></div> <br /> ==== 20 km / 10 km brzo hodanje ==== <div style="float:left;text-align:left;padding-right:5px"> {| style="border-style:solid;border-width:1px;border-color:#808080;background-color:#EFEFEF" cellspacing="2" cellpadding="2" width=480px |+ style="font-weight: bold; font-size: 1.1em; margin-bottom: 0.5em"|Muškarci - 20 km |- bgcolor="#EFEFEF" ! Mjesto ! Država ! Atletičar ! Vrijeme |- align=left bgcolor="#F7F6A8" ! align=center | 1. | {{Z+X|ITA}} | align="left" | '''[[Maurizio Damilano]]''' | align="left" | 1:20.45 (KR) |- align=left bgcolor="#DCE5E5" ! align=center | 2. | {{Z+X|ČEH}} | align="left" | '''[[Jozef Pribilinec]]''' | align="left" | 1:21.07 |- align=left bgcolor="#FFDAB9" ! align=center | 3. | {{Z+X|ŠPA}} | align="left" | '''[[José Marín]]''' | align="left" | 1:21.24 |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 4. | {{Z+X|SSSR}} | align="left" | [[Viktor Mostovik]] | align="left" | 1:21.53 |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 5. | {{Z+X|ITA}} | align="left" | [[Carlo Mattioli]] | align="left" | 1:22.53 |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 6. | {{Z+X|ČEH}} | align="left" | [[Roman Mrazek]] | align="left" | 1:23.01 |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 7. | {{Z+X|FRA}} | align="left" | [[Jean-Claude Corre]] | align="left" | 1:23.38 |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 8. | {{Z+X|KOL}} | align="left" | [[Querubín Moreno]] | align="left" | 1:23.42 |} </div> <div style="float:right;text-align:left;padding-right:5px"> {| style="border-style:solid;border-width:1px;border-color:#808080;background-color:#EFEFEF" cellspacing="2" cellpadding="2" width=480px |+ style="font-weight: bold; font-size: 1.1em; margin-bottom: 0.5em"|Žene - 10 km |- bgcolor="#EFEFEF" ! Mjesto ! Država ! Atletičarka ! Vrijeme |- align=left bgcolor="#F7F6A8" ! align=center | 1. | {{Z+X|SSSR}} | align="left" | '''[[Irina Strakhova]]''' | align="left" | 44.12 (KR) |- align=left bgcolor="#DCE5E5" ! align=center | 2. | {{Z+X|AUS}} | align="left" | '''[[Kerry Saxby-Junna]]''' | align="left" | 44.23 |- align=left bgcolor="#FFDAB9" ! align=center | 3. | {{Z+X|KIN}} | align="left" | '''[[Hong Yan]]''' | align="left" | 44.42 |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 4. | {{Z+X|ŠPA}} | align="left" | [[Mari Cruz Diaz]] | align="left" | 44.48 |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 5. | {{Z+X|SSSR}} | align="left" | [[Jelena Nikolajeva]] | align="left" | 44.54 |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 6. | {{Z+X|ŠVE}} | align="left" | [[Monica Gunnarsson]] | align="left" | 45.09 |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 7. | {{Z+X|KIN}} | align="left" | [[Bingjie Jin]] | align="left" | 45.24 |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 8. | {{Z+X|KAN}} | align="left" | [[Ann Peel]] | align="left" | 45.27 |} </div> <div style="clear:both;"></div> <br /> ==== 50 km brzo hodanje ==== <div style="float:left;text-align:left;padding-right:5px"> {| style="border-style:solid;border-width:1px;border-color:#808080;background-color:#EFEFEF" cellspacing="2" cellpadding="2" width=480px |+ style="font-weight: bold; font-size: 1.1em; margin-bottom: 0.5em"|Muškarci |- bgcolor="#EFEFEF" ! Mjesto ! Država ! Atletičar ! Vrijeme |- align=left bgcolor="#F7F6A8" ! align=center | 1. | {{Z+X|DRNJ}} | align="left" | '''[[Hartwig Gauder]]''' | align="left" | 3:40.53 (KR) |- align=left bgcolor="#DCE5E5" ! align=center | 2. | {{Z+X|DRNJ}} | align="left" | '''[[Ronald Weigel]]''' | align="left" | 3:41.30 |- align=left bgcolor="#FFDAB9" ! align=center | 3. | {{Z+X|SSSR}} | align="left" | '''[[Vjatsjeslav Ivanenko]]''' | align="left" | 3:44.02 |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 4. | {{Z+X|ITA}} | align="left" | [[Raffaello Ducceschi]] | align="left" | 3:47.49 |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 5. | {{Z+X|MEX}} | align="left" | [[Martín Bermúdez]] | align="left" | 3:48.27 |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 6. | {{Z+X|ITA}} | align="left" | [[Sandro Bellucci]] | align="left" | 3:48.52 |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 7. | {{Z+X|ČEH}} | align="left" | [[Pavol Szikora]] | align="left" | 3:49.44 |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 8. | {{Z+X|MEX}} | align="left" | [[Arturo Bravo]] | align="left" | 3:52.08 |} </div> <div style="clear:both;"></div> <br /> ==== 110 m / 100 m s preponama ==== <div style="float:left;text-align:left;padding-right:5px"> {| style="border-style:solid;border-width:1px;border-color:#808080;background-color:#EFEFEF" cellspacing="2" cellpadding="2" width=480px |+ style="font-weight: bold; font-size: 1.1em; margin-bottom: 0.5em"|110 m s preponama muškarci |- bgcolor="#EFEFEF" ! Mjesto ! Država ! Atletičar ! Vrijeme |- align=left bgcolor="#F7F6A8" ! align=center | 1. | {{Z+X|SAD}} | align="left" | '''[[Greg Foster]]''' | align="left" | 13,21 |- align=left bgcolor="#DCE5E5" ! align=center | 2. | {{Z+X|UK}} | align="left" | '''[[Jonathan Ridgeon]]''' | align="left" | 13,29 |- align=left bgcolor="#FFDAB9" ! align=center | 3. | {{Z+X|UK}} | align="left" | '''[[Colin Jackson]]''' | align="left" | 13,38 |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 4. | {{Z+X|SAD}} | align="left" | [[Jack Pierce]] | align="left" | 13,41 |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 5. | {{Z+X|SSSR}} | align="left" | [[Igors Kazanovs]] | align="left" | 13,48 |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 6. | {{Z+X|ŠPA}} | align="left" | [[Carlos Sala]] | align="left" | 13,55 |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 7. | {{Z+X|KAN}} | align="left" | [[Mark McKoy]] | align="left" | 13,71 |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 8. | {{Z+X|FIN}} | align="left" | [[Arto Bryggare]] | align="left" | [[DNS]] |} </div> <div style="float:right;text-align:left;padding-right:5px"> {| style="border-style:solid;border-width:1px;border-color:#808080;background-color:#EFEFEF" cellspacing="2" cellpadding="2" width=480px |+ style="font-weight: bold; font-size: 1.1em; margin-bottom: 0.5em"|100 m s preponama žene |- bgcolor="#EFEFEF" ! Mjesto ! Država ! Atletičarka ! Vrijeme |- align=left bgcolor="#F7F6A8" ! align=center | 1. | {{Z+X|BUG}} | align="left" | '''[[Ginka Zagorcheva]]''' | align="left" | 12,34 (KR) |- align=left bgcolor="#DCE5E5" ! align=center | 2. | {{Z+X|DRNJ}} | align="left" | '''[[Gloria Uibel-Siebert]]''' | align="left" | 12,44 |- align=left bgcolor="#FFDAB9" ! align=center | 3. | {{Z+X|DRNJ}} | align="left" | '''[[Cornelia Oschkenat|Cornelia Riefstahl-Oschkenat]]''' | align="left" | 12,46 |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 4. | {{Z+X|BUG}} | align="left" | [[Jordanka Donkova]] | align="left" | 12,49 |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 5. | {{Z+X|FRA}} | align="left" | [[Anne Piquereau]] | align="left" | 12,82 |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 6. | {{Z+X|FRA}} | align="left" | [[Laurence Elloy-Machabey]] | align="left" | 12,83 |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 7. | {{Z+X|SRNJ}} | align="left" | [[Claudia Zaczkiewicz]] | align="left" | 12,98 |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 8. | {{Z+X|SAD}} | align="left" | [[LaVonna Martin|LaVonna Martin-Floreal]] | align="left" | 13,06 |} </div> <div style="clear:left;"></div> <br /> ==== 400 m s preponama ==== <div style="float:left;text-align:left;padding-right:5px"> {| style="border-style:solid;border-width:1px;border-color:#808080;background-color:#EFEFEF" cellspacing="2" cellpadding="2" width=480px |+ style="font-weight: bold; font-size: 1.1em; margin-bottom: 0.5em"|Muškarci |- bgcolor="#EFEFEF" ! Mjesto ! Država ! Atletičar ! Vrijeme |- align=left bgcolor="#F7F6A8" ! align=center | 1. | {{Z+X|SAD}} | align="left" | '''[[Edwin Moses]]''' | align="left" | 47,46 (KR) |- align=left bgcolor="#DCE5E5" ! align=center | 2. | {{Z+X|SAD}} | align="left" | '''[[Danny Harris]]''' | align="left" | 47,48 |- align=left bgcolor="#FFDAB9" ! align=center | 3. | {{Z+X|SRNJ}} | align="left" | '''[[Harald Schmid]]''' | align="left" | 47,48 (ER) |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 4. | {{Z+X|ŠVE}} | align="left" | [[Sven Nylander]] | align="left" | 48,37 |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 5. | | {{Z+X|SEN}} | align="left" | [[Amadou Dia Ba]] | align="left" | 48,37 |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 6. | {{Z+X|NIG}} | align="left" | [[Henry Amike]] | align="left" | 48,63 |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 7. | {{Z+X|UK}} | align="left" | [[Kriss Akabusi]] | align="left" | 48,74 |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 8. | {{Z+X|ŠPA}} | align="left" | [[José Alonso]] | align="left" | 49,46 |} </div> <div style="float:right;text-align:left;padding-right:5px"> {| style="border-style:solid;border-width:1px;border-color:#808080;background-color:#EFEFEF" cellspacing="2" cellpadding="2" width=480px |+ style="font-weight: bold; font-size: 1.1em; margin-bottom: 0.5em"|Žene |- bgcolor="#EFEFEF" ! Mjesto ! Država ! Atletičarka ! Vrijeme |- align=left bgcolor="#F7F6A8" ! align=center | 1. | {{Z+X|DRNJ}} | align="left" | '''[[Sabine Busch]]''' | align="left" | 53,62 (KR) |- align=left bgcolor="#DCE5E5" ! align=center | 2. | {{Z+X|AUS}} | align="left" | '''[[Debbie Flintoff-King]]''' | align="left" | 54,19 |- align=left bgcolor="#FFDAB9" ! align=center | 3. | {{Z+X|DRNJ}} | align="left" | '''[[Cornelia Feuerbach-Ullrich]]''' | align="left" | 54,31 |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 4. | {{Z+X|JAM}} | align="left" | [[Sandra Farmer-Patrick]] | align="left" | 54,38 |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 5. | {{Z+X|FIN}} | align="left" | [[Tuija Helander-Kuusisto]] | align="left" | 54,62 |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 6. | {{Z+X|SSSR}} | align="left" | [[Anna Ambraziene]] | align="left" | 55,68 |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 7. | {{Z+X|SAD}} | align="left" | [[Schowonda Williams]] | align="left" | 55,86 |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 8. | {{Z+X|SAD}} | align="left" | [[Judi Brown-King]] | align="left" | 56,10 |} </div> <div style="clear:both;"></div> <br /> ====3 000 m s preponama ==== <div style="float:left;text-align:left;padding-right:5px"> {| style="border-style:solid;border-width:1px;border-color:#808080;background-color:#EFEFEF" cellspacing="2" cellpadding="2" width=480px |+ style="font-weight: bold; font-size: 1.1em; margin-bottom: 0.5em"|Muškarci |- bgcolor="#EFEFEF" ! Mjesto ! Država ! Atletičar ! Vrijeme |- align=left bgcolor="#F7F6A8" ! align=center | 1. | {{Z+X|ITA}} | align="left" | '''[[Francesco Panetta]]''' | align="left" | 8.08,57 (KR) |- align=left bgcolor="#DCE5E5" ! align=center | 2. | {{Z+X|DRNJ}} | align="left" | '''[[Hagen Melzer]]''' | align="left" | 8.10,32 |- align=left bgcolor="#FFDAB9" ! align=center | 3. | {{Z+X|BEL}} | align="left" | '''[[William Van Dijck]]''' | align="left" | 8.12,18 |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 4. | {{Z+X|SAD}} | align="left" | [[Brian Diemer]] | align="left" | 8.14,46 |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 5. | {{Z+X|KAN}} | align="left" | [[Graeme Fell]] | align="left" | 8.16,46 |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 6. | {{Z+X|SAD}} | align="left" | [[Henry Marsh]] | align="left" | 8.17,78 |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 7. | | {{Z+X|KEN}} | align="left" | [[Peter Koech]] | align="left" | 8.20,08 |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 8. | | {{Z+X|KEN}} | align="left" | [[Patrick Sang]] | align="left" | 8.20,45 |} </div> <div style="clear:both;"></div> <br /> ==== 4x100 m štafeta ==== <div style="float:left;text-align:left;padding-right:5px"> {| style="border-style:solid;border-width:1px;border-color:#808080;background-color:#EFEFEF" cellspacing="2" cellpadding="2" width=480px |+ style="font-weight: bold; font-size: 1.1em; margin-bottom: 0.5em"|Muškarci |- bgcolor="#EFEFEF" ! Mjesto ! Država ! Atletičari ! Vrijeme |- align=left bgcolor="#F7F6A8" ! align=center | 1. | {{Z+X|SAD}} | align="left" | '''[[Lee McRae]]<br />[[Lee McNeill]]<br />[[Harvey Glance]]<br />[[Carl Lewis]]''' | align="left" | 37,90 |- align=left bgcolor="#DCE5E5" ! align=center | 2. | {{Z+X|SSSR}} | align="left" | '''[[Aleksandr Yevgenyev]]<br />[[Viktor Bryzgin]]<br />[[Vladimir Muravyov]]<br />[[Wladimir Krylow]]''' | align="left" | 38,02 (ER) |- align=left bgcolor="#FFDAB9" ! align=center | 3. | {{Z+X|JAM}} | align="left" | '''[[John Mair]]<br />[[Andrew Smith (sprinter)|Andrew Smith]]<br />[[Clive Wright]]<br />[[Ray Stewart]]''' | align="left" |38,41 |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 4. | {{Z+X|KAN}} | align="left" | [[Ben Johnson]]<br />[[Atlee Mahorn]]<br />[[Desai Williams]]<br />[[Mike Dwyer]] | align="left" |38,47 |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 5. | {{Z+X|SRNJ}} | align="left" | [[Fritz Heer]]<br />[[Volker Westhagemann]]<br />[[Christian Haas]]<br />[[Norbert Dobeleit]] | align="left" | 38,73 |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 6. | {{Z+X|MAĐ}} | align="left" | [[István Nagy]]<br />[[László Karaffa]]<br />[[István Tatár]]<br />[[Attila Kovács]] | align="left" | 39,04 |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 7. | {{Z+X|ITA}} | align="left" | [[Ezio Madona]]<br />[[Domenico Gorla]]<br />[[Paolo Catalano]]<br />[[Pierfrancesco Pavoni]] | align="left" | 39,62 |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 8. | {{Z+X|KIN}} | align="left" | [[Li Tao]]<br />[[Cai Jianming]]<br />[[Li Feng]]<br />[[Zheng Chen]] | align="left" | 39,93 |} </div> <div style="float:right;text-align:left;padding-right:5px"> {| style="border-style:solid;border-width:1px;border-color:#808080;background-color:#EFEFEF" cellspacing="2" cellpadding="2" width=480px |+ style="font-weight: bold; font-size: 1.1em; margin-bottom: 0.5em"|Žene |- bgcolor="#EFEFEF" ! Mjesto ! Država ! Atletičarke ! Vrijeme |- align=left bgcolor="#F7F6A8" ! align=center | 1. | {{Z+X|SAD}} | align="left" | '''[[Alice Brown]]<br />[[Diane Williams]]<br />[[Florence Griffith-Joyner]]<br />[[Pam Marshall]]''' | align="left" | 41,58 (KR) |- align=left bgcolor="#DCE5E5" ! align=center | 2. | {{Z+X|DRNJ}} | align="left" | '''[[Silke Möller|Silke Gladisch-Möller]]<br />[[Cornelia Oschkenat|Cornelia Riefstahl-Oschkenat]]<br />[[Kerstin Behrendt]]<br/>[[Marlies Göhr]]''' | align="left" | 41,95 |- align=left bgcolor="#FFDAB9" ! align=center | 3. | {{Z+X|SSSR}} | align="left" | '''[[Irina Slyusar]]<br />[[Natalya Pomoshchnikova]]<br />[[Natalya German]]<br />[[Olga Antonowa]]''' | align="left" | 42,33 |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 4. | {{Z+X|BUG}} | align="left" | [[Ginka Zagorcheva]]<br />[[Anelia Nuneva]]<br />[[Nadezhda Georgieva]]<br />[[Valya Demirewa]] | align="left" | 42,71 |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 5. | {{Z+X|SRNJ}} | align="left" | [[Silke-Beate Knoll]]<br />[[Ulrike Sarvari]]<br />[[Andrea Thomas]]<br />[[Ute Thimm]] | align="left" | 43,20 |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 6. | {{Z+X|KAN}} | align="left" | [[Angela Bailey]]<br />[[Angela Phipps]]<br />[[Angella Taylor-Issajenko]]<br />[[Keturah Anderson]] | align="left" | 43,26 |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 7. | | {{Z+X|KUB}} | align="left" | [[Eusebia Riquelme]]<br />[[Aliuska López]]<br />[[Susana Armenteros]]<br />[[Liliana Allen]] | align="left" | 43,66 |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 8. | {{Z+X|FRA}} | align="left" | [[Françoise Leroux]]<br />[[Marie-Christine Cazier]]<br />[[Laurence Bily]]<br />[[Muriel Leroy]] | align="left" | 43,75 |} </div> <div style="clear:both;"></div> <br /> ==== 4x400 m štafeta ==== <div style="float:left;text-align:left;padding-right:5px"> {| style="border-style:solid;border-width:1px;border-color:#808080;background-color:#EFEFEF" cellspacing="2" cellpadding="2" width=480px |+ style="font-weight: bold; font-size: 1.1em; margin-bottom: 0.5em"|Muškarci |- bgcolor="#EFEFEF" ! Mjesto ! Država ! Atletičari ! Vrijeme |- align=left bgcolor="#F7F6A8" ! align=center | 1. | {{Z+X|SAD}} | align="left" | '''[[Danny Everett]]<br />[[Roddie Haley]]<br />[[Antonio McKay]]<br />[[Harry Reynolds]]''' | align="left" | 2.57,29 (KR) |- align=left bgcolor="#DCE5E5" ! align=center | 2. | {{Z+X|UK}} | align="left" | '''[[Derek Redmond]]<br />[[Kriss Akabusi]]<br />[[Roger Black]]<br />[[Philip Brown]]''' | align="left" | 2.58,86 (ER) |- align=left bgcolor="#FFDAB9" ! align=center | 3. | | {{Z+X|KUB}} | align="left" | '''[[Leandro Peñalver]]<br />[[Agustin Pavo]]<br />[[Lazaro Martínez]]<br />[[Roberto Hernández]]''' | align="left" | 2.59,16 (NR) |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 4. | {{Z+X|SRNJ}} | align="left" | [[Norbert Dobeleit]]<br />[[Mark Henrich]]<br />[[Edgar Itt]]<br />[[Harald Schmid]] | align="left" | 2.59,96 (NR) |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 5. | | {{Z+X|KEN}} | align="left" | [[Joseph Sainah]]<br />[[John Anzrah]]<br />[[Elijah Bitok]]<br />[[David Kitur]] | align="left" | 3.01,67 |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 6. | {{Z+X|JAM}} | align="left" | [[Mark Senior]]<br />[[Devon Morris]]<br />[[Winthrop Graham]]<br />[[Bertland Cameron]] | align="left" | 3.04,53 |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 7. | {{Z+X|SSSR}} | align="left" | [[Yevgeniy Lomtyev]]<br />[[Vladimir Prosin]]<br />[[Aleksandr Kurochkin]]<br />[[Vladimir Krylov]] | align="left" | [[DNF]] |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 8. | {{Z+X|NIG}} | align="left" | [[Moses Ugbisie]]<br />[[Joseph Falaye]]<br />[[Henry Amike]]<br />[[Innocent Egbunike]] | align="left" | [[DNS]] |} </div> <div style="float:right;text-align:left;padding-right:5px"> {| style="border-style:solid;border-width:1px;border-color:#808080;background-color:#EFEFEF" cellspacing="2" cellpadding="2" width=480px |+ style="font-weight: bold; font-size: 1.1em; margin-bottom: 0.5em"|Žene |- bgcolor="#EFEFEF" ! Mjesto ! Država ! Atletičarke ! Vrijeme |- align=left bgcolor="#F7F6A8" ! align=center | 1. | {{Z+X|DRNJ}} | align="left" | '''[[Dagmar Rübsam-Neubauer]]<br />[[Kirsten Siemon-Emmelmann]]<br />[[Petra Müller-Schersing]]<br />[[Sabine Busch]]''' | align="left" | 3.18,63 (KR) |- align=left bgcolor="#DCE5E5" ! align=center | 2. | {{Z+X|SSSR}} | align="left" | '''[[Aelita Yurchenko]]<br />[[Olga Nazarova]]<br />[[Maria Pinigina]]<br />[[Olga Bryzgina]]''' | align="left" | 3.19,50 |- align=left bgcolor="#FFDAB9" ! align=center | 3. | {{Z+X|SAD}} | align="left" | '''[[Diane Dixon]]<br />[[Denean Howard-Hill]]<br />[[Valerie Brisco-Hooks]]<br />[[Lillie Leatherwood]]''' | align="left" | 3.21,04 |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 4. | {{Z+X|KAN}} | align="left" | [[Charmaine Crooks]]<br />[[Molly Killingbeck]]<br />[[Marita Payne-Wiggins]]<br />[[Jillian Richardson]] | align="left" | 3.24" |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 5. | {{Z+X|SRNJ}} | align="left" | [[Ute Thimm]]<br />[[Helga Arendt]]<br />[[Gudrun Abt]]<br />[[Gisela Kinzel]] | align="left" | 3.24,94 |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 6. | {{Z+X|JAM}} | align="left" | [[Cathy Rattray-Williams]]<br />[[Sandra Farmer-Patrick]]<br />[[Ilrey Oliver]]<br />[[Sandie Richards]] | align="left" | 3.27,51 |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 7. | {{Z+X|FRA}} | align="left" | [[Nathalie Simon]]<br />[[Nadine Debois]]<br />[[Hélène Huart]]<br />[[Fabienne Ficher]] | align="left" | 3.27,60 |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 8. | {{Z+X|BUG}} | align="left" | [[Tsvetanka Ilieva]]<br />[[Rositsa Stamenova]]<br />[[Pepa Pavlova]]<br />[[Juliana Marinowa]] | align="left" | 3.30,24 |} </div> <div style="clear:both;"></div> <br /> === Skakačke discipline === ====[[Skok u vis]]==== <div style="float:left;text-align:left;padding-right:5px"> {| style="border-style:solid;border-width:1px;border-color:#808080;background-color:#EFEFEF" cellspacing="2" cellpadding="2" width=480px |+ style="font-weight: bold; font-size: 1.1em; margin-bottom: 0.5em"|Muškarci |- bgcolor="#EFEFEF" ! Mjesto ! Država ! Atletičar ! Visina |- align=left bgcolor="#F7F6A8" ! align=center | 1. | {{Z+X|ŠVE}} | align="left" | '''[[Patrik Sjöberg]]''' | align="left" | 2,38 m (KR) |- align=left bgcolor="#DCE5E5" ! align=center | 2. | {{Z+X|SSSR}} | align="left" | '''[[Igor Paklin]]''' | align="left" | 2,38 m (KR) |- align=left bgcolor="#DCE5E5" ! align=center | 2. | {{Z+X|SSSR}} | align="left" | '''[[Gennadi Avdejenko]]''' | align="left" | 2,38 m (KR) |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 4. | {{Z+X|SRNJ}} | align="left" | [[Dietmar Mögenburg]] | align="left" | 2,35 m |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 5. | {{Z+X|BER}} | align="left" | [[Clarence Saunders]] | align="left" | 2,32 m |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 6. | {{Z+X|RUM}} | align="left" | [[Sorin Matei]] | align="left" | 2,32 m |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 7. | {{Z+X|ČEH}} | align="left" | [[Ján Zvara]] | align="left" | 2,32 m |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 8. | {{Z+X|SRNJ}} | align="left" | [[Carlo Thränhardt]] | align="left" | 2,29 m |} </div> <div style="float:right;text-align:left;padding-right:5px"> {| style="border-style:solid;border-width:1px;border-color:#808080;background-color:#EFEFEF" cellspacing="2" cellpadding="2" width=480px |+ style="font-weight: bold; font-size: 1.1em; margin-bottom: 0.5em"|Žene |- bgcolor="#EFEFEF" ! Mjesto ! Država ! Atletičarka ! Visina |- align=left bgcolor="#F7F6A8" ! align=center | 1. | {{Z+X|BUG}} | align="left" | '''[[Stefka Kostadinova]]''' | align="left" | 2,09 m (WR) |- align=left bgcolor="#DCE5E5" ! align=center | 2. | {{Z+X|SSSR}} | align="left" | '''[[Tamara Bikova]]''' | align="left" | 2,04 m |- align=left bgcolor="#FFDAB9" ! align=center | 3. | {{Z+X|DRNJ}} | align="left" | '''[[Susanne Helm-Beyer]]''' | align="left" | 1,99 m |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 4. | | {{Z+X|KUB}} | align="left" | [[Silvia Costa]] | align="left" | 1,96 m |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 5. | {{Z+X|SSSR}} | align="left" | [[Larisa Kositsyna]] | align="left" | 1,96 m |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 6. | {{Z+X|SRNJ}} | align="left" | [[Heike Henkel]] | align="left" | 1,96 m |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 7. | {{Z+X|BUG}} | align="left" | [[Svetlana Isaeva-Leseva]] | align="left" | 1,93 m |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 8. | {{Z+X|SAD}} | align="left" | [[Louise Ritter]] | align="left" | 1,93 m |} </div> <div style="clear:both;"></div> <br /> ====[[Skok u dalj]]==== <div style="float:left;text-align:left;padding-right:5px"> {| style="border-style:solid;border-width:1px;border-color:#808080;background-color:#EFEFEF" cellspacing="2" cellpadding="2" width=480px |+ style="font-weight: bold; font-size: 1.1em; margin-bottom: 0.5em"|Muškarci |- bgcolor="#EFEFEF" ! Mjesto ! Država ! Atletičar ! Duljina |- align=left bgcolor="#F7F6A8" ! align=center | 1. | {{Z+X|SAD}} | align="left" | '''[[Carl Lewis]]''' | align="left" | 8,67 m (KR) |- align=left bgcolor="#DCE5E5" ! align=center | 2. | {{Z+X|SSSR}} | align="left" | '''[[Robert Emmijan]]''' | align="left" | 8,53 m |- align=left bgcolor="#FFDAB9" ! align=center | 3. | {{Z+X|SAD}} | align="left" | '''[[Larry Myricks]]''' | align="left" | 8,33 m |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 4. | {{Z+X|ITA}} | align="left" | [[Giovanni Evangelisti]] | align="left" | 8,19 m |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 5. | {{Z+X|DRNJ}} | align="left" | [[Jens Hirschberg]] | align="left" | 8,16 m |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 6. | | {{Z+X|KUB}} | align="left" | [[Jaime Jefferson]] | align="left" | 8,14 m |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 7. | {{Z+X|BUG}} | align="left" | [[Vladimir Amidzhinov]] | align="left" | 8,11 m |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 8. | {{Z+X|SAD}} | align="left" | [[Mike Conley, Sr.|Mike Conley]] | align="left" | 8,10 m |} </div> <div style="float:right;text-align:left;padding-right:5px"> {| style="border-style:solid;border-width:1px;border-color:#808080;background-color:#EFEFEF" cellspacing="2" cellpadding="2" width=480px |+ style="font-weight: bold; font-size: 1.1em; margin-bottom: 0.5em"|Žene |- bgcolor="#EFEFEF" ! Mjesto ! Država ! Atletičarka ! Duljina |- align=left bgcolor="#F7F6A8" ! align=center | 1. | {{Z+X|SAD}} | align="left" | '''[[Jackie Joyner-Kersee]]''' | align="left" | 7,36 m (KR) |- align=left bgcolor="#DCE5E5" ! align=center | 2. | {{Z+X|SSSR}} | align="left" | '''[[Yelena Belevskaya]]''' | align="left" | 7,14 m |- align=left bgcolor="#FFDAB9" ! align=center | 3. | {{Z+X|DRNJ}} | align="left" | '''[[Heike Daute-Drechsler]]''' | align="left" | 7,13 m |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 4. | {{Z+X|DRNJ}} | align="left" | [[Helga Radtke]] | align="left" | 7,01 m |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 5. | {{Z+X|SSSR}} | align="left" | [[Galina Tsjistjakova]] | align="left" | 6,99 m |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 6. | {{Z+X|SSSR}} | align="left" | [[Irina Valyukevich]] | align="left" | 6,89 m |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 7. | {{Z+X|SAD}} | align="left" | [[Jennifer Inniss]] | align="left" | 6,80 m |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 8. | {{Z+X|AUS}} | align="left" | [[Nicole Boegman]] | align="left" | 6,63 m |} </div> <div style="clear:both;"></div> <br /> ==== Skok s motkom ==== <div style="float:left;text-align:left;padding-right:5px"> {| style="border-style:solid;border-width:1px;border-color:#808080;background-color:#EFEFEF" cellspacing="2" cellpadding="2" width=480px |+ style="font-weight: bold; font-size: 1.1em; margin-bottom: 0.5em"|Muškarci |- bgcolor="#EFEFEF" ! Mjesto ! Država ! Atletičar ! Visina |- align=left bgcolor="#F7F6A8" ! align=center | 1. | {{Z+X|SSSR}} | align="left" | '''[[Sergej Bubka]]''' | align="left" | 5,85 m (KR) |- align=left bgcolor="#DCE5E5" ! align=center | 2. | {{Z+X|FRA}} | align="left" | '''[[Thierry Vigneron]]''' | align="left" | 5,80 m |- align=left bgcolor="#FFDAB9" ! align=center | 3. | {{Z+X|SSSR}} | align="left" | '''[[Rodion Gataullin]]''' | align="left" | 5,80 m |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 4. | {{Z+X|POLJ}} | align="left" | [[Marian Kolasa]] | align="left" | 5,80 m |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 5. | {{Z+X|SAD}} | align="left" | [[Earl Bell]] | align="left" | 5,70 m |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 5. | {{Z+X|BUG}} | align="left" | [[Nikolay Nikolov]] | align="left" | 5,70 m |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 7. | {{Z+X|BUG}} | align="left" | [[Delko Lesev]] | align="left" | 5,60 m |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 8. | {{Z+X|BUG}} | align="left" | [[Atanas Tarev]] | align="left" | 5,60 m |} </div> <div style="clear:both;"></div> <br /> ==== Troskok ==== <div style="float:left;text-align:left;padding-right:5px"> {| style="border-style:solid;border-width:1px;border-color:#808080;background-color:#EFEFEF" cellspacing="2" cellpadding="2" width=480px |+ style="font-weight: bold; font-size: 1.1em; margin-bottom: 0.5em"|Muškarci |- bgcolor="#EFEFEF" ! Mjesto ! Država ! Atletičar ! Duljina |- align=left bgcolor="#F7F6A8" ! align=center | 1. | {{Z+X|BUG}} | align="left" | '''[[Khristo Markov]]''' | align="left" | 17,92 m (KR) |- align=left bgcolor="#DCE5E5" ! align=center | 2. | {{Z+X|SAD}} | align="left" | '''[[Mike Conley, Sr.|Mike Conley]]''' | align="left" | 17,67 m |- align=left bgcolor="#FFDAB9" ! align=center | 3. | {{Z+X|SSSR}} | align="left" | '''[[Oleg Sakirkin]]''' | align="left" | 17,43 m |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 4. | {{Z+X|SSSR}} | align="left" | [[Aleksandr Kovalenko]] | align="left" | 17,38 m |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 5. | {{Z+X|POLJ}} | align="left" | [[Jacek Pastusinski]] | align="left" | 17,35 m |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 6. | {{Z+X|NIG}} | align="left" | [[Joseph Taiwo]] | align="left" | 17,29 m |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 7. | {{Z+X|SRNJ}} | align="left" | [[Peter Bouschen]] | align="left" | 17,26 m |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 8. | {{Z+X|SSSR}} | align="left" | [[Oleg Protsenko]] | align="left" | 17,23 m |} </div> <div style="clear:both;"></div> <br /> === Bacačke discipline === ==== Bacanje koplja ==== <div style="float:left;text-align:left;padding-right:5px"> {| style="border-style:solid;border-width:1px;border-color:#808080;background-color:#EFEFEF" cellspacing="2" cellpadding="2" width=480px |+ style="font-weight: bold; font-size: 1.1em; margin-bottom: 0.5em"|Muškarci |- bgcolor="#EFEFEF" ! Mjesto ! Država ! Atletičar ! Duljina |- align=left bgcolor="#F7F6A8" ! align=center | 1. | {{Z+X|FIN}} | align="left" | '''[[Seppo Räty]]''' | align="left" | 83,54 m (KR) |- align=left bgcolor="#DCE5E5" ! align=center | 2. | {{Z+X|SSSR}} | align="left" | '''[[Viktor Yevsyukov]]''' | align="left" | 82,52 m |- align=left bgcolor="#FFDAB9" ! align=center | 3. | {{Z+X|ČEH}} | align="left" | '''[[Jan Zelezny]]''' | align="left" | 82,20 m |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 4. | {{Z+X|SAD}} | align="left" | [[Tom Petranoff]] | align="left" | 81,28 m |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 5. | {{Z+X|SSSR}} | align="left" | [[Lev Shatilo]] | align="left" | 81,02 m |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 6. | {{Z+X|JAP}} | align="left" | [[Kazuhiro Mizoguchi]] | align="left" | 80,24 m |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 7. | {{Z+X|UK}} | align="left" | [[Mick Hill]] | align="left" | 79,66 m |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 8. | {{Z+X|ŠVE}} | align="left" | [[Dag Wennlund]] | align="left" | 78,40 m |} </div> <div style="float:right;text-align:left;padding-right:5px"> {| style="border-style:solid;border-width:1px;border-color:#808080;background-color:#EFEFEF" cellspacing="2" cellpadding="2" width=480px |+ style="font-weight: bold; font-size: 1.1em; margin-bottom: 0.5em"|Žene |- bgcolor="#EFEFEF" ! Mjesto ! Država ! Atletičarka ! Duljina |- align=left bgcolor="#F7F6A8" ! align=center | 1. | {{Z+X|UK}} | align="left" | '''[[Fatima Whitbread]]''' | align="left" | 76,64 m (KR) |- align=left bgcolor="#DCE5E5" ! align=center | 2. | {{Z+X|DRNJ}} | align="left" | '''[[Petra Felke-Meier]]''' | align="left" | 71,76 m |- align=left bgcolor="#FFDAB9" ! align=center | 3. | {{Z+X|SRNJ}} | align="left" | '''[[Beate Peters]]''' | align="left" | 68,82 m |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 4. | {{Z+X|UK}} | align="left" | [[Tessa Sanderson]] | align="left" | 67,54 m |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 5. | {{Z+X|DRNJ}} | align="left" | [[Susanne Jung]] | align="left" | 67,46 m |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 6. | {{Z+X|FIN}} | align="left" | [[Tiina Lillak]] | align="left" | 66,82 m |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 7. | {{Z+X|SSSR}} | align="left" | [[Natalya Kolenchukova-Yermolovich]] | align="left" | 65,52 m |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 8. | | {{Z+X|KUB}} | align="left" | [[Ivonne Leal]] | align="left" | 64,90 m |} </div> <div style="clear:both;"></div> <br /> ==== Bacanje diska ==== <div style="float:left;text-align:left;padding-right:5px"> {| style="border-style:solid;border-width:1px;border-color:#808080;background-color:#EFEFEF" cellspacing="2" cellpadding="2" width=480px |+ style="font-weight: bold; font-size: 1.1em; margin-bottom: 0.5em"|Muškarci |- bgcolor="#EFEFEF" ! Mjesto ! Država ! Atletičar ! Duljina |- align=left bgcolor="#F7F6A8" ! align=center | 1. | {{Z+X|DRNJ}} | align="left" | '''[[Jürgen Schult]]''' | align="left" | 68,74 m (KR) |- align=left bgcolor="#DCE5E5" ! align=center | 2. | {{Z+X|SAD}} | align="left" | '''[[John Powell (atletičar)|John Powell]]''' | align="left" | 66,22 m |- align=left bgcolor="#FFDAB9" ! align=center | 3. | | {{Z+X|KUB}} | align="left" | '''[[Luis Delís]]''' | align="left" | 66,02 m |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 4. | {{Z+X|SRNJ}} | align="left" | [[Rolf Danneberg]] | align="left" | 65,96 m |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 5. | {{Z+X|SSSR}} | align="left" | [[Vladimir Zinchenko]] | align="left" | 65,60 m |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 6. | {{Z+X|SSSR}} | align="left" | [[Romas Ubartas]] | align="left" | 65,50 m |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 7. | {{Z+X|ČEH}} | align="left" | [[Imrich Bugár]] | align="left" | 65,32 m |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 8. | {{Z+X|SSSR}} | align="left" | [[Vaclavas Kidykas]] | align="left" | 63,64 m |} </div> <div style="float:right;text-align:left;padding-right:5px"> {| style="border-style:solid;border-width:1px;border-color:#808080;background-color:#EFEFEF" cellspacing="2" cellpadding="2" width=480px |+ style="font-weight: bold; font-size: 1.1em; margin-bottom: 0.5em"|Žene |- bgcolor="#EFEFEF" ! Mjesto ! Država ! Atletičarka ! Duljina |- align=left bgcolor="#F7F6A8" ! align=center | 1. | {{Z+X|DRNJ}} | align="left" | '''[[Martina Hellmann]]''' | align="left" | 71,62 m (KR) |- align=left bgcolor="#DCE5E5" ! align=center | 2. | {{Z+X|DRNJ}} | align="left" | '''[[Diana Sachse-Gansky]]''' | align="left" | 70,12 m |- align=left bgcolor="#FFDAB9" ! align=center | 3. | {{Z+X|BUG}} | align="left" | '''[[Tsvetanka Khristova]]''' | align="left" | 68,82 m |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 4. | {{Z+X|DRNJ}} | align="left" | [[Ilke Wyludda]] | align="left" | 68,20 m |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 5. | {{Z+X|BUG}} | align="left" | [[Svetla Mitkova-Sinirtas]] | align="left" | 66,58 m |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 6. | {{Z+X|ČEH}} | align="left" | [[Zdenka Šilhavá]] | align="left" | 64,82 m |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 7. | {{Z+X|SSSR}} | align="left" | [[Larisa Mikhalchenko]] | align="left" | 64,72 m |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 8. | {{Z+X|RUM}} | align="left" | [[Mariana Lengyel]] | align="left" | 62,30 m |} </div> <div style="clear:both;"></div> <br /> ==== Bacanje kugle ==== <div style="float:left;text-align:left;padding-right:5px"> {| style="border-style:solid;border-width:1px;border-color:#808080;background-color:#EFEFEF" cellspacing="2" cellpadding="2" width=480px |+ style="font-weight: bold; font-size: 1.1em; margin-bottom: 0.5em"|Muškarci |- bgcolor="#EFEFEF" ! Mjesto ! Država ! Atletičar ! Duljina |- align=left bgcolor="#F7F6A8" ! align=center | 1. | {{Z+X|ŠVI}} | align="left" | '''[[Werner Günthör]]''' | align="left" | 22,23 m (KR) |- align=left bgcolor="#DCE5E5" ! align=center | 2. | {{Z+X|ITA}} | align="left" | '''[[Alessandro Andrei]]''' | align="left" | 21,88 m |- align=left bgcolor="#FFDAB9" ! align=center | 3. | {{Z+X|SAD}} | align="left" | '''[[John Brenner]]''' | align="left" | 21,75 m |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 4. | {{Z+X|ČEH}} | align="left" | [[Remigius Machura]] | align="left" | 21,39 m |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 5. | {{Z+X|DRNJ}} | align="left" | [[Ulf Timmermann]] | align="left" | 21,35 m |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 6. | {{Z+X|DRNJ}} | align="left" | [[Udo Beyer]] | align="left" | 21,13 m |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 7. | {{Z+X|AUT}} | align="left" | [[Klaus Bodenmüller]] | align="left" | 20,41 m |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 8. | {{Z+X|SSSR}} | align="left" | [[Sergey Gavryushin]] | align="left" | 20,15 m |} </div> <div style="float:right;text-align:left;padding-right:5px"> {| style="border-style:solid;border-width:1px;border-color:#808080;background-color:#EFEFEF" cellspacing="2" cellpadding="2" width=480px |+ style="font-weight: bold; font-size: 1.1em; margin-bottom: 0.5em"|Žene |- bgcolor="#EFEFEF" ! Mjesto ! Država ! Atletičarka ! Duljina |- align=left bgcolor="#F7F6A8" ! align=center | 1. | {{Z+X|SSSR}} | align="left" | '''[[Natalja Lisovskaja]]''' | align="left" | 21,24 m (KR) |- align=left bgcolor="#DCE5E5" ! align=center | 2. | {{Z+X|DRNJ}} | align="left" | '''[[Kathrin Neimke]]''' | align="left" | 21,21 m |- align=left bgcolor="#FFDAB9" ! align=center | 3. | {{Z+X|DRNJ}} | align="left" | '''[[Ines Müller]]''' | align="left" | 20,76 m |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 4. | {{Z+X|SRNJ}} | align="left" | [[Claudia Losch]] | align="left" | 20,73 m |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 5. | {{Z+X|SSSR}} | align="left" | [[Natalya Akhrimenko]] | align="left" | 20,68 m |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 6. | {{Z+X|DRNJ}} | align="left" | [[Heike Hartwig]] | align="left" | 20,63 m |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 7. | {{Z+X|KIN}} | align="left" | [[Li Meisu]] | align="left" | 20,43 m |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 8. | {{Z+X|ČEH}} | align="left" | [[Helena Fibingerová]] | align="left" | 20,29 m |} </div> <div style="clear:both;"></div> <br /> ==== Bacanje kladiva ==== <div style="float:left;text-align:left;padding-right:5px"> {| style="border-style:solid;border-width:1px;border-color:#808080;background-color:#EFEFEF" cellspacing="2" cellpadding="2" width=480px |+ style="font-weight: bold; font-size: 1.1em; margin-bottom: 0.5em"|Muškarci |- bgcolor="#EFEFEF" ! Mjesto ! Država ! Atletičar ! Duljina |- align=left bgcolor="#F7F6A8" ! align=center | 1. | {{Z+X|SSSR}} | align="left" | '''[[Sergej Litvinov]]''' | align="left" | 83,06 m (KR) |- align=left bgcolor="#DCE5E5" ! align=center | 2. | {{Z+X|SSSR}} | align="left" | '''[[Juri Tamm]]''' | align="left" | 80,84 m |- align=left bgcolor="#FFDAB9" ! align=center | 3. | {{Z+X|DRNJ}} | align="left" | '''[[Ralf Haber]]''' | align="left" | 80,76 m |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 4. | {{Z+X|SRNJ}} | align="left" | [[Christoph Sahner]] | align="left" | 80,58 m |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 5. | {{Z+X|SSSR}} | align="left" | [[Igor Nikulin]] | align="left" | 80,18 m |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 6. | {{Z+X|SRNJ}} | align="left" | [[Heinz Weis]] | align="left" | 80,18 m |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 7. | {{Z+X|MAĐ}} | align="left" | [[Tibor Gécsek]] | align="left" | 77,56 m |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 8. | {{Z+X|BUG}} | align="left" | [[Plamen Minev]] | align="left" | 77,06 m |} </div> <div style="clear:both;"></div> <br /> === Višeboj === ==== Desetoboj / Sedmoboj ==== <div style="float:left;text-align:left;padding-right:5px"> {| style="border-style:solid;border-width:1px;border-color:#808080;background-color:#EFEFEF" cellspacing="2" cellpadding="2" width=480px |+ style="font-weight: bold; font-size: 1.1em; margin-bottom: 0.5em"|Desetoboj (muškarci) |- bgcolor="#EFEFEF" ! Mjesto ! Država ! Atletičar ! Bodovi |- align=left bgcolor="#F7F6A8" ! align=center | 1. | {{Z+X|DRNJ}} | align="left" | '''[[Torsten Voss]]''' | align="left" | 8680 |- align=left bgcolor="#DCE5E5" ! align=center | 2. | {{Z+X|SRNJ}} | align="left" | '''[[Siegfried Wentz]]''' | align="left" | 8461 |- align=left bgcolor="#FFDAB9" ! align=center | 3. | {{Z+X|SSSR}} | align="left" | '''[[Pavel Tarnavetskiy]]''' | align="left" | 8375 |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 4. | {{Z+X|FRA}} | align="left" | [[Christian Plaziat]] | align="left" | 8307 |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 5. | {{Z+X|DRNJ}} | align="left" | [[Christian Schenk]] | align="left" | 8304 |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 6. | {{Z+X|NZL}} | align="left" | [[Simon Poelman]] | align="left" | 8296 |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 7. | {{Z+X|FRA}} | align="left" | [[Alain Blondel]] | align="left" | 8178 |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 8. | {{Z+X|SSSR}} | align="left" | [[Aleksandr Nevskiy]] | align="left" | 8174 |} </div> <div style="float:right;text-align:left;padding-right:5px"> {| style="border-style:solid;border-width:1px;border-color:#808080;background-color:#EFEFEF" cellspacing="2" cellpadding="2" width=480px |+ style="font-weight: bold; font-size: 1.1em; margin-bottom: 0.5em"|Sedmoboj (žene) |- bgcolor="#EFEFEF" ! Mjesto ! Država ! Atletičarka ! Bodovi |- align=left bgcolor="#F7F6A8" ! align=center | 1. | {{Z+X|SAD}} | align="left" | '''[[Jackie Joyner-Kersee]]''' | align="left" | 7128 (KR) |- align=left bgcolor="#DCE5E5" ! align=center | 2. | {{Z+X|SSSR}} | align="left" | '''[[Larisa Nikitina-Turchinskaya]]''' | align="left" | 6564 |- align=left bgcolor="#FFDAB9" ! align=center | 3. | {{Z+X|SAD}} | align="left" | '''[[Jane Frederick]]''' | align="left" | 6502 |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 4. | {{Z+X|DRNJ}} | align="left" | [[Anke Vater-Behmer]] | align="left" | 6460 |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 5. | {{Z+X|RUM}} | align="left" | [[Liliana Nastase]] | align="left" | 6325 |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 6. | {{Z+X|DRNJ}} | align="left" | [[Marion Reichelt]] | align="left" | 6296 |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 7. | {{Z+X|SSSR}} | align="left" | [[Marianna Maslennikova]] | align="left" | 6228 |- align=left bgcolor="#FFFFFF" ! align=center | 8. | {{Z+X|KIN}} | align="left" | [[Yuqing Zhu]] | align="left" | 6211 (AS) |} </div> <div style="clear:both;"></div> <br /> == Značenje kratica == * '''WR''': Svjetski rekord * '''KR''': Rekord prvenstava * '''NR''': Nacionalni rekord * '''ER''': Europski rekord * '''AF''': Afrički rekord * '''AS''': Azijski rekord * '''OC''': Oceanijski rekord * '''DSQ''': Diskvalifikacija == Vanjske poveznice == * [http://www2.iaaf.org/results/past/WCH87/index.html IAAF-ovi službeni rezultati] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20041212070816/http://www2.iaaf.org/results/past/WCH87/index.html |date=12. prosinca 2004. }} {{SP atletika}} [[Kategorija:Svjetska prvenstva u atletici|1987]] [[Kategorija:Međunarodna atletska natjecanja u Italiji]] 6fape6v52dw08q0h23ronn3t8x1nzin 0 227120 7615561 6844396 2026-10-09T12:13:36Z Argo Navis 852 −[[Kategorija:Sprinteri]]; ±[[Kategorija:Američki atletičari]]→[[Kategorija:Američki sprinteri]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7615561 wikitext text/x-wiki {{Infookvir atletičar | ime = Allyson Felix | slika = Osaka07 D7A Allyson Felix celebrating.jpg | slika_širina = <!-- Only for images narrower than 220 pixels --> | slika_opis = Allyson Felix u Osaki 2007. | puno_ime = | nadimak = | datum_rođenja = [[18. studenog]] [[1985.]] | mjesto_rođenja = {{SAD grad|Los Angeles|Kalifornija}} | datum_smrti = | mjesto_smrti = | državljanstvo = {{Z+X|SAD}} | karijera = | discipline = [[utrka na 100 metara|100 m]], [[utrka na 200 metara|200 m]], [[utrka na 400 metara|400 m]] | rekordi =100 m: 10.89 s (London 2012)<br> 150 m: 16.36 s WB (Manchester 2013)<br> 200 m: 21.69 s (Eugene 2012)<br> 400 m: 49.26 s (Peking 2015) | medalje = {{Medalje vrh2}} {{Medalje OI}} {{Medalje zlato | [[OI 2008.|Peking 2008.]] | štafeta 4x400 m}} {{Medalje zlato | [[OI 2012.|London 2012.]] | štafeta 4x400 m}} {{Medalje zlato | [[OI 2012.|London 2012.]] | štafeta 4x100 m}} {{Medalje zlato | [[OI 2012.|London 2012.]] | 200 m}} {{Medalje zlato | [[OI 2016.|Rio 2016.]] | štafeta 4x100 m}} {{Medalje zlato | [[OI 2016.|Rio 2016.]] | štafeta 4x400 m}} {{Medalje srebro | [[OI 2004.|Atena 2004.]] | 200 m}} {{Medalje srebro | [[OI 2008.|Peking 2008.]] | 200 m}} {{Medalje srebro | [[OI 2016.|Rio 2016.]] | 400 m}} {{Medalje SP}} {{Medalje zlato |[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2005.|Helsinki 2005.]] | 200 m}} {{Medalje zlato |[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2007.|Osaka 2007.]]| 200 m}} {{Medalje zlato |[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2007.|Osaka 2007.]]| štafeta 4x100 m }} {{Medalje zlato |[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2007.|Osaka 2007.]]| štafeta 4x400 m }} {{Medalje zlato |[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2009.|Berlin 2009.]]| 200 m}} {{Medalje zlato |[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2009.|Berlin 2009.]]| štafeta 4x400 }} {{Medalje zlato |[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2011.|Daegu 2011.]]| štafeta 4x100 m }} {{Medalje zlato |[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2011.|Daegu 2011.]]| štafeta 4x400 m }} {{Medalje zlato |[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2015.|Peking 2015.]]| 400 m }} {{Medalje zlato |[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2017.|London 2017.]]| štafeta 4x400 m }} {{Medalje zlato |[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2017.|London 2017.]]| štafeta 4x100 m }} {{Medalje zlato |[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2019.|Doha 2019.]]| mješovita štafeta 4x400 m }} {{Medalje srebro |[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2011.|Daegu 2011.]]| 400 m }} {{Medalje srebro |[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2015.|Peking 2015.]]| štafeta 4x400 m }} {{Medalje srebro |[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2015.|Peking 2015.]]| štafeta 4x100 m }} {{Medalje bronca |[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2011.|Daegu 2011.]]| 200 m }} {{Medalje bronca |[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2017.|London 2017.]]| 400 m }} {{Medalje SP-dvoransko}} {{Medalje zlato |[[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2010.|Doha 2010.]]|štafeta 4x400 m }} {{Medalje dno}} }} '''Allyson Felix''' ({{SAD grad|Los Angeles|Kalifornija}}, [[18. studenog]] [[1985.]]) je [[SAD|američka]] atletičarka koja se natječe u utrkama na [[utrka na 100 metara|100 metara]], [[utrka na 200 metara|200 metara]] i [[utrka na 400 metara|400 metara]]. Najuspješnija je na 200 metara. U toj je disciplini olimpijska prvakinja iz 2012., trostruka svjetska prvakinja (2005. – 09). i dvostruka olimpijska osvajačica srebrne medalje (2004. – 08.). U utrci na 400 metara je svjetska prvakinja 2015., srebrna na SP 2011. i na OI 2016. i brončana na SP 2017. godine. {{Mrva-biog-atletika}} <div class="Boxmerge">{{OI pobjednici - 200m žene}}{{svjetski prvaci u atletici - 200 m žene}}{{Svjetski prvaci u atletici - 400 m žene}}</div> {{GLAVNIRASPORED:Felix, Allyson }} [[Kategorija:Američki sprinteri]] [[Kategorija: Svjetski prvaci u atletici]] [[Kategorija: Olimpijski pobjednici u atletici]] kkw8hkh2rq31kuol15xhtl8061tpu0y 0 227847 7615546 7591220 2026-10-09T12:03:13Z Argo Navis 852 sređene reference 7615546 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Antarktički burnjak | status = LC | status_system = IUCN3.1 | status_ref = {{sfn|BirdLife International|2018}} | slika = Fulmar antarctique - Fulmarus glacialoides.jpg | regnum = [[Animalia]] | phylum = [[Chordata]] | classis = [[Aves]] | ordo = [[Procellariiformes]] | familia = [[Procellariidae]] | genus = ''[[Fulmarus]]'' | species = '''F. glacialoides''' | dvoimeno = ''Fulmarus glacialoides'' | dvoimeno_autorstvo = ([[Andrew Smith (zoolog)|Smith]], 1840){{sfn|BirdLife International|2009}} }} '''Antarktički burnjak'''{{HrvImenaPtica}} ({{lat.|Fulmarus glacialodes}}) je morska ptica roda [[Fulmarus]]. Živi na [[Antarktika|Antarktici]] i na okolnim [[otoci]]ma. Blijedosive je boje, a vrhovi krila su crne boje. [[Kljun]] je ružičast. Duga je 45-50 cm, a ima raspon [[krila]] 110-120 cm.{{sfn|Pizzey|Knight|1997}} Prosječni mužjak je težak 7.95 kg, [[kljun]] mu je dug 44.6 mm, stopala 52.1 mm, a [[rep]] 12.4 cm. Prosječna ženka je teška 7.4 kg, kljun joj je dug 43 mm, stopala 51.5 mm, a rep 12.1 cm.{{sfn|Brooke|2004}} Ove ptice se hrane [[riba]]ma, [[lignje|lignjama]] i [[rakovi]]ma. Hranu nalaze uglavnom na površini vode, ali nekad i rone da je nađu.{{sfn|del Hoyo|Elliot|Sargatal|1992}} Jako su društvene, te često putuju, odmaraju i hrane se u velikim [[jato|jatima]]. Vrstu je prvi put opisao škotski prirodoslovac [[Andrew Smith (zoolog)|Andrew Smith]] [[1840.]] na temelju primjeraka s [[Rt dobre nade|Rta dobre nade]]. Vrsta se prvotno zvala ''Procellaria glacialoides'',{{sfn|Smith|1840}} ali je kasnije premještena u rod Fulmarus. Procijenjena populacija ove vrste je 4 000 000. Postoje mnoge [[poštanske marke]] sa slikama ove ptice. == Razmnožavanje == [[Datoteka:Fulmar antarctique MHNT.jpg|lijevo|mini|Jaje ''Fulmarus glacialoides'']] Sezona gniježdenja počinje u [[listopad]]u. Ove ptice se gnijezde u kolonijama koje mogu sadržavati nekoliko tisuća ptica. Lokacije gniježdenja najčešće su litice, a kao gnijezda im služe kamene pločice.<ref name="aad.gov.au"/> Ženka polaže samo jedno bijelo [[jaje]] krajem [[studeni|studenog]] ili početkom [[prosinac|prosinca]]. Jaje je bijelo, dimenzija 76 mm × 51 mm i teško 103 g. Iz jajeta se izlegne ptić za oko 45 dana. Ptić dobiva perje za oko 52 dana. Loši klimatski uvjeti i velike temperature mogu loše utjecati na ptiće,<ref name="birdlife.org"/> a grabežljivci često znaju krasti jaja i piliće. == Izvori == {{izvori|refs= <ref name="aad.gov.au">{{Citiranje weba |url=http://www.aad.gov.au/default.asp?casid=1644 |title= Southern fulmar |access-date=5. rujna 2009. |archive-date=12. srpnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090712205641/http://www.aad.gov.au/default.asp?casid=1644 |url-status=dead }}</ref> <ref name="birdlife.org">{{cite web |url=http://www.birdlife.org/datazone/species/index.html?action=SpcHTMDetails.asp&sid=3873&m=1 |title=Species factsheet |website=BirdLife International |archive-url=https://web.archive.org/web/20200530032326/http://datazone.birdlife.org/home |archive-date=2020-05-30 |url-status=dead }}</ref> }} == Literatura == * {{Cite web |author=BirdLife International |year=2009 |title=Southern Fulmar – BirdLife Species Factsheet |url=http://www.birdlife.org/datazone/species/index.html?action=SpcHTMDetails.asp&sid=3873&m=1 |work=Data Zone |access-date=17 Jul 2009}} * {{cite iucn |author=BirdLife International |date=2018 |title=''Fulmarus glacialoides'' |volume=2018 |article-number=e.T22697870A132609920 |doi=10.2305/IUCN.UK.2018-2.RLTS.T22697870A132609920.en |access-date=12 November 2021}} * {{Cite journal |author=Banks, Richard C. |year=1998 |title=Supposed northern records of the Southern Fulmar |url=http://sora.unm.edu/node/122382 |journal=Western Birds |volume=19 |issue=3 |pages=121–124}} * {{Cite book |last1=Brooke |first1=M. |year=2004 |title=Albatrosses and Petrels Across the World |chapter=Procellariidae |location=Oxford, UK |publisher=Oxford University Press |isbn=0-19-850125-0}} * {{Cite book |last1=del Hoyo |first1=Joseph |last2=Elliot |first2=Andrew |last3=Sargatal |first3=Jordi |year=1992 |title=Handbook of the Birds of the World |url=https://archive.org/details/handbookofbirdso0001unse/mode/2up |volume=1: ''Ostrich to Ducks'' |location=Barcelona, Spain |publisher=Lynx Edicions }} * {{Cite book |last1=Harrison |first1=Peter |year=1987 |title=A Field Guide to Seabirds of the World |location=Lexington, Massachusetts |publisher=The Stephen Greene Press}} * {{Cite book |last1=Heather |first1=Barrie D. |last2=Robertson |first2=Hugh A. |year=1997 |title=The Field Guide to the Birds of New Zealand |location=Oxford, UK |publisher=Oxford University Press}} * {{Cite book |last1=Pizzey |first1=Graham |last2=Knight |first2=Frank |year=1997 |title=The Graham Pizzey & Frank Knight Field Guide to the Birds of Australia |location=London |publisher=HarperCollins}} * {{Cite book |last1=Watson |first1=George E. |year=1975 |title=Birds of the Antarctic and Subantarctic |location=Washington, D.C. |publisher=American Geophysical Union}} * {{ cite book | last=Smith | first=Andrew | author-link=Andrew Smith (zoolog) | date=1840 | title=Illustrations of the Zoology of South Africa | volume=2: ''Aves'' | location=London | publisher=Smith, Elder | at=Plate 51, text | url=https://www.biodiversitylibrary.org/page/29120330 }} == Vanjske poveznice == *[http://www.birdtheme.org/mainlyimages/index.php?spec=1466 Poštanske marke] [[Kategorija:Fulmarus]] mqfpk6ryirtr4q4v6s5u7qtcs6lbles 0 228352 7615606 7431819 2026-10-09T12:47:03Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Portugalski atletičari|Portugalski atletičari]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Portugalski trkači|Portugalski trkači]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7615606 wikitext text/x-wiki {{Infokvir atletičar | ime = Francisco Lázaro | slika =FLazaro.jpg | slika_širina = <!-- Only for images narrower than 220 pixels --> | slika_opis = | puno_ime = | nadimak = | datum_rođenja = [[21. siječnja]] [[1891.]] | mjesto_rođenja = [[Lisabon]], [[Portugal]] | datum_smrti = [[15. srpnja]] [[1912.]] | mjesto_smrti = [[Stockholm]] | državljanstvo = {{Z+X|POR}} | karijera = | discipline = [[Maraton]] | rekordi = | medalje = }} ''' Francisco Lázaro''' ([[Lisabon]], [[21. siječnja]] [[1891.]],<ref>http://www.brainyhistory.com/events/1891/january_21_1891_63573.html</ref> [[Stockholm]] [[15. srpnja]] [[1912.]]<ref>http://www.brainyhistory.com/events/1912/july_15_1912_74969.html</ref>) je [[portugal]]ska atletičar [[maraton]]ac. Sudjelovao je na [[V. Olimpijske igre – Stockholm 1912.|Olimpijskim igrama u Stockholm]]u. Lazaro je isto tako bio i prvi atletičar koji je umro za vrijeme maratonske utrke na Olimpijskim igrama. Nesreća se dogodila na 29. kilometru utrke. Mislilo se da je uzrok smrti dehidratacija, zbog toga što je u vrijeme utrke zabilježena visoka temperatura zraka. Kasnije je otkriveno da je Lazaro veliki dio tijela prekrio voskom, kako bi spriječio opekotine od sunca. Vosak je uzrokovao smanjeno [[znojenje]] organizma (hipohidrozu), što je dovelo do toplinskoga udara.<ref>{{cite web |url=http://www.forumolimpico.org/?q=node/242 |title=Francisco Lázaro, a emborcação no treino |last=Pires |first=Gustavo |publisher=Fórum Olímpico de Portugal |language=Portuguese |accessdate=2008-07-07 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080916133233/http://www.forumolimpico.org/?q=node%2F242 |archivedate=16. rujna 2008.}}</ref> ==Izvor== {{izvori}} {{mrva-biog-atletika}} {{GLAVNIRASPORED:Lázaro, Francisco}} [[Kategorija:Portugalski trkači]] [[Kategorija:Dugoprugaši]] b4s385vmd4ttthnsz4la5yveslh3ww9 2 228585 7616037 2037794 2026-10-10T10:43:51Z M7 11303 M7 premješta stranicu [[Suradnik:Andrei Stroe]] na [[Suradnik:SlartibartfastT]]: Automatsko premještanje stranice zbog preimenovanja suradnika „[[Special:CentralAuth/Andrei Stroe|Andrei Stroe]]“ u „[[Special:CentralAuth/SlartibartfastT|SlartibartfastT]]“ 2037794 wikitext text/x-wiki {{Babel|hr-0|ro|en-3|fr-2}} [[en:User:Andrei Stroe]] [[ro:Utilizator:Andrei Stroe]] byh3zytct9pmz8dz3rhv7pg7dy7xdkn 3 228586 7616039 7544042 2026-10-10T10:43:51Z M7 11303 M7 premješta stranicu [[Razgovor sa suradnikom:Andrei Stroe]] na [[Razgovor sa suradnikom:SlartibartfastT]]: Automatsko premještanje stranice zbog preimenovanja suradnika „[[Special:CentralAuth/Andrei Stroe|Andrei Stroe]]“ u „[[Special:CentralAuth/SlartibartfastT|SlartibartfastT]]“ 7544042 wikitext text/x-wiki {{uvodni tečaj}} '''Dobro došli na Wikipediju na hrvatskom jeziku, započetu [[16. veljače]] [[2003.]] - slobodnu [[enciklopedija|enciklopediju]]!''' Pozivamo vas na sudjelovanje u rastu ove svima dostupne enciklopedije na [[hrvatski jezik|hrvatskom standardnom jeziku]]. ---- '''Ovdje su neke od stranica koje bi vam mogle pomoći:''' * [[Wikipedija|'''Wikipedija''']] - što je Wikipedija, povijest i organizacija projekta * [[Wikipedija:Provjerljivost|'''Izvori''']] - kako uspješno činiti Wikipediju boljom! * [[Wikipedija:Slike|'''Slike''']] - '''obvezno''' pročitati prije postavljanja bilo kakvih slika ---- Ako želite vježbati možete to raditi na [[Wikipedija:Stranica za vježbanje|'''stranici za vježbanje''']], u slučaju da vam zatreba pomoć učinite slijedeće: * postavite pitanje u [[Wikipedija:Kafić|'''Kafiću''']], odgovor će brzo stići * spojite se na '''[[WP:IRC|IRC]]''' (chat): [irc://irc.freenode.net/wikipedia-hr wikipedia-hr] ---- Svoje doprinose na člancima ne potpisujte, dok komentare na pripadajućim stranicama za razgovor, suradničkim stranicama i [[Wikipedija:Kafić|Kafiću]] molimo potpisujte se tako što ćete pritisnuti gumbić [[Slika:Signature_icon.png]] na alatnoj traci ili napisati 4 tilde ('''''tilda''''' = 4x istovremeno tipke '''AltGr''' + tipka s brojem '''1'''), što kod uređivanja izgleda ovako '''<nowiki>~~~~</nowiki>'''. <br> Vlastitu [[Suradnik:{{PAGENAME}}|suradničku stranicu]] (onu koja se zove "Suradnik:''vaše ime''") možete uređivati po svojoj želji u skladu s [[WP:SS|pravilima uređivanja ]] suradničke stranice (npr. [[Suradnik:Mir Harven|asketski]] ili [[Suradnik:E.coli|šminkerski]]). ---- Molimo Vas, ne stavljajte [[autorsko pravo|zaštićene radove]] bez dopuštenja! '''Nemojte''' izravno kopirati sadržaje s drugih web stranica ako nemate izričito dopuštenje. Ako imate dopuštenje, napišite to na stranici za razgovor ili jednostavno dodajte [[Wikipedija:Dopuštenja za korištenje sadržaja|ovdje]]. No, obvezno to napravite '''prije''' nego započnete s pisanjem preuzetog teksta. Molimo uočite da se svi doprinosi Wikipediji smatraju dualno licencirani, pod [http://creativecommons.org/licenses/by-sa/3.0/hr/ Creative Commons Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima 3.0] i [[GFDL]] licencijom. Ako ne želite da se vaše pisanje nemilosrdno uređuje i slobodno raspačava, nemojte ga ovamo slati. Također nam obećavate da ćete ono što ćete napisati sami napisati, ili ćete to prepisati iz nečeg što je u [[javno vlasništvo|javnom vlasništvu]] ili pod sličnom slobodnom licencijom. ---- '''If you don't speak Croatian language:''' This is welcome message sent to new users of hr (Croatian) Wikipedia. Još jednom, dobro došli!--'''[[Suradnik:Flopy|<span style="color:#00CED1;">F</span><span style="color:#00BFFF;">l</span><span style="color:#1E90FF;">o</span><span style="color:#4169E1;">p</span><span style="color:#0000CD;">y</span>]]''' <small>([[Razgovor sa suradnikom:Flopy|razgovor]])</small> 17:13, 9. rujna 2009. (CEST) 4tdimg8hcycf6m5p1hf8c843sh40moq 0 232914 7615685 7372927 2026-10-09T13:41:03Z ~2026-54135-60 374914 /* */ Uvod u članak nije pravno ni administrativno točan. 7615685 wikitext text/x-wiki {{UNESCO – svjetska baština |ime mjesta = [[Venecija]] s lagunom |slika = Venice Lagoon December 9 2001.jpg |godina = [[1987.]] <small>(11. zasjedanje)</small> |vrst baštine = Kulturno dobro |mjerilo = i, ii, iii, iv, v, vi |ugroženost = ne |dossier = 394 |država = {{Z|ITA}} |karta = Italija |karta-oznaka = Venecijanska laguna |oznaka-položaj = left |koordinate = {{coord|format=dms|display=inline,title}} |karta-opis = }} '''Venecijanska laguna''' ili '''Venetska laguna''' ([[Talijanski jezik|talijanski]]: ''Laguna Veneziana'' ili ''Laguna Veneta'') je poluzatvoreni zaljev u [[Jadransko more|Jadranskom moru]] u kojem se nalaze gradovi i istoimene administrativne općine [[Venecija]], [[Chioggia]] i [[Cavallino-Treporti]], te zasebno administrativno tijelo [[:en:Metropolitan_City_of_Venice|Metropolitanski grad Venecija]]. == Zemljopisne odlike == ''Venecijanska laguna'' proteže se od rijeke [[Sile]] na sjeveru do rijeke [[Brenta|Brente]] na jugu, ima površinu od oko 550 km ². Od toga je oko 8% tvrdo i suho tlo, u to je uključena i [[Venecija]] i mnoštvo manjih otočića. Oko 11% površine je trajno pokriveno otvorenim vodama, i [[kanal]]ima, dok se oko 80% površine sastoji se od blatnih pličina i slatina. Laguna je najveća [[močvara]] u [[Sredozemno more|Sredozemlju]].<ref>Sylvia Poggioli ([[7. siječnja]], [[2008.]]) [http://www.npr.org/templates/story/story.php?storyId=17855145 ''MOSE Project Aims to Part Venice Floods'']. ''Jutarnje izdanje'', radio programa</ref> Laguna je povezana s [[Jadransko more|Jadranskim morem]] s tri ulaza: kod otoka ''Lido di Venezia'' (ulaz u Mestre i Veneciju), kod luke ''Malamocco'' i kod grada ''[[Chioggia|Chioggie]]''. Laguna ima visoke oscilacije u razini vode, najekstremnije su za proljetnih [[Morske mijene|plima]] poznatih kao ''Acqua Alta'' ([[Talijanski jezik|talijanski]]: ''visoka voda''), koje redovito poplave veći dio Venecije. ''Venecijanska laguna'' je najveći ostatak jednog puno većeg sustava laguna i riječnih [[estuarij]]a koji se je u doba [[Rimsko Carstvo|Rima]] prostirao od [[Ravenna|Ravenne]] na jugu, do [[Trst]]a na sjeveru. U [[5. stoljeće|5. st.]] i [[6. stoljeće|6. st.]] na otoke u laguni je zbog sigurnosti bježalo romanizirano stanovništvo sjeverne Italije, pred provalama barbarskih naroda. Kasnije su u zaštiti lagune, uspjeli stvoriti moćnu [[Mletačka Republika|Mletačku Republiku]]. [[datoteka:TorcelloLagune.jpg|mini|lijevo|260px|Pogled na otočić Torcello iz lagune]] Laguna je geološki nastala negdje oko [[7000. pr. Kr.|7000.]] – [[6000. pr. Kr.]] godina, kada je naglo topljenje leda poplavilo ravne obale gornjeg [[Jadran]]a. Taloženje riječnih sedimenata nadoknadilo je potapanje obale, a uzduž čitave morske obale oko ušća rijeke [[Po]] svi zaljevi i lagune, postupno su dobili pješčane sprudove prema otvorenom moru. Današnja laguna je rezultat velikih ljudskih intervencija. U [[15. stoljeće|15.]] i [[16. stoljeće|16. stoljeću]], [[Mletačka Republika|Mlečani]] su počeli s velikim [[Melioracija|meliracionim]] radovima da spriječe pretvaranje lagune u močvaru, time su spriječili prirodnu evoluciju lagune. Crpljenje pitke vode za Venecijanski vodovod iz velikog podzemnog jezera slatke vode ispod [[Venecija|Venecije]] od [[19. stoljeće|19. stoljeća]] ubrzalo je potonuće grada Venecije u vode lagune. == Upravna podjela == Teritorij Venecijanske lagune nalazi se gotovo u cijelosti unutar provincije Venecije i podijeljen je uglavnom između gradova: [[Venezia]], [[Chioggia]] i [[Cavallino-Treporti]], manji dijelovi pripadaju gradovima: [[Jesolo]], [[Quarto d'Altino]], [[Mira (Italia)|Mira]], [[Campagna Lupia]]. Nadležnost nad vodama u Laguni imaju Lučke kapetanije u Veneciji i Chioggi i Talijanski magistrat za vode. == Otoci lagune == Izvorno mnogi otoci u laguni bili su močvarni, i nepogodni za ljudsko stanovanje, ali su postupno odvodnjom i kanaliziranjem voda, isušeni i kasnije naseljeni. Mnogi manji otoci u laguni su potpuno umjetni. [[datoteka:Porto di Lido-San Nicolò.jpg|mini|desno|320px|Pogled iz zraka na Venecijansku lagunu s bezbroj otočića i Venecijom u sredini]] [[datoteka:San Giorgio Maggiore island, Venice, Italy.jpg|mini|desno|320px|Otočić San Giorgio Maggiore]] {| cellpadding="10" |- valign="top" | Najveći otoci venecijanske lagune su: *[[Venecija]] 5.17 km² *[[Sant Erasmo]] 3.26 km² *[[Murano]] 1.17 km² *[[Chioggia]] 0.67 km² *[[Giudecca]] 0.59 km² *[[Mazzorbo]] 0.52 km² *[[Torcello]] 0.44 km² *[[Sant’Elena]] 0.34 km² *[[La Certosa]] 0.24 km² *[[Burano]] 0.21 km² *[[Tronchetto]] 0.18 km² *[[Sacca Fisola]] 0.18 km² *[[Isola Di San Michele]] 0.16 km² *[[Sacca Sessola]] 0.16 km² *[[Santa Cristina]] 0.13 km² || Ostali manji otoci lagune su: *[[Lazzaretto Nuovo]] *[[Lazzaretto Vecchio]] *[[Lido di Venezia]] *[[Pellestrina]] *[[Poveglia]] *[[La Salina]] *[[San Clemente]] *[[San Francesco del Deserto]] *[[San Giorgio in Alga]] *[[San Giorgio Maggiore]] *[[San Lazzaro degli Armeni]] *[[Santa Maria della Grazia]] *[[San Pietro di Castello]] *[[San Servolo]] *[[Santo Spirito]] *[[Sottomarina]] *[[Vignole]] |} === Utvrđeni otoci === *Campalto *Buel del Lovo *Tessera *Carbonera *Campana o Podo *Ex Poveglia *Trezze *Fisolo === Nestali otoci === *[[Ammiana]] *[[Costanziaco]] *[[San Marco in Boccalama]] *[[Vigilia]] == Izvori == {{izvori}} ==Vanjske poveznice== *[http://atlante.silvenezia.it/en/ Atlas lagune] {{eng oznaka}}, {{it icon}} *[http://www.silvenezia.it SIL - Sistema Informativo della Laguna di Venezia] {{it icon}} *[http://www.salve.it/uk/eco/destra/ecobase.htm Informacije o laguni] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20040820232717/http://www.salve.it/uk/eco/destra/ecobase.htm |date=20. kolovoza 2004. }} {{eng oznaka}} *[http://www.istitutoveneto.it/venezia/milva MILVA - Interaktivna karta Venecijanske lagune] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100328005621/http://www.istitutoveneto.it/venezia/milva |date=28. ožujka 2010. }} {{Svjetska baština u Italiji}} [[Kategorija:Venecija]] [[Kategorija:Vodene mase u Italiji]] [[Kategorija:Lagune Sredozemnog mora (Europa)]] ps8fqgp40oa7ce1lgj7b7bhl51dhjjj 7615686 7615685 2026-10-09T13:43:01Z ~2026-54135-60 374914 /* */ gramaticki ispravak 7615686 wikitext text/x-wiki {{UNESCO – svjetska baština |ime mjesta = [[Venecija]] s lagunom |slika = Venice Lagoon December 9 2001.jpg |godina = [[1987.]] <small>(11. zasjedanje)</small> |vrst baštine = Kulturno dobro |mjerilo = i, ii, iii, iv, v, vi |ugroženost = ne |dossier = 394 |država = {{Z|ITA}} |karta = Italija |karta-oznaka = Venecijanska laguna |oznaka-položaj = left |koordinate = {{coord|format=dms|display=inline,title}} |karta-opis = }} '''Venecijanska laguna''' ili '''Venetska laguna''' ([[Talijanski jezik|talijanski]]: ''Laguna Veneziana'' ili ''Laguna Veneta'') je poluzatvoreni zaljev u [[Jadransko more|Jadranskome moru]] u kojem se nalaze gradovi i istoimene administrativne općine [[Venecija]], [[Chioggia]] i [[Cavallino-Treporti]], te zasebno administrativno tijelo [[:en:Metropolitan_City_of_Venice|Metropolitanski grad Venecija]]. == Zemljopisne odlike == ''Venecijanska laguna'' proteže se od rijeke [[Sile]] na sjeveru do rijeke [[Brenta|Brente]] na jugu, ima površinu od oko 550 km ². Od toga je oko 8% tvrdo i suho tlo, u to je uključena i [[Venecija]] i mnoštvo manjih otočića. Oko 11% površine je trajno pokriveno otvorenim vodama, i [[kanal]]ima, dok se oko 80% površine sastoji se od blatnih pličina i slatina. Laguna je najveća [[močvara]] u [[Sredozemno more|Sredozemlju]].<ref>Sylvia Poggioli ([[7. siječnja]], [[2008.]]) [http://www.npr.org/templates/story/story.php?storyId=17855145 ''MOSE Project Aims to Part Venice Floods'']. ''Jutarnje izdanje'', radio programa</ref> Laguna je povezana s [[Jadransko more|Jadranskim morem]] s tri ulaza: kod otoka ''Lido di Venezia'' (ulaz u Mestre i Veneciju), kod luke ''Malamocco'' i kod grada ''[[Chioggia|Chioggie]]''. Laguna ima visoke oscilacije u razini vode, najekstremnije su za proljetnih [[Morske mijene|plima]] poznatih kao ''Acqua Alta'' ([[Talijanski jezik|talijanski]]: ''visoka voda''), koje redovito poplave veći dio Venecije. ''Venecijanska laguna'' je najveći ostatak jednog puno većeg sustava laguna i riječnih [[estuarij]]a koji se je u doba [[Rimsko Carstvo|Rima]] prostirao od [[Ravenna|Ravenne]] na jugu, do [[Trst]]a na sjeveru. U [[5. stoljeće|5. st.]] i [[6. stoljeće|6. st.]] na otoke u laguni je zbog sigurnosti bježalo romanizirano stanovništvo sjeverne Italije, pred provalama barbarskih naroda. Kasnije su u zaštiti lagune, uspjeli stvoriti moćnu [[Mletačka Republika|Mletačku Republiku]]. [[datoteka:TorcelloLagune.jpg|mini|lijevo|260px|Pogled na otočić Torcello iz lagune]] Laguna je geološki nastala negdje oko [[7000. pr. Kr.|7000.]] – [[6000. pr. Kr.]] godina, kada je naglo topljenje leda poplavilo ravne obale gornjeg [[Jadran]]a. Taloženje riječnih sedimenata nadoknadilo je potapanje obale, a uzduž čitave morske obale oko ušća rijeke [[Po]] svi zaljevi i lagune, postupno su dobili pješčane sprudove prema otvorenom moru. Današnja laguna je rezultat velikih ljudskih intervencija. U [[15. stoljeće|15.]] i [[16. stoljeće|16. stoljeću]], [[Mletačka Republika|Mlečani]] su počeli s velikim [[Melioracija|meliracionim]] radovima da spriječe pretvaranje lagune u močvaru, time su spriječili prirodnu evoluciju lagune. Crpljenje pitke vode za Venecijanski vodovod iz velikog podzemnog jezera slatke vode ispod [[Venecija|Venecije]] od [[19. stoljeće|19. stoljeća]] ubrzalo je potonuće grada Venecije u vode lagune. == Upravna podjela == Teritorij Venecijanske lagune nalazi se gotovo u cijelosti unutar provincije Venecije i podijeljen je uglavnom između gradova: [[Venezia]], [[Chioggia]] i [[Cavallino-Treporti]], manji dijelovi pripadaju gradovima: [[Jesolo]], [[Quarto d'Altino]], [[Mira (Italia)|Mira]], [[Campagna Lupia]]. Nadležnost nad vodama u Laguni imaju Lučke kapetanije u Veneciji i Chioggi i Talijanski magistrat za vode. == Otoci lagune == Izvorno mnogi otoci u laguni bili su močvarni, i nepogodni za ljudsko stanovanje, ali su postupno odvodnjom i kanaliziranjem voda, isušeni i kasnije naseljeni. Mnogi manji otoci u laguni su potpuno umjetni. [[datoteka:Porto di Lido-San Nicolò.jpg|mini|desno|320px|Pogled iz zraka na Venecijansku lagunu s bezbroj otočića i Venecijom u sredini]] [[datoteka:San Giorgio Maggiore island, Venice, Italy.jpg|mini|desno|320px|Otočić San Giorgio Maggiore]] {| cellpadding="10" |- valign="top" | Najveći otoci venecijanske lagune su: *[[Venecija]] 5.17 km² *[[Sant Erasmo]] 3.26 km² *[[Murano]] 1.17 km² *[[Chioggia]] 0.67 km² *[[Giudecca]] 0.59 km² *[[Mazzorbo]] 0.52 km² *[[Torcello]] 0.44 km² *[[Sant’Elena]] 0.34 km² *[[La Certosa]] 0.24 km² *[[Burano]] 0.21 km² *[[Tronchetto]] 0.18 km² *[[Sacca Fisola]] 0.18 km² *[[Isola Di San Michele]] 0.16 km² *[[Sacca Sessola]] 0.16 km² *[[Santa Cristina]] 0.13 km² || Ostali manji otoci lagune su: *[[Lazzaretto Nuovo]] *[[Lazzaretto Vecchio]] *[[Lido di Venezia]] *[[Pellestrina]] *[[Poveglia]] *[[La Salina]] *[[San Clemente]] *[[San Francesco del Deserto]] *[[San Giorgio in Alga]] *[[San Giorgio Maggiore]] *[[San Lazzaro degli Armeni]] *[[Santa Maria della Grazia]] *[[San Pietro di Castello]] *[[San Servolo]] *[[Santo Spirito]] *[[Sottomarina]] *[[Vignole]] |} === Utvrđeni otoci === *Campalto *Buel del Lovo *Tessera *Carbonera *Campana o Podo *Ex Poveglia *Trezze *Fisolo === Nestali otoci === *[[Ammiana]] *[[Costanziaco]] *[[San Marco in Boccalama]] *[[Vigilia]] == Izvori == {{izvori}} ==Vanjske poveznice== *[http://atlante.silvenezia.it/en/ Atlas lagune] {{eng oznaka}}, {{it icon}} *[http://www.silvenezia.it SIL - Sistema Informativo della Laguna di Venezia] {{it icon}} *[http://www.salve.it/uk/eco/destra/ecobase.htm Informacije o laguni] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20040820232717/http://www.salve.it/uk/eco/destra/ecobase.htm |date=20. kolovoza 2004. }} {{eng oznaka}} *[http://www.istitutoveneto.it/venezia/milva MILVA - Interaktivna karta Venecijanske lagune] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100328005621/http://www.istitutoveneto.it/venezia/milva |date=28. ožujka 2010. }} {{Svjetska baština u Italiji}} [[Kategorija:Venecija]] [[Kategorija:Vodene mase u Italiji]] [[Kategorija:Lagune Sredozemnog mora (Europa)]] tsyg55k1n0na7n7f3171zmwcbg5c5ee 7615864 7615686 2026-10-09T21:50:34Z Croxyz 205325 uklonjene promjene suradnika [[Special:Contributions/~2026-54135-60|~2026-54135-60]] ([[User talk:~2026-54135-60|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:InternetArchiveBot|InternetArchiveBot]] 7372927 wikitext text/x-wiki {{UNESCO – svjetska baština |ime mjesta = [[Venecija]] s lagunom |slika = Venice Lagoon December 9 2001.jpg |godina = [[1987.]] <small>(11. zasjedanje)</small> |vrst baštine = Kulturno dobro |mjerilo = i, ii, iii, iv, v, vi |ugroženost = ne |dossier = 394 |država = {{Z|ITA}} |karta = Italija |karta-oznaka = Venecijanska laguna |oznaka-položaj = left |koordinate = {{coord|format=dms|display=inline,title}} |karta-opis = }} '''Venecijanska laguna''' ([[Talijanski jezik|talijanski]]: ''Laguna Veneta'') je zatvoreni zaljev u [[Venecijanski zaljev|venecijanskom zaljevu]] u [[Jadransko more|Jadranskom moru]] u kojem se nalazi grad [[Venecija]]. == Zemljopisne odlike == ''Venecijanska laguna'' proteže se od rijeke [[Sile]] na sjeveru do rijeke [[Brenta|Brente]] na jugu, ima površinu od oko 550 km ². Od toga je oko 8% tvrdo i suho tlo, u to je uključena i [[Venecija]] i mnoštvo manjih otočića. Oko 11% površine je trajno pokriveno otvorenim vodama, i [[kanal]]ima, dok se oko 80% površine sastoji se od blatnih pličina i slatina. Laguna je najveća [[močvara]] u [[Sredozemno more|Sredozemlju]].<ref>Sylvia Poggioli ([[7. siječnja]], [[2008.]]) [http://www.npr.org/templates/story/story.php?storyId=17855145 ''MOSE Project Aims to Part Venice Floods'']. ''Jutarnje izdanje'', radio programa</ref> Laguna je povezana s [[Jadransko more|Jadranskim morem]] s tri ulaza: kod otoka ''Lido di Venezia'' (ulaz u Mestre i Veneciju), kod luke ''Malamocco'' i kod grada ''[[Chioggia|Chioggie]]''. Laguna ima visoke oscilacije u razini vode, najekstremnije su za proljetnih [[Morske mijene|plima]] poznatih kao ''Acqua Alta'' ([[Talijanski jezik|talijanski]]: ''visoka voda''), koje redovito poplave veći dio Venecije. ''Venecijanska laguna'' je najveći ostatak jednog puno većeg sustava laguna i riječnih [[estuarij]]a koji se je u doba [[Rimsko Carstvo|Rima]] prostirao od [[Ravenna|Ravenne]] na jugu, do [[Trst]]a na sjeveru. U [[5. stoljeće|5. st.]] i [[6. stoljeće|6. st.]] na otoke u laguni je zbog sigurnosti bježalo romanizirano stanovništvo sjeverne Italije, pred provalama barbarskih naroda. Kasnije su u zaštiti lagune, uspjeli stvoriti moćnu [[Mletačka Republika|Mletačku Republiku]]. [[datoteka:TorcelloLagune.jpg|mini|lijevo|260px|Pogled na otočić Torcello iz lagune]] Laguna je geološki nastala negdje oko [[7000. pr. Kr.|7000.]] – [[6000. pr. Kr.]] godina, kada je naglo topljenje leda poplavilo ravne obale gornjeg [[Jadran]]a. Taloženje riječnih sedimenata nadoknadilo je potapanje obale, a uzduž čitave morske obale oko ušća rijeke [[Po]] svi zaljevi i lagune, postupno su dobili pješčane sprudove prema otvorenom moru. Današnja laguna je rezultat velikih ljudskih intervencija. U [[15. stoljeće|15.]] i [[16. stoljeće|16. stoljeću]], [[Mletačka Republika|Mlečani]] su počeli s velikim [[Melioracija|meliracionim]] radovima da spriječe pretvaranje lagune u močvaru, time su spriječili prirodnu evoluciju lagune. Crpljenje pitke vode za Venecijanski vodovod iz velikog podzemnog jezera slatke vode ispod [[Venecija|Venecije]] od [[19. stoljeće|19. stoljeća]] ubrzalo je potonuće grada Venecije u vode lagune. == Upravna podjela == Teritorij Venecijanske lagune nalazi se gotovo u cijelosti unutar provincije Venecije i podijeljen je uglavnom između gradova: [[Venezia]], [[Chioggia]] i [[Cavallino-Treporti]], manji dijelovi pripadaju gradovima: [[Jesolo]], [[Quarto d'Altino]], [[Mira (Italia)|Mira]], [[Campagna Lupia]]. Nadležnost nad vodama u Laguni imaju Lučke kapetanije u Veneciji i Chioggi i Talijanski magistrat za vode. == Otoci lagune == Izvorno mnogi otoci u laguni bili su močvarni, i nepogodni za ljudsko stanovanje, ali su postupno odvodnjom i kanaliziranjem voda, isušeni i kasnije naseljeni. Mnogi manji otoci u laguni su potpuno umjetni. [[datoteka:Porto di Lido-San Nicolò.jpg|mini|desno|320px|Pogled iz zraka na Venecijansku lagunu s bezbroj otočića i Venecijom u sredini]] [[datoteka:San Giorgio Maggiore island, Venice, Italy.jpg|mini|desno|320px|Otočić San Giorgio Maggiore]] {| cellpadding="10" |- valign="top" | Najveći otoci venecijanske lagune su: *[[Venecija]] 5.17 km² *[[Sant Erasmo]] 3.26 km² *[[Murano]] 1.17 km² *[[Chioggia]] 0.67 km² *[[Giudecca]] 0.59 km² *[[Mazzorbo]] 0.52 km² *[[Torcello]] 0.44 km² *[[Sant’Elena]] 0.34 km² *[[La Certosa]] 0.24 km² *[[Burano]] 0.21 km² *[[Tronchetto]] 0.18 km² *[[Sacca Fisola]] 0.18 km² *[[Isola Di San Michele]] 0.16 km² *[[Sacca Sessola]] 0.16 km² *[[Santa Cristina]] 0.13 km² || Ostali manji otoci lagune su: *[[Lazzaretto Nuovo]] *[[Lazzaretto Vecchio]] *[[Lido di Venezia]] *[[Pellestrina]] *[[Poveglia]] *[[La Salina]] *[[San Clemente]] *[[San Francesco del Deserto]] *[[San Giorgio in Alga]] *[[San Giorgio Maggiore]] *[[San Lazzaro degli Armeni]] *[[Santa Maria della Grazia]] *[[San Pietro di Castello]] *[[San Servolo]] *[[Santo Spirito]] *[[Sottomarina]] *[[Vignole]] |} === Utvrđeni otoci === *Campalto *Buel del Lovo *Tessera *Carbonera *Campana o Podo *Ex Poveglia *Trezze *Fisolo === Nestali otoci === *[[Ammiana]] *[[Costanziaco]] *[[San Marco in Boccalama]] *[[Vigilia]] == Izvori == {{izvori}} ==Vanjske poveznice== *[http://atlante.silvenezia.it/en/ Atlas lagune] {{eng oznaka}}, {{it icon}} *[http://www.silvenezia.it SIL - Sistema Informativo della Laguna di Venezia] {{it icon}} *[http://www.salve.it/uk/eco/destra/ecobase.htm Informacije o laguni] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20040820232717/http://www.salve.it/uk/eco/destra/ecobase.htm |date=20. kolovoza 2004. }} {{eng oznaka}} *[http://www.istitutoveneto.it/venezia/milva MILVA - Interaktivna karta Venecijanske lagune] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100328005621/http://www.istitutoveneto.it/venezia/milva |date=28. ožujka 2010. }} {{Svjetska baština u Italiji}} [[Kategorija:Venecija]] [[Kategorija:Vodene mase u Italiji]] [[Kategorija:Lagune Sredozemnog mora (Europa)]] 0noys24rw0voxh0wa51mvpuckgwpqtw 0 233027 7615931 7575418 2026-10-10T01:33:35Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.6 7615931 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Ukrainains in Russia.PNG|mini|250px|Naseljenost Ukrajinaca u Ruskoj Federaciji prema popisu iz 2002. godine.]] [[File:Ukrainians in Russia new.jpg|right|thumb|255px|Ukrajinci u Rusiji]] '''Ukrajinci u Rusiji''' predstavljaju najveću ukrajinsku dijasporu u [[svijet]]u i prema službenom popisu iz 2002. godine ondje ih živi najmanje 2.942.961 ili preko 2 % od ukupne populacije u [[Rusija|Ruskoj Federaciji]].<ref>[http://demoscope.ru/weekly/ssp/rus_nac_02.php Всероссийская перепись населения 2002 года.]</ref> Ta brojnost ih stavlja na treće mjesto iz [[Rusi|Rusa]] i [[Tatari|Tatara]]. Prema istraživanjima ukrajinskih državnih institucija i stručnjaka [[Sergij Cipko|Sergija Cipka]],<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.utoronto.ca/cius/publications/rr/rr55.htm |title=Serge Cipko: Ukrainians in Russia - A Bibliographic and Statistical Guide (2005.) |journal= |access-date=7. listopada 2009. |archive-date=17. studenoga 2005. |archive-url=https://web.archive.org/web/20051117142025/http://www.utoronto.ca/cius/publications/rr/rr55.htm |url-status=dead }}</ref> tvrdi se da realan broj etničkih Ukrajinaca u [[Rusija|Ruskoj Federaciji]] iznosi najmanje 4.379.690 milijuna ljudi, što djelomično uključuje i [[Kubanski kozaci|Kubanske kozake]] koji se u etničkom smislu upravo tako izjašnjavaju.<ref>[http://www.kmu.gov.ua/control/en/publish/article%3Fart_id=236194&cat_id=32672 Ukrainian Diaspora (Cabinet of Ministers of Ukraine)]</ref> Ako se u ista istraživanja uključe povijesne činjenice vezane za migracije [[Ukrajinci|ukrajinskog stanovništva]] te kulturološke i jezične karakteristike prilikom određivanja etničkog identiteta, odnosno osobe s nešto daljim ukrajinskim porijeklom, dolazi se do zaključka da realan broj osoba s [[Ukrajina|ukrajinskim]] porijeklom prelazi 7 milijuna ljudi.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://format.ua/index.php?go=Pages&in=view&id=77 |title=Перепис населення Російської Федерації 2002 року засвідчує зростання українського населення в Росії від 5 до 7 млн. |journal= |access-date=7. listopada 2009. |archive-date=26. studenoga 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20111126041750/http://format.ua/index.php?go=Pages |url-status=dead }}</ref><ref>[http://www.encyclopedia.com/doc/1P1-2392012.html Russia's largest national minority: Ukrainians in the Russian Federation.]</ref> [[Ukrajinci]] su prostore današnje Ruske Federacije počeli naseljavati još u srednjem vijeku i te su migracije bile gotovo konstante sve do raspada [[SSSR|Sovjetskog Saveza]]. Prema stručnjaku [[David Sanders|Davidu Sandersu]] Ukrajinci u Rusiji predstavljaju izniman značaj za [[Povijest Rusije|rusku povijest]] i općenito europeizaciju ruske kulture u 17. i 18. stoljeću.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.utoronto.ca/cius/publications/books/saunders.htm |title=The Ukrainian Impact on Russian Culture, 1750-1850. |journal= |access-date=7. listopada 2009. |archive-date=9. siječnja 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100109011235/http://www.utoronto.ca/cius/publications/books/saunders.htm |url-status=dead }}</ref> Njihov povijesni doprinos u generalnom razvoju danas Ruske Federacije nemjerljiv s bilo kojom drugom [[Nacionalna manjina|nacionalnom manjinom]] ili drugim narodom izvan Ruske Federacije, i zahvaljujući tim činjenicama [[Rusi]] često znaju okarakterizirati [[Ukrajinci|Ukrajince]] bratskim narodom, što ipak ne isključuje međusobno sukobljavanje političkog i društvenog karaktera. == Glavna središta ukrajinske populacije == Danas veća središta [[Ukrajinci|ukrajinske populacije]] u Ruskoj Federaciji su [[Kuban (regija)|Kubanska regija]], grad [[Moskva]] i njezina regija, grad [[Sankt-Peterburg]] i njegova regija, potom regije [[Zelena Ukrajina|Zeleni klin]], [[Sivi klin]] i [[Žuti klin]]. Prema popisu iz 2001. u Moskvi živi 253.644 Ukrajinaca,<ref>[http://demoscope.ru/weekly/ssp/rus_nac_02.php?reg=18 Национальный состав населения по регионам России (Moskva)]</ref> u široj regiji dodatnih 147.808. Prema istogodišnjem popisu u središtu [[Sankt-Peterburg]]a živi 87.119 Ukrajinaca. Na dalekoistočnom prostoru regije Zeleni klin prema posljednjem{{pojasniti|kojem?}} popisu živi 94.058 Ukrajinaca, uglavnom u Primorskom kraju.<ref>[http://demoscope.ru/weekly/ssp/rus_nac_02.php?reg=81 Национальный состав населения по регионам России (Primorskij kraj)]</ref> Na prostoru [[Omska oblast|Omske regije]] u sklopu regije Sivi klin živi 77.884 Ukrajinaca. Na ostalim prostorima [[Ukrajinci]] su raštrkani i žive u etnički multikulturalnim sredinama ili često [[Rusi|ruskim]]. == Povijest doseljenja Ukrajinaca u Rusiju == Sve do 13. stoljeća, istočnoslavenska plemena su bila objedinjena pod moćnom državom [[Kijevska Rus'|Kijevskom Rusju]]. Pripadnici viših staleža iz [[Ukrajinci|ukrajinskih plemena]]<ref>[http://www.encyclopediaofukraine.com/display.asp?linkpath=pages\T\R\Tribe.htm By the 6th century AD a number of proto-Ukrainian tribes had emerged.]</ref> tada su u povremenim intervalima naseljavala današnju središnju odnosno zapadnu [[Rusija|Rusiju]]. Veliki knez Kijeva [[Vladimir II. Monomah]] osnovao je kneževinu [[Vladimir-Suzdalj kneževina|Vladimir-Suzdalj]], a njegov sin [[Jurij Dugoruki]] osnovao je grad Moskvu 1147. godine.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://articles.excelion.ru/science/history/world/64297164.html |title=Первое киевское княжение Юрия Долгорукого (1149-1150). |journal= |access-date=7. listopada 2009. |archive-date=11. kolovoza 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110811195007/http://articles.excelion.ru/science/history/world/64297164.html |url-status=dead }}</ref> Do kraja 12. stoljeća plemstvo srednjovjekovne [[Kijevska Rus'|Rusi]] sa svojim središtem u [[Kijev]]u počelo je gubiti svoju dominantnu ulogu pred drugim kneževinama u okruženju, koje su imale sve veću autonomiju. Sin kneza Dugorukog, [[Andrej Bogoljupski]],<ref>[http://ocafs.oca.org/FeastSaintsViewer.asp?SID=4&ID=1&FSID=101896 Prince Andrew Bogoliubsky (1110-1174).]</ref> opljačkao je Kijev 1169. i time stvorio preduvjete u kojima je [[Vladimir-Suzdalj kneževina|kneževina Vladimir-Suzdalj]] preuzela vodeću ulogu kao prethodnik moderne Rusije.<ref>[http://rusgenealog.ru/index.php?id=land&land_id=kn_16 Великое княжество Владимирское.]</ref> [[Mongoli|Mongolska]] pljačka i rušenje [[Kijev]]a u prosincu 1240. povelo je srednjovjekovnu [[Kijevska Rus'|Rus']] u njezin konačan teritorijalni raspad. Mnogi stanovnici s prostora srednjovjekovne Ukrajine pred mongolskom najezdom su preslili uglavnom prema [[Karpati|karpatskim planinama]], ali se veliki dio ukrajinskog stanovništva i dalje zadržao na sjeveroistočnim prostorima koji se danas nalaze u sklopu zapadne [[Rusija|Ruske Federacije]]. Godine 1299. stolica Kijevske mitropolije je premještena u grad Vladimir zaslugom [[Mitropolit Maksimus|Mitropolita Maksimusa]], ali je u svom naslovu zadržala ime [[Kijev]]a. [[Vladimir-Suzdalj kneževina|Kneževina Vladimir-Suzdalj]] je nastavila jačati i kasnije se u vazalskom svojstvu transformirala u [[Velika kneževina Moskva|Veliku kneževinu Moskvu]], ali je pravoslavna religiozna spona između [[Kijev]]a i [[Moskva|Moskve]] ostala relativno jaka. Mnogi duhovni učenjaci iz najstarijeg istočnoslavenskog svetišta [[Kijevsko-pečerska lavra|Kijevsko-pečerske lavre]]<ref>[http://www.lavra.ua/ Свято-Успенская Киево-Печерская Лавра]</ref> tada su slani iz Kijeva prema Moskvi. Iz tada središnjih i često zaraćenih prostora Ukrajine, u Moskvu odlaze mnogi umjetnici, graditelji, učenjaci, obrtnici i drugi stanovnici, a dio stanovništva aktivno pomaže formranje [[Velika kneževina Litve, Rusi i Samogitije|Velike kneževine Litve, Rusi i Samogitije]] koja je u konačnici obuhvatila oko 4/5 današnjeg [[Ukrajina|ukrajinskog teritorija]]. === Ukrajinski utjecaj u srednjovjekovnoj Moskvi === Uplitanje [[Poljaci|poljske]] katoličke vlasti u unutrašnje političke poslove Velike kneževine Litve, Rusi i Samogitije na prijelazu s 14. na 15. stoljeće, počelo je vršiti sustavnu marginalizaciju jakog utjecaja ukrajinskog pravoslavnog stanovništva te su time [[Ukrajinci]] bili potaknuti da sve više emigriraju prema pravoslavnim središtima u [[Moskva|Moskvi]]. Primjerice 1408. godine, grupa ukrajinskih pravoslavnih plemića predvođena knezom Svidrigajlom i Černigivskim biskupom, popraćena manjom ukrajinsko-litavskom vojskom, uputila se prema pravoslavnoj Moskvi tražeći veću zaštitu svojih vjerskih prava. Takvih primjera je bilo dosta i Ukrajinci su se nakon nekog vremena često znali naći službi dvije suprotstavljene vojske, one [[Litavci|litavske]] i ruske. Učestali ratovi između tadašnje [[Litva|Litve]] i [[Rusija|Rusije]], rezultirali su formiranjem Moskovske mitropolije 1448. koja se odvojila i više nije bila pod jurisdikcijom starije Kijevske mitropolije. Iako, pod proceduralno sumnjivim i otežanim okolnostima, u vrijeme kada je [[Carigradska patrijaršija|Carigradska patrijaršija]] bila pod [[Turci|turskom]] opsadom, mladu Moskovsku mitropoliju su poduprijeli mnogi lokalni [[Ukrajinci]] koji su odali priznanje i potpomogli moskovskog [[Mitropolit Jona|mitropolita Jonu]]. Razdoblje jačanja i formiranja budućeg [[Rusko Carstvo|Ruskog Carstva]] nastavilo se relativno uspješno kroz 16. stoljeće. [[Datoteka:Dmytro 'Baida' Vyshnevetsky (Portrait, 18th century, National Museum of the History of Ukraine).png|mini|lijevo|Ukrajinski hetman Dmitro Višneveckij (1527. – 1563.)]] Jedan od istaknutih ukrajinskih kneževa početkom 16. stoljeća bio je [[Mihajlo Ljvovič Glinskij|Mihajlo Glinskij]] koji je poveo veliko oslobođenje od litavske vlasti u veljači 1508. godine, te je nakon toga nagrađen najvišim bojarskim statusom i imanjima u okolici ruskog grada [[Medinj]]a.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.history.org.ua/?l=EHU&verbvar=Glynsky_M&abcvar=4&bbcvar=15 |title=ГЛИНСЬКИЙ Михайло Львович. |access-date=7. listopada 2009. |archive-date=5. ožujka 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305045940/http://www.history.org.ua/?l=EHU&verbvar=Glynsky_M&abcvar=4&bbcvar=15 |url-status=dead }}</ref> Sredinom 16. stoljeća ukrajinski hetman [[Dmitro Ivanovič Višneveckij|Dmitro Višneveckij]] je posjetio Moskvu te je potom uspješno služio pod rukovodstvom moskovskog cara [[Ivan IV., ruski car|Ivana IV.]] oslobodivši grad [[Belov]], njegovu širu okolicu i prostore uz rijeku [[Tula (rijeka)|Tulu]]. Nakon toga je također nagrađen s više imanja.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.refine.org.ua/pageid-2124-1.html |title=Дмитро Байда-Вишневецький. |access-date=7. listopada 2009. |archive-date=30. svibnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090530001844/http://www.refine.org.ua/pageid-2124-1.html |url-status=dead }}</ref> U 16. stoljeću trgovanje između [[Ukrajina|ukrajinskih]] i [[Rusija|ruskih]] prostora je bilo sve učestalije, a tada se ujedno mnogi stanovnici sa središnjih ukrajinskih prostora sele u trgovački ojačane ruske gradove. Mnogi [[Ukrajinci]] tada su ujedno naselili prostore poznate kao «Boljšaja zasečanja čerta» koja je predstavljala obrambeno središte u borbi protiv [[Tatari|Tatara]]. Ti su prostori danas poznatiji kao [[Slobidska Ukrajina]], prostori između današnje sjeveroistočne granice Ukrajine i srednjeg toka rijeke [[Don]]. Tada su uz velik broj ukrajinskih doseljenika osnovani gradovi [[Kursk]], [[Voronež]] i [[Harkiv]], gdje su bile smještene ukrajinske obrambene vojne jedinice. Prema povijesnim zapisima engleskog trgovca [[Giles Fletcher|Gilesa Fletchera]]<ref>[http://www.1911encyclopedia.org/Giles_Fletcher_(Author) GILES FLETCHER (c. 1548-1611), English author, son of Richard Fletcher.]</ref> iz 1588. godine, u svaka od tri navedena grada okupilo se oko 4300 vojnika od čega je njih 4000 bilo sa središnjih ukrajinskih prostora. To je razdoblje bilo obilježeno prvim jačim migracijama Ukrajinaca prema današnjem jugoistoku [[Rusija|Ruske Federacije]]. === Kulturni i vjerski utjecaj u 17. i 18. stoljeću === Nakon potpisivanja [[Perejaslavski sporazum|Perejaslavskog sporazuma]] između Ukrajine i Rusije 1654., migracije iz Ukrajine prema Rusiji su porasle, posebno na prostore ušća rijeke [[Don]] i [[Volga|Volge]]. Značajan dio Ukrajinaca tada je naselio i grad [[Moskva|Moskvu]] te bližu okolicu, posebno duhovni učenjaci, svećenici i monasi, [[umjetnici]], prevodioci, zabavljači i [[trgovci]]. Uskoro je u Moskvi stvorena manja imigrantska zajednica koja je kasnije nazvana «Maloruski dvor», prema srednjovjekovnoj matici [[Kijevska Rus'|Kijevske Rusi]] koja je imala svoje središte u [[Kijev]]u i bila poznata kao «Mala Rus'».<ref>[http://izbornyk.org.ua/ohukr/ohu04.htm НАШІ НАЗВИ: РУСЬ — УКРАЇНА — МАЛОРОСІЯ.]</ref><ref>[http://litopys.org.ua/hrs/hrs05.htm Михайло ГРУШЕВСЬКИЙ; ВЕЛИКА, МАЛА І БІЛА РУСЬ.]</ref> Godine 1652. u [[Pravoslavlje|pravoslavno]] središte Moskvu dolazi 12 uglednih ukrajinskih glazbenika pod rukovodstvom plemića Ternopoljskog, potom i 13 visoko obrazovanih ukrajinskih učenjaka iz [[Kijevsko-mogiljanska akademija|Kijevsko-mogiljanske akademije]]<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.ukma.kiev.ua/eng_site/ |title=National University of Kyiv-Mohyla Academy. |journal= |access-date=7. listopada 2009. |archive-date=15. studenoga 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20091115033736/http://www.ukma.kiev.ua/eng_site/ |url-status=dead }}</ref> s ciljem da prenesu svoja znanja nižem moskovskom plemstvu i nauče ponešto o kulturi iz Moskve. Uskoro su migracije intelektualaca i plemstva s ukrajinskih prosotra u [[Moskva|Moskvu]] bile toliko velike da su uspostavili [[Andrijevski manastir]] koji je imao jako veliki utjecaj na smjer [[Ruska pravoslavna crkva|Ruske pravoslavne crkve]] i politiku patrijarha [[Patrijarh Nikon|Nikona]], što je u konačnici dovelo do crkvenih reformi i samog raskola na [[Ruski starovjerci|starovjerce]] i one koji su podržali reforme. Utjecaj ukrajinskog plemstva u Moskvi od tada je rastao svakim danom, posebno nakon 1686. kada je stara [[Kijevska mitropolija]] iz [[Carigradska patrijaršija|Carigradske patrijaršije]] zbog političkih razloga premještena pod nadležnost novoosnovane [[Moskovska patrijarhija|Moskovske patrijarhije]]. [[Datoteka:Feofan Prokopovich.jpg|mini|desno|Moskovski mitropolit Feofan Prokopovič (1681. – 1736.)]] Nakon ukidanja patrijarhijske stolice odlukom cara [[Petar I. Aleksejevič Romanov|Petra I.]], Ukrajinac [[Stepan Javorskij]]<ref>[http://litopys.org.ua/fdm/fdm66.htm ЯВОРСЬКИЙ Симеон Іванович, чернече ім’я — Стефан (1658 — 24.11. / за ін. даними — 27.11.1722).]</ref> postaje Moskovskim mitropolitom, slijedi ga također Ukrajinac [[Feofan Prokopovič]], potom Ukrajinac [[Dmitro Tuptalo]] poznatiji kao rostovski [[Sveti Dimitrij]], koji je vršio ogorman ukrajinski utjecaj na Rusku pravoslavnu crkvu i gradove [[Rostov na Donu|Rostov]] i [[Jaroslav]] od 1704. godine.<ref>[http://www.fatheralexander.org/booklets/english/saints/dimitry_rostov.htm Prelate Dimitry of Rostov.]</ref> U cijeloj pravoslavnoj hijerarhiji 70 važnih pozicija su držali [[Ukrajinci]] koji su prihvatili moskovsku političku ulogu stvaranja jakog pravoslavnog središta. Usporedbe radi na istim važnim crkvenim pozicijama nalazilo se 43 [[Rusi|Rusa]], 3 [[Grci|Grka]], 2 [[Rumunji|Rumunja]], 2 [[Srbi|Srba]] i 2 [[Gruzijci|Gruzijca]], što govori o nespornoj činjenici da su Ukrajinci u tom razdoblju predstavljali najobrazovaniji [[Pravoslavlje|pravoslavni]] narod istočne [[Europa|Europe]].<ref>[http://books.google.com/books?id=2cP0wc_E6yEC&pg=PA96&lpg=PA96&dq=unia+and+orthodox&source=web&ots=v4DV6M65pw&sig=dT2IG3shA3rePTXlY1ls1hSEklI#v=onepage&q=unia%20and%20orthodox&f=false The Orthodox Church in the history of Russia, By Dimitry Pospielovsky.]</ref> Istočnoslavenska pravoslavna tradicija u [[Ukrajinci|ukrajinskom narodu]] je ostala duboko ukorijenjena još od razdoblja [[Kijevska Rus'|Kijevske Rusi]] te je predstavljala sinonim za [[Ukrajinska kultura|ukrajinsku kulturu]] sve do 17. i 18. stoljeća. U ruske eparhije tada pristižu i mnogi ukrajinski studenti iz Kijevsko-mogiljanske akademije, a već do 1750. oko 125 sličnih duhovnih institucija je otvoreno zahvaljujući njima. Može se reći da su [[Ukrajinci]] tada primjetno držali i razvijali ruske duhovne institucije sve do kraja 18. stoljeća. Zahvaljujući Feofanu Prokopoviču otvorena je i Ruska akedemija znanosti 1724. koju je 1746. predvodio posljednji ukrajinski hetman [[Kirilo Grigorovič Rozumovskij|Kirilo Rozumovskij]].<ref>[http://www.encyclopediaofukraine.com/pages/R/O/Rozumovsky.htm Rozumovsky; A Ukrainian family of Russian imperial counts and military and civic figures from the Chernihiv region.]</ref> [[Datoteka:PGRS_2_009_Bortniansky_-_crop.jpg|mini|lijevo|Ukrajinski skladatelj Dmitro Bortnjanskij (1751. – 1825.)]] Godine 1713. Moskovski vrhovni sud je formirao vlastiti glazbeni zbor u kojem je djelovao 21 Ukrajinac. Tada je posebno bio poznat ukrajinski skladatelj [[Artem Lukjanovič Vedelj|Artem Vedelj]]. Godine 1741. oko 150 uglednih ukrajinskih glazbenika preselilo se iz Ukrajine u [[Sankt-Peterburg]] kako bi sudjelovali i izvodili svoj umjetnički repertoar dugoročno. Godine 1763. za rukovoditelja Carskog zbora postavljen je M. Poltoratskij, a potom poznati skladatelj [[Dmitro Stepanovič Bortnjanskij|Dmitro Bortnjanskij]]. U isto vrijeme na carskom dvoru u Sankt-Peterburgu radi i ukrajinski skladatelj [[Maksim Sozontovič Berezovskij|Maksim Berezovskij]]. Mnogi [[Ukrajinci]] su tada djelovali i u sklopu sanktpeterburške Akademije umjetnosti. Prisutnost Ukrajinaca u ruskoj carskoj vojsci krajem 17. i početkom 18. stoljeća počela se drastično uspinjati. [[Ukrajinci]] su u znatnom omjeru sudjelovali i u [[Veliki sjeverni rat|bitci kod Poltave]] 1709., što na ruskoj strani, što na strani ukrajinskog hetmana [[Ivan Stepanovič Mazepa|Ivana Mazepe]] koji se borio za pripajanje zapadnih ukrajinskih teritorija i viši stupanj autonomije. Mnogi Ukrajinci u isto vrijeme su bile žrtve prisilnog rada te su velikim brojevima naseljavali okolicu [[Sankt-Peterburg]]a, često zaposleni na raznim poslovima u gradovima, ili još češće u građevinskim slabo plaćenim ili čak neplaćenim poslovima. Ukrajinci su od srednjovjekovlja pratili bogatu tradiciju izgradnje kvalitetnih obrambenih utvrda što se u [[Rusko Carstvo|Rusiji]] manifestiralo nizom poslova i projekata od čega su sami Ukrajinci imali vrlo male ili nikakve koristi. U carsku Rusiju su tijekom 17. i 18. stoljeća prisilno dolazile velike grupe ukrajinskih imigranata optuženih od ruskog cara za separatizam i pokušaj odvajanja tadašnje [[Povijest Ukrajine|Ukrajine (Malorusije)]] od Rusije. Veliki broj tih Ukrajinaca je u početku bio priveden u [[Moskva|Moskvu]] na fiktivno suđenje, a potom često deportiran na prostore [[Sibir]]a, okolicu [[Arhangelsk]]a i [[Solovecki otoci|Solovecke otoke]], gdje su se često u vrlo hladnim uvjetima smrznuli i umrjeli. Do danas nije poznat točan broj umrlih na takav način, ali je poznato da je riječ minimalno o desecima tisuća ljudi. Među poznatijim povijesnim osobama na tim su se deportacijskim listama našli i mnogu ukrajinski hetmani poput [[Demjan Mnogogrišnij|Demjana Mnogogrišnog]], [[Ivan Samojlovič|Ivana Samojloviča]], [[Petro Dorošenko|Petra Dorošenka]] i drugih. Isto tako cijela porodica hetmana Ivana Mazepe, A. Vojnarovskog i gotovo svih ukrajinskih plemića, i kozačkih suboraca koji su podržali separativnu politiku Mazepe, a kasnije su se vratili u [[Rusko Carstvo]].<ref>[http://kobza.com.ua/content/view/2865/94/ Іван Мазепа має усі шанси повернутися у лоно церкви.] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> [[Datoteka:Pavlo Polubotok (Portrait, 1840s, Stepan Zemlyukov) 2.jpg|mini|desno|Ukrajinski hetman Pavlo Polubotok (1660. – 1724.)]] Pojedini [[Ukrajinci]] su radi svojega visokog obrazovanja i karizme bili toliko cijenjeni da ih ruski carevi unatoč poticanju separatizma nisu željeli usmrtiti ili deportirati već su ih držali u carskim pritvorima na svojim dvorovima, često ih nagovarajući da se vrate u carsku službu i prihvate rusku centralističku ideju stvaranja [[Rusko Carstvo|Ruskog Carstva]]. Među njima su se posbeno isticali hetman [[Pavlo Polubotok]], [[Pavlo Holovatij]] i [[Petro Kalniševskij]]. Može se slobodno reći da je tadašnja stroga centralizacija i [[rusifikacija]] ukrajinskih prostora u Ruskom Carstvu sredinom 18. stoljeća počela uništavati prethodno slabije, ali relativno poželjne političke odnose između Ukrajinaca u [[Rusija|Rusiji]] (Ukrajini) i samih ruskih vlasti. S druge strane, 17. i 18. stoljeće se smatra intenzivnim razdobljem europeizacije središnjih ruskih prostora u kojima su glavnu ulogu imali mnogobrojni visoko obrazovani ukrajinski doseljenci, što uključuje veliki broj ukrajinskog svećeničkog staleža.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.utoronto.ca/cius/publications/books/saunders.htm |title=David Sanders; The Ukrainian Impact on Russian Culture, 1750-1850. |journal= |access-date=7. listopada 2009. |archive-date=9. siječnja 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100109011235/http://www.utoronto.ca/cius/publications/books/saunders.htm |url-status=dead }}</ref> === Masovne migracije u 19. stoljeću === Dva velika ruska književnika ukrajinskog podrijetla [[Nikolaj Vasiljevič Gogolj|Nikolaj Gogolj]] i [[Fjodor Mihajlovič Dostojevski|Fjodor Dostojevski]] imali su veliki utjecaj na formiranje književne kulture u Rusiji, sam Gogolj je rođen na prostoru današnje Ukrajine te je pisao i na [[ukrajinski|ukrajinskom jeziku]], no ono što je u 19. stoljeću značajnije za Ukrajince u Rusiji jesu njihove masovne migracije na poprilično udaljene [[Azija|azijske]] prostore. Početkom 19. stoljeća započele su velike migracije stanovništva iz [[Bjelorusija|Bjelorusije]], Ukrajine i sjeverozapadne Rusije prema najudaljenijim koliniziranim krajevima [[Rusko Carstvo|Ruskog Carstva]]. Uglavnom Ukrajinci sa središnjih i istočnih ukrajinskih prostora su te kolonizirane krajeve u vrlo velikom broju naseljavali kao vojnici, i potom nakon ukidanja kmetstva 1861. godine kao slobodni seljaci. Posebno su tada naseljavali prostore sjevernog [[Kavkaz]]a, uključujući središta [[Stavropolj]] i [[Terek (Stavropoljski kraj, Rusija)|Terek]], zatim južne prostore uz rijeke [[Don]] i [[Volga|Volgu]] te južne planinske prostore [[Ural (gorje)|Urala]]. U većem broju [[Ukrajinci]] su naselili i prostore ruskog Dalekog istoka, konkretno prostore takozvane [[Zelena Ukrajina|Zelene Ukrajine]], gdje su u toj cijeloj dalekoistočnoj regiji činili čak ¼ stanovništva.<ref>[http://www.referatik.com.ua/referat/47/3253/ ПЕРЕСЕЛЕНИЯ УКРАЇНЦІВ ДО ДАЛЕКОГО СХОДУ НАПРИКІНЦІ XIX - НА ПОЧАТКУ XX СТ.]</ref> [[Ukrajinci]] su u tim pojedinim novonaseljenim koloniziranim područjima predstavljali većinu te su često samostalno utjecali na pozitivan kulturni razvoj tih podneblja. Ondje su razvijali ukrajinske običaje i kulturu uz činjenicu da je u istom razdoblju [[ukrajinski jezik]] bio zabranjivan, a njihova struktura organizacije stanovanja i način vođenja administrativnih poslova se ponešto razlikovao od susjednih podneblja koje su naselili [[Rusi|ruski doseljenici]].<ref>{{Citiranje weba |url=http://kobza.com.ua/content/view/1913/92/ |title=До 125-ї річниці з дня народження та 65-ї річниці смерті Юрія Глушка-Мови. |access-date=7. listopada 2009. |archive-date=27. rujna 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080927060345/http://kobza.com.ua/content/view/1913/92/ |url-status=dead }}</ref> Ondje gdje su se ruski i ukrajinski stanovnici mješali, često je radi rusifikacijske politike prevladala [[ruska kultura]] koja se odrazila postepenom asmilacijom značajnog dijela ukrajinskih sužitelja. Ukrajinci na tim koloniziranim multietničkim prostorima do danas su ostali svijesni svojih ukrajinskih korijena, iako će se izjasniti da je njihov materinji jezik [[ruski]].<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.uvkr.com.ua/ua/visnyk/visnyk2004/february2004/klyn.html |title=120 років від початку масового переселення українців на Далекий Схід, «Зелений Клин». |access-date=7. listopada 2009. |archive-date=16. prosinca 2007. |archive-url=https://web.archive.org/web/20071216023007/http://www.uvkr.com.ua/ua/visnyk/visnyk2004/february2004/klyn.html |url-status=dead }}</ref> Nakon niza većih migracija u 19. stoljeću, prvi službeni popis stanovništva u [[Rusko Carstvo|Ruskom Carstvu]] napravljen je 1897. godine, ali taj je djelomično točan popis označavao pripadnike prema jeziku, a ne prema etničkoj pripadnosti, što je za veliki broj djelomično rusificiranih Ukrajinaca označavalo netočnu identifikaciju s obzirom na to da se nisu osjećali etničkim [[Rusi]]ma unatoč tomu što su prihvatili [[ruski jezik]] koji je bio službeni. Osobe koje su se izjasnile da govore ruski jezik često su imale veće povlastice i prava pred ukrajinofonim stanovništvom što se odrazilo na drastičnu daljnu asimilaciju, između ostalog vidljivu i u tom popisu.<ref>[http://src-h.slav.hokudai.ac.jp/publictn/acta/16/volodymyr/volodymyr.html Ukrainians in Russian Political Thought (1860-1945).]</ref> Prema popisu iz 1897. koji je registrirao isključivo ukrajinofone osobe, u kojemu naravno nisu bili uključeni zapadni [[Ukrajinci]] izvan Ruskog Carstva, evidentirano je njih 22.380.551, od tog broja u europskoj Rusiji je registrirano 1.020.000 na [[Kavkaz (regija)|Kavkaz]]u (posebno Kubanska regija) i bližoj okolici do 1.500.000, a na ruskom Dalekom istoku 209.000 osobe.<ref>[http://demoscope.ru/weekly/ssp/rus_lan_97.php Первая всеобщая перепись населения Российской Империи 1897 г.]</ref> Prema pojedinim analizama ukrajinskih stručnjaka realna brojka Ukrajinaca u [[Rusko Carstvo|Ruskom Carstvu]] na prijelazu s 19. na 20. stoljeće kretala se oko 3.621.100 ljudi.<ref>Kubijovyc, Volodymyr; Encyclopedia of Ukraine. II. - Toronto: University of Toronto Press. (1988.)</ref> == Migracije u sovjetskom razdoblju == [[Datoteka:Mapa Ukrajinska SSR 1922.png|mini|lijevo|Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika 1922. – Ukrajinski etnolingvistički prostor.]] Nezadugo nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], ukrajinske prostore je zahvatila prva veća glad u 20. stoljeću, točnije 1921./1922. godine. Prema određenim povjesničarima navodi se da je glad nepotrebno izazvana te se hrana izvozila iz političkih razloga unatoč tome što je postratno stanovništvo preživljavalo u vrlo teškim uvjetima. Prema određenim analizama tada je umro između 900.000 do 1.100.000 ukrajinskih građana, među kojima su [[Ukrajinci]] činili preko 90 posto.<ref>[http://www.experiencefestival.com/a/Russian_famine_of_1921_-_History_of_the_famine/id/4733682 Russian famine of 1921 - History of the famine.]</ref> Taj je događaj u [[SSSR|sovjetskoj]] povijesti bilježen kao posljedica ratnih stradavanja u teškim postsovjetskim uvjetima i žrtve su svrstane pod ratne žrtve, ali se taj podatak, i tako interpretirana pojava, do danas uzimaju kao relativno točne s obzirom na to da je ta pojava gladi bila evidenta te prisutna gotovo isključivo na prostoru [[Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika|Sovjetske Ukrajine]]. Početkom 1920-ih, [[Ukrajinci]] su svoje teritorijalne granice unutar [[SSSR|Sovjetskog Saveza]] generalno formirali prema ukrajinofonom stanovništvu i povijesnim ukrajinskim regijama, koje su u prethodnom razdoblju duže vrijeme bile pod okupacijom [[Litva|Litve]], [[Poljska|Poljske]] i Rusije. U sastav buduće sovjetske republike ušao je i slabije naseljen kolonizirani jugoistočni dio zemlje na kojemu su od 15. stoljeća uglavnom živjeli malobrojni [[Krimski Tatari]]. Ipak, neki susjedni ruski prostori, koji su u natpolovičnoj većini bili naseljeni etničkim Ukrajincima, nisu ušli u sastav [[Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika|Sovjetske Ukrajine]], poput primjerice [[Kurska oblast|Kurske]], [[Voronješka oblast|Voronješke]] i [[Kubanska oblast|Kubanske oblasti]], a neki dijelovi u [[Rostovska oblast|Rostovskoj oblasti]] su naknadno oduzeti i pripojeni Sovjetskoj Rusiji, poput [[Taganrog]]a i [[Šahtij]]a. Na zahtjev ruskih vlasti, vlast Sovjetske Ukrajine također se trajno odrekla i povećih teritorija u južnoj [[Bjelorusija|Bjelorusiji]] koje su od [[Srednji vijek|srednjovjekovlja]] u etničkom smislu pripadale ukrajinskim zemljama. Migracije Ukrajinaca prema [[Rusija|Sovjetskoj Rusiji]] u samom početku stvaranja [[SSSR|Sovjetskog Saveza]] su se odvijale uglavnom iz ekonomskih i kulturnih razloga, a nakon [[Staljin]]ovog preuzimanja vlasti te su migracije dobile političke konotacije. Veliki broj Ukrajinaca u tom je razdoblju prebačen u [[Sibir]], kako na često prisilan rad, tako i na odsluženje kazne. Nova namtenuta politika rusifikacije svih sovjetskih prostora i stroga centralizacija rezultirala je time da je veliki broj Ukrajinaca u Sovjetskoj Rusiji sebe počeo identificirati [[Rusi]]ma, s obzirom na to da su time često stjecali veća prava i nije im se nametao osjećaj da pripadaju fiktivnom nacionalističkom ukrajinskom narodu, osumnjičenom za [[separatizam]] i pokušaj odvajanja Ukrajine od Rusije. Takvi trendovi asimilacije intenzivno su se nastavili sve do [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], a primjetno su počeli opadati tek nakon [[Staljin]]ove smrti. Između ostalog, kao izraz suosjećanja za nekoliko milijuna Ukrajinaca umrlih od gladi, deportiranih ili ubijenih sredinom tridesetih godina, pod parolom u spomen vječnog prijateljstva, [[Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika|Sovjetskoj Ukrajini]] je 1954. dodijeljena [[Krim|Krimska oblast]] koja se prethodno nalazila u sastavu Sovjetske Rusije. Ukrajinci u Sovjetskoj Rusiji, popraćeni snažnom sovjetskom propagandom, nikada nisu stekli pravomjeran dojam da ih u vlastitoj državi i drugim prostorima [[SSSR|Sovjetskog Saveza]], uključujući i Rusiju, ima manje za 7 do 10 milijuna,<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.holodomorthemovie.com/ |title=Holodomor: 7 - 10 million people, including 3 million children, perished in 17 months. |archive-url=https://web.archive.org/web/20191118110915/http://www.holodomorthemovie.com/ |archive-date=18. studenoga 2019. |access-date=7. listopada 2009.}}</ref> ili oko ¼ manje od njihovog ukupnog broja. Dva službena popisa stanovništva u Sovjetskoj Rusiji, onaj iz 1926. (6,9 milijuna) i tek onaj iz 1939. (3,1 milijuna), potvrdili su drastičan pad rasta ukrajinske populacije unatoč tome što su u međuvremenu zabilježene dodatne relativno masovne migracije ili deportacije iz Ukrajine prema Rusiji. Postotak Ukrajinaca u [[Rusija|Rusiji]] sve do 2002. godine ostao je u konstantnom padu ili stagnaciji te se počeo popravljati tek posljednjih nekoliko godina. == Tablica demografskih kretanja Ukrajinaca u Sovjetskoj Rusiji == {| class="toccolours sortable" border="1" cellpadding="0" cellpadding="5" |+ |- bgcolor=#FE2712 !Godina popisa !Broj stanovnika !Broj u postocima |- |1926. || 6 871 194 || 7,41 % |- |1939. || 3 359 184 || 3,07 % |- |1959. || 3 359 083 || 2,86 % |- |1970. || 3 345 885 || 2,57 % |- |1979. || 3 657 647 || 2,66 % |- |1989. || 4 362 872 || 2,97 % |- |2002. || 2 942 961 || 2,03 % |- |colspan=3|<small>Broj Ukrajinaca u Rusiji prije popisa iz 1926. je bio u stalnom porastu.</small> |} == Izvori == {{izvori|30em}} == Literatura == * Kubiyovych, Volodymyr; Entsykolpedia Ukrainoznavstva Vol. 7. * Українське козацтво - Енциклопедія - Kyiv, 2006. * Zaremba, S.; (1993.). From the national-cultural life of Ukrainians in the Kuban (20-30s of the 20th c.). Kyivska starovyna. * Lanovyk, B.; and others (1999.) Ukrainian Emigration: from the past to the present. Ternopil. * Petrenko, Y.; (1993.). Ukrainian cossackdom. Kyivska starovyna. * Польовий Р.; Кубанська Україна К. Дiокор 2003. * Ratuliak, V.; (1996.). Notes from the history of Kuban from historic times until 1920. Krasnodar. * Сергійчук В.; Українізація Росії К. 2000. == Vanjske poveznice == *[http://diaspora.ukrinform.ua/gsu-5.shtml Ukrajinci u Rusiji (ukr.)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130506102142/http://diaspora.ukrinform.ua/gsu-5.shtml |date=6. svibnja 2013. }} *[http://kobza.com.ua/ Ukrajinska organizacija Kobza iz Rusije (ukr.)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160206044236/http://www.kobza.com.ua/ |date=6. veljače 2016. }} *[http://www.kmu.gov.ua/control%5Cuk%5Cpublish%5Carticle?&art_id=205202&cat_id=31295 Proces raseljavanja Ukrajinaca u Rusiji (ukr.)] [[Kategorija:Ukrajinci]] [[Kategorija:Ukrajinska dijaspora]] [[Kategorija:Povijest Ukrajine]] [[Kategorija:Etničke grupe Rusije]] [[Kategorija:Povijest Rusije]] [[Kategorija:Rusko-ukrajinski odnosi]] h2guxtbytbas3qubn9vyxqjr9n6vmyt 0 233392 7615596 7446813 2026-10-09T12:41:10Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Kenijski atletičari|Kenijski atletičari]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Kenijski dugoprugaši|Kenijski dugoprugaši]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7615596 wikitext text/x-wiki {{Infokvir atletičar | ime = Lucia Kimani | slika = Zagreb Marathon 20111009 3585.jpg | slika_širina = 200px | slika_opis = Lucia Kimani i Zoran Žilić na Zagrebačkom maratonu 2011. godine | puno_ime = Lucia Kimani Mwahiki-Marčetić | nadimak = | datum_rođenja = [[21. lipnja]], [[1980.]] | mjesto_rođenja = {{Z|KEN}} [[Kajiado]], [[Kenija]] | mjesto_smrti = | državljanstvo = | karijera = | discipline = [[maraton]] ... | rekordi = | medalje = }} '''Lucia Kimani Mwahiki-Marčetić'''<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.fildzanviska.ba/clanak_14.htm |title=fildzanviska.ba |archive-url=https://web.archive.org/web/20131004213813/http://www.fildzanviska.ba/clanak_14.htm |archive-date=4. listopada 2013. |access-date=10. listopada 2009.}}</ref> ([[Kajiado]], [[Kenija]], [[21. lipnja]], [[1980.]]) je [[Kenija|kenijska]] dugoprugašica koja je nastupala za [[BiH]]. Drži četiri državna rekorda u različitim trkačkim disciplinama, uključujući [[maraton]].<ref>[http://www.sarajevo-x.com/clanak/070430064 sarajevo-x.com]</ref> Trenutno živi u Prijedoru.{{ni}} Predstavljala je [[Bosna i Hercegovina na Olimpijskim igrama 2008.|Bosnu i Hercegovinu na olimpijskim igrama u Pekingu]].<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.okbih.ba/article/pripreme-za-odlazak-u-peking-u-zavrsnoj-fazi |naslov=Pripreme za odlazak u Peking u završnoj fazi - okbih.ba |archive-url=https://web.archive.org/web/20100203045116/http://www.okbih.ba/article/pripreme-za-odlazak-u-peking-u-zavrsnoj-fazi |archive-date=3. veljače 2010. |access-date=10. listopada 2009.}}</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.iaaf.org/athletes/biographies/letter=0/athcode=234610/index.html Profil Lucie Kimani na stranici IAAF-a] {{mrva-biog-atletika}} {{Sportaš godine Bosne i Hercegovine}} {{GLAVNIRASPORED:Kimani, Lucia}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački dugoprugaši]] [[Kategorija:Kenijski dugoprugaši]] 84j4yna0x8wbsb8vkp36o443z8v6rst 0 234413 7615892 6934026 2026-10-09T22:23:10Z Silverije 23459 7615892 wikitext text/x-wiki {{Infookvir naselje u Hrvatskoj |ime = Draškovec |vrsta = naselje |slika = Draškovec.JPG |opis slike = Glavna ulica u naselju |županija = {{Z+X|MEŽ}} |općina = [[Prelog]] |najbliži grad = |površina = 9,4 |visina = |z. širina = 46.351 |z. dužina = 16.677 |godina popisa = 2021. |stanovništvo = 539 |svetac = |dan = |etnik = |ktetik = |pošta = 40323 Prelog |pozivni broj = +385 (0)40 |autooznaka = ČK |web = |bilješke = }} '''Draškovec''' ([[mađarski jezik|mađarski]] ''Ligetvár'') je naselje u [[Hrvatska|Republici Hrvatskoj]], u sastavu Grada [[Prelog]]a, [[Međimurska županija]]. ==Stanovništvo== Prema popisu stanovništva iz [[2001.]] godine, naselje je imalo 676 stanovnika<ref>[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/Popis/H01_01_03/H01_01_03.html Popis stanovništva 2001., www.dzs.hr]</ref> te 203 obiteljskih kućanstava.<ref>[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/Popis/H02_01_02/H02_01_02.html Kućanstva prema obiteljskom sastavu i obiteljska kućanstva prema broju članova, Popis 2001., www.dzs.hr]</ref> {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Draškovec |p1857=764 |p1869=812 |p1880=841 |p1890=896 |p1900=966 |p1910=1099 |p1921=1070 |p1931=1023 |p1948=1107 |p1953=1011 |p1961=857 |p1971=836 |p1981=745 |p1991=719 |p2001=676 |p2011=595 |p2021=539 |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} ==Poznate osobe== * [[Miroslav Šantek (zagonetač)|Miroslav Šantek]], pedagog i zagonetač ==Izvori== {{izvori}} {{mrva-naselje hr}} [[Kategorija:Naselja u Međimurskoj županiji]] p5ybzm7mbz2rvcztk4q9s3sq7rnbwm1 0 235042 7615723 7308831 2026-10-09T16:10:42Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.6 7615723 wikitext text/x-wiki {{dz}} {{Infookvir naselje u Hrvatskoj |ime = Tar |vrsta = naselje |slika = Tarska vala.jpg |opis slike = Tarska vala |županija = {{Z+X|ISŽ}} |općina = [[Tar-Vabriga]] |najbliži grad = |površina = 12,2 |visina = |z. širina = 45.299 |z. dužina = 13.625 |godina popisa = 2021. |stanovništvo = 1144 |svetac = |dan = |etnik = |ktetik = |pošta = 52465 Tar |pozivni broj = +385 (0)52 |autooznaka = PU |web = |bilješke = }} '''Tar''' je naselje u [[Hrvatska|Republici Hrvatskoj]], u sastavu Općine [[Tar-Vabriga]], [[Istarska županija]]. Nalazi se 8 km sjeveroistočno od [[Poreč]]a. Smješten je na uzvisini [[Gradina (tip naselja)|gradinskoga]] karaktera, iznad mora ([[Tarska vala]]), kraj županijske ceste [[Poreč]]–[[Novigrad]]. ==Stanovništvo== Prema popisu stanovništva iz [[2001.]] godine, naselje je imalo 886 stanovnika<ref>[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/Popis/H01_01_03/H01_01_03.html Popis stanovništva 2001., www.dzs.hr]</ref> te 321 obiteljskih kućanstava.<ref>[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/Popis/H02_01_02/H02_01_02.html Kućanstva prema obiteljskom sastavu i obiteljska kućanstva prema broju članova, Popis 2001., www.dzs.hr]</ref> Stanovnici se bave poljodjelstvom ([[vinova loza]], [[Maslina|masline]], [[žitarice]]), [[stočarstvo]]m ([[Govedo|goveda]], [[Svinja|svinje]]), [[ribarstvo]]m (Tarska draga), ali rade i u [[Turizam|turizmu]], s obzirom na blizinu hotela i kampova u [[Vabriga|Vabrigi]]. Južni dio današnjeg Tara je [[Frata]], nekad odvojeno naselje, koje se spojilo s Tarom. {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-10-04 |područje=Naselje Tar |p1857=604 |p1869=666 |p1880=756 |p1890=887 |p1900=1119 |p1910=1328 |p1921=1278 |p1931=1681 |p1948=1159 |p1953=999 |p1961=850 |p1971=748 |p1981=769 |p1991=830 |p2001=886 |p2011=1088 |p2021=1144 |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} ==Povijest== U prapovijesti [[Iliri|ilirska]] [[Gradina (tip naselja)|gradina]], u rimsko doba područje je bilo naseljeno. Prvi se put spominje [[983.]] u darovnici [[Oton II., car Svetog Rimskog Carstva|cara Otona]] porečkom biskupu kao ''Turris'', jer se radilo o obrambenoj kuli kao središtu feuda. Nalazio se na položaju koji se i danas naziva Stari Tar (tal. ''Torre Vecchia''), a od [[12. stoljeće|12. stoljeća]] spominje se Novi Tar (tal. ''Torre Nuova'' ili ''Villa''), tj. današnje naselje. Stari Tar napušten je u [[14. stoljeće|14. stoljeću]], vjerojatno zbog [[Malarija|malarije]] i [[Kuga|kuge]], a Novi Tar nastavio je živjeti kao Tar. Do [[1508.]] pripadao je [[Pazin]]skoj knežiji, a otada [[Mletačka Republika|Mletačkoj Republici]] kao dio novigradske općine. Nakon ratnih zbivanja i epidemija koje su ga demografski opustošile, [[1576.]] godine se naseljavaju prvi doseljenici (nekoliko obitelji iz [[Biograd]]a). Taj se proces dogodio u sklopu organizirane kolonizacije koju je [[Mletačka Republika|mletačka vlast]] provodila s izbjeglicama iz područja pod njezinom vlašću koja su bila zahvaćena ratom s [[Osmansko carstvo|Osmanskim carstvom]]. Doseljenicima je dodjeljivana neobrađena zemlja u okolici, što je dovodilo do širenja naselja. Svojim dolaskom doseljenici (u dokumentima često navedeni kao [[Morlaci]]) su utjecali na promjenu u strukturi poljodjelstva na način da [[stočarstvo]] postaje jednako zastupljeno kao i [[zemljoradnja]]. Žitelji Tara krajem [[14. stoljeće|14. stoljeća]] imaju organiziranu lokalnu vlast na čelu sa [[župan]]om ([[knez]]om) Stipom Radojkovićem koji je imao i sudbene ovlasti u manjim sporovima. U tužbi mještana Tara protiv kradljivaca, spominje se [[1611.]] godine [[župan]] Marko Radojković. Broj stanovnika u više se navrata sljedećih desetljeća povećavao doseljavanjem novih izbjeglica. Nakon [[1622.]] godine nastupio je novi val naseljavanja Poreštine kolonistima pretežno iz [[Dalmacija|Dalmacije]], [[Crna Gora|Crne Gore]], [[Bosna|Bosne]], [[Albanija|Albanije]] te [[Furlanija|Furlanije]], [[Treviso|Trevisa]] i grčke [[Kreta|Krete]]. Godine [[1633.]] u južni dio Tara ([[Frata]] ili Preseka) nastanjuju se doseljenici iz [[Herceg Novi|Herceg Novog]] ([[Crna Gora]]). Zahvaljujući plodnoj okolici i dobroj prometnoj povezanosti preko luke u Tarskoj vali, Tar je u [[18. stoljeće|18.]] i [[19. stoljeće|19. stoljeću]] napredovao izvozom ulja i vina. Župna crkva [[sv. Martin]]a sagrađena je [[1800.]] na mjestu srednjovjekovne crkve iz [[14. stoljeće|14. stoljeća]] kao spomen na boravak pape [[Pio VII.|Pija VII]]. u Tarskoj vali ([[1800.]]). U njoj je oltarna slika [[Blažena Djevica Marija|Blažene Djevice Marije]] od Karmela (autor Z. Ventura). Grobljanska crkva [[Sv. Petar|sv. Petra]] ima gotički luk na vratima s natpisom [[1451.]] == Šport == * Tar je mjesto održavanja jedne etape [[Rally Poreč|Rallyja Poreč]].<ref>[https://rallyporec.wixsite.com/rallyporec/untitled Rally Poreč] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Mape BI/SS Maps (pristupljeno 3. studenoga 2019.)</ref> * Motodrom<ref name="istriaterramagica">[https://www.istriaterramagica.eu/novosti/sport/edi-milokanovic-haks-nagrada-za-zivotno-djelo/ Istria terra magica] Dario Sinožić: ''Istarska legenda automobilizma Edi Milokanović od HAKS-a dobio Nagradu za Životno djelo'' 31. siječnja 2019. (pristupljeno 8. studenoga 2019.)</ref> ==Izvori== {{izvori}} * http://www.istrapedia.hr/hrv/1083/tar/istra-a-z/ R. Matijašić, D. Lalić, ([http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Tar&diff=3714719&oldid=2985445 dopunjena inačica]), pristupljeno 14. listopada 2012. * https://istra.lzmk.hr/clanak/2709 R. Matijašić, ([http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Tar&diff=3714719&oldid=2985445 dopunjena inačica]), pristupljeno 14. listopada 2012. {{istrapedia}} == Vanjske poveznice == * [http://www.tar-vabriga.com/14/HRV Službene stranice turističke zajednice Općine Tar-Vabriga] {{Naselja u sastavu Općine Tar-Vabriga}} [[Kategorija:Naselja u Istarskoj županiji]] 8r3kr6et0b7c9j9do1q0mk6ybtpf76t 0 237972 7615721 7585948 2026-10-09T16:05:37Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.6 7615721 wikitext text/x-wiki '''Tanira''' ([[grčki|grč.]] ''Thannyras'') je zajedno s [[Pausir]]om vladao kao [[satrap]] [[Drevni Egipat|Egipta]] u službi [[Ahemenidsko Carstvo|Perzijskog Carstva]]. Vladao je u doba velikog kralja [[Artakserkso I.|Artakserksa I.]], odnosno sredinom [[5. stoljeće pr. Kr.|5. stoljeća pr. Kr.]] Tanira je bio sin [[Inar]]a koji se [[460. pr. Kr.]] zajedno s [[Amirtej I.|Amirtejom I.]] pobunio protiv [[Ahemenidsko Carstvo|perzijske]] vlasti, nakon čega su zajedno vladali [[Drevni Egipat|Egiptom]] šest godina. Perzijski vladar [[Artakserkso I.]] poslao je [[Sirija|sirijskog]] satrapa [[Megabiz II.|Megabiza II.]] da uguši pobunu, što mu uspjeva [[454. pr. Kr.]] Nakon toga [[Herodot]] tvrdi kako su [[Perzijanci]] na mjestu egipatskog satrapa imenovali sinove navedenih pobunjenika; Taniru i [[Pausir]]a.<ref>[http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?lookup=Hdt.+3.15.1 Herodot, III. 15.]</ref> Budući kako je Tanirov otac Inar kao pobunjenik vladao Marejom (područjem zapadno od moderne [[Aleksandrija|Aleksandrije]]), a njegov saveznik Amirtej I. područjem oko grada [[Sais]]a, pretpostavlja se kako su Tanira odnosno Pausir vladali istim dijelovima Egipta.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://spinner.cofc.edu/~piccione/graphics/kinglist.html?referrer=webcluster& |title=Popis drevnih vladara (Spinner.cofc.edu) |journal= |access-date=26. listopada 2009. |archive-date=12. siječnja 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100112202548/http://spinner.cofc.edu/~piccione/graphics/kinglist.html?referrer=webcluster& |url-status=dead }}</ref> Kao sljedeći satrap Egipta spominje se perzijski princ [[Arsam (princ)|Arsam]], koji je vladao od oko [[428. pr. Kr.]]<ref>[http://www.iranica.com/newsite/articles/unicode/v2f5/v2f5a014.html Arsam (2.), enciklopedija Iranica, E. Bresciani] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> sve do [[404. pr. Kr.]] kada se Egipat pod vodstvom Pausirovog oca [[Amirtej II.|Amirteja II.]] osamostaljuje.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.livius.org/am-ao/amyrtaeus/amyrtaeus.html |title=Amirtej II. (Livius.org, Jona Lendering) |journal= |access-date=26. listopada 2009. |archive-date=14. listopada 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20121014170100/http://www.livius.org/am-ao/amyrtaeus/amyrtaeus.html |url-status=dead }}</ref> == Poveznice == * [[Artakserkso I.]] * [[Inar]] * [[Pausir]] * [[Arsam (princ)|Arsam]] {{Redoslijed| |prethodnik =[[Ahemen (satrap)|Ahemen]]<br>([[484. pr. Kr.|484.]] - [[460. pr. Kr.]])<br>____________________<br>[[Amirtej I.|Amirtejova]] i [[Inar]]ova pobuna<br>([[460. pr. Kr.|460.]] - [[454. pr. Kr.]]) |gl_članak_funkcija=[[Satrap]] [[Drevni Egipat|Egipta]] (zapadni dio)<br>([[454. pr. Kr.|454.]] - cca [[428. pr. Kr.]]) |nasljednik=[[Arsam (princ)|Arsam]]<br>(cca [[428. pr. Kr.|428.]] - [[404. pr. Kr.]]) }} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?lookup=Hdt.+3.15.1 Herodot, III. 15.] * [http://www.reshafim.org.il/ad/egypt/satrapy.htm Drevni Egipat: Perzijska satrapija (Reshafim.org)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091120234041/http://www.reshafim.org.il/ad/egypt/satrapy.htm |date=20. studenoga 2009. }} {{Perzijski satrapi}} [[Kategorija:Ahemenidski satrapi iz dvadesetsedme dinastije drevnog Egipta]] b0pr9f72e3mugmczdyrkxg5rmfy1w42 0 238520 7615793 7561984 2026-10-09T18:40:26Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.6 7615793 wikitext text/x-wiki {{Singl |ime_singla = The Twist |slika = |ime_glazbenika = [[Chubby Checker]] |s_albuma = |B-strana = ''Toot'' (1960)<br>''Twistin' USA'' (1961) |format = 7-inčni singl |objavljeno = 1960. |snimanje = |žanr = [[Rock]] |trajanje = 2:52 |izdavač = Parkway Records |tekstopisac = Hank Ballard |skladatelj = Hank Ballard |producent = |singl_prije = ''Dancing Dinosaur'' |singl0 = 1960. |singl = 1960. |singl_poslije = ''The Hucklebuck'' |singl2 = 1960. }} '''The Twist''' je 12 taktna [[blues]] pjesma kojom je rođen ples [[Twist (ples)|twist]] i tako pokrenuta ''twistomanija'' po cijelom svijetu. Pjesmu je napisao i prvi izveo [[SAD|američki]] [[pjevač]] i [[skladatelj]] Hank Ballard sa svojim pratećim sastavom ''The Midnighters'' [[1959.]] i to kao B-stranu svoje ploče ''Teardrops on Your Letter'', pjesma je doživjela skromni uspjeh i dospjela # 28 (na [[SAD|američkoj]] ljestvici Billboard Hot 100).<ref>[http://www.billboard.com/bbcom/esearch/chart_display.jsp?cfi=379&cfgn=Singles&cfn=The+Billboard+Hot+100&ci=3069989&cdi=8780672&cid=07%2F18%2F1960 The Billboard Hot 100 Chart Listing For The Week Of Jul 18 1960] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, Billboard.com</ref> Pjesma kao i istoimeni [[Twist (ples)|ples twist]], postali su hit #1 [[19. rujna]] [[1960.]] (jedan tjedan) u izvedbi [[SAD|američkog]] [[pjevač]]a [[Chubby Checker]]a. Pjesma je ponovno postala #1 [[13. siječnja]], [[1962.]] (dva tjedna). Ponovno je dospjela [[1988.]] na [[SAD|američke]] top liste, ovaj put u izvedbi [[Chubby Checker]]a i [[Hip hop|rap]] sastava [[The Fat Boys]] i dospjela na #18. Ova inačica bila je #2 u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]] i #1 u [[Njemačka|Njemačkoj]]. ==Priznanja== Po časopisu [[Billboard (magazin)|Billboard]], ''The Twist'' je pjesma #1 na njihovom popisu ''Billboard Hot 100 svih vremena'', u prvih 50 godina te ljestvice (Hot 100).<ref>[https://web.archive.org/web/20080913205945/http://www.billboard.com/bbcom/specials/hot100/charts/top100-titles-10.shtml The Billboard Hot 100 Chart 50th Anniversary], Billboard.com</ref> Pjesmu ''The Twist'' časopis ''[[Rolling Stone]]'' u njihovoj anketi o 500 najvećih hitova svih vremena proglasio je 451. pjesmom. * ''The Twist '' je korištena kao [[Glazbeni zapis filma|soundtrack]] u filmu iz [[2007.]] ''Spider-Man 3''. ==Izvori== {{izvori}} ==Vanjske poveznice== *[http://www.chubbychecker.com/discography.asp Diskografija Chubby Checkera] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160306123432/http://www.chubbychecker.com/discography.asp |date=6. ožujka 2016. }} {{GLAVNIRASPORED:Twist, The}} [[Kategorija:Singlovi iz 1960.]] [[Kategorija:Američke skladbe]] m3p98ki476ysd2djj0t88cw9vo731zy 0 239775 7616003 6209432 2026-10-10T09:17:47Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.6 7616003 wikitext text/x-wiki '''Vivana''' je bio [[Perzijanci|perzijski]] plemić i [[satrap]] [[Arahozija|Arahozije]]<ref name="Livius - Vivana">{{Citiranje časopisa |url=http://www.livius.org/vi-vr/vivana/vivana.html |title=Vivana (Livius.org) |journal= |access-date=7. studenoga 2009. |archive-date=26. siječnja 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20130126020737/http://www.livius.org/vi-vr/vivana/vivana.html |url-status=dead }}</ref> krajem [[6. stoljeće pr. Kr.|6. stoljeća pr. Kr.]] Nakon smrti [[Ahemenidsko Carstvo|perzijskog]] vladara [[Kambiz II.|Kambiza II.]] u srpnju [[522. pr. Kr.]], pretendent [[Vahijazdata]] prigrabio je vlast u [[Fars|Persisu]], srcu [[Ahemenidsko Perzijsko Carstvo|Perzijskog Carstva]].<ref name="Livius - Vivana"/> Uzurpator je bio toliko moćan da postavi [[satrap]]a u [[Arahozija|Arahoziji]], susjednoj pokrajini bogatoj vodom koja se nalazi na jugozapadu današnjeg [[Afganistan]]a.<ref>[http://www.iranica.com/newsite/articles/unicode/v2f3/v2f3a010.html Arahozija (enciklopedija Iranica, R. Schmitt)] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> Ipak, Arahozijom je vladao satrap Vivana kojeg je postavio [[Kambiz II.]], te koji je bio lojalan kraljevom rođaku [[Darije Veliki|Dariju Velikom]].<ref name="Livius - Vivana"/> Slijed događaja opisan je na [[Behistunski natpisi|Behistunskim natpisima]]: <blockquote> ''Kralj [[Darije Veliki|Darije]] kaže: Taj [[Vahijazdata]], koji se pretvarao da je [[Smerdis]], poslao je svog čovjeka u [[Arahozija|Arahoziju]] protiv Vivane, mog podanika i satrapa Arahozije. Imenovao je svoj čovjeka njihovim vođom, i rekao mu je: „Idi i uništi Vivanu i one koji priznaju kralja [[Darije Veliki|Darija]]!“.'' ''Tada je vojska Vahijazdate krenula u pohod protiv Vivane. Bitka je vođenja oko tvrđave Kapiša-kaniš. [[Ahura Mazda]] mi je pomogla, i zahvaljujući njenoj milosti moja vojska pobijedila je pobunjenike. Trinaestog dana mjeseca Anamaka, ova bitka je vođena.''<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.livius.org/be-bm/behistun/behistun04.html#45 |title=Behistunski natpisi, DB 45. (Livius.org) |archive-url=https://web.archive.org/web/20110805033739/http://www.livius.org/be-bm/behistun/behistun04.html#45 |archive-date=5. kolovoza 2011. |access-date=7. studenoga 2009.}}</ref> </blockquote> Kapiša-kaniš je vjerojatno drugo ime za Kapisu, [[Citadela|citadelu]] u glavnom gradu [[Arahozija|Arahozije]],<ref name="Livius - Vivana"/> pokraj modernog grada [[Kandahar]]a. Postoji mogućnost i kako se radi o modernom [[Bagram]]u, koji se nalazi sjeverno od [[Kabul]]a, no ova se lokacija čini predalekom.<ref name="Livius - Vivana"/> Spomenuti datum lakše je odrediti od mjesta bitke: [[29. prosinca]] [[522. pr. Kr.]]<ref name="Livius - Vivana"/> Pretpostavlja se kako je opsada trajala tjednima, no njezin ishod nije označio kraj borbi.<ref name="Livius - Vivana"/> [[Behistunski natpisi]] dalje navode: <blockquote> ''Kralj [[Darije Veliki|Darije]] kaže: Pobunjenici su se okupili po drugi put, i opet krenuli protiv Vivane. Pokraj mjesta Gandutava odigrala se bitka. [[Ahura Mazda]] mi je pomogla, i zahvaljujući njenoj milosti moja vojska sasvim je potukla pobunjenike. Sedmog dana Vijaksane ova bitka je vođena.''<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.livius.org/be-bm/behistun/behistun04.html#46 |title=Behistunski natpisi, DB 46. (Livius.org) |archive-url=https://web.archive.org/web/20110805033739/http://www.livius.org/be-bm/behistun/behistun04.html#46 |archive-date=5. kolovoza 2011. |access-date=7. studenoga 2009.}}</ref> ''Kralj [[Darije Veliki|Darije]] kaže: Čovjek koji je zapovijedao vojskom koju je [[Vahijazdata]] poslao protiv Vivane pobjegao je zajedno s nekoliko [[Konjica|konjanika]]. Povukli su se do tvrđave Aršada u Arahoziji. Vivana ih je pratio s [[pješaštvo]]m, a tamo ih je zarobio i pogubio njihove vojskovođe.''<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.livius.org/be-bm/behistun/behistun04.html#47 |title=Behistunski natpisi, DB 47. (Livius.org) |archive-url=https://web.archive.org/web/20110805033739/http://www.livius.org/be-bm/behistun/behistun04.html#47 |archive-date=5. kolovoza 2011. |access-date=7. studenoga 2009.}}</ref> ''Kralj [[Darije Veliki|Darije]] kaže: Zatim je ova provincija bila moja. Ovo je bio moj doprinos u [[Arahozija|Arahoziji]].''<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.livius.org/be-bm/behistun/behistun04.html#48 |title=Behistunski natpisi, DB 48. (Livius.org) |archive-url=https://web.archive.org/web/20110805033739/http://www.livius.org/be-bm/behistun/behistun04.html#48 |archive-date=5. kolovoza 2011. |access-date=7. studenoga 2009.}}</ref> </blockquote> Lokacija druge održane bitke nije poznata, no ako uzmemo u obzir kako je Vivana tada napadao pobunjenike, pretpostavlja se kako je odigrana negdje prema jugozapadu.<ref name="Livius - Vivana"/> Datum druge bitke je [[21. veljače]] [[521. pr. Kr.]]<ref name="Livius - Vivana"/> Prema [[Babilonija|babilonijskoj]] verziji priče iz Behistuna, Vahijazdatova vojska izgubila je 4.579 ljudi.<ref name="Livius - Vivana"/> [[Elam]]ska verzija iste priče ne spominje tvrđavu Aršadu, no jasno ističe kako se odigrala negdje na Vivaninoj satrapiji. Postoji mogućnost i kako je pobunjeni zapovjednik tražio utočište negdje u samoj [[Arahozija|Arahoziji]], te kako je pogubljen prije nego što se stigao predati.<ref name="Livius - Vivana"/> == Poveznice == * [[Darije Veliki]] * [[Vahijazdata]] * [[Arahozija]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.livius.org/vi-vr/vivana/vivana.html Vivana (Livius.org)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130126020737/http://www.livius.org/vi-vr/vivana/vivana.html |date=26. siječnja 2013. }} * [http://books.google.hr/books?id=lxQ9W6F1oSYC&pg=PA64&lpg=PA64&dq=Vivana+satrap&source=bl&ots=XAmX0rzv8P&sig=bMpPZvrHaM_pdKfu2jkoQqZAljo&hl=hr&ei=jcr0Sq-tL8-ksAb7vbHbAQ&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=1&ved=0CAkQ6AEwAA#v=onepage&q=Vivana%20satrap&f=false Pierre Briant: „Od Kira do Aleksandra: Povijest Perzijskog Carstva“ (''From Cyrus to Alexander: A History of the Persian Empire''), preveo Peter Daniels, Indiana: Eisenbrauns, 2002.] * [http://books.google.hr/books?id=nNDpPqeDjo0C&pg=PA59&lpg=PA59&dq=Vivana+satrap&source=bl&ots=TlHD2SKKxf&sig=BTj4ahGuY62gqK751byqYJ3zHWI&hl=hr&ei=jcr0Sq-tL8-ksAb7vbHbAQ&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=2&ved=0CAwQ6AEwAQ#v=onepage&q=Vivana%20satrap&f=false John Boardman: ''The Cambridge ancient history'', 4. svezak, str. 59.] {{Perzijski satrapi}} [[Kategorija:Ahemenidski satrapi]] 7e956n8stuh1ymcoo6eikvtzoo3nmlo 0 240366 7615768 6396315 2026-10-09T17:36:21Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.6 7615768 wikitext text/x-wiki '''Teritučmo''' ([[grčki|grč.]] ''Terituchmes'') je bio sin [[Hidarn (armenski satrap)|Hidarna]],<ref name="Iranica - Hidarn">[http://www.iranica.com/newsite/articles/unicode/v12f6/v12f6020.html Hidarn (''Hydarnes''), enciklopedija Iranica, Rüdiger Schmitt] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> kojeg je naslijedio na mjestu [[satrap]]a [[Armenija#Povijest|Armenije]].<ref>[http://www.abacci.com/annotated/ebook.aspx?bookID=1212&pagenumber=41 George Rawlinson: „Perzija“ (''Persia''), Abacci.com]</ref> Teritučmo se spominje u djelima [[Stara Grčka|grčkog]] povjesničara i liječnika [[Ktezije|Ktezija]], koji je služio na dvoru [[Ahemenidsko Carstvo|perzijskog]] vladara [[Artakserkso II.|Artakserksa II.]] Teritučmov otac [[Hidarn (armenski satrap)|Hidarn]] pripadao je [[Perzijanci|perzijskoj]] plemićkog lozi koja vuče korijene od [[Bagabigna|Bagabigne]] odnosno njegovog sina [[Hidarn Stariji|Hidarna Starijeg]], koji je bio jedan od glavnih podanika [[Darije Veliki|Darija Velikog]]. Hidarn je osim Teritučma imao sina [[Tisafern]]a<ref name="Iranica - Hidarn"/> koji je služio na mjestu satrapa [[Lidija|Lidije]], te kći [[Stateira (žena Artakserksa II.)|Stateiru]] koja se udala za [[Artakserkso II.|Artakserksa II.]] Prema [[Ktezije|Kteziju]], Teritučmo se oženio perzijskom princezom [[Amestris (kći Darija II.)|Amestris]]<ref>[http://iranica.com/newsite/articles/unicode/v1f9/v1f9a042.html Amestris (enciklopedija Iranica, R. Schmitt)]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> (kći [[Darije II.|Darija II.]] i [[Parisatida|Parisatide]]), no zaljubio se u polusestru Roksanu koja je bila poznata po ljepoti ali i vještom rukovanju [[Luk (oružje)|lukom]] i [[koplje]]m. Zbog toga je pokrenuo zavjeru protiv vlastite žene; organizirao je lažnu pljačku u kojoj je perzijska princeza izbodena na smrt. U zavjeri je sudjelovalo 300 ljudi, koji su se priključili Teritučmu u pobuni. Perzijski vladar [[Darije II.]] potom je poslao pismo Teritučmovom podaniku Udiastu od kojeg je zatražio da učini sve kako bi zaštitio njegovu kćer, nakon čega se [[Udiast]] hrabro suprotstavio urotnicima i osobno ubio 37 neprijatelja, među njima i samog Teritučma.<ref>[[Ktezije]]: „Persica“, [http://www.livius.org/ct-cz/ctesias/photius_persica3.html#%A755 55.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101016000029/http://www.livius.org/ct-cz/ctesias/photius_persica3.html#%A755 |date=16. listopada 2010. }}</ref> Nakon zavjere, kraljica [[Parisatida]] na zahtjev [[Darije II.|Darija II.]] dala je pogubiti svu [[Hidarn (armenski satrap)|Hidarnovu]] djecu osim [[Stateira (žena Artakserksa II.)|Stateire]].<ref>[[Ktezije]]: „Persica“, [http://www.livius.org/ct-cz/ctesias/photius_persica3.html#%A756 56.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101016000029/http://www.livius.org/ct-cz/ctesias/photius_persica3.html#%A756 |date=16. listopada 2010. }}</ref> Među žrtvama bio je i neimenovani Teritučmov sin.<ref>[[Ktezije]]: „Persica“, [http://www.livius.org/ct-cz/ctesias/photius_persica3.html#%A761 61.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101016000029/http://www.livius.org/ct-cz/ctesias/photius_persica3.html#%A761 |date=16. listopada 2010. }}</ref> == Poveznice == * [[Hidarn (armenski satrap)|Hidarn]] * [[Amestris (kći Darija II.)]] * [[Darije II.]] * [[Parisatida]] * [[Artakserkso II.]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.livius.org/ct-cz/ctesias/photius_persica3.html Ktezije: „Persica“, 55., 56. i 61.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101016000029/http://www.livius.org/ct-cz/ctesias/photius_persica3.html |date=16. listopada 2010. }} * [http://wc.rootsweb.ancestry.com/cgi-bin/igm.cgi?op=GET&db=pkd&id=I4548Te98a Teritučmo (Ancestry.com)] * [http://www.abacci.com/annotated/ebook.aspx?bookID=1212&pagenumber=41 George Rawlinson: „Perzija“ (''Persia''), Abacci.com] {{Perzijski satrapi}} [[Kategorija:Ahemenidski satrapi]] 61gdikuv3itvrrczz887z7plnozo56j 0 243647 7615936 7264901 2026-10-10T02:06:52Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.6 7615936 wikitext text/x-wiki {{ nogometni klub | ime kluba = US Boulogne | slika = | puno ime = Union Sportive de Boulogne-sur-Mer<br/>Côte d'Opale | nadimak = ''USBCO'' | godina osnivanja = [[1898.]] | igralište = [[Stade de la Libération]],<br/>[[Boulogne-sur-Mer]] | navijači = ''Les Ch'tis Boulonnais<br/>Supp'Cheminots<br/>Ultra Boulonnais'' | kapacitet stadiona = 9534 | direktor = | trener = | liga = [[Ligue 2]] | sezona = 2024./25. | plasman = 3. ([[Championnat National]], promocija) | trenutačna sezona = | igrači = | pattern_b1 = _Puma_TeamLiga_striped_red | pattern_ra1 = | pattern_sh1 = _pumawithwhitelogo | pattern_so1 = _pumafootballwhitelogo | leftarm1 = FF0000 | body1 = | rightarm1 = FF0000 | shorts1 = 000000 | socks1 = FF0000 | pattern_la2 = _Puma_teamgoal_matchday_wr | pattern_b2 = _Puma_teamgoal_matchday_wr | pattern_ra2 = _Puma_teamgoal_matchday_wr | pattern_sh2 = _pumawithblacklogo | pattern_so2 = _pumafootballblacklogo | leftarm2 = FFFFFF | body2 = | rightarm2 = FFFFFF | shorts2 = FFFFFF | socks2 = FFFFFF }} '''Union Sportive de Boulogne-sur-Mer Côte d'Opale''' [[Francuska|francuski]] je [[nogomet]]ni klub iz grada [[Boulogne-sur-Mer]]. Trenutačno se natječe u [[Ligue 2]]. Osnovali su ga [[1898.]] [[Englezi|engleski]] turisti.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.footbo.com/Teams/Boulogne |title=Boulogne |archive-url=https://web.archive.org/web/20091213094418/http://www.footbo.com/Teams/Boulogne |archive-date=13. prosinca 2009. |access-date=5. prosinca 2009.}}</ref> Najveći uspjeh u povijesti kluba zbio se [[29. svibnja]] [[2009.]] godine, kada je momčad nakon pobjede od 4:0 nad [[Amiens SC|Amiensom]] po prvi put izborila plasman u najviši razred francuskog nogometa, [[Ligue 1]].<ref>[http://www.ezadar.hr/clanak/montpellier-i-boulogne-novi-prvoligasi Montpellier i Boulogne novi prvoligaši] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> U [[Coupe de France|francuskom je kupu]] klub najveći uspjeh ostvario [[1937.]] ulaskom u polufinale. Boulogne-sur-Mer je rodni grad slavnih nogometaša [[Franck Ribéry|Francka Ribéryja]] i [[Jean-Pierre Papin]]a. Ribéry je u Boulogneu počeo profesionalnu karijeru [[2001.]] godine. ==Izvori== {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.usbco.com/ Službena stranica] {{fra oznaka}} {{Ligue 2}} {{GLAVNIRASPORED:Boulogne Côte d'Opale, Union sportive}} [[Kategorija:Francuski nogometni klubovi]] 1um203yhzve2wu63nnbgzhxmxiihh3y 0 246121 7615753 7608726 2026-10-09T16:43:51Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.6 7615753 wikitext text/x-wiki {{Infookvir hokejaš |ime_i_prezime = Teemu Selänne |slika = Teemu-ducks-cropped.jpg |slika_širina = |slika_opis = |država = {{Z+X|FIN}} |nadimak = ''The Finnish Flash'' |datum_rođenja = [[3. srpnja]] [[1970.]] |mjesto_rođenja = [[Helsinki]], [[Finska]] |datum_smrti = |mjesto_smrti = |visina = 1,83 |težina = 93 |pozicija = [[krilni napadač (hokej na ledu)|desno krilo]] |draft = 1. krug (10. ukupno), 1988.<br />[[Winnipeg Jets]] |karijera = |liga = [[National Hockey League|NHL]] |klub = [[Anaheim Ducks]] |broj = |bivši_klubovi = [[Winnipeg Jets]]<br> [[San Jose Sharks]]<br> [[Colorado Avalanche]] |web stranica = }} '''Teemu Ilmari Selänne''' ([[Helsinki]], [[3. srpnja]] [[1970.]]) [[Finska|finski]] je profesionalni [[hokej na ledu|hokejaš na ledu]]. '''''The Finnish Flash''''', kako popularno zovu Selännea, igra na poziciji desnog krila i nastupa u [[National Hockey League]] (NHL) momčadi [[Anaheim Ducks]]. Selänne u NHL-u igra od 1992. godine, a prvi klub mu je bio Winnipeg. U Jetsima se zadržao četiri sezone, a potom je šest sezona nosio dres Anaheima. Od 2000. do 2003. je igrao za [[San Jose Sharks|San Jose]], jednu sezonu u [[Colorado Avalanche|Coloradu]], a potom se vratio u Anaheim. Selanne je 10 puta zaigrao na All Star utakmici. Dosad je u bogatoj NHL karijeri postigao 600 golova. == National Hockey League == === Winnipeg Jets (1992. – 1994., 1995. – 1996.)=== Selännea su [[Winnipeg Jets]]i (kasnije su postali [[Phoenix Coyotes]]) birali kao ukupno 10. izbor drafta 1988. godine. U [[National Hockey League]] (NHL) stigao 1992. nakon četiri godine provedene u finskom [[Jokerit]]u ([[Finsko prvenstvo u hokeju na ledu|SM-liiga]]). Selänne je već u svojoj rookie sezoni postao velika zvijezda, u svojoj prvoj sezoni (1992./93.) Finac je zabio nevjerojatnih 76 golova, dodavši k tome 56 asista. Tijekom štrajka igrača (eng. ''lock-out''), početak sezone 1994./95. proveo je u svom bivšem klubu, finskom Jokeritu, te se nakon osvajanja [[Kup Europe u hokeju na ledu|Europskog kupa 1996.]] vratio u Sj. Ameriku. Zbog velikih financijskih problema klub se 1996. godine je preselio u Phoenix,<ref>[http://www.javno.com/hr-sport/nba-nfl-i-mlb-protiv-selidbe-phoenixa-u-kanadu_259181 NBA, NFL i MLB protiv selidbe Phoenixa u Kanadu] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> ali prije toga obavljena je razmjena igrača kojom je Selänne u veljači iste godine mijenjan u [[Mighty Ducks of Anaheim]]. === Mighty Ducks of Anaheim (1996. – 2001.) === Anaheim je s druge strane stvorio ponajbolji par lige Selänne-[[Paul Kariya]]. 1999. postavio je klupski rekord u kojem je 17. utakmica zaredom osvajao bodove, kojeg je nakon 10 godina srušio [[Corey Perry]].<ref>[http://m.sportskenovosti.hr/news/view/15899 Corey Perry srušio klupski rekord koji je držao Finac Teemu Selänne]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> Tijekom 2000./01. Kariya i Selänne po običaju su predvodili svoju momčad. U utakmici protiv [[Philadelphia Flyers|Flyersa]], 22. listopada 2000. Philadelphia je svojem nizu utakmica bez pobjeda dodala jos jedan poraz. Golom Sellanea 2:35 prije kraja s igračem više, Anaheim je nastavio svoj niz pobjeda.<ref>[http://www.sportnet.hr/vijesti/2747/ostali-sportovi/nhl-flyersi-sedam-utakmica-bez-pobjede NHL: Flyersi sedam utakmica bez pobjede]</ref> Nakon All-Stara, stigla je teška serija Anaheima. 21. veljače 2001. nakon jedanaest utakmica bez pobjede kod kuće, navijači Mighty Ducksa su konačno imali razlog za slavlje. No da bi Mighty Ducks pobijedili bila je potrebna velika noć Kariye koji je je zabio tri gola i dodao asist, dok je Sellane zabio dva gola i tri puta asistirao protiv [[Calgary Flames|Calgaryja]].<ref>[http://www.sportnet.hr/vijesti/3956/ostali-sportovi/nhl-richter-zavrsio-sezonu-zbog-ozljede NHL: Richter završio sezonu zbog ozljede]</ref> U ožujku iste godine, 7. ožujka 2001. Anaheim je raspario ponajbolji par lige Selänne-Kariya, tako što su mijenjali Selännea u [[San Jose Sharks]]e, dok su u zamjenu za njega u Anaheim otputovali mladi centar [[Jeff Friesen]] i vratar [[Steve Shields]], te izbor u drugom krugu drafta, navodeći kao razlog dobitak potencijalno sjajnog igrača, i što je njima najvažnije - kvalitetnog vratara.<ref>[http://www.sportnet.hr/vijesti/4131/ostali-sportovi/nhl-teemu-selanne-u-san-joseu NHL: Teemu Selänne u San Joseu]</ref> Od sezone kada je dosao u ligu pa do ''tradea'' Sellane je zabio najviše golova od svih igrača, uključujući velikane poput [[Wayne Gretzky|Gretzkog]], [[Jaromír Jágr|Jágra]] ili [[Joe Sakic|Sakica]]. === San Jose Sharks (2001. – 2003.) === Sharksi su dan nakon potpisivanja Selännea saznali da će njihovo novo desno krilo morati na malu operaciju koljena, zbog čega je propustio dva tjedna igranja .<ref>[http://www.sportnet.hr/vijesti/4143/ostali-sportovi/nhl-prvaci-savladali-senatore NHL: Prvaci savladali "senatore"]</ref> Do kraja regularne sezone odigrao je 12 utakmica, te još njih šest u doigravanju, a ukupno je osvojio 15 bodova (7 golova, 8 asistencija). San Jose Sharksi su u novu sezonu krenuli s odličnom formom, te do kraja godine bili jedna od najboljih ekipa u NHL-u. Selänne je tijekom sezone u mnogim utakmica, golovima ili asistencijama donosio bodove Sharksima.<ref>[http://www.sportnet.hr/vijesti/184913/ostali-sportovi/nhl-chicago-uspjesan-u-detroitu NHL: Chicago uspješan u Detroitu]</ref> Na tradicionalnoj 52. All-Star utakmici u [[Los Angeles]]u 2002. izabran je startnu momčad Svijeta,<ref>[http://www.sportnet.hr/vijesti/186482/ostali-sportovi/nhl-izabrani-starteri-za-all-star NHL: Izabrani starteri za All-Star]</ref> te se dva puta upisao u strijelce.<ref>[http://www.sportnet.hr/vijesti/190464/ostali-sportovi/nhl-all-star-svijet-bolji-od-sjeverne-amerike NHL All-Star: Svijet bolji od Sjeverne Amerike]</ref> Nakon All-Stara nastavio je s dobrom formom, upisavši gol i asistenciju u uvjerljivoj pobjedi protiv [[Carolina Hurricanes|Caroline]].<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.sportnet.hr/vijesti/194814/ostali-sportovi/nhl-hat-trick-jasona-arnotta |title=NHL: Hat-trick Jasona Arnotta |access-date=24. prosinca 2009. |archive-date=20. veljače 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210220023121/https://sportnet.rtl.hr/vijesti/194814/ostali-sportovi/nhl-hat-trick-jasona-arnotta/ |url-status=dead }}</ref> 8. ožujka 2002. Selänne je u utakmici protiv [[Ottawa Senators|Ottawe]] za Sharkse zabio jedan pogodak i došao do brojke od 400 golova u NHL karijeri.<ref>[http://www.sportnet.hr/vijesti/197474/ostali-sportovi/nhl-400-pogodaka-teemua-selannea NHL: 400 pogodaka Teemua Selännea]</ref> Unatoč laganom prolasku Sharksa (4:1) protiv [[Phoenix Coyotes|Phoenixa]] u prvom krugu ''play-offa'', San Jose ispao je sljedećem krugu od [[Colorado Avalanche|Colorada]]. Sljedeće sezone Selänne je ponovo prevodio svoju momčad, dapače, odigrao je svoju najbolju sezonu od odlaska iz Mighty Ducksa osvojivši 64 boda (28 golova, 36 asistencija), ali Sharksi su unatoč promjeni trenera kroz sezonu<ref>[http://www.sportnet.hr/vijesti/204464/zimski-sportovi/nhl-novi-treneri-startali-uspjesno NHL: Novi treneri startali uspješno]</ref> igrali loše i završili među najgorim momčadima Zapadne konferencije. === Colorado Avalanche (2003. – 2004.) === Paul Kariya i Selänne, fantastičan dvojac u Anaheimu, ponovno su zaigrali zajedno, i to u Coloradu. Naime, obojici su ugovori istekli 2003., i odlučili su zaigrati zajedno, pa i po cijenu puno manje plaće. Kariya je odlučio napustiti Anaheim, iako ga je odveo do finala [[Stanleyjev kup|Stanleyjeva kupa]], kao razlog navodeći što nisu iskorištavali njegov potencijal. Selänne je prihvatio ugovor od 5,8 milijuna $, dok je Kariya dobio 1.2 milijuna $, kako bi mogao igrati sa starim prijateljem i u momčadi sposobnoj osvojiti Stanleyjev kup, pristavši na puno manje plaće od tržišne vrijednosti. Potez je Kariya objasnio rekavši: "Kada smo postali slobodni igrači, napravili smo hokejašku odluku. Obojica smo rekli, 'zaboravi na novce, gdje je mjesto u kojem želimo igrati?', i Colorado je bio očigledan izbor."<ref>[http://www.sportnet.hr/vijesti/210846/zimski-sportovi/nhl-kariya-i-selanne-u-coloradu NHL: Kariya i Selänne u Coloradu]</ref><ref>[http://www.sportnet.hr/vijesti/211086/zimski-sportovi/nhl-vatreno-ljeto-u-coloradu-i-detroitu NHL: "Vatreno" ljeto u Coloradu i Detroitu]</ref> Tandem iz Anaheima proradio je već u uvodu u sezonu, protiv [[St. Louis Blues|St. Louisa]] u 7. minuti utakmice Selänneovom asistencijom Kariyi za pogodak.<ref>[http://www.sportnet.hr/vijesti/215735/zimski-sportovi/nhl-bluesi-pobjedili-colorado NHL: Bluesi pobjedili Colorado!]</ref> U studenome 2003. Selänne dočekan je sa zvižducima u San Joseu gdje je nekoć igrao, ključnim golom donio je pobjedu Coloradu protiv Sharksa.,<ref>[http://www.sportnet.hr/vijesti/213840/zimski-sportovi/nhl-minnesota-zaustavila-canuckse NHL: Minnesota zaustavila Canuckse]</ref> dok je još jednom bio strijelac protiv svoje bivše momčadi Anaheima.<ref>[http://www.sportnet.hr/vijesti/218455/zimski-sportovi/nhl-produzeci-spasili-colorado-vancouver-i-calgary NHL: Produžeci spasili Colorado, Vancouver i Calgary]</ref> Avsi nisu ispunili očekivanja javnosti, ali niti tandem Selänne-Kariya, jer se ovaj drugi u prosincu ozljedio i propustio 31 utakmicu. Istekom ugovora na kraju sezone, kao i Kariya napustio je momčad Colorada. Kao većina igrača zbog štrajka igrača u sezoni 2004./05. Selänne je karijeru nastavio u Europi, točnije u kojem je započeo karijeru, finskom [[Jokerit]]u. Međutim, zbog oporavaka od ozljede koljena za njih nije odigrao niti jednu utakmicu. === Anaheim Ducks (2005.- danas) === [[Datoteka:Teemu-turn.jpg|mini|lijevo|Selänne u dresu [[Anaheim Ducks]]a.]] Nakon godine dana pauze NHL se vratio u svom redovnom rasporedu, te se užurbala se aktivnost u uredima NHL klubova. Svi su se borili za potpise najjačih ''free-agenta'', ali s druge strane morali su biti oprezni s novim ''salary capom''. Selänne je za povratak na led NHL-a potpisao za svoju bivšu momčad [[Mighty Ducks of Anaheim]], gdje je proveo najbolji i najduži dio svoje karijere. Iako se cijele sezone mučio s oporavkom bolnog koljena, predvodio je Duckse kao prvi strijelac i asistent (10 golova, 50 asistencija) osvojivši 90 bodova. Sljedeće sezone počeo je novo razdoblje u povijesti kluba. Nakon što je 2005. [[The Walt Disney Company|Walt Disney]] prodao momčad sadašnjem vlasniku [[Henry Samueli|Henryju Samueliju]], on je prije početka nove sezone (2006./07.) preimenovao momčad u Anaheim Ducks. ==== Stanleyjev kup (2006./07.) ==== Nova sezona nosila je i nove izazove za Sellanea, koji je dolaskom [[Chris Pronger|Prongera]] i nekih mladih igrača dobio momčad sposobnu za osvajanje Stanleyjeva kupa.<ref>[http://www.sportnet.hr/vijesti/308468/zimski-sportovi/nhl-anaheim-do-seste-pobjede NHL: Anaheim do šeste pobjede]</ref> Od sredine listopada do početka studenog 2006. Selänne je bio u maloj napadačkoj krizi, nakon što deset utakmica nije postigao gola.<ref>[http://www.sportnet.hr/vijesti/323090/zimski-sportovi/nhl-malkinov-gol-za-rekord NHL: Malkinov gol za rekord]</ref> Sredinom studenoga Selänne je pružio briljantnu partiju u pobjedi njegovih Ducksa protiv Coyotesa 6:4, asistiravši suigračima čak pet puta.,<ref>[http://www.sportnet.hr/vijesti/324194/zimski-sportovi/nhl-jagr-u-klubu-600 NHL: Jagr u "klubu 600"]</ref> dok je u porazu od Colorada u ''shootoutu'' postigao svoj 500. pogodak u NHL-u. Selänne je drugi Finac u NHL-u koji je dosegao brojku od 500 pogodaka, to je napravio jedino još legendarni igrač [[Edmonton Oilers|Oilersa]] [[Jari Kurri]].<ref>[http://www.sportnet.hr/vijesti/321079/zimski-sportovi/nhl-triler-u-buffalu NHL: Triler u Buffalu]</ref> Svoju dobru formu i nakon 500. pogotka nastavio je Selänne u dresu Anaheima. U susretu protiv [[Calgary Flames|Calgaryja]] postigao je dva gola i tako donio pobjedu Ducksima 5:3.<ref>[http://www.sportnet.hr/vijesti/326680/zimski-sportovi/nhl-slavlje-sabersa-u-new-yorku NHL: Slavlje Sabersa u New Yorku]</ref> Dan prije Stare godine, upisao se kao dvostruki strijelac u porazu od Caroline,<ref>[http://www.sportnet.hr/vijesti/329392/zimski-sportovi-hokej-na-ledu/nhl-prvaci-nadjacali-patke NHL: Prvaci nadjačali Patke]</ref> dok je u siječnju izglasan kao zamjena na All-Staru u momčadi Zapada.<ref>[http://www.sportnet.hr/vijesti/329535/zimski-sportovi-hokej-na-ledu/sakic-i-shanahan-predvode-zapad-i-istok Sakic i Shanahan predvode Zapad i Istok]</ref> Anaheim Ducksi su u ''play-offu'' igrali sjajno i došli su do svojeg prvog trofeja najbolje momčadi NHL-a u povijesti, nakon što su u petoj utakmici sa 6:2 pobijedili Ottawa Senatorse, ukupno 4:1 u finalnoj seriji. Selänne je tako nakon više od 1000 odigranih utakmica i sjajne sezone u kojoj je upisao 48 golova i 46 asistencija, bio najzaslužniji što je Anaheim osvojio prvi naslov prvaka NHL-a.<ref>[http://www.sportnet.hr/vijesti/346100/zimski-sportovi-hokej-na-ledu/stanley-cup-u-rukama-anaheim-ducksa Stanley Cup u rukama Anaheim Ducksa!]</ref><ref>[http://arhiva.net.hr/sport/ukratko/page/2008/01/29/0441006.html Selänne s Patkama]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> Sljedeće sezone (2007./08.) Sellane je propustio prva četiri mjeseca jer je razmišljao o kraju karijere. Međutim, u veljači je potpisao s Anaheimom do kraja sezone. Već je u prvom nastupu iao je jednu asistenciju,<ref>[http://www.sportnet.hr/vijesti/355527/zimski-sportovi-hokej-na-ledu/montreal-bod-do-vrha-istoka Montreal bod do vrha Istoka]</ref> dok je u drugom postigao svoj prvi gol u sezoni.<ref>[http://www.sportnet.hr/vijesti/355799/zimski-sportovi-hokej-na-ledu/red-wingsi-izgubili-cetiri-zaredom Red Wingsi izgubili četiri zaredom]</ref> Otkada se Selänne bio vratio u momčad, Anaheim gotovo da nije znao za poraz. Najbolju utakmicu sezone odigrao je protiv [[Chicago Blackhawks|Chicaga]] kojima je postigao tri pogotka i još dva puta asistirao te tako sudjelovao kod čak pet od šest golova svoje ekipe.<ref>[http://www.sportnet.hr/vijesti/356317/zimski-sportovi-hokej-na-ledu/uvjerljivi-ducksi-i-rangersi Uvjerljivi Ducksi i Rangersi]</ref> Ukupno je od povratka na ledu sudjelovao u 26 utakmica, zabio 12 golova i ostvario 11 asistencija. U rujnu 2008. na obostrano zadovoljstvo Selänne je potpisao novi, dvogodišnji ugovor s NHL momčadi Anaheim Ducksima, za nešto više od 5 milijuna dolara.<ref>[http://sportske.jutarnji.hr/index.php?cmd=show_clanak&clanak_id=4880 Selänne produžio ugovor s Anaheimom]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> Prvi [[hat-trick]] u novoj sezoni (2008./09.) postigao je krajem listopada 2008. protiv rivala [[Detroit Red Wings]]a, u sjajnoj utakmici koju je dobio Anaheim s 5:4 u produžetku.,<ref>[http://www.sportnet.hr/vijesti/367430/zimski-sportovi-nhl/golijade-u-anaheimu-i-new-Jerseyju Golijade u Anaheimu i New Jerseyju]</ref> dok je karjem studenog iste godine zabio dva pogotka s igračem više u pobjedi Anaheima nad Coloradom od 4:1.<ref>[http://www.sportnet.hr/vijesti/368649/zimski-sportovi-nhl/islandersi-srusili-i-canadiense Islandersi srušili i Canadiense]</ref> Početkom prosinca stigao je već do trinaestog pogotka u sezoni, dok je do kraja sezone stigao do brojke 27. Ukupno je osvojio 54 boda (27 golova i asistencija), ali razlog slabije statističke sezone je ozljeda zbog koje je propustio 17 utakmica tijekom siječnja. Anaheim je za novu sezonu (2009./10.) doveo jednog od najboljih finskih hokejaša u povijesti i dugogodišnjeg kapetana [[Montreal Canadiens]]a, [[Saku Koivu]]a, s kojim je dogovorio jednogodišnju suradnju.<ref>[http://www.sportnet.hr/vijesti/379810/zimski-sportovi-nhl/koivu-seli-na-zapad Koivu seli na Zapad]</ref> Očekivalo se od dolazak novih pojačanja da će Anaheim biti jedan od pritajenih favorita za naslov Stanely Cupa, ali vrlo loš ulazak u sezonu Duckse je prikovao za donjio dio tablice divizije Pacifik.<ref>[http://www.sportnet.hr/vijesti/385505/zimski-sportovi-nhl/detroit-i-anaheim-u-krizi Detroit i Anaheim u krizi]</ref> Usprkos lošoj sezoni kluba 22. ožujka 2010. protiv [[Colorado Avalanche]]a Selänne je postao tek 18. hokejaš u povijesti NHL-a koji je stigao do brojke od najmanje 600 golova u karijeri.<ref>[http://sportske.jutarnji.hr/index.php?cmd=show_clanak&clanak_id=19257 Selänne proslavio jubilarni 600. gol, Coyotesi do pobjede i protiv Dallasa!]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> == Finska reprezentacija == {{Medalje vrh}} {{Medalje sport | {{Z|FIN}} [[Finska reprezentacija u hokeju na ledu|Finska]]<br>[[Hokej na ledu]]}} {{medalje OI}} {{medalje bronca|[[XVIII. Zimske olimpijske igre – Nagano 1998.|Nagano 1998.]] | }} {{medalje srebro|[[XX. Zimske olimpijske igre – Torino 2006.|Torino 2006.]] | }} {{medalje bronca|[[XXI. Zimske olimpijske igre – Vancouver 2010.|Vancouver 2010.]] | }} {{medalje SP}} {{medalje srebro| Norveška 1999. | }} {{medalje bronca| Kanada 2008. | }} {{medalje dno}} Selänne je za [[Finska reprezentacija u hokeju na ledu|Finsku]] na ZOI prvi puta nastupio u [[XVI. Zimske olimpijske igre – Albertville 1992.|Albertvilleu 1992.]], a u [[XXI. Zimske olimpijske igre – Vancouver 2010.|Vancouveru 2010.]] peti i posljednji puta. Selanne je bio najbolji strijelac u [[XVIII. Zimske olimpijske igre – Nagano 1998.|Naganu 1998.]] godine, a isti uspjeh ponovio je na olimpijadi u [[XX. Zimske olimpijske igre – Torino 2006.|Torinu 2006]]. godine. Nakon što je u Vanocuveru 2010. na susretu protiv Njemačke upisao je jednu asistenciju, tom asistencijom, tim bodom, Selanne je postao najbolji strijelac u povijesti Olimpijskih igara. S 20 pogodaka i 17 dodavanja za ukupno 37 bodova na olimpijskim turnirima. Time je prestigao dosadašnje vodeće, Kanađanina [[Harry Watson|Harryja Watsona]], Čehoslovaka [[Vlastimil Bubnik|Vlastimila Bubnika]] i bivšeg igrača SSSR-a [[Valerij Kharlamov|Valerija Kharlamova]].<ref>[http://www.sportnet.hr/vijesti/392191/zimski-sportovi-zoi-2010/jedan-je-teemu Jedan je Teemu...]</ref> Ujedno je u Vancouveru s Finskom u susretu sa Slovačkom za 3. mjesto uzeo bronačnu medalju i time osvojio svoje treće odličje na olimpijskim turnirima.<ref>[http://www.sportnet.hr/vijesti/392696/zimski-sportovi-zoi-2010/finci-pokazali-karakter Finci pokazali karakter]</ref> == Nagrade == === NHL === {| class="wikitable" width="50%" |- ! style="text-align:left; background:#C0C0C0; color:#000000" | Nagrada ! style="text-align:left; background:#C0C0C0; color:#000000" | Godina |- style="padding:5px;" | | [[Stanleyjev kup]] pobjednik | 2006./07. |- style="background-color:#eeeeee; padding:5px;" | | [[Bill Masterton Memorial Trophy]] | 2005./06. |- style="padding:5px;" | | [[Calder Memorial Trophy]] | 1992./93. |- style="background-color:#eeeeee; padding:5px;" | |[[Maurice Richard Trophy|Maurice "Rocket" Richard Trophy]] | 1998./99. |- style="padding:5px;" | | MVP (Najkorisniji igrač) NHL All-Star utakmice | 1998. |- style="background-color:#eeeeee; padding:5px;" | | Prva All-Star momčad | 1993., 1997. |- style="padding:5px;" | | Druga All-Star momčad | 1998., 1999. |} === Reprezentacija === {| class="wikitable" width="50%" |- ! style="text-align:left; background:#C0C0C0; color:#000000" | Nagrada ! style="text-align:left; background:#C0C0C0; color:#000000" | Godina |- style="padding:5px;" | | [[Hokej na ledu na Olimpijskim igrama|ZOI]], All-Star momčad turnira | [[XX. Zimske olimpijske igre – Torino 2006.|2006.]] |- style="background-color:#eeeeee; padding:5px;" | | ZOI, najbolji napadač turnira | 2006. |} == Statistika karijere == === Klupska statistika === {| class="wikitable" width="70%" ! rowspan="2" style="background:#C0C0C0; color:#000000" | Sezona ! rowspan="2" style="background:#C0C0C0; color:#000000" | Klub ! rowspan="2" style="background:#C0C0C0; color:#000000" | Liga ! rowspan="99" style="background:#F4C2C2; color: #000000; width:0.5em;" | &nbsp; ! colspan="5" style="background:#A0A0A0; color: #000000;" | Regularna sezona ! rowspan="99" style="background:#F4C2C2; color: #000000; width:0.5em;" | &nbsp; ! colspan="5" style="background:#A0A0A0; color: #000000;" | Doigravanje |- align="center" bgcolor="#C0C0C0" ! style="background:#C0C0C0; color:#000000" | OU ! style="background:#C0C0C0; color:#000000" | G ! style="background:#C0C0C0; color:#000000" | A ! style="background:#C0C0C0; color:#000000" | Bod ! style="background:#C0C0C0; color:#000000" | KM ! style="background:#C0C0C0; color:#000000" | OU ! style="background:#C0C0C0; color:#000000" | G ! style="background:#C0C0C0; color:#000000" | A ! style="background:#C0C0C0; color:#000000" | Bod ! style="background:#C0C0C0; color:#000000" | KM |- align="center" style="padding:5px;" | || 1986./97.|| [[Jokerit|Jokerit Jr.]]|| [[Finsko prvenstvo u hokeju na ledu|Fin-Jr.]]|| 33|| 10|| 12|| 22|| 8|| —|| —|| —|| —|| — |- align="center" style="background-color:#eeeeee; padding:5px;" | || 1987./88.|| Jokerit Jr.|| Fin-Jr.|| 33|| 43|| 23|| 66|| 18|| 5|| 4|| 3|| 7|| 2 |- align="center" style="padding:5px;" | || 1988./89. || Jokerit Jr.|| Fin-Jr.|| 3|| 8|| 8|| 16|| 4|| —|| —|| —||—|| — |- align="center" style="background-color:#eeeeee; padding:5px;" | || 1989./90.|| Jokerit|| [[Finsko prvenstvo u hokeju na ledu|SM-l]]|| 11|| 4|| 8|| 12|| 0|| —|| —|| —|| —|| — |- align="center" style="padding:5px;" | || 1990./91.|| Jokerit||SM-l|| 42|| 33|| 25|| 58|| 12|| —|| —|| —|| —|| — |- align="center" style="background-color:#eeeeee; padding:5px;" | || 1991./92.|| Jokerit|| SM-l|| 44|| 39|| 23|| 62|| 20|| 10|| 10|| 7|| 17|| 18 |- align="center" style="padding:5px;" | || 1992./93.|| [[Winnipeg Jets]]|| [[National Hockey League|NHL]]||84|| 76|| 56|| 132|| 45|| 6|| 4|| 2|| 6|| 2 |- align="center" style="background-color:#eeeeee; padding:5px;" | || 1993./94.|| Winnipeg Jets|| NHL|| 51|| 25|| 29|| 54|| 22|| —|| —|| —|| —|| — |- align="center" style="padding:5px;" | || 1994./95.|| Jokerit|| SM-l|| 20|| 7|| 12|| 19|| 6|| —|| —|| —|| —|| — |- align="center" style="background-color:#eeeeee; padding:5px;" | || 1994./95.|| Winnipeg Jets|| NHL|| 45|| 22|| 26|| 48|| 2|| —|| —|| —|| —|| — |- align="center" style="padding:5px;" | || 1995./96.||[[Mighty Ducks of Anaheim]]|| NHL|| 28|| 16|| 20|| 36|| 4|| —|| —|| —|| —|| — |- align="center" style="background-color:#eeeeee; padding:5px;" | || 1995./96.|| Winnipeg Jets|| NHL|| 51|| 24|| 48|| 72|| 18|| —|| —|| —|| —|| — |- align="center" style="padding:5px;" | || 1996./97.|| Mighty Ducks of Anaheim|| NHL|| 78|| 51|| 58|| 109|| 34|| 11|| 7|| 3|| 10|| 4 |- align="center" style="background-color:#eeeeee; padding:5px;" | || 1997./98.|| Mighty Ducks of Anaheim|| NHL|| 73|| 52|| 34|| 86|| 30|| —|| —|| —|| —|| — |- align="center" style="padding:5px;" | || 1998./99.|| Mighty Ducks of Anaheim|| NHL|| 75|| 47|| 60|| 107|| 30|| 4|| 2|| 2|| 4|| 2 |- align="center" style="background-color:#eeeeee; padding:5px;" | || 1999./00.|| Mighty Ducks of Anaheim|| NHL|| 79|| 33|| 52|| 85|| 12|| —|| —|| —|| —|| — |- align="center" style="padding:5px;" | || 2000./01.|| Mighty Ducks of Anaheim|| NHL|| 61|| 26|| 33|| 59|| 36|| —|| —|| —|| —|| — |- align="center" style="background-color:#eeeeee; padding:5px;" | || 2000./01.|| [[San Jose Sharks]]|| NHL|| 12|| 7|| 6|| 13|| 0|| 6|| 0|| 2|| 2|| 0 |- align="center" style="padding:5px;" | || 2001./02.|| San Jose Sharks|| NHL|| 82|| 29|| 25|| 54|| 40|| 12|| 5|| 3|| 8|| 2 |- align="center" style="background-color:#eeeeee; padding:5px;" | || 2002./03.|| San Jose Sharks|| NHL|| 82|| 28|| 36|| 64|| 30|| —|| —|| —|| —|| — |- align="center" style="padding:5px;" | || 2003./04.|| [[Colorado Avalanche]]|| NHL|| 78|| 16|| 16|| 32|| 32|| 10|| 0|| 3|| 3|| 2 |- align="center" style="background-color:#eeeeee; padding:5px;" | || 2004./05.|| Jokerit|| SM-l|| —|| —|| —|| —|| —|| —|| —|| —|| — |- align="center" style="padding:5px;" | || 2005./06.|| Mighty Ducks of Anaheim|| NHL|| 80|| 40|| 50|| 90|| 44|| 16|| 6|| 8|| 14|| 2 |- align="center" style="background-color:#eeeeee; padding:5px;" | || 2006./07.|| Anaheim Ducks|| NHL|| 82|| 48|| 46|| 94|| 82|| 21|| 5|| 10|| 15|| 10 |- align="center" style="padding:5px;" | || 2007./08.|| Anaheim Ducks|| NHL|| 26|| 12|| 11|| 23|| 8|| 6|| 2|| 2|| 4|| 6 |- align="center" style="background-color:#eeeeee; padding:5px;" | || 2008./09.|| Anaheim Ducks|| NHL|| 65|| 27|| 27|| 54|| 36|| 13|| 4|| 2|| 6|| 4 |- align="center" style="padding:5px;" | ! colspan="3" style="background:#DCDCDC;" | Sveukupno - SM-liiga ! style="background:#DCDCDC;" | 117 ! style="background:#DCDCDC;" | 83 ! style="background:#DCDCDC;" | 68 ! style="background:#DCDCDC;" | 151 ! style="background:#DCDCDC;" | 38 ! style="background:#DCDCDC;" | 10 ! style="background:#DCDCDC;" | 10 ! style="background:#DCDCDC;" | 7 ! style="background:#DCDCDC;" | 17 ! style="background:#DCDCDC;" | 18 |- ! colspan="3" style="background:#D3D3D3;" | Sveukupno - NHL ! style="background:#D3D3D3;" | 1132 ! style="background:#D3D3D3;" | 579 ! style="background:#D3D3D3;" | 633 ! style="background:#D3D3D3;" | 1212 ! style="background:#D3D3D3;" | 505 ! style="background:#D3D3D3;" | 105 ! style="background:#D3D3D3;" | 35 ! style="background:#D3D3D3;" | 37 ! style="background:#D3D3D3;" | 72 ! style="background:#D3D3D3;" | 40 |} === Reprezentacija === {| class="wikitable" width="50%" |- ! style="background:#C0C0C0; color:#000000" | Godina ! style="background:#C0C0C0; color:#000000" | Reprezentacija ! style="background:#C0C0C0; color:#000000" | Natjecanje ! rowspan="99" style="background:#F4C2C2; color: #000000; width:0.5em;" | &nbsp; ! style="background:#C0C0C0; color:#000000" | OU ! style="background:#C0C0C0; color:#000000" | G ! style="background:#C0C0C0; color:#000000" | A ! style="background:#C0C0C0; color:#000000" | Bod ! style="background:#C0C0C0; color:#000000" | KM |- align="center" style="padding:5px;" | || 1991.|| Finska|| [[Svjetsko prvenstvo u hokeju na ledu|SP]]|| 10|| 6|| 5|| 11|| 2 |- align="center" style="background-color:#eeeeee; padding:5px;" | || 1991.|| Finska|| [[Canada Cup (hokej na ledu)|KK]]|| 6|| 1|| 1|| 2|| 2 |- align="center" style="padding:5px;" | || [[XVI. Zimske olimpijske igre – Albertville 1992.|1992.]]|| Finska|| [[Hokej na ledu na Olimpijskim igrama|ZOI]]|| 8|| 7|| 4|| 11|| 6 |- align="center" style="background-color:#eeeeee; padding:5px;" | || 1996.|| Finska|| SP|| 6|| 5|| 3|| 8|| 0 |- align="center" style="padding:5px;" | || 1996.|| Finska|| [[Svjetski kup u hokeju na ledu|SK]]|| 4|| 3|| 2|| 5|| 0 |- align="center" style="background-color:#eeeeee; padding:5px;" | || [[XVIII. Zimske olimpijske igre – Nagano 1998.|1998.]]|| Finska|| ZOI|| 5|| 4|| 6|| 10|| 8 |- align="center" style="padding:5px;" | || 1999.|| Finska|| SP|| 10|| 3|| 8|| 11|| 2 |- align="center" style="background-color:#eeeeee; padding:5px;" | || [[XIX. Zimske olimpijske igre – Salt Lake City 2002.|2002.]]|| Finska|| ZOI||4|| 3|| 0|| 3|| 2 |- align="center" style="padding:5px;" | || 2003.|| Finska|| SP|| 7|| 8|| 3|| 11|| 2 |- align="center" style="background-color:#eeeeee; padding:5px;" | || 2004.|| Finska|| SK|| 6|| 1|| 3|| 4|| 4 |- align="center" style="padding:5px;" | || [[XX. Zimske olimpijske igre – Torino 2006.|2006.]]|| Finska|| ZOI|| 8|| 6|| 5|| 11|| 4 |- align="center" style="background-color:#eeeeee; padding:5px;" | || 2008.|| Finska|| SP|| 9|| 3|| 4|| 7|| 12 |- align="center" style="padding:5px;" | ! colspan="3" style="background:#D3D3D3;" | Sveukupno - Seniori ! style="background:#D3D3D3;" | 83 ! style="background:#D3D3D3;" | 50 ! style="background:#D3D3D3;" | 44 ! style="background:#D3D3D3;" | 94 ! style="background:#D3D3D3;" | 44 |} == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == {{WProjekti |commons = Category:Teemu Selanne |commonshr = Teemu Selänne }} *[http://www.hockeydb.com/ihdb/stats/pdisplay.php?pid=4863 Profil] na The Internet Hockey Database *[http://www.eurohockey.net/players/show_player.cgi?serial=8347 Profil] na Eurohockey.net *[https://web.archive.org/web/20130830104544/http://www.nhl.com/ice/player.htm?id=8457981 Profil] na NHL.com {{GLAVNIRASPORED:Selänne, Teemu}} [[Kategorija:Finski hokejaši na ledu]] 4u30pdnl2ong96790ktk3csv3s339et 0 247416 7615777 7497077 2026-10-09T18:00:09Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.6 7615777 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Album |ime_albuma = The Best Damn Tour – Live in Toronto |ime_glazbenika = [[Avril Lavigne]] |vrsta = videoalbum |s_albuma = |slika = TBDTour.PNG |žanr = [[Pop rock]] |datum = [[5. rujna]] [[2008.]] |snimanje = [[7. travnja]] [[2008.]] |trajanje = 75 minuta |izdavač = [[RCA Records|RCA]] |producent = Dana Marshall |recenzija = |album_prije = [[Live at Budokan: Bonez Tour|Live at Budokan]] |godina0 = 2005. |godina = 2008. |album_poslije = |godina2 = |ostalo = }} "'''The Best Damn Tour – Live in Toronto'''" je live DVD kanadske [[pjevač]]ice [[Avril Lavigne]]. Materijal za DVD se snimao na koncertu koji se održao na [[Air Canada Centre|Air Canada Centru]] u [[Toronto|Torontu]], 7. travnja, 2008. Objavljen je 9. rujna, 2008. [[SAD]]u, a 5. rujna u [[Europa|Europi]]. ==Popis pjesama== '''DVD<ref>{{cite web |url=http://www.avril.de/news_ansicht.php?id=7500 |title=Setlist: The Best Damn Tour – Live in Toronto |publisher=avril.de |language=de|accessdate=2008-06-27 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080829000537/http://www.avril.de/news_ansicht.php?id=7500 |archivedate=29. kolovoza 2008.}}</ref>''' #"[[Girlfriend]]" #"I Can Do Better" #"[[Complicated]]" #"[[My Happy Ending]]" #"[[I'm With You]]" #"[[I Always Get What I Want]]" #"Best Damn Dance Break" #"[[When You're Gone]]" #"[[Innocence]]" #"[[Don't Tell Me (Avril Lavigne)|Don't Tell Me]]" #"[[Hot (Avril Lavigne)|Hot]]" #"[[Losing Grip]]" #"Bad Reputation" <small>([[Joan Jett]] obrada)</small>" #"Everything Back But You" #"Avril na bubnjevima" #*"Runaway" #*"Hey Mickey" <small>(Toni Basil obrada)</small> #"[[The Best Damn Thing (pjesma)|The Best Damn Thing]]" #"I Don't Have to Try" #"[[He Wasn't]]" Finale <ol start="19"> <li value=19>"Girlfriend (Remix)"</li> <li>"[[Sk8er Boi]]"</li> </ol> ==Greške== *Na stražnjem dijelu omota DVD-a umjesto "Girlfriend Remix" pisalo je ""Girlfiend Remix".<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.avrilsmusic.net/pictures/displayimage-837-2.html |title=Arhivirana kopija |journal= |access-date=31. prosinca 2009. |archive-date=4. rujna 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110904192312/http://www.avrilsmusic.net/pictures/displayimage-837-2.html |url-status=dead }}</ref> *Slučajno su otisnuli "Losing My Grip", a pjesma se zove "Losing Grip". *Naslovnica DVD izdanja live nastupa prikazuje Avril bez desne ruke što se smatra jednom od najvećih pogrešaka u uređivanju slika.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.psdisasters.com/2010/11/avril-lavigne-pretty-vacant.html |title=Photoshop Disasters: Avril Lavigne: Pretty Vacant |archive-url=https://web.archive.org/web/20101227131407/http://www.psdisasters.com/2010/11/avril-lavigne-pretty-vacant.html |archive-date=27. prosinca 2010. |access-date=3. siječnja 2011.}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.tportal.hr/funbox/funtime/103778/Pogledajte-najbrutalnije-pogreske-u-Photoshopu.html |title=Pogledajte najbrutalnije pogreške u Photoshopu |journal= |access-date=3. siječnja 2011. |archive-date=30. ožujka 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210330060522/https://www.tportal.hr/fun/clanak/pogledajte-najbrutalnije-pogreske-u-photoshopu-20101229 |url-status=dead }}</ref> ==Top ljestvice== {{col-begin}} {{col-2}} {| class="wikitable" |- ! Ljestvica ! Najviša<br>pozicija |- | Australija<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://ariacharts.com.au/pages/charts_display_music.asp?chart=1V40DVD |title=ARIA Australian Top 40 Music DVDs |archive-url=https://web.archive.org/web/20110924093302/http://www.ariacharts.com.au/pages/charts_display_music.asp?chart=1V40DVD |archive-date=24. rujna 2011. |access-date=31. prosinca 2009.}}</ref> | 32 |- | Austrija<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://charts.orf.at/oe3/dvd/2008/woche37/main |title=Austria Music DVD Top 10 19.09.2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110706093820/http://charts.orf.at/oe3/dvd/2008/woche37/main |archive-date=6. srpnja 2011. |access-date=31. prosinca 2009.}}</ref> | 5 |- | Belgija (Flandrija)<ref>[http://www.ultratop.be/en/weekchart.asp?cat=d&year=2008&date=20080920&lang=nl ULTRATOP 10 MUSIC DVD (Flanders)]</ref> | 5 |- | Belgija (Valonija)<ref>[http://www.ultratop.be/en/weekchart.asp?cat=d&year=2008&date=20080920&lang=fr ULTRATOP 10 MUSIC DVD (Wallonia)]</ref> | 3 |- | Češka<ref>[http://www.ifpicr.cz/hitparada/index.php?a=tyden&hitparada=13&tyden=1903&sec=22cca007d420d2d861b4d39b2a686380 Czech Republic Music DVD Chart]</ref> | 3 |- | Nizozemska<ref>[http://dutchcharts.nl/weekchart.asp?cat=d&year=2008&date=20080913 Dutch Music DVD Chart 13.09.2008]</ref> | 9 |- | Estonija<ref>[http://www.pedro.ee/web/index.php?option=com_content&task=view&id=652&Itemid=18 Estonia DVD Chart]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> | 9 |- |} {{col-2}} {| class="wikitable" |- ! Ljestvica ! Najviša<br>pozicija |- | Italija<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.fimi.it/classifiche_result_dvd.php?anno=2008&mese=09&id=196 |title=FIMI DVD Chart |journal= |access-date=31. prosinca 2009. |archive-date=13. veljače 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120213081703/http://www.fimi.it/classifiche_result_dvd.php?anno=2008&mese=09&id=196 |url-status=dead }}</ref> | 3 |- | Japan | 1 |- | Meksiko | 1 |- | Španjoljska<ref>[http://www.promusicae.org Spanish DVD Chart]</ref> | 11 |- | Švedska<ref>[http://www.sverigetopplistan.se Swedish Music DVD Chart 19 september 2008]/</ref> | 7 |- | SAD<ref>[http://www.billboard.com/bbcom/esearch/chart_display.jsp?cfi=388&cfgn=Videos&cfn=Top+Music+Video&ci=3100020&cdi=9944444&cid=09%2F27%2F2008 US Billboard Top Music Video] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> | 7 |- | Ujedinjeno Kraljevstvo | 4 |- |} {{col-end}} ==Povijest izlaska== {| class="wikitable" ! Regija ! Datum ! Kuća |- | Njemačka,<ref>{{cite web |url=http://www.amazon.de/Avril-Lavigne-Best-Damn-Toronto/dp/B0019M06ES/ref=sr_1_1?ie=UTF8&s=music&qid=1219933807&sr=1-1 |title=Avril Lavigne:The Best Damn Tour (Live in Toronto) |publisher=amazon.de |language=de|accessdate=2008-06-14}}</ref> Brazil<ref>{{cite web |url=http://www.livrariasaraiva.com.br/produto/produto.dll/detalhe?pro_id=2597907&ID=C90930D37D8090215150A0621&PAC_ID=23736 |title=Brazilian release |publisher=Saraiva.com.br |language=pt|accessdate=2008-12-15 |archive-date=16. veljače 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120216091828/http://www.livrariasaraiva.com.br/produto/produto.dll/detalhe?pro_id=2597907&ID=C90930D37D8090215150A0621&PAC_ID=23736 |url-status=dead }}</ref> | 5. rujna, 2008. | [[Sony BMG]] |- | SAD, Kanada | 9. rujna, 2008. | [[Sony BMG]] |- | Japan<ref>{{cite web |url=http://www.cdjapan.co.jp/detailview.html?KEY=BVBP-21074 |title=Avril Lavigne: DVD "The Best Damn Thing Tour - Live in Toronto" |publisher=cdjapan.co.jp |language=en|accessdate=2008-09-10}}</ref> | 10. rujna, 2008. | [[BMG Japan]] |- | Ujedinjeno Kraljevstvo,<ref>{{cite web |url=http://www.columbia.co.uk/releases/795/ |title=Columbia Records UK |publisher=columbia.co.uk |language=en|accessdate=2008-12-13}}</ref> Rusija<ref>{{cite web |url=http://www.sonybmg.ru/releases/47/ |title=Sony BMG Russia |publisher=sonybmg.ru |language=ru|accessdate=2008-09-15 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090919044335/http://www.sonybmg.ru/releases/47/ |archivedate=19. rujna 2009.}}</ref> | 15. rujna, 2008. | [[Sony BMG]] |- | Italija<ref>{{cite web |url=http://www.teamworld.it/news/770/avril-lavigne-dvd-the-best-damn-thing-tour---live-in-toronto-nei-negozi.aspx |title=Avril Lavigne: DVD "The Best Damn Thing Tour - Live in Toronto" nei negozi! |publisher=teamworld.it |language=it|accessdate=2008-12-13 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20111005222557/http://www.teamworld.it/news/770/avril-lavigne-dvd-the-best-damn-thing-tour---live-in-toronto-nei-negozi.aspx |archivedate=5. listopada 2011.}}</ref> | 19. rujna, 2008. | [[Sony BMG]] |- | Indonezija, Malezija, Singapur, Filipini, Hong Kong, Australija | 25. rujna, 2008. | [[Sony BMG]] |} ==Izvori== {{izvori}} {{Avril Lavigne}} {{GLAVNIRASPORED:Best Damn Tour - Live in Toronto, The}} [[Kategorija:Albumi iz 2008.]] [[Kategorija:videoalbumi Avril Lavigne]] nvq61vv7k61cbhsqdzu3gxevgc4isai 0 247488 7615714 6181498 2026-10-09T15:44:25Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.6 7615714 wikitext text/x-wiki {{Singl |ime_singla = Take Me Away |slika = |ime_glazbenika = [[Avril Lavigne]] |s_albuma = [[Under My Skin]] |format = Radio singl |objavljeno = [[ožujak]] [[2004.]] |snimanje = 2003. |žanr = [[Post grunge]] |trajanje = 2:57 |izdavač = [[Arista Records|Arista]] |tekstopisac = Avril Lavigne |producent = Don Gilmore |singl_prije = [[Don't Tell Me (Avril Lavigne)|Don't Tell Me]] |singl0 = 2004. |singl = 2004. |singl_poslije = [[My Happy Ending]] |singl2 = 2004. }} '''"Take Me Away"''' je pjesma [[Kanada|kanadske]] [[pjevač]]ice [[Avril Lavigne]] s njezina drugog studijskog [[album]]a ''[[Under My Skin]]'' iz 2005. Napisala ju je sama Avril Lavigne, a producirao ju je Don Gilmore. Kao i njen prijašnji singl "[[Losing Grip]]" ima vrlo naoštren [[post grunge]] zvuk, zato se već u ožujku 2004. godine počeo puštati na kanadskom [[rock]] radiju. U isto vrijeme počela je promocija za "[[Don't Tell Me (Avril Lavigne)|Don't Tell Me]]",<ref>"Njeni novi singlovi, uključujući dvije balade, Don't Tell Me u Take Me Away...". Armstrong, Denis. [http://jam.canoe.ca/Music/Artists/L/Lavigne_Avril/2004/03/13/746825.html "Avril gets fans mall worked up"] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> koji je objavljen kao najavni i prvi singl s albuma ''Under My Skin''. "Take Me Away" nije službeno objavljena kao CD ili download singl, nego samo kao kao B-strana na nekim izdanjima od singla "Don't Tell Me". Pjesma je također izdana kao radio singl u [[Australija|Australiji]].<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.blog-city.info/en/avril.php |title=Take Me Away - Radio singl u Australiji |archive-url=https://web.archive.org/web/20090418113856/http://blog-city.info/en/avril.php |archive-date=18. travnja 2009. |access-date=2. siječnja 2010.}}</ref> Videospot za singl se nije snimao, pošto se nije uspio dobro plasirati na svjetskim glazbenim ljestvicama. ==Izvori== {{izvori}} {{Avril Lavigne}} {{Singlovi Avril Lavigne}} [[Kategorija:Singlovi iz 2004.]] [[Kategorija:Skladbe Avril Lavigne]] [[en:Under My Skin (Avril Lavigne album)#Release]] [[lt:Under My Skin#Take Me Away]] [[vi:Take Me Away (Avril Lavigne)]] 84z5ga3gdkmymq2atep9vcdnz8awg3r 0 250241 7615840 7408502 2026-10-09T21:24:08Z Croxyz 205325 /* Povijest */ 7615840 wikitext text/x-wiki {{TV | Ime = Federalna televizija | logo = Federalna.jpg | Vrsta emitiranja = [[Radio]] i [[televizija]] | Zemlja = {{Z|BIH}} [[Bosna i Hercegovina]] | Razina = Entitetska ([[Federacija Bosna i Hercegovina|Federacija BiH]]) | Početak emitiranja = [[7. svibnja]] [[2001.]] ([[radio]])<br>[[27. listopada]] [[2001.]]([[televizija]]) | Vlasnik = Javni emiter | Raniji nazivi = [[Bosanskohercegovačka radiotelevizija|Radiotelevizija BiH]] | Website = [http://www.rtvfbih.ba/ rtvfbih.ba] [http://www.federalna.ba/ federalna.ba] }} '''Federalna televizija''' ('''FTV''') je entitetska televizija [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]]. Ona je dio Radiotelevizije FBiH. == Povijest == Federalna televizija počela je s radom [[27. listopada|27. listopada]] [[2001.]] godine, emitiranjem Dnevnika. Urednik prvog Dnevnika u 19:30 bio je [[Amarildo Gutić]], s trajanjem od 35 minuta. Program se odvijao na dva televizijska kanala (FTV1 i FTV2), ali od [[travanj|travnja]] [[2003.]] godine televizijski program je sveden na jedan.U sklopu Federalne televizije, također, funkcionira i [[Radio Federacije Bosne i Hercegovine]]. Prvi generalni direktor Federalne televizije bio Jasmin Duraković (2001. – 2008.), a drugi Džemal Šabić (2008. – 2025.). Sadašnji generalni direktor je Bakir Hadžiomerović. == Također pogledajte == * [[Radio Televizija Republike Srpske]] == Vanjske poveznice == * [http://www.federalna.ba/ Službena stranica RTVFBiH] [[Kategorija:Televizijske mreže u Bosni i Hercegovini]] 7mq64bpyf1ucuecsujydb6e9neyvev1 0 252759 7615957 7502334 2026-10-10T03:54:19Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.6 7615957 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Album |ime_albuma = VYP (Voice of the Young People) |ime_glazbenika = [[Lil Mama]] |vrsta = studijski album |slika = |žanr = [[rap]], [[pop]], [[hip hop]], [[urban]], [[dance-pop]], [[R&B]] |datum = [[28. travnja]] [[2008.]] |snimanje = 2006. – 2008. |trajanje = 59:07 |izdavač = [[Jive Records|Jive]]/Zomba/Familiar Mindz |producent = |recenzija =<ul><li>''[[Allmusic]]'' [http://allmusic.com/cg/amg.dll?p=amg&sql=10:k9fyxzlhldke link] [[Datoteka:3.5 stars.svg|54px]]</li> <li>''[[Associated Press]]'' (pozitivno) [http://entertainment.msn.com/news/article.aspx?news=311550 link]</li> <li>''[[Billboard]]'' [http://www.billboard.com/bbcom/content_display/reviews/albums/e3ibf22b3c56d51e86397ac07e8668f86c7 link]</li> <li>''[[Rolling Stone]]'' [http://www.rollingstone.com/artists/lilmama/albums/album/20338609/review/20358475/vyp__voice_of_the_young_people/ link] [[Datoteka:3 stars.svg|54px]]</li> <li>''[[US Weekly]]'' [http://www.djbooth.net/index/albums/review/lil-mama-vyp-voice-of-the-young-people-0502081/ link] [[Datoteka:3 stars.svg|54px]]</li></ul> |album_prije = |godina0 = |godina = 2008. |album_poslije = Voice of the Young People: I Am That<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.rap-up.com/2009/07/20/lil-mama-reveals-new-album-title/ |title=Arhivirana kopija |access-date=11. veljače 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100130082204/http://www.rap-up.com/2009/07/20/lil-mama-reveals-new-album-title/ |archive-date=30. siječnja 2010. |url-status=dead}}</ref> |godina2 = 2010. |ostalo = {{Singlovi | Ime Albuma = VYP: Voice of the Young People | Vrsta albuma = studijski album | Singl 1 = [[Lip Gloss (pjesma)|Lip Gloss]] | Singl 1 date = 19. lipnja 2007. | Singl 2 = [[G-Slide (Tour Bus)]] | Singl 2 date = 25. rujna 2007. | Singl 3 = [[Shawty Get Loose]] | Singl 3 date = 11. veljače 2008. | Singl 4 = [[What It Is (Strike a Pose)]] | Singl 4 date = srpnja 2008. | Singl 5 = Truly In Love | Singl 5 date = 2009. <small>(Promo singl)</small> }}}} '''VYP (Voice of the Young People)''' je prvi studijski [[album]] [[SAD|američke]] raperice [[Lil Mama]]. Objavljen je 28. travnja 2008. godine u izdanju [[Jive Records|Jive]]. Prvi singl s albuma je "[[Lip Gloss (pjesma)|Lip Gloss]]". Drugi single je bio "[[G-Slide (Tour Bus)]]", a kao treći singl objavljena je pjesma, "[[Shawty Get Loose]]" koju izvodi s [[Chris Brown]] i [[T-Pain]]om. Za četvrti singl odabrana je pjesma, "[[What It Is (Strike a Pose)]]" koja je objavljena u 2008. godini i zamijenila pjesmu "[[L.I.F.E.]]," snimljeni su spotovi za obje pjesme. ==Popis pjesama== # "Intro" - 1:08 # "[[Lip Gloss (pjesma)|Lip Gloss]]" - 4:04 # "One Hit Wonder" <small>(s [[DJ Khaled]])</small> - 3:27 # "Get Loose Request (Skit)" - 0:11 # "[[Shawty Get Loose]]" <small>(s [[Chris Brown]] i [[T-Pain]])</small> - 3:29 # "[[What It Is (Strike a Pose)]]" <small>(s T-Pain)</small> - 3:58 # "[[G-Slide (Tour Bus)]]" <small>(s Kadar)</small> - 3:31 # "Gotta Go Deeper (Skit)" - 0:14 # "Stand Up" - 3:36 # "[[L.I.F.E.]]" - 3:57 # "College" <small>(s Yirayah)</small> - 4:00 # "Emotional Rollercoasters (Skit)" - 0:28 # "Broken Pieces" - 3:47 # "Swim" - 4:22 # "Truly In Love" <small>(s [[Peter Toh]])</small> - 4:07 # "Look At My Life (Skit)" - 1:01 # "Make It Hot (Put It Down)" - 3:13 # "Pick It Up" - 3:45 ===Bonus pjesme=== #<li value=19>"On Fire" <small>(Deluxe vrzija)</small> - 3:15 #"[[Girlfriend|Girlfriend (Dr. Luke Remix)]]" (Dr. Luke Remix) <small>([[Avril Lavigne]] i Lil Mama) (Deluxe verzija)</small> - 3:25 #"Never Let Go" (bonus pjesma za japansko tržište) ===Deluxe verzija bonus DVD<ref>[http://itunes.apple.com/WebObjects/MZStore.woa/wa/viewAlbum?id=279171378&s=143441i Deluxe Edition] with videos on iTunes</ref>=== #"Lip Gloss" spot #"Shawty Get Loose" spot ==Ljestvice== {| class="wikitable" |- ! Ljestvice ! Izdavač ! Pozicija ! Prodaja u SADu |- | SAD [[Billboard 200]] | [[RIAA]] | 25 |rowspan="3" |99,456<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.xxlmag.com/online/?p=33803 |title=Arhivirana kopija |journal= |access-date=11. veljače 2010. |archive-date=14. kolovoza 2012. |archive-url=https://www.webcitation.org/69v6KMyFL?url=http://www.xxlmag.com/bloggers/2009/01/just-some-numbers/ |url-status=dead }}</ref> |- | SAD [[Top R&B/Hip-Hop Albums]]<ref name=autogenerated1>[https://web.archive.org/web/20080603115142/http://www.billboard.com/bbcom/retrieve_chart_history.do?model.chartFormatGroupName=Albums&model.vnuArtistId=834433&model.vnuAlbumId=1083196 Billboard.com - Artist Chart History - Lil Mama]</ref> | [[RIAA]] | 1 |- | SAD Top Rap Albums<ref name=autogenerated1 /> | [[RIAA]] | 1 |} ==Izvori== {{izvori}} [[Kategorija:Albumi iz 2008.]] p6c3v25idys7v81fxdwc7tw804p94jd 0 252892 7615978 6894258 2026-10-10T07:13:04Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.6 7615978 wikitext text/x-wiki [[datoteka:DSCF0188.JPG|desno|mini|260px|Skulptura Frabrizia Plessia: Mare Verticale na ulazu u Giardine]]'''Venecijanski bijenale''' ([[Talijanski jezik|talijanski]]: ''Biennale di Venezia''), ili punim nazivom Međunarodna izložba [[Suvremena umjetnost|suvremene likovne umjetnosti]], je izložba koja se od 1895. godine, uz manje prekide, održava svake druge godine na prostoru [[Vrtovi Bijenala|Vrtova bijenala]] (''Giardini''), [[Arsenal (Venecija)|Arsenala]] (''Arsenale'') i ostalih izložbenih prostora u [[Venecija|Veneciji]], [[Italija]]. == Ustrojstvo == Kako bi se razlikovala od istoimenog izložbenog programa, njezin organizator, kulturna zaklada ''Venecijanski bijenale'' promijenila je 2009. godine ime u ''Biennale Foundation''. Osim izložbe likovnih umjetnosti'','' njezni programi uključuju i [[Festival suvremene glazbe]], [[Venecijanski filmski festival]], [[Međunarodni festival kazališta]] i [[Međunarodni festival suvremenog plesa]].<ref> [http://www.labiennale.org/en/dance/ La Biennale di Venezia<!-- Bot generated title -->]</ref> Osim toga, [[Venecijanski bijenale arhitekture]] održava se od 1980. godine, a od 2002. godine u redovnom intervalu izmjenjuje se s međunarodnom izložbom suvremene likovne umjetnosti. {| class="wikitable" !Ime !Službeni talijanski naziv !Godina !Učestalost |- |''Venecijanski bijenale'' ili Međunarodna izložba suvremene likovne umjetnosti |''Esposizione Internazionale d’Arte'' |1895. |Svake druge godine |- |''Venecijanski bijenale arhitekture'' ili Međunarodna izložba arhitekture |''Mostra internazionale di architettura'' |1980. |Svake druge godine (od 2000.) |- |Festival suvremene glazbe |''Festival internazionale di musica contemporanea'' |1930. |Godišnje (rujan/listopad) |- |Međunarodni festival kazališta |''Festival internazionale del teatro'' |1934. |Godišnje (lipanj/kolovoz) |- |Venecijanski filmski festival |''Mostra internazionale d'arte cinematografica di Venezia'' |1934. |Godišnje (kolovoz/rujan) |- |Međunarodni festival suvremenog plesa |''Festival internazionale di danza contemporanea'' |2004. |Godišnje (lipanj; dvogodišnje 2010. – 16.) |} == Struktura izložbe == Međunarodna izložba suvremene likovne umjetnosti, te na sličan način Venecijanski bijenale arhitekture, sastoje se od Glavne izložbe (''Mostra Internazionale''), Nacionalnih sudjelovanja (''Partecipazioni Nazionali'') i popratnih događanja (''Eventi Collaterali''). == Povijest== Početci bijenala sežu u [[1893.]] godinu kad je venecijanski gradonačelnik Riccardo Selvatico Gradskom vijeću predložio pokretanje Bijenalne izložbe, ali nacionalnog karaktera. Godine [[1894.]] ideja je dopunjena mogućnošću sudjelovanja izabranih međunarodnih umjetnika. Prva izložba najavljena je za [[1895.]], tijekom zime izgrađen je Palazzo dell'Esposizione (Izložbena palača) po projektu Enrica Trevisanata (pročelje Marius De Maria) na tada tek izgrađenom prostoru Giardini di Castello. Prvi bijenale održan je [[1895.]] na toj prvoj izložbi dekorativna umjetnost imala je zapaženo mjesto, posjetilo ju je 224.000 ljudi. Izložba je vremenom postajala sve više međunarodna, tako da je od [[1907.]] nekoliko zemalja pokrenulo gradnju vlastitih nacionalnih paviljona na izložbenom prostoru. Između [[1916.]] i [[1918.]] bijenale nije održan zbog [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]]. Nakon Prvog svjetskog rata, Bienale pokazuje sve veći interes za inovativna stremljenja u modernoj umjetnosti. Između dva svjetska rata, mnogi istaknuti moderni umjetnici izlagali su na bijenalu. [[Datoteka:Venezzia biennial jn 3.jpg|lijevo|mini|260px|Detalj s izložbe]] Godine 1927. osnovana je Zaklada [[Fondazione Quadriennale di Roma|Quadriennale di Roma]] sa zamisli da se u Rim usredotoči glavna proizvodnja nacionalne figurativne umjetnosti, ostavivši Venecijanskom bijenalu održavanje međunarodnih manifestacija.<ref>{{Cite web |url=http://www.sconfini.eu/arte-e-cultura/78-arte-contemporanea/3262-attesa-per-la-ripresa-autunnale-del-mercato-dellarte-contemporanea.html |title=Attesa per la ripresa autunnale del mercato dell'arte contemporanea |author=Redazione Sconfini |language=it|website=www.sconfini.eu |access-date=10. svibnja 2017.}}</ref> Do [[1930.]] godine uprava bijenala bila je u nadležnosti vijeća grada Venecije, tada je prešla na nacionalnu razinu (postala je formalno neovisna institucija-Ente Autonomo), a time i u ruke [[Benito Mussolini|Mussolininijeve]] [[Fašizam|fašističke]] vlasti. Bijenale je [[1930-ih]], osnovao nekoliko novih popratnih manifestacija: ''Glazbeni Festival'' [[1930.]], [[Venecijanski filmski festival]] [[1932.]] i ''Kazalištni festival'' [[1934.]] Od [[1938.]], dodjeljuju se ''Velike nagrade'' za radove izložene na glavnoj izložbi. Nakon šest godina stanke tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] (posljednji je održan [[1942.]] u okrnjenom sastaavu), Bienale je nastavio s normalnom izlagačkom djelatnošću [[1948.]] godine želivši obnoviti pozornost na europske i svjetske avangardne te kretanja u suvremenoj umjetnosti. Apstraktni ekspresionizam bio je hit Bijenala [[1950-ih]], pop-art [[1960-ih]]. Između [[1948.]] do [[1972.]] talijanski [[arhitekt]] Carlo Scarpa izveo je niz smionih intervencija na paviljonima bijenala. Prosvjedi su obilježili Bijenale održan buntovne [[1968.]] i označili krizu koncepcije bijenala. Nakon toga odbačeno je nagrađivanje - ''Velikom nagradom'', veći naglasak dan je tematskim izložbama. Bienale [[1974.]] obilježili su prosvjedi protiv diktature [[Augusto Pinochet]] u [[Čile]]u. Uvedene su nove nagrade - Zlatni lav (Leone d'Oro), poput nagrada na [[Venecijanski filmski festival|Venecijanskom filmskom festivalu]] - postmoderna umjetnost stupila je na scenu. Bijenale [[1980.]] obilježili su kuratori manifestacije kritičari [[Achille Bonito Oliva]] i Harald Szeemann koji su uveli ''Aperto'', dio izložbe u kojem bi se izlagala istraživanja na području umjetnosti. Talijanski povjesničar umjetnosti Giovanni Carandente bio je kurator izložbi iz [[1988.]] i [[1990.]] Nakon tog je napravljena pauza od tri godine da bi se Bienale [[1995.]] točno poklopio sa 100. obljetnicom Bienala. Bijenale [[1993.]] ponovno je vodio Achille Bonito Oliva, nakon njega dvojac Jean Clair i Germano Celant bili su kuratori Bienala [[1995.]] i [[1997.]] Bijenalske izložbe [[1999.]] (48.) i [[2001.]] (49.) osmislio je Harald Szeemann koji je veću pozornost posvetio zastupljenosti umjetnika iz [[Azija|Azije]] i [[Istočna Europa|Istočne Europe]] te mladim umjetnicima, on je i proširio izložbeni prostor bijenala na netom obnovljene zgrade venecijanskog Arsenala. ''50. Bijenale'', kojem je kurator bio Francesco Bonami, zapamćen je po rekordnom broju kustosa koatora izložbe, čak njih sedam (Hans Ulrich Obrist, Catherine David, Igor Zabel, Hou Hanru i Massimiliano Gioni). ''51. Bijenale'' iz [[2005.]] obilježile su po prvi put kuratorice žene, Maria de Corral i Rosa Martinez. De Corralova je organizirala popratnu manifestaciju ''Iskustvo umjetnosti'', koja je okupila 41 umjetnika. Rosa Martinez organizirala je pak svoju manifestaciju ''Uvijek malo dalje'' u Arsenalu, s 49 umjetnika. Na ''52. Bijenalu'' [[2007.]] prvi put je jedan [[SAD|američki]] kritičar Robert Storr dobio priliku urediti izložbu koja je održana pod njegovim motom ''Think with the Senses – Feel with the Mind. Art in the Present Tense'' Te godine po prvi put je izlagao Meksiko predstavivši svog umjetnika Rafaela Lozana-Hemmera u palači Van Axel. ''53. Bijenale'' [[2009.]] vodio je [[Švedska|švedski]] kustos Daniel Birnbaum. == Prostor Bijenala == [[Datoteka:Venice biennale.jpg|desno|mini|360px|Glavni ulaz u Giardine]]Bijenale se tradicionalno održava u venecijanskom parku ''Giardini di Castello'', tu se nalazi 30 stalnih nacionalnih paviljona. Pravo na stalni paviljon u velikoj mjeri je bilo rezultat međunarodnih političkih odnosa [[1930-ih]] godina, te kasnije [[Hladni rat|hladnoratovskih]] prilika. ''Aperto'' je počeo kao manifestacija otvorana mladim umjetnicima, koji nisu obuhvaćeni izložbama u nacionalnim paviljonima. Poslije se ustalilo da se Aperto održava u Arsenalu, od [[1995.]] smanjio se broj Aperta, tako da sve veći broj zemalja sudionica unajmljuje dodatne izložbene prostore da izloži svoje mlade umjetnike. == Nacionalni paviljoni i njihovi arhitekti == * Italija - ''Palazzo Pro Arte'': Enrico Trevisanato, pročelje Marius De Maria i Bartholomeo Bezzi, 1895; novo pročelje Guido Cirilli, 1914., ''Padiglione Italia'', pročelje Duilio Torres 1932. Ovaj paviljon ima park skulptura Carla Scarpe iz 1952. i ''Auditorium Pastor'' Valeriana Pastora, 1977. * Australija - Philip Cox, 1988. * Austrija - Joseph Hoffmann u suradnji s Robertom Kramreiterom, 1934. (obnovio Hans Hollein, 1984.). * Belgija - Leon Sneyers, 1907. (potpuno preuredio Virgilio Vallot, 1948.). * Brazil - Amerigo Marchesin, 1964. * Kanada - BBPR (Gian Luigi Banfi, Ludovico Barbiano di Belgiojoso, Enrico Peressutti, Ernesto Nathan Rogers), 1958. * Čehoslovačka - Otakar Novotni, 1926. (aneks dogradio Boguslav Richlinch, 1970.) * Danska - Carl Brummer, 1932. (aneks dogradio Peter Koch, 1958.) * Finska- Alvar Aalto, 1956., obnovio Fredrik Fogh, suradnik Elsa Makiniemi, 1976. – 1982. * Francuska - Faust Finzi, 1912. * Njemačka - Daniele Donghi, 1909., preuredio Ernst Haiger, 1938. * Japan - Takamasa Yoshizaka, 1956. * Ujedinjeno Kraljevstvo - Edwin Alfred Rickards, 1909. * Grčka - Brenno Del Giudice, M. Papandre, 1934. * Island- trenutno koristi finski paviljon. * Izrael- Zeev Rechter, 1952. (preuredio Fredrik Fogh, 1966.) * Nizozemska - Gustav Ferdninand Boberg, 1914. (preuredio Gerrit Thomas Rietveld, 1954.) * Rusija - Aleksej V. Scusev, 1914. * Skandinavski paviljon (Norveška, Švedska, Finska) - Sverre Fehn, 1962. (manji aneks dogradio Fredrik Fogh, 1987.) * Španjolska - Javier de Luque, 1922 (pročelje preuredio Joaquin Vaquero Palacios, 1952.) * Sjedinjene Američke Države - Chester Holmes Aldrich, William Adams Delano, 1930. * Švicarska - Bruno Giacometti, 1952. * Mađarska - Geza Rintel Maroti, 1909. (obnovio Agost Benkhard, 1958.) * Urugvaj - bivše skladište bijenala, 1958., dato Urugvaju 1960. * Venezuela - Carlo Scarpa, 1956. * ''Venezia'' niz paviljona - Brenno Del Giudice (Arti Decorative 1932.); ostali paviljoni; ** Jugoslavija, 1938. ** Rumunjska, 1938. **Latinska Amerika, 1938. *Egipat, 1952. * Ulaznice - Carlo Scarpa, 1951. * Trgovina - James Stirling, 1991. * Južna Koreja - Seok Chul Kim, 1995. == Hrvatski umjetnici na Bijenalu<ref>[http://www.culturenet.hr/default.aspxid=23633&pregled=1&datum=9.1.2009%2014:38:20 Culturenet Croatia: Croatian Artists at Venice Biennales] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref>== * 1897. [[Vlaho Bukovac]] * 1901. Vlaho Bukovac * 1903. Vlaho Bukovac * 1907. [[Ivan Meštrović]] * 1909. [[Robert Frangeš-Mihanović]] * 1914. Ivan Meštrović * 1926. Ivan Meštrović * 1938. [[Ljubo Babić]], [[Vladimir Becić]], [[Ivan Meštrović]] * 1940. [[Marino Tartaglia]], [[Milivoj Uzelac]], [[Frano Kršinić]] * 1942. [[Bruno Bulić]], [[Josip Crnobori]], [[Jozo Kljaković]], [[Slavko Kopač]], [[Miroslav Kraljević]], [[Ivan Meštrović]], [[Antun Mezdjić]], [[Antun Motika]], [[Juraj Plančić]], [[Josip Račić]], [[Ivo Režek]], [[Slavko Šohaj]], [[Antun Augustinčić]], [[Emanuel Vidović]] * 1950. [[Vanja Radauš]], [[Vojin Bakić]], [[Kosta Angeli Radovani]], [[Zoran Mušič]] * 1952. [[Antun Motika]], [[Emanuel Vidović]] * 1954. [[Dušan Džamonja]], Vilko Selan - Gliha, [[Zdenko Gradiš]], [[Zlatko Prica]], [[Nikola Reiser]], Josip Restek, Josip Roca, [[Vilim Svečnjak]] * 1956. [[Vojin Bakić]], [[Zoran Mušič]] * 1958. [[Krsto Hegedušić]], [[Edo Murtić]] * 1960. Dušan Džamonja * 1962. [[Oton Gliha]] * 1964. [[Oton Gliha]], Edo Murtić, [[Ordan Petlevski]], Zlatko Prica, [[Frano Šimunović]], Vojin Bakić, Dušan Džamonja * 1966. [[Miroslav Šutej]] * 1969. [[Vlado Kristl]], Ivan Picelj izlagali na popratnoj izložbi ''Manifesti d"arte'' * 1970. [[Jagoda Buić]], Dušan Džamonja (Vjenceslav Richter i Aleksandar Srnec izlagali na popratnoj izložbi ''Proposal for Experimental Exhibition'') * 1972. Vjenceslav Richter (Miroslav Šutej, [[Ivan Picelj]], [[Juraj Dobrović]], Edo Murtić, Virgilije Nevjestić izlagali na popratnoj izložbi ''Graphic Art Today'') * 1976. [[Ivan Kožarić]], [[Julije Knifer]] * 1978. [[Ivo Friščić]] * 1980. [[Dušan Džamonja]] * 1982. Edita Schubert * 1984. Boris Bućan * 1986. Nina Ivančić * 1993. Milivoj Bijelić, Ivo Deković i [[Željko Kipke]] * 1995. Martina Kramer, Goran Petercol, Mirko Zrinščak, Ivan Faktor, Nina Ivančić, Damir Sokić, Mladen Stilinović, Dean Jokanović Toumin, Goran Trbuljak, Gorki Žanić (Gorki Žuvela izlagao na popratnoj izložbi) * 1997. Dalibor Martinis * 1999. Zlatan Vrkljan * 2001. [[Julije Knifer]] * 2003. Boris Cvjetanović, Ana Opalić * 2005. Pasko Burdelez, Zlatan Dumanić, Alen Floričić, Tomo Savić Gecan, Boris Šincek, Goran Trbuljak * 2007. Ivana Franke * 2009. Nikola Koydl, Zoltan Novak, Matko Vekić * 2011. BADco, Antonio G. Lauer * 2013. Kata Mijatović * 2015. Damir Očko * 2017. Tina Gverović, Marko Tadić * 2019. [[Igor Grubić]] * 2022. [[Tomo Savić-Gecan]] == Izvori == {{izvori}} == Literatura== *[[Želimir Koščević]], Biennale and Yugoslav Modern Art 1895-1988, ex. cat., Zagreb: Galerije grada Zagreba, 1988. * Enzo Di Martino, ''The History of the Venice Biennale'', Venezia, Papiro Arte, 2007. *Enzo Di Martino, ''La Biennale di Venezia: 1895-2013. Arti visive, architettura, cinema, danza, musica, teatro,'' Venezia, Papiro Arte, 2013. * Sarah Thornton. ''Seven Days in the Art World''. New York: WW Norton, 2008. * Tonko Maroević, Hrvatska na venecijanskom Biennalu (Croatia at the Venice Biennale), catalog of the Croatian pavilion at the 46th Biennale, 1996. *Robert Fleck, ''Die Biennale von Venedig: eine Geschichte des 20. Jahrhunderts'', Hamburg, Philo Fine Arts, 2009. == Pogledajte i ovo == * [[Venecijanski filmski festival]] * [[Sant’Elena|Sant’Elena venecijanska četvrt gdje se nalaze giardini]] == Vanjske poveznice == * [http://www.labiennale.org/en/ Službene stranice Bijenala] * [http://www.labiennale.org/en/art/history/ Povijest venecijanskog bijenala] * [http://www.culturenet.hr/default.aspx?id=23633&pregled=1&datum=9.1.2009%2014:38:20 Culturenet Croatia: Croatian Artists at Venice Biennales] * [http://www.theartstrust.com/online_magazine_Article.aspx?articleid=14 Venecijanski bijenale 2007., The Art Trust website.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110103020941/http://www.theartstrust.com/online_magazine_Article.aspx?articleid=14 |date=3. siječnja 2011. }} [[Kategorija:Likovna umjetnost]] [[Kategorija:Manifestacije u Italiji]] [[Kategorija:Venecija]] m34dzojdo4qliipo5x71e6r7geakjwh 0 255190 7616064 7487320 2026-10-10T11:50:47Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.6 7616064 wikitext text/x-wiki {{pravopis}} {{Glazbenik | Ime = Vukašin Brajić | Img = | Img_capt = | Img_size = | Landscape = | Background = solo_izvođač | Rodno_ime = Vukašin Brajić | Pseudonim = Wookee | Rođenje = [[9. veljače]] [[1984.]] | Mjesto rođenja = [[Sanski Most]], [[Bosna i Hercegovina]] | Smrt = | Prebivalište = [[Sarajevo ]], BiH | Instrument = vokal, [[gitara]], [[klavir]] | Žanr = [[pop]], [[rock]] | Zanimanje = pjevač, profesor razredne nastave | Djelatno_razdoblje = [[2003.]] - | Producentska_kuća = Emotion | URL = [http://www.vukasinbrajic.com www.vukasinbrajic.com] | nagrade = }} [[Datoteka:VukasinGlavna.jpg|mini|Vukašin Brajić (2010)]] '''Vukašin (Wookee) Brajić''' (rođen [[9. veljače]] [[1984.]]) mladi je pop-rock glazbenik koji je postao poznat široj javnosti tijekom sudjelovanja u reality showu [[Operacija trijumf]] 2008/2009, koji se emitirao preko šest nacionalnih televizijskih mreža<ref name="#1">{{Citiranje časopisa |url=http://www.operacijatrijumf.rs/page/home/sr.html |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20090220090603/http://www.operacijatrijumf.rs/page/home/sr.html |archive-date=20. veljače 2009. |access-date=23. veljače 2009.}}</ref> u pet država (Bosna i Hercegovina, [[Hrvatska]], [[Srbija]], [[Crna Gora]] i [[Makedonija]]), gdje je osvojio drugo mjesto. S pjesmom "[[Munja i grom|Thunder and Lightning]]" Edina - Dine Šarana predstavljao je Bosnu i Hercegovinu na 55. izboru za [[Pjesma Eurovizije|Pjesmu Eurovizije]] 2010. godine u [[Oslo|Oslu]] u [[Norveška|Norveškoj]]. == Životopis == Vukašin Brajić rođen je 9.2. 1984. godine u Sanskom Mostu,<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.sanski-most.info/content/view/240/1/ |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20090216213938/http://www.sanski-most.info/content/view/240/1/ |archive-date=16. veljače 2009. |access-date=23. veljače 2009.}}</ref> u Bosni i Hercegovini, kao najstarije od troje djece Sime i Dušanke. Ima mlađeg brata Nenada i mlađu sestru Nevenu. Interes za glazbu pokazao je još u ranom djetinjstvu kada je od roditelja u trećem razredu zatražio da ga upišu u glazbenu školu, što u teškom ratnom vremenu nije bilo moguće. Upravo zbog rata, Vukašinova se obitelj 1995. godine preselila iz Bosne i Hercegovine u Srbiju u mjesto Mali Požarevac u Sopotu, gdje su bili godinu dana, da bi se nakon toga preselili u [[Čačak]], gdje obitelj Brajić i danas živi.<ref>http://www.nezavisne.com/zvjezdana-prasina/vijesti/35615/Vukasin-Brajic-u-rodnom-gradu.html</ref> U Čačku je Vukašin dovršio osnovnoškolsko obrazovanje i završio gimnaziju. Za Čačak su vezani i njegovi glazbeni počeci. Iako mu roditelji nisu mogli priuštiti glazbeno obrazovanje, Vukašin se sam trudio učeći iz knjiga i s Interneta te je svladao sviranje [[klavijatura]] i [[gitara|gitare]], koju je s nepunih 15 godina dobio na poklon od ujaka, i rekao porodici: "Jednog dana sve vas će ova gitara da hrani".<ref name="#2">{{Citiranje časopisa |url=http://www.glassrpske.com/vijest/7/plus/16630/lat/Zvijezda-Operacije-Trijumf-Vukasin-Brajic-Binu-sanjam-svake-noci.html |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20090225061536/http://www.glassrpske.com/vijest/7/plus/16630/lat/Zvijezda-Operacije-Trijumf-Vukasin-Brajic-Binu-sanjam-svake-noci.html |archive-date=25. veljače 2009. |access-date=23. veljače 2009.}}</ref> Također je pjevao u zboru, plesao u plesnom klubu Luna, te je bio član Dramskog kluba književne omladine. Tako je stekao prva iskustva u javnim nastupima i na natjecanjima. S 19 godina odlazi iz Čačka u [[Negotin]] gdje je upisao Učiteljski fakultet jer mu je on pružao ono što voli - scenski pokret, glazbu i pjevanje. Vukašin je zavolio rad s djecom i govorio je kako su učenici njegova publika, a učionica scena. Od diplome ga danas dijeli još samo diplomski rad koji je odgodio zbog početka glazbene karijere. U Negotinu mu je cimer bio gitarist jednog sastava od kojega je Vukašin naučio mnogo i znatno usavršio sviranje gitare.<ref name="#2"/> == Affect == [[Datoteka:Affect2.jpg|lijevo|mini|170px|Affect]] Dok je bio na trećoj godini fakulteta odlazi iz Negotina u [[Beograd]]. Naime, 2003. godine u Negotinu je upoznao Darka Nikodijevića i Nemanju Anđelkovića koji su iste godine snimili nekoliko pjesama melodičnom metal-rock stilu i odlučili napraviti sastav koji su nazvali Affect. Kako nisu imali vokal, uvidjevši da Vukašin dobro pjeva, voli glazbu, te uz to svira gitaru, pozvali su njega. U ljeto 2004. Vukašin je snimio s njima četiri pjesme. Vukašinu su se pjesme svidjele i brzo se pronašao u njima. Početkom 2005. godine Affect dobiva stalnu postavu kada mu se priključuju basist Nikola Dimitrijević i bubnjar Željko Despić. Zbog ograničenih uvjeta su do 2006. godine radili su na snimanju 10 pjesama za album. U ljeto 2006. godine stupili su u kontakt s Ognjenom Uzelcem, direktorom PGP RTS-a koji im je pružio mogućnost da PGP izda Affectu promotivni cd-singl s dvije pjesme. U jesen 2006 godine su u studiju 5 PGP RTS-a snimili svoje dvije pjesme "Ništa više ne ostaje" (u engleskom originalu "Read from my eyes") i i instrumentalnu obradu tradicionalne srpske pjesme "Ajde Jano", koju su oni svirali u heavy-metal stilu. U travnju 2007. godine izdali su taj promo-singl objavljen u 150 primjeraka. Uživo su nastupali po Beogradu na mjestima na kojima se svira rock'n'roll, a uz pomoć ekipe radija Beograd 202 su nastupali i van Beograda.<ref name="multiple">{{Citiranje weba |url=http://www.svet.rs/clanak/%C5%BDivotna-pri%C4%8C-vuka%C5%A0-braji%C4%86 |title=Arhivirana kopija |access-date=23. veljače 2009. |archive-date=22. veljače 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090222183854/http://www.svet.rs/clanak/%C5%BDivotna-pri%C4%8C-vuka%C5%A0-braji%C4%86 |url-status=dead }}</ref> Zbog mnogo razloga, od kojih je jedan taj da se samo Vukašin od svih članova sastava želio baviti glazbom profesionalno, krajem 2007. Affect je stavljen na "stand by", ali Darko Nikodijević i Nemanja Anđelković i dalje su uz Vukašina kao dio tima koji će raditi s njim i na projektima koji slijede. == Lucky Luke == Vukašin se i nakon prestanka rada Affecta nastavlja baviti glazbom u akustičnom duetu Lucky Luke (bivši Ausonia Duo) s Markom Marićem.<ref name="#3">http://www.svevesti.com/?l=sr&a=119636 {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> Njih su dvojica nastupali po kafićima sve do Vukašinovog odlaska u Operaciju trijumf. Također su imali i nekoliko televizijskih nastupa u jutarnjim programima i dnevnim kronikama. == Operacija trijumf == Vukašinova priča o Operaciji trijumf počinje kada ga je njegov cimer iz Negotina Bojan obavjestio da je počelo prijavljivanje, a kum Marko popunio prijavnicu. Vukašin, koji je u to vrijeme bio u Negotinu gdje se posvetio fakultetu, odmah je krenuo s pripremama. Otišao je u [[Beograd]] i sav novac koji bi zaradio od svirki trošio je na sate pjevanja kod profesorice Tanje Andrejić s kojom je radio tri mjeseca.<ref name="#3"/> Prošavši na audicijama, tijekom ljeta je odradio nekoliko promotivnih koncerata diljem Srbije s ostalim sudionicima showa iz Srbije. Iako već 13 godina živi u Srbiji, Vukašin je kao svoj rodni grad naveo [[Sanski Most]] te je u showu sudjelovao kao predstavnik Bosne i Hercegovine. [[Datoteka:Vukašin Brajić à Operacija Trijumf.jpg|lijevo|mini|170px|Vukasin Brajic - OT]] 29.9.2008. je počeo show prvom galom na kojoj je Vukašin u duetu s Ivanom Nikodijević otpjevao pjesme "Kad padne noć" Riblje čorbe i pjesmu "Enter Sandman" koju izvodi [[Metallica]]. Već na drugoj gali uslijedila je njegova prva nominacija nakon izvedbe pjesme "Kiselina" grupe Van Gogh, a za razlog nominacije Vukašin je ostao uskraćen. Tada ga je spasio direktor. Na sljedećoj je gali u duetu s Igorom Cukrovim otpjevao pjesmu "Supermen". Slijedila je pjesma "Apologize" grupe OneRepublic koju je otpjevao u duetu sa Sonjom Bakić, te pjesma "Kids" Robbieja Williamsa i [[Kylie Minogue]] koju je otpjavao s Anom Bebić. Na 6. gali je s Nikolom Sarićem otpjevao pjesmu [[Metak (glazbeni sastav)|Metka]] "Da mi je biti morski pas" i "Ja volim samo sebe" grupe Psihomodo Pop. Na sljedećoj je gali uslijedila grupna nominacija nakon koje je Vukašin ostao u daljnjem natjecanju. Tada je sve oduševio odličnom izvedbom i scenskim nastupom pjesme "Klatno" grupe Van Gogh, ali je poslije sljedećeg nastupa, na kojem je izveo pjesmu "Highway to Hell" grupe [[AC/DC]], zaradio prvu nominaciju nakon koje je publika odlučivala o njegovom ostanku na akademiji. U neizvjesnoj borbi s Đorđem Gogovim, koji je do tada u više navrata bio među favoritima publike, Vukašin je uspio proći dalje. Te je večeri izveo pjesmu "More than words" grupe Extreme, koja je ostala zapamćena kao jedan od njegovih najboljih nastupa u kojem je pokazao i svoje umijeće sviranja akustične gitare, te u duetu s Đorđem Gogovim pjesmu Lennyja Kravitza "Are you gonna go my way". Već na sljedećoj gali nastavio se niz u kojem je njegov ostanak u showu bio stavljen pred publiku. Na 10. gali je nakon izvedbi pjesme "Kreni prema meni" Partibrejkersa i [[The Beatles|Beatlesovih]] "Help" i "[[A Hard Day's Night (singl)|A ‎Hard day's night]]" ponovno nominiran, sada s Nikolom Sarićem. Ponovno ostavši na akademiji, pored jednog od dotadašnjih favorita publike, zaradio je nadimak "ubica favorita".<ref>http://www.vesti.rs/exit/OT-VUKASIN-UBICA-FAVORITA.html</ref> Na toj je gali otpjevao pjesme "Smells like teen spirit" grupe [[Nirvana (sastav)|Nirvana]], Azrin "Balkan" u duetu s Nikolom Sarićem i pjesme [[Queen]]a "We will rock you" i "We are the champions". No žiri ga ponovno nominira, ovaj put sa Sonjom Bakić. Na sljedećoj gali je otpjevao pjesmu "Nothing else matters" grupe Metallica, ponovno pokazavši gitarističko umijeće, i u duetu sa Sonjom pjesmu "Svet tuge" od Negativa, te pjesme "Mi plešemo" i "[[Maljčiki]]" s Anom Bebić i [[Igor Cukrov|Igorom Cukrovim]]. Vukašin je i ovu nominaciju "preživio" na sreću mnogobrojnih fanova čiji se broj iz dana u dan povećavao, ali žiri je opet učinio potez koji im je postao rutina, ponovno ga je nominirao, sada s Igorom Cukrovim. Na sljedećoj je gali otpjevao pjesme "Godine prolaze" [[Parni valjak|Parnog valjka]] i s Igorom pjesmu grupe [[U2]] "With or without you". Publika ga je ponovno ostavila na akademiji i Vukašin se našao u polufinalu. U polufinalu je sve oduševio izvedbama pjesama "Angels" Robbieja Williamsa te pjesme "Ugasi me" koju je otpjevao s [[Aki Rahimovski|Akijem Rahimovskim]]. U finale je ušao kao drugoplasirani, iza Adnana Babajića. Finale je otvorila pjesma "Live and let die" koju su skupa otpjevali svi finalisti. Vukašin je uz nju otpjevao još tri pjesme, "Easy" Commodorsa, te već prije izvedene "More than words" i "Highway to hell". Natjecanje je završio kao drugoplasirani, iza pobjednika Adnana Babajića. Sudeći prema objavljenim podacima,<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.nadlanu.com/Dynamic/News,intLangID,2,intItemID,117825,intCategoryID,489,CityID,.html |title=Arhivirana kopija |journal= |access-date=23. veljače 2009. |archive-date=26. travnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090426105006/http://www.nadlanu.com/Dynamic/News,intLangID,2,intItemID,117825,intCategoryID,489,CityID,.html |url-status=dead }}</ref><ref name="#1"/> Vukašin je osvojio približno 330 000 glasova. Naravno, za svoje fanove, on je moralni pobjednik<ref name="#2"/>! Vukašin se istaknuo po mnogo čemu tijekom showa i stekao naklonost mnogobrojne publike svih generacija i iz svih zemalja bivše Jugoslavije. O njemu se govori kao o čovjeku koji je ujedinio prostor cijele bivše države. Ostao je zapamćen po svojim vokalno i scenski odličnim nastupima koji su mu, prema ocjeni žirija, donijeli "najbolju prosječnu ocjenu od svih studenata". Pamti se i po izjavi "Forumaši su najgori ljudi. I ja sam Forumaš!", koja ga je učinila miljenikom forumaša. == Karijera nakon OT-a == [[Datoteka:Koncert sc.jpg|mini|170px|Vukasin Brajic na koncertu Operacije Trijumf u Beogradu (2009)]] Vukašin je 23. veljače 2009. godine nastupio s članovima OT Benda (Vukašin, Nikola Paunović, Đorđe Gogov i Nikola Sarić) i Sonjom Bakić kao predgrupa [[James Blunt|Jamesu Bluntu]] na njegovom koncertu u [[Beograd]]u<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.mtsmondo.com/vodic/text.php?vest=125699 |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20090502041014/http://www.mtsmondo.com/vodic/text.php?vest=125699 |archive-date=2. svibnja 2009. |access-date=25. veljače 2009.}}</ref> pred nekoliko tisuća gledatelja.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.srbijanet.rs/zabava/nocni-zivot/10268-dzejms-blant-pevao-za-sve-izgubljene-duse.html |title=Arhivirana kopija |journal= |access-date=26. veljače 2009. |archive-date=25. veljače 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090225125921/http://www.srbijanet.rs/zabava/nocni-zivot/10268-dzejms-blant-pevao-za-sve-izgubljene-duse.html |url-status=dead }}</ref> Kao član OT Benda, Vukašin se plasirao na Beoviziju 2009 (srpska inačica hrvatske Dore) s pjesmom „Blagoslov za kraj“.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.blic.rs/zabava.php?id=75051 |title=Arhivirana kopija |journal= |access-date=23. veljače 2009. |archive-date=2. ožujka 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090302013545/http://www.blic.rs/zabava.php?id=75051 |url-status=dead }}</ref><ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.kurir-info.rs/clanak/stars/kurir-01-02-2009/ot-bend-pred-prvim-iskusenjem |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20090204092707/http://www.kurir-info.rs/clanak/stars/kurir-01-02-2009/ot-bend-pred-prvim-iskusenjem |archive-date=4. veljače 2009. |access-date=23. veljače 2009.}}</ref> Na polufinalnoj večeri, 7. ožujka 2009. godine, OT Bend je osvojio maksimalnih 24 bodova i ušao u finale kao prvoplasirani. Dan kasnije, u finalu, od gledatelja je OT Bend ponovno dobio maksimalnih 12 bodova, s osvojenim rekordnim 28 521 glasom od ukupno 53 550 glasova pristiglih za svih 11 skladbi. To ipak nije bilo dovoljno za pobjedu jer je žiri ovoga puta Bendu dao samo 5 bodova. U konačnici, OT Bend je završio kao drugoplasirani.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.rts.rs/page/rts/ci/Beovizija/story/258/%D0%91%D0%B5%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D0%B7%D0%B8%D1%98%D0%B0/48943/%D0%A0%D0%B5%D0%B7%D1%83%D0%BB%D1%82%D0%B0%D1%82%D0%B8+%D0%B3%D0%BB%D0%B0%D1%81%D0%B0%D1%9A%D0%B0+-+%D0%BF%D0%BE%D0%BB%D1%83%D1%84%D0%B8%D0%BD%D0%B0%D0%BB%D0%B5+%D0%B8+%D1%84%D0%B8%D0%BD%D0%B0%D0%BB%D0%B5.html |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20090311235226/http://www.rts.rs/page/rts/ci/Beovizija/story/258/%D0%91%D0%B5%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D0%B7%D0%B8%D1%98%D0%B0/48943/%D0%A0%D0%B5%D0%B7%D1%83%D0%BB%D1%82%D0%B0%D1%82%D0%B8+%D0%B3%D0%BB%D0%B0%D1%81%D0%B0%D1%9A%D0%B0+-+%D0%BF%D0%BE%D0%BB%D1%83%D1%84%D0%B8%D0%BD%D0%B0%D0%BB%D0%B5+%D0%B8+%D1%84%D0%B8%D0%BD%D0%B0%D0%BB%D0%B5.html |archive-date=11. ožujka 2009. |access-date=2. ožujka 2010.}}</ref> 19. i 20. travnja 2009. godine Vukašin je, s ostalim sudionicima Operacije Trijumf, održao dva koncerta u Sava centru u Beogradu pred oko 10000 ljudi. Pjevao je pjesme OT Benda, kao i nekoliko domaćih i stranih hitova.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.svet.rs/clanak/dva-dana-spektakla-u-sava-centru |title=Arhivirana kopija |access-date=2. ožujka 2010. |archive-date=25. travnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090425145347/http://www.svet.rs/clanak/dva-dana-spektakla-u-sava-centru |url-status=dead }}</ref> Tijekom ljeta 2009. godine sudionici prve Operacije Trijumf su napravili turneju po Crnoj Gori, čija je kruna bio koncert na punom Stadionu malih sportova u [[Podgorica|Podgorici]].<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.pobjeda.co.me/citanje.php?datum=2009-06-11&id=165641 |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20111007064025/http://www.pobjeda.co.me/citanje.php?datum=2009-06-11&id=165641 |archive-date=7. listopada 2011. |access-date=2. ožujka 2010.}}</ref> Na glazbenom ljetnom festivalu "Sunčane skale 2009" u [[Herceg-Novi|Herceg Novom]], na prvoj večeri festivala pod nazivom "Prinčeve nagrade", OT Bend je dobio nagradu za "otkriće godine".<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.balkanmedia.com/magazin/5700/suncane_skale_najvise_princeva_vladi_i_severini.html |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20100131143534/http://balkanmedia.com/magazin/5700/suncane_skale_najvise_princeva_vladi_i_severini.html |archive-date=31. siječnja 2010. |access-date=2. ožujka 2010.}}</ref> 12. srpnja 2009. godine u Beogradskoj areni OT Bend je zajedno s Anom Bebić nastupio na svečanoj ceremoniji zatvaranja 25. ljetne [[Univerzijada|Univerzijade]].<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.universiade-belgrade2009.org/Contents/Content8.aspx?sid=7&id=39&cid=4334 |title=Arhivirana kopija |access-date=2. ožujka 2010. |archive-date=17. rujna 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090917082707/http://www.universiade-belgrade2009.org/Contents/Content8.aspx?sid=7&id=39&cid=4334 |url-status=dead }}</ref> Bivši studenti Operacije Trijumf su imali i nekoliko većih i manjih nastupa po gradovima Srbije. Jedan od zapaženijih bio je koncert OT Benda s Anom Bebić na centralnom gradskom trgu u Užicu, pred oko 10.000 ljudi.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.alo.rs/ljudi/18937/Koncert_pred_fajront |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20090906092139/http://www.alo.rs/ljudi/18937/Koncert_pred_fajront |archive-date=6. rujna 2009. |access-date=2. ožujka 2010.}}</ref> Za kraj godine ostavljen je "Oproštajni koncert Operacije Trijumf" u Sava Centru u Beogradu. Studenti su se na taj način oprostili od zajedničkih nastupa pod imenom Operacija Trijumf te su nastavili zasebno graditi svoje karijere.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.svet.rs/clanak/publika-u%C5%BEivala-u-opro%C5%A1tajnom-nastupu-operacije-trijumf |title=Arhivirana kopija |access-date=2. ožujka 2010. |archive-date=21. prosinca 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20091221002459/http://www.svet.rs/clanak/publika-u%C5%BEivala-u-opro%C5%A1tajnom-nastupu-operacije-trijumf |url-status=dead }}</ref> 11. siječnja 2010. godine objavljeno je da će Vukašin Brajić s pjesmom "Thunder and Lightning" Edina - Dine Šarana, predstavljati Bosnu i Hercegovinu na 55. izboru za Pjesmu Eurovizije koje je održano u Oslu u Norveškoj.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.bhrt.ba/eurosong2010/v01.html |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20100123182025/http://www.bhrt.ba/eurosong2010/v01.html |archive-date=23. siječnja 2010. |access-date=2. ožujka 2010.}}</ref> Vukašin je u finalu osvojio 17. mjesto skupivši 51 bod. == Singlovi == {{col-begin}} {{col-2}} === OT Bend singlovi === OT Bend - Blagoslov za kraj<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.rts.rs/page/rts/sr/Beovizija/story/259/Beovizija/41711/Odabrani+u%C4%8Desnici+Beovizije+2009..html |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20090513124622/http://www.rts.rs/page/rts/sr/Beovizija/story/259/Beovizija/41711/Odabrani+u%C4%8Desnici+Beovizije+2009..html |archive-date=13. svibnja 2009. |access-date=23. veljače 2009.}}</ref> OT Bend - Strpi se još malo OT Bend feat. [[Karolina Gočeva]] - Zaboravi {{col-2}} === Solo singlovi === Vukašin Brajić - Thunder and lightning / [[Munja i grom]] Vukašin Brajić feat. Alogia - Od svega umoran {{col-end}} == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == * [http://vukasinbrajic.com/ Službena web stranica] * [http://www.youtube.com/vukasinbrajic/ Službeni Youtube kanal] * [http://operacijatrijumf.novatv.hr/vukasin_brajic.asp Vukašin Brajić na službenoj stranici Operacija trijumf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090303130355/http://operacijatrijumf.novatv.hr/vukasin_brajic.asp |date=3. ožujka 2009. }} * [http://www.facebook.com/profile.php?id=1546719924#/pages/Vukasin-Brajic/25533276906?ref=ts/ Fan stranica na Facebook-u] {{GLAVNIRASPORED:Brajić, Vukašin}} [[Kategorija:Srbijanski pjevači]] [[Kategorija:Pop glazbenici]] [[Kategorija:Rock-glazbenici]] [[Kategorija:Eurovizijski izvođači]] [[Kategorija:Životopisi, Sanski Most]] onqmpocciz6xqymjmectqs7hp1x40z8 0 258838 7616002 7454288 2026-10-10T09:07:22Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 6) #IABot (v2.0.9.6 7616002 wikitext text/x-wiki {{Infookvir bivši vozač F1 | Ime = Vitalij Petrov | Slika = [[Datoteka:Vitaly Petrov 2010 Malaysia.jpg|250px]] | Opis slike = | Državljanstvo = {{Z|RUS}} [[Rusija|rusko]] | Aktivne godine = [[Formula 1 – sezona 2010.|2010.]]-[[Formula 1 – sezona 2012.|2012.]] | Momčad(i) = [[Renault F1|Renault]] ([[Formula 1 – sezona 2010.|2010.]]-[[Formula 1 – sezona 2011.|2011.]]) <br/> [[Caterham F1|Caterham]] ([[Formula 1 – sezona 2012.|2012.]]) | Utrke = 57 | Prvenstva = - | Pobjede = - | Podiji = 1 | Prvo sm = - | Bodovi = 64 | Najbrži krugovi = 1 | Prva utrka = [[Velika nagrada Bahreina]] [[Formula 1 – sezona 2010.|2010.]] | Prva pobjeda = | Zadnja pobjeda = | Zadnja utrka = [[Velika nagrada Brazila]] [[Formula 1 – sezona 2012.|2012.]] }} '''Vitalij Aleksandrovič Petrov''' ([[ruski jezik|ruski]]: ''Виталий Александрович Петров''; [[Viborg (Lenjingradska oblast, Rusija)|Viborg]], [[8. rujna]] [[1984.]]) bivši ruski vozač [[Formula 1|Formule 1]]. Petrov je rodom iz Viborga, na temelju čega je i dobio nadimak "viborška raketa". == Karijera == === Počeci<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.automototrke.net/amt/index.php?option=com_content&view=article&id=102:vitalij-petrov-raketa-iz-viborga&catid=46:licnosti&Itemid=87 |title=Vitalij Petrov – Raketa iz Viborga |archive-url=https://web.archive.org/web/20100322203843/http://www.automototrke.net/amt/index.php?option=com_content&view=article&id=102:vitalij-petrov-raketa-iz-viborga&catid=46:licnosti&Itemid=87 |archive-date=22. ožujka 2010. |access-date=31. ožujka 2010.}}</ref>=== Vitalij je karijeru započeo u ruskom [[Lada]] kupu 2001. godine, a sljedeće godine je uvjerljivo osvojio naslov prvaka pobijedivši na svih pet utrka, uz isto toliko prvih startnih pozicija i najbržih krugova. Iste godine vozio je jednu trku u [[Volkswagen Polo|VW Polo]] kupu i dvije u [[Formula RUS|Formuli RUS]]. U obje kategorije je imao maksimalan učinak pobijedivši u sve tri utrke. Tokom 2003. nastupao je u [[Formula Renault|Formuli Renault 2000]] u raznim prvenstvima, ali bilježi samo jednu pobjedu u [[Eurokup Formula Renault 2.0|Formula Renault 2.0 UK Winter Series]]. Također, nastupao je u jednoj utrci [[Euro Formula 3000]]. I tokom 2004. godine vozio je u istoj kategoriji, ali bez uspjeha, vozeći paralelno i rusko prvenstvo Lada Revolution Russia, gdje je na kraju zauzeo drugo mjesto. [[Datoteka:Vitaly Petrov 2009 GP2 Turkey.jpg|mini|lijevo|250px|Petrov u bolidu [[Campos Grand Prix]] iz GP2 serije.]] Slabi rezultati tijekom sljedeće dvije sezone natjerali su ga da svoju karijeru u silaznoj putanji osvježi povratkom u Rusiju i pokuša ispočetka. To se na kraju pokazalo dobrim rješenjem jer je poslije dva naslova prvaka u Formula 1600 Russia i Lada Revolution Russia, 2005. ponovo okušao u Euro Formula 3000, gdje osvaja treće mjesto s četiri pobjede. Vozio je i u GP2 za momčadi [[David Price Racing]] i u [[International Formula Master|F3000 Interantional Masters]] za [[Charouz Racing Systems]]. === GP2 serija === Usljedile su godine u [[GP2 serija|GP2 seriji]]. 2007. je vozio za momčad [[Campos Grand Prix]] i ostvario svoju prvu pobjedu. Narednih sezona natjecao se u oba GP2 prvenstva, Asia i World Series za momčad [[Barwa International Campos Team]]. U oba prvenstva ostvario je po jednu pobjedu i osvojio 3. mjesto u Aziji, odnosno 7. mjesto u regularnom prvenstvu. U istoj momčadi nastavio je svoju karijeru, a u zimu 2008./09. u azijskom GP2 prvenstvu ponovo ostvaruje jednu pobjedu i zauzima ukupno 5. mjesto, da bi vrhunac karijere dostigao sljedeće godine u GP2 seriji, gdje je zabilježio dvije pobjede i u konačnom plasmanu bio drugi iza Nijemca [[Nico Hülkenberg|Nica Hülkenberga]]. === Formula 1 === [[Datoteka:Vitaly Petrov 2010 Bahrain.jpg|mini|desno|250px|Petrov u R30 na [[Velika nagrada Bahreina 2010.|Velikoj nagradi Bahreina 2010.]]]] Petrov je odlučio svoju karijeru nastavi u [[Formula 1|Formuli 1]] i spominjao se među vozačkim kandidatima [[HRT F1|Campos Mete 1]],<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.f1racing.com.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=1979:de-la-rosa-nema-novca-za-mjesto-u-camposu-drugi-kandidati-su-maldonado-i-petrov&catid=58:najnovije-vijesti&Itemid=86 |title=De la Rosa nema novca za mjesto u Camposu, drugi kandidati su Maldonado i Petrov |access-date=31. ožujka 2010. |archive-date=27. studenoga 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20091127130916/http://www.f1racing.com.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=1979:de-la-rosa-nema-novca-za-mjesto-u-camposu-drugi-kandidati-su-maldonado-i-petrov&catid=58:najnovije-vijesti&Itemid=86 |url-status=dead }}</ref> [[Sauber|BMW Saubera]]<ref>[http://www.f1racing.com.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=2010:sauber-ovog-tjedna-oekuje-fia-ino-odobrenje-&catid=58:najnovije-vijesti&Itemid=86 Sauber ovog tjedna očekuje FIA-ino odobrenje ] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> i [[Renault F1|Renaulta]], ponajviše zbog cifre od 10-15 milijuna dolara sponzorskih sredstava koja bi donio u momčad. Petrov je nakon toga potvrdio da pregovara Renaultom i da mu se to čini kao najbolja opcija za nastavak karijere, međutim njegova budućnost u Formuli 1 došla je pod znak upitnika jer se saznalo da Petrov nema sponzorsko zaleđe.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.f1racing.com.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=2359:budunost-vitalija-petrova-u-renaultu-jo-uvijek-nije-sigurna&catid=58:najnovije-vijesti&Itemid=86 |title=Budućnost Vitalija Petrova u Renaultu još uvijek nije sigurna |access-date=31. ožujka 2010. |archive-date=10. veljače 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100210015318/http://www.f1racing.com.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=2359:budunost-vitalija-petrova-u-renaultu-jo-uvijek-nije-sigurna&catid=58:najnovije-vijesti&Itemid=86 |url-status=dead }}</ref> Renault je, nakon što je njegov otac priznao da je osobno podigao kredit od 15 milijuna eura kako bi sinu financirao mjesto u Formuli 1 za 2010. potvrdio Petrova kao svog drugog trkaćeg vozača.<ref>[http://www.f1racing.com.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=2312:predstavljen-novi-renault-r30&catid=58:najnovije-vijesti&Itemid=86 Predstavljen novi Renault R30 ] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> Petrov je svoj prvi puni dan u F1 bolidu ([[Renault R30|R30]]) kompletirao 3. veljače 2010. na posljednjem danu prve serije predsezonskih testiranja u [[Valencija|Valenciji]]. Najbrži krug od 1:13.097 je odvozio na kraju dana i zauzeo šesto mjesto.<ref>{{Citiranje weba |url=http://f1racing.com.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=2337:alonso-najbrim-vremenom-zakljuio-testiranja&catid=58:najnovije-vijesti&Itemid=86 |title=Alonso najbržim vremenom zaključio testiranja |access-date=31. ožujka 2010. |archive-date=10. ožujka 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210310203003/https://www.f1racing.com.hr/?option=com_content&view=article&id=2337%3Aalonso-najbrim-vremenom-zakljuio-testiranja&catid=58%3Anajnovije-vijesti&Itemid=86 |url-status=dead }}</ref> Petrov je na kvalifikacijama Veliku nagradu Bahreina bio 17. najbrži i bio drugi najbrži rookie iza Williamsovog vozača Nice Hulkenberga koji je imao 13. vrijeme.<ref>{{Citiranje weba |url=http://f1racing.com.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=2507:vn-bahreina-rezultati-kvalifikacija&catid=58:najnovije-vijesti&Itemid=86 |title=Sebastian Vettel na pole positionu |access-date=31. ožujka 2010. |archive-date=10. ožujka 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210310203002/https://www.f1racing.com.hr/?option=com_content&view=article&id=2507%3Avn-bahreina-rezultati-kvalifikacija&catid=58%3Anajnovije-vijesti&Itemid=86 |url-status=dead }}</ref> Tijekom [[Velika nagrada Bahreina|Velike nagrade Bahreina]] Petrov se iz utrke povukao zbog problema s [[ovjes]]om, što se nagađa kao posljedicu agresivnog jahanja preko pasica. Prije odustajanja, Petrov je, zahvaljujući dobrom startu, držao 11. mjesto.<ref>{{Citiranje weba |url=http://f1racing.com.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=2519:fernando-alonso-pobjednik-vn-bahreina&catid=58:najnovije-vijesti&Itemid=86 |title=Fernando Alonso pobjednik VN Bahreina |access-date=31. ožujka 2010. |archive-date=10. ožujka 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210310203004/https://www.f1racing.com.hr/?option=com_content&view=article&id=2519%3Afernando-alonso-pobjednik-vn-bahreina&catid=58%3Anajnovije-vijesti&Itemid=86 |url-status=dead }}</ref> [[Datoteka:Vitaly Petrov 2010 Malaysia 3rd Free Practice.jpg|mini|lijevo|300px|Petrov na Velikoj nagradi Malezije 2010.]] Na kvalifikacijama za [[Velika nagrada Australije|Veliku nagradu Australije]] Petrov je ispao već u Q1,<ref>{{Citiranje weba |url=http://f1racing.com.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=2602:vettel-na-pole-positionu-u-melbourneu&catid=58:najnovije-vijesti&Itemid=86 |title=Vettel na pole positionu u Melbourneu |access-date=31. ožujka 2010. |archive-date=10. ožujka 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210310203004/https://www.f1racing.com.hr/?option=com_content&view=article&id=2602%3Avettel-na-pole-positionu-u-melbourneu&catid=58%3Anajnovije-vijesti&Itemid=86 |url-status=dead }}</ref> no u utrci je imao sjajan start u kojoj je napredovao osam mjesta, ali zbog izlijetanja sa staze u 10. krugu zapeo je u pješčanu zamku, te bio primoran odustati od nastavka utrke.<ref>[http://www.sportnet.hr/vijesti/394346/automoto-formula-1/vn-australije VN Australije]</ref> Za vrijeme kiša koja je lijevala prije, ali i u vrijeme kvalifikacija u [[Velika nagrada Malezije|Maleziji]] Petrov je prošao Q1, ali ispao u Q2 i ostvario 11. startno mjesto.<ref>[http://www.sportnet.hr/vijesti/394696/automoto-formula-1/webber-iskoristio-nesvakidasnje-uvjete Webber iskoristio nesvakidašnje uvjete]</ref> U utrci Petrov je imao sjajnu borbu s [[Lewis Hamilton|Lewisom Hamiltonom]] u [[Mclaren]]u. Hamilton ga je prvo pretekao na posljednjem zavoju da bi Vitalij vratio poziciju u sljedećem zavoju na kraju startne ravnice. Ipak, nakon par krugova Hamilton uspijeva preteći Petrova.<ref>[http://www.sportnet.hr/vijesti/394762/automoto-formula-1/vettel-napokon-do-pobjede Vettel napokon do pobjede]</ref> No, u 34. krugu završena je utrka Petrova koji je zbog kvara na bolidu unatoč solidnoj vožnji bio prisiljen parkirati svoj Renault pokraj staze i time upisao 3. odustajanje u sezoni.<ref>[http://www.sportnet.hr/vijesti/394755/automoto-formula-1/vn-malezije VN Malezije]</ref> U [[Velika nagrada Kine|Kini]] je Petrov s problemima na slobodnim treninzima osvojio 14. mjesto u kvalifikacijama, no sjajnom utrkom stigao je do sedmog mjesta i prvih bodova u Formuli 1.<ref>[http://www.f1racing.com.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=2717&catid=58&Itemid=86 Jenson Button pobjednik VN Kine ] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> Petrov je za Veliku nagradu Španjolske na prvom slobodnom treningu imao sudar na 4. zavoju, prilikom čega je snažnije oštetio stražnji kraj svog Renaulta. Ipak, bolid je bio spreman za kvalifikacije, no zbog promjene mjenjača dobio je kaznu i u utrku je krenuo s 19. mjesta.<ref>[http://f1racing.com.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=2925:kanjeni-chandhok-glock-di-grassi-i-petrov&catid=58:najnovije-vijesti&Itemid=86 Kažnjeni Chandhok, Glock, di Grassi i Petrov ] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> U samoj utrci napredovao je nekoliko pozicija i stigao do 11. mjesta i druge završene utrke u F1 karijeri. Petrov je ulicama Monte Carla bio na 13. mjestu, tada posljednjem nakon odustajanja mnogih vozača, pa je krug prije završetka utrke tijekom sigurnosnog automobila ulaskom u boks završio utrku da očuva gume i motor. Ipak, kako je završio 90% utrke ili više ubrojen mu je osvojeni plasman. Dobar vikend Petrov je imao na VN Turske gdje je tokom cijelog vikenda bio brz i blizu momčadskog kolege. Prvi puta u karijeri probio se u završnu rundu kvalifikacija i u utrku startao s 9. mjesta. Tijekom utrke iza sebe držao je Alonsa u Ferrariju na 8. mjestu, ali je u samoj završnici izgubio bodove zbog sudara s Alonsom, nakon čega mu je pukla guma. Nakon odlaska u boks vratio se na 15. mjesto, ali sa setom svježih guma i laganim bolidom postavio je najbrži krug utrke.<ref>[http://www.f1racing.com.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=3116:renault-hvali-vonju-vitalija-petrova&catid=58:najnovije-vijesti&Itemid=86 Renault hvali vožnju Vitalija Petrova ] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref><ref>[http://www.f1racing.com.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=3104:vn-turske-rezultati-utrke&catid=58:najnovije-vijesti&Itemid=86 VN Turske: rezultati utrke ] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> == Popis rezultata u Formuli 1 == ([[Predložak:Legenda rezultata vozača F1|legenda]]) (Utrke označene '''debelim slovima''' označuju najbolju startnu poziciju) (Utrke označene ''kosim slovima'' označuju najbrži krug utrke) {| class="wikitable" style="text-align:center; font-size:95%" ! Godina ! Momčad ! Šasija ! Motor ! 1. ! 2. ! 3. ! 4. ! 5. ! 6. ! 7. ! 8. ! 9. ! 10. ! 11. ! 12. ! 13. ! 14. ! 15. ! 16. ! 17. ! 18. ! 19. ! Bodovi ! Poredak |- | [[Formula 1 – sezona 2010.|2010.]] ! [[Renault F1|Renault F1 Team]] | [[Renault R30]] | Renault RS-27 2.4 V8 |bgcolor="#EFCFFF"|[[Velika nagrada Bahreina|BHR]]<br /><small>Ret</small> |bgcolor="#EFCFFF"| [[Velika nagrada Australije|AUS]]<br /><small>Ret</small> |bgcolor="#EFCFFF"| [[Velika nagrada Malezije|MAL]]<br /><small>Ret</small> |bgcolor="#dfffdf"| [[Velika nagrada Kine|KIN]]<br /><small>7</small> |bgcolor="#CFCFFF"| [[Velika nagrada Španjolske|ŠPA]]<br /><small>11</small> |bgcolor="#CFCFFF"| [[Velika nagrada Monaka|MON]]<br /><small>13</small> |bgcolor="#CFCFFF"| ''[[Velika nagrada Turske|TUR]]''<br /><small>15</small> |bgcolor="#CFCFFF"| [[Velika nagrada Kanade|KAN]]<br /><small>17</small> |bgcolor="#CFCFFF"| [[Velika nagrada Europe|EUR]]<br /><small>14</small> |bgcolor="#CFCFFF"| [[Velika nagrada Velike Britanije|VBR]]<br /><small>13</small> |bgcolor="#dfffdf"| [[Velika nagrada Njemačke|NJE]]<br /><small>10</small> |bgcolor="#dfffdf"| [[Velika nagrada Mađarske|MAĐ]]<br /><small>5</small> |bgcolor="#dfffdf"| [[Velika nagrada Belgije|BEL]]<br /><small>9</small> |bgcolor="#CFCFFF"| [[Velika nagrada Italije|ITA]]<br /><small>13</small> |bgcolor="#CFCFFF"| [[Velika nagrada Singapura|SIN]]<br /><small>11</small> |bgcolor="#EFCFFF"| [[Velika nagrada Japana|JAP]]<br /><small>Ret</small> |bgcolor="#EFCFFF"| [[Velika nagrada Koreje|KOR]]<br /><small>Ret</small> |bgcolor="#CFCFFF"| [[Velika nagrada Brazila|BRA]]<br /><small>16</small> |bgcolor="#dfffdf"| [[Velika nagrada Abu Dhabija|ABU]]<br /><small>6</small> |bgcolor=| '''27''' |bgcolor=| '''13.''' |- | [[Formula 1 – sezona 2011.|2011.]] ! [[Renault F1|Lotus Renault GP]] | Renault R31 | Renault RS27-2011 2.4 V8 |bgcolor="#FFDF9F"| [[Velika nagrada Australije|AUS]]<br /><small>3</small> |bgcolor="#CFCFFF"| [[Velika nagrada Malezije|MAL]]<br /><small>17</small> |bgcolor="#dfffdf"| [[Velika nagrada Kine|KIN]]<br /><small>9</small> |bgcolor="#dfffdf"| [[Velika nagrada Turske|TUR]]<br /><small>8</small> |bgcolor="#CFCFFF"| [[Velika nagrada Španjolske|ŠPA]]<br /><small>11</small> |bgcolor="#EFCFFF"| [[Velika nagrada Monaka|MON]]<br /><small>Ret</small> |bgcolor="#dfffdf"| [[Velika nagrada Kanade|KAN]]<br /><small>5</small> |bgcolor=| [[Velika nagrada Europe|EUR]]<br /> |bgcolor=| [[Velika nagrada Velike Britanije|VBR]]<br /> |bgcolor=| [[Velika nagrada Njemačke|NJE]]<br /> |bgcolor=| [[Velika nagrada Mađarske|MAĐ]]<br /> |bgcolor=| [[Velika nagrada Belgije|BEL]]<br /> |bgcolor=| [[Velika nagrada Italije|ITA]]<br /> |bgcolor=| [[Velika nagrada Singapura|SIN]]<br /> |bgcolor=| [[Velika nagrada Japana|JAP]]<br /> |bgcolor=| [[Velika nagrada Koreje|KOR]]<br /> |bgcolor=| [[Velika nagrada Indije|IND]]<br /> |bgcolor=| [[Velika nagrada Abu Dhabija|ABU]]<br /> |bgcolor=| [[Velika nagrada Brazila|BRA]]<br /> | 31 | 7. |} == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == {{commonscat}} *[http://www.vitalypetrov.ru/ Službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100305170246/http://www.vitalypetrov.ru/ |date=5. ožujka 2010. }} {{Rus icon}} *[http://www.driverdb.com/drivers/467/career/ Profil] u Driver Database {{GLAVNIRASPORED:Petrov, Vitalij}} [[Kategorija:Ruski vozači Formule 1]] 9cpozeej2p00mi4ee4ydepjz4h3nbhd 0 266994 7615744 7458379 2026-10-09T16:35:38Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.6 7615744 wikitext text/x-wiki {{Singl |ime_singla = Te Amo |slika = Rihanna te amo.jpg |ime_glazbenika = [[Rihanna]] |s_albuma = [[Rated R]] |B-strana = |format = [[Digitalni download]], [[CD singl]] |objavljeno = [[11. lipnja]] [[2010.]] <small>(vidi [[#Povijest objavljivanja|povijest objavljivanja]])</small> |snimanje = 2009. |žanr = [[Latino pop]]<ref>{{cite web |url=http://www.musicomh.com/albums/rihanna_1109.htm |title=Rihanna - Rated R |accessdate=2010-05-03 |publisher=musicOMH |archive-date=10. srpnja 2012. |archive-url=https://www.webcitation.org/692YDHDY5?url=http://www.musicomh.com/albums/rihanna_1109.htm |url-status=dead}}</ref> |trajanje = 3:28 |izdavač = [[Def Jam Recordings|Def Jam]], SRP |tekstopisac = [[StarGate|Mikkel S. Eriksen, Tor Erik Hermansen]], [[James Fauntleroy II]], [[Rihanna|Robyn Fenty]] |skladatelj = |producent = [[StarGate]] |kronologija = |singl_prije =[[Rockstar 101]] |singl0 = 2010. |singl = 2010. |singl_poslije = [[Love the Way You Lie]] |singl2 = 2010. |ostalo = }} "'''Te Amo'''" pjesma je [[Barbados|barbadoške]] pjevačice [[Rihanna|Rihanne]]. Objavljena je [[11. lipnja]] [[2010.]] godine kao treći međunarodni i peti singl s njenog četvrtog studijskog albuma ''[[Rated R]]''.<ref>http://www.digitalspy.co.uk/music/news/a217929/rihanna-shoots-new-video-in-paris.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140819090719/http://www.digitalspy.co.uk/music/news/a217929/rihanna-shoots-new-video-in-paris.html |date=19. kolovoza 2014. }} Rihanna Shoots New Video in Paris</ref><ref>{{cite web |url=http://www.rap-up.com/2010/04/29/on-set-of-rihannas-te-amo-video/ |title=On The Set of Rihanna's Te Amo Video |accessdate=2010-04-29 |publisher=Rap-Up |archive-url=https://web.archive.org/web/20120409155852/http://www.rap-up.com/2010/04/29/on-set-of-rihannas-te-amo-video/ |archive-date=9. travnja 2012. |url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.singersroom.com/news/5667/Rihanna-Caught-Sketching-Plus-Te-Amo-Shoot |title=Rihanna Shoots The Video For Te Amo |accessdate=2010-04-29 |publisher=Amp Radio}}</ref> == O pjesmi == Pjesmu su napisali [[StarGate|Mikkel S. Eriksen, Tor Erik Hermansen]], [[James Fauntleroy II]] i Rihanna, a producirali [[StarGate]]. U prosincu 2009. godine, pjesma "Te Amo" prvi put e pojavila na ljestvici [[Sverigetopplistan]] na 52. mjestu kratko vrijeme nakon objavljivanja albuma ''[[Rated R (Rihanna)|Rated R]]''. Pjesma je debitirala na britanskoj top ljestvici [[UK Singles Chart]] 19. travnja 2010. godine na na 94. mjestu i na 29. mjestu ljestvice [[UK R&B Chart]]. 23. svibnja 2010. godine pjesma je dospjela na 14. mjesto ljestvice UK Singles Chart i peto mjesto britanske R&B ljestvice. 17. svibnja 2010. godine pjesma je debitirala na 35. mjestu u Australiji. Sljedećeg tjedna popela se na 28. mjesto. 22. svibnja 2010. godine Rihanna je izvodila pjesmu na festivalu Big Weekend Music Festival od radija [[BBC Radio 1]].<ref>http://www.bbc.co.uk/radio1/bigweekend/2010/artists/rihanna/</ref> == Kritički osvrt == Robert Copsey je za [[Digital Spy]] nagradio pjesmu s 4 od 5 zvjezica i riječima: {{citat2|Nakon eksliciptne kampanje s 'Rude Boy', Rihanna uzima zasluženu pauzu od titlanja ljudi ovdje – samo da nađe sebe kao objekta ljubavi druge dame. Jedan od prijetećih trenutaka na albumu Rated R, 'Te Amo' nalazi La Fenty kako se igra svojom seksualnošću preko neodoljivih ritmova od StarGate s utjecajima latinske glazbe.<ref name="digitalspy">{{Citiranje weba |url=http://www.digitalspy.co.uk/music/singlesreviews/a219086/rihanna-te-amo.html |title=Arhivirana kopija |access-date=5. lipnja 2010. |archive-date=19. listopada 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20121019184243/http://www.digitalspy.co.uk/music/singlesreviews/a219086/rihanna-te-amo.html |url-status=dead }}</ref>}} == Videospot == Spot za pjesmu snimljen je 29. i 30. travnja 2010. u [[Vigny]]ju u [[Francuska|Francuskoj]]<ref>{{cite web |url=http://www.starpulse.com/news/Casey_Johnson/2010/04/30/rihanna_in_paris_missing_boyfriend_mat |title=Rihanna in Paris missing boyfriend Matt Kemp |accessdate=2010-04-30 |publisher=Starpulse |archive-date=10. srpnja 2012. |archive-url=https://www.webcitation.org/692YL7cqx?url=http://www.starpulse.com/news/Casey_Johnson/2010/04/30/rihanna_in_paris_missing_boyfriend_mat |url-status=dead }}</ref> na mjestu [[Vigny, Val-d'Oise|Château de Vigny]]. Spot je procurio na Internet u nekoliko navrata, ali ne nalazi se na Rihanninim službenim stranicama.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.mtv.com/news/articles/1640388/20100528/rihanna.jhtml |title=Te Amo – videospot |access-date=5. lipnja 2010. |archive-date=1. lipnja 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100601021824/http://www.mtv.com/news/articles/1640388/20100528/rihanna.jhtml |url-status=dead }}</ref> U spotu izmiješane su scene Rihanne i mlade djevojke (koju glumi francuski supermodel [[Laetitia Casta]]) u različitim scenama i kostimima. U jednom dijelu čak se i jako čvrsto zagrle, skoro poljube. Rihanna se nalazi u spomenutom dvorcu. Djevojka joj dolazi, udvara joj se, onda izađu van, na travnjak. U prvom dijelu, kad su u dvorcu, Rihanna je odjevena u crni kostim u stilu filma [[Moulin Rouge!]], u drugom dijelu u dugačku cvjetnu haljinu, a kad se ona i djevojka grle u kostimu je s leopardovim uzorkom. U trećem dijelu Rihanna je u jednoj prostoriji dvorca okružena raznim djevojkama koje plešu oko nje. Na kraju se isprepliću sve scene spota sa scenama vatre.<ref>{{cite web |url=http://www.dailymail.co.uk/tvshowbiz/article-1270012/Rihanna-gets-romantic-shoots-new-video-French-chateau.html?ito=feeds-newsxml#ixzz0mbvHzK7F |title=Rihanna gets romantic as she shoots new video in a French chateau |accessdate=2010-04-30 |publisher=Daily Mail}}</ref> == Top ljestvice== {|class="wikitable sortable" !Top ljestvica (2009.) !Najviša<br />pozicija |- |[[Billboard Brazil|Brazil]]<ref>{{cite journal |date=novembro de 2009 |title=Brasil Hot 100 Airplay |journal=Billboard Brasil |publisher=BPP |location=Brazil |pages=79 |language=portuguese}}</ref> |align="center"|12 |- |[[International Federation of the Phonographic Industry|Slovačka (Airplay)]]<ref>{{cite web |url=http://www.ifpicr.cz/hitparadask/index.php?a=titul&hitparada=18&titul=145735&sec=5aef6b8f8d1342e9731cdae4567e5c16 |title=RADIO TOP100 Oficiální Slovakia - Rihanna - Te Amo |publisher=International Federation of the Phonographic Industry |accessdate=2010-05-19 |work=International Federation of the Phonographic Industry Czech Republic |archive-date=3. svibnja 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120503113121/http://www.ifpicr.cz/hitparadask/index.php?a=titul&hitparada=18&titul=145735&sec=5aef6b8f8d1342e9731cdae4567e5c16 |url-status=dead }}</ref> |align="center"|34 |- |[[Sverigetopplistan|Švedska]]<ref>{{cite web |url=http://swedishcharts.com/weekchart.asp?cat=&year=2009&date=20091204 |title=Te Amo on Swedish Singles Chart |accessdate=2009 |publisher=Sverigetopplistan}}</ref> |align="center"|52 |- !Top ljestvica (2010) !Najviša<br />pozicija |- |[[Australian Singles Chart|Australija]]<ref>[http://www.ariacharts.com.au/pages/charts_display_singles.asp?chart=1U50 Uspjeh u Australiji]</ref> |align="center"|22 |- |[[Ultratop|Belgija (Flandrija)]]<ref>[http://www.ultratop.be/nl/showitem.asp?interpret=Rihanna&titel=Te+amo&cat=s Uspjeh u Belgiji (Flandriji)]</ref> |align="center"|28 |- |[[Ultratop|Belgija (Valonija)]]<ref>[http://www.ultratop.be/fr/weekchart.asp?cat=st Uspjeh u Belgiji (Valonija)]</ref> |align="center"|39 |- |[[Canadian Hot 100|Kanada]]<ref>[http://www.billboard.com/#/artist/rihanna/chart-history/658897?f=793&g=Singles Uspjeh u Kanadi]</ref> |align="center"|98 |- |[[International Federation of the Phonographic Industry|Češka]]<ref>[http://www.ifpicr.cz/hitparada/index.php?a=titul&hitparada=2&titul=148042&sec=6c465f5a930f3e10f74ef5645f7eab57 Uspjeh u Češkoj]</ref> |align="center"|74 |- |[[European Hot 100|Europa]]<ref>[http://www.billboard.com/#/song/rihanna/te-amo/15596615 Uspjeh u Europi]</ref> |align="center"|19 |- |[[Syndicat National de l'Édition Phonographique|Francuska (Digital)]]<ref>{{cite web |title=Download Single Top 50 - 15/05/2010 |url=http://lescharts.com/weekchart.asp?cat=si&year=2010&date=20100612 |language=French |publisher=Lescharts.com |accessdate=2010-05-15}}</ref> |align="center"|8 |- |[[German Singles Chart]]<ref>{{cite web |url=http://www.musicline.de/de/chartverfolgung_summary/title/Rihanna/Te+Amo+%282-track%29/single |title=Chartverfolgung - Rihanna - Te Amo |access-date=25. lipnja 2010. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120823202013/http://musicline.de/de/chartverfolgung_summary/title/Rihanna/Te+Amo+(2-track)/single |archivedate=23. kolovoza 2012.}}</ref> |align="center"|13 |- |[[Irish Singles Chart|Irska]]<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.chart-track.co.uk/index.jsp?c=p%2Fmusicvideo%2Fmusic%2Farchive%2Findex_test.jsp&ct=240001&arch=t&lyr=2010&year=2010&week=24 |title=Uspjeh u Irskoj |access-date=26. rujna 2021. |archive-date=29. ožujka 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120329040826/http://www.chart-track.co.uk/index.jsp?c=p%2Fmusicvideo%2Fmusic%2Farchive%2Findex_test.jsp&ct=240001&arch=t&lyr=2010&year=2010&week=24 |url-status=dead}}</ref> |align="center"|16 |- |[[Swiss Singles Chart|Švicarska]]<ref>[http://www.swisscharts.com/weekchart.asp?cat=s Uspjeh u Švicarskoj]</ref> |align="center"|13 |- |[[UK Singles Chart|Ujedinjeno Kraljevstvo]]<ref>{{cite web |url=http://www.theofficialcharts.com/archive-chart/_/1/2010-05-22/ |title=Te Amo on UK Singles Chart |accessdate=2010-05-22 |publisher=The Official Charts}}</ref> |align="center"|14 |- |[[UK R&B Chart|UK (R&B)]]<ref>http://www.bbc.co.uk/radio1/chart/rnbsingles/</ref> |align="center"|5 |- |} == Povijest objavljivanja == {| class="wikitable" |- !Država !Datum !Format !Izdavač |- |Australija<ref>[http://itunes.apple.com/au/album/te-amo-single/id373972273 Objavljivanje u Australiji]</ref> |rowspan="4"|11. lipnja 2010. |rowspan="4"|[[CD|CD singl]], [[digitalni download]] |rowspan="4"|[[Universal Music Group|Universal Music]] |- |Njemačka<ref>[http://www.amazon.de/Te-Amo-2-Track-Rihanna/dp/B003L0VJGA/ref=sr_1_2?ie=UTF8&s=music&qid=1274552080&sr=8-2 Objavljivanje u Njemačkoj]</ref> |- |Italija<ref>[http://itunes.apple.com/it/album/te-amo/id373972273?i=373972346&ign-mpt=uo%3D4 Objavljivanje u Italiji]</ref> |- |Novi Zeland<ref>[http://itunes.apple.com/nz/album/te-amo/id373972273?i=373972346&ign-mpt=uo%3D4 Objavljivanje u Novom Zelandu]</ref> |} == Izvori == {{izvori|30em}} {{Rihanna}} {{Rihannini singlovi}} [[Kategorija:Singlovi iz 2010.]] [[Kategorija:Rihannine skladbe]] hzyjibae44p61a27ah8rhakmu2q4r54 0 268500 7615947 7297253 2026-10-10T03:33:29Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.6 7615947 wikitext text/x-wiki {{infookvir zaljev | ime = Uvala Konobe | izvorno ime = | drugo ime = | vrsta = | etimologija = | slika = Uvala Konobe.jpg | slika_opis = Uvala Konobe. U prvom planu je lokalitet [[Mala Krasa]]; lijevo je rt [[Negrit]], a u njegovoj pozadini se vide niski otočići [[Kormati]]. Desno od njih je otok [[Plavnik]]. Duž pozadine cijele slike je otok [[Cres]]. | slika2 = | slika2_opis = | zemljovid = | zemljovid_opis = | koordinate = <!--{{Coord||format=dms|display=it}}--> | lokacija = [[Krčki zaljev]], otok [[Krk]] | ocean = | more = [[Jadransko more]] | dz = HRV | obalni gradovi = | površina = | dimenzije = | duljina = | širina = | najveća dubina = | prosječna dubina = | duljina obale = | zapremina = | najmanja temperatura = | prosječna temperatura = | najveća temperatura = | smrznuto = | salinitet = | pritoci = | otoci = | zemljovid_lok = | zemljovid_lok_opis= | pushpin_map = Hrvatska Krk | pushpin_label = | pushpin_label_position = | mark = Red circle.svg | marksize = 10 | zaštita = }} '''Uvala Konobe''' je otvorena [[uvala]] na jugozapadnoj strani [[otok]]a [[Krk]]a. Dio je [[Krčki zaljev|Krčkog zaljeva]], a još šire, [[Kvarnerić]]a. == Smještaj i karakteristike == Uvala Konobe nalazi se uz jugozapadnu obalu otoka Krka, na području općine [[Punat]], oko 2 kilometra južno od Punta i 4 kilometra jugoistočno od grada [[Krk (grad)|Krka]]. Otvorena je na zapad, dok ju s istočne strane zatvara lokalitet [[Mala Krasa]], a s južne [[rt]] [[Negrit]]. Neposredno uz uvalu prolazi 45. sjeverna [[Paralela (geografija)|paralela]]. [[Obala|Obale]] su pristupačne i niske. Teren oko rta Negrit je niži, dok se Mala Krasa postepeno, terasasto spušta prema [[More|moru]]. Ponad Male Krase i cijele uvale Konobe uzdiže se brdo ''Veli Kaslir'' i nešto niži ''Mali Kaslir'' ili ''Kaslirić''. Na oba lokaliteta su ostaci [[Iliri|ilirskih]] naselja okruženih s više kružnih [[suhozid]]a.<ref>Bolonić, Mihovil, Žic-Rokov,Ivan: ''Otok Krk kroz vijekove'', Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2002., str. 16</ref><ref>Ragužin, Alojzije: ''Punat 1'', Povijesno društvo otoka Krka, Krk, 1991.,str. 15</ref> [[Vegetacija (biljke)|Vegetacija]] je na Maloj Krasi vrlo bujna uz prevladavajuće [[Maslina|masline]] i [[Hrast crnika|hrast crniku]]. Na Negritu je vegetacija slabija, niža i rjeđa s prevladavajućim grmolikim biljkama, naročito ljekovitom [[Kadulja|kaduljom]]. == Navigacija == S obzirom na to da u uvali nema [[greben]]a ni [[hrid]]i, a uvala je otvorenog tipa, uplovljavanje ne zahtjeva posebnu pozornost. Pri noćnoj plovidbi kao vodilje mogu poslužiti [[svjetionik]] na ulazu u [[Puntarska draga|Puntarsku dragu]] koji reflektira bijelu svjetlost, a koji je sjeverno od uvale te svjetionik [[Tranjevo]] na rtu Negrit, koji baca zelenu svjetlost, a nalazi se jugozapadno od uvale. Međutim, već pri prilasku uvali, rt Negrit zaklanja svjetionik Tranjevo. [[Datoteka:Punta od Negrita.jpg|mini|250px|lijevo|Punta (rt) Negrit koja s juga zatvara uvalu Konobe. Desno je lanterna ([[svjetionik]]) Tranjevo.]] Zbog otvorenosti na zapad, uvala je nezaštićena od [[nevera]], ali je sigurni zaklon od najčešćih [[Vjetar|vjetrova]] koji pušu na tom području, [[Bura|bure]] i [[Jugo|juga]]. U slučaju dolaska nevere, preporučljivo je potražiti sigurniji zaklon ili se udaljiti od obale. Dno se spušta postepeno i polako tako da je dubina na 50 metara od obale oko 20 metara. Dno je pretežno [[Pijesak|pjeskovito]], tek ponegdje [[Kamen|stjenovito]] pa je pogodno za [[Sidro|sidrenje]].{{nedostaje izvor}} Zbog postojanja [[kamp]]a, u uvali je velik broj kupaća i malih [[brodica]] pa je potrebna velika pozornost pri plovidbi uvalom, uz minimalnu brzinu. == Turizam == [[Datoteka:Uvala Konobe s mora.jpg|mini|250px|Uvala Konobe slikana s mora. Lijevo se jasno vidi naturistički kamp "Konobe", ali se isti pruža i do središnje [[Plaža|plaže]] kampa koja je na desnoj strani slike. Na sredini slike su zgrade trgovine i, ponad nje, recepcije [[kamp]]a. Iznad recepcije desno je brdo ''Kaslir''. U lijevom gornjem kutu slike se vide najviši vrhovi otoka Krka jedan do drugog: ''Veli vrh'' (lijevo) i [[Obzova]] (desno).]] Na istočnim obalama uvale smješten je [[Naturizam|nuturistički]] [[kamp]] "Konobe", dio grupe "Hoteli Punat". Kamp "Konobe" radi već nekoliko desetljeća i jedan je od najpoznatijih nudističkih kampova u Hrvatskoj.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.tzpunat.hr/Offer2c.aspx?id=69 |title=Službene stranice Turističke zajednice Punat |access-date=19. lipnja 2010. |archive-date=22. srpnja 2007. |archive-url=https://web.archive.org/web/20070722160931/http://www.tzpunat.hr/Offer2c.aspx?id=69 |url-status=dead }}</ref><ref>[http://www.camping.hr/campInfo.aspx?id=183&j=CRO Stranice kamperskog udruženja Hrvatske]</ref> U kampu se nalaze sanitarni čvorovi, [[restoran]]i, [[kafić]]i, trgovina, tereni za [[sport]] i razonodu. Obuhvaća 10 hektara površine, s kapacitetom od oko 1200 gostiju.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.hoteli-punat.hr/ItemDetailsObject.aspx?o=6541&s=6542&j=CRO |title=Službene stranice kampa "Konobe" |access-date=18. lipnja 2010. |archive-date=18. ožujka 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110318174155/http://www.hoteli-punat.hr/ItemDetailsObject.aspx?o=6541&s=6542&j=CRO |url-status=dead }}</ref> Kamp je osobito prepoznatljiv po [[Ekologija|ekološkoj]] usmjerenosti, a glavna plaža ima i [[Plava zastava|plavu zastavu]] koja je simbol čistoće i kvalitete.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.blueflag.org/Menu/Blue+Flag+beaches%2fmarinas/2008/Northern+Hemisphere/Croatia/Primorsko-goranskacounty/CampingFKKKonobe |title=Službene stranice programa Plava zastava o plaži Konobe |archive-url=https://web.archive.org/web/20090223110447/http://www.blueflag.org/Menu/Blue+Flag+beaches/marinas/2008/Northern+Hemisphere/Croatia/Primorsko-goranskacounty/CampingFKKKonobe |archive-date=23. veljače 2009. |access-date=19. lipnja 2010.}}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=http://www.hoteli-punat.hr/ItemDetailsObject.aspx?o=6541&s=6762&j=CRO |title=Službene stranice kampa "Konobe" o plažama |access-date=19. lipnja 2010. |archive-date=2. listopada 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20211002000341/https://campingpunat.com/hr/?o=6541&s=6762&j=CRO |url-status=dead }}</ref> Ulazak u kamp se naplaćuje, a zabranjen je boravak u kampu u kupaćim kostimima.<ref>[http://www.hoteli-punat.hr/ItemDetailsObject.aspx?o=6541&s=6760&j=CRO Službene stranice kampa "Konobe"] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> [http://www.hoteli-punat.hr/ItemDetailsObject.aspx?o=6541&s=8691&j=CRO Plan Kampa "Konobe"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211002000342/https://campingpunat.com/hr/?o=6541&s=8691&j=CRO |date=2. listopada 2021. }} == Izvori == {{izvori}} == Literatura == * Bolonić, Mihovil, Žic-Rokov,Ivan: ''Otok Krk kroz vijekove'', Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2002. * Ragužin, Alojzije: ''Punat 1'', Povijesno društvo otoka Krka, Krk, 1991. == Vanjske poveznice == * [http://www.hoteli-punat.hr/ItemDetailsObject.aspx?o=6541&s=6542&j=CRO Službene stranice "Hotela Punat"-nudistički kamp Konobe] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110318174155/http://www.hoteli-punat.hr/ItemDetailsObject.aspx?o=6541&s=6542&j=CRO |date=18. ožujka 2011. }} * [http://www.tzpunat.hr/home.aspx?id=46 TZ općine Punat] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160307170627/http://tzpunat.hr/home.aspx?id=46 |date=7. ožujka 2016. }} * [http://www.opcina.punat.hr/ Službene stranice općine Punat] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130812161427/http://www.opcina.punat.hr/ |date=12. kolovoza 2013. }} [[Kategorija: Krk]] [[Kategorija:Drage u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Zaljevi u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Nudističke plaže u Hrvatskoj]] jzof53n9r131tiqqt1lcke3t1iguoda 0 270561 7615958 7250584 2026-10-10T04:07:57Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.6 7615958 wikitext text/x-wiki {{Grad u Češkoj |ime = Valašské Meziříčí |slika = Zahrada Hvězdárny ve Valašském Meziříčí.jpg |opis slike = Zvjezdarnica u Valašskim Meziříčíma |zastava = Valasske Mezirici prapor.svg |grb = CoA of Valašské Meziříčí.svg |širina-stupnjevi = 49 |širina-minute = 29 |širina-oznaka = N |dužina-stupnjevi = 17 |dužina-minute = 58 |dužina-oznaka = E |pokrajina = Zlínski kraj |povijesna pokrajina = |gradonačelnik = Jiří Částečka |površina = 35 km² |nadmorska visina = 294 m |broj stanovnika = 27.960 |poštanski broj = 757 01 |pozivni broj = +420 571 |registarska oznaka = |stranica = [http://www.valasskemezirici.cz/ valasskemezirici.cz] |z. širina = 49.476667 |z. dužina = 17.973889 }} '''Valašské Meziříčí''' su grad na istoku [[Češka|Češke]], u [[Zlínski kraj|Zlínskom kraju]]. Leže na rijeci [[Bečva|Bečvi]], 60-ak km zapadno od tromeđe Češka-[[Poljska]]-[[Slovačka]]. [[Njemački]] se grad zove ''Wallachisch Meseritsch''. Prvi spomen Valašskih Meziříčí datira iz [[1297.]] godine. Kroz povijest su se nazivale ''Meziříčí nad Bečvou'' i ''Meziříčí pod Rožnovem'', a današnje ime nose od [[1924.]] godine. Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] u gradu su se razvile [[Kemijska industrija|kemijska]] te industrija [[Staklo|stakla]]. Gradske znamenitosti uključuju dvorac Žerotínů i dvorac Kinských, crkvu [[Velika Gospa|Uznesenja Blažene Djevice Marije]] te poznatu [[Zvjezdarnica|zvjezdarnicu]]. ==Prigradska naselja== * Bynina * Hrachovec * Juřinka * Lhota * Podlesí ==Poznate osobe== * [[Rudolf Pernický]] - borac protiv [[Fašizam|fašizma]] i [[Komunizam|komunizma]] * [[Tomáš Berdych]] - [[tenis]]ač * [[Milan Baroš]] - [[nogomet]]aš * [[Lucie Hrstková]] - [[Skijanje|skijašica]] * [[Markéta Irglová]] - [[Glazbenik|glazbenica]] i [[Glumac|glumica]]<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.radio.cz/en/article/101285 |title=Home town of Markéta Irglová celebrates her Oscar success |access-date=5. srpnja 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20101003213423/http://www.radio.cz/en/article/101285 |archive-date=3. listopada 2010. |url-status=dead}}</ref> ==Izvori== {{izvori}} ==Vanjske poveznice== *[http://www.valasskemezirici.cz/ Službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180829154203/http://www.valasskemezirici.cz/ |date=29. kolovoza 2018. }} {{cz icon}} ===Ostali projekti=== {{WProjekti |commonscat=Valašské Meziříčí }} {{mrva-grad-češka}} [[Kategorija:Gradovi u Češkoj]] fb6wzxhwgi74do6xgyojmgb2yn39103 0 272809 7615932 7575420 2026-10-10T01:35:15Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.6 7615932 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Dio doseljenika iz Ukrajine na jugoistocnim hrvatskim prostorima u sklopu Austro Ugarske pridosli krajem 19 stoljeca.JPG|mini|200px|desno|Ukrajinska dijaspora u Austro-Ugarskoj; [[Hrvatska|Hrvatskoj]] i [[Bosna|Bosni]], 19. st.]] [[Datoteka:Ukrainians in Brazil.jpg|mini|200px|desno|Ukrajinska dijaspora u [[Brazil]]u, 19. st.]] [[Datoteka:Yemetz 1913a g.jpg|mini|200px|desno|Ukrajinska dijaspora na [[Kuban (regija)|Kubanu]]; potomci [[Zaporoški kozaci|Zaporoških kozaka]], 20. st.]] [[Datoteka:Curitiba Parque Tingui.jpg|mini|200px|desno|Tradicionalne ukrajinske crkve u Brazilu; Tingui Park, [[Curitiba]]]] [[Datoteka:Ukrainianobera2.JPG|mini|200px|desno|Ukrajinska dijaspora u [[Argentina|Argenitini]]]] '''Ukrajinska dijaspora''' (ukr. '''Українська діаспора'''); je globalna zajednica osoba koje se u etničkom smislu smatraju Ukrajincima ili imaju bliže ukrajinske korijene po očevoj strani. [[Ukrajinci]] žive na gotovo svim svjetskim kontinentima, najslabije su naseljeni u Antarktici i [[Afrika|Africi]], a prema službenim statistikama najbrojiniji su u Sjevernoj Americi i Aziji, odnosno [[Kanada|Kanadi]], [[SAD]]-u, [[Ukrajinci u Rusiji|Rusiji]] i [[Kazahstan]]u. Glavna međunarodna organizacija Ukrajinaca je [[Svjetski Kongres Ukrajinaca]]. Prema njihovim istraživanjima odnosno neslužbenim podacima u svijetu danas izvan [[Ukrajina|Ukrajine]] živi oko 20 milijuna Ukrajinaca.<ref name="#1">{{Citiranje časopisa |url=http://www.ukrinform.ua/eng/order/?id=168280 |title=20mln Ukrainians living abroad |access-date=31. srpnja 2010. |archive-date=5. siječnja 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120105155543/http://www.ukrinform.ua/eng/order/?id=168280 |url-status=dead}}</ref> Višemilijunski broj [[Ukrajinci|Ukrajinaca]] iselio je iz Ukrajine nakon osamostaljivanja 1991. te njihov ukupan službeni broj u drugim državama nije u potpunosti poznat.<ref>[http://www.kmu.gov.ua/control/en/publish/article%3Fart_id=236194&cat_id=32672 Ukrainian Diaspora]</ref> Ukrajinska dijaspora također rjeđe obuhvaća osobe čije obitelji su nekoliko generacija prebivale na ukrajinsko etnolingvističkom prostoru, ali s očeve strane imaju porijeklo i iz drugih naroda. Ukrajinska dijaspora ponekad obuhvaća i one osobe koje imaju ukrajinsko porijeklo po majčinoj obiteljskoj strani. Poseban slučaj predstavlja ukrajinska dijaspora u [[Rusija|Rusiji]] i [[SAD]]-u gdje se osobe često identificiraju prema stečenom američkom ili ruskom državljanstvu.<ref>[http://books.google.hr/books?id=97gr-mzyWBsC&printsec=frontcover&dq=ukrainian+diaspora&source=bl&ots=CfaWx4-Rmq&sig=cXUbedziDW8FoKnMrYi6wFKYo0g&hl=hr&ei=gFpUTNa3O8aOOLfQrZ4O&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=6&ved=0CDoQ6AEwBQ#v=onepage&q&f=false The Ukrainian diaspora by Vic Satzewich]</ref> Dok je u SAD-u službeni broj Ukrajinaca približno točan njihovoj realnoj brojci, u Rusiji taj broj drastično odskače pa prema određenim istraživanjima pretpostavlja se da realan broj [[Ukrajinci u Rusiji|Ukrajinaca u Rusiji]] iznosi između 4,3 i 7 milijuna ljudi.<ref>[http://www.encyclopedia.com/doc/1P1-2392012.html Russia's largest national minority: Ukrainians in the Russian]</ref> Ukrajinska dijaspora u Rusiji kroz povijest je imala poseban značaj i doprinos u razvoju ruske državnosti i kulture općenito,<ref>[http://src-h.slav.hokudai.ac.jp/publictn/acta/16/volodymyr/volodymyr.html The Image of Ukraine and the Ukrainians in Russian Political Thought (1860-1945)]</ref> ali se ujedno susretala s teškim oblicima [[Rusifikacija|rusifikacije]] stoga je njihov realan broj do danas nepoznat.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://format.ua/index.php?go=Pages&in=view&id=77 |title=Історико-статистичний аналіз джерел чисельності українського населення в Росії |journal= |access-date=31. srpnja 2010. |archive-date=26. studenoga 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20111126041750/http://format.ua/index.php?go=Pages |url-status=dead }}</ref> == Povijest i formiranje ukrajinske dijspore == [[Ukrajinci]] svoju nacionalnu povijest percipiraju i bilježe od osnutka Antske zajednice u središnjoj Ukrajini tijekom 5. stoljeća. Posebno se ta povijest odnosi na formiranje jakog slavenskog središta [[Kijev]]a i dinastije [[Poljani|poljanskih]] kneževa u Kijevu i bližoj okolici. Već tada bilježe se jake migracije ukrajinskih predaka između [[Skandinavija|Skandinavije]] i istočnog [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]]. U 6. i 7. stoljeću većina slavenskih naroda pristiže na šire prostore istočne i središnje Europe upravo s tla zapadne Ukrajine. Ovdje se po prvi puta razvija distinkcija ukrajinskih predaka od drugih [[Slaveni|Slavena]] u okruženju što se posebno iščitava u jeziku, mentalitetu i religijskom uvjerenju.<ref>[http://www.scribd.com/doc/30468878/Povijest-Ukrajine-knjiga-2010 Antska slavenska zajednica i dominacija Poljana]</ref> U 10. i 11. stoljeću ukrajinski preci ponovno u nekoliko intervala naseljavaju prostore zapadne [[Rusija|Rusije]] u sklopu širenja [[Kijevska Rus'|Kijevske Rusi]], posebno širu okolicu grada [[Novgorod]]a, i zatim Vladimira u današnjoj [[Vladimirska oblast|Vladimirskoj oblasti]]. Nakon mongolskog napada u 13. stoljeću veliki broj ukrajinskih predaka iz istočnih krajeva Kijevske Rusi seli na zapad u središnju Europu, posebno u zapadnu Ukrajinu, južnu Bjelorusiju, istočnu Poljsku, i države [[Baltik]]a. U 15. stoljeću reformirana je snažna [[Velika kneževina Litva]] što je stabiliziralo društvene odnose na prethodno zaraćenim središnjim ukrajinskim prostorima na koje su se u intervalima počeli vraćati i [[Ukrajinci]]. Znatan dio ukrajinskih predaka tada seli u okolicu novog jakog političkog središta grada [[Moskva|Moskve]]. U 17. stoljeću počinje novo još intenzivnije povezivanje ukrajinskih i ruskih prostora. Mnogi obrazovani [[Ukrajinci]] iz političkih razloga pronalaze bolje i prikladnije društveno-političke položaje na ruskom umjesto na poljskom dvoru. Posebno su tada značajni prijelazi ukrajinskih umjetnika, monaha, crkvenih dužnosnika i ostalih iz [[Poljsko-Litavska Unija|Poljsko-Litavske Unije]]<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.commonwealth.pl/ |title=A Commonwealth of Diverse culture |access-date=31. srpnja 2010. |archive-date=24. lipnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110624022527/http://www.commonwealth.pl/ |url-status=dead }}</ref> u [[Moskovsko Carstvo]]. Njihov značaj u Moskvi postao je toliko velik da je uskoro i uz njihovu podršku formirano objedinjeno [[Rusko Carstvo]] koje je početkom 18. stoljeća obuhvatilo i današnju istočnu Ukrajinu. U [[Veliki sjeverni rat|Velikom sjevernom ratu]], dio Ukrajinaca se protivio sjedinjavanju s Rusijom s toga su nakon poraza u ratu preselili u zemlje poput [[Švedska|Švedske]],<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://home.swipnet.se/svuk/ |title=Svensk-Ukrainska Vänskapsföreningen |journal= |access-date=31. srpnja 2010. |archive-date=1. studenoga 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20131101224728/http://home.swipnet.se/svuk/ |url-status=dead }}</ref> Norverške, [[Finska|Finske]], Danske, Njemačke, Grčke, [[Turska|Turske]], Francuske,<ref>[http://www.ukraine-europe.org/ Bienvenue sur le portail de l'Ukraine!]</ref> [[Austrija|Austrije]], Mađarske,<ref>[http://www.ukrajinci.hu/ НОВИНИ З ЖИТТЯ УКРАЇНЦІВ УГОРЩИНИ]</ref> Poljske,<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.harazd.net/ |title=Перший у Польщі український портал |journal= |access-date=31. srpnja 2010. |archive-date=31. prosinca 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20111231171234/http://www.harazd.net/ |url-status=dead }}</ref> Slovačke, Češke,<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.ukraine.cz/ |title="Форум Українців ЧР" |access-date=31. srpnja 2010. |archive-date=3. siječnja 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120103085637/http://www.ukraine.cz/ |url-status=dead }}</ref> itd. === Značanije migracije nakon 18. stoljeća === Emigracija Ukrajinaca postala je bitno značajnija formiranjem [[Rusko Carstvo|Ruskog Carstva]] sredinom 18. stoljeća. Odlukom da se posve ukine ukrajinska autonomija, [[Zaporoški kozaci]] sele na prostor ušća [[Dunav]]a i u rusku [[Kuban (regija)|Kubansku regiju]] uz Azovsku obalu. Takozvani [[Kubanski kozaci]] danas broje oko 2 milijuna potomaka. Ukrajinci u 19. stoljeću naseljavaju i najudaljenije prostore istočne Rusije u Aziji,<ref>[http://www.referatik.com.ua/referat/47/3253/ Українці на Далекому Сході - Українознавство - Скачать бесплатно]</ref> zatim slabo naseljeni [[Kazahstan]] gdje im se dodjeljivala zemlja za obradu. U istom razdoblju naseljavaju i prostore Austro-Ugarske (ujedno Hrvatske), zatim Argentine,<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.plast.org.ar/ |title=Пласт Організація Української Молоді в Арґентінi |journal= |access-date=31. srpnja 2010. |archive-date=24. srpnja 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080724230833/http://www.plast.org.ar/ |url-status=dead }}</ref> [[Brazil]]a,<ref>[http://www.curitiba-parana.net/parques/memorial-ucraniano.htm Memorial Ucraniano]</ref> Paragvaja, i drugih država Južne Amerike. Na prijelazu s 19. na 20. stoljeće Ukrajinci su se raširili gotovo po svim kontinetima. Nakon Drugog svjetskog rata njihov je broj posebno porastao u SAD-u, Kanadi,<ref>[http://www.torugg.org/History/history_of_ukrainians_in_canada.html#The THE HISTORY OF UKRAINIANS IN CANADA]</ref> Velikoj Britaniji,<ref>[http://www.augb.co.uk/ The Association of Ukrainians in Great Britain (AUGB)]</ref> [[Australija|Australiji]]<ref>[http://www.ozeukes.com/ Voice of australian Ukrainians] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> i Rusiji.<ref>{{Citiranje weba |url=http://kobza.com.ua/content/view/1579/45/ |title=Украинцы в России: еще братья, но уже гости |access-date=31. srpnja 2010. |archive-date=6. veljače 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120206182436/http://kobza.com.ua/content/view/1579/45/ |url-status=dead }}</ref> Ukrajinska emigracija i dalje je vrlo živa te je nepoznat točan broj Ukrajinaca u stranim državama. Nakon uspostavljanja ukrajinske neovisnosti odnosno na prijelazu s 20. na 21. stoljeće, iz [[Ukrajina|Ukrajine]] se iselilo nekoliko milijuna Ukrajinaca, a njihov se popis nije u potpunosti službeno evidentirao u drugim državama. Tek se pretpostavlja da su emigrirali u države prethodno naseljene [[Ukrajinci]]ma gdje u velikom broju ilegalno prebivaju. Što se tiče europskih država, zabilježene su značajne migracije Ukrajinaca u Rusiju,<ref>[http://www.unian.net/eng/news/news-302727.html Nearly 3.5 million Ukrainians work in Russia]</ref> [[Švicarska|Švicarsku]],<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://ukrainian-helvetica.ch/en/index.html |title=Society of Ukrainians in Switzerland. |journal= |access-date=1. kolovoza 2010. |archive-date=9. svibnja 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100509203531/http://ukrainian-helvetica.ch/en/index.html |url-status=dead }}</ref> Italiju, [[Španjolska|Španjolsku]], [[Portugal]], Francusku, Njemačku,<ref>[http://www.d-u-forum.de/ Deutsch-Ukrainisches Forum e.V.]</ref> Veliku Britaniju, zatim nešto manje u Finskoj, Švedskoj, Norverškoj i [[Island]]u. Danas u svijetu izvan Ukrajine prebiva oko 14 milijuna legalno prijavljenih građana koji imaju ukrajinske korijene, a pretpostavlja se da se njihov realan broj kreće oko 20 milijuna.<ref name="#1"/> Također imaju značajnu organizaciju u Europi odnosno od 1949. aktivan je [[Europski Kongres Ukrajinaca]].<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.eukrainians.net/ |title=НОВИНИ З ЖИТТЯ УКРАЇНЦІВ ЄВРОПИ |access-date=1. kolovoza 2010. |archive-date=1. travnja 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20220401020214/https://eukrainians.net/ |url-status=dead }}</ref> == Zemlje s većom ukrajinskom dijasporom == *'''Napomena:''' Podaci u tablici mogu imati odstupanja ili eventualnu pogrešku. Također nije poznat realan broj [[Ukrajinci|Ukrajinaca]] u nekim većim državama poput [[Velika Britanija|Velike Britanije]], [[Francuska|Francuske]], [[Španjolska|Španjolske]] i drugih u kojima realna brojka uveliko odskače od službene. U svijetu trenutno prebiva nekoliko milijuna Ukrajinaca koji nemaju stalnu boravišnu dozvolu ili državljanstvo u državi gdje prebivaju. {| border="1" cellpadding="4" cellspacing="1" style="border: 2px solid gray; border-collapse: collapse;" width="100%" !bgcolor="#DDDDDD" width="15%" |Država !bgcolor="#DDDDDD" width="15%" |Službeni broj !bgcolor="#DDDDDD" width="15%" |Realan broj !bgcolor="#DDDDDD" width="55%" |Glavna središta |- !bgcolor="#FFDEAD" colspan="4" align="center"|Ukrajinci u dijaspori prema različitim popisima iz 2004. |- |[[Rusija]] |2,942,000 |4,379,690 - 7,000,000 |[[Moskva]], [[Sankt Peterburg]], [[Kursk]], [[Voronež]], [[Saratov]], [[Vladivostok]], [[Primorski kraj (regija)]], [[Kuban (regija)]] |- |[[Kanada]] |1,209,805 |1,300,000 |[[Ontario]], [[Alberta]], [[Manitoba]], [[Saskatchewan]], [[Quebec]], [[Britanska Kolumbija]] |- |[[SAD]] |961,113 |2,000,000 |[[Pennsylvania]], [[New York]], [[New Jersey]], [[Massachusetts]], [[Chicago]], [[Connecticut]], [[Ohio]], ... |- |[[Kazahstan]] |896,200 |2,400,000 |Sjeverna i urbana središta zemlje |- |[[Moldova]] |600,400 |650,000 |[[Pridnjestrovska Moldavska Republika|Pridnjestrovlje]], [[Chişinău]] |- |[[Poljska]] |360,000 |500,000 |Urbana sjeverozapadna područja, jugoistočna područja |- |[[Brazil]] |350,000 |500,000 |[[Paraná]], [[São Paulo]], [[Santa Catarina]], [[Rio Grande do Sul]] |- |[[Grčka]] |350,000 |360,000 |[[Solun]], [[Atena]], ostala urbana središta |- |[[Italija]] |320,070 |350,000 |Urbana središta sjeverne Italije, [[Sicilija]] |- |[[Bjelorusija]] |291,000 |500,000 |[[Brestska oblast|Brestska]] i [[Gomeljska oblast]] |- |[[Uzbekistan]] |128,100 |153,200 |Urbana središta |- |[[Češka]] |126,613 |150,000 |[[Sudetska zemlja|Sudetenland]] |- |[[Kirgistan]] |108,000 |108,000 |Urbana središta |- |[[Argentina]] |100,000 |250,000 |[[Buenos Aires]], [[Misiones (argentinska pokrajina)|Misiones]], [[Chaco (argentinska pokrajina)|Chaco]], [[Mendoza]], [[Formosa]], [[Córdoba (Argentina)|Córdoba]], [[Río Negro (argentinska pokrajina)|Río Negro]] |- !bgcolor="#DDDDDD" width="15%" |Država !bgcolor="#DDDDDD" width="15%" |Službeni broj !bgcolor="#DDDDDD" width="15%" |Realan broj !bgcolor="#DDDDDD" width="55%" |Glavna središta |} == Povezani članci == *[[Ukrajinci u Hrvatskoj]] *[[Ukrajinci u Rusiji]] == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == *[http://www.ukrainians-world.org.ua/ Ukrajinci u svijetu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120313001000/http://www.ukrainians-world.org.ua/ |date=13. ožujka 2012. }} *[http://www.ukrainianworldcongress.org/ Ukrajinski svjetski kongres] [[Kategorija:Ukrajinska dijaspora| ]] f4n80hro521j6yqdf73o3as5kjfr127 0 273955 7615994 7563792 2026-10-10T08:31:04Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.6 7615994 wikitext text/x-wiki {{Skladatelj |ime= Franjo Vinko Jelić |opis_slike= |puno_ime= Vinko Jelić |slika= |datum_rođenja= [[1596.]] |mjesto_rođenja= [[Rijeka]] |datum_smrti= [[22. srpnja]] [[1636.]] |mjesto_smrti= [[Saverne]] |djela= ''[[Parnassia militia]]''<br>''[[Arion Primus i Arion Secundus]]'' |period= [[Barok]] |utjecaj= |suradnici= |nagrade= |}} '''Vinko Jelić''' ([[Rijeka]], [[1596.]] – [[Saverne]], nakon [[22. srpnja]] [[1636.]]), bio je [[Hrvatska|hrvatski]] [[barok]]ni [[skladatelj]], [[pjevač]] i [[glazbenik]].<ref name="HBL">[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=141 LZMK / Hrvatski biografski leksikon] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} [[Ivona Ajanović-Malinar]]: »JELIĆ, Vinko«, pristupljeno 6. veljače 2014.</ref> == Životopis == U [[Graz]]u učio je glazbu kod [[Matthia Ferrabosco|Matthije Ferrabosce]]. Riječko je podrijetlo isticao uz naslove svojih tiskanih djela, dodajući imenu pridjevak "Fluminensi Sancti Viti". Ranu mladost proživio je u Rijeci, da bi [[1606.]] otišao u Graz. Nakon [[1609.]] studirao je na Ferdinandeumu i [[Sveučilište u Grazu|Sveučilištu u Grazu]]. Bio je i član dvorskog orkestra. Od [[1617.]] bio je glazbenik na dvoru nadvojvode Leopolda V i [[biskup]]a u [[Strasbourg]]u. Godine [[1618.]] zaređuje se. Djelima crkvene glazbe stječe ugled kao skladatelj ranobaroknih obilježja. Autor je zbirke duhovnih koncerata „Parnassia militia“ ([[1622.]]), zbirke moteta i drugih crkvenih skladbi nazvanih „Arion primus“ i „Arion secundus“ ([[1628.]]). U harmonijskoj građi vješto prepleće starocrkvene moduse s tonalitetima dura i mola, služi se često usporednim tercama, a katkad povećanim i smanjenim akordima, disonancama pa i kromatikom. Karakteristično barokno zvukovno suprotstavljanje ostvaruje izmjenjivanjem brzih i polaganih odlomaka služeći se tada još neuobičajenim oznakama (allegro, allegrissimo, tardi, tardissimo), a dinamičke kontraste postiže prijelazima iz forte u piano ili iz sola u puni sastav tutti. Jedan je od prvih skladatelja srednjoeuropskoga (austrijsko-njemačkoga) područja koji u duhovnim koncertima uz orgulje uvodi i druge instrumente (dvije violine u koncertima br. 21 i 24; kornet i trombon u ricercarima).<ref name="HBL"/> Posljednji se put spominje 22. srpnja 1636. tijekom ratnih sukoba oko [[Saverne|Zaberna]]. == Djela == * Parnassia militia concertuum unius, duarum, trium et quatuor vocum tam nativis quam instrumentalibus vocibus ad organum concinendarum, op. 1. Argentinae, Typis Pauli Ledertz, 1622. * Arion primus sacrorum concertuum unius, duarum, trium et quatuor vocum ad organum concinendarum, op. 2. Augustae Tribocorum, Apud Paulum Ledertz, 1628. * Arion secundus psalmorum vespertinorum tam de tempore, quam de Beata Maria Virgine quatuor vocibus, alternatim ad organum concinendarum adiunctis Magnificat, Salve regina, & octo tonis ad omnia strumenta accomodatis, op. 3. Augustae Tribocorum, Apud Paulum Ledertz, 1628. == Poveznice == * [[Hrvatski skladatelji klasične i folklorne glazbe]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} *[http://www.kvarner.hr/kultura/glazba.html Kvarnerski baštinski vremeplov / Glazbena baština – Diana Grgurić: »Žubor kvarnerske glazbene rijeke«] *[http://www.croatianhistory.net/etf/et12a1.html www.croatianhistory.net – Croatian Classical Music, 11th-19th centuries] {{engl}} {{WProjekti |commons= |commonshr= |commonscat= |commonscathr= }} {{Mrva-biog-glaz-hrvatska}} {{GLAVNIRASPORED:Jelić, Vinko}} [[Kategorija:Hrvatski skladatelji iz 17. stoljeća]] [[Kategorija:Životopisi, Rijeka]] snmcattwljgq9d2x5q2mhxfnb0zyix8 0 275929 7615776 7446585 2026-10-09T17:58:21Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.6 7615776 wikitext text/x-wiki {{Glazbenik | Ime = The-Dream | Img = The-Dream performing.jpg | Img_capt = | Img_size = | Landscape = | Background = solo_izvođač | Rodno_ime = Terius Youngdell Nash | Pseudonim = | Rođenje = [[14. lipnja]] [[1981.]] | Smrt = | Prebivalište = [[Atlanta]], [[Georgia]], [[SAD]] | Instrument = | Žanr = [[R&B]], [[pop]], [[Hip hop]] | Zanimanje = [[pjevač]], [[tekstopisac]], [[producent]] | Djelatno_razdoblje = [[1998.]]-sadašnjost | Producentska_kuća = Def Jam, Radio Killa | Angažman = [[Fabolous]], [[Rihanna]], [[Snoop Dogg]], [[Young Jeezy]], [[Mariah Carey]], [[T.I.]], [[Kanye West]], [[Lil Jon]], [[Drake]], [[Jamie Foxx]] | URL = [http://www.the-dreammusic.com Službena stranica] | nagrade = | Značajni instrumenti = }} '''Terius Youngdell Nash''' (rođen 14. lipnja 1981.), poznatiji kao '''The-Dream''' je [[SAD|američki]] [[R&B]]/[[pop]] [[pjevač]] i [[producent]]. Rođen je u [[Sjeverna Karolina|Sjevernoj Karolini]] i odrastao je sa svojom majkom sve dok nije preminula u 35. godini života. Poslije se preselio u [[Atlanta|Atlantu]] gdje je živio sa svojim djedom. == Diskografija == {{Glavni|Diskografija The-Dreama}} ;Studijski albumi * 2007.: ''[[Love Hate]]'' * 2009.: ''[[Love vs. Money]]'' * 2010.: ''[[Love King]] '' * 2011.: ''The Love, IV: Diary of a Madman'' ;EP-ovi * 2011.: ''1977''<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.rap-up.com/2011/08/03/album-cover-the-dream-terius-nash-est-1977/ |title=Arhivirana kopija |access-date=22. kolovoza 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120308041608/http://www.rap-up.com/2011/08/03/album-cover-the-dream-terius-nash-est-1977/ |archive-date=8. ožujka 2012. |url-status=dead}}</ref> == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://www.the-dreammusic.com Službena stranica] * [http://www.radiokillarecords.com Radio Killa Records] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200424183947/http://www.radiokillarecords.com/ |date=24. travnja 2020. }} {{Mrva-biog-glaz}} [[Kategorija:Američki glazbenici]] [[Kategorija:Američki pjevači]] kk8xxj6fif5uh12o4io0rqqz2r88sfi 0 276260 7616046 7463202 2026-10-10T11:04:09Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.6 7616046 wikitext text/x-wiki {{Svemirska misija | slika = Vostok_spacecraft.jpg | širina slike = | opis slike = Model kapsule Vostok sa svojom gornjom fazom | naziv misije = Vostok 2 | organizacija = [[SSSR]] | glavni ugovaratelji = Zavod za eksperimentalni dizajn [[OKB-1]] | tip misije = orbitalni let | pozivni znak = Орёл (Orel - "Orao") | cospar = 1961-019A | satcat = 168 | svemirska letjelica = [[Vostok (svemirska letjelica)|Vostok-3KA]] br. 4 | masa pri lansiranju = 4 731 kg | veličina posade = 1 | članovi = [[German Titov]] | mjesto lansiranja = [[Bajkonur]], [[Kazahstan]], <br>Gagarinova rampa | uzletna rampa = | raketa = [[Vostok-K]] 8K72K | datum lansiranja = [[6. srpnja]] [[1961.]], 06:00 UTC | datum slijetanja = [[7. srpnja]] 1961., 7:18 UTC | mjesto slijetanja = {{coord|51|N|46|E}} kod naselja Krasni Kut | trajanje = 1 dan, 1 sat, 18 minuta | broj orbita = 17,5 | referentni sustav = [[Geocentrična orbita|geocentrični]] | režim = [[Niska Zemljina orbita|niski Zemljini]] | perigej = 183 km | apogej = 244 km | inklinacija = 64,93° | period = 88,46 minuta | znak misije = Vostok2patch.png | fotografija posade = Gherman Titov 2.jpg | opis fotografije = German Titov | prethodne misije = [[Vostok 1]] | sljedeće misije = [[Vostok 3]] }} '''Vostok 2''' ([[ruski]]: ''Восток 2'') bila je [[SSSR|sovjetska]] svemirska misija iz Programa Vostok, koja je ponijela [[kozmonaut]]a [[German Titov|Germana Titova]] s kozmodroma [[Bajkonur]] u istoimenoj letjelici u orbitu oko [[Zemlja|Zemlje]] . == Podatci o letjelici == Vostok 2 po katalogu COSPAR broj: 1961-019A, bila je jednostupanjska letjelica duga 5 metara, promjera 2,3 m, težine 4731&nbsp;kg.<ref name="masa">[http://www.flightglobal.com/pdfarchive/view/1961/1961%20-%201106.html First Day In Orbit (Flight International, izdanje: 2736, broj: 80, str. 208) Transport Publications, London, 17. kolovoza 1961., pristupljeno, 12. ožujka 2009. .PDF]</ref> Vostok 2 je dosegao je visinu od 183 – 244&nbsp;km iznad [[Zemlja|zemlje]]. == Posada == * {{Z|SSSR}} [[German Titov]] === Posada u pričuvi === * {{Z|SSSR}} Andrijan Nikolajev == Tijek i cilj misije == Let Titova trajao je ukupno 25 sati i 11 minuta, za to vrijeme letjelica je 17 puta obletjela zemlju, [[Jurij Gagarin]] je prije toga samo jedanput obletio zemlju, a [[SAD|američki]] astronauti [[Alan Shepard]] i [[Gus Grissom]] nisu dosegli orbitu na svojim letovima Mercury-Redstone 3 i 4. Cilj te misije bio je ispitivanje utjecaja bestežinskog stanja na ljudski organizam. Za razliku od [[Jurij Gagarin|Jurija Gagarina]] za njegova leta u [[Vostok 1|Vostoku 1]] Titov je na vrlo kratko vrijeme preuzeo ručnu kontrolu nad letjelicom. Za cijelog leta Titov je dvaput jeo i jedanput kratko zaspao na 30 minuta. Let je bio gotovo potpun uspjeh, jedina veća nezgoda za leta zbila se kad se grijač u kapsuli isključio prije reda tako se unutrašnja temperatura smanjila na 10&nbsp;°C,<ref name="mrtvo more">Francis French & Colin Burgess: Into That Silent SeaTrailblazers of the Space Era, 1961-1965., 2007., University of Nebraska Press, Lincoln, Nebr., {{ISBN|9780803211469}}</ref> i pri povratku kad se povratni modul nije potpuno odvojio od servisnog modula.<ref name="svena">{{Citiranje weba |url=http://www.svengrahn.pp.se/histind/Vostok2/vostok2.html |title=Sven Grahn: The flight of Vostok-2, pristupljeno 12. ožuka 2009. |access-date=22. kolovoza 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20081208111835/http://www.svengrahn.pp.se/histind/Vostok2/vostok2.html |archive-date=8. prosinca 2008. |url-status=dead}}</ref> Titov se pri ulasku u atmosferu katapultirao sa stolicom i padobranom spustio pored naselja Krasni Kut ([[Saratovska oblast]]). Povratni modul se također spustio pomoću padobrana, ali je kasnije uništen tijekom eksperimenata s programom Vozhod.<ref name="mrtvo more"/> Do [[2010.]], Titov je ostao najmlađi čovjek koji se vinuo u svemir. Za svog leta bio je mjesec dana mlađi od 26 godina.<ref>[http://www.astronautix.com/articles/aststics.htm Mark Wade: Astronaut Statistics, Encyclopedia Astronautica, pristupljeno 12. ožujka 2009.]</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.astronautix.com/flights/vostok2.htm Vostok 2 u enciklopediji Astronautike] [[Kategorija:Program Vostok|1]] [[Kategorija:Letovi u svemir s ljudskom posadom]] j56lkobbl6dogeb2jbb3g1052eu2l1d 0 276282 7616045 7563871 2026-10-10T11:04:07Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.6 7616045 wikitext text/x-wiki {{Svemirska misija | slika = Vostok1.jpg | širina slike = | opis slike = Jurij Gagarin unutar Vostoka 1, snimka emitirana kontroli leta | naziv misije = Vostok 1 | organizacija = [[SSSR]] | glavni ugovaratelji = Zavod za eksperimentalni dizajn [[OKB-1]] | tip misije = orbitalni let | pozivni znak = Кедр (Cedar) | cospar = 1961-012A | satcat = 103 | svemirska letjelica = [[Vostok (svemirska letjelica)|Vostok-3KA]] br. 3 | masa pri lansiranju = 4 725 kg | masa pri slijetanju = 2 400 kg | dimenzije = 2,30 m (promjer) | veličina posade = 1 | članovi = [[Jurij Gagarin]] | mjesto lansiranja = [[Bajkonur]], [[Kazahstan]], <br>Gagarinova rampa<br>{{coord|45.920278|N|63.342222|E}} | raketa = [[Vostok-K]] 8K72K | datum lansiranja = [[12. travnja]] [[1961.]], 06:07 UTC | datum slijetanja = [[12. travnja]] 1961., 07:55 UTC <br />{{coord|51.280383|N|45.976740|E|}} kod naselja Engels ([[Saratovska oblast]]) | trajanje = 1 sat, 48 minuta<ref name="fai">[http://records.fai.org/pilot.asp?from=astronautics&id=4791 Aviation and Space World Records, Fédération Aéronautique Internationale (FAI) pristupljeno 12. ožujka 2009.]</ref> | broj orbita = 1 | referentni sustav = [[Geocentrična orbita|geocentrični]] | režim = [[Niska Zemljina orbita|niski Zemljini]] | perigej = 169 km | apogej = 327 km | inklinacija = 64,95° | period = 89,1 minuta | epoha = 12. travanj 1961. | znak misije = | opis znaka = | fotografija posade = Gagarin in Sweden.jpg | opis fotografije = Jurij Gagarin u Švedskoj | prethodne misije = | sljedeće misije = [[Vostok 2]] }} '''Vostok 1''' ([[ruski]]: ''Восток 1''=Istok 1) bila je [[SSSR|sovjetska]] svemirska misija iz Programa Vostok, koja je ponijela [[kozmonaut]]a [[Jurij Gagarin|Jurija Gagarina]] s kozmodroma [[Bajkonur]] u istoimenoj letjelici po prvi put u svemir i orbitu oko [[Zemlja|Zemlje]]. Misija Vostok 1 je bio prvi čovjekov let u svemir, injženjerski podhvat sovjetskih znanstvenika [[Sergej Koroljov|Sergeja Koroljova]] i Kerima Kerimova i njihova tima.<ref>{{Citiranje weba |url=http://findarticles.com/p/articles/mi_qn4158/is_20030407/ai_n12692130 |title=Peter Bond: Obituary: Lt-Gen Kerim Kerimov, The Independent, London, 7. travnja 2003., pristupljeno 11. ožujka 2009. |access-date=17. prosinca 2008. |archive-date=8. siječnja 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080108073958/http://findarticles.com/p/articles/mi_qn4158/is_20030407/ai_n12692130 |url-status=dead }}</ref> == Podatci o letjelici == Vostok 1 po katalogu COSPAR broj: 1961-012A, bila je jednostupanjska letjelica duga 5 metara, promjera 2,3 m, težine 4725 kg.<ref name="fai" /> Vostok 1 je dosegao je visinu od 169 - 327 km iznad [[Zemlja|zemlje]].<ref name="fai" /> == Posada == * {{Z|SSSR}} [[Jurij Gagarin]] === Posada u pričuvi === * {{Z|SSSR}} [[German Titov]], Grigorij Neljubov [[datoteka:Vostok 1 orbit.png|mini|lijevo|320px|Putanja Gagarinova orbitalnog leta, mjesto slijetanja je nešto zapadnije zbog kruženja zemlje u pravcu istoka]] == Tijek i cilj misije == Let Gagarina trajao je ukupno 1 sat i 29 minuta, za to vrijeme letjelica je 1 put obletjela [[Zemlja|zemlju]].<ref name="fai"/> Cilj misije je bio prvi let čovjeka u svemir i ispitivanje njegovih mogućnosti. Na 7 km prije tla se katapultirao iz kapsule Vostoka 1 i spustio uz pomoć [[padobran]]a, jer se to držalo sigurnijim od spuštanja padobranom s kapsulom (nitko nije znao bi li pad bio dovoljno siguran). Zemaljska kontrola leta, nije znala dobrih 25 minuta dali je letjelica dosegla željenu visinu. U to vrijeme liječnici i aeronautički inženjeri nisu znali kako će bestežinsko stanje djelovati na kozmonauta, zbog tog su komande na brodu bile zaključane da se izbjegne da Gagarin ne preuzme ručnu kontrolu nad letjelicom (za slučaj nezgode ipak mu ostavljena omotnica s kodovima za otključavanje komandne ploče). Vostok 1 nije mogao mijenjati orbitu, jedino visinu. [[datoteka:Vostokpanel.JPG|mini|desno|285px|Dio upravljačke ploče Vostoka 1]] Operacija prizemljenja (kočenje) otpočela je nad zapadnom [[Afrika|Afrikom]] (pored [[Angola|Angole]]) 8000 km prije slijetanja, raketni motori radili su oko 42 sekunde. Nakon toga došlo je do komplikacija s razdvajanjem modula, - povratna kapsula ostala je povezana (žicama) još punih deset minuta s modulom za boravak u svemiru, ali su se moduli konačno razdvojili kad su žice izgorjele uz puno nekontrolirane vrtnje. Nakon toga je kapsula za povratak ušla u stabilnu povratnu putanju. Gagarin se padobranom spustio tek nakon modula za spuštanje, jer je katapultiran s veće visine. Nakon prizemljenja kod mjesta Engels, zaprepaštenim seljacima - koji su uplašeno bježali od njega je rekao ''"Nebojte se i ja sam sovjetski građanin kao i vi, upravo sam sletio iz svemira, i pomognite mi naći najbliži telefon da se javim Moskvi!"''. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.astronautix.com/flights/vostok1.htm Vostok 1 u enciklopediji Astronautike] * [https://web.archive.org/web/20210126024325/http://www.svengrahn.pp.se/histind/Vostok1/Vostok1X.htm Analiza leta Vostoka 1, od Sven Grahna] {{Rusija}} [[Kategorija:Program Vostok|1]] [[Kategorija:Letovi u svemir s ljudskom posadom]] lfp8xoaqu2txqnkvkkl2lrwejork87q 0 276606 7615803 7611988 2026-10-09T19:14:42Z Amon16 121913 Amon16 premješta stranicu [[Sabirni logor Stara Gradiška]] na [[Koncentracijski logor Stara Gradiška]] preko preusmjeravanja: Bolji naziv (obrazložiti): Usklađivanje naslova s nazivom koji koristi Spomen-područje Jasenovac: koncentracijski logor Stara Gradiška. 7611988 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Stara Gradiska concentration camp.jpg|mini|Pogled na koncentracijski logor Stara Gradiška, 1942.]] '''Koncentracijski logor Stara Gradiška''' bio je [[Ustaše|ustaški]] [[koncentracijski logor]] u [[Stara Gradiška|Staroj Gradiški]], u prostorima nekadašnje tvrđave i kaznionice na [[Sava|Savi]]. Kao Logor V bio je dio [[Koncentracijski logor Jasenovac|jasenovačkoga logorskog sustava]] u [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisnoj Državi Hrvatskoj]] (NDH). Ustaške su vlasti ondje počele zatočivati ljude u svibnju 1941.; potkraj te godine prostor se postupno pretvarao u koncentracijski logor, a dotadašnja je kaznionica formalno ukinuta u veljači 1942.<ref name="JUSP-SG-povijest"/><ref name="USHMM-SG"/> U logoru su zatočivani muškarci, žene i djeca, osobito Srbi, Židovi i Romi, te Hrvati i drugi protivnici ustaškoga režima. Djeca su odvajana od roditelja, a velik dio doveden je nakon [[Bitka na Kozari|kozaračke ofenzive]] 1942.<ref name="JUSP-SG-logor"/> Zatočenici su bili izloženi prisilnom radu, izgladnjivanju, bolestima, zlostavljanju i ubojstvima.<ref name="USHMM-SG"/> Dio djece izvučen je iz logora i zbrinut u akcijama u kojima su sudjelovali [[Diana Budisavljević]] i njezini suradnici.<ref name="JUSP-djeca"/> Logor je u smanjenom opsegu djelovao do travnja 1945., a jugoslavenski partizani zauzeli su Staru Gradišku 23. travnja.<ref name="Hutinec2022-SG"/><ref name="USHMM-SG"/> Poslije rata prostor je ponovno služio kao kaznionica, a tijekom [[Domovinski rat|Domovinskoga rata]] u njemu je uspostavljen zaseban zarobljenički logor.<ref name="SG-Smreka"/><ref name="SG-UN1994"/> == Politički okvir i sustav progona == [[Nezavisna Država Hrvatska]] proglašena je u travnju 1941. nakon osovinskoga napada na Kraljevinu Jugoslaviju. Pod ustaškim vodstvom uspostavljena je jednostranačka diktatura ovisna o Njemačkoj i Italiji. Vlasti su već 30. travnja donijele rasne zakonske odredbe usmjerene protiv Židova i Roma, a slijedili su oduzimanje prava, deportacije i ubojstva. Srbi su bili izloženi isključenju iz javnoga života, progonima i masovnim likvidacijama. U logore su upućivani i politički protivnici režima, uključujući komuniste i pristaše Hrvatske seljačke stranke.<ref name="SG-HE-NDH">[https://enciklopedija.hr/clanak/nezavisna-drzava-hrvatska Nezavisna Država Hrvatska]. ''Hrvatska enciklopedija'', mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Pristupljeno 3. listopada 2026.</ref> == Osnivanje i ustroj == Logor je uspostavljen u prostorima tvrđave i kaznionice u Staroj Gradiški, oko 30 kilometara nizvodno od Jasenovca. Tvrđava je od 1799. služila za zatočenje vojnih zarobljenika, a zatvorska se djelatnost nastavila i u kasnijim državama. Prve skupine zatočenika, uglavnom utjecajnijih i imućnijih Srba i Židova iz okolnih slavonskih i bosanskih gradova, ustaške su vlasti dovele u svibnju 1941. Potkraj 1941. i početkom 1942. pristizali su zatočenici iz zagrebačkih zatvora, Lepoglave, Koprivnice i Jasenovca. Zakonskom odredbom u veljači 1942. ukinuta je dotadašnja kaznionica, a njezini zatvorenici premješteni su u Srijemsku Mitrovicu.<ref name="JUSP-SG-povijest">[https://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=5960 Stara Gradiška]. Javna ustanova Spomen-područje Jasenovac, odjeljak „Spomen obilježja KL Jasenovac”, bez datuma. Pristupljeno 3. listopada 2026.</ref> === Uprava === U jasenovačkom sustavu Stara Gradiška označavana je kao Logor V. Imala je razmjerno samostalnu upravu, koja je izravno komunicirala s Uredom III Ustaške nadzorne službe. Među zapovjednicima bili su Ante Vrban i [[Miroslav Filipović|Miroslav Filipović-Majstorović]], a [[Dinko Šakić (1921.)|Dinko Šakić]] obnašao je dužnost zamjenika zapovjednika. Stražarsku službu obavljali su muškarci i žene iz ustaških redova.<ref name="USHMM-SG">Ivo Goldstein, Jens Hoppe, Alexander Korb i Mirza Velagic, „Jasenovac V/Stara Gradiška”, u: Geoffrey P. Megargee, Joseph R. White i Mel Hecker (ur.), ''The United States Holocaust Memorial Museum Encyclopedia of Camps and Ghettos, 1933–1945'', sv. III: ''Camps and Ghettos under European Regimes Aligned with Nazi Germany'', Bloomington: Indiana University Press i United States Holocaust Memorial Museum, 2018., str. 64–65. [https://www.ushmm.org/m/pdfs/USHMM-Encyclopedia-Camps-Ghettos-Vol-III.pdf Mrežno izdanje].</ref> Sustavom ustaških logora upravljala je [[Ustaška obrana]], odnosno Ured III [[Ustaška nadzorna služba|Ustaške nadzorne službe]]. Voditelj Ustaške obrane [[Vjekoslav Luburić|Vjekoslav Maks Luburić]] organizirao je Jasenovac. I nakon privremenoga udaljavanja s dužnosti 1943. zadržao je znatan utjecaj na logorsku upravu.<ref name="SG-HBL-Luburic">Davor Kovačić i Paulina Radonić Vranjković, [https://bl.lzmk.hr/clanak/luburic-vjekoslav »Luburić, Vjekoslav«], ''Hrvatski biografski leksikon'', mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 3. listopada 2026.</ref> Miroslav Filipović-Majstorović zapovijedao je Starom Gradiškom od 27. listopada 1942. do 20. ožujka 1943. Spomen-područje Jasenovac navodi da su tijekom njegove uprave provođena masovna i pojedinačna ubojstva zatočenika, u kojima je sudjelovao i sam Filipović-Majstorović.<ref name="SG-JUSP-Filipovic">[https://jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=9698 Miroslav Filipović Majstorović]. Javna ustanova Spomen-područje Jasenovac. Pristupljeno 3. listopada 2026.</ref> === Prostor i funkcija === Ured III isprva je namijenio kaznionicu političkom „preodgoju” hrvatskih zatočenika. Međutim, i prije formalnog osnivanja logora ondje su zatvarani Srbi, Židovi i Romi zbog nacionalne i vjerske pripadnosti, kao i politički protivnici režima. Stara Gradiška razvila se u višenamjenski koncentracijski logor s muškim, ženskim i dječjim zatočenicima. Smještaj je bio razdvojen prema nacionalnosti i vjeroispovijesti: Hrvatice i muslimanke nalazile su se u takozvanom Hrvatskom ženskom logoru, a Srpkinje i Židovke u Kuli, mračnom i vlažnom dijelu tvrđave.<ref name="JUSP-SG-logor">[https://jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=5414 Logor Stara Gradiška]. Javna ustanova Spomen-područje Jasenovac, odjeljak „Jasenovački sustav logora”, bez datuma. Pristupljeno 3. listopada 2026.</ref> Ustaške su vlasti proširile zidove kaznionice, podigle stražarnice i nove zgrade te srušile pravoslavnu crkvu u središtu kompleksa. Istočno od kaznionice uređeno je groblje za umrle zatočenike. Logor je služio i kao polazište za deportacije radno sposobnih zatočenika na prisilni rad u Njemačku i na područja pod njemačkom okupacijom.<ref name="Hutinec2022-SG">Goran Hutinec, „Allied Aerial Imagery of the Jasenovac Concentration Camp and Killing Center”, ''Holocaust and Genocide Studies'', sv. 36, br. 2, 2022., str. 190–208, osobito str. 200–202, odjeljak „Subcamp V—Stara Gradiška”. DOI: [https://doi.org/10.1093/hgs/dcac025 10.1093/hgs/dcac025]. [https://academic.oup.com/hgs/article/36/2/190/6644785 Mrežno izdanje].</ref> == Zatočenice == [[Datoteka:Children in Stara Gradiska.jpg|mini|Majke i djeca zatočeni u Kuli logora Stara Gradiška; fotografija datirana između 1942. i 1945.]] Prve skupine političkih zatočenica stigle su u Staru Gradišku krajem 1941. godine. U Kuli, mračnom i vlažnom dijelu logora, isprva su zajedno bile zatočene Hrvatice, Židovke, Srpkinje i Romkinje. Zatočenice su bile izložene gladi, bolestima, mučenju i ubijanju. U ožujku 1942. Hrvatice su izdvojene u takozvani Hrvatski ženski logor, sastavljen od nekoliko zgrada ograđenih žicom i zidom. Prema prikazu Spomen-područja Jasenovac, iz toga su dijela žene rjeđe odvođene na masovne likvidacije. Zatočenice su ondje organizirale međusobnu pomoć, skrb za bolesne i djecu te različite oblike otpora.<ref name="JUSP-zene">[https://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=9577 Žene u KL Jasenovac]. Javna ustanova Spomen-područje Jasenovac. Pristupljeno 3. listopada 2026.</ref> U ljeto 1943. skupina od stotinjak žena premještena je iz Stare Gradiške u Jasenovac radi poljoprivrednih radova. Prema svjedočanstvu preživjele zatočenice Nade Salamon, koje prenosi Spomen-područje Jasenovac, taj je transport označio početak organiziranoga ženskog logora u Jasenovcu.<ref name="JUSP-zene"/> Među ubijenim zatočenicama bila je [[Nada Dimić]], ubijena 1942. Spomen-područje Jasenovac bilježi i pomoć koju je drugim zatočenicima pružala zatočenica Ljubica Vrhovac, poznata kao Teta Ljuba; ustaše su je ubile 1943.<ref name="JUSP-zene"/> == Djeca i akcije spašavanja == [[Datoteka:Djeca Kozare u logoru Stara Gradiška.jpg|mini|Djeca s Kozare u logoru Stara Gradiška nakon kozaračke ofenzive, srpanj 1942.]] U ljeto 1942. srpska i romska djeca masovno su dovođena u ustaške logore, među kojima je bila i Stara Gradiška. Dio djece bio je odvojen od zatočenih majki. Sredinom srpnja započeli su transporti djece iz Stare Gradiške preko Zagreba u [[Sabirni logor Jastrebarsko|Jastrebarsko]]. U spašavanju i zbrinjavanju sudjelovali su Akcija [[Diana Budisavljević|Diane Budisavljević]], Kamilo Brössler iz Ministarstva udružbe, članice Hrvatskoga crvenog križa, Narodna pomoć, Caritas Zagrebačke nadbiskupije i građani. Djeca su smještana u bolnice, dječje ustanove i obitelji; mnoga su djeca već bila teško bolesna i iscrpljena, pa je dio umro i nakon izlaska iz logora.<ref name="JUSP-djeca">[https://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=9555 Djeca u logorima NDH]. Javna ustanova Spomen-područje Jasenovac. Pristupljeno 3. listopada 2026.</ref> Budisavljević je u dnevniku opisala dolazak u Staru Gradišku 9. srpnja 1942. s Dragicom Habazin i drugim djelatnicima Hrvatskoga crvenog križa. U zapisu za 10. srpnja navela je da je među djecom vladala difterija te da su neka bila toliko iscrpljena da nisu mogla biti prevezena. Suradnici akcije sastavljali su popise i djeci oko vrata vezivali numerirane ceduljice kako bi sačuvali podatke o njihovom identitetu. Zapis za 13. srpnja opisuje nasilno razdvajanje majki i djece prilikom preuzimanja sljedećeg transporta. Dio preuzete djece umro je prije nego što je nakon dolaska u Zagreb mogao dobiti odgovarajuću pomoć.<ref name="Dnevnik-srpanj">Diana Budisavljević, ''Dnevnik Diane Budisavljević 1941–1945.'', Josip Kolanović (ur.), Hrvatski državni arhiv i Javna ustanova Spomen-područje Jasenovac, Zagreb, 2003., zapisi od 9. do 13. srpnja 1942.</ref> U sklopu akcije spašavanja djece iz ustaških logora Budisavljević i njezini suradnici izradili su kartoteku s podatcima o približno 12.000 djece. Kartoteka je trebala sačuvati njihov identitet i omogućiti ponovno povezivanje s roditeljima.<ref name="JUSP-djeca"/> == Rad, uvjeti zatočenja i ubojstva == [[Datoteka:Stara Gradiska prisoners.jpg|mini|Zatočenici logora Stara Gradiška na otvorenom, 1942.]] Stara Gradiška imala je zasebnu radnu službu. U jasenovačkom sustavu logora zatočenici su bili raspoređivani na rad u pogonima, sječu drva i rad na logorskim ekonomijama, dok su zatočenice radile i u krojačnici i praonici. Na ekonomijama, među kojima su bile Mlaka i Jablanac, obavljali su se sezonski poljoprivredni radovi. Ustaška promidžbena fotografija iz 1942., koju čuva Spomen-područje Jasenovac, prikazuje zatočenike Stare Gradiške pri izradi košara.<ref name="JUSP-rad">[https://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=9460 Radni logor]. Javna ustanova Spomen-područje Jasenovac. Pristupljeno 3. listopada 2026.</ref> U jasenovačkim logorima nedovoljna prehrana i iscrpljivanje prisilnim radom bili su sredstva mučenja i ubijanja. Loši sanitarni uvjeti, nedostatak pitke vode i nedostatna zdravstvena skrb pogodovali su širenju tifusa, dizenterije i drugih bolesti. Smrt od gladi i bolesti bila je povezana s uvjetima zatočenja i postupanjem logorske uprave.<ref name="JUSP-uvjeti">[https://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=9671 Uvjeti u logoru]. Javna ustanova Spomen-područje Jasenovac. Pristupljeno 3. listopada 2026.</ref> Spomen-područje Jasenovac među metodama ubijanja u jasenovačkom sustavu navodi vješanje, vatreno oružje, noževe, maljeve i sjekire. Ubojstva su se događala u logorima i na stratištima u njihovoj okolici.<ref name="JUSP-smrt">[https://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=9459 Logor smrti]. Javna ustanova Spomen-područje Jasenovac. Pristupljeno 3. listopada 2026.</ref> Michele Frucht Levy u znanstvenom pregledu ustaškoga genocida nad Srbima navodi da je u petom jasenovačkom logoru, Staroj Gradiški, provođeno ubijanje zatočenika plinom, uz uporabu sumpornoga dioksida i ciklona B. Prema njezinu prikazu, od te se metode odustalo zbog neprikladne izvedbe plinske komore.<ref name="Levy-2009">Michele Frucht Levy, »“The Last Bullet for the Last Serb”: The Ustaša Genocide against Serbs: 1941–1945«, ''Nationalities Papers'', sv. 37, br. 6, 2009., str. 807–837, osobito str. 824 i bilješka 118 na str. 832. DOI: [https://doi.org/10.1080/00905990903239174 10.1080/00905990903239174].</ref> == Svjedočanstva i dokumentacija == === Politički zatočenici === Među zatočenicima bio je odvjetnik, književnik i pristaša HSS-a [[Ilija Jakovljević (hrvatski književnik)|Ilija Jakovljević]], koji je u Staroj Gradiški boravio 1941. i 1942. Njegovo logorsko iskustvo prisutno je u pjesničkoj zbirci ''Lirika nevremena'' iz 1945., dok su zapisi o zatočenju objavljeni 1999. pod naslovom ''Konclogor na Savi''.<ref name="SG-HE-Jakovljevic">[https://enciklopedija.hr/clanak/jakovljevic-ilija Jakovljević, Ilija]. ''Hrvatska enciklopedija'', mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Pristupljeno 3. listopada 2026.</ref> U Staroj Gradiški bio je zatočen i komunistički političar [[Andrija Hebrang (otac)|Andrija Hebrang]]. Ustaška ga je policija uhitila u veljači 1942., a iz logora je izišao 23. rujna iste godine razmjenom za dvojicu ustaških časnika.<ref name="SG-HE-Hebrang">[https://enciklopedija.hr/clanak/hebrang-andrija-1899-1949 Hebrang, Andrija]. ''Hrvatska enciklopedija'', mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Pristupljeno 3. listopada 2026.</ref> Opisujući Kulu, Jakovljević je zapisao: »U njezinim se ćelijama čamilo s jednim obrokom hrane na dan ili uopće bez hrane«.<ref name="SG-Jakovljevic-citat">Ilija Jakovljević, ''Konclogor na Savi'', Konzor, Zagreb, 1999., str. 115; navedeno prema [https://jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=5414 »Logor Stara Gradiška«], Javna ustanova Spomen-područje Jasenovac. Pristupljeno 3. listopada 2026.</ref> === Svjedočanstva o nasilju nad djecom === U svjedočanstvu Cijordane Friedlender, objavljenom u časopisu ''Ha-Kol'', opisano je odvajanje djece od majki u Staroj Gradiški tijekom ljeta 1942. Prema njezinu iskazu, Ante Vrban naredio je da se djeca prenesu u jednu prostoriju, a njoj i drugim zatočenicama naloženo je da ih donose. Navela je da je jedno dijete sprječavalo zatvaranje vrata te da ga je Vrban ozlijedio vratima, a potom usmrtio udaranjem o zid. O sudbini okupljene djece kazala je: »Kada je soba bila popunjena, Vrban je donio otrovni plin i sve ih pobio.«<ref name="SG-Friedlender-HaKol">Miljenko Hajdarović (prir.), [https://eu-central-1.graphassets.com/AP8v63MU8RVuXGEwz27MNz/cmaxwk38j8uge07uli460dq4v »Svjedočanstva logoraša Jasenovca«], ''Ha-Kol'', br. 189, ožujak–travanj–svibanj 2025., str. 28. Židovska općina Zagreb. Objavljeni prijenos svjedočanstva Cijordane Friedlender.</ref> Ivo Goldstein u monografiji ''Jasenovac'' navodi Giordanu Mandić Friedländer među zatočenicama zaduženima za njegu djece i prenosi njezin opis djece koja su ležala u nečistoći, bez odgovarajuće njege, među kojima su bila i umrla djeca. Goldstein donosi i svjedočanstva Božice Stulić-Ptiček i Marijane Amulić o djeci zatvorenoj bez hrane i vode te o Vrbanovu ubijanju djece plinom. Amulić je opisala i posljedice toga događaja za zatočenice koje su mu svjedočile.<ref name="SG-Goldstein2018-djeca">Ivo Goldstein, ''Jasenovac'', Fraktura, Zaprešić, 2018., str. 557–566, poglavlje »Tragedija djece s Kozare i iz ‘dignutih srpskih sela’«, [https://autograf.hr/tragedija-djece-s-kozare-istina-o-krvavoj-brutalnosti-ustasa/ preneseno uz autorovo dopuštenje na Autograf.hr], 10. prosinca 2018., osobito odlomci o Giordani Mandić Friedländer, Božici Stulić-Ptiček i Marijani Amulić te bilješke iv i vi. Pristupljeno 3. listopada 2026.</ref> === Arhivska dokumentacija === O ženskom dijelu logora sačuvano je i arhivsko gradivo o kretanju broja zatočenica tijekom 1944., uključujući zatočenice Kule. Mario Kevo objavio je prijepis te dokumentacije u časopisu ''Scrinia Slavonica''; drugi dio njegova rada obuhvaća razdoblje od 1. rujna do 4. prosinca 1944.<ref name="SG-Kevo2010">Mario Kevo, [https://hrcak.srce.hr/77920 »Kretanje broja zatočenica ženskog dijela logora Stara Gradiška (svibanj – prosinac 1944.) – II. dio«], ''Scrinia Slavonica'', sv. 10, br. 1, 2010., str. 595–648; mrežni sažetak.</ref> == Završetak djelovanja == Prema istraživanju Gorana Hutinca, potkraj 1944. većina zatočenika premještena je u glavni jasenovački logor. Stara Gradiška nastavila je djelovati s malobrojnim stražarima i zatočenicima do evakuacije u travnju 1945.<ref name="Hutinec2022-SG"/> Jugoslavenski partizani zauzeli su Staru Gradišku 23. travnja 1945.<ref name="USHMM-SG"/> == Žrtve i poslijeratna istraživanja == U prikazu kustosice Jelke Smreke navodi se da je Spomen-područje Jasenovac do 31. kolovoza 2007. prikupilo imena i podatke za 12.790 osoba ubijenih u Staroj Gradiški. Riječ je o tadašnjem stanju poimeničnoga istraživanja.<ref name="SG-Smreka">Jelka Smreka, [https://web.archive.org/web/20110717120002if_/http://public.mzos.hr/fgs.axd?id=13416 ''Stara Gradiška: ustaški koncentracijski logor''], bez datuma, str. 1–2. Arhivirana preslika 17. srpnja 2011.; tekst navodi rezultate istraživanja do 31. kolovoza 2007.</ref> Povjesničar Davor Kovačić stariju procjenu od oko 75.000 starogradiških žrtava ocijenio je znanstveno neutemeljenom, uspoređujući iskapanja, svjedočanstva i popise ratnih žrtava.<ref name="SG-Kovacic2003">Davor Kovačić, [https://hrcak.srce.hr/20126 »Iskapanja na prostoru koncentracijskog logora Stara Gradiška neposredno poslije završetka Drugog svjetskog rata i procjene broja žrtava«], ''Scrinia Slavonica'', 3/1, 2003., str. 500–520; mrežni sažetak.</ref> U Uskočkoj šumi 1946. ekshumirani su ostaci 967 žrtava iz četiriju masovnih grobnica: 311 muškaraca, 467 žena i 189 djece. Prema Spomen-području Jasenovac, ostaci su potom pokopani na logorskom groblju u Staroj Gradiški, dok su identificirane žrtve prenesene u zavičaj, pretežno na područje Srijema.<ref name="SG-JUSP-Uskočke">[https://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=5967 »Međustrugovi i Uskočke šume«], Javna ustanova Spomen-područje Jasenovac. Pristupljeno 3. listopada 2026.</ref> Prema pregledu povjesničara Marija Šimunkovića, koji se poziva na dokumentaciju objavljenu u fotomonografiji Đorđa Mihovilovića, od tih je 967 žrtava identificirana 221. Identifikacija se oslanjala na odjeću, fotografije i osobne predmete. U Međustrugovima su izvađena četiri tijela, nakon čega su iskapanja obustavljena zbog vode i nemogućnosti identifikacije. Komisijska procjena najmanje 960 žrtava u toj grobnici temeljila se na njezinoj površini te položaju i stanju ostataka.<ref name="SG-Simunkovic2025">Mario Šimunković, [https://historiografija.hr/?p=47468 »Kliofakt: Osvrt na izjavu Krešimira Rotima o broju ekshumiranih na području Koncentracijskog logora Jasenovac«], ''Historiografija.hr'', 17. srpnja 2025. Za podatke o ekshumacijama poziva se na: Đorđe Mihovilović, ''Jasenovac 1945.–1947. Fotomonografija'', JUSP Jasenovac, Jasenovac, 2016., str. 38–41.</ref> == Kasnija uporaba zatvorskog kompleksa == U svibnju 1945. partizanske vlasti koristile su prostor za ratne zarobljenike, među kojima su bili pripadnici ustaških, četničkih, njemačkih i talijanskih snaga. Godine 1948. preuređen je u kazneno-popravni dom zatvorenoga tipa. Ondje su zatvarani počinitelji kaznenih djela i politički zatvorenici različitih usmjerenja, uključujući pristaše Informbiroa te sudionike Hrvatskoga proljeća poslije 1971.<ref name="SG-Smreka" /> Vlada Republike Hrvatske donijela je 6. veljače 1991. odluku o ukidanju Kazneno-popravnog doma u Staroj Gradiški. Odluka je stupila na snagu objavom u ''Narodnim novinama'' 13. veljače, a premještanje osuđenika u druge hrvatske kazneno-popravne ustanove trebalo je završiti do 31. ožujka 1991.<ref name="SG-NN1991">[https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1991_02_6_156.html »Odluka o ukidanju Kazneno-popravnog doma u Staroj Gradiški«], ''Narodne novine'', 6/1991, br. 156, 13. veljače 1991., točke I., II. i X.</ref> Tijekom Domovinskoga rata bivši zatvor korišten je za zatočenje civila i vojnika. Izvješće Komisije stručnjaka UN-a iz 1994. navodi pretežno hrvatske zatočenike, ali i bosanskohercegovačke Muslimane te Srbe koji su odbili boriti se protiv hrvatskih snaga. U izvješćima se kao upravitelji i stražari pojavljuju različite srpske postrojbe i JNA. Komisija je prikupila svjedočanstva o prenapučenosti, premlaćivanju i mučenju, uz različite iskaze o upravi i uvjetima zatočenja u pojedinim razdobljima. Najveći priljevi zatočenika zabilježeni su između studenoga 1991. i siječnja 1992. te u svibnju i lipnju 1992. Promatrači Europske zajednice 29. srpnja 1993. zatekli su četiri zatočenika.<ref name="SG-UN1994">United Nations Commission of Experts, [https://phdn.org/archives/www.ess.uwe.ac.uk/comexpert/ANX/VIII-09.htm ''Final report of the United Nations Commission of Experts established pursuant to Security Council Resolution 780 (1992): Annex VIII—Prison camps''], S/1994/674/Add.2 (Vol. IV), 27. svibnja 1994., III.B.22, »Nova Gradiska«, odjeljak »Stara Gradiska Prison« i bilješke 4825–4863. Preslika izvornoga izvješća.</ref> == Spomenička baština == Spomen-područje Jasenovac skrbi o sačuvanoj Kuli i logorskom groblju u Staroj Gradiški. Ustanova prikuplja i istražuje dokumentaciju o jasenovačkom logorskom sustavu, surađuje s preživjelim zatočenicima i organizira komemoracije. Postav Memorijalnog muzeja u Jasenovcu otvoren 2006. naglašava pojedinačne sudbine žrtava u kontekstu masovnih zločina. U istraživanju poimeničnoga popisa koriste se knjige, dokumenti, fotografije, iskazi rodbine i prijatelja žrtava te terenska istraživanja i podaci sa spomenika.<ref name="SG-MDC">[https://hvm.mdc.hr/memorijalni-muzej-spomen-podrucja-jasenovac,745:JSV/hr/info/ »Memorijalni muzej Spomen-područja Jasenovac«], Muzejski dokumentacijski centar, odjeljak »O muzeju«. Pristupljeno 3. listopada 2026.</ref> Spomenici u Uskočkim šumama i Međustrugovima označuju mjesta masovnih ubojstava starogradiških zatočenika, osobito tijekom 1944. Grobnice u Uskočkoj šumi ograđene su i označene spomenikom. U Međustrugovima masovnu grobnicu okružuje niska betonska ograda, a spomenik se nalazi u njezinu središtu.<ref name="SG-JUSP-Uskočke" /> <gallery widths="220" heights="150"> Datoteka:Main entrance of former Stara Gradiska Prison.jpg|Glavni ulaz u nekadašnji zatvor u Staroj Gradiški, 2015. Datoteka:Watchtower at former Stara Gradiska Prison.jpg|Stražarska kula nekadašnjeg zatvora, 2015. Datoteka:View from Watchtower of former Stara Gradiska Prison.jpg|Pogled sa stražarske kule na kompleks nekadašnjeg zatvora, 2015. </gallery> == Povezani članci == * [[Koncentracijski logor Jasenovac]] * [[Ustaški koncentracijski logori]] * [[Koncentracijski logor Sisak]] * [[Sabirni logor Jastrebarsko]] * [[Diana Budisavljević]] == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat|Stara Gradiška concentration camp}} * [https://jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=5414 Logor Stara Gradiška], Javna ustanova Spomen-područje Jasenovac * [https://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=5960 Stara Gradiška – povijest i spomenički prostor], Javna ustanova Spomen-područje Jasenovac [[Kategorija:Logori u NDH]] [[Kategorija:Zatvorenički logori pod srpskom upravom u Domovinskom ratu]] 2uwn86tm414nx7ww2p9zbydc3bohcrt 7615928 7615803 2026-10-10T01:20:28Z Amon16 121913 Opsežno proširen i reorganiziran članak prema znanstvenoj literaturi i objavljenoj dokumentaciji: dopunjeni uprava, zatočenici, uvjeti, zločini, transporti, spašavanje i istraživanja žrtava; razjašnjena neslaganja izvora. Dodani infookvir, kronologija, tablice, slike, literatura, poveznice i kategorije. 7615928 wikitext text/x-wiki {{Infookvir | iznad = Koncentracijski logor Stara Gradiška | podzaglavlje = Logor V jasenovačkoga sustava | bodystil = width:23em; | paramstil = width:37%; | zaglavljestil = background:#e5e5e5; | slika = [[Datoteka:Stara Gradiska concentration camp.jpg|300px|alt=Pogled na logorski kompleks u Staroj Gradiški.]] | opis = Logor Stara Gradiška, 1942. | slika2 = {{Lokacijska karta|NDH|label=Stara Gradiška|lat=45.148611|long=17.246667|width=300|float=center|caption=}} | opis2 = Položaj Stare Gradiške na karti NDH 1941. godine. | zaglavlje1 = Logor u Drugom svjetskom ratu | param2 = Država | vrijednost2 = [[Datoteka:Flag of Croatia (1941–1945).svg|23px|border]] [[Nezavisna Država Hrvatska]] | param3 = Mjesto | vrijednost3 = [[Stara Gradiška]], uz rijeku [[Sava|Savu]]<br />(danas [[Hrvatska]])<br />{{Coord|45|8|55|N|17|14|48|E|type:landmark_region:HR|display=inline,title}} | param4 = Razdoblje | vrijednost4 = Prve skupine zatočenika pod ustaškom vlašću u svibnju 1941.; logor se oblikuje potkraj 1941. i početkom 1942.; djeluje do travnja 1945.<ref name="JUSP-SG-povijest" /><ref name="Hutinec2022-SG" /> | param5 = Smještaj | vrijednost5 = Nekadašnja tvrđava i kaznionica | param6 = Logorski sustav | vrijednost6 = [[Koncentracijski logor Jasenovac|Jasenovac]], Logor V<ref name="USHMM-SG" details="str. 64–65." /> | param7 = Uprava | vrijednost7 = [[Ustaška obrana]], isprva Ured III [[Ustaška nadzorna služba|Ustaške nadzorne službe]]<ref name="USHMM-SG" details="str. 64." /><ref name="SG-HBL-Luburic" /> | zaglavlje8 = Zatočenici i žrtve | param9 = Zatočenici | vrijednost9 = Muškarci, žene i djeca; [[Srbi]], [[Židovi]], [[Romi]], [[Hrvati]] i drugi. Među zatočenicima bili su i politički protivnici režima<ref name="JUSP-SG-logor" /> | param10 = Poimenično utvrđene žrtve | vrijednost10 = 12.790, prema presjeku JUSP-a od 31. kolovoza 2008. (vidi [[#Žrtve i poslijeratna istraživanja|obuhvat podataka]])<ref name="JUSP-SG-povijest" /> }} '''Koncentracijski logor Stara Gradiška''' bio je [[Ustaše|ustaški]] [[koncentracijski logor]] u nekadašnjoj tvrđavi i kaznionici u [[Stara Gradiška|Staroj Gradiški]], na obali [[Sava|Save]], tridesetak kilometara nizvodno od Jasenovca. Kao Logor V pripadao je [[Koncentracijski logor Jasenovac|jasenovačkom logorskom sustavu]] u [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisnoj Državi Hrvatskoj]] (NDH). Prve skupine zatočenika dovedene su u svibnju 1941., a kaznionica je postupno pretvarana u logor potkraj te godine i početkom 1942.<ref name="JUSP-SG-povijest" /><ref name="USHMM-SG" details="str. 64." /> Uz zatočenje i [[Prisilni rad|prisilni rad]] u radionicama i poljoprivredi, služio je i za prikupljanje ljudi koje se odvodilo na rad u Njemačku i okupirane zemlje ili premještalo u druge logore.<ref name="USHMM-SG" details="str. 64." /><ref name="SG-Koljanin2018" details="str. 48." /> Zatočenici su bili muškarci, žene i djeca: [[Srbi]], [[Židovi]], [[Romi]], [[Hrvati]] i drugi. Ljudi su zatvarani zbog nacionalne ili vjerske pripadnosti te zbog protivljenja ustaškom režimu. Pristizali su iz zatvora i logora NDH te s područja zahvaćenih masovnim progonima. Razdvajani su prema spolu, nacionalnosti i vjeroispovijesti, a uvjeti su se razlikovali među dijelovima logora.<ref name="JUSP-SG-logor" /><ref name="USHMM-SG" details="str. 64." /> Broj zatočenih obitelji i djece osobito je porastao tijekom [[Bitka na Kozari|kozaračke ofenzive]] 1942. Pri odvođenju odraslih na prisilni rad mala su djeca ostajala u logoru.<ref name="JUSP-SG-logor" /><ref name="SG-Matausic2013" details="str. 41–42." /> Život zatočenika obilježavali su glad, iscrpljujući rad, bolesti, mučenje i seksualno nasilje. Pojedinačna i masovna ubojstva izvršavana su unutar logora i na okolnim stratištima, među kojima su Uskočke šume i Međustrugovi. Skupine zatočenika ubijane su i namjernim uskraćivanjem hrane i vode.<ref name="SG-Radanovic2019" details="str. 135–143 i 155–160." /><ref name="SG-Kovacic2003" details="str. 504–510." /><ref name="JUSP-Hrvati" /> Spomen-područje Jasenovac ubraja Staru Gradišku među [[Logor smrti|logore smrti]] jasenovačkoga sustava.<ref name="JUSP-Hrvati" /> Prema njegovu mrežnom prikazu, na dan 31. kolovoza 2008. bilo je poimenično utvrđeno 12.790 žrtava; popis ostaje otvoren za dopune i ispravke.<ref name="JUSP-SG-povijest" /><ref name="SG-JUSP-Popis" /> Pomoć je stizala preko obitelji, židovskih općina, humanitarnih djelatnika i tajnih veza. Zatočenici su dijelili hranu i lijekove, pomagali bolesnicima te održavali tajnu organizaciju koja je pripremala bijeg i pobunu.<ref name="SG-VEJ14" details="str. 53; dokument 145, str. 429–430." /><ref name="JUSP-Godisnjak2020" details="str. 65–69 i 77." /><ref name="SG-Radanovic2019" details="str. 133 i 136–140." /> U izvlačenju djece važnu su ulogu imali [[Diana Budisavljević]] i njezini suradnici, djelatnici Crvenoga križa, liječnici, ustanove i građani. Dio djece umro je od bolesti i iscrpljenosti i nakon izlaska iz logora.<ref name="JUSP-djeca" /> Neki odrasli zatočenici oslobođeni su razmjenama s partizanima, amnestijama ili pojedinačnim otpuštanjem.<ref name="SG-Radanovic2019" details="str. 133–135." /> Pražnjenje logora u jesen 1944. pratili su ubojstva i premještaji u Jasenovac i Lepoglavu, no manja skupina zatočenika ostala je do travnja 1945. U završnim danima dio je ubijen, a dio se uspio sakriti ili pobjeći prije ulaska partizana.<ref name="SG-Matausic2013" details="str. 46." /><ref name="Hutinec2022-SG" /><ref name="JUSP-Kraj2013" details="7.–8. list PDF-a." /> Kompleks je poslije rata ponovno služio kao kaznionica, a tijekom [[Domovinski rat|Domovinskoga rata]] kao mjesto zatočenja pod srpskim i JNA-ovim nadzorom.<ref name="SG-Smreka" /><ref name="SG-UN1994" /> Na žrtve ustaškoga logora podsjećaju Kula, logorsko groblje i spomenici na okolnim stratištima.<ref name="JUSP-SG-povijest" /><ref name="SG-JUSP-Uskočke" /> == Povijesni kontekst == [[Datoteka:Stara Gradiška fortress (1750).png|thumb|alt=Plan utvrde uz rijeku Savu s bedemima i rasporedom zgrada.|Plan tvrđave u Staroj Gradiški iz 1750., prije njezine uporabe kao kaznionice i logora.]] <span id="Politički_okvir_i_sustav_progona"></span> Nakon [[Travanjski rat|osovinskoga napada na Kraljevinu Jugoslaviju]] u travnju 1941. proglašena je [[Nezavisna Država Hrvatska]]. Ustaške su vlasti uspostavile jednostranačku diktaturu ovisnu o Njemačkoj i Italiji te već 30. travnja donijele rasne zakonske odredbe usmjerene protiv Židova i Roma. Oduzimanje prava pratili su deportacije i ubojstva, dok su Srbi bili izloženi isključenju iz javnoga života, progonima i masovnim likvidacijama. U logore su, uz nacionalno i rasno progonjene skupine, upućivani i politički protivnici režima, među njima komunisti i pristaše [[Hrvatska seljačka stranka|Hrvatske seljačke stranke]].<ref name="SG-HE-NDH" /> == Osnivanje i ustroj == Tvrđava u Staroj Gradiški, oko 30 kilometara nizvodno od Jasenovca, imala je dugu zatvorsku povijest. Od 1799. služila je za zatočenje vojnih zarobljenika, a i u kasnijim je državama nastavila služiti kao zatvor. Ustaške su vlasti u svibnju 1941. u kaznionicu dovele prve skupine zatočenika, uglavnom utjecajnijih i imućnijih Srba i Židova iz okolnih slavonskih i bosanskih gradova. Potkraj te godine i početkom 1942. pristizali su i zatočenici iz zagrebačkih zatvora, [[Lepoglava|Lepoglave]], [[Koprivnica|Koprivnice]] i Jasenovca. Pretvaranje kaznionice u logor pratila je zakonska odredba iz veljače 1942. kojom je dotadašnja kaznionica ukinuta, a njezini zatvorenici premješteni u [[Srijemska Mitrovica|Srijemsku Mitrovicu]].{{#tag:ref|Dva mrežna pregleda Spomen-područja Jasenovac navode različite dane ukidanja kaznionice: 17. odnosno 19. veljače 1942.<ref name="JUSP-SG-povijest" /><ref name="JUSP-SG-logor" />|group=bilješka}}<ref name="JUSP-SG-povijest" /> === Prostor logora === [[Datoteka:Court at former Stara Gradiska Prison.jpg|thumb|alt=Dvorište obraslo raslinjem, okruženo zatvorskim zgradama s oštećenim krovovima.|Dvorište nekadašnje kaznionice u Staroj Gradiški, snimljeno 2015.]] <span id="Prostor_i_funkcija"></span> Za potrebe logora ustaške su vlasti proširile zidove kaznionice, podigle stražarnice i nove zgrade te srušile pravoslavnu crkvu u središtu kompleksa. Istočno od kaznionice uređeno je groblje za umrle zatočenike. Dio radno sposobnih zatočenika iz Stare Gradiške deportiran je na prisilni rad u Njemačku i na područja pod njemačkom okupacijom.<ref name="Hutinec2022-SG" details="odjeljak „Subcamp V—Stara Gradiška”, bilješke 37–39." /> === Uprava === [[Datoteka:Vjekoslav Luburić.jpg|thumb|upright=0.65|alt=Crno-bijela fotografija Vjekoslava Luburića u odori, za stolom s dokumentom.|[[Vjekoslav Luburić]], voditelj [[Ustaška obrana|Ustaške obrane]].]] Sustavom ustaških logora upravljala je [[Ustaška obrana]], prvotno organizirana kao Ured III [[Ustaška nadzorna služba|Ustaške nadzorne službe]].<ref name="SG-HBL-Luburic" /> Početkom 1943. poslovi UNS-a prešli su u [[Ravnateljstvo za javni red i sigurnost|Glavno ravnateljstvo za javni red i sigurnost]].<ref name="SG-Kovacic2005" details="str. 83 i 92." /> Na čelu Ustaške obrane bio je [[Vjekoslav Luburić|Vjekoslav Maks Luburić]], organizator Jasenovca, koji je zadržao znatan utjecaj na logorsku upravu i nakon privremenoga udaljavanja s dužnosti 1943.<ref name="SG-HBL-Luburic" /> U početnom ustroju sustava starogradiška je uprava bila razmjerno samostalna i izravno je komunicirala s Uredom III UNS-a.<ref name="USHMM-SG" details="str. 64." /> ==== Zapovjednici i upravitelji ==== [[Datoteka:Ante Vrban photo.jpg|thumb|upright=0.65|alt=Crno-bijeli portret Ante Vrbana.|[[Ante Vrban]], koji je obnašao dužnost zamjenika zapovjednika logora.]] Rani slijed zapovjednika prikazan je u organizacijskoj shemi koju je Antun Miletić objavio uz zbirku dokumenata o jasenovačkom sustavu. Shema za 1942. razlikuje zapovjednika logora, voditelje odsjeka i zapovjednika bojne zadužene za osiguranje.<ref name="SG-Miletic1986" details="str. 24, shema 3: organizacija Ureda III UNS-a sredinom 1942." /> Tablica donosi dužnosti i razdoblja zabilježena u literaturi; ondje gdje nema preciznih datuma ne predstavlja neprekinut popis smjena. {| class="wikitable" |+ Zapovjednici i upravitelji Stare Gradiške u izvorima ! scope="col" | Osoba ! scope="col" | Dužnost i razdoblje ! scope="col" | Izvor i napomene |- ! scope="row" | [[Ante Vrban]] | Prema Spomen-području Jasenovac, zamjenik Mile Oreškovića. U logor je stigao 13. studenoga 1941. sa skupinom uhićenih [[Slobodno zidarstvo|slobodnih zidara]]; podatak o dolasku ne određuje datum imenovanja. | JUSP. Enciklopedijski pregled USHMM-a opisuje ga kao prvog zapovjednika.<ref name="JUSP-Vrban" /><ref name="USHMM-SG" details="str. 64." /> |- ! scope="row" | Ivan Rako | Zapovjednik u siječnju 1942. | Prema Miletićevoj organizacijskoj shemi.<ref name="SG-Miletic1986" details="str. 24, shema 3." /> |- ! scope="row" | Mate Mandušić | Zapovjednik u veljači 1942. | Prema Miletićevoj organizacijskoj shemi.<ref name="SG-Miletic1986" details="str. 24, shema 3." /> |- ! scope="row" | Ivica (Ivan) Brkljačić | U Miletićevoj shemi zapovjednik u ožujku 1942.; Kovačić ga navodi i nakon Bosaka, prije Stojčića, bez preciznijeg datiranja toga razdoblja. | Miletić; Kovačić.<ref name="SG-Miletic1986" details="str. 24, shema 3; ime navedeno kao Ivica Brkljačić." /><ref name="SG-Kovacic2000" details="str. 104, bilješka 27; ime navedeno kao Ivan Brkljačić." /> |- ! scope="row" | Mile Orešković | Zapovjednik od travnja do jeseni 1942. prema Miletićevoj shemi. | JUSP Vrbana navodi kao njegova zamjenika.<ref name="SG-Miletic1986" details="str. 24, shema 3." /><ref name="JUSP-Vrban" /> |- ! scope="row" | [[Miroslav Filipović|Miroslav Filipović-Majstorović]] | Od 27. listopada 1942. do ožujka 1943. | JUSP završetak zapovijedanja datira 20., a Kovačić 27. ožujka 1943.<ref name="SG-JUSP-Filipovic" /><ref name="SG-Kovacic2000" details="str. 109." /> |- ! scope="row" | Nikola Gadžić | Upravitelj od proljeća do jeseni 1943., nakon Filipovića-Majstorovića. | Radanović početak datira u ožujak, a Kovačić u travanj 1943.<ref name="SG-Radanovic2019" details="str. 131, osobito bilješka 11." /><ref name="SG-Kovacic2000" details="str. 104, bilješka 27." /> |- ! scope="row" | Branimir (Branko) Slipčević | Upravitelj nakon Gadžića, oko tri tjedna u jesen 1943. | Radanović.<ref name="SG-Radanovic2019" details="str. 131, osobito bilješka 11." /> |- ! scope="row" | Stjepan Bosak | Za upravitelja postavljen početkom prosinca 1943., uz zadržavanje zapovjedništva nad 3. bojnom 1. ustaškoga obrambenog zdruga. | Radanović; obje dužnosti prikazuje i Miletićeva shema s početka 1944.<ref name="SG-Radanovic2019" details="str. 131 i 183." /><ref name="SG-Miletic1986" details="str. 33, shema 6." /> |- ! scope="row" | Josip (Jozo) Stojčić | Upravni odsjek vodi od početka listopada 1943.; upravitelj logora postaje u drugoj polovici 1944. | Radanović.<ref name="SG-Radanovic2019" details="str. 186–187, osobito bilješka 120." /> |} Gadžićevu službu potvrđuje i sačuvana upravna korespondencija: akt upućen redarstvenoj oblasti u Mostaru 2. rujna 1943. potpisao je kao upravitelj logora. Prijepis i faksimil objavljeni su u drugoj knjizi Miletićeve zbirke.<ref name="SG-Miletic1986-II" details="dokument 274, akt Upraviteljstva sabirnog logora Stara Gradiška od 2. rujna 1943.; Arhiv VII, a. NDH, k. 198, reg. br. 15/16." /> Njegov raniji položaj izvori opisuju različito: Miletić u bilješci uz organizacijsku shemu navodi da je Gadžić tijekom 1942. vodio politički pododsjek, dok ga JUSP u prikazu represije iz ožujka te godine naziva zapovjednikom.<ref name="SG-Miletic1986" details="str. 33, napomena uz shemu 6 o političkom pododsjeku tijekom 1942." /><ref name="SG-JUSP-Otpor" /> Bosak je prije dolaska na čelo logora služio u postrojbama Ustaške obrane na području Pakraca i Lipika te u Bosni i Hercegovini. U Staroj Gradiški objedinio je upravljanje logorom i zapovijedanje njegovom vojnom posadom. Ubijen je u Bosanskoj Dubici u noći između 12. i 13. travnja 1944.; prema Radanovićevu istraživanju, ubio ga je ustaški časnik Josip Tomić.<ref name="SG-Radanovic2019" details="str. 182–183, osobito bilješka 117." /> Stojčić je, prije dolaska u Staru Gradišku, bio student medicine i službenik upravnog odsjeka zapovjedništva logora Jasenovac. Ustaškoj obrani pristupio je krajem 1941., a pri pražnjenju starogradiškoga logora u jesen 1944. premješten je natrag u Jasenovac.<ref name="SG-Radanovic2019" details="str. 186–187, osobito bilješka 120." /> ==== Odsjeci, posada i nadzorno osoblje ==== [[Datoteka:Maja Buždon (cropped).jpg|thumb|upright=0.65|alt=Portret Maje Buždon u tamnom kaputu.|[[Maja Buždon Slomić|Maja Buždon]], upraviteljica ženskog dijela logora, nakon uhićenja 1945.]] Podjela poslova vidljiva je iz Miletićeve sheme za početak 1944. Uz Bosaka kao zapovjednika logora i, zasebno, III. bojne, prikazani su opći odsjek na čelu s Jozom Stojčićem, radni odsjek Tihomira Kordića te sigurnosni odsjek kojim je upravljao Ante Ćenan, uz pomoćnika Nikolu Gagru.<ref name="SG-Miletic1986" details="str. 33, shema 6: organizacija koncentracijskog logora Stara Gradiška početkom 1944." /><ref name="SG-Radanovic2019" details="str. 184, biografski podatci o Anti Ćenanu." /> Promjene u upravi pratili su i [[#Promjene režima i odnos prema zatočenicima|različiti oblici postupanja prema zatočenicima]]. Prema JUSP-ovu prikazu Filipovićeva priznanja, on je tijekom zapovijedanja osobno sudjelovao u ubojstvima zatočenika.<ref name="SG-JUSP-Filipovic" /> Među rukovodećim osobama bio je i [[Dinko Šakić (1921.)|Dinko Šakić]]. Enciklopedija USHMM-a od 1942. navodi ga kao zamjenika zapovjednika, dok JUSP opisuje njegov rad u općem odsjeku Stare Gradiške.<ref name="USHMM-SG" details="str. 64." /><ref name="SG-JUSP-Sakic" /> ''Leksikon hrvatskoga iseljeništva i manjina'' njegov položaj 1942. opisuje kao pobočnika starogradiškoga zapovjednika, a od studenoga iste godine navodi ga kao zamjenika zapovjednika Jasenovca.<ref name="SG-Leksikon2020-Sakic" details="str. 957, natuknica „Šakić, Dinko Ljubomir”." /> Stražu su činili ustaše i ustašice.<ref name="USHMM-SG" details="str. 64." /> Kovačić među voditeljima ženskog logora za 1942. navodi Tomu Sabola.<ref name="SG-Kovacic2000" details="str. 104, bilješka 29." /> Od kraja te godine ženskim je dijelom upravljala [[Maja Buždon Slomić|Maja Buždon]], rođena 1923. u [[Praputnjak|Praputnjaku]], krojačica po zanimanju. Ustaškom pokretu pristupila je u listopadu 1942. i ubrzo bila postavljena na tu dužnost.<ref name="SG-Jurisic2022" details="str. 47 i 49–50." /> Martina Bitunjac opisuje je kao glavnu nadzornicu te na temelju dokumenata i svjedočanstava prikazuje sudjelovanje nje i drugih stražarica u zlostavljanju i ubijanju zatočenika.<ref name="SG-Bitunjac2019" details="str. 473–475." /> == Zatočenici i dolasci u logor == Starogradiška kaznionica postupno je postala mjesto zatočenja ljudi koje su ustaške vlasti progonile zbog nacionalne i vjerske pripadnosti ili političkog djelovanja. Ured III [[Ustaška nadzorna služba|Ustaške nadzorne službe]] namijenio ju je političkom „preodgoju” hrvatskih zatočenika, ali su u nju i prije formalnog osnivanja logora dovođeni Srbi, Židovi i Romi. Uz skupine iz okolnih gradova pristizali su zatočenici iz zagrebačkih zatvora, [[Lepoglava|Lepoglave]] i [[Sabirni logor Danica|Danice]], pa je Stara Gradiška povezivala lokalna uhićenja sa širim sustavom zatvora i logora NDH. Ondje su završavali politički aktivisti i zarobljeni pripadnici otpora, ali i članovi njihovih obitelji te stanovništvo odvedeno u masovnim progonima. Među zatočenicima zato su se nalazili muškarci, žene i djeca različite dobi.<ref name="JUSP-SG-logor" /> Unutar logora zatočenici su razdvajani prema spolu, nacionalnosti i vjeroispovijesti. Muški i ženski dio imali su više odsjeka, a politički zatočenici bili su izdvajani u ćelijama nekadašnje vojarne. Brojno stanje pritom se stalno mijenjalo zbog novih dolazaka, premještaja i otpuštanja, pa podatak o broju zatočenika u određenom trenutku obuhvaća samo jednu fazu rada logora.<ref name="USHMM-SG" details="str. 64." /> [[Datoteka:Stara Gradiska prisoners.jpg|alt=Skupina muškaraca, većinom s kapama i šeširima, sjedi na tlu na otvorenom.|thumb|Zatočenici logora Stara Gradiška na otvorenom, 1942.]] === Srpski zatočenici === Zatvaranje [[Srbi|srpskog]] stanovništva u Staroj Gradiški bilo je dio šire politike ustaškoga režima prema Srbima u NDH, koja je obuhvaćala prisilno iseljavanje, oduzimanje imovine, vjerske progone i masovna ubojstva. Već 1941. na udaru su se našli imućniji i ugledniji građani.<ref name="JUSP-Srbi" /><ref name="SG-Skiljan2009" details="str. 35–38." /> U starogradišku kaznionicu dovođeni su i prije nego što je ona u cijelosti pretvorena u koncentracijski logor.<ref name="JUSP-SG-logor" /> Među njima je bio novogradiški trgovac Rajko Marković, uhićen u travnju i premješten u Staru Gradišku 6. svibnja 1941. U iskazu Zemaljskoj komisiji za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača opisao je kako je oslobođen nakon što je potpisao darovanje obiteljske imovine NDH, a potom s obitelji prisilno iseljen u Srbiju. Filip Škiljan navodi i druge slične iznude, dok je dio te skupine poslije premješten u Jasenovac.<ref name="SG-Skiljan2009" details="str. 37–38." /> Tijekom 1942. među zatočenike su pristizale čitave seoske obitelji, s djecom i starijim članovima. Obitelji su razdvajane pri odabiru odraslih za [[Prisilni rad|prisilni rad]], o čemu govori izvještaj njemačkoga natporučnika Schmidta Zabierowa o posjetu 12. lipnja 1942. Prema izvještaju koji objavljuje Nataša Mataušić, u logoru su se nalazile mnoge pravoslavne obitelji bez muškaraca; za poljoprivredne radove u Njemačkoj preuzimane su žene sa starijom djecom, dok su mala djeca ostajala u logoru.<ref name="SG-Matausic2013" details="str. 40–42, osobito izvještaj Schmidta Zabierowa na str. 42." /> Nakon [[Bitka na Kozari|njemačko-ustaško-domobranske ofenzive na Kozaru]] u Jasenovac i Staru Gradišku odvedeno je mnoštvo srpskoga civilnog stanovništva.<ref name="JUSP-Srbi" /> Velik broj djece stigao je u Staru Gradišku zajedno s roditeljima, od kojih su potom odvajana.<ref name="JUSP-SG-logor" /> Odvođenja su istodobno zahvaćala i slavonska sela. U srpnju 1942. ustaše su u Staru Gradišku dovele srpsko stanovništvo iz Dubovca, Kosovca, [[Okučani|Okučana]] i [[Bodegraj|Bodegraja]]. Pero Vasiljević iz Kosovca opisao je Zemaljskoj komisiji odvođenje stanovnika svih dobi 28. srpnja i oduzimanje njihove imovine pri dolasku. Nakon nekoliko dana njemačka komisija izdvojila je sposobne za rad u Njemačkoj. Stariji i nemoćni upućeni su prema Jasenovcu i, prema njegovu iskazu, ubijeni kod Jablanca, dok su djeca odvedena u [[Koncentracijski logor Sisak|Sisak]].<ref name="SG-Skiljan2009" details="str. 49." /> === Židovski zatočenici === Prema Jasenovcu i Staroj Gradiški odvedeni su [[Židovi]] iz [[Nova Gradiška|Nove Gradiške]] 26. i 27. prosinca 1941. te [[Slavonski Brod|Slavonskoga Broda]] 22. siječnja 1942.<ref name="SG-Bucin2021" details="str. 617, bilj. 31." /> U svibnju 1942. u [[Vinkovci|Vinkovcima]] su uhićeni Židovi iz grada i okolnih naselja te zatvoreni u zgradu Hrvatskoga sokola. Za više stotina odraslih sastavljeni su kartoni s jednako oblikovanim optužbama da šire britansku promidžbu i neprijateljski se odnose prema [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] i [[Sile Osovine|silama Osovine]]. Na toj je osnovi predlagano njihovo petogodišnje zatočenje. Odlukom [[Ustaška nadzorna služba|Ustaške nadzorne službe]] od 21. svibnja upućeni su u [[Koncentracijski logor Jasenovac|Jasenovac]] i Staru Gradišku; priloženi popis sadrži 358 imena, ali taj broj obuhvaća oba odredišta zajedno.<ref name="SG-Bucin2021" details="str. 620–621." /> Zatočenik Erwin Miller u svojim je sjećanjima opisao dolazak majke Ružice i sestre Felicitas u Staru Gradišku, gdje se tada i sam nalazio. Rajka Bućin njihov dolazak povezuje s imenima na tome popisu.<ref name="SG-Bucin2021" details="str. 621, osobito bilj. 59–60." /> U mjesecima koji su slijedili dolazile su i skupine iz [[Zemun|Zemuna]]. Jedan je transport 30. srpnja stigao u Jasenovac, odakle su žene i djeca odvedeni u Staru Gradišku. Skupina od 63 Židova iz [[Stara Pazova|Stare Pazove]] odvedena je 6. svibnja 1942. u Jasenovac odnosno Staru Gradišku, bez zadržavanja u Vinkovcima.<ref name="SG-Bucin2021" details="str. 623–624." /> Razdvajanje obitelji i premještaje prikazuje i sudbina sarajevskoga liječnika Arnolda Sternberga. Prema prikazu [[Yad Vashem|Yad Vashema]], nakon obiteljskog zatočenja u Sarajevu u studenome 1941. odveden je u Staru Gradišku, dok su supruga Josephine i dvoje djece poslije završili u logoru u [[Đakovo|Đakovu]]. Djeca su spašena uz pomoć židovskih obitelji i Ignaca Weissa, a supruga je ubijena pri likvidaciji đakovačkoga logora. Arnoldova dopisnica prijatelju u Sarajevo od 28. svibnja 1943. sačuvani je trag njegova boravka u Staroj Gradiški. Poslije je premješten u Jasenovac, početkom 1945. u Lepoglavu, a zatim ponovno u Jasenovac, gdje je ubijen.<ref name="SG-YV-Sternberg" /> === Romi === Zatočenje [[Romi|Roma]] u Staroj Gradiški bilo je dio progona romskoga stanovništva u NDH i njegova odvođenja u jasenovački sustav logora. Sustavne deportacije širom države započele su nakon okružnice od 19. svibnja 1942., kojom je Ministarstvo unutarnjih poslova policijskim i vojnim vlastima naložilo upućivanje Roma u Jasenovac. Većina romskih zatočenika toga sustava bila je zatočena i ubijena u Logoru III, [[Uštica|Uštici]] i na okolnim stratištima, dok je u Staru Gradišku dovođen manji dio, pretežito žene. Prve su iz Jasenovca premještene već potkraj 1941. i smještene u Kulu sa Srpkinjama, Židovkama i dijelom hrvatskih zatočenica. Progoni su se nastavili i u kasnijim ratnim godinama: u jesen 1944. u Staru Gradišku doveden je i odmah ubijen znatan broj Roma s područja [[Gradiška (BiH)|Bosanske Gradiške]], uključujući selo Mokrice. Prema Vojakovu pregledu poimeničnoga popisa iz 2025., uz Staru Gradišku vezana je 641 evidentirana romska žrtva.<ref name="SG-Vojak2026" details="odjeljci „Mass Arrests and Deportations”, „Roma in the Jasenovac Camp Complex” i „Number of Victims”; stanje popisa iz 2025." /> O vlastitom zatočenju svjedočio je Nadir Dedić iz okolice Bosanske Gradiške, tada maloljetan, čiji se objavljeni životopis temelji ponajprije na razgovoru s djelatnicima Spomen-područja Jasenovac od 12. veljače 2004. Prema tom prikazu, nakon prekida školovanja radio je kao pastir, a u rujnu 1942. uhićen je pod sumnjom da surađuje s partizanima jer je vatra koju je zapalio čuvajući stoku izmaknula nadzoru. Najprije je zatočen u Staroj Gradiški, a potom premješten u Jasenovac, gdje su ga, prema njegovu sjećanju, smatrali muslimanom, a ne Romom. U Jasenovcu je nekoliko tjedana čistio bravarsku radionicu, nakon čega je pušten te se vratio u svoje selo i ponovno radio kao pastir.<ref name="SG-Vojak2024-Dedic" details="uvod i odjeljak „Imprisonment”; prema iskazu od 12. veljače 2004." /> === Politički zatočenici i zarobljeni pripadnici otpora === [[Datoteka:Nada Dimić.jpg|thumb|upright=0.65|alt=Crno-bijeli portret Nade Dimić.|[[Nada Dimić]], jedna od zatočenica ubijenih u Staroj Gradiški.]] Politički zatočenici dolazili su iz različitih društvenih i političkih sredina. Među njima su bili komunisti i njihovi pomagači, pristaše [[Hrvatska seljačka stranka|Hrvatske seljačke stranke]] te književnici, profesori i drugi javni djelatnici.<ref name="JUSP-Hrvati" /><ref name="SG-HBL-Jakovljevic" /> Dio komunista već je prije uspostave NDH bio u zatvorima Kraljevine Jugoslavije, odakle su predani novim ustaškim vlastima. Pridruživale su im se osobe uhićene zbog političkoga djelovanja, a zakonska odredba od 25. studenoga 1941. omogućila je upućivanje u logore osoba koje su vlasti smatrale opasnima za javni red ili ustaški poredak.<ref name="JUSP-Godisnjak2020" details="str. 64–65." /> Nasilje nad političkim zatočenicima uključivalo je i zatvaranje skupina komunista u samice, gdje su tijekom 1942. ubijeni glađu i žeđu.<ref name="JUSP-Hrvati" /><ref name="JUSP-Godisnjak2020" details="str. 66." /> Jedan od zatočenih HSS-ovih pristaša bio je odvjetnik i književnik [[Ilija Jakovljević (hrvatski književnik)|Ilija Jakovljević]], nekadašnji predsjednik [[Društvo hrvatskih književnika|Društva hrvatskih književnika]]. Nakon uhićenja, oslobađanja i ponovnog uhićenja u listopadu 1941. dospio je u Staru Gradišku s takozvanom masonskom skupinom. Pušten je u prosincu 1942., a iskustvo zatočenja poslije je opisao u zapisima objavljenima pod naslovom ''Konclogor na Savi''.<ref name="SG-HBL-Jakovljevic" /> U logoru je stradao i HSS-ov književnik i političar [[Mihovil Pavlek Miškina]], dok je književni povjesničar [[Antun Barac]] preživio zatočenje u Jasenovcu i Staroj Gradiški od kraja 1941. do svibnja 1942.<ref name="SG-HE-Miskina" /><ref name="SG-HBL-Barac" /> Sastav zatočenika nastavio se mijenjati s novim uhićenjima, premještajima, razmjenama i otpuštanjima. Novi politički zatvorenici pristizali su i potkraj 1943.: Marijan Kustorin doveden je sredinom prosinca iz zagrebačkoga ustaškog zatvora u skupini od dvadeset hrvatskih komunista i simpatizera. U iskazu pred Zemaljskom komisijom za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača u Zagrebu 6. lipnja 1945. opisao je prijetnje i oduzimanje stvari pri ulasku u logor.<ref name="SG-Radanovic2019" details="str. 133–136, osobito str. 135–136, bilj. 18." /> Među zatočenicima bilo je i zarobljenih [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|partizana]], poput mostarskoga komesara Džemaila Kajtaza. Iako predviđen za razmjenu, ubijen je u studenome 1943.<ref name="SG-Radanovic2019" details="str. 137–138." /> Radanović zaključuje da je početkom 1944. Stara Gradiška, za razliku od 1942., kada je ponajprije služila interniranju Srba, postala prije svega mjesto zatočenja i izolacije antifašistički opredijeljenih Hrvata.<ref name="SG-Radanovic2019" details="str. 162." /> === Brojno stanje i sačuvane evidencije === Sačuvani prijepis izvještaja Logorskog komiteta [[Komunistička partija Hrvatske|Komunističke partije Hrvatske]] (KPH) bilježi stanje početkom travnja 1944.:<ref name="SG-Radanovic2019" details="str. 134, bilj. 15.; str. 161–162, bilj. 77." /> {| class="wikitable" |+ Zatočenici početkom travnja 1944. ! scope="col" | Zatočenici ! scope="col" | Broj |- ! scope="row" | Muškarci | 1508 |- ! scope="row" | Žene | 846 |- ! scope="row" | Ukupno | 2354 |} Presjek prikazuje tadašnje stanje, a ne ukupan broj zatočenika ili žrtava.<ref name="SG-Radanovic2019" details="str. 161–162." /> === Poznati zatočenici i njihove sudbine === [[Datoteka:Antun Barac.jpg|thumb|upright=0.75|alt=Portret Antuna Barca.|[[Antun Barac]], književni povjesničar koji je preživio zatočenje u Jasenovcu i Staroj Gradiški.]] Među zatočenicima Stare Gradiške bili su i književnici, znanstvenici i politički djelatnici. {| class="wikitable" |+ Odabrani zatočenici Stare Gradiške ! scope="col" | Osoba ! scope="col" | Zatočenje i sudbina |- ! scope="row" | [[Antun Barac]] | Književni povjesničar i kritičar. Od kraja 1941. do svibnja 1942. bio je zatočen u Jasenovcu i Staroj Gradiški; navedeno razdoblje obuhvaća oba logora. Preživio je rat.<ref name="SG-HBL-Barac" /> |- ! scope="row" | [[Josip Badalić]] | Slavist i književni povjesničar. Početkom rata proveo je ukupno dva mjeseca u Jasenovcu i Staroj Gradiški. Preživio je rat.<ref name="SG-HBL-Badalic" /> |- ! scope="row" | [[Magda Bošković]] | Publicistkinja i komunistička aktivistica, ubijena u Staroj Gradiški u proljeće 1942.<ref name="HBL-Boskovic" /> |- ! scope="row" | [[Nada Dimić]] | Iz zatvora je dovedena u Staru Gradišku 1942. U logoru je ubijena 21. ožujka iste godine.<ref name="JUSP-zene" /> |- ! scope="row" | [[Andrija Hebrang (otac)|Andrija Hebrang]] | Komunistički političar, uhićen u veljači 1942. Iz logora je oslobođen razmjenom 23. rujna 1942.<ref name="SG-HE-Hebrang" /> |- ! scope="row" | [[Olga Hebrang]] | Komunistička aktivistica, uhićena u jesen 1941. i zatočena u Staroj Gradiški. Oslobođena je razmjenom u rujnu 1942., zajedno s Andrijom Hebrangom, za kojega se poslije udala.<ref name="SG-BrandlKardum2025" details="str. 236." /> |- ! scope="row" | [[Ilija Jakovljević (hrvatski književnik)|Ilija Jakovljević]] | Odvjetnik, književnik i pristaša [[Hrvatska seljačka stranka|HSS-a]], zatočen 1941. i 1942. Preživio je logor, o kojem je ostavio zapise objavljene u knjizi ''Konclogor na Savi''.<ref name="SG-HBL-Jakovljevic" /> |- ! scope="row" | Ernest Krajanski | Pravnik, zborovođa i glazbeni pisac, odveden u Staru Gradišku u ljeto 1941. Hrvatski biografski leksikon navodi da je ondje umro u studenome iste godine.<ref name="SG-HBL-Krajanski" /> |- ! scope="row" | [[Mihovil Pavlek Miškina]] | Književnik i političar HSS-a. Prema Hrvatskoj enciklopediji ubijen je u Staroj Gradiški 1942.<ref name="SG-HE-Miskina" /> |- ! scope="row" | Ljubica Vrhovac | Poznata kao Teta Ljuba, bila je zatočenica i logornica u Kuli. Pomagala je drugim zatočenicima, a ustaše su je ubile u logoru 1943.<ref name="JUSP-zene" /> |} == Zatočenice == [[Datoteka:Children in Stara Gradiska.jpg|alt=Žene i djeca sjede na drvenom podu prostorije s neobloženim zidovima od opeke; nekoliko osoba stoji.|thumb|Majke i djeca zatočeni u Kuli logora Stara Gradiška; fotografija datirana između 1942. i 1945.]] Prve skupine političkih zatočenica stigle su u Staru Gradišku krajem 1941. godine. Hrvatice, Židovke, Srpkinje i Romkinje isprva su bile zajedno zatočene u Kuli.<ref name="JUSP-zene" /> U ožujku 1942. Hrvatice su izdvojene u takozvani Hrvatski ženski logor, koji je obuhvaćao nekoliko zgrada ograđenih žicom. Ondje su dobile zasebnu kuhinju i mogle su se dopisivati te primati pakete, pa je njihov položaj bio povoljniji od položaja Srpkinja i Židovki koje su s djecom ostale u Kuli.<ref name="SG-Matausic2013" details="str. 36–38." /> U izdvojenom dijelu bile su zatočene i muslimanke, a žene iz Hrvatskoga ženskog logora rjeđe su odvođene na masovne likvidacije.<ref name="JUSP-SG-logor" /><ref name="JUSP-zene" /> === Evidencije ženskog logora === Kretanje broja zatočenica tijekom 1944. može se pratiti i u dijelu sačuvanih službenih izvještaja. [[Mario Kevo]] objavio ih je 2009. i 2010. prema gradivu Državnoga arhiva u Slavonskom Brodu, u dva nastavka: prvi obuhvaća razdoblje od 27. svibnja do 31. kolovoza, a drugi od 1. rujna do 4. prosinca 1944. Izvještaji pokrivaju ženski dio logora, odnosno Grupu »Ž« i Kulu, pa se iz njih ne može sastaviti neprekinuta dnevna evidencija svih zatočenika Stare Gradiške.<ref name="Kevo2009" details="str. 523–524." /><ref name="SG-Kevo2010" details="str. 595–596." /> U obrasce su upisivani prethodno i novo brojno stanje te dolasci, odlasci i smrti. Zatočenice su razvrstavane prema vjeroispovijesti, dok su podatci o Kuli unošeni u rubriku »Opazka«. Oznake »grko-istočnjaci« i »hrvatski pravoslavci« pritom nisu bile istoznačne, nego su odražavale različite kategorije u vjerskoj klasifikaciji NDH, kako objašnjava Kevo.<ref name="SG-Kevo2010" details="str. 596." /> Ni oznaka »Otpućeni« nije nužno značila puštanje na slobodu. Uz tablice su ponegdje dopisana imena i druge pojedinosti, pa tako obrazac od 9. studenoga izričito bilježi da je 135 žena prethodnoga dana premješteno u Lepoglavu.<ref name="SG-Kevo2010" details="str. 635." /> {| class="wikitable" |+ Odabrani sačuvani izvještaji ženskoga dijela logora 1944. ! scope="col" | Datum obrasca ! scope="col" | Broj upisan u rubriku »Ukupno« ! scope="col" | Podatci uz taj izvještaj ! scope="col" | Izvor |- ! scope="row" | 1. rujna 1944. | 804 | Prvi obrazac objavljen u drugome nastavku rada. | Kevo<ref name="SG-Kevo2010" details="str. 597." /> |- ! scope="row" | 19. rujna 1944. | 800 | Evidentirana jedna smrt; poimenično je navedena Vlasta Seidl, rođena 1944. | Kevo<ref name="SG-Kevo2010" details="str. 606." /> |- ! scope="row" | 8. listopada 1944. | 583 | Bilješka navodi da su 93 žene iz Jablanca upućene u Jasenovac. | Kevo<ref name="SG-Kevo2010" details="str. 616." /> |- ! scope="row" | 11. listopada 1944. | 280 | Navedeno je premještanje 302 žene u Jasenovac; zasebno je evidentirana jedna smrt. | Kevo<ref name="SG-Kevo2010" details="str. 618." /> |- ! scope="row" | 16. listopada 1944. | 264 | Upisano je osam umrlih, bez navođenja uzroka smrti. | Kevo<ref name="SG-Kevo2010" details="str. 622." /> |- ! scope="row" | 9. studenoga 1944. | 27 | Bilješka datirana 8. studenoga navodi premještanje 135 žena u Lepoglavu. | Kevo<ref name="SG-Kevo2010" details="str. 635." /> |- ! scope="row" | 4. prosinca 1944. | 35 | Posljednji obrazac objavljen u drugome nastavku rada. | Kevo<ref name="SG-Kevo2010" details="str. 647." /> |} Brojke u tablici pokazuju stanje zabilježeno u odabranim obrascima. Budući da izvještaji prate samo dio zatočenika, a broj se mijenjao i dolascima te premještanjima u druge logore, iz njih se ne može iščitati ukupan broj ljudi koji su prošli kroz Staru Gradišku niti broj njezinih žrtava.<ref name="SG-Kevo2010" details="str. 595–596, 616, 618 i 635." /> == Djeca i akcije spašavanja == [[Datoteka:Djeca Kozare u logoru Stara Gradiška.jpg|thumb|alt=Skupina djece u logoru.|Djeca s Kozare u logoru Stara Gradiška nakon kozaračke ofenzive, srpanj 1942.]] Tijekom ljeta 1942., u vrijeme progona stanovništva i kozaračke ofenzive, u Staru Gradišku masovno su dovođena djeca. Stizala su s obiteljima ili su u logoru ostajala nakon odvajanja od roditelja. Za njihovo izvlačenje trebalo je osigurati prijevoz, liječničku pomoć i smještaj, a u organiziranju pomoći i prihvata sudjelovali su [[Diana Budisavljević]] i njezini suradnici, [[Kamilo Brössler]] iz Ministarstva udružbe, članice [[Hrvatski Crveni križ|Hrvatskoga crvenog križa]], Narodna pomoć, [[Caritas Zagrebačke nadbiskupije]] i građani. Prihvat u [[Zagreb|Zagrebu]] i [[Sabirni logor Jastrebarsko|Jastrebarskom]] nije za svu djecu značio oporavak; dio je, iscrpljen i bolestan, umro nakon izlaska iz logora.<ref name="JUSP-djeca" /> === Odvajanje obitelji i deportacije na rad === Obitelji su razdvajane i pri odvođenju odraslih zatočenika na [[Prisilni rad|prisilni rad]]. U ljeto 1942. predstavnici Organizacije Todt preuzimali su muškarce i žene za rad u Njemačkoj i Norveškoj. Kada je 8. lipnja na zagrebački [[Zapadni kolodvor (Zagreb)|Zapadni kolodvor]] stigao transport žena iz Stare Gradiške sa starijom djecom, Diana Budisavljević pokušala je djecu zadržati u Zagrebu. Majke se, međutim, nisu htjele odvojiti od njih, a upozorile su je i da u logoru ostaje mnogo djece bez roditelja.<ref name="SG-Matausic2013" details="str. 40–41." /> Radi preuzimanja radne snage logor su 12. lipnja 1942. posjetili natporučnik Schmidt Zabierow iz ureda njemačkoga zrakoplovnog atašea i dr. Peterson, opunomoćenik njemačkoga Ministarstva vanjskih poslova. Schmidt Zabierow u svojem je izvještaju opisao i odvajanje djece od majki. Izvještaj prenosi Mataušić:<ref name="SG-Matausic2013" details="str. 41–42." /> <blockquote>Zatočenici u zajedničkom logoru Stara Gradiška regrutiraju se od pravoslavaca, Židova i komunista. Uprava logora nije mi dala nikakvih konkretnih podataka o njihovom broju, ali sam od povjerenika koji su već duže vrijeme ondje aktivni čuo da je u tom logoru nekoliko tisuća zatočenika. Predavanje Židova kao radne snage isključeno je samo po sebi, osim toga njih više nema mnogo jer su najvećim dijelom likvidirani. Preostalo je, znači samo prikupljanje pravoslavaca i to prvenstveno žena. Većina obitelji upućena je u logor s mnogo djece, ali bez muškaraca i prebacuju se u Njemačku za radove u poljoprivredi. Do 12. lipnja 1942. godine bilo je oko 2.500 osoba koje su otpremljene u Njemačku. Kako opunomoćenici mogu uputiti samo obitelji sa starijom djecom, mala djeca moraju biti prepuštena brizi hrvatske države. Nužna posljedica toga je, znači odvajanje. U nekom dvorištu video sam stotine djece već odvojene od njihovih majki i sabijene zajedno na nečovječan način, kako očekuju dalju sudbinu. Sanitarnih uređaja nema i djeca leže na dvorištu pod vedrim nebom, vape za vodom i plaču za hranom.<ref name="SG-Matausic2013" details="str. 42, bilješka 38; izvještaj prenesen prema zbirci Otpor u žicama, knj. I, 1969., str. 529." /></blockquote> U monografiji ''Jasenovac'' [[Ivo Goldstein]] navodi Giordanu Mandić Friedländer među zatočenicama zaduženima za njegu djece i prenosi njezin opis djece koja su ležala u nečistoći i bez odgovarajuće njege, među kojima je bilo i umrle djece.<ref name="SG-Goldstein2018-djeca" /> === Preuzimanje djece u srpnju 1942. === [[Datoteka:Diana Budisavljević.jpg|thumb|upright=0.75|alt=Portret Diane Budisavljević.|[[Diana Budisavljević]], organizatorica akcije pomoći zatočenoj djeci i njihovim obiteljima.]] Budisavljević je s Dragicom Habazin i skupinom djelatnika Crvenoga križa 9. srpnja 1942. doputovala u [[Gradiška (BiH)|Bosansku Gradišku]]. Odatle je s Habazin i voditeljem transporta Brozom otišla u logor kako bi dogovorili preuzimanje djece. Sljedećega dana zatekli su djecu već odvojenu od majki i bolesnike smještene u prostorijama nazvanima dječjom bolnicom. Dok je liječnik pregledavao dječja grla zbog [[Difterija|difterije]], pokušavali su preuzeti i teško bolesne. O stanju u dijelu dječje bolnice Budisavljević je zapisala u dnevniku:<ref name="Diana2002" details="str. 69–71; zapisi od 9. i 10. srpnja 1942." /> <blockquote>A onda je došlo nešto stravično. Sobe bez ikakvog namještaja. Bile su tu samo noćne posude, a na podu su sjedila ili ležala neopisivo mršava mala djeca. Svakom se djetetu već mogla nazrijeti smrt u očima. Što s njima učiniti? Liječnik je kazao da je tu svaka pomoć već prekasna. Vođa transporta je odlučio da svako dijete koje se nekako može povesti povedemo i tako pokušamo pomoći. Učinjen je izbor. Djeca su postavljena na noge i ono koje se još nekako moglo držati, bilo je predviđeno za transport. Djeca koja su se rušila, koja više nisu imala nimalo snage, morala su ostati. I stvarno je većina tih jadnih bića umrla još tijekom dana. U jednu sobu u kojoj je vladala difterija i već su sva djeca bila na smrt bolesna nismo ni ulazili, kako ne bismo i druge zarazili.<ref name="Diana2002" details="str. 71; zapis od 10. srpnja 1942." /></blockquote> Pri preuzimanju djece suradnici su sastavljali popise i vezivali im oko vrata kartone s brojevima. Podatke o najmanjoj i umirućoj djeci često nisu mogli dobiti, pa ih je Budisavljević pokušavala prikupiti i od zatočenica koje su se o njima brinule. Skupina je toga dana imala nalog preuzeti djecu bez roditelja ili uz roditeljski pristanak. Neke majke isprva nisu pristajale na odvajanje, ali su poslije molile da se djecu odvede jer ih više nisu mogle prehraniti.<ref name="Diana2002" details="str. 71–73; zapis od 10. srpnja 1942." /> Iz logora su djecu autobusom prevozili do željezničke postaje u [[Okučani|Okučanima]], a put su nastavila vlakom. Budisavljević je putovala u teretnom vagonu sa 62 teško bolesna djeteta koja su ležala na drvenom podu. Kupila im je mineralnu vodu, a pomagali su im i ljudi uz prugu. Transport je u Zagreb stigao 11. srpnja, no troje djece iz njezina vagona umrlo je između dolaska na kolodvor i dolaska u stanicu za raskuživanje.<ref name="Diana2002" details="str. 73–75; zapisi od 10. i 11. srpnja 1942." /> Pri ponovnom preuzimanju djece 13. srpnja skupini su pomagala i dvojica [[Hrvatsko domobranstvo (NDH)|domobranskih]] liječnika. Budisavljević je, za razliku od prethodnog dolaska, ovaj put opisala prisilno razdvajanje obitelji:<ref name="Diana2002" details="str. 76–77; zapis od 13. srpnja 1942." /> <blockquote>Ujutro u 6,25 ponovno odlazak u Staru Gradišku. Ovaj put su nalog za put dobila i dva domobranska liječnika, dr. Tomašić i dr. Milas. Pomogli su nam kod preuzimanja i transporta djece. Kako je poslijepodne padala kiša, pisali smo liste u predvorju dječje bolnice. Djecu koju smo popisali ustaše su odvodile na prvi kat. Odmah su ih odvajali od majki koje su bile zatvarane iza drvenog zida u dvorištu te zgrade. Ne može se opisati kakvi su se bolni prizori tu odvijali. Koliko je bilo hrabrosti u tih žena. Neka mala djeca nisu se htjela odvajati od majki i sada su očajne majke govorile svojim najdražima "bit će ti lijepo, nemoj se bojati, uskoro ću doći po tebe". I uvijek opet tiho pitanje upućeno nama, hoće li više ikada vidjeti svoju djecu. Stalno smo ponavljali da će djeca doći u domove, da im nećemo učiniti ništa nažao, da ćemo se za njih brinuti dok se majka ne vrati iz Njemačke i sama preuzme svoje dijete. I nakon upisa u listu, posljednji poljubac, posljednji zagrljaj, često samo na brzinu, jer su bezdušni ustaše nasilno razdvajali majke od djece.<ref name="Diana2002" details="str. 76–77; zapis od 13. srpnja 1942." /></blockquote> U drugom je transportu, prema dnevniku, bilo 650 djece, a dio su morali ostaviti za sljedeći dolazak. Kada su ih 15. srpnja pokušali preuzeti, u Okučanima su dobili obavijest da su žene i djeca odvedeni u [[Mlaka (Jasenovac)|Mlaku]]. Budisavljević i njezini suradnici pokušavali su preko njemačkih vojnih predstavnika doznati gdje su djeca i ishoditi njihovo preuzimanje. U naknadnoj napomeni uz dnevnički zapis Budisavljević je ispravila tada dobivenu obavijest: djeca nisu bila premještena, nego su ostala u logoru. Od više od 300 djece koju su morali ostaviti, 12. studenoga 1942. dovezeno je 91 teško bolesno dijete.<ref name="Diana2002" details="str. 77–79; zapisi od 13. do 24. srpnja 1942." /> Kako bi se sačuvao identitet djece i omogućilo njihovo ponovno povezivanje s roditeljima, u široj akciji pomoći nastala je kartoteka s podatcima o približno 12.000 djece. Taj se broj odnosi na cijelu akciju pomoći djeci iz logora, a ne samo na Staru Gradišku.<ref name="JUSP-djeca" /> === Djeca u logoru 1944. === Djeca su u Staroj Gradiški bila zatočena i nakon velikih transporta iz ljeta 1942. Tijekom posjeta u srpnju 1944. Julius Schmidlin, poslanik [[Međunarodni odbor Crvenog križa|Međunarodnog odbora Crvenoga križa]], zabilježio je školu sa sedamnaestero djece.<ref name="Kevo2008" details="str. 578–580." /> O njihovu boravku u logoru svjedoče i izvještaji ženskoga dijela: u zapisu od 19. rujna 1944. među umrlima je navedena Vlasta Seidl, rođena iste godine. Četvero djece rođene 1944. nalazi se i među pet imena u rubrici »Otpućeni«, u bilješci od 11. listopada priloženoj obrascu za sljedeći dan. Kamo su ta djeca odvedena, u bilješci nije navedeno.<ref name="SG-Kevo2010" details="str. 606 i 619." /> == Rad i život u logoru == <span id="Rad,_uvjeti_zatočenja_i_ubojstva"></span> === Prisilni rad === [[Prisilni rad]] u Staroj Gradiški obuhvaćao je zanatsku proizvodnju, poljoprivredne poslove i održavanje samoga logora. Zatočenici su najčešće radili u manjim skupinama, među ostalim u stolarskim, lončarskim i krojačkim radionicama. Žene su obavljale i poslove potrebne za svakodnevno funkcioniranje logora.<ref name="USHMM-SG" details="str. 64." /> Sačuvana fotografija iz 1942. prikazuje zatočenike pri izradi košara, ali je snimljena za potrebe ustaške promidžbe.<ref name="JUSP-rad" /> Iz iste je godine i promidžbena snimka starogradiške tkaonice, objavljena u hrvatsko-njemačkoj izložbi o prisilnom radu.<ref name="SG-Schoelzel2007" details="pano 6, opis fotografije tkaonice." /> Zanatsko znanje imalo je ulogu pri odabiru zatočenika za rad. Automehaničar Jakov Atias u razgovoru snimljenom 2005. opisao je kako su pri dolasku transporta u Staru Gradišku izdvajani zanatlije, dok su ostali zatočenici ubijani. U istom se iskazu prisjetio čestih strijeljanja te svojeg boravka do kolovoza 1942., kada je u skupini zatočenika vraćen u Jasenovac.<ref name="SG-Schoelzel2007" details="panoi 8–9; biografska bilješka i izvod razgovora s Jakovom Atiasom iz 2005." /> Među kvalificiranim radnicima bio je i Otto Langfelder, koji je prošao više logora jasenovačkoga sustava, a u Staroj Gradiški bio zatočen tijekom 1942. i 1943. Autori enciklopedije USHMM-a taj podatak navode prema njegovu iskazu istražnoj komisiji od 12. lipnja 1946.<ref name="USHMM-SG" details="str. 64–65, osobito bilj. 3." /> Marijan Kustorin, zatočen od prosinca 1943., u iskazu Zemaljskoj komisiji od 6. lipnja 1945. opisao je desetosatni i katkad dulji rad u krojačnici te prenošenje trupaca od [[Sava|Save]] do logora, pri čemu su zatočenike kundacima tukli mladi ustaški stražari.<ref name="SG-Radanovic2019" details="str. 135–136, bilj. 18; Kustorinov iskaz Zemaljskoj komisiji u Zagrebu od 6. lipnja 1945." /> Dio prisilnih poslova obavljao se izvan logorskoga prostora. Prema svjedočenju Momčila Dojića koje prenosi Filip Škiljan, židovski zatočenici Stare Gradiške upotrijebljeni su za rušenje pravoslavne crkve u [[Okučani|Okučanima]].<ref name="SG-Skiljan2009" details="str. 43, bilj. 52." /> === Smještaj, prehrana i higijena === <span id="Prehrana_i_higijena"></span> <span id="Prehrana,_higijena_i_sačuvani_predmeti"></span> <span id="Zapisi_političkih_zatočenika"></span> Životni uvjeti ovisili su i o tome u kojem je dijelu logora zatočenik bio smješten.<ref name="USHMM-SG" details="str. 64." /> Nataša Mataušić opisuje Kulu, prvotno mjesto zatočenja žena, kao hladno i mračno zdanje s dugim hodnicima te ćelijama koje su zaudarale na vlagu i štakorski izmet.<ref name="SG-Matausic2013" details="str. 36–38." /> O životu u logoru pisao je zatočeni književnik [[Ilija Jakovljević (hrvatski književnik)|Ilija Jakovljević]], u zbirci ''Lirika nevremena'' (1945.) i zapisima ''Konclogor na Savi'' (1999.).<ref name="SG-HBL-Jakovljevic" /> Opisujući Kulu, zapisao je: »U njezinim se ćelijama čamilo s jednim obrokom hrane na dan ili uopće bez hrane«.<ref name="SG-Jakovljevic-citat" /> Glad i iscrpljivanje prisilnim radom u jasenovačkim su logorima služili kao sredstva mučenja i ubijanja.<ref name="JUSP-uvjeti" /> Za preuzimanje uglavnom tekućih obroka važni su bili vlastita posuda i pribor. O tome svjedoči sačuvana aluminijska porcija Milene Bon, koja je pri predaji muzeju zapisala: »Iz ove posude hranila sam se u logoru St. Gradiška. Nju sam dobila u logoru, ne sjećam se od koga«. Sačuvane su i žlica i vilica spojene zakovicom, koje su pripadale Jelki Mandić Pahl.<ref name="SG-Matausic2013" details="str. 54." /> Anđela Hrg i Anđela Heder s glađu su se suočavale zapisivanjem recepata kojih su se sjećale ili ih čule od drugih zatočenica. U Hrginu notesu sačuvano je 178 recepata, a u Hederinu 118.<ref name="JUSP-Godisnjak2020" details="str. 74–75." /> Hrg je svoj notes sama izradila i sačuvala ga do oslobođenja.<ref name="SG-Matausic2013" details="str. 51." /> Muzejski prikaz tumači ih kao način očuvanja identiteta i nade u povratak svakodnevnom životu. Na unutarnjoj strani korica Hrgina notesa nalazi se poruka, vjerojatno dodana poslije rata:<ref name="JUSP-Godisnjak2020" details="str. 74–75." /> <blockquote>Jer nisam postala narodni heroj ovi se zapisi ne nalaze u nikakvom muzeju. Ali, ja imam djecu i želim da se to sačuva. Pisano je u siječnju i veljači 1942. kada se uopće nije jelo /od 3. do 26. siječnja 1942./ i veljači iste godine kad se dobivao jedan obrok rijetke pure ili graha.<ref name="SG-Matausic2013" details="str. 51; prijepis poruke s fotografije notesa Anđele Hrg." /></blockquote> Nedostajale su i osnovne higijenske potrepštine. [[Židovska općina Zagreb|Židovska bogoštovna općina u Zagrebu]] u dopisu od 27. siječnja 1942. tražila je menstrualne uloške za žene u Staroj Gradiški i još trima logorima, navodeći približno 800 zatočenih Židovki u Staroj Gradiški. Mataušić iz sačuvanoga gradiva nije mogla utvrditi je li molbi udovoljeno.<ref name="SG-Matausic2013" details="str. 25–27." /> === Bolesti i liječenje === U jasenovačkom sustavu [[Pothranjenost|pothranjenost]], loši sanitarni uvjeti, nedostatak pitke vode i nedostatna zdravstvena skrb pogodovali su širenju [[Pjegavi tifus|pjegavoga]] i [[Trbušni tifus|trbušnoga tifusa]], [[Dizenterija|dizenterije]] i drugih bolesti.<ref name="JUSP-uvjeti" /> U opisu Stare Gradiške iz srpnja 1944. poslanik [[Međunarodni odbor Crvenog križa|Međunarodnog odbora Crvenoga križa]] Julius Schmidlin zabilježio je drvene ležajeve bez madraca, oskudnu odjeću dijela zatočenika i manjak sanitetskoga materijala. Urednost pojedinih prostorija ocijenio je povoljno. Židovski i kršćanski liječnici zatočenici radili su u bolnici, u kojoj su prema njegovu izvještaju bolesnici bili pretežno ustaše, a dvije liječnice zatočenice skrbile su o ženama na bolesničkom odjelu. Spomenuo je i ambulantu, stomatološku ordinaciju te oštećenu rendgensku opremu. Taj opis potječe iz službenog obilaska tijekom kojega mu razgovor sa zatočenicima nije bio dopušten.<ref name="Kevo2008" details="str. 576 i 578–580." /> === Promjene režima i odnos prema zatočenicima === [[Datoteka:Miroslav Filipović-Majstorović-u odori.jpg|thumb|upright=0.65|alt=Miroslav Filipović-Majstorović fotografiran u vojnoj odori.|[[Miroslav Filipović|Miroslav Filipović-Majstorović]] u ustaškoj odori.]] Milan Radanović razdoblje od ožujka do studenoga 1943. opisuje kao relativno mirnije, dok s [[#Uprava|Bosakovim preuzimanjem uprave]] povezuje povratak strožega režima i [[Vjekoslav Luburić|Luburićeva]] utjecaja. Pooštravanje se očitovalo u težem radu, smanjivanju obroka, oduzimanju hrane iz paketa i učestalom premlaćivanju. Na prijelazu u 1944. slijedila su masovna ubojstva koja su trajala do početka veljače.<ref name="SG-Radanovic2019" details="str. 131–132, 136 i 139–140." /> Goran Hutinec u pregledu savezničkih zračnih snimaka govori općenitije o nešto blažem postupanju tijekom 1943. i 1944. Kao konkretan primjer navodi dopuštenje zatočenicima da u proljeće i ljeto 1944. urede nogometno igralište unutar zidina, čiji se obrisi vide na snimkama. Njegov pregled bilježi i ubojstva stanovnika susjednih Uskoka u siječnju iste godine.<ref name="Hutinec2022-SG" details="odjeljak „Subcamp V—Stara Gradiška”." /> S promjenama u upravi povezana je i sudbina Petra Nemeta, dotadašnjega voditelja radne službe. Prema Radanoviću, smijenjen je i zatočen u Jasenovcu zbog pomaganja logorašima i nespremnosti da sudjeluje u logorskim zločinima. Autor, oslanjajući se na Ivu Goldsteina, istodobno navodi Nemetovu raniju odgovornost za zločine nad srpskim stanovništvom u kotaru Pakrac. Za njegovu smrt u Jasenovcu 14. travnja 1944. Radanović navodi dvije mogućnosti: samoubojstvo vješanjem ili ustaško insceniranje samoubojstva. Radanović prenosi i poslijeratni iskaz Slavka Dobrile, koji je s Nemetom razgovarao u logoru i zabilježio sumnju zatočenika da je ubijen.<ref name="SG-Radanovic2019" details="str. 132, bilj. 12." /> == Nasilje i ubijanje == Ubojstva zatočenika izvršavana su unutar logora i na okolnim stratištima. U jasenovačkom sustavu, kojemu je pripadala Stara Gradiška, zatočenici su ubijani vješanjem, vatrenim oružjem, noževima, maljevima i sjekirama.<ref name="JUSP-smrt" /> Mala vrata iz Kule vodila su kroz bedem prema groblju. Kroz taj su izlaz noću odvođene skupine Srba, Židova i Roma, i muškaraca i žena, prema stratištima uz Savu, u Mlaki, Jablancu, Uskočkim šumama i Međustrugovima.<ref name="USHMM-SG" details="str. 64." /> Među načinima ubijanja bilo je i namjerno uskraćivanje hrane i vode zatočenicima zatvorenima u samice. U proljeće i ljeto 1942. tako su ubijene dvije skupine političkih zatočenika.<ref name="JUSP-Hrvati" /> Prema pregledu Spomen-područja Jasenovac iz 2020., prvu je skupinu logorska uprava zatvorila krajem ožujka, u sklopu obračuna s komunistima i njihovom organizacijom u logoru. Budući da je komunistička organizacija nastavila djelovati i nakon njihove smrti, 5. srpnja na zajedničkom postrojavanju izdvojena je nova skupina i zatvorena u samice K-nastambe, zgrade muškoga logora. Muzejski pregled tu odluku povezuje i s dolaskom zarobljenika s Kozare: uprava je nastojala spriječiti njihovo povezivanje sa zatočenim komunistima i jačanje organiziranoga otpora.<ref name="JUSP-Godisnjak2020" details="str. 65–66." /> O ubojstvu skupine muškaraca iz okolice [[Petrinja|Petrinje]] govori iskaz Đure Vujičića iz Cerovljana, koji je 23. siječnja 1943. zabilježen pred Komesarijatom za izbjeglice i preseljenike u Beogradu. Prema njegovu iskazu, koji objavljuje Milan Radanović, početkom lipnja 1942. u Staroj Gradiški ubijena je skupina od dvanaest zatočenika iz okolice Petrinje. Radanović pretpostavlja da je riječ o stanovnicima Staroga Sela i Svinice odvedenima iz petrinjskoga zatvora.<ref name="SG-Radanovic2023" details="str. 165, bilj. 140." /> Pri masovnom odvođenju stanovnika petrinjskih sela u svibnju 1942. muškarci i žene s djecom bili su razdvojeni već pri ukrcavanju u vlak. Muškarci su uglavnom iskrcani u Jasenovcu, dok su žene i djeca preko [[Okučani|Okučana]] dovedeni u Staru Gradišku. Stariji muškarci iz tih transporta ubijani su u Donjoj Gradini, stratištu glavnoga jasenovačkog logora.<ref name="SG-Radanovic2023" details="str. 164–165." /> === Odvođenja na stratišta === Davor Kovačić prenosi odluke Zemaljske komisije prema kojima su u proljeće 1942. iz logora izdvajani bolesni i nemoćni zatočenici, navečer odvoženi kamionima i ubijani izvan logora; odjeća ubijenih vraćana je sljedećega jutra. Komisija među njima navodi osamdeset bolesnika odvedenih 10. travnja te skupinu nemoćnih Židova izdvojenu u svibnju. U drugoj odluci navedeno je da su 1. studenoga 1942. Židovke i drugi zatočenici izvedeni iz Kule pod izgovorom odlaska na rad u Njemačku, a zatim ubijeni u Jablancu.<ref name="SG-Kovacic2003" details="str. 508–509." /> Isti pregled bilježi ubojstvo tridesetero zatočenika na logorskoj ekonomiji Mlaka u kolovozu 1943., nakon kojega su tijela bačena u [[Sava|Savu]]. Komisija je među neposrednim izvršiteljima zločina u Staroj Gradiški navela Nikolu Gagru kao voditelja mučilišta u logorskoj bolnici.<ref name="SG-Kovacic2003" details="str. 510, osobito bilješka 31." /> Među stratištima bili su Međustrugovi i Uskočke šume, šumska područja uz Savu i Strug, nekoliko kilometara južno od [[Vrbovljani|Vrbovljana]]. Spomen-područje Jasenovac u zajedničkom prikazu tih stratišta navodi da su ondje masovni pokolji i strijeljanja zatočenika Logora V osobito provođeni tijekom 1944. Među žrtvama bili su muškarci, žene i djeca, a među identificiranima u Uskočkoj šumi prevladavale su osobe dovedene iz [[Srijem|Srijema]]. U grobnici u Međustrugovima, prema istom prikazu, nalazili su se i brojni mještani Vrbovljana.<ref name="SG-JUSP-Uskočke" /> Saopćenje Zemaljske komisije koje prenosi Kovačić žrtve ekshumirane u Uskočkoj šumi povezuje s ubojstvima krajem rujna 1944. Prema prenesenim nalazima sudsko-medicinskih vještaka, većina pregledanih žrtava usmrćena je udarcima tupim predmetima ili sjekirom u glavu.<ref name="SG-Kovacic2003" details="str. 505–506." /> Veliku grobnicu u Međustrugovima, koje naziva Međustružjem, Kovačić povezuje s ubojstvom Srba i Židova 1. studenoga 1942.; stanje ostataka onemogućilo je identifikaciju.<ref name="SG-Kovacic2003" details="str. 506." /> Masovno ubojstvo u Međustrugovima na taj datum navodi i Radanović, koji uspoređuje svjedočanstva preživjelih i podatke o probnom iskapanju iz svibnja 1946.<ref name="SG-Radanovic2019" details="str. 141–142, osobito bilješka 34." /> Nalazi s tih grobišta podrobnije su prikazani u odjeljku o [[#Žrtve_i_poslijeratna_istraživanja|žrtvama i poslijeratnim istraživanjima]]. === Ubijanje djece i uporaba plina === <span id="Svjedočanstva_o_nasilju_nad_djecom"></span> Giordana Mandić Friedländer svjedočila je o odvajanju djece od majki u Staroj Gradiški tijekom ljeta 1942. Njezin je iskaz 2025. prenesen u časopisu ''Ha-Kol'', pod imenom Cijordana Friedlender. Prema tom iskazu, [[Ante Vrban]] naredio je da se djeca okupe u jednoj prostoriji, a njoj i drugim zatočenicama naloženo je da ih donose. Jedno dijete sprječavalo je zatvaranje vrata; Friedländer je navela da ga je Vrban ozlijedio vratima, a potom usmrtio udaranjem o zid. O sudbini ostale djece kazala je: »Kada je soba bila popunjena, Vrban je donio otrovni plin i sve ih pobio.«<ref name="SG-Friedlender-HaKol" /> U monografiji ''Jasenovac'' [[Ivo Goldstein]] donosi iskaze Božice Stulić-Ptiček i Marijane Amulić o zatvaranju djece bez hrane i vode te o Vrbanovu ubijanju djece plinom. Prema tim iskazima, uklonjena su tijela već umrle djece, a pri ubijanju plinom prozori i vrata zatvarani su papirom. U njegovu je prikazu plin kojim su djeca ubijena imenovan kao ciklon. Amulić se osvrnula i na dugotrajne psihičke posljedice koje je događaj ostavio na zatočenice koje su mu svjedočile.<ref name="SG-Goldstein2018-djeca" /> Prema biografskom prikazu Spomen-područja Jasenovac, Vrban je na [[#Poslijeratne_istrage_i_sudski_postupci|suđenju 1948.]] priznao trovanje 63 djece ciklonom B.<ref name="JUSP-Vrban" /> Dušan Nikodijević u usporedbi svjedočanstava o zločinima nad djecom u Staroj Gradiški donosi više iskaza o ubijanju plinom, ali upozorava da se u njima često preklapaju ukupni brojevi umrle i ubijene djece s brojevima djece usmrćene na taj način. Razmatra i neslaganja u datiranju pojedinih zločina.<ref name="SG-Nikodijevic2019" details="str. 176–179." /> Opisi plinskih komora u pregledima logorskoga sustava razlikuju se. Michele Frucht Levy u radu iz 2009. piše da je Luburić u Staroj Gradiški dao izgraditi plinsku komoru, u kojoj su tijekom tri mjeseca provođeni pokusi ubijanja zatočenika [[Sumporov(IV) oksid|sumporovim dioksidom]] i [[Ciklon B|ciklonom B]]. Prema njezinu prikazu, uporaba komore napuštena je zbog neprikladne izvedbe.<ref name="Levy-2009" details="str. 824." /> Emil Kjerte, nasuprot tomu, u radu iz 2025. navodi da u jasenovačkom logorskom kompleksu nije bilo plinskih komora te opisuje sustavna masovna ubojstva na stratištima u blizini logora.<ref name="SG-Kjerte2025" details="str. 80." /> === Masovna ubojstva krajem 1943. i početkom 1944. === [[Datoteka:Stara Gradiška BV042104626.jpg|thumb|upright=1.5|alt=Povijesna topografska karta Save, Stare i Bosanske Gradiške te okolnih sela.|Stara i Bosanska Gradiška te okolna sela na topografskoj karti iz 1915., u izvornom mjerilu 1 : 75.000. Karta prikazuje područje prije Drugoga svjetskog rata.]] Krajem 1943. u Kuli je izgladnjivanjem ubijena skupina srpskih zatočenika, većinom žena i djece. Uspoređujući iskaze četvero preživjelih, Radanović zaključuje da je bilo stotinjak žrtava.<ref name="SG-Radanovic2019" details="str. 142–143." /> Od početka siječnja do 4. veljače 1944. uslijedila su nova odvođenja muškaraca i žena iz zatočeničkih nastambi. Ubijani su u bolničkom podrumu, samicama i prostorijama logorske uprave, a dio tijela bacan je u [[Sava|Savu]]. Za taj niz ubojstava Radanović navodi oko osamdeset žrtava; upozorava da za dio pogubljenih žena nije sačuvan broj. U tom su nizu ubijene i 22 zatočenice, Srpkinje i Židovke.<ref name="SG-Radanovic2019" details="str. 155–160 i 193." /> Pripadnici logorske posade ubijali su i izvan logora. Nakon borbi u [[Gradiška (BiH)|Bosanskoj Gradiški]] 1. siječnja 1944. ondje su, uz lokalne ustaše, sudjelovali u pogubljenjima građana; među žrtvama bila su i trojica zatočenika dovedena iz Stare Gradiške.<ref name="SG-Radanovic2019" details="str. 147–154 i 156." /> U napadu na susjedne [[Uskoci (Stara Gradiška)|Uskoke]] 6. siječnja stanovnici su ubijani u selu, a Radanović usporedbom popisa utvrđuje najmanje 154 žrtve.<ref name="SG-Radanovic2019" details="str. 162–173, osobito str. 171–172." /> Drukčiji je bio put zarobljenih mještana Šumetlice, među kojima su prevladavale žene i djeca: nakon zatočenja u Novoj Gradiški, 25. siječnja odvedeni su u logor. Radanović njihovo stradanje smješta u Staru Gradišku, ali ne utvrđuje točan datum i mjesto ubojstva.<ref name="SG-Radanovic2019" details="str. 175–181, osobito str. 179–181." /> == Mučenje i ponižavanje zatočenika == Policijska istraga za neke zatočenike nije završavala njihovim upućivanjem u logor. Istražni odjel u Staroj Gradiški vodio je Nikola Gagro, koji je mučio zatočenike nad kojima je istraga nastavljana, osobito komuniste i antifašistički orijentirane građanske intelektualce hrvatske nacionalnosti. Milan Radanović njegovu ulogu opisuje na temelju više svjedočanstava, među kojima izdvaja sjećanja [[Ilija Jakovljević (hrvatski književnik)|Ilije Jakovljevića]]. Navodi i izvještaj Logorskog komiteta KPH iz rujna 1944., čijim vjerojatnim autorom smatra Ivana Sabljaka. Prema tom izvještaju, Gagro je napredovao u činu upravo zbog sudjelovanja u ubijanju i mučenju zatočenika.<ref name="SG-Radanovic2019" details="str. 128–129, bilješka 6; str. 187–188, osobito bilješka 121." /> === Kazne i svakodnevno zlostavljanje === Ivan Koprivnjak, zatočenik iz Zagreba, u iskazu zabilježenom 10. srpnja 1942. pred Komesarijatom za izbjeglice i preseljenike u Beogradu opisao je kažnjavanje glađu i zatočenjem u samicama. Prema njegovu iskazu, dvadeset i jedan mladić iz skupine dovedene iz Dalmacije bio je premlaćen i zatvoren u dvije podrumske ćelije. Tijekom približno dva mjeseca dobili su hranu i vodu samo tri puta, a do njegova odlaska u Zemun ostala su živa dvojica. Naveo je i da se za najmanje prijestupe izricala kazna deset dana samice, iz koje se, prema njegovu svjedočenju, kažnjeni nisu vraćali živi.<ref name="SG-Miletic1986" details="str. 383–385, dokument 146; zapisnik od 10. srpnja 1942., osobito str. 384." /> Mučenje žeđu opisao je i [[Ilija Jakovljević (hrvatski književnik)|Ilija Jakovljević]] u zapisima ''Konclogor na Savi'', prenoseći ono što mu je ispričao neimenovani zatočenik zadužen za pranje hodnika pred ćelijom: <blockquote>Jedan zatočenik, koji je imao dužnost da svakoga dana pere hodnik pred tom ćelijom, pripovijedao mi je: – Od svih poslova koje sam obavljao u logoru, ovaj je, pod takvim okolnostima, bio najstrašniji. Donesem kantu s vodom i zapljusnem hodnik. Ispod vrata proklete ćelije pokažu se prsti. To netko moči ruke. Vidim također gdjekoju žlicu. Nesretnik hvata prljavu vodu. Neki podmeću čak i cipele, a neki legnu na pod i ližu zamazanu tekućinu. Prag je nizak, i kako zapljusnem, voda prodire pomalo u ćeliju. I dok se jedni bacaju na svaku kap, drugi viču: "Ne pljušti, ne pljušti! Prestani već jednom, ne možemo slušati kako voda pljušti."<ref name="SG-Erdelja2007" details="str. 95, izvor III–15; prijenos iz Jakovljevićeva Konclogora na Savi (Zagreb, 1999.), str. 164–165." /></blockquote> Skupina devetnaestorice bivših zatočenika s područja Vojnića u zajedničkom iskazu istom Komesarijatu 8. srpnja 1942. opisala je i nasilje tijekom premještanja. Pri odlasku iz Stare Gradiške 18. svibnja morali su uglavnom trčati do željezničke postaje u Okučanima, a one koji nisu mogli ustaše su udarale kundacima. U logoru su im oduzeti novac i osobne stvari, koje nisu vraćene unatoč obećanju. Istodobno su vlastiti kratki boravak u Staroj Gradiški, prehranu i postupanje ondje opisali povoljno.<ref name="SG-Miletic1986" details="str. 378–380, dokument 144; zajednički zapisnik od 8. srpnja 1942." /> U prikazu stražarica jasenovačkog sustava Martina Bitunjac prenosi iskaz Mare Vejnović-Smiljanić o upadima naoružanih stražarica u ženski logor, šamaranju, pogrdama i ubijanju zatočenica. Uz njega navodi svjedočanstvo Mije Prebežca prema kojem se glavna nadzornica [[Maja Buždon Slomić|Maja Buždon]] opijala s muškim kolegama i tijekom noćnih likvidacija s njima natjecala u broju ubijenih. Bitunjac njezino djelovanje povezuje i s nastojanjem da stekne priznanje drugih počinitelja.<ref name="SG-Bitunjac2019" details="str. 474, osobito bilj. 1304–1306." /> === Okrutnost i uloga logorskog osoblja === Emil Kjerte, koji istražuje stražare cijeloga jasenovačkog sustava, povezuje svakodnevno nasilje s poticajima zapovjednika, pritiskom drugih stražara i načinom na koji su zatočenici bili razvrstavani prema podrijetlu i političkoj pripadnosti. Upozorava na izrazito neravnopravan odnos stražara i zatočenika, kojima je ostajalo malo prostora da utječu na postupanje prema sebi. Povremeno pomaganje pojedincima, prema njegovoj analizi, moglo je pratiti daljnje sudjelovanje istih počinitelja u nasilju. Posebno izdvaja okrutno postupanje prema zarobljenim partizanima i njihovo izgladnjivanje u samicama, za što se poziva i na izvještaj komunističke organizacije u Staroj Gradiški iz travnja 1944.<ref name="SG-Kjerte2025" details="str. 83–86, osobito str. 86, bilj. 62." /> Kjerte ulogu zapovjednika razmatra i kroz način na koji su nove stražare uvodili u ubijanje. Sudjelovanje u masovnim likvidacijama na Gradini, stratištu glavnoga jasenovačkog logora, bilo je, prema njegovoj analizi, način povezivanja osoblja zajedničkim zločinom i učvršćivanja njegove odanosti režimu. Autor uspoređuje iskaz preživjeloga Ljube Šarića iz 1956. s poslijeratnim iskazom stražara Ante Anića-Matića iz 1953.; obojica su takvo uključivanje povezivali s nastojanjem uprave da od stražara stvori pouzdane izvršitelje. Iskazi koje razmatra pokazuju i promjene u ponašanju: neki su stražari nakon početnog oklijevanja poslije dobrovoljno odlazili na stratišta.<ref name="SG-Kjerte2025" details="str. 83–84, osobito bilj. 45–50." /> Bitunjac djelovanje stražarica povezuje sa širim položajem žena u ustaškom pokretu. Iako je promidžba kao njihovu najvažniju zadaću isticala majčinstvo i odgoj, pripadnice pokreta sudjelovale su i u obavještajnom radu, progonu i logorskom nadzoru. Autorica upozorava da ih se zato ne može promatrati samo kao podređene pomoćnice muškaraca: dio njih imao je vlastitu ulogu u provedbi rasističke politike i počinjenim zločinima. Sudjelovanje stražarica u ubijanju zatočenika u njezinu je prikazu u izravnoj suprotnosti s ustaškom predodžbom o ženi kao miroljubivoj majci.<ref name="SG-Bitunjac2019" details="str. 473–477, osobito str. 476–477." /> Kjerte nadalje razlikuje organizirana masovna ubojstva od svakodnevnog zlostavljanja, pri kojem su počinitelji imali široku slobodu odlučivanja. Posebno razmatra namjerno ponižavanje zatočenika: prisilno razodijevanje muškaraca na radu tumači kao istodobnu zabavu stražara i pokazivanje nadmoći, a šišanje zarobljenih partizanki kao kažnjavanje žena koje su prekoračile ustaške predodžbe o njihovoj društvenoj ulozi. Za potonje se poziva i na izvještaj logorskog komiteta iz Stare Gradiške iz studenoga 1944.<ref name="SG-Kjerte2025" details="str. 87–88 i 90; za starogradiški izvještaj str. 88, bilj. 78." /> U tumačenju okrutnosti Kjerte upozorava i na ograničenja suprotstavljanja ustaških počinitelja navodno hladnim i racionalnim nacističkim izvršiteljima. Njemački vojni i SS-ovski zapovjednici sudjelovali su u oblikovanju takve slike, koju je dio kasnije literature preuzeo. Autor smatra da pripisivanje nasilja isključivo patološkom sadizmu prikriva njegove ideološke i društvene poticaje. Takva kritika odnosi se na tumačenje ponašanja počinitelja, dok svjedočanstva preživjelih koja analizira opisuju i namjerno nanošenje patnje bez neposredne praktične svrhe.<ref name="SG-Kjerte2025" details="str. 78–80, osobito str. 78, bilj. 5–8." /> === Seksualno nasilje === Svjedočanstva o Staroj Gradiški opisuju seksualno nasilje povezano s premlaćivanjem, prisilnim razodijevanjem, mučenjem i ubijanjem zatočenica. U iskazu Fatime Brkić ono se odvija u prostorijama logorske uprave i bolnice, dok ratni izvještaji o zbivanjima početkom 1944. govore o odvođenju žena iz zajedničkih nastambi radi silovanja i ubojstva.<ref name="SG-Matausic2013" details="str. 78–80." /><ref name="SG-Radanovic2019" details="str. 159–160." /> Nataša Mataušić u zaključku svojega istraživanja povezuje različite oblike seksualnog nasilja s položajem ustaških vojnika i dužnosnika koji su u logorima odlučivali o životu zatočenica: uz napastovanje i nedopuštene dodire navodi iznuđivanje spolnih odnosa, silovanja i držanje žena protiv njihove volje radi seksualnog iskorištavanja. Brojne žene, prema njezinu prikazu, nakon zlostavljanja bile su ubijene.<ref name="SG-Matausic2013" details="str. 84." /> ==== Iskaz Fatime Brkić ==== Fatima Brkić iz [[Mostar|Mostara]] opisala je svoje zatočenje i mučenje u iskazu datiranom u Mostaru 4. listopada 1942.<ref name="SG-Miletic1986" details="str. 517–518, dokument 212, bilješka 2." /> Identitet i kasnija sudbina davateljice iskaza u objavljenim prikazima nisu jednako navedeni. Mensur Seferović identificira je kao Fatimu zvanu Mala, koja je završila učiteljsku školu i preživjela rat, te je razlikuje od rođakinje i imenjakinje, Velike Fatime, studentice medicine ubijene u Staroj Gradiški.<ref name="SG-Seferovic2009" details="poglavlje „Ljepota djevojke”, str. 102–108." /> Mrežna biografija projekta ''Partizansko spomen-groblje'' isti iskaz pripisuje Velikoj Fatimi i navodi njezin povratak u logor i smrt 1943.<ref name="SG-Partizansko-Fatima" />{{#tag:ref|Miletićev objavljeni izvadak i ulomci koje prenosi Mataušić davateljicu iskaza navode kao Fatimu Brkić, bez nadimka. Mataušić na drugome mjestu donosi fotografiju Velike Fatime s podatkom da je bila studentica medicine i da je ubijena u svibnju 1943., ali u odlomku s iskazom izričito ne povezuje te podatke s davateljicom iskaza.<ref name="SG-Miletic1986" details="str. 517–518, dokument 212, bilješka 2." /><ref name="SG-Matausic2013" details="str. 61 i 78–79, bilješka 83." />|group=bilješka}} Prema iskazu koji prenosi Seferović, uhićena je u Mostaru 20. veljače 1942., a dva dana poslije odvedena u [[Sarajevo]].<ref name="SG-Seferovic2009" details="poglavlje „Ljepota djevojke”, str. 102–108, odjeljak „U spletu agenata”." /> Tijekom istrage premlaćivali su je štapovima i silili da guta sol kako bi priznala optužbe koje je odbacivala. Iz Sarajeva je 10. svibnja premještena u ženski dio logora Stara Gradiška. U opisu prvih mjeseci navodi zlostavljanje, nejestivu hranu, zarazne bolesti i svakodnevno umiranje zatočenika, a zatim izdvaja događaje početkom rujna, kada ju je [[Ante Vrban]] odveo na ispitivanje u logorsko zapovjedništvo.<ref name="SG-Miletic1986" details="str. 517, dokument 212, bilješka 2." /> Nakon ispitivanja i premlaćivanja odvedena je u ćeliju. Opisala je strah od smrti i mučenje zbog kojega je pomišljala na samoubojstvo te zahtjeve pojedinih ustaša za spolnim odnosima. O Vrbanovu pokušaju silovanja navela je:<ref name="SG-Miletic1986" details="str. 517–518, dokument 212, bilješka 2." /> <blockquote>Ante Vrban kada me je odpratio u ćeliju posle batinjanja htio me je silovati i ako sam bila napola mrtva. Ne znam kako sam smogla snage da se oduprem, ma kako mu drago bilo on nije mogao zadovoljiti svoje prohtjeve.<ref name="SG-Matausic2013" details="str. 78–79, bilješka 83; objavljeni izvod iz saslušanja Fatime Brkić." /></blockquote>{{#tag:ref|Iskazi Lide Zlatić, Ljubice Jančić-Bube i ovaj ulomak iskaza Fatime Brkić preneseni su prema Mataušićinoj knjizi. Pravopisne osobitosti navoda te trotočke u drugim citatima iz te knjige potječu iz izdanja.|group=bilješka}} U nastavku iskaza opisala je zlostavljanje u bolničkoj prostoriji, gdje je među prisutnima imenovala [[Ljubo Miloš|Ljubu Miloša]], Šimuna Buntića, Nikolu Gazdića, Stjepana Barbarića i [[Dinko Šakić|Dinka Šakića]]. Prema njezinu iskazu, svukli su je, noge joj vezali željeznom žicom, objesili o čiviluk i satima tukli te joj čupali stidne dlake. U opširnijem izvodu koji je objavio Antun Miletić opisala je i žigosanje usijanim željezom u obliku zvijezde te prisiljavanje da sjedne na žeravicu. Iskaz zatim govori o liječenju i predaji policiji:<ref name="SG-Matausic2013" details="str. 78–79, bilješka 83." /><ref name="SG-Miletic1986" details="str. 518, dokument 212, nastavak bilješke 2." /> <blockquote>Svi tragovi inkvizitorskih muka vidljivi su, te služe kao najjasniji dokaz na mome tijelu. Ovaj poduhvat (tortura) ponovljena je dva puta, zatim su me poslali u bolnicu, gdje me je jedan ljekar Jevrejin liječio (njegovao) više od 15 dana. Tako poslije 15 dana bila sam stavljena na raspolaganje Zagrebačkoj policiji...<ref name="SG-Miletic1986" details="str. 518, dokument 212, nastavak bilješke 2." /></blockquote> Prema Seferovićevu prikazu, u Zagrebu su od nje zahtijevali obavještajnu suradnju i približavanje talijanskim časnicima. Pristala je smatrajući da time može spasiti život, a zatim uz dopuštenje za posjet roditeljima otišla u Mostar, u pratnji ustaškog agenta. Ondje su nakon intervencije mostarskih muslimanskih uglednika nadzor nad njom preuzeli talijanski karabinjeri. Seferović navodi da je iskaz od 4. listopada dala talijanskom zapovjedništvu, tražeći internaciju; poslije je bila zatočena na Prevlaci i u Italiji, a nakon talijanske kapitulacije priključila se tamošnjim partizanima.<ref name="SG-Seferovic2009" details="poglavlje „Ljepota djevojke”, str. 102–108, odjeljci „U spletu agenata” i „Vrijeme je donijelo rasplet”." /> Njezin se iskaz širio još tijekom rata. Glavno ravnateljstvo za javni red i sigurnost NDH u dopisu od 12. studenoga 1942. zatražilo je pronalaženje osoba koje su raspačavale prijepis.<ref name="SG-Miletic1986" details="str. 516–517, dokument 212." /> Iskaz je dio šire sačuvane građe o mučenju i seksualnom nasilju u jasenovačkom sustavu. Uz osobna iskustva žrtava, ona obuhvaća svjedočenja drugih zatočenika i ratne izvještaje o zlostavljanju i ubijanju žena. Osobni iskazi samih žrtava seksualnog nasilja ipak su rijetki, na što Mataušić upozorava pri razmatranju te građe.<ref name="SG-Matausic2013" details="str. 65–66, 75–80 i 84." /> ==== Druga svjedočanstva i ratni izvještaji ==== O stradanju žena nakon odvođenja iz Stare Gradiške svjedočio je i agronom Dušan Ličina. U iskazu zabilježenom 19. svibnja 1945. pred Zemaljskom komisijom Hrvatske za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača opisao je dolazak veće skupine žena koje su u kolovozu 1942. pješice dovedene iz Stare Gradiške u Jasenovac. Spomenuo je i naknadni dolazak žena iz logora u Zemunu. Prema njegovu iskazu, mlađe žene iz pristiglih transporta ustaše su držali u kućama na drugoj obali Save, gdje su ih silovali, a nakon nekoliko dana ubijali i zamjenjivali novopridošlim zatočenicama. Starije žene i malu djecu, naveo je, ubijali su odmah nakon dolaska. Ličina te zločine smješta na jasenovačko područje preko Save.<ref name="SG-Matausic2013" details="str. 76, bilješka 79; iskaz Dušana Ličine od 19. svibnja 1945., prenesen prema Antunu Miletiću, Koncentracioni logor Jasenovac – Dokumenta, knj. III, str. 511." /> Za početak 1944. sačuvani su izvještaji zatočenika nastali još tijekom rata. Zatočenica Danica, čije prezime Milan Radanović nije uspio utvrditi, nakon izlaska iz logora 18. ožujka izvijestila je Centralni komitet KPH o odvođenju žena iz nastambi. Opisala je kako je u noći između 1. i 2. veljače, nakon pijanke ustaša s njemačkim gostima, izabrano šest mladih zatočenica koje su silovane i ubijene. Kao pokretača zločina navela je upravitelja Stjepana Bosaka. Radanović njezin izvještaj datira najvjerojatnije na kraj ožujka 1944.<ref name="SG-Radanovic2019" details="str. 158–159, osobito bilješka 69; izvještaj zatočenice Danice Centralnom komitetu KPH." /> Silovanja i ubojstva zatočenica opisuju i dva izvještaja Logorskog komiteta KPH iz 1944. Onaj iz rujna navodi odvođenje žena iz Kule u politički odsjek, gdje su zlostavljane i ubijane. Drugi izvještaj, objavljen u Miletićevoj zbirci kao tekst nepoznatoga logoraša, Radanović smješta u prvu polovinu 1944., a vjerojatnim autorom smatra sekretara logorskog komiteta Ivana Sabljaka.<ref name="SG-Radanovic2019" details="str. 132, bilješka 12; str. 140, nastavak bilješke 30; str. 160, bilješke 70–71." /> Ulomke toga drugog izvještaja prenosi i Mataušić. U njemu su kao žrtve seksualnog nasilja imenovane žene, među njima Viola Fleischer, Jozefina Ledecki, Olga Steiner i Vukica Milanović. Mataušić izdvaja sedamnaest navedenih imena, ističući koliko su rijetki izvori u kojima žrtve nisu ostale bezimene; taj popis nije procjena ukupnog broja seksualno zlostavljanih zatočenica.<ref name="SG-Matausic2013" details="str. 79–80, bilješke 84–86; imenovane žrtve u prenesenom izvještaju." /> ==== Sačuvana građa i istraživanja ==== Istraživanje tih iskustava otežava oskudnost građe koja prenosi glas samih žrtava. U pregledu objavljenom 2013. Mataušić upozorava da su o ustaškim logorima uglavnom pisali preživjeli muškarci, a da se seksualno nasilje rijetko opisivalo čak i u opsežnim memoarima i iskazima prikupljenima pred poslijeratnim komisijama. Šutnju preživjelih povezuje s traumom i strahom od osude obitelji i okoline, dok mnoge ubijene žene nisu mogle ostaviti vlastito svjedočanstvo. U prvim trima knjigama Miletićeve zbirke, među 629 objavljenih dokumenata, seksualno zlostavljanje žena pronašla je u njih devet.<ref name="SG-Matausic2013" details="str. 65–66 i 75." /> Mataušić pritom razlikuje iskaze o osobno doživljenom ili viđenom nasilju od naknadno prenesenih priča. Upozorava da su u mnogim opisima žene ostale neimenovane, a njihovo stradanje služilo ponajprije prikazivanju počinitelja i njegove okrutnosti. U dijelu poslijeratne literature koju razmatra prevladavao je herojski prikaz žena u narodnooslobodilačkoj borbi, u kojemu su traumatična iskustva seksualnog nasilja ostajala po strani. Zato sačuvane navode smatra polazištem za daljnje istraživanje pojedinačnih sudbina, uz provjeru okolnosti nastanka iskaza i načina na koji su poslije objavljeni.<ref name="SG-Matausic2013" details="str. 65–66, 68–71 i 73." /> == Premještaji i izlazak iz logora == === Odvođenje na prisilni rad u Njemačku i Norvešku === Stara Gradiška bila je i polazište za odvođenje zatočenika na prisilni rad u [[Nacistička Njemačka|Njemački Reich]] i okupiranu [[Norveška|Norvešku]]. Prema Milanu Koljaninu, u drugoj polovici travnja 1942. njemački SS-ovski i policijski zapovjednik u Srbiji August Meyszner i ravnatelj ustaškoga redarstva [[Eugen Dido Kvaternik]] dogovorili su preuzimanje zatočenika iz Jasenovca i Stare Gradiške jer broj ljudi prikupljenih u logorima u Srbiji nije zadovoljavao njemačke potrebe u Norveškoj. Predviđeni put vodio je preko njemačkoga [[Sabirni logor Sajmište|logora Sajmište]] u [[Zemun|Zemunu]]. Početkom svibnja ondje su počele pristizati nove skupine zatočenika, među njima i ljudi iz Stare Gradiške. Sajmište je tada postajalo središnje mjesto prikupljanja i daljnjeg upućivanja prisilnih radnika u Njemačku i okupirane zemlje.<ref name="SG-Koljanin2018" details="str. 48." />{{#tag:ref|Koljanin sporazum datira u drugu polovicu travnja 1942., dok ga Schölzelov izložbeni pregled smješta u kraj svibnja.<ref name="SG-Koljanin2018" details="str. 48." /><ref name="SG-Schoelzel2007" details="pano 6, uvodni tekst." />|group=bilješka}} Takav put opisao je Uroš Majstorović u razgovoru snimljenom 2005. Nakon zatvora u [[Osijek|Osijeku]] prošao je kroz Jasenovac i bio zatočen u Staroj Gradiški, iz koje je, prema svojem iskazu, 4. svibnja 1942. deportiran u Zemun. Potom je odveden u Norvešku, gdje je radio na gradnji bunkera kod [[Trondheim|Trondheima]] i ostao do svibnja 1945.<ref name="SG-Schoelzel2007" details="pano 6; izvod razgovora s Urošem Majstorovićem iz 2005." /> Prikupljanje ljudi za rad u samoj Njemačkoj dokumentirano je dopisom hrvatske ispostave njemačkoga opunomoćenika za rad njemačkom poslanstvu u Zagrebu od 16. lipnja 1942., koji govori o preuzimanju Srba iz Stare Gradiške.<ref name="SG-Schoelzel2007" details="pano 6; dopis od 16. lipnja 1942." /> Od ljeta do zime 1942. u logoru je djelovala komisija [[Organizacija Todt|Organizacije Todt]], koja je odabirala radno sposobne muškarce i žene, među njima Srbe, Hrvate i Muslimane.<ref name="JUSP-tranzitni" /> Odvođenje žena pratilo je [[#Odvajanje obitelji i deportacije na rad|razdvajanje obitelji]], pri čemu su mala djeca ostajala u logoru.<ref name="SG-Matausic2013" details="str. 41–42; izvještaj Schmidta Zabierowa na str. 42." /> === Premještaji u druge logore i deportacijski planovi === U veljači 1942. iz Stare Gradiške u logor u [[Đakovo|Đakovu]] stiglo je oko 1200 židovskih žena i djece te skupina srpskih žena. Đakovački je logor već od prosinca 1941. primao skupine žena i djece, uglavnom iz Sarajeva. Novopridošli iz Stare Gradiške bili su izgladnjeli, bolesni i iscrpljeni, a u logoru je izbila epidemija tifusa. Ondje je u početku skrb o zatočenicima organizirala osječka židovska općina, ali su u ožujku nadzor preuzele ustaše iz Jasenovca, koje su njezinim članovima zabranile ulazak. Pri likvidaciji đakovačkoga logora u lipnju preostale su zatočenice i djeca odvedeni u Jasenovac i ubijeni.<ref name="SG-YV-Djakovo" /> Staroj Gradiški bila je namijenjena i uloga sabirališta u planovima novih deportacija Židova iz NDH. U tajnom dopisu od 27. siječnja 1943. njemački policijski izaslanik Hans Helm potvrdio je Filipu Crvenkoviću, koji je vodio Glavno ravnateljstvo za javni red i sigurnost, dogovor postignut 19. siječnja uz sudjelovanje Franza Abromeita i Vilka Kühnela. Prema tom dogovoru, za deportaciju u Njemačku trebalo je izdvojiti Židove iz Jasenovca, Stare Gradiške i Feričanaca koji nisu bili zaposleni kao radna snaga. Židove uhićene po prijavama njemačkoga policijskog izaslanika trebalo je sprovesti u Jasenovac. Svi predviđeni za odvođenje trebali su biti okupljeni i popisani u Staroj Gradiški. Abromeit je trebao preuzeti odgovornost za njihov daljnji prijevoz, a njemačka državna željeznica osigurati vlak. Dopis je ujedno ograničavao mogućnost intervencija za Židove zaposlene u gospodarstvu: o njima je trebao odlučivati sam glavni ravnatelj, dok se molbe podnesene nižim službama ne bi razmatrale.<ref name="SG-VEJ14" details="dok. 171, str. 471–472; tajni dopis Hansa Helma od 27. siječnja 1943." /> Julius Schmidlin u izvještaju Međunarodnom odboru Crvenoga križa od 10. svibnja 1943. opisuje deportacije Židova iz Zagreba i provincije, ali pritom navodi da se stanje Židova zatočenih u hrvatskim logorima do toga dana nije promijenilo.<ref name="SG-VEJ14" details="dok. 182, str. 491–492; Schmidlinov izvještaj od 10. svibnja 1943." /> U srpnju je iz Berlina stigao novi nalog da se pripremi deportacija oko 800 Židova, većinom žena i djece, koji su se prema njemačkoj obavijesti još nalazili u hrvatskim koncentracijskim logorima.<ref name="SG-VEJ14" details="dok. 189, str. 500–501; nalog od 13. srpnja 1943., proslijeđen njemačkom poslanstvu 15. srpnja." /> Potrebe radne službe utjecale su i na premještanje žena u druge logore. Sačuvani su popisi zatočenica upućenih iz Stare Gradiške u Jasenovac 9. i 23. lipnja 1943.<ref name="SG-Matausic2013" details="str. 55." /> Preživjela zatočenica Nada Salamon u svjedočanstvu koje prenosi Spomen-područje Jasenovac povezuje početak organiziranoga ženskog logora u Jasenovcu s dolaskom stotinjak žena na poljoprivredne radove u ljeto te godine.<ref name="JUSP-zene" /> Većina se vratila u Staru Gradišku nakon završetka radova u kasnu jesen, a dvadesetak žena ostalo je raditi u jasenovačkoj praonici. U kasnu jesen 1944. uslijedila su nova premještanja u ženski logor u Jasenovcu.<ref name="SG-Matausic2013" details="str. 55–56." /> === Razmjene, amnestije i otpuštanja === Dio zatočenika napustio je Staru Gradišku razmjenom s partizanima, amnestijom ili pojedinačnim puštanjem. U pregledu Spomen-područja Jasenovac razmjene i otpuštanja povezuju se s ustaškom zamisli o političkom „preodgoju” zatočenika, zbog koje su takvi postupci bili osobito vezani uz ovaj logor.<ref name="JUSP-Godisnjak2020" details="str. 64." /> U razmjeni za dvojicu ustaških časnika 23. rujna 1942. oslobođen je i [[Andrija Hebrang (otac)|Andrija Hebrang]], uhićen u veljači iste godine.<ref name="SG-HE-Hebrang" /> Potkraj 1943. razmjene su obuhvatile veće skupine zatočenika. Iz logora su 26. listopada otpuštena 22 muškarca i 28 žena, a razmjena je obavljena pet dana poslije u [[Pisarovina|Pisarovini]]; u [[Otočac|Otočcu]] je 9. prosinca razmijenjeno još 25 zatočenica. Odabir osoba bio je predmet neslaganja između logorske uprave i partizanske strane. Prema Radanovićevu prikazu izvještaja Logorskog komiteta KPH, uprava je u listopadsku skupinu nastojala uključiti ljude za koje je procjenjivala da su manje spremni pridružiti se partizanima, zanemarujući zahtjeve partizanske strane za puštanje poimence navedenih zatočenika. Negativne ocjene razmijenjenih u komunističkom izvještaju Radanović objašnjava upravo razlikama u političkim očekivanjima.<ref name="SG-Radanovic2019" details="str. 133–134, osobito bilješka 15." /> Zasebnom amnestijom 24. prosinca 1943. pušteno je 140 zatočenika. Logorski komitet navodio je da su oni već ranije izdržali određenu kaznu zatočenja, ali su i dalje bili zadržani u logoru. Podatak o njihovu broju sačuvan je u pismu Štefice Serdar od 30. prosinca. Razmjene i amnestija odvijale su se istodobno s novim dovođenjima: upravo je sredinom toga mjeseca u logor pristigla skupina komunista i simpatizera iz zagrebačkoga zatvora.<ref name="SG-Radanovic2019" details="str. 134–135, osobito bilješke 15 i 17." /> == Pomoć, solidarnost i otpor == === Međusobno pomaganje i tajna organizacija === Međusobna pomoć bila je jedna od osnova organiziranog otpora u logoru. Zatočenici su se udruživali u ekonomske zajednice i dijelili hranu, odjeću i druge potrepštine. Zajednice su isprva okupljale komuniste, a krajem 1942. i početkom 1943. otvorile su se i drugim zatočenicima. Istodobno se obnavljala tajna partijska organizacija: njezini su članovi znali da postoji logorski komitet, ali im radi sigurnosti nisu otkrivana imena njegova vodstva.<ref name="JUSP-Godisnjak2020" details="str. 65–67." /> Važnu ulogu u obnovi imao je zagrebački obućarski radnik Ivica (Ivan) Sabljak, koji je preživio progone zatočenih komunista 1942. i potom vodio pripreme za zajedničko oslobođenje. Prema sjećanjima preživjelih, posao podvornika u logorskoj komandi omogućavao mu je uvid u dokumente i razgovore časnika.<ref name="SG-Radanovic2019" details="str. 128–129, bilješka 6; str. 133, bilješka 14." /> <span id="Pomoć_bolesnima_i_tajne_veze"></span> Pava Molnar Peršić poslije je svjedočila o skrivanju oboljelih žena tijekom [[Epidemija|epidemije]] 1942. Zatočenice su ih, prema njezinu iskazu, skrivale jer je [[Ante Vrban]] prijetio uništenjem logora ako se potvrdi tifus. Liječnik Buki Konorti{{#tag:ref|U objavljenom prijepisu svjedočanstva Pave Molnar Peršić liječnik je naveden kao Buki Konorti.<ref name="JUSP-Godisnjak2020" details="str. 77." />|group=bilješka}} nastojao je osigurati lijekove i pomoć bolesnicama, a bolest je pred upravom prikazivao kao [[Gripa|gripu]].<ref name="JUSP-Godisnjak2020" details="str. 77." /> === Međusobna pomoć i odnosi među zatočenicama === <span id="Svjedočanstva_i_dokumentacija"></span> Političke zatočenice još su u Kuli osnovale ekonomsku zajednicu za prikupljanje i podjelu hrane, lijekova i odjeće, koja je nastavila djelovati i nakon njihova preseljenja u Hrvatski ženski logor.<ref name="SG-Matausic2013" details="str. 37–38." /> Svjedočanstva se, međutim, razlikuju u opisu toga kome je pomoć bila dostupna i kako ju je vodstvo raspodjeljivalo. Lida Zlatić, predratna članica [[Komunistička partija Jugoslavije|KPJ]] zatočena od veljače 1942., izjavila je u kolovozu 1946. da je vodstvo svoj postupak opravdavalo ovim riječima:<ref name="SG-Matausic2013" details="str. 39, bilješka 30; objavljeni ulomci izjave Lide Zlatić iz kolovoza 1946." />{{#tag:ref|Mataušić izjavu Lide Zlatić iz kolovoza 1946., naslovljenu »Izjava o logoru Stara Gradiška«, navodi prema gradivu Kontrolne komisije (KOK) u Hrvatskom državnom arhivu. U navedenoj bilješci ne objašnjava kome je izjava dana ni u kojem je postupku nastala.<ref name="SG-Matausic2013" details="str. 39, bilješka 30." />|group=bilješka}} <blockquote>Sve žene se neće moći održati na životu. Prema tome je bolje sačuvati jedan mali broj vrijednih, koje će doprinijeti kasnije mnogo u izgradnji socijalizma, a ostale mogu propasti bez velike štete. Onaj mali broj vrijednih treba sačuvati dakle makar i na račun ostalih.<ref name="SG-Matausic2013" details="str. 39." /></blockquote> O raspodjeli hrane i paketa Zlatić je izjavila: <blockquote>…kuharica Katica Ferceg krala je od općeg kazana mast, šećer itd. za zajednicu, od mlijeka koje se dobivalo za djecu kralo se za zajednicu i mjesto toga djeci dolijevala voda, u paketarnici vadile su naše drugarice neke naročito lijepe stvari.., a koji puta zadržavali su se i čitavi tuđi paketi. To sve radi održavanja nekolicine važnih za socijalizam.<ref name="SG-Matausic2013" details="str. 39." /></blockquote> Drukčije je raspodjelu pomoći opisala Ljubica Jančić-Buba u izvještaju [[Komunistička partija Hrvatske|Centralnom komitetu KPH]], sastavljenom 14. siječnja 1944. Pišući o razdoblju od siječnja 1942. do veljače 1943., obrazložila ju je riječima koje prenosi [[Nataša Mataušić]]:<ref name="SG-Matausic2013" details="str. 40, bilješke 34–35; objavljeni ulomak izvještaja Ljubice Jančić-Bube od 14. siječnja 1944." /> <blockquote><p>…Čim smo dobili zasebnu kuhinju za naš logor, odlučile smo da za zajednicu uzimamo jedan mali dio sledovanja… Isto to činile smo i s mlijekom koje je jedno kratko vrijeme dolazilo za bolesnike i za djecu i taj mali dio davali našim bolesnim drugaricama…</p> <p>Sve one pakete koji više nisu imali vlasnika u logoru zadržavali smo za izdržavanje zajednice kao i za pomaganje hranom drugarica Srpkinja i Židovki koje su se nalazile u Kuli.</p> <p>Ove stvari koje sam spomenula predmet su raznih tračeva i glasina. .. U suštini one su izgledale ovako kako sam ih prikazala. One nisu postavljane radi interesa bilo kojeg pojedinca, kako se to obično u glasinama naglašava. .. spasiti pored zajednice i sve poštene i nama odane žene.<ref name="SG-Matausic2013" details="str. 40." /></p></blockquote> Zbog različitih iskustava zatočenica Mataušić smatra da je teško sa sigurnošću utvrditi kako se zajednica doista odnosila prema ostalim ženama. Pritom ističe da je od veljače 1943. u nju ulazilo sve više žena različite društvene pripadnosti i političkoga opredjeljenja.<ref name="SG-Matausic2013" details="str. 40." /> O prijateljstvima među zatočenicama svjedoče i fotografije s posvetama. Ružica Steiner, logornica Hrvatskoga ženskog logora, svoju je fotografiju 13. rujna 1943. darovala Mariji Amulić-Buci. U posveti se prisjetila njihovih zajedničkih dana i nesuglasica te je zamolila da je se sjeti u budućem životu. Steiner je ubijena u logoru u jesen iste godine.<ref name="SG-Matausic2013" details="str. 51–52." /> === Pomoć izvana i tajne veze === Židovske općine prikupljale su za zatočenike hranu, odjeću, obuću, pokrivače i lijekove, a vlasti NDH nametnule su im i obvezu opskrbe židovskih logoraša. Osječka je općina 9. veljače 1942., nakon dobivenoga dopuštenja logorskog zapovjedništva, pozvala svoje članove da pomognu ženama i djeci u Staroj Gradiški. Zbog hladnoće i oskudne odjeće tražila je hitne priloge, od rublja, kaputa i cipela do tkanine za šivanje i sanitetskog materijala. Mladi članovi općine trebali su preuzimati darovane stvari kod onih koji ih nisu mogli sami donijeti.<ref name="SG-VEJ14" details="str. 53; dokument 145, str. 429–430." /> Zagrebačka je općina još u travnju 1944. slala 2500 paketa mjesečno u Jasenovac i Staru Gradišku zajedno. Njihovu važnost opisao je preživjeli Jakov Kabiljo, prisjećajući se poslije rata dolaska paketa u Staru Gradišku početkom ljeta 1942. Prema njegovu iskazu, ustaše su ih otvarali bez prisutnosti primatelja i uzimali bolji dio sadržaja, no i preostala je hrana mnogima pomogla izdržati zatočeništvo.<ref name="SG-VEJ14" details="str. 53, uključujući bilješku 118, koja upućuje na objavljena Kabiljina sjećanja." /> Uz pomoć općina stizale su i pošiljke pojedinaca. O njima svjedoče pisma koja su zatočenici iz Stare Gradiške slali Haimu Altarcu, židovskom ljekarniku iz [[Vareš|Vareša]]. Sačuvana su u Arhivu Bosne i Hercegovine, a objavile su ih arhivistice Sandra Biletić i Amira Hujdur, upozoravajući da su pisana pod ustaškom cenzurom.<ref name="SG-Altarac-pisma" details="str. 1–3." /> Mordehaj Papo pisao je Altarcu 20. ožujka 1944. da prima općinske pakete, ali ga je molio i za dodatnu hranu te [[kinin]] protiv [[malarija|malarije]]. Mato Demajo u ožujku je tražio lijekove, a 21. kolovoza zahvaljivao na primljenim injekcijama i [[Kodein|kodeinu]], pišući da mu je pošiljka ulila nadu. Erna Atijas Zekić, zatočena sa sinom, u ožujku je tražila četkice za zube i sapun.<ref name="SG-Altarac-pisma" details="str. 22, pisma 183–184, 187 i 189, upućena Haimu Altarcu iz Stare Gradiške 1944." /> Veze s vanjskim svijetom nastajale su i preko medicinskog rada. Kada je epidemiolog Nikola Nikolić u prosincu 1942. premješten u Staru Gradišku zbog epidemije [[pjegavi tifus|pjegavca]], uzorci krvi zatočenica i zatočenika slani su na analizu Higijenskom zavodu u Zagrebu. U Nikolićevu životopisu Ivica Vučak navodi da se pritom računalo i na to da će preko zavoda obitelji doznati gdje su im zatočeni članovi.<ref name="SG-Vucak2015" details="str. 68." /> Veze između muškog logora i Hrvatskoga ženskog logora održavali su zatočenici koji su radili u kuhinji, kantini, zapovjedništvu te na održavanju vodovoda i kanalizacije. Paketarnica je omogućavala i tajnu komunikaciju sa [[Zagreb|Zagrebom]]: uz hranu, u logor su stizale obavijesti o događajima izvan njegovih zidina, dok su iz njega slani izvještaji o zatočeničkim prilikama. U muzejskom pregledu opisano je osam sačuvanih pisama iz razdoblja od 19. svibnja do 24. kolovoza 1944. Pisma upućena iz logora Sabljak je naslovljavao na Katicu Bukovac, a preuzimala ih je Anđela Žnidarčić iz zagrebačkog Odbora za pomoć logorima. Tajni dijelovi pisani su nevidljivom tintom, a poruke su skrivane i u dvostrukom dnu posude s pekmezom.<ref name="JUSP-Godisnjak2020" details="str. 68–69; prikaz pisama Ivice Sabljaka i Odbora za pomoć logorima." /> === Bijegovi i pripreme pobune === Planiranje bijega pratila je bojazan od odmazde nad onima koji ostanu. Radanović na temelju ratnih izvještaja i poslijeratnih izjava opisuje bijeg petorice muslimanskih zatočenika 1. studenoga 1943., koji je odobrio logorski komitet. Pomogao im je ustaški stražar, također musliman, koji im se pridružio. Među bjeguncima bio je član komiteta Remzija Omanović. Organizatori su očekivali da će oni uspostaviti vezu s partizanima na [[Kozara|Kozari]] radi napada na logor, ali taj cilj nije ostvaren. Komitet se istodobno protivio samostalnim bjegovima: u poslijeratnoj izjavi Dragutin Roler to povezuje sa strahom od pooštravanja režima i pripremama za zajednički izlazak.<ref name="SG-Radanovic2019" details="str. 136–138, osobito bilješke 21–22 i 25; Rolerova izjava od 28. lipnja 1946." /> O pripremama svjedoči i ratna poruka komiteta od 21. prosinca 1943., koja spominje nabavljeno oružje, ali i poplavljeno područje te jaku stražu zbog kojih je plan ocijenjen neizvedivim.<ref name="SG-Radanovic2019" details="str. 140, bilješka 31; poruka prenesena u pismu Štefice Serdar od 30. prosinca 1943." /> Prema Radanovićevu prikazu poslijeratnih izvještaja, pobuna je bila predviđena za 22. rujna 1944. Od nje se odustalo nakon dolaska dodatnih ustaških snaga tijekom Druge banjalučke operacije.<ref name="SG-Radanovic2019" details="str. 133, bilješka 14." /> == Posjet Međunarodnog odbora Crvenoga križa 1944. == Julius Schmidlin, poslanik [[Međunarodni odbor Crvenog križa|Međunarodnog odbora Crvenoga križa]], mjesecima je od vlasti NDH tražio dopuštenje za obilazak logora. Odobrenje je dobio u srpnju 1944.<ref name="Kevo2008" details="str. 554." /> U sklopu srpanjskog obilaska jasenovačkih logora u Staroj Gradiški boravio je 15. i 16. srpnja, u pratnji Milutina Jurčića i drugih dužnosnika NDH. Nije smio fotografirati ni razgovarati sa zatočenicima; fotografije je snimao ustaški časnik iz pratnje.<ref name="Kevo2008" details="str. 554–556 i 577–581." /> U izvještaju je opisao radionice, smještaj muškaraca i žena, bolesničke prostorije i školu. Urednost pojedinih prostorija i izgled dijela zatočenika ocijenio je povoljno, ali je zabilježio i nedostatak odjeće, medicinskoga materijala i dostatne hrane. Za radnike u dijelu starogradiških radionica napomenuo je da su mu predstavljeni kao povlašteni zatočenici, odabrani prema stručnosti i ponašanju. Na kraju izvještaja naveo je da je s cijeloga obilaska ponio relativno dobar dojam te da se nadležne vlasti trude poboljšati stanje. Oskudicu je objašnjavao i ratnim teškoćama, uz zaključak da zatočenicima treba što prije osigurati hranu, odjeću i lijekove.<ref name="Kevo2008" details="str. 578–580 i 583–584, osobito odlomci 21, 67 i 72–73 izvještaja." /> Isti izvještaj sadrži i znatno oštriju ocjenu logorskoga vodstva. Opisujući razgovor održan 14. srpnja u Jasenovcu, uoči odlaska u Staru Gradišku, Schmidlin je naveo da njegovi sugovornici nemaju razumijevanja za argumente zasnovane na pravu i međunarodnim konvencijama, nego postupaju prema vlastitim interesima. Smatrao je da njegovim nastojanjima oko pomoći zatočenicima u takvim okolnostima pogoduje tek razvoj ratnih događaja.<ref name="Kevo2008" details="str. 576–577, odlomak 8 izvještaja." /> Jedan od ciljeva posjeta bio je osigurati da pomoć jasenovačkim logorima doista stigne do zatočenika. Inozemni financijeri tražili su podatke o potrebama i jamstva o raspodjeli, a američka Uprava za ratne izbjeglice i procjenu troškova nabave hrane. U dogovoru sa Schmidlinom liječnik Mile Bošković preuzeo je praćenje pomoći koju je Međunarodni odbor Crvenoga križa slao izravno ili preko Židovske općine u Zagrebu. O raspodjeli je trebao izvještavati zagrebačko poslanstvo. Zbog opasnosti od logorskih vlasti ta je veza održavana u tajnosti. Nakon Boškovićeva ubojstva krajem rujna 1944. ulogu povjerenika preuzeo je liječnik kojega Kevo navodi kao dr. Kunortija (Konfortija).<ref name="Kevo2008" details="str. 556–558, osobito bilj. 42–43." /> Tijekom kolovoza i rujna 1944. u Jasenovac i Staru Gradišku upućene su veće količine hrane, odjeće, lijekova i sanitetskoga materijala. Kevo navodi sedam sačuvanih potvrda o primitku pomoći. Schmidlin je, međutim, u pismu od 18. lipnja 1947. tvrdio da su stvarne isporuke bile veće nego što pokazuju potvrde, ali i da su logorske vlasti zlorabile pošiljke.<ref name="Kevo2008" details="str. 558, bilj. 44–45." /> Za Schmidlinova posjeta izvedena je i ''Gospođa ministarka''. Prema njegovu izvještaju, predstavu su izveli muški zatočenici, u stankama je svirao zatočenički orkestar, a zatočenici i ustaše sjedili su u odvojenim redovima. Rečeno mu je da se predstave i koncerti održavaju redovito. Muzikologinja Tamara Jurkić Sviben upozorava na razliku između onoga čemu je prisustvovao i takvih tvrdnji koje su mu prenesene. Uspoređujući taj obilazak s praksom pripremanja logora za najavljene inspekcije, pretpostavlja da su uređivanje prostora i prikaz kulturnoga programa mogli poslužiti ustaškoj promidžbi o uvjetima zatočenja.<ref name="Jurkic2024" details="str. 84–86, osobito rasprava uz Schmidlinov odlomak 37 na str. 85–86." /> == Završetak djelovanja == === Postupno pražnjenje u jesen 1944. === U jesen 1944. sudbina logora bila je povezana s borbama u njegovoj okolici. Za vrijeme partizanskih operacija oko [[Banja Luka|Banje Luke]] u rujnu Stara Gradiška dobila je važnu ulogu u obrani prometnice prema Slavoniji i željezničkoj pruzi Zagreb–Beograd, a u logor su pristigli njemački tenkovi. Nataša Mataušić uz te okolnosti veže početak postupnoga pražnjenja logora: dio zatočenika, među njima židovski i srpski pravoslavni zatočenici, ubijen je, dok su skupine iz hrvatskoga muškog i ženskog logora premještane u [[Lepoglava|Lepoglavu]] i Jasenovac.<ref name="SG-Matausic2013" details="str. 46." /> Premještaji žena mogu se pratiti u sačuvanim logorskim obrascima, koji uz promjene brojnoga stanja ponegdje navode i odredište. Uz obrazac od 8. listopada zabilježeno je upućivanje 93 žene iz Jablanca u Jasenovac, a uz onaj od 11. listopada upućivanje još 302 žene u Jasenovac. U studenome je dio zatočenica poslan u Lepoglavu: bilješka uz izvještaj od 9. studenoga izričito navodi da je prethodnoga dana premješteno 135 žena.<ref name="SG-Kevo2010" details="str. 616, 618 i 635; posljednja bilješka premještaj datira 8. studenoga 1944." /> Zatočenice upućene tim transportima nastavile su zatočenje u drugim logorima. Ženski dio Stare Gradiške i dalje je vodio evidenciju, a sačuvani niz završava obrascem od 4. prosinca.<ref name="SG-Kevo2010" details="str. 595–596 i 635–647." /> Katalog Spomen-područja Jasenovac povezuje smanjivanje logora s masovnim ubojstvima u jesen 1944. te odvođenjem zatočenika željeznicom u [[Lepoglava|Lepoglavu]] ili prisilnim trčanjem do tridesetak kilometara udaljenog Jasenovca. U Staroj Gradiški ostalo je nekoliko desetaka ljudi za održavanje pogona.<ref name="JUSP-Kraj2013" details="odjeljak „Oslobađanje logora Stara Gradiška 24. travnja 1945.”, 7. list PDF-a." /> Do kraja 1944. većina je zatočenika premještena u glavni jasenovački logor, ali Stara Gradiška time nije potpuno prestala djelovati. U njoj je ostala malobrojna skupina zatočenika i stražara, a logor je u tom smanjenom opsegu nastavio djelovati do evakuacije u travnju 1945.<ref name="Hutinec2022-SG" details="odjeljak „Subcamp V—Stara Gradiška”, odlomak uz bilješku 42." /> === Posljednji dani i oslobođenje === Prema katalogu Spomen-područja Jasenovac, tijekom borbi oko [[Bosanska Gradiška|Bosanske Gradiške]] u noći s 23. na 24. travnja 1945. ustaška je posada počela ubijati preostale zatočenike. Dio ih je pobjegao preko zida u okolne šume. Ema Wagner, Rajka Pivčević i Ljubica Đajić sakrile su se na tavanu logorske zgrade, a Zijad Midžić, Branko Jeličić i Anton Benički u bunaru.<ref name="JUSP-Kraj2013" details="7. list PDF-a." /> Zatočenici Ivan Klasić i Fabijan Rukavina prije odlaska aktivirali su eksploziv na dijelu logorskog zida. Katalog navodi da je eksplozija potaknula bijeg preostalih ustaša, nakon čega su partizani 24. travnja ušli u logor bez otpora.<ref name="JUSP-Kraj2013" details="7.–8. list PDF-a." />{{#tag:ref|Enciklopedija USHMM-a i Davor Kovačić ulazak partizana datiraju 23. travnja 1945., a katalog Spomen-područja Jasenovac 24. travnja.<ref name="USHMM-SG" details="str. 65." /><ref name="SG-Kovacic2003" details="str. 502." /><ref name="JUSP-Kraj2013" details="7.–8. list PDF-a." />|group=bilješka}} == Žrtve i poslijeratna istraživanja == Spomen-područje Jasenovac do 31. kolovoza 2008. prikupilo je imena i podatke za 12.790 osoba ubijenih u Staroj Gradiški. Toliko je žrtava bilo poimenično utvrđeno u tom trenutku; broj ne označava današnje stanje popisa ni broj ekshumiranih osoba.<ref name="JUSP-SG-povijest" />{{#tag:ref|U ranijem prikazu kustosice Jelke Smreke ista je brojka navedena uz datum 31. kolovoza 2007.<ref name="SG-Smreka" details="str. 1." />|group=bilješka}} === Poimenični popisi i procjene === Procjene ukupnog broja stradalih razlikovale su se među autorima i izdanjima. Broj od oko 75.000 žrtava Stare Gradiške navodile su ''Vojna enciklopedija'' iz 1967. i ''Enciklopedija Jugoslavije'' iz 1971.<ref name="SG-Geiger2013" details="str. 214, osobito bilješka 15." /> Davor Kovačić osporio je tu procjenu u radu iz 2003., u kojem je uspoređivao iskaze, dokumentaciju i tada dostupne popise. Iako je naglašavao nepotpunost evidencija i ograničen doseg iskapanja, u zaključku je iznio vlastitu procjenu gornje granice od oko 9.000 žrtava.<ref name="SG-Kovacic2003" details="str. 502–504, 511 i 515–519." /> U istom je radu prenio i podatak da je popisom ratnih žrtava iz 1964. za Staru Gradišku zabilježeno 9.586 osoba.<ref name="SG-Kovacic2003" details="str. 518–519." /> Poimenično istraživanje žrtava Stare Gradiške dio je rada na popisu žrtava cijeloga jasenovačkog sustava. Spomen-područje Jasenovac kao polazište uzelo je podatke Saveznog zavoda za statistiku iz 1964., a zatim ih uspoređivalo s dokumentima, knjigama, fotografijama, obiteljskim iskazima i terenskim istraživanjima. Uz ime i biografske podatke bilježe se mjesto i okolnosti stradanja, izvori u kojima se osoba spominje te razlike među njihovim podatcima. Ustanova naglašava da popis nije konačan ni potpun i da ostaje otvoren za dopune i ispravke.<ref name="SG-JUSP-Popis" /> Objavljeni popisi pokazuju kako se evidencija mijenjala. U poimeničnim podatcima popisa ratnih žrtava iz 1964., objavljenima 1992. i 1998., za Staru Gradišku bilo je zabilježeno 9.586 osoba. Dopunjeni i revidirani popis Spomen-područja Jasenovac iz 2007. sadržavao je 12.790 starogradiških žrtava.<ref name="SG-Geiger2013" details="str. 216, 220 i 225; tablice 2 i 5, str. 235–236." /> Ista je brojka navedena u mrežnom pregledu Spomen-područja Jasenovac uz presjek istraživanja do 31. kolovoza 2008.<ref name="JUSP-SG-povijest" /> Vladimir Geiger u pregledu tih istraživanja upozorava da raniji popisi imaju i izostavljene žrtve i pogrešne ili ponovljene zapise, zbog čega podatke treba provjeravati i dopunjavati.<ref name="SG-Geiger2013" details="str. 216–220 i 225; tablice 2 i 5, str. 235–236." /> === Ekshumacije i identifikacija žrtava === Istraživanja grobnica u Staroj Gradiški i okolici provodila je Zemaljska komisija Hrvatske za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača. U travnju i svibnju 1946. uz iskapanje su obavljani liječnički pregledi ostataka i pokušaji identifikacije. U povjerenstvu su bili liječnici Ante Premeru i Veljko Bujan, a istraživanjima je nazočila i rodbina žrtava, koja je pomagala pri prepoznavanju.<ref name="SG-Kovacic2003" details="str. 504–507." /> Iz četiriju [[Masovna grobnica|masovnih grobnica]] u Uskočkoj šumi 1946. [[Ekshumacija|ekshumirani]] su ostatci 967 osoba: 311 muškaraca, 467 žena i 189 djece. Preneseni su na logorsko groblje u Staroj Gradiški, dok su ostatci identificiranih žrtava vraćeni u njihove zavičaje, pretežno na područje [[Srijem|Srijema]].<ref name="SG-JUSP-Uskočke" /> Prema Kovačićevu prikazu izvješća Zemaljske komisije, od tih 967 žrtava identificirana je 221 osoba.<ref name="SG-Kovacic2003" details="str. 506." /> Mario Šimunković u svojem pregledu dokumentacije iz fotomonografije Đorđa Mihovilovića navodi da su pri identifikaciji služili odjeća, fotografije i osobni predmeti.<ref name="SG-Simunkovic2025" /> Prema Šimunkovićevu prikazu Mihovilovićeve fotomonografije, u Međustrugovima su izvađena četiri tijela prije nego što je iskapanje obustavljeno zbog prodiranja vode, stanja ostataka i nemogućnosti identifikacije. Komisija je, prema površini grobnice te položaju i stanju ostataka, procijenila da je u njoj najmanje 960 žrtava. Taj se broj zato odnosi na procjenu sadržaja grobnice, a ne na provedene ekshumacije.<ref name="SG-Simunkovic2025" /> Još jedna masovna grobnica pronađena je 1946. sjeverozapadno od logorskih bedema. Šimunković, oslanjajući se na Mihovilovića, navodi da je sadržavala ostatke oko 600 osoba, koji zbog raspadanja nisu ekshumirani.<ref name="SG-Simunkovic2025" /> Za sva ta istraživanja iz 1946. Kovačić, prema Saopćenju br. 39 Zemaljske komisije, navodi ukupno 2.570 pronađenih žrtava: 967 u Uskočkoj šumi, 960 u Međustružju, 600 u skupnoj jami kod logora te 43 u pojedinačnim grobovima.<ref name="SG-Kovacic2003" details="str. 505, bilješka 15, i str. 507." /> Za iste lokacije Šimunković razdvaja provedene ekshumacije od procjena: broj 960 izričito označava kao procjenu komisije, a za grobnicu s oko 600 ostataka navodi da nije bila ekshumirana.<ref name="SG-Simunkovic2025" /> {| class="wikitable" |+ Podatci o žrtvama i obuhvat istraživanja ! scope="col" | Podatak ! scope="col" | Na što se odnosi ! scope="col" | Izvor |- ! scope="row" | 9.586 osoba | Podatci popisa iz 1964. u poimeničnim izdanjima objavljenima 1992. i 1998.; starije stanje evidencije | Geigerov pregled popisa<ref name="SG-Geiger2013" details="str. 216 i 219–220; tablica 2, str. 235." /> |- ! scope="row" | 12.790 osoba | Poimenično utvrđene žrtve Stare Gradiške prema presjeku od 31. kolovoza 2008. | Spomen-područje Jasenovac<ref name="JUSP-SG-povijest" /> |- ! scope="row" | 967 ekshumiranih | Četiri grobnice u Uskočkoj šumi, istražene 1946. | Spomen-područje Jasenovac<ref name="SG-JUSP-Uskočke" /> |- ! scope="row" | 221 identificirana osoba | Dio prethodno navedenih 967 ekshumiranih | Kovačić prema izvješću Zemaljske komisije<ref name="SG-Kovacic2003" details="str. 506." /> |- ! scope="row" | Četiri ekshumirana tijela; procjena najmanje 960 žrtava | Djelomično istražena grobnica u Međustrugovima; odvojeno su iskazani provedena ekshumacija i procjena komisije | Šimunković prema Mihoviloviću<ref name="SG-Simunkovic2025" /> |- ! scope="row" | Oko 600 žrtava | Broj naveden za grobnicu sjeverozapadno od bedema; ostatci nisu ekshumirani. | Šimunković prema Mihoviloviću<ref name="SG-Simunkovic2025" /> |- ! scope="row" | 2.570 pronađenih prema Kovačićevu pregledu | Podatak za Uskočku šumu, Međustružje, skupnu jamu kod logora i pojedinačne grobove. Šimunković za Međustrugove navodi procjenu, a za grobnicu uz bedeme da ostatci nisu ekshumirani. | Kovačić; Šimunković<ref name="SG-Kovacic2003" details="str. 505, bilješka 15, i str. 507." /><ref name="SG-Simunkovic2025" /> |} == Poslijeratne istrage i sudski postupci == Nakon rata dio logorskih zapovjednika i osoblja izveden je pred sud. Nekadašnjega zapovjednika Stare Gradiške [[Miroslav Filipović|Miroslava Filipovića-Majstorovića]] Britanci su uhitili u Austriji i predali jugoslavenskim vlastima, a na suđenju u Zagrebu 29. lipnja 1945. osuđen je na smrt.<ref name="SG-JUSP-Filipovic" /> Na smrt je osuđena i [[Maja Buždon Slomić|Maja Buždon]], koja je upravljala ženskim dijelom logora, no izvori se razlikuju u podatcima o presudi i pogubljenju.{{#tag:ref|Martina Bitunjac navodi da ju je vojni sud Druge armije u Zagrebu u lipnju 1945. osudio na smrt vješanjem.<ref name="SG-Bitunjac2019" details="str. 474–475." /> Marina Alia Jurišić, pozivajući se na spis Vojnoga suda Komande grada Zagreba br. 6/1945. u Državnom arhivu u Zagrebu, navodi da je pogubljena strijeljanjem 28. svibnja 1945. te da je vijest o vješanju bila netočna.<ref name="SG-Jurisic2022" details="str. 52, bilješka 17." />|group=bilješka}} Bitunjac prenosi dio njezina poslijeratnog iskaza u kojem je priznala sudjelovanje u masovnim ubojstvima i opisala ubojstvo jedne zatočenice u Kuli, uz napomenu da je iskaz možda dan pod pritiskom.<ref name="SG-Bitunjac2019" details="str. 474–475, osobito bilj. 1307." /> [[Datoteka:Ljubo Miloš.jpg|thumb|upright=0.65|alt=Crno-bijeli portret Ljube Miloša u odori.|[[Ljubo Miloš]].]] [[Ante Vrban]], raniji zamjenik zapovjednika Stare Gradiške, uhićen je u ljeto 1947. na [[Papuk|Papuku]], u skupini [[Križari (gerila)|ustaških križara]] koju je predvodio [[Ljubo Miloš]]. Sljedećeg mu je ljeta suđeno pred Vrhovnim sudom Narodne Republike Hrvatske u Zagrebu. Prema Spomen-području Jasenovac, na tom je suđenju priznao trovanje 63 djece ciklonom B. Osuđen je na smrt vješanjem.<ref name="JUSP-Vrban" /> Postupci protiv nekadašnjega logorskog osoblja nastavljeni su i desetljećima poslije. [[Dinko Šakić (1921.)|Dinko Šakić]], koji je prije zapovijedanja Jasenovcem služio u Staroj Gradiški, izručen je Hrvatskoj 1998.<ref name="SG-JUSP-Sakic" /> Županijski sud u Zagrebu osudio ga je 4. listopada 1999. na dvadeset godina zatvora za ratni zločin protiv civilnog stanovništva, a Vrhovni sud 26. rujna 2000. odbio je njegovu žalbu i potvrdio presudu. Postupak se odnosio na zločine počinjene tijekom njegova zapovijedanja jasenovačkim logorom 1944. Sud je utvrdio odgovornost za osobno sudjelovanje u zločinima i njihovo naređivanje, ali i za propuštanje da spriječi zločine podređenih.<ref name="SG-Peric2014" details="str. 138–139, osobito bilj. 119–121." /> U to je vrijeme istraživana i uloga njegove supruge Nade Šakić, nekadašnje stražarice u Staroj Gradiški. Prema prikazu Martine Bitunjac, svjedoci su je optuživali za mučenje zatočenika, zatvaranje u samice bez hrane i vode te sudjelovanje u odabiru bolesnih, nemoćnih i djece za ubijanje. Saslušana je, ali je puštena jer državno odvjetništvo nije raspolagalo dokazima kojima bi je povezalo s pojedinačnim kaznenim djelom. U kasnijem razgovoru s Bitunjac 2009. svoju je ulogu opisivala kao povremeno pomaganje te je poricala da je bila logorska dužnosnica.<ref name="SG-Bitunjac2019" details="str. 475–476, osobito bilj. 1308–1310." /> == Kasnija uporaba zatvorskog kompleksa == === Poslijeratna kaznionica === Nakon završetka rata kompleks je nastavio služiti za zatočenje. U svibnju 1945. partizanske su vlasti u njemu držale [[Ratni zarobljenik|ratne zarobljenike]], među kojima su bili ustaše i [[Četnici|četnici]], a 1948. prostor je reorganiziran u kazneno-popravni dom zatvorenoga tipa. Uz osobe osuđene za kaznena djela ondje su kaznu izdržavali i politički zatvorenici različitih uvjerenja. Nakon sukoba jugoslavenskoga vodstva sa [[Josif Staljin|Staljinom]] zatvarani su komunisti koji su podržavali [[Informbiro]], a nakon sloma [[Hrvatsko proljeće|Hrvatskoga proljeća]] 1971. i sudionici toga pokreta, među njima intelektualci i studenti.<ref name="SG-Smreka" /> Među političkim zatvorenicima bili su ljudi različitih nacionalnosti i društvenih slojeva, uključujući katoličke svećenike. Povjesničar Vladimir Geiger, prikazujući istraživanje Augustina Franića, opisuje i sustav nadzora unutar kaznionice: među samim zatvorenicima vrbovani su doušnici, dobrovoljno ili pod pritiskom, a informacije su se nagrađivale lakšim poslovima, boljom hranom ili novcem. Dio njih djelovao je kao suradnička mreža [[UDBA|UDBA-e]], koja je pratila ponašanje i namjere političkih zatvorenika te se služila i provokatorima. Franićevo istraživanje obuhvaća i političke zatvorenike koji su tijekom izdržavanja kazne umrli ili bili ubijeni. Geiger navodi da se ono, uz svjedočanstva i literaturu, oslanja na matične knjige, pojedinačne zatvoreničke evidencije, knjige umrlih i gradivo Službe državne sigurnosti iz [[Hrvatski državni arhiv|Hrvatskoga državnog arhiva]].<ref name="SG-Geiger2010-KPD" details="str. 241–243, osobito str. 242." /> Kazneno-popravni dom formalno je ukinut odlukom [[Vlada Republike Hrvatske|Vlade Republike Hrvatske]] od 6. veljače 1991., koja je stupila na snagu objavom u ''[[Narodne novine|Narodnim novinama]]'' 13. veljače.{{#tag:ref|Jelka Smreka rasformiranje i zatvaranje kazneno-popravnog doma datira u 1990. godinu.<ref name="SG-Smreka" /> Odluka o njegovu ukidanju objavljena je 13. veljače 1991.<ref name="SG-NN1991" />|group=bilješka}} Ministarstvo pravosuđa trebalo je osuđenike premjestiti u druge hrvatske kazneno-popravne ustanove do 31. ožujka. Odlukom je predviđen i prijenos dijela zatvorske imovine Općini Nova Gradiška te osnivanje javnog poduzeća od dotadašnje gospodarske jedinice »Kombinat Sava«.<ref name="SG-NN1991" details="točke I.–V. i X." /> === Zatočenja tijekom Domovinskoga rata === [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]] zauzela je Staru Gradišku 17. kolovoza 1991., a u rujnu je nekadašnja kaznionica ponovno pretvorena u mjesto zatočenja, pod nadzorom srpskih policijskih i vojnih struktura. Među zatočenicima bili su zarobljeni pripadnici hrvatske policije i [[Zbor narodne garde|Zbora narodne garde]] te civili. Vojna policija banjalučkoga korpusa JNA 27. studenoga preuzela je skupinu vojnih zarobljenika, a početkom prosinca i dio civila dotad pod nadzorom starogradiške milicije.<ref name="SG-Penava2013" details="str. 568–569; prikaz knjige Vlade Radošića o logoru 1991." /> Komisija stručnjaka [[Ujedinjeni narodi|UN-a]] u izvješću iz 1994. među zatočenicima navodi pretežno Hrvate, ali i bosanskohercegovačke Muslimane te Srbe koji su odbili boriti se protiv hrvatskih snaga. U prikupljenim izvještajima i svjedočanstvima opisani su prenapučenost, spavanje na podu, oskudna prehrana, premlaćivanja i mučenje električnom strujom. Komisija je pritom zabilježila razlike među iskazima: jedan je zatočenik naveo blago poboljšanje nakon priznanja Hrvatske u siječnju 1992., a drugi je uvjete pod JNA ocijenio podnošljivijima nego u Bučju. Drugi iskazi opisuju teško zlostavljanje i tijekom 1992. Najviše zatočenika bilježi od studenoga 1991. do siječnja 1992. te u svibnju i lipnju 1992. Uz navod o premještanju zatočenika u [[Logor Manjača|Manjaču]] i napuštanju zatvora u lipnju 1992., izvješće donosi podatak da su promatrači [[Europska zajednica|Europske zajednice]] 29. srpnja 1993. ondje zatekli četiri zatočenika.<ref name="SG-UN1994" details="III.B.22, Stara Gradiska Prison; bilješke 4825–4863, osobito 4828, 4853–4854 i 4857–4862." />{{#tag:ref|Komisija u bilješci 4825 upozorava da pojedini izvještaji brkaju smještaj ustanove između Hrvatske i Bosne i Hercegovine te da je moguće preklapanje podataka o Staroj i Bosanskoj Gradiški.<ref name="SG-UN1994" details="bilješka 4825." />|group=bilješka}} Prema prikazu objavljenom u ''Hrvatskom vojniku'', koji se oslanja na istraživanja Vlade Radošića i razgovore s preživjelima, od sredine 1992. u kompleksu je djelovao srpski vojno-istražni zatvor. Hrvatske snage ušle su u Staru Gradišku tijekom [[Operacija Bljesak|operacije Bljesak]], početkom svibnja 1995.<ref name="SG-HV2023" /> U logoru su tada pronađene knjige evidencije zatočenika i dnevnih događaja iz 1991., poslije korištene u istraživanju njegove ratne uporabe.<ref name="SG-Penava2013" details="str. 569." /> == Sjećanje i spomenička baština == [[Datoteka:Stara Gradiška spomenik.jpg|thumb|upright=0.8|alt=Kameni spomenik s natpisom Žrtvama fašizma 1941–1945, okružen zelenilom.|Spomenik žrtvama fašizma u Staroj Gradiški, snimljen 2025.]] <span id="Spomenička_baština"></span> Na žrtve logora u samoj Staroj Gradiški podsjećaju Kula i logorsko groblje. Kula, koja je bila dio bedema nekadašnje tvrđave, u prikazu Spomen-područja Jasenovac istaknuta je kao simbol stradanja žena i djece. Na groblju su preživjeli zatočenici podigli spomenik žrtvama. Tragovi dugotrajne zatvorske uporabe kompleksa ostali su i u zapisima ugrebanima u žbuku njegovih zidova.<ref name="JUSP-SG-povijest" /> O Kuli i logorskom groblju skrbi Spomen-područje Jasenovac.<ref name="SG-MDC" /> Memorijalni prostor obuhvaća i nekadašnja stratišta izvan logora. Grobnice u Uskočkoj šumi označene su spomenikom i ograđene, a u Međustrugovima spomenik stoji unutar niske betonske ograde koja okružuje masovnu grobnicu. Na logorsko groblje u Staroj Gradiški poslije rata preneseni su posmrtni ostatci žrtava ekshumiranih u Uskočkoj šumi, kako je opisano u odjeljku o [[#Žrtve_i_poslijeratna_istraživanja|poslijeratnim istraživanjima]].<ref name="SG-JUSP-Uskočke" /> Zaštita građevina i njihova muzejska namjena predmet su dugoročnih planova. U strateškom planu Spomen-područja Jasenovac za 2013.–2015., sastavljenom u kolovozu 2012., zabilježeno je da je uz potporu Ministarstva kulture započela sanacija Kavalira, odnosno Kule. Planirana obnova trebala je omogućiti stalni postav o logoru Stara Gradiška, povremene izložbe te radionice i učionice. Za stalni je postav bila predviđena približno polovica od oko 3000 četvornih metara prostora, a završetak radova tada se očekivao 2017. godine. Dokument je te zahvate prikazivao kao buduće ciljeve obnove zaštićene tvrđave.<ref name="SG-JUSP-Plan2013" details="naslovnica; str. 8–9 i 19." /> Spomen-područje Jasenovac prikuplja i istražuje dokumentaciju o jasenovačkom logorskom sustavu, surađuje s preživjelim zatočenicima i organizira komemoracije. Postav njegova Memorijalnog muzeja u Jasenovcu, otvoren 2006., stavlja naglasak na pojedinačne sudbine žrtava u kontekstu masovnih zločina. Njihova se imena istražuju uz pomoć knjiga, dokumenata, fotografija i iskaza rodbine i prijatelja, kao i terenskim radom te proučavanjem podataka sa spomenika.<ref name="SG-MDC" /> Na stanje spomeničkog prostora upozoravali su i sudionici komemoracija. U ožujku 2019. [[Srpsko narodno vijeće]] i Inicijativa mladih za ljudska prava organizirali su posjet Staroj Gradiški u sjećanje na [[Nada Dimić|Nadu Dimić]]. Pedesetak sudionika položilo je cvijeće i minutom šutnje odalo počast pred spomenikom žrtvama. Organizatori su pritom upozorili na njegovo loše stanje, povezujući ga sa zanemarivanjem sjećanja na žrtve ustaškog režima.<ref name="SG-BIRN2019-komemoracija" /> Prostor je korišten i za međunarodne obrazovne programe. Od 16. do 23. listopada 2023. u Staroj Gradiški održavao se projekt ''Zvuk u tišini'' (''Sound in the Silence''), u kojem su srednjoškolci proučavali povijest mjesta i s umjetnicima pripremali izvedbu na prostoru nekadašnjeg logora. Uz Europsku mrežu sjećanja i solidarnosti, među partnerima su bili Spomen-područje Jasenovac i [[Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću|Documenta]]. Izvještaj mreže o tome programu Kulu opisuje kao poluruševnu građevinu od opeke, uz koju se nalazi velika zatvorska zgrada; taj se opis odnosi na stanje zabilježeno 2023. godine.<ref name="SG-ENRS2023" /> == Galerija == <gallery widths="220" heights="150"> Datoteka:Main entrance of former Stara Gradiska Prison.jpg|alt=Ulazna vrata ispred zgrade oštećena krova, s prilazom i travnjakom u prednjem planu.|Glavni ulaz u nekadašnji zatvor u Staroj Gradiški, 2015. Datoteka:Watchtower at former Stara Gradiska Prison.jpg|alt=Stražarska kula na uglu visokoga zida, uz makadamski put i drveće.|Stražarska kula nekadašnjeg zatvora, 2015. Datoteka:View from Watchtower of former Stara Gradiska Prison.jpg|alt=Pogled odozgo duž visokoga zida, s drvećem i zgradama s jedne te cestom s druge strane.|Pogled sa stražarske kule na kompleks nekadašnjeg zatvora, 2015. Datoteka:Stara Gradiška camp inside.jpg|alt=Prostorija sa svodom od opeke, ostatcima žbuke i nizom lučnih prolaza; kroz otvor desno vidi se raslinje.|Unutrašnjost sačuvanoga kompleksa, 2025. Datoteka:Maks Luburić in Stara Gradiška.jpg|alt=Vjekoslav Luburić sjedi za stolom s njemačkim časnikom.|[[Vjekoslav Luburić]] s njemačkim časnikom u Staroj Gradiški, lipanj 1942. Datoteka:Ljubo Miloš na suđenju.jpg|alt=Ljubo Miloš u pratnji uniformiranih stražara, s drugim osobama u povorci iza njega.|[[Ljubo Miloš]] tijekom sprovođenja na suđenje 1948. </gallery> == Kronologija == {| class="wikitable" |+ Pregled važnijih događaja ! scope="col" | Vrijeme ! scope="col" | Događaj ! scope="col" | Izvor |- ! scope="row" | Svibanj 1941. | Ustaške vlasti počinju dovoditi skupine Srba i Židova u starogradišku kaznionicu. | JUSP<ref name="JUSP-SG-povijest" /> |- ! scope="row" | Potkraj 1941. | Stara Gradiška uključuje se u jasenovački sustav kao Logor V. | USHMM<ref name="USHMM-SG" details="str. 64." /> |- ! scope="row" | Veljača 1942. | Formalno ukidanje dotadašnje kaznionice i premještanje njezinih zatvorenika. | JUSP<ref name="JUSP-SG-povijest" /><ref name="JUSP-SG-logor" /> |- ! scope="row" | Ožujak 1942. | Hrvatice se iz Kule premještaju u zaseban ženski dio logora. | JUSP; Mataušić<ref name="JUSP-zene" /><ref name="SG-Matausic2013" details="str. 36–37." /> |- ! scope="row" | 12. lipnja 1942. | Schmidt Zabierow i dr. Peterson posjećuju logor radi preuzimanja radne snage; izvještaj opisuje i teško stanje odvojene djece. | Mataušić, prema objavljenom izvještaju<ref name="SG-Matausic2013" details="str. 41–42." /> |- ! scope="row" | 9.–13. srpnja 1942. | Diana Budisavljević i suradnici organiziraju preuzimanje djece; dnevnik opisuje boravke 9.–10. i 13. srpnja. | Budisavljević<ref name="Diana2002" details="str. 69–79." /> |- ! scope="row" | 27. listopada 1942. – ožujak 1943. | Logorom zapovijeda Miroslav Filipović-Majstorović; JUSP završetak službe datira 20., a Kovačić 27. ožujka. | JUSP; Kovačić<ref name="SG-JUSP-Filipovic" /><ref name="SG-Kovacic2000" details="str. 109." /> |- ! scope="row" | 9. i 23. lipnja 1943. | Popisi bilježe upućivanje žena iz Stare Gradiške na rad u Jasenovac. | Mataušić<ref name="SG-Matausic2013" details="str. 55." /> |- ! scope="row" | Kasna jesen 1943. | Nakon završetka poljoprivrednih radova većina premještenih žena vraćena je iz Jasenovca u Staru Gradišku. | Mataušić<ref name="SG-Matausic2013" details="str. 56." /> |- ! scope="row" | 15.–16. srpnja 1944. | Schmidlin posjećuje Staru Gradišku u sklopu srpanjskog obilaska jasenovačkih logora. | Kevo<ref name="Kevo2008" details="str. 554–561 i 577–581." /> |- ! scope="row" | Rujan 1944. | U vrijeme borbi oko Banje Luke logor dobiva obrambenu ulogu; počinje postupno pražnjenje, praćeno ubojstvima i premještajima zatočenika. | Mataušić<ref name="SG-Matausic2013" details="str. 46." /> |- ! scope="row" | 8. i 11. listopada 1944. (datumi obrazaca) | Izvještaji ženskoga dijela logora bilježe upućivanje 93 žene iz Jablanca te još 302 žene u Jasenovac. | Kevo<ref name="SG-Kevo2010" details="str. 616 i 618." /> |- ! scope="row" | 8. studenoga 1944. | Prema bilješci uz obrazac od sljedećega dana, 135 žena premješteno je u Lepoglavu. | Kevo<ref name="SG-Kevo2010" details="str. 635." /> |- ! scope="row" | Potkraj 1944. – travanj 1945. | Nakon premještanja većine zatočenika logor nastavlja djelovati u smanjenom opsegu, do evakuacije u travnju 1945. | Hutinec<ref name="Hutinec2022-SG" /> |- ! scope="row" | Travanj 1945. | Završna ubojstva, bijeg i skrivanje dijela zatočenika te ulazak partizana. JUSP ulazak datira 24., a USHMM i Kovačić 23. travnja. | JUSP; USHMM; Kovačić<ref name="JUSP-Kraj2013" details="7.–8. list PDF-a." /><ref name="USHMM-SG" details="str. 65." /><ref name="SG-Kovacic2003" details="str. 502." /> |} == Povezani članci == * [[Koncentracijski logor Jasenovac]] * [[Ustaški koncentracijski logori]] * [[Koncentracijski logor Sisak]] * [[Sabirni logor Jastrebarsko]] * [[Diana Budisavljević]] == Bilješke == <references group="bilješka" /> == Izvori == <references> <ref name="JUSP-SG-povijest">[https://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=5960 Stara Gradiška]. Javna ustanova Spomen-područje Jasenovac, odjeljak „Spomen obilježja KL Jasenovac”, bez datuma. Pristupljeno 9. listopada 2026.</ref> <ref name="Hutinec2022-SG">Goran Hutinec, „Allied Aerial Imagery of the Jasenovac Concentration Camp and Killing Center”, ''Holocaust and Genocide Studies'', sv. 36, br. 2, 2022., str. 190–208, odjeljak „Subcamp V—Stara Gradiška”. DOI: [https://doi.org/10.1093/hgs/dcac025 10.1093/hgs/dcac025]. [https://academic.oup.com/hgs/article/36/2/190/6644785 Mrežno izdanje].</ref> <ref name="USHMM-SG">Ivo Goldstein, Jens Hoppe, Alexander Korb i Mirza Velagic, „Jasenovac V/Stara Gradiška”, u: Geoffrey P. Megargee, Joseph R. White i Mel Hecker (ur.), ''The United States Holocaust Memorial Museum Encyclopedia of Camps and Ghettos, 1933–1945'', sv. III: ''Camps and Ghettos under European Regimes Aligned with Nazi Germany'', Bloomington: Indiana University Press i United States Holocaust Memorial Museum, 2018., str. 64–65. [https://www.ushmm.org/m/pdfs/USHMM-Encyclopedia-Camps-Ghettos-Vol-III.pdf Mrežno izdanje].</ref> <ref name="JUSP-SG-logor">[https://jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=5414 Logor Stara Gradiška]. Javna ustanova Spomen-područje Jasenovac, odjeljak „Jasenovački sustav logora”, bez datuma. Pristupljeno 9. listopada 2026.</ref> <ref name="JUSP-Hrvati">[https://jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=9639 Hrvati u KL Jasenovac]. Javna ustanova Spomen-područje Jasenovac, odjeljak „Skupine zatočenika”, bez datuma. Pristupljeno 9. listopada 2026.</ref> <ref name="JUSP-djeca">[https://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=9555 Djeca u logorima NDH]. Javna ustanova Spomen-područje Jasenovac. Pristupljeno 9. listopada 2026.</ref> <ref name="SG-Smreka">Jelka Smreka, [https://web.archive.org/web/20110717120002if_/http://public.mzos.hr/fgs.axd?id=13416 ''Stara Gradiška: ustaški koncentracijski logor''], bez datuma, str. 1–2. Arhivirana preslika 17. srpnja 2011.; tekst navodi rezultate istraživanja do 31. kolovoza 2007.</ref> <ref name="SG-UN1994">United Nations Commission of Experts, [https://phdn.org/archives/www.ess.uwe.ac.uk/comexpert/ANX/VIII-09.htm ''Final report of the United Nations Commission of Experts established pursuant to Security Council Resolution 780 (1992): Annex VIII—Prison camps''], S/1994/674/Add.2 (Vol. IV), 1994., III.B.22, »Nova Gradiska«, odjeljak »Stara Gradiska Prison« i bilješke 4825–4863. Preslika izvornoga izvješća.</ref> <ref name="SG-MDC">[https://hvm.mdc.hr/memorijalni-muzej-spomen-podrucja-jasenovac,745:JSV/hr/info/ »Memorijalni muzej Spomen-područja Jasenovac«], Muzejski dokumentacijski centar, odjeljak »O muzeju«. Pristupljeno 9. listopada 2026.</ref> <ref name="SG-HE-NDH">[https://enciklopedija.hr/clanak/nezavisna-drzava-hrvatska Nezavisna Država Hrvatska]. ''Hrvatska enciklopedija'', mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Pristupljeno 9. listopada 2026.</ref> <ref name="JUSP-Vrban">[https://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=9700 »Ante Vrban«], Javna ustanova Spomen-područje Jasenovac. Pristupljeno 9. listopada 2026.</ref> <ref name="SG-HBL-Luburic">Davor Kovačić i Paulina Radonić Vranjković, [https://hbl.lzmk.hr/clanak/luburic-vjekoslav »Luburić, Vjekoslav«], ''Hrvatski biografski leksikon'', mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 9. listopada 2026.</ref> <ref name="SG-JUSP-Filipovic">[https://jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=9698 Miroslav Filipović Majstorović]. Javna ustanova Spomen-područje Jasenovac. Pristupljeno 9. listopada 2026.</ref> <ref name="JUSP-zene">[https://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=9577 Žene u KL Jasenovac]. Javna ustanova Spomen-područje Jasenovac. Pristupljeno 9. listopada 2026.</ref> <ref name="HBL-Boskovic">[https://hbl.lzmk.hr/clanak/boskovic-magda »Bošković, Magda«], ''Hrvatski biografski leksikon'', Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 1989., mrežno izdanje.</ref> <ref name="JUSP-Godisnjak2020">»Otpor u logorima Jasenovac i Stara Gradiška«, u: Martina Barešić i Ines Sogonić (ur.), [https://www.jusp-jasenovac.hr/Uploads/61/5019/5024/5058/9206/Godisnjak_Spomen-podrucja_Jasenovac.pdf ''Godišnjak Spomen-područja Jasenovac''], god. I, br. 1, svibanj 2020., str. 62–79.</ref> <ref name="Diana2002">Diana Budisavljević, [https://hrcak.srce.hr/54981 »Dnevnik Diane Budisavljević 1941–1945.«], ''Fontes: izvori za hrvatsku povijest'', sv. 8, 2002., str. 13–171. Hrvatski prijevod Silvije Szabo; priredio Josip Kolanović.</ref> <ref name="JUSP-rad">[https://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=9460 Radni logor]. Javna ustanova Spomen-područje Jasenovac. Pristupljeno 9. listopada 2026.</ref> <ref name="JUSP-uvjeti">[https://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=9671 Uvjeti u logoru]. Javna ustanova Spomen-područje Jasenovac. Pristupljeno 9. listopada 2026.</ref> <ref name="JUSP-smrt">[https://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=9459 Logor smrti]. Javna ustanova Spomen-područje Jasenovac. Pristupljeno 9. listopada 2026.</ref> <ref name="Levy-2009">Michele Frucht Levy, »“The Last Bullet for the Last Serb”: The Ustaša Genocide against Serbs: 1941–1945«, ''Nationalities Papers'', sv. 37, br. 6, 2009., str. 807–837, osobito str. 824 i bilješka 118. DOI: [https://doi.org/10.1080/00905990903239174 10.1080/00905990903239174].</ref> <ref name="SG-Nikodijevic2019">Dušan Nikodijević, ''Jasenovac između broja i žrtve: Prilog proučavanju broja žrtava u sistemu koncentracionog logora Jasenovac'', Muzej žrtava genocida, Beograd, 2019. ISBN 978-86-86831-54-5. [https://www.muzejgenocida.rs/wp-content/uploads/2024/03/31Jasenovac_opt.pdf Mrežno izdanje].</ref> <ref name="SG-HBL-Jakovljevic">Dunja Detoni-Dujmić i Filip Hameršak, [https://hbl.lzmk.hr/clanak/jakovljevic-ilija „Jakovljević, Ilija”], ''Hrvatski biografski leksikon'', Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2005., mrežno izdanje. Pristupljeno 9. listopada 2026.</ref> <ref name="SG-HE-Hebrang">[https://enciklopedija.hr/clanak/hebrang-andrija-1899-1949 Hebrang, Andrija]. ''Hrvatska enciklopedija'', mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Pristupljeno 9. listopada 2026.</ref> <ref name="SG-Jakovljevic-citat">Ilija Jakovljević, ''Konclogor na Savi'', Konzor, Zagreb, 1999., str. 115; navedeno prema [https://jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=5414 »Logor Stara Gradiška«], Javna ustanova Spomen-područje Jasenovac. Pristupljeno 9. listopada 2026.</ref> <ref name="SG-Friedlender-HaKol">Miljenko Hajdarović (prir.), [https://eu-central-1.graphassets.com/AP8v63MU8RVuXGEwz27MNz/cmaxwk38j8uge07uli460dq4v »Svjedočanstva logoraša Jasenovca«], ''Ha-Kol'', br. 189, ožujak–travanj–svibanj 2025., str. 28. Židovska općina Zagreb. Objavljeni prijenos svjedočanstva Cijordane Friedlender.</ref> <ref name="SG-Goldstein2018-djeca">Ivo Goldstein, ''Jasenovac'', Fraktura, Zaprešić, 2018., str. 557–566, poglavlje »Tragedija djece s Kozare i iz ‘dignutih srpskih sela’«, [https://autograf.hr/tragedija-djece-s-kozare-istina-o-krvavoj-brutalnosti-ustasa/ preneseno uz autorovo dopuštenje na Autograf.hr], 10. prosinca 2018., osobito odlomci o Giordani Mandić Friedländer, Božici Stulić-Ptiček i Marijani Amulić te bilješke iv i vi. Pristupljeno 9. listopada 2026.</ref> <ref name="Kevo2009">Mario Kevo, [https://hrcak.srce.hr/62138 »Kretanje broja zatočenica ženskog dijela logora Stara Gradiška (svibanj – prosinac 1944.) – I. dio«], ''Scrinia Slavonica'', sv. 9, br. 1, 2009., str. 523–592. [https://www.academia.edu/88216942/Trends_in_the_number_of_female_detainees_of_Stara_Gradiska_concentration_camp_May_to_December_1944_Part_I Mrežna preslika].</ref> <ref name="SG-Kevo2010">Mario Kevo, [https://hrcak.srce.hr/77920 »Kretanje broja zatočenica ženskog dijela logora Stara Gradiška (svibanj – prosinac 1944.) – II. dio«], ''Scrinia Slavonica'', sv. 10, br. 1, 2010., str. 595–648.</ref> <ref name="Kevo2008">Mario Kevo, [https://hrcak.srce.hr/en/file/48460 »Posjet poslanika Međunarodnog odbora Crvenog križa logorima Jasenovac i Stara Gradiška u ljeto 1944.«], ''Časopis za suvremenu povijest'', sv. 40, br. 2, 2008., str. 547–585.</ref> <ref name="Jurkic2024">Tamara Jurkić Sviben, [https://hrcak.srce.hr/319642 »Musicking in Captivity – Traces from the Kerestinec, Stara Gradiška, Jasenovac, and Kraljevica Camps, 1941–1945«], ''Arti musices'', sv. 55, br. 1, 2024., str. 71–96. DOI: [https://doi.org/10.21857/mzvkptok49 10.21857/mzvkptok49].</ref> <ref name="JUSP-Kraj2013">Đorđe Mihovilović, [https://www.jusp-jasenovac.hr/Uploads/61/5019/5024/5058/9174/katalog_izlozbe_kraj_logora.pdf ''Kraj logora Jasenovac – u spomen na sve stradale i preživjele zatočenike''], katalog izložbe, drugo izdanje, Spomen-područje Jasenovac, 2013.</ref> <ref name="SG-Kovacic2003">Davor Kovačić, [https://hrcak.srce.hr/20126 »Iskapanja na prostoru koncentracijskog logora Stara Gradiška neposredno poslije završetka Drugog svjetskog rata i procjene broja žrtava«], ''Scrinia Slavonica'', 3/1, 2003., str. 500–520.</ref> <ref name="SG-JUSP-Uskočke">[https://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=5967 »Međustrugovi i Uskočke šume«], Javna ustanova Spomen-područje Jasenovac. Pristupljeno 9. listopada 2026.</ref> <ref name="SG-Simunkovic2025">Mario Šimunković, [https://historiografija.hr/?p=47468 »Kliofakt: Osvrt na izjavu Krešimira Rotima o broju ekshumiranih na području Koncentracijskog logora Jasenovac«], ''Historiografija.hr'', 17. srpnja 2025. Za podatke o ekshumacijama poziva se na: Đorđe Mihovilović, ''Jasenovac 1945.–1947. Fotomonografija'', JUSP Jasenovac, Jasenovac, 2016., str. 38–41.</ref> <ref name="SG-NN1991">[https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1991_02_6_156.html »Odluka o ukidanju Kazneno-popravnog doma u Staroj Gradiški«], ''Narodne novine'', 6/1991, br. 156, 13. veljače 1991., točke I., II. i X.</ref> <ref name="SG-HBL-Barac">Miroslav Šicel, [https://hbl.lzmk.hr/clanak/barac-antun-knjizevni-povjesnicar »Barac, Antun«], ''Hrvatski biografski leksikon'', Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 1983., mrežno izdanje. Pristupljeno 9. listopada 2026.</ref> <ref name="SG-HBL-Badalic">Karmen Milačić, [https://hbl.lzmk.hr/clanak/1031 »Badalić, Josip«], ''Hrvatski biografski leksikon'', Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 1983., mrežno izdanje. Pristupljeno 9. listopada 2026.</ref> <ref name="SG-HBL-Krajanski">Magdalena Lončarić, [https://hbl.lzmk.hr/clanak/krajanski-ernest »Krajanski, Ernest«], ''Hrvatski biografski leksikon'', Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013., mrežno izdanje. Pristupljeno 9. listopada 2026.</ref> <ref name="SG-HE-Miskina">[https://enciklopedija.hr/clanak/pavlek-mihovil-miskina »Pavlek, Mihovil – Miškina«], ''Hrvatska enciklopedija'', mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Pristupljeno 9. listopada 2026.</ref> <ref name="SG-BrandlKardum2025">Michal Brandl i Marijana Kardum, [https://doi.org/10.1515/eehs-2024-0070 »Taking the Road Less Traveled? – Jewish Modern Women Thinkers in 20th Century Croatia«], ''Eastern European Holocaust Studies'', sv. 3, br. 2, 2025., str. 223–246. DOI: 10.1515/eehs-2024-0070. [https://npregional.dnb.de/objekte?idn=138307173X&iln=63 Mrežna preslika].</ref> <ref name="SG-Bitunjac2019">Martina Bitunjac, [https://hrcak.srce.hr/242744 »U službi fašizma: akterke ustaškog pokreta između karijere, politike i zločina«], ''Zbornik Janković'', sv. IV, br. 4, 2019., str. 446–480. DOI: [https://doi.org/10.47325/zj.4.4.14 10.47325/zj.4.4.14].</ref> <ref name="SG-JUSP-Sakic">[https://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=9701 »Dinko Šakić«], Javna ustanova Spomen-područje Jasenovac. Pristupljeno 9. listopada 2026.</ref> <ref name="SG-Matausic2013">Nataša Mataušić, ''[https://mojaserbija.wordpress.com/wp-content/uploads/2020/04/natasa-matausic-zene-u-logorima-ndh.pdf Žene u logorima Nezavisne Države Hrvatske]'', Savez antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske, Zagreb, 2013. ISBN 978-953-7587-17-8 (tiskano izdanje); ISBN 978-953-7587-27-7 (digitalno izdanje).</ref> <ref name="SG-Vojak2026">Danijel Vojak, [https://encyclopaedia-gsr.eu/lemma/jasenovac-en-1-0/ „Jasenovac”], u: Karola Fings (ur.), ''Enzyklopädie des NS-Völkermordes an den Sinti und Roma in Europa'', Forschungsstelle Antiziganismus, Sveučilište u Heidelbergu, inačica 1.0, 3. kolovoza 2026. Pristupljeno 9. listopada 2026.</ref> <ref name="SG-Miletic1986">Antun Miletić, [https://znaci.org/00003/510.pdf ''Koncentracioni logor Jasenovac 1941–1945. Dokumenta''], knjiga I, drugo izdanje, Narodna knjiga i Spomen-područje Jasenovac, Beograd, 1986.</ref> <ref name="SG-Seferovic2009">Mensur Seferović, ''Zvijezde stajačice: zapisi o djevojkama i majkama iz dva rata 1941–45 i 1991–95'', Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava, Udruženje za zaštitu tekovina borbe za Bosnu i Hercegovinu i Bosanska biblioteka, Sarajevo – Chicago, 2009., poglavlje „Ljepota djevojke”, str. 102–108. ISBN 978-9958-740-59-6. [https://iziz.unsa.ba/bs/stranica.php?idstranica=15 Digitalno izdanje na stranici izdavača (stavka 65)].</ref> <ref name="SG-Kovacic2005">Davor Kovačić, [https://hrcak.srce.hr/8393 »Uspostava i djelovanje policijskog i sigurnosno-obavještajnog sustava Nezavisne Države Hrvatske od 1941. do 1943. godine«], ''Časopis za suvremenu povijest'', sv. 37, br. 1, 2005., str. 83–99.</ref> <ref name="SG-Bucin2021">Rajka Bućin, [https://hrcak.srce.hr/260463 „Transport upućen u Auschwitz iz Vinkovaca u kolovozu 1942. i sudbina srijemskih i bijeljinskih Židova za vrijeme Drugoga svjetskog rata”], ''Časopis za suvremenu povijest'', sv. 53, br. 2, 2021., str. 611–660. DOI: [https://doi.org/10.22586/csp.v53i2.13693 10.22586/csp.v53i2.13693]. [https://hrcak.srce.hr/file/378850 Puni tekst].</ref> <ref name="SG-Skiljan2009">Filip Škiljan, [https://tokovi.istorije.rs/cir/uploaded/3%202009/2009_3_03_Skiljan.pdf „Genocid nad Srbima, Romima i Židovima u kotaru Nova Gradiška tijekom Drugog svjetskog rata”], ''Tokovi istorije'', br. 3, 2009., str. 33–62.</ref> <ref name="SG-Radanovic2019">Milan Radanović, [https://hrcak.srce.hr/221397 „Zločini 3. bojne 1. ustaškog obrambenog zdruga na području Stare Gradiške i Bosanske Gradiške krajem 1943. i početkom 1944.”], ''Tragovi'', sv. 2, br. 1, 2019., str. 123–196. [https://hrcak.srce.hr/en/file/323203 Puni tekst].</ref> <ref name="SG-YV-Sternberg">Yad Vashem, [https://wwv.yadvashem.org/yv/en/exhibitions/rescue-by-jews/weiss.asp „Ignac-Eliyahu Weiss, Director of the Jewish Retirement Home in Zagreb”], mrežna izložba ''Rescue by Jews: One for All'', prikaz obitelji Sternberg i dopisnice od 28. svibnja 1943. Pristupljeno 9. listopada 2026.</ref> <ref name="SG-Vojak2024-Dedic">Danijel Vojak, [https://encyclopaedia-gsr.eu/lemma/dedic-nadir-en-1-0/?oes-language-switch=language1 „Nadir Dedić”], u: Karola Fings (ur.), ''Encyclopaedia of the Nazi Genocide of the Sinti and Roma in Europe'', Forschungsstelle Antiziganismus, Sveučilište u Heidelbergu, inačica 1.0, 6. svibnja 2024. Pristupljeno 9. listopada 2026.</ref> <ref name="JUSP-Srbi">[https://jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=9593 Srbi u KL Jasenovac]. Javna ustanova Spomen-područje Jasenovac. Pristupljeno 9. listopada 2026.</ref> <ref name="JUSP-tranzitni">[https://jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=9461 Tranzitni logor]. Javna ustanova Spomen-područje Jasenovac. Pristupljeno 9. listopada 2026.</ref> <ref name="SG-Schoelzel2007">Schölzel, Christian (koncepcija i vodstvo projekta). 2007. [https://www.cultureandmore.com/de/projekte/ausstellungen/wechselausstellungen/projekte_ausstellungen_wechselausstellungen_zwangsarbeit_kroatien_austellungstafeln.pdf ''Prisilni rad i Nezavisna Država Hrvatska 1941–1945 / Zwangsarbeit und der „Unabhängige Staat Kroatien“ 1941–1945'']. Izložbeni panoi. Culture and more, München; u suradnji s Hrvatskim državnim arhivom, Savezom antifašističkih boraca i antifašista RH i Stiftung Neue Synagoge – Centrum Judaicum. Panoi 6 i 8–9.</ref> <ref name="SG-Kjerte2025">Emil Kjerte, [https://simon.vwi.ac.at/index.php/simon/article/view/327 „Guards at the Jasenovac Camp Complex: Violence, Morality, and Interaction”], ''S:I.M.O.N. – Shoah: Intervention. Methods. Documentation.'', sv. 12, br. 4, 2025., str. 77–96. DOI: [https://doi.org/10.23777/sn.0425/art_ekje01 10.23777/sn.0425/art_ekje01]. [https://simon.vwi.ac.at/index.php/simon/article/download/327/234/2801 Puni tekst].</ref> <ref name="SG-Radanovic2023">Milan Radanović, [https://hrcak.srce.hr/303537 »Interniranje srpskog stanovništva s područja kotara Petrinja u logore Jasenovac i Stara Gradiška svibnja 1942.«]. ''Tragovi'', sv. 6, br. 1, 2023., str. 120–178. DOI: [https://doi.org/10.52328/t.6.1.4 10.52328/t.6.1.4]. [https://snv.hr/wp-content/uploads/2025/01/Tragovi_god6br1_CijeliBroj.pdf Puni broj časopisa].</ref> <ref name="SG-YV-Djakovo">Yad Vashem. [https://wwv.yadvashem.org/yv/en/exhibitions/rescue-by-jews/flying-brigade.asp »The Flying Brigade: Rescuing Children in the Djakovo Camp, Croatia«]. Mrežna izložba ''Rescue by Jews: One for All''.</ref> <ref name="SG-VEJ14">Berger, Sara; Lewin, Erwin; Schmid, Sanela; Vassilikou, Maria (prir.). 2017. [https://open.ifz-muenchen.de/handle/repository/7957 ''Besetztes Südosteuropa und Italien'']. ''Die Verfolgung und Ermordung der europäischen Juden durch das nationalsozialistische Deutschland 1933–1945'', sv. 14. De Gruyter Oldenbourg, Berlin. ISBN 978-3-11-055559-2.</ref> <ref name="SG-Koljanin2018">Milan Koljanin, »The Camps as a Source of Forced Labour in Serbia 1941–1944«, u: Sanela Schmid i Milovan Pisarri (ur.), [https://www.cpi.rs/media/publications/Collection-EN-WEB-ISBN-3d.pdf ''Forced Labour in Serbia: Producers, Consumers and Consequences of Forced Labour 1941–1944''], Center for Holocaust Research and Education, Beograd, 2018., str. 44–53.</ref> <ref name="SG-Altarac-pisma">Biletić, Sandra; Hujdur, Amira. 2010. [https://jzbih.ba/wp-content/uploads/2025/05/prilog_juni2010_HaimAltarac.pdf ''Pisma Haimu Altarcu iz koncentracionih logora u Drugom svjetskom ratu'']. Prilog uz ''Jevrejski glas''. Jevrejska zajednica Bosne i Hercegovine, Sarajevo, str. 1–24.</ref> <ref name="SG-Vucak2015">Vučak, Ivica. 2015. [https://www.hlk.hr/EasyEdit/UserFiles/lnpdf/2015/LN-142-za-web.pdf »Dr. Nikola Nikolić – od Jasenovca do Golog otoka«]. ''Liječničke novine'', god. XIV., br. 142 (15. rujna 2015.), str. 66–73. Hrvatska liječnička komora.</ref> <ref name="SG-JUSP-Popis">[https://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=6284 »Poimenični popis žrtava«], Javna ustanova Spomen-područje Jasenovac. Pristupljeno 10. listopada 2026.</ref> <ref name="SG-Geiger2013">Vladimir Geiger, [https://hrcak.srce.hr/109878 »Brojidbeni pokazatelji o žrtvama logora Jasenovac, 1941.–1945. (procjene, izračuni, popisi)«], ''Časopis za suvremenu povijest'', sv. 45, br. 2, 2013., str. 211–242.</ref> <ref name="SG-Peric2014">Josip Perić, [https://hrcak.srce.hr/file/199879 »Kritički osvrt na implementaciju i praktičnu primjenu instituta zapovjedne odgovornosti u hrvatskom kaznenom pravu«], ''Pravnik'', sv. 47, br. 1 (95), 2014., str. 117–144.</ref> <ref name="SG-Geiger2010-KPD">Vladimir Geiger, [https://hrcak.srce.hr/60131 »Augustin Franić, KPD Stara Gradiška mučilište i gubilište hrvatskih političkih osuđenika, Dubrovnik, 2009.«], prikaz knjige, ''Časopis za suvremenu povijest'', 42/1 (2010.), str. 241–243, osobito str. 242.</ref> <ref name="SG-Penava2013">Šimun Penava, [https://hrcak.srce.hr/116654 prikaz knjige Vlade Radošića ''Pakao srpskog logora. Stara Gradiška 1991. godine''], ''Scrinia Slavonica'', sv. 13, br. 1, 2013., str. 568–570. [https://hrcak.srce.hr/en/file/172449 Puni tekst].</ref> <ref name="SG-HV2023">Lada Puljizević, [https://hrvatski-vojnik.hr/logor-stara-gradiska/ »Logor Stara Gradiška«], ''Hrvatski vojnik'', br. 676, 17. veljače 2023.</ref> <ref name="SG-JUSP-Plan2013">Javna ustanova Spomen-područje Jasenovac. [https://www.jusp-jasenovac.hr/Uploads/61/5019/5024/8254/Strate_ki_plan.pdf ''Strateški plan JUSP Jasenovac 2013.–2015.''], kolovoz 2012.</ref> <ref name="SG-BIRN2019-komemoracija">Anja Vladisavljević. [https://balkaninsight.com/sr/2019/03/18/hrvatska-komemoracija-povodom-godisnjice-smrti-mlade-partizanke-nade-dimic/ »Hrvatska: Komemoracija povodom godišnjice smrti mlade partizanke Nade Dimić«], ''Balkan Insight'', 18. ožujka 2019.</ref> <ref name="SG-ENRS2023">European Network Remembrance and Solidarity. [https://enrs.eu/news/sound-in-the-silence-2023-what-is-missing-here »Sound in the Silence 2023 – What is Missing Here?«], izvještaj o programu iz listopada 2023., bez istaknutoga nadnevka objave.</ref> <ref name="SG-Kovacic2000">Davor Kovačić, [https://hrcak.srce.hr/207131 »Zapovjednici i dužnosnici jasenovačke skupine logora 1941.–1945.«], ''Časopis za suvremenu povijest'', sv. 32, br. 1, 2000., str. 97–111.</ref> <ref name="SG-Jurisic2022">Marina Alia Jurišić, »Maja Buždon, zapovjednica logora za žene i djecu u Staroj Gradišci i načini na koje se govorilo o njezinim zločinima«, u: Husnija Kamberović (ur.), [https://historiografija.ba/assets/documents/REPREZENTACIJE%20NASILJA%20KB_PRESS%2003.11..pdf ''Reprezentacije nasilja u Jugoistočnoj Evropi 20. stoljeća''], Udruženje za modernu historiju / Udruga za modernu povijest, Sarajevo, 2022., str. 47–60. ISBN 978-9926-477-19-6.</ref> <ref name="SG-Leksikon2020-Sakic">»Šakić, Dinko Ljubomir«, u: Vlado Šakić i Ljiljana Dobrovšak (ur.), [https://www.pilar.hr/wp-content/uploads/2020/10/Leksikon_hrvatskoga_iseljenistva_i_manjina_full.pdf ''Leksikon hrvatskoga iseljeništva i manjina''], Institut društvenih znanosti Ivo Pilar i Hrvatska matica iseljenika, Zagreb, 2020., str. 957.</ref> <ref name="SG-Miletic1986-II">Antun Miletić, ''Koncentracioni logor Jasenovac 1941–1945. Dokumenta'', knjiga II, Narodna knjiga i Spomen-područje Jasenovac, Beograd, 1986.</ref> <ref name="SG-JUSP-Otpor">[https://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=9680 »Otpor u logoru«], Javna ustanova Spomen-područje Jasenovac. Pristupljeno 10. listopada 2026.</ref> <ref name="SG-Erdelja2007">Krešimir Erdelja (ur.), [https://jointhistory.net/wp-content/uploads/2025/03/workbook4_cro.pdf ''Drugi svjetski rat''], ''Nastava suvremene povijesti jugoistočne Europe'', čitanka 4, Hrvatski helsinški odbor za ljudska prava / Centar za demokraciju i pomirenje u jugoistočnoj Europi, Zagreb – Solun, 2007. ISBN 978-953-6991-17-4. Pristupljeno 10. listopada 2026.</ref> <ref name="SG-Partizansko-Fatima">[https://partizansko.info/partizan/fatima-m-brkic/ »Fatima M. Brkić«], projekt Partizansko spomen-groblje, mrežna biografija. Pristupljeno 10. listopada 2026.</ref> </references> == Literatura == * Krešimir Erdelja (ur.), [https://jointhistory.net/wp-content/uploads/2025/03/workbook4_cro.pdf ''Drugi svjetski rat''], ''Nastava suvremene povijesti jugoistočne Europe'', čitanka 4, Hrvatski helsinški odbor za ljudska prava / Centar za demokraciju i pomirenje u jugoistočnoj Europi, Zagreb – Solun, 2007. ISBN 978-953-6991-17-4. * Sara Berger, Erwin Lewin, Sanela Schmid i Maria Vassilikou (prir.), [https://open.ifz-muenchen.de/handle/repository/7957 ''Besetztes Südosteuropa und Italien''], ''Die Verfolgung und Ermordung der europäischen Juden durch das nationalsozialistische Deutschland 1933–1945'', sv. 14, De Gruyter Oldenbourg, Berlin, 2017. ISBN 978-3-11-055559-2. * Biletić, Sandra; Hujdur, Amira. 2010. [https://jzbih.ba/wp-content/uploads/2025/05/prilog_juni2010_HaimAltarac.pdf ''Pisma Haimu Altarcu iz koncentracionih logora u Drugom svjetskom ratu'']. Prilog uz ''Jevrejski glas''. Jevrejska zajednica Bosne i Hercegovine, Sarajevo, str. 1–24. * Martina Bitunjac, [https://hrcak.srce.hr/242744 »U službi fašizma: akterke ustaškog pokreta između karijere, politike i zločina«], ''Zbornik Janković'', sv. IV, br. 4, 2019., str. 446–480. DOI: [https://doi.org/10.47325/zj.4.4.14 10.47325/zj.4.4.14]. * Michal Brandl i Marijana Kardum, [https://doi.org/10.1515/eehs-2024-0070 »Taking the Road Less Traveled? – Jewish Modern Women Thinkers in 20th Century Croatia«], ''Eastern European Holocaust Studies'', sv. 3, br. 2, 2025., str. 223–246. DOI: 10.1515/eehs-2024-0070. [https://npregional.dnb.de/objekte?idn=138307173X&iln=63 Mrežna preslika]. * Rajka Bućin, [https://hrcak.srce.hr/260463 „Transport upućen u Auschwitz iz Vinkovaca u kolovozu 1942. i sudbina srijemskih i bijeljinskih Židova za vrijeme Drugoga svjetskog rata”], ''Časopis za suvremenu povijest'', sv. 53, br. 2, 2021., str. 611–660. DOI: [https://doi.org/10.22586/csp.v53i2.13693 10.22586/csp.v53i2.13693]. [https://hrcak.srce.hr/file/378850 Puni tekst]. * Diana Budisavljević, [https://hrcak.srce.hr/54981 »Dnevnik Diane Budisavljević 1941–1945.«], ''Fontes: izvori za hrvatsku povijest'', sv. 8, 2002., str. 13–171. Hrvatski prijevod Silvije Szabo; priredio Josip Kolanović. * Vladimir Geiger, [https://hrcak.srce.hr/109878 »Brojidbeni pokazatelji o žrtvama logora Jasenovac, 1941.–1945. (procjene, izračuni, popisi)«], ''Časopis za suvremenu povijest'', sv. 45, br. 2, 2013., str. 211–242. * Ivo Goldstein, ''Jasenovac'', Fraktura, Zaprešić, 2018., str. 557–566, poglavlje »Tragedija djece s Kozare i iz ‘dignutih srpskih sela’«, [https://autograf.hr/tragedija-djece-s-kozare-istina-o-krvavoj-brutalnosti-ustasa/ preneseno uz autorovo dopuštenje na Autograf.hr], 10. prosinca 2018., osobito odlomci o Giordani Mandić Friedländer, Božici Stulić-Ptiček i Marijani Amulić te bilješke iv i vi. Pristupljeno 9. listopada 2026. * Ivo Goldstein, Jens Hoppe, Alexander Korb i Mirza Velagic, „Jasenovac V/Stara Gradiška”, u: Geoffrey P. Megargee, Joseph R. White i Mel Hecker (ur.), ''The United States Holocaust Memorial Museum Encyclopedia of Camps and Ghettos, 1933–1945'', sv. III: ''Camps and Ghettos under European Regimes Aligned with Nazi Germany'', Bloomington: Indiana University Press i United States Holocaust Memorial Museum, 2018., str. 64–65. [https://www.ushmm.org/m/pdfs/USHMM-Encyclopedia-Camps-Ghettos-Vol-III.pdf Mrežno izdanje]. * Goran Hutinec, „Allied Aerial Imagery of the Jasenovac Concentration Camp and Killing Center”, ''Holocaust and Genocide Studies'', sv. 36, br. 2, 2022., str. 190–208, odjeljak „Subcamp V—Stara Gradiška”. DOI: [https://doi.org/10.1093/hgs/dcac025 10.1093/hgs/dcac025]. [https://academic.oup.com/hgs/article/36/2/190/6644785 Mrežno izdanje]. * Marina Alia Jurišić, »Maja Buždon, zapovjednica logora za žene i djecu u Staroj Gradišci i načini na koje se govorilo o njezinim zločinima«, u: Husnija Kamberović (ur.), [https://historiografija.ba/assets/documents/REPREZENTACIJE%20NASILJA%20KB_PRESS%2003.11..pdf ''Reprezentacije nasilja u Jugoistočnoj Evropi 20. stoljeća''], Udruženje za modernu historiju / Udruga za modernu povijest, Sarajevo, 2022., str. 47–60. ISBN 978-9926-477-19-6. * Tamara Jurkić Sviben, [https://hrcak.srce.hr/319642 »Musicking in Captivity – Traces from the Kerestinec, Stara Gradiška, Jasenovac, and Kraljevica Camps, 1941–1945«], ''Arti musices'', sv. 55, br. 1, 2024., str. 71–96. DOI: [https://doi.org/10.21857/mzvkptok49 10.21857/mzvkptok49]. * Mario Kevo, [https://hrcak.srce.hr/en/file/48460 »Posjet poslanika Međunarodnog odbora Crvenog križa logorima Jasenovac i Stara Gradiška u ljeto 1944.«], ''Časopis za suvremenu povijest'', sv. 40, br. 2, 2008., str. 547–585. * Mario Kevo, [https://hrcak.srce.hr/62138 »Kretanje broja zatočenica ženskog dijela logora Stara Gradiška (svibanj – prosinac 1944.) – I. dio«], ''Scrinia Slavonica'', sv. 9, br. 1, 2009., str. 523–592. [https://www.academia.edu/88216942/Trends_in_the_number_of_female_detainees_of_Stara_Gradiska_concentration_camp_May_to_December_1944_Part_I Mrežna preslika]. * Mario Kevo, [https://hrcak.srce.hr/77920 »Kretanje broja zatočenica ženskog dijela logora Stara Gradiška (svibanj – prosinac 1944.) – II. dio«], ''Scrinia Slavonica'', sv. 10, br. 1, 2010., str. 595–648. * Emil Kjerte, [https://simon.vwi.ac.at/index.php/simon/article/view/327 „Guards at the Jasenovac Camp Complex: Violence, Morality, and Interaction”], ''S:I.M.O.N. – Shoah: Intervention. Methods. Documentation.'', sv. 12, br. 4, 2025., str. 77–96. DOI: [https://doi.org/10.23777/sn.0425/art_ekje01 10.23777/sn.0425/art_ekje01]. [https://simon.vwi.ac.at/index.php/simon/article/download/327/234/2801 Puni tekst]. * Milan Koljanin, »The Camps as a Source of Forced Labour in Serbia 1941–1944«, u: Sanela Schmid i Milovan Pisarri (ur.), [https://www.cpi.rs/media/publications/Collection-EN-WEB-ISBN-3d.pdf ''Forced Labour in Serbia: Producers, Consumers and Consequences of Forced Labour 1941–1944''], Center for Holocaust Research and Education, Beograd, 2018., str. 44–53. * Davor Kovačić, [https://hrcak.srce.hr/207131 »Zapovjednici i dužnosnici jasenovačke skupine logora 1941.–1945.«], ''Časopis za suvremenu povijest'', sv. 32, br. 1, 2000., str. 97–111. * Davor Kovačić, [https://hrcak.srce.hr/20126 »Iskapanja na prostoru koncentracijskog logora Stara Gradiška neposredno poslije završetka Drugog svjetskog rata i procjene broja žrtava«], ''Scrinia Slavonica'', 3/1, 2003., str. 500–520. * Davor Kovačić, [https://hrcak.srce.hr/8393 »Uspostava i djelovanje policijskog i sigurnosno-obavještajnog sustava Nezavisne Države Hrvatske od 1941. do 1943. godine«], ''Časopis za suvremenu povijest'', sv. 37, br. 1, 2005., str. 83–99. * Michele Frucht Levy, »“The Last Bullet for the Last Serb”: The Ustaša Genocide against Serbs: 1941–1945«, ''Nationalities Papers'', sv. 37, br. 6, 2009., str. 807–837, osobito str. 824 i bilješka 118. DOI: [https://doi.org/10.1080/00905990903239174 10.1080/00905990903239174]. * Nataša Mataušić, ''[https://mojaserbija.wordpress.com/wp-content/uploads/2020/04/natasa-matausic-zene-u-logorima-ndh.pdf Žene u logorima Nezavisne Države Hrvatske]'', Savez antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske, Zagreb, 2013. ISBN 978-953-7587-17-8 (tiskano izdanje); ISBN 978-953-7587-27-7 (digitalno izdanje). * Antun Miletić, [https://znaci.org/00003/510.pdf ''Koncentracioni logor Jasenovac 1941–1945. Dokumenta''], knjiga I, drugo izdanje, Narodna knjiga i Spomen-područje Jasenovac, Beograd, 1986. * Antun Miletić, ''Koncentracioni logor Jasenovac 1941–1945. Dokumenta'', knjiga II, Narodna knjiga i Spomen-područje Jasenovac, Beograd, 1986. * Dušan Nikodijević, ''Jasenovac između broja i žrtve: Prilog proučavanju broja žrtava u sistemu koncentracionog logora Jasenovac'', Muzej žrtava genocida, Beograd, 2019. ISBN 978-86-86831-54-5. [https://www.muzejgenocida.rs/wp-content/uploads/2024/03/31Jasenovac_opt.pdf Mrežno izdanje]. * »Otpor u logorima Jasenovac i Stara Gradiška«, u: Martina Barešić i Ines Sogonić (ur.), [https://www.jusp-jasenovac.hr/Uploads/61/5019/5024/5058/9206/Godisnjak_Spomen-podrucja_Jasenovac.pdf ''Godišnjak Spomen-područja Jasenovac''], god. I, br. 1, svibanj 2020., str. 62–79. * Josip Perić, [https://hrcak.srce.hr/file/199879 »Kritički osvrt na implementaciju i praktičnu primjenu instituta zapovjedne odgovornosti u hrvatskom kaznenom pravu«], ''Pravnik'', sv. 47, br. 1 (95), 2014., str. 117–144. * Milan Radanović, [https://hrcak.srce.hr/221397 „Zločini 3. bojne 1. ustaškog obrambenog zdruga na području Stare Gradiške i Bosanske Gradiške krajem 1943. i početkom 1944.”], ''Tragovi'', sv. 2, br. 1, 2019., str. 123–196. [https://hrcak.srce.hr/en/file/323203 Puni tekst]. * Milan Radanović, [https://hrcak.srce.hr/303537 »Interniranje srpskog stanovništva s područja kotara Petrinja u logore Jasenovac i Stara Gradiška svibnja 1942.«]. ''Tragovi'', sv. 6, br. 1, 2023., str. 120–178. DOI: [https://doi.org/10.52328/t.6.1.4 10.52328/t.6.1.4]. [https://snv.hr/wp-content/uploads/2025/01/Tragovi_god6br1_CijeliBroj.pdf Puni broj časopisa]. * Christian Schölzel (koncepcija i vodstvo projekta), [https://www.cultureandmore.com/de/projekte/ausstellungen/wechselausstellungen/projekte_ausstellungen_wechselausstellungen_zwangsarbeit_kroatien_austellungstafeln.pdf ''Prisilni rad i Nezavisna Država Hrvatska 1941–1945 / Zwangsarbeit und der „Unabhängige Staat Kroatien“ 1941–1945'']. Izložbeni panoi. Culture and more, München; u suradnji s Hrvatskim državnim arhivom, Savezom antifašističkih boraca i antifašista RH i Stiftung Neue Synagoge – Centrum Judaicum. 2007., panoi 6 i 8–9. * Mensur Seferović, ''Zvijezde stajačice: zapisi o djevojkama i majkama iz dva rata 1941–45 i 1991–95'', Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava, Udruženje za zaštitu tekovina borbe za Bosnu i Hercegovinu i Bosanska biblioteka, Sarajevo – Chicago, 2009., poglavlje „Ljepota djevojke”, str. 102–108. ISBN 978-9958-740-59-6. [https://iziz.unsa.ba/bs/stranica.php?idstranica=15 Digitalno izdanje na stranici izdavača (stavka 65)]. * Vlado Šakić i Ljiljana Dobrovšak (ur.), [https://www.pilar.hr/wp-content/uploads/2020/10/Leksikon_hrvatskoga_iseljenistva_i_manjina_full.pdf ''Leksikon hrvatskoga iseljeništva i manjina''], Institut društvenih znanosti Ivo Pilar i Hrvatska matica iseljenika, Zagreb, 2020. * Filip Škiljan, [https://tokovi.istorije.rs/cir/uploaded/3%202009/2009_3_03_Skiljan.pdf „Genocid nad Srbima, Romima i Židovima u kotaru Nova Gradiška tijekom Drugog svjetskog rata”], ''Tokovi istorije'', br. 3, 2009., str. 33–62. * Danijel Vojak, [https://encyclopaedia-gsr.eu/lemma/jasenovac-en-1-0/ „Jasenovac”], u: Karola Fings (ur.), ''Enzyklopädie des NS-Völkermordes an den Sinti und Roma in Europa'', Forschungsstelle Antiziganismus, Sveučilište u Heidelbergu, inačica 1.0, 3. kolovoza 2026. Pristupljeno 9. listopada 2026. * Vučak, Ivica. 2015. [https://www.hlk.hr/EasyEdit/UserFiles/lnpdf/2015/LN-142-za-web.pdf »Dr. Nikola Nikolić – od Jasenovca do Golog otoka«]. ''Liječničke novine'', XIV., 142: 66–73. Hrvatska liječnička komora. == Vanjske poveznice == {{Commonscat|Stara Gradiška concentration camp}} * [https://jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=5414 Logor Stara Gradiška], Javna ustanova Spomen-područje Jasenovac * [https://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=5960 Stara Gradiška – povijest i spomenički prostor], Javna ustanova Spomen-područje Jasenovac {{DEFAULTSORT:Stara Gradiška, koncentracijski logor}} [[Kategorija:Logori u NDH]] [[Kategorija:Koncentracijski logor Jasenovac]] [[Kategorija:Holokaust]] [[Kategorija:Zatvori]] [[Kategorija:Povijest Slavonije]] [[Kategorija:Zatvorenički logori pod srpskom upravom u Domovinskom ratu]] ickky86wyc5qqaboin7kfyooiihcxnx 0 276607 7616014 5349448 2026-10-10T09:39:03Z EmausBot 46911 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Koncentracijski logor Stara Gradiška]] 7616014 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Koncentracijski logor Stara Gradiška]] ajcmtfgt1hm6acu45bo5joci0zmdrlf 0 279486 7615794 7608882 2026-10-09T18:44:19Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.6 7615794 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Album |ime_albuma = Theater of the Mind |ime_glazbenika = [[Ludacris]] |vrsta = studijski album |s_albuma = |slika = |žanr = [[hip hop]] |datum = [[22. studenoga]] [[2008.]] |snimanje = 2007. – 2008. |trajanje = 60:15 |izdavač = [[Disturbing tha Peace]], [[Def Jam Recordings]] |producent = [[DJ Premier]], [[9th Wonder]], [[Clinton Sparks]] i Kamau Georges, [[Sean Garrett]], [[Wyldfyer]], [[Scott Storch]], Trackmasters, [[Don Cannon]], [[StreetRunner]], [[Swizz Beatz]], [[Darkchild]], [[DJ Toomp]], [[The Runners]] |recenzija = <ul><li>''[[Allmusic]]'' - [http://www.allmusic.com/cg/amg.dll?p=amg&sql=10:dzfrxzwkldae link] [[Datoteka:3.5 stars.svg|54px]]</li> <li>''[[The A.V. Club]]'' '''(B)''' - [http://www.avclub.com/content/music/ludacris link]</li> <li>''[[Blender]]'' - [http://www.blender.com/guide/reviews.aspx?id=5380 link] [[Datoteka:3 stars.svg|54px]]</li> <li>''[[Entertainment Weekly]]'' '''(B)''' - [http://www.ew.com/ew/article/0,,20241386,00.html link]</li> <li>''[[Now]]'' [http://www.nowtoronto.com/music/discs.cfm?content=166145 link] [[Datoteka:4 stars.svg|54px]]</li> <li>''[[Pitchfork Media]]'' '''(5.3/10)''' - [http://www.pitchforkmedia.com/node/148072 link]</li> <li>''[[Rolling Stone]]'' - [http://www.rollingstone.com/reviews/album/24024305/review/24196358/theatre_of_the_mind?rating=11 link] [[Datoteka:3.5 stars.svg|54px]]</li> <li>''[[XXL (časopis)|XXL]]'' - [http://www.xxlmag.com/online/?p=30312 link] [[Datoteka:4 stars.svg|54px]]</li> <li>''[[Slant Magazine]]'' - [http://www.slantmagazine.com/music/review/ludacris-theater-of-the-mind/1595 link] [[Datoteka:3 stars.svg|54px]]</li></ul> |album_prije = [[Release Therapy]] |godina0 = 2006. |godina = 2008. |album_poslije = [[Battle of the Sexes]] |godina2 = 2010. |ostalo = {{Singlovi | Ime Albuma = Theater of the Mind | Vrsta albuma = studijski album | Singl 1 = [[What Them Girls Like]] | Singl 1 date = 6. kolovoza 2008. | Singl 2 = [[One More Drink]] | Singl 2 date = 28. listopada 2008. | Singl 3 = [[Nasty Girl]] | Singl 3 date = 20. siječnja 2009. }} }} '''''Theater of the Mind''''' je šesti studijski [[album]] [[reper]]a [[Ludacris]]a.<ref>http://www.amazon.com/Theater-Mind-Ludacris/dp/B001EUSYE4/</ref> Objavljen je 22. studenoga 2008. godine.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.defjam.com/site/news.php?news_id=106604 |title=Arhivirana kopija |access-date=14. rujna 2010. |archive-date=16. studenoga 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20081116012126/http://www.defjam.com/site/news.php?news_id=106604 |url-status=dead }}</ref> Ludacris je album nazvao "[[Kazalište|kazališni]]".<ref name="rapup">(July 16, 2008). [http://www.rap-up.com/2008/07/16/ludacris-gets-theatrical-on-sixth-album/ Ludacris Gets Theatrical on Sixth Album] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} ''Rap-Up''. Accessed August 3, 2008.</ref> == Popis pjesama == {|class="wikitable" !# !Naziv !Producent(i) !Uzorci !Trajanje |- |1 |"Intro" |[[The Runners]] | |1:55 |- |2 |"[[Undisputed (Ludacris song)|Undisputed]]" <small>(zajedno s [[Floyd Mayweather, Jr.|Floyd "Money" Mayweather]]) |[[Don Cannon]] |<small> * "We'll Find a Way" od [[Edwin Starr]] |4:33 |- |3 |"[[Wish You Would]]" <small>(zajedno s [[T.I.]]) |[[DJ Toomp]], 8TRIX | |4:47 |- |4 |"[[One More Drink]]" <small>(zajedno s [[T-Pain]]) |Trackmasters |<small> * "Take That To The Bank" od [[Shalamar]] |3:41 |- |5 |"Call Up the Homies" <small>(zajedno s [[The Game]] & [[Willy Northpole]]) |[[Clinton Sparks]], Kamau Georges | |4:04 |- |6 |"Southern Gangsta" <small>(zajedno s [[Rick Ross (rapper)|Rick Ross]], [[Playaz Circle]] & [[Ving Rhames]]) |[[StreetRunner]] | |4:34 |- |7 |"Everybody Hates Chris" <small>(zajedno s [[Chris Rock]]) |[[Don Cannon]] |<small> * "It Takes a Whole Lotta Man for a Woman Like Me" od [[Gladys Knight & the Pips]] |4:54 |- |8 |"[[What Them Girls Like]]" <small>(zajedno s [[Chris Brown]] & [[Sean Garrett]]) |[[Darkchild]], [[Sean Garrett]] <small>(co) | |4:02 |- |9 |"[[Nasty Girl (Ludacris song)|Nasty Girl]]" <small>(zajedno s [[Plies (rapper)|Plies]]) |[[Swizz Beatz]] | |4:32 |- |10 |"Contagious" <small>(zajedno s [[Jamie Foxx]]) |[[Scott Storch]] | |4:45 |- |11 |"Last of a Dying Breed" <small>(zajedno s [[Lil Wayne]]) |[[Wyldfyer]] |<small> * "[[You Don't Have to Say You Love Me]]" od [[Dusty Springfield]] & "Eric B. Is President" od [[Eric B. & Rakim]] |4:10 |- |12 |"MVP" |[[DJ Premier]] |<small> * "Virgo" by [[Nas]] & "DTP for Life" od [[Disturbing tha Peace]] |3:50 |- |13 |"I Do It for Hip Hop" <small>(zajedno s [[Nas]] & [[Jay Z]]) |[[Wyldfyer]] | *"Long Red" od [[Mountain (band)]] |5:22 |- |14 |"Do the Right Thang" <small>(zajedno s [[Common (entertainer)|Common]] & [[Spike Lee]]) |[[9th Wonder]] |<small> * "Na Boca Do Sol" od Arthur Verocai |5:14 |- |15* |"Let's Stay Together" |[[Three 6 Mafia]] |<small> * "Everybody's Breakin' Up" od [[Billy Paul]] |4:22 |- |16* |"Press the Start Button" |[[Dre & Vidal]] | |4:00 |} == Povijest objavljivanja == {{nedostaju izvori}} {| class="wikitable" ! Država ! Datum |- |[[Švicarska]], [[Jamajka]] |4. prosinca 2008. |- |[[Ujedinjeno Kraljevstvo]] |24. studenoga 2009. |- |[[SAD]], [[Australija]], [[Kanada]], [[Japan]] |24. studenoga 2008. |- |[[Poljska]] |9. prosinca 2008. |- |[[Meksiko]] |11. prosinca 2008. |- |[[Južnoafrička Republika]] |18. siječnja 2009. |- |[[Egipat]] |2. listopada 2008. |- |[[Irska]] |15. veljače 2009. |- |[[Italija]] |9. veljače 2009. |- |[[Indija]], [[Argentina]], [[Francuska]], [[Njemačka]], [[Grčka]], [[Brazil]] |16. studenoga 2008. |- |[[Novi Zeland]] |5. travnja 2009. |- |[[Bliski istok]], [[Costa Rica]] |16. siječnja 2009. |} == Top liste == {|class="wikitable sortable" !Top lista (2008.) !Završna<br />pozicija |- |[[Canadian Albums Chart|Kanada]]<ref>{{cite web |title=Top Canadian Albums&nbsp;— Theater Of The Mind&nbsp;— Ludacris |work=Billboard |publisher=Nielsen Business Media |url=http://www.billboard.com/bbcom/esearch/chart_display.jsp?cfi=309&cfgn=Albums&cfn=Top+Canadian+Albums&ci=3103161&cdi=10057720&cid=12%2F13%2F2008 |accessdate=2008-12-27 |url-status=dead}}</ref> |align="center"|22 |- |[[Swiss Music Charts|Švicarska]]<ref name="acharts">{{cite web |title=Ludacris&nbsp;— Theater Of The Mind&nbsp;— Music Charts |work=αCharts |url=http://acharts.us/album/40758 |accessdate=2008-12-04}}</ref> |align="center"|46 |- |SAD [[Billboard 200]]<ref>{{cite web |title=The Billboard 200 - Theater Of The Mind&nbsp;— Ludacris |work=Billboard |publisher=Nielsen Business Media |url=http://www.billboard.com/bbcom/esearch/chart_display.jsp?cfi=305&cfgn=Albums&cfn=The+Billboard+200&ci=3103196&cdi=10058930&cid=12%2F13%2F2008 |accessdate=2008-12-27 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090414102254/http://www.billboard.com/bbcom/esearch/chart_display.jsp?cfi=305&cfgn=Albums&cfn=The+Billboard+200&ci=3103196&cdi=10058930&cid=12%2F13%2F2008 |archivedate=14. travnja 2009.}}</ref> |align="center"|5 |- |SAD Billboard [[Top R&B/Hip-Hop Albums]]<ref>{{cite web |title=Top R&B/Hip-Hop Albums&nbsp;— Theater Of The Mind&nbsp;— Ludacris |work=Billboard |publisher=Nielsen Business Media |url=http://www.billboard.com/bbcom/esearch/chart_display.jsp?cfi=333&cfgn=Albums&cfn=Top+R%26amp%3BB%2FHip-Hop+Albums&ci=3103150&cdi=10057272&cid=12%2F13%2F2008 |accessdate=2008-12-27 |url-status=dead}}</ref> |align="center"|2 |- |SAD Billboard Top Rap Albums<ref>{{cite web |title=Top Rap Albums&nbsp;— Theater Of The Mind&nbsp;— Ludacris |work=Billboard |publisher=Nielsen Business Media |url=http://www.billboard.com/bbcom/esearch/chart_display.jsp?cfi=335&cfgn=Albums&cfn=Top+Rap+Albums&ci=3103189&cdi=10058381&cid=12%2F13%2F2008 |accessdate=2008-12-27 |url-status=dead}}</ref> |align="center"|1 |} == Izvori == {{Izvori}} {{ludacris}} [[Kategorija:Albumi iz 2008.]] 6ropl734h1sdewk5taywmmcnpggp29z 0 280286 7615692 7611843 2026-10-09T14:01:44Z Amon16 121913 Proširen članak prema dostupnoj literaturi: uvjeti, skrb za djecu, svjedočanstva, partizanska akcija i nasljeđe; razjašnjene razlike među izvorima, dodane tablice i kronologija. 7615692 wikitext text/x-wiki {{Infookvir | iznad = Sabirni logor Jastrebarsko | podzaglavlje = Jastrebarsko i Donja Reka, 1942. | bodystil = width:23em; | paramstil = width:37%; | zaglavljestil = background:#e5e5e5; | slika = [[Datoteka:Djeca sa Kozare u logoru Jastrebarsko.jpg|300px|alt=Skupina male djece uz drvenu zgradu.]] | opis = Djeca s Kozare u Jastrebarskom 1942. | slika2 = {{Lokacijska karta|NDH|label=Jastrebarsko|lat=45.672|long=15.651|width=300|float=center|caption=}} | opis2 = Položaj Jastrebarskog u NDH | zaglavlje1 = Dječja ustanova iz 1942. | param2 = Država | vrijednost2 = [[Datoteka:Flag of Croatia (1941–1945).svg|23px|border]] [[Nezavisna Država Hrvatska]] | param3 = Mjesto | vrijednost3 = [[Jastrebarsko]] i [[Donja Reka]]<br />(danas [[Hrvatska]]) | param4 = Smještaj djece | vrijednost4 = srpanj – jesen 1942.; bolnica je nastavila raditi (vidi [[#Raspuštanje i nastavak zbrinjavanja|tekst]])<ref name="Korb2018" details="str. 66." /><ref name="Lukic1980" details="str. 281." /> | param5 = Lokacije | vrijednost5 = dvorac Erdödy, franjevački samostan i bivši talijanski vojni objekti<ref name="jusp1" /> | param6 = Upraviteljica | vrijednost6 = Pulherija Barta<ref name="Diana2002" details="str. 76, urednička bilješka 65." /><ref name="Dizdar1990" details="str. 102." /> | zaglavlje7 = Djeca i stradanje | param8 = Ukupno primljeno | vrijednost8 = 3336, pretežno srpske djece<ref name="Baric2016" details="str. 95–96." /> | param9 = Broj umrlih | vrijednost9 = 449 prema podatcima koje prenosi Barić; druge procjene u literaturi (vidi [[#Bolesti i broj umrle djece|tekst]])<ref name="Baric2016" details="str. 95–96." /><ref name="Lukic1980" details="str. 280–281, bilješka 63." /> | param10 = Partizanska akcija | vrijednost10 = 26. kolovoza 1942.; odveden dio djece<ref name="pportal3" /> }} '''Sabirni logor Jastrebarsko''', u literaturi nazivan i '''dječjim logorom''', '''dječjim domom''' ili '''Prihvatilištem za djecu izbjeglica''', obuhvaćao je nekoliko objekata u [[Jastrebarsko|Jastrebarskom]] i obližnjoj [[Donja Reka|Donjoj Reci]] u koje su od srpnja 1942. dopremana pretežno [[Srbi|srpska]] djeca iz ustaških logora. Bila su odvojena od obitelji tijekom progona i vojnih operacija u [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisnoj Državi Hrvatskoj]] (NDH), osobito na [[Kozara|Kozari]]. Za smještaj su služili [[Dvorac Erdődy u Jastrebarskom|dvorac Erdődy]], [[Franjevački samostan i crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Jastrebarskom|franjevački samostan]], nekadašnje talijanske barake i ciglana u Reci.<ref name="jusp1" /><ref name="Dizdar1990" details="str. 101–102." /> U Jastrebarskom je prethodno, od srpnja do jeseni 1941., djelovao sabirni i tranzitni logor, iz kojega su zatočenici premještani u druge logore NDH.<ref name="Dizdar1990" details="str. 90." /> Djeca su stizala izgladnjela i bolesna, a nepripremljen smještaj i nedostatak osnovnih potrepština dodatno su otežavali skrb. U njihovu liječenju i zbrinjavanju sudjelovali su liječnici, redovnice, odgojiteljice, djelatnici [[Crveni križ|Crvenoga križa]] i stanovnici okolnih mjesta, uz akciju [[Diana Budisavljević|Diane Budisavljević]] i rad [[Kamilo Brössler|Kamila Breslera]].<ref name="Lengel1976" details="str. 894–895." /><ref name="Adeli2004" details="str. 179–180." /> Prema podatcima koje navode Zdravko Dizdar i Nikica Barić, u Jastrebarsko i Reku primljeno je 3336 djece, od kojih je 449 umrlo. U literaturi postoje i drukčiji podatci o ukupnom broju djece i broju umrlih.<ref name="Dizdar1990" details="str. 102." /><ref name="Baric2016" details="str. 95–96." /><ref name="Korb2018" details="str. 66." /><ref name="Lukic1980" details="str. 280–281, bilješka 63." /> U partizanskoj akciji 26. kolovoza 1942. odveden je dio djece, među kojima su neka pronašla članove svojih obitelji. Druga su djeca smještana u obitelji i preko [[Caritas]]a. Masovni smještaj u Jastrebarskom i Reci prestao je u jesen 1942., ali bolnica je nastavila raditi i poslije toga.<ref name="Baric2016" details="str. 96 i 102." /><ref name="Korb2018" details="str. 66." /> O karakteru ustanove i ulozi pojedinih sudionika spašavanja postoje različita historiografska tumačenja: dio literature obrađuje je kao logor, dok je drugi autori razlikuju od logora u Sisku i Gornjoj Rijeci te naglašavaju njezinu ulogu u liječenju i zbrinjavanju djece.<ref name="Korb2018" details="str. 65–66." /><ref name="pportal3" /> == Povijesni kontekst == NDH je proglašena 10. travnja 1941., tijekom napada [[Sile Osovine|sila Osovine]] na [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevinu Jugoslaviju]]. [[Ustaše|Ustaški režim]] na čelu s [[Ante Pavelić|Antom Pavelićem]] ovisio je o Njemačkoj i Italiji. Uspostavio je jednostranačku diktaturu, provodio progone i masovne likvidacije Srba te rasnim zakonskim odredbama isključio Židove i Rome iz građanskog života. Zatočenje, deportacije i ubijanje progonjenih skupina provodili su se i u mreži koncentracijskih logora. Protivnici režima bili su progonjeni i neovisno o svojoj nacionalnoj pripadnosti.<ref name="ndh5" /> Velika njemačka operacija protiv partizanskih snaga na Kozari i Prosari provedena je u lipnju i srpnju 1942., uz znatno sudjelovanje domobranskih i ustaških postrojbi. Pogodila je velik broj civila, pretežno Srba. Dio zarobljenog stanovništva odveden je u logore ili na rad u Njemačku, pri čemu su razdvajane obitelji. Djeca su potom prebacivana u više ustanova, među njima Jastrebarsko i Reku. Barić upozorava na neusklađenost podataka o transportima i zbrinjavanju djece.<ref name="Baric2016" details="str. 53, 62–64 i 95–96." /> == Logor iz 1941. godine == Prije dolaska djece 1942. u Jastrebarskom je postojao sabirni i tranzitni logor pod upravom [[Ustaška nadzorna služba|Ustaške nadzorne službe]]. Otvoren je u srpnju 1941., u gospodarskim zgradama i podrumima dvorca Erdödy. U njega su dopremani zatočenici iz Gospića, [[Sabirni logor Jadovno|Jadovna]] i logora na [[Pag]]u, u vrijeme napuštanja toga logorskog sustava i ponovnoga širenja talijanske vojne kontrole.<ref name="Vojak2026" /><ref name="Korb2018" details="str. 65." /> Zdravko Dizdar procjenjuje da je ondje bilo zatočeno između 2500 i 3000 ljudi, među njima oko 1500 Židova, zatim Srbi, Hrvati i drugi. Od početka rujna zatočenici su premještani ponajprije u [[Koncentracijski logor Jasenovac|Jasenovac]] i [[Koncentracijski logor Stara Gradiška|Staru Gradišku]], a raspuštanje logora smješta u rujan ili listopad 1941.<ref name="Dizdar1990" details="str. 90." /> Danijel Vojak u novijem enciklopedijskom pregledu među odredištima navodi i [[Sabirni logor Danica|Danicu]], Kruščicu i [[Logor Lobor|Loborgrad]]. Opisujući uvjete u ovoj ranijoj ustanovi, navodi da su zatočenici mogli primati pakete i dopisivati se s obiteljima te da nije bilo prisilnoga rada i sustavnog mučenja, iako je bilo moguće samovoljno nasilje stražara. Prema svjedočanstvima koja prenosi, među zatočenicima su bili i Romi, čiji identitet i kasnija sudbina nisu utvrđeni.<ref name="Vojak2026" /> Dizdar procjenjuje da je više od 2000 zatočenika iz jastrebarskoga logora iz 1941. poslije stradalo u drugim logorima, zatvorima i na stratištima.<ref name="Dizdar1990" details="str. 90." /> == Početak akcije spašavanja == Vijesti o djeci u [[Koncentracijski logor Stara Gradiška|Staroj Gradiški]] dospjele su do humanitarnih djelatnika u Zagrebu. [[Diana Budisavljević]], koja je već pomagala zatočenim srpskim ženama i djeci, povezala se s pedagogom i socijalnim djelatnikom [[Kamilo Brössler|Kamilom Breslerom]] (Brösslerom). Lisa Adeli opisuje njihovo zauzimanje kod vlasti NDH, uključivanje predstavnika Crvenoga križa i Dianine kontakte s njemačkim vojnim predstavnicima. Nakon dobivanja dopuštenja organizirano je odvođenje djece u Zagreb i Jastrebarsko, gdje je Bresler nastojao osigurati smještaj i njegu.<ref name="Adeli2004" details="str. 179–180." /> [[Datoteka:Diana Budisavljević.jpg|thumb|upright=0.75|alt=Portret Diane Budisavljević.|[[Diana Budisavljević]], organizatorica akcije pomoći zatočenoj djeci i njihovim obiteljima.]] Preuzimanje djece nije značilo da su prostorije za njihov prihvat već bile pripremljene. U zapisu od 11. srpnja 1942., nakon dolaska prvoga transporta u Zagreb, Diana Budisavljević opisala je teškoće u osiguravanju smještaja, svoj doživljaj odnosa vlasti prema akciji te pomoć Breslera i liječnika. U dnevniku je zapisala: <blockquote>U transportu je bilo 700 djece. Neobično teško je bilo osigurati smještaj za djecu. Različiti moji razgovori u Ministarstvu zdravlja i kod nadbiskupa bili su svi bez rezultata. Veća zgrada koja bi poslužila kao karantena nije stavljena na raspolaganje. Neka si pomognemo kako znamo ili neka djecu ostavimo u logoru. Dozvola za dovođenje djece bila je tako nevoljko dana. Ustaše nisu stvarno željele da se djeca spase. I ministar udružbe je nevoljko dao odobrenje za smještaj i brigu za djecu, uz usmenu preporuku da se dovede što je moguće više nepoznate djece, koja će se onda odgajati u ustaškom duhu. Ni od kuda pomoći, tako da je problem smještaja bio isključivo prepušten prof. Bresleru koji je učinio čuda. Nedavno je bio napušten jedan veliki talijanski logor u Jastrebarskom. Štale još nisu bile porušene. Te su štale sad na brzinu, s ono malo sredstava s kojima se raspolagalo, koliko je bilo moguće uređene. U starom dvorcu su prof. Dragišić i njegova supruga s mnogo samoodricanja uredili bolnicu. Tu je sad smješten veliki broj djece. Mnoga za koju je već bilo prekasno, ali veliki broj je bilo moguće spasiti od sigurne smrti koja ih je čekala u logoru.<ref name="Diana2002" details="str. 75–76, zapis od 11. srpnja 1942.; hrvatski prijevod Silvije Szabo." /></blockquote> {{#tag:ref|Diana u ovom zapisu navodi 700 djece u transportu, dok Dizdar za polazak prvoga transporta iz Stare Gradiške navodi 650. Broj u citatu zadržan je prema dnevniku; Dizdarovi podatci o transportu prikazani su u odjeljku »Prvi i kasniji transporti«.<ref name="Diana2002" details="str. 75–76, zapis od 11. srpnja 1942.; hrvatski prijevod Silvije Szabo." /><ref name="Dizdar1990" details="str. 101." />|group=bilješka}} Grünfelder opisuje Breslerovo prilagođavanje dvorca za smještaj djece i uređivanje karantene u franjevačkom samostanu. Navodi da je zagrebački Caritas poslao sestre sv. Vinka na njegu djece. Prema njezinu prikazu, Caritasova komisija istraživala je optužbe protiv upraviteljice Pulherije zbog postupanja prema djeci.<ref name="grunfelder9" /> == Uspostava i uprava == [[Datoteka:Z-1574 Dvorac Erdödy, Jastrebarsko 1.jpg|thumb|right|upright=1.15|alt=Pogled na pročelje i kule dvorca Erdödy u Jastrebarskom.|Dvorac Erdödy u Jastrebarskom, jedna od zgrada u kojima su bila smještena djeca; fotografija iz 2017. godine.]] === Uprava i nadležnosti === Dvorac Erdödy i prije rata služio je kao dječji dom kojim su upravljale časne sestre. U ljeto 1942. postojeći su prostori prilagođavani prihvatu novih skupina djece, a smještaj se širio na samostan, barake i obližnju Reku.<ref name="Fumic2011" details="str. 55." /><ref name="Lengel1976" details="str. 894." /> Ustanovom je upravljala Pulherija Barta,<ref name="Diana2002" details="str. 76, urednička bilješka 65." /><ref name="Dizdar1990" details="str. 102." /> dok je sestra Gaudencija vodila gospodarstvo. U njezi su uz redovnice sudjelovali liječnici, odgojiteljice i drugi pomagači.<ref name="forum8" /> U dopisu Ministarstvu zdravstva od 1. kolovoza 1942. ministar udružbe [[Lovro Sušić]] naveo je da je prihvatilište uređeno suradnjom dvaju ministarstava, prema Pavelićevu nalogu i odluci ministarskog vijeća. Budući da je Jastrebarsko već bilo popunjeno, zatražio je zdravstveno osoblje i za novo prihvatilište u [[Koncentracijski logor Sisak|Sisku]].<ref name="Matausic2022Dokumenti" details="str. 232–233, dokument 2." /> Alexander Korb dječju ustanovu u svojem pregledu smješta u jasenovački logorski sustav pod nadzorom [[Vjekoslav Luburić|Vjekoslava Maksa Luburića]].<ref name="Korb2018" details="str. 65–66." /> === Objekti i njihova namjena === Smještaj je bio raspoređen na nekoliko lokacija u Jastrebarskom te u Reci, oko tri kilometra dalje. Objekti su imali različite namjene, od bolnice i karantene do baraka za zdraviju djecu. Donju Reku ne treba zamijeniti s [[Koncentracijski logor Gornja Rijeka|Gornjom Rijekom]] kraj Križevaca, iz koje su u kolovozu dopremani bolesni dječaci.<ref name="Dizdar1990" details="str. 101." /> {| class="wikitable" |+ Prostori za smještaj djece 1942. ! Objekt !! Namjena i raspored |- | Dvorac Erdödy u Jastrebarskom || Bolnica za teško bolesnu djecu. Dizdar navodi kapacitet od oko 300 djece; bolnički je smještaj nastavljen i nakon raspuštanja logora.<ref name="Dizdar1990" details="str. 101–102." /> |- | Bivše talijanske vojne barake u Jastrebarskom || Smještaj zdravije i snažnije djece. Prema Dizdaru, u jednoj baraci uz dvorac bilo je 250 djevojčica, a u trima uz franjevački samostan oko 600 dječaka. Barake su prije toga služile kao staje i konjušnice.<ref name="Dizdar1990" details="str. 101." /> |- | Franjevački samostan || Karantena, u koju su sredinom kolovoza smješteni dječaci oboljeli od tifusa, dopremljeni iz Gornje Rijeke. Dizdar i Lengel-Krizman osnivanje karantene datiraju 15. kolovoza.<ref name="Dizdar1990" details="str. 101." /><ref name="Lengel1976" details="str. 894, bilješka 48." /> |- | Reka, približno tri kilometra od Jastrebarskog || Dodatni smještaj u napuštenim talijanskim barakama, bivšim konjušnicama i ciglani. Dizdar navodi više od 2000 smještene djece. Reka je imala zajedničku upravu s jastrebarskim objektima.<ref name="Dizdar1990" details="str. 101–102." /> |} Dizdar otvaranje odjela u Reci datira 31. srpnja, dok Diana Budisavljević djecu ondje opisuje već u dnevničkom zapisu od 27. srpnja. Različiti navodi o početku smještaja prikazani su i u kronologiji.<ref name="Dizdar1990" details="str. 101." /><ref name="Diana2002" details="str. 80, zapis od 27. srpnja 1942." /> == Rad ustanove i život djece == === Prvi i kasniji transporti === Prvi transport iz Stare Gradiške krenuo je sa 650 djece. Prema Dizdarovu prikazu, sedamnaestero je umrlo na putu, tridesetero pri prihvatu u Zagrebu, a trideset i sedmero teško bolesne djece izdvojene iz transporta umrlo je u zagrebačkim bolnicama.<ref name="Dizdar1990" details="str. 101." /> Korb za prvi dolazak u Jastrebarsko 11. srpnja navodi 566 djece.<ref name="Korb2018" details="str. 66." />{{#tag:ref|Dizdar početak rada datira 11. srpnja, kao i Korb prvi transport. Lengel-Krizman u radu iz 1976. dolazak prvog transporta u Zagreb i nastavak puta u Jastrebarsko datira 12. srpnja.<ref name="Dizdar1990" details="str. 101." /><ref name="Korb2018" details="str. 66." /><ref name="Lengel1976" details="str. 894." />|group=bilješka}} Prema Dizdaru, 13. i 14. srpnja stiglo je još 770 djece, 31. srpnja 850 iz Jablanca, a 5. kolovoza 800 iz Mlake. Sredinom kolovoza u Jastrebarsko su preko Zagreba prebačeni i dječaci iz Gornje Rijeke te smješteni u karantenu u franjevačkom samostanu.<ref name="Dizdar1990" details="str. 101." /> Goldstein opisuje tešku iscrpljenost i bolesti djece dopremljene iz jasenovačkoga logorskog kompleksa. Prema dnevničkom zapisu koji prenosi, Diana Budisavljević u Staroj Gradiški pokušavala je prikupiti podatke o najmanjoj djeci, ali neka nisu mogla govoriti i umrla su bez utvrđenog identiteta.<ref name="goldstein12" /> Djeca nisu dolazila samo s Kozare. Radanović je istražio sudbine djece iz sela petrinjskoga kotara na [[Banovina|Banovini]], zatočene u Staroj Gradiški još u svibnju 1942. Dio je dočekao početak akcije spašavanja i 11. srpnja bio prebačen u Jastrebarsko. Na temelju poimeničnih popisa utvrdio je najmanje sedmero umrlih iz Blinjskog Kuta, Bestrme i Petrinjaca, uz napomenu da popis nije konačan. Te smrti povezuje s posljedicama boravka u Staroj Gradiški. Za neke je žrtve u kasnijim popisima kao mjesto smrti navedena Stara Gradiška, iako su umrle nakon premještaja.<ref name="radanovic13" /> === Smještaj i higijenske prilike === Djeca su razmještena u nekoliko skupina zgrada, a uvjeti nisu bili jednaki na svim lokacijama. Fumić opisuje spavanje na podovima prekrivenima slamom, nedostatak tekuće vode i električne rasvjete u barakama te osobito loše sanitarne prilike u Donjoj Reci. Prehrana je u početku bila nedostatna. U njegovoj knjizi objavljena svjedočenja navode strah od stražara i upraviteljice, odlazak na rad na gospodarstvo te kažnjavanje djece.<ref name="Fumic2011" details="str. 43–44 i 55–56." /> Narcisa Lengel-Krizman opisuje da su neke barake prije služile kao staje talijanske vojske te da pri dolasku djece još nisu bile očišćene. Nedostajali su voda, struja i sanitarni prostori, a osoblje je uz pomoć okolnih stanovnika pribavljalo hranu, pokrivače i druge potrepštine.<ref name="Lengel1976" details="str. 894." /> Sanitarni pregled 16. srpnja utvrdio je nedovoljnu opskrbu samostana vodom, pa je sljedećeg dana počelo kopanje novoga zdenca; uređenje izvora traženo je i za Reku.<ref name="Baric2016" details="str. 98–99." /> Diana Budisavljević posjetila je Jastrebarsko i Reku s Breslerom 27. srpnja 1942. O tom je obilasku ostavila sljedeći zapis: <blockquote>Prof. Bresler odlazi službeno autom u Jastrebarsko i poziva me da mu se pridružim. S nama se vozila i jedna od sestara zaposlenih u Jastrebarskom. U gradu je morala nešto obaviti. Prof. Bresler se trudio da mi tamo sve pokaže. Najprije bolnicu u starom dvorcu. Tu smo zajedno s liječnicima ručali. Poslijepodne odlazimo kolima u Reku gdje su smještena mala djeca, gotovo sva gola. Gđa dr. Dragišić nam tumači kako je teško što obično po troje djece leži u istom krevetu, bez pelena, tako da se stalno prljaju. Obećavam da će se moja Akcija pobrinuti za pelene. Pokazane su mi i barake gdje se nalaze veća djeca, park i groblje u kome svako dijete dobiva njegovani grob - ah, tako mnogo bezimenih grobova, a u svakom grobu majčino najdraže biće. Zahvalna sam prof. Bresleru što si je dao truda sve to mi pokazati.<ref name="Diana2002" details="str. 80, zapis od 27. srpnja 1942.; hrvatski prijevod Silvije Szabo." /></blockquote> Idućeg dana sa suradnicama je dogovorila pribavljanje odjeće i rublja, za što je bila zadužena gospođa Bojanić.<ref name="Diana2002" details="str. 80, zapis od 28. srpnja 1942.; hrvatski prijevod Silvije Szabo." /> Teško stanje djece prebačene iz ustaških logora u Jastrebarsko bilježili su i talijanski vojni izvori.<ref name="Dizdar1990" details="str. 101." /><ref name="Baric2016" details="str. 102." /> Obavještajno izvješće od 20. kolovoza 1942. opisuje oko tisuću djece kao vidljivo izgladnjelu i oslabljenu te navodi brojne smrti od ospica, difterije i dizenterije. U zasebnoj obavijesti, koju je Ministarstvo domobranstva primilo 12. rujna, prenesena je ocjena neimenovanoga talijanskog pukovnika da su uvjeti koje je zatekao pri obilasku bili očajni.<ref name="Baric2016" details="str. 102." /> === Svakodnevica, odgoj i sjećanja djece === Preživjeli Mihajlo Veljić u razgovoru za ''Nezavisne novine'' 2010. prisjetio se putovanja željezničkim vagonima bez vode i presvlačenja djece u ustaške odore. O boravku u Jastrebarskom rekao je: »Spavali smo u barakama na slami«. Gojko Knežević u istom je izvještaju opisao udaranje djece brezovim prućem i rekao da je i desetljećima poslije osjećao strah pri susretu s časnim sestrama.<ref name="segrt15" /> Spomen-područje Jasenovac kao obilježje Jastrebarskog i Reke navodi preodgoj većinom pravoslavne djece. Pritom ističe da su mnoga već prije dolaska bila iscrpljena i bolesna. Fotografije sačuvane u muzejskoj zbirci prikazuju djecu odjevenu u odore s ustaškim oznakama.<ref name="jusp1" /> === Liječenje i svakodnevna njega === [[Datoteka:Tatjana marinić.png|thumb|upright=0.75|alt=Portret Tatjane Marinić.|[[Tatjana Marinić]], koja je s učenicama škole iz Ruda sudjelovala u njezi djece; fotografija iz 1936.]] [[Tatjana Marinić]] bila je učiteljica i socijalna djelatnica koja je u Rudama kraj Samobora organizirala školu za odgojiteljice. Godine 1942. sudjelovala je u zbrinjavanju djece prebačene iz Stare Gradiške u Jastrebarsko i Reku. U pomoć su se uključile i njezine učenice. Iskustvo je stekla radeći s predškolskom djecom i organizirajući školske kuhinje, a imala je i veze s komunističkim i antifašističkim aktivistima preko kojih se prikupljala pomoć. Rad na skrbi za djecu nastavila je i nakon odlaska u partizane 1943.<ref name="hbl16" /><ref name="Richter2006" details="str. 150–151; navodi Marinić i Jelić preneseni prema ovom radu." /> Richter-Malabotta opisuje da su Marinić i suradnice pribavljale mlijeko, sir i kukuruz preko veza sa selima te organizirale smještaj dijela djece u zagrebačke obitelji. Uz fizičku iscrpljenost morale su svladavati dječji strah i nepovjerenje. U radu prenosi poslijeratno objavljen zapis Tatjane Marinić i Staše Jelić: »Iz očiju im viri strah, a jedino oči odaju život.« Njega je obuhvaćala prehranu, higijenu i svakodnevni odnos s djecom koja su bila odvojena od obitelji. Pomoć je ovisila i o stanovnicima okolice koji su davali raspoložive namirnice.<ref name="Richter2006" details="str. 150–151; navodi Marinić i Jelić preneseni prema ovom radu." /> U istom radu prenesen je i iskaz neimenovane odgojiteljice koji su zabilježile Marinić i Jelić: »Najteže nam je bilo svladati strah kod djece i u sebi.« Opisala je umiranje djece tijekom njege, u bolnici i barakama, te osjećaj da su njegovateljice ostajale same s teško bolesnom djecom.<ref name="Richter2006" details="str. 150–151; navodi Marinić i Jelić preneseni prema ovom radu." /> U zajedničkom reagiranju s arhivisticom Rajkom Bućin, Mataušić među osobljem navodi liječnike Branka i Ninu Dragišić, Černozubova s obitelji, Weissmanna i Davilu, učenice iz Ruda te tridesetak redovnica. Mataušić naglašava da su sestre njegovale djecu, ali da su u odgoju primjenjivale i šibu.<ref name="bucin18" /> Među liječnicima koji su pomagali djeci bio je zagrebački pedijatar Branko Dragišić. Godine 1941. prisilno je umirovljen i zatočen u Staroj Gradiški. Nakon puštanja iz logora, iscrpljen tifusom, upućen je u Jastrebarsko, gdje je sudjelovao u spašavanju djece.<ref name="Dugacki1993" /> Pomoć u hrani i lijekovima donosili su i građani Jastrebarskog i Zagreba. Korb navodi da je ustanovi pristupio i [[Međunarodni odbor Crvenog križa|Međunarodni odbor Crvenoga križa]], čije je djelovanje pridonijelo poboljšanju uvjeta.<ref name="Korb2018" details="str. 66." /> O hitnosti liječničke pomoći govori i Breslerovo pismo Niktopolionu Černozubovu od 12. srpnja 1942. Prema prikazu Lise Adeli, u njemu je opisao teško stanje pristigle djece i zatražio da se odmah pošalju medicinske potrepštine.<ref name="Adeli2004" details="str. 202; Breslerovo pismo od 12. srpnja 1942. preneseno prema Adeli." /> Mataušić Breslerovu pomoć tumači kao osobno i često samoinicijativno djelovanje, koje ne treba poistovjećivati s potporom cijelog Ministarstva udružbe akciji spašavanja. Ističe i glavnu sestru Crvenoga križa [[Dragica Habazin|Dragicu Habazin]] te liječnike koji su pomagali pri transportima. Caritas Zagrebačke nadbiskupije uključio se u smještanje djece po obiteljima i župama.<ref name="rfe2019" /> Mataušić, na temelju iskaza djece i osoblja, posebno kritizira postupanje upraviteljice Pulherije Barte. Navodi da je djeci ograničavala davanje hrane, odjeće i posteljine, premda su potrepštine bile dostupne u skladištu. Prema sjećanju Tatjane Marinić koje prenosi, zbog toga je došlo i do nasilnog otvaranja skladišta. Tu kritiku upraviteljice Mataušić razlikuje od optužbi protiv svih redovnica koje su sudjelovale u skrbi.<ref name="novosti2221" /> === Udomljavanje i ograničenja === Smještaj djece u obitelji u dokumentima se naziva ''kolonizacijom''. U kratkom zapisu od 10. kolovoza 1942. Diana je prenijela Breslerove informacije i njegovu bojazan za djecu: <blockquote>Odlazim prof. Bresleru. Kaže mi da su ustaše u Jaski postavile nekog komesara i profesor se boji da bi djeca mogla opet biti odvedena. Trebali bi ih što prije kolonizirati, ali ustaše to ne dozvoljavaju.<ref name="Diana2002" details="str. 92, zapis od 10. kolovoza 1942.; hrvatski prijevod Silvije Szabo." /></blockquote> Tri dana poslije od njemačkih je vojnih predstavnika tražila pomoć u dobivanju dopuštenja za udomljavanje, osobito za djecu u Jastrebarskom. U dnevniku je navela opasnost od ponovnog odvođenja djece u logore i širenja zaraze među velikim brojem djece smještene zajedno.<ref name="Diana2002" details="str. 93, zapis od 13. kolovoza 1942.; hrvatski prijevod Silvije Szabo." /> Odredba od 23. kolovoza 1942. predvidjela je povratak djece roditeljima ako za to nema političkih zapreka, zatim smještaj u hrvatske i katoličke obitelji ili u dječje domove i odgojne zavode. Djeca su smatrana pitomcima državne dječje zaštite, a za najmanju, o kojoj nisu postojali potrebni podatci, propisano je postupanje kao s nahodima.<ref name="Lengel1976" details="str. 892, bilješka 40." /> Mataušić i Bućin navode da je Diana predložila uključivanje zagrebačkoga Caritasa u udomljavanje.<ref name="bucin18" /> === Bolesti i broj umrle djece === Među djecom su se širile [[Dizenterija|dizenterija]], [[Ospice|ospice]], tifus, [[Difterija|difterija]] i [[Zaušnjaci|zaušnjaci]], pri čemu su mnoga istodobno bolovala od nekoliko bolesti.<ref name="Fumic2011" details="str. 55–56." /> Ivo Goldstein naglašava da su prilike nakon premještaja bile znatno bolje nego u logorima iz kojih su djeca dolazila, ali da se dio njih zbog posljedica prethodnog gladovanja i bolesti više nije mogao oporaviti.<ref name="goldstein12" /> Prema prikazu Nataše Mataušić, pedijatar Branko Dragišić u iskazu Zemaljskoj komisiji od 10. prosinca 1945. veliku smrtnost povezao je s dolaskom prve skupine, u kojoj su mnoga djeca bila teško izgladnjela i iscrpljena. Posvjedočio je da su uređenje bolnice i liječnička pomoć poslije smanjili smrtnost.<ref name="novosti2221" /> U pregledu komisijskih podataka Lengel-Krizman navodi 153 smrti u srpnju, 216 u kolovozu, 67 u rujnu i osam u listopadu te još petero umrlih u zagrebačkim bolnicama. Najviše zabilježenih smrti tako pripada srpnju i kolovozu.<ref name="Lengel1976" details="str. 894–895." /> Podatci o ukupnom broju djece i umrlima razlikuju se među objavljenim prikazima. Dizdar prema Zemaljskoj komisiji za Jastrebarsko i Reku navodi 3336 primljene i 2887 spašene djece, a isti ukupan broj primljenih donosi i Barić. Korb u sažetom pregledu Jastrebarskoga navodi do 3000 djece. Za broj umrlih autori koriste komisijske i liječničke podatke te bilješke o pokopima, uz različita ograničenja i objašnjenja njihova obuhvata.<ref name="Dizdar1990" details="str. 102." /><ref name="Baric2016" details="str. 95–96." /><ref name="Korb2018" details="str. 66." /><ref name="Lukic1980" details="str. 280–281, bilješka 63." /> {| class="wikitable" |+ Broj umrle djece u objavljenim prikazima ! Autor i godina !! Navedeni broj !! Podloga, razdoblje ili ograda u izvoru |- | Narcisa Lengel-Krizman (1976.) || 449 || Prema podatcima Zemaljske komisije koje prenosi, od srpnja do kraja listopada 1942. umrlo je 449 djece, uključujući petero u zagrebačkim bolnicama. U bilješci upozorava na drukčije brojeve u drugim prikazima.<ref name="Lengel1976" details="str. 894–895, osobito bilješka 50." /> |- | Dragoje Lukić (1980.) || 449; 768 || Prenosi 449 smrti od 12. srpnja do kraja listopada prema evidenciji Ministarstva udružbe, koju smatra nepotpunom. Iz svojeg čitanja bilježnice grobara Franje Ilovara izvodi vjerojatniji broj od 768 pokopane djece, ali navodi i mogućnost uvećavanja obračuna radi naplate.<ref name="Lukic1980" details="str. 280–281, osobito bilješka 63." /> |- | Zdravko Dizdar (1990.) || 449; 452 || Za Jastrebarsko i Reku navodi 449 umrlih prema Zemaljskoj komisiji te 452 prema istraživanjima koja su bila novija u vrijeme objave njegova rada.<ref name="Dizdar1990" details="str. 102." /> |- | Nikica Barić (2016.) || 449 || Navodi 449 umrlih od ukupno 3336 djece; najveći broj smrti smješta između sredine srpnja i početka rujna 1942.<ref name="Baric2016" details="str. 95–96." /> |- | Ivo Goldstein (2018.) || 449–768 || Prenosi raspon umrlih tijekom tri mjeseca nakon dolaska djece.<ref name="goldstein12" /> |- | Nataša Mataušić (2022.) || 444; 449–468 || Prenosi Dragišićev iskaz o 444 smrti dok su on i njegova supruga radili u Jastrebarskom. Navodi da prikaz u knjizi ''Žene Hrvatske u NOB-u'' dodaje petero umrlih nakon raspuštanja logora te ukupni broj prema različitim izvorima smješta između 449 i 468.<ref name="novosti2221" /> |} == Partizanska akcija i odvođenje djece == U noći s 25. na 26. kolovoza 1942. [[Četvrta kordunaška brigada]] pod zapovjedništvom Nikole Vidovića napala je Jastrebarsko. Jedan od ciljeva bilo je preuzimanje djece. Prema Mataušić, u akciji nisu stradala djeca niti osobe koje su o njima skrbile. Nakon povlačenja prema [[Gorica Svetojanska|Svetoj Jani]], djeca sposobna za nastavak puta odlazila su prema drugim područjima pod partizanskom kontrolom ili su smještana po selima. Dio je poslije ostao u zavičajnim mjestima, a dio je nastavio prema [[Bosanska krajina|Bosanskoj krajini]].<ref name="pportal3" /> O broju odvedene i vraćene djece izvori donose različite podatke. Lisa Adeli uspoređuje partizanske navode o 727 ili 900 odvedene djece s Davilinim navodom o približno 400, koji prihvaća kao vjerojatniji broj odvedenih. Pomoć lokalnih stanovnika, pretežno Hrvata, srpskoj djeci tumači kao primjer međunacionalne suradnje.<ref name="Adeli2004" details="str. 180 i 202, bilješke 30–31; Mikulićevo sjećanje preneseno prema Adeli." /> Lukić navodi 727 odvedene djece, oko 400 slabijih ili bolesnih vraćenih nakon pregleda te oko 350 zdravijih dječaka i manji, neutvrđeni broj djevojčica koji su nastavili put.<ref name="Lukic1980" details="str. 281, bilješka 66." /> Dizdar također navodi 727 odvedene djece, ali piše da je 587 bilo sposobno nastaviti put s brigadom.<ref name="Dizdar1990" details="str. 102." /> Barić Davilin zapis čita drukčije: broj od približno 400 odnosi na djecu vraćenu u Jastrebarsko.<ref name="Baric2016" details="str. 102, bilješka 200." /> Mataušić također govori o približno 400 vraćene djece, uglavnom male ili bolesne, i njihov povratak datira 28. kolovoza. Osoblje je zatim nastavilo skrb o njima.<ref name="novosti2221" /> === Susreti s djecom i sjećanja sudionika === Prema Mataušić, među sudionicima akcije bilo je i roditelja djece smještene u Jastrebarskom.<ref name="pportal3" /> U izvještaju Velike župe Pokupje, koji prenosi Barić, navodi se da su neka djeca među partizanima »prepoznala svoju braću i svoje očeve«.<ref name="Baric2016" details="str. 102, bilješka 199; izvještaj Velike župe Pokupje prenesen prema autoru." /> Tomo Mikulić Gajdaš poslije je opisao pomiješane osjećaje s kojima su borci doživjeli susret s djecom. Prema njegovu sjećanju, koje prenosi povjesničarka Lisa Adeli, radost zbog njihova oslobođenja pratili su gnjev zbog zatečenih uvjeta, tuga zbog dječjih patnji i snažna duševna bol. Većina boraca je plakala, a ono što su vidjeli dodatno ih je učvrstilo u odluci da se bore protiv progona.<ref name="Adeli2004" details="str. 180 i 202, bilješka 31; Adeli prenosi Mikulićeva Sjećanja i zapise iz narodnooslobodilačke borbe (1967), str. 105." /> U sjećanjima koja prenosi Ivan Fumić opisani su i pojedini susreti te teškoće odlaska s djecom. Ilija Gvozdić prisjećao se iscrpljene djece koja su ležala u četiri reda na podu barake, s prolazom po sredini. Pri povlačenju veća su djeca nosila manju, a pomagali su im i borci. Gladna su djeca usput tražila hranu u vinogradima i poljima.<ref name="Fumic2011" details="str. 84, bilješka 68; Gvozdićevo sjećanje preneseno prema Fumiću." /> Anici Martinović prišao je dječak Rade Katić iz Sjeničaka i zagrlio je. Isprva ga nije prepoznala, sve dok joj nije rekao da mu je bila učiteljica; prisjećala se da ju je taj susret rasplakao. Opisala je i naporno povlačenje po brdovitom terenu, gdje su se bosoj djeci ranjavala stopala, te višednevni boravak u Pećnu, gdje su djeca raspoređena po kućama radi oporavka.<ref name="Fumic2011" details="str. 84–85, bilješka 70; sjećanje Anice Martinović preneseno prema Fumiću." /> Borac Branko Žutić zapamtio je djevojčicu od približno devet godina koja je na leđima nosila sestru staru oko godinu i pol.<ref name="Fumic2011" details="str. 85, bilješka 71; Žutićevo sjećanje preneseno prema Fumiću." /> Dragoje Lukić, koji je akciju doživio kao zatočeni dječak, u svojim je sjećanjima opisao radost kada su djeca začula borbu i ugledala partizane, ali i strah od ponovnoga zarobljavanja na daljnjem putu. Iz Bukovca na Žumberku krenuli su noću, a kroz Draganičku šumu prolazili su iscrpljeni i bosi: »Trnje nam se zabadalo u noge, jer smo bili bosi.« Borci su im donosili hranu, a poslije su dio puta prelazili kolima i kamionima.<ref name="Lukic1990" details="str. 170–172, poglavlje »Nepredviđeni raport«; autorova sjećanja na oslobođenje iz Jastrebarskog i daljnji put." /> == Raspuštanje i nastavak zbrinjavanja == Spomen-područje Jasenovac navodi da je Caritas zbrinuo oko 500 djece, a građani Zagreba, Jastrebarskog i okolnih mjesta preuzeli su 1637 djevojčica i dječaka. Više od polovice ukupnoga broja spašene djece u široj akciji smješteno je u obitelji. Za djecu koja su imala žive roditelje kartoteka je trebala omogućiti ponovno povezivanje obitelji.<ref name="jusp1" /> Udomljavanje i premještaji postupno su smanjivali broj djece u ustanovi. Lengel-Krizman, Dizdar i Korb raspuštanje dječjega logora datiraju u studeni, dok Lukić navodi kraj listopada.<ref name="Lengel1976" details="str. 895." /><ref name="Dizdar1990" details="str. 102." /><ref name="Korb2018" details="str. 66." /><ref name="Lukic1980" details="str. 281." /> Time nije prestala sva skrb u Jastrebarskom: u dvorcu je nastavila raditi bolnica s oko 300 bolesne djece, od kojih je većina, prema Korbu, ondje ostala do kraja rata.<ref name="Korb2018" details="str. 66." /> == Kronologija == Pregled razdvaja logor iz 1941. od dječje ustanove iz 1942. Kod datuma o kojima se izvori ne slažu navedena su njihova različita datiranja. {| class="wikitable" ! Vrijeme !! Događaj i izvor |- | Druga polovica srpnja 1941. || Prema Dizdaru, u Jastrebarskom je osnovan sabirni logor u dvorcu i gospodarskim zgradama. Ta je ustanova prethodila prihvatu djece iz 1942.<ref name="Dizdar1990" details="str. 90 i 101." /> |- | Rujan – listopad 1941. || Zatočenici se premještaju u druge logore. Dizdar raspuštanje jastrebarskog logora smješta u kraj rujna ili listopad.<ref name="Dizdar1990" details="str. 90." /> |- | 11. srpnja 1942. || Dizdar ovim datumom označuje dolazak prvoga transporta djece iz Stare Gradiške preko Zagreba i početak rada dječjeg prihvatilišta. Korb također navodi 11. srpnja i 566 pristigle djece. Lengel-Krizman u radu iz 1976. dolazak transporta u Zagreb i nastavak puta u Jastrebarsko datira dan poslije, 12. srpnja.<ref name="Dizdar1990" details="str. 101." /><ref name="Korb2018" details="str. 66." /><ref name="Lengel1976" details="str. 893–894." /> |- | 13. i 14. srpnja 1942. || Stižu daljnji transporti iz Stare Gradiške, s ukupno 770 djece prema Dizdaru.<ref name="Dizdar1990" details="str. 101." /> |- | 27. srpnja 1942. || Diana Budisavljević u dnevniku opisuje svoj posjet Jastrebarskom i djeci već smještenoj u Reci.<ref name="Diana2002" details="str. 80, zapis od 27. srpnja 1942." /> |- | 31. srpnja 1942. || Dizdar navodi dolazak 850 djece iz Jablanca i ovim datumom označuje osnivanje smještaja u Reci, dakle kasnije od posjeta zabilježenog u Dianinu dnevniku.<ref name="Dizdar1990" details="str. 101–102." /><ref name="Diana2002" details="str. 80, zapis od 27. srpnja 1942." /> |- | 1. kolovoza 1942. || Ministarstvo udružbe u dopisu Ministarstvu zdravstva navodi da je jastrebarsko prihvatilište popunjeno i najavljuje osnivanje prihvatilišta u Sisku.<ref name="Matausic2022Dokumenti" details="str. 232–233, dokument 2." /> |- | 5. kolovoza 1942. || Prema Dizdaru, iz Mlake stiže transport s 800 djece.<ref name="Dizdar1990" details="str. 101." /> |- | 14. i 15. kolovoza 1942. || Dizdar dolazak dječaka iz Gornje Rijeke datira 14. kolovoza, a osnivanje karantene u franjevačkom samostanu 15. kolovoza.<ref name="Dizdar1990" details="str. 101." /> |- | 23. kolovoza 1942. || Ministarstvo udružbe donosi odredbu o daljnjem smještaju djece. Predviđeni su predaja roditeljima ako nema političkih zapreka, smještaj u hrvatske i katoličke obitelji te, u posebnim slučajevima, u domove i zavode.<ref name="Baric2016" details="str. 107–108." /> |- | Noć s 25. na 26. kolovoza 1942. || Četvrta kordunaška brigada napada Jastrebarsko i odvodi dio djece. Mataušić navodi da u akciji nisu stradala djeca ni osobe koje su o njima skrbile.<ref name="pportal3" /> |- | 28. kolovoza 1942. || Prema Davilinu zapisu koji prenosi Mataušić, u Jastrebarsko je vraćeno oko 400 djece, a osoblje nastavlja skrb o njima.<ref name="novosti2221" /> |- | Kraj listopada – studeni 1942. || Lukić raspuštanje dječjeg logora datira krajem listopada, a Lengel-Krizman, Dizdar i Korb u studenome. Dio djece preuzima Caritas, a dio je smješten u obitelji.<ref name="Lukic1980" details="str. 281." /><ref name="Lengel1976" details="str. 895." /><ref name="Dizdar1990" details="str. 102." /><ref name="Korb2018" details="str. 66." /> |- | Do završetka rata 1945. || Bolnica s oko 300 djece nastavlja raditi; prema Dizdaru i Korbu, većina te djece ondje dočekuje kraj rata.<ref name="Dizdar1990" details="str. 102." /><ref name="Korb2018" details="str. 66." /> |} == Nasljeđe == === Sudbine preživjele djece i očuvanje identiteta === Diana Budisavljević i suradnici vodili su evidenciju djece kako bi sačuvali njihov identitet i omogućili povratak obiteljima. Marina Ajduković taj rad smatra važnim za razvoj socijalnog rada u Hrvatskoj.<ref name="ajdukovic27" /><ref name="jusp1" /> U razgovoru o svojim istraživanjima Mataušić opisuje oduzimanje Dianine kartoteke, fotografija i druge dokumentacije nakon rata. Nalog za predaju potpisala je Tatjana Marinić, tada dužnosnica socijalne skrbi; Mataušić pritom navodi da nije utvrđeno tko joj ga je naložio.<ref name="konjikusic28" /> Među djecom koja su preživjela boravak u odjelu u Reci bio je budući slikar Dušan Šmitran. Izgubio je oba roditelja, a iz logora ga je u kasnu jesen 1942. izbavila strina. Poslije rata završio je zrakoplovno-tehničku školu, služio u Jugoslavenskom ratnom zrakoplovstvu te se posvetio slikarstvu. Živio je u [[Pula|Puli]], a njegova je životna priča poslužila kao predložak za roman ''Vučići'' Toneta Svetine.<ref name="Levak2021" /> Mihajlo Veljić ispričao je u intervjuu 2012. da je njegova majka nakon rata pronašla njegovu braću Milorada i Peru u [[Koprivnica|Koprivnici]]. Sudbina jednoga bratića, kojega je i sam pokušavao pronaći 1951., ostala mu je nepoznata. Prema istom intervjuu, nakon rata pohađao je tenkovsku školu u Banjoj Luci. Početkom 1950-ih kao časnik je raspoređen u Jastrebarsko, gdje je služio četiri godine i prisustvovao otkrivanju spomenika na mjestu pokopa djece.<ref name="Jovanovic2012" /> === Prijava protiv redovnica i poslijeratni ishodi === Godine 1944. Tatjana Marinić podnijela je prijavu protiv Pulherije Barte i Gaudencije Zemaljskoj komisiji za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača.<ref name="forum8" /> Mataušić navodi da nijedna redovnica iz Jastrebarskog nije bila izvedena pred sud i osuđena za te optužbe. Pulherija je otišla u Austriju, a njezino izručenje nije zatraženo. Gaudencija, svjetovnim imenom Marija Milavec, nakon rata otišla je u Ljubljanu, napustila redovništvo i radila kao činovnica u banci.<ref name="novosti2221" /> === Spomen-obilježja i javno sjećanje === Na jastrebarskom groblju nalazi se spomenik majke s djetetom u naručju, rad kipara Steve Petanića. Uz njega se održavaju komemoracije u spomen na stradalu djecu i partizansku akciju od 26. kolovoza 1942.<ref name="Hina2020Spomenik" /> Na komemoraciji 2010. svoja su sjećanja iznijeli i preživjeli Mihajlo Veljić i Gojko Knežević.<ref name="segrt15" /> Hrvatski biografski leksikon u prikazu Tatjane Marinić navodi da je ona imala znatnu ulogu u poslijeratnom isticanju Komunističke partije kao ključnog nositelja skrbi za djecu te umanjivanju zasluga crkvenih i građanskih inicijativa, osobito Diane Budisavljević.<ref name="hbl16" /> === Historiografska tumačenja === U literaturi se razlikuju i naziv i ocjena karaktera ustanove. Lengel-Krizman i Dizdar Jastrebarsko i Reku obrađuju među dječjim logorima NDH, uz prikaz liječničke i građanske pomoći.<ref name="Lengel1976" details="str. 893–895." /><ref name="Dizdar1990" details="str. 101–102." /> Korb Jastrebarsko u enciklopediji Američkoga memorijalnog muzeja holokausta opisuje kao logorsku ustanovu povezanu s Jasenovcem: navodi ustašku stražu, izvještaje o grubom postupanju te poboljšanje uvjeta zahvaljujući Crvenom križu i građanskoj pomoći.<ref name="Korb2018" details="str. 65–66." /> [[Nataša Mataušić]] smatra da Jastrebarsko nije bilo dječji logor, nego dom odnosno prihvatilište. Takvu ocjenu temelji na liječničkoj skrbi, iskazima osoblja i razlikama u odnosu na Sisak i Gornju Rijeku. Naglašava da su mnoge smrti bile posljedica stanja u kojem su djeca dopremljena iz prethodnih logora. [[Milan Koljanin]] prihvaća razlikovanje od logora u uobičajenom smislu, ali upozorava da je odgoj u ustaškom i katoličkom duhu trebao srpskoj djeci oduzeti dotadašnju nacionalnu i vjersku pripadnost.<ref name="pportal3" /> Različito se vrednuje i odnos vlasti NDH prema akciji spašavanja. [[Nikica Barić]] zaključuje da je režim odobrio i organizirao preuzimanje, smještaj i kasnije udomljavanje djece. Priznaje humanitarne zasluge Diane Budisavljević, ali smatra da se u dijelu novijih prikaza njezine uloge zanemaruje sudjelovanje državnih ustanova.<ref name="Baric2016" details="str. 109–110." /> Mataušić, nasuprot tome, posebno ističe građansku inicijativu i Breslerovo samoinicijativno djelovanje te upozorava da njegovu pomoć ne treba izjednačavati s potporom cjelokupnoga Ministarstva udružbe.<ref name="rfe2019" /> Mataušić upozorava i na promjene pojedinih svjedočanstava tijekom vremena: uspoređujući verzije sjećanja Zorke Delić Skibe, odbacuje dio njezinih kasnijih optužbi protiv redovnica. Istodobno kritizira tumačenja koja prešućuju ustaške progone i razdvajanje obitelji te odgovornost za položaj djece pripisuju njihovim roditeljima.<ref name="novosti2221" /> === Crkveno sjećanje i suvremene polemike === Sveti arhijerejski sabor [[Srpska pravoslavna Crkva|Srpske pravoslavne crkve]] na svibanjskom zasjedanju 2022. pribrojio je svetima djecu stradalu u Jastrebarskom i Sisku pod nazivom djeca mučenici jastrebarski i sisački. Odluka je objavljena u priopćenju od 23. svibnja.<ref name="politika29" /> Katolički biskupi Zagrebačke metropolije u otvorenom pismu patrijarhu [[Porfirije|Porfiriju]] od 25. srpnja 2022. osporili su povijesne tvrdnje u prijedlogu kanonizacije, osobito optužbe protiv redovnica. Istaknuli su ulogu katoličkih ustanova i pojedinaca u spašavanju djece te se pozvali na liječničke iskaze i povijesna istraživanja.<ref name="ika30" /> U studenome iste godine Mataušić i Bućin javno su reagirale na prikaz njihova izlaganja na tribini u Osijeku u ''Hrvatskom tjedniku''. Osporile su pripisivanje tvrdnje da je djecu spašavao ustaški pokret. Mataušić je pritom ponovno razlikovala prihvatilište u Jastrebarskom od logora u Sisku: naglašavanje rada liječnika i redovnica u Jastrebarskom nije smatrala opravdanjem ustaške politike prema srpskom stanovništvu.<ref name="bucin18" /> == Povezani članci == * [[Koncentracijski logor Sisak]] * [[Koncentracijski logor Stara Gradiška]] * [[Diana Budisavljević]] * [[Tatjana Marinić]] * [[Bitka na Kozari]] == Bilješke == <references group="bilješka" /> == Izvori == <references> <ref name="Lengel1976">Lengel-Krizman, Narcisa (1976). »Sabirni logori i dječja sabirališta na području sjeverozapadne Hrvatske 1941–1942.«. U: ''Sjeverozapadna Hrvatska u NOB-u i socijalističkoj revoluciji''. Varaždin, str. 884–898. [https://znaci.org/00003/476.htm Sadržaj zbornika]; [https://znaci.org/00003/476.pdf cjelovit tekst].</ref> <ref name="Vojak2026">Vojak, Danijel (2. ožujka 2026). »[https://encyclopaedia-gsr.eu/lemma/jastrebarsko-en-1-0/ Jastrebarsko]«. U: Fings, Karola (ur.). ''Enzyklopädie des NS-Völkermordes an den Sinti und Roma in Europa''. Forschungsstelle Antiziganismus, Universität Heidelberg, verzija 1.0. Pristupljeno 9. listopada 2026.</ref> <ref name="Korb2018">Korb, Alexander (2018). »Jastrebarsko«. U: Megargee, Geoffrey P.; White, Joseph R. (ur.). The United States Holocaust Memorial Museum Encyclopedia of Camps and Ghettos, 1933–1945. Sv. III: Camps and Ghettos under European Regimes Aligned with Nazi Germany. Indiana University Press, Bloomington, str. 65–67. ISBN 978-0-253-02386-5. [https://www.ushmm.org/m/pdfs/USHMM-Encyclopedia-Camps-Ghettos-Vol-III.pdf Mrežni izvor].</ref> <ref name="jusp1">Javna ustanova Spomen-područje Jasenovac. »Djeca u logorima NDH«, odjeljci o Jastrebarskom i spašavanju djece. Pristupljeno 3. listopada 2026. [https://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=9555 Mrežni izvor].</ref> <ref name="Baric2016">Barić, Nikica (2016). »Kozara 1942. — sudbina zarobljenika, civila i djece«. Pilar, XI, br. 22 (2), str. 53–111. [https://hrcak.srce.hr/187790 Bibliografski zapis]; [https://www.pilar.hr/wp-content/uploads/2017/10/P-22_kb_53.pdf cjelovit tekst kod izdavača].</ref> <ref name="Lukic1980">Lukić, Dragoje (1980). »Zločini okupatora i njegovih saradnika nad decom kozarskog područja 1941–1945. godine«. U: Kozara u narodnooslobodilačkoj borbi i socijalističkoj revoluciji (1941–1945). Nacionalni park Kozara, Prijedor, str. 269–283. [https://znaci.org/00001/165_16.pdf Mrežni izvor].</ref> <ref name="pportal3">Radović, Olivera (6. rujna 2020). »Jastrebarsko, slika civilizacijskog posrnuća«. P-portal. Razgovori s Natašom Mataušić i Milanom Koljaninom. [https://p-portal.net/jastrebarsko-slika-civilizacijskog-posrnuca Mrežni izvor].</ref> <ref name="Dizdar1990">Dizdar, Zdravko (1990). »Logori na području sjeverozapadne Hrvatske u toku drugoga svjetskog rata 1941—1945. godine«. Časopis za suvremenu povijest, 22, br. 1–2, str. 83–110. [https://hrcak.srce.hr/190520 Bibliografski zapis]; [https://hrcak.srce.hr/en/file/280842 cjelovit tekst].</ref> <ref name="ndh5">»Nezavisna Država Hrvatska«. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Pristupljeno 3. listopada 2026. [https://enciklopedija.hr/clanak/nezavisna-drzava-hrvatska Mrežni izvor].</ref> <ref name="Adeli2004">Adeli, Lisa M. (2004). From Jasenovac to Yugoslavism: Ethnic persecution in Croatia during World War II. Doktorska disertacija, University of Arizona. Digitalni prijepis. [https://paperzz.com/doc/8765489/azu_td_3131581_sip1_ Mrežni izvor].</ref> <ref name="forum8">Mataušić, Nataša (2017). »Revizionistički pamflet Igora Vukića o kozaračkoj djeci«. Forum.tm. [https://forum.tm/vijesti/revizionisticki-pamflet-igora-vukica-o-kozarackoj-djeci-5849 Mrežni izvor].</ref> <ref name="grunfelder9">Grünfelder, Anna Maria (2008). »Diana Obexer-Budisavljević und die Kinder der Ustascha-KZ«. Jahrbuch 2008. Dokumentationsarchiv des österreichischen Widerstandes, Beč, str. 232–260, osobito str. 251–252. [https://www.doew.at/cms/download/e1o3n/web_jahrbuch_08.pdf Mrežni izvor]. Upotrijebljeni odjeljak: str. 251–252.</ref> <ref name="Diana2002">Budisavljević, Diana (2002). »Dnevnik Diane Budisavljević 1941–1945.«. Prijevod s njemačkoga: Silvija Szabo. Fontes: izvori za hrvatsku povijest, 8, str. 13–171. [https://hrcak.srce.hr/54981 Bibliografski zapis i cjelovit tekst].</ref> <ref name="bucin18">Mataušić, Nataša; Bućin, Rajka (2022). »Reagiranje na naslovnu stranicu i tekst objavljen u Hrvatskom tjedniku, br. 946 od 11. 11. 2022.«. Historiografija.hr, 16. studenoga 2022. [https://historiografija.hr/?p=33451 Mrežni izvor].</ref> <ref name="Matausic2022Dokumenti">Mataušić, Nataša (2022). »Rad Prihvatilišta za djecu izbjeglica u Sisku i djelovanje učitelja Ante Dumbovića (dokumenti)«. Zbornik Janković, VI, br. 7, str. 212–281. DOI: 10.47325/zj.6.7.2. [https://hrcak.srce.hr/307769 Bibliografski zapis i cjelovit tekst].</ref> <ref name="goldstein12">Goldstein, Ivo (2018). »Tragedija djece s Kozare i iz ‘dignutih srpskih sela’«. Jasenovac. Fraktura, Zaprešić, str. 557–566. Poglavlje preneseno uz dozvolu autora na Autograf.hr, 10. prosinca 2018. [https://autograf.hr/tragedija-djece-s-kozare-istina-o-krvavoj-brutalnosti-ustasa/ Mrežni izvor].</ref> <ref name="radanovic13">Radanović, Milan (2023). »Interniranje srpskog stanovništva s područja kotara Petrinja u logore Jasenovac i Stara Gradiška svibnja 1942.«. Tragovi, 6, br. 1, str. 120–178. DOI: 10.52328/t.6.1.4. Cijeli broj časopisa na stranicama izdavača. [https://snv.hr/wp-content/uploads/2025/01/Tragovi_god6br1_CijeliBroj.pdf Mrežni izvor]. Upotrijebljeni odjeljak: str. 169–170.</ref> <ref name="Fumic2011">Fumić, Ivan (2011). Djeca – žrtve ustaškog režima. Savez antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske, Zagreb. ISBN 978-953-7587-09-3. [https://znaci.org/00003/563.pdf Mrežni izvor].</ref> <ref name="segrt15">Šegrt, Rade (26. kolovoza 2010). »Prvi put obilježeno stradanje djece«. Nezavisne novine. [https://www.nezavisne.com/novosti/bih/Prvi-put-obiljezeno-stradanje-djece/66739 Mrežni izvor].</ref> <ref name="hbl16">Šojat, Lada; Radonić Vranjković, Paulina (2021). »Marinić, Tatjana«. Hrvatski biografski leksikon, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Pristupljeno 3. listopada 2026. [https://hbl.lzmk.hr/clanak/marinic-tatjana Mrežni izvor].</ref> <ref name="Richter2006">Richter-Malabotta, Melita (2006). »Život i vrijeme Tatjane Marinić, jedne od osnivača studija socijalnog rada u Hrvatskoj«. Ljetopis socijalnog rada, 13, br. 1, str. 143–158. [https://hrcak.srce.hr/7599 Bibliografski zapis]; [https://husr.hr/web/wp-content/uploads/2014/09/ZIVOT_I_VRIJEME_TATJANE_MARINIC.pdf digitalna inačica].</ref> <ref name="Dugacki1993">Dugački, Vladimir (1993). »[https://hbl.lzmk.hr/clanak/dragisic-branko Dragišić, Branko]«. Hrvatski biografski leksikon, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža.</ref> <ref name="rfe2019">Zebić, Enis (9. rujna 2020). »Mataušić: Očekujem dezavuiranje istine o Jasenovcu i Diani Budisavljević«. Radio Slobodna Evropa. [https://www.slobodnaevropa.org/a/natasa-matausic-knjiga-diana-budisavljevic/30829436.html Mrežni izvor].</ref> <ref name="novosti2221">Šimičević, Hrvoje (2022). »Nataša Mataušić: Djecu u logor nisu strpali partizani, već ustaška vojska«. Novosti. Razgovor objavljen 26. kolovoza 2022., prenesen na portalu Javni servis 1. listopada 2022. [https://javniservis.net/mediji/region/novosti/natasa-matausic-djecu-u-logor-nisu-strpali-partizani-vec-ustaska-vojska/ Cjelovit razgovor].</ref> <ref name="ajdukovic27">Ajduković, Marina (2006). »Djelovanje Diane Budisavljević: rad s djecom stradalom u 2. svjetskom ratu«. Ljetopis socijalnog rada, 13, br. 1, str. 101–114, sažetak. [https://hrcak.srce.hr/7596 Mrežni izvor]. Upotrijebljeni odjeljak: sažetak.</ref> <ref name="konjikusic28">Konjikušić, Davor (22. rujna 2020). »Nataša Mataušić: Istina o Diani mnogima se neće svidjeti«. Novosti. Preneseno na stranicama nakladnika Laguna. [https://laguna.rs/bukmarker/natasa-matausic-istina-o-diani-mnogima-se-nece-svidjeti/ Mrežni izvor].</ref> <ref name="Levak2021">Levak, Maurizio (8. veljače 2021.). »[https://www.istrapedia.hr/hr/natuknice/4141/smitran-dusan Šmitran, Dušan]«. Istrapedia.</ref> <ref name="Jovanovic2012">Jovanović, Nenad (8. srpnja 2012.). »Kako sam preživio dječji logor«. Novosti. [https://banija.rs/novosti/drustvo/13256-mihajlo-veljic-kako-sam-prezivio-djecji-logor.html Pregledani pretisak: Banija Online], 22. kolovoza 2015., odjeljak »Sretan završetak«.</ref> <ref name="politika29">Čalija, Jelena (24. svibnja 2022). »Сабор СПЦ унео у Диптихе светих децу мученике јастребарске и сисачке«. Politika. [https://www.politika.rs/scc/clanak/508018/sabor-spc-uneo-u-diptihe-svetih-decu-mucenike-jastrebarske-i-sisacke Mrežni izvor].</ref> <ref name="ika30">Biskupi Zagrebačke crkvene pokrajine (25. srpnja 2022). »Otvoreno pismo biskupa Zagrebačke crkvene pokrajine patrijarhu Porfiriju«. Informativna katolička agencija. [https://ika.hkm.hr/novosti/otvoreno-pismo-biskupa-zagrebacke-crkvene-pokrajine-patrijarhu-porfiriju/ Hrvatski izvornik pisma].</ref> <ref name="Lukic1990">Lukić, Dragoje (1990). Rat i djeca Kozare. 3. izmijenjeno i dopunjeno izdanje. Književne novine, Beograd; Nacionalni park Kozara, Prijedor; Spomen-područje Jasenovac. ISBN 86-391-0057-8. [https://znaci.org/00001/106_5.htm Digitalni prijepis poglavlja »Nepredviđeni raport«, str. 170–172].</ref> <ref name="Hina2020Spomenik">HINA (26. kolovoza 2020.). »[https://www.glasistre.hr/hrvatska/jastrebarsko-komemoracija-u-spomen-na-djecu-iz-ustaskog-logora-662545 Jastrebarsko: Komemoracija u spomen na djecu iz ustaškog logora]«. Glas Istre.</ref> </references> == Literatura == * Adeli, Lisa M. (2004). ''From Jasenovac to Yugoslavism: Ethnic persecution in Croatia during World War II''. University of Arizona. * Barić, Nikica (2016). »Kozara 1942. — sudbina zarobljenika, civila i djece«. ''Pilar'', XI, br. 22 (2), str. 53–111. * Budisavljević, Diana (2002). »Dnevnik Diane Budisavljević 1941–1945.«. Prijevod Silvije Szabo. ''Fontes'', 8, str. 13–171. [https://hrcak.srce.hr/54981 Cjelovit tekst]. * Dizdar, Zdravko (1990). »Logori na području sjeverozapadne Hrvatske u toku drugoga svjetskog rata 1941—1945. godine«. ''Časopis za suvremenu povijest'', 22, br. 1–2, str. 83–110. * Fumić, Ivan (2011). ''Djeca – žrtve ustaškog režima''. SABA RH, Zagreb. ISBN 978-953-7587-09-3. * Goldstein, Ivo (2018). ''Jasenovac''. Fraktura, Zaprešić. * Grünfelder, Anna Maria (2008). »Diana Obexer-Budisavljević und die Kinder der Ustascha-KZ«. ''Jahrbuch 2008''. Dokumentationsarchiv des österreichischen Widerstandes, Beč, str. 232–260. * Korb, Alexander (2018). »Jastrebarsko«. U: Megargee, Geoffrey P.; White, Joseph R. (ur.). ''The United States Holocaust Memorial Museum Encyclopedia of Camps and Ghettos, 1933–1945'', sv. III. Indiana University Press, str. 65–67. ISBN 978-0-253-02386-5. * Lengel-Krizman, Narcisa (1976). »Sabirni logori i dječja sabirališta na području sjeverozapadne Hrvatske 1941–1942.«. ''Sjeverozapadna Hrvatska u NOB-u i socijalističkoj revoluciji''. Varaždin, str. 884–898. * Lukić, Dragoje (1980). »Zločini okupatora i njegovih saradnika nad decom kozarskog područja 1941–1945. godine«. ''Kozara u narodnooslobodilačkoj borbi i socijalističkoj revoluciji (1941–1945)''. Nacionalni park Kozara, Prijedor, str. 269–283. * Lukić, Dragoje (1990). ''Rat i djeca Kozare''. 3. izmijenjeno i dopunjeno izdanje. Književne novine, Beograd; Nacionalni park Kozara, Prijedor; Spomen-područje Jasenovac. ISBN 86-391-0057-8. [https://znaci.org/00001/106.htm Digitalni prijepis]. * Mataušić, Nataša (2022). »Rad Prihvatilišta za djecu izbjeglica u Sisku i djelovanje učitelja Ante Dumbovića (dokumenti)«. ''Zbornik Janković'', VI, br. 7, str. 212–281. DOI: 10.47325/zj.6.7.2. * Radanović, Milan (2023). »Interniranje srpskog stanovništva s područja kotara Petrinja u logore Jasenovac i Stara Gradiška svibnja 1942.«. ''Tragovi'', 6, br. 1, str. 120–178. DOI: 10.52328/t.6.1.4. * Richter-Malabotta, Melita (2006). »Život i vrijeme Tatjane Marinić, jedne od osnivača studija socijalnog rada u Hrvatskoj«. ''Ljetopis socijalnog rada'', 13, br. 1, str. 143–158. * Vojak, Danijel (2026). »Jastrebarsko«. ''Enzyklopädie des NS-Völkermordes an den Sinti und Roma in Europa''. Heidelberg, verzija 1.0. == Vanjske poveznice == * [https://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=9555 Djeca u logorima NDH – Spomen-područje Jasenovac] * [https://commons.wikimedia.org/wiki/Special:MediaSearch?type=image&search=Jastrebarsko Jastrebarsko na Wikimedijinu Zajedničkom poslužitelju] [[Kategorija:Logori u NDH]] [[Kategorija:Jastrebarsko]] 0rnzlbry1zjkbj2rsr796sw11g8v1y1 7615726 7615692 2026-10-09T16:19:30Z Amon16 121913 dodao link na tifus 7615726 wikitext text/x-wiki {{Infookvir | iznad = Sabirni logor Jastrebarsko | podzaglavlje = Jastrebarsko i Donja Reka, 1942. | bodystil = width:23em; | paramstil = width:37%; | zaglavljestil = background:#e5e5e5; | slika = [[Datoteka:Djeca sa Kozare u logoru Jastrebarsko.jpg|300px|alt=Skupina male djece uz drvenu zgradu.]] | opis = Djeca s Kozare u Jastrebarskom 1942. | slika2 = {{Lokacijska karta|NDH|label=Jastrebarsko|lat=45.672|long=15.651|width=300|float=center|caption=}} | opis2 = Položaj Jastrebarskog u NDH | zaglavlje1 = Dječja ustanova iz 1942. | param2 = Država | vrijednost2 = [[Datoteka:Flag of Croatia (1941–1945).svg|23px|border]] [[Nezavisna Država Hrvatska]] | param3 = Mjesto | vrijednost3 = [[Jastrebarsko]] i [[Donja Reka]]<br />(danas [[Hrvatska]]) | param4 = Smještaj djece | vrijednost4 = srpanj – jesen 1942.; bolnica je nastavila raditi (vidi [[#Raspuštanje i nastavak zbrinjavanja|tekst]])<ref name="Korb2018" details="str. 66." /><ref name="Lukic1980" details="str. 281." /> | param5 = Lokacije | vrijednost5 = dvorac Erdödy, franjevački samostan i bivši talijanski vojni objekti<ref name="jusp1" /> | param6 = Upraviteljica | vrijednost6 = Pulherija Barta<ref name="Diana2002" details="str. 76, urednička bilješka 65." /><ref name="Dizdar1990" details="str. 102." /> | zaglavlje7 = Djeca i stradanje | param8 = Ukupno primljeno | vrijednost8 = 3336, pretežno srpske djece<ref name="Baric2016" details="str. 95–96." /> | param9 = Broj umrlih | vrijednost9 = 449 prema podatcima koje prenosi Barić; druge procjene u literaturi (vidi [[#Bolesti i broj umrle djece|tekst]])<ref name="Baric2016" details="str. 95–96." /><ref name="Lukic1980" details="str. 280–281, bilješka 63." /> | param10 = Partizanska akcija | vrijednost10 = 26. kolovoza 1942.; odveden dio djece<ref name="pportal3" /> }} '''Sabirni logor Jastrebarsko''', u literaturi nazivan i '''dječjim logorom''', '''dječjim domom''' ili '''Prihvatilištem za djecu izbjeglica''', obuhvaćao je nekoliko objekata u [[Jastrebarsko|Jastrebarskom]] i obližnjoj [[Donja Reka|Donjoj Reci]] u koje su od srpnja 1942. dopremana pretežno [[Srbi|srpska]] djeca iz ustaških logora. Bila su odvojena od obitelji tijekom progona i vojnih operacija u [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisnoj Državi Hrvatskoj]] (NDH), osobito na [[Kozara|Kozari]]. Za smještaj su služili [[Dvorac Erdődy u Jastrebarskom|dvorac Erdődy]], [[Franjevački samostan i crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Jastrebarskom|franjevački samostan]], nekadašnje talijanske barake i ciglana u Reci.<ref name="jusp1" /><ref name="Dizdar1990" details="str. 101–102." /> U Jastrebarskom je prethodno, od srpnja do jeseni 1941., djelovao sabirni i tranzitni logor, iz kojega su zatočenici premještani u druge logore NDH.<ref name="Dizdar1990" details="str. 90." /> Djeca su stizala izgladnjela i bolesna, a nepripremljen smještaj i nedostatak osnovnih potrepština dodatno su otežavali skrb. U njihovu liječenju i zbrinjavanju sudjelovali su liječnici, redovnice, odgojiteljice, djelatnici [[Crveni križ|Crvenoga križa]] i stanovnici okolnih mjesta, uz akciju [[Diana Budisavljević|Diane Budisavljević]] i rad [[Kamilo Brössler|Kamila Breslera]].<ref name="Lengel1976" details="str. 894–895." /><ref name="Adeli2004" details="str. 179–180." /> Prema podatcima koje navode Zdravko Dizdar i Nikica Barić, u Jastrebarsko i Reku primljeno je 3336 djece, od kojih je 449 umrlo. U literaturi postoje i drukčiji podatci o ukupnom broju djece i broju umrlih.<ref name="Dizdar1990" details="str. 102." /><ref name="Baric2016" details="str. 95–96." /><ref name="Korb2018" details="str. 66." /><ref name="Lukic1980" details="str. 280–281, bilješka 63." /> U partizanskoj akciji 26. kolovoza 1942. odveden je dio djece, među kojima su neka pronašla članove svojih obitelji. Druga su djeca smještana u obitelji i preko [[Caritas]]a. Masovni smještaj u Jastrebarskom i Reci prestao je u jesen 1942., ali bolnica je nastavila raditi i poslije toga.<ref name="Baric2016" details="str. 96 i 102." /><ref name="Korb2018" details="str. 66." /> O karakteru ustanove i ulozi pojedinih sudionika spašavanja postoje različita historiografska tumačenja: dio literature obrađuje je kao logor, dok je drugi autori razlikuju od logora u Sisku i Gornjoj Rijeci te naglašavaju njezinu ulogu u liječenju i zbrinjavanju djece.<ref name="Korb2018" details="str. 65–66." /><ref name="pportal3" /> == Povijesni kontekst == NDH je proglašena 10. travnja 1941., tijekom napada [[Sile Osovine|sila Osovine]] na [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevinu Jugoslaviju]]. [[Ustaše|Ustaški režim]] na čelu s [[Ante Pavelić|Antom Pavelićem]] ovisio je o Njemačkoj i Italiji. Uspostavio je jednostranačku diktaturu, provodio progone i masovne likvidacije Srba te rasnim zakonskim odredbama isključio Židove i Rome iz građanskog života. Zatočenje, deportacije i ubijanje progonjenih skupina provodili su se i u mreži koncentracijskih logora. Protivnici režima bili su progonjeni i neovisno o svojoj nacionalnoj pripadnosti.<ref name="ndh5" /> Velika njemačka operacija protiv partizanskih snaga na Kozari i Prosari provedena je u lipnju i srpnju 1942., uz znatno sudjelovanje domobranskih i ustaških postrojbi. Pogodila je velik broj civila, pretežno Srba. Dio zarobljenog stanovništva odveden je u logore ili na rad u Njemačku, pri čemu su razdvajane obitelji. Djeca su potom prebacivana u više ustanova, među njima Jastrebarsko i Reku. Barić upozorava na neusklađenost podataka o transportima i zbrinjavanju djece.<ref name="Baric2016" details="str. 53, 62–64 i 95–96." /> == Logor iz 1941. godine == Prije dolaska djece 1942. u Jastrebarskom je postojao sabirni i tranzitni logor pod upravom [[Ustaška nadzorna služba|Ustaške nadzorne službe]]. Otvoren je u srpnju 1941., u gospodarskim zgradama i podrumima dvorca Erdödy. U njega su dopremani zatočenici iz Gospića, [[Sabirni logor Jadovno|Jadovna]] i logora na [[Pag]]u, u vrijeme napuštanja toga logorskog sustava i ponovnoga širenja talijanske vojne kontrole.<ref name="Vojak2026" /><ref name="Korb2018" details="str. 65." /> Zdravko Dizdar procjenjuje da je ondje bilo zatočeno između 2500 i 3000 ljudi, među njima oko 1500 Židova, zatim Srbi, Hrvati i drugi. Od početka rujna zatočenici su premještani ponajprije u [[Koncentracijski logor Jasenovac|Jasenovac]] i [[Koncentracijski logor Stara Gradiška|Staru Gradišku]], a raspuštanje logora smješta u rujan ili listopad 1941.<ref name="Dizdar1990" details="str. 90." /> Danijel Vojak u novijem enciklopedijskom pregledu među odredištima navodi i [[Sabirni logor Danica|Danicu]], Kruščicu i [[Logor Lobor|Loborgrad]]. Opisujući uvjete u ovoj ranijoj ustanovi, navodi da su zatočenici mogli primati pakete i dopisivati se s obiteljima te da nije bilo prisilnoga rada i sustavnog mučenja, iako je bilo moguće samovoljno nasilje stražara. Prema svjedočanstvima koja prenosi, među zatočenicima su bili i Romi, čiji identitet i kasnija sudbina nisu utvrđeni.<ref name="Vojak2026" /> Dizdar procjenjuje da je više od 2000 zatočenika iz jastrebarskoga logora iz 1941. poslije stradalo u drugim logorima, zatvorima i na stratištima.<ref name="Dizdar1990" details="str. 90." /> == Početak akcije spašavanja == Vijesti o djeci u [[Koncentracijski logor Stara Gradiška|Staroj Gradiški]] dospjele su do humanitarnih djelatnika u Zagrebu. [[Diana Budisavljević]], koja je već pomagala zatočenim srpskim ženama i djeci, povezala se s pedagogom i socijalnim djelatnikom [[Kamilo Brössler|Kamilom Breslerom]] (Brösslerom). Lisa Adeli opisuje njihovo zauzimanje kod vlasti NDH, uključivanje predstavnika Crvenoga križa i Dianine kontakte s njemačkim vojnim predstavnicima. Nakon dobivanja dopuštenja organizirano je odvođenje djece u Zagreb i Jastrebarsko, gdje je Bresler nastojao osigurati smještaj i njegu.<ref name="Adeli2004" details="str. 179–180." /> [[Datoteka:Diana Budisavljević.jpg|thumb|upright=0.75|alt=Portret Diane Budisavljević.|[[Diana Budisavljević]], organizatorica akcije pomoći zatočenoj djeci i njihovim obiteljima.]] Preuzimanje djece nije značilo da su prostorije za njihov prihvat već bile pripremljene. U zapisu od 11. srpnja 1942., nakon dolaska prvoga transporta u Zagreb, Diana Budisavljević opisala je teškoće u osiguravanju smještaja, svoj doživljaj odnosa vlasti prema akciji te pomoć Breslera i liječnika. U dnevniku je zapisala: <blockquote>U transportu je bilo 700 djece. Neobično teško je bilo osigurati smještaj za djecu. Različiti moji razgovori u Ministarstvu zdravlja i kod nadbiskupa bili su svi bez rezultata. Veća zgrada koja bi poslužila kao karantena nije stavljena na raspolaganje. Neka si pomognemo kako znamo ili neka djecu ostavimo u logoru. Dozvola za dovođenje djece bila je tako nevoljko dana. Ustaše nisu stvarno željele da se djeca spase. I ministar udružbe je nevoljko dao odobrenje za smještaj i brigu za djecu, uz usmenu preporuku da se dovede što je moguće više nepoznate djece, koja će se onda odgajati u ustaškom duhu. Ni od kuda pomoći, tako da je problem smještaja bio isključivo prepušten prof. Bresleru koji je učinio čuda. Nedavno je bio napušten jedan veliki talijanski logor u Jastrebarskom. Štale još nisu bile porušene. Te su štale sad na brzinu, s ono malo sredstava s kojima se raspolagalo, koliko je bilo moguće uređene. U starom dvorcu su prof. Dragišić i njegova supruga s mnogo samoodricanja uredili bolnicu. Tu je sad smješten veliki broj djece. Mnoga za koju je već bilo prekasno, ali veliki broj je bilo moguće spasiti od sigurne smrti koja ih je čekala u logoru.<ref name="Diana2002" details="str. 75–76, zapis od 11. srpnja 1942.; hrvatski prijevod Silvije Szabo." /></blockquote> {{#tag:ref|Diana u ovom zapisu navodi 700 djece u transportu, dok Dizdar za polazak prvoga transporta iz Stare Gradiške navodi 650. Broj u citatu zadržan je prema dnevniku; Dizdarovi podatci o transportu prikazani su u odjeljku »Prvi i kasniji transporti«.<ref name="Diana2002" details="str. 75–76, zapis od 11. srpnja 1942.; hrvatski prijevod Silvije Szabo." /><ref name="Dizdar1990" details="str. 101." />|group=bilješka}} Grünfelder opisuje Breslerovo prilagođavanje dvorca za smještaj djece i uređivanje karantene u franjevačkom samostanu. Navodi da je zagrebački Caritas poslao sestre sv. Vinka na njegu djece. Prema njezinu prikazu, Caritasova komisija istraživala je optužbe protiv upraviteljice Pulherije zbog postupanja prema djeci.<ref name="grunfelder9" /> == Uspostava i uprava == [[Datoteka:Z-1574 Dvorac Erdödy, Jastrebarsko 1.jpg|thumb|right|upright=1.15|alt=Pogled na pročelje i kule dvorca Erdödy u Jastrebarskom.|Dvorac Erdödy u Jastrebarskom, jedna od zgrada u kojima su bila smještena djeca; fotografija iz 2017. godine.]] === Uprava i nadležnosti === Dvorac Erdödy i prije rata služio je kao dječji dom kojim su upravljale časne sestre. U ljeto 1942. postojeći su prostori prilagođavani prihvatu novih skupina djece, a smještaj se širio na samostan, barake i obližnju Reku.<ref name="Fumic2011" details="str. 55." /><ref name="Lengel1976" details="str. 894." /> Ustanovom je upravljala Pulherija Barta,<ref name="Diana2002" details="str. 76, urednička bilješka 65." /><ref name="Dizdar1990" details="str. 102." /> dok je sestra Gaudencija vodila gospodarstvo. U njezi su uz redovnice sudjelovali liječnici, odgojiteljice i drugi pomagači.<ref name="forum8" /> U dopisu Ministarstvu zdravstva od 1. kolovoza 1942. ministar udružbe [[Lovro Sušić]] naveo je da je prihvatilište uređeno suradnjom dvaju ministarstava, prema Pavelićevu nalogu i odluci ministarskog vijeća. Budući da je Jastrebarsko već bilo popunjeno, zatražio je zdravstveno osoblje i za novo prihvatilište u [[Koncentracijski logor Sisak|Sisku]].<ref name="Matausic2022Dokumenti" details="str. 232–233, dokument 2." /> Alexander Korb dječju ustanovu u svojem pregledu smješta u jasenovački logorski sustav pod nadzorom [[Vjekoslav Luburić|Vjekoslava Maksa Luburića]].<ref name="Korb2018" details="str. 65–66." /> === Objekti i njihova namjena === Smještaj je bio raspoređen na nekoliko lokacija u Jastrebarskom te u Reci, oko tri kilometra dalje. Objekti su imali različite namjene, od bolnice i karantene do baraka za zdraviju djecu. Donju Reku ne treba zamijeniti s [[Koncentracijski logor Gornja Rijeka|Gornjom Rijekom]] kraj Križevaca, iz koje su u kolovozu dopremani bolesni dječaci.<ref name="Dizdar1990" details="str. 101." /> {| class="wikitable" |+ Prostori za smještaj djece 1942. ! Objekt !! Namjena i raspored |- | Dvorac Erdödy u Jastrebarskom || Bolnica za teško bolesnu djecu. Dizdar navodi kapacitet od oko 300 djece; bolnički je smještaj nastavljen i nakon raspuštanja logora.<ref name="Dizdar1990" details="str. 101–102." /> |- | Bivše talijanske vojne barake u Jastrebarskom || Smještaj zdravije i snažnije djece. Prema Dizdaru, u jednoj baraci uz dvorac bilo je 250 djevojčica, a u trima uz franjevački samostan oko 600 dječaka. Barake su prije toga služile kao staje i konjušnice.<ref name="Dizdar1990" details="str. 101." /> |- | Franjevački samostan || Karantena, u koju su sredinom kolovoza smješteni dječaci oboljeli od tifusa, dopremljeni iz Gornje Rijeke. Dizdar i Lengel-Krizman osnivanje karantene datiraju 15. kolovoza.<ref name="Dizdar1990" details="str. 101." /><ref name="Lengel1976" details="str. 894, bilješka 48." /> |- | Reka, približno tri kilometra od Jastrebarskog || Dodatni smještaj u napuštenim talijanskim barakama, bivšim konjušnicama i ciglani. Dizdar navodi više od 2000 smještene djece. Reka je imala zajedničku upravu s jastrebarskim objektima.<ref name="Dizdar1990" details="str. 101–102." /> |} Dizdar otvaranje odjela u Reci datira 31. srpnja, dok Diana Budisavljević djecu ondje opisuje već u dnevničkom zapisu od 27. srpnja. Različiti navodi o početku smještaja prikazani su i u kronologiji.<ref name="Dizdar1990" details="str. 101." /><ref name="Diana2002" details="str. 80, zapis od 27. srpnja 1942." /> == Rad ustanove i život djece == === Prvi i kasniji transporti === Prvi transport iz Stare Gradiške krenuo je sa 650 djece. Prema Dizdarovu prikazu, sedamnaestero je umrlo na putu, tridesetero pri prihvatu u Zagrebu, a trideset i sedmero teško bolesne djece izdvojene iz transporta umrlo je u zagrebačkim bolnicama.<ref name="Dizdar1990" details="str. 101." /> Korb za prvi dolazak u Jastrebarsko 11. srpnja navodi 566 djece.<ref name="Korb2018" details="str. 66." />{{#tag:ref|Dizdar početak rada datira 11. srpnja, kao i Korb prvi transport. Lengel-Krizman u radu iz 1976. dolazak prvog transporta u Zagreb i nastavak puta u Jastrebarsko datira 12. srpnja.<ref name="Dizdar1990" details="str. 101." /><ref name="Korb2018" details="str. 66." /><ref name="Lengel1976" details="str. 894." />|group=bilješka}} Prema Dizdaru, 13. i 14. srpnja stiglo je još 770 djece, 31. srpnja 850 iz Jablanca, a 5. kolovoza 800 iz Mlake. Sredinom kolovoza u Jastrebarsko su preko Zagreba prebačeni i dječaci iz Gornje Rijeke te smješteni u karantenu u franjevačkom samostanu.<ref name="Dizdar1990" details="str. 101." /> Goldstein opisuje tešku iscrpljenost i bolesti djece dopremljene iz jasenovačkoga logorskog kompleksa. Prema dnevničkom zapisu koji prenosi, Diana Budisavljević u Staroj Gradiški pokušavala je prikupiti podatke o najmanjoj djeci, ali neka nisu mogla govoriti i umrla su bez utvrđenog identiteta.<ref name="goldstein12" /> Djeca nisu dolazila samo s Kozare. Radanović je istražio sudbine djece iz sela petrinjskoga kotara na [[Banovina|Banovini]], zatočene u Staroj Gradiški još u svibnju 1942. Dio je dočekao početak akcije spašavanja i 11. srpnja bio prebačen u Jastrebarsko. Na temelju poimeničnih popisa utvrdio je najmanje sedmero umrlih iz Blinjskog Kuta, Bestrme i Petrinjaca, uz napomenu da popis nije konačan. Te smrti povezuje s posljedicama boravka u Staroj Gradiški. Za neke je žrtve u kasnijim popisima kao mjesto smrti navedena Stara Gradiška, iako su umrle nakon premještaja.<ref name="radanovic13" /> === Smještaj i higijenske prilike === Djeca su razmještena u nekoliko skupina zgrada, a uvjeti nisu bili jednaki na svim lokacijama. Fumić opisuje spavanje na podovima prekrivenima slamom, nedostatak tekuće vode i električne rasvjete u barakama te osobito loše sanitarne prilike u Donjoj Reci. Prehrana je u početku bila nedostatna. U njegovoj knjizi objavljena svjedočenja navode strah od stražara i upraviteljice, odlazak na rad na gospodarstvo te kažnjavanje djece.<ref name="Fumic2011" details="str. 43–44 i 55–56." /> Narcisa Lengel-Krizman opisuje da su neke barake prije služile kao staje talijanske vojske te da pri dolasku djece još nisu bile očišćene. Nedostajali su voda, struja i sanitarni prostori, a osoblje je uz pomoć okolnih stanovnika pribavljalo hranu, pokrivače i druge potrepštine.<ref name="Lengel1976" details="str. 894." /> Sanitarni pregled 16. srpnja utvrdio je nedovoljnu opskrbu samostana vodom, pa je sljedećeg dana počelo kopanje novoga zdenca; uređenje izvora traženo je i za Reku.<ref name="Baric2016" details="str. 98–99." /> Diana Budisavljević posjetila je Jastrebarsko i Reku s Breslerom 27. srpnja 1942. O tom je obilasku ostavila sljedeći zapis: <blockquote>Prof. Bresler odlazi službeno autom u Jastrebarsko i poziva me da mu se pridružim. S nama se vozila i jedna od sestara zaposlenih u Jastrebarskom. U gradu je morala nešto obaviti. Prof. Bresler se trudio da mi tamo sve pokaže. Najprije bolnicu u starom dvorcu. Tu smo zajedno s liječnicima ručali. Poslijepodne odlazimo kolima u Reku gdje su smještena mala djeca, gotovo sva gola. Gđa dr. Dragišić nam tumači kako je teško što obično po troje djece leži u istom krevetu, bez pelena, tako da se stalno prljaju. Obećavam da će se moja Akcija pobrinuti za pelene. Pokazane su mi i barake gdje se nalaze veća djeca, park i groblje u kome svako dijete dobiva njegovani grob - ah, tako mnogo bezimenih grobova, a u svakom grobu majčino najdraže biće. Zahvalna sam prof. Bresleru što si je dao truda sve to mi pokazati.<ref name="Diana2002" details="str. 80, zapis od 27. srpnja 1942.; hrvatski prijevod Silvije Szabo." /></blockquote> Idućeg dana sa suradnicama je dogovorila pribavljanje odjeće i rublja, za što je bila zadužena gospođa Bojanić.<ref name="Diana2002" details="str. 80, zapis od 28. srpnja 1942.; hrvatski prijevod Silvije Szabo." /> Teško stanje djece prebačene iz ustaških logora u Jastrebarsko bilježili su i talijanski vojni izvori.<ref name="Dizdar1990" details="str. 101." /><ref name="Baric2016" details="str. 102." /> Obavještajno izvješće od 20. kolovoza 1942. opisuje oko tisuću djece kao vidljivo izgladnjelu i oslabljenu te navodi brojne smrti od ospica, difterije i dizenterije. U zasebnoj obavijesti, koju je Ministarstvo domobranstva primilo 12. rujna, prenesena je ocjena neimenovanoga talijanskog pukovnika da su uvjeti koje je zatekao pri obilasku bili očajni.<ref name="Baric2016" details="str. 102." /> === Svakodnevica, odgoj i sjećanja djece === Preživjeli Mihajlo Veljić u razgovoru za ''Nezavisne novine'' 2010. prisjetio se putovanja željezničkim vagonima bez vode i presvlačenja djece u ustaške odore. O boravku u Jastrebarskom rekao je: »Spavali smo u barakama na slami«. Gojko Knežević u istom je izvještaju opisao udaranje djece brezovim prućem i rekao da je i desetljećima poslije osjećao strah pri susretu s časnim sestrama.<ref name="segrt15" /> Spomen-područje Jasenovac kao obilježje Jastrebarskog i Reke navodi preodgoj većinom pravoslavne djece. Pritom ističe da su mnoga već prije dolaska bila iscrpljena i bolesna. Fotografije sačuvane u muzejskoj zbirci prikazuju djecu odjevenu u odore s ustaškim oznakama.<ref name="jusp1" /> === Liječenje i svakodnevna njega === [[Datoteka:Tatjana marinić.png|thumb|upright=0.75|alt=Portret Tatjane Marinić.|[[Tatjana Marinić]], koja je s učenicama škole iz Ruda sudjelovala u njezi djece; fotografija iz 1936.]] [[Tatjana Marinić]] bila je učiteljica i socijalna djelatnica koja je u Rudama kraj Samobora organizirala školu za odgojiteljice. Godine 1942. sudjelovala je u zbrinjavanju djece prebačene iz Stare Gradiške u Jastrebarsko i Reku. U pomoć su se uključile i njezine učenice. Iskustvo je stekla radeći s predškolskom djecom i organizirajući školske kuhinje, a imala je i veze s komunističkim i antifašističkim aktivistima preko kojih se prikupljala pomoć. Rad na skrbi za djecu nastavila je i nakon odlaska u partizane 1943.<ref name="hbl16" /><ref name="Richter2006" details="str. 150–151; navodi Marinić i Jelić preneseni prema ovom radu." /> Richter-Malabotta opisuje da su Marinić i suradnice pribavljale mlijeko, sir i kukuruz preko veza sa selima te organizirale smještaj dijela djece u zagrebačke obitelji. Uz fizičku iscrpljenost morale su svladavati dječji strah i nepovjerenje. U radu prenosi poslijeratno objavljen zapis Tatjane Marinić i Staše Jelić: »Iz očiju im viri strah, a jedino oči odaju život.« Njega je obuhvaćala prehranu, higijenu i svakodnevni odnos s djecom koja su bila odvojena od obitelji. Pomoć je ovisila i o stanovnicima okolice koji su davali raspoložive namirnice.<ref name="Richter2006" details="str. 150–151; navodi Marinić i Jelić preneseni prema ovom radu." /> U istom radu prenesen je i iskaz neimenovane odgojiteljice koji su zabilježile Marinić i Jelić: »Najteže nam je bilo svladati strah kod djece i u sebi.« Opisala je umiranje djece tijekom njege, u bolnici i barakama, te osjećaj da su njegovateljice ostajale same s teško bolesnom djecom.<ref name="Richter2006" details="str. 150–151; navodi Marinić i Jelić preneseni prema ovom radu." /> U zajedničkom reagiranju s arhivisticom Rajkom Bućin, Mataušić među osobljem navodi liječnike Branka i Ninu Dragišić, Černozubova s obitelji, Weissmanna i Davilu, učenice iz Ruda te tridesetak redovnica. Mataušić naglašava da su sestre njegovale djecu, ali da su u odgoju primjenjivale i šibu.<ref name="bucin18" /> Među liječnicima koji su pomagali djeci bio je zagrebački pedijatar Branko Dragišić. Godine 1941. prisilno je umirovljen i zatočen u Staroj Gradiški. Nakon puštanja iz logora, iscrpljen tifusom, upućen je u Jastrebarsko, gdje je sudjelovao u spašavanju djece.<ref name="Dugacki1993" /> Pomoć u hrani i lijekovima donosili su i građani Jastrebarskog i Zagreba. Korb navodi da je ustanovi pristupio i [[Međunarodni odbor Crvenog križa|Međunarodni odbor Crvenoga križa]], čije je djelovanje pridonijelo poboljšanju uvjeta.<ref name="Korb2018" details="str. 66." /> O hitnosti liječničke pomoći govori i Breslerovo pismo Niktopolionu Černozubovu od 12. srpnja 1942. Prema prikazu Lise Adeli, u njemu je opisao teško stanje pristigle djece i zatražio da se odmah pošalju medicinske potrepštine.<ref name="Adeli2004" details="str. 202; Breslerovo pismo od 12. srpnja 1942. preneseno prema Adeli." /> Mataušić Breslerovu pomoć tumači kao osobno i često samoinicijativno djelovanje, koje ne treba poistovjećivati s potporom cijelog Ministarstva udružbe akciji spašavanja. Ističe i glavnu sestru Crvenoga križa [[Dragica Habazin|Dragicu Habazin]] te liječnike koji su pomagali pri transportima. Caritas Zagrebačke nadbiskupije uključio se u smještanje djece po obiteljima i župama.<ref name="rfe2019" /> Mataušić, na temelju iskaza djece i osoblja, posebno kritizira postupanje upraviteljice Pulherije Barte. Navodi da je djeci ograničavala davanje hrane, odjeće i posteljine, premda su potrepštine bile dostupne u skladištu. Prema sjećanju Tatjane Marinić koje prenosi, zbog toga je došlo i do nasilnog otvaranja skladišta. Tu kritiku upraviteljice Mataušić razlikuje od optužbi protiv svih redovnica koje su sudjelovale u skrbi.<ref name="novosti2221" /> === Udomljavanje i ograničenja === Smještaj djece u obitelji u dokumentima se naziva ''kolonizacijom''. U kratkom zapisu od 10. kolovoza 1942. Diana je prenijela Breslerove informacije i njegovu bojazan za djecu: <blockquote>Odlazim prof. Bresleru. Kaže mi da su ustaše u Jaski postavile nekog komesara i profesor se boji da bi djeca mogla opet biti odvedena. Trebali bi ih što prije kolonizirati, ali ustaše to ne dozvoljavaju.<ref name="Diana2002" details="str. 92, zapis od 10. kolovoza 1942.; hrvatski prijevod Silvije Szabo." /></blockquote> Tri dana poslije od njemačkih je vojnih predstavnika tražila pomoć u dobivanju dopuštenja za udomljavanje, osobito za djecu u Jastrebarskom. U dnevniku je navela opasnost od ponovnog odvođenja djece u logore i širenja zaraze među velikim brojem djece smještene zajedno.<ref name="Diana2002" details="str. 93, zapis od 13. kolovoza 1942.; hrvatski prijevod Silvije Szabo." /> Odredba od 23. kolovoza 1942. predvidjela je povratak djece roditeljima ako za to nema političkih zapreka, zatim smještaj u hrvatske i katoličke obitelji ili u dječje domove i odgojne zavode. Djeca su smatrana pitomcima državne dječje zaštite, a za najmanju, o kojoj nisu postojali potrebni podatci, propisano je postupanje kao s nahodima.<ref name="Lengel1976" details="str. 892, bilješka 40." /> Mataušić i Bućin navode da je Diana predložila uključivanje zagrebačkoga Caritasa u udomljavanje.<ref name="bucin18" /> === Bolesti i broj umrle djece === Među djecom su se širile [[Dizenterija|dizenterija]], [[Ospice|ospice]],[[Trbušni tifus|tifus]], [[Difterija|difterija]] i [[Zaušnjaci|zaušnjaci]], pri čemu su mnoga istodobno bolovala od nekoliko bolesti.<ref name="Fumic2011" details="str. 55–56." /> Ivo Goldstein naglašava da su prilike nakon premještaja bile znatno bolje nego u logorima iz kojih su djeca dolazila, ali da se dio njih zbog posljedica prethodnog gladovanja i bolesti više nije mogao oporaviti.<ref name="goldstein12" /> Prema prikazu Nataše Mataušić, pedijatar Branko Dragišić u iskazu Zemaljskoj komisiji od 10. prosinca 1945. veliku smrtnost povezao je s dolaskom prve skupine, u kojoj su mnoga djeca bila teško izgladnjela i iscrpljena. Posvjedočio je da su uređenje bolnice i liječnička pomoć poslije smanjili smrtnost.<ref name="novosti2221" /> U pregledu komisijskih podataka Lengel-Krizman navodi 153 smrti u srpnju, 216 u kolovozu, 67 u rujnu i osam u listopadu te još petero umrlih u zagrebačkim bolnicama. Najviše zabilježenih smrti tako pripada srpnju i kolovozu.<ref name="Lengel1976" details="str. 894–895." /> Podatci o ukupnom broju djece i umrlima razlikuju se među objavljenim prikazima. Dizdar prema Zemaljskoj komisiji za Jastrebarsko i Reku navodi 3336 primljene i 2887 spašene djece, a isti ukupan broj primljenih donosi i Barić. Korb u sažetom pregledu Jastrebarskoga navodi do 3000 djece. Za broj umrlih autori koriste komisijske i liječničke podatke te bilješke o pokopima, uz različita ograničenja i objašnjenja njihova obuhvata.<ref name="Dizdar1990" details="str. 102." /><ref name="Baric2016" details="str. 95–96." /><ref name="Korb2018" details="str. 66." /><ref name="Lukic1980" details="str. 280–281, bilješka 63." /> {| class="wikitable" |+ Broj umrle djece u objavljenim prikazima ! Autor i godina !! Navedeni broj !! Podloga, razdoblje ili ograda u izvoru |- | Narcisa Lengel-Krizman (1976.) || 449 || Prema podatcima Zemaljske komisije koje prenosi, od srpnja do kraja listopada 1942. umrlo je 449 djece, uključujući petero u zagrebačkim bolnicama. U bilješci upozorava na drukčije brojeve u drugim prikazima.<ref name="Lengel1976" details="str. 894–895, osobito bilješka 50." /> |- | Dragoje Lukić (1980.) || 449; 768 || Prenosi 449 smrti od 12. srpnja do kraja listopada prema evidenciji Ministarstva udružbe, koju smatra nepotpunom. Iz svojeg čitanja bilježnice grobara Franje Ilovara izvodi vjerojatniji broj od 768 pokopane djece, ali navodi i mogućnost uvećavanja obračuna radi naplate.<ref name="Lukic1980" details="str. 280–281, osobito bilješka 63." /> |- | Zdravko Dizdar (1990.) || 449; 452 || Za Jastrebarsko i Reku navodi 449 umrlih prema Zemaljskoj komisiji te 452 prema istraživanjima koja su bila novija u vrijeme objave njegova rada.<ref name="Dizdar1990" details="str. 102." /> |- | Nikica Barić (2016.) || 449 || Navodi 449 umrlih od ukupno 3336 djece; najveći broj smrti smješta između sredine srpnja i početka rujna 1942.<ref name="Baric2016" details="str. 95–96." /> |- | Ivo Goldstein (2018.) || 449–768 || Prenosi raspon umrlih tijekom tri mjeseca nakon dolaska djece.<ref name="goldstein12" /> |- | Nataša Mataušić (2022.) || 444; 449–468 || Prenosi Dragišićev iskaz o 444 smrti dok su on i njegova supruga radili u Jastrebarskom. Navodi da prikaz u knjizi ''Žene Hrvatske u NOB-u'' dodaje petero umrlih nakon raspuštanja logora te ukupni broj prema različitim izvorima smješta između 449 i 468.<ref name="novosti2221" /> |} == Partizanska akcija i odvođenje djece == U noći s 25. na 26. kolovoza 1942. [[Četvrta kordunaška brigada]] pod zapovjedništvom Nikole Vidovića napala je Jastrebarsko. Jedan od ciljeva bilo je preuzimanje djece. Prema Mataušić, u akciji nisu stradala djeca niti osobe koje su o njima skrbile. Nakon povlačenja prema [[Gorica Svetojanska|Svetoj Jani]], djeca sposobna za nastavak puta odlazila su prema drugim područjima pod partizanskom kontrolom ili su smještana po selima. Dio je poslije ostao u zavičajnim mjestima, a dio je nastavio prema [[Bosanska krajina|Bosanskoj krajini]].<ref name="pportal3" /> O broju odvedene i vraćene djece izvori donose različite podatke. Lisa Adeli uspoređuje partizanske navode o 727 ili 900 odvedene djece s Davilinim navodom o približno 400, koji prihvaća kao vjerojatniji broj odvedenih. Pomoć lokalnih stanovnika, pretežno Hrvata, srpskoj djeci tumači kao primjer međunacionalne suradnje.<ref name="Adeli2004" details="str. 180 i 202, bilješke 30–31; Mikulićevo sjećanje preneseno prema Adeli." /> Lukić navodi 727 odvedene djece, oko 400 slabijih ili bolesnih vraćenih nakon pregleda te oko 350 zdravijih dječaka i manji, neutvrđeni broj djevojčica koji su nastavili put.<ref name="Lukic1980" details="str. 281, bilješka 66." /> Dizdar također navodi 727 odvedene djece, ali piše da je 587 bilo sposobno nastaviti put s brigadom.<ref name="Dizdar1990" details="str. 102." /> Barić Davilin zapis čita drukčije: broj od približno 400 odnosi na djecu vraćenu u Jastrebarsko.<ref name="Baric2016" details="str. 102, bilješka 200." /> Mataušić također govori o približno 400 vraćene djece, uglavnom male ili bolesne, i njihov povratak datira 28. kolovoza. Osoblje je zatim nastavilo skrb o njima.<ref name="novosti2221" /> === Susreti s djecom i sjećanja sudionika === Prema Mataušić, među sudionicima akcije bilo je i roditelja djece smještene u Jastrebarskom.<ref name="pportal3" /> U izvještaju Velike župe Pokupje, koji prenosi Barić, navodi se da su neka djeca među partizanima »prepoznala svoju braću i svoje očeve«.<ref name="Baric2016" details="str. 102, bilješka 199; izvještaj Velike župe Pokupje prenesen prema autoru." /> Tomo Mikulić Gajdaš poslije je opisao pomiješane osjećaje s kojima su borci doživjeli susret s djecom. Prema njegovu sjećanju, koje prenosi povjesničarka Lisa Adeli, radost zbog njihova oslobođenja pratili su gnjev zbog zatečenih uvjeta, tuga zbog dječjih patnji i snažna duševna bol. Većina boraca je plakala, a ono što su vidjeli dodatno ih je učvrstilo u odluci da se bore protiv progona.<ref name="Adeli2004" details="str. 180 i 202, bilješka 31; Adeli prenosi Mikulićeva Sjećanja i zapise iz narodnooslobodilačke borbe (1967), str. 105." /> U sjećanjima koja prenosi Ivan Fumić opisani su i pojedini susreti te teškoće odlaska s djecom. Ilija Gvozdić prisjećao se iscrpljene djece koja su ležala u četiri reda na podu barake, s prolazom po sredini. Pri povlačenju veća su djeca nosila manju, a pomagali su im i borci. Gladna su djeca usput tražila hranu u vinogradima i poljima.<ref name="Fumic2011" details="str. 84, bilješka 68; Gvozdićevo sjećanje preneseno prema Fumiću." /> Anici Martinović prišao je dječak Rade Katić iz Sjeničaka i zagrlio je. Isprva ga nije prepoznala, sve dok joj nije rekao da mu je bila učiteljica; prisjećala se da ju je taj susret rasplakao. Opisala je i naporno povlačenje po brdovitom terenu, gdje su se bosoj djeci ranjavala stopala, te višednevni boravak u Pećnu, gdje su djeca raspoređena po kućama radi oporavka.<ref name="Fumic2011" details="str. 84–85, bilješka 70; sjećanje Anice Martinović preneseno prema Fumiću." /> Borac Branko Žutić zapamtio je djevojčicu od približno devet godina koja je na leđima nosila sestru staru oko godinu i pol.<ref name="Fumic2011" details="str. 85, bilješka 71; Žutićevo sjećanje preneseno prema Fumiću." /> Dragoje Lukić, koji je akciju doživio kao zatočeni dječak, u svojim je sjećanjima opisao radost kada su djeca začula borbu i ugledala partizane, ali i strah od ponovnoga zarobljavanja na daljnjem putu. Iz Bukovca na Žumberku krenuli su noću, a kroz Draganičku šumu prolazili su iscrpljeni i bosi: »Trnje nam se zabadalo u noge, jer smo bili bosi.« Borci su im donosili hranu, a poslije su dio puta prelazili kolima i kamionima.<ref name="Lukic1990" details="str. 170–172, poglavlje »Nepredviđeni raport«; autorova sjećanja na oslobođenje iz Jastrebarskog i daljnji put." /> == Raspuštanje i nastavak zbrinjavanja == Spomen-područje Jasenovac navodi da je Caritas zbrinuo oko 500 djece, a građani Zagreba, Jastrebarskog i okolnih mjesta preuzeli su 1637 djevojčica i dječaka. Više od polovice ukupnoga broja spašene djece u široj akciji smješteno je u obitelji. Za djecu koja su imala žive roditelje kartoteka je trebala omogućiti ponovno povezivanje obitelji.<ref name="jusp1" /> Udomljavanje i premještaji postupno su smanjivali broj djece u ustanovi. Lengel-Krizman, Dizdar i Korb raspuštanje dječjega logora datiraju u studeni, dok Lukić navodi kraj listopada.<ref name="Lengel1976" details="str. 895." /><ref name="Dizdar1990" details="str. 102." /><ref name="Korb2018" details="str. 66." /><ref name="Lukic1980" details="str. 281." /> Time nije prestala sva skrb u Jastrebarskom: u dvorcu je nastavila raditi bolnica s oko 300 bolesne djece, od kojih je većina, prema Korbu, ondje ostala do kraja rata.<ref name="Korb2018" details="str. 66." /> == Kronologija == Pregled razdvaja logor iz 1941. od dječje ustanove iz 1942. Kod datuma o kojima se izvori ne slažu navedena su njihova različita datiranja. {| class="wikitable" ! Vrijeme !! Događaj i izvor |- | Druga polovica srpnja 1941. || Prema Dizdaru, u Jastrebarskom je osnovan sabirni logor u dvorcu i gospodarskim zgradama. Ta je ustanova prethodila prihvatu djece iz 1942.<ref name="Dizdar1990" details="str. 90 i 101." /> |- | Rujan – listopad 1941. || Zatočenici se premještaju u druge logore. Dizdar raspuštanje jastrebarskog logora smješta u kraj rujna ili listopad.<ref name="Dizdar1990" details="str. 90." /> |- | 11. srpnja 1942. || Dizdar ovim datumom označuje dolazak prvoga transporta djece iz Stare Gradiške preko Zagreba i početak rada dječjeg prihvatilišta. Korb također navodi 11. srpnja i 566 pristigle djece. Lengel-Krizman u radu iz 1976. dolazak transporta u Zagreb i nastavak puta u Jastrebarsko datira dan poslije, 12. srpnja.<ref name="Dizdar1990" details="str. 101." /><ref name="Korb2018" details="str. 66." /><ref name="Lengel1976" details="str. 893–894." /> |- | 13. i 14. srpnja 1942. || Stižu daljnji transporti iz Stare Gradiške, s ukupno 770 djece prema Dizdaru.<ref name="Dizdar1990" details="str. 101." /> |- | 27. srpnja 1942. || Diana Budisavljević u dnevniku opisuje svoj posjet Jastrebarskom i djeci već smještenoj u Reci.<ref name="Diana2002" details="str. 80, zapis od 27. srpnja 1942." /> |- | 31. srpnja 1942. || Dizdar navodi dolazak 850 djece iz Jablanca i ovim datumom označuje osnivanje smještaja u Reci, dakle kasnije od posjeta zabilježenog u Dianinu dnevniku.<ref name="Dizdar1990" details="str. 101–102." /><ref name="Diana2002" details="str. 80, zapis od 27. srpnja 1942." /> |- | 1. kolovoza 1942. || Ministarstvo udružbe u dopisu Ministarstvu zdravstva navodi da je jastrebarsko prihvatilište popunjeno i najavljuje osnivanje prihvatilišta u Sisku.<ref name="Matausic2022Dokumenti" details="str. 232–233, dokument 2." /> |- | 5. kolovoza 1942. || Prema Dizdaru, iz Mlake stiže transport s 800 djece.<ref name="Dizdar1990" details="str. 101." /> |- | 14. i 15. kolovoza 1942. || Dizdar dolazak dječaka iz Gornje Rijeke datira 14. kolovoza, a osnivanje karantene u franjevačkom samostanu 15. kolovoza.<ref name="Dizdar1990" details="str. 101." /> |- | 23. kolovoza 1942. || Ministarstvo udružbe donosi odredbu o daljnjem smještaju djece. Predviđeni su predaja roditeljima ako nema političkih zapreka, smještaj u hrvatske i katoličke obitelji te, u posebnim slučajevima, u domove i zavode.<ref name="Baric2016" details="str. 107–108." /> |- | Noć s 25. na 26. kolovoza 1942. || Četvrta kordunaška brigada napada Jastrebarsko i odvodi dio djece. Mataušić navodi da u akciji nisu stradala djeca ni osobe koje su o njima skrbile.<ref name="pportal3" /> |- | 28. kolovoza 1942. || Prema Davilinu zapisu koji prenosi Mataušić, u Jastrebarsko je vraćeno oko 400 djece, a osoblje nastavlja skrb o njima.<ref name="novosti2221" /> |- | Kraj listopada – studeni 1942. || Lukić raspuštanje dječjeg logora datira krajem listopada, a Lengel-Krizman, Dizdar i Korb u studenome. Dio djece preuzima Caritas, a dio je smješten u obitelji.<ref name="Lukic1980" details="str. 281." /><ref name="Lengel1976" details="str. 895." /><ref name="Dizdar1990" details="str. 102." /><ref name="Korb2018" details="str. 66." /> |- | Do završetka rata 1945. || Bolnica s oko 300 djece nastavlja raditi; prema Dizdaru i Korbu, većina te djece ondje dočekuje kraj rata.<ref name="Dizdar1990" details="str. 102." /><ref name="Korb2018" details="str. 66." /> |} == Nasljeđe == === Sudbine preživjele djece i očuvanje identiteta === Diana Budisavljević i suradnici vodili su evidenciju djece kako bi sačuvali njihov identitet i omogućili povratak obiteljima. Marina Ajduković taj rad smatra važnim za razvoj socijalnog rada u Hrvatskoj.<ref name="ajdukovic27" /><ref name="jusp1" /> U razgovoru o svojim istraživanjima Mataušić opisuje oduzimanje Dianine kartoteke, fotografija i druge dokumentacije nakon rata. Nalog za predaju potpisala je Tatjana Marinić, tada dužnosnica socijalne skrbi; Mataušić pritom navodi da nije utvrđeno tko joj ga je naložio.<ref name="konjikusic28" /> Među djecom koja su preživjela boravak u odjelu u Reci bio je budući slikar Dušan Šmitran. Izgubio je oba roditelja, a iz logora ga je u kasnu jesen 1942. izbavila strina. Poslije rata završio je zrakoplovno-tehničku školu, služio u Jugoslavenskom ratnom zrakoplovstvu te se posvetio slikarstvu. Živio je u [[Pula|Puli]], a njegova je životna priča poslužila kao predložak za roman ''Vučići'' Toneta Svetine.<ref name="Levak2021" /> Mihajlo Veljić ispričao je u intervjuu 2012. da je njegova majka nakon rata pronašla njegovu braću Milorada i Peru u [[Koprivnica|Koprivnici]]. Sudbina jednoga bratića, kojega je i sam pokušavao pronaći 1951., ostala mu je nepoznata. Prema istom intervjuu, nakon rata pohađao je tenkovsku školu u Banjoj Luci. Početkom 1950-ih kao časnik je raspoređen u Jastrebarsko, gdje je služio četiri godine i prisustvovao otkrivanju spomenika na mjestu pokopa djece.<ref name="Jovanovic2012" /> === Prijava protiv redovnica i poslijeratni ishodi === Godine 1944. Tatjana Marinić podnijela je prijavu protiv Pulherije Barte i Gaudencije Zemaljskoj komisiji za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača.<ref name="forum8" /> Mataušić navodi da nijedna redovnica iz Jastrebarskog nije bila izvedena pred sud i osuđena za te optužbe. Pulherija je otišla u Austriju, a njezino izručenje nije zatraženo. Gaudencija, svjetovnim imenom Marija Milavec, nakon rata otišla je u Ljubljanu, napustila redovništvo i radila kao činovnica u banci.<ref name="novosti2221" /> === Spomen-obilježja i javno sjećanje === Na jastrebarskom groblju nalazi se spomenik majke s djetetom u naručju, rad kipara Steve Petanića. Uz njega se održavaju komemoracije u spomen na stradalu djecu i partizansku akciju od 26. kolovoza 1942.<ref name="Hina2020Spomenik" /> Na komemoraciji 2010. svoja su sjećanja iznijeli i preživjeli Mihajlo Veljić i Gojko Knežević.<ref name="segrt15" /> Hrvatski biografski leksikon u prikazu Tatjane Marinić navodi da je ona imala znatnu ulogu u poslijeratnom isticanju Komunističke partije kao ključnog nositelja skrbi za djecu te umanjivanju zasluga crkvenih i građanskih inicijativa, osobito Diane Budisavljević.<ref name="hbl16" /> === Historiografska tumačenja === U literaturi se razlikuju i naziv i ocjena karaktera ustanove. Lengel-Krizman i Dizdar Jastrebarsko i Reku obrađuju među dječjim logorima NDH, uz prikaz liječničke i građanske pomoći.<ref name="Lengel1976" details="str. 893–895." /><ref name="Dizdar1990" details="str. 101–102." /> Korb Jastrebarsko u enciklopediji Američkoga memorijalnog muzeja holokausta opisuje kao logorsku ustanovu povezanu s Jasenovcem: navodi ustašku stražu, izvještaje o grubom postupanju te poboljšanje uvjeta zahvaljujući Crvenom križu i građanskoj pomoći.<ref name="Korb2018" details="str. 65–66." /> [[Nataša Mataušić]] smatra da Jastrebarsko nije bilo dječji logor, nego dom odnosno prihvatilište. Takvu ocjenu temelji na liječničkoj skrbi, iskazima osoblja i razlikama u odnosu na Sisak i Gornju Rijeku. Naglašava da su mnoge smrti bile posljedica stanja u kojem su djeca dopremljena iz prethodnih logora. [[Milan Koljanin]] prihvaća razlikovanje od logora u uobičajenom smislu, ali upozorava da je odgoj u ustaškom i katoličkom duhu trebao srpskoj djeci oduzeti dotadašnju nacionalnu i vjersku pripadnost.<ref name="pportal3" /> Različito se vrednuje i odnos vlasti NDH prema akciji spašavanja. [[Nikica Barić]] zaključuje da je režim odobrio i organizirao preuzimanje, smještaj i kasnije udomljavanje djece. Priznaje humanitarne zasluge Diane Budisavljević, ali smatra da se u dijelu novijih prikaza njezine uloge zanemaruje sudjelovanje državnih ustanova.<ref name="Baric2016" details="str. 109–110." /> Mataušić, nasuprot tome, posebno ističe građansku inicijativu i Breslerovo samoinicijativno djelovanje te upozorava da njegovu pomoć ne treba izjednačavati s potporom cjelokupnoga Ministarstva udružbe.<ref name="rfe2019" /> Mataušić upozorava i na promjene pojedinih svjedočanstava tijekom vremena: uspoređujući verzije sjećanja Zorke Delić Skibe, odbacuje dio njezinih kasnijih optužbi protiv redovnica. Istodobno kritizira tumačenja koja prešućuju ustaške progone i razdvajanje obitelji te odgovornost za položaj djece pripisuju njihovim roditeljima.<ref name="novosti2221" /> === Crkveno sjećanje i suvremene polemike === Sveti arhijerejski sabor [[Srpska pravoslavna Crkva|Srpske pravoslavne crkve]] na svibanjskom zasjedanju 2022. pribrojio je svetima djecu stradalu u Jastrebarskom i Sisku pod nazivom djeca mučenici jastrebarski i sisački. Odluka je objavljena u priopćenju od 23. svibnja.<ref name="politika29" /> Katolički biskupi Zagrebačke metropolije u otvorenom pismu patrijarhu [[Porfirije|Porfiriju]] od 25. srpnja 2022. osporili su povijesne tvrdnje u prijedlogu kanonizacije, osobito optužbe protiv redovnica. Istaknuli su ulogu katoličkih ustanova i pojedinaca u spašavanju djece te se pozvali na liječničke iskaze i povijesna istraživanja.<ref name="ika30" /> U studenome iste godine Mataušić i Bućin javno su reagirale na prikaz njihova izlaganja na tribini u Osijeku u ''Hrvatskom tjedniku''. Osporile su pripisivanje tvrdnje da je djecu spašavao ustaški pokret. Mataušić je pritom ponovno razlikovala prihvatilište u Jastrebarskom od logora u Sisku: naglašavanje rada liječnika i redovnica u Jastrebarskom nije smatrala opravdanjem ustaške politike prema srpskom stanovništvu.<ref name="bucin18" /> == Povezani članci == * [[Koncentracijski logor Sisak]] * [[Koncentracijski logor Stara Gradiška]] * [[Diana Budisavljević]] * [[Tatjana Marinić]] * [[Bitka na Kozari]] == Bilješke == <references group="bilješka" /> == Izvori == <references> <ref name="Lengel1976">Lengel-Krizman, Narcisa (1976). »Sabirni logori i dječja sabirališta na području sjeverozapadne Hrvatske 1941–1942.«. U: ''Sjeverozapadna Hrvatska u NOB-u i socijalističkoj revoluciji''. Varaždin, str. 884–898. [https://znaci.org/00003/476.htm Sadržaj zbornika]; [https://znaci.org/00003/476.pdf cjelovit tekst].</ref> <ref name="Vojak2026">Vojak, Danijel (2. ožujka 2026). »[https://encyclopaedia-gsr.eu/lemma/jastrebarsko-en-1-0/ Jastrebarsko]«. U: Fings, Karola (ur.). ''Enzyklopädie des NS-Völkermordes an den Sinti und Roma in Europa''. Forschungsstelle Antiziganismus, Universität Heidelberg, verzija 1.0. Pristupljeno 9. listopada 2026.</ref> <ref name="Korb2018">Korb, Alexander (2018). »Jastrebarsko«. U: Megargee, Geoffrey P.; White, Joseph R. (ur.). The United States Holocaust Memorial Museum Encyclopedia of Camps and Ghettos, 1933–1945. Sv. III: Camps and Ghettos under European Regimes Aligned with Nazi Germany. Indiana University Press, Bloomington, str. 65–67. ISBN 978-0-253-02386-5. [https://www.ushmm.org/m/pdfs/USHMM-Encyclopedia-Camps-Ghettos-Vol-III.pdf Mrežni izvor].</ref> <ref name="jusp1">Javna ustanova Spomen-područje Jasenovac. »Djeca u logorima NDH«, odjeljci o Jastrebarskom i spašavanju djece. Pristupljeno 3. listopada 2026. [https://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=9555 Mrežni izvor].</ref> <ref name="Baric2016">Barić, Nikica (2016). »Kozara 1942. — sudbina zarobljenika, civila i djece«. Pilar, XI, br. 22 (2), str. 53–111. [https://hrcak.srce.hr/187790 Bibliografski zapis]; [https://www.pilar.hr/wp-content/uploads/2017/10/P-22_kb_53.pdf cjelovit tekst kod izdavača].</ref> <ref name="Lukic1980">Lukić, Dragoje (1980). »Zločini okupatora i njegovih saradnika nad decom kozarskog područja 1941–1945. godine«. U: Kozara u narodnooslobodilačkoj borbi i socijalističkoj revoluciji (1941–1945). Nacionalni park Kozara, Prijedor, str. 269–283. [https://znaci.org/00001/165_16.pdf Mrežni izvor].</ref> <ref name="pportal3">Radović, Olivera (6. rujna 2020). »Jastrebarsko, slika civilizacijskog posrnuća«. P-portal. Razgovori s Natašom Mataušić i Milanom Koljaninom. [https://p-portal.net/jastrebarsko-slika-civilizacijskog-posrnuca Mrežni izvor].</ref> <ref name="Dizdar1990">Dizdar, Zdravko (1990). »Logori na području sjeverozapadne Hrvatske u toku drugoga svjetskog rata 1941—1945. godine«. Časopis za suvremenu povijest, 22, br. 1–2, str. 83–110. [https://hrcak.srce.hr/190520 Bibliografski zapis]; [https://hrcak.srce.hr/en/file/280842 cjelovit tekst].</ref> <ref name="ndh5">»Nezavisna Država Hrvatska«. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Pristupljeno 3. listopada 2026. [https://enciklopedija.hr/clanak/nezavisna-drzava-hrvatska Mrežni izvor].</ref> <ref name="Adeli2004">Adeli, Lisa M. (2004). From Jasenovac to Yugoslavism: Ethnic persecution in Croatia during World War II. Doktorska disertacija, University of Arizona. Digitalni prijepis. [https://paperzz.com/doc/8765489/azu_td_3131581_sip1_ Mrežni izvor].</ref> <ref name="forum8">Mataušić, Nataša (2017). »Revizionistički pamflet Igora Vukića o kozaračkoj djeci«. Forum.tm. [https://forum.tm/vijesti/revizionisticki-pamflet-igora-vukica-o-kozarackoj-djeci-5849 Mrežni izvor].</ref> <ref name="grunfelder9">Grünfelder, Anna Maria (2008). »Diana Obexer-Budisavljević und die Kinder der Ustascha-KZ«. Jahrbuch 2008. Dokumentationsarchiv des österreichischen Widerstandes, Beč, str. 232–260, osobito str. 251–252. [https://www.doew.at/cms/download/e1o3n/web_jahrbuch_08.pdf Mrežni izvor]. Upotrijebljeni odjeljak: str. 251–252.</ref> <ref name="Diana2002">Budisavljević, Diana (2002). »Dnevnik Diane Budisavljević 1941–1945.«. Prijevod s njemačkoga: Silvija Szabo. Fontes: izvori za hrvatsku povijest, 8, str. 13–171. [https://hrcak.srce.hr/54981 Bibliografski zapis i cjelovit tekst].</ref> <ref name="bucin18">Mataušić, Nataša; Bućin, Rajka (2022). »Reagiranje na naslovnu stranicu i tekst objavljen u Hrvatskom tjedniku, br. 946 od 11. 11. 2022.«. Historiografija.hr, 16. studenoga 2022. [https://historiografija.hr/?p=33451 Mrežni izvor].</ref> <ref name="Matausic2022Dokumenti">Mataušić, Nataša (2022). »Rad Prihvatilišta za djecu izbjeglica u Sisku i djelovanje učitelja Ante Dumbovića (dokumenti)«. Zbornik Janković, VI, br. 7, str. 212–281. DOI: 10.47325/zj.6.7.2. [https://hrcak.srce.hr/307769 Bibliografski zapis i cjelovit tekst].</ref> <ref name="goldstein12">Goldstein, Ivo (2018). »Tragedija djece s Kozare i iz ‘dignutih srpskih sela’«. Jasenovac. Fraktura, Zaprešić, str. 557–566. Poglavlje preneseno uz dozvolu autora na Autograf.hr, 10. prosinca 2018. [https://autograf.hr/tragedija-djece-s-kozare-istina-o-krvavoj-brutalnosti-ustasa/ Mrežni izvor].</ref> <ref name="radanovic13">Radanović, Milan (2023). »Interniranje srpskog stanovništva s područja kotara Petrinja u logore Jasenovac i Stara Gradiška svibnja 1942.«. Tragovi, 6, br. 1, str. 120–178. DOI: 10.52328/t.6.1.4. Cijeli broj časopisa na stranicama izdavača. [https://snv.hr/wp-content/uploads/2025/01/Tragovi_god6br1_CijeliBroj.pdf Mrežni izvor]. Upotrijebljeni odjeljak: str. 169–170.</ref> <ref name="Fumic2011">Fumić, Ivan (2011). Djeca – žrtve ustaškog režima. Savez antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske, Zagreb. ISBN 978-953-7587-09-3. [https://znaci.org/00003/563.pdf Mrežni izvor].</ref> <ref name="segrt15">Šegrt, Rade (26. kolovoza 2010). »Prvi put obilježeno stradanje djece«. Nezavisne novine. [https://www.nezavisne.com/novosti/bih/Prvi-put-obiljezeno-stradanje-djece/66739 Mrežni izvor].</ref> <ref name="hbl16">Šojat, Lada; Radonić Vranjković, Paulina (2021). »Marinić, Tatjana«. Hrvatski biografski leksikon, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Pristupljeno 3. listopada 2026. [https://hbl.lzmk.hr/clanak/marinic-tatjana Mrežni izvor].</ref> <ref name="Richter2006">Richter-Malabotta, Melita (2006). »Život i vrijeme Tatjane Marinić, jedne od osnivača studija socijalnog rada u Hrvatskoj«. Ljetopis socijalnog rada, 13, br. 1, str. 143–158. [https://hrcak.srce.hr/7599 Bibliografski zapis]; [https://husr.hr/web/wp-content/uploads/2014/09/ZIVOT_I_VRIJEME_TATJANE_MARINIC.pdf digitalna inačica].</ref> <ref name="Dugacki1993">Dugački, Vladimir (1993). »[https://hbl.lzmk.hr/clanak/dragisic-branko Dragišić, Branko]«. Hrvatski biografski leksikon, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža.</ref> <ref name="rfe2019">Zebić, Enis (9. rujna 2020). »Mataušić: Očekujem dezavuiranje istine o Jasenovcu i Diani Budisavljević«. Radio Slobodna Evropa. [https://www.slobodnaevropa.org/a/natasa-matausic-knjiga-diana-budisavljevic/30829436.html Mrežni izvor].</ref> <ref name="novosti2221">Šimičević, Hrvoje (2022). »Nataša Mataušić: Djecu u logor nisu strpali partizani, već ustaška vojska«. Novosti. Razgovor objavljen 26. kolovoza 2022., prenesen na portalu Javni servis 1. listopada 2022. [https://javniservis.net/mediji/region/novosti/natasa-matausic-djecu-u-logor-nisu-strpali-partizani-vec-ustaska-vojska/ Cjelovit razgovor].</ref> <ref name="ajdukovic27">Ajduković, Marina (2006). »Djelovanje Diane Budisavljević: rad s djecom stradalom u 2. svjetskom ratu«. Ljetopis socijalnog rada, 13, br. 1, str. 101–114, sažetak. [https://hrcak.srce.hr/7596 Mrežni izvor]. Upotrijebljeni odjeljak: sažetak.</ref> <ref name="konjikusic28">Konjikušić, Davor (22. rujna 2020). »Nataša Mataušić: Istina o Diani mnogima se neće svidjeti«. Novosti. Preneseno na stranicama nakladnika Laguna. [https://laguna.rs/bukmarker/natasa-matausic-istina-o-diani-mnogima-se-nece-svidjeti/ Mrežni izvor].</ref> <ref name="Levak2021">Levak, Maurizio (8. veljače 2021.). »[https://www.istrapedia.hr/hr/natuknice/4141/smitran-dusan Šmitran, Dušan]«. Istrapedia.</ref> <ref name="Jovanovic2012">Jovanović, Nenad (8. srpnja 2012.). »Kako sam preživio dječji logor«. Novosti. [https://banija.rs/novosti/drustvo/13256-mihajlo-veljic-kako-sam-prezivio-djecji-logor.html Pregledani pretisak: Banija Online], 22. kolovoza 2015., odjeljak »Sretan završetak«.</ref> <ref name="politika29">Čalija, Jelena (24. svibnja 2022). »Сабор СПЦ унео у Диптихе светих децу мученике јастребарске и сисачке«. Politika. [https://www.politika.rs/scc/clanak/508018/sabor-spc-uneo-u-diptihe-svetih-decu-mucenike-jastrebarske-i-sisacke Mrežni izvor].</ref> <ref name="ika30">Biskupi Zagrebačke crkvene pokrajine (25. srpnja 2022). »Otvoreno pismo biskupa Zagrebačke crkvene pokrajine patrijarhu Porfiriju«. Informativna katolička agencija. [https://ika.hkm.hr/novosti/otvoreno-pismo-biskupa-zagrebacke-crkvene-pokrajine-patrijarhu-porfiriju/ Hrvatski izvornik pisma].</ref> <ref name="Lukic1990">Lukić, Dragoje (1990). Rat i djeca Kozare. 3. izmijenjeno i dopunjeno izdanje. Književne novine, Beograd; Nacionalni park Kozara, Prijedor; Spomen-područje Jasenovac. ISBN 86-391-0057-8. [https://znaci.org/00001/106_5.htm Digitalni prijepis poglavlja »Nepredviđeni raport«, str. 170–172].</ref> <ref name="Hina2020Spomenik">HINA (26. kolovoza 2020.). »[https://www.glasistre.hr/hrvatska/jastrebarsko-komemoracija-u-spomen-na-djecu-iz-ustaskog-logora-662545 Jastrebarsko: Komemoracija u spomen na djecu iz ustaškog logora]«. Glas Istre.</ref> </references> == Literatura == * Adeli, Lisa M. (2004). ''From Jasenovac to Yugoslavism: Ethnic persecution in Croatia during World War II''. University of Arizona. * Barić, Nikica (2016). »Kozara 1942. — sudbina zarobljenika, civila i djece«. ''Pilar'', XI, br. 22 (2), str. 53–111. * Budisavljević, Diana (2002). »Dnevnik Diane Budisavljević 1941–1945.«. Prijevod Silvije Szabo. ''Fontes'', 8, str. 13–171. [https://hrcak.srce.hr/54981 Cjelovit tekst]. * Dizdar, Zdravko (1990). »Logori na području sjeverozapadne Hrvatske u toku drugoga svjetskog rata 1941—1945. godine«. ''Časopis za suvremenu povijest'', 22, br. 1–2, str. 83–110. * Fumić, Ivan (2011). ''Djeca – žrtve ustaškog režima''. SABA RH, Zagreb. ISBN 978-953-7587-09-3. * Goldstein, Ivo (2018). ''Jasenovac''. Fraktura, Zaprešić. * Grünfelder, Anna Maria (2008). »Diana Obexer-Budisavljević und die Kinder der Ustascha-KZ«. ''Jahrbuch 2008''. Dokumentationsarchiv des österreichischen Widerstandes, Beč, str. 232–260. * Korb, Alexander (2018). »Jastrebarsko«. U: Megargee, Geoffrey P.; White, Joseph R. (ur.). ''The United States Holocaust Memorial Museum Encyclopedia of Camps and Ghettos, 1933–1945'', sv. III. Indiana University Press, str. 65–67. ISBN 978-0-253-02386-5. * Lengel-Krizman, Narcisa (1976). »Sabirni logori i dječja sabirališta na području sjeverozapadne Hrvatske 1941–1942.«. ''Sjeverozapadna Hrvatska u NOB-u i socijalističkoj revoluciji''. Varaždin, str. 884–898. * Lukić, Dragoje (1980). »Zločini okupatora i njegovih saradnika nad decom kozarskog područja 1941–1945. godine«. ''Kozara u narodnooslobodilačkoj borbi i socijalističkoj revoluciji (1941–1945)''. Nacionalni park Kozara, Prijedor, str. 269–283. * Lukić, Dragoje (1990). ''Rat i djeca Kozare''. 3. izmijenjeno i dopunjeno izdanje. Književne novine, Beograd; Nacionalni park Kozara, Prijedor; Spomen-područje Jasenovac. ISBN 86-391-0057-8. [https://znaci.org/00001/106.htm Digitalni prijepis]. * Mataušić, Nataša (2022). »Rad Prihvatilišta za djecu izbjeglica u Sisku i djelovanje učitelja Ante Dumbovića (dokumenti)«. ''Zbornik Janković'', VI, br. 7, str. 212–281. DOI: 10.47325/zj.6.7.2. * Radanović, Milan (2023). »Interniranje srpskog stanovništva s područja kotara Petrinja u logore Jasenovac i Stara Gradiška svibnja 1942.«. ''Tragovi'', 6, br. 1, str. 120–178. DOI: 10.52328/t.6.1.4. * Richter-Malabotta, Melita (2006). »Život i vrijeme Tatjane Marinić, jedne od osnivača studija socijalnog rada u Hrvatskoj«. ''Ljetopis socijalnog rada'', 13, br. 1, str. 143–158. * Vojak, Danijel (2026). »Jastrebarsko«. ''Enzyklopädie des NS-Völkermordes an den Sinti und Roma in Europa''. Heidelberg, verzija 1.0. == Vanjske poveznice == * [https://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=9555 Djeca u logorima NDH – Spomen-područje Jasenovac] * [https://commons.wikimedia.org/wiki/Special:MediaSearch?type=image&search=Jastrebarsko Jastrebarsko na Wikimedijinu Zajedničkom poslužitelju] [[Kategorija:Logori u NDH]] [[Kategorija:Jastrebarsko]] ksk7hu3b19dphfrtiqdhlfue3nwj0sm 0 291973 7615998 7561974 2026-10-10T08:57:08Z Tijanica123 374919 /* */ Branka Strmac 7615998 wikitext text/x-wiki {{Filmski umjetnik |ime = Branka Strmac |slika = |veličina = |opis slike = |rodno ime = |pseudonim = |rođenje = 1928<ref>{{Citiranje časopisa |url=https://hrcak.srce.hr/clanak/139066 |title=Branka Strmac (1928) |archive-url=https://web.archive.org/web/20220618141120/https://hrcak.srce.hr/clanak/139066 |archive-date=18. lipnja 2022. |access-date=25. siječnja 2025. |url-status=bot: unknown }}</ref> |mjesto rođenja = |smrt = 1991 |mjesto smrti = |zanimanje = |godine rada = |web = |supruga = |suprug = |važnije uloge = |važniji filmovi = |oscar = |emmy = |tony = |zlatni globus = |bafta = |cesar = |goya = |afi = |olivier = |saturn = |ostale_nagrade = }} '''Branka Strmac''' je pokojna<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.jutarnji.hr/gargamel--papa-strumpf--kremenko-i-vanda-zive-u-zagrebu/311683/ |title=Pokojna glumica Branka Strmac |archive-url=https://web.archive.org/web/20110813200321/http://www.jutarnji.hr/gargamel--papa-strumpf--kremenko-i-vanda-zive-u-zagrebu/311683/ |archive-date=13. kolovoza 2011. |access-date=15. siječnja 2011.}}</ref> [[hrvatska]] [[kazalište|kazališna]], [[TV|televizijska]] i [[film]]ska [[glumac|glumica]]. == Filmografija == === Televizijske uloge === * "[[Mali leteći medvjedići]]" ([[1990.]]) * "[[Inspektor Vinko]]" kao gospođa Melita ([[1984.]] – [[1985.]]) * "[[Nepokoreni grad]]" ([[1982.]]) * "[[Vrijeme ratno i poratno]]" ([[1975.]]) * "[[Mejaši (TV serija)|Mejaši]]" kao žena ([[1970.]]) === Filmske uloge === * "[[Čarobnjakov šešir (1990)|Čarobnjakov šešir]]" kao Svilena ([[1990.]]) * "[[Proljeće Janka Potlačeka (1988)|Proljeće Janka Potlačeka]]" kao Tinka ([[1988.]]) * "[[Eksperiment profesora Hinčića (1988.)|Eksperiment profesora Hinčića]]" kao gospođa Schmidt ([[1988.]]) * "[[Intrigue (1988)|Intriga]]" kao recepcionerka ([[1988.]]) * "[[Nadia (1984)|Nadia]]" ([[1984.]]) * "[[Reakcionari (1975)|Reakcionari]]" ([[1975.]]) * "[[Put u raj (1970)|Put u raj]]" ([[1970.]]) * "[[Ožiljak (1969.)|Ožiljak]]" kao gospođa ([[1969.]]) * "[[Divlji anđeli (1969)|Divlji anđeli]]" kao žena pred izlogom ([[1969.]]) * "[[Čovik od svita (1965)|Čovik od svita]]" kao konobarica ([[1965.]]) * "[[Jedan i tri (1965)|Jedan i tri]]" ([[1965.]]) * "[[Lito valovito (1964)|Lito valovito]]" kao Hani ([[1964.]]) * "[[Sve same varalice (1964)|Sve same varalice]]" ([[1964.]]) * "[[Nokturno u Grand hotelu (1964)|Nokturno u Grand hotelu]]" ([[1964.]]) * "[[Pred svakim pragom (1964)|Pred svakim pragom]]" ([[1964.]]) * "[[Mrtvo slovo (1964)|Mrtvo slovo]]" ([[1964.]]) * "[[Rana jesen (1962)|Rana jesen]]" kao profesorica ([[1962.]]) * "[[Igre na skelama (1961)|Igre na skelama]]" kao gošća na večeri ([[1961.]]) * "[[Pustolov pred vratima (1961)|Pustolov pred vratima]]" kao gošća na zabavi ([[1961.]]) === Sinkronizacija === * glas ptičice [[Tweety|Čičija]] i Bakice iz "[[Looney Tunes]]"<ref name="u Zagrebu">[http://www.jutarnji.hr/gargamel--papa-strumpf--kremenko-i-vanda-zive-u-zagrebu/311683/ Jutarnji list] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110813200321/http://www.jutarnji.hr/gargamel--papa-strumpf--kremenko-i-vanda-zive-u-zagrebu/311683/|date=13. kolovoza 2011.}} Sandra Bolanča: Gargamel, Papa Štrumpf, Kremenko i Vanda žive u Zagrebu, 10. listopada 2009.</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *{{imdb ime|id=0834664|ime=Branka Strmac}} == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Strmac, Branka}} [[Kategorija:Hrvatski filmski glumci]] [[Kategorija:Hrvatski kazališni glumci]] [[Kategorija:Hrvatski televizijski glumci]] [[Kategorija:Sinkronizacija crtanih filmova]] p1i4sgnrlecvm0f4je915doqtcqe9od 7616004 7615998 2026-10-10T09:19:33Z Croxyz 205325 izvor? 7616004 wikitext text/x-wiki {{Filmski umjetnik |ime = Branka Strmac |slika = |veličina = |opis slike = |rodno ime = |pseudonim = |rođenje = 1928.<ref>{{Citiranje časopisa |url=https://hrcak.srce.hr/clanak/139066 |title=Branka Strmac (1928) |archive-url=https://web.archive.org/web/20220618141120/https://hrcak.srce.hr/clanak/139066 |archive-date=18. lipnja 2022. |access-date=25. siječnja 2025. |url-status=bot: unknown }}</ref> |mjesto rođenja = |smrt = ? |mjesto smrti = |zanimanje = |godine rada = |web = |supruga = |suprug = |važnije uloge = |važniji filmovi = |oscar = |emmy = |tony = |zlatni globus = |bafta = |cesar = |goya = |afi = |olivier = |saturn = |ostale_nagrade = }} '''Branka Strmac''' je pokojna<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.jutarnji.hr/gargamel--papa-strumpf--kremenko-i-vanda-zive-u-zagrebu/311683/ |title=Pokojna glumica Branka Strmac |archive-url=https://web.archive.org/web/20110813200321/http://www.jutarnji.hr/gargamel--papa-strumpf--kremenko-i-vanda-zive-u-zagrebu/311683/ |archive-date=13. kolovoza 2011. |access-date=15. siječnja 2011.}}</ref> [[hrvatska]] [[kazalište|kazališna]], [[TV|televizijska]] i [[film]]ska [[glumac|glumica]]. == Filmografija == === Televizijske uloge === * "[[Mali leteći medvjedići]]" ([[1990.]]) * "[[Inspektor Vinko]]" kao gospođa Melita ([[1984.]] – [[1985.]]) * "[[Nepokoreni grad]]" ([[1982.]]) * "[[Vrijeme ratno i poratno]]" ([[1975.]]) * "[[Mejaši (TV serija)|Mejaši]]" kao žena ([[1970.]]) === Filmske uloge === * "[[Čarobnjakov šešir (1990)|Čarobnjakov šešir]]" kao Svilena ([[1990.]]) * "[[Proljeće Janka Potlačeka (1988)|Proljeće Janka Potlačeka]]" kao Tinka ([[1988.]]) * "[[Eksperiment profesora Hinčića (1988.)|Eksperiment profesora Hinčića]]" kao gospođa Schmidt ([[1988.]]) * "[[Intrigue (1988)|Intriga]]" kao recepcionerka ([[1988.]]) * "[[Nadia (1984)|Nadia]]" ([[1984.]]) * "[[Reakcionari (1975)|Reakcionari]]" ([[1975.]]) * "[[Put u raj (1970)|Put u raj]]" ([[1970.]]) * "[[Ožiljak (1969.)|Ožiljak]]" kao gospođa ([[1969.]]) * "[[Divlji anđeli (1969)|Divlji anđeli]]" kao žena pred izlogom ([[1969.]]) * "[[Čovik od svita (1965)|Čovik od svita]]" kao konobarica ([[1965.]]) * "[[Jedan i tri (1965)|Jedan i tri]]" ([[1965.]]) * "[[Lito valovito (1964)|Lito valovito]]" kao Hani ([[1964.]]) * "[[Sve same varalice (1964)|Sve same varalice]]" ([[1964.]]) * "[[Nokturno u Grand hotelu (1964)|Nokturno u Grand hotelu]]" ([[1964.]]) * "[[Pred svakim pragom (1964)|Pred svakim pragom]]" ([[1964.]]) * "[[Mrtvo slovo (1964)|Mrtvo slovo]]" ([[1964.]]) * "[[Rana jesen (1962)|Rana jesen]]" kao profesorica ([[1962.]]) * "[[Igre na skelama (1961)|Igre na skelama]]" kao gošća na večeri ([[1961.]]) * "[[Pustolov pred vratima (1961)|Pustolov pred vratima]]" kao gošća na zabavi ([[1961.]]) === Sinkronizacija === * glas ptičice [[Tweety|Čičija]] i Bakice iz "[[Looney Tunes]]"<ref name="u Zagrebu">[http://www.jutarnji.hr/gargamel--papa-strumpf--kremenko-i-vanda-zive-u-zagrebu/311683/ Jutarnji list] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110813200321/http://www.jutarnji.hr/gargamel--papa-strumpf--kremenko-i-vanda-zive-u-zagrebu/311683/|date=13. kolovoza 2011.}} Sandra Bolanča: Gargamel, Papa Štrumpf, Kremenko i Vanda žive u Zagrebu, 10. listopada 2009.</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *{{imdb ime|id=0834664|ime=Branka Strmac}} == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Strmac, Branka}} [[Kategorija:Hrvatski filmski glumci]] [[Kategorija:Hrvatski kazališni glumci]] [[Kategorija:Hrvatski televizijski glumci]] [[Kategorija:Sinkronizacija crtanih filmova]] azoduns46yd3jeeg2zsut1mz4i686w0 0 298337 7615918 6607881 2026-10-10T00:01:39Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.6 7615918 wikitext text/x-wiki '''Tutelo jezik''' (ISO 639-3: [[iso639-3:tta|tta]]; ovaj jezik nekad nazivaju i saponi prema imenu srodnog plemena [[Saponi]]), izumrli jezik poodice [[siouan]],<ref>[https://web.archive.org/web/2011/http://www.ethnologue.com/show_language.asp?code=tta Ethnologue (16th)]</ref> kojim su govorili [[Tutelo]] Indijanci na rijekama Dan i Staunton u [[virginia|Virginiji]]. Pripadao je [[jugoistočni siouan jezici|jugoistočnoj]] skupini porodice [[siouan|siouan]]. Posljednji govornik je izgleda bio John Key ili Gostango čije je tutelo ime bilo [[Nastabon]] ('One Step'), i koji je umro u [[kanada|Kanadi]] 1898 godine u dobi od 80 godina<ref>[http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/tutelohist.htm Tutelo Indian Tribe History] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[https://web.archive.org/web/2006/http://www.ethnologue.com/14/show_language.asp?code=TTA Ethnologue (14th)] *[https://web.archive.org/web/2008/http://www.ethnologue.com/show_language.asp?code=tta Ethnologue (15th)] [[Kategorija:siouan jezici]] [[Kategorija:jezici SAD-a]] [[Kategorija:izumrli jezici]] [[Kategorija:jezici po abecedi:T]] 5jpbaen7y71d8ogyiwtzromcyiygazb 0 299589 7615602 7463489 2026-10-09T12:43:22Z Argo Navis 852 −[[Kategorija:Kenijski atletičari]]; ±[[Kategorija:Srednjoprugaši]]→[[Kategorija:Kenijski srednjoprugaši]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7615602 wikitext text/x-wiki {{Infokvir atletičar | ime = Wilfred Bungei | slika = Osaka07_D7A_Wilfried_Bungei_cropped.jpg | slika_širina = | slika_opis = | puno_ime = Wilfred Kipkemboi Bungei | nadimak = | datum_rođenja = [[24. srpnja]] [[1980.]] | mjesto_rođenja = [[Kabirirsang]], [[Kenija]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | državljanstvo = {{Z|KEN}} [[Kenija|Kenijsko]] | karijera = | discipline =800 m | rekordi = | medalje = {{Medalje vrh2}} {{Medalje sport | [[Atletika]]}} {{Medalje OI}} {{Medalje zlato|[[OI_2008.|Peking]] [[2008.]] | 800 m }} {{odličja|Svjetsko prvenstvo}} {{Medalje srebro|[[Edmonton]] [[2001.]] | 800 m }} {{odličja|Svjetsko dvoransko prvenstvo}} {{Medalje zlato|[[Moskva]] [[2006.]]| 800 m }} {{Medalje dno}} }} '''Wilfred Kipkemboi Bungei''' ([[Kabirirsang]], [[Kenija]], [[24. srpnja]] [[1980.]]) je [[Kenija|kenijski]] srednjeprugaš te olimpijski pobjednik na 800 metara na [[OI 2008.|Olimpijadi u Pekingu 2008.]]<ref>[http://www.reuters.com/article/GCA-Olympics/idUSPEK32127320080823 Bungei wins 800 meters for Kenya]</ref> U istoj disciplini bio je i prvak na Svjetskom dvoranskom prvenstvu održanom [[2006.]] u [[Moskva|Moskvi]]. Tokom školovanja, Wilfred Bungei se fokusirao na sprint prije nego što se opredijelio na utrke na 800 metara.<ref name="Bungei">[http://www.nation.co.ke/Features/Bungei%20another%20jewel%20from%20the%20Kabirirsang%20factory%20/-/960656/1094246/-/yb052lz/-/index.html Bungei, another jewel from the Kabirirsang factory]</ref> Maturirao je [[1998.]] u školi Samoei a iste godine je postao viceprvakom na Svjetskom atletskom juniorskom prvenstvu. Na [[Svjetska prvenstva u atletici|Svjetskom atletskom prvenstvu]] koje je [[2001.]] održano u [[Edmonton]]u osvojio je srebro. Bungei je [[2002.]] i [[2003.]] bio rangiran kao najbolji svjetski trkač na 800 m. Najbolje vrijeme mu je 1:42.34 čime je svrstan na 7. mjesto najboljih trkača u povijesti. Bungei je i član štafete 4 x 800 m koja drži svjetski rekord. == Privatni život == Tijekom atletske sezone, Wilfred Bungei se nalazi u [[Verona|Veroni]]. Oženjen je s Priscah Bungei s kojom ima dva sina.<ref>[http://www.eastandard.net/InsidePage.php?id=1143995804&cid=4& Olympic 800m champ Bungei, made Nandi warrior]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> Nekoliko Bungeijevih rođaka također su trkači. Njegov brat [[Sammy Kurgat]] je [[2008.]] pobijedio na maratonu u [[Koln]]u. Njegova rođakinja [[Wilson Kipketer]] je kao atletičarka nastupala za [[Danska|Dansku]].<ref name="Bungei"/> == Olimpijske igre == === OI 2008. === {| class="wikitable sortable" style="font-size:95%;" |- !RANG !!align="left" style="width: 20em"|ATLETIČAR!!Vrijeme |- |align="center"|[[Image:Med 1.png]] |{{Z|KEN}} '''Wilfred Bungei''' |align="center"|1:44.65 |- |align="center"|[[Image:Med 2.png]] |{{Z|SUD}} [[Ismail Ahmed Ismail]] |align="center"|1:44.70 |- |align="center"|[[Image:Med 3.png]] |{{Z|KEN}} [[Alfred Kirwa Yego]] |align="center"|1:44.82 |- |align="center"|4. |{{Z|KAN}} Gary Reed |align="center"|1:44.94 |- |align="center"|5. |{{Z|BHR}} Yusuf Saad Kamel |align="center"|1:44.95 |- |align="center"|6. |{{Z|KUB}} Yeimer López |align="center"|1:45.88 |- |align="center"|7. |{{Z|ALŽ}} Nabil Madi |align="center"|1:45.96 |- |align="center"|8. |{{Z|ALŽ}} Nadjim Manseur |align="center"|1:47.19 |- |} == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Bungei, Wilfred}} [[Kategorija:Kenijski srednjoprugaši]] [[Kategorija:Olimpijski pobjednici u atletici]] 1z2pw6e0a2o5weimzwe38x1120lklh8 0 299591 7615590 7463515 2026-10-09T12:37:57Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Kenijski atletičari|Kenijski atletičari]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Kenijski trkači|Kenijski trkači]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7615590 wikitext text/x-wiki {{Infokvir atletičar | ime = Alfred Yego | slika = Alfred Yego Daegu 2011.jpg | slika_širina = 280px | slika_opis = Alfred Yego na [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2011.|svjetskom prvenstvu 2011.]] u [[Daegu]]u | puno_ime = Alfred Kirwa Yego | nadimak = | datum_rođenja = [[28. studenoga]] [[1986.]] | mjesto_rođenja = [[Eldoret]], [[Kenija]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | državljanstvo = {{Z|KEN}} [[Kenija|Kenijsko]] | karijera = | discipline =800 m | rekordi = | medalje = {{Medalje vrh2}} {{Medalje sport | [[Atletika]]}} {{Medalje OI}} {{Medalje bronca|[[OI 2008.|Peking]] [[2008.]] | 800 m }} {{odličja|Svjetsko prvenstvo}} {{Medalje zlato|[[Osaka]] [[2007.]] | 800 m }} {{Medalje srebro|[[Berlin]] [[2009.]] | 800 m }} {{odličja|Afričko prvenstvo}} {{Medalje bronca|[[Bambous]] [[2006.]]| 800 m }} {{Medalje srebro|[[Nairobi]] [[2010.]]| 800 m }} {{Medalje dno}} }} '''Alfred Kirwa Yego''' ([[Eldoret]], [[Kenija]], [[28. studenoga]] [[1986.]]) je [[Kenija|kenijski]] srednjeprugaš. Najveći uspjeh u utrkama na 800 metara mu je naslov prvaka na [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2007.|Svjetskom atletskom prvenstvu 2007.]] koje je održano u [[Osaka|Osaki]]. Godinu potom osvojio je olimpijsku broncu na [[OI 2008.|Olimpijadi u Pekingu]]. Yego je zapažene rezultate počeo ostvarivati [[2004.]] kada je na Svjetskom atletskom juniorskom prvenstvu osvojio broncu. Na kontinentalnom Afričkom prvenstvu je osvojio broncu [[2006.]] i srebro [[2010.]] Nakon što je [[2009.]] godine na [[Svjetska prvenstva u atletici|Svjetskom atletskom prvenstvu]] u [[Berlin]]u bio drugi, nekoliko tjedana nakon toga poboljšao je vlastiti osobni rekord na 800 metara koji iznosi 1:42.67. Atletičarev rekord na 1.500 metara iznosi 3:33.68. Trener Alfreda Yega je Claudio Berardelli koji je već trenirao osvajače olimpijskih medalja kao što su [[Janeth Jepkosgei]] i [[Nancy Lagat]].<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://berlin.iaaf.org/news/kind=103/newsid=52601.html |accessdate=23. ožujka 2011. |title=Ready when it counts most - Yego knows when to come good |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090810213416/http://berlin.iaaf.org/news/kind%3D103/newsid%3D52601.html |archivedate=10. kolovoza 2009.}}</ref> == Olimpijske igre == === OI 2008. === {| class="wikitable sortable" style="font-size:95%;" |- !RANG !!align="left" style="width: 20em"|ATLETIČAR!!Vrijeme |- |align="center"|[[Image:Med 1.png]] |{{Z|KEN}} [[Wilfred Bungei]] |align="center"|1:44.65 |- |align="center"|[[Image:Med 2.png]] |{{Z|SUD}} [[Ismail Ahmed Ismail]] |align="center"|1:44.70 |- |align="center"|[[Image:Med 3.png]] |{{Z|KEN}} '''Alfred Kirwa Yego''' |align="center"|1:44.82 |- |align="center"|4. |{{Z|KAN}} [[Gary Reed]] |align="center"|1:44.94 |- |align="center"|5. |{{Z|BHR}} [[Yusuf Saad Kamel]] |align="center"|1:44.95 |- |align="center"|6. |{{Z|KUB}} [[Yeimer López]] |align="center"|1:45.88 |- |align="center"|7. |{{Z|ALŽ}} [[Nabil Madi]] |align="center"|1:45.96 |- |align="center"|8. |{{Z|ALŽ}} [[Nadjim Manseur]] |align="center"|1:47.19 |- |} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://www.iaaf.org/athletes/biographies/letter=0/athcode=202385/index.html Profil atletičara na IAAF-org] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080827040647/http://www.iaaf.org/athletes/biographies/letter=0/athcode=202385/index.html |date=27. kolovoza 2008. }} {{GLAVNIRASPORED:Yego, Alfred Kirwa}} [[Kategorija:Srednjoprugaši]] [[Kategorija:Kenijski trkači]] 8q5u2ylafeaiuv8s49sntfcq00byx0l 7615600 7615590 2026-10-09T12:42:40Z Argo Navis 852 −[[Kategorija:Srednjoprugaši]]; ±[[Kategorija:Kenijski trkači]]→[[Kategorija:Kenijski srednjoprugaši]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7615600 wikitext text/x-wiki {{Infokvir atletičar | ime = Alfred Yego | slika = Alfred Yego Daegu 2011.jpg | slika_širina = 280px | slika_opis = Alfred Yego na [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2011.|svjetskom prvenstvu 2011.]] u [[Daegu]]u | puno_ime = Alfred Kirwa Yego | nadimak = | datum_rođenja = [[28. studenoga]] [[1986.]] | mjesto_rođenja = [[Eldoret]], [[Kenija]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | državljanstvo = {{Z|KEN}} [[Kenija|Kenijsko]] | karijera = | discipline =800 m | rekordi = | medalje = {{Medalje vrh2}} {{Medalje sport | [[Atletika]]}} {{Medalje OI}} {{Medalje bronca|[[OI 2008.|Peking]] [[2008.]] | 800 m }} {{odličja|Svjetsko prvenstvo}} {{Medalje zlato|[[Osaka]] [[2007.]] | 800 m }} {{Medalje srebro|[[Berlin]] [[2009.]] | 800 m }} {{odličja|Afričko prvenstvo}} {{Medalje bronca|[[Bambous]] [[2006.]]| 800 m }} {{Medalje srebro|[[Nairobi]] [[2010.]]| 800 m }} {{Medalje dno}} }} '''Alfred Kirwa Yego''' ([[Eldoret]], [[Kenija]], [[28. studenoga]] [[1986.]]) je [[Kenija|kenijski]] srednjeprugaš. Najveći uspjeh u utrkama na 800 metara mu je naslov prvaka na [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2007.|Svjetskom atletskom prvenstvu 2007.]] koje je održano u [[Osaka|Osaki]]. Godinu potom osvojio je olimpijsku broncu na [[OI 2008.|Olimpijadi u Pekingu]]. Yego je zapažene rezultate počeo ostvarivati [[2004.]] kada je na Svjetskom atletskom juniorskom prvenstvu osvojio broncu. Na kontinentalnom Afričkom prvenstvu je osvojio broncu [[2006.]] i srebro [[2010.]] Nakon što je [[2009.]] godine na [[Svjetska prvenstva u atletici|Svjetskom atletskom prvenstvu]] u [[Berlin]]u bio drugi, nekoliko tjedana nakon toga poboljšao je vlastiti osobni rekord na 800 metara koji iznosi 1:42.67. Atletičarev rekord na 1.500 metara iznosi 3:33.68. Trener Alfreda Yega je Claudio Berardelli koji je već trenirao osvajače olimpijskih medalja kao što su [[Janeth Jepkosgei]] i [[Nancy Lagat]].<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://berlin.iaaf.org/news/kind=103/newsid=52601.html |accessdate=23. ožujka 2011. |title=Ready when it counts most - Yego knows when to come good |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090810213416/http://berlin.iaaf.org/news/kind%3D103/newsid%3D52601.html |archivedate=10. kolovoza 2009.}}</ref> == Olimpijske igre == === OI 2008. === {| class="wikitable sortable" style="font-size:95%;" |- !RANG !!align="left" style="width: 20em"|ATLETIČAR!!Vrijeme |- |align="center"|[[Image:Med 1.png]] |{{Z|KEN}} [[Wilfred Bungei]] |align="center"|1:44.65 |- |align="center"|[[Image:Med 2.png]] |{{Z|SUD}} [[Ismail Ahmed Ismail]] |align="center"|1:44.70 |- |align="center"|[[Image:Med 3.png]] |{{Z|KEN}} '''Alfred Kirwa Yego''' |align="center"|1:44.82 |- |align="center"|4. |{{Z|KAN}} [[Gary Reed]] |align="center"|1:44.94 |- |align="center"|5. |{{Z|BHR}} [[Yusuf Saad Kamel]] |align="center"|1:44.95 |- |align="center"|6. |{{Z|KUB}} [[Yeimer López]] |align="center"|1:45.88 |- |align="center"|7. |{{Z|ALŽ}} [[Nabil Madi]] |align="center"|1:45.96 |- |align="center"|8. |{{Z|ALŽ}} [[Nadjim Manseur]] |align="center"|1:47.19 |- |} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://www.iaaf.org/athletes/biographies/letter=0/athcode=202385/index.html Profil atletičara na IAAF-org] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080827040647/http://www.iaaf.org/athletes/biographies/letter=0/athcode=202385/index.html |date=27. kolovoza 2008. }} {{GLAVNIRASPORED:Yego, Alfred Kirwa}} [[Kategorija:Kenijski srednjoprugaši]] 0ykd8xsmywbywn9z1t88168vkdxggfc 0 299663 7615713 7594654 2026-10-09T15:41:34Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.6 7615713 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Secret Society Buildings New Haven.jpg|thumb|desno|240px|"Secret Society Buildings at Yale College".]] '''Tajno društvo''' je [[organizacija]] čije su aktivnosti, događanja, unutarnje djelovanje ili članstvo skriveni od javnosti. Takvo [[društvo]] može, ali ne mora, skrivati i samo svoje postojanje. Pojam se obično ne odnosi na tajne ili obavještajne službe, [[Gerilsko ratovanje|gerilske skupine]] ili druge organizacije koje, iako prikrivaju svoje aktivnosti i članove, djeluju javno i imaju vidljivo postojanje u društvu. Tajna društva mogu biti lokalno utemeljena – vezana uz pojedine zajednice, ili pak povezana s obrazovnim institucijama, osobito [[Sveučilište|sveučilištima]] i [[koledž]]ima. Takve organizacije postoje u različitim oblicima širom svijeta, često prožimajući kulturološke, povijesne i društvene aspekte zajednica u kojima djeluju. == Definicije == Točne kvalifikacije i kriteriji prema kojima se neka skupina može označiti tajnim društvom predmet su rasprave među povjesničarima, [[Sociologija|sociolozima]] i [[Antropologija|antropolozima]]. Ipak, većina definicija temelji se na stupnju tajnovitosti koji organizacija zahtijeva, te uključuje čuvanje i prijenos tajnih znanja, poricanje članstva ili samog postojanja društva, stvaranje čvrstih osobnih veza među članovima i korištenje tajnih [[obred]]a ili [[ritual]]a. S antropološkog i povijesnog gledišta, tajna društva usko su povezana s pojmom ''Männerbund'' – muškim "ratničkim bratstvom" predmodernih kultura, kako su to opisali Heinrich Schurtz (''Alterklassen und Männerbünde'', Berlin, 1902.<ref>{{Citiranje knjige|title=Altersklassen und männerbünde: Eine darstellung der grundformen der gesellschaft|last=Schurtz|first=Heinrich|publisher=G. Reimer|year=1902.|location=Berlin|url=https://books.google.hr/books/about/Altersklassen_und_m%C3%A4nnerb%C3%BCnde.html?id=ekESAAAAIAAJ&redir_esc=y|language=de}}</ref>) i [[Arnold van Gennep]] (''Obredi prijelaza'', [[Pariz]], 1909.).<ref>{{Citiranje weba|title=obredi prijelaza. ''Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje.''|url=https://www.enciklopedija.hr/clanak/obredi-prijelaza|access-date=2025-10-22|website=enciklopedija.hr}}</ref> Tijekom vremena predlagane su različita genealoška "[[Obiteljsko stablo|obiteljska stabla]]" tajnih društava, iako nijedna nije potpuno obuhvatna.<ref>{{Citiranje knjige|title=The Cyclopædia of Fraternities|last=Stevens|first=Albert Clark|publisher=Hamilton Printing & Publishing Company|year=1899.|location=New York|url=https://archive.org/details/cyclopaediaoffra00stev|language=en}}</ref> Prema američkom autoru Alanu Axelrodu, autoru ''Međunarodne enciklopedije tajnih društava i bratskih redova'', tajno društvo je organizacija koja:<ref>{{Citiranje knjige|title=The International Encyclopedia of Secret Societies and Fraternal Orders|last=Axelrod|first=Alan|publisher=Facts on File|year=1997.|isbn=9780816038718|location=New York|url=https://archive.org/details/internationalenc00axel|language=en}}</ref> * je ekskluzivna, * posjeduje i čuva posebne tajne, * te pokazuje snažnu sklonost pogodovanju vlastitim članovima. Slično tome, povjesničar Richard B. Spence sa Sveučilišta Idaho definira tajno društvo kroz tri ključne značajke:<ref>{{Citiranje knjige|title=The Real History of Secret Societies|last=Spence|first=Richard B|publisher=Teaching Company|year=2019.|isbn=9781629977577|url=https://www.google.hr/books/edition/The_Real_History_of_Secret_Societies/j-KpxwEACAAJ?hl=hr|language=en}}</ref> * Postojanje društva obično nije tajno, ali su neka vjerovanja, učenja ili prakse skriveni i dostupni samo onima koji polože zakletvu tajnosti i lojalnosti. * Članovima se obećava poseban status ili viša razina znanja. * Članstvo je ograničeno – primjerice prema rasi, spolu, religijskoj pripadnosti ili pozivnici. Spence također razlikuje podskupinu "[[Elita|elitnih]] tajnih društava", sastavljenih od bogatih ili društveno utjecajnih osoba, te ističe njihovu sklonost frakcionizmu, unutarnjim sukobima i tendenciji da svoje porijeklo prikazuju starijim nego što se može dokazati. U njegovu definiciju ulaze klasična društva poput [[Slobodni zidari|slobodnih zidara]] i [[Rozenkrojceri|rozenkrojcera]], ali i druge skupine koje se tradicionalno ne smatraju tajnim društvima – primjerice [[Mafija|mafijaške]] organizacije ([[Cosa nostra]]), vjerski redovi poput [[asasin]]a ili [[Thelema|Theleme]], te politički pokreti poput [[Boljševizam|boljševika]] ili [[Društvo Crnog zmaja|Društva Crnog Zmaja]]. Britanski povjesničar Jasper Ridley naziva [[slobodno zidarstvo]] "najmoćnijim tajnim društvom na svijetu",<ref>{{Citiranje knjige|title=The Freemasons: A History of the World's Most Powerful Secret Society|last=Ridley|first=Jasper|publisher=Arcade|year=2011.|isbn=9781611450101|url=https://books.google.hr/books?id=h7q3VIZCiwQC&redir_esc=y|language=en}}</ref> dok se unutar [[Katolička Crkva|Katoličke Crkve]] organizacija [[Opus Dei]] često opisuje kao svojevrsno "tajno društvo Crkve".<ref>{{Citiranje knjige|title=Opus Dei: An Investigation Into the Secret Society Struggling for Power Within the Roman Catholic Church|last=Walsh|first=Michael J.|publisher=Harper|year=1992.|isbn=|location=San Francisco|url=https://archive.org/details/opusdeiinvestiga0000wals|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|title=Secret Societies and Conspiracies - Secret Society Opus Dei: Catholicism's Secret Sect|last=Bauer|first=Conrad|publisher=CreateSpace|year=2016.|isbn=9781537250229|url=https://www.google.hr/books/edition/Secret_Societies_and_Conspiracies/gdglvgAACAAJ?hl=hr|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|title=Their Kingdom Come: Inside the Secret World of Opus Dei|last=Hutchison|first=Robert|publisher=St. Martin's|year=2014.|isbn=9781466880016|url=https://www.google.hr/books/edition/Their_Kingdom_Come/4UJfEQAAQBAJ?hl=hr|language=en|orig-year=1997.}}</ref> Neki kritičari, poput [[Družba Isusova|isusovca]] Wladimira Ledóchowskog, uspoređuju ga s "katoličkom" ili "bijelom" inačicom slobodnog zidarstva,<ref>{{Cite web|title=Beyond the Threshold|url=https://archive.nytimes.com/www.nytimes.com/books/first/t/tapia-threshold.html|access-date=2025-10-22|website=archive.nytimes.com|archive-date=2018-08-13|archive-url=https://web.archive.org/web/20180813044440/https://archive.nytimes.com/www.nytimes.com/books/first/t/tapia-threshold.html|url-status=live}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|last1=Preston|first1=Paul|title=The triumph of democracy in Spain|url=https://archive.org/details/triumphofdemocra0000pres|date=1986|publisher=Methuen|isbn=9780416900101|location=London|pages=[https://archive.org/details/triumphofdemocra0000pres/page/28 28]}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|last1=Harding|first1=Nick|title=Secret societies|date=2005|publisher=Chartwell Books, Inc|isbn=9780785821700|location=Edison, N.J.|pages=107}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|title=Geheimbünde Freimaurer und Illuminaten, Opus Dei und Schwarze Hand|date=2015|page=54|location=Reinbek|publisher=Rowohlt Taschenbuch|language=de|isbn=9783499630491|last1=Hesse|first1=Alexander}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|title=Die Geheimnisse des Vatikan : Eine andere Geschichte der Papststadt|date=2012|page=415|edition=1., neue Ausg|location=München|publisher=Beck, C H|language=de|isbn=9783406630927|last=Augias|first=Corrado}}</ref> dok ga drugi nazivaju "Svetom mafijom" (''Holy Mafia'' ili ''Santa Mafia'').<ref>{{Citiranje rada|title=Opus Dei in Spain|journal=The World Today|last=Pilapil|first=Vicente R.|date=Svibanj 1971.|url=https://www.jstor.org/stable/40394504|volume=27|pages=211-221|language=en|issue=5|jstor=40394504}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Vatikan intern: Der Aufstieg der Santa Mafia|url=https://www.spiegel.de/spiegelspecial/a-350114.html|access-date=2025-10-22|last=Hertel|first=Peter|date=2005-04-07|website=spiegel.de|language=de}}</ref> S druge strane, postojale su i organizacije koje su se otvoreno protivile tajnim društvima, poput National Christian Association (1868. – 1983.), koja je aktivno djelovala protiv njihovog utjecaja u društvu.<ref>{{Citiranje knjige |last1=Fuerbringer |first1=Ludwig |title=The Concordia Cyclopedia: A Handbook of Religious Information, with Special Reference to the History, Doctrine, Work, and Usages of the Lutheran Church |date=1927 |publisher=Concordia Publishing House |location=St. Louis, Missouri |pages=532–33 |url=https://books.google.com/books?id=nH5OAQAAMAAJ&pg=PA532 |access-date=2025-10-22 |language=en}}</ref> == Područja djelovanja == === Politika === Budući da neka tajna društva imaju političke ciljeve ili djeluju kao instrumenti političkog utjecaja, njihovo je postojanje zabranjeno u više država. Primjeri uključuju: * [[Italija|Italiju]], čiji Ustav (Dio II., članci 13.–28.) izričito zabranjuje tajne političke stranke i organizacije, posebno one koje mogu ugroziti demokratski poredak ili neovisnost državnih institucija; * [[Poljska|Poljsku]],<ref>{{Citiranje weba|title=The Constitution of the Republic Of Poland|url=https://sejm.gov.pl/prawo/konst/angielski/kon1.htm|access-date=2025-10-22|website=sejm.gov.pl|language=en}}</ref> čiji ustavni okvir također onemogućuje postojanje tajnih političkih organizacija ili društava koja bi mogla djelovati mimo javnog nadzora i političke transparentnosti. === Sveučilišta i visoka učilišta === Mnoge studentske organizacije osnovane na američkim sveučilištima stekle su reputaciju tajnih društava zbog svoje zatvorenosti, [[ritual]]a i ekskluzivnog članstva. Najpoznatija među njima je zasigurno [[Skull and Bones]] (''Lubanja i kosti'') sa [[Sveučilište Yale|Sveučilišta Yale]], čiji su članovi kroz povijest često postajali politički i društveni lideri [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Država]].<ref>{{Citiranje weba|title=Skull and Bones, secret society, Yale University|url=https://www.britannica.com/topic/Skull-and-Bones-Yale|access-date=2025-10-24|last=Augustyn|first=Adam|website=britannica.com|language=en}}</ref> Utjecaj takvih studentskih društava prepoznat je i na drugim prestižnim američkim sveučilištima, uključujući [[Harvardovo sveučilište|Harvard College]], [[Sveučilište Cornell]], Državno sveučilište Floride, Dartmouth College, Sveučilište Emory, [[Sveučilište u Chicagu]], [[Sveučilište u Virginiji]], [[Sveučilište Georgetown]], Sveučilište u New Yorku i Wellesley College. Njihovo postojanje i djelovanje, iako nerijetko obavijeno tajnom, javnost poznaje još od [[19. stoljeće|19. stoljeća]].<ref>{{Citiranje weba|title=Student Government at Wellesley and How It Makes for Loyalty Among the College Girls and Faculty|url=https://www.nytimes.com/1912/02/25/archives/student-government-at-wellesley-and-how-it-makes-for-loyalty-among.html|access-date=2025-10-24|date=1912-02-25|website=The New York Times|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Secret Societies|url=https://www.thecrimson.com/article/1885/11/5/secret-societies-notable-among-the-features/|access-date=2025-10-24|date=1885-11-05|website=thecrimson.com|language=en}}</ref> U [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velikoj Britaniji]], tradicija tajnih ili polutajnih studentskih klubova seže stoljećima unatrag. Primjeri uključuju The Pitt Club na [[Sveučilište u Cambridgeu|Sveučilištu u Cambridgeu]],<ref>{{Citiranje časopisa|title=Pitt Club under pressure from Council|journal=Varsity News|last=Bowers|first=Mary|date=2006-11-07|url=https://archive.varsity.co.uk/647.pdf|volume=647|pages=5|language=en}}</ref><ref name=":6"/> Bullingdon Club na [[Sveučilište u Oxfordu|Sveučilištu u Oxfordu]],<ref name=":6">{{Citiranje weba|title=Oxford’s Bully-ingdon Club faces more scandal|url=https://www.varsity.co.uk/news/3318|access-date=2025-10-24|last=Gray|first=Kirsty|date=2011-02-21|website=varsity.co.uk|language=en}}</ref> Kate Kennedy Club, The Kensington Club i Praetorian Club na Sveučilištu St Andrews, te 16' Club na Sveučilištu u Walesu Trinity Saint David. Jedno od najpoznatijih britanskih tajnih društava je i Cambridge Apostles, osnovan 1820. kao esejistički i debatni klub.<ref>{{Citiranje weba|title=Cambridge Apostles|url=http://www.glbtqarchive.com/ssh/cambridge_apostles_S.pdf|access-date=2025-10-24|last=Endres|first=Nikolai|date=2005.|website=glbtqarchive.com|language=en}}</ref> Pojedini klubovi, poput The Night Climbers of Cambridge i The Night Climbers of Oxford, kombiniraju intelektualne i [[Parkour|fizičke izazove]], povezujući znanje i pustolovinu.<ref>{{Citiranje časopisa|title=Night climbers|journal=CAM: University of Cambridge, The University's alumni magazine|last=Frary|first=Mark|date=2022-04-11|url=https://www.alumni.cam.ac.uk/sites/www.alumni.cam.ac.uk/files/documents/cam-95_reduced.pdf#page=20|volume=95|pages=18-23|language=en|url-status=dead}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=The Night Climbers of Oxford|url=https://www.austinbradleyphotography.com/projects/the-night-climbers-of-oxford|access-date=2025-10-24|website=austinbradleyphotography.com|language=en}}</ref> U [[Francuska|Francuskoj]], primjer tajnog akademskog društva je Vandermonde, koje djeluje unutar [[Conservatoire national des arts et métiers|Nacionalnog konzervatorija za umjetnost i obrt]],<ref>{{Citiranje weba|title=Naissance de « Alexandre-Théophile Vandermonde », mathématicien français|url=http://www.espace-turing.fr/Naissance-de-Alexandre-Theophile.html|access-date=2025-10-24|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20171017021353/http://www.espace-turing.fr/Naissance-de-Alexandre-Theophile.html|archive-date=2017-10-17|website=espace-turing.fr|language=fr}}</ref> dok su u [[Kanada|Kanadi]] poznata društva poput Episkopon na Trinity Collegeu [[Sveučilište u Torontu|Sveučilišta u Torontu]]<ref>{{Citiranje weba|title=Dirty little secret|url=https://archive.themedium.ca/magazine-articles/dirty-little-secret/|access-date=2025-10-24|last=Di Leo|first=Michael|date=2012-02-20|website=themedium.ca|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Reconciling with Episkopon: the Skull in the Closet|url=https://trintimes.ca/archive/reconciling-with-episkopon-the-skull-in-the-closet/|access-date=2025-10-24|last=Jiang|first=James|date=2021-12-21|website=trintimes.ca|language=en}}</ref> i Društvo Thotha na Sveučilištu Britanske Kolumbije.<ref>{{Citiranje weba|title=The Society of Thoth: How The Ubyssey began as an actual cult|url=https://ubyssey.ca/humour/the-society-of-thoth-how-the-ubyssey-began-as-an-actual-cult/|access-date=2025-10-24|last=Ramsay|first=Bailey|date=2017-05-02|website=ubyssey.ca|language=en}}</ref> Neka sveučilišta, međutim, strogo zabranjuju tajna društva. Primjeri su Vojni institut Virginije, gdje je članstvo u tajnim društvima izričito zabranjeno,<ref>{{Citiranje weba|title=Regulations for the Virginia Military Institute, Part II, Revised 24 November 2014, 12–16(b)|url=https://www.vmi.edu/media/content-assets/documents/institute-regulations/VMI-Regulations-Part-II.pdf|access-date=2025-10-24|website=vmi.edu|language=en|archive-date=13. travnja 2025.|archive-url=https://web.archive.org/web/20250413131055/https://www.vmi.edu/media/content-assets/documents/institute-regulations/VMI-Regulations-Part-II.pdf|url-status=dead}}</ref> te Oberlin College (od 1847.)<ref>{{Citiranje knjige |last= Fletcher |first= Robert Samuel |title= A History of Oberlin College from Its Foundation Through the Civil War |publisher= Oberlin College |year= 1943 |url= http://www.gospeltruth.net/oberlinhistory.htm#41 |access-date=2025-10-24 |archive-date= 14 August 2019 |archive-url= https://web.archive.org/web/20190814192255/http://www.gospeltruth.net/oberlinhistory.htm#41 |url-status= live }}</ref> i [[Sveučilište Princeton]], gdje su tajna društva zabranjena od početka 20. stoljeća. U Nigeriji, unutar sustava visokog obrazovanja, razvile su se studentske bratovštine (tzv. ''confraternities'') koje u nekim slučajevima imaju obilježja tajnih društava. Nažalost, dio tih skupina povezan je s nasiljem i [[Organizirani kriminal|organiziranim kriminalom]]. Prema procjenama iz 2002., u prethodnom desetljeću ubijeno je oko 250 osoba u sukobima povezanima s tim [[kult]]ovima,<ref>{{Citiranje weba|title=Focus on the menace of student cults|url=https://www.thenewhumanitarian.org/feature/2002/08/01/focus-menace-student-cults|access-date=2025-10-24|date=2002-08-01|website=thenewhumanitarian.org|language=en}}</ref> dok je organizacija Exam Ethics Project navela da je između 1993. i 2003. stradalo najmanje 115 studenata i nastavnika.<ref>{{Citiranje weba|title=Nigeria: Cults of violence|url=https://www.economist.com/middle-east-and-africa/2008/07/31/cults-of-violence|access-date=2025-10-24|date=2008-07-31|website=The Economist|language=en}}</ref> U [[Australija|Australiji]], djeluje Mandatory Monday Association, organizacija prisutna na više sveučilišta, uključujući i Australian Defence Force Academy. Njezini članovi sastaju se isključivo ponedjeljkom, kako bi raspravljali o poslovima i provodili rituale.<ref>{{Citiranje knjige|title=Omaha Secret Societies|last=Fortune|first=R. F.|publisher=Columbia University Press|year=1969|isbn=9780231887458|pages=58–132|language=en|chapter=IV. The Secret Societies|chapter-url=https://www.degruyterbrill.com/document/doi/10.7312/fort92186-004/html}}</ref> Jedini povijesni primjer tajnog društva koje je prvo bilo zabranjeno, a zatim legalizirano, jest Društvo Filomata (''The Philomaths'') na Sveučilištu u Vilniusu.<ref>{{Citiranje knjige|title=Secret Societies Vol. 3: The Collegiate Secret Societies of America|last=Francis|first=Arthur Morius|publisher=CreateSpace|year=2015.|isbn=978-1517786137|url=|language=en}}</ref> Ono danas djeluje kao akademska udruga s strogim kriterijima za izbor članova, zadržavajući pritom elitistički i intelektualni karakter svog povijesnog identiteta. === Internet === Iako se o njihovom postojanju spekuliralo godinama, [[internet]]ska tajna društva prvi su put privukla pažnju javnosti 2012. godine pojavom organizacije Cicada 3301, koja je putem složenih internetskih [[Zagonetka|zagonetki]] i enkripcijskih zadataka započela regrutiranje sudionika iz cijelog svijeta.<ref>{{Citiranje weba|title=The internet mystery that has the world baffled|url=https://www.telegraph.co.uk/technology/internet/10468112/The-internet-mystery-that-has-the-world-baffled.html|access-date=2025-10-24|last=Bell|first=Chris|date=2013-11-25|website=telegraph.co.uk|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Secret society seeks world’s smartest: ‘Cicada 3301’ recruits jump down ‘darknet’ rabbit hole|url=https://www.washingtontimes.com/news/2013/nov/26/secret-society-seeks-worlds-smartest-cicada-3301-r/|access-date=2025-10-24|last=Ernst|first=Douglas|date=2013-11-26|website=washingtontimes.com|language=en}}</ref> Ciljevi ove skupine nikada nisu razjašnjeni, no široko se vjeruje da je povezana s područjem [[Kriptografija|kriptografije]], [[Računalna sigurnost|računalne sigurnosti]] i digitalne anonimnosti.<ref>{{Citiranje weba|title=The Internet's Cicada: A Mystery Without An Answer|url=https://www.npr.org/2014/01/05/259959632/the-internets-cicada-a-mystery-without-an-answer|access-date=2025-10-24|date=2014-01-05|website=npr.org|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Cicada 3301: The most elaborate and mysterious puzzle of the internet age|url=https://metro.co.uk/2013/12/16/cicada-3301-the-most-elaborate-and-mysterious-puzzle-of-the-internet-age-4229892/|access-date=2025-10-24|last=Scott|first=Sam|date=2013-12-16|website=metro.co.uk|language=en}}</ref> == Vidi još == * [[Teorija urote]] == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Tajna društva]] rwcxtokfs7336rd7fq0z7hl6qpjiark 0 299883 7615715 7615494 2026-10-09T15:45:29Z Divna Jaksic 974 kategorije 7615715 wikitext text/x-wiki {{Infookvir znanstvenik | ime = Peter Debye | slika = Debye100.jpg | slika_širina = 200px | naslov = | datum_rođenja = [[24. ožujka]] [[1884.]] | mjesto_rođenja = [[Maastricht]], [[Nizozemska]] | datum_smrti = [[2. studenoga]] [[1966.]] | mjesto_smrti = [[Ithaca (New York)]], [[SAD]] | prebivalište = | državljanstvo = [[Nizozemci]], [[Amerikanci]] | narodnost = | etnicitet = | polje = [[Kemija]], [[fizika]] | radna_institucija = Sveučilište u Zürichu <br> Sveučilište u Utrechtu <br> Sveučilište u Göttingenu <br> Sveučilište u Leipzigu <br> [[Humboldtovo sveučilište u Berlinu]] <br> Institut Kaiser Wilhelm u Berlinu <br> Sveučilište Cornel | alma_mater = Sveučilište u Aachenu <br> Sveučilište u Münchenu doktorski_mentor = [[Arnold Sommerfeld]] | poznat_po = [[Debyeva duljina]] <br> Einstein-Debyeva teorija [[Toplinska vodljivost|toplinske provodnosti]] [[Krutine|čvrstoga tijela]], <br> [[Debye-Scherrerova metoda]] <br> Debye-Hückelova teorija | nagrade = [[Nobelova nagrada za kemiju]] (1936.) | fusnote = }} [[datoteka:Water-elpot-transparent-3D-balls.png|mini|desno|300px|[[Molekula]] [[voda|vode]] je primjer polarne molekule, a veličina njihove polarnosti određena je električnim [[dipol]]nim momentom. [[Električni naboj|Negativni naboj]] je prestavljen plavom bojom, pozitivni naboj je prikazan plavom bojom, dok je bijelo neutralno.]] [[datoteka:DebyeVSEinstein.svg|mini|desno|300px|Einstein-Debyeova teorija [[Toplinska vodljivost|toplinske provodnosti]] [[Krutine|čvrstoga tijela]].]] '''Peter Debye''', punim imenom '''Peter Joseph William Debye''' ([[Nizozemski jezik|niz]]. '''Petrus Josephus Wilhelmus Debije''', [[Maastricht]], [[24. ožujka]] [[1884.]] – [[Ithaca (New York)]], [[2. studenog]] [[1966.]]), nizozemsko-američki [[fizičar]] i fizikalni [[kemičar]]. [[Profesor]] sveučilišta u Nizozemskoj, Švicarskoj i Njemačkoj, direktor Instituta Kaiser Wilhelm u Berlinu. Godine 1940. otišao u SAD, gdje je na Sveučilištu Cornell ostao profesorom do umirovljenja (1950.). Razvio teoriju o [[polarizacija|polarizirajućem]] djelovanju [[električno polje|električnog polja]] na [[molekule]] i istraživao njihove [[dipol]]ne momente, čime je unaprijedio spoznaje o međuatomskim udaljenostima i strukturi molekula. Proširio [[Albert Einstein|Einsteinovo]] objašnjenje [[Toplinska vodljivost|toplinske provodnosti]] [[Krutine|čvrstoga tijela]] na niske temperature (Einstein-Debyeva teorija toplinske provodnosti čvrstoga tijela, 1912.). Utemeljio metodu istraživanja [[kristal]]ne strukture praškastih uzoraka [[ogib]]om [[Rendgenske zrake|rendgenskih zraka]] (Debye-Scherrerova metoda, 1916.). S Erichom Hückelom postavio teoriju (Debye-Hückelova teorija, 1923.) o [[Električna vodljivost|električnoj vodljivosti]] i [[Termodinamika|termodinamičkoj]] ravnoteži razrijeđenih [[otopina]] jakih [[elektrolit]]a, čime je proširio [[Svante August Arrhenius|Arrheniusovu]] teoriju [[Elektrolitska disocijacija|disocijacije]] [[soli]] u otopini na pozitivne i negativne [[ion]]e. Pritom je pretpostavio da su pojedini ioni okruženi oblakom iona suprotnoga [[Električni naboj|naboja]], a otklon od idealnih otopina objasnio je djelovanjem međuionskih privlačnih i odbojnih [[sila]]. Godine 1936. dobio [[Nobelova nagrada za kemiju|Nobelovu nagradu za kemiju]].<ref>{{Citiranje weba |url=https://enciklopedija.hr/clanak/14116 |title=Debye, Peter |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=2016.}}</ref> == Životopis == === Rani život === Rođen je kao Petrus Josephus Wilhelmus Debije u [[Maastricht]]u, [[Nizozemska]]. Školovao se na Sveučilištu u [[Aachen]]u. Studirao je [[matematika|matematiku]] i klasičnu [[fizika|fiziku]], i 1905. je dobio zvanje [[inženjer]]a [[elektrotehnika|elektrotehnike]]. 1907. je objavio svoj prvi rad, matematičko rješenje problema koji ukljućuje [[vrtložne struje]]. 1906. je dobio posao kao asistent na Sveučilištu u [[München]]u, gdje je postao i [[doktor]] znanosti 1908., radeći na [[Tlak elektromagnetskog zračenja|tlaku elektromagnetskog zračenja]]. 1910. je izveo jednadžbu za [[Planckov zakon]], za koju je i sam [[Max Planck]] potvrdio da je jednostavniji izvod nego njegov. Kada je 1911. [[Albert Einstein]] postao profesor na Sveučilištu u [[Prag]]u, tada je Debye preuzeo njegovo staro mjesto profesora na Sveučilištu u [[Zürich]]u. Nakon toga radio je na sveučilištima u [[Utrecht (grad)|Utrecht]]u 1912., [[Göttingen]]u 1913., Zürichu 1920., [[Leipzig]]u 1927. i [[Berlin]]u 1934., gdje je opet nasljedio Einsteina. Od 1937. do 1939. godine bio je predsjednik Njemačkog udruženja fizičara. 1913. se Debye oženio s Mathilde Alberer, s kojom je imao sina Petera P. Debye (rođen 1916.) i kćer Mathilde Maria (rođena 1921.). Njegov sin je postao isto fizičar, pa su radili i povremeno zajedno.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.towson.edu/applications/dailydigest/databases/news/20091012_114742AM_joschmid_293.asp |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20111120112218/http://www.towson.edu/applications/dailydigest/databases/news/20091012_114742AM_joschmid_293.asp |archive-date=20. studenoga 2011. |access-date=26. ožujka 2011.}}</ref> === Znanstveni doprinos === Njegov prvi znanstveni doprinos bio je primjena ideje o [[dipol]]nom momentu (raspodjela pozitivnog i negativnog [[električni naboj|električnog naboja]] u električnim sustavima), kod električnog naboja nesimetričnih molekula (na primjer [[voda]]). 1912. je razvio jednadžbe za odnos momenta dipola u ovisnosti o [[temperatura|temperature]] i [[Dielektrična konstanta vakuuma|dielektričnoj konstanti]]. Zbog te zasluge, mjerna jedinica momenta dipola ''debye'' je nazvana u njegovu čast. Osim toga, 1912. je proširio Einsteinovu teoriju o [[Toplinski kapacitet|toplinskom kapacitetu]], za niže temperature, dodavši utjecaj niskofrekventnih [[fonon]]a. 1913. je proširio teoriju [[Niels Bohr|Nielsa Bohra]] o [[atom|atomskoj strukturi]], uvodeći [[elipsa|eliptičnu]] orbitu. 1915. Debye je izračunao utjecaj temperature na [[Rendgenske zrake|rendgensku]] [[difrakcija|difrakciju]] za ispitivanje [[kristal]]a (Debye-Waller faktor). 1923. je poboljšao teoriju Svantea Augusta Arrheniusa o električnoj provodljivosti u otopini [[elektrolit]]a ([[Debyeva duljina]]). 1923. Debye je razvio teoriju za objašnjenje [[Comptonov učinak|Comptonovog učinka]], kada dolazi do pomaka rendgenskih zraka u djelovanju s [[elektron]]ima. ==== Einstein-Debyeova teorija toplinske provodnosti čvrstoga tijela ==== '''Einstein-Debyeova teorija toplinske provodnosti čvrstoga tijela''' je objašnjenje odstupanja [[Toplinska vodljivost|toplinske provodnosti]] od Dulong-Petitova zakona i temperaturne ovisnosti na niskim temperaturama s pomoću [[titranje|titranja]] [[atom]]a u atomskoj rešetki (fononski model). Uvođenjem karakteristične Debyjeve temperature ''Θ'' dobivena je ista vrijednost toplinske provodnosti jednostavnih čvrstih tvari po molu za iste iznose ''T/Θ'', gdje je ''T'' [[termodinamička temperatura]]. U [[metal]]ima, zbog pobuđivanja [[elektron]]a u viša stanja, toplinska provodnost ima dodatni (na niskim temperaturama linearni) član. U klasičnoj statističkoj fizici toplinska provodnost nekog čvrstog tijela konstantna je. Međutim, pri niskim temperaturama toplinska se provodnost smanjuje zbog [[kvant]]nih učinaka. U blizini apsolutne nule temperature toplinska je provodnost razmjerna s kubusom temperature ''T''³ i kod same nule iščezava.<ref>{{Citiranje weba |url=https://enciklopedija.hr/clanak/17259 |title=Einstein-Debyeova teorija toplinske provodnosti čvrstoga tijela |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=2016.}}</ref> === Kasniji rad === Od 1934. do 1939. godine bio je profesor na prestižnom [[Humboldtovo sveučilište u Berlinu|Humboldtovom sveučilištu u Berlinu]]. 1939. je otputovao u [[Sjedinjene Američke Države]], gdje je radio kao profesor na Sveučilištu u Cornellu, [[New York]]. 1946. postaje američki državljanin. Tu je radio na tehnici [[Raspršenje|rasipanja svjetlosti]] za određivanje [[Relativna molekularna masa|relativne molekularne mase]] [[molekula]] [[polimer]]a. Započeo je proučavati sintetičke [[guma|gume]], a kasnije je nastavio rad s [[Bjelančevine|bjelančevinama]] i makromolekulama. 1966. je umro od [[infarkt miokarda|srčanog udara]]. .<ref>{{cite web |title=Peter Joseph Wilhelm Debye (1884 - 1966) |url=http://www.findagrave.com/cgi-bin/fg.cgi?page=gr&GRid=1688 |accessdate=2009-03-27}}</ref><ref>Debye is buried in the rear section of the cemetery, near the northwestern corner.</ref> == Izvori == {{izvori}} {{Hrvatska enciklopedija – autorska prava}} {{Nobelova nagrada za kemiju}} {{GLAVNIRASPORED:Debye, Peter Joseph William}} [[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za kemiju]] [[Kategorija:Američki kemičari]] [[Kategorija:Američki fizičari]] [[Kategorija:Nizozemski znanstvenici]] <!-- [[Kategorija:Nizozemski kemičari]] --> [[Kategorija:Nizozemski fizičari]] r5jnem9k77amspa66288cd0jnb4hli4 0 300561 7615943 7406702 2026-10-10T03:11:22Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 3) #IABot (v2.0.9.6 7615943 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Medieval_BiH.png|thumb|200px|Banovine Usora i Soli u srednjem vijeku]] [[Datoteka:Soli_and_creation_of_Usora.png|mini|200px|Nastanak vojvodine Usore]] '''Usora i Soli''', područje u sjeveroistočnoj Bosni u srednjem vijeku koje je nerijetko na čelu imalo svog posebnog bana. '''Usora''' je obuhvaćala ne samo poriječje rijeke [[Usora (rijeka)|Usore]],<ref>[http://enciklopedija.lzmk.hr/clanak.aspx?id=41433 Hrvatske enciklopedija] Usora</ref> nego i sav kraj oko donjeg toka Bosne s gradovima [[Doboj]]em, [[Dobor]]om, [[Tešanj|Tešnjem]] i [[Srebrenik]]om, tj. od [[Kulaši|Kulaša]] i [[Prnjavor]]a na zapadu, [[Srebrenik]]a i [[Lukavac|Lukavca]] na istoku, rijeke [[Sava|Save]] na sjeveru i [[Žepče|Žepča]] na jugu.<ref>{{Citiranje weba |url=http://zedoturizam.ba/bih/gradovi.php?uid=1279241791 |title=Usora - TZ Ze-Do županije |access-date=1. travnja 2011. |archive-date=18. travnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110418125817/http://www.zedoturizam.ba/bih/gradovi.php?uid=1279241791 |url-status=dead}}</ref> na sjeveru današnje [[BiH|Bosne i Hercegovine]]. Kraj oko Tuzle (turski "tuz" znači [[sol]]) nazivao se uvijek '''Soli''' i širio sve do rijeke Save i Drine.<ref>[http://enciklopedija.lzmk.hr/clanak.aspx?id=37078 Hrvatska enciklopedija] Soli</ref> == Rani srednji vijek == [[Datoteka:Tomislavova Hrvatska.jpg|mini|200px|[[Tomislav]]ovo [[Hrvatsko Kraljevstvo]] i velike pobjede protiv [[Bitka na Dravi 925.|Ugara, na Dravi 925.]], i [[Hrvatsko-bugarska bitka 927. godine|Bugara, u bosanskim planinama 927.]]]] Usora i Soli prostirale su se najvećim dijelom onim krajem, koji je nekad spadao [[Rimljani na tlu Bosne i Hercegovine|rimskoj provinciji Panoniji]].<ref name="Kruno">[[Krunoslav Draganović]], ''Herceg-Bosna i Hrvatska'', Nova tiskara, Sarajevo, 1940.</ref> Pripadali su državi [[Braslav]]a i [[Ljudevit Posavski|Ljudevita Posavskog]], slavenskih ili posavsko-hrvatskih knezova one oblasti, koja se [[Panonska Hrvatska (kneževina)|Panonijom protezala]]. Nakon ujedinjenja dviju hrvatskih kneževina u vrijeme [[kralj Tomislav|kralja Tomislava]], bile su u sastavu samostalne [[Hrvatsko Kraljevstvo|hrvatske države]].<ref name="Kruno" /> Poslije Tomislavove smrti slijedi razdoblje turbulencija u kojem se izmjenjuju intervali kratkotrajne srpske, bugarske, bizantske i hrvatske vlasti. U djelu ''[[O upravljanju carstvom]]'', bizantski car pisac [[Konstantin Porfirogenet]] prvi put spominje grad Salines, što neki povjesničari tumače kao prvi spomen naziva Soli. Alternativna tumačenja su Slatina u današnjoj zapadnoj Srbi. Naziv ''Ad Salinas'' latinskog je porijekla što bi potvrđivalo kontinuitet naseljenog mjesta od rimskih vremena. Ovo je područje za njih bilo važno kako za eksploataciju soli tako i zbog strateškog položaja.<ref name="Prvi">[http://www.historijatuzle.net/index.php/pocetna-st-4/82-prvi-podaci-o-tuzli Povijest Tuzle] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Prvi podaci o Tuzli</ref> U svom djelu, Porfirogenet govori kako je grad Soli (Salines) bio pod vlašću srpskog kneza [[Časlav]]a. Međutim, dobar dio povjesničara je odbacio tu tvrdnju jer je prvobitna Srbija bila relativno mnogo udaljena od područja Soli. Pretpostavlja se da je vjerojatno prilikom pohoda Časlava protiv Ugara, [[Časlav]] uspio privremeno zauzeti Soli.<ref name="Prvi" /> Nakon smrti Časlava, na područjima Soli su se izmjenjivale ugarska, hrvatska, bugarska i bizantska vlast. Od vremena kada su Ugri zavladali župama,malenim kneževinama Usore i Soli, te ih ustrojili kao banovine. Iz povijesnih se izvora vidi kako su Ugri spojili ove dvije banovine u jedno, Usorsko vojvodstvo, iako se kao naziv često koristio i Usora i Soli. Tako će se kroz cijeli razvijeni srednji vijek područje današnje [[Bosna (regija)|sjeveroistočne Bosne]] zvati tim imenom.<ref name="Prvi" /> == Razvijeni srednji vijek == [[Datoteka:Država_Kulinića.png|mini|Posjedi Kulinića krajem 12. i početkom 13. stoljeća|200px]] [[Datoteka:Poveljakulinabana_original.gif|mini|200px|[[Kulin Ban|Povelja Kulina Bana]] iz 1189.]] Usora i Soli se nalaze u istoj banovini s [[Vrhbosna|Vrhbosnom]], koliko se iz dokumenata zna, za prvog [[ban Borić|poznatog bana Bosne Borića]] (prije 1163.). Vjerojatno su ih banu na upravljanje povjerili ugarsko-hrvatski kraljevi kao nagradu savezniku za pomoć u ratu protiv bizantskog cara [[Manuel I. Komnen|Manuela. I]] poslije su ih više puta ugarski vladari oduzimali Vrhbosni, jer su ih uvijek smatrali kao posebni, Vrhbosni kasnije pripojeni dio Slavonije ili Ugarske.<ref name="Kruno" /> Pravo upravljanja ovim krajevima dobivali su i drugi vrhbosanski velikaši kao što je slučaj s [[Ban Kulin|banom Kulinom]] (1180. – 1204.), koji je također upravljao Usorom i Solima. Od tog razdoblja se češće koristi naziv Usore, kao i naziv Usore sa Solima, dok same Soli kao manji teritorij. gube na važnosti. Godine 1189., Kulin je izdao [[Kulin Ban|čuvenu povelju Dubrovčanima]], kojom im je jamčio slobodnu trgovinu po Vrhosni. Ova povelja je imala pozitivne i negativne posljedice po razvoj Soli. S jedne strane, Dubrovčani su uvozili u Vrhosnu mnogo strane robe, a izvozili vunu, kožu i stoku, što je doprinijelo razvoju trgovine.<ref name="Drugi">[http://www.historijatuzle.net/index.php/pocetna-st-4/83-tuzla-i-njena-okolina-u-srednjem-vijeku Povijest Tuzle] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Srednji vijek</ref> Naročito su [[Dubrovačka Republika|Dubrovčani]] vodili računa da nemaju konkurenciju prilikom prodaje soli u Bosni i na širem području. Iako je područje Usore sa Solima imalo prirodne resurse soli, ipak se zbog raznih političkih pritisaka Dubrovčana, [[sol]] nije eksploatirala za široku uporabu. U župi Soli nije zabilježen nijedan podatak o eksploataciji soli sve do dolaska Osmanlija na ovo područje. To ne znači da eksploatacije nije bilo. Vrlo vjerojatno je kako je eksploatacija vršena samo na lokalnoj razini što je za posljedicu imalo slabiji razvoj Usore i Soli.<ref name="Drugi" /> U Usori su se nalazile mnoge važne tvrđave i gradovi, od kojih su najpoznatiji [[Dobojska tvrđava|Doboj]], [[Tvrđava Srebrenik|Srebrenik]], [[Dobor Grad|Dobor]], [[Glaž]], [[Sokol Grad|Sokol]], [[Tešanjska tvrđava|Tešanj]] i [[Tvrđava Maglaj|Maglaj]]. Ona je također najčešće bila poprište bitaka između Ugarske i Bosne. U čašu, kad se velik dio bosanskog plemstva odvratio od katoličke vjere [[Crkva bosanska|patarenstvu]], usorski knez Sebislav (1236.), unuk [[Kulin ban|Kulina bana]], ostaje u čistoj nauci katoličkoj "kao ljiljan medu trnjem".<ref name="Kruno" /> Usora sa Solima je bila područje od velikog značaja za Hrvatsko-ugarsku državu, kako zbog rudnog bogatstva tako i zbog strateškog položaja. Zbog toga se na ovom području osjećao veći središnji utjecaj u odnosu na [[Srednjovjekovna bosanska država|banovinu Bosnu]]. Godine 1253., hrvatsko-ugarski kralj je razdvojio dvije banovine na: [[Srednjovjekovna bosanska država|bosansku]] i usorsku. Župa Soli je ponekad bila u vlasti [[Mačvanska banovina|mačvanskog bana]]. Kralj je često plemićku vlast u župi Soli dodjeljivao drugim velikašima. [[Ladislav IV. Kumanac|Kralj Ladislav]] je dodijelio Usoru sa Solima svom zetu, srpskom kralju [[Stefan Dragutin|Dragutinu]].<ref name="Drugi" /> Uopće za čitavo vrijeme srednjeg vijeka, za svih njezinih banova i kraljeva, Soli, a još više Usora kao veća cjelina, javljaju se samo kao [[Hrvatsko-Ugarsko Kraljevstvo|ugarsko-hrvatske oblasti]] ili kao vrhbosanske, a nikad, ni u jednom dokumentu, kao srpske ili barem kao takve, koje su nekada pripadale Srbiji. Čak i za vrijeme srpskog kralja [[Stefan Dragutin|Dragutina]], koji kao zet ugarskog kralja [[Ladislav IV. Kumanac|Ladislava IV.]] dobiva po mirazu vladu u Solima, Usori, Srijemu i Mačvi (1282. – 1314.) spominju se prva dva predjela kao zemlja "bosanskaja i ugr'skaja", a nipošto kao "serbskaja".<ref name="Kruno" /> [[Datoteka:Bosna.jpg|mini|200px|[[Stjepan II. Kotromanić|Stjepanova]] banovina je omeđena crvenom crtom.]] Početkom 14. stoljeća, kralj je Usoru sa Solima predao na upravu [[Bosanska banovina|banu Bosne]].<ref name="Drugi" /> U darovnoj povelji bosanskog bana Stjepana I. Kotromanića (1322. – 1353.) iz 1322. godine, prvi je pisani spomen veze [[Usora i Soli|Usore sa Solima]] s istočnohrvatskom državi u [[Vrhbosna|Vrhbosni]]. U tom vrelu spominje se kao ''gospodin vsem zemljam bosanskim i Soli i Usore''. Za njegovo vladavine Soli i Usora se konačno spajaju u jednu jedinicu.<ref name="kons">(boš.) [http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2574 Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika BiH] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181202070836/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2574 |date=2. prosinca 2018. }} ''Odluka o proglašenju povijesnog spomenika - Stećci u Banovići Selu kod Banovića nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine'', 2. rujna 2005. (pristupljeno 20. studenoga 2018.)</ref> Vrijeme dolaska na vlast Stjepana II. Kotromanića je obilježeno teritorijalnim širenjem i postupnim učvršćivanjem banove vlasti. Već u prvim godinama vladavine Stjepana II. Kotromanića, [[Srednjovjekovna bosanska država|njegova je banovina]] obuhvaćala prostran i određen teritorij.<ref name="Drugi" /> Iako je [[Stjepan II. Kotromanić]] bio ugarski vazal, često je isticao svoju moć, što se može vidjeti s natpisa njegova većeg pečata na kojem je urezano na vanjskom vijencu: "Pečat go(spo)di(n)a Stipana bana svobodnog g(ospodi)na vse zemlje bos'nske".<ref name="Drugi" /> Na unutarnjem vijencu je urezano: "Usorske, Sol'ske i Dolne Krai(n)ske i vse zemlje humske".<ref name="Drugi" /><ref name="Kruno" /> Na osnovu ovoga pečata, može se zaključiti kako je Stjepan II. Kotromanić učvrstio svoju vlast nad Usorom sa Solima. U ovom se razdoblju utjecaj kralja u Usori i Solima sveo na minimum.<ref name="Drugi" /> [[Datoteka:BiH_around_1412.png|mini|desno|200px|Banovina Usora u ranom 15. stoljeću]] Pitanje župa Usore i Soli, stare banovine Usorske sa Solima, ponovno je aktualizirano nakon smrti prvog bosanskog kralja [[Tvrtko I. Kotromanić|Tvrtka I. Kotromanića]] 1391. Tada su Usora i Soli ponovno postale predmet zanimanja za hrvatsko-ugarske središnje vlasti, koja je nastavila staru politiku dodjeljivanja ovoga teritorija svojim podanicima.<ref name="Drugi" /> == Osmansko osvajanje == Druga polovica 15. stoljeća u [[Kraljevina Bosna|Kraljevini Bosni]] je obilježena međusobnim sukobima plemstva i kralja što je doprinijelo slabljenju države. Tome su doprinijele i Osmanlije, koje su započele s prvim pljačkaškim upadima još 1386.<ref name="Treći">[http://www.historijatuzle.net/index.php/pocetna-st-4/85-osmansko-osvajanje-tuzlanskog-podrucja Povijest Tuzle] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Osmansko osvajanje</ref> Razni plemići su u međusobnim borbama često pozivali [[Osmanlije]] u pomoć, koji su te pozive vješto koristili za ostvarivanje svojih ciljeva, doprinoseći još više bezvlašću. Naime, plemstvo je zbog čestih međusobnih ratova često plaćala osmansku vojsku, koja se borila za njihove interese. Time su sami plaćali uništenje vlastite države.<ref name="Treći" /> Osmanlije su iz ovih vojnih pothvata imali znatne koristi jer su unaprijed znali kakva je politička situacija vladala. Tako su samo čekali povoljan trenutak za napad. Pod izgovorom da bosanski kralj [[Stjepan Tomašević]] (1461. – 1463.) nije platio sultanu Mehmedu II. godišnji danak, Osmanlije su odlučile da osvojiti malu kraljevinu. Osmanski vojni pohod je započeo u proljeće 1463., a predvodio ga je sultan [[Mehmed II.]] i veliki vezir [[Adni Mahmud-paša Anđelović|Mahmud-paša Anđelović]].<ref name="Treći" /> Prvo do tada poznato spominjanje ovoga područja u osmanskim dokumentimaje zabilježeno 1463., upravo u vrijeme [[Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu|osmanskog osvajanja Vrhbosne]]. Naime, kada je sultan [[Mehmed II.]] na svom putu prema Bosni "...došao u Vučitrn stigao mu je ulak od Ali-bega i javio da je bosanski kralj spalio Agac Hisar (Drveni Grad)". Iz ovoga se može pretpostaviti da je [[Stjepan Tomašević]] vodio borbe na ovom području s Osmanlijama i da je prilikom potiskivanja Osmanlija spalio Agac Hisar.<ref name="Treći" /> Stjepan Tomašević prilikom daljnjih napada Osmanlija pobjegao u grad Ključ, nastojeći pripremiti obranu. Grad je okružio veliki vezir [[Adni Mahmud-paša Anđelović|Mahmud-paša Anđelović]], koji isprva nije znao da se u Ključu nalazi i kralj. Kada je Anđelović saznao za tu vijest, ponudio je da će mu poštediti život ako se preda. Čim se kralj predao, veliki vezir ga je doveo pred sultana. Sultan mu je slobodu ako zapovjedi posadama bosanskih gradova da se predaju. Tako se određeni broj gradova predao, dok se drugi dio i dalje branio. Kada je sultan postigao što je htio, prekršio je svoje obećanje i pogubio kralja [[Stjepan Tomašević|Stjepana Tomaševića]] u Jajcu.<ref name="Treći" /> [[Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu|Pad Vrhbosne]] je imao za posljedicu da su europske sile tek tada shvatile što su izgubile i da su one izravno na udaru Osmanlija. Osobito je na udaru bilo [[Hrvatsko-Ugarsko Kraljevstvo]] i [[Hrvatske zemlje pod mletačkom vlašću|mletački posjedi u Dalmaciji]]. Zbog takve se situacije, kralj [[Matija Korvin]] odlučno suprostavlja Osmanlijama nastojeći vratiti što više izgubljenog teritorija svojoj kruni. Tako je u suradnji s Mletačkom Republikom sklopio sporazum u cilju zajedničkog napada na [[Osmanlije]].<ref name="Treći" /> Hrvatsko-ugarski kralj je u tim vojnim akcijama 1464. uspio zauzeti Usoru i Soli, kao i [[Dolnji kraji|Donje Kraje]] te nastavio daljnja kretanja prema [[Srebrenik]]u i [[Jajačka tvrđava|Jajcu]]. Tu je formirao obrambene banovine: [[Jajačka banovina|Jajačku]] i [[Srebrenička banovina|Srebreničku]]. Usora sa Solima istočno od rijeke Bosne su postale dijelom Srebreničke banovine, a manji dio Usore zapadno od te rijeke dijelom Jajačke banovine. Srebrenička banovina je pala pod osmansku vlast 1520, a Jajačka 1528.<ref name="Treći" /> == Crkva sv. Ilije u Modriči == {{glavni|Franjevački samostan i crkva sv. Ilije u Modriči}} Jedna od najljepših crkava u [[Srednjovjekovna bosanska država|srednjovjekovnoj Bosni]] bila je ona [[franjevački samostan i crkva sv. Ilije u Modriči|sv. Ilije]] u [[Modriča|Modriči]] na desnoj strani donje Bosne. U njoj se vjenčao ban [[Tvrtko I.]] godine 1374. Po svoj prilici, ta je crkva s franjevačkim samostanom bila njegova zadužbina, koju je ban Tvrtko sagradio nešto prije svoga vjenčanja. Godine 1579. Turci su zapalili ovu crkvu zajedno s franjevačkim samostanom i nisu dopustili, da se obnovi. Bosanski biskup [[Franjo Baličević|Baličević]] piše godine 1600. da je ta crkva bez krova.<ref name="Domo">[[Dominik Mandić]], ''[[Etnička povijest Bosne i Hercegovine (knjiga)|Etnička povijest Bosne i Hercegovine]]'', [[Ziral]], Mostar, 1982. (pretisak)</ref> Pavao Rovinjanin, službeni pohoditelj [[Bosna Srebrena|franjevačke provincije u Bosni]], piše o ruševinama te crkve u svom izvještaju godine 1640.:<ref name="Domo" /> {{citat2|Samostan u Modriči je najtješnji i najtužniji u ovoj provinciji... U samostanu ima mala podzemna nazovi crkvica... Ali na jednu milju daleko ima prekrasan hram, veći nego crkva u Kopru, sa stupovnom galerijom unu tra unaokolo crkve.}} U svom izvješću Propagandi godine 1675. bosanski biskup fra Nikola Ogramić govori o "širini i visini" i o "umjetnosti neopisive vrijednosti" te crkve. Na koncu nadodaje, da je godine 1663. [[rijeka Bosna]] promijenila svoje korito na desnu stranu i odnijela crkvu sv. Ilije s okolnim zemljištem.<ref name="Domo" /> == Unutarnje poveznice == *[[Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku]] **[[Vrhbosna]], [[Završje, BiH|Završje]], [[Donji krajevi]], [[Zahumlje]], [[Travunja]], [[Podrinje]] == Bibliografija == * Anđelić, Pavao, ''O usorskim vojvodama i političkom statusu Usore u srednjem vijeku'', Prilozi Instituta za istoriju u Sarajevu (poseban otisak iz br. 13. god. XIII), Sarajevo, 1977., str. 17. – 45. == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Povijest Bosne i Hercegovine (1102. – 1463.)]] [[Kategorija:Usora i Soli| ]] 5tws70hy4ws2edzcgfiznvve71wofdb 0 301163 7615842 7122381 2026-10-09T21:24:57Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.6 7615842 wikitext text/x-wiki [[datoteka:Induction heating of bar.jpg|300px|mini|desno|Indukcijsko grijanje metalne šipke promjera 25 mm.]] [[datoteka:Bimetallfeder für Startautomatik.jpg|300px|mini|desno|[[Bimetal]].]] [[datoteka:Hotel Baron thermometer.jpg|200px|mini|desno|Vanjski [[termometar]].]] [[datoteka:Qing vase p1070256.jpg|200px|mini|desno|Kineska [[keramika]].]] [[datoteka:BridgeExpansionJoint.jpg|200px|mini|desno|[[Dilatacija (razdvojba)|Dilatacijska]] reška ili razdjelnica na [[most]]u se postavlja radi sprječavanja nepravilnog i proizvoljnog pucanja zbog rastezanja i utezanja pod utjecajem temperaturnih razlika, nejednolikog slijeganja i drugih uzroka.]] [[datoteka:Saw Cut Control Joint in Concrete.jpg|300px|mini|desno|Spoj za širenje u [[beton]]u.]] [[datoteka:Flanged Rubber Bellows.jpg|200px|mini|desno|Spoj za širenje s prirubnicom.]] [[datoteka:Kompensator (Rohr).jpg|300px|mini|desno|Spoj za širenje od [[Nehrđajući čelik|nehrđajućeg čelika]].]] [[datoteka:Spoorspatting Landgraaf.jpg|mini|desno|400px|Izvijanje [[Tračnice|tračnica]] zbog izlaganja [[Sunčeva svjetlost|Sunčevim zrakama]].]] '''Toplinsko istezanje''', '''toplinsko rastezanje''' ili '''toplinska dilatacija''' je svojstvo [[Kemijska tvar|kemijske tvari]] da mijenja [[obujam]] u ovisnosti o [[temperatura|temperaturi]].<ref> Paul A., Tipler Gene Mosca: "Physics for Scientists and Engineers", publisher = Worth Publishers, 2008., [http://books.google.com/?id=BMVR37-8Jh0C&pg=PA668&dq=%22Physics+for+Scientists+and+Engineers%22+tipler+%22thermal+expansion%22&cd=1#] </ref> Kada se [[materija]] grije, čestice se počinju kretati s međusobno većim prosječnim razmakom između njih. Materijali koji se s povećanjem temperature skupljaju su rijetki i to samo za određene temperature. Stupanj širenja materijala podijeljen s promjerom temperature, naziva se '''koeficijent toplinskog istezanja''' i uglavnom se mijenja s temperaturom. Iz života je poznato da se gotovo sva [[fizikalno tijelo|fizikalna tijela]] rastežu [[Grijanje|zagrijavanjem]]. Nekada su [[kovač]]i grijali [[željezo|željezni]] obruč prije stavljanja na [[kotač]] zato da se rastegne, te da onda ohlađivanjem i stezanjem stisne kotač. Slično se [[Zakovica|zakovice]] kod spajanja [[Lim (kovina)|limova]] ugriju da bi nakon zakivanja i ohlađivanja stisle limove. [[Krutine|Kruta se tijela]] zagrijavanjem ne rastežu jednako, a od njih se najbolje rastežu [[kovine]], i to [[srebro]]. Rastezanje se vrši u svim smjerovima, ali ako tijelo promatramo samo u jednom smjeru, to jest po duljini tijela, to se rastezanje naziva uzdužno ili linearno rastezanje. Rastezanje tijela u sva 3 smjera, to jest po duljini, širini i visini, zove se kubno rastezanje. Kod kubnog rastezanja povećava se [[obujam]] (volumen) tijela. Toplinsko rastezanje mora se uzimati u obzir kod svih [[Metalna konstrukcija|čeličnih konstrukcija]]. Tako na primjer kod [[most]]ova, ugrađivanja [[kotao|kotlova]], polaganja [[tračnica]] i [[cijev]]i. Mostovi se moraju tako ugraditi da im je omogućeno slobodno rastezanje. Stoga se mostovi i kotlovi učvršćuju za temelj samo na jednoj strani, dok im se slobodni kraj može pomicati. U cijevne vodove ugrađuju se umeci u obliku [[Lira (instrument)|lire]] koji sprečavaju da ne dođe do oštećenja zbog rastezanja cijevi. Različito toplinsko rastezanje koristi se kod [[bimetal]]a koji imaju veliku primjenu, naročito u [[elektrotehnika|elektrotehnici]]. Pod bimetalom misli se na traku koja se sastoji od dviju jednako dugih i širokih metalnih vrpci, međusobno spojenih (obično [[zavarivanje|zavarom]]). Takve se trake savijaju kod promjene temperature na jednu ili drugu stranu, prema tome koji metal ima veći koeficijent rastezanja i upotrebljavaju se i kao [[termometar|termometri]]. Bimetali se primjenjuju mnogo kod [[termostat]]a, to jest uređaja koji drže temperaturu zagrijavanja pomoću električne struje na stalnoj razini. Osim toga bimetali se upotrebljavaju kod [[Mehanički sat|satova s njihalom]] i kod [[Sat (instrument)|satova]] s nemirnicom. Zbog različitog rastezanja metala vrši se kompenzacija tako da se [[težište]] sistema ne mijenja i [[period]] [[njihalo|njihanja]] ostaje isti.<ref> Velimir Kruz: "Tehnička fizika za tehničke škole", "Školska knjiga" Zagreb, 1969.</ref> ==Pregled== ===Pojava skupljanja=== Jedan dio materijala se skuplja, u određenom području rasta temperature, što se naziva '''negativno toplinsko istezanje'''. Ako se [[voda]] ohladi na 0 °C, pa zatim grije na 4 °C, onda se ona u tom području skuplja, a nakon 4 °C, gdje ima najveću [[gustoća|gustoću]], se širi. Također, [[silicij]] ima negativno toplinsko istezanje između 18 i 120 [[Kelvin]]a.<ref> William C., O'Mara Robert B., Herring Lee P.: "Handbook of semiconductor silicon technology", publisher = Noyes Publications, 1990., [http://books.google.com/?id=COcVgAtqeKkC&pg=PA431&dq=silicon+negative+%22coefficient+of+thermal+expansion%22#v=onepage&q=silicon%20negative%20%22coefficient%20of%20thermal%20expansion%22&f=false] 2010.</ref> ===Utjecaji=== Za razliku od [[plin]]ova i [[Tekućine|tekućina]], [[Krutine|krute tvari]] nastoje zadržati svoj oblik s toplinskim istezanjem. Toplinsko istezanje uglavnom je manje, ako je energija [[Kovalentna veza|kovalentnih veza]] veća, koja utječe i na [[tvrdoća|tvrdoću]] materijala, tako da tvrdi materijali imaju manje toplinsko istezanje. Tekućine se više toplinski šire od krutih tvari. Toplinsko istezanje [[staklo|stakla]] je veće od [[kristal]]a.<ref> A. K. Varshneya: "Fundamentals of inorganic glasses" ,publisher=Society of Glass Technology, 2006.</ref> ==Koeficijent toplinskog istezanja== Koeficijent toplinskog istezanja opisuje kako se veličina objekta mijenja s promjenom temperature. Postoje linijski, površinski i obujamski koeficijent toplinskog istezanja, a koji će se uzeti, ovisi o primjeni. Obujamski koeficijent toplinskog istezanja je osnovni, jer se promjenom temperature, tijela mijenja [[obujam]]. Materijali koji se šire podjednako u svim smjerovima se nazivaju '''izotropni materijali'''. ===Opći obujamski koeficijent toplinskog istezanja=== U slučaju plinova, tekućina i krutih tvari, obujamski koeficijent toplinskog istezanja se može opisati kao: :<math> \alpha_V = \frac{1}{V}\,\left(\frac{\partial V}{\partial T}\right)_p </math> indeks ''p'' pokazuje da je za vrijeme širenja [[tlak]] konstantan, a indeks ''V'' govori da se radi o toplinskom istezanju volumena. == Toplinsko istezanje krutih tvari == Uobičajene inženjerske krute tvari imaju koeficijent toplinskog istezanja, koji se ne mijenja znatno s promjenom temperature, a i tlak ne utječe znatno na promjene dimenzija. === Linijsko istezanje krutih tvari === Iznos za koliko se produlji neko [[fizikalno tijelo]], iz nekog [[materijal]]a, jedinice [[duljina|duljine]], kad mu se povisi temperatura za 1 [[°C]], zove se linearni koeficijent rastezanja ''α'' (1/°C) i on je različit za razna kruta tijela. Tako će na primjer [[željezo|željezni]] štap duljine 1 [[metar]] zagrijavanjem za 100 °C produljiti za 1,2 [[milimetar]], a [[Bakar (element)|bakreni]] za 1,7 mm. Najmanji linearni koeficijent rastezanja ima [[invar]], to jest [[slitina]] od 64% [[čelik]]a i 36% [[nikal|nikla]], koji iznosi 0,000 002 = 2 ∙ 10^-6 mm. Koeficijent toplinskog istezanja za linijsko istezanje može se opisati kao: :<math> \alpha_L=\frac{1}{L}\,\frac{dL}{dT} </math> gdje je ''L'' duljina, a ''dL/dT'' je odnos promjena linijskih dimenzija u ovisnosti od promjene temperature. Promjena duljine može se vrlo dobro procijeniti kao: :<math> \frac{\Delta L}{L} = \alpha_L\Delta T </math> ===Površinsko istezanje krutih tvari=== Koeficijent toplinskog istezanja za površinsko istezanje se može opisati kao:<ref> Donald L. Turcotte, Schubert Gerald, 2002. "Geodynamics", publisher = Cambridge</ref>: :<math> \alpha_A=\frac{1}{A}\,\frac{dA}{dT} </math> gdje je ''A'' površina nekog objekta, a ''dA/dT'' je odnos promjene površine u ovisnosti od promjene temperature. Promjena površine može se vrlo dobro procijeniti kao: :<math> \frac{\Delta A}{A} = \alpha_A\Delta T </math> ===Obujamski koeficijent toplinskog istezanja=== Koeficijent toplinskog istezanja za obujamsko istezanje može se opisati kao: :<math> \alpha_V = \frac{1}{V}\,\frac{dV}{dT} </math> gdje je ''V'' obujam nekog objekta, a ''dV/dT'' je odnos promjene obujma u ovisnosti od promjene temperature. Promjena obujma može se vrlo dobro procijeniti kao: :<math> \frac{\Delta V}{V} = \alpha_V\Delta T </math> Tako na primjer, ako ugrijemo neki [[Čelik|čelični]] blok koji ima 1 m³, za 50 °C, onda će on imati obujam od 1,002 m³. Ako ugrijemo 2 m³ čeličnog bloka za 50 °C, onda će on imati obujam od 2,004 m³, i u oba slučaja obujam se povećao za 0,2 %. ====Izotropni materijali==== Za izotropne materijale, i za mala toplinska istezanja, linijski koeficijent toplinskog istezanja je približno jedna trećina obujamskog koeficijent toplinskog istezanja: :<math>\alpha_V \approx 3\alpha_L</math> Slično, površinski koeficijent toplinskog istezanja se može izračunati kao: :<math>\alpha_A = \tfrac{2}{3}\alpha_V</math> ====Anizotropni materijali==== Materijali anizotropne strukture, kao što su kristali i mnogi kompozitni materijali, imaju različite linijske koeficijent toplinskog istezanja <math>\frac{}{}\alpha_L </math>, u različitim smjerovima pa će se i širenje obujma rasporediti nejednako. ==Toplinsko istezanje plinova== Za idealne plinove, obujamsko toplinsko istezanje ovisi o vrsti procesa pod kojim se temperatura mijenja. Dvije su vrste procesa, [[Izobare|izobarna]] promjena – gdje je tlak konstantan, i [[Adijabatski proces|adijabatska promjena]], gdje se ne vrši rad i nema promjene [[Entropija|entropije]]. Kod izobarne promjene, obujamski koeficijent toplinskog istezanja <math>\beta_p</math> je: : <math>PV = nRT \,</math> : <math>\ln\left(V\right) = \ln \left(T\right) + \ln\left(nR/P\right)</math> : <math>\beta_p = \bigg(\frac{1}{V} \frac{dV}{dT}\bigg)_p = \bigg(\frac{d(ln V)}{d T}\bigg)_p = \frac{d(ln T)}{d T} = \frac{1}{T}</math> ==Toplinsko istezanje tekućina== Teoretski, obujamski koeficijent toplinskog istezanja se može procijeniti kao ''β''≈3''α''. Ipak, za tekućine ''α'' se dobiva laboratorijskim mjerenjem. == Mijenjanje gustoće pri zagrijavanju == Znamo da je [[gustoća]] [[masa]] u jedinici obujma ([[volumen]]a). Kako se zagrijavanjem obujam tijela povećava, to se njegova gustoća smanjuje. Označimo li gustoću nekog tijela pri 0 [[°C]] s ''ρ₀'' i obujam s ''V₀'', a gustoću pri bilo kojoj temperaturi ''t'' s ''ρ'', to je: :<math> \rho = \rho_0 \cdot (1 + \alpha_V \cdot t) </math> gdje je: ''α_V'' - obujamski ili volumni koeficijent toplinskog istezanja. ==Primjeri i primjena== Širenje i skupljanje materijala se mora uzeti u obzir kada se konstruiraju velike strukture, kada se mjere dugačke dimenzije mjernom trakom u [[Geodezija|geodetskom]] mjerenju, kada se konstruira kalup za izradu odljevaka u ljevaonicama itd. Toplinsko istezanje se mora uzeti u obzir i kada se konstruiraju razni preklopni spojevi, u [[Strojarstvo|strojarskim]] primjenama, kada je [[osovina]] nešto veća od ležaja, u koji ulazi, pa se obično ležaj grije na 150 °C do 300 °C, da bi naišao na osovinu, i nakon hlađenja činio čvrst stezni spoj. Postoje legure s vrlo malim linijskim koeficijentom toplinskog istezanja, kao što je [[Invar]] 36, koja se koristi kod izrade [[sat]]ova i u [[avion]]skim primjenama. Kontrola toplinskog istezanja je vrlo važna kod izrade [[Keramika|keramike]], zato što je ona vrlo krta i ne može izdržati nagle promjene temperature. Drugi problem je kod stavljanja glazure, koja ima drukčiji koeficijent toplinskog istezanja od keramike, pa kod hlađenja može doći do pojave krhotina. Kod [[Željeznica|željezničkih]] tračnica treba stavljati '''spojeve za širenje''' (ekspanzioni spoj), jer se može dogoditi izvijanje tračnica kod izlaganja Sunčevim zrakama. Spojevi za širenje su uobičajeni kod izrade [[most]]ova i dugačkih [[beton]]skih blokova, a česti su i kod metalnih [[cijev]]i koje prenose vruću vodu ili paru. [[Termometar]] je također primjer korištenja toplinskog istezanja i koristi svojstvo [[živa|žive]] ili [[Alkoholi|alkohola]], da se širi ili skuplja unutar cijevi. [[Bimetal]] koristi dva različita materijala, različitih koeficijenata toplinskog istezanja, za izvijanje u jednu stranu. ==Koeficijent toplinskog istezanja za različite materijale== {|class="wikitable sortable" |- !Materijal !Linijski koeficijent, ''α'', kod 20 °C<br/>(10⁻⁶/°C) !Obujamski koeficijent, ''β'', kod 20 °C<br/>(10⁻⁶/°C) !Bilješke |- |[[Aluminij]] |23 |69 | |- |Benzociklobuten (C₈H₈) |42 |126 | |- |[[Mjed]] |19 |57 | |- |Ugljični [[čelik]] |10,8 |32,4 | |- |[[Beton]] |12 |36 | |- |[[Bakar (element)|Bakar]] |17 |51 | |- |[[Dijamant]] |1 |3 | |- |[[Etanol]] |250 |750<ref> "Young and Geller College Physics" Young Geller</ref> |Linijski koeficijent je približan |- |[[Galij]] [[arsen]]id (GaAs) |5,8 |17,4 | |- |[[Benzin]]i |317 |950 |Linijski koeficijent je približan |- |[[Staklo]] |8,5 |25,5 | |- |[[Staklo]], borosilikatno |3,3 |9,9 | |- |[[Zlato]] |14 |42 | |- |[[Indij]] [[Fosfor|fosfat]] (InP) |4,6 |13,8 | |- |[[Invar]] |1,2 |3,6 | |- |[[Željezo]] |11,1 |33,3 | |- |Kapton |20<ref> [http://www.matweb.com/search/datasheettext.aspx?matguid=305905ff1ded40fdaa34a18d8727a4dc]</ref> |60 |DuPont™ Kapton® 200EN |- |- |[[Olovo (element)|Olovo]] |29 |87 | |- |MACOR |9,3<ref>[http://www.corning.com/docs/specialtymaterials/pisheets/Macor.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110612081709/http://www.corning.com/docs/specialtymaterials/pisheets/Macor.pdf |date=12. lipnja 2011. }} MACOR data sheet</ref> | | |- |[[Magnezij]] |26 |78 | |- |[[Živa]] |61 |182 |Linijski koeficijent je približan |- |[[Molibden]] |4,8 |14,4 | |- |[[Nikal]] |13 |39 | |- |[[Hrast]] |54<ref> [http://www.forestry.caf.wvu.edu/programs/woodindustries/wdsc340_7.htm] "WDSC 340. Class Notes on Thermal Properties of Wood"</ref> |162 |Okomito na vlakna |- |[[Obični bor|Bor]] |34 |102 |Okomito na vlakna |- |[[Platina]] |9 |27 | |- |[[PVC]] |52 |156 | |- |[[Kvarc]] |0,59 |1,77 | |- |[[Guma]] |77 |231 | |- |Safir |5,3<ref>[url=http://americas.kyocera.com/kicc/pdf/Kyocera%20Sapphire.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051018140553/http://americas.kyocera.com/KICC/pdf/Kyocera%20Sapphire.pdf |date=18. listopada 2005. }}] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051018140553/http://americas.kyocera.com/KICC/pdf/Kyocera%20Sapphire.pdf |date=18. listopada 2005. }} Sapphire</ref> | |Paralno s C osi |- |Silicij karbid (SiC), poznat kao karborundum |2,77<ref>[http://www.ioffe.rssi.ru/SVA/NSM/Semicond/SiC/basic.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924035809/http://www.ioffe.rssi.ru/SVA/NSM/Semicond/SiC/basic.html |date=24. rujna 2015. }} "Basic Parameters of Silicon Carbide (SiC)"</ref> |8,31 | |- |[[Silicij]] |3 |9 | |- |[[Srebro]] |18<ref> [http://hyperphysics.phy-astr.gsu.edu/hbase/tables/thexp.html#c1] "Thermal Expansion Coefficients"</ref> |54 | |- |Sitall |0,15<ref> [http://www.star-instruments.com/russian.html] "Star Instruments"</ref> |0,45 | |- |[[Nehrđajući čelik]] |17,3 |51,9 | |- |[[Čelik]] |11,0 ~ 13,0 |33,0 ~ 39,0 |Ovisi o sastavu |- |[[Volfram]] |4,5 |13,5 | |- |[[Voda ]] |69 |207<ref> [http://www.efunda.com/materials/common_matl/Common_Matl.cfm?MatlPhase=Liquid&MatlProp=Thermal] "Properties of Common Liquid Materials"</ref> |Linijski koeficijent je približan |- |YbGaGe |0 |0<ref> Salvador James R., Guo Fu, Hogan Tim, Kanatzidis Mercouri G.: "Zero thermal expansion in YbGaGe due to an electronic valence transition" [http://www.nature.com/nature/journal/v425/n6959/full/nature02011.html] journal=Nature, 2003.</ref> | |} == Izvori == {{izvori|30em}} [[Kategorija:Termodinamika]] [[af:Termiese uitsettingskoëffisiënt]] [[ar:معامل تمدد حراري]] [[da:Varmeudvidelseskoefficient]] [[nl:Uitzettingscoëfficiënt]] [[ja:熱膨張率]] [[sl:Temperaturni koeficient]] [[sv:Utvidgningskoefficient]] [[th:สัมประสิทธิ์ของการขยายตัวจากความร้อน]] [[vi:Hệ số giãn nở nhiệt]] sn4h3u2dorjqgjw9m0e5x974qzux5w6 0 303308 7615940 7611873 2026-10-10T02:44:12Z Stephan1000000 219608 1216 7615940 wikitext text/x-wiki {{Sadržava japanski tekst}} {{Infookvir animanga/Header |ime_serije = Detektiv Conan |slika = |opis_slike = [[Conan Edogawa]], glavni lik iz serije |izvorno_ime = Meitantei Conan |izvorno_pismo = 名探偵コナン |žanr = [[Crtani film|animirani]], [[komedija]], [[drama]], [[Anime|Shōnen]] }} {{Infookvir animanga/Manga |naslov = |autor = Gosho Aoyama |izdavač = [[Shogakukan]] {{Z|JAP}} |magazin = [[manga|Shōnen Sunday]] {{Z|JAP}} |početak = [[1994.]] |broj = 108 |kraj = }} {{Infookvir animanga/Anime |redatelj = Kenji Kodama, Yasuichiro Yamamoto |producent = Michihiko Suwa, Masahito Yoshioka |skladatelj = Katsuo Ono |studio = [[Tokyo Movie Shinsha]] (TMS) |mreža = [[NTV]], [[Animax]], [[Yomiuri TV]] {{Z|JAP}} |mreža_hrv = {{Z|HRV}} [[Disney XD]] |početak_emitiranja = [[8. siječnja]] [[1996.]] |kraj_emitiranja = |epizode = 1216 |trajanje = 24 [[minute]] }} {{Infookvir animanga/Footer}} '''Detektiv Conan''' ([[Japanski jezik|jap.]] 名探偵コナン, Meitantei Conan) je [[žanr kriminalistike|detektivska]] [[anime|shōnen]] [[manga]] serija koju crta i pise [[Gōshō Aoyama|Gošo Aoyama]]. [[Manga]] je počela izlazit [[1994.]] godine u tjednom ''[[Manga|"Shōnen Nedjelja]]"'' časopisu. U anglosaksonskim zemljama je serija poznata pod nazivom "Case Closed".<ref name="FAQ"> [http://www.funimation.com/case-closed ''Case Closed FAQ''] Funimation Entertainment, [[2004|5. svibnja 2004]]. Preuzeto [[2012|7. siječnja 2012]]</ref> Priča prati sedamnaestogodišnjeg detektiva Šinićija (Shinichi Kudo) koji je nehotice transformiran u dijete nakon što je otrovan. Studio TMS počeo je sa snimanjem ''anime''-verzije 8. siječnja 1996. Autor serije je očekivao da će završiti mangu nakon tri mjeseca, ali zbog iznenadne popularnosti ''manga''-strip je nastavio sa tiskanjem svezaka i daljnjom radnjom, u pratnji ''anime''-adaptacije. Serija je s vremenom stvorila franšizu brojnih drugih multimedijskih projekata, pored manga i anime formata koji redovno izlaze. == Radnja == ''[[Conan Edogawa|Kudo Shinichi]]'' je talentirani sedamnaestogodišnji detektiv koji često radi s policijom. Jedne večeri otišao je sa svojom prijateljicom ''Ran Mouri'' u ''Tropical Land'' (naziv zabavnog parka). Na nesreću dogodilo se krvavo ubojstvo, ali ga je Kudo brzo riješio. Na odlasku kući Kudo je zamijetio dva sumnjiva tipa u crnom. Prateći ih, vidio je jednog tipa kako ilegalno trguje novcem. Ali tada, drugi tip mu se prišuljao iza leđa i onesvijestio ga. Natjeran, Kudo je nehotice progutao eksperimentalni otrov koji ga je pretvorio u sedmogodišnjeg dječaka. Sakrivši svoj identitet nazvao se ''Conan Edogawa'', Conan (prezime autora [[Sherlock Holmes]]a), Edogawa (ime poznatog japanskog pisca za misterije). Sada Kudo tj.Conan živi sa svojom prijateljicom Ran i njezinim ocem Kogoro da otkrije više o kriminalnoj organizaciji. Conan je odlučio glumiti dijete i tako nastaviti svoj život sve dok ne nađe dovoljno dokaza da zaustavi tajanstveni sindikat. Radnja serije se uglavnom odvija u Tokiju i pojedinim dijelovima Japana. Jedan slučaj je isključivo flashback u [[New York]]u te se jednom slučaj odvijao u [[London]]u. == Utjecaj i kritike == Godine [[2001.]] manga je osvojila 46. Shogakukan Manga nagradu u kategoriji [[Anime|shōnen]], ispitanici u online anketi za dvadesetgodišnjake glasovali su za ''Meitantei Conan'' kao jedna od top 3 mangi koju su htjeli nastavit pratit u objavljivanju. ''Case Closed'' se pojavljivao u ''[[The New York Times]]'' za ''bestsellera.'' U [[Francuska|Francuskoj]], serija je bila nominirana za ''Angoulême Festival Graphic'' nagradu među Japanskom publikom. Anime je nerijetko završavao na top 20 ''Animage'' anketama od [[1996.]] do [[2002.]] godine. U Japanskom TV rangiranju ''Detektiv Conan'' je bio često rangiran u top 6. I manga i anime su imali pozitivne odgovore od kritičara za radnju i slučajeve. Američka sinkronizacija je nailazila na negativne kritike zbog mijenjanja imena likovima i pretjeranog editiranja kulturnog sadržaja za lakše razumijevanje od zapadnjačkih fanova. Japanska Vlada je 2006. iskoristila ovu seriju u kampanjama kao maskotu u borbi protiv kriminala među djecom. == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == *[https://www.detectiveconanworld.com/wiki/Main_Page Detective Conan Wiki] (engleski) *[https://conanwiki.org/wiki/Hauptseite ConanWiki] (njemački) *[https://conannews.org ConanNews] (njemački) *[http://www.animenewsnetwork.com/encyclopedia/anime.php?id=454 Animenewsnetwork.com] *[http://www.animecrazy.net/detective-conan-episode-list/ Animecrazy.net] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110504162901/http://www.animecrazy.net/detective-conan-episode-list/ |date=4. svibnja 2011. }} *[http://www.onemanga.com/Detective_Conan/ Onemanga.com] *[http://www.tv.com/detective-conan/show/18537/summary.html tv.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110501032204/http://www.tv.com/detective-conan/show/18537/summary.html |date=1. svibnja 2011. }} [[Kategorija:Manga i anime]] 24bk0gtdx47c9edavyt8sgm22s0xhy4 0 308414 7615603 6174056 2026-10-09T12:44:17Z Argo Navis 852 slika 7615603 wikitext text/x-wiki [[slika:Shekhar Mehta.jpg|mini|desno|250px|Shekhar Mehta]] '''Chandrashekhar "Shekhar" Mehta''' ([[20. lipnja]] [[šport u 1945.|1945.]] – [[12. travnja]] [[šport u 2006.|2006.]]) bio je [[Kenija|kenijski]] reli-vozač. Mehta je nastupao na utrkama [[Svjetsko prvenstvo u reliju|svjetskog prvenstva u reliju]] (WRC) od 1973.g. do 1987. Ukupno je zabilježio 47 nastupa na utrkama WRC-a, 5 pobjeda, dok je 11 puta završio na pobjedničkom podiju. Mehta je rođen u bogatoj obitelji azijskog podrijetla u [[Uganda|Ugandi]], koja je pobjegla pred vladavinom [[Idi Amin]]a u Keniju. Mehta drži rekord od ukupno 5 pobjeda na [[Safari Reli]]ju (1973., 1979. – 82.), dok mu je najveći uspjeh peto mjesto u ukupnom poretku u sezoni [[Svjetsko prvenstvo u reliju 1981.|1981.]] Nakon natjecateljske karijere Mehta je sve do svoje smrti bio dužnosnik FIA-e. {{GLAVNIRASPORED:Mehta, Shekhar}} [[Kategorija:Vozači relija]] [[Kategorija:Kenijski športaši]] q9s76hbagv2t9jxnzjf1b1t5394r8o5 7615604 7615603 2026-10-09T12:45:03Z Argo Navis 852 7615604 wikitext text/x-wiki [[slika:Datsun HLS30 240Z (22022010450).jpg|mini|desno|300px|Mehtin pobjednički automobil iz 1973.]] '''Chandrashekhar "Shekhar" Mehta''' ([[20. lipnja]] [[šport u 1945.|1945.]] – [[12. travnja]] [[šport u 2006.|2006.]]) bio je [[Kenija|kenijski]] reli-vozač. Mehta je nastupao na utrkama [[Svjetsko prvenstvo u reliju|svjetskog prvenstva u reliju]] (WRC) od 1973.g. do 1987. Ukupno je zabilježio 47 nastupa na utrkama WRC-a, 5 pobjeda, dok je 11 puta završio na pobjedničkom podiju. Mehta je rođen u bogatoj obitelji azijskog podrijetla u [[Uganda|Ugandi]], koja je pobjegla pred vladavinom [[Idi Amin]]a u Keniju. Mehta drži rekord od ukupno 5 pobjeda na [[Safari Reli]]ju (1973., 1979. – 82.), dok mu je najveći uspjeh peto mjesto u ukupnom poretku u sezoni [[Svjetsko prvenstvo u reliju 1981.|1981.]] Nakon natjecateljske karijere Mehta je sve do svoje smrti bio dužnosnik FIA-e. {{GLAVNIRASPORED:Mehta, Shekhar}} [[Kategorija:Vozači relija]] [[Kategorija:Kenijski športaši]] b2nmq9bx2ey3hd5lkebqsb8pg9yo7r1 0 311776 7615577 6552716 2026-10-09T12:27:20Z Marbletan 255269 Ethylene-CRC-MW-3D-vdW.png 7615577 wikitext text/x-wiki [[Slika:Ethylene-CRC-MW-3D-vdW.png|mini|Molekula (Etilen (ili eten)]] '''Etilen''' (prema etil + en; '''eten''', C₂H₄, H₂C=CH₂) je nezasićeni plinoviti [[Ugljikovodici|ugljikovodik]], prvi član [[Alkeni|alkena]], homolognoga niza ugljikovodika. ==Osobine i svojstva== Etilen je otkrio u 17. stoljeću J. J. Becher, grijući [[etanol]] zajedno sa [[Sumporna kiselina|sumpornom kiselinom]]. Eten je organski, bezbojan i zapaljiv plin, tališta -169&nbsp;°C, vrelišta -103,7&nbsp;°C, slatkasta i opojna mirisa. Pomiješan sa zrakom daje eksplozivnu smjesu. Vrlo je reaktivan i lako adira brom (adicijom na dvostruku vezu lako veže molekule broma), vodik, sumpornu kiselinu i mnogobrojne druge spojeve, pri čem dvostruka veza između ugljikovih atoma prelazi u jednostruku. Nalazi se u manjim količinama u koksnom i rafinerijskom plinu. == Naziv == Po [[Međunarodna unija za čistu i primijenjenu kemiju|IUPACu]] ime ovog plina je '''eten'''. == Dobivanje == U velikim količinama proizvodi se industrijski [[Piroliza|pirolizom]] ([[krekiranje]]m) viših ugljikovodika dobivenih preradbom /iz/ nafte. Etilen se može dobiti: '''1.''' '''[[Dehidratacija|dehidratacijom]]''' [[etanol]]a jakim higroskopnim sredstvom (npr. [[sumporna kiselina]]) daje eten: CH₂=CH₂ + H₂SO₄ --> CH₃CH₂OSO₃H C₂H₆O --> C₂H₄ + H₂O CH₃CH₂OSO₃H + H₂O --> CH₃CH₂OH + H₂SO₄ '''2.''' '''Hidrogeniranjem''' [[acetilen]]a (etina) C₂H₂ + H₂ --> C₂H₄ x CH₂=CH₂ --> (-CH₂CH₂-) '''3.''' '''Krekiranjem''' [[alkani|alkana]] C₃H₈ --> C₂H₄ + CH₄ ==Uporaba== Zbog svojih svojstava, jedna je od najvažnijih sirovina u organskoj kemijskoj industriji i petrokemiji za mnoge organske sinteze (npr. sintezu etanola, etanala, etilen-glikola, dietil-sulfata, etilamina, [[dikloretan]]a, [[trikloretilen]]a i dr.). Upotrebljava se i kao sredstvo za ubrzavanje (prisilno) dozrijevanja plodova (voća i povrća), a u prirodi djeluje kao biljni hormon (potiče cvjetanje i stimulira klijanje sjemena). Polimerizacijom etilena nastaje poznat i važan polimerni materijal [[polietilen]] (polieten). == Izvori == * [[Hrvatska enciklopedija]], Broj 3 (Da-Fo), str. 521. Za izdavača: Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb 2001.g. {{ISBN|953-6036-33-9}} * http://www.tehnologijahrane.com/tehnologijavoca-i-povrca/etilen-i-ostali-biljni-hormoni-u-procesima-zrenja-i-dozrijevanja#toc-etilen {{mrva-kem}} [[Kategorija:Alkeni]] qqyvg7o8k63vu0u6dluskq10qjjnzwr 0 313843 7615581 7463284 2026-10-09T12:32:31Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Dugoprugaši|Dugoprugaši]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Finski dugoprugaši|Finski dugoprugaši]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7615581 wikitext text/x-wiki {{Infokvir atletičar | ime = Ville Ritola | slika = Ville Ritola2.jpg | slika_širina = 100px | slika_opis = | puno_ime = Vilho Eino Ritola | nadimak = Vuk iz Peräseinäjokija | datum_rođenja = [[18. siječnja]] [[1896.]] | mjesto_rođenja = Peräseinäjoki | datum_smrti = [[24. travnja]] [[1982.]] | mjesto_smrti = [[Helsinki]] | državljanstvo = {{Z+X|FIN}} | karijera = | discipline = | rekordi = | medalje = {{Medalje vrh2}} {{Medalje sport | [[Atletika]]}} {{Medalje OI}} {{Medalje zlato | [[OI 1924.]] | 10000 m}} {{Medalje zlato | OI 1924. | 3000 m sa zaprekama}} {{Medalje zlato | OI 1924. | 3000 m (momčadski)}} {{Medalje zlato | OI 1924. | kros (momčadski)}} {{Medalje zlato | [[OI 1928.]] | 5000 m }} {{Medalje srebro | OI 1924. | 5000 m }} {{Medalje srebro | OI 1928. | kros (pojedinačno) }} {{Medalje srebro | OI 1928. | 10000 m }} {{Medalje dno}} }} '''Ville Ritola''' (punim imenom: Vilho ("Ville") Eino Ritola) (Peräseinäjoki, [[18. siječnja]] [[1896.]] – [[Helsinki]], [[24. travnja]] [[1982.]]) - [[Finci|finski]] atletičar, dugoprugaš i srednjeprugaš, pet puta olimpijski pobjednik. Uz [[Paavo Nurmi|Paava Nurmija]] najistaknutiji je predstavnik finske atletske škole, i drugi najbolji finski sportaš poslije Nurmija po broju osvojenih olimpijskih medalja. U 17. godini emigrirao je u [[Sjedinjene Američke Države]], gdje je trenirao s [[Hannes Kolehmainen|Hannesom Kolehmainenom]], finskim olimpijskim pobjednikom iz [[OI 1912.|1912]]. Svejedno je nastupao za [[Finska|Finsku]]. Na [[OI 1924.|Olimpijskim igrama u Parizu 1924.]] godine, osvojio je četiri zlatne medalje na: 10000 m, 3000 m sa zaprekama, 3000 m momčadski i momčadski u krosu. Na 10000 m poboljšao je svjetski rekord za više od 12 sekundi. Osvojio je i dvije srebrne medalje na 5000 m i u pojedinačnoj konkurenciji u kros utrci, oba puta bio je iza Pave Nurmija. Na [[OI 1928.|Olimpijskim igrama u Amsterdamu 1928.]], Ritola je porazio Nurmija na 5000 m i osvojio zlato, a na 10 000 m bilo je obrnuto, osvojio je srebro iza Nurmija. Ritola je dva puta rušio svjetski rekord na 10 000 m. {{GLAVNIRASPORED:Ritola, Ville}} [[Kategorija:Finski dugoprugaši]] [[Kategorija:Srednjoprugaši]] [[Kategorija:Finski atletičari]] [[Kategorija: Olimpijski pobjednici u atletici]] cbjf4sew2zb26txqmvp38mtvlw52rt2 7615589 7615581 2026-10-09T12:35:20Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Finski atletičari|Finski atletičari]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Finski trkači|Finski trkači]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7615589 wikitext text/x-wiki {{Infokvir atletičar | ime = Ville Ritola | slika = Ville Ritola2.jpg | slika_širina = 100px | slika_opis = | puno_ime = Vilho Eino Ritola | nadimak = Vuk iz Peräseinäjokija | datum_rođenja = [[18. siječnja]] [[1896.]] | mjesto_rođenja = Peräseinäjoki | datum_smrti = [[24. travnja]] [[1982.]] | mjesto_smrti = [[Helsinki]] | državljanstvo = {{Z+X|FIN}} | karijera = | discipline = | rekordi = | medalje = {{Medalje vrh2}} {{Medalje sport | [[Atletika]]}} {{Medalje OI}} {{Medalje zlato | [[OI 1924.]] | 10000 m}} {{Medalje zlato | OI 1924. | 3000 m sa zaprekama}} {{Medalje zlato | OI 1924. | 3000 m (momčadski)}} {{Medalje zlato | OI 1924. | kros (momčadski)}} {{Medalje zlato | [[OI 1928.]] | 5000 m }} {{Medalje srebro | OI 1924. | 5000 m }} {{Medalje srebro | OI 1928. | kros (pojedinačno) }} {{Medalje srebro | OI 1928. | 10000 m }} {{Medalje dno}} }} '''Ville Ritola''' (punim imenom: Vilho ("Ville") Eino Ritola) (Peräseinäjoki, [[18. siječnja]] [[1896.]] – [[Helsinki]], [[24. travnja]] [[1982.]]) - [[Finci|finski]] atletičar, dugoprugaš i srednjeprugaš, pet puta olimpijski pobjednik. Uz [[Paavo Nurmi|Paava Nurmija]] najistaknutiji je predstavnik finske atletske škole, i drugi najbolji finski sportaš poslije Nurmija po broju osvojenih olimpijskih medalja. U 17. godini emigrirao je u [[Sjedinjene Američke Države]], gdje je trenirao s [[Hannes Kolehmainen|Hannesom Kolehmainenom]], finskim olimpijskim pobjednikom iz [[OI 1912.|1912]]. Svejedno je nastupao za [[Finska|Finsku]]. Na [[OI 1924.|Olimpijskim igrama u Parizu 1924.]] godine, osvojio je četiri zlatne medalje na: 10000 m, 3000 m sa zaprekama, 3000 m momčadski i momčadski u krosu. Na 10000 m poboljšao je svjetski rekord za više od 12 sekundi. Osvojio je i dvije srebrne medalje na 5000 m i u pojedinačnoj konkurenciji u kros utrci, oba puta bio je iza Pave Nurmija. Na [[OI 1928.|Olimpijskim igrama u Amsterdamu 1928.]], Ritola je porazio Nurmija na 5000 m i osvojio zlato, a na 10 000 m bilo je obrnuto, osvojio je srebro iza Nurmija. Ritola je dva puta rušio svjetski rekord na 10 000 m. {{GLAVNIRASPORED:Ritola, Ville}} [[Kategorija:Finski dugoprugaši]] [[Kategorija:Srednjoprugaši]] [[Kategorija:Finski trkači]] [[Kategorija: Olimpijski pobjednici u atletici]] 63d73f0onrrvs8omktkjtpq6iozvurs 0 318154 7615836 7322904 2026-10-09T21:14:55Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.6 7615836 wikitext text/x-wiki {{Glazbenik | Ime = Tonči Huljić & Madre Badessa band | Img = | Img_capt = | Img_size = | Landscape = | Background = skupina | Pseudonim = | Osnivanje = [[2011.]] | Mjesto = [[Split]], [[Hrvatska]] | Prebivalište = | Žanr = [[pop]]<br/>[[Tradicionalna glazba|etno]] | Djelatno_razdoblje = | Producentska_kuća = [[Croatia Records]]<br>[[Tonika (diskografska kuća)|Tonika]] | Angažman = [[Goran Bregović]] | URL = | Sadašnji članovi = [[Tonči Huljić]]<br/>[[Petar Grašo]]<br/>[[Ninoslav Ademović Ninđa]]<br/>[[Sanja Vrančić]]<br/>[[Jurica Rukljić]]<br/>[[Miro Trgo]]<br/>[[Emil Arsov]] | Bivši članovi = | nagrade = | Značajni instrumenti = }} '''Tonči Huljić & Madre Badessa band''' hrvatski je [[pop]]/[[Tradicionalna glazba|etno]] sastav. Autorski je to projekt [[Tonči Huljić|Tončija]] i [[Vjekoslava Huljić|Vjekoslave Huljić]] te [[Goran Bregović|Gorana Bregovića]], nastao početkom [[2011.]] godine. Svoju premijeru sastav je imao u završnoj emisiji [[Dora|Dore 2011.]], kada je izveo pjesme "Anarkišta" (s Goranom Bregovićem), "Ka hashish" te "Amerika". Pridruženi član sastava je splitski pjevač [[Petar Grašo]]. Prvi album, ''[[Ka hashish]]'', sastav je promovirao [[2. srpnja]] 2011. u [[Split]]u.<ref name="vip">[http://www.vip.hr/music/artist/article/-/journal_content/56_INSTANCE_tgS9/11801/7359993/0/Tonci-Huljic-Madre-Badessa-Band Tonči Huljić & Madre Badessa Band] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, vip.hr</ref> Spot za pjesmu "Amerika" snimljen je krajem rujna iste godine, u režiji ekipe [[Gitak TV]]-a.<ref>[http://www.crorec.hr/crorec.hr/vijest.php?OBJECT_ID=659128 Tonči Huljić & Madre Badessa feat. Petar Grašo snimili spot "Amerika"], crorec.hr</ref> [[2012.]] objavili su [[CD]] s pjesmama TV serije "[[Larin izbor]]". Mediteranska priča o dvoje ljudi mladih iz socijalno drukčijih obitelji prožeta je snažnim glazbenim momentima autorskog dvojca, skladatelja [[Tonči Huljić|Tončija Huljića]] i spisateljice [[Vjekoslava Huljić|Vjekoslave Huljić]]. Skladbe "Samo jubav ostaje (Vrime o' mižer'je)" i "Providenca" kao i neki originali i instrumentali s prethodnog albuma "Ka hashish" mogu se naći na ovom izdanju. Glazbu sastava piše Tonči Huljić, tekstove Vjekoslava Huljić, a aranžman i produkciju potpisuje Goran Bregović.<ref name="vip"/> Pjesme su pisane na starom splitskom, [[Varoš (Split)|velovaroškom]] govoru.<ref name="vip"/> ==Članovi== * [[Tonči Huljić]] - [[klavir]], [[harmonika]], [[pjevanje|vokal]] * [[Petar Grašo]] - vokal * [[Ninoslav Ademović Ninđa]] - klavir, harmonika, [[bubanj]] * [[Mario Bavčević]] - [[mandolina]] * [[Jurica Rukljić]] - [[tuba]]<ref>knjižica CD-a ''Con entusiasmo'' (str. 2, biografija Jurice Rukljića), nakladnik: ''A classic'', 2012.</ref> * [[Miro Trgo]] - [[prateći vokal]] * [[Emil Arsov]]- vokal<ref>[http://dnevnik.hr/showbuzz/inmagazin/dolazi-pojacanje-novo-ime-je-25-godisnji-makedonac-emil---283687.html Dnevnik.hr / »...25-godišnji Makedonac Emil Arsov novo je pojačanje Madre Badesse«], pristupljeno 2. siječnja 2014.</ref> == Diskografija == === Studijski albumi === *''Ka hashish'', [[Croatia Records]]/[[Tonika]], 2011. *''Panika'', Croatia Records/Tonika, 2014. *''Tipo primitivo / Piano primitivo'', Croatia Records/Tonika, 2017. *''Inamorana'', Croatia Records/Tonika, 2021. === Soundtrack albumi === *''Larin izbor (Originalna glazba iz serije)'', Croatia Records, 2012. === Kompilacijski albumi === *''The Best Of'', Croatia Records/Tonika, 2015. == Izvori== {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.crorec.hr/crorec.hr/izvodjac.php?OBJECT_ID=643605 Profil] na stranici Croatia Recordsa [[Kategorija:Hrvatski glazbeni sastavi]] 3o15ze3hmc2es5r7woq7qv2mc30ryid 0 322457 7615770 7610431 2026-10-09T17:44:00Z UnKuGdNvY 374796 Ažuriranje diskografije, sadržaj predložaka i uvod. 7615770 wikitext text/x-wiki {{Glazbenik | Ime = ASAP Rocky | Img = A$AP Rocky 2013 August 2.jpg | Img_capt = ASAP Rocky u kolovozu 2013. godine | Img_size = | Landscape = | Background = solo_izvođač | Rodno_ime = Rakim Mayers | Pseudonim = Lord Flacko, Pretty Flacko Jodye II, Flacko, Lord Pretty Flacko Jodye | Rođenje = [[3. listopada]] [[1988.]] | Mjesto rođenja = [[New York City, New York|New York City]], [[New York]], [[SAD]] | Smrt = | Prebivalište = [[New York City, New York|New York City]], [[New York]], [[SAD]] | Instrument = | Žanr = [[hip-hop]] | Zanimanje = [[reper]], [[pjevač]], [[tekstopisac]], [[glazbeni producent]], [[redatelj videospotova]] | Djelatno_razdoblje = [[2007.]] − danas | Producentska_kuća = [[ASAP Worldwide]], [[AWGE]], [[Polo Grounds Music]], [[RCA Records|RCA]] | Angažman = [[ASAP Mob]], [[Schoolboy Q]], [[Tyler, the Creator]], [[Danny Brown]], [[Drake]], [[Kendrick Lamar]], [[Juicy J]], [[Skepta]], [[French Montana]], [[Schoolboy Q]], [[Playboi Carti]] | URL = [http://asaprocky.com/ asaprocky.com] | nagrade = | Značajni instrumenti = }} '''Rakim Mayers''' ([[New York City, New York|New York City]], [[New York]], [[SAD]], [[3. listopada]] [[1988.]]), bolje poznat po svojim umjetničkim imenima '''ASAP Rocky''' (ponekad stilizirano kao '''A$AP Rocky''') i '''Lord Flacko''', američki je [[reper]], [[pjevač]], [[tekstopisac]], [[glazbeni producent]] i [[redatelj videospotova]] iz [[Harlem]]a. Godine 2007. je postao član hip-hop sastava [[ASAP Mob]] od kojeg je prisvojio dio svog umjetničkog imena. Rocky je svoj prvi miksani album ''[[Live. Love. ASAP]]'' objavio 2011. godine. Album je pozitivno ocjenjen od strane kritičara. Uspjeh tog albuma ga je odvelo do potpisivanja ugovora s diskografskim kućama [[RCA Records]], [[Sony Music Entertainment]] i [[Polo Grounds Music]]. Svoj debitantski studijski album ''[[Long. Live. ASAP]]'' objavio je 2013. godine koji je na top ljestvici [[Billboard 200|''Billboard'' 200]] debitirao na prvom mjestu. Drugi studijski album ''[[At. Long. Last. ASAP]]'' je također na top ljestvici ''Billboard'' 200 debitirao na prvom mjestu, te je prihvaćen od strane kritike. Treći studijski album ''[[Testing]]'' je debitirao među prva 5 mjesta na top ljestvici Billboard 200, a četvrti studijski album, ''[[Don't Be Dumb]]'', je debitirao na prvom mjestu. == Životopis == === Raniji život i početci karijere (1988. – 2010.) === ASAP Rocky je rođen kao Rakim Mayers, 3. listopada 1988. godine u [[Harlem]]u, [[New York]]u. Otac mu je rođen u [[Somalija|Somaliji]], a majka mu je Afroamerikanka. Ime je dobio po reperu [[Rakim]]u iz grupe [[Eric B. & Rakim]].<ref>[http://www.nytimes.com/2011/10/13/arts/music/asap-rocky-new-york-rapper-with-a-hint-of-elsewhere.html?_r=1&pagewanted=all Novi reper iz NY-a. ASAP Rocky] The New York Times. Preuzeto 19. siječnja 2012.</ref> Kad je napunio 12 godina njegov otac je otišao u zatvor zbog prodaje droge. Godinu kasnije, stariji brat mu je ubijen ispred kuće. Taj ga je događaj inspirirao da krene repati ozbiljno.<ref>[http://www.thefader.com/2011/10/14/gen-f-asap-rocky/ Gen F: ASAP Rocky] The Fader. Preuzeto 19. siječnja 2012.</ref> Mayers je počeo repati s osam godina, te je imao puno uzora kao što su [[The Diplomats]], [[Three 6 Mafia]], [[Mobb Deep]], [[Wu-Tang Clan]], [[Bone Thugs-n-Harmony]], [[Run-D.M.C.]] i [[UGK]].<ref>[http://www.vibe.com/posts/aap-rocky-talks-debut-album-musical-influences-and-accepting-gay-fans ASAP Rocky govori o debitantskom albumu, utjecajima...] Vibe. Preuzeto 19. siječnja 2012.</ref> Odrastao je zajedno sa svojom majkom živeći u [[Manhattan]]u. Kasnije se preselio u [[Elmwood Park, New Jersey|Elmwood Park]], [[New Jersey]].<ref>[http://www.allmusic.com/artist/asap-rocky-p2483188 Biografija ASAP Rockyja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120107074802/http://www.allmusic.com/artist/asap-rocky-p2483188 |date=7. siječnja 2012. }} Allmusic. Preuzeto 19. siječnja 2012.</ref> Godine 2007., Rocky je osnovao svoju grupu [[ASAP Mob]] zajedno s drugim članovima. Kratica ASAP ima mnogo značenja, uključujući "Always Strive and Prosper", "Assassinating Snitches and Police" i "Acronym Symbolizing Any Purpose".<ref>[http://rap.about.com/od/artists/p/Asap-Rocky-Bio.htm Biografija repera ASAP Rockyja iz Harlema] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120206064325/http://rap.about.com/od/artists/p/Asap-Rocky-Bio.htm |date=6. veljače 2012. }} About. Preuzeto 29. svibnja 2012.</ref> [[Datoteka:ASAP Rocky Coachella 2012 3.jpg|mini|desno|210px|ASAP Rocky u travnju 2012. godine na festivalu Coachella.]] === ''LiveLoveA$AP'' i ''LongLiveA$AP'' (2011. - danas) === Svoju prvu promotivnu pjesmu "Peso" je objavio u kolovozu 2011. godine koja je zasvirala i na visoko profilnoj američkoj radio stanici [[Hot 97]].<ref>[http://pitchfork.com/news/44436-aap-rocky-talks-40/ ASAP Rocky - mainstream]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Pitchfork. Preuzeto 19. siječnja 2012.</ref> Nakon objavljivanja spotova za pjesme "Peso" i "Purple Swag", ASAP Rocky je potpisao ugovor od 3 milijuna dolara za diskografske kuće [[Sony Music Entertainment]] i [[RCA Records]].<ref>[http://exclaim.ca/Reviews/HipHop/asap_rocky-liveloveaap LiveLoveA$AP i drugo] Exclaim. Preuzeto 19. siječnja 2012.</ref> U listopadu je objavio svoj prvi miksani album ''[[LiveLoveA$AP]]'' koji su kritičari dobro prihvatili.<ref>[http://consequenceofsound.net/2011/11/album-review-asap-rocky-liveloveaap/ Recenzija prvog miksanog albuma ASAP Rockyja] Consequence of Sound. Preuzeto 19. siječnja 2012.</ref><ref>[http://www.mtv.com/news/articles/1673926/asap-rocky-live-love-mixtape.jhtml Live Love, miksani album] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111213230730/http://www.mtv.com/news/articles/1673926/asap-rocky-live-love-mixtape.jhtml |date=13. prosinca 2011. }} MTV. Preuzeto 19. siječnja 2012.</ref> Krajem godine [[BBC]] ga je nominirao za nagradu Sound of 2012.<ref>[http://www.bbc.co.uk/music/soundof/2012/artists/asaprocky/ Izvođači - ASAP Rocky] BBC. Preuzeto 5. travnja 2012.</ref> Početkom godine bio je gost na [[Drake]]ovoj turneji ''Club Paradise Tour'' zajedno s [[Kendrick Lamar|Kendrickom Lamarom]]. Kasnije je nastupio na glazbenom festivalu [[South by Southwest|SXSW]] u [[Austin, Teksas|Austinu, Teksasu]].<ref>[http://everyoneloveshiphop.com/2012/03/16/asap-rocky-reveals-debut-album-title-trashes-xxl-freshman-more-at-sxsw/ ASAP Rocky - intervju u Austinu, Teksasu na festivalu SXSW] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130820095710/http://everyoneloveshiphop.com/2012/03/16/asap-rocky-reveals-debut-album-title-trashes-xxl-freshman-more-at-sxsw/ |date=20. kolovoza 2013. }} Everyone Loves Hip Hop. Preuzeto 5. travnja 2012.</ref> Početkom travnja objavljen je jedan dio pjesme na kojoj gostuje [[Lana Del Rey]], koja bi trebala biti na njegovom debitantskom studijskom albumu.<ref>[http://www.mtv.com.hr/vijesti/lana-del-rey-i-aap-rocky-zajednicka-pjesma-skinuta-s-novog-mikstejp-izdanja Lana Del Rey i ASAP Rocky imaju zajedničku pjesmu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121019161120/http://mtv.com.hr/vijesti/lana-del-rey-i-aap-rocky-zajednicka-pjesma-skinuta-s-novog-mikstejp-izdanja |date=19. listopada 2012. }} MTV Hrvatska. Preuzeto 6. travnja 2012.</ref> Krajem travnja objavio je debitantski singl "[[Goldie (pjesma)|Goldie]]".<ref>[http://itunes.apple.com/us/album/goldie-single/id521382348 Goldie - ASAP Rocky] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231211235414/https://web.archive.org/web/20120523093528/http://itunes.apple.com/us/album/goldie-single/id521382348 |date=11. prosinca 2023. }} iTunes. Preuzeto 29. svibnja 2012.</ref> Svoj debitantski album ''[[LongLiveA$AP]]'' će objaviti 11. rujna 2012. godine. U srpnju je nastupao na glazbenom festivalu [[Pitchfork Music Festival|Pitchfork]].<ref>[http://www.billboard.com/#/column/the-juice/a-ap-rocky-talks-longlivea-ap-album-discovers-1007580552.story ASAP Rocky govori o albumu ''LongLiveA$AP'' (intervju)] ''Billboard''. Preuzeto 20. srpnja 2012.</ref> Krajem srpnja je najavio turneju zajedno s [[Danny Brown|Dannyjem Brownom]] i [[Schoolboy Q]]-em koja će trajati do studenog.<ref>[http://www.prefixmag.com/news/asap-rocky-announces-tour-with-danny-brown-schoolb/67445/ ASAP Rocky najavio turneju s Dannyjem Brownom i Schoolboy Q-em] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120726182439/http://www.prefixmag.com/news/asap-rocky-announces-tour-with-danny-brown-schoolb/67445/ |date=26. srpnja 2012. }} ''Prefix''. Preuzeto 25. srpnja 2012.</ref> Miksani album ''[[Lord$ Never Worry]]'' zajedno s [[ASAP Mob]]om objavio je 28. kolovoza.<ref>[http://www.xclusiveszone.net/2012/08/asap-mob-announce-lords-never-worry-album-release-date/ ASAP Mob najavili ''Lords Never Worry'' za 28. kolovoza] XclusiveZone. Preuzeto 13. kolovoza 2012.</ref> == Privatni život == === Pravna pitanja === ASAP Rocky je 20. srpnja 2012. godine bio uhićen, te pritvoren u [[Lower Manhattan]]u zbog verbalnog napada na dvoje ljudi koji su ga htjeli slikati. Nakon događaja žrtve su završile u bolnici.<ref>[http://www.hotnewhiphop.com/asap-rocky-arrested-in-new-york-news.2449.html ASAP Rocky uhićen u New Yorku] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120722183929/http://www.hotnewhiphop.com/asap-rocky-arrested-in-new-york-news.2449.html |date=22. srpnja 2012. }} HotNewHipHop. Preuzeto 20. srpnja 2012.</ref> Tri dana kasnije Rocky je oslobođen svih optužbi.<ref>[http://www.hotnewhiphop.com/asap-rocky-pleads-not-guilty-to-assault-charges-news.2472.html ASAP Rocky oslobođen od svih optužbi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120725050253/http://www.hotnewhiphop.com/asap-rocky-pleads-not-guilty-to-assault-charges-news.2472.html |date=25. srpnja 2012. }} HotNewHipHop. Preuzeto 25. srpnja 2012.</ref> == Diskografija == {{Glavni|Diskografija ASAP Rockyja}} === Studijski albumi === * ''[[Long. Live. ASAP]]'' (2013.) * ''[[At. Long. Last. ASAP]]'' (2015.) *''[[Testing]]'' (2018.) *''[[Don't Be Dumb]]'' (2026.) === Miksani albumi === * ''[[Live. Love. ASAP]]'' (2011.) == Nagrade i nominacije == ;BET Awards {|class="wikitable" |- !Godina !Nominirano djelo !Nagrada !Rezultat |- |align="center" |2012. |'''ASAP Rocky''' |Najbolji novi izvođač (''Best New Artist'') |align="center" style="background: #ffbbbb"|nominacija |} ;BBC Sound of 2012 {|class="wikitable" |- !Godina !Nominirano djelo !Nagrada !Rezultat |- |align="center" |2012. |'''ASAP Rocky''' |Zvuk 2012. godine (''Sound of 2012'') |align="center" style="background: #ffbbbb"|nominacija |} ;mtvU Woodie Awards {|class="wikitable" |- !Godina !Nominirano djelo !Nagrada !Rezultat |- |align="center" |2012. |'''ASAP Rocky''' |Woodie novak godine (''Breaking Woodie'') |align="center" style="background: #ffbbbb"|nominacija |} == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat|ASAP Rocky}} *[http://www.asapmob.com/ Službena stranica] *[http://www.allmusic.com/artist/aap-rocky-p2475562 ASAP Rocky] na [[Allmusic]]u *[http://www.discogs.com/artist/ASAP+Rocky ASAP Rocky] na [[Discogs]]u *[http://www.discogs.com/artist/ASAP+Rocky ASAP Rocky] na [[Billboard|''Billboardu'']] *[http://www.mtv.com/music/artist/asap_rocky/artist.jhtml ASAP Rocky] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120512114729/http://www.mtv.com/music/artist/asap_rocky/artist.jhtml |date=12. svibnja 2012. }} na [[MTV]] {{ASAP Rocky}} {{Singlovi ASAP Rockyja}} {{GLAVNIRASPORED:ASAP Rocky}} [[Kategorija:Američki hip hop glazbenici]] [[Kategorija:Američki tekstopisci]] [[Kategorija:Američki redatelji glazbenih spotova]] gll3qv7dss3hw4vjik6fwwoi4y4na1r 0 326399 7615850 6675861 2026-10-09T21:40:37Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.6 7615850 wikitext text/x-wiki {{Infookvir radijska postaja | ime = Totalni FM | logo = | razina = lokalna | frekvencija = | erp = | jezik = [[Hrvatski jezik|hrvatski]] | početak = [[17. studenoga]] [[2010.]] | prestanak = | prijašnja imena = | vlasnik = Capital FM d.o.o. 100% | sjedište = | adresa = | slogan = ''Više dobre glazbe'' | web = [http://www.totalni.hr/ totalni.hr] | stream = }} '''Totalni FM''' ([[pokrata|skr.]] TFM), bila je mreža<ref>[http://www.totalnifm.hr/o-nama/ O nama] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130128052022/http://www.totalnifm.hr/o-nama |date=28. siječnja 2013. }} ''totalnifm.hr'', pristupljeno 28. prosinca 2012.</ref> lokalnih radijskih postaja. Rad TFM-a počeo je [[17. studenoga]] [[2010.]] godine. Glazbeni slogan mreže bio je ''„Više dobre glazbe”''. Glazbeni program temeljio se na urbanoj, pop i rock glazbi. Uz glazbu, emitirane su i kratke vijesti i servisne informacije, zabavne rubrike te različite nagrade igre. Emisija ''Jutro na Totalnom'' odašilje se svakim radnim danom ujutro od 6 do 9 sati. == Izvori == {{izvori}} == Povezani članci == * [[Hrvatske radio postaje]] == Vanjske poveznice == *[http://www.totalni.hr/ Totalni FM Rijeka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160121100906/http://www.totalni.hr/ |date=21. siječnja 2016. }} [[Kategorija:Hrvatske radijske postaje]] o4iumo5oq2wwupv52oq6w5o1ah6nxiu 0 326425 7615939 7562906 2026-10-10T02:20:05Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.6 7615939 wikitext text/x-wiki '''Upper Similkameen''' (Upper Similkameen Indian Band) jedna od tri bande [[Similkameen]] Indijanaca sa sjeverne obale rijeke [[Similkameen ,rijeka|Similkameen]] u [[Britanska Kolumbija|Britanskoj Kolumbiji]], [[Kanada]]. U prošlosti su imali 3 sela: [[Ntkaihelok]] (Ntkai'xelôx), nedaleko Princetona, sjeverna strana rijeke Similkameen; [[Snazaist]] (Snäzäi'st), sjeverna obala rijeke Similkameen i [[Tcutcuwiha]] (Tcutcuwî'xa) ili Tcutcawiha (Tcutcawi'xa), sjeverna strana Similkameena. U suvremeno doba žive na 7 rezervi: [[Chuchuwayha 2]] na ušću Hedley Creeka (2.277.10 ha), [[Chuchuwayha 2c]] na izvoru Johns Creeka (121.40 ha), [[Lulu 5]] na ušću Arcat Creeka na lijevoj obali Similkameena (20.20 ha), [[Nine Mile Creek 4]] na ušću Steven Creeka na lijevoj obali Similkameena (80.10 ha), [[One Mile 6]] sjeverno od Princetona (4 ha), [[Vermilion Forks 1]] (3.20 ha) i [[Wolf Creek 3]] na ušću Wolf Creeka na desnoj obali Similkameena (202.5 ha).<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://pse5-esd5.ainc-inac.gc.ca/FNP/Main/Search/FNReserves.aspx?BAND_NUMBER=599&lang=eng |title=Reserves/Settlements/Villages |journal= |access-date=5. veljače 2012. |archive-date=25. veljače 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140225082408/http://pse5-esd5.ainc-inac.gc.ca/fnp/Main/Search/FNReserves.aspx?BAND_NUMBER=599&lang=eng |url-status=dead }}</ref> Populacija im je 2006 iznosila 65, od toga 30 muškaraca i 35 žena.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://pse5-esd5.ainc-inac.gc.ca/FNP/Main/Search/FNPopulation.aspx?BAND_NUMBER=599&lang=eng |title=Population Census Statistics |archive-url=https://web.archive.org/web/20160306025303/http://pse5-esd5.ainc-inac.gc.ca/FNP/Main/Search/FNPopulation.aspx?BAND_NUMBER=599&lang=eng |archive-date=6. ožujka 2016. |access-date=5. veljače 2012.}}</ref> Svi pripadnici ove skupine (2006) govore jedino još [[engleski]]m jezikom, dok je 2001. bilo 10 govornika, i vi su bili žene.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://pse5-esd5.ainc-inac.gc.ca/FNP/Main/Search/FNLanguage.aspx?BAND_NUMBER=599&lang=eng |title=Language Statistics |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305191447/http://pse5-esd5.ainc-inac.gc.ca/FNP/Main/Search/FNLanguage.aspx?BAND_NUMBER=599&lang=eng |archive-date=5. ožujka 2016. |access-date=5. veljače 2012.}}</ref> Među Upper Similkameenima govorila je dijalektom similkameen još u siječnju 2006. jedna starija žena.<ref>[http://maps.fphlcc.ca/node/2518#com_lna_2 Language Needs Assessment: The Paul Creek Language Association] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> Jezik se uči i danas, a među [[Lower Similkameen]]ima govori ga još 18 osoba ali su sve preko 55 godina (2007).<ref>{{Citiranje weba |url=http://maps.fphlcc.ca/lower_similkameen |title=Arhivirana kopija |access-date=5. veljače 2012. |archive-date=11. svibnja 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120511123038/http://maps.fphlcc.ca/lower_similkameen |url-status=dead }}</ref> Jezik Nsyilxcən pripada porodici salishan, i to je jezik naroda Okanagon. == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Okanagan]] [[Kategorija:Indijanci, Britanska Kolumbija]] mx1w991g138toyy6fcs59bnfeavw71j 0 326654 7616032 7376876 2026-10-10T10:34:42Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.6 7616032 wikitext text/x-wiki '''Vojislav Pešut''' je bio istaknuti vjerski i kulturni radnik [[Hrvati u Vojvodini|Hrvata]] u [[Bačka|Bačkoj]].<ref name="HNVBara">[http://www.hnv.org.rs/hrvati_u_vojvodini.php Hrvatsko nacionalno vijeće Republike Srbije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111113012430/http://www.hnv.org.rs/hrvati_u_vojvodini.php |date=13. studenoga 2011. }} Mario Bara: Hrvati u Vojvodini</ref> Studirao je medicinu u Zagrebu.<ref name="Vekas">(mađarski) [http://www.mtaki.hu/docs/vekas_magyarok_a_vajdasagban/vekas_magyarok_a_vajdasagban_1948.pdf Vékás János- Magyarok a Vajdaságban 1944-1954 , 1948] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Institut za etničke i nacionalne manjine Mađarske akademije znanosti</ref> Bio je inicijatorom organiziranja katoličkih organizacija na području Bačke koja su snažno djelovala na nacionalno sazrijevanje hrvatske srednjoškolske i sveučilišne mladeži, a sve u duhu kršćanskih načela. Kao takav bio je metom progona koju su sprovodile [[Savez komunista Jugoslavije|jugoslavenske komunističke vlasti]] nad Hrvatima i rimokatolicima. Ožujka 1948. je u Subotici osudilo 3 skupine od ukupno 27 katoličkih svećenika i aktivista, a lažno su optuženi da su pripadali "ustaškoj i križarskoj terorističkoj organizaciji".<ref name="HNVBara"/> Vojislav Pešut je bio dijelom skupine koja je osuđena 17. ožujka 1948. godine, a dobio je deset godina (osuđeni su još [[Ivan Kujundžić (književnik)|Ivan Kujundžić]], [[Alojzije Poljaković]], [[Franjo Vujković]], [[Šime Stantić]], [[Stanko Stanić]], [[Ante Sekulić]], [[Joso Dulić]], [[Dragutin Milonja]], [[Ružica Draženović]] i [[Aleksandar Ivić]], dok je [[József Tili|Józsefa Tilija]] oslobodilo zbog nedostatka dokaza.<ref name="Vekas"/><ref>[http://www.tomislavjonjic.iz.hr/JONJIC_Resistance_Review.pdf Review of Croatian History 3/2007, no.1, 109 - 145, Tomislav Jonjić] Organised Resistance To The Yugoslav Communist Regime in Croatia 1945-1943<br>Usporedi [[Marija Dulić]], "Da se ne zaboravi: subotički proces 1946.", Politički zatvorenik, (9) 1999., br. 87: 47; [[Ante Sekulić]], "Dvije subotičke presude (1948. i 1972.)", Politički zatvorenik, (10) 2000., br. 102: 37-40</ref> == Izvori == *[http://www.hnv.org.rs/hrvati_u_vojvodini.php Hrvatsko nacionalno vijeće Republike Srbije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111113012430/http://www.hnv.org.rs/hrvati_u_vojvodini.php |date=13. studenoga 2011. }} Mario Bara: Hrvati u Vojvodini {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{GLAVNIRASPORED:Pešut, Vojislav}} [[Kategorija:Vojvođanski Hrvati]] c67ozyusa2l2rx23mktl9sheadr18nw 0 327547 7615780 7469226 2026-10-09T18:10:32Z Stevobrat 329875 /* growthexperiments-addlink-summary-summary:1|0|1 */ 7615780 wikitext text/x-wiki '''Indeksiranje''' dokumenata na [[računalo|računalu]] predstavlja postupak u kojem [[informacijski sustav]] pregledava dokumente na [[Tvrdi disk|disku]] i [[katalog]]izira ih kako bi se omogućilo njihovo pretraživanje. == Uvod == Računalni programi koji su zamišljeni da bez čovjekove pomoći uspješno odrede predmet o kojem se u dokumentu govori, razvijaju se već četrdeset godina. Manje ili više uspješni, najčešće su plijenili pažnju informatičara zainteresiranih za razvoj automatske obradbe teksta i [[Umjetna inteligencija|umjetne inteligencije]]. Korištenje računala u području označivanja i pretraživanja dokumenata ravnopravno koriste sustavi u kojima posao stvarnog označivanja dokumenata radi isključivo čovjek, potom oni u kojima se računala koriste za kontrolu rječnika, a stvarnu obradbu obavljaju ljudi ili se računala koriste za korekciju ljudskih pogrešaka. Na kraju tu su i manje ili više uspješni sustavi u kojima se nastojalo potpuno isključiti čovjeka u postupku označivanja sadržaja. Da bi se učinio značajan i kvalitetan pomak na području označivanja i pretraživanja, potrebno je zbližiti znalce na području informacijske tehnologije s tradicionalnom knjižničarskom naobrazbom. == Indeksiranje == Pojavom računalne industrije dolazi do stvaranja [[Baza podataka|baze podataka]]. Baza podataka je zbirka zapisa pohranjenih u računalu na sustavni način. Najranija poznata upotreba termina baza podataka potječe iz lipnja 1963. Tehnološkim napretkom dolazi do unapređivanja baza podataka koje su povećale svoju brzinu putem indeksiranja. Indeksiranje se definira kao proces stvaranja reprezentacije dokumenta. Pojam indeksiranje dokumenata predstavlja postupak u kojem informacijski sustav pregledava dokumente na disku i katalogizira ih kako bi se omogućilo njihovo pretraživanje. U postupku indeksiranja, računalo pregledava dokument, utvrđuje što se u njemu nalazi, kojeg je formata, te određuje druge podatke kako bi korisnik kasnije mogao napraviti pretraživanjem sustava za tim dokumentom, emailom, slikom ili nekim drugim dokumentom, pa tako čitajući tekst ne koncentriramo se samo na to što piše, nego i o čemu piše u tekstu. Velika većina metoda za obradu tekstualnih podataka osmišljena je i optimirana ne temelju svojstava engleskog, a tek ponekad i ostalih svjetskih jezika. === Vrste indeksiranja === Postoji ručno indeksiranje, poluautomatsko indeksiranje i automatsko indeksiranje. Ručno indeksiranje su grupe dokumenta lista koje čitaju novopristigle dokumente i na temelju njihovog sadržaja određuju prikladne ključne riječi ili ih svrstavaju u ranije definirane klase. Ovaj se pristup može pokazati kao vremenski vrlo zahtjevan, kompliciran i skup, ali ima i određene prednosti. Kod ručnog indeksiranja nikakvu ulogu ne igra jezik dokumenata, specifičnost terminologije ili rječnika. Indeksiranje nije ovisno ni o kakvoj tehnologiji, a može se i lakše prilagoditi potrebama određenih korisnika. Porast broja baza punog teksta i mogućnosti pretraživanja slobodnog teksta (free text searching) dala je poticaj razvoju [[Računalni program|računalnih programa]] koji su zamišljeni ne samo kako bi obrađivali dokumente jednako dobro kao čovjek, već u cilju da ga u tome nadmaše. Ono što uistinu otvara prostor računalima u području sadržajne obradbe, koja se oduvijek smatrala elitnom, neprikosnoveno intelektualnom domenom informacijskih stručnjaka, jest činjenica da čovjek sam više ne može sadržajno analizirati i označiti nezaustavljivu masu elektroničkih dokumenata koja se velikom brzinom pojavljuje i nestaje u globalnom mrežnom okruženju. Poluautomatsko indeksiranje uključuje primjenu različitih automatskih metoda predlaganja ključnih riječi ili pojmova iz tezaurusa. Na taj način indeksatori dobivaju znatno smanjen popis pojmova među kojima odabiru one bitne za dokument. Konačnu odluku donosi ponovno čovjek, ali se vrijeme i cijena indeksiranja znatno smanjuju. Automatsko indeksiranje obavlja se bez ili uz vrlo neznačajnu intervenciju čovjeka. Rezultati koji se dobivaju su podjednako uspješni kao i kod ručnog indeksiranja, ali ipak pogreške su neizbježne, iako automatsko indeksiranje znatno štedi vrijeme, te mnogi skupovi dokumenata bez ovakvih metoda ne bi uopće nikada niti bili obrađeni. Nakon što je sustav za automatsko indeksiranje uspostavljen moguće ga je prilagoditi za rad s različitim zbirkama dokumenata. Mnogi problemi kao što su specifičnost terminologije, višejezičnost ili višeznačnost, koji kod ručnog indeksiranja nisu prisutni, također se mogu riješiti primjenom odgovarajućih metoda. Najbolji se rezultati ostvaruju kombiniranjem ranije spomenutih metoda. === Vrste automatskog indeksiranja === Vrste automatskog indeksiranja su: metoda ekstrakcije i metoda dodjeljivanja ključnih riječi te lingvističke i statističke metode. Metoda ekstrakcije koristi pojmove koji se već nalaze u tekstu dokumenta koji se indeksira. Ti pojmovi se odnose na samostalne riječi, ali i složenije fraze. Osnovni problem je u određivanju pojmova koji su dovoljno bitni za sadržaj dokumenta i definiranje njihove važnosti, odnosno težine. J. D. Anderson ih naziva predmetnim osobinama (entity attributs). Metoda indeksiranja dodjeljivanjem ključnih riječi koje oni preuzimaju iz nekog izvora koji nije sam dokument. Njih može odrediti sam indeksator na temelju vlastitog iskustva ili mogu biti preuzete iz nekog kontroliranog rječnika kao što je [[tezaurus]]. No okupljanje na bazi tezaurusa ili klasifikacije podrazumijeva izuzetan ljudski intelektualni napor, pa je mogućnost da se to obavlja strojno oduvijek bila izazov za informacijske stručnjake. Riječ je o konceptualnom ili tematskom tezaurusu koji služi za svrhu indeksiranja, a izdvaja se kao posebna vrsta leksikografskog priručnika. On ima tematsko ustrojstvo, za razliku od abecednog koje se inače koristi. Dodjeljivanje ključnih riječi na temelju kontroliranog rječnika usko je povezano s pojmom kategorizacije. Kategorizacija se odnosi na svrstavanje dokumenata u dvije ili više klasa ili kategorija. To je nadzirani proces koji zahtijeva učenje na skupu primjera za svaku kategoriju. U slučaju indeksiranja svakom tekstu može biti pridijeljen jedan ili više klasifikacija deskriptora. Oni se ponašaju na isti način kao kategorije kod procesa kategorizacije. Kao prilog već navedenim razlozima treba spomenuti i sljedeće riječi G. Saltona: "... čini se daje retoričko pitanje g. Kerena "Što ste u posljednje vrijeme vi istraživači učinili za nas praktičare?" promašilo svrhu. Ne postoje nigdje prečaci između istraživanja i primjene. To važi jednako za naše kao i za druga područja intelektualnih napora. Potrebno je proučavati literaturu, potrebno je imati dovoljno "know-how" sposobnosti da bi se problem mogao razlučiti i smjestiti u kontekst. S vremenom, djelići će se spojiti u cjelinu, a promatrač će moći uočiti pojedinačne detalje umjesto da se oslanja na površne utiske i uopćavanja. U našem, kao i u svakom drugom području, potrebno je poznavati polje djelovanja kako bi se moglo doprinijeti njegovom razvoju." Lingvističke metode određuju pojmove koji su bitniji za formiranje indeksa pridjeljujući im veće težine. Takvi pojmovi najčešće su imenice ili grupe imenica, a cilj lingvističkih metoda je da ih prepoznaju u tekstu. Dodatna prednost je prepoznavanje fraza, što znatno poboljšava kvalitetu indeksiranja, lingvističke metode se kombiniraju sa statističkima prilikom određivanja težine, odnosno važnosti pojedinih pojmova. Za uspješniju obradu teksta potrebno je obaviti predprocesiranje koje se najčešće sastoji od morfološke normalizacije i eliminacije stop riječi. Kad je u pitanju [[Morfologija|morfološka]] normalizacija radi se o svođenju riječi na osnovni oblik, dok kod eliminacije stop riječi radi se o riječima koje ne nose nikakvo značenje za sadržaj teksta i one tvore stop listu. Najjednostavniji način za odabir adekvatnih pojmova je računanje [[frekvencija]] pojavljivanja tog pojma u pojedinom tekstu i u preostalim dokumentima. Pojam se smatra važnim ako se pojavljuje određeni broj puta. == "Windows" u službi indeksiranja == [[Microsoft Windows]] koristi indeks za vrlo brza pretraživanja na računalu. Većina se standardnih [[datoteka]] na računalu indeksira prema zadanim postavkama. Indeksirana mjesta obuhvaćaju sve mape koje se nalaze u bibliotekama (primjerice, sve što vidite u biblioteci dokumenta), e-pošti i izvanmrežnim datotekama. Primjeri datoteka koje se ne indeksiraju programske su i sistemske datoteke - datoteke koje većina korisnika vrlo rijetko traži. Najjednostavniji način dodavanja u indeks jest obuhvaćanje mape u biblioteci. Kad to učinite, sadržaj te mape automatski se indeksira. Cijelo računalo se ne bi smjelo indeksirati jer bi se tim napravio suprotan učinak, umjesto ubrzanja rada računala došlo bi do njegove sporosti jer bi bile uključene programske datoteke pa bi indeks bio prevelik. == [[Predmetno indeksiranje]] == Tvrtke s [[internet]]om kojima bi bili sati izgubljeni u pretraživanju lokacije traženih [[informacija]] predstavljaju gubitak novaca, te one plaćaju za stručne analize. Pa tu opet moramo spomeniti predmetno indeksiranje, a to je metoda opisivanja dokumenta indeksnim terminima kako bi se označilo o čemu se radi u dokumentu ili da se skrati njegov sadržaj. Razlog zbog kojeg se dokumenti tako označuju je zato što pronalazak informacija ne predstavlja veći problem, nego pronalazak pravih informacija među velikom količinom dostupnih informacija, tako i na Internetu. Problem je što [[Tražilica|tražilice]], čak i one novije („inteligentne“) ne zadovoljavaju uvijek. Generalno, način funkcioniranja tražilica je da traže pojavljivanje riječi koja se upisuje u pretraživačko sučelje, na što se izlistavaju svakakvi dokumenti u kojima se pojavljuje riječ iz upita, znači čak i one gdje se riječ samo spominje, a nema relevantnu vrijednost. Jedan od načina povećavanja relevantnosti rezultata pretrage je traženje ključnih riječi koje mogu biti umetnute kao metapodaci (podaci o podacima) unutar stranica interneta. Svrha predmetnog indeksiranja je da se označivanjem jedinica teksta određeni dokument može lakše pronaći pri traženju. Kontrolirani rječnik se koristi u informacijskim znanostima, i za razliku od rječnika prirodnih jezika, koriste se samo prethodno određeni ovlašteni termini. Ključne riječi dokumentu dodaje autor, a indeksni termine dokumentima dodjeljuju posebni stručnjaci, indekseri i knjižničari. Oni su profesionalci u analiziranju sadržaja i izučeni su da precizno odrede potrebe korisnika. Što se interneta tiče, postoji drugačija, jeftinija verzija označavanja dokumenata. Nove mrežne aplikacije omogućuju svakom korisniku da obilježava dokumente, tako da socijalno označavanje (metoda suradničkog stvaranja i uređivanja oznaka koja služi da bi se sadržaj označio i kategorizirao) postaje sve popularnije na Web-u. Svakodnevni primjer: video sadržaji na YouTubeu (korisnici svoje postavljene video materijale također indeksiraju tako da upisuju oznake (tags), i ako dobro naprave taj zadatak, sadržaj videa odgovarat će indeksnim terminima, i korisnik će lako preko upita pronaći traženi video materijal). == Zaključak == Zbog tehnoloških promjena koje su omogućile rad s velikim bazama podataka, stručnjacima u organizaciji i posredovanju informacija i znanja pridružili su se i znalci s područja [[Računarstvo|računarstva]]. Istraživački rad koji se odnosio na pretraživanje informacija istom je usmjeren na pretraživanja slobodnog teksta, odnosno pretraživanje na prirodnom jeziku. Pristup računalnih stručnjaka problemu pretraživanja i označivanja usredotočen je od početka na lociranje i pronalaženje informacija u nekoj bazi podataka. Danas, govoreći o sustavima za pretraživanje i označivanje, a napose o automatskom predmetnom označivanju, možemo zaključiti da su sva nastojanja u tom pravcu bila opravdana. Brojna literatura iz tog područja govori u prilog silnom znanstvenom-istraživačkom i praktičnom naporu koji je uložen u njihov razvoj i usavršavanje. Napretkom komunikacijske tehnologije i razvojem globalne informacijske infrastrukture, napose pojavom Interneta, omogućen je pristup velikom broju različitih informacija u digitalnoj formi. Među njima iz dana u dan raste broj baza podataka s punim tekstom. Potreba označivanja i pretraživanja stalno rastuće mase dokumenata već sada nadilazi ljudske mogućnosti. == Literatura == # Nikolić-Hoyt A., Konceptualna leksikografija, Prema tezaurusu hrvatskog jezika, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2004. # Salton, G. Brief communication a note about information science research. // From classification to "knowledge organization" : Dorking revisited or "past is prelude" / edited by Alan Gilchrist.- The Hague : International Federation for Information and Documentation, 1997. # TUĐMAN, Miroslav, BORAS, Damir, DOVEDAN Zdravko: Uvod u informacijske znanosti, Školska knjiga, Zagreb, 1992. # Automatic vs. manual indexing, European Library Automation Group, 2001, <{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}> (25/6/2005) # K. Kells, What is Indexing?, Index West, Olympia, <http://www.indexw.com/whatido.htm> (25/6/2005) [[Kategorija:Operacijski sustavi]] fhva6cf8ascctg10hm8li7kxzgazefk 0 330084 7615812 7608964 2026-10-09T19:27:09Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.6 7615812 wikitext text/x-wiki {{Singl |ime_singla = Time of Your Life |slika = |ime_glazbenika = [[Kid Ink]] |s_albuma = [[Up & Away]] |B-strana = |format = [[Download|digitalni download]] |objavljeno = 7. veljače 2012. |snimanje = |žanr = [[hip hop]] |trajanje = 3:56 |izdavač = [[Tha Alumni Music Group]] |tekstopisac = [[Kid Ink|Brian Todd Collins]] |skladatelj = |producent = Ned Cameron |kronologija = |singl_prije = [[Tuna Roll]] |singl0 = 2012. |singl = 2012. |singl_poslije = [[Lost in the Sauce]] |singl2 = 2012. |ostalo = }} "'''Time of Your Life'''" je debitantski singl [[reper]]a [[Kid Ink]]a s njegovog prvog nezavisnog albuma ''[[Up & Away]]'' koji će biti objavljen u lipnju 2012. godine. Pjesma je objavljena 14. siječnja 2012. godime. Kao singl je objavljena 7. veljače 2012. godine u formatu [[Download|digitalnog downloada]].<ref>[http://www.xclusiveszone.net/2012/01/kid-ink-time-of-your-life/ Kid Ink - "Time Of Your Life"] XclusivesZone. Preuzeto 3. veljače 2012.</ref> Producent pjesme je Ned Cameron, a tekstopisac je Kid Ink. U svom prvome tjednu singl je prodan u 18.500 primjeraka.<ref>[http://www.hotnewhiphop.com/kid-ink-s-time-of-your-life-single-moves-18-5k-copies-in-first-week-independently-news.1454.html "Time Of Your Life" u svom prvom tjednu prodan u 18.500 primjeraka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120220003028/http://www.hotnewhiphop.com/kid-ink-s-time-of-your-life-single-moves-18-5k-copies-in-first-week-independently-news.1454.html |date=20. veljače 2012. }} HotNewHipHop. Preuzeto 17. veljače 2012.</ref> Kid Ink je 2. travnja 2012. godine objavio spot za pjesmu. Kid Ink je 1. lipnja 2012. godine objavio remix pjesme na kojem gostuju [[Tyga]] i [[Chris Brown]].<ref>[http://www.rap-up.com/2012/06/01/new-music-kid-ink-f-tyga-chris-brown-time-of-your-life-remix/ Novo: Kid Ink feat. Tyga & Chris Brown - Time of Your Life (Remix)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120605010424/http://www.rap-up.com/2012/06/01/new-music-kid-ink-f-tyga-chris-brown-time-of-your-life-remix/ |date=5. lipnja 2012. }} Rap-Up. Preuzeto 2. lipnja 2012.</ref> Producenti remixa su Ned Cameron i sam Kid Ink.<ref>[http://www.killerhiphop.com/new-music-kid-ink-time-of-your-life-remix-featuring-chris-brown-and-tyga/ Remix pjesme "Time of Your Life" - Kid Ink, Tyga i Chris Brown] KillerHipHop. Preuzeto 2. lipnja 2012.</ref> == Videospot == Spot za pjesmu je objavljen 2. travnja 2012. godine. Redatelj spota je Alex Nazari.<ref>[http://www.xxlmag.com/bangers/2012/04/kid-ink-time-of-your-life-video/ Kid Ink - "Time of Your Life (Video)] XXL Mag. Preuzeto 2. travnja 2012.</ref> Spot je do 19. travnja pogledan u više od milijun puta na [[YouTube]]u. == Popis pjesama == ;Digitalni download {{Popis pjesama | collapsed = | naslov = | extra_stupac = Producent | ukupno_trajanje = | autor_pjesme = | autor_teksta = da | autor_glazbe = | skladba1 = Time of Your Life | napomena1 = Clean | tekst1 = [[Kid Ink|Brian Collins]] | extra1 = Ned Cameron | trajanje1 = 3:57 | skladba2 = Time of Your Life | napomena2 = Explicit | tekst2 = Collins | extra2 = Ned Cameron | trajanje2 = 3:56 | skladba3 = Time of Your Life | napomena3 = Instrumental | tekst3 = Collins | extra3 = Ned Cameron | trajanje3 = 4:12 | skladba4 = Time of Your Life | napomena4 = Remix) (featuring [[Tyga]] & [[Chris Brown]] | tekst4 = Collins, [[Tyga|Michael Stevenson]], [[Chris Brown|Christopher Brown]] | extra4 = Ned Cameron, Kid Ink | trajanje4 = 4:13 }} == Top ljestvice == {| class="wikitable" |- !align="left"|Top ljestvica (2012.) ! style="text-align:center;"|Završna<br>pozicija |- |align="left"|SAD ([[Rhythmic Airplay Chart]])<ref>[http://www.billboard.com/column/the-juice/kid-ink-dj-ill-will-talk-up-away-album-chart-1007404752.story#/column/the-juice/kid-ink-dj-ill-will-talk-up-away-album-chart-1007404752.story Kid Ink i DJ Ill Will govore o albumu ''Up & Away'', te o uspjehu na top ljestvicama] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120625061641/http://www.billboard.com/column/the-juice/kid-ink-dj-ill-will-talk-up-away-album-chart-1007404752.story#/column/the-juice/kid-ink-dj-ill-will-talk-up-away-album-chart-1007404752.story |date=25. lipnja 2012. }} ''Billboard''. Preuzeto 23. lipnja 2012.</ref> | style="text-align:center;"|32 |} == Datumi objavljivanja == {| class="wikitable" |- !Država !Datum !Format !Diskografska kuća !Izvor |- | [[Sjedinjene Američke Države]] | rowspan="1"| 7. veljače 2012. | rowspan="1"|[[Download|Digitalni download]] | rowspan="1"|[[Tha Alumni Music Group]] |<ref>[http://itunes.apple.com/us/album/time-of-your-life-single/id496218763 Time of Your Life na iTunesu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120508111345/http://itunes.apple.com/us/album/time-of-your-life-single/id496218763 |date=8. svibnja 2012. }} iTunes. Preuzeto 21. ožujka 2012.</ref> |- |} == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == *[http://www.youtube.com/watch?v=c1WuKhhms5c Time of Your Life] na [[YouTube]]u {{Kid Ink}} {{Singlovi Kid Inka}} [[Kategorija:Singlovi iz 2012.]] [[Kategorija:Debitantski singlovi]] 092dekck9g8dspphwtag2q9l72ueted 0 330325 7616005 7484944 2026-10-10T09:19:48Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.6 7616005 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:BorescopeApplication.png|mini|desno|300px|Boreskop se koristi ponekad u vizualnoj kontroli.]] [[Datoteka:BorescopeSchematic.png|mini|desno|300px|Kruti boreskop.]] [[Datoteka:Fiberscope (view inside clock).png|mini|desno|300px|Slika unutrašnjosti starog satnog mehanizma dobivena fleksibilnim fiberskopom.]] [[Datoteka:Flexibles Endoskop.jpg|mini|desno|300px|Fleksibilni endoskop.]] '''Vizualna kontrola''' (kratica: VK) ili '''optičko ispitivanje''' je metoda [[Kontrola bez razaranja|kontrole bez razaranja]] (KBR), za otkrivanje niza površinskih grešaka, kao što su: [[korozija]], kontaminacija, [[Tolerancija hrapavosti površine|završna obrada površine]], te površinske greške spojeva ([[zavarivanje|zavara]], [[brtva|zaptivki]], ljepljivih traka i slično). Može biti s ili bez pomoćnih uređaja i opreme. Osim ispitivanje golim okom, koriste se fleksibilni ili kruti boreskopi za zaklonjene ili nepristupačne površine, senzori slike za fotografisanje ili snimanje video zapisa, sistemi za povećanje slike, obojeni ili [[Fluorescencija|fluorescentni]] penetranti za isticanje površinskih grešaka.<ref>[http://www.sfsb.hr/kth/zavar/tii/kbr_met.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090410194902/http://www.sfsb.hr/kth/zavar/tii/kbr_met.html |date=10. travnja 2009. }} "Kontrola kvalitete nakon zavarivanja" Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu, ftp://161.53.116.242/Predavanja_vjezbe_programi_rokovi/Zavarivanje {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, 2012.</ref> Prije bilo koje druge metode kontrole zavara ili nekog drugog svojstva materijala (KBR ili KSR), primjenjuje se vizualna kontrola. Ta metoda kontrole relativno je jeftina, ne oduzima puno vremena, a može dati vrlo korisne informacije kako o kvaliteti zavarenih spojeva, tako i o potrebi kontrole nekom drugom metodom. Za pomoć kod vizualne kontrole u skučenim i nepristupačnim dijelovima konstrukcije koriste se različita povećala (lupe uz osvjetljenje).<ref>[http://www.fsb.unizg.hr/ndt/download/teh3_2003-04pred.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141006094056/http://www.fsb.unizg.hr/ndt/download/teh3_2003-04pred.pdf |date=6. listopada 2014. }} "Metode nerazornih ispitivanja" www.fsb.unizg.hr, 2012.</ref> ==Vrste uređaja za vizualnu kontrolu== ===Boreskop=== Boreskop ([[Engleski jezik|engl]]. borescope) je [[optika|optički]] uređaj koji se sastoji od krute ili fleksibilne [[cijev]]i s [[okular]]om na jednom i [[objektiv]]om na drugom kraju. Obično je opremljen [[Optičko vlakno|optičkim vlaknima]] za osvjetljenje. Koristi se za vizualno ispitivanje nepristupačnih područja. Optička veza objektiva i okulara može biti: kruta cijev s nizom relejnih [[Leća (optika)|leća]], fleksibilna ili kruta cijev sa snopom optičkih vlakana ili fleksibilna cijev s [[Kabel|kablom]] koji prenosi [[signal]] s CCD (engl. ''charge-coupled device'') osjetila na vrhu cijevi. Dugi boreskopi s krutom cijevi zahtijevaju dodatne oslonce. Boreskopi se koriste za ispitivanje [[cjevovod]]a na curenje, unutrašnjost zidova, spremnika i drugih neosvijetljenih prostora, održavanja opreme (boreskopi zamjenjuju skupe remonte). Neki uređaji (npr. [[turbina|turbine]]) imaju posebne otvore za boreskope. ====Boreskop s izvorom svjetla==== Najčešće se koristi obično bijelo [[Svjetlosna jakost|svjetlo]] za osvjetljavanje. U kombinaciji s fluorescentnim penetrantima, koriste se boreskopi s [[Ultraljubičasto zračenje|ultraljubičastim svjetlom]]. Obično se za osvjetljavanje koriste [[Svjetleća dioda|LED diode]]. ====Mjerni boreskopi==== Sadrže pokretni kursor koji omogućava [[mjerenje]] u optičkoj ravni objekta. Kad je objekt mjerenja u [[Žarište|žarištu]], nema potrebe za poznavanjem faktora povećanja. Intenzitet svjetla zavisi od promjera vlakna za osvjetljenje; veći [[promjer]] znači bolju osvijetljenost. [[Toplina]] izvora svjetlosti može odrediti objekte od plastike. Faktor uvećanja i vidno polje su obrnuto proporcionalni i zavise i od udaljenosti između objektiva i objekta koji se mjeri.<ref>[http://www.riteh.uniri.hr/zav_katd_sluz/zm/pdf/nastava/tehnologija_materijala/skripta/skripta-lekcija_15%28tmtr%29.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100602005626/http://www.riteh.uniri.hr/zav_katd_sluz/zm/pdf/nastava/tehnologija_materijala/skripta/skripta-lekcija_15(tmtr).pdf |date=2. lipnja 2010. }} "Metode ispitivanja materijala bez razaranja" www.riteh.uniri.hr, 2012.</ref> ===Fleksibilni fiberskop=== Fleksibilni fiberskop se sastoji od vlakna za osvjetljenje, vlakna za sliku, leća objektiva, promjenjivih glava i daljinskih komandi za upravljanje fiberskopom. Promjeri su od 1,4 do 13 [[metar|mm]], dužine do 12 [[metar|m]] (specijalni [[kvarc]]ni fiberskopi do 90 m), vlakno za svjetlost promjera 30 [[metar|μm]], a vlakno za sliku promjera 6,5 – 17 μm. ===Videoskop=== Videoskop ili endoskopska kontrola umjesto okulara imaju CCD osjetilo (engl. '''charge-coupled device'''), [[promjer]]a 4 do 6&nbsp;mm, koji C/B sliku prenosi na [[video]] [[Računalni monitor|monitor]]. CCD sliku pretvara u [[piksel]]e, odnosno u [[električni napon]] koji se kabelima prenosi do uređaja za registriranje. Imaju veću [[razlučivost]] od fiberskopa. Prednost je veća duljina i mogućnost [[automatizacija|automatizacije]]. ===Optički mikroskopi=== [[Mikroskop|Optički mikroskopi]] se pored upotrebe kod [[Metalografija|metalografskog]] ispitivanja [[mikrostruktura|mikrostrukture]], koriste kod vizualne kontrole s povećanjem od 5 do 500 puta, za referentno mjerenje [[geometrija|geometrije]]. Alatni mikroskop ima povećanja od 10 do 200 puta. ===Profilni projektor=== [[Profilni projektor]] je [[mjerni instrument]] koji služi za provjeru točnosti malih i složenih oblika [[proizvod]]a, na primjer u [[alat]]ničarstvu pri izradi profilnih tokarskih noževa. Profilni projektor projicira uvećanu sliku (sjenu) proizvoda na projekcionu plohu i uspoređuje s uvećanim crtežom na transparentnom papiru (paus papir). Povećanje se kreće od 10 do 100 puta.<ref>[http://www.scribd.com/doc/22051398/PREDAVANJA] “Ispitivanje materijala”, doc. dr. sc. Stoja Rešković, Metalurški fakultet Sveučilišta u Zagrebu, www.scribd.com/doc, 2010.</ref> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Ispitivanje materijala]] 09zyntbkaje9wdyxuqt3x5y97swc9zt 0 333886 7615731 6982365 2026-10-09T16:24:33Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.6 7615731 wikitext text/x-wiki {{Singl |ime_singla = Taylor Gang |slika = |ime_glazbenika = [[Wiz Khalifa]] feat. [[Chevy Woods]] |s_albuma = [[Rolling Papers]] |B-strana = |format = [[Download|digitalni download]] |objavljeno = 4. kolovoza 2011. |snimanje = |žanr = [[hip hop]] |trajanje = 5:35 |izdavač = [[Atlantic Records|Atlantic]], [[Rostrum Records|Rostrum]] |tekstopisac = [[Wiz Khalifa|Cameron Thomaz]], [[Chevy Woods|Kevin Woods]], [[Lex Luger (producent)|Lexus Lewis]] |skladatelj = |producent = [[Lex Luger (producent)|Lex Luger]] |kronologija = [[Wiz Khalifa]] |singl_prije = [[On My Level]] |singl0 = 2011. |singl = 2011. |singl_poslije = [[No Sleep]] |singl2 = 2011. |ostalo = }} "'''Taylor Gang'''" je promotivni singl [[reper]]a [[Wiz Khalifa|Wiza Khalife]] koji se nalazi na bonus izdanju njegovog debitantskog studijskog albuma ''[[Rolling Papers]]''. Pjesma je kao singl objavljena u formatu [[Download|digitalnog downloada]], 4. kolovoza 2011. godine. Na pjesmi gostuje [[Chevy Woods]], a producent pjesme je [[Lex Luger (producent)|Lex Luger]]. Spot za pjesmu je objavljen 22. rujna 2011. godine. Redatelj spota je Bill Paladino. == Popis pjesama == ;Digitalni download {{Popis pjesama | collapsed = | naslov = | extra_stupac = | ukupno_trajanje = | autor_pjesme = | autor_teksta = | autor_glazbe = | skladba1 = Taylor Gang | napomena1 = Explicit) (featuring Chevy Woods | tekst1 = | extra1 = | trajanje1 = 5:35 | skladba2 = Taylor Gang | napomena2 = Clean) (featuring Chevy Woods | tekst2 = | extra2 = | trajanje2 = 5:35 | skladba3 = Taylor Gang | napomena3 = Instrumental) (featuring Chevy Woods | tekst3 = | extra3 = | trajanje3 = 5:35 }} == Top ljestvice == {| class="wikitable" |- !Top ljestvice (2011.) !Završna<br />pozicija |- |SAD ([[Bubbling Under Hot 100 Singles|''Billboard'' Bubbling Under Hot 100 Singles]])<ref>[http://www.billboard.com/song/wiz-khalifa/taylor-gang/28188212#/song/wiz-khalifa/taylor-gang/28188212 Wiz Khalifa feat. Chevy Woods - Taylor Gang] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} ''Billboard''. Preuzeto 1. svibnja 2012.</ref> |align="center"|22 |} == Datumi objavljivanja == {|class=wikitable |- !Država !Datum !Format !Diskografska kuća !Izvor |- | [[Sjedinjene Američke Države]] | 4. kolovoza 2011. | rowspan="1"| [[Download|Digitalni download]] | rowspan="1"| [[Atlantic Records]]<br>[[Rostrum Records]] |<ref>[http://youheardthatnew.com/2011/08/wiz-khalifa-ft-chevy-woods-taylor-gang-prod-by-lex-luger-instrumental/ "Work Hard, Play Hard" - Wiz Khalifa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110819044015/http://youheardthatnew.com/2011/08/wiz-khalifa-ft-chevy-woods-taylor-gang-prod-by-lex-luger-instrumental/ |date=19. kolovoza 2011. }} YouHeardThatNew. Preuzeto 1. svibnja 2012.</ref> |} == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://www.youtube.com/watch?v=09iAlDwZqzs Taylor Gang] na [[YouTube]]u {{Wiz Khalifa}} {{Singlovi Wiza Khalife}} [[Kategorija:Singlovi iz 2011.]] [[Kategorija:Skladbe Wiz Khalife]] ei1g6gze73klc53edthnqjs51o5r0sl 0 336168 7615938 7609135 2026-10-10T02:19:28Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.6 7615938 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Album |ime_albuma = Up & Away |ime_glazbenika = [[Kid Ink]] |vrsta = studijski album |s_albuma = |slika = |žanr = [[hip hop]] |datum = [[12. lipnja]] [[2012.]] |snimanje = 2011. - 2012.<br />Supr Humn Studios<br /><small>([[Los Angeles, Kalifornija|Los Angeles]], [[Kalifornija]])</small> |trajanje = 48:50 |izdavač = [[Tha Alumni Music Group]] |producent = T-Nyce, Backpack, The Amazinz, Ned Cameron, Kyle Justice, KB, Jahlil Beats, The Arsenals, FKi, DJ Spinz, Cardiak, Mr. Hype, DJ Invasion |recenzija = |album_prije = [[Wheels Up]] |godina0 = 2011. |godina = 2012. |album_poslije = |godina2 = |ostalo = }} '''''Up & Away''''' je prvi nezavisni album [[reper]]a [[Kid Ink]]a koji je objavljen 12. lipnja 2012. godine pod diskografskom kućom [[Tha Alumni Music Group]] u formatu CD-a i digitalnog downloada.<ref>[http://www.hotnewhiphop.com/kid-ink-announces-release-date-and-official-artwork-for-up-and-away-album-news.1870.html Kid Ink objavio datum izlaska svog nezavisnog albuma ''Up & Away''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120428040251/http://www.hotnewhiphop.com/kid-ink-announces-release-date-and-official-artwork-for-up-and-away-album-news.1870.html |date=28. travnja 2012. }} HotNewHipHop. Preuzeto 23. svibnja 2012.</ref> Album je proizveo dva promotivna singla "[[Time of Your Life]]" i "[[Lost In the Sauce]]".<ref>[http://itunes.apple.com/us/album/time-of-your-life-single/id496218763 Kid Ink - "Time of Your Life" (Singl)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120508111345/http://itunes.apple.com/us/album/time-of-your-life-single/id496218763 |date=8. svibnja 2012. }} iTunes. Preuzeto 23. svibnja 2012.</ref><ref>[http://itunes.apple.com/us/album/lost-in-the-sauce-single/id523014060?ign-mpt=uo%3D4 Kid Ink - "Lost In the Sauce" (Singl)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210310040417/https://music.apple.com/us/browse |date=10. ožujka 2021. }} iTunes. Preuzeto 23. svibnja 2012.</ref> Kid Ink je objavio pet spotova za pjesme "Time of Your Life", "Neva Gave a Fuck", "Lost In the Sauce", "No One Left" i "Drippin'".<ref>[http://www.xxlmag.com/bangers/2012/04/kid-ink-time-of-your-life-video/ Kid Ink - Video (Time of Your Life)] XXL Mag. Preuzeto 23. svibnja 2012.</ref><ref>[http://www.killerhiphop.com/video-kid-ink-lost-in-the-sauce/ Kid Ink - Lost in the Sauce (Videospot)] KillerHipHop. Preuzeto 2. lipnja 2012.</ref> Album je na top ljestvicama [[iTunes]]a debitirao na poziciji broj jedan u mnogim državama.<ref>[http://www.billboard.com/column/the-juice/kid-ink-dj-ill-will-talk-up-away-album-chart-1007404752.story Kid Ink i DJ Ill Will govore o albumu ''Up & Away'' i uspjehu na top ljestvicama] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120625061641/http://www.billboard.com/column/the-juice/kid-ink-dj-ill-will-talk-up-away-album-chart-1007404752.story |date=25. lipnja 2012. }} ''Billboard''. Preuzeto 1. srpnja 2012.</ref> Na top ljestvici [[Billboard 200|''Billboard'' 200]] album je debitirao na poziciji broj dvadeset. Album je u prvome tjednu prodan u 20.000 primjeraka, a do danas je prodan u 29.000 primjeraka.<ref>{{cite web |last=Jacobs |first=Allen |title=Hip Hop Album Sales: The Week Ending 07/01/2012 |url=http://www.hiphopdx.com/index/news/id.20314/title.hip-hop-album-sales-the-week-ending-7-1-2012 |publisher=HipHopDX |accessdate=5. srpnja 2012. |archive-date=6. prosinca 2012. |archive-url=https://archive.today/20121206020718/http://www.hiphopdx.com/index/news/id.20314/title.hip-hop-album-sales-the-week-ending-7-1-2012 |url-status=dead }}</ref> == Popis pjesama == {{Popis pjesama | collapsed = | naslov = | extra_stupac = Producent | ukupno_trajanje = | autor_pjesme = | autor_teksta = da | autor_glazbe = | skladba1 = No One Left | napomena1 = | tekst1 = [[Kid Ink|Brian Collins]] | extra1 = T-Nyce, Backpack | trajanje1 = 3:58 | skladba2 = Is It You | napomena2 = | tekst2 = Brian Collins | extra2 = The Amazinz | trajanje2 = 4:56 | skladba3 = [[Time of Your Life]] | napomena3 = | tekst3 = Brian Collins | extra3 = Ned Cameron | trajanje3 = 3:55 | skladba4 = Act Like That (3-Some) | napomena4 = | tekst4 = Brian Collins | extra4 = Kyle Justice | trajanje4 = 3:37 | skladba5 = Walk In the Club | napomena5 = | tekst5 = Brian Collins | extra5 = Ned Cameron | trajanje5 = 3:38 | skladba6 = Drippin' | napomena6 = | tekst6 = Brian Collins | extra6 = KB | trajanje6 = 2:48 | skladba7 = [[Lost In the Sauce]] | napomena7 = | tekst7 = Brian Collins | extra7 = Jahlil Beats | trajanje7 = 3:29 | skladba8 = Roll Out | napomena8 = | tekst8 = Brian Collins | extra8 = The Arsenals | trajanje8 = 4:11 | skladba9 = Rumpshaker | napomena9 = | tekst9 = Brian Collins | extra9 = FKi, DJ Spinz | trajanje9 = 3:12 | skladba10 = Carry On | napomena10 = | tekst10 = Brian Collins | extra10 = Cardiak | trajanje10 = 4:10 | skladba11 = Neva Gave a Fuck | napomena11 = | tekst11 = Brian Collins | extra11 = Mr. Hype, DJ Invasion | trajanje11 = 3:18 | skladba12 = Hell & Back | napomena12 = | tekst12 = Brian Collins | extra12 = Ned Cameron | trajanje12 = 4:10 }} {{Popis pjesama | collapsed = da | naslov = [[iTunes]] bonus pjesme | extra_stupac = Producent | ukupno_trajanje = | autor_pjesme = | autor_teksta = da | autor_glazbe = | skladba13 = Crazy (Loco) | napomena13 = | tekst13 = Brian Collins | extra13 = The Arsenals | trajanje13 = 3:12 }} == Top ljestvice == {| class="wikitable sortable" |- ! Top ljestvica (2012.) ! Završna<br />pozicija |- |Kanada ([[Canadian Albums Chart]])<ref>[http://jam.canoe.ca/Music/Charts/ALBUMS.html Top ljestvica: Canadian Albums Chart] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Jam. Canoe. Preuzeto 27. lipnja 2012.</ref> | style="text-align:center;"|78 |- |SAD ([[Billboard 200|''Billboard'' 200]])<ref>[http://www.billboard.com/charts/billboard-200#/artist/kid-ink/chart-history/1615075 Kid Ink: ''Billboard'' 200] ''Billboard''. Preuzeto 12. lipnja 2012.</ref> | style="text-align:center;"|20 |- |SAD ([[Top R&B/Hip-Hop Albums|''Billboard'' R&B/Hip-Hop Albums]])<ref>[http://www.billboard.com/charts/billboard-200#/artist/kid-ink/chart-history/1615075 Kid Ink: R&B/Hip-Hop Albums] ''Billboard''. Preuzeto 21. lipnja 2012.</ref> | style="text-align:center;"|3 |- |SAD ([[Top Rap Albums|''Billboard'' Rap Albums]])<ref>[http://www.billboard.com/charts/billboard-200#/artist/kid-ink/chart-history/1615075 Kid Ink: Rap Albums] ''Billboard''. Preuzeto 21. lipnja 2012.</ref> | style="text-align:center;"|2 |- |SAD ([[Independent Albums|''Billboard'' Independent Albums]])<ref>[http://www.billboard.com/charts/billboard-200#/artist/kid-ink/chart-history/1615075 Kid Ink: Independent Albums] ''Billboard''. Preuzeto 21. lipnja 2012.</ref> | style="text-align:center;"|3 |} == Nadnevci objavljivanja == {|class=wikitable |- !Država !Nadnevak !Format !Diskografska kuća !Izvor |- | [[Sjedinjene Američke Države]] | 12. lipnja 2012. | rowspan="1"| [[CD]], [[Download|digitalni download]] | rowspan="1"| [[Tha Alumni Music Group]] |<ref>[http://itunes.apple.com/us/album/up-away/id529381655 ''Up & Away'' - Kid Ink] iTunes. Preuzeto 12. lipnja 2012.</ref> |} == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == *[http://www.allmusic.com/album/up-amp-away-mw0002396623 ''Up & Away''] na [[Allmusic]]u *[http://www.discogs.com/mp3/Kid-Ink-Up-Away/1975557 ''Up & Away''] na [[Discogs]]u {{Kid Ink}} {{Singlovi Kid Inka}} [[Kategorija:Albumi iz 2012.]] pfvpe0ai1gs4uije0w9r9sml3f697vn 0 337417 7615778 7608835 2026-10-09T18:07:59Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 2) #IABot (v2.0.9.6 7615778 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Album |ime_albuma = The Dead Has Arisen |ime_glazbenika = [[Lil' ½ Dead]] |vrsta = studijski album |s_albuma = |slika = |žanr = [[hip hop]], [[G-funk]] |datum = [[25. listopada]] [[1994.]] |snimanje = 1993. - 1994. |trajanje = 64:29 |izdavač = [[Priority Records|Priority]] |producent = Tracy Kendrick, Courtney Branch, Deyon Davis, Clever, Damon Rose, K-Phlx, N-Hance, Russell Brown |recenzija = |album_prije = |godina0 = |godina = 1994. |album_poslije = [[Steel on a Mission]] |godina2 = 1996. |ostalo = {{Singlovi | Ime Albuma = The Dead Has Arisen | Vrsta albuma = studijski album | Singl 1 = [[Had to Be a Hustler]] | Singl 1 date = 1994. }} }} '''''The Dead Has Arisen''''' debitantski je studijski [[album]] [[reper]]a [[Lil' ½ Dead]]a koji je objavljen 25. listopada 1994. godine. Album je objavljen pod diskografskom kućom [[Priority Records]]. Izvršni producenti su Courtney Branch i Tracy Kendrick, a gosti na albumu su [[AMG (reper)|AMG]], [[MC Chill]], Chaos, Quicc 2 Mac i X-Con. Album je na top ljestvici [[Top R&B/Hip-Hop Albums|''Billboard'' R&B/Hip-Hop Albums]] debitirao na poziciji broj 39, a na top ljestvici [[Top Heatseekers|''Billboard'' Heatseekers Albums]] na poziciji broj 17.<ref>[http://www.cduniverse.com/search/xx/music/pid/1530612/a/Dead+Has+Arisen.htm Album ''The Dead Has Arisen'' Lil' ½ Deada] CD Universe. Preuzeto 5. lipnja 2012.</ref> Album je proizveo dva singla "[[Had to Be a Hustler]]" i "[[12 Pacofdoja]]". Pjesma "12 Pacofdoja" je objavljena kao promotivni singl. Za obe pjesme objavljeni su spotovi.<ref>[http://www.discogs.com/artist/Lil%27+1%2F2+Dead#t=Releases_Singles-EPs&q=&p=1 Singlovi Lil' ½ Deada] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120225224001/http://www.discogs.com/artist/Lil%27+1/2+Dead#t=Releases_Singles-EPs&q=&p=1 |date=25. veljače 2012. }} Discogs. Preuzeto 5. lipnja 2012.</ref> == Popis pjesama == {{Popis pjesama | collapsed = | naslov = | extra_stupac = Producent | ukupno_trajanje = | autor_pjesme = | autor_teksta = | autor_glazbe = | skladba1 = [[Had to Be a Hustler]] | napomena1 = | tekst1 = | extra1 = Tracy Kendrick, Courtney Branch, Deyon Davis | trajanje1 = 4:34 | skladba2 = [[12 Pacofdoja]] | napomena2 = featuring Chaos & Quicc 2 Mac | tekst2 = | extra2 = Tracy Kendrick, Courtney Branch, Clever | trajanje2 = 5:14 | skladba3 = Stz'll Got It | napomena3 = featuring [[AMG (reper)|AMG]] & [[MC Chill]] | tekst3 = | extra3 = Tracy Kendrick, Courtney Branch, Clever | trajanje3 = 5:39 | skladba4 = Play 'Em or Spray 'Em (Commercial Break) | napomena4 = | tekst4 = | extra4 = Tracy Kendrick, Courtney Branch | trajanje4 = 4:29 | skladba5 = Still on a Mission | napomena5 = | tekst5 = | extra5 = Tracy Kendrick, Courtney Branch, Clever | trajanje5 = 4:38 | skladba6 = Dead Man Can't Rap | napomena6 = | tekst6 = | extra6 = Tracy Kendrick, Courtney Branch, Damon Rose | trajanje6 = 5:53 | skladba7 = Hustler's Interlude | napomena7 = | tekst7 = | extra7 = Tracy Kendrick, Courtney Branch | trajanje7 = 3:18 | skladba8 = That Dope Nigga 1/2 Dead | napomena8 = | tekst8 = | extra8 = Tracy Kendrick, Courtney Branch, K-Phlx | trajanje8 = 4:54 | skladba9 = Eastside, Westside | napomena9 = featuring MC Chill | tekst9 = | extra9 = Tracy Kendrick, Courtney Branch, K-Phlx | trajanje9 = 5:41 | skladba10 = Now They Come Around | napomena10 = featuring Chaos & Quicc 2 Mac | tekst10 = | extra10 = Tracy Kendrick, Courtney Branch, Damon Rose | trajanje10 = 4:09 | skladba11 = That's What You Get | napomena11 = | tekst11 = | extra11 = Tracy Kendrick, Courtney Branch, K-Phlx | trajanje11 = 4:10 | skladba12 = It Don't Stop | napomena12 = | tekst12 = | extra12 = Tracy Kendrick, Courtney Branch, N-Hance | trajanje12 = 4:37 | skladba13 = You Know Me | napomena13 = | tekst13 = | extra13 = Tracy Kendrick, Courtney Branch | trajanje13 = 4:30 | skladba14 = Deadicated | napomena14 = featuring X-Con | tekst14 = | extra14 = Tracy Kendrick, Courtney Branch, Clever, Russell Brown | trajanje14 = 5:23 }} == Top ljestvice == {| class="wikitable sortable" |- ! Top ljestvica (1994.) ! Završna<br />pozicija |- |SAD ([[Top R&B/Hip-Hop Albums|''Billboard'' R&B/Hip-Hop Albums]])<ref>[http://www.billboard.com/artist/lil-%C2%BD-dead/119960#/artist/lil-%C2%BD-dead/chart-history/119960 Lil' ½ Dead: R&B/Hip-Hop Albums] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} ''Billboard''. Preuzeto 4. lipnja 2012.</ref> | style="text-align:center;"|39 |- |SAD ([[Top Heatseekers|''Billboard'' Heatseekers Albums]])<ref>[http://www.billboard.com/artist/lil-%C2%BD-dead/119960#/artist/lil-%C2%BD-dead/chart-history/119960 Lil' ½ Dead: Heatseekers Albums] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} ''Billboard''. Preuzeto 4. lipnja 2012.</ref> | style="text-align:center;"|17 |} == Nadnevci objavljivanja == {|class=wikitable |- !Država !Nadnevak !Format !Diskografska kuća !Izvor |- | [[Sjedinjene Američke Države]] | 25. listopada 1994. | rowspan="1"| [[CD]], [[Long play|LP]], [[Download|digitalni download]] | rowspan="1"| [[Priority Records]] |<ref>[http://itunes.apple.com/us/album/the-dead-has-arisen/id348806239 ''The Dead Has Arisen'' - Lil' ½ Dead] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210321155727/https://music.apple.com/us/album/the-dead-has-arisen/348806239 |date=21. ožujka 2021. }} iTunes. Preuzeto 5. lipnja 2012.</ref> |} == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == *[http://www.allmusic.com/album/the-dead-has-arisen-mw0000121809 ''The Dead Has Arisen''] na [[Allmusic]]u *[http://www.discogs.com/Lil-12-Dead-The-Dead-Has-Arisen/release/731867 ''The Dead Has Arisen''] na [[Discogs]]u {{Lil' ½ Dead}} {{Singlovi Lil' ½ Deada}} {{GLAVNIRASPORED:Dead Has Arisen, The}} [[Kategorija:Albumi iz 1994.]] [[Kategorija:Američki glazbeni albumi]] q2wxuv9yxk1rtkeph5b0egokplrthf3 0 341764 7615771 6717133 2026-10-09T17:44:16Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.6 7615771 wikitext text/x-wiki {{Trener/izbornik/igrač | ime = Tero Mäntylä | slika = [[Datoteka:Tero mantula.jpg|250px]] | puno ime = | visina = 1,85 m | nadimak = | datum rođenja = [[18. travnja]] [[1991.]] | mjesto rođenja = [[Santa Cruz do Rio Pardo]] | država rođenja = | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | trenutačni klub = ''Igračka mirovina'' | broj u klubu = | pozicija = [[branič (nogomet)|branič]] | ugovor = | mlade godine = | juniorski klubovi = [[Seinäjoen_Jalkapallokerho|TP-Seinäjoki]] | godina = 2008.<br/>2008. – 2010.<br/>2010. – 2012.<br/>2012. – 2015.<br />2015. – 2017.<br>2017. – 2019.<br> 2019. – 2020. <br> 2020. – 2022. | profesionalni klubovi = [[Seinäjoen_Jalkapallokerho|TP-Seinäjoki]]<br/>[[Portsmouth F.C.|Portsmouth]]<br/>[[FC Inter Turku|Inter Turku]]<br/>[[Ludogorec Razgrad]]<br />[[Aalesunds FK|Aalesunds]]<br>[[FC Inter Turku|Inter Turku]]<br>[[HIFK Fotboll|HIFK]]<br>[[Seinäjoen Jalkapallokerho|SJK]] | nastupi(golovi) = {{0}}{{0}}24 {{0}}{{0}}{{0}}(0)<br/>{{0}}{{0}}{{0}}0 {{0}}{{0}}{{0}}(0)<br/>{{0}}{{0}}33 {{0}}{{0}}{{0}}(0)<br/>{{0}}{{0}}27 {{0}}{{0}}{{0}}(0)<br />{{0}}{{0}}19 {{0}}{{0}}{{0}}(0)<br>{{0}}{{0}}38 {{0}}{{0}}{{0}}(0)<br>{{0}}{{0}}23 {{0}}{{0}}{{0}}(0)<br>{{0}}{{0}}26 {{0}}{{0}}{{0}}(0) | godine u reprezentaciji = 2014. | reprezentacija = {{NogRep|FIN}} | nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}{{0}}2 {{0}}{{0}}{{0}}(0) | godine treniranja = | klubovi = | ažurirano = }} '''Tero Mäntylä''' ([[Seinäjoki]], [[Finska]], [[18. travnja]] [[1991.]]) bivši je [[Finska|finski]] nogometaš koji je igrao na poziciji braniča. == Karijera == === Klupska karijera === Tero je ponikao u lokalnom klubu [[Seinäjoen_Jalkapallokerho|TP-Seinäjoki]]. U veljači [[2008.]] odlazi u engleski [[Portsmouth F.C.|Portsmouth]] za koji sa samo 16 godina potpisuje trogodišnji ugovor.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.hs.fi/urheilu/artikkeli/Tero+M%C3%A4ntyl%C3%A4+siirtyy+Portsmouthin+akatemiaan/1135233972205 |title=Tero Mäntylä siirtyy Portsmouthin akatemiaan |journal= |access-date=24. srpnja 2012. |archive-date=14. srpnja 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140714220422/http://www.hs.fi/urheilu/artikkeli/Tero+M%C3%A4ntyl%C3%A4+siirtyy+Portsmouthin+akatemiaan/1135233972205 |url-status=dead }}</ref> Tijekom dvogodišnjeg boravka u [[Engleska|Engleskoj]], Mäntylä nije dobio priliku u prvom sastavu te je odigrao svega dvije utakmice za rezervni sastav.<ref>[http://www.transfermarkt.co.uk/en/tero-maentylae/leistungsdaten/spieler_106288.html Transfermarkt.co.uk]</ref> U kolovozu [[2010.]] Tero Mäntylä se vraća u domovinu gdje potpisuje za [[FC Inter Turku|Inter Turku]] da bi na kraju sezone 2011. prešao u bugarski [[Ludogorec Razgrad]].<ref>[http://www.iltasanomat.fi/veikkausliiga/pikkuhuuhkajien-pakki-siirtyy-bulgariaan/art-1288440249081.html?ref=rss Pikkuhuuhkajien pakki siirtyy bulgariaan] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://fcinter.fi/pelaaja.php?players_id=46 Profil igrača] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110220180202/http://www.fcinter.fi/pelaaja.php?players_id=46 |date=20. veljače 2011. }} {{GLAVNIRASPORED:Mäntylä, Tero}} [[Kategorija:Finski nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši Portsmoutha]] j6tk2dwvc6mygif1vq0sdl1kyp70w33 0 342155 7615767 7244355 2026-10-09T17:35:33Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.6 7615767 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Bundesarchiv B 145 Bild-F079078-0036, Bonn, Fitnessstudio.jpg|mini|Sprave za vježbanje]] '''Teretana''' (često netočno poistovjećena s ''fitness centrom'') [[gimnastika|gimnastička]] je dvorana u kojoj je smještena oprema za [[tjelovježba|tjelovježbu]], odnosno za ciljano jačanje, nadogradnju ili održavanje [[Ljudski mišići|mišićnog sustava]], a najčešće u sklopu ''fitness centra''.<ref>http://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=f19mURd7&keyword=teretana</ref> Obično se oprema i prostor teretane dijele na nekoliko zona; glavna radna zona, kardio zona te zone za grupno i individualno vježbanje. Danas mnogi ''fitness centri'' u sklopu teretane nude i brojne druge usluge, kao što su ''[[wellness]]'', [[sauna]], [[kafić]]i, [[snack bar]]ovi i slične. ''Fitness centri'' su otvoreni za široku javnost, a posjećuju ih i profesionalni [[šport]]aši. == Preteče == Jedna od najranije otvorenih teretana sličnih modernom konceptu teretane, otvorena je 1847. godine u [[Pariz]]u.<ref>{{cite web |url=http://clubindustry.com/forprofits/fitness_evolution_health_clubs/ |title=The Evolution of Health Clubs |first=Josh |last=Buck |date=1. prosinca 1999. |work=Club Industry |publisher=ClubIndustry |accessdate=27. veljače 2010. |quote=Hippolyte Triat, a former vaudevillian strongman, opened a gymnasium in Paris in 1847, apparently responding to this rising interest in exercise. The Gymnase Triat is significant because it was among the first clubs to charge for membership; the gym had different rates for men, women and children [...] |archiveurl=https://web.archive.org/web/20101011143121/http://clubindustry.com/forprofits/fitness_evolution_health_clubs/ |archivedate=11. listopada 2010.}}</ref> Teretana u Santa Monici je 1947. godine otvorena za širu javnost.<ref> {{cite book |last=Roberts |first=Scott |title=The business of personal training |url=http://books.google.com/books?id=G7UToRFMjggC |accessdate=27. prosinca 2010. |volume=1995 |year=1996 |publisher=Human Kinetics |isbn=978-0-87322-605-9 |page=8 |pages=134 |quote=The earliest health clubs designed for the general public were probably the ones started back in 1947 when [[Vic Tanny]] opened an exercise facility in a Second Street loft in Santa Monica, California.}} </ref> == Glavna radna zona == Gotova svaka teretana ima nešto slično glavnoj radnoj zoni koju čine [[slobodni utezi]] (bučice, štange za utege) i [[sprava za vježbanje|sprave za vježbanje]]. U ovoj se zoni obično nalaze velika ogledala koja služe promatranju i uvježbavanju pravilnog izvođenja vježbi te sigurnosti samih vježbača. Kućne teretane se obično sastoje samo od ove zone. == Kardio zona == Ovu zonu čini razna oprema za kardiovaskularne vježbe, često zvane i aerobne vježbe. [[Traka za trčanje|Trake za trčanje]], sobni bicikli i sprave za veslanje su najčešći primjeri opreme za ovu vrstu vježbi. == Odjeli za skupno i individualno vježbanje == Svaki noviji ''fitness centar'' nudi neku od usluga vježbanja uz vodstvo uglavnom stručnog športskog instruktora. Postoji velik broj programa za skupno i individualno vježbanje, najčešće [[aerobik]], [[boks]], [[karate]], step, [[pilates]], [[joga]], [[trbušni ples]], ponekad i ''HIT'' (''high intensity training'') [[trening visokog intenziteta]]. == Opasnosti == Teretanu se često povezuje s opasnošću po [[Kralježnica|kralježnicu]] te rast i razvoj [[Mladost|mladih]]. Navedene tvrdnje su uglavnom medicinski neutemeljene.<ref>http://www.fitness-trening.com/tekstovi/Metodicke-osnove-treninga-snage-kod-djece.pdf {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> Međutim, svaka kriva upotreba, manjak opreza i razumnosti može ishoditi neželjenim posljedicama po osobu neovisno o uzrastu. U teretani postoji mogućnost susretanja s velikim težinama i s tehnički zahtjevnim vježbama što zahtijeva iskustvo, stručnost i dobro opće zdravstveno stanje. Maloljetnici smiju ići u teretanu, uz prethodni (ali, u nas nažalost ne nužni) liječnički pregled i naposljetku stručni nadzor pri vježbanju.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.klinfo.hr/detaljnije/hr/smiju-li-skolarci-dizati-utege/18/1970/1/ |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20100125114437/http://www.klinfo.hr/detaljnije/hr/smiju-li-skolarci-dizati-utege/18/1970/1 |archive-date=25. siječnja 2010. |access-date=5. kolovoza 2012.}}</ref> == Prednosti == Teretana nudi mogućnost sustavne i ciljane tjelovježbe uz pratnju stručnjaka, stalne uvjete za vježbanje. U pravilu se financiraju mjesečnim članarinama svojih članova koji u teretanama mogu vježbati po satnici ili neograničeno tijekom radnog vremena teretane. == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == {{ WProjekti |commons = |commonshr = |commonscat = Gyms and Health Clubs |commonscathr = Teretane i zdravstveni klubovi |wječnik = |wikiknjige = |wikicitat = }} [[Kategorija:Šport]] 6n6i8fxy6h1wyfkw1e0v5ru5f7606nv 1 389054 7615693 7089396 2026-10-09T14:05:56Z Amon16 121913 /* Proširenje članka i pomoć oko dodatne literature */ novi odlomak 7615693 wikitext text/x-wiki {{razgovor zaglavlje}} == Naziv članka, točnost informacija == Javljeno mi je da je ovaj članak falsifikat iz komunističkih vremena, te sam dobio na e-mail sljedeće poveznice: * https://narod.hr/hrvatska/doc-dr-vlatka-vukelic-koncentracijski-logor-u-sisku-apsolutna-je-laz * https://narod.hr/kultura/istina-o-casnim-sestrama-i-djeci-u-jastrebarskom-1 * http://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=5510 Iako u članku postoje izvori, imajući u vidu ozbiljnu tematiku, valjalo bi izbjegavati anonimne mrežne izvore, te članak bazirati na provjerenim informacijama. [[Suradnik:SpeedyGonsales|<span style='color:blue'>Speedy</span>]][[Razgovor sa suradnikom:SpeedyGonsales|<span style='color:gray'>Gonsales</span>]] 19:45, 2. studenoga 2018. (CET) :Trebalo mi je dosta vremena da razaberem što se točno osporava, tj. što je u članku "falsifikat". :Tvrdnju da je 1.018 djece ubijeno sam ispravio prema članku s enwiki: [[:en:Jastrebarsko children's camp]]. (Enwiki članak je na vrlo visokoj razini - A klasa, dakle prošao je dvije neovisne recenzije - i može poslužiti kao predložak za razvoj u budućnosti.) :Ostaje pitanje naslova članka. En, sr, sh nemaju "koncentracijski" (sabirni) u nazivu, de i fr imaju. (Nije neki kriterij, samo brzinska analiza.) Naginjem zasad ovom prvom rješenju, iako ne iz razloga koji se navode u gore priloženim poveznicama. Mogući naslovi bi mogli biti "Logor Jastrebarsko" ili "Dječji logor Jastrebarsko". :U skladu s time maknut ću predložak "točnost" i postaviti "bolji naslov". [[Suradnik:GregorB|GregorB]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:GregorB|razgovor]])</small> 14:48, 11. prosinca 2020. (CET) :: Ne znam u čemu je točno problem u naslovu, samo bih skrenuo pažnju da je prijevod međunarodnog izraza ''koncentracijski'' na hrvatski upravo ''sabirni''. Koncentriranje i sabiranje su sinonomi. Jedno je međunarodni izraz, drugi je hrvatski. Logor stoji u tekstu, tako da to nije problem. [[Suradnik:Walter9|Walter9]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Walter9|razgovor]])</small> 15:07, 16. prosinca 2024. (CET) == Proširenje članka i pomoć oko dodatne literature == Pozdrav svima! Članak sam dosta proširio i pokušao ga složiti tako da čitatelj može pratiti što se događalo: od ranijeg logora iz 1941. i dolaska djece 1942., preko uvjeta i svakodnevne skrbi, do partizanske akcije, udomljavanja i kasnijih sudbina djece. Dodao sam svjedočanstva, tablice i kronologiju, a ondje gdje se izvori razilaze oko datuma, brojki ili tumačenja ostavio sam te razlike jasno navedene. Pokušao sam pritom zadržati čitljiv tekst, bez pojednostavljivanja osjetljivih pitanja. Članku bi svakako dobro došlo još stručne literature i objavljenih dokumenata. Dio važnih publikacija nisam uspio pribaviti u cjelovitom obliku preko interneta, osobito: Ćiril Petešić, Dječji dom Jastrebarsko: dokumenti (1939–1947.), Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1990. Nataša Mataušić, Diana Budisavljević: Prešućena heroina Drugog svjetskog rata, Profil knjiga, Zagreb, 2020. Nataša Mataušić, „Diana Budisavljević: The Silent Truth”, u zborniku Revolutionary Totalitarianism, Pragmatic Socialism, Transition, Palgrave Macmillan, 2016., str. 49–97. Na neke od tih publikacija pozivaju se radovi koje sam koristio, ali to ipak nije isto što i pregledati izvorno djelo. Ima li ih netko kod kuće, u knjižnici ili im može pristupiti preko ustanove? Dobro bi došla pomoć s provjerom relevantnih stranica, a slobodno i sami dopunite ili ispravite članak ako u njima pronađete nešto što nedostaje. Isto vrijedi za druge kvalitetne izvore koje sam možda propustio. Volio bih čuti i primjedbe na sam članak, posebno ako je nešto nejasno, nedovoljno potkrijepljeno ili mu je dano previše ili premalo prostora. Cilj mi je da ovo bude dobra podloga koju možemo dalje popravljati zajedno. Hvala svima koji odvoje vrijeme za čitanje i provjeru! [[Suradnik:Amon16|Amon16]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Amon16|razgovor]])</small> 16:05, 9. listopada 2026. (CEST) mtbdjaqpq8zu29oavyezdebilgfpxeh 1 389057 7615805 5713013 2026-10-09T19:14:42Z Amon16 121913 Amon16 premješta stranicu [[Razgovor:Sabirni logor Stara Gradiška]] na [[Razgovor:Koncentracijski logor Stara Gradiška]] preko preusmjeravanja: Bolji naziv (obrazložiti): Usklađivanje naslova s nazivom koji koristi Spomen-područje Jasenovac: koncentracijski logor Stara Gradiška. 5713013 wikitext text/x-wiki {{razgovor zaglavlje}} == Naziv == Smatram da bi trebalo promijeniti naziv članka u Sabirni logor Stara Gradiška, kao što je kod Jasenovca.[[Suradnik:Lordluka99|Lordluka99]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Lordluka99|razgovor]])</small> 12:12, 21. rujna 2019. (CEST) :Slažem se. --[[Suradnik:Mateo K 01|Mateo K 01]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mateo K 01|razgovor]])</small> 12:14, 21. rujna 2019. (CEST) == Izbacivanje nepovezanog sadržaja == Kao što sam napomenuo na SZR članka o Jasenovcu - na Wikipediji se ništa ne briše. Ako netko (ovi koji su ih dodali u ovaj članak) misli da patnje Hrvata u Staroj Gradiški nakon WW2 i 1990 zaslužuju članak, neka pokupe taj sadržaj iz onoga što ću sad obrisati i neka ga presele u nove, pripadajuće članke. Ovdje tom sadržaju nije mjesto. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 16:26, 4. siječnja 2021. (CET) 5e7omun55sdel9xol6fzgk66hccflas 7615929 7615805 2026-10-10T01:23:39Z Amon16 121913 /* Opsežna dopuna i prerada članka */ novi odlomak 7615929 wikitext text/x-wiki {{razgovor zaglavlje}} == Naziv == Smatram da bi trebalo promijeniti naziv članka u Sabirni logor Stara Gradiška, kao što je kod Jasenovca.[[Suradnik:Lordluka99|Lordluka99]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Lordluka99|razgovor]])</small> 12:12, 21. rujna 2019. (CEST) :Slažem se. --[[Suradnik:Mateo K 01|Mateo K 01]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mateo K 01|razgovor]])</small> 12:14, 21. rujna 2019. (CEST) == Izbacivanje nepovezanog sadržaja == Kao što sam napomenuo na SZR članka o Jasenovcu - na Wikipediji se ništa ne briše. Ako netko (ovi koji su ih dodali u ovaj članak) misli da patnje Hrvata u Staroj Gradiški nakon WW2 i 1990 zaslužuju članak, neka pokupe taj sadržaj iz onoga što ću sad obrisati i neka ga presele u nove, pripadajuće članke. Ovdje tom sadržaju nije mjesto. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 16:26, 4. siječnja 2021. (CET) == Opsežna dopuna i prerada članka == Pozdrav svima, značajno sam proširio i preradio članak o Staroj Gradiški. Dosadašnja inačica već je imala koristan osnovni pregled, ali mnoge važne teme bile su obrađene u svega nekoliko rečenica. Htio sam da čitatelj može razumjeti kako je logor nastao i funkcionirao, tko je u njega dovođen i što se sa zatočenicima događalo, uz izvore u kojima sve to može dalje provjeriti. Posebno sam dopunio dijelove o muškim zatočenicima, Srbima, Židovima, Romima i političkim zatvorenicima, kako prikaz ne bi ostao pretežno usmjeren na žene i djecu. Znatno su prošireni i uprava logora, prisilni rad, prehrana, bolesti, nasilje i masovna ubojstva, premještaji, razmjene, međusobno pomaganje i otpor. Posjet Međunarodnog odbora Crvenoga križa sada ima zaseban odjeljak, a podrobnije su obrađeni završetak rada logora, poslijeratne istrage i kasnija uporaba kompleksa. Dosta sam pažnje posvetio mjestima na kojima se izvori razlikuju. Kod broja žrtava odvojeni su poimenični popisi, procjene i rezultati ekshumacija, uz objašnjenje razdoblja i područja na koja se pojedini podatak odnosi. Kod svjedočanstava nastojao sam jasno navesti tko govori, kada je iskaz zabilježen i preko kojeg je izdanja prenesen. Različita tumačenja, uključujući navode o ubijanju plinom, pripisana su autorima, a neslaganja koja nisam mogao razriješiti ostavljena su vidljivima. Dodao sam infookvir, kronologiju, pregledne tablice, fotografije, portrete i karte, zasebnu literaturu te više unutarnjih poveznica i kategorija. Tekst sam pokušao povezati u čitljive odlomke kako bi bio razumljiv i nekome tko se prvi put susreće s temom. Članak je sada spreman za detaljniji pregled drugih suradnika. Posebno bi mi značile konkretne primjedbe na točnost, izbor izvora, opseg pojedinih odjeljaka i razumljivost teksta. Ako netko ima dodatnu stručnu literaturu ili primijeti nešto što bi trebalo drukčije prikazati, slobodno napišite ovdje. Rado ću doraditi ono što treba. [[Suradnik:Amon16|Amon16]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Amon16|razgovor]])</small> 03:23, 10. listopada 2026. (CEST) po5q84erk8g55ywkkpxkjhkf7d1ulw0 0 454980 7615797 7480712 2026-10-09T18:53:04Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.6 7615797 wikitext text/x-wiki {{Dodaj infookvir|vojna osoba}} [[Slika:Thomas Crowley mural in Split 20260416.jpg|mini|desno|250px|Mural posvećen Thomasu Crowleyu u [[Split]]u]] '''Thomas Crowley''' ([[Manchester]], [[19. veljače]] [[1949.]] – [[10. lipnja]] [[1995.]])<ref>[http://www.udruga-gavran.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=2974:in-memoriam-thomas-crowley-irac-14-veljae-1949-10-lipnja-1995&catid=85:obavijesti Udruga Gavran] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150223011137/http://www.udruga-gavran.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=2974:in-memoriam-thomas-crowley-irac-14-veljae-1949-10-lipnja-1995&catid=85:obavijesti |date=23. veljače 2015. }} In memoriam: Thomas Crowley - Irac (14. veljače 1949. - 10. lipnja 1995.)</ref> bio je [[Irci|Irac]] koji se dobrovoljno uključio u [[Domovinski rat|obranu Hrvatske]] u vrijeme [[Domovinski rat|Domovinskog rata]].<ref>[http://www.uhd91.com/vijesti/3322-roen-kao-irac-poginuo-kao-hrvat.html Portal UHD91] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170314004712/http://www.uhd91.com/vijesti/3322-roen-kao-irac-poginuo-kao-hrvat.html |date=14. ožujka 2017. }} ''Rođen kao Irac, poginuo kao Hrvat''</ref><ref>[http://hos-91.jimdo.com/naslovnica/tko-je-tko-u-hos-u/thomas-crowlej-irac/ HOS] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150223034136/http://hos-91.jimdo.com/naslovnica/tko-je-tko-u-hos-u/thomas-crowlej-irac/ |date=23. veljače 2015. }} ''IN MEMORIAM THOMAS CROWLEY - IRAC''</ref> Rođen je 1949. u [[Manchester]]u. Bio je profesionalni vojnik, a služio je u postrojbama SAS-a u [[Saudijska Arabija|Saudijskoj Arabiji]] (gdje je bio vojni instruktor).<ref>{{Citiranje časopisa |url=https://daniponosa.hrt.hr/dogadaji-i-price/21/prije-21-godinu-irac-thomas-crowley-zivot-je-dao-z |title=Prije 21 godinu Irac Thomas Crowley život je dao za Hrvatsku |journal= |access-date=18. listopada 2021. |archive-date=18. listopada 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20211018083310/https://daniponosa.hrt.hr/dogadaji-i-price/21/prije-21-godinu-irac-thomas-crowley-zivot-je-dao-z |url-status=dead }}</ref> U Hrvatsku dolazi na jesen 1991. potaknut snimkama rata koje je vidio na televiziji. Po dolasku u Hrvatsku stupio je u redove [[Hrvatske obrambene snage|HOS-a]] u Zagrebu<ref>[http://hu-benedikt.hr/vijesti/hrvatska/1775-thomas-crowley-poginuo-je-na-junom-bojitu-1995-godine.html Hrvatska udruga Benedikt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210927200811/http://hu-benedikt.hr/cgi-sys/suspendedpage.cgi |date=27. rujna 2021. }} Thomas Crowley poginuo je na južnom bojištu 1995_ godine, 10. lipnja 2012.</ref> i priključio se [[IX. bojna "Rafael vitez Boban"|IX. bojni "Rafael vitez Boban"]]. Borio se na novljanskom, jasenovačkom, [[Livno|livanjskom]] i [[mostar]]skom ratištu, Popovu polju, [[operacija Maslenica|Maslenici]], oslobađanju [[Škabrnja|Škabrnje]], [[akcija Kakma|kod Biograda]], [[drniš]]kom, [[Svilaja|Svilaji]], [[akcija Donje Selo|Donjem Selu]] i [[Južno bojište|južnom bojištu]]. Više je puta bio ranjavan. S vremenom je stekao čin bojnika Hrvatske vojske. Kao pripadnik [[114. brigada HV|114. brigade HV-a]] vodio je kampove za uvježbavanje vojske. == Pogibija i počasti == Poginuo je nesretnim slučajem na južnom bojištu 10. lipnja 1995. godine. Pokopan je u Splitu.<ref>[http://www.croatia.org/crown/articles/10279/1/Thomas-Crowley-1949-1995-Irish-hero-of-Croatian-defense-1991-1995.html Croatian World Network] Thomas Crowley 1949-1995 Irish hero of Croatian defense 1991-1995</ref> U trenutku smrti imao je čin bojnika u HOS-u, a 2012. je postumno odlikovan hrvatskim [[Red Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana|redom Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana]].<ref>{{Citiranje weba |title=Thomas Crowley 1949-1995 profile |url=http://www.croatia.org/crown/articles/10279/1/Thomas-Crowley-1949-1995-Irish-hero-of-Croatian-defense-1991-1995.html |access-date=16. listopada 2016. |website=croatia.org}}</ref><ref>{{Citiranje weba |date=10. lipnja 2019. |title=Vidio je snimku kako tenk gazi fiću i došao braniti Hrvatsku |url=https://www.24sata.hr/news/vidio-je-snimku-kako-tenk-gazi-ficu-i-dosao-braniti-hrvatsku-633839 |access-date=24. kolovoza 2020. |website=24sata.hr |publisher=[[24sata]] |language=hr}}</ref> Crowleyjeva obitelj posjetila je njegov grob na [[Lovrinac|Lovrincu]], [[mural]] u Ulici Matice hrvatske u Splitu te svečanu akademiju u Domu Hrvatske vojske u Splitu 10. lipnja 2025., prigodom koje su prikazani [[dokumentarac|dokumentarci]] o Crowleyju i IX. bojni HOS–a.<ref>[https://dugopolje.org/video-na-grobu-oca-koji-je-sve-dao-za-hrvatsku-sinovi-thomasa-crowleyja-na-lovrincu/#gsc.tab=0 VIDEO – Na grobu oca koji je sve dao za Hrvatsku! Sinovi Thomasa Crowleyja na Lovrincu] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} dugopolje.org, objavljeno 10. lipnja 2025.</ref> == Izvori == {{izvori}} {{Mrva-biog}} [[Kategorija:HOS]] {{GLAVNIRASPORED:Crowley, Thomas}} [[Kategorija:Irci]] [[Kategorija:Manchester]] [[Kategorija:Nositelji Reda Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana]] [[Kategorija:Žrtve Domovinskog rata]] [[Kategorija:Vojne osobe Domovinskog rata]] 9nhgyg1gx37xv150jz0m37ec1pp0zjf 0 462434 7616055 7354495 2026-10-10T11:31:18Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.6 7616055 wikitext text/x-wiki {{Infookvir naselje u Hrvatskoj |ime = Vrginmost |vrsta = naselje |slika = Katolička crkva sv Petra i Pavla.jpg |opis slike = Katolička crkva sv Petra i Pavla |županija = {{Z+X|SMŽ}} |općina = [[Gvozd]] |najbliži grad = |površina = 4,5 |visina = 127 |z. širina = 45.3544880 |z. dužina = 15.8762299 |godina popisa = 2021. |stanovništvo = 860 |svetac = |dan = |etnik = |ktetik = |pošta = 44410 Vrginmost |pozivni broj = +385 (0)44 |autooznaka = SK |web = |bilješke = }} '''Vrginmost'''<ref>[[Stjepan Babić]], [[Božidar Finka]], [[Milan Moguš]], <u>Hrvatski pravopis</u>, 2., dorađeno izd., Školska knjiga, Zagreb, 1994., str. 451., ISBN 953-0-40005-5</ref><ref name="Rozic">[[Vatroslav Rožić]], ''Mjesne vlastite imenice za čeljad i pridjevi od mjesnih imenica u hrvatskom jeziku.'' // Rad Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti. Razredi filologičko-historički i filosofičko-juridički, knj. 162. <nowiki>(=</nowiki>64.), Zagreb, 1905., str. 135. – 185. {{Citat|Vrginmost — Vrgomošćanin|Rožić, 1905., str. 150.}} {{Citat|Vrgin Most, Vrgomošćanin, Vrgomošćanka, vrgomoski|Rožić, 1905., str. 185.}}</ref> (Vrgin Most;<ref name="Rozic"/> ranije '''Gvozd''') je samostalno naselje i sjedište općine [[Gvozd]]. Naselje broji 1095 žitelja po popisu stanovništva 2011. godine. == Ime == Ime je dobilo po riječi ''vrg'',<ref>[http://hjp.novi-liber.hr/index.php?show=search_by_id&id=f15mWRl%2F&keyword=vrg Hrvatski jezični portal] – Pristupljeno: 31. listopada 2012.</ref><ref>[http://hjp.novi-liber.hr/index.php?show=search_by_id&id=f15mWRl6&keyword=Vrginmost Hrvatski jezični portal] – Pristupljeno: 31. listopada 2012.</ref> iako neki izvori navode i učestalost prezimena Vrga kao polaznu točku za izvođenje naziva naselja Vrginmost. Naziv za stanovnika je Vrgomošćanin,<ref name="Rozic"/> a za stanovnicu Vrgomošćanka.<ref name="Rozic"/> Od [[29. travnja]] [[1996.]]<ref name="HE">[[Dalibor Brozović]], ''[[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|Hrvatska enciklopedija]]'', IV. sv. : Fr – Ht, Zagreb : [[Leksikografski zavod Miroslav Krleža|Leksikografski zavod »Miroslav Krleža«]], 2002., ISBN 953-6036-34-7, str. 424.</ref> do [[20. lipnja]] [[2012.]]<ref>[http://www.glasila.hr/Glasila/SV/SV2112.pdf Odluka o promjeni imena naselja Gvozd u Vrginmost] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} od 11. lipnja 2012., Klasa: 021-05/12-01/10, Urbroj: 2176/09-01-12-1 // ''»Službeni vjesnik« službeno glasilo gradova Čazma, Glina, Hrvatska Kostajnica, Novska i Petrinja, te općina Donji Kukuruzari, Dvor, Gvozd, Hrvatska Dubica, Jasenovac, Lekenik, Lipovljani, Majur, Martinska Ves, Sunja i Topusko'', br. 21/2012. od 12. lipnja 2012., str. 1071. i 1072. Odluka je stupila na snagu osmoga dana od dana objave u »Službenom vjesniku« – 20. lipnja 2012.</ref> naselje se zvalo Gvozd. ==Stanovništvo== Prema popisu stanovništva iz [[2001.]] godine, naselje je imalo 1303 stanovnika<ref>[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/Popis/H01_01_03/H01_01_03.html Popis stanovništva 2001., www.dzs.hr]</ref> te 507 obiteljskih kućanstava.<ref>[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/Popis/H02_01_02/H02_01_02.html Kućanstva prema obiteljskom sastavu i obiteljska kućanstva prema broju članova, Popis 2001., www.dzs.hr]</ref> {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Vrginmost |p1857=341 |p1869=380 |p1880=368 |p1890=447 |p1900=460 |p1910=707 |p1921=451 |p1931=765 |p1948=733 |p1953=465 |p1961=840 |p1971=1068 |p1981=1403 |p1991=1570 |p2001=1303 |p2011=1095 |p2021=860 |napomena=Do 1991. iskazivano pod imenom Vrginmost. U 1931. i 1948. sadrži podatke za naselje Crevarska Strana. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} == Povijest == Vrginmost se spominje u djelu [[Franjo Julije Fras|Franje Julija Frasa]]: ''Cjelovita topografija karlovačke vojne krajine : mjestopis iz godine 1835.''<ref>Franjo Julije Fras: ''Cjelovita topografija karlovačke vojne krajine : mjestopis iz godine 1835.'', prevela Zlata Derossi, Biblioteka „Ličke župe”, Gospić, 1988., str. 79., 82., 226.</ref> pod njemačkim likom toga imena – Verginmost. == Izvori == {{Izvori}} {{Naselja u sastavu Općine Gvozd}} [[Kategorija:Naselja u Sisačko-moslavačkoj županiji]] ak5zleqqgaejfeelpavfr5py4qtpzmt 0 465078 7615937 7115397 2026-10-10T02:07:03Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.6 7615937 wikitext text/x-wiki {{Infookvir tvrtka | grupa = | ime = Unipetrol | slika = | vrsta = [[dioničko društvo]] | burzovni_simbol = | osnutak = lipanj [[1994.]] | prestala_postojati = | osnivači = | sjedište = | sjedište_grad = {{Z|ČEŠ}} [[Prag]] | sjedište_država = [[Češka]] | ključne_osobe = | predsjednik = | konkurencija = | pokriveno_područje = | industrija = petrokemijska industrija | proizvodi = kemijski i petrokemijski proizvodi | usluge = rafiniranje nafte<br/>računovodstvene usluge | prihod = {{Povećanje}} [[Češka kruna|CZK]] 97,5 mljrd. ([[2011.]])<ref name="Unipetrol">[http://www.unipetrol.cz/miranda2/export/sites/intranet/cs/sys/galerie-download/FINAL_KONSOxNEKONSO31.12.2011CZE.pdf UNIPETROL, a.s., KONSOLIDOVANÁ ÚČETNÍ ZÁVĚRKA] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> | operativni_prihod = | neto_dobit = {{Povećanje}} [[Češka kruna|CZK]] 57,2 mljrd. ([[2011.]])<ref name="Unipetrol"/> | zaposleni =3.831 (2011.) | holding = | divizije = | podruž = | vlasnik = | web = [http://www.unipetrol.cz/ Službena stranica] | dodatak = }} '''Unipetrol''' je [[Češka|češka]] industrija nafte koja je u većinskom vlasništvu poljske naftne kompanije [[PKN Orlen]]. Udio poljskog naftnog giganta iznosi 62,99 %. Tvrtka se bavi crpljenjem i obradom [[Nafta|nafte]], prodajom goriva kroz vlastiti lanac benzinskih crpki te proizvodnjom petrokemijskih i kemijskih proizvoda. Spada među deset najvećih tvrtki u [[Češka|Češkoj]]. == Povijest == Tvrtku je [[1994.]] osnovao ''Fond za nacionalno vlasništvo'' kao jedan od prvih koraka privatizacije češke petrokemijske industrije. [[2001.]] godine češka Vlada je odlučila prodati svoj većinski udio te je tadašnje povjerenstvo proglasilo pobjednikom britansku tvrtku ''Rotch Energy'' koja je ponudila 444 milijuna [[Euro|eura]]. Ipak, češka Vlada u prosincu [[2001.]] odlučuje Unipetrol prodati domaćem [[Agrofert Holding|Agrofertu]] za 361 milijun [[Euro|eura]]. Stjecanjem okolnosti, Agrofert nije uspio nabaviti sva sredstva te je raskinut ugovor s njime te je proglašen novi natječaj. U siječnju [[2004.]] u samo finale ulazi šest tvrtki ili konzorcija.<ref name="Company">[http://www.mfcr.cz/cps/rde/xchg/mfcr/xsl/ver_rozpocty_19502.html?year=2005 Privatizace společnosti UNIPETROL, a.s.]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> Daljnjim postupkom eliminirane su tri tvrtke: slovačka [[Penta Finance]], ruski [[Tatneft]] i kazahstanski [[KazMunaiGas]].<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.mfcr.cz/cps/rde/xbcr/mfcr/Material_MF_21012004.pdf |title=MFCR.cz |journal= |access-date=28. studenoga 2012. |archive-date=19. kolovoza 2006. |archive-url=https://web.archive.org/web/20060819185737/http://www.mfcr.cz/cps/rde/xbcr/mfcr/Material_MF_21012004.pdf |url-status=dead }}</ref> U užem izboru ostali su poljski [[PKN Orlen]], mađarski [[MOL (kompanija)|MOL]] te anglo-nizozemski [[Royal Dutch Shell]]. Pobjednikom je postao PKN Orlen čiju je ponudu Vlada usvojila u travnju [[2004.]] dok je proces prodaje završen [[2005.]]<ref name="Company"/> Time je poljski naftni div postao vlasnikom 63% tvrtke. == Vlasništvo == Unipetrol u svojem vlasništvu ima i sljedeće tvrtke: *[[Česká rafinérská]] (rafinerija nafte u mjestima [[Kralupy na Vltavi]] i [[Litvinov]]), 51 % vlasništva *Paramo (rafinerija nafte u mjestu [[Pardubice]]), 100% vlasništva *Chemopetrol (petrokemijska industrija) *Kaučuk (kemijska industrija) *ALIACHEM (kemijska industrija) *Unipetrol Rafinerija (usluge rafiniranja nafte) *Unipetrol Trade (računovodstvene usluge) *Benzina (lanac benzinskih crpki, odnosno 337 crpki gorivom u Češkoj i tri u Slovačkoj). == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.unipetrol.cz/ Službena stranica] [[Kategorija:Naftne tvrtke]] [[Kategorija:Češke tvrtke]] [[Kategorija:Energetika u Češkoj]] [[Kategorija:Gospodarstvo Praga]] t117i5y0lipff0t405682shv53mmw80 0 465787 7615832 7371025 2026-10-09T20:48:28Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.6 7615832 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Tomislav fotka.jpg|mini]] '''Tomislav Vidović''' ([[1934.]] – [[1985.]]) je bio hrvatski novinar i intelektualac.<ref name="Gašo">[http://www.hercegbosna.org/kolumne/politika/sokantna-ispovijest-bivseg-svecenika-hrvoja-gase-4316.html HercegBosna - Hrvati Bosne i Hercegovine] Šokantna ispovijest bivšeg svećenika Hrvoja Gaše. Napisano 01.10.2011.</ref> Bio je novinar [[Oslobođenje|Oslobođenja]].<ref name="Taračin Do">[http://www.taracin-do.com/index.php?option=com_content&view=article&id=74&Itemid=89 Taračin Do] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120827093709/http://www.taracin-do.com/index.php?option=com_content&view=article&id=74&Itemid=89 |date=27. kolovoza 2012. }} 130 godina župe Čemerno. Napisano: 12 Prosinac 2009.</ref> Okupljao se s istomišljenicima i u Čemernom i Sarajevu oko župnika [[Alojzije Žagar|Alojzija Žagara]], koji je uživao veliki ugled koji i kod Hrvata i kod Muslimana, te partizana, jer je spasio poznatog njihovog zapovjednika [[Sava Kovačević|Savu Kovačevića]], a koji je svoj ugled koristio za dobrobit i spašavanje svih.<ref name="Taračin Do"/> Vidović je svoje istomišljenike okupio u organizaciju [[Mladi Hrvati|Mladih Hrvata]]. Osnovni im je cilj bio proučavati hrvatsku povijest, hrvatski jezik, zatim intelektualno uzdizanje te umna izobrazba na temelju nauka Oca Domovine [[Ante Starčević]]a i [[Stjepan Radić|Stjepana Radića]].<ref name="Gašo"/> Mladi Hrvati bili su skupina mladih studenata iz Bosne i Hercegovine koji su 1950-ih razmišljali drugačije od drugih. Vidović je učio ljude kako se boriti za samostalnost Hrvatske. Njegov je rad zastrašio ondašnje vlasti. [[UDBA]] i komunistička partija prekinuli su rad te organizacije. Na propagandističkom sudskom procesu u Sarajevu, 18. prosinca 1959., osuđeni su na tešku tamnicu i dugogodišnju robiju.<ref>[http://dalje.com/gn/gn.php?id=colonia.tino&m=1&rbr=27532&kategorija= Dalje HKV. FOTO: Predstavljena knjiga ''Mladi Hrvati''] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref><ref name="ZT">ZT: [http://www.bpz.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=286:in-memoriam-ana-havel&catid=1:latest-news In memoriam Ana Havel. Odlazak humane i plemenite žene Ane Havel], bpz.ba, 13. prosinca 2012.</ref> Tomislav Vidović je osuđen na 15 godina, a pripadnici njegove skupine u Sarajevu, Travniku, Prozoru, Bugojnu, Širokom Brijegu, Varešu, Bosanskom Šamcu, Domaljevcu i Mostaru na zatvorske kazne od dvije do deset godina.<ref name="worldcat.org">{{Citiranje knjige |title=Mladi Hrvati : uspomene i svjedočanstva : da se ne zaboravi |last=Gašo, Hrvoje, 1937- |year=2009 |url=https://www.worldcat.org/oclc/658122485 |publisher=2B multimediaPrint |location=Nova Bila |isbn=9789958920523}}</ref> 1962. je godine [[Aleksandar Ranković|Rankovićev]] policijski režim pomilovao dio robijaša [[KPD Zenica]], no ne i [[Slavko Miletić|Slavka Miletića]], Tomislava Vidovića, [[Andrija Radoš|Andriju Radoša]], [[Anto Baković|Antu Bakovića]] i [[Vinko Vice Ostojić|Vinka Vicu Ostojića]].<ref>*[https://web.archive.org/web/20100830043544/http://www.hdpz.htnet.hr/broj220/miletic.htm U SPOMEN SUPATNIKU SLAVKU MILETIĆU!], Vinko Vice Ostojić, [[Politički zatvorenik]] br. 220 - srpanj-kolovoz 2010.</ref> Nakon nikad razjašnjenog povratka [[Krunoslav Draganovć|Krunoslava Draganovića]], UDBA je od njega, između ostaloga, tražila i "detaljne podatke" za Tomislava Vidovića.<ref>{{Citiranje knjige |title=Krunoslav Draganović : iskazi komunističkim istražiteljima |last=Akmadža, Miroslav, 1967- |year=2010 |url=https://www.worldcat.org/oclc/778323700 |publisher=Hrvatski Institut za povijest |location=Zagreb |isbn=9789536659531}}</ref> Svećenik [[Hrvoje Gašo|Hrvoje Travnjanin Gašo]] napisao je knjigu ''Mladi Hrvati (Travnik - Đakovo - München, 2009.)'' kojom se pridonosi rasvjetljavanju života i djela Tomislava Vidovića i organizacije Mladih Hrvata.<ref name="Gašo"/> Tomislav Vidović je umro pod nerazjašnjenim okolnostima{{ni}} u listopadu 1985. Obitelj je sumnjala da je Vidović ubijen otrovom, a to što autopsija tijela nije dopuštena premda ju je obitelj tražila, dodatno je raspirila te sumnje. U emigrantskom listu [[Hrvatska budućnost]] objavljeno je da je Vidović otrovan, no taj članak sadrži i određeni broj netočnosti iz Vidovićeve biografije.<ref name="worldcat.org"/> Sestra Tomislava Vidovića, [[Ana Havel]] (1938. – 2012.) jedna je od utemeljiteljica HDZ-a BiH te pokretača tjednika '''[[Hrvatska riječ (Sarajevo)|Hrvatska riječ]]''' kojega je bila i glavna urednica prvih sedam godina postojanja.<ref name="ZT"/> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://www.tinolovka-news.com/index.php?option=com_content&view=article&id=581:urednik&catid=40:kultura&Itemid=64 Tinolovka News] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221005152700/http://www.tinolovka-news.com/index.php?option=com_content&view=article&id=581:urednik&catid=40:kultura&Itemid=64 |date=5. listopada 2022. }} (adresa neaktivna) {{GLAVNIRASPORED:Vidović, Tomislav}} [[Kategorija:Revolucionari]] [[Kategorija:Hrvati u Bosni i Hercegovini]] 9zlvgxxzxv32tifvpvjlo2t8asee8rf 0 465810 7615959 7517783 2026-10-10T04:29:34Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.6 7615959 wikitext text/x-wiki '''Valerij Daineko''' (bje. ''Валерый Дайнека'', bje. tara. ''Вале́ры Дайнэ́ка'', rus. ''Валерий Дайнеко'') ([[1970.]]) je bivši [[Bjelorusija|bjeloruski]] [[košarkaš]] i [[bjeloruska košarkaška reprezentacija|reprezentativac]]. Igrao je za [[sovjetska košarkaška reprezentacija|sovjetsku]] kadetsku reprezentaciju na EP 1987. godine.<ref>[http://turkey2010.fiba.com/pages/eng/fa/player/p/pid/4856/sid/2306/tid/2792/_/1987_European_Championship_for_Cadets/index.html FIBA] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} 1987 European Championship for Cadets - 8 to 15 Aug. 1987 - Székesfehérvár, Kaposvár in Hungary.</ref>Igrao je na mjestu [[krilo (košarka)|krila]]. Visine je 208 cm. Igrao je u Euroligi sezone 1998./99. za ruski klub [[CSKA Moskva, KK|CSKA]] iz Moskve. Želio je igrati na Olimpijskim igrama za Rusiju, no kako je kao junior igrao za Bjelorusiju nije mogao igrati za drugu reprezentaciju.<ref>[http://www.euroleague.net/features/interviews/euroleague-2001-02/i/81853/5421/valeri-daineko-my-dream-is-to-win-the-euroleague Euroleague.net] Valeri Daineko: 'My dream is to win the Euroleague'. Piše: Marija Kravčenko, 20. studenoga 2001. </ref> == Izvor == *[[Sportske novosti]], 22. rujna 1998., str. 12 {{izvori}} {{mrva-biog-košarka}} {{GLAVNIRASPORED:Daineko, Valerij}} [[Kategorija:Bjeloruski športaši]] [[Kategorija:Košarkaši]] cz1b1gcgs5orcr6b3ka9nlzxo0iagg5 0 476373 7615830 7463137 2026-10-09T20:43:24Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.6 7615830 wikitext text/x-wiki {{Infookvir gimnastičar | ime = Tomislav Marković | slika = 2015 European Artistic Gymnastics Championships - Floor - Tomislav Makovic 01.jpg | slika_širina = | slika_opis = Tomislav M. na EP 2015. g. | puno_ime = | nadimak = | državljanstvo = {{ZD+X|HRV}} | datum_rođenja = [[31. siječnja]] [[1986.]] | mjesto_rođenja = | datum_smrti = | mjesto_smrti = | zanimanje = | karijera = | disciplina = [[Športska gimnastika]] | sprave = Vježbe na parteru | trener = | trenerica = | klub = GD Osijek Žito | prethodni_klubovi = | visina = | težina = | nagrade = | kraj_karijere = | napomena = | ažurirano = | medalje = }} '''Tomislav Marković''' ([[31. siječnja]] [[1986.]])<ref>Tomislav Levak: [http://www.glas-slavonije.hr/191541/9/Ja-se-konja-bojim-ali-na-njemu-osvajam-medalje "Černobilska" generacija hrvatske gimnastike ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304114025/http://www.glas-slavonije.hr/191541/9/Ja-se-konja-bojim-ali-na-njemu-osvajam-medalje |date=4. ožujka 2016. }}, [[Glas Slavonije]], 2. ožujka 2013.</ref> je hrvatski gimnastičarski reprezentativac i član [[ GD Osijek Žito]] iz Osijeka.<ref name="Glasnović">Mario Glasnović: [http://sport-danas.com/intervju/269-tomislav-markovi-zlatni-osjeki-gimnastiar Tomislav Marković]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, Sport danas, 9. studenoga 2010.</ref> Natječe se u vježbama na tlu. Gimnastikom se bavi od četvrte godine.<ref name="Glasnović"/> == Športska karijera == Svjetske liste: *2013.: *2012.: *2011.: *2010.: 5. (vježbe na tlu) *2009.: 2. (vježbe na tlu), sudjelovao na osam od devet finala svjetskih kupova<ref name="Glasnović"/> == Športski uspjesi == *2013.: srebro na Svjetskom gimnastičkom kupu u Dohi (vježba na tlu)<ref>M.I.: [http://gol.dnevnik.hr/clanak/rubrika/ostali_sportovi/markovicu-srebro-seligman-nakon-pogreske-u-finalu-ostao-bez-medalje.html Markoviću srebro, Seligman nakon pogreške u finalu ostao bez medalje], gol.dnevnik.hr, 29. ožujka 2013.</ref> *2012.: bronca na Svjetskom gimnastičkom kupu u Cottbusu (vježba na tlu)<ref>[http://dalje.com/hr-sport/gimnastika-tomislav-markovic-s-osvojenom-broncom-spreman-za-olimpijske-igre/426785 Gimnastika:Tomislav Marković s osvojenom broncom spreman za Olimpijske igre] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Dalje.com, 24. ožujka 2012.</ref> *2011.: srebro na Svjetskom gimnastičkom kupu u Cottbusu *2010.: bronca na Svjetskom gimnastičkom kupu u Ghentu *2010.: zlato na Svjetskom gimnastičkom kupu u Osijeku (vježba na tlu) (unatoč ozljedi Ahilove tetive)<ref name="Glasnović"/> *2009.: srebro na Svjetskom gimnastičkom kupu u Osijeku *2009.: zlato na Svjetskom gimnastičkom kupu u Dohi *2009.: bronca na Svjetskom gimnastičkom kupu u Cottbusu *2009.: 6. na [[Mediteranske igre 2009.|Mediteranskim igrama]] u Pescari *2009.: 9. na Europskom prvenstvu u Milanu *2008.: bronca na Svjetskom gimnastičkom kupu u Dohi *2008.: zlato na Svjetskom gimnastičkom kupu u Ostravi *2007.: zlato na Svjetskom gimnastičkom kupu u Ostravi 2007.<ref name="Glasnović"/> == Sudjelovanja na velikim natjecanjima == Sudionik [[svjetsko prvenstvo u gimnastici 2003.|svjetskog prvenstva]] koje se je održalo od 16. do 24. kolovoza 2003. godine u Anaheimu, SAD.<ref name="SP2003.">{{cite web |title=37th World Championships Artistic Gymnastics - 2003 - Entry list by BIB number |website=Longines Timing |url=http://gym.longinestiming.com/File/000002030000FFFFFFFFFFFFFFFFFF01 |work=longinestiming.com |language=engleski |accessdate=29. travnja 2016.}}</ref> Sudionik [[svjetsko prvenstvo u gimnastici 2009.|svjetskog prvenstva]] koje se je održalo od 13. do 18. listopada 2009. godine u Londonu.<ref name="SP2009.">{{cite web |title=41st Artistic Gymnastics Championships - 2009 - Entry list by BIB number |website=Longines Timing |url=http://gym.longinestiming.com/File/000008010000FFFFFFFFFFFFFFFFFF02 |work=longinestiming.com |language=engleski |accessdate=29. travnja 2016.}}</ref> Sudionik [[svjetsko prvenstvo u gimnastici 2013.|svjetskog prvenstva]] koje se je održalo od 30. rujna do 6. listopada 2013. godine u Antwerpenu.<ref name="SP2013.">{{cite web |title=44th Artistic Gymnastics World Championships - 2013 - Entry list by NOC |url=http://gym.longinestiming.com/File/00000C00010000FFFFFFFFFFFFFFFF00 |work=longinestiming.com |language=engleski |accessdate=29. travnja 2016.}}</ref> * Olimpijske igre == Izvori == {{commonscat}} *[http://www.hgs.hr/gimnasticari/tomislav-markovic/ Hrvatski gimnastički savez] {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Marković, Tomislav}} [[Kategorija:Hrvatski gimnastičari]] [[Kategorija:Životopisi, Osijek]] [[Kategorija:Šport u Osijeku]] f01krdzwn5tboxp43fi202fodsessme 14 485435 7615635 7340902 2026-10-09T13:13:41Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Placentalia|Placentalia]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Euarchontoglires|Euarchontoglires]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7615635 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Euarchontoglires]] 9xn3kodjioydgzuba8urbxc8lrpafux 0 486905 7615926 7379451 2026-10-10T00:42:56Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.6 7615926 wikitext text/x-wiki {{Infookvir udruga | bgcolour = | tekst na vrhu = Udruga U ime obitelji | slika = U ime obitelji logo.png | veličina = | naziv ispod slike = | naziv = | skr.naziv = U ime obitelji | predsj. = [[Ivan Munjin]] | dat.osnivanja = [[15. svibnja]] [[2013.]] | registarski = 21010233 | br.članova = 653.902 | adresa = [[Vodnikova]] 9, [[Zagreb]] }} '''U ime obitelji''' je hrvatska građanska [[udruga]] osnovana s ciljem prikupljanja potpisa za raspisivanje narodnoga ustavotvornoga [[Referendum o ustavnoj definiciji braka u Hrvatskoj|referenduma]] kojime bi glasači izravno odlučili o unošenju odredbe u [[Ustav Republike Hrvatske]] kojom bi se [[brak]] odredio kao životna zajednica [[muškarac|muškarca]] i [[žena|žene]]. Okuplja tridesetak drugih udruga i tisuće volontera.<ref name="onamauio">{{Citiranje časopisa |url=http://uimeobitelji.net/o_nama/ |title=U ime obitelji - O nama |archive-url=https://web.archive.org/web/20130629000241/http://uimeobitelji.net/o_nama/ |archive-date=29. lipnja 2013. |access-date=30. svibnja 2013.}}</ref> Udruga je vlasnik desno-orijentiranog portala [[Narod.hr]]. Udruga je uz pomoć dobrovoljaca, udruga je za referendum od [[12. svibnja|12.]] do [[26. svibnja]] [[2013.]] prikupila 749.316 potpisa. [[Hrvatski sabor]], odnosno savez vladajućih [[politička stranka|političkih stranaka]], namjeravao je raspisati referendum kojim bi glasači odlučivali hoće li [[Hrvatski sabor|Sabor]] odlučivati o unošenju predložene odredbe u [[Ustav Republike Hrvatske]]. Zbog toga se sastao [[Ustavni sud Republike Hrvatske]] i temeljem jednoglasne odluke izdao priopćenje kako referendumsko pitanje nije treba li [[Hrvatski sabor|Sabor]] odlučivati o unošenju predložene odredbe u [[Ustav Republike Hrvatske|Ustav]] već unošenje predložene odredbe ako se građani tako odluče.<ref name="#1">[http://sljeme.usud.hr/usud/praksaw.nsf/24ba570488fdc25ec1256e2e005768ff/c12570d30061ce54c1257c230044db5d/$FILE/SuS-1-2013%20-%20PRIOP%C4%86ENJE.pdf Priopćenje o narodnom ustavotvornom referendumu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131126025929/http://sljeme.usud.hr/usud/praksaw.nsf/24ba570488fdc25ec1256e2e005768ff/c12570d30061ce54c1257c230044db5d/$FILE/SuS-1-2013%20-%20PRIOP%C4%86ENJE.pdf |date=26. studenoga 2013. }}, Ustavni sud Republike Hrvatske, 14. studenog 2013.</ref> [[Ustavni sud Republike Hrvatske|Ustavni sud]] naglasio je i kako [[Europski sud za ljudska prava]] dosadašnjim presudama istospolni [[brak]] nije priznao ljudskim pravom.<ref name="#1" /> Referendum na zahtjev glasača koji su podpisali prijedlog udruge „U ime obitelji” je prvi narodni ustavotvorni referendum održan u [[Republika Hrvatska|Hrvatskoj]]. Provođenje [[Referendum o ustavnoj definiciji braka u Hrvatskoj|referenduma]] predviđeno je za [[nedjelja|nedjelju]], [[1. prosinca]] [[2013.]] godine. == Ciljevi == Inicijativa svoje ciljeve definira ovako: # ''Osigurati da Ustav i zakoni Republike Hrvatske definiraju brak jedino kao životnu zajednicu žene i muškarca te na taj način spriječiti izjednačavanje istospolnih partnerstva i braka, posvajanje djece od strane istospolnih parova te nametanje izjednačavanja istospolnih partnerstva i braka kao društveno općeprihavaćene norme'' # ''Jamčiti trajnu zakonsku zaštitu djece, braka i obitelji'' # ''Učvrstiti pouzdanje građana da mogu donositi pozitivne društvene promjene i dati poruku svim nositeljima vlasti da moraju poštovati općeljudske vrijednosti te brak kao zajednicu žene i muškarca kao dio kulture i identiteta hrvatskog naroda'' # ''Osigurati da se o temama vezanim za odgoj, brak i obitelj govori u razdoblju prije lokalnih izbora (19. svibnja 2013.), da se politički predstavnici očituju o tim temama te da se građani stavovima političara o braku i obitelji koriste kao jednim od važnih kriterija u odabiru političkih predstavnika na lokalnoj razini'' Po konkretnom pitanju raspisivanja referenduma, u materijalima za volontere navedeno je kako je cilj prikupiti minimalno 400.000 potpisa.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://uimeobitelji.net/wp-content/themes/uimeobitelji/images/download/uio_prezentacija_upute.pdf|title=Upute za koordinatore i volontere na mjestima izjašnjavanja birača|archive-url=https://web.archive.org/web/20131019004451/http://uimeobitelji.net/wp-content/themes/uimeobitelji/images/download/uio_prezentacija_upute.pdf|archive-date=19. listopada 2013.|access-date=23. svibnja 2013.}}</ref> Predstavnici Inicijative su na konferenciji 22. svibnja, prilikom objave o prikupljenih 380.000 potpisa ponovili da žele prikupiti više kako bi se osigurali u slučaju da određeni broj bude poništen zbog nečitkog upisa i inih razloga.<ref name="tristoosamdeset">{{Citiranje časopisa |url=http://uimeobitelji.net/2013/05/22/380-tisuca-gradana-za-brak-izmedu-zene-i-muskarca/|title=380 tisuća građana za brak između žene i muškarca|archive-url=https://web.archive.org/web/20131004224653/http://uimeobitelji.net/2013/05/22/380-tisuca-gradana-za-brak-izmedu-zene-i-muskarca/|archive-date=4. listopada 2013.|access-date=23. svibnja 2013.}}</ref> == Referendum == {{glavni|Referendum o ustavnoj definiciji braka u Hrvatskoj}} === Potreban broj potpisa === [[Slika:U ime obitelji Zagreb 18052013 2 roberta f.jpg|mini|Štand inicijative "U ime obitelji" na [[Trg bana Jelačića|Trgu bana Jelačića]] u [[Zagreb]]u]] Od [[1990.]] do danas raspisana su samo dva referenduma na državnoj razini (1991. [[Referendum o hrvatskoj samostalnosti|za samostalnost Hrvatske]] i 2012. [[Referendum o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji|za pristupanje Hrvatske Europskoj uniji]]) i oba su potakle stranke s većinom u Saboru, dok su drugi mogući referendumi propali zbog formalnih ili nekih drugih razloga. U studiji [[GONG]]-a objavljenoj 2012. godine "Analiza referenduma u Hrvatskoj u odnosu na europske standarde" kaže se: ''građani moraju u roku od 15 dana prikupiti minimalno 10% potpisa birača od ukupnog broja birača u Hrvatskoj ili cca. 450.000 potpisa!''<ref>[http://gong.hr/media/uploads/dokumenti/AnalizareferendumauHrvatskojuodnosunaeuropskestandarde2.pdf gong.hr], Analiza referenduma u Hrvatskoj u odnosu na europske standarde, Irena Pereša i Dragan Zelić, Zagreb, veljača 2012., str. 4</ref> * U travnju 2013. godine objavljen je podatak da je za izbore za Europski parlament, prema Zakonu o registru birača<ref name="#2">[http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2012_12_144_3073.html Zakon o registru birača], pristupljeno 03. listopada 2013.</ref> registrirano 3.740.951 birača,<ref>[http://www.vlada.hr/naslovnica/novosti_i_najave/2013/travanj/ministar_bauk_ukupan_broj_biraca_za_eu_izbore_je_3_740_951 www.vlada.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130622212306/http://www.vlada.hr/naslovnica/novosti_i_najave/2013/travanj/ministar_bauk_ukupan_broj_biraca_za_eu_izbore_je_3_740_951|date=22. lipnja 2013.}}, Ministar Bauk: "''Prema novom Zakonu o registru birača, '''popis birača je dio registra''' koji se sastavlja za svake izbore.''", "''Broj birača s prebivalištem u RH je 3.738.708, broj onih birača bez prebivališta u RH, a koji su se aktivno registrirali, je 2.243, što znači da je '''ukupan broj birača u popisu birača''' 3.740.951.''", objavljeno 5. travnja 2013., pristupljeno 21. svibnja 2013.</ref> što je 763.814 manje birača od ukupnog broja birača. Inicijativa "U ime obitelji" i dio medija tu su objavu protumačili na način da ukupan broj potpisa koje je potrebno prikupiti (10% od ukupnog broja birača<ref name="#3">[http://www.zakon.hr/z/359/Zakon-o-referendumu-i-drugim-oblicima-osobnog-sudjelovanja-u-obavljanju-dr%C5%BEavne-vlasti-i-lokalne-i-podru%C4%8Dne-(regionalne)-samouprave Zakon o referendumu]</ref><ref>[http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/232289.html Ustav Republike Hrvatske, članak 86.]</ref>) za raspisivanje referenduma iznosi 374.096 potpisa. * Mjesec dana kasnije, 10. svibnja 2013. Ministarstvo uprave, u skladu sa Zakonom o registru birača,<ref name="#2" /> objavljuje na svojim internetskim stranicama broj birača za lokalne izbore: 3.758.638.<ref>[http://www.uprava.hr/default.aspx?id=13863 www.uprava.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131005020139/http://www.uprava.hr/default.aspx?id=13863|date=5. listopada 2013.}}, po županijama: [http://www.uprava.hr/UserDocsImages/novosti/2013/LOKALNI%20IZBORI/Lokalni%20izbori.pdf PDF dokument] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131005021017/http://www.uprava.hr/UserDocsImages/novosti/2013/LOKALNI%20IZBORI/Lokalni%20izbori.pdf|date=5. listopada 2013.}}, objavljeno 10. svibnja 2013., pristupljeno 25. svibnja 2013.</ref> * Tijekom akcije prikupljanja potpisa, 23. svibnja 2013., predsjednik [[Sabor|saborskog Odbora za Ustav]] Peđa Grbin istupio je s informacijom kako je za raspisivanje referenduma potrebno prikupiti 450.000 potpisa, s obrazloženjem da je u Registru birača na dan 12. svibnja 2013. (dan kada je započela akcija prikupljanja potpisa) bilo 4.514.984 birača.<ref name="grbin">[http://www.vecernji.hr/vijesti/grbin-inicijativi-za-referendum-vam-treba-vise-450-000-potpisa-clanak-558176 Grbin inicijativi: Za referendum vam treba više od 450.000 potpisa]</ref> Po popisu stanovništva 2011. Republika Hrvatska je imala ukupno 3.487.034 punoljetnih stanovnika,<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2012/SI-1468.pdf|title=DZS: Stanovništvo prema spolu i starosti|access-date=23. svibnja 2013.|archive-date=3. ožujka 2016.|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303204558/http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2012/SI-1468.pdf|url-status=dead}}</ref> no na referendumu prema Zakonu o referendumu (članak 5.)<ref name="#3" /> mogu sudjelovati svi državljani bez obzira na prebivalište. To uključuje i državljane bez prijavljenog prebivališta u Republici Hrvatskoj (tzv. "''dijaspora''"), čime se ukupan broj birača penje na 4.514.984 birača. Volonteri udruge "U ime obitelji" su u 14 dana skupili ukupno 749.316 potpisa građana za održavanje referenduma, te ih [[14. lipnja]] predali [[Hrvatski sabor|Hrvatskom saboru]], što je dvostruko više od minimalnog broja potpisa potrebnog za raspisivanje referenduma.<ref>[http://www.vecernji.hr/vijesti/leko-primio-potpise-u-saboru-ne-dajemo-vrijednosne-sudove-clanak-569374 Leko primio potpise]</ref> [[Ministarstvo uprave]] i [[Državni zavod za statistiku]] nekoliko tjedana nisu pristupili provjeri potpisa, zbog čega je udruga „U ime obitelji” uputila javne prosvjede. Po pristupanju provjeri potpisa, temeljem slučajnoga uzorka potpisa iz 52 kutije, zaključili su s pouzdanošću od 95% kako je [[udruga]] „U ime obitelji” prikupila između 665.995 i 701.902 valjanih potpisa glasača odnosno potpise više od 10% svih glasača koliko je najmanje potrebno za raspisivanje [[referendum]]a. S obzirom na to da je Inicijativa uspjela prikupiti potreban broj potpisa, referendumsko pitanje glasilo je: ::''Jeste li za to da se u Ustav RH unese odredba po kojoj je brak životna zajednica žene i muškarca?'' <!-- NEJASNO, OBJASNITI! Postojeća, tradicionalna definicija braka kao zajednice žene i muškarca, za čije održanje zagovara Inicijativa, odvaja pojmove [[brak i istospolnost]] odnosno [[istospolno partnerstvo]]; brak nije moguće sklopiti s osobom istoga [[spol]]a, nego isključivo s osobom [[Suprotni spol|suprotnog spola]], a Zakonom o [[Istospolne zajednice|istospolnim zajednicama]] regulirano je sklapanje istospolne zajednice u obliku [[neregistrirana kohabitacija|neregistrirane kohabitacije]]. --> === Motivi === [[Slika:Manif pour tous Paris 2013-01-13 n50.jpg|mini|300px|[[Francusko proljeće]] 2013.]] [[Francusko proljeće]] 2013. i francuska inicijativa [[Gradonačelnici za djecu]] izravan su poticaj pokretanju Inicijative.<ref name="Govornica" /> Uključene udruge građana procijenile su kako je bolje ne čekati da Vlada iziđe s konkretnim prijedlozima zakona, koji su već u pripremi, pa onda reagirati jer bi u tom slučaju Vlada određivala dinamiku, vrijeme rasprave u Hrvatskom saboru (to bi moglo biti i vrijeme turističke sezone i godišnjih odmora), mogućnost hitne procedure itd. Procijenile su kako bi u tom slučaju reakcija organizacija civilnog društva vjerojatno bila zakašnjela i bilo bi ju moguće lakše pogrešno interpretirati, kao usmjerenu "protiv Vlade i homoseksualaca" umjesto "za brak i obitelj". {{citat|Ako je za većinu ljudi u Hrvatskoj brak takva zajednica i sve ono što iz nje proizlazi, mi smatramo da je naše pravo to izreći i da želimo da to štiti Ustav. ... Vi stalno imate fokus da se nekome nešto želi zabraniti; nije poanta u zabrani. Poanta je u tome da se govori istina o stvarima onakve kakve one jesu. Istina jest da je brak zajednica žene i muškarca. Zajednica ili veza dvoje ljudi istoga spola, vi ju možete nazvati kako god želite. Možete odrediti proceduru - kako, što je vrhunac te zajednice ili tog para, ali brak se znade što je. Mi želimo jasno reći da nema nekakve dileme u Hrvatskoj, ako je takva situacija. Možda se pokaže na referendumu da većina ljudi ne misli tako. Ali ako se pokaže da misli da je žena plus muškarac jednako brak, a sve ostalo je nešto drugo, onda mi želimo da ti ljudi imaju pravo to izreći. Mislim da je politički, građanski, ljudski, kršćanski (vi se pozivate na kršćanstvo), nekorektno ušutkivati ljude, ne dat im da kažu, što je ono što oni osjećaju i misle u ovom trenutku u Hrvatskoj.|[[Željka Markić]] iz inicijative U ime obitelji tijekom debate u HRT-ovoj emisiji ''Govornica'' 16. svibnja 2013.}} Od susjednih zemalja, [[Mađarska]] je definirala brak kao zajednicu žene i muškarca ustavom koji je stupio na snagu [[2012.]],<ref>[http://www.bitno.net/vijesti/pro-life-odredbe-u-madarskom-ustavu-sokirale-eu/ Pro-life odredbe u mađarskom Ustavu šokirale EU]</ref> kojem su građani višestruko pružili snažnu podršku na ulicama,<ref name="mproblem">[http://www.bitno.net/vijesti/je-li-madarska-europski-problem-zbog-krscanstva/ Je li Mađarska europski problem zbog kršćanstva?]</ref><ref>[http://www.advance.hr/vijesti/preko-100-000-madara-izaslo-na-ulice-prosvjedovali-protiv-eu-i-dali-podrsku-premijeru-orbanu/ Preko 100,000 Mađara izašlo na ulice]</ref><ref>[http://www.advance.hr/vijesti/250-000-ljudi-na-ulicama-budimpeste-orban-porucio-novi-kolonijalisti-osvajaju-zemlje-financijskim-malverzacijama-necemo-vise-biti-nicija-kolonija/ 250,000 ljudi na ulicama Budimpešte] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> unatoč napadima stranih medija.<ref>[http://www.bitno.net/vijesti/madarski-biskup-vladu-napadaju-jer-stiti-obitelj-i-pravo-na-zivot/ Vladu napadaju jer štiti obitelj i pravo na život]</ref><ref name="mproblem" /> Osim Mađarske, sljedeće države u Europi Ustavom onemogućuju sklapanje braka istospolnim parovima: [[Bjelorusija]], [[Bugarska]], [[Latvija]], [[Litva]], [[Moldavija]], [[Crna Gora]], [[Poljska]], [[Slovačka]],<ref>[http://narod.hr/eu/slovacki-parlament-izglasao-ustavnu-zastititu-braka-zajednice-zene-muskarca/ Slovački parlament izglasao ustavnu zaštititu braka – zajednice žene i muškarca]</ref> [[Srbija]] i [[Ukrajina]]. === Podrška === Inicijativa je dobila podršku svih većih vjerskih zajednica u Republici Hrvatskoj, a uputila je i poziv svim političkim strankama u Republici Hrvatskoj da se pridruže akciji prikupljanja potpisa za raspisivanje referenduma. Poziv je upućen i predsjedniku [[Ivo Josipović|Ivi Josipoviću]],<ref name="predsjedniku">{{Citiranje časopisa |url=http://www.dnevno.hr/vijesti/hrvatska/86327-gradanska-inicijativa-u-ime-obitelji-obracanjem-ivi-josipovicu-spasava-instituciju-braka.html|title=Građanska inicijativa 'U ime obitelji' obraćanjem Ivi Josipoviću spašava instituciju braka|archive-url=https://web.archive.org/web/20130607044857/http://www.dnevno.hr/vijesti/hrvatska/86327-gradanska-inicijativa-u-ime-obitelji-obracanjem-ivi-josipovicu-spasava-instituciju-braka.html|archive-date=7. lipnja 2013.|access-date=25. svibnja 2013.}}</ref> koji se distancirao od poziva.<ref>[http://www.dnevno.hr/vijesti/hrvatska/88683-josipovic-nisam-odgovorio-na-pismo-u-ime-obitelji-jer-nije-potrebno-da-me-bilo-koja-udruga-gura-na-javnu-scenu.html dnevno.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131005001303/http://www.dnevno.hr/vijesti/hrvatska/88683-josipovic-nisam-odgovorio-na-pismo-u-ime-obitelji-jer-nije-potrebno-da-me-bilo-koja-udruga-gura-na-javnu-scenu.html|date=5. listopada 2013.}}, Predsjednik Josipović: "''Nije potrebno da me bilo koja udruga gura na javnu scenu na taj način.''", "''Kad je riječ o vrijednosnim sudovima, isto tako sam vrlo jasno rekao da Hrvatska mora biti zemlja jednakih mogućnosti i šansi za sve građane, a isto tako kad je riječ o nediskriminaciji s obzirom na spol, spolnu orijentaciju i rodnu orijentaciju.''", objavljeno 8. lipanj 2013., pristupljeno 3. listopad 2013.</ref> Podršku su izrazile četiri parlamentarne stranke ([[HDZ]], [[HSP AS]], [[HSS]] i [[HDSSB]]) i četrnaest izvanparlamentarnih, a protivljenje dvije parlamentarne ([[HNS]] i [[SDSS]]) i tri izvanparlamentarne. Suzdržanima su se izjasnile dvije parlamentarne stranke ([[IDS]] i Bošnjačka demokratska stranka Hrvatske). Pet parlamentarnih stranaka ([[SDP]], [[Hrvatski_laburisti_–_Stranka_rada|Hrvatski laburisti]], [[DC]], [[HGS]], [[HSU]]) nisu odgovorili na poziv inicijative.<ref name="konf16">{{Citiranje časopisa |url=http://uimeobitelji.net/2013/05/16/priopcenje-konferencija-za-novinare/|title=Priopćenje – konferencija za novinare 16. 5.|archive-url=https://web.archive.org/web/20130608014047/http://uimeobitelji.net/2013/05/16/priopcenje-konferencija-za-novinare/|archive-date=8. lipnja 2013.|access-date=21. svibnja 2013.}}</ref> Neke od njih su se u narednom periodu jasno pozicionirale protiv inicijative "U ime obitelji". <!-- već je navedeno da su SVE veće vjerske zajednice dale podršku pa nema potrebe neke posebno isticati -- Glavni imam Medžlisa islamske zajednice u [[Split]]u [[Vahid ef. Hadžić]] potpisao je peticiju kojom je u svoje i ime vjernika islamske vjeroispovijesti u tom gradu podupro zahtjev građanske inicijative "U ime obitelji" za raspisivanje referenduma kako bi se Ustavom brak definirao kao zajednica muškarca i žene. "Bračna zajednica je u [[Kuran|Kur’an]]u i govoru [[Muhamed|poslanika Muhameda]] definirana kao zajednica između muškarca i žene" i naglasio kako je zajednica muškarca i žene, glede islama, jedina prava i moguća obitelj. U molitvi petkom, rekao je vjernicima: "Kao vjernici smo dužni podržati ovu incijativu".<ref>http://dalje.com/hr-hrvatska/splitski-imam-v-hadzic-potpisao-zahtjev-inicijative-u-ime-obitelji/469363</ref> Biskup Protestantske reformirane kršćanske crkve u Republici Hrvatskoj, dr. sc. [[Jasmin Milić]] dao je podršku Građanskoj inicijativi “U ime Obitelji”.<ref>http://uimeobitelji.net/2013/05/25/podrska-protestantske-reformirane-krscanske-crkve-u-rh/</ref> -->=== Kritike === [[Datoteka:Plakat Glasaj protiv,DU104621.jpg|minijatura|plakat inicijative "glasaj protiv" u Dubrovniku]] Prema mišljenju [[LGBT]] aktivista i niza organizacija civilnog društva okupljenih pod Platformom 112 inicijativa je usmjerena širenju [[homofobija|homofobije]] i narušavanju Ustavom zajamčenih ljudskih prava.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.iskorak.hr/blog/priopcenje-platforme-112-vezano-za-inicijativu-prikupljanja-potpisa-gradana-ki-pod-nazivom-u-ime-obitelji/|title=Priopćenje Platforme 112 vezano za inicijativu prikupljanja potpisa građana/-ki pod nazivom „U ime obitelji“|archive-url=https://web.archive.org/web/20130922221159/http://www.iskorak.hr/blog/priopcenje-platforme-112-vezano-za-inicijativu-prikupljanja-potpisa-gradana-ki-pod-nazivom-u-ime-obitelji/|archive-date=22. rujna 2013.|access-date=21. rujna 2013.}}</ref> Osnovna kritika pravnih stručnjaka koji se protive ovoj inicijativi je da se uvođenjem definicije [[brak]]a kao zajednice muškarca i žene u [[Ustav]] ne postiže osnovni cilj ove inicijative, "zaštita institucije braka", kao ni "zaštita [[dijete|djece]] i [[obitelj]]i". Ovom se definicijom rezervira samo riječ "brak" za zajednicu žene i muškarca, dok sadržaj prava i obaveza koje se stječu brakom ostaje slobodna i za druge pravne oblike. Budućim zakonodavcima je moguće donošenje zakona o [[registrirano partnerstvo|registriranom partnerstvu]] kojim se istospolnim partnerima mogu dodijeliti potpuno jednaka prava i karakteristike braka (imovinska prava, registracija u javnim uredima, posvajanje djece...), samo pod drugim nazivom.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/Sanja-Baric-Inicijativa-U-ime-obitelji-dezinformira-i-manipulira|title=Intervju s prof. dr. Sanjom Barić, predstojnicom Katedre za ustavno pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci i vanjskom članicom Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskog sabora|journal=|access-date=29. svibnja 2013.|archive-date=8. lipnja 2013.|archive-url=https://web.archive.org/web/20130608001138/http://www.novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/Sanja-Baric-Inicijativa-U-ime-obitelji-dezinformira-i-manipulira|url-status=dead}}</ref> Neki utjecajni mediji su iznosili i kritike na način prikupljanja potpisa. Iznesene su tvrdnje da su [[volonter]]i u nekim slučajevima prikupljali potpise po kućama i stanovima građana i na radnim mjestima i tako prekršili Zakon o [[referendum]]u, koji propisuje da se potpisi smiju prikupljati samo na označenim mjestima koji su prethodno prijavljeni tijelima jedinice [[Lokalna samouprava|lokalne samouprave]]. Također, iznesene su sumnje da inicijativa nije prijavila nadležnim policijskim upravama sva mjesta na kojima su se prikupljali potpisi, kako to propisuje Zakon o referendumu. Konačno, zakonitost postupka prikupljanja potpisa dovođena je pod sumnju i zbog toga što potpisi nisu prikupljani na unaprijed označenim i uvezanim arcima.<ref>[http://www.tportal.hr/vijesti/hrvatska/262085/Incijativa-U-ime-obitelji-nelegalno-prikuplja-potpise-za-referendum.html Kršenja pravila prikupljanja potpisa - tportal.hr]</ref><ref>[http://metro-portal.hr/prikupljeno-pola-milijuna-potpisa-za-referendum-no-koliko-je-vazecih/78359/ Kršenja pravila prikupljanja potpisa - metro-portal.]</ref><ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.jutarnji.hr/potpisi-za-crkveni-referendum-idu-na-provjeru-zbog-nepravilnosti-/1120851/|title=Potpisi za crkveni referendum idu na provjeru zbog nepravilnosti - Jutarnji list|journal=|access-date=1. listopada 2013.|archive-date=3. ožujka 2016.|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303225601/http://www.jutarnji.hr/potpisi-za-crkveni-referendum-idu-na-provjeru-zbog-nepravilnosti-/1120851/|url-status=dead}}</ref> Kritika je organizirano artikulirana kroz Facebook grupu ''U ime svake obitelji''<ref>[https://www.facebook.com/UImeSvakeObitelji U ime svake obitelji]</ref> u čijem se opisu navodi: ''"Građanska inicijativa ''U ime obitelji'' okuplja pojedince, obitelji i građanske udruge koje promiču netoleranciju, diskriminaciju i suzbijanje općih ljudskih prava. Građanska inicijativa ''U ime svake obitelji'' okuplja pojedince, obitelji i građanske udruge koje promiču toleranciju, prihvaćanje i opća ljudska prava za sve."'' Inicijativi "''U ime obitelji''" su se suprotstavili tadašnji premijer [[Zoran Milanović]]<ref>[http://www.24sata.hr/politika/zoran-milanovic-izaci-cu-na-referendum-i-glasat-cu-protiv-339818], pristupljeno 16. studenog 2013.</ref> i predsjednik [[Ivo Josipović]].<ref>[http://www.vecernji.hr/hrvatska/josipovic-izici-cu-na-referendum-i-glasovati-protiv-900981], "''Mislim da odredba o definiranju braka kao zajednice žene i muškarca ne pripada u Ustav. Izići ću na referendum i glasovati protiv''", pristupljeno 16. studenog 2013.</ref> Židovska općina Zagreb je izrazila svoje protivljenje održavanju referenduma o ustavnoj definiciji braka. U svom priopćenju navode da je ovo referendumsko pitanje zadiranje u prava manjina i protivno članku 3. [[Ustav Republike Hrvatske|Ustava]]. Iako ne promiču istospolne brakove, ova inicijativa, po njihovim riječima, umanjuje prava manjina i zato je opasna po društvo, na što je židovska zajednica posebno osjetljiva s obzirom na iskustvo [[Holokaust]]a.<ref>[http://www.vecernji.hr/hrvatska/referendumsko-pitanje-zadire-u-prava-manjina-903030 Priopćenje Židovske općine Zagreb po pitanju referenduma o ustavnoj definiciji braka], pristupljeno 19. studenog 2013.</ref> Ovo je prva vjerska zajednica koja se otvoreno zjasnila protiv ove inicijative. S njima se nije složio Europski rabinski centar koji je dao punu potporu inicijativi. Po njima je usporedba inicijative s holokaustom uvredljiva.<ref name="#4">http://www.vecernji.hr/za-i-protiv/rabinski-centar-europe-u-potpunosti-podrzavamo-u-ime-obitelji-906143</ref><ref name="#4" /> [[Hrvatsko sociološko društvo]] u svom priopćenju za javnost, izdanom povodom nastupa [[Željka Markić|Željke Markić]] na [[Nova TV|Novoj TV]] u sučeljavanju sa [[Sandi Blagonić|Sandijem Blagonićem]] [[27. studenog]] 2013., navodi da se opetovanim pozivanjem na tzv. ''teksašku studiju'' pokušava dati znanstveni legitimitet tvrdnjama da je za djecu nepovoljno odrastanje u homoseksualnim obiteljima iako podaci na kojima je ona bazirana to ne pokazuju. Njeno korištenje Hrvatsko sociološko društvo smatra namjernim pokušajima manipulacije znanstvenim istraživanjima koja štete kako ugledu struke tako i točnom informiranju javnosti.<ref>[http://www.hsd.hr/web/hr/ Priopćenje za javnost], hsd.hr, 29. studenog 2013., pristupljeno 29. studenog 2013.</ref><ref>[http://www.hsd.hr/web/images/Priopcenje%20za%20javnost_HSD.pdf Priopćenje za javnost] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131203015843/http://www.hsd.hr/web/images/Priopcenje%20za%20javnost_HSD.pdf|date=3. prosinca 2013.}}, hsd.hr, 29. studenog 2013., pristupljeno 29. studenog 2013. {{pdf}}</ref> === Fizički i drugi napadi na volontere === Na više mjesta volonteri su napadnuti verbalno i/ili fizički.<ref name="jabuka">[http://www.jabuka.tv/homoseksualac-zapalio-stand-u-ime-obitelji-uz-poruku-isus-voli-pedere/ JabukaTV: Homoseksualac zapalio štand ‘U ime obitelji’ uz poruku: ‘Isus voli pedere’]</ref><ref>[http://www.bitno.net/vijesti/hrvatska/agresivni-napadi-na-volontere-inicijative-u-ime-obitelji-jedan-stand-zapaljen-volonterka-ozlijedena/ www.bitno.net], "''Agresivni napadi na volontere inicijative ‘U ime obitelji’ – jedan štand zapaljen, volonterka ozlijeđena''", objavljeno 15. svibnja 2013., pristupljeno 26. svibnja 2013.</ref><ref>[http://www.bitno.net/vijesti/hrvatska/za-jutarnji-list-nasilje-protiv-neistomisljenka-je-simpaticno/ Za Jutarnji list nasilje protiv neistomišljenika je simpatično]</ref> Od 50 napada prijavljenih policiji najviše ih se dogodilo u Zagrebu i Rijeci.<ref name="laud1">{{Citiranje časopisa |url=http://www.laudato.hr/Vijesti/Hrvatska/Prikupljeno-380-000-potpisa-za-raspisivanje-refere.aspx |title=Prikupljeno 380.000 potpisa za raspisivanje referenduma o braku |archive-url=https://web.archive.org/web/20131004214840/http://www.laudato.hr/Vijesti/Hrvatska/Prikupljeno-380-000-potpisa-za-raspisivanje-refere.aspx |archive-date=4. listopada 2013. |access-date=26. svibnja 2013.}}</ref> U [[Hrvatski državni sabor|Hrvatskom saboru]] zastupnik [[Željko Reiner]] zatražio je da parlament stane u zaštitu volontera građanske inicijative U ime obitelji ocjenjujući nedopustivim da »ljudi bivaju prebijani i paljeni jer se netko ne slaže s njihovim mišljenjem«.<ref name="laud1" /> Zatražio je reakciju [[Zoran Milanović|premijera]] i [[pučki pravobranitelj u Hrvatskoj|pučke pravobraniteljice]].<ref name="laud1" /> Povodom nazivanja inicijative ''U ime obitelji'' homofobnom od strane nekih organizacija civilnog društva i više utjecajnih medija, [[Hrvatski helsinški odbor za ljudska prava]] rekao je sljedeće: {{citat|Činjenica da se netko ne slaže sa stajalištima gay populacije, ne znači da je zato primitivan, nazadan i slično, nego da drugačije misli. ... HHO se „protivio i danas se protivi zakonu ulice, moralu linča i psihologiji rulje.“ ... Upravo stoga, podižemo danas svoj glas protiv pravog pogroma koji se odigrava na javnim površinama u RH prema aktivistima i volonterima građanske inicijative „U ime obitelji“, koji prikupljaju potpise za referendum tražeći da se u Ustav RH unese odredba po kojoj je brak životna zajednica žene i muškarca.|[[:s:Izjava HHO-a br. 8/2013 o pravu na referendum|Izjava HHO-a o pravu na referendum]]}} === Odnos medija === Prema mišljenju Gorana Andrijanića s katoličkog portala [[Bitno.net]], glavnostrujaški su mediji u početku »ignorirali i potcjenjivali« inicijativu.<ref name="ju-list-potice-nasilje" /> Nakon ponovnog napada na volontere ''U ime obitelji'' u Zagrebu, u ''[[Jutarnji list|Jutarnjem listu]]'' objavljen je tekst u kojem se tvrdi: ''mnoge je scena nasmijala, a većina prolaznika je sa simpatijama promatrala događaj.''<ref name="ju-list-potice-nasilje">[http://www.bitno.net/vijesti/hrvatska/za-jutarnji-list-nasilje-protiv-neistomisljenka-je-simpaticno/ Za Jutarnji list nasilje protiv neistomišljenika je simpatično]</ref><ref name="plusnn">[http://www.likaplus.hr/ls_zupanija/politika/dvije_pankerice_napale_stand_/default.aspx Likaplus.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130812011257/http://www.likaplus.hr/ls_zupanija/politika/dvije_pankerice_napale_stand_/default.aspx |date=12. kolovoza 2013. }} "U ime obitelj" - novi napad</ref><ref name="ju-list">{{Citiranje časopisa |url=http://www.jutarnji.hr/pankerice-razbile-stand-crkvenih-aktivista-koji-su-protiv-gay-brakova/1103259/ |title=Jutarnji list / Pankerice razbile štand crkvenih aktivista udruge 'U ime obitelji' koji su protiv gay brakova! |journal= |access-date=30. svibnja 2013. |archive-date=8. lipnja 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20130608022323/http://www.jutarnji.hr/pankerice-razbile-stand-crkvenih-aktivista-koji-su-protiv-gay-brakova/1103259 |url-status=dead }}</ref> Volonteri su zatim nastojali naglasiti kako je laž da su građani Zagreba odobravali nasilje te su se u javnosti pojavile optužbe da ''Jutarnji list'' potiče nasilje prema građanima koji sudjeluju u prikupljanju potpisa.<ref name="ju-list-potice-nasilje" /><ref name="dnnapad">{{Citiranje časopisa |url=http://www.dnevno.hr/vijesti/hrvatska/87036-pankerice-napale-stand-na-cvjetnom-a-jutarnji-pise-da-su-gradani-to-gledali-s-odobravanjem.html |title=Dnevno.hr / Pankerice napale štand na Cvjetnom, a Jutarnji piše da su građani to gledali s odobravanjem |archive-url=https://web.archive.org/web/20130607122031/http://www.dnevno.hr/vijesti/hrvatska/87036-pankerice-napale-stand-na-cvjetnom-a-jutarnji-pise-da-su-gradani-to-gledali-s-odobravanjem.html |archive-date=7. lipnja 2013. |access-date=30. svibnja 2013.}}</ref> U prvoj najavnoj rečenici [[Dnevnik HTV-a|''Dnevnika'' HTV-a]], emitiranog 26. svibnja 2013. u 19:30 voditelj i urednik [[Zoran Šprajc]] rekao je da se potpisnici zahtjeva za raspisivanjem referenduma zagovaraju „homofobnu izmjenu Ustava“. U daljnjem tijeku priloga, voditelj je iznio tvrdnju kako je cilj inicijative „da se u Ustav unese homofobna odredba“. Predstavnici inicijative od HRT-a su [[s:Isprika HRT-a građanima RH|pismom zatražili ispriku]] zbog vrijeđanja potpisnika zahtjeva za referendumom. Kad je Sabor odlučio raspisati referendum, neki mediji kao ''[[Jutarnji list]]'' i ''[[Index.hr]]'' otvoreno su se izjasnili protiv referenduma. Portal dnevno.hr je [[12. studenog]] [[2013.]] objavio kako je ''Jutarnji list'' objavio sliku gdje volontere inicijative naziva idiotima.<ref>[http://www.dnevno.hr/vijesti/hrvatska/104128-sramotno-za-jutarnji-list-clanovi-udruge-u-ime-obitelji-su-idioti.html portal dnevno.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131115013740/http://www.dnevno.hr/vijesti/hrvatska/104128-sramotno-za-jutarnji-list-clanovi-udruge-u-ime-obitelji-su-idioti.html |date=15. studenoga 2013. }} navodi poveznicu na stranicu jutarnjeg lista gdje se nalazi slika [http://www.jutarnji.hr/multimedia/archive/00612/idiotiINLINE_612305S0.jpg idiotiINLINE_612305S0.jpg] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131109023649/http://www.jutarnji.hr/multimedia/archive/00612/idiotiINLINE_612305S0.jpg |date=9. studenoga 2013. }}</ref> Udruga ''U ime obitelji'' je zatražila izuzeće udruge [[GONG]] kao promatrača na referendumu jer udrugu smatraju pristranom.<ref>http://www.vecernji.hr/hrvatska/u-ime-obitelji-zatrazili-izuzece-gong-a-tijekom-referenduma-901888</ref><ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.jutarnji.hr/u-ime-obitelji-protiv-gonga-traze-od-dip-a-da-ih-izuzmu-od-nadgledanja-referenduma/1138615/ |title=Arhivirana kopija |journal= |access-date=15. studenoga 2013. |archive-date=14. studenoga 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20131114040917/http://www.jutarnji.hr/u-ime-obitelji-protiv-gonga-traze-od-dip-a-da-ih-izuzmu-od-nadgledanja-referenduma/1138615/ |url-status=dead }}</ref> Izvršni direktor GONG-a je odgovorio da oni ionako ne žele promatrati jer su oni zauzeli stav protiv referenduma.<ref>http://www.tportal.hr/vijesti/hrvatska/297670/U-ime-obitelji-trazi-izuzece-GONG-a-na-referendumu.html</ref><ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.dnevno.hr/vijesti/hrvatska/103835-gong-ne-zeli-promatrati-provedbu-referenduma.html |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20131112225358/http://www.dnevno.hr/vijesti/hrvatska/103835-gong-ne-zeli-promatrati-provedbu-referenduma.html |archive-date=12. studenoga 2013. |access-date=15. studenoga 2013.}}</ref> Protiv referenduma izjasnio se i ''[[Tportal]]''. Dana 16. studenog 2013. riječki dnevnik ''[[Novi list]]'' je naslovnicu posvetio referendumu o braku, javno izražavajući stajalište uredništva tih novina "Mi smo protiv".<ref>http://www.novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/Mi-smo-PROTIV {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131208072106/http://www.novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/Mi-smo-PROTIV |date=8. prosinca 2013. }} pristupljeno 16. studenog 2013.</ref><ref>https://twitter.com/carmensite/status/401606072214896641/photo/1 pristupljeno 16. studenog 2013.</ref> Na sam dan referenduma na televizijama s nacionalnom koncesijom, znatna većina novinara izjasnila je protivljenje referendumu.{{Nedostaje izvor}} === Odnos zakonodavne i izvršne vlasti === Neki od vladajućih saborskih zastupnika pokazali su nesklonost Inicijativi, uključujući premijera. Oni su ponavljali da se ovim referendumom zagovara "kršenje ljudskih prava" te da je "protuustavno" i odbijali raspisivanje referenduma. Ustavni sud je zauzeo stajalište da "nema neustavnih promjena ustava". Među vladajućom koalicijom tada se pojavio glas da referendum nema trenutni pravni učinak nego da će biti tek kad se odobri u Saboru. Ustavni sud se nije složio s njima naglašavajući da je referendum obvezujući za sve.<ref>{{Citiranje weba |url=http://zgexpress.net/ustavni-sud-upozorio-referendum-je-obvezujuci-za-sve/ |title=Arhivirana kopija |access-date=30. studenoga 2013. |archive-date=2. prosinca 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20131202220720/http://zgexpress.net/ustavni-sud-upozorio-referendum-je-obvezujuci-za-sve/ |url-status=dead }}</ref><ref>http://www.vecernji.hr/hrvatska/pedja-grbin-nije-u-pravu-odluka-na-referendumu-je-obvezujuca-634381</ref> == Kontroverze == Nakon što je [[Rene Bitorajac]] 2016. snimio satiričnu obradu pjesme »[[The Sound of Silence (Simon & Garfunkel)|Sound of Silence]]« pod naslovom »Mi Hrvati«, portal [[Narod.hr]], u vlasništvu udruge U ime obitelji, objavio je [[Huškanje|huškački]] članak u kojemu autor G. S. nastoji Bitorajca i njegovu obitelj povezati s projugoslavenskim i protuhrvatskim političkim strujama. Tvrdnje je na svojoj emisiji ''[[Bujica]]'' iznio i [[Velimir Bujanec]], kojega je članak citirao. Dan poslije, portal je objavio još jedan tekst koji »razotkriva« Bitorajca i okrivljuje ga za »lažnu manipulaciju« protiv hrvatskog naroda. Mjesec dana kasnije portal je objavio demantij, no Bitorajac je u međuvremenu protiv udruge podigao tužbu. Sud je utvrdio kako članci »obiluju neistinama, zlonamjernim konstrukcijama, uvredama i klevetama [Bitorajca] i njegove obitelji«, a Bitorajcu odredio odštetu u iznosu od 75 tisuća kuna uz naknadu sudskih troškova.<ref>{{Citiranje weba|title=U ime obitelji zbog klevete i huškanja Reneu Bitorajcu mora isplatiti 75.000 kuna odštete|url=https://www.crol.hr/index.php/vijesti/8718-u-ime-obitelji-zbog-klevete-i-huskanja-reneu-bitorajcu-mora-isplatiti-75-000-kuna-odstete|website=Crol.hr|access-date=2026-02-01|language=en-gb|last=CROL}}</ref> == Izvori == {{Izvori|3|refs= <ref name="Govornica">{{citat|Zašto definirati? Zato što, jako su nas iznenadili, zgrozila su nas događanja u Francuskoj. Zgrozile su nas one slike, na ulicama gdje ljudi izražavaju svoja mišljenja, pri čemu ih vlada potpuno ignorira. Zakon obiteljski u Hrvatskoj jasno kaže da je brak životna zajednica žene i muškarca. Mi želimo da to uđe i u Ustav. Tako da zakonodavac ni u kojem trenutku, bilo ova vlada, bilo koja druga, ne bi imao nedoumica oko toga što društvo u Hrvatskoj o tome misli. Da ne bi onda ispalo: 'Mi nismo razumjeli... da vi mislite o braku drugačije.' Prema tome, mi koristimo pravne mehanizme, demokratske mehanizme.|[[Željka Markić]], ispred inicijative U ime obitelji u emisiji ''Govornica'', [[HRT]], 16. svibnja 2013.}}</ref> }} == Vanjske poveznice == {{Wikicitat}} * [http://uimeobitelji.net Službena stranica] * [https://twitter.com/uimeobitelji U ime obitelji na Twitteru] * [https://www.facebook.com/UImeObitelji U ime obitelji na Facebooku]<!-- ovo su izvori, ali nek' ostanu pod vanjskim p. dok ih ne prebacim u tekst *[http://www.bitno.net/vijesti/hrvatska/uvodenje-odredbe-po-kojoj-je-brak-zajednica-zene-i-muskarca-nikoga-ne-diskriminira/ Uvođenje odredbe po kojoj je brak zajednica žene i muškarca nikoga ne diskriminira] *[http://www.bitno.net/vijesti/hrvatska/u-ime-obitelji-gong-treba-poticati-gradane-na-izravnu-demokraciju/ ‘U ime obitelji’: GONG treba poticati građane na izravnu demokraciju] *[http://www.bitno.net/vijesti/hrvatska/u-ime-obitelji-zapocelo-prikupljanje-potpisa-za-referendum-o-braku/ U ime obitelji: Započelo prikupljanje potpisa za referendum o braku] *[http://www.bitno.net/vijesti/hrvatska/u-prvom-danu-preko-131-tisuca-potpisa-za-referendum/ U prvom danu preko 131 tisuća potpisa za referendum!] --> [[Kategorija:Politika Hrvatske]] [[Kategorija:Hrvatske udruge]] [[Kategorija:Obitelj]] 5ahnypk7srtgjf3zot2xryk5o82oxl6 0 490205 7616058 7614821 2026-10-10T11:37:19Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.6 7616058 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Vrjesolike | slika = Berrys.jpg | slika_opis = ''[[Vaccinium corymbosum]]'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Magnoliophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | superordo = [[Asteranae]] | ordo = '''''Ericales''''' | ordo_autorstvo= Bercht. & J.Presl | razdioba_stupanj = [[porodica (biologija)|Porodice]] | razdioba = vidi tekst }} '''Vrjesolike''' ([[lat.]] ''Ericales'') veliki je red [[kritosjemenjače|kritosjemenjača]] iz nadreda ''[[Asteranae]]'' i jedna od najranije odvojenih razvojnih grana [[asteridi|asterida]]. Rasprostranjen je gotovo po cijelome svijetu, a obuhvaća približno 12 000 vrsta. U njemu se nalaze vrlo različite biljke, od velikih tropskih [[Stablo|stabala]] i [[grm]]ova do zeljastih biljaka, povijuša, mesožderki, mikotrofnih i potpuno parazitskih biljaka. == Obilježja == Većina ranih i brojnih današnjih predstavnika drvenaste su biljke, ali životni oblici unutar reda izrazito su raznoliki. [[Listovi]] su najčešće jednostavni i spiralno odnosno naizmjenično raspoređeni. Kod mnogih vrsta rub lista ima zupce s jednom žilom i sitnim vršnim čepom koji može otpasti. Česti su nehidrolizirajući tanini, triterpenoidi i saponini.<ref name="Mobot "/> [[Cvjetovi]] pokazuju iznimno veliku morfološku raznolikost. Najčešće su četvero- ili peterodijelni i dvospolni, a latice su u mnogim skupinama srasle, premda to nije opće obilježje reda. Prašnici mogu biti jednaki broju [[latica]], dvostruko brojniji ili vrlo brojni; oblik, položaj i način otvaranja antera također se znatno razlikuju. Upravo je androecij jedan od morfološki najpromjenjivijih dijelova cvijeta u Ericales.<ref name="Mobot "/> Plodnica je građena od sraslih karpela, ali može biti nadrasla ili podrasla. [[Plod]]ovi uključuju čahure, bobe, koštunice i druge tipove. Čahura i trajna [[čaška]] smatraju se čestim odnosno vjerojatno pradjedovskim obilježjima reda.<ref name="Mobot "/> Mikoriza je osobito važna u nekim skupinama, ponajprije ''Ericaceae''; erikoidna, arbutoidna i monotropoidna mikoriza karakteristične su za predstavnike ''Ericales''. Red uključuje i biljke bez [[klorofil]]a koje ovise o gljivama, mesožderke iz ''[[Sarraceniaceae]]'' i ''[[Roridulaceae]]'' te potpuno parazitske ''[[Mitrastemonaceae]]''.<ref name="Mobot "/> Pojedine razvojne grane imaju izrazitu sposobnost nakupljanja [[aluminij]]a. Ona je osobito dobro dokumentirana u ''[[Diapensiaceae]]'', ''[[Pentaphylacaceae]]'', ''[[Symplocaceae]]'' i ''[[Theaceae]]'' te je filogenetski i taksonomski značajna.<ref name="Mobot ">[https://mobot.org/MOBOT/research/APWeb/orders/ericalesweb.htm?utm APWeb – Ericales], pristupljeno 26. kolovoza 2026.</ref> == Rasprostranjenost i evolucija == Ericales su kozmopolitski red. Neke porodice pretežno su tropske, dok su druge posebno raznolike u umjerenim i hladnim područjima. Među najvažnijim ekološkim skupinama nalaze se tropska stabla Lecythidaceae, Sapotaceae i Ebenaceae, vrijesovi i srodnici u Ericaceae te zeljaste vrste Primulaceae i Polemoniaceae.<ref name="Rose i sur. 2018 "/> Molekularna datiranja upućuju na vrlo staro podrijetlo reda. Rose i suradnici procijenili su početak raznolikosti krunske skupine na približno 110 milijuna godina, u ranoj kredi, nakon čega je između približno 106 i 104 milijuna godina uslijedilo vrlo brzo razdvajanje glavnih grana. Njihova biogeografska rekonstrukcija upućuje na važnu ulogu neotropskog i indomalajskog područja u ranoj evoluciji reda.<ref name="Rose i sur. 2018 "/> Ta drevna i brza radijacija jedan je od razloga što međusobni odnosi pojedinih porodica dugo nisu bili dobro razriješeni te se i novije nuklearne i plastidne analize mjestimice razlikuju.<ref name="Rose i sur. 2018 ">[https://sytsma.botany.wisc.edu/pdf/Rose_Ericales_2018.pdf?utm Rose i sur. 2018 – filogenija, biogeografija i evolucija Ericales] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, pristupljeno 26. kolovoza 2026.</ref> == Sistematika i povijest == Ime ''Ericales'' valjano su objavili [[Friedrich von Berchtold]] i [[Jan Svatopluk Presl]] 1820. godine u djelu ''O přirozenosti rostlin'', na stranici 251. World Flora Online također prihvaća autorstvo <small>Bercht. & J.Presl.</small> <ref name="JSE "/> Stariji sustavi shvaćali su red mnogo uže. Cronquist je u Ericales uglavnom svrstavao Ericaceae, Clethraceae, Cyrillaceae te nekoliko tada samostalnih porodica koje su poslije uključene u Ericaceae, primjerice Empetraceae, Epacridaceae, Monotropaceae i Pyrolaceae. Velik dio porodica današnjih Ericales nalazio se u zasebnim redovima poput Theales, Ebenales, Primulales, Polemoniales i Lecythidales.<ref name="JSE "/> Molekularna istraživanja krajem 20. i početkom 21. stoljeća pokazala su da te naizgled vrlo različite skupine zajedno čine monofiletsku razvojnu granu. Sustavi APG zato su znatno proširili Ericales. APG III dodatno je konsolidirao nekoliko porodica: Maesaceae, Myrsinaceae i Theophrastaceae uključene su u Primulaceae, Pellicieraceae u Tetrameristaceae, a Ternstroemiaceae u Pentaphylacaceae.<ref name="JSE "/> APG IV priznavao je 22 porodice, a isto stanje još prikazuje APWeb.<ref name="JSE "/> APG V iz 2026. uvodi jednu novu promjenu: nekada samostalnu ''Sladeniaceae uključuje u proširenu Pentaphylacaceae''. Zbog toga Ericales prema APG V sada obuhvaća 21 porodicu, dok će se u bazama koje još slijede APG IV ili stariji APWeb i dalje nalaziti brojka 22. <ref name="JSE ">[https://www.jse.ac.cn/EN/channel/316?utm JSE], pristupljeno 26. kolovoza 2026.</ref> == Porodice == Prema APG V red obuhvaća 21 porodicu: # ''[[Actinidiaceae]]'' <small>Gilg & Werderm.</small> # ''[[Balsaminaceae]]'' <small>A.Rich.</small> # ''[[Clethraceae]]'' <small>Klotzsch</small> # ''[[Cyrillaceae]]'' <small>Lindl.</small> # ''[[Diapensiaceae]]'' <small>Lindl.</small> # ''[[Ebenaceae]]'' <small>Gürke</small> # ''[[Ericaceae]]'' <small>Juss.</small> # ''[[Fouquieriaceae]]'' <small>DC.</small> # ''[[Lecythidaceae]]'' <small>A.Rich.</small> # ''[[Marcgraviaceae]]'' <small>Bercht. & J.Presl</small> # ''[[Mitrastemonaceae]]'' <small>Makino</small> # ''[[Pentaphylacaceae]]'' <small>Engl.</small> — ''uključuje nekadašnju Sladeniaceae'' # ''[[Polemoniaceae]]'' <small>Juss.</small> # ''[[Primulaceae]]'' <small>Batsch ex Borkh.</small> # ''[[Roridulaceae]]'' <small>Martinov</small> # ''[[Sapotaceae]]'' <small>Juss.</small> # ''[[Sarraceniaceae]]'' <small>Dumort.</small> # ''[[Styracaceae]]'' <small>DC. & Spreng.</small> # ''[[Symplocaceae]]'' <small>Desf.</small> # ''[[Tetrameristaceae]]'' <small>Hutch.</small> # ''[[Theaceae]]'' <small>Mirb.</small> == Sinonimi reda == {{div col|cols=3}} * ''Actinidiales'' Takht. ex Reveal * ''Aegiceratales'' Mart. * ''Ardisiales'' J.Presl * ''Balsaminales'' Link * ''Barringtoniales'' Mart. * ''Camelliales'' Link * ''Cyrillales'' Doweld * ''Diapensiales'' Engl. & Gilg * ''Diospyrales'' Prantl * ''Ebenales'' Engl. * ''Empetrales'' Mart. * ''Epacridales'' R.Br. ex Bercht. & J.Presl * ''Fouquieriales'' Mart. * ''Gordoniales'' J.Presl * ''Halesiales'' Link * ''Lecythidales'' Mart. * ''Lysimachiales'' Döll * ''Marcgraviales'' Mart. * ''Mitrastemonales'' Makino * ''Monotropales'' Bercht. & J.Presl * ''Myrsinales'' R.Br. ex Bercht. & J.Presl * ''Polemoniales'' Juss. ex Bercht. & J.Presl * ''Primulales'' Juss. ex Bercht. & J.Presl * ''Rhodorales'' Horan. * ''Roridulales'' Nakai * ''Samolales'' Dumort. * ''Sapotales'' Juss. ex Bercht. & J.Presl * ''Sarraceniales'' Mart. * ''Styracales'' Mart. * ''Ternstroemiales'' Mart. * ''Theales'' Bercht. & J.Presl * ''Vacciniales'' Dumort. {{div col end}} <!-- == Porodice == {{zastarjelo}} {{div col|cols=3}} # '''Familia ''[[Marcgraviaceae]]''''' <small>Bercht. & J. Presl</small> (138 spp.) ## Subfamilia ''[[Norantioideae]]'' <small>Choisy</small> ### ''[[Ruyschia]]'' <small>Jacq.</small> (10 spp.) ### ''[[Souroubea]]'' <small>Aubl.</small> (20 spp.) ### ''[[Norantea]]'' <small>Aubl.</small> (1 sp.) ### ''[[Schwartzia]]'' <small>Vell.</small> (20 spp.) ### ''[[Sarcopera]]'' <small>Bedell</small> (8 spp.) ### ''[[Marcgraviastrum]]'' <small>(Wittm. ex Szyszyl.) A. C. de Roon & S. Dressler</small> (15 spp.) ## Subfamilia ''[[Marcgravioideae]]'' <small>Choisy</small> ### [[Marcgravia]] <small>L.</small> (62 spp.) # '''Familia ''[[Balsaminaceae]]''''' <small>A. Rich.</small> (1140 spp.) ## ''[[Hydrocera]]'' <small>Blume</small> (1 sp.) ## ''[[Impatiens]]'' <small>L.</small> (1139 spp.) # '''Familia ''[[Tetrameristaceae]]''''' <small>Hutch.</small> (4 spp.) ## ''[[Pelliciera]]'' <small>Triana & Planch.</small> (2 spp.) ## ''[[Pentamerista]]'' <small>Maguire</small> (1 sp.) ## ''[[Tetramerista]]'' <small>Miq.</small> (1 sp.) # '''Familia ''[[Polemoniaceae]]''''' <small>Juss.</small> (412 spp.) ## Subfamilia ''[[Cobaeoideae]]'' <small>(D. Don) Arn.</small> ### ''[[Cantua]]'' <small>Juss. ex Lam.</small> (15 spp.) ### ''[[Cobaea]]'' <small>Cav.</small> (18 spp.) ### ''[[Bonplandia]]'' <small>Cav.</small> (1 sp.) ## Subfamilia ''[[Acanthogilioideae]]'' <small>J. M. Porter & L. A. Johnson</small> ### ''[[Acanthogilia]]'' <small>A. G. Day & Moran</small> (1 sp.) ## Subfamilia ''[[Polemonioideae]]'' <small>(Juss.) Arn.</small> ### Tribus ''[[Polemonieae]]'' <small>Dumort.</small> #### ''[[Polemonium]]'' <small>L.</small> (34 spp.) ### Tribus ''[[Phlocideae]]'' <small>Dumort.</small> #### ''[[Linanthus]]'' <small>Benth.</small> (25 spp.) #### ''[[Gymnosteris]]'' <small>Greene</small> (2 spp.) #### ''[[Leptosiphon]]'' <small>Benth.</small> (33 spp.) #### ''[[Phlox]]'' <small>L.</small> (68 spp.) ### Tribus ''[[Gilieae]]'' <small>V. E. Grant</small> #### ''[[Saltugilia]]'' <small>(V. E. Grant) L. A. Johnson</small> (5 spp.) #### ''[[Lathrocasis]]'' <small>L. A. Johnson</small> (1 sp.) #### ''[[Gilia]]'' <small>Ruiz & Pav.</small> (38 spp.) #### ''[[Maculigilia]]'' <small>V. E. Grant</small> (1 sp.) #### ''[[Allophyllum]]'' <small>(Nutt.) A. D. Grant & V. E. Grant</small> (6 spp.) #### ''[[Collomia]]'' <small>Nutt.</small> (13 spp.) #### ''[[Navarretia]]'' <small>Ruiz & Pav.</small> (43 spp.) ### Tribus ''[[Loeselieae]]'' <small>J. M. Porter & L. A. Johnson</small> #### ''[[Aliciella]]'' <small>Brand</small> (23 spp.) #### ''[[Giliastrum]]'' <small>(Brand) Rydb.</small> (10 spp.) #### ''[[Loeselia]]'' <small>L.</small> (15 spp.) #### ''[[Dayia]]'' <small>J. M. Porter</small> (5 spp.) #### ''[[Bryantiella]]'' <small>J. M. Porter</small> (1 sp.) #### ''[[Ipomopsis]]'' <small>Michx.</small> (29 spp.) #### ''[[Microgilia]]'' <small>J. M. Porter & L. A. Johnson</small> (1 sp.) #### ''[[Eriastrum]]'' <small>Wooton & Standl.</small> (18 spp.) #### ''[[Langloisia]]'' <small>Greene</small> (1 sp.) #### ''[[Loeseliastrum]]'' <small>(Brand) Timbrook</small> (4 spp.) # '''Familia ''[[Fouquieriaceae]]''''' <small>DC.</small> (11 spp.) ## ''[[Fouquieria]]'' <small>Kunth</small> (11 spp.) # '''''Familia ''[[Lecythidaceae]]''''' <small>A. Rich.</small> (379 spp.) ## Subfamilia ''[[Napoleonaeoideae]]'' <small>Nied.</small> ### ''[[Napoleonaea]]'' <small>P. Beauv.</small> (15 spp.) ### ''[[Crateranthus]]'' <small>Baker fil.</small> (4 spp.) ## Subfamilia ''[[Scytopetaloideae]]'' <small>O. Appel</small> ### ''[[Oubanguia]]'' <small>Baill.</small> (3 spp.) ### ''[[Scytopetalum]]'' <small>Pierre ex Engl.</small> (3 spp.) ### ''[[Rhaptopetalum]]'' <small>Oliv.</small> (13 spp.) ### ''[[Pierrina]]'' <small>Engl.</small> (1 sp.) ### ''[[Brazzeia]]'' <small>Baill.</small> (3 spp.) ## Subfamilia ''[[Asteranthoideae]]'' <small>Reveal</small> ### ''[[Asteranthos]]'' <small>Desf.</small> (1 sp.) ## Subfamilia ''[[Lecythidoideae]]'' <small>Beilschm.</small> ### ''[[Grias]]'' <small>L.</small> (17 spp.) ### ''[[Gustavia (biljni rod)|Gustavia]]'' <small>L.</small> (47 spp.) ### ''[[Couroupita]]'' <small>Aubl.</small> (3 spp.) ### ''[[Allantoma]]'' <small>Miers</small> (8 spp.) ### ''[[Cariniana]]'' <small>Casar.</small> (9 spp.) ### ''[[Couratari]]'' <small>Aubl.</small> (19 spp.) ### ''[[Pachylecythis]]'' <small>Ledoux</small> (5 spp.) ### ''[[Lecythis]]'' <small>Loefl.</small> (4 spp.) ### ''[[Bertholletia]]'' <small>Humb. & Bonpl.</small> (1 sp.) ### ''[[Chytroma]]'' <small>Miers</small> (19 spp.) ### ''[[Waimiria]]'' <small>C.W.Dick & O.M.Vargas</small> (1 sp.) ### ''[[Corythophora]]'' <small>R.Knuth</small> (4 spp.) ### ''[[Imbiriba]]'' <small>O.M. Vargas, M.Ribeiro & C.W.Dick</small> (7 spp.) ### ''[[Guaiania]]'' <small>O.M.Vargas & C. W. Dick</small> (5 spp.) ### ''[[Scottmoria]]'' <small>Cornejo</small> (38 spp.) ### ''[[Eschweilera]]'' <small>Mart.</small> (67 spp.) ## Subfamilia ''[[Barringtonioideae]]'' <small>Beilschm.</small> ### ''[[Petersianthus]]'' <small>Merr.</small> (2 spp.) ### ''[[Barringtonia]]'' <small>J. R. Forst. & G. Forst.</small> (73 spp.) ### ''[[Chydenanthus]]'' <small>Miers</small> (1 sp.) ### ''[[Careya]]'' <small>Roxb.</small> (3 spp.) ### ''[[Planchonia]]'' <small>Blume</small> (9 spp.) ## Subfamilia ''[[Foetidioideae]]'' <small>Engl.</small> ### ''[[Foetidia]]'' <small>Comm. ex Lam.</small> (17 spp.) # '''Familia ''[[Sladeniaceae]]''''' <small>Airy Shaw</small> (3 spp.) ## ''[[Sladenia (Plantae)|Sladenia]]'' <small>Kurz</small> (2 spp.) ## ''[[Ficalhoa]]'' <small>Hiern</small> (1 sp.)? # '''Familia ''[[Pentaphylacaceae]]''''' <small>Engl.</small> (507 spp.) ## Tribus ''[[Pentaphylaceae]]'' <small>P. F. Stevens & A. L. Weitzman</small> ### ''[[Pentaphylax]]'' <small>Gardner & Champ.</small> (1 sp.) ## Tribus ''[[Ternstroemieae]]'' <small>DC.</small> ### ''[[Ternstroemia]]'' <small>Mutis ex L. fil.</small> (155 spp.) ### ''[[Anneslea]]'' <small>Wall.</small> (4 spp.) ## Tribus ''[[Freziereae]]'' <small>DC.</small> ### ''[[Adinandra]]'' <small>Jack</small> (92 spp.) ### ''[[Cleyera]]'' <small>Thunb.</small> (27 spp.) ### ''[[Archboldiodendron]]'' <small>Kobuski</small> (1 sp.) ### ''[[Eurya]]'' <small>Thunb.</small> (148 spp.) ### ''[[Freziera]]'' <small>Sw. ex Willd.</small> (74 spp.) ### ''[[Symplococarpon]]'' <small>Airy Shaw</small> (1 sp.) ### ''[[Euryodendron]]'' <small>Hung T. Chang</small> (1 sp.) ### ''[[Visnea]]'' <small>L. fil.</small> (1 sp.) ### ''[[Balthasaria]]'' <small>Verdc.</small> (2 spp.) # '''Familia ''[[Sapotaceae]]''''' <small>Juss.</small> (1360 spp.) ## Subfamilia ''[[Sarcospermatoideae]]'' <small>Swenson & Anderb.</small> ### ''[[Sarcosperma]]'' <small>Hook. fil.</small> (11 spp.) ## Subfamilia ''Undescribed'' ### ''[[Eberhardtia]]'' <small>Lecomte</small> (3 spp.) ## Subfamilia ''[[Chrysophylloideae]]'' <small>Luerss.</small> ### Tribus ''[[Chrysophylleae]]'' <small>Small</small> #### ''[[Pichonia]]'' <small>Pierre</small> (13 spp.) #### ''[[Pouteria]]'' <small>Aubl.</small> (218 spp.) #### ''[[Van-Royena]]'' <small>Aubrév.</small> (1 sp.) #### ''[[Pleioluma]]'' <small>Baill.</small> (40 spp.) #### ''[[Planchonella]]'' <small>Pierre</small> (102 spp.) #### ''[[Sahulia]]'' <small>Swenson</small> (1 sp.) #### ''[[Sersalisia]]'' <small>R. Br.</small> (18 spp.) #### ''[[Aningeria]]'' <small>Aubrév. & Pellegr.</small> (6 spp.) #### ''[[Aubregrinia]]'' <small>Heine</small> (1 sp.) #### ''[[Breviea]]'' <small>Aubrév. & Pellegr.</small> (1 sp.) #### ''[[Micropholis]]'' <small>(Griseb.) Pierre</small> (38 spp.) #### ''[[Chromolucuma]]'' <small>Ducke</small> (6 spp.) #### ''[[Donella]]'' <small>Pierre ex Baill.</small> (17 spp.) #### ''[[Chrysophyllum]]'' <small>L.</small> (74 spp.) #### ''[[Ecclinusa]]'' <small>Mart.</small> (12 spp.) #### ''[[Delpydora]]'' <small>Pierre</small> (2 spp.) #### ''[[Sarcaulus]]'' <small>Radlk.</small> (5 spp.) #### ''[[Elaeoluma]]'' <small>Baill.</small> (5 spp.) #### ''[[Amorphospermum]]'' <small>F. Muell.</small> (1 sp.) #### ''[[Niemeyera]]'' <small>F. Muell.</small> (7 spp.) #### ''[[Pradosia]]'' <small>Liais.</small> (28 spp.) #### ''[[Pycnandra]]'' <small>Benth.</small> (61 spp.) #### ''[[Synsepalum]]'' <small>(A. DC.) Daniell</small> (41 spp.) #### ''[[Englerophytum]]'' <small>K. Krause</small> (19 spp.) #### ''[[Xantolis]]'' <small>Raf.</small> (14 spp.) ### Tribus ''[[Omphalocarpeae]]'' <small>Duband ex Aubrév.</small> #### ''[[Magodendron]]'' <small>Vink</small> (2 spp.) #### ''[[Omphalocarpum]]'' <small>P. Beauverd</small> (25 spp.) #### ''[[Tridesmostemon]]'' <small>Engl.</small> (2 spp.) ## Subfamilia ''[[Sapotoideae]]'' <small>Eaton</small> ### Tribus ''[[Sideroxyleae]]'' <small>Small</small> #### ''[[Sideroxylon]]'' <small>L.</small> (83 spp.) #### ''[[Neohemsleya]]'' <small>T. D. Penn.</small> (1 sp.) #### ''[[Argania]]'' <small>Roem. & Schult.</small> (1 sp.) #### ''[[Diploon]]'' <small>Cronquist</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Glueminae]]'' <small>Baehni</small> ##### ''[[Neolemonniera]]'' <small>Heine</small> (3 spp.) ##### ''[[Lecomtedoxa]]'' <small>Dubard</small> (6 spp.) ##### ''[[Gluema]]'' <small>Aubrév. & Pellegr.</small> (2 spp.) ### Tribus ''[[Tseboneae]]'' <small>L. Gaut. & Naciri</small> #### ''[[Tsebona]]'' <small>Capuron</small> (1 sp.) #### ''[[Bemangidia]]'' <small>L. Gaut.</small> (1 sp.) #### ''[[Capurodendron]]'' <small>Aubrév.</small> (33 spp.) ### Tribus ''[[Isonandreae]]'' <small>Hartog</small> #### ''[[Northia]]'' <small>Hook. fil.</small> (1 sp.) #### ''[[Palaquium]]'' <small>Blanco</small> (118 spp.) #### ''[[Aulandra]]'' <small>H. J. Lam</small> (3 spp.) #### ''[[Diploknema]]'' <small>Pierre</small> (7 spp.) #### ''[[Isonandra]]'' <small>Wight</small> (10 spp.) #### ''[[Payena]]'' <small>A. DC.</small> (21 spp.) #### ''[[Burckella]]'' <small>Pierre</small> (15 spp.) #### ''[[Madhuca]]'' <small>Ham. ex J. F. Gmel.</small> (117 spp.) ### Tribus ''[[Sapoteae]]'' #### ''[[Inhambanella]]'' <small>(Engl.) Dubard</small> (2 spp.) #### ''[[Vitellariopsis]]'' <small>(Baill.) Dubard</small> (5 spp.) #### ''[[Vitellaria]]'' <small>C. F. Gaertn.</small> (1 sp.) #### ''[[Tieghemella]]'' <small>Pierre</small> (2 spp.) #### ''[[Mimusops]]'' <small>L.</small> (43 spp.) #### ''[[Autranella]]'' <small>A. Chev.</small> (1 sp.) #### ''[[Baillonella]]'' <small>Pierre</small> (1 sp.) #### ''[[Labramia]]'' <small>A. DC.</small> (10 spp.) #### ''[[Labourdonnaisia]]'' <small>Bojer</small> (6 spp.) #### ''[[Letestua]]'' <small>Lecomte</small> (1 sp.) #### ''[[Faucherea]]'' <small>Lecomte</small> (11 spp.) #### ''[[Manilkara]]'' <small>Adans.</small> (79 spp.) # '''Familia ''[[Ebenaceae]]''''' <small>Gürke</small> (821 spp.) ## Subfamilia ''[[Lissocarpoideae]]'' <small>(Gilg) B. Walln.</small> ### ''[[Lissocarpa]]'' <small>Benth., Benth. & Hook. fil.</small> (8 spp.) ## Subfamilia ''[[Ebenoideae]]'' <small>Thorne & Reveal</small> ### ''[[Diospyros]]'' <small>L.</small> (793 spp.) ### ''[[Euclea]]'' <small>L.</small> (20 spp.) # '''Familia ''[[Primulaceae]]''''' <small>Batsch ex Borkh.</small> (3209 spp.) ## Subfamilia ''[[Maesoideae]]'' <small>DC.</small> ### ''[[Maesa]]'' <small>Forssk.</small> (171 spp.) ## Subfamilia ''[[Theophrastoideae]]'' <small>DC.</small> ### Tribus ''[[Samoleae]]'' <small>Rchb.</small> #### ''[[Samolus]]'' <small>L.</small> (13 spp.) ### Tribus ''[[Theophrasteae]]'' <small>Bartling</small> #### ''[[Theophrasta]]'' <small>L.</small> (2 spp.) #### ''[[Neomezia]]'' <small>Votsch</small> (1 sp.) #### ''[[Clavija]]'' <small>Ruiz & Pav.</small> (56 spp.) #### ''[[Jacquinia]]'' <small>L.</small> (18 spp.) #### ''[[Deherainia]]'' <small>Decne.</small> (2 spp.) #### ''[[Votschia]]'' <small>B. Ståhl</small> (1 sp.) #### ''[[Bonellia]]'' <small>Bertero ex Colla</small> (29 spp.) ## Subfamilia ''[[Primuloideae]]'' <small>Kostel.</small> ### ''[[Androsace]]'' <small>L.</small> (159 spp.) ### ''[[Pomatosace]]'' <small>Maxim.</small> (1 sp.) ### ''[[Primula]]'' <small>L.</small> (504 spp.) ### ''[[Dionysia]]'' <small>Fenzl</small> (62 spp.) ### ''[[Soldanella]]'' <small>L.</small> (20 spp.) ### ''[[Dodecatheon]]'' <small>L.</small> (16 spp.) ### ''[[Bryocarpum]]'' <small>Hook. fil. & Thomson</small> (1 sp.) ### ''[[Kaufmannia]]'' <small>Regel</small> (1 sp.) ### ''[[Omphalogramma]]'' <small>(Franch.) Franch.</small> (12 spp.) ### ''[[Hottonia]]'' <small>L.</small> (2 spp.) ## Subfamilia ''[[Myrsinoideae]]'' <small>Burnett</small> ### Tribus ''[[Corideae]]'' <small>Dumort.</small> #### ''[[Coris (Plantae)|Coris]]'' <small>L.</small> (1 sp.) #### ''[[Stimpsonia]]'' <small>Wright ex A. Gray</small> (2 spp.) ### Tribus ''[[Ardisiandreae]]'' <small>O. Schwarz</small> #### ''[[Ardisiandra]]'' <small>Hook. fil.</small> (3 spp.) ### Tribus [[Lysimachieae]] <small>Rchb.</small> #### ''[[Lysimachia]]'' <small>L.</small> (278 spp.) #### ''[[Paralysimachia]]'' <small>F. Du, J. Wang & S. Y. Yang</small> (1 sp.) #### ''[[Cyclamen]]'' <small>L.</small> (18 spp.) #### ''[[Embelia]]'' <small>Burm. fil.</small> (123 spp.) #### ''[[Grenacheria]]'' <small>Mez</small> (9 spp.) #### ''[[Heberdenia]]'' <small>Banks ex Vent.</small> (1 sp.) #### ''[[Pleiomeris]]'' <small>A. DC.</small> (1 sp.) #### ''[[Myrsine]]'' <small>L.</small> (289 spp.) #### ''[[Ardisia]]'' <small>Sw.</small> (694 spp.) #### ''[[Gentlea]]'' <small>Lundell</small> (9 spp.) #### ''[[Hymenandra]]'' <small>(A. DC.) Spach</small> (18 spp.) #### ''[[Solonia]]'' <small>Urb.</small> (1 sp.) #### ''[[Geissanthus]]'' <small>Hook. fil.</small> (51 spp.) #### ''[[Emblemantha]]'' <small>B. C. Stone</small> (1 sp.) #### ''[[Sadiria]]'' <small>Mez</small> (7 spp.) #### ''[[Stylogyne]]'' <small>A. DC.</small> (43 spp.) #### ''[[Ctenardisia]]'' <small>Ducke</small> (4 spp.) #### ''[[Antistrophe]]'' <small>A. DC.</small> (6 spp.) #### ''[[Parathesis]]'' <small>(A. DC.) Hook. fil.</small> (97 spp.) #### ''[[Aegiceras]]'' <small>Gaertn.</small> (1 sp.) #### ''[[Amblyanthus]]'' <small>A. DC.</small> (5 spp.) #### ''[[Amblyanthopsis]]'' <small>Mez</small> (4 spp.) #### ''[[Elingamita]]'' <small>G. T. S. Baylis</small> (1 sp.) #### ''[[Wallenia]]'' <small>Sw.</small> (29 spp.) #### ''[[Loheria]]'' <small>Merr.</small> (6 spp.) #### ''[[Cybianthus]]'' <small>Mart.</small> (155 spp.) #### ''[[Vegaea]]'' <small>Urb.</small> (1 sp.) #### ''[[Oncostemum]]'' <small>A. Juss.</small> (99 spp.) #### ''[[Badula]]'' <small>Juss.</small> (17 spp.) #### ''[[Tapeinosperma]]'' <small>Hook. fil.</small> (78 spp.) #### ''[[Mangenotiella]]'' <small>M. Schmid</small> (1 sp.) #### ''[[Discocalyx]]'' <small>(A. DC.) Mez</small> (55 spp.) #### ''[[Labisia]]'' <small>Lindl.</small> (9 spp.) #### ''[[Systellantha]]'' <small>B. C. Stone</small> (3 spp.) #### ''[[Monoporus]]'' <small>A. DC.</small> (6 spp.) #### ''[[Fittingia]]'' <small>Mez</small> (9 spp.) #### ''[[Conandrium]]'' <small>(K. Schum.) Mez</small> (2 spp.) # '''Familia ''[[Mitrastemonaceae]]''''' <small>Makino</small> (2 spp.) ## ''[[Mitrastemon]]'' <small>Makino</small> (2 spp.) # '''Familia ''[[Theaceae]]''''' Mirb. ex Ker Gawl. (373 spp.) ## Tribus ''[[Theeae]]'' <small>Szyszyl.</small> ### ''[[Polyspora]]'' <small>Sweet</small> (48 spp.) ### ''[[Camellia]]'' <small>L.</small> (229 spp.) ### ''[[Apterosperma]]'' <small>Hung T. Chang</small> (1 sp.) ### ''[[Pyrenaria]]'' <small>Blume</small> (30 spp.) ## Tribus ''[[Gordonieae]]'' <small>DC.</small> ### ''[[Gordonia]]'' <small>Ellis</small> (27 spp.) ### ''[[Schima]]'' <small>Reinw. ex Blume</small> (15 spp.) ### ''[[Franklinia]]'' <small>Bartram ex Marshall</small> (1 sp.) ## Tribus ''[[Stewartieae]]'' <small>Choisy</small> ### ''[[Stewartia]]'' <small>L.</small> (22 spp.) # '''Familia ''[[Symplocaceae]]''''' <small>Desf.</small> (386 spp.) ## ''[[Symplocos]]'' <small>Jacq.</small> (383 spp.) # '''Familia ''[[Styracaceae]]''''' <small>DC. & Spreng.</small> [transl. Jameson] (160 spp.) ## ''[[Styrax]]'' <small>L.</small> (127 spp.) ## ''[[Huodendron]]'' <small>Rehder</small> (3 spp.) ## ''[[Bruinsmia]]'' <small>Boerl. & Koord.</small> (2 spp.) ## ''[[Alniphyllum]]'' <small>Matsum.</small> (3 spp.) ## ''[[Changiostyrax]]'' <small>Tao Chen</small> (1 sp.) ## ''[[Perkinsiodendron]]'' <small>P. W. Fritsch</small> (1 sp.) ## ''[[Sinojackia]]'' <small>Hu</small> (7 spp.) ## ''[[Parastyrax]]'' <small>W. W. Sm.</small> (1 sp.) ## ''[[Rehderodendron]]'' <small>Hu</small> (8 spp.) ## ''[[Pterostyrax]]'' <small>Siebold & Zucc.</small> (3 spp.) ## ''[[Halesia]]'' <small>Ellis ex L.</small> (3 spp.) ## ''[[Melliodendron]]'' <small>Hand.-Mazz.</small> (1 sp.) # '''Familia ''[[Diapensiaceae]]''''' <small>Lindl.</small> (18 spp.) ## ''[[Galax]]'' <small>Sims</small> (1 sp.) ## ''[[Pyxidanthera]]'' <small>Michx.</small> (2 spp.) ## ''[[Berneuxia]]'' <small>Decne.</small> (1 sp.) ## ''[[Diapensia]]'' <small>L.</small> (5 spp.) ## ''[[Shortia]]'' <small>Torr. & A. Gray</small> (6 spp.) ## ''[[Schizocodon]]'' <small>Siebold & Zucc.</small> (3 spp.) # '''Familia ''[[Sarraceniaceae]]''''' <small>Dumort.</small> (31 spp.) ## ''[[Darlingtonia]]'' <small>Torr.</small> (1 sp.) ## ''[[Heliamphora]]'' <small>Benth.</small> (21 spp.) ## ''[[Sarracenia]]'' <small>L.</small> (9 spp.) # '''Familia ''[[Actinidiaceae]]''''' <small>Engl. & Gilg</small> (468 spp.) ## Subfamilia ''[[Actinidioideae]]'' <small>Gilg</small> ### ''[[Actinidia]]'' <small>Lindl.</small> (56 spp.) ## Subfamilia ''[[Clematoclethroideae]]'' <small>Gilg</small> ### ''[[Clematoclethra]]'' <small>(Franch.) Maxim.</small> (1 sp.) ## Subfamilia ''[[Saurauioideae]]'' <small>Gilg</small> ### ''[[Saurauia]]'' <small>Willd.</small> (411 spp.) # '''Familia ''[[Roridulaceae]]''''' <small>Martinov</small> (2 spp.) ## ''[[Roridula]]'' <small>L.</small> (2 spp.) # '''Familia ''[[Clethraceae]]''''' <small>Klotzsch</small> (97 spp.) ## ''[[Clethra]]'' <small>L.</small> (84 spp.) ## ''[[Purdiaea]]'' <small>Planch.</small> (13 spp.) # '''Familia ''[[Cyrillaceae]]''''' <small>Lindl.</small> (12 spp.) ## ''[[Cyrilla]]'' <small>L.</small> (11 spp.) ## ''[[Cliftonia]]'' <small>Banks ex C. F. Gaertn.</small> (1 sp.) # '''Familia ''[[Ericaceae]]''''' <small>Juss.</small> (4549 spp.) ## Subfamilia ''[[Enkianthoideae]]'' <small>(P. F. Stevens) Kron, Judd & Anderb.</small> ### ''[[Enkianthus]]'' <small>Lour.</small> (14 spp.) ## Subfamilia ''[[Monotropoideae]]'' <small>Arn.</small> ### Tribus ''[[Pyroleae]]'' <small>Dumort.</small> #### ''[[Pyrola]]'' <small>L.</small> (39 spp.) #### ''[[Orthilia]]'' <small>Raf.</small> (3 spp.) #### ''[[Chimaphila]]'' <small>Pursh</small> (5 spp.) #### ''[[Moneses]]'' <small>Gray</small> (1 sp.) ### Tribus ''[[Monotropeae]]'' <small>Dumort.</small> #### ''[[Allotropa]]'' <small>Torr. & A. Gray ex A. Gray</small> (1 sp.) #### ''[[Cheilotheca]]'' <small>Hook. fil.</small> (4 spp.) #### ''[[Monotropa]]'' <small>L.</small> (1 sp.) #### ''[[Monotropastrum]]'' <small>Andres</small> (2 spp.) #### ''[[Monotropsis]]'' <small>Schwein. ex Elliott</small> (1 sp.) #### ''[[Pityopus]]'' <small>Small</small> (1 sp.) #### ''[[Hypopitys]]'' <small>Hill</small> (2 spp.) #### ''[[Hemitomes]]'' <small>A. Gray</small> (1 sp.) #### ''[[Pleuricospora]]'' <small>A. Gray</small> (1 sp.) ### Tribus ''[[Pterosporeae]]'' <small>Baill.</small> #### ''[[Pterospora]]'' <small>Nutt.</small> (1 sp.) #### ''[[Sarcodes]]'' <small>Torr.</small> (1 sp.) ## Subfamilia ''[[Arbutoideae]]'' <small>(Meisn.) Nied.</small> ### ''[[Arbutus]]'' <small>L.</small> (11 spp.) ### ''[[Arctostaphylos]]'' <small>Adans.</small> (70 spp.) ### ''[[Comarostaphylis]]'' <small>Zucc.</small> (11 spp.) ### ''[[Ornithostaphylos]]'' <small>Small</small> (1 sp.) ## Subfamilia ''[[Cassiopoideae]]'' <small>Kron & Judd</small> ### ''[[Cassiope]]'' <small>D. Don</small> (16 spp.) ## Subfamilia ''[[Ericoideae]]'' <small>Arn.</small> ### Tribus ''[[Phyllodoceae]]'' <small>Drude</small> #### ''[[Bejaria]]'' <small>Mutis ex L.</small> (16 spp.) #### ''[[Elliottia]]'' <small>Muhl. ex Nutt.</small> (4 spp.) #### ''[[Kalmia]]'' <small>L.</small> (9 spp.) #### ''[[Epigaea]]'' <small>L.</small> (3 spp.) #### ''[[Rhodothamnus]]'' <small>Rchb.</small> (2 spp.) #### ''[[Kalmiopsis]]'' <small>Rehder</small> (2 spp.) #### ''[[Phyllodoce]]'' <small>Salisb.</small> (7 spp.) ### Tribus ''[[Bryantheae]]'' <small>Gillespie & Kron</small> #### ''[[Bryanthus]]'' <small>S. G. Gmel.</small> (1 sp.) #### ''[[Ledothamnus]]'' <small>Meisn.</small> (7 spp.) ### Tribus ''[[Ericeae]]'' <small>DC. ex Duby</small> #### ''[[Daboecia]]'' <small>D. Don</small> (1 sp.) #### ''[[Calluna]]'' <small>Salisb.</small> (1 sp.) #### ''[[Erica (Plantae)|Erica]]'' <small>L.</small> (842 spp.) ### Tribus [[Empetreae]] <small>Horan.</small> #### ''[[Ceratiola]]'' <small>Michx.</small> (1 sp.) #### ''[[Corema]]'' <small>D. Don</small> (3 spp.) #### ''[[Empetrum]]'' <small>L.</small> (4 spp.) ### Tribus ''[[Rhodoreae]]'' <small>DC. ex Duby</small> #### ''[[Rhododendron]]'' <small>L.</small> (1109 spp.) ## Subfamilia ''[[Harrimanelloideae]]'' <small>Kron & Judd</small> ### ''[[Harrimanella]]'' <small>Coville</small> (2 spp.) ## Subfamilia ''[[Styphelioideae]]'' <small>Sweet</small> ### Tribus ''[[Prionoteae]]'' <small>Drude</small> #### ''[[Lebetanthus]]'' <small>Endl.</small> (1 sp.) #### ''[[Prionotes]]'' <small>R. Br.</small> (1 sp.) ### Tribus ''[[Archerieae]]'' <small>Crayn & Quinn</small> #### ''[[Archeria]]'' <small>Hook. fil.</small> (6 spp.) ### Tribus ''[[Oligarrheneae]]'' <small>Crayn & Quinn</small> #### ''[[Needhamiella]]'' <small>L. Watson</small> (1 sp.) #### ''[[Dielsiodoxa]]'' <small>Albr.</small> (5 spp.) #### ''[[Oligarrhena]]'' <small>R. Br.</small> (1 sp.) ### Tribus ''[[Cosmelieae]]'' <small>Crayn & Quinn</small> #### ''[[Andersonia (Plantae)|Andersonia]]'' <small>R. Br.</small> (28 spp.) #### ''[[Cosmelia]]'' <small>R. Br.</small> (1 sp.) #### ''[[Sprengelia]]'' <small>Sm.</small> (5 spp.) ### Tribus ''[[Richeeae]]'' <small>Crayn & Quinn</small> #### ''[[Dracophyllum]]'' <small>Labill.</small> (66 spp.) #### ''[[Sphenotoma]]'' <small>(R. Br.) Sweet</small> (6 spp.) ### Tribus ''[[Epacrideae]]'' <small>Dumort.</small> #### ''[[Epacris]]'' <small>J. R. Forst.</small> (55 spp.) #### ''[[Lysinema]]'' <small>R. Br.</small> (5 spp.) #### ''[[Woollsia]]'' <small>F. Muell.</small> (1 sp.) ### Tribus ''[[Styphelieae]]'' <small>Bartl.</small> #### ''[[Pentachondra]]'' <small>R. Br.</small> (4 spp.) #### ''[[Acrothamnus]]'' <small>Quinn</small> (7 spp.) #### ''[[Acrotriche]]'' <small>R. Br.</small> (19 spp.) #### ''[[Androstoma]]'' <small>Hook.</small> (2 spp.) #### ''[[Stenanthera]]'' <small>R. Br.</small> (3 spp.) #### ''[[Brachyloma]]'' <small>Sond.</small> (17 spp.) #### ''[[Conostephium]]'' <small>Benth.</small> (13 spp.) #### ''[[Agiortia]]'' <small>Quinn</small> (3 spp.) #### ''[[Cyathodes]]'' <small>Labill.</small> (3 spp.) #### ''[[Cyathopsis]]'' <small>Brongn. & Gris</small> (3 spp.) #### ''[[Montitega]]'' <small>C. M. Weiller</small> (1 sp.) #### ''[[Decatoca]]'' <small>F. Muell.</small> (1 sp.) #### ''[[Leptecophylla]]'' <small>C. M. Weiller</small> (13 spp.) #### ''[[Leucopogon]]'' <small>R. Br.</small> (112 spp.) #### ''[[Lissanthe]]'' <small>R. Br.</small> (9 spp.) #### ''[[Melichrus]]'' <small>R. Br.</small> (6 spp.) #### ''[[Monotoca]]'' <small>R. Br.</small> (11 spp.) #### ''[[Planocarpa]]'' <small>C. M. Weiller</small> (3 spp.) #### ''[[Styphelia]]'' <small>Sm.</small> (156 spp.) #### ''[[Trochocarpa]]'' <small>R. Br.</small> (15 spp.) ### Tribus ''[[Styphelioideae]]'', taksonomska pozovija nepoznata #### ''[[Choristemon]]'' <small>H. B. Will.</small> (1 sp.) ## Subfamilia [[Vaccinioideae]] <small>Arn.</small> ### Tribus ''[[Oxydendreae]]'' <small>Cox</small> #### ''[[Oxydendrum]]'' <small>DC.</small> (1 sp.) ### Tribus ''[[Lyonieae]]'' <small>Kron & Judd</small> #### ''[[Lyonia]]'' <small>Nutt.</small> (39 spp.) #### ''[[Craibiodendron]]'' <small>W. W. Sm.</small> (5 spp.) #### ''[[Pieris]]'' <small>D. Don</small> (8 spp.) #### ''[[Arcterica]]'' <small>Coville</small> (1 sp.) #### ''[[Agarista]]'' <small>D. Don ex G. Don</small> (36 spp.) ### Tribus ''[[Vaccinieae]]'' <small>Rchb.</small> #### ''[[Vaccinium]]'' <small>L.</small> (464 spp.) #### ''[[Rigiolepis]]'' <small>Hook. fil.</small> (30 spp.) #### ''[[Costera]]'' <small>J. J. Sm.</small> (10 spp.) #### ''[[Gaylussacia]]'' <small>Kunth</small> (56 spp.) #### ''[[Symphysia]]'' <small>J. Presl</small> (11 spp.) #### ''[[Agapetes]]'' <small>D. Don ex G. Don</small> (117 spp.) #### ''[[Didonica]]'' <small>Luteyn & Wilbur</small> (4 spp.) #### ''[[Notopora]]'' <small>Hook. fil.</small> (5 spp.) #### ''[[Orthaea]]'' <small>Klotzsch</small> (37 spp.) #### ''[[Gonocalyx]]'' <small>Planch. & Linden ex A. C. Sm.</small> (11 spp.) #### ''[[Dimorphanthera]]'' <small>(Drude) F. Muell.</small> (79 spp.) #### ''[[Paphia]]'' <small>Seem.</small> (20 spp.) #### ''[[Cavendishia]]'' <small>Lindl.</small> (114 spp.) #### ''[[Macleania]]'' <small>Hook.</small> (33 spp.) #### ''[[Psammisia]]'' <small>Klotzsch</small> (67 spp.) #### ''[[Satyria]]'' <small>Klotzsch</small> (25 spp.) #### ''[[Mycerinus]]'' <small>A. C. Sm.</small> (3 spp.) #### ''[[Polyclita]]'' <small>A. C. Sm.</small> (1 sp.) #### ''[[Anthopteropsis]]'' <small>A. C. Sm.</small> (1 sp.) #### ''[[Ceratostema]]'' <small>Juss.</small> (36 spp.) #### ''[[Semiramisia]]'' <small>Klotzsch</small> (4 spp.) #### ''[[Oreanthes]]'' <small>Benth.</small> (7 spp.) #### ''[[Siphonandra]]'' <small>Klotzsch</small> (5 spp.) #### ''[[Pellegrinia]]'' <small>Sleumer</small> (4 spp.) #### ''[[Disterigma]]'' <small>(Klotzsch) Nied. ex Drude</small> (41 spp.) #### ''[[Utleya]]'' <small>Wilbur & Luteyn</small> (1 sp.) #### ''[[Sphyrospermum]]'' <small>Poepp. & Endl.</small> (31 spp.) #### ''[[Rusbya]]'' <small>Britton</small> (1 sp.) #### ''[[Themistoclesia]]'' <small>Klotzsch</small> (35 spp.) #### ''[[Plutarchia]]'' <small>A. C. Sm.</small> (12 spp.) #### ''[[Anthopterus]]'' <small>Hook.</small> (12 spp.) #### ''[[Thibaudia]]'' <small>Ruiz & Pav.</small> (77 spp.) #### ''[[Demosthenesia]]'' <small>A. C. Sm.</small> (12 spp.) #### ''[[Diogenesia]]'' <small>Sleumer</small> (14 spp.) ### Tribus ''[[Andromedeae]]'' <small>Klotzsch</small> #### ''[[Andromeda (biljni rod)|Andromeda]]'' <small>L.</small> (1 sp.) #### ''[[Zenobia]]'' <small>D. Don</small> (1 sp.) ### Tribus ''[[Gaultherieae]]'' <small>Nied.</small> #### ''[[Leucothoe]]'' <small>D. Don</small> (7 spp.) #### ''[[Chamaedaphne]]'' <small>Moench</small> (1 sp.) #### ''[[Eubotrys]]'' <small>Nutt.</small> (2 spp.) #### ''[[Gaultheria]]'' <small>Kalm ex L.</small> (278 spp.) #### ''[[Pernettya]]'' <small>Gaudich.-Beaupré</small> (4 spp.) {{div col end}} --> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Vrjesolike| ]] [[Kategorija:Redovi Asteranae]] [[Kategorija:Dilleniidae]] cydm17i9aqv34g4zm6us0hi7u5cmlhy 0 492494 7615951 7492626 2026-10-10T03:47:45Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.6 7615951 wikitext text/x-wiki {{Infookvir športski klub | ime kluba = VK Crikvenica | slika = | šport = [[vaterpolo]] | puno ime = Vaterpolski klub Crikvenica | nadimak = | godina osnivanja = [[2012.]]<ref name="osnovan"/> | sjedište = [[Crikvenica]] | borilište = | navijači = | predsjednik = | trener = Zoran Brozičević<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.novilist.hr/sport/ostali-sportovi/zoran-brozicevic-ostaje-predsjednik-vaterpolo-kluba-crikvenica-i-u-naredne-cetiri-godine/ |title=Zoran Brozičević ostaje predsjednik Vaterpolo kluba Crikvenica i u naredne četiri godine |date=2021-07-05 |access-date=2021-08-11 |website=[[Novi list]]}}</ref> | kapetan = | liga = [[1. B vaterpolska liga]] }} '''Vaterpolski klub Crikvenica ''' je [[vaterpolo|vaterpolski]] klub iz [[Crikvenica|Crikvenice]]. Klub ima ove mlađe kategorije: kadeti, nade i juniori Klub je osnovan [[25. srpnja]] [[2012.]]<ref name="osnovan">{{Citiranje weba |url=https://www.dance.hr/kolumne/osnovan-vk-crikvenica.html |title=Osnovan VK “Crikvenica” |date=2012-09-10 |access-date=2021-08-11 |website=dance.hr}}</ref> Osnovali su ga nezadovoljni igrači [[vaterpolski klub CPK|Crikveničkog plivačkog kluba]] koji su odlučili osnovati svoj klub, ne vidjevši u matičnom klubu mogućnosti za normalan razvoj i napredovanje u Crikvenici. Tako su u VK Crikvenici okupljeni vaterpolisti sviih kategorija koji su do sada nastupali za CPK. Trenutni trener seniora VK Crikvenice je Zoran Brozičević. == Poznati treneri == * [[Karlo Stipanić]] * [[Samir Barać]] == Poznati igrači == *[[Samir Barać]]<ref>S.L.: [http://www.sportcom.hr/lokalni-sport/ostalo/3-hvl-crikvenica-pobijedila-u-puli-samir-bara%C4%87.html Sportcom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130723161736/http://www.sportcom.hr/lokalni-sport/ostalo/3-hvl-crikvenica-pobijedila-u-puli-samir-bara%C4%87.html |date=23. srpnja 2013. }} 3. HVL: Crikvenica pobijedila u Puli, Samir Barać pomogao efikasnim Carevima, 21. srpnja 2013.</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://www.facebook.com/VKCrikvenica Klupske stranice] na [[Facebook]]u {{mrva-vaterpolo-klub-hrvatska}} [[Kategorija:Vaterpolski klubovi u Primorsko-goranskoj županiji|Crikvenica]] [[Kategorija:Šport u Crikvenici]] af1an9tdatjxm0hpbbyz34cepu9foec 0 494604 7615849 7569876 2026-10-09T21:39:56Z Croxyz 205325 7615849 wikitext text/x-wiki {{Infookvir novine | ime = Hrvat | tip =dnevne novine | format = | vlasnik = | izdavač = | glavni urednik = | odgovorni urednik = | izvršni urednik = | novinari = | utemeljen =[[1918.]] | politička orijentacija = glasilo [[Starčevićeva stranka prava|Starčevićeve stranke prava]] (1918. – 1919.)<br>glasilo [[Hrvatska zajednica|Hrvatske zajednice]] (1920.) | jezik =[[hrvatski]] | prestao izlaziti =[[1929.]] | cijena = | sjedište =Zagreb | naklada = | ISSN = | oclc = }} '''Hrvat''' je bio hrvatski [[dnevne novine|dnevnik]] iz [[Zagreb]]a. Izlazile su od 24. prosinca 1918. do 31. svibnja 1929. godine, svakim danom osim nedjelje. Nastavljale su baštinu dnevnika [[Hrvatska država (Zagreb)|Hrvatske države]]. 1919. su godine preuzele i list [[Napredna demokratska stranka|Napredne demokratske stranke]] [[Novo vrijeme]] iz Zagreba, urednika Nike Smolčića. Od 1918. do 1919. bili su glavno glasilo [[Starčevićeva stranka prava|Starčevićeve stranke prava]] za državu SHS, a 1920. bile su glavno glasilo [[Hrvatska zajednica|Hrvatske zajednice]]. Za razdoblja dok su bili organom Hrvatske zajednice, na čelu lista bio je dr [[Ivan Lorković]], a najznačajniji suradnik novinar [[Ivica Peršić]] te dr [[Đuro Šurmin]] koji je uređivao rubriku [[Narodno gospodarstvo|narodnog gospodarstva]].<ref name="Debelić">Nikola Debelić: [http://www.hkv.hr/izdvojeno/vai-prilozi/ostalo/prilozi-lanova/5229-zaboravljena-90-ta-obljetnica-osnivanja-stranake-koalicije-hrvatska-zajednica.html Zaboravljena 90-ta obljetnica osnivanja stranačke koalicije 'Hrvatska zajednica'], [[Hrvatsko slovo]]/[[HKV]], 13. listopada 2009.</ref> Za Hrvat je pisao [[Cezar Akačić]].<ref>[[Trpimir Macan]]: [http://enciklopedija.lzmk.hr/clanak.aspx?id=52946 Cezar Akačić], Hrvatski biografski leksikon </ref> Izdavači su bili Hrvatska pučka nakladna zadruga, a poslije Nakladna zadruga [[Hrvatska zajednica|Hrvatske zajednice]]. Uređivali su ju: * [[Niko Gršković]]<ref name="HBL">Srećko Ljubljanović (2002): [http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=28 Niko Gršković] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161011051851/http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=28 |date=11. listopada 2016. }} Hrvatski biografski leksikon LZMK. Pristupljeno 1. srpnja 2016.</ref> * Franjo Pećnjak * J. Horvath * Šimun Semić * Dragutin Barišec * Radoslav Tatalović-Tomić * Petar Mihočević * Franjo Hartl == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Hrvatske dnevne novine]] [[Kategorija:Zagrebački tisak]] [[Kategorija:Hrvatski pravaški tisak]] k3odkxqebbnd3evdc5qycho6ujrpvu2 0 495519 7615566 7463549 2026-10-09T12:18:08Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Američki atletičari|Američki atletičari]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Američki bacači diska|Američki bacači diska]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7615566 wikitext text/x-wiki {{Infokvir atletičar | ime =Ken Carpenter | slika = | slika_širina = | slika_opis = | puno_ime = William Kenneth Carpenter | nadimak =Ken | datum_rođenja =[[19. travnja]] [[1913.]] | mjesto_rođenja =[[Compton, Kalifornija|Compton]], [[Kalifornija]], [[SAD]] | datum_smrti =[[15. ožujka]] [[1984.]] | mjesto_smrti =[[Buena Park, Kalifornija|Buena Park]], [[Kalifornija]], [[SAD]] | državljanstvo = {{Z|SAD}} [[SAD|Američko]] | medalje = {{Medalje vrh2}} {{Medalje sport | [[Bacanje diska]]}} {{Medalje OI}} {{Medalje zlato| [[OI 1936.|Berlin 1936.]] | [[bacanje diska]]}} {{Medalje dno}} }} '''William Kenneth "Ken" Carpenter''' ({{SAD grad|Compton|Kalifornija}}, [[19. travnja]] [[1913.]] - {{SAD grad|Buena Park|Kalifornija}}, [[15. ožujka]] [[1984.]]) je bivši [[SAD|američki]] [[Bacanje diska|bacač diska]] i olimpijski pobjednik na [[OI 1936.|Olimpijadi 1936.]] u [[Berlin]]u. Tada je bacio disk 50,48 m čime je postavio novi olimpijski rekord. Carpenter je bio prvi dvostruki sveučilišni prvak dok je između [[1936.]] i [[1940.]] držao nacionalni rekord u bacanju diska. Završetkom školovanja, Ken je otišao služiti vojni rok u [[Američka ratna mornarica|mornarici]] dok je poslije toga započeo s trenerskom karijerom na kalifornijskim koledžima. Ken Carpenter umro je [[1984.]] godine u rodnoj [[Kalifornija|Kaliforniji]] dok je [[26. svibnja]] [[2012.]] uvršten u kuću slavnih Compton Community College gdje je radio kao trener. == Olimpijske igre == === OI 1936. === {| class="wikitable sortable" style="font-size:95%;" |- !RANG !!align="left" style="width: 20em"|Natjecatelj!!Udaljenost |- |align="center"|[[Image:Med 1.png]] |{{Z|SAD}} '''Ken Carpenter''' |align="center"|50,48 |- |align="center"|[[Image:Med 2.png]] |{{Z|SAD}} [[Gordon Dunn]] |align="center"|49,36 |- |align="center"|[[Image:Med 3.png]] |[[Datoteka:Flag_of_Italy_(1861-1946).svg|22px]] [[Giorgio Oberweger]] |align="center"|49,23 |- |align="center"|4. |{{Z|NOR}} [[Reidar Sørlie]] |align="center"|48,77 |- |align="center"|5. |[[Datoteka:Flag_of_German_Reich_(1935–1945).svg|22px]] [[Willy Schröder]] |align="center"|47,93 |- |} == Vanjske poveznice == *[http://www.sports-reference.com/olympics/athletes/ca/ken-carpenter-2.html Sports-reference.com - Ken Carpenter] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160313050557/http://www.sports-reference.com/olympics/athletes/ca/ken-carpenter-2.html |date=13. ožujka 2016. }} {{GLAVNIRASPORED:Carpenter,Ken}} [[Kategorija:Američki bacači diska]] [[Kategorija:Olimpijski pobjednici u atletici]] c0w56r03omlfaieszlkom1c4wqjrvcn 0 495522 7615564 7463564 2026-10-09T12:17:21Z Argo Navis 852 +[[Kategorija:Američki bacači diska]]; ±[[Kategorija:Američki atletičari]]→[[Kategorija:Američki bacači kugle]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7615564 wikitext text/x-wiki {{Infokvir atletičar | ime =Bud Houser | slika = | slika_širina = | slika_opis = | puno_ime = Bud Houser | nadimak = | datum_rođenja =[[25. rujna]] [[1901.]] | mjesto_rođenja =[[Winigan, Missouri|Winigan]], [[Missouri]], [[SAD]] | datum_smrti =[[1. listopada]] [[1994.]] | mjesto_smrti =[[Gardena (Kalifornija)|Gardena]], [[Kalifornija]], [[SAD]] | državljanstvo = {{Z|SAD}} [[SAD|Američko]] | medalje = {{Medalje vrh2}} {{Medalje sport | [[Bacanje diska]] / [[Bacanje kugle]]}} {{Medalje OI}} {{Medalje zlato| [[OI 1924.|Pariz 1924.]] | [[bacanje kugle]]}} {{Medalje zlato| [[OI 1924.|Pariz 1924.]] | [[bacanje diska]]}} {{Medalje zlato| [[OI 1928.|Amsterdam 1928.]] | [[bacanje diska]]}} {{Medalje dno}} }} '''Bud Houser''' ([[Winigan, Missouri|Winigan]], [[Missouri]], [[SAD]], [[25. rujna]] [[1901.]] – [[Gardena (Kalifornija)|Gardena]], [[Kalifornija]], [[SAD]], [[1. listopada]] [[1994.]]) je bivši [[SAD|američki]] [[Bacanje diska|bacač diska]] i [[Bacanje kugle|kugle]] te olimpijski pobjednik u tim disciplinama. Houser se još kao srednjoškolac natjecao u nacionalnom atletskom prvenstvu u bacanju kugle. Ondje je ostvario šest pobjeda i svaki puta je rušio državni rekord čime je postao najuspješnijim natjecateljem ikad. Tako je tri godine uzastopno dobivao nagradu za atletičara godine.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.prepcaltrack.com/ATHLETICS/TRACK/stateaom.pdf |title=Prepcaltrack.com |archive-url=https://web.archive.org/web/20130921054343/http://www.prepcaltrack.com/ATHLETICS/TRACK/stateaom.pdf |archive-date=21. rujna 2013. |access-date=20. rujna 2013.}}</ref> U to vrijeme je razvio i vlastiti stil bacanja diska kojeg su kasnije kopirali mnogi atletičari. Na [[OI 1924.|Olimpijadi 1924.]] u [[Pariz]]u, Bud Houser je postao olimpijski pobjednik u [[Bacanje kugle|bacanju kugle]] i [[Bacanje diska|diska]]. Time je postao posljednji atletičar koji je na jednoj olimpijadi osvojio zlato u te dvije discipline. Nakon toga bio je nacionalni prvak u bacanju diska [[1925.]], [[1926.]] i [[1928.]] U sveučilišnom dvoboju protiv [[Sveučilište Stanford|Stanforda]], Houser je [[3. travnja]] [[1926.]] postavio novi svjetski rekord u bacanju diska. Tada je bacio disk 48,20 m.<ref>[http://www.usatf.org/HallOfFame/TF/showBio.asp?HOFIDs=76 USATF.org - Clarence (Bud) Houser]</ref> [[1928.]] godine sportašu je dodijeljena čast nošenja [[Zastava SAD-a|američke zastave]] na otvaranju [[OI 1928.|Olimpijskih igara u Amsterdamu]]. Ondje je uspio obraniti naslov olimpijskog pobjednika. Završetkom sportske karijere, Houser je postao stomatolog s ordinacijom u [[Hollywood]]u. Stadion u njegovoj srednjoj školi Oxnard (izvorni i kasniji novoizgrađeni) je nazvan po njemu. Također, uveden je u nacionalnu atletsku kuću slavnih<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.usatf.org/HallOfFame/TF/ |title=USATF.org - National Track & Field Hall of Fame |access-date=20. rujna 2013. |archive-date=21. rujna 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20130921055945/http://www.usatf.org/HallOfFame/TF/ |url-status=dead}}</ref> kao i atletsku kuću slavnih okruga Ventura. == Olimpijske igre == === OI 1924. / OI 1928. (bacanje diska) === {| class="wikitable sortable" style="font-size:95%;" |- !RANG !!align="left" style="width: 20em"|Natjecatelj!!Udaljenost|RANG !!align="left" style="width: 20em"|Natjecatelj!!Udaljenost|RANG |- |align="center"|[[Image:Med 1.png]] |{{Z|SAD}} '''Bud Houser''' |align="center"|46,155 |{{Z|SAD}} '''Bud Houser''' |align="center"|47,32 |- |align="center"|[[Image:Med 2.png]] |{{Z|FIN}} [[Vilho Niittymaa]] |align="center"|44,95 |{{Z|FIN}} [[Antero Kivi]] |align="center"|47,23 |- |align="center"|[[Image:Med 3.png]] |{{Z|SAD}} [[Thomas Lieb]] |align="center"|44,83 |{{Z|SAD}} [[James Corson]] |align="center"|47,10 |- |align="center"|4. |{{Z|SAD}} Gus Pope |align="center"|44,42 |{{Z|NOR}} Harald Stenerud |align="center"|45,80 |- |align="center"|5. |{{Z|NOR}} Ketil Askildt |align="center"|43,405 |{{Z|SAD}} John Anderson |align="center"|44,87 |- |} === OI 1924. (bacanje kugle) === {| class="wikitable sortable" style="font-size:95%;" |- !RANG !!align="left" style="width: 20em"|Natjecatelj!!Udaljenost |- |align="center"|[[Image:Med 1.png]] |{{Z|SAD}} '''Bud Houser''' |align="center"|14,995 |- |align="center"|[[Image:Med 2.png]] |{{Z|SAD}} [[Glenn Hartranft]] |align="center"|48,47 |- |align="center"|[[Image:Med 3.png]] |{{Z|SAD}} [[Ralph Hills]] |align="center"|14,64 |- |align="center"|4. |{{Z|FIN}} Hannes Torpo |align="center"|14,45 |- |align="center"|5. |{{Z|SAD}} Norman Anderson |align="center"|14,25 |- |} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://www.sports-reference.com/olympics/athletes/ho/bud-houser-1.html Sports-reference.com - Bud Houser] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200417115324/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/ho/bud-houser-1.html |date=17. travnja 2020. }} {{GLAVNIRASPORED:Houser,Bud}} [[Kategorija:Američki bacači kugle]] [[Kategorija:Američki bacači diska]] [[Kategorija:Olimpijski pobjednici u atletici]] 5se1zu7jkkw02o50buwdw34djd4s1g3 0 495540 7615557 7463463 2026-10-09T12:12:10Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Američki atletičari|Američki atletičari]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Američki sprinteri|Američki sprinteri]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7615557 wikitext text/x-wiki {{Infokvir atletičar | ime =Ralph Craig | slika =Ralph_Craig_(LOC).jpg | slika_širina = | slika_opis =Ralph Craig u dresu Sveučilišta Michigan. | puno_ime = Ralph Cook Craig | nadimak = | datum_rođenja =[[21. lipnja]] [[1889.]] | mjesto_rođenja =[[Detroit]], [[Michigan]], [[SAD]] | datum_smrti =[[21. srpnja]] [[1972.]] | mjesto_smrti =[[Lake George, New York|Lake George]], [[New York (savezna država)|New York]], [[SAD]] | državljanstvo = {{Z|SAD}} [[SAD|američko]] | medalje = {{Medalje vrh2}} {{Medalje sport | [[Atletika]]}} {{Medalje OI}} {{Medalje zlato| [[OI 1912.|Stockholm 1912.]] | 100 m}} {{Medalje zlato| [[OI 1912.|Stockholm 1912.]] | 200 m}} {{Medalje dno}} }} '''Ralph Cook Craig''' ({{SAD grad|Detroit|Michigan}}, [[21. lipnja]] [[1889.]] - {{SAD grad|Lake George|New York}}, [[21. srpnja]] [[1972.]]) je pokojni [[SAD|američki]] sprinter te olimpijski pobjednik u utrkama na 100 i 200 metara na [[OI 1912.]] u [[Stockholm]]u. Craig je sportsku karijeru najprije započeo u trčanju s preponama da bi se tijekom studija usmjerio na sprinterske utrke. [[1910.]] godine je osvojio IC4A prvenstvo u utrci na 220 jardi a isti uspjeh je ponovio sljedeće godine. Sprinter se [[1912.]] kvalificirao na [[OI 1912.|OI u Stockholmu]] gdje je izborio nastup u finalu na 100 metara. Ondje je favorit bio njegov sunarodnjak [[Donald Lippincott]] koji je još u kvalifikacijama postavio novi svjetski rekord od 10,6 sekundi. U samoj utrci finala, pobijedio je Craig dok je Lippincott bio treći. Craig i Lippincott natjecali su se i u utrci na 200 metara gdje je Ralph Craig ponovo slavio. Obojica su trebali trčati i štafetu 4 x 100 metara ali je američki tim tada diskvalificiran. Odmah nakon završetka Olimpijade u Švedskoj, Ralph Craig se povukao iz sporta. Vratio se tek znatno kasnije, na [[OI 1948.]] u [[London]]u. Ondje je imao čast nošenja [[Zastava SAD-a|američke zastave]] na otvaranju olimpijskog turnira. Bio je član američke jedriličarske reprezentacije ali se nije natjecao. [[2010.]] godine Craig je uvršten u američku atletsku kuću slavnih. == Olimpijske igre == === OI 1912. (100 m / 200 m) === {| class="wikitable sortable" style="font-size:95%;" |- !RANG !!align="left" style="width: 20em"|Natjecatelj!!Udaljenost|RANG !!align="left" style="width: 20em"|Natjecatelj!!Udaljenost|RANG |- |align="center"|[[Image:Med 1.png]] |{{Z|godina=1912|SAD}} '''Ralph Craig''' |align="center"|10,8 |{{Z|godina=1912|SAD}} '''Ralph Craig''' |align="center"|21,7 |- |align="center"|[[Image:Med 2.png]] |{{Z|godina=1912|SAD}} [[Alvah Meyer]] |align="center"|10,9 |{{Z|godina=1912|SAD}} [[Donald Lippincott]] |align="center"|21,8 |- |align="center"|[[Image:Med 3.png]] |{{Z|godina=1912|SAD}} [[Donald Lippincott]] |align="center"|10,9 |{{Z|godina=1912|UK}} [[Willie Applegarth]] |align="center"|22,0 |- |align="center"|4. |{{Z|godina=1912|JAR}} [[George Patching]] |align="center"|11,0 |{{Z|godina=1912|NJE}} [[Richard Rau]] |align="center"|22,2 |- |align="center"|5. |{{Z|godina=1912|SAD}} [[Frank Belote]] |align="center"|11,0 |{{Z|godina=1912|SAD}} [[Charles Reidpath]] |align="center"|22,3 |- |} == Vanjske poveznice == *[http://www.sports-reference.com/olympics/athletes/cr/ralph-craig-1.html Sports-reference.com - Ralph Craig] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081208045233/http://www.sports-reference.com/olympics/athletes/cr/ralph-craig-1.html |date=8. prosinca 2008. }} {{OI pobjednici - 100m muški}} {{OI pobjednici - 200m muški}} {{GLAVNIRASPORED:Craig,Ralph}} [[Kategorija:Američki sprinteri]] [[Kategorija:Olimpijski pobjednici u atletici]] fah2qsha5jo4fw4nf003koz3fq2ekd1 0 495564 7615870 7615271 2026-10-09T22:03:59Z Croxyz 205325 tako ne piše u izvoru 7615870 wikitext text/x-wiki {{Infookvir glazbenik | Ime = ''Kvartet Gubec'' | Img = Kvartet GUBEC -9-2014 -001b.jpg | Img_capt = | Img_size = | Landscape = da | Background = skupina | Pseudonim = | Osnivanje = [[Krapina]] 2004. | Žanr = [[Narodna glazba|narodna]] i [[zabavna glazba]] | Djelatno_razdoblje = 2004. do danas | Producentska_kuća = [[SBS Music]] <br> [[Croatia Records]] | Angažman = | URL = [http://www.sbs-music.hr/izvodaci/ SBS Music: Kvartet Gubec] | Originalna postava = [[Vid Balog]] <br> [[Rajko Suhodolčan]] <br> [[Adam Končić]] <br> [[Adalbert Turner Juci]] | Sadašnji članovi = [[Vinko Ančić]] <br> Rajko Suhodolčan <br> [[Željko Grozaj]] <br> [[Robert Mikša]] | Bivši članovi = Adam Končić <br> Vid Balog <br> Adalbert Turner Juci | nagrade = <center> 3 nagrade [[Porin (nagrada)|Porin]] </center> | Značajni instrumenti = }} '''''Kvartet Gubec''''' ime je [[hrvat]]skoga vokalnog sastava utemeljenog [[2004.]] godine u [[Krapina|Krapini]]. Na hrvatskoj su estradnoj sceni i danas poznati kao marljivi promicatelji [[Narodna glazba|narodne]] i [[Zabavna glazba|zabavne glazbe]], posebice [[Kajkavsko narječje|kajkavskih]] [[Pjesma|popevki]]. == O kvartetu == Po uzoru na negdašnje muške vokalne kvartete [[4M]] i [[Kvartet Studio|Studio]], četiri su zaljubljenika u kajkavsku [[Kulturna baština|kulturnu baštinu]] te narodnu glazbu i običaje [[Sjeverozapadna Hrvatska|sjeverozapadne Hrvatske]] 2004. u Krapini utemeljili Kvartet Gubec. Bijahu to [[glumac|glumci]] zagrebačkog [[Kazalište Komedija|Gradskog kazališta „Komedija“]] Vid Balog, Adam Končić i Adalbert Turner Juci, te [[Hrvatsko zagorje|zagorski]] [[kantautor]] i [[glazbeni producent]] Rajko Suhodolčan.<ref name="SBS">[http://www.sbs-music.hr/izvodaci/ SBS Music: Kvartet Gubec] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130921061207/http://www.sbs-music.hr/izvodaci/ |date=21. rujna 2013. }}, pristupljeno 20. rujna 2013.</ref> Godine 2008. kvartet zbog glumačkih obaveza i prezauzetosti napuštaju Vid Balog i Adam Končić, a novim članovima postaju [[tenor]] Vinko Ančić i [[bariton]] Željko Grozaj. U novoj postavi kvartet prvi put nastupa iste godine na tradicionalnom [[koncert]]u ''[[Božić u Ciboni]]'' uz pratnju [[Big Band HRT|Big Banda HRT]] pod ravnanjem maestra [[Zdravko Šljivac|Zdravka Šljivca]].<ref name="SBS"/> U prosincu 2013. kvartet je napustio Adalbert Turner Juci, kojega je zamijenio [[basbariton]] [[Robert Mikša]].<ref>[http://www.sbs-music.hr/sbs-music-kvartet-gubec/ SBS Music: Kvartet Gubec] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141006161638/http://www.sbs-music.hr/sbs-music-kvartet-gubec/ |date=6. listopada 2014. }}, pristupljeno 30. rujna 2014.</ref> == Nagrade i priznanja == [[Datoteka:Kvartet Gubec 2014.jpg|mini|lijevo|300px|''Kvartet Gubec'' (2014.) <br> Slijeva na desno: Vinko Ančić, Rajko Suhodolčan, <br> Željko Grozaj i Robert Mikša]] * 2007. – glazbena nagrada ''[[Porin (nagrada)|Porin]]'' u kategoriji za najbolji album folklorne glazbe (za album »Ak’ sem ti srčeko ranil…«) * 2010. – glazbena nagrada ''Porin'' u kategoriji za najbolji album folklorne glazbe (za album »Oko jene hiže«) * 2012. – glazbena nagrada ''Porin'' u kategoriji za najbolju folklornu skladbu (za pjesmu »Pod brajde« u izvedbi ''Kvarteta Gubec'' i ''Kavalira'' iz Bednje) [[File:Kvartet Gubec koncert Križ nek ti sačuva ime Vatroslav Lisinski 7 rujna 2008.jpg|thumb|300px|Prva postava ''Kvarteta Gubec'' u zagrebačkoj dvorani ''[[KDVL|Lisinski]]'' 2008.]] == Diskografija == * [[CD]] »Ak’ sem ti srčeko ranil…«, [[SBS Music]], 2006. * CD »Oko jene hiže«, SBS Music, 2009. * CD »Gupci vu Lisinskom« / ''Kvartet Gubec'' i [[Tamburaški orkestar HRT]], SBS Music, 2011. * CD ''Pozdrav Zagorju'' / ''Kvartet Gubec'' i [[Tamburaški orkestar HRT]], 2016. == Izvori == * [http://www.crorec.hr/crorec.hr/izvodjac.php?OBJECT_ID=628785 Croatia Records: Kvartet Gubec] * [http://www.zagorje.com/vijest/dogadanja/kvartet-gubec-i-pajdasi-u-dvorani-vatroslav-lisinski Zagorje.com – Kvartet Gubec i pajdaši u dvorani Vatroslav Lisinski] * [http://www.discogs.com/artist/Kvartet+Gubec Discogs: Kvartet Gubec] {{engl}} {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[https://narodnaglazba.hr/ Mrežno sjedište Narodna glazba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201020055113/https://narodnaglazba.hr/ |date=20. listopada 2020. }} {{Dobitnici Porina po godinama}} {{GLAVNIRASPORED:Kvartet Gubec}} [[Kategorija:U izradi, Glazba]] [[Kategorija:Hrvatski glazbeni sastavi]] [[Kategorija:Dobitnici diskografske nagrade Porin]] [[Kategorija:Glazba u Krapini]] [[Kategorija:Kajkavsko narječje]] l41hp6q2u0jslb559i7230gdh32vwyl 0 496466 7615963 6947653 2026-10-10T05:23:08Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.6 7615963 wikitext text/x-wiki ''' Vedran Šamanović''' ([[Split]], [[29. kolovoza]] [[1968.]] {{--}} [[Zagreb]], [[23. studenoga]] [[2009.]]) je bio hrvatski [[snimatelj]], [[filmski redatelj|redatelj]] i [[fotograf]]. == Životopisi == Rodio se je 1968. u Splitu, a u Zagrebu je studirao na Odsjeku filmskog i televizijskog snimanja [[Akademija dramske umjetnosti u Zagrebu|Akademije dramske umjetnosti]]. Od 1989. radi kao snimatelj, redatelj, fotograf i [[direktor fotografije]]. Od 1991. je član, a od 1998. i predsjednik [[Kinoklub Zagreb|Kinokluba Zagreb]]. U Školi medijske kulture radio je kao stručni savjetnik, pri radionici za [[igrani film]] sudjelovao od 1999., a jedan je i od organizatora [[One Take Film Festival]]a u Zagrebu, kao i brojnih filmskih radionica. Kao fotograf sudjelovao je na mnogim samostalnim i skupnim izložbama. Uz umjetnički rad, bavio se i pedagoškom djelatnošću radeći kao predavač na [[Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu|Akademiji likovnih umjetnosti]] u Zagrebu. Kao fotograf radio je u Hini i Slobodnoj Dalmaciji. S filmovima i videodjelima sudjelovao je na brojnim festivalima u zemlji i inozemstvu, gdje je i nagrađivan. Područje na kojemu je prinos Vedrana Šamanovića najveći jest [[filmska fotografija]]. Kao direktor fotografije Šamanović je tijekom posljednjega desetljeća sukreirao neke od najvažnijih domaćih igranofilmskih ostvarenja te ostvario zapažen rad na dokumentarnom i igranom filmu. Snimio je deset dugometražnih i sedam kratkometražnih igranih filmova te više od stotinu promidžbenih i glazbenih spotova. Posebice treba izdvojiti njegov rad na filmovima: [[Oprosti za kung fu (2004.)|Oprosti za kung fu]] (2004, red. Ognjen Sviličić), [[Što je Iva snimila 21. listopada 2003.]] (2005, red. Tomislav Radić), [[Tri priče o nespavanju]] (2008, red. Tomislav Radić), Glenn Miller 2000. (2001., red. Antonio Lauer / Tomislav Gotovac, eksperimentalni), [[Trešeta (2006.)|Trešeta]], [[Da mi je biti morski pas (1999.)|Da mi je biti morski pas]], [[Ante se vraća kući (2001.)|Ante se vraća kući]], a radio je na dokumentarnim filmovima [[Mladen Pavković|Mladena Pavkovića]] ''Kata Šoljić'', ''Dr Hrvoje Šošić'', ''Dr. Marko Veselica {{--}} hrvatski Mandela''. == Nagrade i priznanja == *[[nagrada Vedran Šamanović]], najviše godišnje filmsko priznanje filmskom umjetniku koji je te godine, u bilo kojoj grani filmske umjetnosti, u kratkom ili dugom metru, inovativnim pristupom proširio granice filmskog izraza u hrvatskom filmu<ref>[http://www.hfs.hr/samanovic_detail.aspx?sif=29 Hrvatski filmski savez] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> == Izvori == *Josip Grozdanić: [http://www.matica.hr/vijenac/411/Odlazak%20dobrog%20duha%20hrvatskoga%20filma/ Vedran Šamanović (1968–2009). Odlazak dobrog duha hrvatskoga filma] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150610224202/http://www.matica.hr/vijenac/411/Odlazak%20dobrog%20duha%20hrvatskoga%20filma/ |date=10. lipnja 2015. }}, [[Vijenac (časopis)|Vijenac]] br. 411 - 3. prosinca 2009. {{matica hrvatska}} {{izvori}} == Vanjske poveznice == *{{imdb ime|id=nm0759660|ime=Vedran Šamanović}} {{GLAVNIRASPORED:Šamanović, Vedran}} [[Kategorija:Hrvatski filmski redatelji]] <!-- [[Kategorija:Hrvatski filmski snimatelji]] --> [[Kategorija:Hrvatski fotografi]] [[Kategorija:Životopisi, Split]] bbfvrlf3ynlxj4wwcjz1hiys5xkaigy 0 498485 7615949 7332853 2026-10-10T03:43:08Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.6 7615949 wikitext text/x-wiki {{Infookvir zrakoplov |subtemplate = |ime =VFW 614 |tip =[[Linijski putnički avion]] |proizvođač =Fokker VFW |slika =Slika:VFW - Fokker VFW-614, 1701, West German Air Force.jpg |opis slike =[[Luftwaffe]]ov VFW-Fokker VFW-614 (1701) |dizajn = |razvijen na temelju= |probni let =[[14. srpnja]] [[1971.]] |uveden u uporabu =[[Kolovoz]] [[1975.]] |proizveden = |povučen = |status = |prvotni korisnik = |više korisnika = *[[Touraine Air Transport]] <br>[[Luftwaffe]]<br>[[Air Alsace]]<br>[[Cimber Air]] |broj primjeraka = |pojedinačna cijena = |ostale inačice = }} '''VFW-Fokker 614''' (također i '''VFW 614''') bio je [[putnički avion]] s dva [[mlazni motor|mlazna motora]] projektiran i u manjem broju izgrađivan u [[Zapadna Njemačka|njemačkoj]] tvrtki ''VFW-Fokker'' od početka do sredine [[1970-ih]]. Izvorna namjena bila mu je zamjena [[DC-3]]. Prepoznatljiv je bio po motorima smještenim na nosačima iznad [[Krilo zrakoplova|krila]]. ==Povijesni razvoj i dizajn== VFW 614 prvobitno je prezentiran [[1961.]] godine od strane ''Entwicklungsring Nord'' (ERNO) grupe (''Focke -Wulf, Hamburger Flugzeugbau (HFB) i Weser'') kao E.614, [[zrakoplov]] s 36 do 40 sjedala, pokretan s dva Lycoming PLF 1B-2 [[Mlazni motor#Turbo-ventilatorski motor|turbofen motora]]. Razvoj zrakoplova započeo je nakon reorganizacije zapadnonjemačke industrije i nastanka tvrtke ''Vereinigte Flugtechnische Werke'' ('''VFW''') u [[Bremen]]u.<ref name="Mellberg p94-5"> Mellberg 1995, pp. 94–95.</ref> Iako je [[Lycoming]] odustao od motora PLF1, razvoj VFW-a nastavljen je pomoću turbofenskog Rolls-Royce/SNECMA M45H koji je izrađen specijalno za VFW 614. Godine [[1968.]] projekt je, s udjelom od 80% od Zapadno Njemačke vlade dobio zeleno svjetlo.<ref name="Mellberg p95"> Mellberg 1995, p. 95.</ref> Proizvodnja zrakoplova odobrena je [[1970.]] godine, u vrijeme spajanja VFW-a s [[Fokker]]om. Radi podjele rizika ugovori su sklopljeni sa [[SIAT]]-om u Njemačkoj, [[Fairey]]-om i [[SABCA]]-om u [[Belgija|Belgiji]] i [[Shorts]]om u [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]]. Za završno sklapanje zrakoplova planiran je bio Bremen. Prvi od tri [[prototip]]a poletio je [[14. srpnja]] [[1971.]]<ref name="Mellberg p95,8"> Mellberg 1995, pp. 95, 98.</ref> Zrakoplov je bio nekonvencionalne konfiguracije, s dva tiha ali neprovjerena M45H turbofan motora montirana na nosačima iznad [[Krilo zrakoplova|krila]]. S ovakvim dizajnom smanjena je težina konstrukcije koju bi donijeli motori smješteni na zadnjem dijelu [[Trup zrakoplova|trup]]a. Izbjegnuti su i problemi usisa radi motora preblizu tlu kada bi oni bili postavljeni ispod krila. Radi ovakve konstrukcije moguće je bilo ugraditi kratko i robusno [[Podvozje zrakoplova|podvozje]], posebno pogodno za korištenje na slabo pripremljenim [[Zračna luka#Uzletno-sletna staza|uzletno-sletnim stazama]] [[Datoteka:Vfw 614 01.jpg|minijatura|Motor na nosaču iznad krila]] Razvoj zrakoplova bio je dugotrajan i spor. Unatoč jakoj marketinškoj kampanji nije bilo narudžbi. Situaciji je otežao i stečaj [[Rolls-Royce]]a u 1971. godini što je dovelo u pitanje isporuku motora.<ref>[http://www.fokkerf27.nl/index.php?option=com_content&task=view&id=51&Itemid=39&limit=1&limitstart=2&lang=en F27 Friendship Association - VFW 614 History<!-- Bot generated title -->] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> Slijedio je gubitak prvog prototipa [[1. veljače]] [[1972.]] godine zbog nagle i nekontrolirane oscilacije [[Krilo zrakoplova#Krilca|krilaca]] radi njihovog nepravilnog balansa,<ref name="Mellberg p98"> Mellberg 1995, p. 98.</ref> što je dodatno pogoršalo stanje s narudžbama. Do veljače [[1975.]] godine naručeno je samo deset zrakoplova. Prvi proizvodni VFW-614 poletio je u [[Travanj|travnju]] 1975. a isporučen je [[Danska|danskom]] [[Cimber Air]]u četiri mjeseca kasnije.<ref name="Mellberg p98"/> ==Uporaba== Samo četiri kompanije su u svoju flotu uključile nove VFW 614. Zrakoplov je bio preskup malim regionalnim prevoziteljima za čije potrebe je bio projektiran,<ref name="Mellberg p98-9"> Mellberg 1995, pp. 98–99.</ref> a i početak konvencionalnih letova obilježili su problemi s motorima. Tri izrađena zrakoplova imala su probne letove ali nikada nisu isporučena dok su se četiri konstrukcije raspale prije završetka sklapanja. Program je službeno otkazan u [[1977.]] godini, a posljednji neprodani zrakoplov poletio je u [[Srpanj|srpnju]] [[1978.]] Većina zrakoplova bila su u uporabi do [[1981.]] godine osim [[luftwaffe]]ovog koji je prizemljen u [[1999.]] godini i VFW-a 614 u uporabi DLR-a ([[Njemački jezik|Njem]]: ''Deutsches Zentrum für Luft- und Raumfahrt e.V.'') za testiranje naprednih tehnologija u projektiranju zrakoplovnih sustava. Nakon dugogodišnjeg boravka u sjedištu DLR-a u [[Braunschweig]]u, zrakoplov (D-ADAM) je umirovljen u prosincu [[2012.]] i izložen u zrakoplovnom muzeju u [[Oberschleißheim]]u u [[Njemačka|Njemačkoj]] (''Deutsches Museum Flugwerft''). ==Korisnici== ; {{Z+X|DAN}} *[[Cimber Air]] isporučena dva zrakoplova. ; {{Z+X|FRA}} *[[Air Alsace]] isporučena tri zrakoplova. *[[Touraine Air Transport]] je bio glavni operater s osam zrakoplova. ; {{Z+X|NJE}} *[[Luftwaffe]] isporučena tri zrakoplova. ==Tehničke karakteristike== Iz ''The Observer's Book of Aircraft, 1976''.<ref>Green 1976, p. 214.</ref> {| style="text-align: center; font-size:100%; color:black" |- bgcolor="#87CEEB" ! ! VFW 614 |- bgcolor="#EEEEEE" ! Putnici | 40-44 |- bgcolor="#EEEEEE" ! [[Maksimalna težina uzlijetanja]] |19.958 kg |-bgcolor="#EEEEEE" ! Težina zrakoplova | 12.179 kg |-bgcolor="#EEEEEE" ! Maksimalna visina leta | 7.620 m |-bgcolor="#EEEEEE" ! Brzina penjanja | 945 m/min |-bgcolor="#EEEEEE" ! Dolet s maksimalnim korisnim teretom | 1.195 km (s 40 putnika) |-bgcolor="#EEEEEE" ! Brzina krstarenja | 722 km/h |-bgcolor="#EEEEEE" ! Dužina |20,60 m |-bgcolor="#EEEEEE" ! Razmah krila | 21,50 m |-bgcolor="#EEEEEE" ! Visina |7,82 m |-bgcolor="#EEEEEE" ! Širina trupa | |-bgcolor="#EEEEEE" ! Motori (2 x) | Rolls-Royce/Snecma M45H Mk.501 turbofen motori, 33,2 kN svaki |} ==Izvori== {{izvori}} ==Vanjske poveznice== * [http://www.airliners.net/search/photo.search?aircraft_genericsearch=VFW-Fokker%20VFW-614&distinct_entry=true Airliners.net slike] * [http://www.vfw614.de/index2_e.html Prijatelji VFW-614] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20040207210809/http://www.vfw614.de/index2_e.html |date=7. veljače 2004. }} * [http://www.flickr.com/photos/el_visigodo/sets/72157622247735695/detail/ Slike VFW614] * {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} [[Kategorija:Regionalni putnički zrakoplovi]] [[Kategorija:Putnički zrakoplovi Fokker|VFW-Fokker 614]] [[Kategorija:Zrakoplovi iz 1971.]] 6nn6oryxtxoe94b0n509rgg6v4r5nba 0 498509 7615897 7612842 2026-10-09T22:32:24Z Croxyz 205325 /* Izvori */ 7615897 wikitext text/x-wiki {{Infookvir bitka | rat = Bitka za Vozuću | dio = [[Rat u Bosni i Hercegovini]] | slika = Map 62 - Bosnia - Ozren Mountains, September-October 1995.jpg | opis_slike = Mapa borbenih djelovanja na Ozrenu u rujnu i listopadu 1995. | vrijeme = [[10. rujna]] [[1995.]] | mjesto = [[Vozuća]] i [[Ozren (Bosna i Hercegovina)|Ozren]], [[Bosna i Hercegovina]] | ishod = pobjeda [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|ARBiH]] | povod = ofenziva ARBiH na položaje VRS-a na vozućko-ozrenskom području | teritorij = ARBiH preuzela kontrolu nad Vozućom i dijelom vozućko-ozrenskog područja koje je prethodno bilo pod nadzorom VRS-a | strana1 = [[Republika Bosna i Hercegovina]] | strana2 = [[Republika Srpska]] | postrojbe1 = [[Armija Republike Bosne i Hercegovine]]<br>2. korpus ARBiH<br>3. korpus ARBiH<br>[[El Mudžahid|Odred El Mudžahid]] | postrojbe2 = [[Vojska Republike Srpske]]<br>3. ozrenska brigada<br>4. ozrenska brigada<br>Srbačka brigada | jačina1 = nepoznato | jačina2 = nepoznato | gubitci1 = nepoznato | gubitci2 = nepoznat broj poginulih u borbama; oko 60 pripadnika VRS-a i civila zarobljeno nakon pada Vozuće; 52 zarobljena pripadnika VRS-a kasnije su ubili pripadnici odreda El Mudžahid }} '''Bitka za Vozuću''' bila je vojna operacija u završnom razdoblju [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]], vođena između [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]] (ARBiH) i [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] (VRS) na području [[Vozuća|Vozuće]] i planine [[Ozren (Bosna i Hercegovina)|Ozren]]. Završna ofenziva započela je 10. rujna 1995., kada su jedinice 2. i 3. korpusa ARBiH izvele zajedničku vojnu operaciju protiv položaja VRS-a. U operaciji su sudjelovali dijelovi 21., 22. i 25. divizije 2. korpusa te 35. i 37. divizije 3. korpusa. Nakon probijanja obrambenih linija VRS-a, snage ARBiH zauzele su Vozuću i dio okolnog područja koje je prethodno bilo pod nadzorom VRS-a.<ref name="DelicCIS">{{Citiranje weba |url=https://www.icty.org/x/cases/delic/cis/en/cis_delic_en.pdf |title=Rasim Delić – Case Information Sheet |publisher=Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju |accessdate=4. listopada 2026. }}</ref> == Bitka == Dana 10. rujna 1995. snage 2. i 3. korpusa ARBiH izvele su združenu ofenzivu protiv položaja VRS-a na vozućko-ozrenskom području. Prema dokumentaciji MKSJ-a, u operaciji su sudjelovali dijelovi 21., 22. i 25. divizije 2. korpusa te 35. i 37. divizije 3. korpusa. Obrambene linije VRS-a bile su probijene, nakon čega su snage ARBiH preuzele kontrolu nad Vozućom i dijelom okolnog područja.<ref name="DelicCIS"/> U operacijama na ovom području sudjelovao je i odred [[El Mudžahid]], jedinica 3. korpusa ARBiH. MKSJ je utvrdio da je odred do sredine 1995. bio uključen u sustav zapovijedanja i nadzora ARBiH, iako je zadržavao određeni stupanj autonomije u djelovanju.<ref name="DelicJudgment">{{Citiranje weba |url=https://www.icty.org/en/press/rasim-deli%C4%87-sentenced-three-years-cruel-treatment-0 |title=Rasim Delić Sentenced to Three Years for Cruel Treatment |publisher=Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju |date=15. rujna 2008. |accessdate=4. listopada 2026. }}</ref> Dana 11. rujna, nakon zauzimanja Vozuće, zarobljeno je približno 60 osoba, prvenstveno pripadnika VRS-a i nekoliko civila, među kojima su bile i tri žene. Zarobljena skupina najprije je odvedena u Kesten na području Zavidovića, a dio zarobljenika potom je prebačen u logor Kamenica u dolini Gostovića.<ref name="DelicCIS"/> == Zločini nad zarobljenicima == Međunarodni rezidualni mehanizam za kaznene sudove navodi da su pripadnici odreda El Mudžahid 11. rujna 1995. zatočili, a potom ubili 52 pripadnika VRS-a u logoru Kamenica. Zarobljenici su bili izloženi teškom zlostavljanju, a nekim žrtvama bile su odsječene glave.<ref name="Kamenica">{{Citiranje weba |url=https://www.irmct.org/en/mip/features/kamenica |title=Kamenica Crimes |publisher=Međunarodni rezidualni mehanizam za kaznene sudove |accessdate=4. listopada 2026. }}</ref> MKSJ je u predmetu protiv [[Rasim Delić|Rasima Delića]] utvrdio da su pripadnici odreda El Mudžahid u događajima iz rujna 1995. ubili jednog starijeg srpskog civila i 52 zarobljena pripadnika VRS-a te zlostavljali još deset zarobljenika.<ref name="DelicJudgment"/> Delić nije proglašen krivim po osnovi zapovjedne odgovornosti za ta konkretna ubojstva i zlostavljanja, jer Pretresno vijeće nije moglo utvrditi izvan razumne sumnje da je imao razloga znati da će ti zločini biti počinjeni ili da su već bili počinjeni. Osuđen je na tri godine zatvora zbog propusta da spriječi ili kazni okrutno postupanje pripadnika odreda El Mudžahid prema zarobljenicima u drugim događajima tijekom srpnja i kolovoza 1995.<ref name="DelicJudgment"/> Nakon Delićeve smrti 2010. godine Žalbeno vijeće MKSJ-a obustavilo je žalbeni postupak i prvostupanjsku presudu proglasilo pravomoćnom.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.icty.org/bcs/press/%C5%BEalbeno-vije%C4%87e-obustavilo-postupak-protiv-rasima-deli%C4%87a-i-potvrdilo-prvostepenu-presudu-kao |title=Žalbeno vijeće obustavilo postupak protiv Rasima Delića i potvrdilo prvostepenu presudu kao pravosnažnu |publisher=Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju |date=30. lipnja 2010. |accessdate=4. listopada 2026. }}</ref> == Suđenje Sakibu Mahmuljinu == Pred [[Sud Bosne i Hercegovine|Sudom Bosne i Hercegovine]] vođen je postupak protiv [[Sakib Mahmuljin|Sakiba Mahmuljina]], bivšeg zapovjednika 3. korpusa ARBiH. Apelacijsko vijeće Suda BiH 2022. pravomoćno ga je proglasilo krivim za ratne zločine protiv ranjenika i bolesnika, ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva, uključujući ubojstva i nečovječno postupanje, te mu izreklo jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od osam godina.<ref name="Mahmuljin">{{Citiranje weba |url=https://sudbih.gov.ba/Post/Read/Sakib%20Mahmuljin%20osu%C4%91en%20na%20osam%20godina%20zatvora |title=Sakib Mahmuljin osuđen na osam godina zatvora |publisher=Sud Bosne i Hercegovine |date=28. travnja 2022. |accessdate=4. listopada 2026. }}</ref> == Ishod == Ofenziva je završila zauzimanjem Vozuće i dijela vozućko-ozrenskog područja od strane ARBiH te povlačenjem snaga VRS-a s izgubljenih položaja.<ref name="DelicCIS"/> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Bitke Armije RBiH u Ratu u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Bitke Vojske RS u Ratu u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Zavidovići u Ratu u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Maglaj u Ratu u Bosni i Hercegovini]] 9sf0r5h2se28xo8kzm1veqp5xlzciy2 0 508864 7615869 7615270 2026-10-09T22:03:07Z Croxyz 205325 izvor? 7615869 wikitext text/x-wiki {{Glazbenik | Ime = Rajko Suhodolčan | Img = Rajko Suhodolčan 01.jpg | Img_capt = | Img_size = | Landscape = | Background = vanjski_suradnik | Rodno_ime = | Pseudonim = | Rođenje = [[26. veljače]] [[1964.]] | Mjesto rođenja=[[Krapina]], [[Hrvatska]] | Mjesto rođenja = [[Krapina]], [[Hrvatska]] | Smrt = | Mjesto smrti = | Prebivalište = Krapina | Instrument = | Žanr = [[Narodna glazba|narodna]] i [[zabavna glazba]] | Zanimanje = [[pjevač]], [[skladatelj]], [[tekstopisac]], [[glazbeni producent]] | Djelatno_razdoblje = [[1980-ih]] do danas | Producentska_kuća = [[SBS Music]], Menart, [[Croatia Records]], [[Aquarius Records]], [[Hit Records]] | Angažman = solist, [[Kvartet Gubec]] | URL = [http://www.sbs-music.hr/sbs-music-rajko-suhodolcan/ SBS Music: Rajko Suhodolčan] | nagrade = <center> zlatna plaketa ''Status'' HGU <br> ''Zlatna ploča'' [[HDU]] <br> glazbena nagrada [[Porin (nagrada)|Porin]] </center> | Značajni instrumenti = }} '''Rajko Suhodolčan''' ([[Krapina]]) [[hrvat]]ski je [[glazbenik]]: [[pjevač]], [[skladatelj]], [[tekstopisac]] i [[glazbeni producent]] [[Narodna glazba|narodne]] i [[Zabavna glazba|zabavne glazbe]]. Jedan je od utemeljitelja i član popularnog [[Kvartet Gubec|Kvarteta Gubec]], te osnivač i vlasnik [[Glazbeno izdavaštvo|produkcijske etikete]] [[SBS Music]]. == Životopis == [[Datoteka:Rajko Suhodolčan 8.jpg|mini|lijevo|250px|[[Barbara Suhodolčan|Barbara]] i Rajko Suhodolčan 2020.]] [[Datoteka:Rajko Suhodolčan.jpg|mini|Rajko Suhodolčan 2014.]] Rajko Suhodolčan je vrlo rano pokazao svoju [[Glazba|glazbenu]] [[Talent|nadarenost]]. Osnovnu i srednju školu [[odgoj]]no-[[Obrazovanje|obrazovnog]] smjera završio je u Krapini, gdje se kao [[mladi]]ć uključio u rad [[KUD|Kulturno-umjetničkoga društva]] »Ilirci«. Početkom [[1980-ih]] počeo je nastupati kao vokalni solist s raznim [[rock]]-[[Glazbena skupina|sastavima]]. Godine 1985. s grupom »Stella« iz Krapine, ostvaruje prve [[Snimanje zvuka|studijske snimke]], s kojima pobjeđuje na tada vrlo popularnom natjecanju mladih rock-sastava »Demo X«. Tijekom [[1990-ih]] Suhodolčan se, kao autor i izvođač, sve više posvećuje narodnoj i zabavnoj glazbi.<ref name="SBS">[http://www.sbs-music.hr/sbs-music-rajko-suhodolcan/ SBS Music: Rajko Suhodolčan] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140401160036/http://www.sbs-music.hr/sbs-music-rajko-suhodolcan/ |date=1. travnja 2014. }}, pristupljeno 2. travnja 2014.</ref> Piše [[Pjesma|pjesme]] na [[Hrvatski standardni jezik|hrvatskom (standardnom) jeziku]] i [[Kajkavski|kajkavskome narječju]], koje uglazbljuje i/ili objavljuje u [[časopis]]ima, te [[festival]]skim i [[Književnost|književnim]] zbornicima.<ref>[http://katalog.hazu.hr/WebCGI.exe?Tip=Listic&Jbmg=085443&Baza=1 katalog.hazu.hr – Hrvatskozagorski književni zbornik 2004.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140407081710/http://katalog.hazu.hr/WebCGI.exe?Tip=Listic&Jbmg=085443&Baza=1 |date=7. travnja 2014. }}, pristupljeno 2. travnja 2014. {{ISBN|9539987121}}</ref><ref>[http://katalog.hazu.hr/WebCGI.exe?Tip=Listic&Jbmg=085446&Baza=1 katalog.hazu.hr – Hrvatskozagorski književni zbornik 2007.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140407081707/http://katalog.hazu.hr/WebCGI.exe?Tip=Listic&Jbmg=085446&Baza=1 |date=7. travnja 2014. }}, pristupljeno 2. travnja 2014. {{ISBN|9789539987181}}</ref> Kao [[skladatelj]] i [[tekstopisac]] surađuje s mnogim poznatim [[Hrvatska|hrvatskim]] [[Estrada|estradnim]] izvođačima, primjerice s [[Đani Stipaničev|Đanijem Stipaničevim]], [[Tomislav Bralić|Tomislavom Bralićem]] i [[klapa Intrade|klapom Intrade]], Mirkom Švendom Žigom, Davorom Radolfijem, Alenom Nižetićem, Renatom Sabljak, Prvom ligom i Igorom Delačem, [[Miroslav Škoro|Miroslavom Škorom]] i tamburaškim sastavom [[Slavonske Lole (tamburaški sastav)|''Slavonske Lole'']], [[Zdravko Škender|Zdravkom Škenderom]], [[Jasna Zlokić|Jasnom Zlokić]], ''Dečkima z bregov'', ''Lepim cajtima'', [[Kavaliri (Bednja)|''Kavalirima'']] iz [[Bednja|Bednje]], [[Podvinčani|''Podvinčanima'']], ''Podravskim mužikašima'' iz [[Pitomača|Pitomače]] i mnogim drugima. Autor je više od dvjestotinjak [[Skladba|skladbi]] na vlastite i [[stih]]ove drugih pjesnika,<ref>[http://www.zamp.hr/baza-autora/autor/pregled/153777203 HDS ZAMP: Rajko Suhodolčan] (popis djela), pristupljeno 2. travnja 2014.</ref> koje se redovito mogu čuti u glazbenim emisijama [[HRT]], Nove TV ili RTL TV, te glazbenim programima mnogih lokalnih radijskih i televizijskih postaja (primjerice [[Z1]], OTV, [[VTV|Varaždinska TV]], CMC, [[DMC televizija]], [[Narodna TV]] itd.).<ref>[http://www.sbs-music.hr/video-spotovi/ sbs-music.hr – Video spotovi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140410182024/http://www.sbs-music.hr/video-spotovi/ |date=10. travnja 2014. }}, pristupljeno 2. travnja 2014.</ref> Kao autor i/ili izvođač, Rajko Suhodolčan redovito sudjeluje na mnogim glazbenim festivalima: Krapinskom festivalu, Splitskom festivalu, [[Zagrebfest]]u, [[Zagorska krijesnica|Zagorskoj krijesnici]] u Krapini, Hrvatskom radijskom festivalu, [[Večeri dalmatinske šansone|Šibenskoj šansoni]], [[Chansonfest]]u, [[Pjesme Podravine i Podravlja|Pjesmama Podravine i Podravlja]] u [[Pitomača|Pitomači]], [[Zlatne žice Slavonije|Zlatnim žicama Slavonije]] u [[Požega|Požegi]], [[FDK Omiš|Festivalu dalmatinskih klapa]] u [[Omiš]]u, Igrajte nam mužikaši u Bedekovčini i mnogim drugima.<ref name="SBS"/> Rajko Suhodolčan redovni je član Hrvatsko-zagorskoga književnoga društva, HDS-a,<ref>[http://hr.hzsu.hr/Struktura-WEB-a/Navigacija-umjetnika/Umjetnici/Glazbeno-stvaralastvo hr.hzsu.hr – Umjetnici / Glazbeno stvaralaštvo: Skladatelji], pristupljeno 2. travnja 2014.</ref> HZSU-a i HGU-a. Za svoja je umjetnička postignuća do danas primio mnoge nagrade i priznanja, među kojima se osobito ističe 16 nominacija i šest glazbenih nagrada [[Porin (nagrada)|Porin]].<ref name="SBS"/><ref>{{Citiranje weba|last=Bašak|first=Mirjana|date=2022-02-26|title=Suhodolčan s Kvartetom Gubec donio prvi Porin u Zagorje, ove godine u nominaciji dva zagorska glazbenika|url=https://radio-stubica.hr/suhodolcan-s-kvartetom-gubec-donio-prvi-porin-u-zagorje-ove-godine-u-nominaciji-dva-zagorska-glazbenika/|access-date=2024-02-11|website=Radio Stubica|language=hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Nominacije 23. Porin {{!}} Porin|url=https://porin.org/content/nominacije-23-porin|access-date=2024-02-11|website=porin.org|archive-date=5. prosinca 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20231205125531/http://porin.org/content/nominacije-23-porin|url-status=dead}}</ref> == Diskografija (albumi) == Rajko Suhodolčan do danas je objavio trinaest samostalnih [[album]]a, od kojih dvanaest s vlastitim autorskim [[skladba]]ma, a u njegovu se diskografiju svakako može ubrojiti i pet albuma snimljenih s [[Kvartet Gubec#Diskografija|Kvartetom Gubec]]. == Nagrade i priznanja == [[Datoteka:Rajko Suhodolčan Porin 2012.jpg|mini|200px|<center>Rajko Suhodolčan, Porin 2012.</center>]] * 1999. – ''zlatna plaketa Status'' Hrvatske glazbene unije za najslušaniju skladbu u Hrvatskom zagorju ("Dobro jutro", izvedba: VIS ''Lepi cajti'') * 2007 . – glazbena nagrada ''[[Porin (nagrada)|Porin]]'' u kategoriji najboljeg albuma folklorne glazbe (''Ak’ sem ti srčeko ranil'', Kvartet Gubec)<ref>[http://arhiva.porin.info/dobitnici-po-godinama/2007-118 www.porin.info – Dobitnici Porina 2007.], pristupljeno 2. travnja 2014.</ref> *2007. – 1. nagrada slušatelja i urednika 118 radio postaja za najslušaniju pjesmu zabavno-narodne glazbe na [[HRF|Hrvatskom radijskom festivalu]] u [[Hvar (grad)|Hvaru]] ("Srce mi puno radosti", izvedba: ''[[Slavonske Lole (tamburaški sastav)|Slavonske Lole]]'') *2007. – 1. nagrada publike na [[Festival kajkavskih popevki Krapina|Festivalu kajkavskih popevki]] u Krapini za skladbu "Puca je bela" (s Kvartetom Gubec) *2008. – ''Srebrna ploča'' [[HDU]] za srebrnu nakladu albuma ''Ak’ sem ti srčeko ranil'' na [[teritorij]]u [[RH|Republike Hrvatske]] (s Kvartetom Gubec) *2009. – 1. nagrada publike i plaketa Hrvatskog društva skladatelja na [[Zagrebfest]]u za skladbu ''Zagrebačka puca'' ( s Kvartetom Gubec) *2009. – ''Srebrna ploča'' HDU za srebrnu nakladu albuma ''Pod brajde'' na teritoriju Republike Hrvatske (s Oktetom Kaj iz Huma na Sutli) *2009. – ''Zlatna ploča'' HDU za zlatnu nakladu albuma ''Ak’ sem ti srčeko ranil'' na teritoriju Republike Hrvatske (s Kvartetom Gubec) * 2010. – glazbena nagrada ''Porin'' u kategoriji najboljeg albuma folklorne glazbe za album ''Oko jene hiže'' – Kvartet Gubec<ref>[http://arhiva.porin.info/dobitnici-po-godinama/2010-121 www.porin.info – Dobitnici Porina 2010.], pristupljeno 2. travnja 2014.</ref> *2011. – ''Srebrna ploča'' HDU za srebrnu nakladu albuma ''Oko jene hiže'' na teritoriju Republike Hrvatske (s Kvartetom Gubec) *2011. – 3. nagrada publike za pjesmu "Probudi se" na [[Večeri dalmatinske šansone|Večerima dalmatinske šansone]] u [[Šibenik]]u (izvedba: [[Đani Stipaničev]]) *2012. – 2. nagrada publike za pjesmu "Klapska cajka z Podravine" na festivalu ''Pjesme Podravine i Podravlja'' u [[Pitomača|Pitomači]] (Kvartet Gubec i [[Mladen Medak|Mladen Medak Gaga]]) * 2012. – glazbena nagrada ''Porin'' u kategoriji najbolje folklorne pjesme (za pjesmu "Pod brajde" s albuma ''Gupci vu Lisinskom'')<ref>[http://arhiva.porin.info/index.php?opt=news&act=mlist&id=273&lang=hr www.porin.info – Dobitnici Porina 2012.], pristupljeno 2. travnja 2014.</ref> *2012. – ''Srebrna ploča'' HDU za srebrnu nakladu albuma ''Gupci vu Lisinskom'' na teritoriju Republike Hrvatske (s Kvartetom Gubec) *2013. – ''Srebrna ploča'' HDU za srebrnu nakladu albuma ''Zagorje vu srcu'' na teritoriju Republike Hrvatske (s klapom Bistrica) *2014. – glazbena nagrada ''Porin'' u kategoriji najboljeg albuma folklorne glazbe (producent albuma ''Šuoštor'' – Kavaliri iz Bednje)<ref>[http://arhiva.porin.info/21-porin/dodjela-porina-u-hypo-event-centru-586 www.porin.info – Proglašeni dobitnici 21. Porina], pristupljeno 22. rujna 2014.</ref> *2016. – glazbena nagrada ''Porin'' u kategoriji najboljeg albuma tamburaške glazbe&nbsp;za album Pozdrav Zagorju – Kvartet Gubec i TO HRT *2017. – posebno priznanje Hrvatske diskografske udruge za 30. godišnjicu uspješne karijere i doprinos kajkavskom glazbenom izričaju *2017. – povelja Grada Krapine&nbsp;– priznanje Gradskoga vijeća i gradonačelnika za osobita umjetničko-glazbena postignuća, unaprjeđenje kulturnog života i promicanje imena grada Krapine * 2018. – plaketa [[Krapinsko-zagorska županija|Krapinsko-zagorske županije]] –&nbsp;priznanje Županijske skupštine i župana za doprinos ugledu i promociji Krapinsko-zagorske županije u zemlji i svijetu *2018. – glazbena nagrada ''Porin''&nbsp;– nominacija u kategoriji najboljeg albuma pop-folklorne glazbe za album ''Popevka i ti'' – Rajko Suhodolčan i klapa Bistrica *2022. – glazbena nagrada ''Porin'' – nominacija u kategoriji najboljeg albuma folklorne glazbe za album ''Da se ne pozabi'' – Rajko Suhodolčan i Faringaši *2023. – glazbena nagrada ''Porin'' u kategoriji najboljeg albuma pop-folklorne glazbe za album ''Za pajdaše'' – Kvartet Gubec == Izvori == {{izvori|30em}} *[http://shop.crorec.hr/crorec.hr/izvodjac.php?OBJECT_ID=628769 Croatia Records: Rajko Suhodolčan] (životopis) *[http://www.zagorje.com/vijest/vijesti/rajko-suhodolcan-ovaj-porin-puno-znaci-za-zagorski-kraj-i-kajkavsku-rijec zagorje.com – Maja Šimunić: »Rajko Suhodolčan: Ovaj Porin puno znači za zagorski kraj i kajkavsku riječ«] *[http://www.zagorje.com/vijest/dogadanja/rajko-suhodolcan-starogradske-po-zagorski-i-zagrebacki zagorje.com – Sebastijan Fuštin: »Rajko Suhodolčan: Starogradske po zagorski i zagrebački«] *[http://www.discogs.com/artist/934393-Rajko-Suhodolčan Discogs: Rajko Suhodolčan] (diskografija) *[http://www.sbs-music.hr/sbs-music-rajko-suhodolcan/ SBS Music: Rajko Suhodolčan] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140401160036/http://www.sbs-music.hr/sbs-music-rajko-suhodolcan/ |date=1. travnja 2014. }} (životopis) {{SBS Music}} == Vanjske poveznice == *[https://narodnaglazba.hr/ Mrežno sjedište Narodna glazba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201020055113/https://narodnaglazba.hr/ |date=20. listopada 2020. }} *[https://www.facebook.com/rsuhodolcan/ Rajko Suhodolčan na Facebooku] {{Dobitnici Porina po godinama}} {{GLAVNIRASPORED:Suhodolčan, Rajko}} [[Kategorija:Hrvatski glazbenici]] [[Kategorija:Hrvatski tekstopisci]] [[Kategorija:Životopisi, Krapina]] [[Kategorija:Dobitnici diskografske nagrade Porin]] [[Kategorija:Hrvatski kantautori]] b78rkcudlvi6wo8mnsttm9h5v8s9zab 2 508959 7615883 7615417 2026-10-09T22:19:01Z Dean72 77466 7615883 wikitext text/x-wiki [[File:Parthenon (30276156187).jpg|mini|Partenon, hram božice Atene u gradu Ateni.|400x400px]] [[Datoteka:Location_greek_ancient.svg|mini|400x400px|'''Teritorij Stare Grčke, oko 550. pr. Kr.''']] '''Stara Grčka''' ili '''Helada''' ([[Grčki jezik|grč.]] Ἑλλάς, ''Hellás'') bila je drevna civilizacija koja je postojala od [[Mračno doba (stara Grčka)|grčkog mračnog doba]] u 12.–9. stoljeću pr. Kr. do kraja [[Kasna antika|kasne antike]] (oko 600. godine), a obuhvaćala je labavu zajednicu kulturno i jezično povezanih [[Polis|gradova-država]] i područja, uglavnom smještenih na sjeveroistočnom području [[Sredozemno more|Sredozemlja]]. Prije rimskog razdoblja, većina tog područja bila je službeno ujedinjena samo jednom od 338. do 323. pr. Kr. pod [[Kraljevina Makedonija|Makedonskim Kraljevstvom]] u okviru [[Korintska liga|Korintske lige]]. U zapadnoj [[Historiografija|historiografiji]] neposredno nakon razdoblja klasične antike slijedili su [[rani srednji vijek]] i [[Bizant|bizantsko razdoblje]].<ref name="Thomas1988">{{Citiranje knjige|last=Thomas|first=Carol G.|url=https://books.google.com/books?id=NAwVAAAAIAAJ&pg=PA27|title=Paths from ancient Greece|publisher=Brill|year=1988|isbn=978-90-04-08846-7|pages=27–50}}</ref> Povjesničari početak Stare Grčke povezuju s [[Mikenska kultura|mikenskom Grčkom]], koja je propala tijekom [[Kolaps brončanog doba|sloma brončanog doba]] oko [[1100. pr. Kr.]] Tri stoljeća poslije, u [[8. stoljeće pr. Kr.|8. stoljeću pr. Kr.]], počeli su se oblikovati grčki urbani gradovi-države odnosno ''poleis'' čime je započelo [[arhajsko razdoblje]] i [[grčka kolonizacija]] Sredozemlja. Uslijedio je intelektualni procvat klasičnog razdoblja stare Grčke, od [[Grčko-perzijski ratovi|grčko-perzijskih ratova]] do smrti [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]] [[323. pr. Kr.]] To je razdoblje obuhvaćalo zlatno doba Atene, [[Peloponeski rat]] između [[Atena (polis)|Atene]] i [[Sparta|Sparte]], kratkotrajne spartansku i tebansku hegemoniju, stvaranje [[Korintska liga|Korintske lige]] pod vodstvom [[Filip II. Makedonski|Filipa II. Makedonskog]] te kasnije osvajanje [[Ahemenidsko Carstvo|Ahemenidskog Carstva]] od strane njegova sina [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]]. Aleksandrova teritorijalna osvajanja dovela su do širenja grčke kulture u [[Sjeverna Afrika|Sjevernu Afriku]] i [[Jugozapadna Azija|Jugozapadnu Aziju]], čime je započelo [[Helenizam|helenističko razdoblje]]. Ono je završilo oko 30. pr. Kr., kada je [[Ptolemejevići|Ptolemejsko Kraljevstvo]] u Egiptu sa središtem u [[Aleksandrija|Aleksandriji]] pripojio [[Rimska Republika|Rim]]. Klasična grčka kultura, osobito [[Antička filozofija|grčka filozofija]], snažno je utjecala na [[Antički Rim|Stari Rim]], koji je njezine različite oblike proširio Sredozemljem i velikim dijelom Europe. Zbog toga se klasična Grčka općenito smatra [[Kolijevka civilizacije|kolijevkom]] [[Zapadna kultura|zapadne civilizacije]], kulturom iz koje suvremeni Zapad crpi mnoge temeljne obrasce i ideje u politici, filozofiji, znanosti i umjetnosti.<ref name="EllynMcGinnis2004">{{Citiranje knjige|last=Maura Ellyn|url=https://books.google.com/books?id=N69iOTtVHGYC&pg=PT8|title=Greece: A Primary Source Cultural Guide|last2=Maura McGinnis|publisher=Rosen|year=2004|isbn=978-0-8239-3999-2|page=8}}</ref><ref name="FindlingPelle2004">{{Citiranje knjige|last=John E. Findling|url=https://books.google.com/books?id=QmXi_-Jujj0C&pg=PR23|title=Encyclopedia of the Modern Olympic Movement|last2=Kimberly D. Pelle|publisher=Greenwood|year=2004|isbn=978-0-313-32278-5|page=23}}</ref><ref name="ThompsonMullin">{{Citiranje knjige|last=Wayne C. Thompson|url=https://books.google.com/books?id=serMXIpALD0C|title=Western Europe, 1983|last2=Mark H. Mullin|publisher=Stryker-Post Publications|year=1983|isbn=978-0-943448-11-4|page=337|quote=for ancient Greece was the cradle of Western culture&nbsp;...}}</ref> == Kronologija == Klasična antika na području Sredozemlja obično se smatra razdobljem koje je započelo u [[8. stoljeće pr. Kr.|8. stoljeću pr. Kr.]], otprilike u vrijeme najranije zabilježene [[Homer|Homerove]] poezije, a završilo u [[6. stoljeće|6. stoljeću.]]<ref>{{Citiranje knjige|last=Osborne|first=Robin|title=Greece in the Making: 1200–479 BC|publisher=Routledge|year=2009|location=London|page=xvii}}</ref> Klasičnoj antici u Grčkoj prethodilo je [[Mračno doba (stara Grčka)|grčko mračno doba]] (oko [[1200. pr. Kr.|1200.]] – oko [[800. pr. Kr.]]), koje je u arheološkom smislu obilježeno [[Protogeometrijski stil|protogeometrijskim]] i [[Geometrijski stil|geometrijskim stilom]] ukrašavanja keramike. Nakon mračnog doba uslijedilo je [[arhajsko razdoblje]], koje je započelo oko 8. stoljeća pr. Kr. i tijekom kojega su se razvijali grčka kultura i društvo, što je dovelo do [[Klasična Grčka|klasičnog razdoblja]].<ref>{{Harvnb|Shapiro|2007}} str. 2. - 3.</ref> Ono je trajalo od perzijske invazije na Grčku [[480. pr. Kr.]] do smrti Aleksandra Velikog [[323. pr. Kr.]]<ref>{{Harvnb|Shapiro|2007}} str. 1.</ref> Klasično razdoblje u umjetnosti obilježava „klasični” stil, odnosno stil koji su kasniji promatrači smatrali uzornim, a najpoznatiji je primjer [[Partenon]] u Ateni. Politički su klasičnim razdobljem u [[5. stoljeće pr. Kr.|5. stoljeću pr. Kr.]] dominirali [[Atena (polis)|Atena]] i [[Delski savez]], koje je početkom 4. stoljeća pr. Kr. zamijenila [[Spartanska hegemonija]]. Potom je prevlast prešla na [[Antička Teba (Grčka)|Tebu]] i [[Beotski savez]], a naposljetku na [[Korintska liga|Korintsku ligu]] kojom je predvodila [[Egejska Makedonija|Makedonija]]. Ovo su razdoblje obilježili [[grčko-perzijski ratovi]], [[Peloponeski rat]] i uspon Makedonije. Nakon klasičnog razdoblja uslijedilo je [[Helenizam|helenističko razdoblje]] ([[323. pr. Kr.|323.]] – [[146. pr. Kr.]]), tijekom kojega su se grčka kultura i politički utjecaj proširili na [[Bliski istok]], od smrti [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]] do rimskog osvajanja. [[Rimska Grčka]] obično se računa od rimske pobjede nad [[Korint|Korintom]] u [[Bitka kod Korinta (146. pr. Kr.)|bitci kod Korinta]] 146. pr. Kr. do osnutka [[Konstantinopol|Konstantinopola]] kao prijestolnice [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] pod [[Konstantin I. Veliki|Konstantinom Velikim]] 330. godine. Naposljetku, [[kasna antika]] označava razdoblje [[Pokrštavanje|kristijanizacije]] tijekom druge polovice 4. i početka 6. stoljeća, koje je završilo zatvaranjem [[Akademija|Akademije]] u Ateni po nalogu [[Justinijan I. Veliki|Justinijana I.]] 529. godine.<ref>{{Citiranje knjige|last=Hadas|first=Moses|url=https://books.google.com/books?id=dOht3609JOMC&pg=PA273|title=A History of Greek Literature|publisher=Columbia University Press|year=1950|isbn=978-0-231-01767-1|page=273}}</ref> == Historiografija == Povijesno razdoblje Stare Grčke jedinstveno je u svjetskoj povijesti jer predstavlja prvo razdoblje izravno i opsežno dokumentirano pripovjednom [[Historiografija|historiografijom]]. Ranija antička povijest, odnosno protohistorija, poznata je iz mnogo fragmentarnijih izvora, poput ljetopisa, popisa kraljeva [[Epigrafika|epigrafskih]] zapisa. [[Herodot]] je opće poznat kao „otac povijesti”. Njegova ''[[Povijest (Herodot)|Povijest]]'' dala je ime čitavoj znanosti. Napisano između 450-ih i 420-ih godina pr. Kr., Herodotovo djelo seže otprilike jedno stoljeće u prošlost te govori o povijesnim osobama iz 6. stoljeća pr. Kr., poput [[Darije I. Veliki|Darija I. Perzijskog]], [[Kambiz II.|Kambiza II.]] i [[Psamtik III.|Psamtika III.]], a spominje i neke osobe iz 8. stoljeća pr. Kr., poput [[Kandaul|Kandaula]]. Točnost Herodotovih djela predmet je rasprava.<ref>{{Harvp|Marincola|2001}}</ref><ref>{{Harvp|Roberts|2011}}</ref><ref>{{Harvp|Sparks|1998}}</ref><ref>{{Harvp|Asheri|Lloyd|Corcella|2007}}</ref><ref>{{Harvp|Cameron|2004}}</ref> Nakon Herodota slijedili su autori poput [[Tukidid|Tukidida]], [[Ksenofont|Ksenofonta]], [[Demosten|Demostena]], [[Platon|Platona]] i [[Aristotel|Aristotela]]. Većina njih bili su [[Atena (polis)|Atenjani]] ili proatenski orijentirani mislioci, zbog čega je o povijesti i politici Atene poznato mnogo više nego o povijesti mnogih drugih gradova. Njihov je prikaz dodatno ograničen usredotočenošću na političku, vojnu i diplomatsku povijest, uz zanemarivanje gospodarske i društvene povijesti.<ref>{{Citiranje knjige|last=Grant|first=Michael|url=https://books.google.com/books?id=IUNxvi0kbd8C|title=Greek and Roman historians: information and misinformation|publisher=Routledge|year=1995|isbn=978-0-415-11770-8|page=74}}</ref> == Povijest == === Arhajsko razdoblje === [[File:Prothesis_Dipylon_Painter_A517.jpg|mini|Dipilonska vaza iz kasnog [[Geometrijski stil|geometrijskog razdoblja]] ili početka arhajskog razdoblja, oko 750. pr. Kr.]] Arhajsko razdoblje, koje je trajalo približno od 800. do 500. pr. Kr., obilježeno je dovršetkom političkih i društvenih promjena započetih tijekom grčkog mračnog doba. [[Polis]] (grad-država) postao je najvažnija jedinica političkog ustroja [[Grčka|Grčke]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 15.</ref> Nakon sloma [[Mikenska kultura|mikenske]] vlasti u Grčkoj više nije postojala snažna središnja država, a geografija Grčke, u kojem su brojna naselja bila međusobno odvojena planinskim područjima, pogodovao je razvoju malih neovisnih gradova-država.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 65.</ref> Nekoliko grčkih država u tom je razdoblju doživjelo uspon [[Tiran|tirana]], najpoznatiji od kojih su vladali [[Korint|Korintom]] od 657. pr. Kr.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 103.</ref> U tom su razdoblju osnovane i brojne grčke kolonije diljem [[Sredozemlje|Sredozemlja]]. [[Eubeja|Eubejska]] naselja postojala su u [[Al Mina|Al-Mini]] na istoku već oko [[800. pr. Kr.]], a na zapadu je do [[775. pr. Kr.]] osnovano naselje na [[Ischia|Ischiji]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 69. - 70.</ref> Sve intenzivniji dodiri s negrčkim narodima, posebice na [[Bliski istok|Bliskom istoku]], potaknuli su razvoj umjetnosti i arhitekture, prihvaćanje [[Kovanica|kovanog novca]] te razvoj [[Grčki alfabet|grčkog alfabeta]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 73. - 74.</ref> [[Atena (polis)|Atena]] je tijekom arhajskog razdoblja postupno razvila svoj [[Demokracija|demokratski]] sustav. Već se u [[7. stoljeće pr. Kr.|7. stoljeću pr. Kr.]] pravo svih muških građana na sudjelovanje u narodnoj skupštini čini uspostavljenim.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 108.</ref> Nakon neuspjelog pokušaja državnog udara koji je oko [[636. pr. Kr.]] predvodio [[Kilon]], [[Drakon]] je 621. pr. Kr. imenovan za sastavljanje zakonika. Taj pokušaj nije uspio smanjiti političke napetosti između siromašnih i društvenih elita, pa je [[594. pr. Kr.]] [[Solon]] dobio ovlasti za provedbu novih reformi kojima se nastojala uravnotežiti moć bogatih i siromašnih.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 109. - 110.</ref> Sredinom [[6. stoljeće pr. Kr.|6. stoljeća pr. Kr.]] [[Pisistrat]] se učvrstio kao tiranin, a nakon njegove smrti [[527. pr. Kr.]] naslijedio ga je sin [[Hipija (tiranin)|Hipija]]. Do kraja 6. stoljeća Hipija je svrgnut, a [[Klisten]] je proveo daljnje demokratske reforme.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 112. - 113.</ref> U [[Sparta|Sparti]] se tijekom 8. i 7. stoljeća pr. Kr. razvio politički sustav s dva kralja, [[Geruzija|vijećem staraca]] i pet [[Efori|efora]]. Prema spartanskoj tradiciji, taj je ustav uspostavio legendarni zakonodavac [[Likurg (spartanski zakonodavac)|Likurg]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 96.</ref> Tijekom [[Prvi mesenski rat|Prvog]] i [[Drugi mesenski rat|Drugog mesenskog rata]] Sparta je pokorila susjednu pokrajinu [[Mesenija|Meseniju]] porobivši njezino stanovništvo.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 112. - 113.</ref> U 6. stoljeću pr. Kr. grčki gradovi-države počeli su razvijati formalne međusobne odnose. Prije toga pojedini su se vladari oslanjali uglavnom na osobne veze s elitama drugih gradova.<ref>{{Harvnb|Osborne|2009}} str. 270.</ref> Potkraj arhajskog razdoblja Sparta je počela stvarati niz saveza poznatih kao [[Peloponeski savez]], u koji su se uključili gradovi poput [[Korint|Korinta]], [[Elida|Elide]] i [[Megara|Megare]].<ref>{{Harvnb|Hammond|1982}} str. 356.</ref> Time je Mesenija ostala izolirana, a spartanski položaj prema [[Arg (grad)|Argu]], drugoj velikoj sili na [[Peloponez|Peloponezu]], dodatno je ojačan.<ref>{{Harvnb|Osborne|2009}} str. 271.</ref> Drugi savezi u 6. stoljeću pr. Kr. uključivali su savez između Elide i [[Heraia|Heraije]] na Peloponezu te savez između grčke kolonije [[Sibaris]] u južnoj [[Italija|Italiji]], njezinih saveznika i Serdaioia.<ref>{{Harvnb|Osborne|2009}}</ref> === Klasična Grčka === [[File:EarlyAthenianCoin.jpg|lijevo|mini|Rani atenski novac s prikazom glave [[Atena (mitologija)|Atene]] na aversu i njezine sove na reversu, [[5. stoljeće pr. Kr.]]]] Godine 499. pr. Kr. jonski gradovi-države pod perzijskom vlašću pobunili su se protiv svojih vladara tirana koje je podupirala Perzija.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 126. - 127.</ref> Uz pomoć postrojbi poslanih iz Atene i [[Eretria|Eretrije]], pobunjenici su prodrli sve do [[Sard|Sarda]] i spalili grad, prije nego što ih je perzijski protunapad potisnuo.<ref name="martin2013">{{Harvnb|Martin|2013}} str. 127.</ref> Pobuna se nastavila do 494. pr. Kr., kada su Perzijanci porazili pobunjene Jonjane.<ref name="martin20132">{{Harvnb|Martin|2013}} str. 127.</ref> [[Darije I. Veliki|Darije]] nije zaboravio da je Atena pomogla jonskoj pobuni te je 490. pr. Kr. okupio vojsku i flotu kako bi se osvetio.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 128.</ref> Iako brojčano znatno slabiji, Atenjani su, uz potporu svojih saveznika iz [[Plataja|Plataje]], porazili Perzijance u [[Bitka kod Maratona|Maratonskoj bitci]], nakon čega se perzijska flota povukla.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 128. - 129.</ref> [[File:Map_Greco-Persian_Wars-en.svg|mini|Događaji u prvim fazama [[Grčko-perzijski ratovi|grčko-perzijskih ratova]]]] [[File:Map_athenian_empire_431_BC-en.svg|mini|[[Delski savez]] neposredno prije [[Peloponeski rat|Peloponeskog rata]] 431. pr. Kr.]] Deset godina poslije, [[Kserkso I.|Darijev sin Kserkso]] pokrenuo je drugu invaziju na Grčku.<ref name="martin131">{{Harvnb|Martin|2013}} str. 131.</ref> Gradovi-države sjeverne i središnje Grčke predali su se Perzijancima bez otpora, ali koalicija 31 grčkog grada-države, među kojima su bili Atena i Sparta, odlučila se oduprijeti perzijskoj invaziji.<ref name="martin1312">{{Harvnb|Martin|2013}} str. 131.</ref> Istodobno je kartažanska vojska napala grčku Siciliju. Godine 480. pr. Kr. odigrala se prva velika bitka kod [[Bitka kod Termopila|Termopila]], gdje je mala grčka zaštitnica, predvođena s tristo Spartanaca, nekoliko dana zadržavala neprijatelja na strateškom prijevoju koji je štitio središte Grčke. Istodobno je [[Gelon]] iz Sirakuze porazio kartašku vojsku u [[Bitka kod Himere|bitci kod Himere]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 131. - 133.</ref> Perzijanci su odlučno poraženi na moru od pretežno atenske mornarice u [[Bitka kod Salamine|bitci kod Salamine]], a na kopnu 479. pr. Kr. u [[Bitka kod Plateje|bitci kod Plateje]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 134. - 136.</ref> Savez protiv Perzije nastavio je djelovati, isprva pod vodstvom spartanskog vojskovođe [[Pauzanija (vojskovođa)|Pauzanije]], a od 477. pr. Kr. pod vodstvom Atene.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 137. - 138.</ref> Do 460. pr. Kr. Perzijanci su bili potisnuti iz [[Egejsko more|Egejskog mora]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 140.</ref> Tijekom tog dugotrajnog pohoda [[Delski savez]] postupno se iz obrambenog saveza grčkih država pretvorio u atensko carstvo, jer je rastuća pomorska moć Atene zastrašivala ostale članice saveza.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 137. - 141.</ref> Atena je 450. pr. Kr. okončala svoje pohode protiv Perzije, nakon katastrofalnog poraza u Egiptu 454. pr. Kr. i smrti [[Kimon|Kimona]] u borbi protiv Perzijanaca na [[Cipar|Cipru]] 450. pr. Kr.<ref name="martin147">{{Harvnb|Martin|2013}} str. 147.</ref> Kako je atenska borba protiv Perzijskog Carstva jenjavala, rastao je sukob između Atene i Sparte. Sparta, zabrinuta zbog sve veće moći Atene koju je financirao Delski savez, ponudila je pomoć članicama saveza koje su se nerado podvrgavale atenskoj vlasti i željele se pobuniti. Napetosti su dodatno porasle 462. pr. Kr., kada je Atena poslala vojsku u pomoć Sparti u gušenju pobune [[Heloti|helota]], ali su Spartanci tu pomoć odbili.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 142.</ref> Tijekom 450-ih Atena je preuzela nadzor nad [[Beotija|Beotijom]] te izvojevala pobjede nad [[Egina (otok)|Eginom]] i [[Korint|Korintom]]. Međutim, nije uspjela ostvariti odlučujuću pobjedu i 447. ponovno je izgubila Beotiju. Atena i Sparta sklopile su zimi 446./445. pr. Kr. [[Tridesetogodišnji mir]], čime je sukob okončan.<ref name="martin1472">{{Harvnb|Martin|2013}} str. 147.</ref> [[File:Pericles_Pio-Clementino_Inv269.jpg|lijevo|mini|Bista [[Periklo|Perikla]], vodećeg atenskog političara na početku Peloponeskog rata.]] Unatoč sporazumu, odnosi između Atene i Sparte ponovno su se pogoršali tijekom 430-ih, pa je 431. pr. Kr. izbio [[Peloponeski rat]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 149.</ref> U prvoj fazi rata Sparta je svake godine bez odlučujućeg uspjeha napadala Atiku, dok je Atena uspješno ratovala protiv korintskih snaga u sjeverozapadnoj Grčkoj i branila svoje carstvo, unatoč [[Kuga|kugi]] koja je usmrtila vodećeg atenskog državnika [[Periklo|Perikla]].<ref name="hornblower160">{{Harvnb|Hornblower|2011}} str. 160.</ref> Rat se preokrenuo nakon atenskih pobjeda pod vodstvom [[Kleon|Kleona]] kod [[Bitka kod Pilosa|Pilosa]] i [[Bitka kod Sfakterije|Sfakterije]].<ref name="hornblower1602">{{Harvnb|Hornblower|2011}} str. 160.</ref> Sparta je tada zatražila mir, ali su Atenjani prijedlog odbili.<ref name="hornblower162">{{Harvnb|Hornblower|2011}} str. 160.</ref> Atenski neuspjeh u ponovnom osvajanju Beotije kod [[Bitka kod Delija|Delija]] te uspjesi [[Brasida|Braside]] u sjevernoj Grčkoj 424. pr. Kr. poboljšali su spartanski položaj nakon Sfakterije.<ref name="hornblower1622">{{Harvnb|Hornblower|2011}} str. 162.</ref> Nakon smrti Kleona i Braside, najistaknutijih zagovornika rata na objema stranama, atenski vojskovođa [[Nikija]] 421. je pregovarao o [[Nikijin mir|mirovnom sporazumu]].<ref>{{Harvnb|Hornblower|2011}} str. 163.</ref> Mir, međutim, nije dugo potrajao. Godine 418. pr. Kr. savezničke snage Atene i Argosa poražene su od Sparte u [[Bitka kod Mantineje (418. pr. Kr.)|bitci kod Mantineje]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 191. - 199.</ref> Atena je 415. pr. Kr. pokrenula ambiciozan pomorski pohod s ciljem ovladavanja [[Sicilija|Sicilijom]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 200</ref> Pohod je završio katastrofom u luci [[Sirakuza]]: gotovo cijela vojska i brodovlje bili su uništeni.<ref>{{Harvnb|Hornblower|2011}} str. 177.</ref> Ubrzo nakon atenskog poraza kod Sirakuze, atenski jonski saveznici započeli su podizati pobunu protiv Delskog saveza, dok se Perzija ponovno uključila u grčke sukobe na strani Sparte.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 202. - 203.</ref> U početku je atenski položaj i dalje bio razmjerno snažan, s važnim pobjedama kod [[Bitka kod Kizika|Kizika]] 410. i [[Bitka kod Arginuskih otoka|Arginuskih otoka]] 406. pr. Kr. Međutim, 405. pr. Kr. spartanski vojskovođa [[Lisandar]] porazio je Atenu u [[Bitka kod Egospotama|bitci kod Egospotama]] i započeo blokadu atenske luke.<ref name="Martin 2013 205">{{Harvnb|Martin|2013}} str. 205.</ref> Izgladnjela Atena zatražila je mir te pristala predati svoju flotu i priključiti se [[Peloponeski savez|Peloponeskom savezu]] pod vodstvom Sparte.<ref>{{Harvnb|Hornblower|2011}} str. 189.</ref> Nakon predaje Atene Sparta je u gradu uspostavila oligarhijski režim poznat kao [[Tridesetorica tirana]], jedan od niza oligarhijskih režima koje je Sparta poduprla nakon Peloponeskog rata.<ref name="Martin 2013 2052">{{Harvnb|Martin|2013}} str. 205.</ref> Spartanska prevlast nije dugo trajala: nakon samo godinu dana Tridesetorica su svrgnuta.<ref>{{Harvnb|Hornblower|2011}} str. 219.</ref> U prvoj polovici 4. stoljeća pr. Kr. velike grčke države pokušavale su uspostaviti prevlast nad kopnenom Grčkom. Nijedna u tome nije uspjela, a njihova je slabost stvorila vakuum moći koji će naposljetku ispuniti Makedonija pod [[Filip II. Makedonski|Filipom II.]], a zatim [[Aleksandar Veliki|Aleksandrom Velikim]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 221., 226.</ref> Neposredno nakon Peloponeskog rata Sparta je pokušala proširiti svoju moć, zbog čega su se Argos, Atena, Korint i Teba udružili protiv nje.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 224.</ref> Perzijski kralj isprva je pristupio savezu protiv Sparte kako bi spriječio bilo koju grčku državu da stekne prevlast koja bi joj omogućila suprotstaviti se Perziji, ali je potom nametnuo [[Kraljevski mir|Antalkidin mir]] („Kraljevski mir”), kojim je Perziji vraćen nadzor nad grčkim gradovima u Anatoliji.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 224. - 225.</ref> Do 371. pr. Kr. Teba je stekla prevlast porazivši Spartu u [[Bitka kod Leuktre|bitci kod Leuktre]] i ubivši spartanskog kralja [[Kleombrot I.|Kleombrota I.]] Tebanci su potom prodrli u Lakoniju. Daljnji tebanski uspjesi protiv Sparte 369. pr. Kr. omogućili su Meseniji stjecanje neovisnosti. Sparta se nikada nije oporavila od gubitka plodne Mesenije i helotske radne snage koju je ona pružala.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 225. - 226.</ref> Rastuća moć Tebe potaknula je Spartu i Atenu da se udruže, ali su 362. pr. Kr. poražene od Tebe u [[Bitka kod Mantineje (362. pr. Kr.)|bitci kod Mantineje]]. Nakon Mantineje nijedna velika grčka država nije bila sposobna uspostaviti prevlast. Iako je Teba pobijedila u bitci, njezin vojskovođa [[Epaminonda]] poginuo je, a Teba je tijekom sljedećih desetljeća bila uvučena u ratove sa susjedima. Ateni se u međuvremenu drugi pomorski savez, osnovan 377. pr. Kr., raspao sredinom 350-ih godina.<ref>{{Harvnb|Martin|2013.}} str. 226</ref> [[File:Alexander_the_Great_mosaic.jpg|lijevo|mini|[[Aleksandrov mozaik]], Nacionalni arheološki muzej u Napulju.]] Vakuum moći u Grčkoj nakon bitke kod Mantineje ispunila je Makedonija pod Filipom II., počevši od [[Bitka na Krokusovu polju|bitke na Krokusovu polju]]. Godine 338. pr. Kr. Filip je porazio grčki savez u [[Bitka kod Heroneje|bitci kod Heroneje]] te potom osnovao [[Korintska liga|Korintsku ligu]]. Planirao je predvoditi Savez u pohodu protiv Perzije, ali je 336. pr. Kr. ubijen. Njegov sin Aleksandar Veliki naslijedio je očevu ambiciju.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 221.</ref> Nakon pohoda protiv zapadnih i sjevernih neprijatelja Makedonije te protiv grčkih država koje su se nakon Filipove smrti odvojile od Korintskog saveza, Aleksandar je 334. pr. Kr. započeo pohod protiv Perzije.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 243. - 245.</ref> Osvojio je Perzijsko Carstvo porazivši [[Darije III.|Darija III.]] u [[Bitka kod Isa|bitci kod Isa]] 333. pr. Kr., a nakon [[Bitka kod Gaugamele|bitke kod Gaugamele]] 331. pr. Kr. proglasio se kraljem Azije.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 245. - 247.</ref> Od 329. pr. Kr. vodio je pohode u [[Baktrija|Baktriji]], a zatim i u [[Indija|Indiji]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 248.</ref> Daljnji planovi za osvajanje Arabije i sjeverne Afrike prekinuti su njegovom smrću 323. pr. Kr.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 250.</ref> === Helenističko razdoblje === [[File:Diadochen1.png|poveznica=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Diadochen1.png|desno|mini|The major [[:en:Hellenistic_civilization|Hellenistic]] realms included the [[:en:Diadochi|Diadochi]] kingdoms:{{legend|#787CAD|Kingdom of [[Ptolemy I Soter]]}}{{legend|#50A249|Kingdom of [[Cassander]]}}{{legend|#C38833|Kingdom of [[Lysimachus]]}}{{legend|#C3B933|Kingdom of [[Seleucus I Nicator]]}}{{legend|#AF3662|[[Epirus]]}} Also shown on the map:{{legend|#85AB54|[[Greek colonies]]}}{{legend|#A361BD|[[Carthage]] (non-Greek)}}{{legend|#70A9BE|[[Ancient Rome|Rome]] (non-Greek)}}]] Razdoblje od smrti Aleksandra Velikog 323. pr. Kr. do smrti [[Kleopatra|Kleopatre]], posljednje makedonske vladarice Egipta, poznato je kao helenističko razdoblje. U ranom dijelu tog razdoblja razvio se novi oblik kraljevske vlasti utemeljen na makedonskim i bliskoistočnim tradicijama. Prvi helenistički kraljevi bili su bivši Aleksandrovi vojskovođe koji su preuzeli vlast nakon njegove smrti. Nisu pripadali postojećim kraljevskim dinastijama i nisu imali tradicionalno pravo na područja kojima su zavladali.{{sfn|Martin|2013|p=253}} Najvažniji među tim vladarima u desetljećima nakon Aleksandrove smrti bili su [[Antigon I. Jednooki|Antigon I.]] i njegov sin [[Demetrije I. Makedonski|Demetrije]] u Makedoniji i ostatku Grčke, [[Ptolemej I. Soter|Ptolemej]] u Egiptu te [[Seleuk I. Nikator|Seleuk I.]] u Siriji i bivšem Perzijskom Carstvu.{{Sfn|Martin|2013|pp=254–255}} Manja helenistička kraljevstva uključivala su [[Epirsko Kraljevstvo]] pod vlašću [[Pir iz Epira|Pira]], [[Atalidska dinastija|Atalide]] u Anatoliji i [[Grčko-Baktrijsko Kraljevstvo]].{{Sfn|Martin|2013|p=256}} U ranom helenističkom razdoblju točne granice helenističkih kraljevstava još nisu bile utvrđene. Antigon je pokušao proširiti svoj teritorij napadima na ostala kraljevstva nasljednika, sve dok se ona nisu ujedinila protiv njega. Poginuo je u [[Bitka kod Ipsa|bitci kod Ipsa]] 301. pr. Kr.{{Sfn|Martin|2013|p=255}} Njegov sin Demetrije proveo je mnogo godina u seleukidskom zarobljeništvu, a njegov sin [[Antigon II. Gonata|Antigon II.]] ponovno je zauzeo makedonsko prijestolje tek oko 276. pr. Kr.{{Sfn|Martin|2013|p=255}} U međuvremenu je Seleukidsko Kraljevstvo prepustilo područja na istoku indijskom kralju [[Čandragupta Maurja|Čandragupti Maurji]] u zamjenu za ratne slonove, a poslije je izgubilo velike dijelove Perzije u korist [[Partsko Carstvo|Partskog Carstva]].{{Sfn|Martin|2013|p=255}} Do sredine 3. stoljeća pr. Kr. kraljevstva Aleksandrovih nasljednika uglavnom su se stabilizirala, iako su se nastavili sporovi oko pograničnih područja.{{Sfn|Martin|2013|p=256}} Na kopnenom području Grčke gradovi-države udruživali su se u saveze kako bi se mogli suprotstaviti moći kraljevstava Aleksandrovih nasljednika.{{Sfn|Martin|2013|p=259}} [[Etolski savez]], koji je nastao u 4. stoljeću, proširio se u 3. stoljeću najprije na [[Delfi]], a zatim na gradove-države udaljene poput onih na [[Kreta|Kreti]], u [[Mala Azija|Maloj Aziji]] i na [[Crno more|Crnom moru]]. Tijekom 280-ih godina pr. Kr. na Peloponezu je osnovan [[Ahajski savez]].{{Sfn|Martin|2013|p=259}} Aleksandrova osvajanja imala su brojne posljedice za grčke gradove-države. Znatno su proširila vidike Grka i dovela do stalnog iseljavanja mladih i ambicioznih ljudi u nova grčka carstva na istoku. Mnogi su Grci emigrirali u [[Aleksandrija|Aleksandriju]], [[Antiohija|Antiohiju]] i brojne druge nove helenističke gradove osnovane nakon Aleksandrovih osvajanja, sve do područja današnjeg [[Afganistan|Afganistana]] i [[Pakistan|Pakistana]], gdje su [[Grčko-Baktrijsko Kraljevstvo]] i [[Indo-grčko Kraljevstvo]] opstali sve do kraja 1. stoljeća pr. Kr. [[Antigonidsko Kraljevstvo]] ušlo je krajem 3. stoljeća pr. Kr. u rat s [[Rimska Republika|Rimskom Republikom]]. Iako je [[Prvi makedonski rat]] završio bez odlučujućeg ishoda, Rimljani su nastavili ratovati protiv Makedonije sve dok je nisu potpuno uključili u Rimsku Republiku 149. pr. Kr. Na istoku se glomazno [[Seleukovići|Seleukidsko Carstvo]] postupno raspalo, iako je njegov ostatak opstao do 64. pr. Kr., dok je Ptolemejsko Kraljevstvo u Egiptu nastavilo postojati do 30. pr. Kr., kada su ga također osvojili Rimljani. Etolski savez postao je oprezan prema rimskom uplitanju u Grčku te je stao na stranu Seleukida u [[Rimsko-seleukidski rat|rimsko-seleukidskom ratu]]. Nakon rimske pobjede savez je praktički uklopljen u Rimsku Republiku. Iako je Ahajski savez nadživio i Etolski savez i Makedoniju, ubrzo su ga 146. pr. Kr. porazili [[Rimljani]] i uključili u Rimsku Republiku, čime je okončana grčka neovisnost. === Rimska Grčka === [[File:Linguistic_map_of_the_Roman_Empire_c._400.svg|desno|mini|Jezična karta Rimskog Carstva {{Circa|400}}]] Grčki je poluotok došao pod rimsku vlast tijekom rimskog osvajanja Grčke 146. pr. Kr., nakon [[Bitka kod Korinta (146. pr. Kr.)|bitke kod Korinta]]. [[Makedonija (rimska provincija)|Makedonija]] je postala [[rimska provincija]], dok je južna Grčka došla pod nadzor makedonskog [[Prefekt|prefekta]]. Međutim, neki su grčki ''poleis'' uspjeli zadržati djelomičnu neovisnost i izbjeći oporezivanje. [[Egejski otoci]] priključeni su tom području 133. pr. Kr. Atena i drugi grčki gradovi pobunili su se 88. pr. Kr., a poluotok je pokorio rimski vojskovođa [[Lucije Kornelije Sula|Sula]]. Rimski građanski ratovi dodatno su opustošili zemlju, sve dok [[August]] 27. pr. Kr. nije ustrojio poluotok kao provinciju [[Ahaja (rimska provincija)|Ahaju]]. Grčka je bila važna istočna provincija [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] jer je rimska kultura već dugo bila zapravo [[Grčko-rimska kultura|grčko-rimska]]. [[Koine]] služio je kao [[lingua franca]] na istoku Carstva i u [[Italija|Italiji]], a brojni grčki intelektualci, poput [[Galena]], većinu su svojih djela stvarali u Rimu. == Geografija == === Regije === [[File:Ancient_Regions_Mainland_Greece.png|mini|Glavna područja kopnene antičke Grčke i susjedne „barbarske” zemlje.]] Grčka je izrazito planinska zemlja, zbog čega se Stara Grčka sastojala od brojnih manjih područja, od kojih je svako imalo vlastiti dijalekt, kulturne posebnosti i identitet. [[Regionalizam (politika)|Regionalizam]] i sukobi među pojedinim područjima bili su važna obilježja Stare Grčke. Gradovi su se uglavnom nalazili u dolinama između planina ili na obalnim ravnicama te su nadzirali određeno područje u svojoj okolici. Na jugu se nalazio [[Peloponez]], koji se sastojao od područja Lakonije na jugoistoku, Mesenije na jugozapadu, Elide na zapadu, Ahaje na sjeveru, Korintije na sjeveroistoku, Argolide na istoku i Arkadije u središnjem dijelu. Ta su se imena sačuvala do danas kao nazivi regionalnih jedinica suvremene [[Grčka|Grčke]], premda s ponešto drukčijim granicama. Kopnena Grčka sjeverno od Peloponeza, danas poznata kao Središnja Grčka, na zapadu se sastojala od [[Etolija|Etolije]] i [[Akarnanija|Akarnanije]], u središnjem dijelu od [[Lokrija|Lokride]], [[Dorida]] i [[Fokida|Fokide]], a na istoku od [[Beotija|Beotije]], Atike i [[Megarida|Megaride]]. Na sjeveroistoku se nalazila [[Tesalija]], a na sjeverozapadu [[Epir]]. Epir se protezao od [[Ambracijski zaljev|Ambracijskog zaljeva]] na jugu do [[Keraunijske planine|Keraunijskih planina]] i rijeke [[Vjosa]] na sjeveru, a sastojao se od [[Kaonija|Kaonije]] na sjeveru, [[Molosi|Molosije]] u središnjem dijelu i [[Tesprotija|Tesprotije]] na jugu. U sjeveroistočnom kutu nalazila se [[Kraljevina Makedonija|Makedonija]], koja se u početku sastojala od Donje Makedonije i njezinih područja, među kojima su bili [[Ematija]], [[Pierija (Makedonija)|Pierija]] i [[Botijeja]], a poslije su joj pripojene [[Almopija]] i [[Amfaksitida]]. Izvorna prijestolnica Makedonije bila je [[Ege (Makedonija)|Ege]], a u [[4. stoljeće pr. Kr.|4. stoljeću pr. Kr.]] prijestolnica je premještena u [[Pela (Grčka)|Pelu]]. U vrijeme [[Aleksandar I. Makedonski|Aleksandra I. Makedonskog]] argeadski kraljevi Makedonije počeli su širiti svoju vlast prema [[Eordaja|Eordaji]] i ostatku Gornje Makedonije, područjima koja su naseljavala neovisna gornjomakedonska plemena poput [[Linkesti|Linkesta]], [[Oresti|Oresta]] i [[Elimiota]], te prema istoku preko rijeke [[Vardar|Aksija]] u [[Migdonija|Migdoniju]] i područja naseljena [[Tračani|tračkim]] plemenima. Sjeverno od Makedonije živjeli su različiti narodi koji nisu pripadali grčkom svijetu: [[Pajonci]] izravno na sjeveru, [[Tračani]] na sjeveroistoku te [[Iliri]] na sjeverozapadu s kojima su Makedonci često bili u sukobu. [[Halkidika]] je već rano bila naseljena grčkim kolonizatorima iz južne Grčke i smatrala se dijelom grčkog svijeta, dok je od kraja [[2. tisućljeće pr. Kr.|2. tisućljeća pr. Kr.]] došlo do znatnijeg grčkog naseljavanja i na istočnim obalama [[Egejsko more|Egejskog mora]] u [[Anatolija|Anatoliji]]. === Kolonije === [[File:Greek_Colonization_Archaic_Period.svg|mini|Grčka područja i kolonije u arhajskom razdoblju (750. – 550. pr. Kr.)]] [[File:Agrigento-Tempio_della_Concordia01.JPG|mini|[[Temple of Concordia, Agrigento|Hram Concordia]], [[Valle dei Templi]], [[Magna Graecia]], današnja Italija.]] Tijekom [[Arhajsko razdoblje|arhajskog razdoblja]] grčko je stanovništvo naraslo iznad održivosti ograničenih obradivih površina same [[Grčka|Grčke]], što je dovelo do osnivanja velikog broja [[Grčka kolonizacija|kolonija]] izvan matičnog područja. Prema jednoj procjeni, stanovništvo na širem području grčkog naseljavanja poraslo je približno deset puta između [[800. pr. Kr.|800.]] i [[400. pr. Kr.]], s oko 800 000 na čak 7,5–10 milijuna stanovnika.{{sfn|...}} To nije bilo povezano samo s trgovinom nego i s osnivanjem novih naselja. Te grčke kolonije nisu, poput rimskih kolonija, bile ovisne o matičnom gradu, nego su bile samostalni [[Polis|gradovi-države]].{{sfn|...}} Grci su se izvan Grčke naseljavali na dva različita načina. Prvi su oblik činila trajna naselja koja su osnivali Grci i koja su se razvijala kao neovisni [[Polis|polisi]]. Drugi oblik činili su [[Emporij|emporiji]], trgovačka naselja u kojima su živjeli i Grci i pripadnici drugih naroda, a koja su prvenstveno služila proizvodnji i trgovini robom. Primjeri takvih naselja bili su [[Al Mina]] na istoku i [[Ischia|Pitekusaj]] na zapadu.{{sfn|...}} Od otprilike 750. do 500. pr. Kr. Grci su osnivali kolonije u svim smjerovima. Na istoku je najprije kolonizirana egejska obala [[Mala Azija|Male Azije]], nakon čega su uslijedili [[Cipar]], obale [[Zapadna Tracija|Trakije]], [[Mramorno more]] i južna obala [[Crno more|Crnog mora]]. Grčka kolonizacija naposljetku je na sjeveroistoku dosegnula područja današnje [[Ukrajina|Ukrajine]] i [[Rusija|Rusije]], sve do [[Taganrog|Taganroga]]. Na zapadu su naseljene obale [[Ilirik|Ilirije]] i [[južna Italija]], poznata kao [[Magna Graecia]], a zatim Južna Francuska, [[Korzika]] i čak istočna [[Španjolska]]. Grčke kolonije osnovane su i u [[Drevni Egipat|Egiptu]] i [[Libija|Libiji]]. Današnje [[Sirakuza|Sirakuze]], [[Napulj]], [[Marseille]] i [[Istanbul]] svoje početke imaju u grčkim kolonijama Sirakuzama (Συράκουσαι), Neapolisu (Νεάπολις), Masaliji (Μασσαλία) i [[Bizant|Bizantu]] (Βυζάντιον). Te su kolonije imale važnu ulogu u širenju grčkog utjecaja diljem Europe, a pridonijele su i uspostavi trgovačkih mreža na velikim udaljenostima između grčkih gradova-država, čime su potaknule razvoj [[Gospodarstvo antičke Grčke|gospodarstva antičke Grčke]]. == Politika i društvo == === Politički ustroj === [[File:Bust_Pericles_Chiaramonti.jpg|mini|Mramorna bista Perikla s [[Corinthian helmet|korintskom kacigom]], rimska kopija grčkog originala, Museo Chiaramonti, [[Vatikanski muzeji]]. Periklo je bio ključna [[Populizam|populistička]] politička figura u razvoju radikalne [[Atenska demokracija|atenske demokracije]].<ref>Ruden, Sarah (2003). ''Lysistrata''. Hackett, p. 80. {{ISBN|0-87220-603-3}}.</ref>]] Antička Grčka sastojala se od nekoliko stotina razmjerno neovisnih [[Polis|gradova-država]] (''polisa''). Takvo se stanje razlikovalo od većine drugih tadašnjih društava, koja su bila organizirana kao [[Pleme|plemenske zajednice]] ili [[Kraljevina|kraljevstva]] koja su vladala razmjerno velikim područjima. Geografija [[Grčka|Grčke]], razdijeljene brojnim brežuljcima, planinama i rijekama, nedvojbeno je pridonijela političkoj rascjepkanosti Stare Grčke. S jedne strane, [[Grci|stari Grci]] nisu sumnjali da pripadaju „jednom narodu”: imali su istu [[Religija|religiju]], zajedničku temeljnu kulturu i isti jezik. Osim toga, bili su vrlo svjesni svojega plemenskog podrijetla. [[Herodot]] je, primjerice, mogao detaljno razvrstati gradove-države prema plemenskoj pripadnosti. Ipak, premda su postojale i takve šire veze, čini se da su one rijetko imale važniju ulogu u grčkoj politici. Neovisnost pojedinih polisa branila se vrlo odlučno, a stari Grci rijetko su razmatrali mogućnost političkog ujedinjenja. Čak i tijekom drugog perzijskog pohoda na Grčku, kada se skupina gradova-država udružila radi obrane zemlje, velika većina polisa ostala je neutralna. Nakon poraza Perzijanaca saveznici su se ubrzo ponovno počeli međusobno sukobljavati.<ref>Holland, T. ''Persian Fire'', Abacus, pp. 363–370 {{ISBN|978-0-349-11717-1}}</ref> Glavna obilježja političkog sustava Stare Grčke stoga su bila njegova rascjepkanost, koja očito nije prvenstveno proizlazila iz plemenske organizacije, te usredotočenost na urbana središta unutar inače vrlo malih država. Posebnosti grčkog sustava očituju se i u [[Kolonija|kolonijama]] koje su Grci osnivali diljem [[Sredozemlje|Sredozemlja]]. Premda su te kolonije određeni grčki polis mogle smatrati svojom „maticom” i prema njemu zadržavati bliske osjećaje, bile su potpuno neovisne o gradu iz kojega su potekle. Manji polisi neizbježno su katkad dolazili pod utjecaj moćnijih susjeda, ali čini se da su osvajanje ili izravna vlast drugoga grada-države bili razmjerno rijetki. Umjesto toga, polisi su se udruživali u saveze čije se članstvo neprestano mijenjalo. U kasnijem klasičnom razdoblju savezi su postajali malobrojniji i veći, a njima je dominirao jedan grad, osobito [[Atena (polis)|Atena]], [[Sparta]] ili [[Antička Teba (Grčka)|Teba]]. Polisi su često bili prisiljeni pristupiti takvim savezima pod prijetnjom rata ili kao dijelu mirovnog sporazuma. Čak ni nakon što je [[Filip II. Makedonski]] osvojio središnja područja Stare Grčke, nije pokušao pripojiti ih svojoj državi niti ih ujediniti u novu pokrajinu, nego je većinu polisa prisilio da pristupe njegovu [[Korintska liga|Korintskoj ligi]]. === Državna uprava i pravo === [[File:Law_Code_Gortyn_Louvre_Ma703.jpg|lijevo|mini|Nasljedno pravo, dio [[Gortyn code|Gortinskog zakonika]] s Krete, ulomak 11. stupca. Vapnenac, 5. stoljeće pr. Kr.]] Čini se da su mnogi grčki gradovi-države u početku bili male monarhije. Često je postojala gradska dužnost na kojoj su se zadržale neke preostale, uglavnom ceremonijalne kraljevske ovlasti (''basileus''), primjerice dužnost [[Arhont|arhonta-basileja]] u Ateni.<ref>Holland T. ''Persian Fire'', p. 94 {{ISBN|978-0-349-11717-1}}</ref> Međutim, do arhajskog razdoblja, odnosno početaka povijesno zabilježene prošlosti, većina gradova-država već je postala aristokratskim [[Oligarhija|oligarhijama]]. Nije posve jasno kako je došlo do te promjene. U [[Atena (polis)|Ateni]] je, primjerice, kraljevska vlast do približno 1050. pr. Kr. bila svedena na nasljednu doživotnu dužnost glavnog magistrata, odnosno arhonta. Do 753. pr. Kr. ta se dužnost dodjeljivala na deset godina, a do 683. pr. Kr. arhonti su se birali svake godine. U svakoj je fazi sve veći dio vlasti prelazio na aristokraciju kao cjelinu, a udaljavao se od pojedinca. Prevlast malog broja obitelji u politici i istodobno gomilanje bogatstva u njihovim rukama neizbježno su u mnogim polisima izazivali društvene nemire. U nekom bi trenutku u brojnim gradovima vlast preuzeo [[tiranin]], ne nužno u današnjem smislu vladara represivnog [[Autokracija|autokratskog]] režima, i vladao prema vlastitoj volji. Često mu je [[Populizam|populistički]] program pomagao da zadrži vlast. U političkom sustavu obilježenom klasnim sukobima, vladavina snažnog pojedinca često se smatrala najboljim rješenjem. [[Atena (polis)|Atena]] je u drugoj polovici [[6. stoljeće pr. Kr.|6. stoljeća pr. Kr.]] potpala pod tiransku vlast. Nakon njezina okončanja Atenjani su uspostavili [[Atenska demokracija|demokraciju]], prvu takvu u svijetu, kao radikalno rješenje kojim su nastojali spriječiti povratak [[Aristokracija|aristokracije]] na vlast. Skupština građana (''eklezija'') u kojoj se raspravljalo o gradskoj politici postojala je još od reformi [[Drakon|Drakona]] iz 621. pr. Kr. Nakon reformi [[Solon|Solona]] početkom 6. stoljeća pr. Kr. svi su građani smjeli sudjelovati u skupštini, ali najsiromašniji nisu imali pravo govoriti na njoj ni obnašati javne dužnosti. Uvođenjem demokracije skupština je postala pravni temelj državne vlasti, a svi su građani u njoj imali jednaka prava. Međutim, osobe bez građanskog statusa, poput [[Metek|meteka]] (stranaca koji su živjeli u Ateni) i [[Robovlasništvo|robova]], nisu imale nikakva politička prava. Nakon uspostave demokracije u Ateni i drugi su grčki gradovi-države uveli demokratske sustave. Ipak, mnogi su zadržali tradicionalnije oblike vlasti. Kao i u brojnim drugim pitanjima, [[Sparta]] je bila iznimka: tijekom cijelog promatranog razdoblja njome nisu vladali jedan, nego dva nasljedna kralja. Takav se sustav naziva [[Dvovlašće|diarhijom]]. Spartanski kraljevi pripadali su dinastijama [[Agijadi|Agijada]] i [[Euripontidi|Euripontida]], koje su prema predaji potjecale od [[Euristen]] i [[Proklo (spartanski kralj)|Prokla]]. Vjerovalo se da su osnivači obiju dinastija bili sinovi blizanci [[Aristodem|Aristodema]], vladara iz [[Heraklo|heraklidske]] loze. Međutim, vlast kraljeva bila je ograničena djelovanjem vijeća staraca [[Geruzija|geruzije]] i magistrata posebno zaduženih za nadzor kraljeva [[Efor (državnik)|efora]]. == Društvena struktura == Samo su slobodni muškarci rođeni kao pripadnici domicilnog stanovništva koji su posjedovali zemlju mogli biti građani s pravom na punu zakonsku zaštitu u [[Grad država|gradu-državi]]. U većini gradova-država, za razliku od prilika u [[Antički Rim|Starom Rimu]], društveni ugled nije donosio posebna prava. Ponekad su pojedine obitelji nadzirale javne vjerske službe, ali im to obično nije davalo dodatnu političku moć. U [[Atena (polis)|Ateni]] je stanovništvo bilo podijeljeno u četiri društvena sloja na temelju imovinskog stanja. Pojedinci su mogli prijeći u viši sloj ako bi stekli veće bogatstvo. U [[Sparta|Sparti]] su se svi muški građani nazivali ''homoioi'', što znači „jednaki” ili „sebi ravni”. Međutim, spartanski kraljevi, koji su zajednički obnašali vojne i vjerske dužnosti poglavara grada-države, potjecali su samo iz dviju obitelji.<ref>{{Citiranje knjige|last=Powell|first=Anton|url=https://books.google.com/books?id=QqA6DwAAQBAJ|title=A Companion to Sparta|date=2017|publisher=John Wiley & Sons|isbn=978-1-119-07237-9|page=187|access-date=4 July 2022}}</ref> Čini se da su [[Žene u staroj Grčkoj|žene u]] [[Žene u staroj Grčkoj|Staroj Grčkoj]] prvenstveno obavljale kućanske poslove, vodile kućanstvo te rađale i odgajale djecu. === Ropstvo === [[File:Grabstein_einer_Frau_mit_Dienerin.jpg|mini|Nadgrobni spomenik žene s robinjom koja je čuvala dijete, oko 100. pr. Kr.]] [[Robovlasništvo|Robovi]] nisu imali političku moć ni društveni status. Uz dopuštenje gospodara i ovisno o njegovoj dobroj volji, mogli su zasnovati obitelj i posjedovati imovinu, ali nisu imali politička prava. Do [[600. pr. Kr.]] u Grčkoj se proširilo ropstvo u kojem se ljudi smatraju vlasništvom. U [[5. stoljeće pr. Kr.|5. stoljeću pr. Kr.]] robovi su u nekim [[Grad država|gradovima-državama]] činili trećinu ukupnog stanovništva. U klasičnoj [[Atena (polis)|Ateni]] robovi su činili između 40 i 80 % stanovništva. Robovi izvan [[Sparta|Sparte]] gotovo se nikada nisu pobunili jer su potjecali iz brojnih naroda i bili previše teritorijalno raspršeni da bi se mogli organizirati. Međutim, za razliku od kasnije zapadne kulture, stari Grci nisu razmišljali u kategorijama [[Rasa|rase]].<ref>{{Citiranje knjige|last=Painter|first=Nell|url=https://archive.org/details/historyofwhitepe00pain/page/5|title=The History of White People|date=2010|publisher=W. W. Norton|isbn=978-0-393-04934-3|location=New York|page=[https://archive.org/details/historyofwhitepe00pain/page/5 5]}}</ref> Većina obitelji posjedovala je robove koji su obavljali kućanske poslove i radili kao nadničari, a čak su i siromašne obitelji mogle imati nekoliko robova. Vlasnicima je bilo zabranjeno tući ili ubijati robove. Kako bi ih potaknuli na marljiv rad, gospodari su im često obećavali da će ih u budućnosti osloboditi. Za razliku od [[Antički Rim|Rima]], oslobođenici nisu stjecali građanska prava. Umjesto toga uključivali su se u stanovništvo [[Meteci|meteka]], odnosno stranaca iz drugih zemalja ili gradova-država kojima je službeno bilo dopušteno živjeti u gradu. Gradovi-države posjedovali su i robove u javnom vlasništvu. Ti su robovi imali veću samostalnost od robova u privatnom vlasništvu: živjeli su odvojeno od svojih gospodara i obavljali specijalizirane poslove. U [[Atena (polis)|Ateni]] su se javni robovi osposobljavali za otkrivanje [[Krivotvorenje novca|krivotvorenog novca]], dok su robovi u hramovima služili božanstvima kojima su ti [[Hram|hramovi]] bili posvećeni. [[Skiti|Skitski]] robovi u Ateni obavljali su policijske poslove i okupljali građane radi sudjelovanja u političkim skupovima. [[Sparta]] je imala posebnu kategoriju robova poznatih kao [[heloti]]. Heloti su bili Mesenjani koje je država masovno porobila tijekom [[Mesenski ratovi|mesenskih ratova]] te ih dodijelila obiteljima uz koje su bili trajno vezani. Uzgajali su hranu i obavljali kućanske poslove kako bi se žene mogle posvetiti odgoju snažne djece, a muškarci vojnoj obuci za službu u pješaštvu kao [[Hoplit|hopliti]]. Gospodari su se prema helotima odnosili okrutno, zbog čega su se oni više puta bunili protiv svojih gospodara. Godine 370./369. pr. Kr., nakon što je [[Epaminonda]] oslobodio [[Mesenija|Meseniju]] od spartanske vlasti, helotski je sustav ondje ukinut, a heloti su stekli slobodu.<ref>{{Citiranje knjige|last=Cartledge|first=Paul|title=The Spartans: An Epic History|publisher=Pan Macmillan|year=2002|page=67}}</ref> Međutim, u [[Prefektura Lakonija|Lakoniji]] se taj sustav održao sve do [[2. stoljeće pr. Kr.|2. stoljeća pr. Kr.]] == Obrazovanje == [[File:Plato's_Academy_mosaic_from_Pompeii.jpg|lijevo|mini|Mozaik iz [[Pompeji|Pompeja]] s prikazom [[Platon|Platonove]] [[Akademija|Akademije]]]] Tijekom većeg dijela grčke povijesti obrazovanje je bilo privatno osim u [[Sparta|Sparti]]. U [[Helenizam|helenističkom]] razdoblju neki su [[Grad država|gradovi-države]] osnovali javne škole. Privatne učitelje mogle su si priuštiti samo imućne obitelji. Dječaci su učili čitati i pisati te recitirati književna djela. Učili su i pjevati, svirati jedan [[Glazbala|glazbeni instrument]] te se baviti [[Atletika|atletikom]] radi pripreme za vojnu službu. Obrazovali su se ne toliko radi stjecanja zanimanja koliko radi toga da postanu sposobni građani. Djevojčice su također učile čitati, pisati i računati jednostavne računske operacije kako bi mogle upravljati kućanstvom. Nakon djetinjstva gotovo uopće nisu imale pristup daljnjem obrazovanju.<ref>{{Citiranje knjige|last=Bloomer|first=W. Martin|title=A Companion to Ancient Education|publisher=Willey-Blackwell|year=2016|isbn=978-1-118-99741-3|location=Malden, MA|page=305}}</ref> Dječaci su polazili u školu sa sedam godina, dok su oni koji su živjeli u [[Sparta|Sparti]] odlazili u vojarnu. Postojale su tri vrste poučavanja: ''grammatistes'' za [[Aritmetika|aritmetiku]], ''kitharistes'' za [[Glazba|glazbu]] i [[ples]] te ''paidotribai'' za tjelesni odgoj i [[sport]]. Dječake iz imućnih obitelji koji su pohađali privatnu nastavu pratio je ''paidagogos'', kućni rob odabran za tu zadaću, koji se o njima brinuo tijekom dana. Nastava se održavala u privatnim domovima učitelja i obuhvaćala [[čitanje]], [[pisanje]], [[Matematika|matematiku]], [[pjevanje]] te sviranje [[Lira (instrument)|lire]] i [[Flauta|flaute]]. Kada bi dječaci navršili 12 godina, školovanje je uključivalo i sportske aktivnosti poput [[Hrvanje|hrvanja]], [[Trčanje|trčanja]], [[Bacanje diska|bacanja diska]] i [[Bacanje koplja|koplja]]. U [[Atena (polis)|Ateni]] su neki stariji mladići pohađali [[Akademija|akademije]] na kojima su izučavali naprednije discipline, poput [[Kultura|kulture]], [[Znanost|znanosti]], [[Glazba|glazbe]] i [[Umjetnost|umjetnosti]]. Školovanje je završavalo u dobi od 18 godina, nakon čega je obično slijedila jedna ili dvije godine vojne obuke u vojsci.<ref>Angus Konstam: "Historical Atlas of Ancient Greece", pp.&nbsp;94–95. Thalamus, UK, 2003, {{ISBN|1-904668-16-X}}</ref> Među najpoznatijim atenskim obrazovnim ustanovama bili su [[licej]], odnosno takozvana [[peripatetička škola]] koju je osnovao [[Aristotel|Aristotel iz Stageire]],<ref>{{Citiranje weba|title=Lyceum|url=https://www.britannica.com/topic/Lyceum-Greek-philosophical-school|access-date=21 August 2024|website=Britannica}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=The Lyceum|url=https://iep.utm.edu/lyceum/|access-date=21 August 2024|website=Internet Encyclopedia of Philosophy}}</ref> te Platonova akademija koju je osnovao [[Platon|Platon iz Atene]].<ref name="Lindberg 2007 70">{{Citiranje knjige|last=Lindberg|first=David C.|url=http://press.uchicago.edu/ucp/books/book/chicago/B/bo5550077.html|title=The Beginnings of Western Science|publisher=University of Chicago Press|year=2007|isbn=978-0-226-48205-7|page=70}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=Kampouris|first=Nick|date=26 October 2023|title=Plato's Academy: The World's First University|url=https://greekreporter.com/2023/10/26/plato-academy-athens-first-university-world/|access-date=21 August 2024|website=Greek Reporter}}</ref> Obrazovni sustav imućnih starih Grka poznat je i pod nazivom ''paideia''.<ref>{{Citiranje knjige|last=Woodruff|first=Paul|url=https://academic.oup.com/book/8502/chapter-abstract/154343006?redirectedFrom=fulltext|title=Nine Education (Paideia)|date=March 2006|isbn=978-0-19-530454-1|pages=191–210|chapter=Education (Paideia)|doi=10.1093/acprof:oso/9780195304541.003.0009|access-date=21 August 2024}}</ref><ref>{{cite magazine|last1=López|first1=Raquel|date=28 August 2019|title=Did sons and daughters get the same education in ancient Greece?|magazine=National Geographic|url=https://www.nationalgeographic.com/history/history-magazine/article/education-in-ancient-greece|access-date=21 August 2024}}</ref> == Gospodarstvo == Glavni članci: Gospodarstvo antičke Grčke, Poljoprivreda u antičkoj Grčkoj i Ropstvo u antičkoj Grčkoj Na vrhuncu gospodarskog razvoja u 5. i 4. stoljeću pr. Kr. slobodni građani klasične Grčke možda su činili jedno od najprosperitetnijih društava antičkog svijeta. Neki povjesničari gospodarstva smatraju da je grčko gospodarstvo bilo jedno od najrazvijenijih predindustrijskih gospodarstava. Prema procjenama izraženima u količini pšenice koju se moglo kupiti za dnevnu plaću, nekvalificirani radnik u urbanom području Atene zarađivao je dovoljno za kupnju 7–12 kg pšenice na dan, dok je nekvalificirani poljoprivredni radnik u rimskom Egiptu mogao kupiti oko 3,75 kg. Atenska je dnevna plaća tako odgovarala dvostrukoj do trostrukoj količini pšenice dostupnoj nekvalificiranom poljoprivrednom radniku u rimskom Egiptu. Ipak, prihodi grčkih poljoprivrednika u prosjeku su također bili niži od prihoda gradskih radnika. Premda su se životni uvjeti robova znatno razlikovali, ropski je sustav pridonosio održavanju prihoda slobodnih građana. Stoga procjene gospodarskog razvoja koje se temelje na prihodima slobodnih građana ili isključivo na prihodima gradskog stanovništva vjerojatno precjenjuju stvarnu razinu blagostanja čitavog društva, unatoč brojnim dokazima o visokom životnom standardu. == Ratovanje == [[File:Greek-Persian_duel_1.jpg|mini|Grčki [[hoplit]] i perzijski ratnik prikazani u borbi na drevnom [[Kiliks|kiliksu]], [[5. stoljeće pr. Kr.|5. stoljeće]] [[5. stoljeće pr. Kr.|pr. Kr.]]]] Barem tijekom [[Arhajsko razdoblje|arhajskog razdoblja]] rascjepkanost antičke Grčke na brojne suparničke gradove-države povećavala je učestalost sukoba, ali je istodobno ograničavala njihov opseg. Budući da nisu mogli održavati profesionalne vojske, gradovi-države oslanjali su se na vlastite građane. To je neizbježno ograničavalo trajanje vojnih pohoda jer su se građani morali vraćati svojim redovitim zanimanjima, osobito poljoprivrednici. Zbog toga su se vojni pohodi često ograničavali na ljetno razdoblje. Kada bi došlo do bitke, ona se obično odvijala kao unaprijed dogovoren sukob većih snaga s ciljem postizanja odlučujuće pobjede. Gubici su bili razmjerno mali u usporedbi s kasnijim bitkama i rijetko su prelazili pet posto pripadnika poražene strane. Među poginulima su se, međutim, često nalazili najugledniji građani i vojskovođe koji su predvodili svoje postrojbe na bojištu. Opseg i razmjeri ratovanja u antičkoj Grčkoj znatno su se promijenili tijekom grčko-perzijskih ratova. Borba protiv golemih vojski Ahemenidskog Carstva nadilazila je mogućnosti pojedinačnih gradova-država. Grčka pobjeda na kraju je ostvarena savezima gradova-država, čiji se sastav mijenjao tijekom vremena, čime su udruženi resursi i podijeljeni vojni zadatci. Iako su savezi među grčkim gradovima-državama postojali i ranije, dotad nisu bili zabilježeni savezi takvih razmjera. Uspon Atene i Sparte kao vodećih sila tijekom tih sukoba izravno je doveo do Peloponeskog rata, tijekom kojega su se dodatno razvijali načini ratovanja, strategija i taktika. Rat se vodio između saveza gradova kojima su dominirale Atena i Sparta. Veća raspoloživost ljudstva i financijskih sredstava omogućila je vođenje opsežnijih ratnih operacija i primjenu raznovrsnijih oblika ratovanja. Odlučujuće bitke većih snaga tijekom Peloponeskog rata nisu donosile presudnu pobjedu, pa se sve više pribjegavalo strategijama iscrpljivanja, pomorskim bitkama, pomorskim blokadama i opsadama. Te su promjene znatno povećale broj žrtava i poremetile funkcioniranje grčkog društva. Atena je raspolagala jednom od najvećih ratnih flota u antičkoj Grčkoj. Imala je više od 200 trijera, od kojih je svaku pokretalo 170 veslača raspoređenih u tri reda sa svake strane broda. Grad je mogao financirati tako veliku flotu, koja je zahtijevala više od 34 000 veslača, zahvaljujući bogatim rudnicima srebra koje su obrađivali robovi. Prema Josiahu Oberu, grčkim je gradovima-državama tijekom arhajskog i klasičnog razdoblja prijetila približno jedna trećina vjerojatnosti uništenja. == Izvori == {{izvori}} === Bibliografija === {{refbegin|30em}} * {{cite book |last=Antonaccio |first=Carla M. |chapter=Colonization: Greece on the Move 900–480 |year=2007 |title=The Cambridge Companion to Archaic Greece |editor-last=Shapiro |editor-first=H. A. |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge}} * {{cite book |last1=Asheri |first1=David |last2=Lloyd |first2=Alan |last3=Corcella |first3=Aldo |year=2007 |title=A Commentary on Herodotus, Books 1–4 |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-814956-9}} * {{cite book |last1=Boardman |first1=John |last2=Hammond |first2=N. G. L. |chapter=Preface |year=1982 |title=The Cambridge Ancient History – Volume 3, part 3 |editor1-last=Boardman |editor1-first=John |editor2-last=Hammond |editor2-first=N. G. L. |volume=III |edition=2 |location=Cambridge |publisher=Cambridge University Press}} * {{cite book |last=Bowersock |first=G. W. |title=The Cambridge History of Classical Literature |chapter=The literature of the Empire |editor1-last=Easterling |editor1-first=P. E. |editor1-link=P. E. Easterling |editor2-last=Knox |editor2-first=Bernard M. W. |editor2-link=Bernard Knox |year=1985 |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge}} * {{cite book |last=Bremmer |first=Jan M. |chapter=Greek Normative Animal Sacrifice |year=2007 |title=A Companion to Greek Religion |publisher=Blackwell |editor-last=Ogden |editor-first=Daniel}} * {{cite book |last=Bulloch |first=A. W. |title=The Cambridge History of Classical Literature |chapter=Hellenistic Poetry |editor1-last=Easterling |editor2-last=Knox |editor1-first=P. E. |editor2-first=Bernard M. W. |year=1985 |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge}} * {{cite book |last=Cameron |first=Alan |year=2004 |title=Greek Mythography in the Roman World |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-803821-4}} * {{cite book |last=Dowden |first=Ken |chapter=Olympian Gods, Olympian Pantheon |year=2007 |title=A Companion to Greek Religion |publisher=Blackwell |editor-last=Ogden |editor-first=Daniel}} * {{cite book |last=Furley |first=William D. |chapter=Prayers and Hymns |year=2007 |title=A Companion to Greek Religion |publisher=Blackwell |editor-last=Ogden |editor-first=Daniel}} * {{cite book |last=Hammond |first=N. G. L. |chapter=The Peloponnese |year=1982 |title=The Cambridge Ancient History |editor1-last=Boardman |editor1-first=John |editor2-last=Hammond |editor2-first=N. G. L. |volume=III.iii |edition=2 |location=Cambridge |publisher=Cambridge University Press}} * {{cite book |last=Handley |first=E. W. |title=The Cambridge History of Classical Literature |chapter=Comedy |editor1-last=Easterling |editor2-last=Knox |editor1-first=P. E. |editor2-first=Bernard M. W. |year=1985 |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge}} * {{cite book |last=Hornblower |first=Simon |title=The Greek World: 479–323 BC |edition=4 |publisher=Routledge |location=Abingdon |year=2011}} * {{cite book |last=Kirk |first=G. S. |title=The Cambridge History of Classical Literature |chapter=Homer |editor1-last=Easterling |editor2-last=Knox |editor1-first=P. E. |editor2-first=Bernard M. W. |year=1985 |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge}} * {{cite book |last=König |first=Jason |title=A Companion to Greek Literature |chapter=Literature in the Roman World |publisher=John Wiley & Sons |year=2016 |editor1-last=Hose |editor1-first=Martin |editor2-last=Schenker |editor2-first=David}} * {{cite book |last=Marincola |first=John |year=2001 |title=Greek Historians |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-922501-9}} * {{cite book |last=Martin |first=Thomas R. |title=Ancient Greece: From Prehistoric to Hellenistic Times |publisher=Yale University Press |location=New Haven |year=2013 |edition=2}} * {{cite book |last=McGlew |first=James |title=A Companion to Greek Literature |chapter=Literature in the Classical Age of Greece |publisher=John Wiley & Sons |year=2016 |editor1-last=Hose |editor1-first=Martin |editor2-last=Schenker |editor2-first=David}} * {{cite book |last=Mori |first=Anatole |title=A Companion to Greek Literature |chapter=Literature in the Hellenistic World |publisher=John Wiley & Sons |year=2016 |editor1-last=Hose |editor1-first=Martin |editor2-last=Schenker |editor2-first=David}} * {{cite book |last=Noegel |first=Scott B. |chapter=Greek Religion and the Ancient Near East |year=2007 |title=A Companion to Greek Religion |publisher=Blackwell |editor-last=Ogden |editor-first=Daniel}} * {{cite book |last=Ogden |first=Daniel |chapter=Introduction |year=2007 |title=A Companion to Greek Religion |publisher=Blackwell |editor-last=Ogden |editor-first=Daniel}} * {{cite book |last=Power |first=Timothy |title=A Companion to Greek Literature |chapter=Literature in the Archaic Age |publisher=John Wiley & Sons |year=2016 |editor1-last=Hose |editor1-first=Martin |editor2-last=Schenker |editor2-first=David}} * {{cite book |last=Roberts |first=Jennifer T. |year=2011 |title=Herodotus: a Very Short Introduction |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-957599-2}} * {{cite book |last=Shapiro |first=H. A. |chapter=Introduction |year=2007 |title=The Cambridge Companion to Archaic Greece |editor-last=Shapiro |editor-first=H. A. |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge}} * {{cite book |last1=Shipley |first1=D. Graham J. |title=The Greek World After Alexander 323-30 BC |date=2014 |publisher=Taylor and Francis |location=Hoboken |isbn=978-0-415-04617-6}} * {{cite book |last=Sparks |first=Kenton L. |year=1998 |title=Ethnicity and Identity in Ancient Israel: Prolegomena to the Study of Ethnic Sentiments and their Expression in the Hebrew Bible |location=Winona Lake, IN |publisher=Eisenbrauns |isbn=978-1-57506-033-0}} * {{cite book |last=West |first=M. L. |title=Ancient Greek Music |year=1994 |publisher=Clarendon Press |location=Oxford |url=https://archive.org/details/ancientgreekmusi0000west}} {{refend}} == Dodatna literatura == {{refbegin|30em}} * {{Cite book |last=Shanks |first=Michael |author-link=Michael Shanks (archaeologist) |url=https://books.google.com/books?id=Q8DoQ8SQPP8C |title=Classical Archaeology of Greece: Experiences of the Discipline |date=1996 |publisher=[[Routledge]] |isbn=978-0-415-08521-2 |location=London; New York}} * {{Cite book |url=https://books.google.com/books?id=jBNREAAAQBAJ |title=Alternatives to Athens: Varieties of Political Organization and Community in Ancient Greece |date=2000 |publisher=[[Oxford University Press]] |isbn=978-0-19-815220-0 |editor-last=Brock |editor-first=Roger |location=Oxford; New York |editor-last2=Hodkinson |editor-first2=Stephen}} * {{Cite book |title=Money, Labour and Land: Approaches to the Economies of Ancient Greece |date=2002 |publisher=[[Routledge]] |isbn=978-0-415-19649-9 |editor-last=Cartledge |editor-first=Paul |editor-link=Paul Cartledge |location=London; New York |editor-last2=Cohen |editor-first2=Edward E. |editor-last3=Foxhall |editor-first3=Lin |editor-link3=Lin Foxhall}} * {{Cite book |last=Cohen |first=Edward E. |title=Athenian Economy and Society: A Banking Perspective |date=1992 |publisher=[[Princeton University Press]] |isbn=978-0-691-03609-0 |location=Princeton, N.J}} * {{Cite book |last=Hurwit |first=Jeffrey M. |url=https://books.google.com/books?id=Ofxx9UQJPZwC |title=The Art and Culture of Early Greece, 1100-480 B.C |date=1985 |publisher=[[Cornell University Press]] |isbn=978-0-8014-1767-2 |location=Ithaca}} * {{Cite book |url=https://books.google.com/books?id=wLGRARDRtjoC |title=A Companion to the Classical Greek World |date=2006 |publisher=[[Blackwell Publishers|Blackwell]] |isbn=978-0-631-23014-4 |editor-last=Kinzl |editor-first=Konrad H. |location=Malden, MA}} * {{Cite book |url=https://books.google.com/books?id=fnJvha8jzzQC |title=Classical Greece: Ancient Histories and Modern Archaeologies |date=1994 |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-0-521-39279-2 |editor-last=Morris |editor-first=Ian |editor-link=Ian Morris (historian) |location=Cambridge [England]; New York, NY, USA}} * {{Cite book |url=https://archive.org/details/ancientgreecepol0000unse |title=Ancient Greece: A Political, Social, and Cultural History |date=2008 |publisher=[[Oxford University Press]] |isbn=978-0-19-530800-6 |editor-last=Pomeroy |editor-first=Sarah B. |editor-link=Sarah B. Pomeroy |edition=2nd |location=New York}} * {{Cite book |last=Rhodes |first=P. J. |author-link=P. J. Rhodes |title=A History of the Classical Greek World, 478-323 BC |date=2006 |publisher=[[Blackwell Publishers|Blackwell]] |isbn=978-0-631-22564-5 |location=Malden, Mass}} * {{Cite book |last=Whitley |first=James |author-link=James Whitley (archaeologist) |url=https://books.google.com/books?id=njOKqvpRrh4C |title=The Archaeology of Ancient Greece |date=2001 |publisher=[[Cambridge University Press]] |isbn=978-0-521-62205-9 |location=Cambridge, U.K.; New York}} {{refend}} 7q6ulswny9kf827e5t8a7c61wku4eig 7615898 7615883 2026-10-09T22:32:46Z Dean72 77466 7615898 wikitext text/x-wiki [[File:Parthenon (30276156187).jpg|mini|Partenon, hram božice Atene u gradu Ateni.|400x400px]] [[Datoteka:Location_greek_ancient.svg|mini|400x400px|'''Teritorij Stare Grčke, oko 550. pr. Kr.''']] '''Stara Grčka''' ili '''Helada''' ([[Grčki jezik|grč.]] Ἑλλάς, ''Hellás'') bila je drevna civilizacija koja je postojala od [[Mračno doba (stara Grčka)|grčkog mračnog doba]] u 12.–9. stoljeću pr. Kr. do kraja [[Kasna antika|kasne antike]] (oko 600. godine), a obuhvaćala je labavu zajednicu kulturno i jezično povezanih [[Polis|gradova-država]] i područja, uglavnom smještenih na sjeveroistočnom području [[Sredozemno more|Sredozemlja]]. Prije rimskog razdoblja, većina tog područja bila je službeno ujedinjena samo jednom od 338. do 323. pr. Kr. pod [[Kraljevina Makedonija|Makedonskim Kraljevstvom]] u okviru [[Korintska liga|Korintske lige]]. U zapadnoj [[Historiografija|historiografiji]] neposredno nakon razdoblja klasične antike slijedili su [[rani srednji vijek]] i [[Bizant|bizantsko razdoblje]].<ref name="Thomas1988">{{Citiranje knjige|last=Thomas|first=Carol G.|url=https://books.google.com/books?id=NAwVAAAAIAAJ&pg=PA27|title=Paths from ancient Greece|publisher=Brill|year=1988|isbn=978-90-04-08846-7|pages=27–50}}</ref> Povjesničari početak Stare Grčke povezuju s [[Mikenska kultura|mikenskom Grčkom]], koja je propala tijekom [[Kolaps brončanog doba|sloma brončanog doba]] oko [[1100. pr. Kr.]] Tri stoljeća poslije, u [[8. stoljeće pr. Kr.|8. stoljeću pr. Kr.]], počeli su se oblikovati grčki urbani gradovi-države odnosno ''poleis'' čime je započelo [[arhajsko razdoblje]] i [[grčka kolonizacija]] Sredozemlja. Uslijedio je intelektualni procvat klasičnog razdoblja stare Grčke, od [[Grčko-perzijski ratovi|grčko-perzijskih ratova]] do smrti [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]] [[323. pr. Kr.]] To je razdoblje obuhvaćalo zlatno doba Atene, [[Peloponeski rat]] između [[Atena (polis)|Atene]] i [[Sparta|Sparte]], kratkotrajne spartansku i tebansku hegemoniju, stvaranje [[Korintska liga|Korintske lige]] pod vodstvom [[Filip II. Makedonski|Filipa II. Makedonskog]] te kasnije osvajanje [[Ahemenidsko Carstvo|Ahemenidskog Carstva]] od strane njegova sina [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]]. Aleksandrova teritorijalna osvajanja dovela su do širenja grčke kulture u [[Sjeverna Afrika|Sjevernu Afriku]] i [[Jugozapadna Azija|Jugozapadnu Aziju]], čime je započelo [[Helenizam|helenističko razdoblje]]. Ono je završilo oko 30. pr. Kr., kada je [[Ptolemejevići|Ptolemejsko Kraljevstvo]] u Egiptu sa središtem u [[Aleksandrija|Aleksandriji]] pripojio [[Rimska Republika|Rim]]. Klasična grčka kultura, osobito [[Antička filozofija|grčka filozofija]], snažno je utjecala na [[Antički Rim|Stari Rim]], koji je njezine različite oblike proširio Sredozemljem i velikim dijelom Europe. Zbog toga se klasična Grčka općenito smatra [[Kolijevka civilizacije|kolijevkom]] [[Zapadna kultura|zapadne civilizacije]], kulturom iz koje suvremeni Zapad crpi mnoge temeljne obrasce i ideje u politici, filozofiji, znanosti i umjetnosti.<ref name="EllynMcGinnis2004">{{Citiranje knjige|last=Maura Ellyn|url=https://books.google.com/books?id=N69iOTtVHGYC&pg=PT8|title=Greece: A Primary Source Cultural Guide|last2=Maura McGinnis|publisher=Rosen|year=2004|isbn=978-0-8239-3999-2|page=8}}</ref><ref name="FindlingPelle2004">{{Citiranje knjige|last=John E. Findling|url=https://books.google.com/books?id=QmXi_-Jujj0C&pg=PR23|title=Encyclopedia of the Modern Olympic Movement|last2=Kimberly D. Pelle|publisher=Greenwood|year=2004|isbn=978-0-313-32278-5|page=23}}</ref><ref name="ThompsonMullin">{{Citiranje knjige|last=Wayne C. Thompson|url=https://books.google.com/books?id=serMXIpALD0C|title=Western Europe, 1983|last2=Mark H. Mullin|publisher=Stryker-Post Publications|year=1983|isbn=978-0-943448-11-4|page=337|quote=for ancient Greece was the cradle of Western culture&nbsp;...}}</ref> == Kronologija == Klasična antika na području Sredozemlja obično se smatra razdobljem koje je započelo u [[8. stoljeće pr. Kr.|8. stoljeću pr. Kr.]], otprilike u vrijeme najranije zabilježene [[Homer|Homerove]] poezije, a završilo u [[6. stoljeće|6. stoljeću.]]<ref>{{Citiranje knjige|last=Osborne|first=Robin|title=Greece in the Making: 1200–479 BC|publisher=Routledge|year=2009|location=London|page=xvii}}</ref> Klasičnoj antici u Grčkoj prethodilo je [[Mračno doba (stara Grčka)|grčko mračno doba]] (oko [[1200. pr. Kr.|1200.]] – oko [[800. pr. Kr.]]), koje je u arheološkom smislu obilježeno [[Protogeometrijski stil|protogeometrijskim]] i [[Geometrijski stil|geometrijskim stilom]] ukrašavanja keramike. Nakon mračnog doba uslijedilo je [[arhajsko razdoblje]], koje je započelo oko 8. stoljeća pr. Kr. i tijekom kojega su se razvijali grčka kultura i društvo, što je dovelo do [[Klasična Grčka|klasičnog razdoblja]].<ref>{{Harvnb|Shapiro|2007}} str. 2. - 3.</ref> Ono je trajalo od perzijske invazije na Grčku [[480. pr. Kr.]] do smrti Aleksandra Velikog [[323. pr. Kr.]]<ref>{{Harvnb|Shapiro|2007}} str. 1.</ref> Klasično razdoblje u umjetnosti obilježava „klasični” stil, odnosno stil koji su kasniji promatrači smatrali uzornim, a najpoznatiji je primjer [[Partenon]] u Ateni. Politički su klasičnim razdobljem u [[5. stoljeće pr. Kr.|5. stoljeću pr. Kr.]] dominirali [[Atena (polis)|Atena]] i [[Delski savez]], koje je početkom 4. stoljeća pr. Kr. zamijenila [[Spartanska hegemonija]]. Potom je prevlast prešla na [[Antička Teba (Grčka)|Tebu]] i [[Beotski savez]], a naposljetku na [[Korintska liga|Korintsku ligu]] kojom je predvodila [[Egejska Makedonija|Makedonija]]. Ovo su razdoblje obilježili [[grčko-perzijski ratovi]], [[Peloponeski rat]] i uspon Makedonije. Nakon klasičnog razdoblja uslijedilo je [[Helenizam|helenističko razdoblje]] ([[323. pr. Kr.|323.]] – [[146. pr. Kr.]]), tijekom kojega su se grčka kultura i politički utjecaj proširili na [[Bliski istok]], od smrti [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]] do rimskog osvajanja. [[Rimska Grčka]] obično se računa od rimske pobjede nad [[Korint|Korintom]] u [[Bitka kod Korinta (146. pr. Kr.)|bitci kod Korinta]] 146. pr. Kr. do osnutka [[Konstantinopol|Konstantinopola]] kao prijestolnice [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] pod [[Konstantin I. Veliki|Konstantinom Velikim]] 330. godine. Naposljetku, [[kasna antika]] označava razdoblje [[Pokrštavanje|kristijanizacije]] tijekom druge polovice 4. i početka 6. stoljeća, koje je završilo zatvaranjem [[Akademija|Akademije]] u Ateni po nalogu [[Justinijan I. Veliki|Justinijana I.]] 529. godine.<ref>{{Citiranje knjige|last=Hadas|first=Moses|url=https://books.google.com/books?id=dOht3609JOMC&pg=PA273|title=A History of Greek Literature|publisher=Columbia University Press|year=1950|isbn=978-0-231-01767-1|page=273}}</ref> == Historiografija == Povijesno razdoblje Stare Grčke jedinstveno je u svjetskoj povijesti jer predstavlja prvo razdoblje izravno i opsežno dokumentirano pripovjednom [[Historiografija|historiografijom]]. Ranija antička povijest, odnosno protohistorija, poznata je iz mnogo fragmentarnijih izvora, poput ljetopisa, popisa kraljeva [[Epigrafika|epigrafskih]] zapisa. [[Herodot]] je opće poznat kao „otac povijesti”. Njegova ''[[Povijest (Herodot)|Povijest]]'' dala je ime čitavoj znanosti. Napisano između 450-ih i 420-ih godina pr. Kr., Herodotovo djelo seže otprilike jedno stoljeće u prošlost te govori o povijesnim osobama iz 6. stoljeća pr. Kr., poput [[Darije I. Veliki|Darija I. Perzijskog]], [[Kambiz II.|Kambiza II.]] i [[Psamtik III.|Psamtika III.]], a spominje i neke osobe iz 8. stoljeća pr. Kr., poput [[Kandaul|Kandaula]]. Točnost Herodotovih djela predmet je rasprava.<ref>{{Harvp|Marincola|2001}}</ref><ref>{{Harvp|Roberts|2011}}</ref><ref>{{Harvp|Sparks|1998}}</ref><ref>{{Harvp|Asheri|Lloyd|Corcella|2007}}</ref><ref>{{Harvp|Cameron|2004}}</ref> Nakon Herodota slijedili su autori poput [[Tukidid|Tukidida]], [[Ksenofont|Ksenofonta]], [[Demosten|Demostena]], [[Platon|Platona]] i [[Aristotel|Aristotela]]. Većina njih bili su [[Atena (polis)|Atenjani]] ili proatenski orijentirani mislioci, zbog čega je o povijesti i politici Atene poznato mnogo više nego o povijesti mnogih drugih gradova. Njihov je prikaz dodatno ograničen usredotočenošću na političku, vojnu i diplomatsku povijest, uz zanemarivanje gospodarske i društvene povijesti.<ref>{{Citiranje knjige|last=Grant|first=Michael|url=https://books.google.com/books?id=IUNxvi0kbd8C|title=Greek and Roman historians: information and misinformation|publisher=Routledge|year=1995|isbn=978-0-415-11770-8|page=74}}</ref> == Povijest == === Arhajsko razdoblje === [[File:Prothesis_Dipylon_Painter_A517.jpg|mini|Dipilonska vaza iz kasnog [[Geometrijski stil|geometrijskog razdoblja]] ili početka arhajskog razdoblja, oko 750. pr. Kr.]] Arhajsko razdoblje, koje je trajalo približno od 800. do 500. pr. Kr., obilježeno je dovršetkom političkih i društvenih promjena započetih tijekom grčkog mračnog doba. [[Polis]] (grad-država) postao je najvažnija jedinica političkog ustroja [[Grčka|Grčke]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 15.</ref> Nakon sloma [[Mikenska kultura|mikenske]] vlasti u Grčkoj više nije postojala snažna središnja država, a geografija Grčke, u kojem su brojna naselja bila međusobno odvojena planinskim područjima, pogodovao je razvoju malih neovisnih gradova-država.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 65.</ref> Nekoliko grčkih država u tom je razdoblju doživjelo uspon [[Tiran|tirana]], najpoznatiji od kojih su vladali [[Korint|Korintom]] od 657. pr. Kr.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 103.</ref> U tom su razdoblju osnovane i brojne grčke kolonije diljem [[Sredozemlje|Sredozemlja]]. [[Eubeja|Eubejska]] naselja postojala su u [[Al Mina|Al-Mini]] na istoku već oko [[800. pr. Kr.]], a na zapadu je do [[775. pr. Kr.]] osnovano naselje na [[Ischia|Ischiji]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 69. - 70.</ref> Sve intenzivniji dodiri s negrčkim narodima, posebice na [[Bliski istok|Bliskom istoku]], potaknuli su razvoj umjetnosti i arhitekture, prihvaćanje [[Kovanica|kovanog novca]] te razvoj [[Grčki alfabet|grčkog alfabeta]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 73. - 74.</ref> [[Atena (polis)|Atena]] je tijekom arhajskog razdoblja postupno razvila svoj [[Demokracija|demokratski]] sustav. Već se u [[7. stoljeće pr. Kr.|7. stoljeću pr. Kr.]] pravo svih muških građana na sudjelovanje u narodnoj skupštini čini uspostavljenim.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 108.</ref> Nakon neuspjelog pokušaja državnog udara koji je oko [[636. pr. Kr.]] predvodio [[Kilon]], [[Drakon]] je 621. pr. Kr. imenovan za sastavljanje zakonika. Taj pokušaj nije uspio smanjiti političke napetosti između siromašnih i društvenih elita, pa je [[594. pr. Kr.]] [[Solon]] dobio ovlasti za provedbu novih reformi kojima se nastojala uravnotežiti moć bogatih i siromašnih.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 109. - 110.</ref> Sredinom [[6. stoljeće pr. Kr.|6. stoljeća pr. Kr.]] [[Pisistrat]] se učvrstio kao tiranin, a nakon njegove smrti [[527. pr. Kr.]] naslijedio ga je sin [[Hipija (tiranin)|Hipija]]. Do kraja 6. stoljeća Hipija je svrgnut, a [[Klisten]] je proveo daljnje demokratske reforme.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 112. - 113.</ref> U [[Sparta|Sparti]] se tijekom 8. i 7. stoljeća pr. Kr. razvio politički sustav s dva kralja, [[Geruzija|vijećem staraca]] i pet [[Efori|efora]]. Prema spartanskoj tradiciji, taj je ustav uspostavio legendarni zakonodavac [[Likurg (spartanski zakonodavac)|Likurg]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 96.</ref> Tijekom [[Prvi mesenski rat|Prvog]] i [[Drugi mesenski rat|Drugog mesenskog rata]] Sparta je pokorila susjednu pokrajinu [[Mesenija|Meseniju]] porobivši njezino stanovništvo.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 112. - 113.</ref> U 6. stoljeću pr. Kr. grčki gradovi-države počeli su razvijati formalne međusobne odnose. Prije toga pojedini su se vladari oslanjali uglavnom na osobne veze s elitama drugih gradova.<ref>{{Harvnb|Osborne|2009}} str. 270.</ref> Potkraj arhajskog razdoblja Sparta je počela stvarati niz saveza poznatih kao [[Peloponeski savez]], u koji su se uključili gradovi poput [[Korint|Korinta]], [[Elida|Elide]] i [[Megara|Megare]].<ref>{{Harvnb|Hammond|1982}} str. 356.</ref> Time je Mesenija ostala izolirana, a spartanski položaj prema [[Arg (grad)|Argu]], drugoj velikoj sili na [[Peloponez|Peloponezu]], dodatno je ojačan.<ref>{{Harvnb|Osborne|2009}} str. 271.</ref> Drugi savezi u 6. stoljeću pr. Kr. uključivali su savez između Elide i [[Heraia|Heraije]] na Peloponezu te savez između grčke kolonije [[Sibaris]] u južnoj [[Italija|Italiji]], njezinih saveznika i Serdaioia.<ref>{{Harvnb|Osborne|2009}}</ref> === Klasična Grčka === [[File:EarlyAthenianCoin.jpg|lijevo|mini|Rani atenski novac s prikazom glave [[Atena (mitologija)|Atene]] na aversu i njezine sove na reversu, [[5. stoljeće pr. Kr.]]]] Godine 499. pr. Kr. jonski gradovi-države pod perzijskom vlašću pobunili su se protiv svojih vladara tirana koje je podupirala Perzija.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 126. - 127.</ref> Uz pomoć postrojbi poslanih iz Atene i [[Eretria|Eretrije]], pobunjenici su prodrli sve do [[Sard|Sarda]] i spalili grad, prije nego što ih je perzijski protunapad potisnuo.<ref name="martin2013">{{Harvnb|Martin|2013}} str. 127.</ref> Pobuna se nastavila do 494. pr. Kr., kada su Perzijanci porazili pobunjene Jonjane.<ref name="martin20132">{{Harvnb|Martin|2013}} str. 127.</ref> [[Darije I. Veliki|Darije]] nije zaboravio da je Atena pomogla jonskoj pobuni te je 490. pr. Kr. okupio vojsku i flotu kako bi se osvetio.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 128.</ref> Iako brojčano znatno slabiji, Atenjani su, uz potporu svojih saveznika iz [[Plataja|Plataje]], porazili Perzijance u [[Bitka kod Maratona|Maratonskoj bitci]], nakon čega se perzijska flota povukla.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 128. - 129.</ref> [[File:Map_Greco-Persian_Wars-en.svg|mini|Događaji u prvim fazama [[Grčko-perzijski ratovi|grčko-perzijskih ratova]]]] [[File:Map_athenian_empire_431_BC-en.svg|mini|[[Delski savez]] neposredno prije [[Peloponeski rat|Peloponeskog rata]] 431. pr. Kr.]] Deset godina poslije, [[Kserkso I.|Darijev sin Kserkso]] pokrenuo je drugu invaziju na Grčku.<ref name="martin131">{{Harvnb|Martin|2013}} str. 131.</ref> Gradovi-države sjeverne i središnje Grčke predali su se Perzijancima bez otpora, ali koalicija 31 grčkog grada-države, među kojima su bili Atena i Sparta, odlučila se oduprijeti perzijskoj invaziji.<ref name="martin1312">{{Harvnb|Martin|2013}} str. 131.</ref> Istodobno je kartažanska vojska napala grčku Siciliju. Godine 480. pr. Kr. odigrala se prva velika bitka kod [[Bitka kod Termopila|Termopila]], gdje je mala grčka zaštitnica, predvođena s tristo Spartanaca, nekoliko dana zadržavala neprijatelja na strateškom prijevoju koji je štitio središte Grčke. Istodobno je [[Gelon]] iz Sirakuze porazio kartašku vojsku u [[Bitka kod Himere|bitci kod Himere]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 131. - 133.</ref> Perzijanci su odlučno poraženi na moru od pretežno atenske mornarice u [[Bitka kod Salamine|bitci kod Salamine]], a na kopnu 479. pr. Kr. u [[Bitka kod Plateje|bitci kod Plateje]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 134. - 136.</ref> Savez protiv Perzije nastavio je djelovati, isprva pod vodstvom spartanskog vojskovođe [[Pauzanija (vojskovođa)|Pauzanije]], a od 477. pr. Kr. pod vodstvom Atene.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 137. - 138.</ref> Do 460. pr. Kr. Perzijanci su bili potisnuti iz [[Egejsko more|Egejskog mora]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 140.</ref> Tijekom tog dugotrajnog pohoda [[Delski savez]] postupno se iz obrambenog saveza grčkih država pretvorio u atensko carstvo, jer je rastuća pomorska moć Atene zastrašivala ostale članice saveza.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 137. - 141.</ref> Atena je 450. pr. Kr. okončala svoje pohode protiv Perzije, nakon katastrofalnog poraza u Egiptu 454. pr. Kr. i smrti [[Kimon|Kimona]] u borbi protiv Perzijanaca na [[Cipar|Cipru]] 450. pr. Kr.<ref name="martin147">{{Harvnb|Martin|2013}} str. 147.</ref> Kako je atenska borba protiv Perzijskog Carstva jenjavala, rastao je sukob između Atene i Sparte. Sparta, zabrinuta zbog sve veće moći Atene koju je financirao Delski savez, ponudila je pomoć članicama saveza koje su se nerado podvrgavale atenskoj vlasti i željele se pobuniti. Napetosti su dodatno porasle 462. pr. Kr., kada je Atena poslala vojsku u pomoć Sparti u gušenju pobune [[Heloti|helota]], ali su Spartanci tu pomoć odbili.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 142.</ref> Tijekom 450-ih Atena je preuzela nadzor nad [[Beotija|Beotijom]] te izvojevala pobjede nad [[Egina (otok)|Eginom]] i [[Korint|Korintom]]. Međutim, nije uspjela ostvariti odlučujuću pobjedu i 447. ponovno je izgubila Beotiju. Atena i Sparta sklopile su zimi 446./445. pr. Kr. [[Tridesetogodišnji mir]], čime je sukob okončan.<ref name="martin1472">{{Harvnb|Martin|2013}} str. 147.</ref> [[File:Pericles_Pio-Clementino_Inv269.jpg|lijevo|mini|Bista [[Periklo|Perikla]], vodećeg atenskog političara na početku Peloponeskog rata.]] Unatoč sporazumu, odnosi između Atene i Sparte ponovno su se pogoršali tijekom 430-ih, pa je 431. pr. Kr. izbio [[Peloponeski rat]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 149.</ref> U prvoj fazi rata Sparta je svake godine bez odlučujućeg uspjeha napadala Atiku, dok je Atena uspješno ratovala protiv korintskih snaga u sjeverozapadnoj Grčkoj i branila svoje carstvo, unatoč [[Kuga|kugi]] koja je usmrtila vodećeg atenskog državnika [[Periklo|Perikla]].<ref name="hornblower160">{{Harvnb|Hornblower|2011}} str. 160.</ref> Rat se preokrenuo nakon atenskih pobjeda pod vodstvom [[Kleon|Kleona]] kod [[Bitka kod Pilosa|Pilosa]] i [[Bitka kod Sfakterije|Sfakterije]].<ref name="hornblower1602">{{Harvnb|Hornblower|2011}} str. 160.</ref> Sparta je tada zatražila mir, ali su Atenjani prijedlog odbili.<ref name="hornblower162">{{Harvnb|Hornblower|2011}} str. 160.</ref> Atenski neuspjeh u ponovnom osvajanju Beotije kod [[Bitka kod Delija|Delija]] te uspjesi [[Brasida|Braside]] u sjevernoj Grčkoj 424. pr. Kr. poboljšali su spartanski položaj nakon Sfakterije.<ref name="hornblower1622">{{Harvnb|Hornblower|2011}} str. 162.</ref> Nakon smrti Kleona i Braside, najistaknutijih zagovornika rata na objema stranama, atenski vojskovođa [[Nikija]] 421. je pregovarao o [[Nikijin mir|mirovnom sporazumu]].<ref>{{Harvnb|Hornblower|2011}} str. 163.</ref> Mir, međutim, nije dugo potrajao. Godine 418. pr. Kr. savezničke snage Atene i Argosa poražene su od Sparte u [[Bitka kod Mantineje (418. pr. Kr.)|bitci kod Mantineje]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 191. - 199.</ref> Atena je 415. pr. Kr. pokrenula ambiciozan pomorski pohod s ciljem ovladavanja [[Sicilija|Sicilijom]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 200</ref> Pohod je završio katastrofom u luci [[Sirakuza]]: gotovo cijela vojska i brodovlje bili su uništeni.<ref>{{Harvnb|Hornblower|2011}} str. 177.</ref> Ubrzo nakon atenskog poraza kod Sirakuze, atenski jonski saveznici započeli su podizati pobunu protiv Delskog saveza, dok se Perzija ponovno uključila u grčke sukobe na strani Sparte.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 202. - 203.</ref> U početku je atenski položaj i dalje bio razmjerno snažan, s važnim pobjedama kod [[Bitka kod Kizika|Kizika]] 410. i [[Bitka kod Arginuskih otoka|Arginuskih otoka]] 406. pr. Kr. Međutim, 405. pr. Kr. spartanski vojskovođa [[Lisandar]] porazio je Atenu u [[Bitka kod Egospotama|bitci kod Egospotama]] i započeo blokadu atenske luke.<ref name="Martin 2013 205">{{Harvnb|Martin|2013}} str. 205.</ref> Izgladnjela Atena zatražila je mir te pristala predati svoju flotu i priključiti se [[Peloponeski savez|Peloponeskom savezu]] pod vodstvom Sparte.<ref>{{Harvnb|Hornblower|2011}} str. 189.</ref> Nakon predaje Atene Sparta je u gradu uspostavila oligarhijski režim poznat kao [[Tridesetorica tirana]], jedan od niza oligarhijskih režima koje je Sparta poduprla nakon Peloponeskog rata.<ref name="Martin 2013 2052">{{Harvnb|Martin|2013}} str. 205.</ref> Spartanska prevlast nije dugo trajala: nakon samo godinu dana Tridesetorica su svrgnuta.<ref>{{Harvnb|Hornblower|2011}} str. 219.</ref> U prvoj polovici 4. stoljeća pr. Kr. velike grčke države pokušavale su uspostaviti prevlast nad kopnenom Grčkom. Nijedna u tome nije uspjela, a njihova je slabost stvorila vakuum moći koji će naposljetku ispuniti Makedonija pod [[Filip II. Makedonski|Filipom II.]], a zatim [[Aleksandar Veliki|Aleksandrom Velikim]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 221., 226.</ref> Neposredno nakon Peloponeskog rata Sparta je pokušala proširiti svoju moć, zbog čega su se Argos, Atena, Korint i Teba udružili protiv nje.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 224.</ref> Perzijski kralj isprva je pristupio savezu protiv Sparte kako bi spriječio bilo koju grčku državu da stekne prevlast koja bi joj omogućila suprotstaviti se Perziji, ali je potom nametnuo [[Kraljevski mir|Antalkidin mir]] („Kraljevski mir”), kojim je Perziji vraćen nadzor nad grčkim gradovima u Anatoliji.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 224. - 225.</ref> Do 371. pr. Kr. Teba je stekla prevlast porazivši Spartu u [[Bitka kod Leuktre|bitci kod Leuktre]] i ubivši spartanskog kralja [[Kleombrot I.|Kleombrota I.]] Tebanci su potom prodrli u Lakoniju. Daljnji tebanski uspjesi protiv Sparte 369. pr. Kr. omogućili su Meseniji stjecanje neovisnosti. Sparta se nikada nije oporavila od gubitka plodne Mesenije i helotske radne snage koju je ona pružala.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 225. - 226.</ref> Rastuća moć Tebe potaknula je Spartu i Atenu da se udruže, ali su 362. pr. Kr. poražene od Tebe u [[Bitka kod Mantineje (362. pr. Kr.)|bitci kod Mantineje]]. Nakon Mantineje nijedna velika grčka država nije bila sposobna uspostaviti prevlast. Iako je Teba pobijedila u bitci, njezin vojskovođa [[Epaminonda]] poginuo je, a Teba je tijekom sljedećih desetljeća bila uvučena u ratove sa susjedima. Ateni se u međuvremenu drugi pomorski savez, osnovan 377. pr. Kr., raspao sredinom 350-ih godina.<ref>{{Harvnb|Martin|2013.}} str. 226</ref> [[File:Alexander_the_Great_mosaic.jpg|lijevo|mini|[[Aleksandrov mozaik]], Nacionalni arheološki muzej u Napulju.]] Vakuum moći u Grčkoj nakon bitke kod Mantineje ispunila je Makedonija pod Filipom II., počevši od [[Bitka na Krokusovu polju|bitke na Krokusovu polju]]. Godine 338. pr. Kr. Filip je porazio grčki savez u [[Bitka kod Heroneje|bitci kod Heroneje]] te potom osnovao [[Korintska liga|Korintsku ligu]]. Planirao je predvoditi Savez u pohodu protiv Perzije, ali je 336. pr. Kr. ubijen. Njegov sin Aleksandar Veliki naslijedio je očevu ambiciju.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 221.</ref> Nakon pohoda protiv zapadnih i sjevernih neprijatelja Makedonije te protiv grčkih država koje su se nakon Filipove smrti odvojile od Korintskog saveza, Aleksandar je 334. pr. Kr. započeo pohod protiv Perzije.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 243. - 245.</ref> Osvojio je Perzijsko Carstvo porazivši [[Darije III.|Darija III.]] u [[Bitka kod Isa|bitci kod Isa]] 333. pr. Kr., a nakon [[Bitka kod Gaugamele|bitke kod Gaugamele]] 331. pr. Kr. proglasio se kraljem Azije.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 245. - 247.</ref> Od 329. pr. Kr. vodio je pohode u [[Baktrija|Baktriji]], a zatim i u [[Indija|Indiji]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 248.</ref> Daljnji planovi za osvajanje Arabije i sjeverne Afrike prekinuti su njegovom smrću 323. pr. Kr.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 250.</ref> === Helenističko razdoblje === [[File:Diadochen1.png|poveznica=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Diadochen1.png|desno|mini|The major [[:en:Hellenistic_civilization|Hellenistic]] realms included the [[:en:Diadochi|Diadochi]] kingdoms:{{legend|#787CAD|Kingdom of [[Ptolemy I Soter]]}}{{legend|#50A249|Kingdom of [[Cassander]]}}{{legend|#C38833|Kingdom of [[Lysimachus]]}}{{legend|#C3B933|Kingdom of [[Seleucus I Nicator]]}}{{legend|#AF3662|[[Epirus]]}} Also shown on the map:{{legend|#85AB54|[[Greek colonies]]}}{{legend|#A361BD|[[Carthage]] (non-Greek)}}{{legend|#70A9BE|[[Ancient Rome|Rome]] (non-Greek)}}]] Razdoblje od smrti Aleksandra Velikog 323. pr. Kr. do smrti [[Kleopatra|Kleopatre]], posljednje makedonske vladarice Egipta, poznato je kao helenističko razdoblje. U ranom dijelu tog razdoblja razvio se novi oblik kraljevske vlasti utemeljen na makedonskim i bliskoistočnim tradicijama. Prvi helenistički kraljevi bili su bivši Aleksandrovi vojskovođe koji su preuzeli vlast nakon njegove smrti. Nisu pripadali postojećim kraljevskim dinastijama i nisu imali tradicionalno pravo na područja kojima su zavladali.{{sfn|Martin|2013|p=253}} Najvažniji među tim vladarima u desetljećima nakon Aleksandrove smrti bili su [[Antigon I. Jednooki|Antigon I.]] i njegov sin [[Demetrije I. Makedonski|Demetrije]] u Makedoniji i ostatku Grčke, [[Ptolemej I. Soter|Ptolemej]] u Egiptu te [[Seleuk I. Nikator|Seleuk I.]] u Siriji i bivšem Perzijskom Carstvu.{{Sfn|Martin|2013|pp=254–255}} Manja helenistička kraljevstva uključivala su [[Epirsko Kraljevstvo]] pod vlašću [[Pir iz Epira|Pira]], [[Atalidska dinastija|Atalide]] u Anatoliji i [[Grčko-Baktrijsko Kraljevstvo]].{{Sfn|Martin|2013|p=256}} U ranom helenističkom razdoblju točne granice helenističkih kraljevstava još nisu bile utvrđene. Antigon je pokušao proširiti svoj teritorij napadima na ostala kraljevstva nasljednika, sve dok se ona nisu ujedinila protiv njega. Poginuo je u [[Bitka kod Ipsa|bitci kod Ipsa]] 301. pr. Kr.{{Sfn|Martin|2013|p=255}} Njegov sin Demetrije proveo je mnogo godina u seleukidskom zarobljeništvu, a njegov sin [[Antigon II. Gonata|Antigon II.]] ponovno je zauzeo makedonsko prijestolje tek oko 276. pr. Kr.{{Sfn|Martin|2013|p=255}} U međuvremenu je Seleukidsko Kraljevstvo prepustilo područja na istoku indijskom kralju [[Čandragupta Maurja|Čandragupti Maurji]] u zamjenu za ratne slonove, a poslije je izgubilo velike dijelove Perzije u korist [[Partsko Carstvo|Partskog Carstva]].{{Sfn|Martin|2013|p=255}} Do sredine 3. stoljeća pr. Kr. kraljevstva Aleksandrovih nasljednika uglavnom su se stabilizirala, iako su se nastavili sporovi oko pograničnih područja.{{Sfn|Martin|2013|p=256}} Na kopnenom području Grčke gradovi-države udruživali su se u saveze kako bi se mogli suprotstaviti moći kraljevstava Aleksandrovih nasljednika.{{Sfn|Martin|2013|p=259}} [[Etolski savez]], koji je nastao u 4. stoljeću, proširio se u 3. stoljeću najprije na [[Delfi]], a zatim na gradove-države udaljene poput onih na [[Kreta|Kreti]], u [[Mala Azija|Maloj Aziji]] i na [[Crno more|Crnom moru]]. Tijekom 280-ih godina pr. Kr. na Peloponezu je osnovan [[Ahajski savez]].{{Sfn|Martin|2013|p=259}} Aleksandrova osvajanja imala su brojne posljedice za grčke gradove-države. Znatno su proširila vidike Grka i dovela do stalnog iseljavanja mladih i ambicioznih ljudi u nova grčka carstva na istoku. Mnogi su Grci emigrirali u [[Aleksandrija|Aleksandriju]], [[Antiohija|Antiohiju]] i brojne druge nove helenističke gradove osnovane nakon Aleksandrovih osvajanja, sve do područja današnjeg [[Afganistan|Afganistana]] i [[Pakistan|Pakistana]], gdje su [[Grčko-Baktrijsko Kraljevstvo]] i [[Indo-grčko Kraljevstvo]] opstali sve do kraja 1. stoljeća pr. Kr. [[Antigonidsko Kraljevstvo]] ušlo je krajem 3. stoljeća pr. Kr. u rat s [[Rimska Republika|Rimskom Republikom]]. Iako je [[Prvi makedonski rat]] završio bez odlučujućeg ishoda, Rimljani su nastavili ratovati protiv Makedonije sve dok je nisu potpuno uključili u Rimsku Republiku 149. pr. Kr. Na istoku se glomazno [[Seleukovići|Seleukidsko Carstvo]] postupno raspalo, iako je njegov ostatak opstao do 64. pr. Kr., dok je Ptolemejsko Kraljevstvo u Egiptu nastavilo postojati do 30. pr. Kr., kada su ga također osvojili Rimljani. Etolski savez postao je oprezan prema rimskom uplitanju u Grčku te je stao na stranu Seleukida u [[Rimsko-seleukidski rat|rimsko-seleukidskom ratu]]. Nakon rimske pobjede savez je praktički uklopljen u Rimsku Republiku. Iako je Ahajski savez nadživio i Etolski savez i Makedoniju, ubrzo su ga 146. pr. Kr. porazili [[Rimljani]] i uključili u Rimsku Republiku, čime je okončana grčka neovisnost. === Rimska Grčka === [[File:Linguistic_map_of_the_Roman_Empire_c._400.svg|desno|mini|Jezična karta Rimskog Carstva {{Circa|400}}]] Grčki je poluotok došao pod rimsku vlast tijekom rimskog osvajanja Grčke 146. pr. Kr., nakon [[Bitka kod Korinta (146. pr. Kr.)|bitke kod Korinta]]. [[Makedonija (rimska provincija)|Makedonija]] je postala [[rimska provincija]], dok je južna Grčka došla pod nadzor makedonskog [[Prefekt|prefekta]]. Međutim, neki su grčki ''poleis'' uspjeli zadržati djelomičnu neovisnost i izbjeći oporezivanje. [[Egejski otoci]] priključeni su tom području 133. pr. Kr. Atena i drugi grčki gradovi pobunili su se 88. pr. Kr., a poluotok je pokorio rimski vojskovođa [[Lucije Kornelije Sula|Sula]]. Rimski građanski ratovi dodatno su opustošili zemlju, sve dok [[August]] 27. pr. Kr. nije ustrojio poluotok kao provinciju [[Ahaja (rimska provincija)|Ahaju]]. Grčka je bila važna istočna provincija [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] jer je rimska kultura već dugo bila zapravo [[Grčko-rimska kultura|grčko-rimska]]. [[Koine]] služio je kao [[lingua franca]] na istoku Carstva i u [[Italija|Italiji]], a brojni grčki intelektualci, poput [[Galena]], većinu su svojih djela stvarali u Rimu. == Geografija == === Regije === [[File:Ancient_Regions_Mainland_Greece.png|mini|Glavna područja kopnene antičke Grčke i susjedne „barbarske” zemlje.]] Grčka je izrazito planinska zemlja, zbog čega se Stara Grčka sastojala od brojnih manjih područja, od kojih je svako imalo vlastiti dijalekt, kulturne posebnosti i identitet. [[Regionalizam (politika)|Regionalizam]] i sukobi među pojedinim područjima bili su važna obilježja Stare Grčke. Gradovi su se uglavnom nalazili u dolinama između planina ili na obalnim ravnicama te su nadzirali određeno područje u svojoj okolici. Na jugu se nalazio [[Peloponez]], koji se sastojao od područja Lakonije na jugoistoku, Mesenije na jugozapadu, Elide na zapadu, Ahaje na sjeveru, Korintije na sjeveroistoku, Argolide na istoku i Arkadije u središnjem dijelu. Ta su se imena sačuvala do danas kao nazivi regionalnih jedinica suvremene [[Grčka|Grčke]], premda s ponešto drukčijim granicama. Kopnena Grčka sjeverno od Peloponeza, danas poznata kao Središnja Grčka, na zapadu se sastojala od [[Etolija|Etolije]] i [[Akarnanija|Akarnanije]], u središnjem dijelu od [[Lokrija|Lokride]], [[Dorida]] i [[Fokida|Fokide]], a na istoku od [[Beotija|Beotije]], Atike i [[Megarida|Megaride]]. Na sjeveroistoku se nalazila [[Tesalija]], a na sjeverozapadu [[Epir]]. Epir se protezao od [[Ambracijski zaljev|Ambracijskog zaljeva]] na jugu do [[Keraunijske planine|Keraunijskih planina]] i rijeke [[Vjosa]] na sjeveru, a sastojao se od [[Kaonija|Kaonije]] na sjeveru, [[Molosi|Molosije]] u središnjem dijelu i [[Tesprotija|Tesprotije]] na jugu. U sjeveroistočnom kutu nalazila se [[Kraljevina Makedonija|Makedonija]], koja se u početku sastojala od Donje Makedonije i njezinih područja, među kojima su bili [[Ematija]], [[Pierija (Makedonija)|Pierija]] i [[Botijeja]], a poslije su joj pripojene [[Almopija]] i [[Amfaksitida]]. Izvorna prijestolnica Makedonije bila je [[Ege (Makedonija)|Ege]], a u [[4. stoljeće pr. Kr.|4. stoljeću pr. Kr.]] prijestolnica je premještena u [[Pela (Grčka)|Pelu]]. U vrijeme [[Aleksandar I. Makedonski|Aleksandra I. Makedonskog]] argeadski kraljevi Makedonije počeli su širiti svoju vlast prema [[Eordaja|Eordaji]] i ostatku Gornje Makedonije, područjima koja su naseljavala neovisna gornjomakedonska plemena poput [[Linkesti|Linkesta]], [[Oresti|Oresta]] i [[Elimiota]], te prema istoku preko rijeke [[Vardar|Aksija]] u [[Migdonija|Migdoniju]] i područja naseljena [[Tračani|tračkim]] plemenima. Sjeverno od Makedonije živjeli su različiti narodi koji nisu pripadali grčkom svijetu: [[Pajonci]] izravno na sjeveru, [[Tračani]] na sjeveroistoku te [[Iliri]] na sjeverozapadu s kojima su Makedonci često bili u sukobu. [[Halkidika]] je već rano bila naseljena grčkim kolonizatorima iz južne Grčke i smatrala se dijelom grčkog svijeta, dok je od kraja [[2. tisućljeće pr. Kr.|2. tisućljeća pr. Kr.]] došlo do znatnijeg grčkog naseljavanja i na istočnim obalama [[Egejsko more|Egejskog mora]] u [[Anatolija|Anatoliji]]. === Kolonije === [[File:Greek_Colonization_Archaic_Period.svg|mini|Grčka područja i kolonije u arhajskom razdoblju (750. – 550. pr. Kr.)]] [[File:Agrigento-Tempio_della_Concordia01.JPG|mini|[[Temple of Concordia, Agrigento|Hram Concordia]], [[Valle dei Templi]], [[Magna Graecia]], današnja Italija.]] Tijekom [[Arhajsko razdoblje|arhajskog razdoblja]] grčko je stanovništvo naraslo iznad održivosti ograničenih obradivih površina same [[Grčka|Grčke]], što je dovelo do osnivanja velikog broja [[Grčka kolonizacija|kolonija]] izvan matičnog područja. Prema jednoj procjeni, stanovništvo na širem području grčkog naseljavanja poraslo je približno deset puta između [[800. pr. Kr.|800.]] i [[400. pr. Kr.]], s oko 800 000 na čak 7,5–10 milijuna stanovnika.{{sfn|...}} To nije bilo povezano samo s trgovinom nego i s osnivanjem novih naselja. Te grčke kolonije nisu, poput rimskih kolonija, bile ovisne o matičnom gradu, nego su bile samostalni [[Polis|gradovi-države]].{{sfn|...}} Grci su se izvan Grčke naseljavali na dva različita načina. Prvi su oblik činila trajna naselja koja su osnivali Grci i koja su se razvijala kao neovisni [[Polis|polisi]]. Drugi oblik činili su [[Emporij|emporiji]], trgovačka naselja u kojima su živjeli i Grci i pripadnici drugih naroda, a koja su prvenstveno služila proizvodnji i trgovini robom. Primjeri takvih naselja bili su [[Al Mina]] na istoku i [[Ischia|Pitekusaj]] na zapadu.{{sfn|...}} Od otprilike 750. do 500. pr. Kr. Grci su osnivali kolonije u svim smjerovima. Na istoku je najprije kolonizirana egejska obala [[Mala Azija|Male Azije]], nakon čega su uslijedili [[Cipar]], obale [[Zapadna Tracija|Trakije]], [[Mramorno more]] i južna obala [[Crno more|Crnog mora]]. Grčka kolonizacija naposljetku je na sjeveroistoku dosegnula područja današnje [[Ukrajina|Ukrajine]] i [[Rusija|Rusije]], sve do [[Taganrog|Taganroga]]. Na zapadu su naseljene obale [[Ilirik|Ilirije]] i [[južna Italija]], poznata kao [[Magna Graecia]], a zatim Južna Francuska, [[Korzika]] i čak istočna [[Španjolska]]. Grčke kolonije osnovane su i u [[Drevni Egipat|Egiptu]] i [[Libija|Libiji]]. Današnje [[Sirakuza|Sirakuze]], [[Napulj]], [[Marseille]] i [[Istanbul]] svoje početke imaju u grčkim kolonijama Sirakuzama (Συράκουσαι), Neapolisu (Νεάπολις), Masaliji (Μασσαλία) i [[Bizant|Bizantu]] (Βυζάντιον). Te su kolonije imale važnu ulogu u širenju grčkog utjecaja diljem Europe, a pridonijele su i uspostavi trgovačkih mreža na velikim udaljenostima između grčkih gradova-država, čime su potaknule razvoj [[Gospodarstvo antičke Grčke|gospodarstva antičke Grčke]]. == Politika i društvo == === Politički ustroj === [[File:Bust_Pericles_Chiaramonti.jpg|mini|Mramorna bista Perikla s [[Corinthian helmet|korintskom kacigom]], rimska kopija grčkog originala, Museo Chiaramonti, [[Vatikanski muzeji]]. Periklo je bio ključna [[Populizam|populistička]] politička figura u razvoju radikalne [[Atenska demokracija|atenske demokracije]].<ref>Ruden, Sarah (2003). ''Lysistrata''. Hackett, p. 80. {{ISBN|0-87220-603-3}}.</ref>]] Antička Grčka sastojala se od nekoliko stotina razmjerno neovisnih [[Polis|gradova-država]] (''polisa''). Takvo se stanje razlikovalo od većine drugih tadašnjih društava, koja su bila organizirana kao [[Pleme|plemenske zajednice]] ili [[Kraljevina|kraljevstva]] koja su vladala razmjerno velikim područjima. Geografija [[Grčka|Grčke]], razdijeljene brojnim brežuljcima, planinama i rijekama, nedvojbeno je pridonijela političkoj rascjepkanosti Stare Grčke. S jedne strane, [[Grci|stari Grci]] nisu sumnjali da pripadaju „jednom narodu”: imali su istu [[Religija|religiju]], zajedničku temeljnu kulturu i isti jezik. Osim toga, bili su vrlo svjesni svojega plemenskog podrijetla. [[Herodot]] je, primjerice, mogao detaljno razvrstati gradove-države prema plemenskoj pripadnosti. Ipak, premda su postojale i takve šire veze, čini se da su one rijetko imale važniju ulogu u grčkoj politici. Neovisnost pojedinih polisa branila se vrlo odlučno, a stari Grci rijetko su razmatrali mogućnost političkog ujedinjenja. Čak i tijekom drugog perzijskog pohoda na Grčku, kada se skupina gradova-država udružila radi obrane zemlje, velika većina polisa ostala je neutralna. Nakon poraza Perzijanaca saveznici su se ubrzo ponovno počeli međusobno sukobljavati.<ref>Holland, T. ''Persian Fire'', Abacus, pp. 363–370 {{ISBN|978-0-349-11717-1}}</ref> Glavna obilježja političkog sustava Stare Grčke stoga su bila njegova rascjepkanost, koja očito nije prvenstveno proizlazila iz plemenske organizacije, te usredotočenost na urbana središta unutar inače vrlo malih država. Posebnosti grčkog sustava očituju se i u [[Kolonija|kolonijama]] koje su Grci osnivali diljem [[Sredozemlje|Sredozemlja]]. Premda su te kolonije određeni grčki polis mogle smatrati svojom „maticom” i prema njemu zadržavati bliske osjećaje, bile su potpuno neovisne o gradu iz kojega su potekle. Manji polisi neizbježno su katkad dolazili pod utjecaj moćnijih susjeda, ali čini se da su osvajanje ili izravna vlast drugoga grada-države bili razmjerno rijetki. Umjesto toga, polisi su se udruživali u saveze čije se članstvo neprestano mijenjalo. U kasnijem klasičnom razdoblju savezi su postajali malobrojniji i veći, a njima je dominirao jedan grad, osobito [[Atena (polis)|Atena]], [[Sparta]] ili [[Antička Teba (Grčka)|Teba]]. Polisi su često bili prisiljeni pristupiti takvim savezima pod prijetnjom rata ili kao dijelu mirovnog sporazuma. Čak ni nakon što je [[Filip II. Makedonski]] osvojio središnja područja Stare Grčke, nije pokušao pripojiti ih svojoj državi niti ih ujediniti u novu pokrajinu, nego je većinu polisa prisilio da pristupe njegovu [[Korintska liga|Korintskoj ligi]]. === Državna uprava i pravo === [[File:Law_Code_Gortyn_Louvre_Ma703.jpg|lijevo|mini|Nasljedno pravo, dio [[Gortyn code|Gortinskog zakonika]] s Krete, ulomak 11. stupca. Vapnenac, 5. stoljeće pr. Kr.]] Čini se da su mnogi grčki gradovi-države u početku bili male monarhije. Često je postojala gradska dužnost na kojoj su se zadržale neke preostale, uglavnom ceremonijalne kraljevske ovlasti (''basileus''), primjerice dužnost [[Arhont|arhonta-basileja]] u Ateni.<ref>Holland T. ''Persian Fire'', p. 94 {{ISBN|978-0-349-11717-1}}</ref> Međutim, do arhajskog razdoblja, odnosno početaka povijesno zabilježene prošlosti, većina gradova-država već je postala aristokratskim [[Oligarhija|oligarhijama]]. Nije posve jasno kako je došlo do te promjene. U [[Atena (polis)|Ateni]] je, primjerice, kraljevska vlast do približno 1050. pr. Kr. bila svedena na nasljednu doživotnu dužnost glavnog magistrata, odnosno arhonta. Do 753. pr. Kr. ta se dužnost dodjeljivala na deset godina, a do 683. pr. Kr. arhonti su se birali svake godine. U svakoj je fazi sve veći dio vlasti prelazio na aristokraciju kao cjelinu, a udaljavao se od pojedinca. Prevlast malog broja obitelji u politici i istodobno gomilanje bogatstva u njihovim rukama neizbježno su u mnogim polisima izazivali društvene nemire. U nekom bi trenutku u brojnim gradovima vlast preuzeo [[tiranin]], ne nužno u današnjem smislu vladara represivnog [[Autokracija|autokratskog]] režima, i vladao prema vlastitoj volji. Često mu je [[Populizam|populistički]] program pomagao da zadrži vlast. U političkom sustavu obilježenom klasnim sukobima, vladavina snažnog pojedinca često se smatrala najboljim rješenjem. [[Atena (polis)|Atena]] je u drugoj polovici [[6. stoljeće pr. Kr.|6. stoljeća pr. Kr.]] potpala pod tiransku vlast. Nakon njezina okončanja Atenjani su uspostavili [[Atenska demokracija|demokraciju]], prvu takvu u svijetu, kao radikalno rješenje kojim su nastojali spriječiti povratak [[Aristokracija|aristokracije]] na vlast. Skupština građana (''eklezija'') u kojoj se raspravljalo o gradskoj politici postojala je još od reformi [[Drakon|Drakona]] iz 621. pr. Kr. Nakon reformi [[Solon|Solona]] početkom 6. stoljeća pr. Kr. svi su građani smjeli sudjelovati u skupštini, ali najsiromašniji nisu imali pravo govoriti na njoj ni obnašati javne dužnosti. Uvođenjem demokracije skupština je postala pravni temelj državne vlasti, a svi su građani u njoj imali jednaka prava. Međutim, osobe bez građanskog statusa, poput [[Metek|meteka]] (stranaca koji su živjeli u Ateni) i [[Robovlasništvo|robova]], nisu imale nikakva politička prava. Nakon uspostave demokracije u Ateni i drugi su grčki gradovi-države uveli demokratske sustave. Ipak, mnogi su zadržali tradicionalnije oblike vlasti. Kao i u brojnim drugim pitanjima, [[Sparta]] je bila iznimka: tijekom cijelog promatranog razdoblja njome nisu vladali jedan, nego dva nasljedna kralja. Takav se sustav naziva [[Dvovlašće|diarhijom]]. Spartanski kraljevi pripadali su dinastijama [[Agijadi|Agijada]] i [[Euripontidi|Euripontida]], koje su prema predaji potjecale od [[Euristen]] i [[Proklo (spartanski kralj)|Prokla]]. Vjerovalo se da su osnivači obiju dinastija bili sinovi blizanci [[Aristodem|Aristodema]], vladara iz [[Heraklo|heraklidske]] loze. Međutim, vlast kraljeva bila je ograničena djelovanjem vijeća staraca [[Geruzija|geruzije]] i magistrata posebno zaduženih za nadzor kraljeva [[Efor (državnik)|efora]]. == Društvena struktura == Samo su slobodni muškarci rođeni kao pripadnici domicilnog stanovništva koji su posjedovali zemlju mogli biti građani s pravom na punu zakonsku zaštitu u [[Grad država|gradu-državi]]. U većini gradova-država, za razliku od prilika u [[Antički Rim|Starom Rimu]], društveni ugled nije donosio posebna prava. Ponekad su pojedine obitelji nadzirale javne vjerske službe, ali im to obično nije davalo dodatnu političku moć. U [[Atena (polis)|Ateni]] je stanovništvo bilo podijeljeno u četiri društvena sloja na temelju imovinskog stanja. Pojedinci su mogli prijeći u viši sloj ako bi stekli veće bogatstvo. U [[Sparta|Sparti]] su se svi muški građani nazivali ''homoioi'', što znači „jednaki” ili „sebi ravni”. Međutim, spartanski kraljevi, koji su zajednički obnašali vojne i vjerske dužnosti poglavara grada-države, potjecali su samo iz dviju obitelji.<ref>{{Citiranje knjige|last=Powell|first=Anton|url=https://books.google.com/books?id=QqA6DwAAQBAJ|title=A Companion to Sparta|date=2017|publisher=John Wiley & Sons|isbn=978-1-119-07237-9|page=187|access-date=4 July 2022}}</ref> Čini se da su [[Žene u staroj Grčkoj|žene u]] [[Žene u staroj Grčkoj|Staroj Grčkoj]] prvenstveno obavljale kućanske poslove, vodile kućanstvo te rađale i odgajale djecu. === Ropstvo === [[File:Grabstein_einer_Frau_mit_Dienerin.jpg|mini|Nadgrobni spomenik žene s robinjom koja je čuvala dijete, oko 100. pr. Kr.]] [[Robovlasništvo|Robovi]] nisu imali političku moć ni društveni status. Uz dopuštenje gospodara i ovisno o njegovoj dobroj volji, mogli su zasnovati obitelj i posjedovati imovinu, ali nisu imali politička prava. Do [[600. pr. Kr.]] u Grčkoj se proširilo ropstvo u kojem se ljudi smatraju vlasništvom. U [[5. stoljeće pr. Kr.|5. stoljeću pr. Kr.]] robovi su u nekim [[Grad država|gradovima-državama]] činili trećinu ukupnog stanovništva. U klasičnoj [[Atena (polis)|Ateni]] robovi su činili između 40 i 80 % stanovništva. Robovi izvan [[Sparta|Sparte]] gotovo se nikada nisu pobunili jer su potjecali iz brojnih naroda i bili previše teritorijalno raspršeni da bi se mogli organizirati. Međutim, za razliku od kasnije zapadne kulture, stari Grci nisu razmišljali u kategorijama [[Rasa|rase]].<ref>{{Citiranje knjige|last=Painter|first=Nell|url=https://archive.org/details/historyofwhitepe00pain/page/5|title=The History of White People|date=2010|publisher=W. W. Norton|isbn=978-0-393-04934-3|location=New York|page=[https://archive.org/details/historyofwhitepe00pain/page/5 5]}}</ref> Većina obitelji posjedovala je robove koji su obavljali kućanske poslove i radili kao nadničari, a čak su i siromašne obitelji mogle imati nekoliko robova. Vlasnicima je bilo zabranjeno tući ili ubijati robove. Kako bi ih potaknuli na marljiv rad, gospodari su im često obećavali da će ih u budućnosti osloboditi. Za razliku od [[Antički Rim|Rima]], oslobođenici nisu stjecali građanska prava. Umjesto toga uključivali su se u stanovništvo [[Meteci|meteka]], odnosno stranaca iz drugih zemalja ili gradova-država kojima je službeno bilo dopušteno živjeti u gradu. Gradovi-države posjedovali su i robove u javnom vlasništvu. Ti su robovi imali veću samostalnost od robova u privatnom vlasništvu: živjeli su odvojeno od svojih gospodara i obavljali specijalizirane poslove. U [[Atena (polis)|Ateni]] su se javni robovi osposobljavali za otkrivanje [[Krivotvorenje novca|krivotvorenog novca]], dok su robovi u hramovima služili božanstvima kojima su ti [[Hram|hramovi]] bili posvećeni. [[Skiti|Skitski]] robovi u Ateni obavljali su policijske poslove i okupljali građane radi sudjelovanja u političkim skupovima. [[Sparta]] je imala posebnu kategoriju robova poznatih kao [[heloti]]. Heloti su bili Mesenjani koje je država masovno porobila tijekom [[Mesenski ratovi|mesenskih ratova]] te ih dodijelila obiteljima uz koje su bili trajno vezani. Uzgajali su hranu i obavljali kućanske poslove kako bi se žene mogle posvetiti odgoju snažne djece, a muškarci vojnoj obuci za službu u pješaštvu kao [[Hoplit|hopliti]]. Gospodari su se prema helotima odnosili okrutno, zbog čega su se oni više puta bunili protiv svojih gospodara. Godine 370./369. pr. Kr., nakon što je [[Epaminonda]] oslobodio [[Mesenija|Meseniju]] od spartanske vlasti, helotski je sustav ondje ukinut, a heloti su stekli slobodu.<ref>{{Citiranje knjige|last=Cartledge|first=Paul|title=The Spartans: An Epic History|publisher=Pan Macmillan|year=2002|page=67}}</ref> Međutim, u [[Prefektura Lakonija|Lakoniji]] se taj sustav održao sve do [[2. stoljeće pr. Kr.|2. stoljeća pr. Kr.]] == Obrazovanje == [[File:Plato's_Academy_mosaic_from_Pompeii.jpg|lijevo|mini|Mozaik iz [[Pompeji|Pompeja]] s prikazom [[Platon|Platonove]] [[Akademija|Akademije]]]] Tijekom većeg dijela grčke povijesti obrazovanje je bilo privatno osim u [[Sparta|Sparti]]. U [[Helenizam|helenističkom]] razdoblju neki su [[Grad država|gradovi-države]] osnovali javne škole. Privatne učitelje mogle su si priuštiti samo imućne obitelji. Dječaci su učili čitati i pisati te recitirati književna djela. Učili su i pjevati, svirati jedan [[Glazbala|glazbeni instrument]] te se baviti [[Atletika|atletikom]] radi pripreme za vojnu službu. Obrazovali su se ne toliko radi stjecanja zanimanja koliko radi toga da postanu sposobni građani. Djevojčice su također učile čitati, pisati i računati jednostavne računske operacije kako bi mogle upravljati kućanstvom. Nakon djetinjstva gotovo uopće nisu imale pristup daljnjem obrazovanju.<ref>{{Citiranje knjige|last=Bloomer|first=W. Martin|title=A Companion to Ancient Education|publisher=Willey-Blackwell|year=2016|isbn=978-1-118-99741-3|location=Malden, MA|page=305}}</ref> Dječaci su polazili u školu sa sedam godina, dok su oni koji su živjeli u [[Sparta|Sparti]] odlazili u vojarnu. Postojale su tri vrste poučavanja: ''grammatistes'' za [[Aritmetika|aritmetiku]], ''kitharistes'' za [[Glazba|glazbu]] i [[ples]] te ''paidotribai'' za tjelesni odgoj i [[sport]]. Dječake iz imućnih obitelji koji su pohađali privatnu nastavu pratio je ''paidagogos'', kućni rob odabran za tu zadaću, koji se o njima brinuo tijekom dana. Nastava se održavala u privatnim domovima učitelja i obuhvaćala [[čitanje]], [[pisanje]], [[Matematika|matematiku]], [[pjevanje]] te sviranje [[Lira (instrument)|lire]] i [[Flauta|flaute]]. Kada bi dječaci navršili 12 godina, školovanje je uključivalo i sportske aktivnosti poput [[Hrvanje|hrvanja]], [[Trčanje|trčanja]], [[Bacanje diska|bacanja diska]] i [[Bacanje koplja|koplja]]. U [[Atena (polis)|Ateni]] su neki stariji mladići pohađali [[Akademija|akademije]] na kojima su izučavali naprednije discipline, poput [[Kultura|kulture]], [[Znanost|znanosti]], [[Glazba|glazbe]] i [[Umjetnost|umjetnosti]]. Školovanje je završavalo u dobi od 18 godina, nakon čega je obično slijedila jedna ili dvije godine vojne obuke u vojsci.<ref>Angus Konstam: "Historical Atlas of Ancient Greece", pp.&nbsp;94–95. Thalamus, UK, 2003, {{ISBN|1-904668-16-X}}</ref> Među najpoznatijim atenskim obrazovnim ustanovama bili su [[licej]], odnosno takozvana [[peripatetička škola]] koju je osnovao [[Aristotel|Aristotel iz Stageire]],<ref>{{Citiranje weba|title=Lyceum|url=https://www.britannica.com/topic/Lyceum-Greek-philosophical-school|access-date=21 August 2024|website=Britannica}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=The Lyceum|url=https://iep.utm.edu/lyceum/|access-date=21 August 2024|website=Internet Encyclopedia of Philosophy}}</ref> te Platonova akademija koju je osnovao [[Platon|Platon iz Atene]].<ref name="Lindberg 2007 70">{{Citiranje knjige|last=Lindberg|first=David C.|url=http://press.uchicago.edu/ucp/books/book/chicago/B/bo5550077.html|title=The Beginnings of Western Science|publisher=University of Chicago Press|year=2007|isbn=978-0-226-48205-7|page=70}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=Kampouris|first=Nick|date=26 October 2023|title=Plato's Academy: The World's First University|url=https://greekreporter.com/2023/10/26/plato-academy-athens-first-university-world/|access-date=21 August 2024|website=Greek Reporter}}</ref> Obrazovni sustav imućnih starih Grka poznat je i pod nazivom ''paideia''.<ref>{{Citiranje knjige|last=Woodruff|first=Paul|url=https://academic.oup.com/book/8502/chapter-abstract/154343006?redirectedFrom=fulltext|title=Nine Education (Paideia)|date=March 2006|isbn=978-0-19-530454-1|pages=191–210|chapter=Education (Paideia)|doi=10.1093/acprof:oso/9780195304541.003.0009|access-date=21 August 2024}}</ref><ref>{{cite magazine|last1=López|first1=Raquel|date=28 August 2019|title=Did sons and daughters get the same education in ancient Greece?|magazine=National Geographic|url=https://www.nationalgeographic.com/history/history-magazine/article/education-in-ancient-greece|access-date=21 August 2024}}</ref> == Gospodarstvo == Na vrhuncu gospodarskog razvoja u [[5. stoljeće pr. Kr.|5.]] i [[4. stoljeće pr. Kr.|4. stoljeću pr. Kr.]] slobodni građani klasične Grčke vjerojatno su činili jedno od najprosperitetnijih društava [[Antika|antičkog svijeta]]. Neki povjesničari gospodarstva smatraju da je grčko gospodarstvo bilo jedno od najrazvijenijih predindustrijskih gospodarstava. Prema procjenama izraženima u količini [[Pšenica|pšenice]] koju se moglo kupiti za dnevnu plaću, nekvalificirani radnik u urbanom području [[Atena (polis)|Atene]] zarađivao je dovoljno za kupnju 7–12 kg pšenice na dan, dok je nekvalificirani poljoprivredni radnik u [[Drevni Egipat|rimskom Egiptu]] mogao kupiti oko 3,75 kg. Atenska je dnevna plaća tako odgovarala dvostrukoj do trostrukoj količini pšenice dostupnoj nekvalificiranom poljoprivrednom radniku u rimskom Egiptu. Ipak, prihodi grčkih poljoprivrednika u prosjeku su također bili niži od prihoda gradskih radnika.<ref>W. Schiedel, "Real slave prices and the relative cost of slave labor in the Greco-Roman world", ''Ancient Society'', vol. 35, 2005, p 12.</ref> Premda su se životni uvjeti [[Robovlasništvo|robova]] znatno razlikovali, ropski je sustav pridonosio održavanju prihoda slobodnih građana. Stoga procjene gospodarskog razvoja koje se temelje na prihodima slobodnih građana ili isključivo na prihodima gradskog stanovništva vjerojatno precjenjuju stvarnu razinu blagostanja čitavog društva, unatoč brojnim dokazima o visokom životnom standardu. == Ratovanje == [[File:Greek-Persian_duel_1.jpg|mini|Grčki [[hoplit]] i perzijski ratnik prikazani u borbi na drevnom [[Kiliks|kiliksu]], [[5. stoljeće pr. Kr.|5. stoljeće]] [[5. stoljeće pr. Kr.|pr. Kr.]]]] Barem tijekom [[Arhajsko razdoblje|arhajskog razdoblja]] rascjepkanost Stare Grčke na brojne suparničke [[Grad država|gradove-države]] povećavala je učestalost sukoba, ali je istodobno ograničavala njihov opseg. Budući da nisu mogli održavati profesionalne vojske, gradovi-države oslanjali su se na vlastite građane. To je neizbježno ograničavalo trajanje vojnih pohoda jer su se građani morali vraćati svojim redovitim zanimanjima, osobito [[Poljoprivrednik|poljoprivrednici]]. Zbog toga su se vojni pohodi često ograničavali na ljetno razdoblje. Kada bi došlo do bitke, ona se obično odvijala kao unaprijed dogovoren sukob većih snaga s ciljem postizanja odlučujuće pobjede. Gubici su bili razmjerno mali u usporedbi s kasnijim bitkama i rijetko su prelazili pet posto pripadnika poražene strane. Među poginulima su se, međutim, često nalazili najugledniji građani i vojskovođe koji su predvodili svoje postrojbe na bojištu. Opseg i razmjeri ratovanja u Staroj Grčkoj znatno su se promijenili tijekom [[Grčko-perzijski ratovi|grčko-perzijskih ratova]]. Borba protiv golemih vojski [[Ahemenidsko Carstvo|Ahemenidskog Carstva]] nadilazila je mogućnosti pojedinačnih gradova-država. Grčka pobjeda na kraju je ostvarena savezima gradova-država čiji se sastav mijenjao tijekom vremena, čime su udruženi resursi i podijeljeni vojni zadatci. Iako su savezi među grčkim [[Polis|gradovima-državama]] postojali i ranije, dotad nisu bili zabilježeni savezi takvih razmjera. Uspon [[Atena (polis)|Atene]] i [[Sparta|Sparte]] kao vodećih sila tijekom tih sukoba izravno je doveo do [[Peloponeski rat|Peloponeskog rata]], tijekom kojega su se dodatno razvijali načini ratovanja, [[strategija]] i [[taktika]]. Rat se vodio između saveza gradova kojima su dominirale Atena i Sparta. Veća raspoloživost ljudstva i financijskih sredstava omogućila je vođenje opsežnijih ratnih operacija i primjenu raznovrsnijih oblika ratovanja. Odlučujuće bitke većih snaga tijekom Peloponeskog rata nisu donosile presudnu pobjedu, pa se sve više pribjegavalo strategijama iscrpljivanja, pomorskim bitkama, pomorskim blokadama i [[Opsada|opsadama]]. Te su promjene znatno povećale broj žrtava i poremetile funkcioniranje grčkog društva. Atena je raspolagala jednom od najvećih ratnih flota u Staroj Grčkoj. Imala je više od 200 [[trijera]], od kojih je svaku pokretalo 170 veslača raspoređenih u tri reda sa svake strane broda. Grad je mogao financirati tako veliku flotu koja je zahtijevala više od 34 000 veslača zahvaljujući bogatim rudnicima [[Srebro|srebra]] u kojima su radili [[Robovlasništvo|robovi]]. Prema Josiahu Oberu, grčkim je gradovima-državama tijekom arhajskog i klasičnog razdoblja prijetila približno jedna trećina vjerojatnosti uništenja.<ref>{{Citiranje knjige|last=Ober|first=Josiah|url=https://press.princeton.edu/books/paperback/9780691146249/democracy-and-knowledge|title=Democracy and Knowledge|date=2010|publisher=Princeton University Press|isbn=978-0-691-14624-9|pages=81–82}}</ref> == Izvori == {{izvori}} === Bibliografija === {{refbegin|30em}} * {{cite book |last=Antonaccio |first=Carla M. |chapter=Colonization: Greece on the Move 900–480 |year=2007 |title=The Cambridge Companion to Archaic Greece |editor-last=Shapiro |editor-first=H. A. |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge}} * {{cite book |last1=Asheri |first1=David |last2=Lloyd |first2=Alan |last3=Corcella |first3=Aldo |year=2007 |title=A Commentary on Herodotus, Books 1–4 |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-814956-9}} * {{cite book |last1=Boardman |first1=John |last2=Hammond |first2=N. G. L. |chapter=Preface |year=1982 |title=The Cambridge Ancient History – Volume 3, part 3 |editor1-last=Boardman |editor1-first=John |editor2-last=Hammond |editor2-first=N. G. L. |volume=III |edition=2 |location=Cambridge |publisher=Cambridge University Press}} * {{cite book |last=Bowersock |first=G. W. |title=The Cambridge History of Classical Literature |chapter=The literature of the Empire |editor1-last=Easterling |editor1-first=P. E. |editor1-link=P. E. Easterling |editor2-last=Knox |editor2-first=Bernard M. W. |editor2-link=Bernard Knox |year=1985 |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge}} * {{cite book |last=Bremmer |first=Jan M. |chapter=Greek Normative Animal Sacrifice |year=2007 |title=A Companion to Greek Religion |publisher=Blackwell |editor-last=Ogden |editor-first=Daniel}} * {{cite book |last=Bulloch |first=A. W. |title=The Cambridge History of Classical Literature |chapter=Hellenistic Poetry |editor1-last=Easterling |editor2-last=Knox |editor1-first=P. E. |editor2-first=Bernard M. W. |year=1985 |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge}} * {{cite book |last=Cameron |first=Alan |year=2004 |title=Greek Mythography in the Roman World |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-803821-4}} * {{cite book |last=Dowden |first=Ken |chapter=Olympian Gods, Olympian Pantheon |year=2007 |title=A Companion to Greek Religion |publisher=Blackwell |editor-last=Ogden |editor-first=Daniel}} * {{cite book |last=Furley |first=William D. |chapter=Prayers and Hymns |year=2007 |title=A Companion to Greek Religion |publisher=Blackwell |editor-last=Ogden |editor-first=Daniel}} * {{cite book |last=Hammond |first=N. G. L. |chapter=The Peloponnese |year=1982 |title=The Cambridge Ancient History |editor1-last=Boardman |editor1-first=John |editor2-last=Hammond |editor2-first=N. G. L. |volume=III.iii |edition=2 |location=Cambridge |publisher=Cambridge University Press}} * {{cite book |last=Handley |first=E. W. |title=The Cambridge History of Classical Literature |chapter=Comedy |editor1-last=Easterling |editor2-last=Knox |editor1-first=P. E. |editor2-first=Bernard M. W. |year=1985 |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge}} * {{cite book |last=Hornblower |first=Simon |title=The Greek World: 479–323 BC |edition=4 |publisher=Routledge |location=Abingdon |year=2011}} * {{cite book |last=Kirk |first=G. S. |title=The Cambridge History of Classical Literature |chapter=Homer |editor1-last=Easterling |editor2-last=Knox |editor1-first=P. E. |editor2-first=Bernard M. W. |year=1985 |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge}} * {{cite book |last=König |first=Jason |title=A Companion to Greek Literature |chapter=Literature in the Roman World |publisher=John Wiley & Sons |year=2016 |editor1-last=Hose |editor1-first=Martin |editor2-last=Schenker |editor2-first=David}} * {{cite book |last=Marincola |first=John |year=2001 |title=Greek Historians |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-922501-9}} * {{cite book |last=Martin |first=Thomas R. |title=Ancient Greece: From Prehistoric to Hellenistic Times |publisher=Yale University Press |location=New Haven |year=2013 |edition=2}} * {{cite book |last=McGlew |first=James |title=A Companion to Greek Literature |chapter=Literature in the Classical Age of Greece |publisher=John Wiley & Sons |year=2016 |editor1-last=Hose |editor1-first=Martin |editor2-last=Schenker |editor2-first=David}} * {{cite book |last=Mori |first=Anatole |title=A Companion to Greek Literature |chapter=Literature in the Hellenistic World |publisher=John Wiley & Sons |year=2016 |editor1-last=Hose |editor1-first=Martin |editor2-last=Schenker |editor2-first=David}} * {{cite book |last=Noegel |first=Scott B. |chapter=Greek Religion and the Ancient Near East |year=2007 |title=A Companion to Greek Religion |publisher=Blackwell |editor-last=Ogden |editor-first=Daniel}} * {{cite book |last=Ogden |first=Daniel |chapter=Introduction |year=2007 |title=A Companion to Greek Religion |publisher=Blackwell |editor-last=Ogden |editor-first=Daniel}} * {{cite book |last=Power |first=Timothy |title=A Companion to Greek Literature |chapter=Literature in the Archaic Age |publisher=John Wiley & Sons |year=2016 |editor1-last=Hose |editor1-first=Martin |editor2-last=Schenker |editor2-first=David}} * {{cite book |last=Roberts |first=Jennifer T. |year=2011 |title=Herodotus: a Very Short Introduction |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-957599-2}} * {{cite book |last=Shapiro |first=H. A. |chapter=Introduction |year=2007 |title=The Cambridge Companion to Archaic Greece |editor-last=Shapiro |editor-first=H. A. |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge}} * {{cite book |last1=Shipley |first1=D. Graham J. |title=The Greek World After Alexander 323-30 BC |date=2014 |publisher=Taylor and Francis |location=Hoboken |isbn=978-0-415-04617-6}} * {{cite book |last=Sparks |first=Kenton L. |year=1998 |title=Ethnicity and Identity in Ancient Israel: Prolegomena to the Study of Ethnic Sentiments and their Expression in the Hebrew Bible |location=Winona Lake, IN |publisher=Eisenbrauns |isbn=978-1-57506-033-0}} * {{cite book |last=West |first=M. L. |title=Ancient Greek Music |year=1994 |publisher=Clarendon Press |location=Oxford |url=https://archive.org/details/ancientgreekmusi0000west}} {{refend}} == Dodatna literatura == {{refbegin|30em}} * {{Cite book |last=Shanks |first=Michael |author-link=Michael Shanks (archaeologist) |url=https://books.google.com/books?id=Q8DoQ8SQPP8C |title=Classical Archaeology of Greece: Experiences of the Discipline |date=1996 |publisher=[[Routledge]] |isbn=978-0-415-08521-2 |location=London; New York}} * {{Cite book |url=https://books.google.com/books?id=jBNREAAAQBAJ |title=Alternatives to Athens: Varieties of Political Organization and Community in Ancient Greece |date=2000 |publisher=[[Oxford University Press]] |isbn=978-0-19-815220-0 |editor-last=Brock |editor-first=Roger |location=Oxford; New York |editor-last2=Hodkinson |editor-first2=Stephen}} * {{Cite book |title=Money, Labour and Land: Approaches to the Economies of Ancient Greece |date=2002 |publisher=[[Routledge]] |isbn=978-0-415-19649-9 |editor-last=Cartledge |editor-first=Paul |editor-link=Paul Cartledge |location=London; New York |editor-last2=Cohen |editor-first2=Edward E. |editor-last3=Foxhall |editor-first3=Lin |editor-link3=Lin Foxhall}} * {{Cite book |last=Cohen |first=Edward E. |title=Athenian Economy and Society: A Banking Perspective |date=1992 |publisher=[[Princeton University Press]] |isbn=978-0-691-03609-0 |location=Princeton, N.J}} * {{Cite book |last=Hurwit |first=Jeffrey M. |url=https://books.google.com/books?id=Ofxx9UQJPZwC |title=The Art and Culture of Early Greece, 1100-480 B.C |date=1985 |publisher=[[Cornell University Press]] |isbn=978-0-8014-1767-2 |location=Ithaca}} * {{Cite book |url=https://books.google.com/books?id=wLGRARDRtjoC |title=A Companion to the Classical Greek World |date=2006 |publisher=[[Blackwell Publishers|Blackwell]] |isbn=978-0-631-23014-4 |editor-last=Kinzl |editor-first=Konrad H. |location=Malden, MA}} * {{Cite book |url=https://books.google.com/books?id=fnJvha8jzzQC |title=Classical Greece: Ancient Histories and Modern Archaeologies |date=1994 |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-0-521-39279-2 |editor-last=Morris |editor-first=Ian |editor-link=Ian Morris (historian) |location=Cambridge [England]; New York, NY, USA}} * {{Cite book |url=https://archive.org/details/ancientgreecepol0000unse |title=Ancient Greece: A Political, Social, and Cultural History |date=2008 |publisher=[[Oxford University Press]] |isbn=978-0-19-530800-6 |editor-last=Pomeroy |editor-first=Sarah B. |editor-link=Sarah B. Pomeroy |edition=2nd |location=New York}} * {{Cite book |last=Rhodes |first=P. J. |author-link=P. J. Rhodes |title=A History of the Classical Greek World, 478-323 BC |date=2006 |publisher=[[Blackwell Publishers|Blackwell]] |isbn=978-0-631-22564-5 |location=Malden, Mass}} * {{Cite book |last=Whitley |first=James |author-link=James Whitley (archaeologist) |url=https://books.google.com/books?id=njOKqvpRrh4C |title=The Archaeology of Ancient Greece |date=2001 |publisher=[[Cambridge University Press]] |isbn=978-0-521-62205-9 |location=Cambridge, U.K.; New York}} {{refend}} qgyk71j1kdpyrbzo2flvr7a1vbksjg7 7615912 7615898 2026-10-09T23:22:30Z Dean72 77466 7615912 wikitext text/x-wiki [[File:Parthenon (30276156187).jpg|mini|Partenon, hram božice Atene u gradu Ateni.|400x400px]] [[Datoteka:Location_greek_ancient.svg|mini|400x400px|'''Teritorij Stare Grčke, oko 550. pr. Kr.''']] '''Stara Grčka''' ili '''Helada''' ([[Grčki jezik|grč.]] Ἑλλάς, ''Hellás'') bila je drevna civilizacija koja je postojala od [[Mračno doba (stara Grčka)|grčkog mračnog doba]] u 12.–9. stoljeću pr. Kr. do kraja [[Kasna antika|kasne antike]] (oko 600. godine), a obuhvaćala je labavu zajednicu kulturno i jezično povezanih [[Polis|gradova-država]] i područja, uglavnom smještenih na sjeveroistočnom području [[Sredozemno more|Sredozemlja]]. Prije rimskog razdoblja, većina tog područja bila je službeno ujedinjena samo jednom od 338. do 323. pr. Kr. pod [[Kraljevina Makedonija|Makedonskim Kraljevstvom]] u okviru [[Korintska liga|Korintske lige]]. U zapadnoj [[Historiografija|historiografiji]] neposredno nakon razdoblja klasične antike slijedili su [[rani srednji vijek]] i [[Bizant|bizantsko razdoblje]].<ref name="Thomas1988">{{Citiranje knjige|last=Thomas|first=Carol G.|url=https://books.google.com/books?id=NAwVAAAAIAAJ&pg=PA27|title=Paths from ancient Greece|publisher=Brill|year=1988|isbn=978-90-04-08846-7|pages=27–50}}</ref> Povjesničari početak Stare Grčke povezuju s [[Mikenska kultura|mikenskom Grčkom]], koja je propala tijekom [[Kolaps brončanog doba|sloma brončanog doba]] oko [[1100. pr. Kr.]] Tri stoljeća poslije, u [[8. stoljeće pr. Kr.|8. stoljeću pr. Kr.]], počeli su se oblikovati grčki urbani gradovi-države odnosno ''poleis'' čime je započelo [[arhajsko razdoblje]] i [[grčka kolonizacija]] Sredozemlja. Uslijedio je intelektualni procvat klasičnog razdoblja stare Grčke, od [[Grčko-perzijski ratovi|grčko-perzijskih ratova]] do smrti [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]] [[323. pr. Kr.]] To je razdoblje obuhvaćalo zlatno doba Atene, [[Peloponeski rat]] između [[Atena (polis)|Atene]] i [[Sparta|Sparte]], kratkotrajne spartansku i tebansku hegemoniju, stvaranje [[Korintska liga|Korintske lige]] pod vodstvom [[Filip II. Makedonski|Filipa II. Makedonskog]] te kasnije osvajanje [[Ahemenidsko Carstvo|Ahemenidskog Carstva]] od strane njegova sina [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]]. Aleksandrova teritorijalna osvajanja dovela su do širenja grčke kulture u [[Sjeverna Afrika|Sjevernu Afriku]] i [[Jugozapadna Azija|Jugozapadnu Aziju]], čime je započelo [[Helenizam|helenističko razdoblje]]. Ono je završilo oko 30. pr. Kr., kada je [[Ptolemejevići|Ptolemejsko Kraljevstvo]] u Egiptu sa središtem u [[Aleksandrija|Aleksandriji]] pripojio [[Rimska Republika|Rim]]. Klasična grčka kultura, osobito [[Antička filozofija|grčka filozofija]], snažno je utjecala na [[Antički Rim|Stari Rim]], koji je njezine različite oblike proširio Sredozemljem i velikim dijelom Europe. Zbog toga se klasična Grčka općenito smatra [[Kolijevka civilizacije|kolijevkom]] [[Zapadna kultura|zapadne civilizacije]], kulturom iz koje suvremeni Zapad crpi mnoge temeljne obrasce i ideje u politici, filozofiji, znanosti i umjetnosti.<ref name="EllynMcGinnis2004">{{Citiranje knjige|last=Maura Ellyn|url=https://books.google.com/books?id=N69iOTtVHGYC&pg=PT8|title=Greece: A Primary Source Cultural Guide|last2=Maura McGinnis|publisher=Rosen|year=2004|isbn=978-0-8239-3999-2|page=8}}</ref><ref name="FindlingPelle2004">{{Citiranje knjige|last=John E. Findling|url=https://books.google.com/books?id=QmXi_-Jujj0C&pg=PR23|title=Encyclopedia of the Modern Olympic Movement|last2=Kimberly D. Pelle|publisher=Greenwood|year=2004|isbn=978-0-313-32278-5|page=23}}</ref><ref name="ThompsonMullin">{{Citiranje knjige|last=Wayne C. Thompson|url=https://books.google.com/books?id=serMXIpALD0C|title=Western Europe, 1983|last2=Mark H. Mullin|publisher=Stryker-Post Publications|year=1983|isbn=978-0-943448-11-4|page=337|quote=for ancient Greece was the cradle of Western culture&nbsp;...}}</ref> == Kronologija == Klasična antika na području Sredozemlja obično se smatra razdobljem koje je započelo u [[8. stoljeće pr. Kr.|8. stoljeću pr. Kr.]], otprilike u vrijeme najranije zabilježene [[Homer|Homerove]] poezije, a završilo u [[6. stoljeće|6. stoljeću.]]<ref>{{Citiranje knjige|last=Osborne|first=Robin|title=Greece in the Making: 1200–479 BC|publisher=Routledge|year=2009|location=London|page=xvii}}</ref> Klasičnoj antici u Grčkoj prethodilo je [[Mračno doba (stara Grčka)|grčko mračno doba]] (oko [[1200. pr. Kr.|1200.]] – oko [[800. pr. Kr.]]), koje je u arheološkom smislu obilježeno [[Protogeometrijski stil|protogeometrijskim]] i [[Geometrijski stil|geometrijskim stilom]] ukrašavanja keramike. Nakon mračnog doba uslijedilo je [[arhajsko razdoblje]], koje je započelo oko 8. stoljeća pr. Kr. i tijekom kojega su se razvijali grčka kultura i društvo, što je dovelo do [[Klasična Grčka|klasičnog razdoblja]].<ref>{{Harvnb|Shapiro|2007}} str. 2. - 3.</ref> Ono je trajalo od perzijske invazije na Grčku [[480. pr. Kr.]] do smrti Aleksandra Velikog [[323. pr. Kr.]]<ref>{{Harvnb|Shapiro|2007}} str. 1.</ref> Klasično razdoblje u umjetnosti obilježava „klasični” stil, odnosno stil koji su kasniji promatrači smatrali uzornim, a najpoznatiji je primjer [[Partenon]] u Ateni. Politički su klasičnim razdobljem u [[5. stoljeće pr. Kr.|5. stoljeću pr. Kr.]] dominirali [[Atena (polis)|Atena]] i [[Delski savez]], koje je početkom 4. stoljeća pr. Kr. zamijenila [[Spartanska hegemonija]]. Potom je prevlast prešla na [[Antička Teba (Grčka)|Tebu]] i [[Beotski savez]], a naposljetku na [[Korintska liga|Korintsku ligu]] kojom je predvodila [[Egejska Makedonija|Makedonija]]. Ovo su razdoblje obilježili [[grčko-perzijski ratovi]], [[Peloponeski rat]] i uspon Makedonije. Nakon klasičnog razdoblja uslijedilo je [[Helenizam|helenističko razdoblje]] ([[323. pr. Kr.|323.]] – [[146. pr. Kr.]]), tijekom kojega su se grčka kultura i politički utjecaj proširili na [[Bliski istok]], od smrti [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]] do rimskog osvajanja. [[Rimska Grčka]] obično se računa od rimske pobjede nad [[Korint|Korintom]] u [[Bitka kod Korinta (146. pr. Kr.)|bitci kod Korinta]] 146. pr. Kr. do osnutka [[Konstantinopol|Konstantinopola]] kao prijestolnice [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] pod [[Konstantin I. Veliki|Konstantinom Velikim]] 330. godine. Naposljetku, [[kasna antika]] označava razdoblje [[Pokrštavanje|kristijanizacije]] tijekom druge polovice 4. i početka 6. stoljeća, koje je završilo zatvaranjem [[Akademija|Akademije]] u Ateni po nalogu [[Justinijan I. Veliki|Justinijana I.]] 529. godine.<ref>{{Citiranje knjige|last=Hadas|first=Moses|url=https://books.google.com/books?id=dOht3609JOMC&pg=PA273|title=A History of Greek Literature|publisher=Columbia University Press|year=1950|isbn=978-0-231-01767-1|page=273}}</ref> == Historiografija == Povijesno razdoblje Stare Grčke jedinstveno je u svjetskoj povijesti jer predstavlja prvo razdoblje izravno i opsežno dokumentirano pripovjednom [[Historiografija|historiografijom]]. Ranija antička povijest, odnosno protohistorija, poznata je iz mnogo fragmentarnijih izvora, poput ljetopisa, popisa kraljeva [[Epigrafika|epigrafskih]] zapisa. [[Herodot]] je opće poznat kao „otac povijesti”. Njegova ''[[Povijest (Herodot)|Povijest]]'' dala je ime čitavoj znanosti. Napisano između 450-ih i 420-ih godina pr. Kr., Herodotovo djelo seže otprilike jedno stoljeće u prošlost te govori o povijesnim osobama iz 6. stoljeća pr. Kr., poput [[Darije I. Veliki|Darija I. Perzijskog]], [[Kambiz II.|Kambiza II.]] i [[Psamtik III.|Psamtika III.]], a spominje i neke osobe iz 8. stoljeća pr. Kr., poput [[Kandaul|Kandaula]]. Točnost Herodotovih djela predmet je rasprava.<ref>{{Harvp|Marincola|2001}}</ref><ref>{{Harvp|Roberts|2011}}</ref><ref>{{Harvp|Sparks|1998}}</ref><ref>{{Harvp|Asheri|Lloyd|Corcella|2007}}</ref><ref>{{Harvp|Cameron|2004}}</ref> Nakon Herodota slijedili su autori poput [[Tukidid|Tukidida]], [[Ksenofont|Ksenofonta]], [[Demosten|Demostena]], [[Platon|Platona]] i [[Aristotel|Aristotela]]. Većina njih bili su [[Atena (polis)|Atenjani]] ili proatenski orijentirani mislioci, zbog čega je o povijesti i politici Atene poznato mnogo više nego o povijesti mnogih drugih gradova. Njihov je prikaz dodatno ograničen usredotočenošću na političku, vojnu i diplomatsku povijest, uz zanemarivanje gospodarske i društvene povijesti.<ref>{{Citiranje knjige|last=Grant|first=Michael|url=https://books.google.com/books?id=IUNxvi0kbd8C|title=Greek and Roman historians: information and misinformation|publisher=Routledge|year=1995|isbn=978-0-415-11770-8|page=74}}</ref> == Povijest == === Arhajsko razdoblje === [[File:Prothesis_Dipylon_Painter_A517.jpg|mini|Dipilonska vaza iz kasnog [[Geometrijski stil|geometrijskog razdoblja]] ili početka arhajskog razdoblja, oko 750. pr. Kr.]] Arhajsko razdoblje, koje je trajalo približno od 800. do 500. pr. Kr., obilježeno je dovršetkom političkih i društvenih promjena započetih tijekom grčkog mračnog doba. [[Polis]] (grad-država) postao je najvažnija jedinica političkog ustroja [[Grčka|Grčke]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 15.</ref> Nakon sloma [[Mikenska kultura|mikenske]] vlasti u Grčkoj više nije postojala snažna središnja država, a geografija Grčke, u kojem su brojna naselja bila međusobno odvojena planinskim područjima, pogodovao je razvoju malih neovisnih gradova-država.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 65.</ref> Nekoliko grčkih država u tom je razdoblju doživjelo uspon [[Tiran|tirana]], najpoznatiji od kojih su vladali [[Korint|Korintom]] od 657. pr. Kr.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 103.</ref> U tom su razdoblju osnovane i brojne grčke kolonije diljem [[Sredozemlje|Sredozemlja]]. [[Eubeja|Eubejska]] naselja postojala su u [[Al Mina|Al-Mini]] na istoku već oko [[800. pr. Kr.]], a na zapadu je do [[775. pr. Kr.]] osnovano naselje na [[Ischia|Ischiji]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 69. - 70.</ref> Sve intenzivniji dodiri s negrčkim narodima, posebice na [[Bliski istok|Bliskom istoku]], potaknuli su razvoj umjetnosti i arhitekture, prihvaćanje [[Kovanica|kovanog novca]] te razvoj [[Grčki alfabet|grčkog alfabeta]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 73. - 74.</ref> [[Atena (polis)|Atena]] je tijekom arhajskog razdoblja postupno razvila svoj [[Demokracija|demokratski]] sustav. Već se u [[7. stoljeće pr. Kr.|7. stoljeću pr. Kr.]] pravo svih muških građana na sudjelovanje u narodnoj skupštini čini uspostavljenim.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 108.</ref> Nakon neuspjelog pokušaja državnog udara koji je oko [[636. pr. Kr.]] predvodio [[Kilon]], [[Drakon]] je 621. pr. Kr. imenovan za sastavljanje zakonika. Taj pokušaj nije uspio smanjiti političke napetosti između siromašnih i društvenih elita, pa je [[594. pr. Kr.]] [[Solon]] dobio ovlasti za provedbu novih reformi kojima se nastojala uravnotežiti moć bogatih i siromašnih.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 109. - 110.</ref> Sredinom [[6. stoljeće pr. Kr.|6. stoljeća pr. Kr.]] [[Pisistrat]] se učvrstio kao tiranin, a nakon njegove smrti [[527. pr. Kr.]] naslijedio ga je sin [[Hipija (tiranin)|Hipija]]. Do kraja 6. stoljeća Hipija je svrgnut, a [[Klisten]] je proveo daljnje demokratske reforme.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 112. - 113.</ref> U [[Sparta|Sparti]] se tijekom 8. i 7. stoljeća pr. Kr. razvio politički sustav s dva kralja, [[Geruzija|vijećem staraca]] i pet [[Efori|efora]]. Prema spartanskoj tradiciji, taj je ustav uspostavio legendarni zakonodavac [[Likurg (spartanski zakonodavac)|Likurg]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 96.</ref> Tijekom [[Prvi mesenski rat|Prvog]] i [[Drugi mesenski rat|Drugog mesenskog rata]] Sparta je pokorila susjednu pokrajinu [[Mesenija|Meseniju]] porobivši njezino stanovništvo.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 112. - 113.</ref> U 6. stoljeću pr. Kr. grčki gradovi-države počeli su razvijati formalne međusobne odnose. Prije toga pojedini su se vladari oslanjali uglavnom na osobne veze s elitama drugih gradova.<ref>{{Harvnb|Osborne|2009}} str. 270.</ref> Potkraj arhajskog razdoblja Sparta je počela stvarati niz saveza poznatih kao [[Peloponeski savez]], u koji su se uključili gradovi poput [[Korint|Korinta]], [[Elida|Elide]] i [[Megara|Megare]].<ref>{{Harvnb|Hammond|1982}} str. 356.</ref> Time je Mesenija ostala izolirana, a spartanski položaj prema [[Arg (grad)|Argu]], drugoj velikoj sili na [[Peloponez|Peloponezu]], dodatno je ojačan.<ref>{{Harvnb|Osborne|2009}} str. 271.</ref> Drugi savezi u 6. stoljeću pr. Kr. uključivali su savez između Elide i [[Heraia|Heraije]] na Peloponezu te savez između grčke kolonije [[Sibaris]] u južnoj [[Italija|Italiji]], njezinih saveznika i Serdaioia.<ref>{{Harvnb|Osborne|2009}}</ref> === Klasična Grčka === [[File:EarlyAthenianCoin.jpg|lijevo|mini|Rani atenski novac s prikazom glave [[Atena (mitologija)|Atene]] na aversu i njezine sove na reversu, [[5. stoljeće pr. Kr.]]]] Godine 499. pr. Kr. jonski gradovi-države pod perzijskom vlašću pobunili su se protiv svojih vladara tirana koje je podupirala Perzija.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 126. - 127.</ref> Uz pomoć postrojbi poslanih iz Atene i [[Eretria|Eretrije]], pobunjenici su prodrli sve do [[Sard|Sarda]] i spalili grad, prije nego što ih je perzijski protunapad potisnuo.<ref name="martin2013">{{Harvnb|Martin|2013}} str. 127.</ref> Pobuna se nastavila do 494. pr. Kr., kada su Perzijanci porazili pobunjene Jonjane.<ref name="martin20132">{{Harvnb|Martin|2013}} str. 127.</ref> [[Darije I. Veliki|Darije]] nije zaboravio da je Atena pomogla jonskoj pobuni te je 490. pr. Kr. okupio vojsku i flotu kako bi se osvetio.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 128.</ref> Iako brojčano znatno slabiji, Atenjani su, uz potporu svojih saveznika iz [[Plataja|Plataje]], porazili Perzijance u [[Bitka kod Maratona|Maratonskoj bitci]], nakon čega se perzijska flota povukla.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 128. - 129.</ref> [[File:Map_Greco-Persian_Wars-en.svg|mini|Događaji u prvim fazama [[Grčko-perzijski ratovi|grčko-perzijskih ratova]]]] [[File:Map_athenian_empire_431_BC-en.svg|mini|[[Delski savez]] neposredno prije [[Peloponeski rat|Peloponeskog rata]] 431. pr. Kr.]] Deset godina poslije, [[Kserkso I.|Darijev sin Kserkso]] pokrenuo je drugu invaziju na Grčku.<ref name="martin131">{{Harvnb|Martin|2013}} str. 131.</ref> Gradovi-države sjeverne i središnje Grčke predali su se Perzijancima bez otpora, ali koalicija 31 grčkog grada-države, među kojima su bili Atena i Sparta, odlučila se oduprijeti perzijskoj invaziji.<ref name="martin1312">{{Harvnb|Martin|2013}} str. 131.</ref> Istodobno je kartažanska vojska napala grčku Siciliju. Godine 480. pr. Kr. odigrala se prva velika bitka kod [[Bitka kod Termopila|Termopila]], gdje je mala grčka zaštitnica, predvođena s tristo Spartanaca, nekoliko dana zadržavala neprijatelja na strateškom prijevoju koji je štitio središte Grčke. Istodobno je [[Gelon]] iz Sirakuze porazio kartašku vojsku u [[Bitka kod Himere|bitci kod Himere]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 131. - 133.</ref> Perzijanci su odlučno poraženi na moru od pretežno atenske mornarice u [[Bitka kod Salamine|bitci kod Salamine]], a na kopnu 479. pr. Kr. u [[Bitka kod Plateje|bitci kod Plateje]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 134. - 136.</ref> Savez protiv Perzije nastavio je djelovati, isprva pod vodstvom spartanskog vojskovođe [[Pauzanija (vojskovođa)|Pauzanije]], a od 477. pr. Kr. pod vodstvom Atene.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 137. - 138.</ref> Do 460. pr. Kr. Perzijanci su bili potisnuti iz [[Egejsko more|Egejskog mora]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 140.</ref> Tijekom tog dugotrajnog pohoda [[Delski savez]] postupno se iz obrambenog saveza grčkih država pretvorio u atensko carstvo, jer je rastuća pomorska moć Atene zastrašivala ostale članice saveza.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 137. - 141.</ref> Atena je 450. pr. Kr. okončala svoje pohode protiv Perzije, nakon katastrofalnog poraza u Egiptu 454. pr. Kr. i smrti [[Kimon|Kimona]] u borbi protiv Perzijanaca na [[Cipar|Cipru]] 450. pr. Kr.<ref name="martin147">{{Harvnb|Martin|2013}} str. 147.</ref> Kako je atenska borba protiv Perzijskog Carstva jenjavala, rastao je sukob između Atene i Sparte. Sparta, zabrinuta zbog sve veće moći Atene koju je financirao Delski savez, ponudila je pomoć članicama saveza koje su se nerado podvrgavale atenskoj vlasti i željele se pobuniti. Napetosti su dodatno porasle 462. pr. Kr., kada je Atena poslala vojsku u pomoć Sparti u gušenju pobune [[Heloti|helota]], ali su Spartanci tu pomoć odbili.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 142.</ref> Tijekom 450-ih Atena je preuzela nadzor nad [[Beotija|Beotijom]] te izvojevala pobjede nad [[Egina (otok)|Eginom]] i [[Korint|Korintom]]. Međutim, nije uspjela ostvariti odlučujuću pobjedu i 447. ponovno je izgubila Beotiju. Atena i Sparta sklopile su zimi 446./445. pr. Kr. [[Tridesetogodišnji mir]], čime je sukob okončan.<ref name="martin1472">{{Harvnb|Martin|2013}} str. 147.</ref> [[File:Pericles_Pio-Clementino_Inv269.jpg|lijevo|mini|Bista [[Periklo|Perikla]], vodećeg atenskog političara na početku Peloponeskog rata.]] Unatoč sporazumu, odnosi između Atene i Sparte ponovno su se pogoršali tijekom 430-ih, pa je 431. pr. Kr. izbio [[Peloponeski rat]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 149.</ref> U prvoj fazi rata Sparta je svake godine bez odlučujućeg uspjeha napadala Atiku, dok je Atena uspješno ratovala protiv korintskih snaga u sjeverozapadnoj Grčkoj i branila svoje carstvo, unatoč [[Kuga|kugi]] koja je usmrtila vodećeg atenskog državnika [[Periklo|Perikla]].<ref name="hornblower160">{{Harvnb|Hornblower|2011}} str. 160.</ref> Rat se preokrenuo nakon atenskih pobjeda pod vodstvom [[Kleon|Kleona]] kod [[Bitka kod Pilosa|Pilosa]] i [[Bitka kod Sfakterije|Sfakterije]].<ref name="hornblower1602">{{Harvnb|Hornblower|2011}} str. 160.</ref> Sparta je tada zatražila mir, ali su Atenjani prijedlog odbili.<ref name="hornblower162">{{Harvnb|Hornblower|2011}} str. 160.</ref> Atenski neuspjeh u ponovnom osvajanju Beotije kod [[Bitka kod Delija|Delija]] te uspjesi [[Brasida|Braside]] u sjevernoj Grčkoj 424. pr. Kr. poboljšali su spartanski položaj nakon Sfakterije.<ref name="hornblower1622">{{Harvnb|Hornblower|2011}} str. 162.</ref> Nakon smrti Kleona i Braside, najistaknutijih zagovornika rata na objema stranama, atenski vojskovođa [[Nikija]] 421. je pregovarao o [[Nikijin mir|mirovnom sporazumu]].<ref>{{Harvnb|Hornblower|2011}} str. 163.</ref> Mir, međutim, nije dugo potrajao. Godine 418. pr. Kr. savezničke snage Atene i Argosa poražene su od Sparte u [[Bitka kod Mantineje (418. pr. Kr.)|bitci kod Mantineje]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 191. - 199.</ref> Atena je 415. pr. Kr. pokrenula ambiciozan pomorski pohod s ciljem ovladavanja [[Sicilija|Sicilijom]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 200</ref> Pohod je završio katastrofom u luci [[Sirakuza]]: gotovo cijela vojska i brodovlje bili su uništeni.<ref>{{Harvnb|Hornblower|2011}} str. 177.</ref> Ubrzo nakon atenskog poraza kod Sirakuze, atenski jonski saveznici započeli su podizati pobunu protiv Delskog saveza, dok se Perzija ponovno uključila u grčke sukobe na strani Sparte.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 202. - 203.</ref> U početku je atenski položaj i dalje bio razmjerno snažan, s važnim pobjedama kod [[Bitka kod Kizika|Kizika]] 410. i [[Bitka kod Arginuskih otoka|Arginuskih otoka]] 406. pr. Kr. Međutim, 405. pr. Kr. spartanski vojskovođa [[Lisandar]] porazio je Atenu u [[Bitka kod Egospotama|bitci kod Egospotama]] i započeo blokadu atenske luke.<ref name="Martin 2013 205">{{Harvnb|Martin|2013}} str. 205.</ref> Izgladnjela Atena zatražila je mir te pristala predati svoju flotu i priključiti se [[Peloponeski savez|Peloponeskom savezu]] pod vodstvom Sparte.<ref>{{Harvnb|Hornblower|2011}} str. 189.</ref> Nakon predaje Atene Sparta je u gradu uspostavila oligarhijski režim poznat kao [[Tridesetorica tirana]], jedan od niza oligarhijskih režima koje je Sparta poduprla nakon Peloponeskog rata.<ref name="Martin 2013 2052">{{Harvnb|Martin|2013}} str. 205.</ref> Spartanska prevlast nije dugo trajala: nakon samo godinu dana Tridesetorica su svrgnuta.<ref>{{Harvnb|Hornblower|2011}} str. 219.</ref> U prvoj polovici 4. stoljeća pr. Kr. velike grčke države pokušavale su uspostaviti prevlast nad kopnenom Grčkom. Nijedna u tome nije uspjela, a njihova je slabost stvorila vakuum moći koji će naposljetku ispuniti Makedonija pod [[Filip II. Makedonski|Filipom II.]], a zatim [[Aleksandar Veliki|Aleksandrom Velikim]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 221., 226.</ref> Neposredno nakon Peloponeskog rata Sparta je pokušala proširiti svoju moć, zbog čega su se Argos, Atena, Korint i Teba udružili protiv nje.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 224.</ref> Perzijski kralj isprva je pristupio savezu protiv Sparte kako bi spriječio bilo koju grčku državu da stekne prevlast koja bi joj omogućila suprotstaviti se Perziji, ali je potom nametnuo [[Kraljevski mir|Antalkidin mir]] („Kraljevski mir”), kojim je Perziji vraćen nadzor nad grčkim gradovima u Anatoliji.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 224. - 225.</ref> Do 371. pr. Kr. Teba je stekla prevlast porazivši Spartu u [[Bitka kod Leuktre|bitci kod Leuktre]] i ubivši spartanskog kralja [[Kleombrot I.|Kleombrota I.]] Tebanci su potom prodrli u Lakoniju. Daljnji tebanski uspjesi protiv Sparte 369. pr. Kr. omogućili su Meseniji stjecanje neovisnosti. Sparta se nikada nije oporavila od gubitka plodne Mesenije i helotske radne snage koju je ona pružala.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 225. - 226.</ref> Rastuća moć Tebe potaknula je Spartu i Atenu da se udruže, ali su 362. pr. Kr. poražene od Tebe u [[Bitka kod Mantineje (362. pr. Kr.)|bitci kod Mantineje]]. Nakon Mantineje nijedna velika grčka država nije bila sposobna uspostaviti prevlast. Iako je Teba pobijedila u bitci, njezin vojskovođa [[Epaminonda]] poginuo je, a Teba je tijekom sljedećih desetljeća bila uvučena u ratove sa susjedima. Ateni se u međuvremenu drugi pomorski savez, osnovan 377. pr. Kr., raspao sredinom 350-ih godina.<ref>{{Harvnb|Martin|2013.}} str. 226</ref> [[File:Alexander_the_Great_mosaic.jpg|lijevo|mini|[[Aleksandrov mozaik]], Nacionalni arheološki muzej u Napulju.]] Vakuum moći u Grčkoj nakon bitke kod Mantineje ispunila je Makedonija pod Filipom II., počevši od [[Bitka na Krokusovu polju|bitke na Krokusovu polju]]. Godine 338. pr. Kr. Filip je porazio grčki savez u [[Bitka kod Heroneje|bitci kod Heroneje]] te potom osnovao [[Korintska liga|Korintsku ligu]]. Planirao je predvoditi Savez u pohodu protiv Perzije, ali je 336. pr. Kr. ubijen. Njegov sin Aleksandar Veliki naslijedio je očevu ambiciju.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 221.</ref> Nakon pohoda protiv zapadnih i sjevernih neprijatelja Makedonije te protiv grčkih država koje su se nakon Filipove smrti odvojile od Korintskog saveza, Aleksandar je 334. pr. Kr. započeo pohod protiv Perzije.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 243. - 245.</ref> Osvojio je Perzijsko Carstvo porazivši [[Darije III.|Darija III.]] u [[Bitka kod Isa|bitci kod Isa]] 333. pr. Kr., a nakon [[Bitka kod Gaugamele|bitke kod Gaugamele]] 331. pr. Kr. proglasio se kraljem Azije.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 245. - 247.</ref> Od 329. pr. Kr. vodio je pohode u [[Baktrija|Baktriji]], a zatim i u [[Indija|Indiji]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 248.</ref> Daljnji planovi za osvajanje Arabije i sjeverne Afrike prekinuti su njegovom smrću 323. pr. Kr.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 250.</ref> === Helenističko razdoblje === [[File:Diadochen1.png|poveznica=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Diadochen1.png|desno|mini|The major [[:en:Hellenistic_civilization|Hellenistic]] realms included the [[:en:Diadochi|Diadochi]] kingdoms:{{legend|#787CAD|Kingdom of [[Ptolemy I Soter]]}}{{legend|#50A249|Kingdom of [[Cassander]]}}{{legend|#C38833|Kingdom of [[Lysimachus]]}}{{legend|#C3B933|Kingdom of [[Seleucus I Nicator]]}}{{legend|#AF3662|[[Epirus]]}} Also shown on the map:{{legend|#85AB54|[[Greek colonies]]}}{{legend|#A361BD|[[Carthage]] (non-Greek)}}{{legend|#70A9BE|[[Ancient Rome|Rome]] (non-Greek)}}]] Razdoblje od smrti Aleksandra Velikog 323. pr. Kr. do smrti [[Kleopatra|Kleopatre]], posljednje makedonske vladarice Egipta, poznato je kao helenističko razdoblje. U ranom dijelu tog razdoblja razvio se novi oblik kraljevske vlasti utemeljen na makedonskim i bliskoistočnim tradicijama. Prvi helenistički kraljevi bili su bivši Aleksandrovi vojskovođe koji su preuzeli vlast nakon njegove smrti. Nisu pripadali postojećim kraljevskim dinastijama i nisu imali tradicionalno pravo na područja kojima su zavladali.{{sfn|Martin|2013|p=253}} Najvažniji među tim vladarima u desetljećima nakon Aleksandrove smrti bili su [[Antigon I. Jednooki|Antigon I.]] i njegov sin [[Demetrije I. Makedonski|Demetrije]] u Makedoniji i ostatku Grčke, [[Ptolemej I. Soter|Ptolemej]] u Egiptu te [[Seleuk I. Nikator|Seleuk I.]] u Siriji i bivšem Perzijskom Carstvu.{{Sfn|Martin|2013|pp=254–255}} Manja helenistička kraljevstva uključivala su [[Epirsko Kraljevstvo]] pod vlašću [[Pir iz Epira|Pira]], [[Atalidska dinastija|Atalide]] u Anatoliji i [[Grčko-Baktrijsko Kraljevstvo]].{{Sfn|Martin|2013|p=256}} U ranom helenističkom razdoblju točne granice helenističkih kraljevstava još nisu bile utvrđene. Antigon je pokušao proširiti svoj teritorij napadima na ostala kraljevstva nasljednika, sve dok se ona nisu ujedinila protiv njega. Poginuo je u [[Bitka kod Ipsa|bitci kod Ipsa]] 301. pr. Kr.{{Sfn|Martin|2013|p=255}} Njegov sin Demetrije proveo je mnogo godina u seleukidskom zarobljeništvu, a njegov sin [[Antigon II. Gonata|Antigon II.]] ponovno je zauzeo makedonsko prijestolje tek oko 276. pr. Kr.{{Sfn|Martin|2013|p=255}} U međuvremenu je Seleukidsko Kraljevstvo prepustilo područja na istoku indijskom kralju [[Čandragupta Maurja|Čandragupti Maurji]] u zamjenu za ratne slonove, a poslije je izgubilo velike dijelove Perzije u korist [[Partsko Carstvo|Partskog Carstva]].{{Sfn|Martin|2013|p=255}} Do sredine 3. stoljeća pr. Kr. kraljevstva Aleksandrovih nasljednika uglavnom su se stabilizirala, iako su se nastavili sporovi oko pograničnih područja.{{Sfn|Martin|2013|p=256}} Na kopnenom području Grčke gradovi-države udruživali su se u saveze kako bi se mogli suprotstaviti moći kraljevstava Aleksandrovih nasljednika.{{Sfn|Martin|2013|p=259}} [[Etolski savez]], koji je nastao u 4. stoljeću, proširio se u 3. stoljeću najprije na [[Delfi]], a zatim na gradove-države udaljene poput onih na [[Kreta|Kreti]], u [[Mala Azija|Maloj Aziji]] i na [[Crno more|Crnom moru]]. Tijekom 280-ih godina pr. Kr. na Peloponezu je osnovan [[Ahajski savez]].{{Sfn|Martin|2013|p=259}} Aleksandrova osvajanja imala su brojne posljedice za grčke gradove-države. Znatno su proširila vidike Grka i dovela do stalnog iseljavanja mladih i ambicioznih ljudi u nova grčka carstva na istoku. Mnogi su Grci emigrirali u [[Aleksandrija|Aleksandriju]], [[Antiohija|Antiohiju]] i brojne druge nove helenističke gradove osnovane nakon Aleksandrovih osvajanja, sve do područja današnjeg [[Afganistan|Afganistana]] i [[Pakistan|Pakistana]], gdje su [[Grčko-Baktrijsko Kraljevstvo]] i [[Indo-grčko Kraljevstvo]] opstali sve do kraja 1. stoljeća pr. Kr. [[Antigonidsko Kraljevstvo]] ušlo je krajem 3. stoljeća pr. Kr. u rat s [[Rimska Republika|Rimskom Republikom]]. Iako je [[Prvi makedonski rat]] završio bez odlučujućeg ishoda, Rimljani su nastavili ratovati protiv Makedonije sve dok je nisu potpuno uključili u Rimsku Republiku 149. pr. Kr. Na istoku se glomazno [[Seleukovići|Seleukidsko Carstvo]] postupno raspalo, iako je njegov ostatak opstao do 64. pr. Kr., dok je Ptolemejsko Kraljevstvo u Egiptu nastavilo postojati do 30. pr. Kr., kada su ga također osvojili Rimljani. Etolski savez postao je oprezan prema rimskom uplitanju u Grčku te je stao na stranu Seleukida u [[Rimsko-seleukidski rat|rimsko-seleukidskom ratu]]. Nakon rimske pobjede savez je praktički uklopljen u Rimsku Republiku. Iako je Ahajski savez nadživio i Etolski savez i Makedoniju, ubrzo su ga 146. pr. Kr. porazili [[Rimljani]] i uključili u Rimsku Republiku, čime je okončana grčka neovisnost. === Rimska Grčka === [[File:Linguistic_map_of_the_Roman_Empire_c._400.svg|desno|mini|Jezična karta Rimskog Carstva {{Circa|400}}]] Grčki je poluotok došao pod rimsku vlast tijekom rimskog osvajanja Grčke 146. pr. Kr., nakon [[Bitka kod Korinta (146. pr. Kr.)|bitke kod Korinta]]. [[Makedonija (rimska provincija)|Makedonija]] je postala [[rimska provincija]], dok je južna Grčka došla pod nadzor makedonskog [[Prefekt|prefekta]]. Međutim, neki su grčki ''poleis'' uspjeli zadržati djelomičnu neovisnost i izbjeći oporezivanje. [[Egejski otoci]] priključeni su tom području 133. pr. Kr. Atena i drugi grčki gradovi pobunili su se 88. pr. Kr., a poluotok je pokorio rimski vojskovođa [[Lucije Kornelije Sula|Sula]]. Rimski građanski ratovi dodatno su opustošili zemlju, sve dok [[August]] 27. pr. Kr. nije ustrojio poluotok kao provinciju [[Ahaja (rimska provincija)|Ahaju]]. Grčka je bila važna istočna provincija [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] jer je rimska kultura već dugo bila zapravo [[Grčko-rimska kultura|grčko-rimska]]. [[Koine]] služio je kao [[lingua franca]] na istoku Carstva i u [[Italija|Italiji]], a brojni grčki intelektualci, poput [[Galena]], većinu su svojih djela stvarali u Rimu. == Geografija == === Regije === [[File:Ancient_Regions_Mainland_Greece.png|mini|Glavna područja kopnene antičke Grčke i susjedne „barbarske” zemlje.]] Grčka je izrazito planinska zemlja, zbog čega se Stara Grčka sastojala od brojnih manjih područja, od kojih je svako imalo vlastiti dijalekt, kulturne posebnosti i identitet. [[Regionalizam (politika)|Regionalizam]] i sukobi među pojedinim područjima bili su važna obilježja Stare Grčke. Gradovi su se uglavnom nalazili u dolinama između planina ili na obalnim ravnicama te su nadzirali određeno područje u svojoj okolici. Na jugu se nalazio [[Peloponez]], koji se sastojao od područja Lakonije na jugoistoku, Mesenije na jugozapadu, Elide na zapadu, Ahaje na sjeveru, Korintije na sjeveroistoku, Argolide na istoku i Arkadije u središnjem dijelu. Ta su se imena sačuvala do danas kao nazivi regionalnih jedinica suvremene [[Grčka|Grčke]], premda s ponešto drukčijim granicama. Kopnena Grčka sjeverno od Peloponeza, danas poznata kao Središnja Grčka, na zapadu se sastojala od [[Etolija|Etolije]] i [[Akarnanija|Akarnanije]], u središnjem dijelu od [[Lokrija|Lokride]], [[Dorida]] i [[Fokida|Fokide]], a na istoku od [[Beotija|Beotije]], Atike i [[Megarida|Megaride]]. Na sjeveroistoku se nalazila [[Tesalija]], a na sjeverozapadu [[Epir]]. Epir se protezao od [[Ambracijski zaljev|Ambracijskog zaljeva]] na jugu do [[Keraunijske planine|Keraunijskih planina]] i rijeke [[Vjosa]] na sjeveru, a sastojao se od [[Kaonija|Kaonije]] na sjeveru, [[Molosi|Molosije]] u središnjem dijelu i [[Tesprotija|Tesprotije]] na jugu. U sjeveroistočnom kutu nalazila se [[Kraljevina Makedonija|Makedonija]], koja se u početku sastojala od Donje Makedonije i njezinih područja, među kojima su bili [[Ematija]], [[Pierija (Makedonija)|Pierija]] i [[Botijeja]], a poslije su joj pripojene [[Almopija]] i [[Amfaksitida]]. Izvorna prijestolnica Makedonije bila je [[Ege (Makedonija)|Ege]], a u [[4. stoljeće pr. Kr.|4. stoljeću pr. Kr.]] prijestolnica je premještena u [[Pela (Grčka)|Pelu]]. U vrijeme [[Aleksandar I. Makedonski|Aleksandra I. Makedonskog]] argeadski kraljevi Makedonije počeli su širiti svoju vlast prema [[Eordaja|Eordaji]] i ostatku Gornje Makedonije, područjima koja su naseljavala neovisna gornjomakedonska plemena poput [[Linkesti|Linkesta]], [[Oresti|Oresta]] i [[Elimiota]], te prema istoku preko rijeke [[Vardar|Aksija]] u [[Migdonija|Migdoniju]] i područja naseljena [[Tračani|tračkim]] plemenima. Sjeverno od Makedonije živjeli su različiti narodi koji nisu pripadali grčkom svijetu: [[Pajonci]] izravno na sjeveru, [[Tračani]] na sjeveroistoku te [[Iliri]] na sjeverozapadu s kojima su Makedonci često bili u sukobu. [[Halkidika]] je već rano bila naseljena grčkim kolonizatorima iz južne Grčke i smatrala se dijelom grčkog svijeta, dok je od kraja [[2. tisućljeće pr. Kr.|2. tisućljeća pr. Kr.]] došlo do znatnijeg grčkog naseljavanja i na istočnim obalama [[Egejsko more|Egejskog mora]] u [[Anatolija|Anatoliji]]. === Kolonije === [[File:Greek_Colonization_Archaic_Period.svg|mini|Grčka područja i kolonije u arhajskom razdoblju (750. – 550. pr. Kr.)]] [[File:Agrigento-Tempio_della_Concordia01.JPG|mini|[[Temple of Concordia, Agrigento|Hram Concordia]], [[Valle dei Templi]], [[Magna Graecia]], današnja Italija.]] Tijekom [[Arhajsko razdoblje|arhajskog razdoblja]] grčko je stanovništvo naraslo iznad održivosti ograničenih obradivih površina same [[Grčka|Grčke]], što je dovelo do osnivanja velikog broja [[Grčka kolonizacija|kolonija]] izvan matičnog područja. Prema jednoj procjeni, stanovništvo na širem području grčkog naseljavanja poraslo je približno deset puta između [[800. pr. Kr.|800.]] i [[400. pr. Kr.]], s oko 800 000 na čak 7,5–10 milijuna stanovnika.{{sfn|...}} To nije bilo povezano samo s trgovinom nego i s osnivanjem novih naselja. Te grčke kolonije nisu, poput rimskih kolonija, bile ovisne o matičnom gradu, nego su bile samostalni [[Polis|gradovi-države]].{{sfn|...}} Grci su se izvan Grčke naseljavali na dva različita načina. Prvi su oblik činila trajna naselja koja su osnivali Grci i koja su se razvijala kao neovisni [[Polis|polisi]]. Drugi oblik činili su [[Emporij|emporiji]], trgovačka naselja u kojima su živjeli i Grci i pripadnici drugih naroda, a koja su prvenstveno služila proizvodnji i trgovini robom. Primjeri takvih naselja bili su [[Al Mina]] na istoku i [[Ischia|Pitekusaj]] na zapadu.{{sfn|...}} Od otprilike 750. do 500. pr. Kr. Grci su osnivali kolonije u svim smjerovima. Na istoku je najprije kolonizirana egejska obala [[Mala Azija|Male Azije]], nakon čega su uslijedili [[Cipar]], obale [[Zapadna Tracija|Trakije]], [[Mramorno more]] i južna obala [[Crno more|Crnog mora]]. Grčka kolonizacija naposljetku je na sjeveroistoku dosegnula područja današnje [[Ukrajina|Ukrajine]] i [[Rusija|Rusije]], sve do [[Taganrog|Taganroga]]. Na zapadu su naseljene obale [[Ilirik|Ilirije]] i [[južna Italija]], poznata kao [[Magna Graecia]], a zatim Južna Francuska, [[Korzika]] i čak istočna [[Španjolska]]. Grčke kolonije osnovane su i u [[Drevni Egipat|Egiptu]] i [[Libija|Libiji]]. Današnje [[Sirakuza|Sirakuze]], [[Napulj]], [[Marseille]] i [[Istanbul]] svoje početke imaju u grčkim kolonijama Sirakuzama (Συράκουσαι), Neapolisu (Νεάπολις), Masaliji (Μασσαλία) i [[Bizant|Bizantu]] (Βυζάντιον). Te su kolonije imale važnu ulogu u širenju grčkog utjecaja diljem Europe, a pridonijele su i uspostavi trgovačkih mreža na velikim udaljenostima između grčkih gradova-država, čime su potaknule razvoj [[Gospodarstvo antičke Grčke|gospodarstva antičke Grčke]]. == Politika i društvo == === Politički ustroj === [[File:Bust_Pericles_Chiaramonti.jpg|mini|Mramorna bista Perikla s [[Corinthian helmet|korintskom kacigom]], rimska kopija grčkog originala, Museo Chiaramonti, [[Vatikanski muzeji]]. Periklo je bio ključna [[Populizam|populistička]] politička figura u razvoju radikalne [[Atenska demokracija|atenske demokracije]].<ref>Ruden, Sarah (2003). ''Lysistrata''. Hackett, p. 80. {{ISBN|0-87220-603-3}}.</ref>]] Antička Grčka sastojala se od nekoliko stotina razmjerno neovisnih [[Polis|gradova-država]] (''polisa''). Takvo se stanje razlikovalo od većine drugih tadašnjih društava, koja su bila organizirana kao [[Pleme|plemenske zajednice]] ili [[Kraljevina|kraljevstva]] koja su vladala razmjerno velikim područjima. Geografija [[Grčka|Grčke]], razdijeljene brojnim brežuljcima, planinama i rijekama, nedvojbeno je pridonijela političkoj rascjepkanosti Stare Grčke. S jedne strane, [[Grci|stari Grci]] nisu sumnjali da pripadaju „jednom narodu”: imali su istu [[Religija|religiju]], zajedničku temeljnu kulturu i isti jezik. Osim toga, bili su vrlo svjesni svojega plemenskog podrijetla. [[Herodot]] je, primjerice, mogao detaljno razvrstati gradove-države prema plemenskoj pripadnosti. Ipak, premda su postojale i takve šire veze, čini se da su one rijetko imale važniju ulogu u grčkoj politici. Neovisnost pojedinih polisa branila se vrlo odlučno, a stari Grci rijetko su razmatrali mogućnost političkog ujedinjenja. Čak i tijekom drugog perzijskog pohoda na Grčku, kada se skupina gradova-država udružila radi obrane zemlje, velika većina polisa ostala je neutralna. Nakon poraza Perzijanaca saveznici su se ubrzo ponovno počeli međusobno sukobljavati.<ref>Holland, T. ''Persian Fire'', Abacus, pp. 363–370 {{ISBN|978-0-349-11717-1}}</ref> Glavna obilježja političkog sustava Stare Grčke stoga su bila njegova rascjepkanost, koja očito nije prvenstveno proizlazila iz plemenske organizacije, te usredotočenost na urbana središta unutar inače vrlo malih država. Posebnosti grčkog sustava očituju se i u [[Kolonija|kolonijama]] koje su Grci osnivali diljem [[Sredozemlje|Sredozemlja]]. Premda su te kolonije određeni grčki polis mogle smatrati svojom „maticom” i prema njemu zadržavati bliske osjećaje, bile su potpuno neovisne o gradu iz kojega su potekle. Manji polisi neizbježno su katkad dolazili pod utjecaj moćnijih susjeda, ali čini se da su osvajanje ili izravna vlast drugoga grada-države bili razmjerno rijetki. Umjesto toga, polisi su se udruživali u saveze čije se članstvo neprestano mijenjalo. U kasnijem klasičnom razdoblju savezi su postajali malobrojniji i veći, a njima je dominirao jedan grad, osobito [[Atena (polis)|Atena]], [[Sparta]] ili [[Antička Teba (Grčka)|Teba]]. Polisi su često bili prisiljeni pristupiti takvim savezima pod prijetnjom rata ili kao dijelu mirovnog sporazuma. Čak ni nakon što je [[Filip II. Makedonski]] osvojio središnja područja Stare Grčke, nije pokušao pripojiti ih svojoj državi niti ih ujediniti u novu pokrajinu, nego je većinu polisa prisilio da pristupe njegovu [[Korintska liga|Korintskoj ligi]]. === Državna uprava i pravo === [[File:Law_Code_Gortyn_Louvre_Ma703.jpg|lijevo|mini|Nasljedno pravo, dio [[Gortyn code|Gortinskog zakonika]] s Krete, ulomak 11. stupca. Vapnenac, 5. stoljeće pr. Kr.]] Čini se da su mnogi grčki gradovi-države u početku bili male monarhije. Često je postojala gradska dužnost na kojoj su se zadržale neke preostale, uglavnom ceremonijalne kraljevske ovlasti (''basileus''), primjerice dužnost [[Arhont|arhonta-basileja]] u Ateni.<ref>Holland T. ''Persian Fire'', p. 94 {{ISBN|978-0-349-11717-1}}</ref> Međutim, do arhajskog razdoblja, odnosno početaka povijesno zabilježene prošlosti, većina gradova-država već je postala aristokratskim [[Oligarhija|oligarhijama]]. Nije posve jasno kako je došlo do te promjene. U [[Atena (polis)|Ateni]] je, primjerice, kraljevska vlast do približno 1050. pr. Kr. bila svedena na nasljednu doživotnu dužnost glavnog magistrata, odnosno arhonta. Do 753. pr. Kr. ta se dužnost dodjeljivala na deset godina, a do 683. pr. Kr. arhonti su se birali svake godine. U svakoj je fazi sve veći dio vlasti prelazio na aristokraciju kao cjelinu, a udaljavao se od pojedinca. Prevlast malog broja obitelji u politici i istodobno gomilanje bogatstva u njihovim rukama neizbježno su u mnogim polisima izazivali društvene nemire. U nekom bi trenutku u brojnim gradovima vlast preuzeo [[tiranin]], ne nužno u današnjem smislu vladara represivnog [[Autokracija|autokratskog]] režima, i vladao prema vlastitoj volji. Često mu je [[Populizam|populistički]] program pomagao da zadrži vlast. U političkom sustavu obilježenom klasnim sukobima, vladavina snažnog pojedinca često se smatrala najboljim rješenjem. [[Atena (polis)|Atena]] je u drugoj polovici [[6. stoljeće pr. Kr.|6. stoljeća pr. Kr.]] potpala pod tiransku vlast. Nakon njezina okončanja Atenjani su uspostavili [[Atenska demokracija|demokraciju]], prvu takvu u svijetu, kao radikalno rješenje kojim su nastojali spriječiti povratak [[Aristokracija|aristokracije]] na vlast. Skupština građana (''eklezija'') u kojoj se raspravljalo o gradskoj politici postojala je još od reformi [[Drakon|Drakona]] iz 621. pr. Kr. Nakon reformi [[Solon|Solona]] početkom 6. stoljeća pr. Kr. svi su građani smjeli sudjelovati u skupštini, ali najsiromašniji nisu imali pravo govoriti na njoj ni obnašati javne dužnosti. Uvođenjem demokracije skupština je postala pravni temelj državne vlasti, a svi su građani u njoj imali jednaka prava. Međutim, osobe bez građanskog statusa, poput [[Metek|meteka]] (stranaca koji su živjeli u Ateni) i [[Robovlasništvo|robova]], nisu imale nikakva politička prava. Nakon uspostave demokracije u Ateni i drugi su grčki gradovi-države uveli demokratske sustave. Ipak, mnogi su zadržali tradicionalnije oblike vlasti. Kao i u brojnim drugim pitanjima, [[Sparta]] je bila iznimka: tijekom cijelog promatranog razdoblja njome nisu vladali jedan, nego dva nasljedna kralja. Takav se sustav naziva [[Dvovlašće|diarhijom]]. Spartanski kraljevi pripadali su dinastijama [[Agijadi|Agijada]] i [[Euripontidi|Euripontida]], koje su prema predaji potjecale od [[Euristen]] i [[Proklo (spartanski kralj)|Prokla]]. Vjerovalo se da su osnivači obiju dinastija bili sinovi blizanci [[Aristodem|Aristodema]], vladara iz [[Heraklo|heraklidske]] loze. Međutim, vlast kraljeva bila je ograničena djelovanjem vijeća staraca [[Geruzija|geruzije]] i magistrata posebno zaduženih za nadzor kraljeva [[Efor (državnik)|efora]]. == Društvena struktura == Samo su slobodni muškarci rođeni kao pripadnici domicilnog stanovništva koji su posjedovali zemlju mogli biti građani s pravom na punu zakonsku zaštitu u [[Grad država|gradu-državi]]. U većini gradova-država, za razliku od prilika u [[Antički Rim|Starom Rimu]], društveni ugled nije donosio posebna prava. Ponekad su pojedine obitelji nadzirale javne vjerske službe, ali im to obično nije davalo dodatnu političku moć. U [[Atena (polis)|Ateni]] je stanovništvo bilo podijeljeno u četiri društvena sloja na temelju imovinskog stanja. Pojedinci su mogli prijeći u viši sloj ako bi stekli veće bogatstvo. U [[Sparta|Sparti]] su se svi muški građani nazivali ''homoioi'', što znači „jednaki” ili „sebi ravni”. Međutim, spartanski kraljevi, koji su zajednički obnašali vojne i vjerske dužnosti poglavara grada-države, potjecali su samo iz dviju obitelji.<ref>{{Citiranje knjige|last=Powell|first=Anton|url=https://books.google.com/books?id=QqA6DwAAQBAJ|title=A Companion to Sparta|date=2017|publisher=John Wiley & Sons|isbn=978-1-119-07237-9|page=187|access-date=4 July 2022}}</ref> Čini se da su [[Žene u staroj Grčkoj|žene u]] [[Žene u staroj Grčkoj|Staroj Grčkoj]] prvenstveno obavljale kućanske poslove, vodile kućanstvo te rađale i odgajale djecu. === Ropstvo === [[File:Grabstein_einer_Frau_mit_Dienerin.jpg|mini|Nadgrobni spomenik žene s robinjom koja je čuvala dijete, oko 100. pr. Kr.]] [[Robovlasništvo|Robovi]] nisu imali političku moć ni društveni status. Uz dopuštenje gospodara i ovisno o njegovoj dobroj volji, mogli su zasnovati obitelj i posjedovati imovinu, ali nisu imali politička prava. Do [[600. pr. Kr.]] u Grčkoj se proširilo ropstvo u kojem se ljudi smatraju vlasništvom. U [[5. stoljeće pr. Kr.|5. stoljeću pr. Kr.]] robovi su u nekim [[Grad država|gradovima-državama]] činili trećinu ukupnog stanovništva. U klasičnoj [[Atena (polis)|Ateni]] robovi su činili između 40 i 80 % stanovništva. Robovi izvan [[Sparta|Sparte]] gotovo se nikada nisu pobunili jer su potjecali iz brojnih naroda i bili previše teritorijalno raspršeni da bi se mogli organizirati. Međutim, za razliku od kasnije zapadne kulture, stari Grci nisu razmišljali u kategorijama [[Rasa|rase]].<ref>{{Citiranje knjige|last=Painter|first=Nell|url=https://archive.org/details/historyofwhitepe00pain/page/5|title=The History of White People|date=2010|publisher=W. W. Norton|isbn=978-0-393-04934-3|location=New York|page=[https://archive.org/details/historyofwhitepe00pain/page/5 5]}}</ref> Većina obitelji posjedovala je robove koji su obavljali kućanske poslove i radili kao nadničari, a čak su i siromašne obitelji mogle imati nekoliko robova. Vlasnicima je bilo zabranjeno tući ili ubijati robove. Kako bi ih potaknuli na marljiv rad, gospodari su im često obećavali da će ih u budućnosti osloboditi. Za razliku od [[Antički Rim|Rima]], oslobođenici nisu stjecali građanska prava. Umjesto toga uključivali su se u stanovništvo [[Meteci|meteka]], odnosno stranaca iz drugih zemalja ili gradova-država kojima je službeno bilo dopušteno živjeti u gradu. Gradovi-države posjedovali su i robove u javnom vlasništvu. Ti su robovi imali veću samostalnost od robova u privatnom vlasništvu: živjeli su odvojeno od svojih gospodara i obavljali specijalizirane poslove. U [[Atena (polis)|Ateni]] su se javni robovi osposobljavali za otkrivanje [[Krivotvorenje novca|krivotvorenog novca]], dok su robovi u hramovima služili božanstvima kojima su ti [[Hram|hramovi]] bili posvećeni. [[Skiti|Skitski]] robovi u Ateni obavljali su policijske poslove i okupljali građane radi sudjelovanja u političkim skupovima. [[Sparta]] je imala posebnu kategoriju robova poznatih kao [[heloti]]. Heloti su bili Mesenjani koje je država masovno porobila tijekom [[Mesenski ratovi|mesenskih ratova]] te ih dodijelila obiteljima uz koje su bili trajno vezani. Uzgajali su hranu i obavljali kućanske poslove kako bi se žene mogle posvetiti odgoju snažne djece, a muškarci vojnoj obuci za službu u pješaštvu kao [[Hoplit|hopliti]]. Gospodari su se prema helotima odnosili okrutno, zbog čega su se oni više puta bunili protiv svojih gospodara. Godine 370./369. pr. Kr., nakon što je [[Epaminonda]] oslobodio [[Mesenija|Meseniju]] od spartanske vlasti, helotski je sustav ondje ukinut, a heloti su stekli slobodu.<ref>{{Citiranje knjige|last=Cartledge|first=Paul|title=The Spartans: An Epic History|publisher=Pan Macmillan|year=2002|page=67}}</ref> Međutim, u [[Prefektura Lakonija|Lakoniji]] se taj sustav održao sve do [[2. stoljeće pr. Kr.|2. stoljeća pr. Kr.]] == Obrazovanje == [[File:Plato's_Academy_mosaic_from_Pompeii.jpg|lijevo|mini|Mozaik iz [[Pompeji|Pompeja]] s prikazom [[Platon|Platonove]] [[Akademija|Akademije]]]] Tijekom većeg dijela grčke povijesti obrazovanje je bilo privatno osim u [[Sparta|Sparti]]. U [[Helenizam|helenističkom]] razdoblju neki su [[Grad država|gradovi-države]] osnovali javne škole. Privatne učitelje mogle su si priuštiti samo imućne obitelji. Dječaci su učili čitati i pisati te recitirati književna djela. Učili su i pjevati, svirati jedan [[Glazbala|glazbeni instrument]] te se baviti [[Atletika|atletikom]] radi pripreme za vojnu službu. Obrazovali su se ne toliko radi stjecanja zanimanja koliko radi toga da postanu sposobni građani. Djevojčice su također učile čitati, pisati i računati jednostavne računske operacije kako bi mogle upravljati kućanstvom. Nakon djetinjstva gotovo uopće nisu imale pristup daljnjem obrazovanju.<ref>{{Citiranje knjige|last=Bloomer|first=W. Martin|title=A Companion to Ancient Education|publisher=Willey-Blackwell|year=2016|isbn=978-1-118-99741-3|location=Malden, MA|page=305}}</ref> Dječaci su polazili u školu sa sedam godina, dok su oni koji su živjeli u [[Sparta|Sparti]] odlazili u vojarnu. Postojale su tri vrste poučavanja: ''grammatistes'' za [[Aritmetika|aritmetiku]], ''kitharistes'' za [[Glazba|glazbu]] i [[ples]] te ''paidotribai'' za tjelesni odgoj i [[sport]]. Dječake iz imućnih obitelji koji su pohađali privatnu nastavu pratio je ''paidagogos'', kućni rob odabran za tu zadaću, koji se o njima brinuo tijekom dana. Nastava se održavala u privatnim domovima učitelja i obuhvaćala [[čitanje]], [[pisanje]], [[Matematika|matematiku]], [[pjevanje]] te sviranje [[Lira (instrument)|lire]] i [[Flauta|flaute]]. Kada bi dječaci navršili 12 godina, školovanje je uključivalo i sportske aktivnosti poput [[Hrvanje|hrvanja]], [[Trčanje|trčanja]], [[Bacanje diska|bacanja diska]] i [[Bacanje koplja|koplja]]. U [[Atena (polis)|Ateni]] su neki stariji mladići pohađali [[Akademija|akademije]] na kojima su izučavali naprednije discipline, poput [[Kultura|kulture]], [[Znanost|znanosti]], [[Glazba|glazbe]] i [[Umjetnost|umjetnosti]]. Školovanje je završavalo u dobi od 18 godina, nakon čega je obično slijedila jedna ili dvije godine vojne obuke u vojsci.<ref>Angus Konstam: "Historical Atlas of Ancient Greece", pp.&nbsp;94–95. Thalamus, UK, 2003, {{ISBN|1-904668-16-X}}</ref> Među najpoznatijim atenskim obrazovnim ustanovama bili su [[licej]], odnosno takozvana [[peripatetička škola]] koju je osnovao [[Aristotel|Aristotel iz Stageire]],<ref>{{Citiranje weba|title=Lyceum|url=https://www.britannica.com/topic/Lyceum-Greek-philosophical-school|access-date=21 August 2024|website=Britannica}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=The Lyceum|url=https://iep.utm.edu/lyceum/|access-date=21 August 2024|website=Internet Encyclopedia of Philosophy}}</ref> te Platonova akademija koju je osnovao [[Platon|Platon iz Atene]].<ref name="Lindberg 2007 70">{{Citiranje knjige|last=Lindberg|first=David C.|url=http://press.uchicago.edu/ucp/books/book/chicago/B/bo5550077.html|title=The Beginnings of Western Science|publisher=University of Chicago Press|year=2007|isbn=978-0-226-48205-7|page=70}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=Kampouris|first=Nick|date=26 October 2023|title=Plato's Academy: The World's First University|url=https://greekreporter.com/2023/10/26/plato-academy-athens-first-university-world/|access-date=21 August 2024|website=Greek Reporter}}</ref> Obrazovni sustav imućnih starih Grka poznat je i pod nazivom ''paideia''.<ref>{{Citiranje knjige|last=Woodruff|first=Paul|url=https://academic.oup.com/book/8502/chapter-abstract/154343006?redirectedFrom=fulltext|title=Nine Education (Paideia)|date=March 2006|isbn=978-0-19-530454-1|pages=191–210|chapter=Education (Paideia)|doi=10.1093/acprof:oso/9780195304541.003.0009|access-date=21 August 2024}}</ref><ref>{{cite magazine|last1=López|first1=Raquel|date=28 August 2019|title=Did sons and daughters get the same education in ancient Greece?|magazine=National Geographic|url=https://www.nationalgeographic.com/history/history-magazine/article/education-in-ancient-greece|access-date=21 August 2024}}</ref> == Gospodarstvo == Na vrhuncu gospodarskog razvoja u [[5. stoljeće pr. Kr.|5.]] i [[4. stoljeće pr. Kr.|4. stoljeću pr. Kr.]] slobodni građani klasične Grčke vjerojatno su činili jedno od najprosperitetnijih društava [[Antika|antičkog svijeta]]. Neki povjesničari gospodarstva smatraju da je grčko gospodarstvo bilo jedno od najrazvijenijih predindustrijskih gospodarstava. Prema procjenama izraženima u količini [[Pšenica|pšenice]] koju se moglo kupiti za dnevnu plaću, nekvalificirani radnik u urbanom području [[Atena (polis)|Atene]] zarađivao je dovoljno za kupnju 7–12 kg pšenice na dan, dok je nekvalificirani poljoprivredni radnik u [[Drevni Egipat|rimskom Egiptu]] mogao kupiti oko 3,75 kg. Atenska je dnevna plaća tako odgovarala dvostrukoj do trostrukoj količini pšenice dostupnoj nekvalificiranom poljoprivrednom radniku u rimskom Egiptu. Ipak, prihodi grčkih poljoprivrednika u prosjeku su također bili niži od prihoda gradskih radnika.<ref>W. Schiedel, "Real slave prices and the relative cost of slave labor in the Greco-Roman world", ''Ancient Society'', vol. 35, 2005, p 12.</ref> Premda su se životni uvjeti [[Robovlasništvo|robova]] znatno razlikovali, ropski je sustav pridonosio održavanju prihoda slobodnih građana. Stoga procjene gospodarskog razvoja koje se temelje na prihodima slobodnih građana ili isključivo na prihodima gradskog stanovništva vjerojatno precjenjuju stvarnu razinu blagostanja čitavog društva, unatoč brojnim dokazima o visokom životnom standardu. == Ratovanje == [[File:Greek-Persian_duel_1.jpg|mini|Grčki [[hoplit]] i perzijski ratnik prikazani u borbi na drevnom [[Kiliks|kiliksu]], [[5. stoljeće pr. Kr.|5. stoljeće]] [[5. stoljeće pr. Kr.|pr. Kr.]]]] Barem tijekom [[Arhajsko razdoblje|arhajskog razdoblja]] rascjepkanost Stare Grčke na brojne suparničke [[Grad država|gradove-države]] povećavala je učestalost sukoba, ali je istodobno ograničavala njihov opseg. Budući da nisu mogli održavati profesionalne vojske, gradovi-države oslanjali su se na vlastite građane. To je neizbježno ograničavalo trajanje vojnih pohoda jer su se građani morali vraćati svojim redovitim zanimanjima, osobito [[Poljoprivrednik|poljoprivrednici]]. Zbog toga su se vojni pohodi često ograničavali na ljetno razdoblje. Kada bi došlo do bitke, ona se obično odvijala kao unaprijed dogovoren sukob većih snaga s ciljem postizanja odlučujuće pobjede. Gubici su bili razmjerno mali u usporedbi s kasnijim bitkama i rijetko su prelazili pet posto pripadnika poražene strane. Među poginulima su se, međutim, često nalazili najugledniji građani i vojskovođe koji su predvodili svoje postrojbe na bojištu. Opseg i razmjeri ratovanja u Staroj Grčkoj znatno su se promijenili tijekom [[Grčko-perzijski ratovi|grčko-perzijskih ratova]]. Borba protiv golemih vojski [[Ahemenidsko Carstvo|Ahemenidskog Carstva]] nadilazila je mogućnosti pojedinačnih gradova-država. Grčka pobjeda na kraju je ostvarena savezima gradova-država čiji se sastav mijenjao tijekom vremena, čime su udruženi resursi i podijeljeni vojni zadatci. Iako su savezi među grčkim [[Polis|gradovima-državama]] postojali i ranije, dotad nisu bili zabilježeni savezi takvih razmjera. Uspon [[Atena (polis)|Atene]] i [[Sparta|Sparte]] kao vodećih sila tijekom tih sukoba izravno je doveo do [[Peloponeski rat|Peloponeskog rata]], tijekom kojega su se dodatno razvijali načini ratovanja, [[strategija]] i [[taktika]]. Rat se vodio između saveza gradova kojima su dominirale Atena i Sparta. Veća raspoloživost ljudstva i financijskih sredstava omogućila je vođenje opsežnijih ratnih operacija i primjenu raznovrsnijih oblika ratovanja. Odlučujuće bitke većih snaga tijekom Peloponeskog rata nisu donosile presudnu pobjedu, pa se sve više pribjegavalo strategijama iscrpljivanja, pomorskim bitkama, pomorskim blokadama i [[Opsada|opsadama]]. Te su promjene znatno povećale broj žrtava i poremetile funkcioniranje grčkog društva. Atena je raspolagala jednom od najvećih ratnih flota u Staroj Grčkoj. Imala je više od 200 [[trijera]], od kojih je svaku pokretalo 170 veslača raspoređenih u tri reda sa svake strane broda. Grad je mogao financirati tako veliku flotu koja je zahtijevala više od 34 000 veslača zahvaljujući bogatim rudnicima [[Srebro|srebra]] u kojima su radili [[Robovlasništvo|robovi]]. Prema Josiahu Oberu, grčkim je gradovima-državama tijekom arhajskog i klasičnog razdoblja prijetila približno jedna trećina vjerojatnosti uništenja.<ref>{{Citiranje knjige|last=Ober|first=Josiah|url=https://press.princeton.edu/books/paperback/9780691146249/democracy-and-knowledge|title=Democracy and Knowledge|date=2010|publisher=Princeton University Press|isbn=978-0-691-14624-9|pages=81–82}}</ref> == Kultura == === Filozofija === [[File:British_Museum_-_Four_Greek_philosophers.jpg|lijevo|mini|Biste četvorice filozofa Stare Grčke u [[British Museum|Britanskom muzeju]]. S lijeva na desno: [[Sokrat]], [[Antisten iz Atene|Antisten]], [[Hrizip]] i [[Epikur]].]] Filozofija Stare Grčke bila je usmjerena ka razumu i istraživanju. U mnogočemu je snažno utjecala na razvoj [[Moderna filozofija|moderne filozofije]], ali i suvremene [[Znanost|znanosti]]. Jasne i neprekinute linije utjecaja vode od filozofa Stare Grčke i [[Helenizam|helenističkog razdoblja]], preko srednjovjekovnih [[Islamska filozofija|muslimanskih filozofa]] i [[Islam|islamskih]] znanstvenika, do europske [[Renesansa|renesanse]] i [[Prosvjetiteljstvo|prosvjetiteljstva]] te sekularnih znanosti modernoga doba. Ni razum ni istraživanje nisu nastali u Staroj Grčkoj. Razlika između grčke težnje za znanjem i sličnih nastojanja starijih civilizacija, poput [[Drevni Egipat|Drevnog Egipta]] i [[Babilonija|Babilonije]], već je dugo predmet proučavanja teoretičara civilizacije. Prvi poznati [[Antička filozofija|grčki filozofi]] bili su [[Predsokratovska filozofija|predsokratovci]], koji su nastojali pružiti prirodna, nemitološka objašnjenja svijeta. Naslijedio ih je [[Sokrat]], jedan od prvih filozofa koji su djelovali u [[Atena (polis)|Ateni]] tijekom njezina zlatnog doba. Njegove su ideje, poznate ponajprije iz posrednih izvora, a ne iz njegovih vlastitih spisa, postavile temelje [[Zapadnjačka filozofija|zapadnjačke filozofije]]. Sokratov učenik [[Platon]], autor djela [[Država]], uspostavio je radikalnu razliku između [[Idealizam|ideja]] i [[Materijalizam|materijalnog svijeta]]. Platonov učenik [[Aristotel]], koji je opsežno pisao o prirodi i [[Etika|etici]], također i danas snažno utječe na zapadnjačku filozofiju. Među istaknutim predstavnicima kasnije helenističke filozofije, koja je također nastala u Grčkoj, bili su [[Antisten iz Atene|Antisten]] ([[cinizam]]), [[Zenon Kitijski|Zenon iz Kitija]] ([[stoicizam]]) i [[Plotin]] ([[Novoplatonizam|neoplatonizam]]). === Književnost i kazalište === [[File:The_great_theater_of_Epidaurus,_designed_by_Polykleitos_the_Younger_in_the_4th_century_BC,_Sanctuary_of_Asklepeios_at_Epidaurus,_Greece_(14015010416).jpg|lijevo|mini|Antičko kazalište u [[Epidaur (Grčka)|Epidauru]], [[4. stoljeće pr. Kr.|4. stoljeće]] [[4. stoljeće pr. Kr.|pr. Kr.]]]] [[File:Hypnos_Thanatos_BM_Vase_D56_full.jpg|mini|Prizor iz [[Ilijada|Ilijade]]: [[Hipno|Hipnos]] i [[Tanatos]] odnose [[Sarpedon|Sarpedonovo]] tijelo s bojišta pod [[Troja|Trojom]]; detalj s atičke [[Lekit|lekitke]] na bijeloj podlozi, oko [[440. pr. Kr.]]]] Najranija grčka književnost bila je poezija, namijenjena javnom izvođenju, a ne privatnom čitanju.<ref>{{Harvnb|Power|2016}}</ref> Najraniji poznati grčki pjesnik bio je Homer, iako je nesumnjivo pripadao već postojećoj tradiciji usmene poezije.<ref>{{Harvnb|Kirk|1985}}</ref> Homerova poezija oblikovala se otprilike u isto vrijeme kada su Grci razvili pismo, no izvorno se prenosila usmenim putem. Prvi pjesnik za kojega je pouzdano poznato da je svoja djela zapisivao bio je Arhiloh, lirski pjesnik iz sredine 7. stoljeća pr. Kr.<ref>{{Harvnb|Kirk|1985}}</ref> Tragedija se razvila potkraj arhajskog razdoblja, preuzimajući elemente iz različitih već postojećih pjesničkih vrsta kasnoga arhajskog razdoblja.<ref>{{Harvnb|Power|2016}}</ref> Komedija se počela razvijati početkom klasičnog razdoblja. Najraniji poznati datum povezan s tom kazališnom vrstom jest 486. pr. Kr., kada je natjecanje u komediji postalo službenim dijelom atenskih Velikih Dionizija. Najstarija sačuvana antička komedija Aharňani Aristofana prvi je put izvedena 425. pr. Kr.<ref>{{Harvnb|Handley|1985}}</ref> Poput poezije, i grčka proza nastala je u arhajskom razdoblju. Najraniji autori grčkih filozofskih, povijesnih i medicinskih tekstova djelovali su već u 6. stoljeću pr. Kr.<ref name="mcglew79">{{Harvnb|McGlew|2016}}</ref> Proza se najprije pojavila kao oblik pisanja kojim su se služili predsokratovski filozofi Anaksimandar i Anaksimen, premda se smatra da Tales iz Mileta, kojega se drži prvim grčkim filozofom, nije ostavio nikakve spise.<ref>{{Harvnb|McGlew|2016}}</ref> Proza je kao književna vrsta dosegnula zrelost u klasičnom razdoblju,<ref name="mcglew792">{{Harvnb|McGlew|2016}}</ref> tijekom kojega su se razvile glavne grčke prozne vrste: filozofija, historiografija, retorika i dijalog.<ref>{{Harvnb|McGlew|2016}}</ref> Tijekom helenističkog razdoblja kulturno središte grčkoga svijeta premjestilo se iz Atene, koja je tu ulogu imala u klasičnom razdoblju, u Aleksandriju. Istodobno su i drugi helenistički vladari, poput pripadnika dinastija Antigonida i Atalida, bili pokrovitelji znanosti i književnosti, pretvorivši Pelu odnosno Pergam u važna kulturna središta.<ref>{{Harvnb|Mori|2016}}</ref> Zahvaljujući kulturnom pokroviteljstvu helenističkih vladara, a osobito Muzeju u Aleksandriji, sačuvan je velik dio antičke grčke književnosti.<ref name="bulloch542">{{Harvnb|Bulloch|1985}}</ref> Aleksandrijska knjižnica, koja je bila dio Muzeja, imala je dotad nezamisliv cilj prikupiti primjerke svih poznatih djela napisanih na grčkom jeziku. Gotovo sva sačuvana neznanstvena književnost helenističkog razdoblja pripada poeziji.<ref name="bulloch5422">{{Harvnb|Bulloch|1985}}</ref> Helenistička poezija bila je izrazito intelektualna,<ref>{{Harvnb|Bulloch|1985}}</ref> povezivala je različite književne vrste i tradicije te izbjegavala linearno pripovijedanje.<ref>{{Harvnb|Mori|2016}}</ref> U helenističkom se razdoblju promijenio i način konzumacije književnosti: dok se u arhajskom i klasičnom razdoblju književnost uglavnom doživljavala putem javnih izvedbi, u helenističkom se razdoblju sve češće čitala u privatnosti.<ref>{{Harvnb|Mori|2016}}</ref> Istodobno su helenistički pjesnici počeli stvarati djela namijenjena privatnoj, a ne javnoj publici.<ref>{{Harvnb|Bulloch|1985}}</ref> Nakon Oktavijanove pobjede kod Akcija 31. pr. Kr. Rim je počeo postajati važno središte grčke književnosti. U njega su dolazili istaknuti grčki autori, poput Strabona i Dionizija iz Halikarnasa.<ref>{{Harvnb|Bowersock|1985}}</ref> Razdoblje najvećih inovacija u grčkoj književnosti pod rimskom vlašću bio je takozvani „dugi 2. vijek”, od približno 80. do oko 230. godine.<ref name="konig113">{{Harvnb|König|2016}}</ref> Posebno su se istaknuli razvoj romana i obnova značenja govorništva kao javne izvedbe.<ref name="konig1132">{{Harvnb|König|2016}}</ref> === Glazba i ples === U društvu antičke Grčke glazba je bila sveprisutna i smatrala se temeljnom sastavnicom civilizacije.{{Sfn|West|1994|pp=1, 13}} Imala je važnu ulogu u javnim vjerskim obredima,{{Sfn|West|1994|p=14}} privatnim svečanostima poput vjenčanja i pogreba{{Sfn|West|1994|p=21}} te zabavi u kućanstvu.{{Sfn|West|1994|p=24}} Muškarci su pjevali i svirali tijekom [[Simpozij|simpozija]],{{Sfn|West|1994|p=25}} a i muškarci i žene pjevali su tijekom rada. Dječje igre uključivale su pjesmu i ples.{{Sfn|West|1994|pp=27–28}} Glazba Stare Grčke bila je pretežno vokalna: izvodio ju je solist ili zbor, najčešće uz instrumentalnu pratnju.{{Sfn|West|1994|p=39}} Čisto instrumentalna glazba bila je rjeđa. Grci su se služili žičanim instrumentima, uključujući lire, harfe i lutnje,{{Sfn|West|1994|p=48}} kao i puhačkim instrumentima, među kojima je najvažniji bio aulos, instrument s dvostrukom cijevi i jezičcima.{{Sfn|West|1994|p=81}} Udaraljke su imale razmjerno sporednu ulogu u odnosu na žičane i puhačke instrumente te su se upotrebljavale u određenim vjerskim kultovima.{{Sfn|West|1994|p=122}} === Znanost i tehnologija === [[File:0142_-_Archaeological_Museum,_Athens_-_Antikythera_mechanism_-_Photo_by_Giovanni_Dall'Orto,_Nov_11_2009.jpg|lijevo|mini|[[Mehanizam iz Antikitere|Mehanizam s Antikitere bio]] je [[analogno računalo]] izrađeno između 150. i 100. pr. Kr. namijenjeno izračunavanju položaja nebeskih tijela.]] Matematika antičke Grčke pridonijela je brojnim važnim razvojnim pomacima, uključujući oblikovanje temeljnih pravila geometrije, uvođenje formalnog matematičkog dokaza te otkrića u teoriji brojeva, matematičkoj analizi i primijenjenoj matematici. Grčki matematičari približili su se i uspostavljanju integralnog računa. Otkrića nekoliko grčkih matematičara, među kojima su Pitagora, Euklid i Arhimed, i danas se primjenjuju u nastavi matematike. Grci su razvili astronomiju, koju su smatrali granom matematike, do vrlo visoke razine. Prve geometrijske trodimenzionalne modele kojima se nastojalo objasniti prividno gibanje planeta u 4. stoljeću pr. Kr. razvili su Eudoks iz Knida i Kalip iz Kizika. Njihov mlađi suvremenik Heraklid Pontski iznio je pretpostavku da se Zemlja okreće oko vlastite osi. U 3. stoljeću pr. Kr. Aristarh sa Samosa prvi je predložio heliocentrični sustav. Arhimed je u svojem djelu Pješčani račun ponovno iznio Aristarhovu pretpostavku da „zvijezde stajaćice i Sunce ostaju nepomični, dok se Zemlja okreće oko Sunca po kružnici”. Inače su sačuvani samo fragmentarni opisi Aristarhove zamisli.<ref>Pedersen, ''Early Physics and Astronomy'', pp.&nbsp;55–56</ref> Eratosten je na temelju kutova sjena izmjerenih na međusobno udaljenim mjestima s velikom točnošću procijenio opseg Zemlje.<ref>Pedersen, ''Early Physics and Astronomy'', pp.&nbsp;45–47</ref> U 2. stoljeću pr. Kr. Hiparh iz Nikeje ostvario je niz važnih doprinosa astronomiji, među kojima su prvo mjerenje precesije ravnodnevnica i sastavljanje prvoga kataloga zvijezda, u kojem je predložio sustav prividnih zvjezdanih veličina koji se u osnovi primjenjuje i danas. Antikiterski mehanizam, uređaj za izračunavanje gibanja planeta, potječe iz približno 80. pr. Kr. i smatra se najranijim pretečom astronomskih računala.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Freeth|first=T.|last2=Bitsakis|first2=Y.|last3=Moussas|first3=X.|display-authors=etal|year=2006|title=Decoding the ancient Greek astronomical calculator known as the Antikythera Mechanism|journal=Nature|volume=444|issue=7119|pages=587–591|bibcode=2006Natur.444..587F|doi=10.1038/nature05357|pmid=17136087}}</ref> Pronađen je u olupini antičkog broda u blizini grčkog otoka Antikitere, između Kitere i Krete. Postao je poznat po primjeni diferencijalnog zupčanog prijenosa, za koji se prije njegova otkrića vjerovalo da je izumljen tek u 16. stoljeću, kao i po minijaturizaciji i složenosti svojih dijelova, usporedivima s onima na satu iz 18. stoljeća. Izvorni mehanizam izložen je u zbirci bronce Nacionalnoga arheološkog muzeja u Ateni, uz njegovu repliku. Stari Grci ostvarili su i važna otkrića u medicini. Hipokrat je bio liječnik klasičnog razdoblja i smatra se jednom od najistaknutijih osoba u povijesti medicine. Naziva ga se „ocem medicine” zbog njegova trajnog doprinosa toj disciplini i uloge u osnivanju hipokratske medicinske škole.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Grammaticos|first=P. C.|last2=Diamantis|first2=A.|year=2008|title=Useful known and unknown views of the father of modern medicine, Hippocrates and his teacher Democritus|journal=Hellenic Journal of Nuclear Medicine|volume=11|issue=1|pages=2–4|pmid=18392218}}</ref><ref>[https://encarta.msn.com/encyclopedia_761576397/Hippocrates.html Hippocrates], Microsoft Encarta Online Encyclopedia 2006. Microsoft Corporation. [https://web.archive.org/web/20091029181928/http://encarta.msn.com/encyclopedia_761576397/Hippocrates.html Archived] 31 October 2009.</ref> Ta je intelektualna škola revolucionirala medicinu u antičkoj Grčkoj, uspostavivši je kao zasebnu disciplinu, različitu od drugih područja s kojima je tradicionalno bila povezana, osobito teurgije i filozofije. Time je medicina postala samostalna profesija.<ref name="garrison9293">{{Citiranje knjige|last=Garrison|first=Fielding H.|title=History of Medicine|publisher=W. B. Saunders|year=1966|location=Philadelphia|pages=92–93}}</ref><ref name="nuland5">{{Citiranje knjige|last=Nuland|first=Sherwin B.|url=https://archive.org/details/doctorsbiography00nula/page/5|title=Doctors|publisher=Knopf|year=1988|isbn=978-0-394-55130-2|page=[https://archive.org/details/doctorsbiography00nula/page/5 5]}}</ref> === Umjetnost i arhitektura === [[File:Sicily_Selinunte_Temple_E_(Hera).JPG|mini|Hram [[Hera|Here]] u Selinuntu na [[Sicilija|Siciliji]].]] Umjetnost antičke Grčke izvršila je golem utjecaj na kulturu mnogih zemalja od antičkog doba do danas, osobito u područjima kiparstva i arhitekture. Na Zapadu se umjetnost Rimskog Carstva uvelike temeljila na grčkim uzorima. Na Istoku su osvajanja Aleksandra Velikog potaknula višestoljetnu razmjenu između grčke, srednjoazijske i indijske kulture, što je dovelo do razvoja grčko-budističke umjetnosti, čiji su se utjecaji proširili sve do Japana. Nakon renesanse u Europi, humanistička estetika i visoki tehnički standardi grčke umjetnosti nadahnjivali su naraštaje europskih umjetnika. Klasična tradicija proizašla iz grčke umjetnosti dominirala je umjetnošću zapadnoga svijeta sve do duboko u 19. stoljeće. === Religija === [[File:Θερμαικος_με_θεα_τον_Ολυμπο!.jpg|mini|Planina [[Olimp]], prebivalište dvanaest [[Olimpski bogovi|olimpskih bogova]].]] Religija je bila središnji dio života u antičkoj Grčkoj.{{Sfn|Ogden|2007|p=1}} Iako su Grci iz različitih gradova i plemena štovali slična božanstva, vjerski obredi nisu bili jednaki, a predodžbe o bogovima razlikovale su se od mjesta do mjesta. Grci su bili mnogobošci i štovali su brojna božanstva, no već se u 6. stoljeću pr. Kr. počeo oblikovati panteon dvanaest [[Olimpski bogovi|olimpskih bogova]].{{Sfn|Dowden|2007|p=41}} Na grčku religiju utjecali su običaji susjednih naroda Bliskog istoka još od arhajskog razdoblja, a u helenističkom razdoblju taj je utjecaj postao obostran. Najvažniji vjerski obred u antičkoj Grčkoj bilo je žrtvovanje životinja, najčešće ovaca i koza. Žrtvovanje je bilo popraćeno javnom molitvom, a molitve i himne same su po sebi činile važan dio vjerskog života starih Grka. == Nasljeđe == Civilizacija Stare Grčke imala je golem utjecaj na jezik, politiku, obrazovne sustave, filozofiju, znanost i umjetnost. Postala je vodećom kulturnom tradicijom (''Leitkultur'') [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]], potisnuvši pritom izvorne italske tradicije. Kako je napisao [[Horacije]]:<blockquote>''Graecia capta ferum victorem cepit et artis / intulit agresti Latio'' (Poslanice, 2.1.156 i dalje) Osvojena Grčka osvojila je svojega neotesanog osvajača i uvela umjetnost u ruralni Lacij.</blockquote>Posredstvom Rimskog Carstva grčka je kultura postala temeljem [[Zapadna kultura|zapadne kulture]]. [[Bizant|Bizantsko Carstvo]] izravno je naslijedilo klasičnu grčku i [[Helenizam|helenističku kulturu]], bez posredovanja latinske kulture. Očuvanje znanja klasične Grčke u srednjovjekovnoj bizantskoj tradiciji snažno je utjecalo i na [[Slaveni|Slavene]], a poslije i na [[islamsko zlatno doba]] te zapadnoeuropsku [[Renesansa|renesansu]]. Do obnove zanimanja za znanje klasične Grčke u modernom dobu došlo je u sklopu pokreta [[Neoklasicizam|neoklasicizma]], koji se razvio u [[Europa|Europi]] i [[Amerika|Amerikama]] tijekom [[18. stoljeće|18.]] i [[19. stoljeće|19. stoljeća]]. == Izvori == {{izvori}} === Bibliografija === {{refbegin|30em}} * {{cite book |last=Antonaccio |first=Carla M. |chapter=Colonization: Greece on the Move 900–480 |year=2007 |title=The Cambridge Companion to Archaic Greece |editor-last=Shapiro |editor-first=H. A. |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge}} * {{cite book |last1=Asheri |first1=David |last2=Lloyd |first2=Alan |last3=Corcella |first3=Aldo |year=2007 |title=A Commentary on Herodotus, Books 1–4 |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-814956-9}} * {{cite book |last1=Boardman |first1=John |last2=Hammond |first2=N. G. L. |chapter=Preface |year=1982 |title=The Cambridge Ancient History – Volume 3, part 3 |editor1-last=Boardman |editor1-first=John |editor2-last=Hammond |editor2-first=N. G. L. |volume=III |edition=2 |location=Cambridge |publisher=Cambridge University Press}} * {{cite book |last=Bowersock |first=G. W. |title=The Cambridge History of Classical Literature |chapter=The literature of the Empire |editor1-last=Easterling |editor1-first=P. E. |editor1-link=P. E. Easterling |editor2-last=Knox |editor2-first=Bernard M. W. |editor2-link=Bernard Knox |year=1985 |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge}} * {{cite book |last=Bremmer |first=Jan M. |chapter=Greek Normative Animal Sacrifice |year=2007 |title=A Companion to Greek Religion |publisher=Blackwell |editor-last=Ogden |editor-first=Daniel}} * {{cite book |last=Bulloch |first=A. W. |title=The Cambridge History of Classical Literature |chapter=Hellenistic Poetry |editor1-last=Easterling |editor2-last=Knox |editor1-first=P. E. |editor2-first=Bernard M. W. |year=1985 |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge}} * {{cite book |last=Cameron |first=Alan |year=2004 |title=Greek Mythography in the Roman World |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-803821-4}} * {{cite book |last=Dowden |first=Ken |chapter=Olympian Gods, Olympian Pantheon |year=2007 |title=A Companion to Greek Religion |publisher=Blackwell |editor-last=Ogden |editor-first=Daniel}} * {{cite book |last=Furley |first=William D. |chapter=Prayers and Hymns |year=2007 |title=A Companion to Greek Religion |publisher=Blackwell |editor-last=Ogden |editor-first=Daniel}} * {{cite book |last=Hammond |first=N. G. L. |chapter=The Peloponnese |year=1982 |title=The Cambridge Ancient History |editor1-last=Boardman |editor1-first=John |editor2-last=Hammond |editor2-first=N. G. L. |volume=III.iii |edition=2 |location=Cambridge |publisher=Cambridge University Press}} * {{cite book |last=Handley |first=E. W. |title=The Cambridge History of Classical Literature |chapter=Comedy |editor1-last=Easterling |editor2-last=Knox |editor1-first=P. E. |editor2-first=Bernard M. W. |year=1985 |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge}} * {{cite book |last=Hornblower |first=Simon |title=The Greek World: 479–323 BC |edition=4 |publisher=Routledge |location=Abingdon |year=2011}} * {{cite book |last=Kirk |first=G. S. |title=The Cambridge History of Classical Literature |chapter=Homer |editor1-last=Easterling |editor2-last=Knox |editor1-first=P. E. |editor2-first=Bernard M. W. |year=1985 |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge}} * {{cite book |last=König |first=Jason |title=A Companion to Greek Literature |chapter=Literature in the Roman World |publisher=John Wiley & Sons |year=2016 |editor1-last=Hose |editor1-first=Martin |editor2-last=Schenker |editor2-first=David}} * {{cite book |last=Marincola |first=John |year=2001 |title=Greek Historians |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-922501-9}} * {{cite book |last=Martin |first=Thomas R. |title=Ancient Greece: From Prehistoric to Hellenistic Times |publisher=Yale University Press |location=New Haven |year=2013 |edition=2}} * {{cite book |last=McGlew |first=James |title=A Companion to Greek Literature |chapter=Literature in the Classical Age of Greece |publisher=John Wiley & Sons |year=2016 |editor1-last=Hose |editor1-first=Martin |editor2-last=Schenker |editor2-first=David}} * {{cite book |last=Mori |first=Anatole |title=A Companion to Greek Literature |chapter=Literature in the Hellenistic World |publisher=John Wiley & Sons |year=2016 |editor1-last=Hose |editor1-first=Martin |editor2-last=Schenker |editor2-first=David}} * {{cite book |last=Noegel |first=Scott B. |chapter=Greek Religion and the Ancient Near East |year=2007 |title=A Companion to Greek Religion |publisher=Blackwell |editor-last=Ogden |editor-first=Daniel}} * {{cite book |last=Ogden |first=Daniel |chapter=Introduction |year=2007 |title=A Companion to Greek Religion |publisher=Blackwell |editor-last=Ogden |editor-first=Daniel}} * {{cite book |last=Power |first=Timothy |title=A Companion to Greek Literature |chapter=Literature in the Archaic Age |publisher=John Wiley & Sons |year=2016 |editor1-last=Hose |editor1-first=Martin |editor2-last=Schenker |editor2-first=David}} * {{cite book |last=Roberts |first=Jennifer T. |year=2011 |title=Herodotus: a Very Short Introduction |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-957599-2}} * {{cite book |last=Shapiro |first=H. A. |chapter=Introduction |year=2007 |title=The Cambridge Companion to Archaic Greece |editor-last=Shapiro |editor-first=H. A. |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge}} * {{cite book |last1=Shipley |first1=D. Graham J. |title=The Greek World After Alexander 323-30 BC |date=2014 |publisher=Taylor and Francis |location=Hoboken |isbn=978-0-415-04617-6}} * {{cite book |last=Sparks |first=Kenton L. |year=1998 |title=Ethnicity and Identity in Ancient Israel: Prolegomena to the Study of Ethnic Sentiments and their Expression in the Hebrew Bible |location=Winona Lake, IN |publisher=Eisenbrauns |isbn=978-1-57506-033-0}} * {{cite book |last=West |first=M. L. |title=Ancient Greek Music |year=1994 |publisher=Clarendon Press |location=Oxford |url=https://archive.org/details/ancientgreekmusi0000west}} {{refend}} == Dodatna literatura == {{refbegin|30em}} * {{Cite book |last=Shanks |first=Michael |author-link=Michael Shanks (archaeologist) |url=https://books.google.com/books?id=Q8DoQ8SQPP8C |title=Classical Archaeology of Greece: Experiences of the Discipline |date=1996 |publisher=[[Routledge]] |isbn=978-0-415-08521-2 |location=London; New York}} * {{Cite book |url=https://books.google.com/books?id=jBNREAAAQBAJ |title=Alternatives to Athens: Varieties of Political Organization and Community in Ancient Greece |date=2000 |publisher=[[Oxford University Press]] |isbn=978-0-19-815220-0 |editor-last=Brock |editor-first=Roger |location=Oxford; New York |editor-last2=Hodkinson |editor-first2=Stephen}} * {{Cite book |title=Money, Labour and Land: Approaches to the Economies of Ancient Greece |date=2002 |publisher=[[Routledge]] |isbn=978-0-415-19649-9 |editor-last=Cartledge |editor-first=Paul |editor-link=Paul Cartledge |location=London; New York |editor-last2=Cohen |editor-first2=Edward E. |editor-last3=Foxhall |editor-first3=Lin |editor-link3=Lin Foxhall}} * {{Cite book |last=Cohen |first=Edward E. |title=Athenian Economy and Society: A Banking Perspective |date=1992 |publisher=[[Princeton University Press]] |isbn=978-0-691-03609-0 |location=Princeton, N.J}} * {{Cite book |last=Hurwit |first=Jeffrey M. |url=https://books.google.com/books?id=Ofxx9UQJPZwC |title=The Art and Culture of Early Greece, 1100-480 B.C |date=1985 |publisher=[[Cornell University Press]] |isbn=978-0-8014-1767-2 |location=Ithaca}} * {{Cite book |url=https://books.google.com/books?id=wLGRARDRtjoC |title=A Companion to the Classical Greek World |date=2006 |publisher=[[Blackwell Publishers|Blackwell]] |isbn=978-0-631-23014-4 |editor-last=Kinzl |editor-first=Konrad H. |location=Malden, MA}} * {{Cite book |url=https://books.google.com/books?id=fnJvha8jzzQC |title=Classical Greece: Ancient Histories and Modern Archaeologies |date=1994 |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-0-521-39279-2 |editor-last=Morris |editor-first=Ian |editor-link=Ian Morris (historian) |location=Cambridge [England]; New York, NY, USA}} * {{Cite book |url=https://archive.org/details/ancientgreecepol0000unse |title=Ancient Greece: A Political, Social, and Cultural History |date=2008 |publisher=[[Oxford University Press]] |isbn=978-0-19-530800-6 |editor-last=Pomeroy |editor-first=Sarah B. |editor-link=Sarah B. Pomeroy |edition=2nd |location=New York}} * {{Cite book |last=Rhodes |first=P. J. |author-link=P. J. Rhodes |title=A History of the Classical Greek World, 478-323 BC |date=2006 |publisher=[[Blackwell Publishers|Blackwell]] |isbn=978-0-631-22564-5 |location=Malden, Mass}} * {{Cite book |last=Whitley |first=James |author-link=James Whitley (archaeologist) |url=https://books.google.com/books?id=njOKqvpRrh4C |title=The Archaeology of Ancient Greece |date=2001 |publisher=[[Cambridge University Press]] |isbn=978-0-521-62205-9 |location=Cambridge, U.K.; New York}} {{refend}} qg7eouse7by7pvdgh3ef2v593m6ekp2 7615915 7615912 2026-10-09T23:38:53Z Dean72 77466 7615915 wikitext text/x-wiki [[File:Parthenon (30276156187).jpg|mini|Partenon, hram božice Atene u gradu Ateni.|400x400px]] [[Datoteka:Location_greek_ancient.svg|mini|400x400px|'''Teritorij Stare Grčke, oko 550. pr. Kr.''']] '''Stara Grčka''' ili '''Helada''' ([[Grčki jezik|grč.]] Ἑλλάς, ''Hellás'') bila je drevna civilizacija koja je postojala od [[Mračno doba (stara Grčka)|grčkog mračnog doba]] u 12.–9. stoljeću pr. Kr. do kraja [[Kasna antika|kasne antike]] (oko 600. godine), a obuhvaćala je labavu zajednicu kulturno i jezično povezanih [[Polis|gradova-država]] i područja, uglavnom smještenih na sjeveroistočnom području [[Sredozemno more|Sredozemlja]]. Prije rimskog razdoblja, većina tog područja bila je službeno ujedinjena samo jednom od 338. do 323. pr. Kr. pod [[Kraljevina Makedonija|Makedonskim Kraljevstvom]] u okviru [[Korintska liga|Korintske lige]]. U zapadnoj [[Historiografija|historiografiji]] neposredno nakon razdoblja klasične antike slijedili su [[rani srednji vijek]] i [[Bizant|bizantsko razdoblje]].<ref name="Thomas1988">{{Citiranje knjige|last=Thomas|first=Carol G.|url=https://books.google.com/books?id=NAwVAAAAIAAJ&pg=PA27|title=Paths from ancient Greece|publisher=Brill|year=1988|isbn=978-90-04-08846-7|pages=27–50}}</ref> Povjesničari početak Stare Grčke povezuju s [[Mikenska kultura|mikenskom Grčkom]], koja je propala tijekom [[Kolaps brončanog doba|sloma brončanog doba]] oko [[1100. pr. Kr.]] Tri stoljeća poslije, u [[8. stoljeće pr. Kr.|8. stoljeću pr. Kr.]], počeli su se oblikovati grčki urbani gradovi-države odnosno ''poleis'' čime je započelo [[arhajsko razdoblje]] i [[grčka kolonizacija]] Sredozemlja. Uslijedio je intelektualni procvat klasičnog razdoblja stare Grčke, od [[Grčko-perzijski ratovi|grčko-perzijskih ratova]] do smrti [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]] [[323. pr. Kr.]] To je razdoblje obuhvaćalo zlatno doba Atene, [[Peloponeski rat]] između [[Atena (polis)|Atene]] i [[Sparta|Sparte]], kratkotrajne spartansku i tebansku hegemoniju, stvaranje [[Korintska liga|Korintske lige]] pod vodstvom [[Filip II. Makedonski|Filipa II. Makedonskog]] te kasnije osvajanje [[Ahemenidsko Carstvo|Ahemenidskog Carstva]] od strane njegova sina [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]]. Aleksandrova teritorijalna osvajanja dovela su do širenja grčke kulture u [[Sjeverna Afrika|Sjevernu Afriku]] i [[Jugozapadna Azija|Jugozapadnu Aziju]], čime je započelo [[Helenizam|helenističko razdoblje]]. Ono je završilo oko 30. pr. Kr., kada je [[Ptolemejevići|Ptolemejsko Kraljevstvo]] u Egiptu sa središtem u [[Aleksandrija|Aleksandriji]] pripojio [[Rimska Republika|Rim]]. Klasična grčka kultura, osobito [[Antička filozofija|grčka filozofija]], snažno je utjecala na [[Antički Rim|Stari Rim]], koji je njezine različite oblike proširio Sredozemljem i velikim dijelom Europe. Zbog toga se klasična Grčka općenito smatra [[Kolijevka civilizacije|kolijevkom]] [[Zapadna kultura|zapadne civilizacije]], kulturom iz koje suvremeni Zapad crpi mnoge temeljne obrasce i ideje u politici, filozofiji, znanosti i umjetnosti.<ref name="EllynMcGinnis2004">{{Citiranje knjige|last=Maura Ellyn|url=https://books.google.com/books?id=N69iOTtVHGYC&pg=PT8|title=Greece: A Primary Source Cultural Guide|last2=Maura McGinnis|publisher=Rosen|year=2004|isbn=978-0-8239-3999-2|page=8}}</ref><ref name="FindlingPelle2004">{{Citiranje knjige|last=John E. Findling|url=https://books.google.com/books?id=QmXi_-Jujj0C&pg=PR23|title=Encyclopedia of the Modern Olympic Movement|last2=Kimberly D. Pelle|publisher=Greenwood|year=2004|isbn=978-0-313-32278-5|page=23}}</ref><ref name="ThompsonMullin">{{Citiranje knjige|last=Wayne C. Thompson|url=https://books.google.com/books?id=serMXIpALD0C|title=Western Europe, 1983|last2=Mark H. Mullin|publisher=Stryker-Post Publications|year=1983|isbn=978-0-943448-11-4|page=337|quote=for ancient Greece was the cradle of Western culture&nbsp;...}}</ref> == Kronologija == Klasična antika na području Sredozemlja obično se smatra razdobljem koje je započelo u [[8. stoljeće pr. Kr.|8. stoljeću pr. Kr.]], otprilike u vrijeme najranije zabilježene [[Homer|Homerove]] poezije, a završilo u [[6. stoljeće|6. stoljeću.]]<ref>{{Citiranje knjige|last=Osborne|first=Robin|title=Greece in the Making: 1200–479 BC|publisher=Routledge|year=2009|location=London|page=xvii}}</ref> Klasičnoj antici u Grčkoj prethodilo je [[Mračno doba (stara Grčka)|grčko mračno doba]] (oko [[1200. pr. Kr.|1200.]] – oko [[800. pr. Kr.]]), koje je u arheološkom smislu obilježeno [[Protogeometrijski stil|protogeometrijskim]] i [[Geometrijski stil|geometrijskim stilom]] ukrašavanja keramike. Nakon mračnog doba uslijedilo je [[arhajsko razdoblje]], koje je započelo oko 8. stoljeća pr. Kr. i tijekom kojega su se razvijali grčka kultura i društvo, što je dovelo do [[Klasična Grčka|klasičnog razdoblja]].<ref>{{Harvnb|Shapiro|2007}} str. 2. - 3.</ref> Ono je trajalo od perzijske invazije na Grčku [[480. pr. Kr.]] do smrti Aleksandra Velikog [[323. pr. Kr.]]<ref>{{Harvnb|Shapiro|2007}} str. 1.</ref> Klasično razdoblje u umjetnosti obilježava „klasični” stil, odnosno stil koji su kasniji promatrači smatrali uzornim, a najpoznatiji je primjer [[Partenon]] u Ateni. Politički su klasičnim razdobljem u [[5. stoljeće pr. Kr.|5. stoljeću pr. Kr.]] dominirali [[Atena (polis)|Atena]] i [[Delski savez]], koje je početkom 4. stoljeća pr. Kr. zamijenila [[Spartanska hegemonija]]. Potom je prevlast prešla na [[Antička Teba (Grčka)|Tebu]] i [[Beotski savez]], a naposljetku na [[Korintska liga|Korintsku ligu]] kojom je predvodila [[Egejska Makedonija|Makedonija]]. Ovo su razdoblje obilježili [[grčko-perzijski ratovi]], [[Peloponeski rat]] i uspon Makedonije. Nakon klasičnog razdoblja uslijedilo je [[Helenizam|helenističko razdoblje]] ([[323. pr. Kr.|323.]] – [[146. pr. Kr.]]), tijekom kojega su se grčka kultura i politički utjecaj proširili na [[Bliski istok]], od smrti [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]] do rimskog osvajanja. [[Rimska Grčka]] obično se računa od rimske pobjede nad [[Korint|Korintom]] u [[Bitka kod Korinta (146. pr. Kr.)|bitci kod Korinta]] 146. pr. Kr. do osnutka [[Konstantinopol|Konstantinopola]] kao prijestolnice [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] pod [[Konstantin I. Veliki|Konstantinom Velikim]] 330. godine. Naposljetku, [[kasna antika]] označava razdoblje [[Pokrštavanje|kristijanizacije]] tijekom druge polovice 4. i početka 6. stoljeća, koje je završilo zatvaranjem [[Akademija|Akademije]] u Ateni po nalogu [[Justinijan I. Veliki|Justinijana I.]] 529. godine.<ref>{{Citiranje knjige|last=Hadas|first=Moses|url=https://books.google.com/books?id=dOht3609JOMC&pg=PA273|title=A History of Greek Literature|publisher=Columbia University Press|year=1950|isbn=978-0-231-01767-1|page=273}}</ref> == Historiografija == Povijesno razdoblje Stare Grčke jedinstveno je u svjetskoj povijesti jer predstavlja prvo razdoblje izravno i opsežno dokumentirano pripovjednom [[Historiografija|historiografijom]]. Ranija antička povijest, odnosno protohistorija, poznata je iz mnogo fragmentarnijih izvora, poput ljetopisa, popisa kraljeva [[Epigrafika|epigrafskih]] zapisa. [[Herodot]] je opće poznat kao „otac povijesti”. Njegova ''[[Povijest (Herodot)|Povijest]]'' dala je ime čitavoj znanosti. Napisano između 450-ih i 420-ih godina pr. Kr., Herodotovo djelo seže otprilike jedno stoljeće u prošlost te govori o povijesnim osobama iz 6. stoljeća pr. Kr., poput [[Darije I. Veliki|Darija I. Perzijskog]], [[Kambiz II.|Kambiza II.]] i [[Psamtik III.|Psamtika III.]], a spominje i neke osobe iz 8. stoljeća pr. Kr., poput [[Kandaul|Kandaula]]. Točnost Herodotovih djela predmet je rasprava.<ref>{{Harvp|Marincola|2001}}</ref><ref>{{Harvp|Roberts|2011}}</ref><ref>{{Harvp|Sparks|1998}}</ref><ref>{{Harvp|Asheri|Lloyd|Corcella|2007}}</ref><ref>{{Harvp|Cameron|2004}}</ref> Nakon Herodota slijedili su autori poput [[Tukidid|Tukidida]], [[Ksenofont|Ksenofonta]], [[Demosten|Demostena]], [[Platon|Platona]] i [[Aristotel|Aristotela]]. Većina njih bili su [[Atena (polis)|Atenjani]] ili proatenski orijentirani mislioci, zbog čega je o povijesti i politici Atene poznato mnogo više nego o povijesti mnogih drugih gradova. Njihov je prikaz dodatno ograničen usredotočenošću na političku, vojnu i diplomatsku povijest, uz zanemarivanje gospodarske i društvene povijesti.<ref>{{Citiranje knjige|last=Grant|first=Michael|url=https://books.google.com/books?id=IUNxvi0kbd8C|title=Greek and Roman historians: information and misinformation|publisher=Routledge|year=1995|isbn=978-0-415-11770-8|page=74}}</ref> == Povijest == === Arhajsko razdoblje === [[File:Prothesis_Dipylon_Painter_A517.jpg|mini|Dipilonska vaza iz kasnog [[Geometrijski stil|geometrijskog razdoblja]] ili početka arhajskog razdoblja, oko 750. pr. Kr.]] Arhajsko razdoblje, koje je trajalo približno od 800. do 500. pr. Kr., obilježeno je dovršetkom političkih i društvenih promjena započetih tijekom grčkog mračnog doba. [[Polis]] (grad-država) postao je najvažnija jedinica političkog ustroja [[Grčka|Grčke]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 15.</ref> Nakon sloma [[Mikenska kultura|mikenske]] vlasti u Grčkoj više nije postojala snažna središnja država, a geografija Grčke, u kojem su brojna naselja bila međusobno odvojena planinskim područjima, pogodovao je razvoju malih neovisnih gradova-država.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 65.</ref> Nekoliko grčkih država u tom je razdoblju doživjelo uspon [[Tiran|tirana]], najpoznatiji od kojih su vladali [[Korint|Korintom]] od 657. pr. Kr.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 103.</ref> U tom su razdoblju osnovane i brojne grčke kolonije diljem [[Sredozemlje|Sredozemlja]]. [[Eubeja|Eubejska]] naselja postojala su u [[Al Mina|Al-Mini]] na istoku već oko [[800. pr. Kr.]], a na zapadu je do [[775. pr. Kr.]] osnovano naselje na [[Ischia|Ischiji]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 69. - 70.</ref> Sve intenzivniji dodiri s negrčkim narodima, posebice na [[Bliski istok|Bliskom istoku]], potaknuli su razvoj umjetnosti i arhitekture, prihvaćanje [[Kovanica|kovanog novca]] te razvoj [[Grčki alfabet|grčkog alfabeta]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 73. - 74.</ref> [[Atena (polis)|Atena]] je tijekom arhajskog razdoblja postupno razvila svoj [[Demokracija|demokratski]] sustav. Već se u [[7. stoljeće pr. Kr.|7. stoljeću pr. Kr.]] pravo svih muških građana na sudjelovanje u narodnoj skupštini čini uspostavljenim.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 108.</ref> Nakon neuspjelog pokušaja državnog udara koji je oko [[636. pr. Kr.]] predvodio [[Kilon]], [[Drakon]] je 621. pr. Kr. imenovan za sastavljanje zakonika. Taj pokušaj nije uspio smanjiti političke napetosti između siromašnih i društvenih elita, pa je [[594. pr. Kr.]] [[Solon]] dobio ovlasti za provedbu novih reformi kojima se nastojala uravnotežiti moć bogatih i siromašnih.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 109. - 110.</ref> Sredinom [[6. stoljeće pr. Kr.|6. stoljeća pr. Kr.]] [[Pisistrat]] se učvrstio kao tiranin, a nakon njegove smrti [[527. pr. Kr.]] naslijedio ga je sin [[Hipija (tiranin)|Hipija]]. Do kraja 6. stoljeća Hipija je svrgnut, a [[Klisten]] je proveo daljnje demokratske reforme.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 112. - 113.</ref> U [[Sparta|Sparti]] se tijekom 8. i 7. stoljeća pr. Kr. razvio politički sustav s dva kralja, [[Geruzija|vijećem staraca]] i pet [[Efori|efora]]. Prema spartanskoj tradiciji, taj je ustav uspostavio legendarni zakonodavac [[Likurg (spartanski zakonodavac)|Likurg]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 96.</ref> Tijekom [[Prvi mesenski rat|Prvog]] i [[Drugi mesenski rat|Drugog mesenskog rata]] Sparta je pokorila susjednu pokrajinu [[Mesenija|Meseniju]] porobivši njezino stanovništvo.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 112. - 113.</ref> U 6. stoljeću pr. Kr. grčki gradovi-države počeli su razvijati formalne međusobne odnose. Prije toga pojedini su se vladari oslanjali uglavnom na osobne veze s elitama drugih gradova.<ref>{{Harvnb|Osborne|2009}} str. 270.</ref> Potkraj arhajskog razdoblja Sparta je počela stvarati niz saveza poznatih kao [[Peloponeski savez]], u koji su se uključili gradovi poput [[Korint|Korinta]], [[Elida|Elide]] i [[Megara|Megare]].<ref>{{Harvnb|Hammond|1982}} str. 356.</ref> Time je Mesenija ostala izolirana, a spartanski položaj prema [[Arg (grad)|Argu]], drugoj velikoj sili na [[Peloponez|Peloponezu]], dodatno je ojačan.<ref>{{Harvnb|Osborne|2009}} str. 271.</ref> Drugi savezi u 6. stoljeću pr. Kr. uključivali su savez između Elide i [[Heraia|Heraije]] na Peloponezu te savez između grčke kolonije [[Sibaris]] u južnoj [[Italija|Italiji]], njezinih saveznika i Serdaioia.<ref>{{Harvnb|Osborne|2009}}</ref> === Klasična Grčka === [[File:EarlyAthenianCoin.jpg|lijevo|mini|Rani atenski novac s prikazom glave [[Atena (mitologija)|Atene]] na aversu i njezine sove na reversu, [[5. stoljeće pr. Kr.]]]] Godine 499. pr. Kr. jonski gradovi-države pod perzijskom vlašću pobunili su se protiv svojih vladara tirana koje je podupirala Perzija.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 126. - 127.</ref> Uz pomoć postrojbi poslanih iz Atene i [[Eretria|Eretrije]], pobunjenici su prodrli sve do [[Sard|Sarda]] i spalili grad, prije nego što ih je perzijski protunapad potisnuo.<ref name="martin2013">{{Harvnb|Martin|2013}} str. 127.</ref> Pobuna se nastavila do 494. pr. Kr., kada su Perzijanci porazili pobunjene Jonjane.<ref name="martin20132">{{Harvnb|Martin|2013}} str. 127.</ref> [[Darije I. Veliki|Darije]] nije zaboravio da je Atena pomogla jonskoj pobuni te je 490. pr. Kr. okupio vojsku i flotu kako bi se osvetio.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 128.</ref> Iako brojčano znatno slabiji, Atenjani su, uz potporu svojih saveznika iz [[Plataja|Plataje]], porazili Perzijance u [[Bitka kod Maratona|Maratonskoj bitci]], nakon čega se perzijska flota povukla.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 128. - 129.</ref> [[File:Map_Greco-Persian_Wars-en.svg|mini|Događaji u prvim fazama [[Grčko-perzijski ratovi|grčko-perzijskih ratova]]]] [[File:Map_athenian_empire_431_BC-en.svg|mini|[[Delski savez]] neposredno prije [[Peloponeski rat|Peloponeskog rata]] 431. pr. Kr.]] Deset godina poslije, [[Kserkso I.|Darijev sin Kserkso]] pokrenuo je drugu invaziju na Grčku.<ref name="martin131">{{Harvnb|Martin|2013}} str. 131.</ref> Gradovi-države sjeverne i središnje Grčke predali su se Perzijancima bez otpora, ali koalicija 31 grčkog grada-države, među kojima su bili Atena i Sparta, odlučila se oduprijeti perzijskoj invaziji.<ref name="martin1312">{{Harvnb|Martin|2013}} str. 131.</ref> Istodobno je kartažanska vojska napala grčku Siciliju. Godine 480. pr. Kr. odigrala se prva velika bitka kod [[Bitka kod Termopila|Termopila]], gdje je mala grčka zaštitnica, predvođena s tristo Spartanaca, nekoliko dana zadržavala neprijatelja na strateškom prijevoju koji je štitio središte Grčke. Istodobno je [[Gelon]] iz Sirakuze porazio kartašku vojsku u [[Bitka kod Himere|bitci kod Himere]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 131. - 133.</ref> Perzijanci su odlučno poraženi na moru od pretežno atenske mornarice u [[Bitka kod Salamine|bitci kod Salamine]], a na kopnu 479. pr. Kr. u [[Bitka kod Plateje|bitci kod Plateje]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 134. - 136.</ref> Savez protiv Perzije nastavio je djelovati, isprva pod vodstvom spartanskog vojskovođe [[Pauzanija (vojskovođa)|Pauzanije]], a od 477. pr. Kr. pod vodstvom Atene.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 137. - 138.</ref> Do 460. pr. Kr. Perzijanci su bili potisnuti iz [[Egejsko more|Egejskog mora]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 140.</ref> Tijekom tog dugotrajnog pohoda [[Delski savez]] postupno se iz obrambenog saveza grčkih država pretvorio u atensko carstvo, jer je rastuća pomorska moć Atene zastrašivala ostale članice saveza.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 137. - 141.</ref> Atena je 450. pr. Kr. okončala svoje pohode protiv Perzije, nakon katastrofalnog poraza u Egiptu 454. pr. Kr. i smrti [[Kimon|Kimona]] u borbi protiv Perzijanaca na [[Cipar|Cipru]] 450. pr. Kr.<ref name="martin147">{{Harvnb|Martin|2013}} str. 147.</ref> Kako je atenska borba protiv Perzijskog Carstva jenjavala, rastao je sukob između Atene i Sparte. Sparta, zabrinuta zbog sve veće moći Atene koju je financirao Delski savez, ponudila je pomoć članicama saveza koje su se nerado podvrgavale atenskoj vlasti i željele se pobuniti. Napetosti su dodatno porasle 462. pr. Kr., kada je Atena poslala vojsku u pomoć Sparti u gušenju pobune [[Heloti|helota]], ali su Spartanci tu pomoć odbili.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 142.</ref> Tijekom 450-ih Atena je preuzela nadzor nad [[Beotija|Beotijom]] te izvojevala pobjede nad [[Egina (otok)|Eginom]] i [[Korint|Korintom]]. Međutim, nije uspjela ostvariti odlučujuću pobjedu i 447. ponovno je izgubila Beotiju. Atena i Sparta sklopile su zimi 446./445. pr. Kr. [[Tridesetogodišnji mir]], čime je sukob okončan.<ref name="martin1472">{{Harvnb|Martin|2013}} str. 147.</ref> [[File:Pericles_Pio-Clementino_Inv269.jpg|lijevo|mini|Bista [[Periklo|Perikla]], vodećeg atenskog političara na početku Peloponeskog rata.]] Unatoč sporazumu, odnosi između Atene i Sparte ponovno su se pogoršali tijekom 430-ih, pa je 431. pr. Kr. izbio [[Peloponeski rat]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 149.</ref> U prvoj fazi rata Sparta je svake godine bez odlučujućeg uspjeha napadala Atiku, dok je Atena uspješno ratovala protiv korintskih snaga u sjeverozapadnoj Grčkoj i branila svoje carstvo, unatoč [[Kuga|kugi]] koja je usmrtila vodećeg atenskog državnika [[Periklo|Perikla]].<ref name="hornblower160">{{Harvnb|Hornblower|2011}} str. 160.</ref> Rat se preokrenuo nakon atenskih pobjeda pod vodstvom [[Kleon|Kleona]] kod [[Bitka kod Pilosa|Pilosa]] i [[Bitka kod Sfakterije|Sfakterije]].<ref name="hornblower1602">{{Harvnb|Hornblower|2011}} str. 160.</ref> Sparta je tada zatražila mir, ali su Atenjani prijedlog odbili.<ref name="hornblower162">{{Harvnb|Hornblower|2011}} str. 160.</ref> Atenski neuspjeh u ponovnom osvajanju Beotije kod [[Bitka kod Delija|Delija]] te uspjesi [[Brasida|Braside]] u sjevernoj Grčkoj 424. pr. Kr. poboljšali su spartanski položaj nakon Sfakterije.<ref name="hornblower1622">{{Harvnb|Hornblower|2011}} str. 162.</ref> Nakon smrti Kleona i Braside, najistaknutijih zagovornika rata na objema stranama, atenski vojskovođa [[Nikija]] 421. je pregovarao o [[Nikijin mir|mirovnom sporazumu]].<ref>{{Harvnb|Hornblower|2011}} str. 163.</ref> Mir, međutim, nije dugo potrajao. Godine 418. pr. Kr. savezničke snage Atene i Argosa poražene su od Sparte u [[Bitka kod Mantineje (418. pr. Kr.)|bitci kod Mantineje]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 191. - 199.</ref> Atena je 415. pr. Kr. pokrenula ambiciozan pomorski pohod s ciljem ovladavanja [[Sicilija|Sicilijom]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 200</ref> Pohod je završio katastrofom u luci [[Sirakuza]]: gotovo cijela vojska i brodovlje bili su uništeni.<ref>{{Harvnb|Hornblower|2011}} str. 177.</ref> Ubrzo nakon atenskog poraza kod Sirakuze, atenski jonski saveznici započeli su podizati pobunu protiv Delskog saveza, dok se Perzija ponovno uključila u grčke sukobe na strani Sparte.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 202. - 203.</ref> U početku je atenski položaj i dalje bio razmjerno snažan, s važnim pobjedama kod [[Bitka kod Kizika|Kizika]] 410. i [[Bitka kod Arginuskih otoka|Arginuskih otoka]] 406. pr. Kr. Međutim, 405. pr. Kr. spartanski vojskovođa [[Lisandar]] porazio je Atenu u [[Bitka kod Egospotama|bitci kod Egospotama]] i započeo blokadu atenske luke.<ref name="Martin 2013 205">{{Harvnb|Martin|2013}} str. 205.</ref> Izgladnjela Atena zatražila je mir te pristala predati svoju flotu i priključiti se [[Peloponeski savez|Peloponeskom savezu]] pod vodstvom Sparte.<ref>{{Harvnb|Hornblower|2011}} str. 189.</ref> Nakon predaje Atene Sparta je u gradu uspostavila oligarhijski režim poznat kao [[Tridesetorica tirana]], jedan od niza oligarhijskih režima koje je Sparta poduprla nakon Peloponeskog rata.<ref name="Martin 2013 2052">{{Harvnb|Martin|2013}} str. 205.</ref> Spartanska prevlast nije dugo trajala: nakon samo godinu dana Tridesetorica su svrgnuta.<ref>{{Harvnb|Hornblower|2011}} str. 219.</ref> U prvoj polovici 4. stoljeća pr. Kr. velike grčke države pokušavale su uspostaviti prevlast nad kopnenom Grčkom. Nijedna u tome nije uspjela, a njihova je slabost stvorila vakuum moći koji će naposljetku ispuniti Makedonija pod [[Filip II. Makedonski|Filipom II.]], a zatim [[Aleksandar Veliki|Aleksandrom Velikim]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 221., 226.</ref> Neposredno nakon Peloponeskog rata Sparta je pokušala proširiti svoju moć, zbog čega su se Argos, Atena, Korint i Teba udružili protiv nje.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 224.</ref> Perzijski kralj isprva je pristupio savezu protiv Sparte kako bi spriječio bilo koju grčku državu da stekne prevlast koja bi joj omogućila suprotstaviti se Perziji, ali je potom nametnuo [[Kraljevski mir|Antalkidin mir]] („Kraljevski mir”), kojim je Perziji vraćen nadzor nad grčkim gradovima u Anatoliji.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 224. - 225.</ref> Do 371. pr. Kr. Teba je stekla prevlast porazivši Spartu u [[Bitka kod Leuktre|bitci kod Leuktre]] i ubivši spartanskog kralja [[Kleombrot I.|Kleombrota I.]] Tebanci su potom prodrli u Lakoniju. Daljnji tebanski uspjesi protiv Sparte 369. pr. Kr. omogućili su Meseniji stjecanje neovisnosti. Sparta se nikada nije oporavila od gubitka plodne Mesenije i helotske radne snage koju je ona pružala.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 225. - 226.</ref> Rastuća moć Tebe potaknula je Spartu i Atenu da se udruže, ali su 362. pr. Kr. poražene od Tebe u [[Bitka kod Mantineje (362. pr. Kr.)|bitci kod Mantineje]]. Nakon Mantineje nijedna velika grčka država nije bila sposobna uspostaviti prevlast. Iako je Teba pobijedila u bitci, njezin vojskovođa [[Epaminonda]] poginuo je, a Teba je tijekom sljedećih desetljeća bila uvučena u ratove sa susjedima. Ateni se u međuvremenu drugi pomorski savez, osnovan 377. pr. Kr., raspao sredinom 350-ih godina.<ref>{{Harvnb|Martin|2013.}} str. 226</ref> [[File:Alexander_the_Great_mosaic.jpg|lijevo|mini|[[Aleksandrov mozaik]], Nacionalni arheološki muzej u Napulju.]] Vakuum moći u Grčkoj nakon bitke kod Mantineje ispunila je Makedonija pod Filipom II., počevši od [[Bitka na Krokusovu polju|bitke na Krokusovu polju]]. Godine 338. pr. Kr. Filip je porazio grčki savez u [[Bitka kod Heroneje|bitci kod Heroneje]] te potom osnovao [[Korintska liga|Korintsku ligu]]. Planirao je predvoditi Savez u pohodu protiv Perzije, ali je 336. pr. Kr. ubijen. Njegov sin Aleksandar Veliki naslijedio je očevu ambiciju.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 221.</ref> Nakon pohoda protiv zapadnih i sjevernih neprijatelja Makedonije te protiv grčkih država koje su se nakon Filipove smrti odvojile od Korintskog saveza, Aleksandar je 334. pr. Kr. započeo pohod protiv Perzije.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 243. - 245.</ref> Osvojio je Perzijsko Carstvo porazivši [[Darije III.|Darija III.]] u [[Bitka kod Isa|bitci kod Isa]] 333. pr. Kr., a nakon [[Bitka kod Gaugamele|bitke kod Gaugamele]] 331. pr. Kr. proglasio se kraljem Azije.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 245. - 247.</ref> Od 329. pr. Kr. vodio je pohode u [[Baktrija|Baktriji]], a zatim i u [[Indija|Indiji]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 248.</ref> Daljnji planovi za osvajanje Arabije i sjeverne Afrike prekinuti su njegovom smrću 323. pr. Kr.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 250.</ref> === Helenističko razdoblje === [[File:Diadochen1.png|poveznica=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Diadochen1.png|desno|mini|The major [[:en:Hellenistic_civilization|Hellenistic]] realms included the [[:en:Diadochi|Diadochi]] kingdoms:{{legend|#787CAD|Kingdom of [[Ptolemy I Soter]]}}{{legend|#50A249|Kingdom of [[Cassander]]}}{{legend|#C38833|Kingdom of [[Lysimachus]]}}{{legend|#C3B933|Kingdom of [[Seleucus I Nicator]]}}{{legend|#AF3662|[[Epirus]]}} Also shown on the map:{{legend|#85AB54|[[Greek colonies]]}}{{legend|#A361BD|[[Carthage]] (non-Greek)}}{{legend|#70A9BE|[[Ancient Rome|Rome]] (non-Greek)}}]] Razdoblje od smrti Aleksandra Velikog 323. pr. Kr. do smrti [[Kleopatra|Kleopatre]], posljednje makedonske vladarice Egipta, poznato je kao helenističko razdoblje. U ranom dijelu tog razdoblja razvio se novi oblik kraljevske vlasti utemeljen na makedonskim i bliskoistočnim tradicijama. Prvi helenistički kraljevi bili su bivši Aleksandrovi vojskovođe koji su preuzeli vlast nakon njegove smrti. Nisu pripadali postojećim kraljevskim dinastijama i nisu imali tradicionalno pravo na područja kojima su zavladali.{{sfn|Martin|2013|p=253}} Najvažniji među tim vladarima u desetljećima nakon Aleksandrove smrti bili su [[Antigon I. Jednooki|Antigon I.]] i njegov sin [[Demetrije I. Makedonski|Demetrije]] u Makedoniji i ostatku Grčke, [[Ptolemej I. Soter|Ptolemej]] u Egiptu te [[Seleuk I. Nikator|Seleuk I.]] u Siriji i bivšem Perzijskom Carstvu.{{Sfn|Martin|2013|pp=254–255}} Manja helenistička kraljevstva uključivala su [[Epirsko Kraljevstvo]] pod vlašću [[Pir iz Epira|Pira]], [[Atalidska dinastija|Atalide]] u Anatoliji i [[Grčko-Baktrijsko Kraljevstvo]].{{Sfn|Martin|2013|p=256}} U ranom helenističkom razdoblju točne granice helenističkih kraljevstava još nisu bile utvrđene. Antigon je pokušao proširiti svoj teritorij napadima na ostala kraljevstva nasljednika, sve dok se ona nisu ujedinila protiv njega. Poginuo je u [[Bitka kod Ipsa|bitci kod Ipsa]] 301. pr. Kr.{{Sfn|Martin|2013|p=255}} Njegov sin Demetrije proveo je mnogo godina u seleukidskom zarobljeništvu, a njegov sin [[Antigon II. Gonata|Antigon II.]] ponovno je zauzeo makedonsko prijestolje tek oko 276. pr. Kr.{{Sfn|Martin|2013|p=255}} U međuvremenu je Seleukidsko Kraljevstvo prepustilo područja na istoku indijskom kralju [[Čandragupta Maurja|Čandragupti Maurji]] u zamjenu za ratne slonove, a poslije je izgubilo velike dijelove Perzije u korist [[Partsko Carstvo|Partskog Carstva]].{{Sfn|Martin|2013|p=255}} Do sredine 3. stoljeća pr. Kr. kraljevstva Aleksandrovih nasljednika uglavnom su se stabilizirala, iako su se nastavili sporovi oko pograničnih područja.{{Sfn|Martin|2013|p=256}} Na kopnenom području Grčke gradovi-države udruživali su se u saveze kako bi se mogli suprotstaviti moći kraljevstava Aleksandrovih nasljednika.{{Sfn|Martin|2013|p=259}} [[Etolski savez]], koji je nastao u 4. stoljeću, proširio se u 3. stoljeću najprije na [[Delfi]], a zatim na gradove-države udaljene poput onih na [[Kreta|Kreti]], u [[Mala Azija|Maloj Aziji]] i na [[Crno more|Crnom moru]]. Tijekom 280-ih godina pr. Kr. na Peloponezu je osnovan [[Ahajski savez]].{{Sfn|Martin|2013|p=259}} Aleksandrova osvajanja imala su brojne posljedice za grčke gradove-države. Znatno su proširila vidike Grka i dovela do stalnog iseljavanja mladih i ambicioznih ljudi u nova grčka carstva na istoku. Mnogi su Grci emigrirali u [[Aleksandrija|Aleksandriju]], [[Antiohija|Antiohiju]] i brojne druge nove helenističke gradove osnovane nakon Aleksandrovih osvajanja, sve do područja današnjeg [[Afganistan|Afganistana]] i [[Pakistan|Pakistana]], gdje su [[Grčko-Baktrijsko Kraljevstvo]] i [[Indo-grčko Kraljevstvo]] opstali sve do kraja 1. stoljeća pr. Kr. [[Antigonidsko Kraljevstvo]] ušlo je krajem 3. stoljeća pr. Kr. u rat s [[Rimska Republika|Rimskom Republikom]]. Iako je [[Prvi makedonski rat]] završio bez odlučujućeg ishoda, Rimljani su nastavili ratovati protiv Makedonije sve dok je nisu potpuno uključili u Rimsku Republiku 149. pr. Kr. Na istoku se glomazno [[Seleukovići|Seleukidsko Carstvo]] postupno raspalo, iako je njegov ostatak opstao do 64. pr. Kr., dok je Ptolemejsko Kraljevstvo u Egiptu nastavilo postojati do 30. pr. Kr., kada su ga također osvojili Rimljani. Etolski savez postao je oprezan prema rimskom uplitanju u Grčku te je stao na stranu Seleukida u [[Rimsko-seleukidski rat|rimsko-seleukidskom ratu]]. Nakon rimske pobjede savez je praktički uklopljen u Rimsku Republiku. Iako je Ahajski savez nadživio i Etolski savez i Makedoniju, ubrzo su ga 146. pr. Kr. porazili [[Rimljani]] i uključili u Rimsku Republiku, čime je okončana grčka neovisnost. === Rimska Grčka === [[File:Linguistic_map_of_the_Roman_Empire_c._400.svg|desno|mini|Jezična karta Rimskog Carstva {{Circa|400}}]] Grčki je poluotok došao pod rimsku vlast tijekom rimskog osvajanja Grčke 146. pr. Kr., nakon [[Bitka kod Korinta (146. pr. Kr.)|bitke kod Korinta]]. [[Makedonija (rimska provincija)|Makedonija]] je postala [[rimska provincija]], dok je južna Grčka došla pod nadzor makedonskog [[Prefekt|prefekta]]. Međutim, neki su grčki ''poleis'' uspjeli zadržati djelomičnu neovisnost i izbjeći oporezivanje. [[Egejski otoci]] priključeni su tom području 133. pr. Kr. Atena i drugi grčki gradovi pobunili su se 88. pr. Kr., a poluotok je pokorio rimski vojskovođa [[Lucije Kornelije Sula|Sula]]. Rimski građanski ratovi dodatno su opustošili zemlju, sve dok [[August]] 27. pr. Kr. nije ustrojio poluotok kao provinciju [[Ahaja (rimska provincija)|Ahaju]]. Grčka je bila važna istočna provincija [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] jer je rimska kultura već dugo bila zapravo [[Grčko-rimska kultura|grčko-rimska]]. [[Koine]] služio je kao [[lingua franca]] na istoku Carstva i u [[Italija|Italiji]], a brojni grčki intelektualci, poput [[Galena]], većinu su svojih djela stvarali u Rimu. == Geografija == === Regije === [[File:Ancient_Regions_Mainland_Greece.png|mini|Glavna područja kopnene antičke Grčke i susjedne „barbarske” zemlje.]] Grčka je izrazito planinska zemlja, zbog čega se Stara Grčka sastojala od brojnih manjih područja, od kojih je svako imalo vlastiti dijalekt, kulturne posebnosti i identitet. [[Regionalizam (politika)|Regionalizam]] i sukobi među pojedinim područjima bili su važna obilježja Stare Grčke. Gradovi su se uglavnom nalazili u dolinama između planina ili na obalnim ravnicama te su nadzirali određeno područje u svojoj okolici. Na jugu se nalazio [[Peloponez]], koji se sastojao od područja Lakonije na jugoistoku, Mesenije na jugozapadu, Elide na zapadu, Ahaje na sjeveru, Korintije na sjeveroistoku, Argolide na istoku i Arkadije u središnjem dijelu. Ta su se imena sačuvala do danas kao nazivi regionalnih jedinica suvremene [[Grčka|Grčke]], premda s ponešto drukčijim granicama. Kopnena Grčka sjeverno od Peloponeza, danas poznata kao Središnja Grčka, na zapadu se sastojala od [[Etolija|Etolije]] i [[Akarnanija|Akarnanije]], u središnjem dijelu od [[Lokrija|Lokride]], [[Dorida]] i [[Fokida|Fokide]], a na istoku od [[Beotija|Beotije]], Atike i [[Megarida|Megaride]]. Na sjeveroistoku se nalazila [[Tesalija]], a na sjeverozapadu [[Epir]]. Epir se protezao od [[Ambracijski zaljev|Ambracijskog zaljeva]] na jugu do [[Keraunijske planine|Keraunijskih planina]] i rijeke [[Vjosa]] na sjeveru, a sastojao se od [[Kaonija|Kaonije]] na sjeveru, [[Molosi|Molosije]] u središnjem dijelu i [[Tesprotija|Tesprotije]] na jugu. U sjeveroistočnom kutu nalazila se [[Kraljevina Makedonija|Makedonija]], koja se u početku sastojala od Donje Makedonije i njezinih područja, među kojima su bili [[Ematija]], [[Pierija (Makedonija)|Pierija]] i [[Botijeja]], a poslije su joj pripojene [[Almopija]] i [[Amfaksitida]]. Izvorna prijestolnica Makedonije bila je [[Ege (Makedonija)|Ege]], a u [[4. stoljeće pr. Kr.|4. stoljeću pr. Kr.]] prijestolnica je premještena u [[Pela (Grčka)|Pelu]]. U vrijeme [[Aleksandar I. Makedonski|Aleksandra I. Makedonskog]] argeadski kraljevi Makedonije počeli su širiti svoju vlast prema [[Eordaja|Eordaji]] i ostatku Gornje Makedonije, područjima koja su naseljavala neovisna gornjomakedonska plemena poput [[Linkesti|Linkesta]], [[Oresti|Oresta]] i [[Elimiota]], te prema istoku preko rijeke [[Vardar|Aksija]] u [[Migdonija|Migdoniju]] i područja naseljena [[Tračani|tračkim]] plemenima. Sjeverno od Makedonije živjeli su različiti narodi koji nisu pripadali grčkom svijetu: [[Pajonci]] izravno na sjeveru, [[Tračani]] na sjeveroistoku te [[Iliri]] na sjeverozapadu s kojima su Makedonci često bili u sukobu. [[Halkidika]] je već rano bila naseljena grčkim kolonizatorima iz južne Grčke i smatrala se dijelom grčkog svijeta, dok je od kraja [[2. tisućljeće pr. Kr.|2. tisućljeća pr. Kr.]] došlo do znatnijeg grčkog naseljavanja i na istočnim obalama [[Egejsko more|Egejskog mora]] u [[Anatolija|Anatoliji]]. === Kolonije === [[File:Greek_Colonization_Archaic_Period.svg|mini|Grčka područja i kolonije u arhajskom razdoblju (750. – 550. pr. Kr.)]] [[File:Agrigento-Tempio_della_Concordia01.JPG|mini|[[Temple of Concordia, Agrigento|Hram Concordia]], [[Valle dei Templi]], [[Magna Graecia]], današnja Italija.]] Tijekom [[Arhajsko razdoblje|arhajskog razdoblja]] grčko je stanovništvo naraslo iznad održivosti ograničenih obradivih površina same [[Grčka|Grčke]], što je dovelo do osnivanja velikog broja [[Grčka kolonizacija|kolonija]] izvan matičnog područja. Prema jednoj procjeni, stanovništvo na širem području grčkog naseljavanja poraslo je približno deset puta između [[800. pr. Kr.|800.]] i [[400. pr. Kr.]], s oko 800 000 na čak 7,5–10 milijuna stanovnika.<ref>{{Cite web |url=http://www.umsystem.edu/upress/fall2006/hansen.htm |archive-url=https://web.archive.org/web/20070305112612/http://www.umsystem.edu/upress/fall2006/hansen.htm |title=Population of the Greek city-states |archive-date=5 March 2007}}</ref> To nije bilo povezano samo s trgovinom nego i s osnivanjem novih naselja. Te grčke kolonije nisu, poput rimskih kolonija, bile ovisne o matičnom gradu, nego su bile samostalni [[Polis|gradovi-države]].{{sfn|...}} Grci su se izvan Grčke naseljavali na dva različita načina. Prvi su oblik činila trajna naselja koja su osnivali Grci i koja su se razvijala kao neovisni [[Polis|polisi]]. Drugi oblik činili su [[Emporij|emporiji]], trgovačka naselja u kojima su živjeli i Grci i pripadnici drugih naroda, a koja su prvenstveno služila proizvodnji i trgovini robom. Primjeri takvih naselja bili su [[Al Mina]] na istoku i [[Ischia|Pitekusaj]] na zapadu.{{sfn|...}} Od otprilike 750. do 500. pr. Kr. Grci su osnivali kolonije u svim smjerovima. Na istoku je najprije kolonizirana egejska obala [[Mala Azija|Male Azije]], nakon čega su uslijedili [[Cipar]], obale [[Zapadna Tracija|Trakije]], [[Mramorno more]] i južna obala [[Crno more|Crnog mora]]. Grčka kolonizacija naposljetku je na sjeveroistoku dosegnula područja današnje [[Ukrajina|Ukrajine]] i [[Rusija|Rusije]], sve do [[Taganrog|Taganroga]]. Na zapadu su naseljene obale [[Ilirik|Ilirije]] i [[južna Italija]], poznata kao [[Magna Graecia]], a zatim Južna Francuska, [[Korzika]] i čak istočna [[Španjolska]]. Grčke kolonije osnovane su i u [[Drevni Egipat|Egiptu]] i [[Libija|Libiji]]. Današnje [[Sirakuza|Sirakuze]], [[Napulj]], [[Marseille]] i [[Istanbul]] svoje početke imaju u grčkim kolonijama Sirakuzama (Συράκουσαι), Neapolisu (Νεάπολις), Masaliji (Μασσαλία) i [[Bizant|Bizantu]] (Βυζάντιον). Te su kolonije imale važnu ulogu u širenju grčkog utjecaja diljem Europe, a pridonijele su i uspostavi trgovačkih mreža na velikim udaljenostima između grčkih gradova-država, čime su potaknule razvoj [[Gospodarstvo antičke Grčke|gospodarstva antičke Grčke]]. == Politika i društvo == === Politički ustroj === [[File:Bust_Pericles_Chiaramonti.jpg|mini|Mramorna bista Perikla s [[Corinthian helmet|korintskom kacigom]], rimska kopija grčkog originala, Museo Chiaramonti, [[Vatikanski muzeji]]. Periklo je bio ključna [[Populizam|populistička]] politička figura u razvoju radikalne [[Atenska demokracija|atenske demokracije]].<ref>Ruden, Sarah (2003). ''Lysistrata''. Hackett, p. 80. {{ISBN|0-87220-603-3}}.</ref>]] Antička Grčka sastojala se od nekoliko stotina razmjerno neovisnih [[Polis|gradova-država]] (''polisa''). Takvo se stanje razlikovalo od većine drugih tadašnjih društava, koja su bila organizirana kao [[Pleme|plemenske zajednice]] ili [[Kraljevina|kraljevstva]] koja su vladala razmjerno velikim područjima. Geografija [[Grčka|Grčke]], razdijeljene brojnim brežuljcima, planinama i rijekama, nedvojbeno je pridonijela političkoj rascjepkanosti Stare Grčke. S jedne strane, [[Grci|stari Grci]] nisu sumnjali da pripadaju „jednom narodu”: imali su istu [[Religija|religiju]], zajedničku temeljnu kulturu i isti jezik. Osim toga, bili su vrlo svjesni svojega plemenskog podrijetla. [[Herodot]] je, primjerice, mogao detaljno razvrstati gradove-države prema plemenskoj pripadnosti. Ipak, premda su postojale i takve šire veze, čini se da su one rijetko imale važniju ulogu u grčkoj politici. Neovisnost pojedinih polisa branila se vrlo odlučno, a stari Grci rijetko su razmatrali mogućnost političkog ujedinjenja. Čak i tijekom drugog perzijskog pohoda na Grčku, kada se skupina gradova-država udružila radi obrane zemlje, velika većina polisa ostala je neutralna. Nakon poraza Perzijanaca saveznici su se ubrzo ponovno počeli međusobno sukobljavati.<ref>Holland, T. ''Persian Fire'', Abacus, pp. 363–370 {{ISBN|978-0-349-11717-1}}</ref> Glavna obilježja političkog sustava Stare Grčke stoga su bila njegova rascjepkanost, koja očito nije prvenstveno proizlazila iz plemenske organizacije, te usredotočenost na urbana središta unutar inače vrlo malih država. Posebnosti grčkog sustava očituju se i u [[Kolonija|kolonijama]] koje su Grci osnivali diljem [[Sredozemlje|Sredozemlja]]. Premda su te kolonije određeni grčki polis mogle smatrati svojom „maticom” i prema njemu zadržavati bliske osjećaje, bile su potpuno neovisne o gradu iz kojega su potekle. Manji polisi neizbježno su katkad dolazili pod utjecaj moćnijih susjeda, ali čini se da su osvajanje ili izravna vlast drugoga grada-države bili razmjerno rijetki. Umjesto toga, polisi su se udruživali u saveze čije se članstvo neprestano mijenjalo. U kasnijem klasičnom razdoblju savezi su postajali malobrojniji i veći, a njima je dominirao jedan grad, osobito [[Atena (polis)|Atena]], [[Sparta]] ili [[Antička Teba (Grčka)|Teba]]. Polisi su često bili prisiljeni pristupiti takvim savezima pod prijetnjom rata ili kao dijelu mirovnog sporazuma. Čak ni nakon što je [[Filip II. Makedonski]] osvojio središnja područja Stare Grčke, nije pokušao pripojiti ih svojoj državi niti ih ujediniti u novu pokrajinu, nego je većinu polisa prisilio da pristupe njegovu [[Korintska liga|Korintskoj ligi]]. === Državna uprava i pravo === [[File:Law_Code_Gortyn_Louvre_Ma703.jpg|lijevo|mini|Nasljedno pravo, dio [[Gortyn code|Gortinskog zakonika]] s Krete, ulomak 11. stupca. Vapnenac, 5. stoljeće pr. Kr.]] Čini se da su mnogi grčki gradovi-države u početku bili male monarhije. Često je postojala gradska dužnost na kojoj su se zadržale neke preostale, uglavnom ceremonijalne kraljevske ovlasti (''basileus''), primjerice dužnost [[Arhont|arhonta-basileja]] u Ateni.<ref>Holland T. ''Persian Fire'', p. 94 {{ISBN|978-0-349-11717-1}}</ref> Međutim, do arhajskog razdoblja, odnosno početaka povijesno zabilježene prošlosti, većina gradova-država već je postala aristokratskim [[Oligarhija|oligarhijama]]. Nije posve jasno kako je došlo do te promjene. U [[Atena (polis)|Ateni]] je, primjerice, kraljevska vlast do približno 1050. pr. Kr. bila svedena na nasljednu doživotnu dužnost glavnog magistrata, odnosno arhonta. Do 753. pr. Kr. ta se dužnost dodjeljivala na deset godina, a do 683. pr. Kr. arhonti su se birali svake godine. U svakoj je fazi sve veći dio vlasti prelazio na aristokraciju kao cjelinu, a udaljavao se od pojedinca. Prevlast malog broja obitelji u politici i istodobno gomilanje bogatstva u njihovim rukama neizbježno su u mnogim polisima izazivali društvene nemire. U nekom bi trenutku u brojnim gradovima vlast preuzeo [[tiranin]], ne nužno u današnjem smislu vladara represivnog [[Autokracija|autokratskog]] režima, i vladao prema vlastitoj volji. Često mu je [[Populizam|populistički]] program pomagao da zadrži vlast. U političkom sustavu obilježenom klasnim sukobima, vladavina snažnog pojedinca često se smatrala najboljim rješenjem. [[Atena (polis)|Atena]] je u drugoj polovici [[6. stoljeće pr. Kr.|6. stoljeća pr. Kr.]] potpala pod tiransku vlast. Nakon njezina okončanja Atenjani su uspostavili [[Atenska demokracija|demokraciju]], prvu takvu u svijetu, kao radikalno rješenje kojim su nastojali spriječiti povratak [[Aristokracija|aristokracije]] na vlast. Skupština građana (''eklezija'') u kojoj se raspravljalo o gradskoj politici postojala je još od reformi [[Drakon|Drakona]] iz 621. pr. Kr. Nakon reformi [[Solon|Solona]] početkom 6. stoljeća pr. Kr. svi su građani smjeli sudjelovati u skupštini, ali najsiromašniji nisu imali pravo govoriti na njoj ni obnašati javne dužnosti. Uvođenjem demokracije skupština je postala pravni temelj državne vlasti, a svi su građani u njoj imali jednaka prava. Međutim, osobe bez građanskog statusa, poput [[Metek|meteka]] (stranaca koji su živjeli u Ateni) i [[Robovlasništvo|robova]], nisu imale nikakva politička prava. Nakon uspostave demokracije u Ateni i drugi su grčki gradovi-države uveli demokratske sustave. Ipak, mnogi su zadržali tradicionalnije oblike vlasti. Kao i u brojnim drugim pitanjima, [[Sparta]] je bila iznimka: tijekom cijelog promatranog razdoblja njome nisu vladali jedan, nego dva nasljedna kralja. Takav se sustav naziva [[Dvovlašće|diarhijom]]. Spartanski kraljevi pripadali su dinastijama [[Agijadi|Agijada]] i [[Euripontidi|Euripontida]], koje su prema predaji potjecale od [[Euristen]] i [[Proklo (spartanski kralj)|Prokla]]. Vjerovalo se da su osnivači obiju dinastija bili sinovi blizanci [[Aristodem|Aristodema]], vladara iz [[Heraklo|heraklidske]] loze. Međutim, vlast kraljeva bila je ograničena djelovanjem vijeća staraca [[Geruzija|geruzije]] i magistrata posebno zaduženih za nadzor kraljeva [[Efor (državnik)|efora]]. == Društvena struktura == Samo su slobodni muškarci rođeni kao pripadnici domicilnog stanovništva koji su posjedovali zemlju mogli biti građani s pravom na punu zakonsku zaštitu u [[Grad država|gradu-državi]]. U većini gradova-država, za razliku od prilika u [[Antički Rim|Starom Rimu]], društveni ugled nije donosio posebna prava. Ponekad su pojedine obitelji nadzirale javne vjerske službe, ali im to obično nije davalo dodatnu političku moć. U [[Atena (polis)|Ateni]] je stanovništvo bilo podijeljeno u četiri društvena sloja na temelju imovinskog stanja. Pojedinci su mogli prijeći u viši sloj ako bi stekli veće bogatstvo. U [[Sparta|Sparti]] su se svi muški građani nazivali ''homoioi'', što znači „jednaki” ili „sebi ravni”. Međutim, spartanski kraljevi, koji su zajednički obnašali vojne i vjerske dužnosti poglavara grada-države, potjecali su samo iz dviju obitelji.<ref>{{Citiranje knjige|last=Powell|first=Anton|url=https://books.google.com/books?id=QqA6DwAAQBAJ|title=A Companion to Sparta|date=2017|publisher=John Wiley & Sons|isbn=978-1-119-07237-9|page=187|access-date=4 July 2022}}</ref> Čini se da su [[Žene u staroj Grčkoj|žene u]] [[Žene u staroj Grčkoj|Staroj Grčkoj]] prvenstveno obavljale kućanske poslove, vodile kućanstvo te rađale i odgajale djecu. === Ropstvo === [[File:Grabstein_einer_Frau_mit_Dienerin.jpg|mini|Nadgrobni spomenik žene s robinjom koja je čuvala dijete, oko 100. pr. Kr.]] [[Robovlasništvo|Robovi]] nisu imali političku moć ni društveni status. Uz dopuštenje gospodara i ovisno o njegovoj dobroj volji, mogli su zasnovati obitelj i posjedovati imovinu, ali nisu imali politička prava. Do [[600. pr. Kr.]] u Grčkoj se proširilo ropstvo u kojem se ljudi smatraju vlasništvom. U [[5. stoljeće pr. Kr.|5. stoljeću pr. Kr.]] robovi su u nekim [[Grad država|gradovima-državama]] činili trećinu ukupnog stanovništva. U klasičnoj [[Atena (polis)|Ateni]] robovi su činili između 40 i 80 % stanovništva. Robovi izvan [[Sparta|Sparte]] gotovo se nikada nisu pobunili jer su potjecali iz brojnih naroda i bili previše teritorijalno raspršeni da bi se mogli organizirati. Međutim, za razliku od kasnije zapadne kulture, stari Grci nisu razmišljali u kategorijama [[Rasa|rase]].<ref>{{Citiranje knjige|last=Painter|first=Nell|url=https://archive.org/details/historyofwhitepe00pain/page/5|title=The History of White People|date=2010|publisher=W. W. Norton|isbn=978-0-393-04934-3|location=New York|page=[https://archive.org/details/historyofwhitepe00pain/page/5 5]}}</ref> Većina obitelji posjedovala je robove koji su obavljali kućanske poslove i radili kao nadničari, a čak su i siromašne obitelji mogle imati nekoliko robova. Vlasnicima je bilo zabranjeno tući ili ubijati robove. Kako bi ih potaknuli na marljiv rad, gospodari su im često obećavali da će ih u budućnosti osloboditi. Za razliku od [[Antički Rim|Rima]], oslobođenici nisu stjecali građanska prava. Umjesto toga uključivali su se u stanovništvo [[Meteci|meteka]], odnosno stranaca iz drugih zemalja ili gradova-država kojima je službeno bilo dopušteno živjeti u gradu. Gradovi-države posjedovali su i robove u javnom vlasništvu. Ti su robovi imali veću samostalnost od robova u privatnom vlasništvu: živjeli su odvojeno od svojih gospodara i obavljali specijalizirane poslove. U [[Atena (polis)|Ateni]] su se javni robovi osposobljavali za otkrivanje [[Krivotvorenje novca|krivotvorenog novca]], dok su robovi u hramovima služili božanstvima kojima su ti [[Hram|hramovi]] bili posvećeni. [[Skiti|Skitski]] robovi u Ateni obavljali su policijske poslove i okupljali građane radi sudjelovanja u političkim skupovima. [[Sparta]] je imala posebnu kategoriju robova poznatih kao [[heloti]]. Heloti su bili Mesenjani koje je država masovno porobila tijekom [[Mesenski ratovi|mesenskih ratova]] te ih dodijelila obiteljima uz koje su bili trajno vezani. Uzgajali su hranu i obavljali kućanske poslove kako bi se žene mogle posvetiti odgoju snažne djece, a muškarci vojnoj obuci za službu u pješaštvu kao [[Hoplit|hopliti]]. Gospodari su se prema helotima odnosili okrutno, zbog čega su se oni više puta bunili protiv svojih gospodara. Godine 370./369. pr. Kr., nakon što je [[Epaminonda]] oslobodio [[Mesenija|Meseniju]] od spartanske vlasti, helotski je sustav ondje ukinut, a heloti su stekli slobodu.<ref>{{Citiranje knjige|last=Cartledge|first=Paul|title=The Spartans: An Epic History|publisher=Pan Macmillan|year=2002|page=67}}</ref> Međutim, u [[Prefektura Lakonija|Lakoniji]] se taj sustav održao sve do [[2. stoljeće pr. Kr.|2. stoljeća pr. Kr.]] == Obrazovanje == [[File:Plato's_Academy_mosaic_from_Pompeii.jpg|lijevo|mini|Mozaik iz [[Pompeji|Pompeja]] s prikazom [[Platon|Platonove]] [[Akademija|Akademije]]]] Tijekom većeg dijela grčke povijesti obrazovanje je bilo privatno osim u [[Sparta|Sparti]]. U [[Helenizam|helenističkom]] razdoblju neki su [[Grad država|gradovi-države]] osnovali javne škole. Privatne učitelje mogle su si priuštiti samo imućne obitelji. Dječaci su učili čitati i pisati te recitirati književna djela. Učili su i pjevati, svirati jedan [[Glazbala|glazbeni instrument]] te se baviti [[Atletika|atletikom]] radi pripreme za vojnu službu. Obrazovali su se ne toliko radi stjecanja zanimanja koliko radi toga da postanu sposobni građani. Djevojčice su također učile čitati, pisati i računati jednostavne računske operacije kako bi mogle upravljati kućanstvom. Nakon djetinjstva gotovo uopće nisu imale pristup daljnjem obrazovanju.<ref>{{Citiranje knjige|last=Bloomer|first=W. Martin|title=A Companion to Ancient Education|publisher=Willey-Blackwell|year=2016|isbn=978-1-118-99741-3|location=Malden, MA|page=305}}</ref> Dječaci su polazili u školu sa sedam godina, dok su oni koji su živjeli u [[Sparta|Sparti]] odlazili u vojarnu. Postojale su tri vrste poučavanja: ''grammatistes'' za [[Aritmetika|aritmetiku]], ''kitharistes'' za [[Glazba|glazbu]] i [[ples]] te ''paidotribai'' za tjelesni odgoj i [[sport]]. Dječake iz imućnih obitelji koji su pohađali privatnu nastavu pratio je ''paidagogos'', kućni rob odabran za tu zadaću, koji se o njima brinuo tijekom dana. Nastava se održavala u privatnim domovima učitelja i obuhvaćala [[čitanje]], [[pisanje]], [[Matematika|matematiku]], [[pjevanje]] te sviranje [[Lira (instrument)|lire]] i [[Flauta|flaute]]. Kada bi dječaci navršili 12 godina, školovanje je uključivalo i sportske aktivnosti poput [[Hrvanje|hrvanja]], [[Trčanje|trčanja]], [[Bacanje diska|bacanja diska]] i [[Bacanje koplja|koplja]]. U [[Atena (polis)|Ateni]] su neki stariji mladići pohađali [[Akademija|akademije]] na kojima su izučavali naprednije discipline, poput [[Kultura|kulture]], [[Znanost|znanosti]], [[Glazba|glazbe]] i [[Umjetnost|umjetnosti]]. Školovanje je završavalo u dobi od 18 godina, nakon čega je obično slijedila jedna ili dvije godine vojne obuke u vojsci.<ref>Angus Konstam: "Historical Atlas of Ancient Greece", pp.&nbsp;94–95. Thalamus, UK, 2003, {{ISBN|1-904668-16-X}}</ref> Među najpoznatijim atenskim obrazovnim ustanovama bili su [[licej]], odnosno takozvana [[peripatetička škola]] koju je osnovao [[Aristotel|Aristotel iz Stageire]],<ref>{{Citiranje weba|title=Lyceum|url=https://www.britannica.com/topic/Lyceum-Greek-philosophical-school|access-date=21 August 2024|website=Britannica}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=The Lyceum|url=https://iep.utm.edu/lyceum/|access-date=21 August 2024|website=Internet Encyclopedia of Philosophy}}</ref> te Platonova akademija koju je osnovao [[Platon|Platon iz Atene]].<ref name="Lindberg 2007 70">{{Citiranje knjige|last=Lindberg|first=David C.|url=http://press.uchicago.edu/ucp/books/book/chicago/B/bo5550077.html|title=The Beginnings of Western Science|publisher=University of Chicago Press|year=2007|isbn=978-0-226-48205-7|page=70}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=Kampouris|first=Nick|date=26 October 2023|title=Plato's Academy: The World's First University|url=https://greekreporter.com/2023/10/26/plato-academy-athens-first-university-world/|access-date=21 August 2024|website=Greek Reporter}}</ref> Obrazovni sustav imućnih starih Grka poznat je i pod nazivom ''paideia''.<ref>{{Citiranje knjige|last=Woodruff|first=Paul|url=https://academic.oup.com/book/8502/chapter-abstract/154343006?redirectedFrom=fulltext|title=Nine Education (Paideia)|date=March 2006|isbn=978-0-19-530454-1|pages=191–210|chapter=Education (Paideia)|doi=10.1093/acprof:oso/9780195304541.003.0009|access-date=21 August 2024}}</ref><ref>{{cite magazine|last1=López|first1=Raquel|date=28 August 2019|title=Did sons and daughters get the same education in ancient Greece?|magazine=National Geographic|url=https://www.nationalgeographic.com/history/history-magazine/article/education-in-ancient-greece|access-date=21 August 2024}}</ref> == Gospodarstvo == Na vrhuncu gospodarskog razvoja u [[5. stoljeće pr. Kr.|5.]] i [[4. stoljeće pr. Kr.|4. stoljeću pr. Kr.]] slobodni građani klasične Grčke vjerojatno su činili jedno od najprosperitetnijih društava [[Antika|antičkog svijeta]]. Neki povjesničari gospodarstva smatraju da je grčko gospodarstvo bilo jedno od najrazvijenijih predindustrijskih gospodarstava. Prema procjenama izraženima u količini [[Pšenica|pšenice]] koju se moglo kupiti za dnevnu plaću, nekvalificirani radnik u urbanom području [[Atena (polis)|Atene]] zarađivao je dovoljno za kupnju 7–12 kg pšenice na dan, dok je nekvalificirani poljoprivredni radnik u [[Drevni Egipat|rimskom Egiptu]] mogao kupiti oko 3,75 kg. Atenska je dnevna plaća tako odgovarala dvostrukoj do trostrukoj količini pšenice dostupnoj nekvalificiranom poljoprivrednom radniku u rimskom Egiptu. Ipak, prihodi grčkih poljoprivrednika u prosjeku su također bili niži od prihoda gradskih radnika.<ref>W. Schiedel, "Real slave prices and the relative cost of slave labor in the Greco-Roman world", ''Ancient Society'', vol. 35, 2005, p 12.</ref> Premda su se životni uvjeti [[Robovlasništvo|robova]] znatno razlikovali, ropski je sustav pridonosio održavanju prihoda slobodnih građana. Stoga procjene gospodarskog razvoja koje se temelje na prihodima slobodnih građana ili isključivo na prihodima gradskog stanovništva vjerojatno precjenjuju stvarnu razinu blagostanja čitavog društva, unatoč brojnim dokazima o visokom životnom standardu. == Ratovanje == [[File:Greek-Persian_duel_1.jpg|mini|Grčki [[hoplit]] i perzijski ratnik prikazani u borbi na drevnom [[Kiliks|kiliksu]], [[5. stoljeće pr. Kr.|5. stoljeće]] [[5. stoljeće pr. Kr.|pr. Kr.]]]] Barem tijekom [[Arhajsko razdoblje|arhajskog razdoblja]] rascjepkanost Stare Grčke na brojne suparničke [[Grad država|gradove-države]] povećavala je učestalost sukoba, ali je istodobno ograničavala njihov opseg. Budući da nisu mogli održavati profesionalne vojske, gradovi-države oslanjali su se na vlastite građane. To je neizbježno ograničavalo trajanje vojnih pohoda jer su se građani morali vraćati svojim redovitim zanimanjima, osobito [[Poljoprivrednik|poljoprivrednici]]. Zbog toga su se vojni pohodi često ograničavali na ljetno razdoblje. Kada bi došlo do bitke, ona se obično odvijala kao unaprijed dogovoren sukob većih snaga s ciljem postizanja odlučujuće pobjede. Gubici su bili razmjerno mali u usporedbi s kasnijim bitkama i rijetko su prelazili pet posto pripadnika poražene strane. Među poginulima su se, međutim, često nalazili najugledniji građani i vojskovođe koji su predvodili svoje postrojbe na bojištu. Opseg i razmjeri ratovanja u Staroj Grčkoj znatno su se promijenili tijekom [[Grčko-perzijski ratovi|grčko-perzijskih ratova]]. Borba protiv golemih vojski [[Ahemenidsko Carstvo|Ahemenidskog Carstva]] nadilazila je mogućnosti pojedinačnih gradova-država. Grčka pobjeda na kraju je ostvarena savezima gradova-država čiji se sastav mijenjao tijekom vremena, čime su udruženi resursi i podijeljeni vojni zadatci. Iako su savezi među grčkim [[Polis|gradovima-državama]] postojali i ranije, dotad nisu bili zabilježeni savezi takvih razmjera. Uspon [[Atena (polis)|Atene]] i [[Sparta|Sparte]] kao vodećih sila tijekom tih sukoba izravno je doveo do [[Peloponeski rat|Peloponeskog rata]], tijekom kojega su se dodatno razvijali načini ratovanja, [[strategija]] i [[taktika]]. Rat se vodio između saveza gradova kojima su dominirale Atena i Sparta. Veća raspoloživost ljudstva i financijskih sredstava omogućila je vođenje opsežnijih ratnih operacija i primjenu raznovrsnijih oblika ratovanja. Odlučujuće bitke većih snaga tijekom Peloponeskog rata nisu donosile presudnu pobjedu, pa se sve više pribjegavalo strategijama iscrpljivanja, pomorskim bitkama, pomorskim blokadama i [[Opsada|opsadama]]. Te su promjene znatno povećale broj žrtava i poremetile funkcioniranje grčkog društva. Atena je raspolagala jednom od najvećih ratnih flota u Staroj Grčkoj. Imala je više od 200 [[trijera]], od kojih je svaku pokretalo 170 veslača raspoređenih u tri reda sa svake strane broda. Grad je mogao financirati tako veliku flotu koja je zahtijevala više od 34 000 veslača zahvaljujući bogatim rudnicima [[Srebro|srebra]] u kojima su radili [[Robovlasništvo|robovi]]. Prema Josiahu Oberu, grčkim je gradovima-državama tijekom arhajskog i klasičnog razdoblja prijetila približno jedna trećina vjerojatnosti uništenja.<ref>{{Citiranje knjige|last=Ober|first=Josiah|url=https://press.princeton.edu/books/paperback/9780691146249/democracy-and-knowledge|title=Democracy and Knowledge|date=2010|publisher=Princeton University Press|isbn=978-0-691-14624-9|pages=81–82}}</ref> == Kultura == === Filozofija === [[File:British_Museum_-_Four_Greek_philosophers.jpg|lijevo|mini|Biste četvorice filozofa Stare Grčke u [[British Museum|Britanskom muzeju]]. S lijeva na desno: [[Sokrat]], [[Antisten iz Atene|Antisten]], [[Hrizip]] i [[Epikur]].]] Filozofija Stare Grčke bila je usmjerena ka razumu i istraživanju. U mnogočemu je snažno utjecala na razvoj [[Moderna filozofija|moderne filozofije]], ali i suvremene [[Znanost|znanosti]]. Jasne i neprekinute linije utjecaja vode od filozofa Stare Grčke i [[Helenizam|helenističkog razdoblja]], preko srednjovjekovnih [[Islamska filozofija|muslimanskih filozofa]] i [[Islam|islamskih]] znanstvenika, do europske [[Renesansa|renesanse]] i [[Prosvjetiteljstvo|prosvjetiteljstva]] te sekularnih znanosti modernoga doba. Ni razum ni istraživanje nisu nastali u Staroj Grčkoj. Razlika između grčke težnje za znanjem i sličnih nastojanja starijih civilizacija, poput [[Drevni Egipat|Drevnog Egipta]] i [[Babilonija|Babilonije]], već je dugo predmet proučavanja teoretičara civilizacije. Prvi poznati [[Antička filozofija|grčki filozofi]] bili su [[Predsokratovska filozofija|predsokratovci]], koji su nastojali pružiti prirodna, nemitološka objašnjenja svijeta. Naslijedio ih je [[Sokrat]], jedan od prvih filozofa koji su djelovali u [[Atena (polis)|Ateni]] tijekom njezina zlatnog doba. Njegove su ideje, poznate ponajprije iz posrednih izvora, a ne iz njegovih vlastitih spisa, postavile temelje [[Zapadnjačka filozofija|zapadnjačke filozofije]]. Sokratov učenik [[Platon]], autor djela [[Država]], uspostavio je radikalnu razliku između [[Idealizam|ideja]] i [[Materijalizam|materijalnog svijeta]]. Platonov učenik [[Aristotel]], koji je opsežno pisao o prirodi i [[Etika|etici]], također i danas snažno utječe na zapadnjačku filozofiju. Među istaknutim predstavnicima kasnije helenističke filozofije, koja je također nastala u Grčkoj, bili su [[Antisten iz Atene|Antisten]] ([[cinizam]]), [[Zenon Kitijski|Zenon iz Kitija]] ([[stoicizam]]) i [[Plotin]] ([[Novoplatonizam|neoplatonizam]]). === Književnost i kazalište === [[File:The_great_theater_of_Epidaurus,_designed_by_Polykleitos_the_Younger_in_the_4th_century_BC,_Sanctuary_of_Asklepeios_at_Epidaurus,_Greece_(14015010416).jpg|lijevo|mini|Antičko kazalište u [[Epidaur (Grčka)|Epidauru]], [[4. stoljeće pr. Kr.|4. stoljeće]] [[4. stoljeće pr. Kr.|pr. Kr.]]]] [[File:Hypnos_Thanatos_BM_Vase_D56_full.jpg|mini|Prizor iz [[Ilijada|Ilijade]]: [[Hipno|Hipnos]] i [[Tanatos]] odnose [[Sarpedon|Sarpedonovo]] tijelo s bojišta pod [[Troja|Trojom]]; detalj s atičke [[Lekit|lekitke]] na bijeloj podlozi, oko [[440. pr. Kr.]]]] Najranija grčka književnost bila je poezija, namijenjena javnom izvođenju, a ne privatnom čitanju.<ref>{{Harvnb|Power|2016}}</ref> Najraniji poznati grčki pjesnik bio je Homer, iako je nesumnjivo pripadao već postojećoj tradiciji usmene poezije.<ref>{{Harvnb|Kirk|1985}}</ref> Homerova poezija oblikovala se otprilike u isto vrijeme kada su Grci razvili pismo, no izvorno se prenosila usmenim putem. Prvi pjesnik za kojega je pouzdano poznato da je svoja djela zapisivao bio je Arhiloh, lirski pjesnik iz sredine 7. stoljeća pr. Kr.<ref>{{Harvnb|Kirk|1985}}</ref> Tragedija se razvila potkraj arhajskog razdoblja, preuzimajući elemente iz različitih već postojećih pjesničkih vrsta kasnoga arhajskog razdoblja.<ref>{{Harvnb|Power|2016}}</ref> Komedija se počela razvijati početkom klasičnog razdoblja. Najraniji poznati datum povezan s tom kazališnom vrstom jest 486. pr. Kr., kada je natjecanje u komediji postalo službenim dijelom atenskih Velikih Dionizija. Najstarija sačuvana antička komedija Aharňani Aristofana prvi je put izvedena 425. pr. Kr.<ref>{{Harvnb|Handley|1985}}</ref> Poput poezije, i grčka proza nastala je u arhajskom razdoblju. Najraniji autori grčkih filozofskih, povijesnih i medicinskih tekstova djelovali su već u 6. stoljeću pr. Kr.<ref name="mcglew79">{{Harvnb|McGlew|2016}}</ref> Proza se najprije pojavila kao oblik pisanja kojim su se služili predsokratovski filozofi Anaksimandar i Anaksimen, premda se smatra da Tales iz Mileta, kojega se drži prvim grčkim filozofom, nije ostavio nikakve spise.<ref>{{Harvnb|McGlew|2016}}</ref> Proza je kao književna vrsta dosegnula zrelost u klasičnom razdoblju,<ref name="mcglew792">{{Harvnb|McGlew|2016}}</ref> tijekom kojega su se razvile glavne grčke prozne vrste: filozofija, historiografija, retorika i dijalog.<ref>{{Harvnb|McGlew|2016}}</ref> Tijekom helenističkog razdoblja kulturno središte grčkoga svijeta premjestilo se iz Atene, koja je tu ulogu imala u klasičnom razdoblju, u Aleksandriju. Istodobno su i drugi helenistički vladari, poput pripadnika dinastija Antigonida i Atalida, bili pokrovitelji znanosti i književnosti, pretvorivši Pelu odnosno Pergam u važna kulturna središta.<ref>{{Harvnb|Mori|2016}}</ref> Zahvaljujući kulturnom pokroviteljstvu helenističkih vladara, a osobito Muzeju u Aleksandriji, sačuvan je velik dio antičke grčke književnosti.<ref name="bulloch542">{{Harvnb|Bulloch|1985}}</ref> Aleksandrijska knjižnica, koja je bila dio Muzeja, imala je dotad nezamisliv cilj prikupiti primjerke svih poznatih djela napisanih na grčkom jeziku. Gotovo sva sačuvana neznanstvena književnost helenističkog razdoblja pripada poeziji.<ref name="bulloch5422">{{Harvnb|Bulloch|1985}}</ref> Helenistička poezija bila je izrazito intelektualna,<ref>{{Harvnb|Bulloch|1985}}</ref> povezivala je različite književne vrste i tradicije te izbjegavala linearno pripovijedanje.<ref>{{Harvnb|Mori|2016}}</ref> U helenističkom se razdoblju promijenio i način konzumacije književnosti: dok se u arhajskom i klasičnom razdoblju književnost uglavnom doživljavala putem javnih izvedbi, u helenističkom se razdoblju sve češće čitala u privatnosti.<ref>{{Harvnb|Mori|2016}}</ref> Istodobno su helenistički pjesnici počeli stvarati djela namijenjena privatnoj, a ne javnoj publici.<ref>{{Harvnb|Bulloch|1985}}</ref> Nakon Oktavijanove pobjede kod Akcija 31. pr. Kr. Rim je počeo postajati važno središte grčke književnosti. U njega su dolazili istaknuti grčki autori, poput Strabona i Dionizija iz Halikarnasa.<ref>{{Harvnb|Bowersock|1985}}</ref> Razdoblje najvećih inovacija u grčkoj književnosti pod rimskom vlašću bio je takozvani „dugi 2. vijek”, od približno 80. do oko 230. godine.<ref name="konig113">{{Harvnb|König|2016}}</ref> Posebno su se istaknuli razvoj romana i obnova značenja govorništva kao javne izvedbe.<ref name="konig1132">{{Harvnb|König|2016}}</ref> === Glazba i ples === U društvu antičke Grčke glazba je bila sveprisutna i smatrala se temeljnom sastavnicom civilizacije.{{Sfn|West|1994|pp=1, 13}} Imala je važnu ulogu u javnim vjerskim obredima,{{Sfn|West|1994|p=14}} privatnim svečanostima poput vjenčanja i pogreba{{Sfn|West|1994|p=21}} te zabavi u kućanstvu.{{Sfn|West|1994|p=24}} Muškarci su pjevali i svirali tijekom [[Simpozij|simpozija]],{{Sfn|West|1994|p=25}} a i muškarci i žene pjevali su tijekom rada. Dječje igre uključivale su pjesmu i ples.{{Sfn|West|1994|pp=27–28}} Glazba Stare Grčke bila je pretežno vokalna: izvodio ju je solist ili zbor, najčešće uz instrumentalnu pratnju.{{Sfn|West|1994|p=39}} Čisto instrumentalna glazba bila je rjeđa. Grci su se služili žičanim instrumentima, uključujući lire, harfe i lutnje,{{Sfn|West|1994|p=48}} kao i puhačkim instrumentima, među kojima je najvažniji bio aulos, instrument s dvostrukom cijevi i jezičcima.{{Sfn|West|1994|p=81}} Udaraljke su imale razmjerno sporednu ulogu u odnosu na žičane i puhačke instrumente te su se upotrebljavale u određenim vjerskim kultovima.{{Sfn|West|1994|p=122}} === Znanost i tehnologija === [[File:0142_-_Archaeological_Museum,_Athens_-_Antikythera_mechanism_-_Photo_by_Giovanni_Dall'Orto,_Nov_11_2009.jpg|lijevo|mini|[[Mehanizam iz Antikitere|Mehanizam s Antikitere bio]] je [[analogno računalo]] izrađeno između 150. i 100. pr. Kr. namijenjeno izračunavanju položaja nebeskih tijela.]] Matematika antičke Grčke pridonijela je brojnim važnim razvojnim pomacima, uključujući oblikovanje temeljnih pravila geometrije, uvođenje formalnog matematičkog dokaza te otkrića u teoriji brojeva, matematičkoj analizi i primijenjenoj matematici. Grčki matematičari približili su se i uspostavljanju integralnog računa. Otkrića nekoliko grčkih matematičara, među kojima su Pitagora, Euklid i Arhimed, i danas se primjenjuju u nastavi matematike. Grci su razvili astronomiju, koju su smatrali granom matematike, do vrlo visoke razine. Prve geometrijske trodimenzionalne modele kojima se nastojalo objasniti prividno gibanje planeta u 4. stoljeću pr. Kr. razvili su Eudoks iz Knida i Kalip iz Kizika. Njihov mlađi suvremenik Heraklid Pontski iznio je pretpostavku da se Zemlja okreće oko vlastite osi. U 3. stoljeću pr. Kr. Aristarh sa Samosa prvi je predložio heliocentrični sustav. Arhimed je u svojem djelu Pješčani račun ponovno iznio Aristarhovu pretpostavku da „zvijezde stajaćice i Sunce ostaju nepomični, dok se Zemlja okreće oko Sunca po kružnici”. Inače su sačuvani samo fragmentarni opisi Aristarhove zamisli.<ref>Pedersen, ''Early Physics and Astronomy'', pp.&nbsp;55–56</ref> Eratosten je na temelju kutova sjena izmjerenih na međusobno udaljenim mjestima s velikom točnošću procijenio opseg Zemlje.<ref>Pedersen, ''Early Physics and Astronomy'', pp.&nbsp;45–47</ref> U 2. stoljeću pr. Kr. Hiparh iz Nikeje ostvario je niz važnih doprinosa astronomiji, među kojima su prvo mjerenje precesije ravnodnevnica i sastavljanje prvoga kataloga zvijezda, u kojem je predložio sustav prividnih zvjezdanih veličina koji se u osnovi primjenjuje i danas. Antikiterski mehanizam, uređaj za izračunavanje gibanja planeta, potječe iz približno 80. pr. Kr. i smatra se najranijim pretečom astronomskih računala.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Freeth|first=T.|last2=Bitsakis|first2=Y.|last3=Moussas|first3=X.|display-authors=etal|year=2006|title=Decoding the ancient Greek astronomical calculator known as the Antikythera Mechanism|journal=Nature|volume=444|issue=7119|pages=587–591|bibcode=2006Natur.444..587F|doi=10.1038/nature05357|pmid=17136087}}</ref> Pronađen je u olupini antičkog broda u blizini grčkog otoka Antikitere, između Kitere i Krete. Postao je poznat po primjeni diferencijalnog zupčanog prijenosa, za koji se prije njegova otkrića vjerovalo da je izumljen tek u 16. stoljeću, kao i po minijaturizaciji i složenosti svojih dijelova, usporedivima s onima na satu iz 18. stoljeća. Izvorni mehanizam izložen je u zbirci bronce Nacionalnoga arheološkog muzeja u Ateni, uz njegovu repliku. Stari Grci ostvarili su i važna otkrića u medicini. Hipokrat je bio liječnik klasičnog razdoblja i smatra se jednom od najistaknutijih osoba u povijesti medicine. Naziva ga se „ocem medicine” zbog njegova trajnog doprinosa toj disciplini i uloge u osnivanju hipokratske medicinske škole.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Grammaticos|first=P. C.|last2=Diamantis|first2=A.|year=2008|title=Useful known and unknown views of the father of modern medicine, Hippocrates and his teacher Democritus|journal=Hellenic Journal of Nuclear Medicine|volume=11|issue=1|pages=2–4|pmid=18392218}}</ref><ref>[https://encarta.msn.com/encyclopedia_761576397/Hippocrates.html Hippocrates], Microsoft Encarta Online Encyclopedia 2006. Microsoft Corporation. [https://web.archive.org/web/20091029181928/http://encarta.msn.com/encyclopedia_761576397/Hippocrates.html Archived] 31 October 2009.</ref> Ta je intelektualna škola revolucionirala medicinu u antičkoj Grčkoj, uspostavivši je kao zasebnu disciplinu, različitu od drugih područja s kojima je tradicionalno bila povezana, osobito teurgije i filozofije. Time je medicina postala samostalna profesija.<ref name="garrison9293">{{Citiranje knjige|last=Garrison|first=Fielding H.|title=History of Medicine|publisher=W. B. Saunders|year=1966|location=Philadelphia|pages=92–93}}</ref><ref name="nuland5">{{Citiranje knjige|last=Nuland|first=Sherwin B.|url=https://archive.org/details/doctorsbiography00nula/page/5|title=Doctors|publisher=Knopf|year=1988|isbn=978-0-394-55130-2|page=[https://archive.org/details/doctorsbiography00nula/page/5 5]}}</ref> === Umjetnost i arhitektura === [[File:Sicily_Selinunte_Temple_E_(Hera).JPG|mini|Hram [[Hera|Here]] u Selinuntu na [[Sicilija|Siciliji]].]] Umjetnost antičke Grčke izvršila je golem utjecaj na kulturu mnogih zemalja od antičkog doba do danas, osobito u područjima kiparstva i arhitekture. Na Zapadu se umjetnost Rimskog Carstva uvelike temeljila na grčkim uzorima. Na Istoku su osvajanja Aleksandra Velikog potaknula višestoljetnu razmjenu između grčke, srednjoazijske i indijske kulture, što je dovelo do razvoja grčko-budističke umjetnosti, čiji su se utjecaji proširili sve do Japana. Nakon renesanse u Europi, humanistička estetika i visoki tehnički standardi grčke umjetnosti nadahnjivali su naraštaje europskih umjetnika. Klasična tradicija proizašla iz grčke umjetnosti dominirala je umjetnošću zapadnoga svijeta sve do duboko u 19. stoljeće. === Religija === [[File:Θερμαικος_με_θεα_τον_Ολυμπο!.jpg|mini|Planina [[Olimp]], prebivalište dvanaest [[Olimpski bogovi|olimpskih bogova]].]] Religija je bila središnji dio života u antičkoj Grčkoj.{{Sfn|Ogden|2007|p=1}} Iako su Grci iz različitih gradova i plemena štovali slična božanstva, vjerski obredi nisu bili jednaki, a predodžbe o bogovima razlikovale su se od mjesta do mjesta. Grci su bili mnogobošci i štovali su brojna božanstva, no već se u 6. stoljeću pr. Kr. počeo oblikovati panteon dvanaest [[Olimpski bogovi|olimpskih bogova]].{{Sfn|Dowden|2007|p=41}} Na grčku religiju utjecali su običaji susjednih naroda Bliskog istoka još od arhajskog razdoblja, a u helenističkom razdoblju taj je utjecaj postao obostran. Najvažniji vjerski obred u antičkoj Grčkoj bilo je žrtvovanje životinja, najčešće ovaca i koza. Žrtvovanje je bilo popraćeno javnom molitvom, a molitve i himne same su po sebi činile važan dio vjerskog života starih Grka. == Nasljeđe == Civilizacija Stare Grčke imala je golem utjecaj na jezik, politiku, obrazovne sustave, filozofiju, znanost i umjetnost. Postala je vodećom kulturnom tradicijom (''Leitkultur'') [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]], potisnuvši pritom izvorne italske tradicije. Kako je napisao [[Horacije]]:<blockquote>''Graecia capta ferum victorem cepit et artis / intulit agresti Latio'' (Poslanice, 2.1.156 i dalje) Osvojena Grčka osvojila je svojega neotesanog osvajača i uvela umjetnost u ruralni Lacij.</blockquote>Posredstvom Rimskog Carstva grčka je kultura postala temeljem [[Zapadna kultura|zapadne kulture]]. [[Bizant|Bizantsko Carstvo]] izravno je naslijedilo klasičnu grčku i [[Helenizam|helenističku kulturu]], bez posredovanja latinske kulture. Očuvanje znanja klasične Grčke u srednjovjekovnoj bizantskoj tradiciji snažno je utjecalo i na [[Slaveni|Slavene]], a poslije i na [[islamsko zlatno doba]] te zapadnoeuropsku [[Renesansa|renesansu]]. Do obnove zanimanja za znanje klasične Grčke u modernom dobu došlo je u sklopu pokreta [[Neoklasicizam|neoklasicizma]], koji se razvio u [[Europa|Europi]] i [[Amerika|Amerikama]] tijekom [[18. stoljeće|18.]] i [[19. stoljeće|19. stoljeća]]. == Izvori == {{izvori}} === Bibliografija === {{refbegin|30em}} * {{cite book |last=Antonaccio |first=Carla M. |chapter=Colonization: Greece on the Move 900–480 |year=2007 |title=The Cambridge Companion to Archaic Greece |editor-last=Shapiro |editor-first=H. A. |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge}} * {{cite book |last1=Asheri |first1=David |last2=Lloyd |first2=Alan |last3=Corcella |first3=Aldo |year=2007 |title=A Commentary on Herodotus, Books 1–4 |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-814956-9}} * {{cite book |last1=Boardman |first1=John |last2=Hammond |first2=N. G. L. |chapter=Preface |year=1982 |title=The Cambridge Ancient History – Volume 3, part 3 |editor1-last=Boardman |editor1-first=John |editor2-last=Hammond |editor2-first=N. G. L. |volume=III |edition=2 |location=Cambridge |publisher=Cambridge University Press}} * {{cite book |last=Bowersock |first=G. W. |title=The Cambridge History of Classical Literature |chapter=The literature of the Empire |editor1-last=Easterling |editor1-first=P. E. |editor1-link=P. E. Easterling |editor2-last=Knox |editor2-first=Bernard M. W. |editor2-link=Bernard Knox |year=1985 |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge}} * {{cite book |last=Bremmer |first=Jan M. |chapter=Greek Normative Animal Sacrifice |year=2007 |title=A Companion to Greek Religion |publisher=Blackwell |editor-last=Ogden |editor-first=Daniel}} * {{cite book |last=Bulloch |first=A. W. |title=The Cambridge History of Classical Literature |chapter=Hellenistic Poetry |editor1-last=Easterling |editor2-last=Knox |editor1-first=P. E. |editor2-first=Bernard M. W. |year=1985 |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge}} * {{cite book |last=Cameron |first=Alan |year=2004 |title=Greek Mythography in the Roman World |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-803821-4}} * {{cite book |last=Dowden |first=Ken |chapter=Olympian Gods, Olympian Pantheon |year=2007 |title=A Companion to Greek Religion |publisher=Blackwell |editor-last=Ogden |editor-first=Daniel}} * {{cite book |last=Furley |first=William D. |chapter=Prayers and Hymns |year=2007 |title=A Companion to Greek Religion |publisher=Blackwell |editor-last=Ogden |editor-first=Daniel}} * {{cite book |last=Hammond |first=N. G. L. |chapter=The Peloponnese |year=1982 |title=The Cambridge Ancient History |editor1-last=Boardman |editor1-first=John |editor2-last=Hammond |editor2-first=N. G. L. |volume=III.iii |edition=2 |location=Cambridge |publisher=Cambridge University Press}} * {{cite book |last=Handley |first=E. W. |title=The Cambridge History of Classical Literature |chapter=Comedy |editor1-last=Easterling |editor2-last=Knox |editor1-first=P. E. |editor2-first=Bernard M. W. |year=1985 |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge}} * {{cite book |last=Hornblower |first=Simon |title=The Greek World: 479–323 BC |edition=4 |publisher=Routledge |location=Abingdon |year=2011}} * {{cite book |last=Kirk |first=G. S. |title=The Cambridge History of Classical Literature |chapter=Homer |editor1-last=Easterling |editor2-last=Knox |editor1-first=P. E. |editor2-first=Bernard M. W. |year=1985 |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge}} * {{cite book |last=König |first=Jason |title=A Companion to Greek Literature |chapter=Literature in the Roman World |publisher=John Wiley & Sons |year=2016 |editor1-last=Hose |editor1-first=Martin |editor2-last=Schenker |editor2-first=David}} * {{cite book |last=Marincola |first=John |year=2001 |title=Greek Historians |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-922501-9}} * {{cite book |last=Martin |first=Thomas R. |title=Ancient Greece: From Prehistoric to Hellenistic Times |publisher=Yale University Press |location=New Haven |year=2013 |edition=2}} * {{cite book |last=McGlew |first=James |title=A Companion to Greek Literature |chapter=Literature in the Classical Age of Greece |publisher=John Wiley & Sons |year=2016 |editor1-last=Hose |editor1-first=Martin |editor2-last=Schenker |editor2-first=David}} * {{cite book |last=Mori |first=Anatole |title=A Companion to Greek Literature |chapter=Literature in the Hellenistic World |publisher=John Wiley & Sons |year=2016 |editor1-last=Hose |editor1-first=Martin |editor2-last=Schenker |editor2-first=David}} * {{cite book |last=Noegel |first=Scott B. |chapter=Greek Religion and the Ancient Near East |year=2007 |title=A Companion to Greek Religion |publisher=Blackwell |editor-last=Ogden |editor-first=Daniel}} * {{cite book |last=Ogden |first=Daniel |chapter=Introduction |year=2007 |title=A Companion to Greek Religion |publisher=Blackwell |editor-last=Ogden |editor-first=Daniel}} * {{cite book |last=Power |first=Timothy |title=A Companion to Greek Literature |chapter=Literature in the Archaic Age |publisher=John Wiley & Sons |year=2016 |editor1-last=Hose |editor1-first=Martin |editor2-last=Schenker |editor2-first=David}} * {{cite book |last=Roberts |first=Jennifer T. |year=2011 |title=Herodotus: a Very Short Introduction |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-957599-2}} * {{cite book |last=Shapiro |first=H. A. |chapter=Introduction |year=2007 |title=The Cambridge Companion to Archaic Greece |editor-last=Shapiro |editor-first=H. A. |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge}} * {{cite book |last1=Shipley |first1=D. Graham J. |title=The Greek World After Alexander 323-30 BC |date=2014 |publisher=Taylor and Francis |location=Hoboken |isbn=978-0-415-04617-6}} * {{cite book |last=Sparks |first=Kenton L. |year=1998 |title=Ethnicity and Identity in Ancient Israel: Prolegomena to the Study of Ethnic Sentiments and their Expression in the Hebrew Bible |location=Winona Lake, IN |publisher=Eisenbrauns |isbn=978-1-57506-033-0}} * {{cite book |last=West |first=M. L. |title=Ancient Greek Music |year=1994 |publisher=Clarendon Press |location=Oxford |url=https://archive.org/details/ancientgreekmusi0000west}} {{refend}} == Dodatna literatura == {{refbegin|30em}} * {{Cite book |last=Shanks |first=Michael |author-link=Michael Shanks (archaeologist) |url=https://books.google.com/books?id=Q8DoQ8SQPP8C |title=Classical Archaeology of Greece: Experiences of the Discipline |date=1996 |publisher=[[Routledge]] |isbn=978-0-415-08521-2 |location=London; New York}} * {{Cite book |url=https://books.google.com/books?id=jBNREAAAQBAJ |title=Alternatives to Athens: Varieties of Political Organization and Community in Ancient Greece |date=2000 |publisher=[[Oxford University Press]] |isbn=978-0-19-815220-0 |editor-last=Brock |editor-first=Roger |location=Oxford; New York |editor-last2=Hodkinson |editor-first2=Stephen}} * {{Cite book |title=Money, Labour and Land: Approaches to the Economies of Ancient Greece |date=2002 |publisher=[[Routledge]] |isbn=978-0-415-19649-9 |editor-last=Cartledge |editor-first=Paul |editor-link=Paul Cartledge |location=London; New York |editor-last2=Cohen |editor-first2=Edward E. |editor-last3=Foxhall |editor-first3=Lin |editor-link3=Lin Foxhall}} * {{Cite book |last=Cohen |first=Edward E. |title=Athenian Economy and Society: A Banking Perspective |date=1992 |publisher=[[Princeton University Press]] |isbn=978-0-691-03609-0 |location=Princeton, N.J}} * {{Cite book |last=Hurwit |first=Jeffrey M. |url=https://books.google.com/books?id=Ofxx9UQJPZwC |title=The Art and Culture of Early Greece, 1100-480 B.C |date=1985 |publisher=[[Cornell University Press]] |isbn=978-0-8014-1767-2 |location=Ithaca}} * {{Cite book |url=https://books.google.com/books?id=wLGRARDRtjoC |title=A Companion to the Classical Greek World |date=2006 |publisher=[[Blackwell Publishers|Blackwell]] |isbn=978-0-631-23014-4 |editor-last=Kinzl |editor-first=Konrad H. |location=Malden, MA}} * {{Cite book |url=https://books.google.com/books?id=fnJvha8jzzQC |title=Classical Greece: Ancient Histories and Modern Archaeologies |date=1994 |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-0-521-39279-2 |editor-last=Morris |editor-first=Ian |editor-link=Ian Morris (historian) |location=Cambridge [England]; New York, NY, USA}} * {{Cite book |url=https://archive.org/details/ancientgreecepol0000unse |title=Ancient Greece: A Political, Social, and Cultural History |date=2008 |publisher=[[Oxford University Press]] |isbn=978-0-19-530800-6 |editor-last=Pomeroy |editor-first=Sarah B. |editor-link=Sarah B. Pomeroy |edition=2nd |location=New York}} * {{Cite book |last=Rhodes |first=P. J. |author-link=P. J. Rhodes |title=A History of the Classical Greek World, 478-323 BC |date=2006 |publisher=[[Blackwell Publishers|Blackwell]] |isbn=978-0-631-22564-5 |location=Malden, Mass}} * {{Cite book |last=Whitley |first=James |author-link=James Whitley (archaeologist) |url=https://books.google.com/books?id=njOKqvpRrh4C |title=The Archaeology of Ancient Greece |date=2001 |publisher=[[Cambridge University Press]] |isbn=978-0-521-62205-9 |location=Cambridge, U.K.; New York}} {{refend}} 1hrii40qodoxpe8j65x4ky38pk4nht5 0 514342 7615619 7615534 2026-10-09T12:54:10Z Argo Navis 852 7615619 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Slonovske rovke | slika = Macroscelides proboscideus.jpg | slika_opis = [[Macroscelides proboscideus]] | status = | regnum = [[Animalia]] | phylum = [[Chordata]] | classis = [[Mammalia]] | infraclassis = [[Placentalia]] | superordo = [[Afrotheria]] | grandordo = [[Afroinsectiphilia]] | mirordo = [[Afroinsectivora]] | ordo = '''''Macroscelidea''''' | ordo_autorstvo= [[Percy M. Butler|Butler]], 1956 | familia = '''''Macroscelidea''''' | familia_autorstvo= [[Charles Lucien Jules Laurent Bonaparte|Bonaparte]], 1838 | tip_genus = ''[[Macroscelides]]'' | tip_genus_autorstvo = [[Andrew Smith (zoolog)|A. Smith]], 1829 | razdioba_stupanj = Rodovi | razdioba = {{plainlist| * ''[[Elephantulus]]'' * ''[[Galegeeska]]'' * ''[[Macroscelides]]'' * ''[[Petrodromus]]'' * ''[[Petrosaltator]]'' * ''[[Rhynchocyon]]''}} }} '''Skočirovke''' (sengiji, slonovske rovke; {{lat.|Macroscelidea}}), red malenih sisavaca iz [[Afrika|Afrike]] koji obuhvaća porodicu ''Macroscelididae'' s rodovima [[Elephantulus]], [[Macroscelides]], [[Petrodromus]] i [[Rhynchocyon]]. Ime slonovske rovke dobile su po rilu sličnom slonovskom a žive isključivo u [[Afrika|Africi]], gdje [[bantu]] naziv za njih glasi sengi. Posljednji predstavnik ovoga reda otkriven je krajem lipnja 2014. godine i imenovan latinskim nazivom ''[[Macroscelides micus]]''.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.radost.hr/slobodno-vrijeme/jedini-sisavac-koji-trci-kao-covjek-987 |title=Radost |archive-url=https://web.archive.org/web/20170116174859/http://www.radost.hr/slobodno-vrijeme/jedini-sisavac-koji-trci-kao-covjek-987 |archive-date=16. siječnja 2017. |access-date=15. siječnja 2017.}}</ref><ref>[http://www.iucnredlist.org/details/45434566/0 The IUCN Red List of Threatened Species(tm)]</ref> Sengiji ili slonovske rovke dolaze na svijet u [[Placenta|placenti]]. Hrane se [[kukci]]ma, [[Stonoge|stonogama]], [[pauci]]ma i [[crvi]]ma. == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Redovi Afrotheria]] sk7mj73ivtsbiskvy8p01306oioonk5 0 516182 7615759 7350839 2026-10-09T16:53:50Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.6 7615759 wikitext text/x-wiki {{strojni prijevod}} {{Poveznice}} {{wikipedizirati}} {| class="infobox vcard" style="font-size:90%; width:21em; text-align:left;" <tr><th style="text-align:center; font-size:120%;" class="fn n org" colspan="2">Tehničko veleučilište u Gdanjsku</th></tr> <tr><td style="text-align:center;" colspan="2">[[Image:Logo Pg en.jpg|thumb|right|Grb Tehničkog veleučilišta u Gdanjsku]]</td></tr> <tr><td style="text-align:center;" colspan="2">[[File:Gmach glowny pg.jpg|thumb|Glavna zgrada]]</td></tr> <tr><td style="text-align:center;" colspan="2"><hr /></td></tr> <tr><th>Osnovano</th><td>[[24. svibnja]] [[1945.]]</td></tr> <tr><th>Tip:</th><td>javno</td></tr> <tr><th>Rektor:</th><td>[[Henryk Krawczyk]]</td></tr> <tr><th>Fakulteti:</th><td>9</td></tr> <tr><th>Mjesto:</th><td>[[Gdanjsk]], [[Poljska]]</td></tr> <tr><th>Web stranica:</th><td>[http://www.pg.edu.pl/ www.pg.edu.pl/]</td></tr> |} '''Tehničko veleučilište u Gdanjsku''' je državno sveučilište orijentirano na [[tehnika|tehniku]]. Jedno je od vodećih tehničkih sveučilišta u Poljskoj. Osnovano je [[1904.]] godine. Jedno je od najstarijih nezavisnih državnih sveučilišta. Jedno je od najstarijih sveučilišta u [[Europa|Europi]] i najstarije tehničko sveučilište u Poljskoj. Čini ga devet fakulteta s oko 27 tisuća studenata na redovnim i izvanrednim studijima. Na sveučilištu je zaposleno više od 2400 ljudi, od kojih su 1200 nastavnici i znanstveni suradnici. Većina odjela ima akademska prava, tj. njihova znanstvena vijeća imaju pravo davati zvanja: doktora i izvanrednog doktora i profesora.<ref>{{Citiranje weba|title=Ranking uczelni akademickich 2013 - Portal edukacyjny Perspektywy|url=https://perspektywy.pl/portal/index.php?option=com_content&view=article&id=724:uczelnie-akademickie&catid=87&Itemid=231|access-date=2025-12-05|website=perspektywy.pl}}</ref> Tehničko veleučilište u Gdanjsku organizira mnogo državnih i međunarodnih konferencija, simpozija i seminara. Studenti imaju priliku ići na razmjenu u inozemstvo. Međunarodna akademska suradnja prikuplja i osigurava informacije o međunarodnim programima, o mogućnosti studiranja poljskih studenata u inozemstvu i o upisu stranih studenata. Aktivna uloga studenata na sveučilištu ostvaruje se kroz parlament i kulturnu djelatnost. Šezdesetih godina 20. stoljeća osnovan je prvi nezavisni Studentski Parlament. Slogan Tehničkog sveučilišta u Gdanjsku je: «Tehničko veleučilište s maštom i budućnošću».<ref>{{Citiranje weba|title=Najlepsze uczelnie w Polsce 2013 - Portal edukacyjny Perspektywy|url=https://perspektywy.pl/portal/index.php?option=com_content&view=article&id=823:najlepsze-uczelnie-w-polsce-2013&Itemid=231|access-date=2025-12-05|website=perspektywy.pl}}</ref> == Sjedište Gdanjskog tehničkog veleučilišta == Tehničko veleučilište se nalazi u [[Gdanjsk]]u, u središtu županije [[Wrzeszcz]] (Vžešč). Prometno je dobro povezan sa svim dijelovima grada. [[File:Auditorium Novum.jpg|thumb|left|Auditorium Novum]] Gdanjsk je šesti po veličini grad u Poljskoj i ima stoljetnu tradiciju. Kulturno je, obrazovno, industrijsko i turističko središte regije. U Gdanjsku studira oko 64 tisuće studenata, od čega je 25 tisuća studenata Gdanjskog tehničkog veleučilišta. === Okolina === Pokraj Glavne zgrade Tehničkog veleučilišta, koja se nalazi u ulici Narutoviča 11/12 [http://mapa.targeo.pl/gmach-glowny-ul-narutowicza-11-12-gdansk~4467992/politechnika-gdanska/adres], u kampusu smještenom u blizini ulica: Traugutta, Do Stuđenki, Fischera i Aleje pobjede nalaze se ostali fakulteti, administrativne zgrade i studentski dom. [[Datoteka:Zrekonstruowana wieża.jpg|thumb|Оbnovljena kula]] Ceremonija polaganja kamena temeljca za gradnju Tehničkog veleučilišta u Gdanjsku održala se [[7. lipnja]] [[1900.]] godine. Tijekom četiri godine podignute su zgrade na prostoru 6,4 hektara. Arhitekti su pretpostavljali da će zgrade sveučilišta biti namijenjene za 600 učenika i da postoji mogućnost povećanja broja do 1000. Na sveučilištu danas studira više od 25.000 studenata, a radi više od 1200 znanstvenih radnika. U sastavu sveučilišnog kampusa nekoliko je povijesnih i suvremenih zgrada na prostoru površine oko 77 hektara. Monumentalna glavna zgrada simbol je sveučilišta. U stilu nizozemske neo-renesanse početkom 20. stoljeća tu zgradu je projektirao Albert Carsten, čuveni arhitekt i sveučilišni profesor. Tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] izgorjelo je više od 60 posto površine i 70 posto krova zgrade. Ostala je samo metalna konstrukcija. Rekonstrukcija kula bila je stalno odgađana. Nakon 67 godina, odnosno 13. svibnja 2012., kula je potpuno obnovljena i vraćena na svoje bivše mjesto u glavnoj zgradi.[[Datoteka:Centrum nanotechnologii.jpg|thumb|left|Centar za nanotehnologiju]] Tehničko veleučilište u Gdanjsku se neprekidno razvija. Počela je izgradnja dodatnih zgrada. Kabineti i laboratoriji su opremljeni najnovijom tehnologijom. Rezultat, koji je i danas vidljiv, je razvoj dizajna interijera novog Laboratorija za inovativne elektroenergetske sustave i integraciju obnovljivih izvora energije, u kojemu će se održavati istraživanja o provedbi i primjeni industrijskih patenata u suvremenoj elektroenergetici. Godine 2014. počeo je raditi Centar za nanotehnologiju u zgradi B, Centar za obuku matematike i učenje na daljinu putem Interneta, kao i podzemni parking s 50 mjesta. [[Datoteka:Centrum sportu akademickiego.jpg|thumb|left|Sveučilišni športski centar]] Na područjui kampusa nalaze se: # [https://www.funduszeeuropejskie.gov.pl/SukcesDziekiFE/Strony/Centrum_Nanotechnologii_Politechniki_Gdanskiej_03062013.aspx Centar za nanotehnologiju] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140714155349/https://www.funduszeeuropejskie.gov.pl/sukcesdziekife/strony/centrum_nanotechnologii_politechniki_gdanskiej_03062013.aspx |date=14. srpnja 2014. }}, u kojem se nalaze 25 suvremenih laboratorija, opremljenih jedinstvenim suvremenom opremom za istraživanje atoma. # [http://ctwt.pg.edu.pl/pk-ict Centar Interizon] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140403152023/http://ctwt.pg.edu.pl/pk-ict |date=3. travnja 2014. }} - Pomorski ICT klaster informacijske i komunikacijske tehnologije čija struktura ima 140 regionalnih poduzeća u području informacijskih tehnologija. Smatra se da klaster raste najbrže među ostalim u Poljskoj. # [http://www.cnm.pg.gda.pl/page/pl/ Matematički centar za učenje putem Interneta]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} koja koristi nove IT tehnologije, koncepcije matematičkog modeliranja i analize vizualnih podataka. # Centar za informatizaciju akademske računalne mreže Trojmjasta, koji je i centar moćnih servera, uz pomoć kojih je mogući dostup k svim informacijskim resursima, uključujući digitalne računalne sustave, kao i sva odjela Sveučilišta. # [http://ctwt.pg.edu.pl/pk-ict Centar za transfer znanosti i tehnologije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140403152023/http://ctwt.pg.edu.pl/pk-ict |date=3. travnja 2014. }}, koja pruži podršku inovacijske djelatnosti sveučilišta. #[http://csa.pg.edu.pl/ Sveučilišni sportski centar], koji podržava sportske objekte na najvišoj razini i dostupan je svim studentima i osoblju sveučilišta. [[File :Laboratorium maszynowe.jpg|thumb|Fakultet za mehaniku]] == Povijest == [[1904.]] – [[1918.]] - Kraljevsko Tehničko Sveučilište u Gdanjsku (Königliche Technische Hochschule zu Danzig). [[File:1904-Gmach Glowny.jpg|thumb|left|Glavna zgrada u 1904]] Sveučilište je činilo šest fakulteta: * Fakultet za arhitekturu * Fakultet za građevinarstvo * Fakultet za strojarstvo i elektrotehnike * Fakultet brodogradnje i ugradnje brodskih strojeva * Fakultet za kemiju * Fakultet za opće znanosti [[1918.]] – [[1921.]] - Visoka tehnička škola u Gdanjsku (Technische Hochschule in Danzig). [[1921.]] – [[1939.]] - Visoka tehnička škola Slobodnog grada Danzinga (Technische Hochschule der Freien Stadt Danzig) Preko uvođenja promjena u statutu, 1. kolovoza [[1922.]], u pravilima i u organizaciji osnivana su 3 fakulteta umjesto 6: * fakultet za opće znanosti * fakultet za građevinarstvo * fakultet za strojnu tehniku, brodogradnje i elektrotehnike, pri kojemu su ustanovljena tri odjela (Odjel za strojnu tehniku, Odjel za brodogradnju i Odjel za elektrotehniku) U akademskoj godini [[1926.]]/[[1927.]] naziv fakulteta se promijenio u Fakultet za strojarstvo i građevinarstvo, elektrotehnike, [[brodogradnja|brodogradnju]] i zrakoplovstvo. U školskoj 1938/1939 godini naziv se promijenio u Strojarski fakultet. [[1939.]]/[[1941.]] - Visoka Tehnička Škola Gdanjsk (Technische Hochschule Danzig) [[1941.]]/[[1945.]] - Visoka Škola Rejha u Gdanjsku (Reichshochschule Danzig) od [[24 svibnja]] [[1945.]] godine - Tehničko veleučilište u Gdanjsku [[2014.]] - Tehničko veleučilište u Gdanjsku slavi 110 godina [[2020.]] - Smart University == Hevelije i Fahrenheit - pokrovitelji Tehničkog veleučilišta u Gdanjsku == [[File:Pomnik Heweliusza i Ratusz.JPG|thumb|Spomenik Hevelija i Ratuša]] ''' [[Jovan Hevelije]] '''<ref>http://encyklopediagdanska.pl/index.php?title=HEWELIUSZ_JAN {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140728170232/http://encyklopediagdanska.pl/index.php?title=HEWELIUSZ_JAN |date=28. srpnja 2014. }}.</ref> ''' (8.01.[[1611.]] [[Gdanjsk]] – 28.01.[[1987.]] [[Gdanjsk]]) ''' – bio je [[astronom]] i proizvođač instrumenata. Rođen je u {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} u okviru [[Državna zajednica Poljske i Litve|Državne zajednice Poljske i Litve]] i u njemu je proživio gotovo cijeli svoj život. Po rodjenu i obrazovanju Hevelije bio je [[Nijemci|Nijemac]], zbog čega ga i [[Poljaci]] i Nijemci smatraju svojim znanstvenikom. Hevelije je skoro cijeli svoj život proveo u Gdanjsku. Na kućama, u kojima je živio, izgradio je astronomske opservatorije. Najveći [[teleskop]] imao dužinu od 39 metara i instaliran je u zemlji. Pored toga Hevelije proučavao zvijezde, planete, komete, on je također istraživao fenomen [https://hr.wikipedia.org/wiki/Libracija libracije] na površini [[Mjesec]]a - oscilatorno kretanje Mjeseca kao što se vidi sa Zemlje. Jovan Hevelije je otac [[selenografie]] (geografje Mjeseca) objavivši prvo djelo koje se detaljno bavilo opisom Mjesečeve površine 1647. godine. Hevelije je tamne površine na Mjesecu nazvao morima (ovaj termin se i danas koristi). Prilikom kartografisanje Mjeseca, otkrio je pojavu [[libracija|libracje]]. Bio je tvorac najvećoj svjetskoj [[Astronomska opserv atorija|Astronomskoj opservatoriji]]. Otkrio je 9 novih [[zviježđa]], bio je prvi koji je otkrio četiri komete, otvorio sekularne promjene magnetskog deklinacije. Bio je autor mnogih astronomskih radova. Također otkrio je 4 komete—1.652, 1661,1672 i 1677. godine i pretpostavio da se one kreću oko [[Sunca]] [[parabola|paraboli nim]] (danas znamo da se komete kreću ili [[elipsa|eliptičnim]] ili [[hiperbola|hiperbolična]] putanjama, dok je parabola granični sličaj ove dvije klase). Kometama je posvetio dijela Prodromus cometicus (1665) i Cometographia (1668). Također je prvi znanstvenik U Poljskoj, koji je postao članak Royal Society of London za razvoj znanja o prirodi (eng. The Royal Society of London for the Improvement of Natural Knowledge). U [[2006.]] godini u blizini Starog grada podignut je spomenik Hevelija. [[Danijel Gabrijel Fahrenheit]]<ref>{{Citiranje weba |url=http://encyklopediagdanska.pl/index.php?title=FAHRENHEIT_DANIEL_GABRIEL |title=Arhivirana kopija |access-date=30. srpnja 2014. |archive-date=29. srpnja 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140729150529/http://encyklopediagdanska.pl/index.php?title=FAHRENHEIT_DANIEL_GABRIEL |url-status=dead }}</ref> ([[24.06.]][[1688.]] [[Gdanjsk]] – [[16.09.]][[1736.]] [[Haag]]) - je bio poznati fizičar i inženjer. Veći dio svog života radio je u Nizozemskoj. Pronalazač je [[živa|živinog termometra]] i temperature Fahrenheita. Usavršio je termometar napunivši ga [[živa|živom]] umjesto alkoholom. [[Fahrenheit (jedinica)|Fahrenheitova]] ('''°-{F}-''') termometarska skala ima 180 stupnjeva, dok je po Celzijusu podijeljena na 100 stupnjeva. [[File:Dziedziniec farenheita.JPG|thumb|Atrij Fahrenheita]] Fahrenheit je rođen, živio i studirao u Gdanjsku, u [[Poljsko-litvanska zajednica|Poljsko-litvanskoj zajednici]]. Poslije smrti roditelja preselio se u [[Amsterdam]], gdje je nastavio studirat [[fizika|fiziku]], proveo istraživanje uređajima za mjerenje temperature i tlaka. Istovremeno predavao je kemiju. U 1709 se vratio u Gdanjsk i živio do 1712, tijekom ovog perioda bio angažiran u istraživanjima razvoja uređaja za mjerenje temperature i tlaka. Fahrenheit je bio prvi znanstvenik u svijetu koji je koristo živu u termometru. Opisao fenomen topljenja leda, pokazao da [[točka ključanja]] [[voda|vode]] ovisi od tlaka. Također opisao je svojstva [[platina|platine]]. U [[2008.]] u Gdanjsku bio je postavljen stup Fahrenheita. [[File:Linte1.jpg|thumb|left|Laboratorij za inovaticne tehnologje i integraciju obnovljivih izvora energije]] == Obrazovanje == Cilj Sveučilišta: Pružanje visoke kvalitete obrazovanja i obuke za dinamičan razvoj privrede i društva, koji je zasnovan na znanosti. Održavanje istraživanja na najvišoj međunarodnoj razini u globaliziranom svijetu, kao i održavanje inovativnih rješenja za društvo, koje prije svega uzima aktivnu ulogu u promjenama civilizacije, posebno u razvoju znanosti i tehnologije. Prioriteti Sveučilišta - ''' SMART University ''' ''' S - strategija''' Potraga za dodatnom financiranjem za realizaciju strateških ciljeva. ''' M - maksimalna inovacija''' Uvođenje novih mehanizama, suradnja s organizacijama za razvoj inovativnih rješenja ne samo za sveučilište, već i za cijelu regiju. ''' O - otvoren za sve''' Obuka Long life learning, implementacija grupnih projekata, kao i e-learningu (online učenje) programa obuke, unapređenje znanstvenih i didaktičkih laboratorija i upotreba istraživanja u praksi. ''' R - osobni razvoj ''' Svi neophodni uvjeti za svestran razvoj učenika, doktoranta i znanstvenih suradnika. Najaktivniji i marljivi dobivaju nagrade za uspjeh u školi i na poslu. ''' T - kreativan pristup ''' Uklanjanje barijera i administrativnh teškoća zahvaljujući učinkovitim metodama, usklađenost kulture i formiranje kreativnog procesa rada s inovativnim tehnologijama. === Prijedlog za obrazovanje === [[File:CHEMIA 1.jpg|thumb|Fakultet za kemiju]] Visoko obrazovanje (I i II stupnja redovitih i izvanrednih studija) sastoji se od: [[File:Wydzial elektroniki.jpg|thumb|Fakultet za elektroniku, telekomunikaciju i informatikuу]] • 33 smjera, uključujući: - 3 međuuniverzitetska smjera - 2 međuuniverzitetska smjera - dva jedinstvena programa: "strojno-medicinska inženerija" i "gradežna kemija" • poslijediplomski studije (doktorat), redovna i izvanredna forma studiranja • 56 poslijediplomskih programa • 3 smjera MBA obuke (Master of Business Administration ) • više od 1200 znanstvenih suradnika • više od 27.000 učenika. === Sastavnice === 9 fakulteta: * [http://arch.pg.edu.pl/owydziale Arhitektonski fakultet] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140626035642/http://arch.pg.edu.pl/owydziale |date=26. lipnja 2014. }} * [http://chem.pg.gda.pl/pl/ Fakultet za kemiju] * [http://eti.pg.gda.pl/ Fakultet za elektroniku, telekomunikaciju i informatiku] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140625043901/http://eti.pg.gda.pl/ |date=25. lipnja 2014. }} * [http://eia.pg.gda.pl Fakultet za elektrotehniku i automatiku] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140509003340/http://eia.pg.gda.pl/ |date=9. svibnja 2014. }} * [http://ftims.pg.edu.pl/ Fakultet za tehničku fiziku i primijenjenu matematiku] * [http://wilis.pg.gda.pl/ Fakultet za građevinarstvo i zaštite okoliša] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140625054254/http://wilis.pg.gda.pl/ |date=25. lipnja 2014. }} * [http://mech.pg.edu.pl/ Fakultet za mechaniku] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140625044521/http://mech.pg.edu.pl/ |date=25. lipnja 2014. }} * [http://oio.pg.edu.pl/ Fakultet za ocean inženjerstvo i brodogradnje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140625171947/http://oio.pg.edu.pl/ |date=25. lipnja 2014. }} * [http://www.zie.pg.gda.pl/ Fakultet za menadžment i ekonomiju] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140726141600/http://www.zie.pg.gda.pl/ |date=26. srpnja 2014. }} Fakultet za elektroniku, telekomunikaciju i informatiku (ranije Fakultet za elektroniku) najveći je fakultet veleučilišta. Sastoji se od 16 katedra, gdje studira oko 3.000 studenata na master akademske studije, osnovne akademske studije i doktorske akademske studije. U akademskoj [[2008.]]/[[2009.]] godini najveći faklultet prema broja učenika bio je Fakultet za građevinarstvo i zaštite okoliša, gdje je studirao više od 4.000 učenika.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.encyklopediagdanska.pl/index.php?title=POLITECHNIKA_GDA%C5%83SKA. |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20210509041156/https://www.gedanopedia.pl/index.php?title=POLITECHNIKA_GDA%C5%83SKA. |archive-date=9. svibnja 2021. |access-date=30. srpnja 2014.}}</ref> === Novi model obrazovanja - inženjer budućnosti === [[File:Wizualizacja Laboratorium.jpg|thumb|left|Vizualizacija laboratorijia]] Tehničko veleučilište u Gdanjsku pobijedio je u natječaju Europskog fonda za realizaciju projekta "inženjer budućnosti". Projekt obuhvaća novi model obrazovanja, koncentrirovan na realizaciju projekta u skupini i stjecanje sposobnosti kao što su dobra suradnja, spremnost da se preuzme rizik i analitički pristup rješavanju probleme. Rezultati koristit će se za izgradnje infrastrukture i novih laboratorija. Zahvaljujući projektu ustanovljeni su 921 mjesta za praktične vježbe. Sveučilište ima međunarodni certifikat kvalitete obrazovanja [[ECTS]] i [http://en.wikipedia.org/wiki/CDIO CDIO] Label, kao što se vidi u programu obrazovanja u svim smjerovima. Glavni cilj je uveličivanje sposobnosti i formiranje osnovnog profesionalnog znanja učenika. Također dragocjeno iskustvo za Tehničko veleučilište u Gdanjsku je učestvo u međunarodnom konzorciju CDIO. Njegovi članovi za obuku specijalista koriste formulu "razumjeti - osmisliti - ispuniti - raditi" (Conceive - Design - Implement - Operate). == Sveučilišna tijela i upravljanje == * Rektor * Senat * Sveučilišni savjet * Radne skupine.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://administracja.pg.gda.pl/index.php/index/scheme/ |title=Arhivirana kopija |journal= |access-date=30. srpnja 2014. |archive-date=8. kolovoza 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140808064607/http://administracja.pg.gda.pl/index.php/index/scheme/ |url-status=dead }}</ref> === Upravljanje === * Funkciju rektora Tehničkog veleučilišta obavlja profesor doktor tehničkih znanosti Henryk Krawczyk, redovni profesor TV; * Funkciju prorektora za znanost obavlja profesor doktor nauka Józef Sienkiewicz, redovni profesor TV; * Funkciju prorektora za nastavu obavlja profesor doktor tehničkih znanosti Marek Dzida, izvanredni profesor TV; * Funkciju prorektora za razvoj i kvalitetu obavlja profesor doktor nauka Kazimierz Jakubiuk, redovni profesor TV; * Funkciju prorektora za suradnje i inovacije obavlja profesor doktor tehničkih znanosti Jacek Mąkinia; * Imovinom TV upravlja master Marek Tłok. == Međunarodna suradnja == U posljednjih nekoliko godina Tehničko veleučilište u Gdanjsku posvećuje veliku pažnju [http://pg.edu.pl/international Međunarodnoj suradnji], koja se postupno razvija. Studenti i osoblje sudjeluju u brojnim međunarodnim obrazovnim programima i stvaraju međunarodne mreže s partnerskimi sveučilištima. Trenutno veleučilište ostvaruje 402 međuodeljenske sporazume u programu [[Erasmus Mundus]] i 77 sporazuma o općoj bilateralnoj suradnji. Tehničko veleučilište u Gdanjsku koordinira i sudjeluje u projektima kao što su: LLP Intensive Programme, Erasmus Mundus, Jean Monnet, CEEPUS, TEMPUS, Leonardo da Vinci. Sveučilište je jedan od osnivača i sudionik Baltic Sea Region University Network (BSRUN) - mreža ujedinjuje sveučilišta u Poljskoj, Bjelorusiji, Estoniji, Finskoj, Latviji, Litvi i Rusiji. Broj stranih studenata iz cijelog svijeta u Tehničkom veleučilištu u Gdanjsku se povećava svake godine, zahvaljujući suvremenim laboratorijima, velikom intelektualnom potencijalu, širokom spektru istraživačkih grupa i studentskih organizacija, što pruža idealni uvjeti za razmjenu iskustava. == Istraživanja == Za nekoliko godina u Tehničkom veleučilištu u Gdanjsku se povećava broj projekata provedenih u suradnji s agencijama za financiranje istraživanja što su Nacionalni centar znanosti, Nacionalni istraživački i razvojni centar, Poljska znanstvena zaklada. Među njima ima projekata visokog tiraža u okviru programa Maestro, Program primijenjenih istraživanja, LIDER, INNOTECH, kao i novi program Graf-TECH. Osim toga, u Veleučilištu se provodi projekt za izuzetne studente, takozvani "Dijamantni" Grant. Tehničko veleučilište u Gdanjsku ima također uspjehе u traženju novca iz inozemnih institucija, primjerice - sudjeluje u realizaciji prestižnog granta, koji se može usporediti s Nobelove nagrade. Veleučilište također provodi 26 projekata u međunarodnim istraživačkim programima. Trenutno 300 izuma su spremni za eksploataciju. U tijeku je 200 znanstveno-istraživačkih i razvojnih projekata s domaćim i inozemnim izvorima financiranja. Tijekom 3 godine Tehničko veleučilište je potpisao ugovore s tvrtkama 700. Suradnja s gospodarstvom i transfer tehnologije Trenutno Tehničko veleučilište u Gdanjsku provodi brojna istraživanja i razvija inovativne projekte. One imaju za cilj uvođenje tehnologija, koja su financirane od strane države. Mnogi od ovih projekata su financirani sredstvima operativnog programa "Inovativni ekonomija". Radnici Tehničkog veleučilišta u Gdanjsku stalno zapošljavaju poznate firme, kao što su: INTEL Technology Poland, Samsung Electronics Poljska, IBM Poljska, Young Digital Planet, Blue Services, TechnoService, Datera, Learnetics, IVO Software, FIDO Intelligence, GE Hitachi Nuclear Energy International, PGE Górnictwo i Energetyki Konwencjonalna, KGHM Polska Miedź, lotos Asfalt, PKN Orlen, Schlumberger LTD, Deep Ocean Technology, BIOLAB Innovative Research Technologies, BLIRT SA, Kruszwica. <gallery perrow="4" widths="215px" heights="215px"> File:Wahadlo foucaulta pg.tif File:Basen politechnika gdanska.jpg File: Starodruki politechniki gdańskiej.jpg File:Dziedziniec heweliusza pg.tif File:Aula politechniki.jpg File:Dziedziniec farenheita.JPG </gallery> == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == * [http://pg.edu.pl/ Službena stranica] * [https://web.archive.org/web/20140729151624/http://pg.edu.pl/welcome?p_l_id=2601414&p_v_l_s_g_id=0& Službena stranica na engleskom] * [http://www.nauka.gov.pl/ Ministarstvo znanosti i visokog obrazovanja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180831094941/http://www.nauka.gov.pl/ |date=31. kolovoza 2018. }} * [http://www.krd.ogicom.pl/pl/projektyy_stare/prodok.html PRODOK] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201129052240/http://www.krd.ogicom.pl/pl/projektyy_stare/prodok.html |date=29. studenoga 2020. }} * [http://ferryto.com/sr/ports/Gdansk.html Gdanjsk] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140728170428/http://ferryto.com/sr/ports/Gdansk.html |date=28. srpnja 2014. }} [[Kategorija:Znanost i tehnologija u Poljskoj]] [[Kategorija:Europska sveučilišta]] [[Kategorija:Gdanjsk]] [[Kategorija:Odgoj i obrazovanje u Poljskoj]] a2jhzip8kyykp66v0lbsxuodaavn4qd 14 516465 7615625 7340893 2026-10-09T13:00:11Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Placentalia|Placentalia]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Laurasiatheria|Laurasiatheria]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7615625 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Laurasiatheria]] r7uddg4x8uaw8dnkc7a64ozbqhqihzl 0 539518 7615705 7471736 2026-10-09T15:01:35Z Carevic9911 374923 Dodana fotografija dr. Nike Carevića iz 1945. godine. 7615705 wikitext text/x-wiki {{Infookvir liječnik | ime = Niko Carević {{Vrh|Liječnik}} | slika =Dr. Niko Carevic.png | širina slike =250px | opis =Dr. Niko Carević, 1945. | puno ime = | datum rođenja = [[23. studenoga]] [[1909.]] | mjesto rođenja = [[Selca]] na Braču | datum smrti = [[17. travnja]] [[2003.]] | mjesto smrti = [[Dubrovnik]] | državljanstvo = {{ZD+X|HRV}} | narodnost = Hrvat | alma mater = | zvanje = | grana medicine = [[Ortopedija]] | ostala zanimanja = | poznat po = | poslodavci = | politička stranka = | nagrade = | potpis = | stranica = }} '''Niko Carević''' ([[Selca]] na Braču, [[23. studenoga]] [[1909.]] – [[Dubrovnik]], [[17. travnja]] [[2003.]]), hrvatski liječnik [[ortoped]].<ref name="HE">{{Citiranje weba |title=Carević, Niko |url=https://enciklopedija.hr/clanak/10777 |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža}}</ref> == Životopis == Rođen u Selcima na Braču, od oca Bračanina i majke Dubrovkinje. U Dubrovniku je završio gimnaziju. Studirao je medicinu u Ljubljani, a dovršio u Grazu.<ref name="Marinović, 11">Marinović, Ivo. [https://hrcak.srce.hr/clanak/15715 Nekoć koštano-zglobna tuberkuloza i prva dva ortopeda u Dalmaciji], Medica Jadertina, vol.36 br.1-2 siječanj 2007., s.11 </ref>[[Specijalnost (medicina)|Specijalizirao]] je [[ortopedija|ortopediju]] u Zagrebu kod utemeljitelja hrvatske ortopedije [[Božidar Špišić|Božidara Špišića]] i na njegov naputak u Bologni u najpoznatiju svjetsku ortopedsku ustanovu, [[institut Rizzoli]], kod dr [[Vittorio Putti|Puttija]].<ref name="Marinović, 11"/> Dvije godine nakon završetka studija medicine 1935., dobio je mjesto asistenta zagrebačke Ortopedske klinike. Na dužnosti je ostao tijekom cijelog rata do 1945. godine. Sljedeće godine na dužnosti je ravnatelja u [[Biograd]]u u [[Bolnica za tuberkulozu kosti i zglobova u Biogradu|lječilištu]] za [[tuberkuloza kostiju|tuberkulozu kostiju]]. Nova stanica njegova rada je Rovinj, gdje je 1951. primarijus u najvećoj [[Bolnica za ortopediju i rehabilitaciju Primarius dr. Martin Horvat u Rovinju|ortopedskoj bolnici]] u Hrvatskoj i Jugoslaviji,<ref name="Marinović, 11"/> pa Dubrovnik, u kojem je listopada 1952. osnovao Ortopedsko-traumatološki odjel koji je vodio do odlaska u mirovinu 1977. godine.<ref name="Marinović, 11"/> Područje njegova interesa bila je biomehanika, traumatologijoa koštanog sustava<ref name="HE"/> i problematika malignih tumora kosti.<ref>Hrvatski leksikon, 1996., s. 181</ref> Autor je vlastite modifikacije liječenja [[Otvoreni prijelom|otvorenih prijeloma]] [[potkoljenica|potkoljenice]].<ref name="HE"/> Dr Niko Carević i dr [[Dušan Vlašić]] bili su prva dvojica ortopeda u Dalmaciji.<ref name="Marinović, 5">Marinović, Ivo. [https://hrcak.srce.hr/clanak/15715 Nekoć koštano-zglobna tuberkuloza i prva dva ortopeda u Dalmaciji], Medica Jadertina, vol.36 br.1-2 siječanj 2007., s.5 </ref> Nakon rata donirao je velike svote (pretpostavlja se milijun eura) za renoviranje Svete Dominikanske Crkve u Dubrovniku, gdje još danas stoji njegov spomenik. Pokopan je u obiteljskoj grobnici u Selcima na Braču.<ref name="Marinović, 11"/> == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Carević, Niko}} [[Kategorija:Hrvatski ortopedi]] [[Kategorija:Životopisi, Selca]] [[Kategorija:Životopisi, Dubrovnik]] m4txc6b915qo1at0t0snmdft749wq4j 7615706 7615705 2026-10-09T15:15:04Z Carevic9911 374923 /* Životopis */ 7615706 wikitext text/x-wiki {{Infookvir liječnik | ime = Niko Carević {{Vrh|Liječnik}} | slika =Dr. Niko Carevic.png | širina slike =250px | opis =Dr. Niko Carević, 1945. | puno ime = | datum rođenja = [[23. studenoga]] [[1909.]] | mjesto rođenja = [[Selca]] na Braču | datum smrti = [[17. travnja]] [[2003.]] | mjesto smrti = [[Dubrovnik]] | državljanstvo = {{ZD+X|HRV}} | narodnost = Hrvat | alma mater = | zvanje = | grana medicine = [[Ortopedija]] | ostala zanimanja = | poznat po = | poslodavci = | politička stranka = | nagrade = | potpis = | stranica = }} '''Niko Carević''' ([[Selca]] na Braču, [[23. studenoga]] [[1909.]] – [[Dubrovnik]], [[17. travnja]] [[2003.]]), hrvatski liječnik [[ortoped]].<ref name="HE">{{Citiranje weba |title=Carević, Niko |url=https://enciklopedija.hr/clanak/10777 |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža}}</ref> == Životopis == Rođen je u Selcima na Braču, u obitelji oca Bračanina i majke Dubrovkinje, učiteljice iz obitelji Genero. Studirao je medicinu u Ljubljani, a dovršio u Grazu.<ref name="Marinović, 11">Marinović, Ivo. [https://hrcak.srce.hr/clanak/15715 Nekoć koštano-zglobna tuberkuloza i prva dva ortopeda u Dalmaciji], Medica Jadertina, vol.36 br.1-2 siječanj 2007., s.11 </ref>[[Specijalnost (medicina)|Specijalizirao]] je [[ortopedija|ortopediju]] u Zagrebu kod utemeljitelja hrvatske ortopedije [[Božidar Špišić|Božidara Špišića]] i na njegov naputak u Bologni u najpoznatiju svjetsku ortopedsku ustanovu, [[institut Rizzoli]], kod dr [[Vittorio Putti|Puttija]].<ref name="Marinović, 11"/> Dvije godine nakon završetka studija medicine 1935., dobio je mjesto asistenta zagrebačke Ortopedske klinike. Na dužnosti je ostao tijekom cijelog rata do 1945. godine. Sljedeće godine na dužnosti je ravnatelja u [[Biograd]]u u [[Bolnica za tuberkulozu kosti i zglobova u Biogradu|lječilištu]] za [[tuberkuloza kostiju|tuberkulozu kostiju]]. Nova stanica njegova rada je Rovinj, gdje je 1951. primarijus u najvećoj [[Bolnica za ortopediju i rehabilitaciju Primarius dr. Martin Horvat u Rovinju|ortopedskoj bolnici]] u Hrvatskoj i Jugoslaviji,<ref name="Marinović, 11"/> pa Dubrovnik, u kojem je listopada 1952. osnovao Ortopedsko-traumatološki odjel koji je vodio do odlaska u mirovinu 1977. godine.<ref name="Marinović, 11"/> Područje njegova interesa bila je biomehanika, traumatologijoa koštanog sustava<ref name="HE"/> i problematika malignih tumora kosti.<ref>Hrvatski leksikon, 1996., s. 181</ref> Autor je vlastite modifikacije liječenja [[Otvoreni prijelom|otvorenih prijeloma]] [[potkoljenica|potkoljenice]].<ref name="HE"/> Dr Niko Carević i dr [[Dušan Vlašić]] bili su prva dvojica ortopeda u Dalmaciji.<ref name="Marinović, 5">Marinović, Ivo. [https://hrcak.srce.hr/clanak/15715 Nekoć koštano-zglobna tuberkuloza i prva dva ortopeda u Dalmaciji], Medica Jadertina, vol.36 br.1-2 siječanj 2007., s.5 </ref> Nakon rata donirao je velike svote (pretpostavlja se milijun eura) za renoviranje Svete Dominikanske Crkve u Dubrovniku, gdje još danas stoji njegov spomenik. Pokopan je u obiteljskoj grobnici u Selcima na Braču.<ref name="Marinović, 11"/> == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Carević, Niko}} [[Kategorija:Hrvatski ortopedi]] [[Kategorija:Životopisi, Selca]] [[Kategorija:Životopisi, Dubrovnik]] 30jqas0qr6g3w97ny8sxi4371nfnrng 0 545345 7616060 7588492 2026-10-10T11:38:18Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.6 7616060 wikitext text/x-wiki '''Vrsarski kaštel''' je građevina u [[Vrsar]]u. Osim uloge kaštela, bila je i rezidencijalna [[palača]] [[porečka biskupija|porečkog biskupa]]. Nadograđivana je kroz nekoliko stilskih razdoblja. Današnje datira iz razdoblja pregrađivanja prvobitnog romaničkog Kaštela u razdoblju od 14. do 18. stoljeća. Uočavaju se tragovi različitih stilova u arhitekturi, od [[romanika|romanike]] do [[barok]]a. Barociziran je u 17. stoljeću, u vrijeme biskupa [[Aleksandar Adelassio|A. Adelassija]],<ref>[https://hrcak.srce.hr/clanak/173785 Problemi sjevernog Jadrana 12 (2013), str. 277-288] Alojz Štoković: Leopold bogdan Mandić, hrvatski svetac kapucinskog reda (Kratak osvrt na povijest kapucinskog reda u Istri), (pristupljeno 16. kolovoza 2015.)</ref> biskupa koji je bio drugi po dužini biskupskog staža u povijesti porečke biskupije (40 godina) i koji je obavio najviše vizitacija u Vrsar.<ref>[https://hrcak.srce.hr/clanak/141781 Vjesnik istarskog arhiva, Vol.8-10 br.(2001.-2003.) veljača 2007.] Jakov Jelinčić, Elena Uljančič Vekić: Popis lokaliteta pastoralnih vizitacija porečkih biskupa u 17. i 18. stoljeću, str. 113-115 (pristupljeno 16. kolovoza 2015.)</ref> Prigodom zahvata koji je Adelassio dao izvesti, kaštel je proširen i potpuno preuređen.<ref name="istriasun">[http://www.istriasun.com/istra/kastel-vrsar.php Istriasun] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151219174645/http://www.istriasun.com/istra/kastel-vrsar.php |date=19. prosinca 2015. }} Spomenik kulture Ljetna rezidencija porečkih biskupa (Kaštel) - Vrsar (pristupljeno 16. kolovoza 2015.)</ref> == Građa == Očuvane su dvije romaničke kule iz 13. stoljeća te fragmenti obrambenog zida palače. Dvije kule četvorinastog tlocrta nalaze se na južnoj strani palače. Imale su ulogu osmatračnice s puškarnicama. Sunčani sat je na fasadi lijeve kule.<ref name="istriasun"/> Palača je imala brojne prostorije za boravak biskupa, gostiju i posluge. U prizemlju su bile prostorije za čuvanje i pripremu hrane: tijeskovi za vino i ulje, peć za pečenje kruha, cisterna za vodu te spremišta za poljoprivredne proizvode, poput ulja, vina i žita koje je dovoženo s biskupijskih imanja kod Vrsara.<ref name="istriasun"/> Kaštel je imao i konjušnicu.<ref name="Župa Vrsar"/> == Povijest == Prvi kaštel vjerojatno je podignut u 9. stoljeću. Pretpostavlja se da je bio drven, kako govore neki zapisi u literaturi. Blizina kamenoloma, laka dostupnost i kamena građa svih okolnih zgrada sugerira da je ipak bio kameni. Diplomatika od 12. stoljeća bilježi vrsarski kaštel pod nazivom castrum Ursariae. Pojam treba oprezno koristiti, jer označava i kaštel ali i najužu utvrđenu rezidencijalnu jezgru staroga grada koja se nalazila unutar zidina. Porečki biskup [[Oton (porečki biskup)|Oton]] (1256. – 1282.) preuredio je prvi kaštel. smješten na najvišoj točki naselja te da je imao značajke tvrdlja. Na mjestu starije manje i skromnije romaničke palače podignut je drugi kaštel. Bio je [[oppidum]] odnosno [[castrum]]. Razvio se iz kasnoantičkog, odnosno ranosrednjovjekovnog zbjega [[refugium]]a. Sjedište je Vrsarske grofovije i mjesto u kojemu je porečki biskup sastavio brojne isprave od presudne važnosti za povijest Vrsara i Vrsarštine u srednjem i novom vijeku, a također je bio mjesto u koje se porečki biskup sklanjao za ratova, epidemija i nesigurnih vremena.<ref name="Župa Vrsar">[http://www.zupavrsar.com/vrsarske-znamenitosti/vrsarski-kastel-biskupska-palaca Vrsarski kaštel - biskupska palača, Župa Vrsar i župa Gradina]</ref><ref name="Kulturni-turizam">[http://www.kulturni-turizam.com/hrv/sadrzaj/vrsarifuntana/738/opsirnije/ Starokršćanska bazilika - Vrsar ] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> Prestankom postojanja [[Vrsarska grofovija|Vrsarske grofovije]], promjenom politike mletačke vlasti dovodi do laiciziranja i nacionaliziranja kaštela 1778. godine. Od tad je sustavno propadao. Novog vlasnika dobiva u 19. stoljeću, kad je pripao u vlasništvo obitelji Vergottini. Obnovljeno je 2001. godine. Danas je privatna stambeno-ladanjska zgrada.<ref name="Župa Vrsar"/> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://www.putovnica.net/galerije-slika/vrsar-slike-galerija/foto-vrsar-kastel-s-kulom Vrsar - Kaštel s kulom, putovnica.net] [[Kategorija:Građevine u Hrvatskoj]] s2kiz08l9y3npa614iaornwfmf65dvs 0 546190 7615877 7595302 2026-10-09T22:09:52Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.6 7615877 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Travolike | slika = Astrebla lappacea plant13 tiller (7458476702).jpg | slika_opis = ''[[Astrebla lappacea]]'', pripadnica trava iz potporodice ''[[Chloridoideae]]''. | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | superordo = [[Lilianae]] | ordo = '''''Poales''''' | ordo_autorstvo= Small | familia = | genus = | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = }} '''Travolike''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''Poales'') veliki su red jednosupničkih [[Cvjetnice|cvjetnica]] iz skupine commelinida. Rasprostranjene su gotovo po cijelom svijetu i obuhvaćaju biljke vrlo različitih staništa, od vodenih i močvarnih vrsta do biljaka travnjaka, savana, šuma i tropskih epifita. Red obuhvaća 14 danas priznatih porodica, među kojima je najveća i gospodarski najvažnija porodica [[Trave|trava]] (''[[Poaceae]]'').<ref name="WFO ">[https://worldfloraonline.org/taxon/wfo-9000000415%3Bjsessionid%3DC66A4D0B3B28322AE4944188AE0F944F?utm WFO] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, pristupljeno 7. rujna 2026.</ref> == Opis == Pripadnici reda uglavnom su zeljaste biljke, često s [[podanak|podancima]], a u brojnim porodicama imaju uske [[list]]ove s usporednim žilama i dobro razvijenim lisnim rukavcem. U epidermalnim stanicama mnogih predstavnika pojavljuju se silicijeva tjelešca. Građa [[cvijet]]a izrazito je raznolika: u nekim porodicama cvjetovi imaju dobro razvijeno i upadljivo ocvijeće, dok su u skupinama sličnima travama i sitovima često sitni, reducirani i skupljeni u klasove, klasiće, glavice ili druge složene cvatove.<ref name="Mobot ">[https://www.mobot.org/MOBOT/Research/APweb/orders/poalesweb.htm Mobot], pristupljeno 7. rujna 2026.</ref> Red pokazuje i veliku raznolikost načina [[Oprašivanje|oprašivanja]]. U mnogim tropskim skupinama cvjetove oprašuju [[životinje]], dok je oprašivanje [[Vjetar|vjetrom]] osobito rašireno među travama, šiljevkama, sitovkama i njihovim srodnicima. Upravo je u tim linijama došlo do snažne redukcije ocvijeća i drugih dijelova cvijeta. == Rasprostranjenost i značenje == Poales imaju gotovo kozmopolitsku rasprostranjenost. Trave dominiraju velikim dijelovima svjetskih travnjaka i [[savana]], dok su ''[[Cyperaceae]]'', ''[[Juncaceae]]'' i ''[[Typhaceae]]'' posebno česte u [[močvara]]ma i uz [[Voda|vode]]. ''[[Bromeliaceae]]'' su najvećim dijelom američka tropska skupina i uključuju brojne epifite.<ref name="Mobot "/> Red je iznimno važan za čovjeka ponajprije zbog ''[[Poaceae]]'', kojoj pripadaju glavne svjetske žitarice, među njima [[pšenica]], [[riža]], [[kukuruz]], [[ječam]] i [[sirak]], kao i [[šećerna trska]] i [[bambus]]i.<ref name="Mobot "/> == Sistematika i povijest == Ime Poales objavio je [[John Kunkel]] Small 1903. godine u djelu Flora of the Southeastern United States.<ref name="BHL ">[https://www.biodiversitylibrary.org/bibliography/133?utm BHL], pristupljeno 7. rujna 2026.</ref> Opseg reda znatno se mijenjao tijekom povijesti klasifikacije. Brojne skupine koje se danas smatraju dijelovima Poales ranije su bile izdvajane u zasebne redove, primjerice ''Bromeliales'', ''Cyperales'', ''Eriocaulales'', ''Juncales'', ''Restionales'', ''Typhales'' i ''Xyridales''. Molekularnofilogenetska istraživanja postupno su ih povezala u široko shvaćen monofiletski red ''Poales''.<ref name="WFO "/> APG V ne navodi promjenu opsega reda Poales u odnosu na APG IV, a aktualni APweb i WFO priznaju istih 14 porodica. Novija filogenomska istraživanja potvrđuju glavne skupine unutar reda, ali položaji pojedinih porodica u njegovu dubljem stablu još pokazuju neslaganja između nuklearnih, plastidnih i mitohondrijskih podataka, dijelom zbog brze rane radijacije, hibridizacije i poliploidije.<ref name="JSE ">[https://www.jse.ac.cn/EN/abstract/abstract103821.shtml?utm Large-scale nuclear and plastid phylogenomic analyses inform an updated Angiosperm Phylogeny Group classification: APG V], pristupljeno 6. rujna 2026.</ref> == Porodice == Aktualni opseg reda čini 14 porodica: # ''[[Bromeliaceae]]'' <small>Juss.</small> # ''[[Cyperaceae]]'' <small>Juss.</small> # ''[[Ecdeiocoleaceae]]'' <small>D.W.Cutler & Airy Shaw</small> # ''[[Eriocaulaceae]]'' <small>Martinov</small> # ''[[Flagellariaceae]]'' <small>Dumort.</small> # ''[[Joinvilleaceae]]'' <small>Toml. & A.C.Sm.</small> # ''[[Juncaceae]]'' <small>Juss.</small> # ''[[Mayacaceae]]'' <small>Kunth</small> # ''[[Poaceae]]'' <small>Barnhart</small> # ''[[Rapateaceae]]'' <small>Dumort.</small> # ''[[Restionaceae]]'' <small>R.Br.</small> # ''[[Thurniaceae]]'' <small>Engl.</small> # ''[[Typhaceae]]'' <small>Juss.</small> # ''[[Xyridaceae]]'' <small>C.Agardh</small> Porodica ''Anarthriaceae'' je uključena u ''Restionaceae''; njezina tri roda (Anarthria, Hopkinsia i Lyginia) čine skupinu ''[[Anarthrioideae]]''. ''Centrolepidaceae'' također je uključena u ''Restionaceae'' kao ''[[Centrolepidoideae]]'' <small>Burnett</small>. Uz to je nekadašnja ''Sparganiaceae'' uključena u ''Typhaceae'' — rod ''[[Sparganium]]'' ostaje ondje — a ''Prioniaceae'' je uklopljena u ''Thurniaceae'', s vrstom ''[[Prionium serratum]]''. == Porodice i rodovi == {{div col|cols=3}} # '''Familia ''[[Typhaceae]]''''' <small>Juss.</small> (58 spp.) ## Subfamilia ''[[Sparganioideae]]'' <small>Rouy</small> ### ''[[Sparganium]]'' <small>L.</small> (21 spp.) ## Subfamilia [[Typhoideae]] <small>DC. ex Arn.</small> ### ''[[Typha]]'' <small>L.</small> (37 spp.) # '''Familia ''[[Bromeliaceae]]''''' <small>Juss.</small> (3668 spp.) ## Subfamilia ''[[Brocchinioideae]]'' <small>Givnish</small> ### ''[[Sequencia]]'' <small>Givnish</small> (1 sp.) ### ''[[Brocchinia]]'' <small>Schult. & Schult. fil.</small> (20 spp.) ## Subfamilia ''[[Lindmanioideae]]'' <small>Givnish</small> ### ''[[Connellia]]'' <small>N. E. Br.</small> (6 spp.) ### ''[[Lindmania]]'' <small>Mez</small> (36 spp.) ## Subfamilia ''[[Tillandsioideae]]'' <small>Burnett</small> ### ''[[Catopsis]]'' <small>Griseb.</small> (21 spp.) ### ''[[Glomeropitcairnia]]'' <small>Mez</small> (2 spp.) ### ''[[Mezobromelia]]'' <small>L. B. Sm.</small> (6 spp.) ### ''[[Guzmania]]'' <small>Ruiz & Pav.</small> (212 spp.) ### ''[[Waltillia]]'' <small>Leme, Barfuss & Halbritt.</small> (2 spp.) ### ''[[Alcantarea]]'' <small>(É. Morren ex Mez) Harms</small> (48 spp.) ### ''[[Werauhia]]'' <small>J. R. Grant</small> (94 spp.) ### ''[[Vriesea]]'' <small>Lindl.</small> (272 spp.) ### ''[[Zizkaea]]'' <small>W. Till & Barfuss</small> (1 sp.) ### ''[[Stigmatodon]]'' <small>Leme, G. K. Br. & Barfuss</small> (20 spp.) ### ''[[Pseudalcantarea]]'' <small>(C. Presl) Pinzón & Barfuss</small> (3 spp.) ### ''[[Lutheria]]'' <small>Barfuss & W. Till</small> (4 spp.) ### ''[[Lemeltonia]]'' <small>Barfuss & W. Till</small> (7 spp.) ### ''[[Jagrantia]]'' <small>Barfuss & W. Till</small> (1 sp.) ### ''[[Josemania]]'' <small>W. Till & Barfuss</small> (5 spp.) ### ''[[Wallisia]]'' <small>É. Morren</small> (4 spp.) ### ''[[Barfussia]]'' <small>Manzan. & W. Till</small> (5 spp.) ### ''[[Goudaea]]'' <small>W. Till & Barfuss</small> (2 spp.) ### ''[[Gregbrownia]]'' <small>W. Till & Barfuss</small> (4 spp.) ### ''[[Viridantha]]'' <small>Espejo</small> (18 spp.) ### ''[[Tillandsia]]'' <small>L.</small> (640 spp.) ### ''[[Racinaea]]'' <small>Spencer & L. B. Sm.</small> (80 spp.) ## Subfamilia ''[[Hechtioideae]]'' <small>Givnish</small> ### ''[[Hechtia]]'' <small>Klotzsch</small> (89 spp.) ### ''[[Mesoamerantha]]'' <small>I. Ramírez & K. J. Romero</small> (3 spp.) ## Subfamilia ''[[Pitcairnioideae]]'' <small>Harms</small> ### ''[[Cottendorfia]]'' <small>Schult. fil.</small> (1 sp.) ### ''[[Brewcaria]]'' <small>L. B. Sm., Steyerm. & H. Rob.</small> (6 spp.) ### ''[[Steyerbromelia]]'' <small>L. B. Sm.</small> (9 spp.) ### ''[[Navia]]'' <small>Mart. ex Schult. fil.</small> (93 spp.) ### ''[[Pitcairnia]]'' <small>L´Hér.</small> (417 spp.) ### ''[[Fosterella]]'' <small>L. B. Sm.</small> (34 spp.) ### ''[[Dyckia]]'' <small>Schult. fil.</small> (248 spp.) ## Subfamilia ''[[Puyoideae]]'' <small>Givnish</small> ### ''[[Puya]]'' <small>Molina</small> (229 spp.) ## Subfamilia ''[[Bromelioideae]]'' <small>Burnett</small> ### ''[[Fascicularia]]'' <small>Mez</small> (1 sp.) ### ''[[Ochagavia]]'' <small>Phil.</small> (4 spp.) ### ''[[Greigia]]'' <small>Regel</small> (35 spp.) ### ''[[Bromelia]]'' <small>L.</small> (71 spp.) ### ''[[Pseudananas]]'' <small>Hassl.</small> (1 sp.) ### ''[[Fernseea]]'' <small>Baker</small> (2 spp.) ### ''[[Neoglaziovia]]'' <small>Mez</small> (3 spp.) ### ''[[Ananas]]'' <small>Mill.</small> (7 spp.) ### ''[[Lapanthus]]'' <small>Louzada & Versieux</small> (2 spp.) ### ''[[Forzzaea]]'' <small>Leme, S. Heller & Zizka</small> (7 spp.) ### ''[[Hoplocryptanthus]]'' <small>(Mez) Leme, S. Heller & Zizka</small> (9 spp.) ### ''[[Rokautskyia]]'' <small>Leme, S. Heller & Zizka</small> (14 spp.) ### ''[[Cryptanthus]]'' <small>Otto & A. Dietr.</small> (58 spp.) ### ''[[Siqueiranthus]]'' <small>Leme, Zizka, E. H. Souza & Paule</small> (1 sp.) ### ''[[Orthophytum]]'' <small>Beer</small> (76 spp.) ### ''[[Orthocryptanthus]]'' <small>(Leme, S. Heller & Zizka) Leme, Zizka & Paule</small> (3 spp.) ### ''[[Krenakanthus]]'' <small>(Leme, S. Heller & Zizka) Leme, Zizka & Paule</small> (1 sp.) ### ''[[Acanthostachys]]'' <small>Link</small> (3 spp.) ### ''[[Canistropsis]]'' <small>(Mez) Leme</small> (11 spp.) ### ''[[Hohenbergiopsis]]'' <small>L. B. Sm. & Read</small> (1 sp.) ### ''[[Androlepis]]'' <small>Brongn. ex Houllet</small> (3 spp.) ### ''[[Disteganthus]]'' <small>Lem.</small> (5 spp.) ### ''[[Portea]]'' <small>Brongn. & K. Koch</small> (8 spp.) ### ''[[Araeococcus]]'' <small>Brongn.</small> (5 spp.) ### ''[[Pseudaraeococcus]]'' <small>(Mez) R. A. Pontes & Versieux</small> (7 spp.) ### ''[[Lymania]]'' <small>Read</small> (10 spp.) ### ''[[Ronnbergia]]'' <small>É. Morren & André</small> (23 spp.) ### ''[[Canistrum]]'' <small>É. Morren</small> (17 spp.) ### ''[[Wittrockia]]'' <small>Lindm.</small> (5 spp.) ### ''[[Quesnelia]]'' <small>Gaudich.</small> (25 spp.) ### ''[[Nidularium]]'' <small>Lem.</small> (47 spp.) ### ''[[xNiduregelia]]'' <small>Leme</small> (3 spp.) ### ''[[Hohenbergia]]'' <small>Schult. & Schult. fil.</small> (53 spp.) ### ''[[Wittmackia]]'' <small>Mez</small> (43 spp.) ### ''[[Billbergia]]'' <small>Thunb.</small> (66 spp.) ### ''[[Hylaeaicum]]'' <small>(Ule ex Mez) Leme, Forzza, Zizka & Aguirre-Santoro</small> (12 spp.) ### ''[[Neoregelia]]'' <small>L. B. Sm</small>. (117 spp.) ### ''[[Karawata]]'' <small>J. R. Maciel & G. M. Sousa</small> (7 spp.) ### ''[[Aechmea]]'' <small>Ruiz & Pav.</small> (259 spp.) # '''Familia ''[[Rapateaceae]]''''' <small>Dumort.</small> (97 spp.) ## Subfamilia ''[[Rapateoideae]]'' <small>Meisn.</small> ### ''[[Spathanthus]]'' <small>Desv.</small> (2 spp.) ### ''[[Duckea]]'' <small>Maguire</small> (4 spp.) ### ''[[Cephalostemon]]'' <small>R. H. Schomb.</small> (5 spp.) ### ''[[Rapatea]]'' <small>Aubl.</small> (22 spp.) ## Subfamilia ''[[Monotremoideae]]'' <small>Givnish & P. E. Berry</small> ### ''[[Maschalocephalus]]'' <small>Gilg & K. Schum.</small> (1 sp.) ### ''[[Windsorina]]'' <small>Gleason</small> (1 sp.) ### ''[[Potarophytum]]'' <small>Sandwith</small> (1 sp.) ### ''[[Monotrema]]'' <small>Körn.</small> (4 spp.) ## Subfamilia ''[[Saxofridericioideae]]'' <small>Maguire</small> ### Tribus ''[[Schoenocephalieae]]'' <small>Maguire</small> #### ''[[Kunhardtia]]'' <small>Maguire</small> (2 spp.) #### ''[[Guacamaya]]'' <small>Maguire</small> (1 sp.) #### ''[[Schoenocephalium]]'' <small>Seub.</small> (4 spp.) ### Tribus ''[[Saxofridericieae]]'' <small>Maguire</small> #### ''[[Saxofridericia]]'' <small>R. H. Schomb.</small> (10 spp.) #### ''[[Marahuacaea]]'' <small>Maguire</small> (1 sp.) #### ''[[Phelpsiella]]'' <small>Maguire</small> (1 sp.) #### ''[[Epidryos]]'' <small>Maguire</small> (4 spp.) #### ''[[Amphiphyllum]]'' <small>Gleason</small> (1 sp.) #### ''[[Stegolepis]]'' <small>Klotzsch ex Körn.</small> (33 spp.) # '''Familia ''[[Xyridaceae]]''''' <small>C. Agardh</small> (405 spp.) ## Subfamilia ''[[Xyridoideae]]'' <small>Kunth ex Arn.</small> ### ''[[Achlyphila]]'' <small>Maguire & Wurdack</small> (1 sp.) ### ''[[Xyris]]'' <small>L.</small> (380 spp.) ## Subfamilia ''[[Abolbodoideae]]'' <small>Suess. & Beyerle ex Thorne & Reveal</small> ### ''[[Abolboda]]'' <small>Humb. & Bonpl.</small> (21 spp.) ### ''[[Aratitiyopea]]'' <small>Steyerm. & P. E. Berry</small> (1 sp.) ### ''[[Orectanthe]]'' <small>Maguire & Wurdack</small> (2 spp.) # '''Familia ''[[Eriocaulaceae]]''''' <small>Martinov</small> (1335 spp.) ## Subfamilia ''[[Eriocauloideae]]'' <small>Burnett</small> ### ''[[Mesanthemum]]'' <small>Körn.</small> (16 spp.) ### ''[[Eriocaulon]]'' <small>L.</small> (515 spp.) ## Subfamilia ''[[Paepalanthoideae]]'' <small>Ruhland</small> ### ''[[Comanthera]]'' <small>L. B. Sm.</small> (46 spp.) ### ''[[Syngonanthus]]'' <small>Ruhland</small> (178 spp.) ### ''[[Leiothrix]]'' <small>Ruhland</small> (66 spp.) ### ''[[Rondonanthus]]'' <small>Herzog</small> (6 spp.) ### ''[[Tonina]]'' <small>Aubl.</small> (1 sp.) ### ''[[Lachnocaulon]]'' <small>Kunth</small> (7 spp.) ### ''[[Actinocephalus]]'' <small>Sano</small> (52 spp.) ### ''[[Paepalanthus]]'' <small>Kunth</small> (448 spp.) # '''Familia ''[[Mayacaceae]]''''' <small>Kunth</small> (6 spp.) ## ''[[Mayaca]]'' <small>Aubl.</small> (6 spp.) # Familia ''[[Thurniaceae]]'' Engl. (4 spp.) ## Tribus ''[[Prionieae]]'' <small>Reveal</small> ### ''[[Prionium]]'' <small>E. Mey.</small> (1 sp.) ## Tribus ''[[Thurnieae]]'' <small>Reveal</small> ### ''[[Thurnia]]'' <small>Hook. fil.</small> (3 spp.) # '''Familia ''[[Juncaceae]]''''' <small>Juss.</small> (477 spp.) ## ''[[Oreojuncus]]'' <small>Záv. Drábk. & Kirschner</small> (2 spp.) ## ''[[Luzula]]'' <small>DC.</small> (118 spp.) ## ''[[Patosia]]'' <small>Buchenau</small> (1 sp.) ## ''[[Rostkovia]]'' <small>Desv.</small> (2 spp.) ## ''[[Distichia]]'' <small>Nees & Meyen</small> (3 spp.) ## ''[[Marsippospermum]]'' <small>Desv.</small> (4 spp.) ## ''[[Oxychloe]]'' <small>Phil.</small> (6 spp.) ## ''[[Juncus]]'' <small>L.</small> (341 spp.) # '''Familia ''[[Cyperaceae]]''''' <small>Juss.</small> (5738 spp.) ## Subfamilia ''[[Mapanioideae]]'' <small>C. B. Clarke</small> ### Tribus ''[[Hypolytreae]]'' <small>Nees ex Wight & Arn.</small> #### ''[[Hypolytrum]]'' <small>Rich.</small> (27 spp.) #### ''[[Paramapania]]'' <small>Uittien</small> (7 spp.) #### ''[[Mapania]]'' <small>Aubl.</small> (135 spp.) #### ''[[Scirpodendron]]'' <small>Zipp. ex Kurz</small> (2 spp.) ### Tribus ''[[Chrysitricheae]]'' <small>Nees</small> #### ''[[Diplasia]]'' <small>Pers.</small> (1 sp.) #### ''[[Exocarya]]'' <small>Benth.</small> (1 sp.) #### ''[[Capitularina]]'' <small>Kern</small> (1 sp.) #### ''[[Lepironia]]'' <small>Rich.</small> (1 sp.) #### ''[[Chrysitrix]]'' <small>L.</small> (4 spp.) #### ''[[Chorizandra]]'' <small>R. Br.</small> (6 spp.) ## Subfamilia ''[[Cyperoideae]]'' <small>Beilschm.</small> ### Tribus ''[[Trilepideae]]'' <small>Goetgh.</small> #### ''[[Microdracoides]]'' <small>Hua</small> (1 sp.) #### ''[[Coleochloa]]'' <small>Gilly</small> (8 spp.) #### ''[[Trilepis]]'' <small>Nees</small> (7 spp.) #### ''[[Afrotrilepis]]'' <small>(Gilly) J. Raynal</small> (2 spp.) ### Tribus ''[[Cladieae]]'' <small>Torr.</small> #### ''[[Cladium]]'' <small>P. Browne</small> (6 spp.) ### Tribus ''[[Sclerieae]]'' <small>Wight & Arn.</small> #### ''[[Scleria]]'' <small>Bergius</small> (267 spp.) ### Tribus ''[[Bisboeckelereae]]'' <small>Pax</small> #### ''[[Bisboeckelera]]'' <small>Kuntze</small> (4 spp.) #### ''[[Calyptrocarya]]'' <small>Nees</small> (8 spp.) #### ''[[Becquerelia]]'' <small>Brongn.</small> (6 spp.) #### ''[[Diplacrum]]'' <small>R. Br.</small> (10 spp.) ### Tribus ''[[Carpheae]]'' <small>Semmouri & Larridon</small> #### ''[[Carpha]]'' <small>Banks & Sol. ex R. Br.</small> (11 spp.) #### ''[[Trianoptiles]]'' <small>Fenzl</small> (3 spp.) ### Tribus ''[[Cryptangieae]]'' <small>Benth.</small> #### ''[[Koyamaea]]'' <small>W. W. Thomas & Davidse</small> (1 sp.) #### ''[[Didymiandrum]]'' <small>Gilly</small> (1 sp.) #### ''[[Krenakia]]'' <small>S. M. Costa</small> (10 spp.) #### ''[[Exochogyne]]'' <small>C. B. Clarke</small> (2 spp.) #### ''[[Cryptangium]]'' <small>Schrad. ex Nees</small> (1 sp.) #### ''[[Cephalocarpus]]'' <small>Nees</small> (22 spp.) #### ''[[Lagenocarpus]]'' <small>Nees</small> (21 spp.) ### Tribus ''[[Schoeneae]]'' <small>Dumort.</small> #### Subtribus ''[[Anthelepidinae]]'' <small>R.L.Barrett</small> ##### ''[[Anthelepis]]'' <small>R. L. Barrett, K. L. Wilson & J. J. Bruhl</small> (4 spp.) #### Subtribus ''[[Oreobolinae]]'' <small>R.L.Barrett</small> ##### ''[[Cyathocoma]]'' <small>Nees</small> (3 spp.) ##### ''[[Costularia]]'' <small>C. B. Clarke</small> (15 spp.) ##### ''[[Chamaedendron]]'' <small>(Kük.) Larridon</small> (5 spp.) ##### ''[[Capeobolus]]'' <small>Browning</small> (1 sp.) ##### ''[[Oreobolus]]'' <small>R. Br</small>. (17 spp.) #### Subtribus ''[[Gahniinae]]'' <small>Pax</small> ##### ''[[Ptilothrix]]'' <small>K. L. Wilson</small> (1 sp.) ##### ''[[Mesomelaena]]'' <small>Nees</small> (5 spp.) ##### ''[[Cyathochaeta]]'' <small>Nees</small> (5 spp.) ##### ''[[Gahnia]]'' <small>J. R. Forst. & G. Forst.</small> (42 spp.) #### Subtribus ''[[Caustiinae]]'' <small>R.L.Barrett</small> ##### ''[[Caustis]]'' <small>R. Br.</small> (7 spp.) ##### ''[[Evandra]]'' <small>R. Br.</small> (2 spp.) #### Subtribus ''[[Gymnoschoeninae]]'' <small>R.L.Barrett</small> ##### ''[[Reedia]]'' <small>F. Muell.</small> (1 sp.) ##### ''[[Gymnoschoenus]]'' <small>Nees</small> (2 spp.) #### Subtribus ''[[Lepidospermatinae]]'' <small>R.L.Barrett</small> ##### ''[[Machaerina]]'' <small>Vahl</small> (53 spp.) ##### ''[[Lepidosperma]]'' <small>Labill.</small> (76 spp.) ##### ''[[Neesenbeckia]]'' <small>Levyns</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Tricostulariinae]]'' <small>R.L.Barrett, K. L. Wilson & J. J. Bruhl</small> ##### ''[[Ammothryon]]'' <small>R. L. Barrett, K. L. Wilson & J. J. Bruhl</small> (1 sp.) ##### ''[[Tricostularia]]'' <small>Nees</small> (11 spp.) ##### ''[[Chaetospora]]'' <small>R. Br.</small> (3 spp.) ##### ''[[Xyroschoenus]]'' <small>Larridon</small> (1 sp.) ##### ''[[Morelotia]]'' <small>Gaudich.</small> (6 spp.) ##### ''[[Tetraria]]'' <small>P. Beauv.</small> (30 spp.) #### Subtribus ''[[Schoeninae]]'' <small>Fenzl</small> ##### ''[[Schoenus]]'' <small>L.</small> (162 spp.) ### Tribus ''[[Rhynchosporeae]]'' #### ''[[Rhynchospora]]'' <small>Vahl</small> (381 spp.) #### ''[[Pleurostachys]]'' <small>Brongn.</small> (31 spp.) ### Tribus ''[[Dulichieae]]'' <small>W. Schultze-Motel</small> #### ''[[Dulichium]]'' <small>Rich. ex Pers.</small> (1 sp.) #### ''[[Blysmus]]'' <small>Panz. ex Roem. & Schult.</small> (2 spp.) #### ''[[Blysmopsis]]'' <small>Oteng-Yeb.</small> (1 sp.) ### Tribus ''[[Khaosokieae]]'' <small>Lév.-Bourret & J. R. Starr</small> #### ''[[Khaosokia]]'' <small>D. A. Simpson, Chayam. & J. Parn.</small> (1 sp.) ### Tribus ''[[Calliscirpeae]]'' <small>Lév.-Bourret & J. R. Starr</small> #### ''[[Calliscirpus]]'' <small>C. N. Gilmour, J. R. Starr & Naczi</small> (2 spp.) ### Tribus ''[[Scirpeae]]'' <small>T. Lestib.</small> #### ''[[Amphiscirpus]]'' <small>Oteng-Yeb.</small> (1 sp.) #### ''[[Zameioscirpus]]'' <small>Dhooge & Goetgh.</small> (3 spp.) #### ''[[Rhodoscirpus]]'' <small>Lév.-Bourret, Donadío & J. R. Starr</small> (1 sp.) #### ''[[Phylloscirpus]]'' <small>C. B. Clarke</small> (3 spp.) #### ''[[Scirpus]]'' <small>L.</small> (49 spp.) #### ''[[Eriophorum]]'' <small>L.</small> (16 spp.) ### Tribus ''[[Trichophoreae]]'' <small>Lév.-Bourret & J. R. Starr</small> #### ''[[Trichophorum]]'' <small>Pers.</small> (20 spp.) ### Tribus ''[[Sumatroscirpeae]]'' <small>Lév.-Bourret & J. R. Starr</small> #### ''[[Sumatroscirpus]]'' <small>Oteng-Yeb.</small> (4 spp.) ### Tribus ''[[Cariceae]]'' <small>Dumort.</small> #### [[Carex (biljni rod)|Carex]] <small>L.</small> (2040 spp.) ### Tribus ''[[Eleocharideae]]'' <small>Goetgh.</small> #### ''[[Eleocharis]]'' <small>R. Br.</small> (297 spp.) ### Tribus ''[[Abildgaardieae]]'' <small>Lye</small> #### ''[[Nelmesia]]'' <small>Van der Veken</small> (1 sp.) #### ''[[Bulbostylis]]'' <small>Kunth</small> (227 spp.) #### ''[[Zulustylis]]'' <small>Muasya</small> (2 spp.) #### ''[[Trichoschoenus]]'' <small>J. Raynal</small> (1 sp.) #### ''[[Actinoschoenus]]'' <small>Benth.</small> (5 spp.) #### ''[[Arthrostylis]]'' <small>R. Br.</small> (2 spp.) #### ''[[Trachystylis]]'' <small>S. T. Blake</small> (1 sp.) #### ''[[Scleroschoenus]]'' <small>K.L.Wilson, J.J.Bruhl & R.L.Barrett</small> (6 spp.) #### ''[[Fimbristylis]]'' <small>Vahl</small> (312 spp.) ### Tribus ''[[Bolboschoeneae]]'' <small>(Tatanov) J.R.Starr</small> #### ''[[Bolboschoenus]]'' <small>(Asch.) Palla</small> (14 spp.) ### Tribus ''[[Fuireneae]]'' <small>Fenzl</small> #### ''[[Fuirena]]'' <small>Rottb.</small> (58 spp.) #### ''[[Schoenoplecteae]]'' <small>Lye</small> ( sp.) #### ''[[Actinoscirpus]]'' <small>(Ohwi) R. W. Haines & Lye</small> (1 sp.) #### ''[[Schoenoplectus]]'' <small>(Rchb.) Palla</small> (22 spp.) ### Tribus ''[[Pseudoschoeneae]]'' <small>J.R.Starr</small> #### ''[[Pseudoschoenus]]'' <small>(C. B. Clarke) Oteng-Yeb.</small> (1 sp.) #### ''[[Schoenoplectiella]]'' <small>Lye</small> (62 spp.) ### Tribus ''[[Cypereae]]'' <small>Dumort.</small> #### Subtribus ''[[Ficiniinae]]'' <small>Fenzl</small> ##### ''[[Erioscirpus]]'' <small>Palla</small> (2 spp.) ##### ''[[Scirpoides]]'' <small>Seguier</small> (6 spp.) ##### ''[[Afroscirpoides]]'' <small>García-Madr. & Muasya</small> (1 sp.) ##### ''[[Dracoscirpoides]]'' <small>Muasya</small> (3 spp.) ##### ''[[Hellmuthia]]'' <small>Steud.</small> (1 sp.) ##### ''[[Isolepis]]'' <small>R. Br.</small> (71 spp.) ##### ''[[Ficinia]]'' <small>Schrad.</small> (82 spp.) #### Subtribus ''[[Cyperinae]]'' <small>Pax</small> ##### ''[[Cyperus]]'' <small>L.</small> (972 spp.) ### Tribus ''[[Cyperaceae]]'', filogenetski položaj nepoznat #### ''[[Rhynchocladium]]'' <small>T. Koyama</small> (1 sp.) #### ''[[Naikia]]'' <small>Wad. Khan, Bhuskute & Kahalkar</small> (1 sp.) # '''Familia ''[[Restionaceae]]''''' <small>R. Br.</small> (542 spp.) ## '''Subfamilia ''[[Anarthrioideae]]''''' <small>D. F. Cutler & Airy Shaw</small> (11 spp.) ### ''[[Anarthria]]'' <small>R. Br.</small> (6 spp.) ### ''[[Hopkinsia]]'' <small>W. Fitzg.</small> (2 spp.) ### ''[[Lyginia]]'' <small>R. Br.</small> (3 spp.) ## Subfamilia ''[[Restionoideae]]'' <small>Arn.</small> ### Tribus ''[[Willdenowieae]]'' #### ''[[Ceratocaryum]]'' <small>Nees</small> (8 spp.) #### ''[[Willdenowia]]'' <small>Thunb.</small> (12 spp.) ### Tribus ''[[Restioneae]]'' #### ''[[Soroveta]]'' <small>H. P. Linder & C. R. Hardy</small> (1 sp.) #### ''[[Platycaulos]]'' <small>Linder</small> (12 spp.) #### ''[[Elegia]]'' <small>L.</small> (50 spp.) #### ''[[Anthochortus]]'' <small>Nees</small> (7 spp.) #### ''[[Askidiosperma]]'' <small>Steud.</small> (12 spp.) #### ''[[Staberoha]]'' <small>Kunth</small> (9 spp.) #### ''[[Rhodocoma]]'' <small>Nees</small> (8 spp.) #### ''[[Restio]]'' <small>Rottb.</small> (168 spp.) #### ''[[Mastersiella]]'' <small>Gilg-Ben.</small> (3 spp.) #### ''[[Hypodiscus]]'' <small>Nees</small> (15 spp.) #### ''[[Cannomois]]'' <small>P. Beauv. ex Desv.</small> (12 spp.) #### ''[[Thamnochortus]]'' <small>Bergius</small> (34 spp.) #### ''[[Nevillea]]'' <small>Esterh. & H. P. Linder</small> (3 spp.) #### ''[[Hydrophilus]]'' <small>Linder</small> (1 sp.) ## Subfamilia ''[[Centrolepidoideae]]'' ### ''[[Gaimardia]]'' <small>Gaudich.</small> (4 spp.) ### ''[[Aphelia (Plantae)|Aphelia]]'' <small>R. Br.</small> (6 spp.) ### ''[[Centrolepis]]'' <small>Labill.</small> (26 spp.) ## Subfamilia ''[[Sporadanthoideae]]'' <small>B. G. Briggs & H. P. Linder</small> ### ''[[Sporadanthus]]'' <small>F. Muell. ex J. Buchenau</small> (8 spp.) ### ''[[Calorophus]]'' <small>Labill.</small> (2 spp.) ### ''[[Lepyrodia]]'' <small>R. Br.</small> (22 spp.) ## Subfamilia ''[[Leptocarpoideae]]'' <small>B. G. Briggs & H. P. Linder</small> ### ''[[Eurychorda]]'' <small>Briggs & Johnson</small> (1 sp.) ### ''[[Empodisma]]'' <small>L. A. S. Johnson & D. F. Cutler</small> (3 spp.) ### ''[[Taraxis]]'' <small>Briggs & Johnson</small> (1 sp.) ### ''[[Winifredia]]'' <small>L. A. S. Johnson & B. G. Briggs</small> (1 sp.) ### ''[[Alexgeorgea]]'' <small>Carlquist</small> (3 spp.) ### ''[[Hypolaena]]'' <small>R. Br.</small> (7 spp.) ### ''[[Chaetanthus]]'' <small>R. Br.</small> (3 spp.) ### ''[[Apodasmia]]'' <small>Briggs & Johnson</small> (4 spp.) ### ''[[Dapsilanthus]]'' <small>Briggs & Johnson</small> (4 spp.) ### ''[[Leptocarpus]]'' <small>R. Br.</small> (17 spp.) ### ''[[Loxocarya]]'' <small>R. Br.</small> (5 spp.) ### ''[[Tremulina]]'' <small>Briggs & Johnson</small> (2 spp.) ### ''[[Platychorda]]'' <small>Briggs & Johnson</small> (2 spp.) ### ''[[Chordifex]]'' <small>Briggs & Johnson</small> (20 spp.) ### ''[[Dielsia]]'' <small>Gilg ex Diels & Pritz.</small> (1 sp.) ### ''[[Cytogonidium]]'' <small>Briggs & Johnson</small> (1 sp.) ### ''[[Tyrbastes]]'' <small>Briggs & Johnson</small> (1 sp.) ### ''[[Melanostachya]]'' <small>Briggs & Johnson</small> (1 sp.) ### ''[[Baloskion]]'' <small>Raf.</small> (8 spp.) ### ''[[Catacolea]]'' <small>Briggs & L. A. S. Johnson</small> (1 sp.) ### ''[[Lepidobolus]]'' <small>Nees</small> (9 spp.) ### ''[[Coleocarya]]'' <small>S. T. Blake</small> (1 sp.) ### ''[[Desmocladus]]'' <small>Nees</small> (23 spp.) # '''Familia ''[[Flagellariaceae]]''''' <small>Dumort.</small> (5 spp.) ## ''[[Flagellaria]]'' <small>L.</small> (5 spp.) # '''Familia ''[[Joinvilleaceae]]''''' <small>Tolm. & A. C. Sm.</small> (3 spp.) ## ''[[Joinvillea]]'' <small>Gaudich.</small> (3 spp.) # '''Familia ''[[Ecdeiocoleaceae]]''''' <small>D. F. Cutler & Airy Shaw</small> (3 spp.) ## ''[[Georgeantha]]'' <small>B. G. Briggs & L. A. S. Johnson</small> (1 sp.) ## ''[[Ecdeiocolea]]'' <small>F. Muell.</small> (2 spp.) # '''Familia ''[[Poaceae]]''''' <small>Barnhart</small> (12463 spp.) ## Subfamilia ''[[Anomochlooideae]]'' <small>Pilg. ex Potztal</small> ### Tribus ''[[Anomochloeae]]'' <small>C. E. Hubb.</small> #### ''[[Anomochloa]]'' <small>Brongn.</small> (1 sp.) ### Tribus ''[[Streptochaeteae]]'' <small>C. E. Hubb.</small> #### ''[[Streptochaeta]]'' <small>Schrad.</small> (3 spp.) ## Subfamilia ''[[Pharoideae]]'' <small>L. G. Clark & Judz.</small> ### Tribus ''[[Phareae]]'' <small>Stapf</small> #### ''[[Pharus]]'' <small>R. Br.</small> (7 spp.) #### ''[[Leptaspis]]'' <small>R. Br.</small> (3 spp.) #### ''[[Scrotochloa]]'' <small>Judz.</small> (2 spp.) ## Subfamilia ''[[Puelioideae]]'' <small>L. G. Clark</small> ### Tribus ''[[Atractocarpeae]]'' <small>Jacq.-Fél. ex Tzvelev</small> #### ''[[Puelia]]'' <small>Franch.</small> (5 spp.) ### Tribus ''[[Guaduelleae]]'' <small>Soderstr. & R. P. Ellis</small> #### ''[[Guaduella]]'' <small>Franch.</small> (6 spp.) ## Subfamilia ''[[Oryzoideae]]'' <small>Kunth ex Beilschm.</small> ### Tribus ''[[Streptogyneae]]'' <small>C. E. Hubb. ex C. E. Calderón & Soderstr.</small> #### ''[[Streptogyna]]'' <small>P. Beauv.</small> (2 spp.) ### Tribus ''[[Ehrharteae]]'' <small>Nevski</small> #### ''[[Ehrharta]]'' <small>Thunb.</small> (24 spp.) #### ''[[Tetrarrhena]]'' <small>R. Br.</small> (4 spp.) #### ''[[Microlaena]]'' <small>R. Br.</small> (8 spp.) #### ''[[Zotovia]]'' <small>Edgar & Connor</small> (3 spp.) ### Tribus ''[[Oryzeae]]'' <small>Dumort</small> #### Subtribus ''[[Oryzinae]]'' <small>Rchb.</small> ##### ''[[Leersia]]'' <small>Sol. ex Sw.</small> (18 spp.) ##### ''[[Maltebrunia]]'' <small>Kunth</small> (5 spp.) ##### ''[[Prosphytochloa]]'' <small>Schweick.</small> (1 sp.) ##### ''[[Oryza]]'' <small>L.</small> (23 spp.) #### Subtribus ''[[Zizaniinae]]'' <small>Benth.</small> ##### ''[[Chikusichloa]]'' <small>Koidz.</small> (3 spp.) ##### ''[[Hygroryza]]'' <small>Nees</small> (1 sp.) ##### ''[[Zizania]]'' <small>L.</small> (4 spp.) ##### ''[[Luziola]]'' <small>Juss.</small> (11 spp.) ##### ''[[Zizaniopsis]]'' <small>Döll & Asch.</small> (6 spp.) ### Tribus ''[[Phyllorachideae]]'' <small>C. E. Hubb.</small> #### ''[[Phyllorachis]]'' <small>Trimen</small> (1 sp.) #### ''[[Humbertochloa]]'' <small>A. Camus & Stapf</small> (2 spp.) #### ''[[Suddia]]'' <small>Renvoize</small> (1 sp.) ## Subfamilia ''[[Bambusoideae]]'' <small>Luerss.</small> ### Tribus ''[[Arundinarieae]]'' <small>Hack.</small> #### Subtribus ''[[Hsuehochloinae]]'' <small>D. Z. Li & Y. X. Zhang</small> ##### ''[[Hsuehochloa]]'' <small>D. Z. Li & Y. X. Zhang</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Ampelocalaminae]]'' <small>D. Z. Li & Y. X. Zhang</small> ##### ''[[Ampelocalamus]]'' <small>S. L. Chen, T. H. Wen & G. Y. Sheng</small> (14 spp.) #### Subtribus ''[[Arundinariinae]]'' <small>Nees ex Lindl.</small> ##### ''[[Drepanostachyum]]'' <small>Keng fil.</small> (13 spp.) ##### ''[[Himalayacalamus]]'' <small>Keng fil.</small> (9 spp.) ##### ''[[Indocalamus]]'' <small>sensu auct. non Nakai</small> (31 spp.) ##### ''[[Oligostachyum]]'' <small>Z. P. Wang & G. H. Ye</small> (18 spp.) ##### ''[[Gaoligongshania]]'' <small>D. Z. Li Hsueh & N. H. Xia</small> (1 sp.) ##### ''[[Oldeania]]'' <small>Stapleton</small> (7 spp.) ##### ''[[Kuruna]]'' <small>Attigala, Kathr. & L. G. Clark</small> (7 spp.) ##### ''[[Chimonocalamus]]'' <small>Hsueh & T. P. Yi</small> (19 spp.) ##### ''[[Ferrocalamus]]'' <small>Hsueh & Keng fil.</small> (2 spp.) ##### ''[[Tongpeia]]'' <small>Stapleton</small> (3 spp.) ##### ''[[Fargesia]]'' <small>Franch.</small> (95 spp.) ##### ''[[Thamnocalamus]]'' <small>Munro</small> (6 spp.) ##### ''[[Bashania]]'' <small>Keng fil. & Yi</small> (4 spp.) ##### ''[[Sarocalamus]]'' <small>Stapleton</small> (6 spp.) ##### ''[[Bergbambos]]'' <small>Stapleton</small> (1 sp.) ##### ''[[Yushania]]'' <small>Keng fil.</small> (93 spp.) ##### ''[[Ravenochloa]]'' <small>D. Z. Li & Y. X. Zhang</small> (1 sp.) ##### ''[[Sasa]]'' <small>Makino & Shibata</small> (43 spp.) ##### ''[[Indocalamus]]'' <small>Nakai</small> (1 sp.) ##### ''[[Gelidocalamus]]'' <small>T. H. Wen</small> (13 spp.) ##### ''[[Chimonobambusa]]'' <small>Makino</small> (42 spp.) ##### ''[[Sasamorpha]]'' <small>Nakai</small> (5 spp.) ##### ''[[Vietnamocalamus]]'' <small>T. Q. Nguyen</small> (1 sp.) ##### ''[[xHibanobambusa]]'' <small>Maruy. & H. Okamura</small> (1 sp.) ##### ''[[Semiarundinaria]]'' <small>Makino ex Nakai</small> (8 spp.) ##### ''[[Shibataea]]'' <small>Makino</small> (7 spp.) ##### ''[[Phyllostachys]]'' <small>Siebold & Zucc.</small> (62 spp.) ##### ''[[Arundinaria]]'' <small>Michx.</small> (2 spp.) ##### ''[[Sasaella]]'' <small>Makino</small> (11 spp.) ##### ''[[Pleioblastus]]'' <small>Nakai</small> (26 spp.) ##### ''[[Pseudosasa]]'' <small>Makino ex Nakai</small> (21 spp.) ##### ''[[Sinosasa]]'' <small>L.C.Chia ex N.H.Xia, Q.M.Qin & Y.H.Tong</small> (7 spp.) ##### ''[[Acidosasa]]'' <small>C. D. Chu & C. S. Chao</small> (11 spp.) ##### ''[[Khoonmengia]]'' <small>N. H. Xia, Y. H. Tong & X. R. Zheng</small> (1 sp.) ##### ''[[Sinobambusa]]'' <small>Makino ex Nakai</small> (13 spp.) ##### ''[[Indosasa]]'' <small>McClure</small> (19 spp.) ### Tribus ''[[Olyreae]]'' <small>Kunth ex Spenn.</small> #### Subtribus ''[[Buergersiochloinae]]'' <small>(S. T. Blake) L. G. Clark & Judz.</small> ##### ''[[Buergersiochloa]]'' <small>Pilg.</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Olyrinae]]'' <small>Kromb.</small> ##### ''[[Agnesia]]'' <small>Zuloaga & Judz.</small> (7 spp.) ##### ''[[Arberella]]'' <small>Soderstr. & C. E. Calderón</small> (11 spp.) ##### ''[[Cryptochloa]]'' <small>Swallen</small> (9 spp.) ##### ''[[Diandrolyra]]'' <small>Stapf</small> (3 spp.) ##### ''[[Ekmanochloa]]'' <small>Hitchc.</small> (2 spp.) ##### ''[[Froesiochloa]]'' <small>G. A. Black</small> (1 sp.) ##### ''[[Lithachne]]'' <small>P. Beauv.</small> (4 spp.) ##### ''[[Maclurolyra]]'' <small>C. E. Calderón & Soderstr.</small> (1 sp.) ##### ''[[Mniochloa]]'' <small>Chase</small> (1 sp.) ##### ''[[Olyra (Plantae)|Olyra]]'' <small>L.</small> (15 spp.) ##### ''[[Taquara]]'' <small>I. L. C. Oliveira & R. P. Oliveira</small> (2 spp.) ##### ''[[Raddiella]]'' <small>Swallen</small> (12 spp.) ##### ''[[Piresia]]'' <small>Swallen</small> (6 spp.) ##### ''[[Reitzia]]'' <small>Swallen</small> (1 sp.) ##### ''[[Raddia]]'' <small>Bertol.</small> (11 spp.) ##### ''[[Brasilochloa]]'' <small>R. P. Oliveira & L. G. Clark</small> (1 sp.) ##### ''[[Piresiella]]'' <small>Judz., Zuloaga & Morrone</small> (1 sp.) ##### ''[[Rehia]]'' <small>Fijten</small> (1 sp.) ### Tribus ''[[Parianinae]]'' <small>Hack.</small> #### ''[[Eremitis]]'' <small>Döll</small> (16 spp.) #### ''[[Pariana]]'' <small>Aubl.</small> (33 spp.) #### ''[[Parianella]]'' <small>Hollowell, F. M. Ferreira & R. P. Oliveira</small> (2 spp.) ### Tribus ''[[Bambuseae]]'' <small>Kunth ex Dumort.</small> #### Subtribus ''[[Chusqueinae]]'' <small>Soderstr. & R. P. Ellis</small> ##### ''[[Chusquea]]'' <small>Kunth</small> (192 spp.) #### Subtribus ''[[Guaduinae]]'' <small>Soderstr. & Ellis</small> ##### ''[[Tibisia]]'' <small>C. D. Tyrrell, Londoño & L. G. Clark</small> (3 spp.) ##### ''[[Otatea]]'' <small>(McClure & Sm.) C. E. Calderón & Sodiro</small> (13 spp.) ##### ''[[Olmeca (biljni rod)|Olmeca]]'' <small>Soderstr.</small> (5 spp.) ##### ''[[Guadua]]'' <small>Kunth</small> (33 spp.) ##### ''[[Eremocaulon]]'' <small>Soderstr. & Londoño</small> (5 spp.) ##### ''[[Apoclada]]'' <small>McClure</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Arthrostylidiinae]]'' <small>Soderstr. & R. P. Ellis</small> ##### ''[[Glaziophyton]]'' <small>Franch.</small> (1 sp.) ##### ''[[Cambajuva]]'' <small>P. L. Viana, L. G. Clark & Filg.</small> (1 sp.) ##### ''[[Didymogonyx]]'' <small>(L. G. Clark & Londoño) C. D. Tyrrell, L. G. Clark & Londoño</small> (2 spp.) ##### ''[[Elytrostachys]]'' <small>McClure</small> (2 spp.) ##### ''[[Rhipidocladum]]'' <small>McClure</small> (21 spp.) ##### ''[[Arthrostylidium]]'' <small>Rupr.</small> (29 spp.) ##### ''[[Aulonemiella]]'' <small>L. G. Clark, Londoño, C. D. Tyrrell & Judz.</small> (2 spp.) ##### ''[[Aulonemia]]'' <small>Goudot</small> (48 spp.) ##### ''[[Colanthelia]]'' <small>McClure & E. W. Sm.</small> (11 spp.) ##### ''[[Filgueirasia]]'' <small>Guala</small> (2 spp.) ##### ''[[Alvimia]]'' <small>C. E. Calderón ex Soderstr. & Londoño</small> (3 spp.) ##### ''[[Atractantha]]'' <small>McClure</small> (5 spp.) ##### ''[[Actinocladum]]'' <small>McClure ex Soderstr.</small> (1 sp.) ##### ''[[Athroostachys]]'' <small>Benth. ex Benth. & Hook. fil.</small> (2 spp.) ##### ''[[Merostachys]]'' <small>Spreng.</small> (58 spp.) ##### ''[[Myriocladus]]'' <small>Swallen</small> (13 spp.) #### Subtribus ''[[Melocanninae]]'' <small>Benth.</small> ##### ''[[Melocanna]]'' <small>Trin. in Spreng.</small> (3 spp.) ##### ''[[Cephalostachyum]]'' <small>Munro</small> (14 spp.) ##### ''[[Pseudostachyum]]'' <small>Munro</small> (1 sp.) ##### ''[[Davidsea]]'' <small>Soderstr. & R. P. Ellis</small> (1 sp.) ##### ''[[Ochlandra]]'' <small>Thwaites</small> (13 spp.) ##### ''[[Schizostachyum]]'' <small>Nees</small> (71 spp.) ##### ''[[Stapletonia]]'' <small>P. Singh, S. S. Dash & P. Kumari</small> (3 spp.) ##### ''[[Annamocalamus]]'' <small>H. N. Nguyen, N. H. Xia & V. T. Tran</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Temburongiinae]]'' <small>K. M. Wong</small> ##### ''[[Fimbribambusa]]'' <small>Widjaja</small> (4 spp.) ##### ''[[Temburongia]]'' <small>S. Dransf. & Wong</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Hickeliinae]]'' <small>Camus</small> ##### ''[[Hickelia]]'' <small>A. Camus</small> (4 spp.) ##### ''[[Nastus]]'' <small>Juss.</small> (12 spp.) ##### ''[[Decaryochloa]]'' <small>A. Camus</small> (1 sp.) ##### ''[[Sirochloa]]'' <small>S. Dransf.</small> (1 sp.) ##### ''[[Cathariostachys]]'' <small>S. Dransf.</small> (2 spp.) ##### ''[[Hitchcockella]]'' <small>A. Camus</small> (1 sp.) ##### ''[[Perrierbambus]]'' <small>A. Camus</small> (2 spp.) ##### ''[[Valiha]]'' <small>S. Dransf.</small> (2 spp.) ##### ''[[Sokinochloa]]'' <small>S. Dransf.</small> (7 spp.) #### Subtribus ''[[Racemobambosinae]]'' <small>Stapleton</small> ##### ''[[Chloothamnus]]'' <small>Buse</small> (11 spp.) ##### ''[[Racemobambos]]'' <small>Holttum</small> (19 spp.) ##### ''[[Widjajachloa]]'' <small>K. M. Wong & S. Dransf.</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Mullerochloinae]]'' <small>ined.</small> ##### ''[[Mullerochloa]]'' <small>K. M. Wong</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Greslaniinae]]'' <small>K. M. Wong & W. L. Goh</small> ##### ''[[Greslania]]'' <small>Balansa</small> (2 spp.) #### Subtribus ''[[Dinochloinae]]'' <small>K. M. Wong & W. L. Goh</small> ##### ''[[Pinga]]'' <small>Widjaja</small> (1 sp.) ##### ''[[Neololeba]]'' <small>Widjaja</small> (5 spp.) ##### ''[[Parabambusa]]'' <small>Widjaja</small> (1 sp.) ##### ''[[Dinochloa]]'' <small>Buse</small> (47 spp.) ##### ''[[Cyrtochloa]]'' <small>S. Dransf.</small> (7 spp.) ##### ''[[Sphaerobambos]]'' <small>S. Dransf.</small> (3 spp.) #### Subtribus ''[[Bambusinae]]'' <small>J. Presl</small> ##### ''[[Kinabaluchloa]]'' <small>K. M. Wong</small> (2 spp.) ##### ''[[Holttumochloa]]'' <small>K. M. Wong</small> (4 spp.) ##### ''[[Nianhochloa]]'' <small>H. N. Nguyen & V. T. Tran</small> (1 sp.) ##### ''[[Bonia]]'' <small>Balansa</small> (5 spp.) ##### ''[[Laobambos]]'' <small>Haev., Lamxay & D. Z. Li</small> (1 sp.) ##### ''[[Neomicrocalamus]]'' <small>Keng fil.</small> (3 spp.) ##### ''[[Temochloa]]'' <small>S. Dransf.</small> (1 sp.) ##### ''[[Soejatmia]]'' <small>K. M. Wong</small> (1 sp.) ##### ''[[Pseudoxytenanthera]]'' <small>Soderstr. & R. P. Ellis</small> (5 spp.) ##### ''[[Maclurochloa]]'' <small>K. M. Wong</small> (4 spp.) ##### ''[[Melocalamus]]'' <small>Benth.</small> (17 spp.) ##### ''[[Bambusa]]'' <small>Schreb.</small> (154 spp.) ##### ''[[Dendrocalamus]]'' <small>Nees</small> (79 spp.) ##### ''[[Gigantochloa]]'' <small>Kurz</small> (68 spp.) ##### ''[[Phuphanochloa]]'' <small>Sungkaew & Teerawat.</small> (1 sp.) ##### ''[[Oreobambos]]'' <small>K. Schum.</small> (1 sp.) ##### ''[[Oxytenanthera]]'' <small>Munro</small> (1 sp.) ##### ''[[Vietnamosasa]]'' <small>T. Q. Nguyen</small> (3 spp.) ##### ''[[Thyrsostachys]]'' <small>Gamble</small> (2 spp.) ##### ''[[Cochinchinochloa]]'' <small>H. N. Nguyen & V. T. Tran</small> (1 sp.) ##### ''[[Yersinochloa]]'' <small>H. N. Nguyen & V. T. Tran</small> (1 sp.) ##### ''[[Ruhooglandia]]'' <small>S. Dransf. & K. M. Wong</small> (1 sp.) ## Subfamilia ''[[Pooideae]]'' <small>Benth.</small> ### Tribus ''[[Brachyelytreae]]'' <small>Ohwi</small> #### ''[[Brachyelytrum]]'' <small>P. Beauv.</small> (3 spp.) ### Tribus ''[[Nardeae]]'' <small>W. D. J. Koch</small> #### ''[[Nardus]]'' <small>L.</small> (1 sp.) ### Tribus ''[[Lygeeae]]'' <small>J. Presl</small> #### ''[[Lygeum]]'' <small>Loefl. ex L.</small> (1 sp.) ### Tribus ''[[Phaenospermateae]]'' <small>Renvoize & Clayton</small> #### ''[[Stephanachne]]'' <small>Keng</small> (3 spp.) #### ''[[Sinochasea]]'' <small>Keng</small> (1 sp.) #### ''[[Phaenosperma]]'' <small>Benth.</small> (1 sp.) #### ''[[Danthoniastrum]]'' <small>(Holub) Holub</small> (3 spp.) #### ''[[Duthiea]]'' <small>Hack. ex. Procop.-Procop</small> (3 spp.) #### ''[[Metcalfia]]'' <small>Conert</small> (1 sp.) #### ''[[Anisopogon]]'' <small>R. Br.</small> (1 sp.) #### ''[[Pseudodanthonia]]'' <small>Bor & C. E. Hubb.</small> (1 sp.) ### Tribus ''[[Meliceae]]'' <small>Rchb.</small> #### ''[[Brylkinia]]'' <small>F. Schmidt</small> (1 sp.) #### ''[[Glyceria]]'' <small>R. Br.</small> (41 spp.) #### ''[[Lycochloa]]'' <small>Sam.</small> (1 sp.) #### ''[[Melica]]'' <small>L.</small> (91 spp.) #### ''[[Pleuropogon]]'' <small>R. Br.</small> (5 spp.) #### ''[[Schizachne]]'' <small>Hack.</small> (1 sp.) #### ''[[Koordersiochloa]]'' <small>Merr.</small> (2 spp.) #### ''[[Triniochloa]]'' <small>Hitchc.</small> (6 spp.) ### Tribus ''[[Stipeae]]'' <small>Dumort.</small> #### ''[[Macrochloa]]'' <small>Kunth</small> (2 spp.) #### ''[[Ampelodesmos]]'' <small>Link</small> (1 sp.) #### ''[[Psammochloa]]'' <small>Hitchc.</small> (1 sp.) #### ''[[Neotrinia]]'' <small>(Tzvelev) M. Nobis, P. D. Gudkova & A. Nowak</small> (2 spp.) #### ''[[Oryzopsis]]'' <small>Michx.</small> (1 sp.) #### ''[[Trikeraia]]'' <small>Bor</small> (2 spp.) #### ''[[Barkworthia]]'' <small>Romasch., P. M. Peterson & Soreng</small> (1 sp.) #### ''[[Piptatherum]]'' <small>P. Beauv.</small> (29 spp.) #### ''[[Stipa]]'' <small>L.</small> (135 spp.) #### ''[[Ptilagrostis]]'' <small>Griseb.</small> (16 spp.) #### ''[[Orthoraphium]]'' <small>Nees</small> (1 sp.) #### ''[[Patis]]'' <small>Ohwi</small> (3 spp.) #### ''[[Piptochaetium]]'' <small>C. Presl</small> (37 spp.) #### ''[[Piptatheropsis]]'' <small>Romasch., P. M. Peterson & Soreng</small> (5 spp.) #### ''[[Ptilagrostiella]]'' <small>Romasch., P. M. Peterson & Soreng</small> (1 sp.) #### ''[[Ortachne]]'' <small>Steud.</small> (3 spp.) #### ''[[Anatherostipa]]'' <small>(Hack. ex Kuntze) Peñail.</small> (11 spp.) #### ''[[Aciachne]]'' <small>Benth.</small> (3 spp.) #### ''[[Hesperostipa]]'' <small>(Elias) Barkworth</small> (5 spp.) #### ''[[Celtica]]'' <small>F. M. Vázquez & Barkworth</small> (1 sp.) #### ''[[Jarava]]'' <small>p. p.</small> (1 sp.) #### ''[[Pappostipa]]'' <small>(Speg.) Romasch., P. M. Peterson & Soreng</small> (32 spp.) #### ''[[Achnatherum]]'' <small>p. p.</small> (3 spp.) #### ''[[Anemanthele]]'' <small>Veldkamp</small> (1 sp.) #### ''[[Austrostipa]]'' <small>S. W. L. Jacobs & J. Everett</small> (64 spp.) #### ''[[Achnatherum]]'' <small>P. Beauv.</small> (24 spp.) #### ''[[Timouria]]'' <small>Roshev.</small> (3 spp.) #### ''[[Oloptum]]'' <small>Röser & Hamasha</small> (1 sp.) #### ''[[Stipellula]]'' <small>Röser & Hamasha</small> (5 spp.) #### ''[[Eriocoma]]'' <small>Nutt.</small> (28 spp.) #### ''[[xEriosella]]'' <small>Romasch.</small> (1 sp.) #### ''[[Pseudoeriocoma]]'' <small>Romasch., P. M. Peterson & Soreng</small> (6 spp.) #### ''[[Thorneochloa]]'' <small>Romasch., P. M. Peterson & Soreng</small> (1 sp.) #### ''[[Jarava]]'' <small>Ruiz & Pav.</small> (31 spp.) #### ''[[Amelichloa]]'' <small>Arriaga & Barkworth</small> (5 spp.) #### ''[[Nassella]]'' <small>(Trin.) É. Desv.</small> (118 spp.) ### Tribus ''[[Diarrheneae]]'' <small>Tateoka ex C. S. Campb.</small> #### ''[[Diarrhena]]'' <small>P. Beauv.</small> (2 spp.) #### ''[[Neomolinia]]'' <small>Honda</small> (3 spp.) ### Tribus ''[[Brachypodieae]]'' <small>Harz</small> #### ''[[Brachypodium]]'' <small>P. Beauv.</small> (25 spp.) ### Tribus ''[[Poeae]]'' <small>R. Br.</small> #### Subtribus ''[[Anthoxanthinae]]'' <small>A. Gray</small> ##### [[Hierochloe]] <small>R. Br.</small> (42 spp.) ##### [[Anthoxanthum]] <small>L.</small> (13 spp.) #### Subtribus ''[[Hypseochloinae]]'' <small>Röser & Tkach</small> ##### ''[[Hypseochloa]]'' <small>C. E. Hubb.</small> (2 spp.) #### Subtribus ''[[Brizinae]]'' <small>Tzvelev</small> ##### ''[[Airopsis]]'' <small>Desv.</small> (1 sp.) ##### ''[[Briza]]'' <small>L.</small> (3 spp.) #### Subtribus ''Incertae sedis'' ##### ''[[Macrobriza]]'' <small>(Tzvelev) Tzvelev</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Echinopogoninae]]'' <small>Soreng</small> ##### ''[[Ancistragrostis]]'' <small>S. T. Blake</small> (1 sp.) ##### ''[[Dichelachne]]'' <small>Endl.</small> (10 spp.) ##### ''[[Echinopogon]]'' <small>P. Beauv.</small> (7 spp.) ##### ''[[Pentapogon]]'' <small>R. Br.</small> (1 sp.) ##### ''[[Relchela]]'' <small>Steud.</small> (1 sp.) #### Subtribus [[Calothecinae]] <small>Soreng</small> ##### ''[[Chascolytrum]]'' <small>Desv.</small> (25 spp.) #### Subtribus ''[[Agrostidinae]]'' <small>Fr.</small> ##### ''[[Agrostula]]'' <small>P. M. Peterson, Romasch., Soreng & Sylvester</small> (1 sp.) ##### ''[[Calamagrostis]]'' <small>Adans.</small> (89 spp.) ##### ''[[Gastridium]]'' <small>P. Beauv.</small> (3 spp.) ##### ''[[Triplachne]]'' <small>Link</small> (1 sp.) ##### ''[[Podagrostis]]'' <small>(Griseb.) Scribn. & Merr.</small> (11 spp.) ##### ''[[Agrostis]]'' <small>L.</small> (197 spp.) ##### ''[[xAgropogon]]'' <small>P. Fourn.</small> (2 spp.) ##### ''[[Polypogon (Plantae)|Polypogon]]'' <small>Desf.</small> (15 spp.) ##### ''[[Lachnagrostis]]'' <small>Trin.</small> (40 spp.) ##### ''[[Deyeuxia]]'' <small>Clarion</small> (118 spp.) ##### ''[[Chaetotropis]]'' <small>Kunth</small> (5 spp.) ##### ''[[Bromidium]]'' <small>Nees & Meyen</small> (5 spp.) #### Subtribus ''[[Torreyochloinae]]'' <small>Soreng & J. I. Davis</small> ##### ''[[Amphibromus]]'' <small>Nees</small> (11 spp.) ##### ''[[Torreyochloa]]'' <small>Church</small> (4 spp.) #### Subtribus ''[[Phalaridinae]]'' <small>Fr.</small> ##### ''[[Phalaris]]'' <small>L.</small> (20 spp.) #### Subtribus ''[[Aveninae]]'' <small>J. Presl</small> ##### ''[[Avena]]'' <small>L.</small> (25 spp.) ##### ''[[Arrhenatherum]]'' <small>P. Beauv.</small> (5 spp.) ##### ''[[Tricholemma]]'' <small>(Röser) Röser</small> (2 spp.) ##### ''[[Helictotrichon]]'' <small>Besser ex Schult. & Schult. fil.</small> (32 spp.) ##### ''[[xTrisetopsotrichon]]'' <small>Röser & A. Wölk</small> (1 sp.) ##### ''[[Lagurus]]'' <small>L.</small> (1 sp.) ##### ''[[Tzveleviochloa]]'' <small>Röser & A. Wölk</small> (5 spp.) #### Subtribus ''[[Koeleriinae]]'' <small>Asch. & Graebn.</small> ##### ''[[Acrospelion]]'' <small>Besser ex Roem. & Schult.</small> (8 spp.) ##### ''[[Trisetum]]'' <small>Pers.</small> (3 spp.) ##### ''[[Graphephorum]]'' <small>Desv.</small> (4 spp.) ##### ''[[Trisetum]]'' <small>s. lat.</small> (20 spp.) ##### ''[[xTrisetokoeleria]]'' <small>Tzvelev</small> (2 spp.) ##### ''[[Rostraria]]'' <small>Trin.</small> (13 spp.) ##### ''[[Avellinia]]'' <small>Parl.</small> (2 spp.) ##### ''[[Trisetaria]]'' <small>Forssk.</small> (16 spp.) ##### ''[[Gaudinia]]'' <small>P. Beauv.</small> (4 spp.) ##### ''[[Koeleria]]'' <small>Pers.</small> (77 spp.) ##### ''[[Sibirotrisetum]]'' <small>Barberá, Soreng, Romasch., Quintanar & P. M. Peterson</small> (7 spp.) ##### ''[[Limnodea]]'' <small>L. H. Dewey ex Coult.</small> (1 sp.) ##### ''[[Sphenopholis]]'' <small>Scribn.</small> (6 spp.) ##### ''[[Peyritschia]]'' <small>E. Fourn. ex Benth. & Hook. fil.</small> (31 spp.) ##### ''[[Laegaardia]]'' <small>P. M. Peterson, Soreng, Romasch. & Barberá</small> (1 sp.) ##### ''[[Paramochloa]]'' <small>P. M. Peterson, Soreng, Romasch. & Barberá</small> (2 spp.) ##### ''[[Greeneochloa]]'' <small>P. M. Peterson, Soreng, Romasch. & Barberá</small> (2 spp.) ##### ''[[Cinnagrostis]]'' <small>Griseb.</small> (62 spp.) ##### ''[[Trisetopsis]]'' <small>Röser & A. Wölk</small> (28 spp.) #### Subtribus ''[[Airinae]]'' <small>Fr.</small> ##### ''[[Aira]]'' <small>L.</small> (11 spp.) ##### ''[[Avenella]]'' <small>(Bluff & Fingerh.) Drejer</small> (1 sp.) ##### ''[[Corynephorus]]'' <small>P. Beauv.</small> (5 spp.) ##### ''[[Periballia]]'' <small>Trin.</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Holcinae]]'' <small>Dumort.</small> ##### ''[[Holcus]]'' <small>L.</small> (12 spp.) ##### ''[[Vahlodea]]'' <small>Fr.</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Sesleriinae]]'' <small>Parl.</small> ##### ''[[Sesleriella]]'' <small>Deyl</small> (1 sp.) ##### ''[[Oreochloa]]'' <small>Link</small> (4 spp.) ##### ''[[Mibora]]'' <small>Adans.</small> (2 spp.) ##### ''[[Psilathera]]'' <small>Link</small> (1 sp.) ##### ''[[Sesleria]]'' <small>Scop.</small> (29 spp.) ##### ''[[Echinaria (Plantae)|Echinaria]]'' <small>Desf.</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Scolochloinae]]'' <small>Tzvelev</small> ##### ''[[Scolochloa]]'' <small>Link</small> (2 spp.) ##### ''[[Dryopoa]]'' <small>Vickery</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Antinoriinae]]'' <small>Röser & Tkach</small> ##### ''[[Antinoria]]'' <small>Parl.</small> (2 spp.) #### Subtribus ''[[Loliinae]]'' <small>Dumort.</small> ##### ''[[Leucopoa]]'' <small>Griseb.</small> (14 spp.) ##### ''[[Drymochloa]]'' <small>Holub</small> (6 spp.) ##### ''[[Castellia]]'' <small>Tineo</small> (1 sp.) ##### ''[[Festuca]]'' <small>L.</small> (667 spp.) ##### ''[[× Festulolium]]'' <small>Asch. & Graebn.</small> (5 spp.) ##### ''[[Lolium]]'' <small>L.</small> (29 spp.) ##### ''[[Pseudobromus]]'' <small>K. Schum.</small> (6 spp.) #### Subtribus ''[[Dactylidinae]]'' <small>Stapf</small> ##### ''[[Dactylis]]'' <small>L.</small> (4 spp.) ##### ''[[Lamarckia]]'' <small>Moench</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Ammochloinae]]'' <small>Tzvelev</small> ##### ''[[Ammochloa]]'' <small>Boiss.</small> (3 spp.) #### Subtribus ''[[Cynosurinae]]'' <small>Fr.</small> ##### ''[[Cynosurus]]'' <small>L.</small> (10 spp.) #### Subtribus ''[[Parapholiinae]]'' <small>Caro</small> ##### ''[[Sphenopus]]'' <small>Trin.</small> (2 spp.) ##### ''[[Agropyropsis]]'' <small>(Batt. & Trab.) A. Camus</small> (1 sp.) ##### ''[[Cutandia]]'' <small>Willk.</small> (6 spp.) ##### ''[[Catapodium]]'' <small>Link</small> (5 spp.) ##### ''[[Desmazeria]]'' <small>Dumort.</small> (4 spp.) ##### ''[[Parapholis]]'' <small>C. E. Hubb.</small> (7 spp.) ##### ''[[Vulpiella]]'' <small>(Batt. & Trab.) Burollet</small> (2 spp.) #### Subtribus ''[[Aristaveninae]]'' <small>F. Albers & Butzin</small> ##### ''[[Deschampsia]]'' <small>P. Beauv.</small> (71 spp.) #### Subtribus ''[[Helictochloinae]]'' <small>Röser & Tkach</small> ##### ''[[Helictochloa]]'' <small>Romero Zarco</small> (26 spp.) ##### ''[[Molineriella]]'' <small>Rouy</small> (3 spp.) #### Subtribus ''[[Coleanthinae]]'' <small>Rchb.</small> ##### ''[[Catabrosa]]'' <small>P. Beauv.</small> (5 spp.) ##### ''[[xCatanellia]]'' <small>L. J. Gillespie & Soreng</small> (1 sp.) ##### ''[[Hyalopodium]]'' <small>Röser & Tkach</small> (2 spp.) ##### ''[[Catabrosella]]'' <small>(Tzvelev) Tzvelev</small> (6 spp.) ##### ''[[Hyalopoa]]'' <small>(Tzvelev) Tzvelev</small> (7 spp.) ##### ''[[Arctohyalopoa]]'' <small>Röser & Tkach</small> (4 spp.) ##### ''[[Paracolpodium]]'' <small>(Tzvelev) Tzvelev</small> (5 spp.) ##### ''[[Coleanthus]]'' <small>Seidel</small> (1 sp.) ##### ''[[Phippsia]]'' <small>(Trin.) R. Br.</small> (3 spp.) ##### ''[[xPucciphippsia]]'' <small>Tzvelev</small> (2 spp.) ##### ''[[Puccinellia]]'' <small>Parl.</small> (134 spp.) ##### ''[[Sclerochloa]]'' <small>P. Beauv.</small> (2 spp.) ##### ''[[Colpodium]]'' <small>Trin.</small> (9 spp.) #### Subtribus ''[[Avenulinae]]'' <small>Röser & Tkach</small> ##### ''[[Avenula]]'' <small>(Dumort.) Dumort.</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Miliinae]]'' <small>Dumort.</small> ##### ''[[Milium]]'' <small>L.</small> (7 spp.) #### Subtribus ''[[Phleinae]]'' <small>Dumort.</small> ##### ''[[Phleum]]'' <small>L.</small> (17 spp.) #### Subtribus ''[[Poinae]]'' <small>Dumort.</small> ##### ''[[Poa]]'' <small>L.</small> (589 spp.) ##### ''[[Oreopoa]]'' <small>H. Scholz & Parolly</small> (1 sp.) #### Subtribus ''Incertae sedis'' ##### ''[[Arctopoa]]'' <small>(Griseb.) Prob.</small> (5 spp.) ##### ''[[xDupontopoa]]'' <small>Prob.</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Cinninae]]'' <small>Caruel</small> ##### ''[[Agrostopoa]]'' <small>Davidse, Soreng & P. M. Peterson</small> (3 spp.) ##### ''[[Aniselytron]]'' <small>Merr.</small> (5 spp.) ##### ''[[Cinna]]'' <small>L.</small> (4 spp.) ##### ''[[Simplicia (biljni rod)|Simplicia]]'' <small>Kirk</small> (3 spp.) #### Subtribus ''HSAQN clade'' ##### ''[[Arctagrostis]]'' <small>Griseb.</small> (1 sp.) ##### ''[[Hookerochloa]]'' <small>E. B. Alexeev</small> (2 spp.) ##### ''[[Saxipoa]]'' <small>Soreng, L. J. Gillespie & S. W. L. Jacobs</small> (1 sp.) ##### ''[[Sylvipoa]]'' <small>Soreng, L. J. Gillespie & S. W. L. Jacobs</small> (1 sp.) ##### ''[[Nicoraepoa]]'' <small>Soreng & L. J. Gillespie</small> (7 spp.) #### Subtribus ''[[Beckmanninae]]'' <small>Nevski</small> ##### ''[[Beckmannia]]'' <small>Host</small> (2 spp.) ##### ''[[Pholiurus]]'' <small>Trin.</small> (1 sp.) ##### ''[[Pseudophleum]]'' <small>Dogan</small> (2 spp.) ##### ''[[Rhizocephalus]]'' <small>Boiss.</small> (1 sp.) ##### ''[[Brizochloinae]]'' <small>Röser & Tkach</small> ( sp.) ##### ''[[Brizochloa]]'' <small>Jirasek & Chrtek</small> (1 sp.) #### Subtribus <small>DAD clade</small> ##### ''[[Dupontia]]'' <small>R. Br.</small> (4 spp.) ##### ''[[xDuarctopoa]]'' <small>Soreng & L. J. Gillespie</small> (1 sp.) ##### ''[[Dupontiopsis]]'' <small>Soreng, L. J. Gillespie & Koba</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Alopecurinae]]'' <small>Dumort.</small> ##### ''[[Alopecurus]]'' <small>L.</small> (44 spp.) ##### ''[[Cornucopiae]]'' <small>L.</small> (2 spp.) ##### ''[[Limnas]]'' <small>Trin.</small> (3 spp.) #### Subtribus ''[[Ventenatinae]]'' <small>Holub ex L. J. Gillespie, Cabi & Soreng</small> ##### ''[[Apera]]'' <small>Adans.</small> (5 spp.) ##### ''[[Bellardiochloa]]'' <small>Chiov.</small> (6 spp.) ##### ''[[Nephelochloa]]'' <small>Boiss.</small> (1 sp.) ##### ''[[Ventenata]]'' <small>Koeler</small> (4 spp.) ##### ''[[Parvotrisetum]]'' <small>Chrtek</small> (1 sp.) ##### ''[[Gaudiniopsis]]'' <small>(Boiss.) Eig</small> (5 spp.) ### Tribus ''[[Littledaleeae]]'' <small>Soreng & J. I. Davis</small> #### ''[[Littledalea]]'' <small>Hemsl.</small> (4 spp.) ### Tribus ''[[Bromeae]]'' <small>Dumort.</small> #### ''[[Bromus]]'' <small>L.</small> (173 spp.) ### Tribus ''[[Triticeae]]'' <small>Dumort.</small> #### ''[[Anthosachne]]'' <small>Steud.</small> (11 spp.) #### ''[[Connorochloa]]'' <small>Barkworth, S. W. L. Jacobs & H. Q. Zhang</small> (1 sp.) #### ''[[Elymus]]'' <small>L.</small> (222 spp.) #### ''[[Thinoelymus]]'' <small>Banfi</small> (3 spp.) #### ''[[xAgroelymus]]'' <small>G. Camus ex A. Camus</small> (5 spp.) #### ''[[xElyleymus]]'' <small>Baum</small> (11 spp.) #### ''[[xAgrositanion]]'' <small>Bowden</small> (2 spp.) #### ''[[xPseudelymus]]'' <small>Barkworth & D. R. Dewey</small> (1 sp.) #### ''[[xAgrotrigia]]'' <small>Tzvelev</small> (6 spp.) #### ''[[Pauneroa]]'' <small>V. Lucía, E. Rico, K. Anamth.-Jon. & M. M. Mart. Ort.</small> (1 sp.) #### ''[[Pseudoroegneria]]'' <small>(Nevski) Á. Löve</small> (14 spp.) #### ''[[Pascopyrum]]'' <small>Á. Löve</small> (1 sp.) #### ''[[Douglasdeweya]]'' <small>C. Yen, J. L. Yang & B. R. Baum</small> (2 spp.) #### ''[[Agropyron]]'' <small>Gaertn.</small> (13 spp.) #### ''[[Kengyilia]]'' <small>C. Yen & J. L. Yang</small> (30 spp.) #### ''[[xLeymostachys]]'' <small>Tzvelev</small> (1 sp.) #### ''[[xLeymotrigia]]'' <small>Tzvelev</small> (7 spp.) #### ''[[Leymus]]'' <small>Hochst.</small> (68 spp.) #### ''[[Psathyrostachys]]'' <small>Nevski</small> (10 spp.) #### ''[[Taeniatherum]]'' <small>Nevski</small> (1 sp.) #### ''[[Crithopsis]]'' <small>Jaub. & Spach</small> (1 sp.) #### ''[[Heteranthelium]]'' <small>Hochst. ex Jaub. & Spach</small> (1 sp.) #### ''[[Hordeum]]'' <small>L.</small> (41 spp.) #### ''[[xElyhordeum]]'' <small>Mansf. ex Cziczin & Petr.</small> (27 spp.) #### ''[[Hordelymus]]'' <small>(Jess.) Harz</small> (1 sp.) #### ''[[Festucopsis]]'' <small>(C. E. Hubb.) Melderis</small> (2 spp.) #### ''[[Peridictyon]]'' <small>Seberg, Fred. & Baden</small> (1 sp.) #### ''[[Eremopyrum]]'' <small>(Ledeb.) Jaub. & Spach</small> (6 spp.) #### ''[[Secale]]'' <small>L.</small> (7 spp.) #### ''[[Henrardia]]'' <small>C. E. Hubb.</small> (3 spp.) #### ''[[Stenostachys]]'' <small>Turcz.</small> (4 spp.) #### ''[[Australopyrum]]'' <small>(Tzvelev) Á. Löve</small> (5 spp.) #### ''[[Dasypyrum]]'' <small>(Coss. & Durieu) T. Durand</small> (2 spp.) #### ''[[Thinopyrum]]'' <small>Á. Löve</small> (14 spp.) #### ''[[Triticum]]'' <small>L.</small> (16 spp.) #### ''[[xTriticosecale]]'' <small>Wittm.</small> (1 sp.) #### ''[[xTrititrigia]]'' <small>Tzvelev</small> (0 sp.) #### ''[[xHaynaldoticum]]'' <small>Cif. & Giacom.</small> (0 sp.) #### ''[[xTritordeum]]'' <small>Asch. & Graebn.</small> (0 sp.) #### ''[[Aegilops]]'' <small>L.</small> (21 spp.) #### ''[[Amblyopyrum]]'' <small>(Jaub. & Spach) Eig</small> (1 sp.) #### ''[[xAegilotriticum]]'' <small>P. Fourn.</small> (0 sp.) ## Subfamilia ''[[Aristidoideae]]'' <small>Caro</small> ### Tribus ''[[Aristideae]]'' <small>C. E. Hubb.</small> #### ''[[Aristida]]'' <small>L.</small> (297 spp.) #### ''[[Sartidia]]'' <small>De Winter</small> (6 spp.) #### ''[[Stipagrostis]]'' <small>Nees</small> (62 spp.) ## Subfamilia ''[[Panicoideae]]'' <small>A. Braun</small> ### Tribus ''Basal clade'' #### ''[[Alloeochaete]]'' <small>C. E. Hubb.</small> (6 spp.) #### ''[[Dichaetaria]]'' <small>Nees ex Steud.</small> (1 sp.) ### Tribus ''[[Thysanolaeneae]]'' <small>C. E. Hubb.</small> #### ''[[Thysanolaena]]'' <small>Nees</small> (1 sp.) ### Tribus ''[[Cyperochloeae]]'' <small>L. Watson & Dallwitz ex Sánchez-Ken & L. G. Clark</small> #### ''[[Cyperochloa]]'' <small>Lazarides & L. Watson</small> (1 sp.) #### ''[[Spartochloa]]'' <small>C. E. Hubb.</small> (1 sp.) ### Tribus ''[[Centotheceae]]'' <small>Ridl.</small> #### ''[[Megastachya]]'' <small>P. Beauv.</small> (2 spp.) #### ''[[Centotheca]]'' <small>Desv.</small> (4 spp.) ### Tribus ''[[Chasmanthieae]]'' <small>W. V. Br. & D. N. Sm. ex Sánchez-Ken & L. G. Clark</small> #### ''[[Chasmanthium]]'' <small>Link</small> (6 spp.) #### ''[[Bromuniola]]'' <small>Stapf & C. E. Hubb.</small> (1 sp.) ### Tribus ''[[Zeugiteae]]'' <small>Sánchez-Ken & L. G. Clark</small> #### ''[[Chevalierella]]'' <small>A. Camus</small> (1 sp.) #### ''[[Lophatherum]]'' <small>Brongn.</small> (2 spp.) #### ''[[Orthoclada]]'' <small>P. Beauv.</small> (2 spp.) #### ''[[Zeugites]]'' <small>P. Browne</small> (11 spp.) #### ''[[Pohlidium]]'' <small>Davidse, Soderstr. & R. P. Ellis</small> (1 sp.) ### Tribus ''[[Steyermarkochloeae]]'' <small>Davidse & Ellis</small> #### ''[[Steyermarkochloa]]'' <small>Davidse & Ellis</small> (1 sp.) #### ''[[Arundoclaytonia]]'' <small>Davidse & R. P. Ellis</small> (2 spp.) ### ''[[Tristachyideae]]'' <small>Sánchez-Ken & L. G. Clark</small> #### ''[[Danthoniopsis]]'' <small>Stapf</small> (16 spp.) #### ''[[Gilgiochloa]]'' <small>Pilg.</small> (1 sp.) #### ''[[Loudetia]]'' <small>Hochst.</small> (23 spp.) #### ''[[Trichopteryx]]'' <small>Nees</small> (5 spp.) #### ''[[Loudetiopsis]]'' <small>Conert</small> (11 spp.) #### ''[[Dilophotriche]]'' <small>(C. E. Hubb.) Jacq.-Fél.</small> (3 spp.) #### ''[[Tristachya]]'' <small>Nees</small> (23 spp.) #### ''[[Zonotriche]]'' <small>(C. E. Hubb.) J. B. Phipps</small> (3 spp.) ### Tribus ''[[Gynerieae]]'' <small>Sánchez-Ken & L. G. Clark</small> #### ''[[Gynerium]]'' <small>Willd. ex P. Beauv.</small> (1 sp.) ### Tribus ''[[Lecomtelleae]]'' <small>Potztal</small> #### ''[[Lecomtella]]'' <small>A. Camus</small> (1 sp.) ### Tribus ''[[Paniceae]]'' <small>R. Br.</small> #### Subtribus ''[[Anthephorinae]]'' <small>Benth.</small> ##### ''[[Anthephora]]'' <small>Schreb.</small> (12 spp.) ##### ''[[Chaetopoa]]'' <small>C. E. Hubb.</small> (2 spp.) ##### ''[[Chlorocalymma]]'' <small>Clayton</small> (1 sp.) ##### ''[[Digitaria]]'' <small>Haller</small> (255 spp.) ##### ''[[Trichachne]]'' <small>Nees</small> (16 spp.) ##### ''[[Leptoloma]]'' <small>Chase</small> (8 spp.) ##### ''[[Tarigidia]]'' <small>Stent</small> (2 spp.) ##### ''[[Taeniorhachis]]'' <small>Cope</small> (1 sp.) ##### ''[[Thyridachne]]'' <small>C. E. Hubb.</small> (1 sp.) ##### ''[[Trachys]]'' <small>Pers.</small> (4 spp.) #### Subtribus ''[[Dichantheliinae]]'' <small>Zuloaga</small> ##### ''[[Adenochloa]]'' <small>Zuloaga</small> (14 spp.) ##### ''[[Dichanthelium]]'' <small>(Hitchc. & Chase) Gould</small> (108 spp.) #### Subtribus ''[[Boivinellinae]]'' <small>Pilg.</small> ##### ''[[Acroceras]]'' <small>Stapf</small> (18 spp.) ##### ''[[Alloteropsis]]'' <small>J. Presl</small> (5 spp.) ##### ''[[Amphicarpum]]'' <small>Raf.</small> (2 spp.) ##### ''[[Pseudechinolaena]]'' <small>Stapf</small> (5 spp.) ##### ''[[Cyphochlaena]]'' <small>Hack.</small> (2 spp.) ##### ''[[Poecilostachys]]'' <small>Hack.</small> (11 spp.) ##### ''[[Oplismenus]]'' <small>P. Beauv.</small> (14 spp.) ##### ''[[Cyrtococcum]]'' <small>Stapf</small> (15 spp.) ##### ''[[Entolasia]]'' <small>Stapf</small> (6 spp.) ##### ''[[Lasiacis]]'' <small>(Griseb.) Hitchc.</small> (15 spp.) ##### ''[[Mayariochloa]]'' <small>Salariato, Morrone & Zuloaga</small> (1 sp.) ##### ''[[Parodiophyllochloa]]'' <small>Zuloaga & Morrone</small> (6 spp.) ##### ''[[Morronea]]'' <small>Zuloaga & Scataglini</small> (6 spp.) ##### ''[[Pseudolasiacis]]'' <small>(A. Camus) A. Camus</small> (3 spp.) ##### ''[[Microcalamus]]'' <small>Franch.</small> (1 sp.) ##### ''[[Chasechloa]]'' <small>A. Camus</small> (3 spp.) ##### ''[[Ottochloa]]'' <small>Dandy</small> (3 spp.) ##### ''[[Echinochloa]]'' <small>P. Beauv.</small> (40 spp.) #### Subtribus ''[[Neurachninae]]'' <small>Clayton & Renvoize</small> ##### ''[[Ancistrachne]]'' <small>S. T. Blake</small> (3 spp.) ##### ''[[Neurachne]]'' <small>R. Br.</small> (8 spp.) ##### ''[[Thyridolepis]]'' <small>S. T. Blake</small> (3 spp.) #### Subtribus ''[[Cleistochloinae]]'' <small>E. J. Thomps.</small> ##### ''[[Cleistochloa]]'' <small>C. E. Hubb.</small> (2 spp.) ##### ''[[Calyptochloa]]'' <small>C. E. Hubb.</small> (4 spp.) ##### ''[[Dimorphochloa]]'' <small>S. T. Blake</small> (1 sp.) ##### ''[[Simonachne]]'' <small>E. J. Thomps.</small> (1 sp.) #### Subtribus <small>incertae sedis</small> ##### ''[[Homopholis]]'' <small>C. E. Hubb.</small> (1 sp.) ##### ''[[Walwhalleya]]'' <small>Wills & J. J. Bruhl</small> (4 spp.) #### Subtribus ''[[Melinidinae]]'' <small>Stapf</small> ##### ''[[Chaetium]]'' <small>Nees</small> (3 spp.) ##### ''[[Eccoptocarpha]]'' <small>Launert</small> (1 sp.) ##### ''[[Eriochloa]]'' <small>Kunth</small> (35 spp.) ##### ''[[Panicum]]'' <small>auct.</small> (1 sp.) ##### ''[[Rupichloa]]'' <small>Salariato & Morrone</small> (2 spp.) ##### ''[[Thuarea]]'' <small>Pers.</small> (2 spp.) ##### ''[[Urochloa]]'' <small>P. Beauv.</small> (98 spp.) ##### ''[[Brachiaria]]'' <small>(Trin.) Griseb.</small> (42 spp.) ##### ''[[Scutachne]]'' <small>Hitchc. & Chase</small> (1 sp.) ##### ''[[Megathyrsus]]'' <small>(Pilg.) B. K. Simon & S. W. L. Jacobs</small> (3 spp.) ##### ''[[Yvesia]]'' <small>A. Camus</small> (1 sp.) ##### ''[[Leucophrys]]'' <small>Rendle</small> (1 sp.) ##### ''[[Melinis]]'' <small>P. Beauv.</small> (23 spp.) ##### ''[[Moorochloa]]'' <small>Veldkamp</small> (3 spp.) ##### ''[[Tricholaena]]'' <small>Schrad.</small> (4 spp.) #### Subtribus ''[[Panicinae]]'' <small>Fr.</small> ##### ''[[Panicum]]'' <small>L.</small> (275 spp.) ##### ''[[Cnidochloa]]'' <small>Zuloaga</small> (1 sp.) ##### ''[[Yakirra]]'' <small>Lazarides & R. D. Webster</small> (7 spp.) ##### ''[[Arthragrostis]]'' <small>Lazarides</small> (4 spp.) ##### ''[[Louisiella]]'' <small>C. E. Hubb. & J. Léonard</small> (3 spp.) #### Subtribus ''[[Cenchrinae]]'' <small>Dumort.</small> ##### ''[[Stenotaphrum]]'' <small>Trin.</small> (8 spp.) ##### ''[[Stereochlaena]]'' <small>Hack.</small> (4 spp.) ##### ''[[Streptolophus]]'' <small>Hughes</small> (1 sp.) ##### ''[[Cenchrus]]'' <small>L.</small> (123 spp.) ##### ''[[Acritochaete]]'' <small>Pilg.</small> (1 sp.) ##### ''[[Alexfloydia]]'' <small>B. K. Simon</small> (1 sp.) ##### ''[[Paractaenum]]'' <small>P. Beauv.</small> (2 spp.) ##### ''[[Pseudochaetochloa]]'' <small>Hitchc.</small> (1 sp.) ##### ''[[Zygochloa]]'' <small>S. T. Blake</small> (1 sp.) ##### ''[[Hygrochloa]]'' <small>Lazarides</small> (2 spp.) ##### ''[[Uranthoecium]]'' <small>Stapf</small> (1 sp.) ##### ''[[Whiteochloa]]'' <small>C. E. Hubb.</small> (6 spp.) ##### ''[[Chamaeraphis]]'' <small>R. Br.</small> (1 sp.) ##### ''[[Pseudoraphis]]'' <small>Griff.</small> (8 spp.) ##### ''[[Dissochondrus]]'' <small>(Hillebr.) Kuntze ex Hack.</small> (1 sp.) ##### ''[[Xerochloa]]'' <small>R. Br.</small> (3 spp.) ##### ''[[Panicum]]'' <small>auct.</small> (1 sp.) ##### ''[[Spinifex]]'' <small>L.</small> (4 spp.) ##### ''[[Setaria]]'' <small>P. Beauv.</small> (111 spp.) ##### ''[[Paspalidium]]'' <small>Stapf</small> (32 spp.) ##### ''[[Holcolemma]]'' <small>Stapf & C. E. Hubb.</small> (4 spp.) ##### ''[[Setariopsis]]'' <small>Scribn. & Millsp.</small> (2 spp.) ##### ''[[Ixophorus]]'' <small>Schltdl.</small> (1 sp.) ##### ''[[Zuloagaea]]'' <small>Bess</small> (1 sp.) ##### ''[[Paratheria]]'' <small>Griseb.</small> (2 spp.) #### Subtribus ''[[Paniceae incertae sedis]]'' ##### ''[[Hydrothauma]]'' <small>C. E. Hubb.</small> (1 sp.) ##### ''[[Hylebates]]'' <small>Chippind.</small> (2 spp.) ##### ''[[Oryzidium]]'' <small>C. E. Hubb. & Schweick.</small> (1 sp.) ##### ''[[Thedachloa]]'' <small>S. W. L. Jacobs</small> (1 sp.) ##### ''[[Kellochloa]]'' <small>Lizarazu, Nicola & Scataglini</small> (2 spp.) ##### ''[[Trichanthecium]]'' <small>Zuloaga & Morrone</small> (39 spp.) ##### ''[[Sacciolepis]]'' <small>Nash</small> (29 spp.) ### Tribus ''[[Paspaleae]]'' <small>Rchb.</small> #### Subtribus ''Basal Paspaleae'' ##### ''[[Reynaudia]]'' <small>Kunth</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Paspalinae]]'' <small>Griseb.</small> ##### ''[[Acostia]]'' <small>Swallen</small> (1 sp.) ##### ''[[Axonopus]]'' <small>P. Beauv.</small> (93 spp.) ##### ''[[Baptorhachis]]'' <small>Clayton & Renvoize</small> (1 sp.) ##### ''[[Echinolaena]]'' <small>Desv.</small> (4 spp.) ##### ''[[Gerritea]]'' <small>Zuloaga, Morrone & Killeen</small> (1 sp.) ##### ''[[Ichnanthus]]'' <small>P. Beauv.</small> (26 spp.) ##### ''[[Hildaea]]'' <small>C. Silva & R. P. Oliveira</small> (6 spp.) ##### ''[[Oedochloa]]'' <small>C. Silva & R. P. Oliveira</small> (9 spp.) ##### ''[[Ocellochloa]]'' <small>Zuloaga & Morrone</small> (13 spp.) ##### ''[[Paspalum]]'' <small>L.</small> (384 spp.) ##### ''[[Anthaenantiopsis]]'' <small>Mez ex Pilg.</small> (4 spp.) ##### ''[[Aakia]]'' <small>J. R. Grande</small> (1 sp.) ##### ''[[Osvaldoa]]'' <small>J. R. Grande</small> (1 sp.) ##### ''[[Hopia]]'' <small>Zuloaga & Morrone</small> (1 sp.) ##### ''[[Renvoizea]]'' <small>Zuloaga & Morrone</small> (10 spp.) ##### ''[[Streptostachys]]'' <small>Desv.</small> (2 spp.) ##### ''[[Anthaenantia]]'' <small>P. Beauv.</small> (4 spp.) #### Subtribus ''[[Otachyriinae]]'' <small>Butzin</small> ##### ''[[Hymenachne]]'' <small>P. Beauv.</small> (16 spp.) ##### ''[[Otachyrium]]'' <small>Nees</small> (8 spp.) ##### ''[[Steinchisma]]'' <small>Raf.</small> (8 spp.) ##### ''[[Plagiantha]]'' <small>Renvoize</small> (1 sp.) ##### ''[[Rugoloa]]'' <small>Zuloaga</small> (3 spp.) #### Subtribus ''[[Arthropogoninae]]'' <small>Butzin</small> ##### ''[[Apochloa]]'' <small>Zuloaga & Morrone</small> (15 spp.) ##### ''[[Arthropogon]]'' <small>Nees</small> (5 spp.) ##### ''[[Altoparadisium]]'' <small>Filg., Davidse, Zuloaga & Morrone</small> (2 spp.) ##### ''[[Canastra]]'' <small>Morrone, Zuloaga, Davidse & Filg.</small> (2 spp.) ##### ''[[Homolepis]]'' <small>Chase</small> (5 spp.) ##### ''[[Oplismenopsis]]'' <small>Parodi</small> (1 sp.) ##### ''[[Phanopyrum]]'' <small>(Raf.) Nash</small> (1 sp.) ##### ''[[Stephostachys]]'' <small>Zuloaga & Morrone</small> (1 sp.) ##### ''[[Cyphonanthus]]'' <small>Zuloaga & Morrone</small> (1 sp.) ##### ''[[Oncorachis]]'' <small>Morrone & Zuloaga</small> (2 spp.) ##### ''[[Coleataenia]]'' <small>Griseb.</small> (14 spp.) ##### ''[[Triscenia]]'' <small>Griseb.</small> (1 sp.) ##### ''[[Keratochlaena]]'' <small>Morrone & Zuloaga</small> (1 sp.) ##### ''[[Mesosetum]]'' <small>Steud.</small> (28 spp.) ##### ''[[Tatianyx]]'' <small>Zuloaga & Soderstr.</small> (1 sp.) ### Tribus ''[[Arundinelleae]]'' <small>Stapf</small> #### ''[[Arundinella]]'' <small>Raddi</small> (57 spp.) #### ''[[Garnotia]]'' <small>Brongn.</small> (29 spp.) ### Tribus ''[[Jansenelleae]]'' <small>Voronts.</small> #### ''[[Jansenella]]'' <small>Bor</small> (2 spp.) #### ''[[Chandrasekharania]]'' <small>V. J. Nair, V. S. Ramach. & Sreek.</small> (1 sp.) ### Tribus ''[[Andropogoneae]]'' <small>Dumort.</small> #### Subtribus ''incertae sedis'' ##### ''[[Thelepogon]]'' <small>Roth ex Roem. & Schult.</small> (1 sp.) ##### ''[[Lasiurus]]'' <small>Boiss.</small> (2 spp.) #### Subtribus ''[[Arthraxoninae]]'' <small>Benth.</small> ##### ''[[Arthraxon]]'' <small>P. Beauv.</small> (19 spp.) #### Subtribus ''[[Tripsacinae]]'' <small>Dumort.</small> ##### ''[[Zea]]'' <small>L.</small> (5 spp.) ##### ''[[Tripsacum]]'' <small>L.</small> (16 spp.) #### Subtribus ''[[Chionachninae]]'' <small>Clayton</small> ##### ''[[Chionachne]]'' <small>R. Br.</small> (10 spp.) ##### ''[[Trilobachne]]'' <small>Schenck ex Henrard</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Rhytachninae]]'' <small>Welker & E.A.Kellogg</small> ##### ''[[Vossia]]'' <small>Wall. & Griff.</small> (1 sp.) ##### ''[[Oxyrhachis]]'' <small>Pilg.</small> (1 sp.) ##### ''[[Rhytachne]]'' <small>Desv.</small> (11 spp.) ##### ''[[Loxodera]]'' <small>Launert</small> (5 spp.) ##### ''[[Urelytrum]]'' <small>Hack.</small> (10 spp.) #### Subtribus ''[[Chrysopogoninae]]'' <small>Welker & E.A.Kellogg</small> ##### ''[[Chrysopogon]]'' <small>Trin.</small> (50 spp.) #### Subtribus ''incertae sedis'' ##### ''[[Parahyparrhenia]]'' <small>A. Camus</small> (7 spp.) ##### ''[[Eriochrysis]]'' <small>P. Beauv.</small> (11 spp.) #### Subtribus ''incertae sedis'' ##### ''[[Microstegium]]'' <small>Nees</small> (19 spp.) ##### ''[[Leptatherum]]'' <small>Nees</small> (4 spp.) ##### ''[[Sehima]]'' <small>Forssk.</small> (6 spp.) ##### ''[[Kerriochloa]]'' <small>C. E. Hubb.</small> (1 sp.) ##### ''[[Pogonachne]]'' <small>Bor</small> (1 sp.) ##### ''[[Elionurus]]'' <small>Humb. & Bonpl. ex Willd.</small> (17 spp.) #### Subtribus ''[[Rottboelliinae]]'' <small>J. Presl</small> ##### [[Coix]] <small>L.</small> (4 spp.) ##### ''[[Rottboellia]]'' <small>L. fil.</small> (12 spp.) ##### ''[[Chasmopodium]]'' <small>Stapf</small> (2 spp.) #### Subtribus <small>incertae sedis</small> ##### ''[[Tripidium]]'' <small>H. Scholz</small> (7 spp.) #### Subtribus ''[[Ratzeburgiinae]]'' <small>Hook. fil.</small> ##### ''[[Thyrsia]]'' <small>Stapf</small> (1 sp.) ##### ''[[Ratzeburgia]]'' <small>Kunth</small> (1 sp.) ##### ''[[Mnesithea]]'' <small>Kunth</small> (24 spp.) ##### ''[[Eremochloa]]'' <small>Buse</small> (13 spp.) ##### ''[[Glyphochloa]]'' <small>Clayton</small> (13 spp.) ##### ''[[Hackelochloa]]'' <small>Kuntze</small> (1 sp.) ##### ''[[Phacelurus]]'' <small>Griseb.</small> (8 spp.) ##### ''[[Manisuris]]'' <small>L.</small> (1 sp.) ##### ''[[Hemarthria]]'' <small>R. Br.</small> (13 spp.) ##### ''[[Heteropholis]]'' <small>C. E. Hubb.</small> (5 spp.) ##### ''[[Thaumastochloa]]'' <small>C. E. Hubb</small>. (8 spp.) #### Subtribus ''[[Ischaeminae]]'' <small>J. Presl</small> ##### ''[[Eulaliopsis]]'' <small>Honda</small> (2 spp.) ##### ''[[Andropterum]]'' <small>Stapf</small> (1 sp.) ##### ''[[Dimeria]]'' <small>R. Br.</small> (57 spp.) ##### ''[[Ischaemum]]'' <small>L.</small> (92 spp.) #### Subtribus ''[[Apludinae]]'' <small>Hook. fil.</small> ##### ''[[Polytrias]]'' <small>Hack.</small> (1 sp.) ##### ''[[Homozeugos]]'' <small>Stapf</small> (6 spp.) ##### ''[[Trachypogon]]'' <small>Nees</small> (5 spp.) ##### ''[[Sorghastrum]]'' <small>Nash</small> (23 spp.) ##### ''[[Asthenochloa]]'' <small>Buse</small> (1 sp.) ##### ''[[Eulalia]]'' <small>Kunth</small> (31 spp.) ##### ''[[Pseudopogonatherum]]'' <small>A. Camus</small> (6 spp.) ##### ''[[Apluda]]'' <small>L.</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Germainiinae]]'' <small>Clayton</small> ##### ''[[Imperata]]'' <small>Cirillo</small> (12 spp.) ##### ''[[Pogonatherum]]'' <small>P. Beauv.</small> (4 spp.) ##### ''[[Germainia]]'' <small>Balansa & Poitr.</small> (8 spp.) ##### ''[[Apocopis]]'' <small>Nees</small> (16 spp.) ##### ''[[Lophopogon]]'' <small>Hack.</small> (3 spp.) #### Subtribus ''[[Sorghinae]]'' <small>Bluff, Nees & Schauer ex Clayton & Renvoize</small> ##### ''[[Cleistachne]]'' <small>Benth.</small> (1 sp.) ##### ''[[Sarga]]'' <small>Ewart</small> (9 spp.) ##### ''[[Lasiorrhachis]]'' <small>(Hack.) Stapf</small> (3 spp.) ##### ''[[Sorghum]]'' <small>Moench</small> (24 spp.) #### Subtribus ''[[Saccharinae]]'' <small>Griseb.</small> ##### ''[[Pseudosorghum]]'' <small>A. Camus</small> (1 sp.) ##### ''[[Saccharum]]'' <small>L.</small> (26 spp.) ##### ''[[Miscanthus]]'' <small>Andersson</small> (19 spp.) ##### ''[[Narenga]]'' <small>Burkill</small> (2 spp.) #### Subtribus ''[[Anthistiriinae]]'' <small>J. Presl</small> ##### ''[[Jardinea]]'' <small>Steud.</small> (2 spp.) ##### ''[[Heteropogon (Plantae)|Heteropogon]]'' <small>Pers.</small> (5 spp.) ##### ''[[Eremopogon]]'' <small>(Hack.) Stapf</small> (1 sp.) ##### ''[[Cymbopogon]]'' <small>Spreng.</small> (59 spp.) ##### ''[[Themeda]]'' <small>Forssk.</small> (33 spp.) ##### ''[[Iseilema]]'' <small>Andersson</small> (27 spp.) ##### ''[[Euclasta]]'' <small>Franch.</small> (2 spp.) ##### ''[[Bothriochloa]]'' <small>Kuntze</small> (38 spp.) ##### ''[[Dichanthium]]'' <small>Willemet</small> (23 spp.) ##### ''[[Capillipedium]]'' <small>Stapf</small> (21 spp.) #### Subtribus ''[[Andropogoninae]]'' <small>J. Presl</small> ##### ''[[Andropogon]]'' <small>L.</small> (123 spp.) ##### ''[[Hyparrhenia]]'' <small>Andersson ex E. Fourn.</small> (59 spp.) ##### ''[[Schizachyrium]]'' <small>Nees</small> (68 spp.) ##### ''[[Diectomis]]'' <small>P. Beauv.</small> (2 spp.) ##### ''[[Diheteropogon]]'' <small>(Hack.) Stapf</small> (4 spp.) ##### ''[[Bhidea]]'' <small>Stapf ex Bor</small> (3 spp.) ##### ''[[Anadelphia]]'' <small>Hack.</small> (15 spp.) ##### ''[[Elymandra]]'' <small>Stapf</small> (6 spp.) ##### ''[[Monocymbium]]'' <small>Stapf</small> (3 spp.) ##### ''[[Exotheca]]'' <small>Andersson</small> (1 sp.) ##### ''[[Hyperthelia]]'' <small>Clayton</small> (6 spp.) #### Subtribus ''unplaced Andropogoneae'' ##### ''[[Agenium]]'' <small>Nees</small> (4 spp.) ##### ''[[Clausospicula]]'' <small>Lazarides</small> (1 sp.) ##### ''[[Lakshmia]]'' <small>Veldkamp</small> (1 sp.) ##### ''[[Pseudanthistiria]]'' <small>(Hack.) Hook. fil.</small> (3 spp.) ##### ''[[Pseudodichanthium]]'' <small>Bor</small> (1 sp.) ##### ''[[Spathia]]'' <small>Ewart</small> (1 sp.) ##### ''[[Spodiopogon]]'' <small>Trin.</small> (17 spp.) ##### ''[[Triplopogon]]'' <small>Bor</small> (1 sp.) ##### ''[[Veldkampia]]'' <small>Ibaragi & Shiro Kobay.</small> (1 sp.) ## Subfamilia ''[[Arundinoideae]]'' <small>Tateoka</small> ### Tribus ''[[Arundineae]]'' <small>Dumort</small> #### ''[[Amphipogon]]'' <small>R. Br.</small> (9 spp.) #### ''[[Monachather]]'' <small>Steud.</small> (1 sp.) #### ''[[Dregeochloa]]'' <small>Conert</small> (2 spp.) #### ''[[Arundo]]'' <small>L.</small> (5 spp.) ### Tribus ''[[Crinipedeae]]'' <small>Hardion</small> #### ''[[Crinipes]]'' <small>Hochst.</small> (2 spp.) #### ''[[Elytrophorus]]'' <small>P. Beauv.</small> (2 spp.) #### ''[[Pratochloa]]'' <small>Hardion</small> (1 sp.) #### ''[[Styppeiochloa]]'' <small>De Winter</small> (3 spp.) ### Tribus ''[[Molinieae]]'' <small>Jirasek</small> #### ''[[Hakonechloa]]'' <small>Makino ex Honda</small> (1 sp.) #### ''[[Molinia]]'' <small>Schrank</small> (2 spp.) #### ''[[Moliniopsis]]'' <small>Hayata</small> (1 sp.) #### ''[[Phragmites]]'' <small>Adans.</small> (10 spp.) #### Subtribus ''Molinieae incertae sedis'' ##### ''[[Leptagrostis]]'' <small>C. E. Hubb.</small> (1 sp.) ##### ''[[Piptophyllum]]'' <small>C. E. Hubb.</small> (1 sp.) ## Subfamilia ''[[Micrairoideae]]'' <small>Pilg.</small> ### Tribus ''[[Micraireae]]'' <small>Pilg.</small> #### ''[[Micraira]]'' <small>F. Muell.</small> (15 spp.) #### ''[[Zenkeria]]'' <small>Trin.</small> (5 spp.) ### Tribus ''[[Eriachneae]]'' <small>(Ohwi) Eck-Borsb.</small> #### ''[[Eriachne]]'' <small>R. Br.</small> (50 spp.) #### ''[[Pheidochloa]]'' <small>S. T. Blake</small> (2 spp.) ### Tribus ''[[Isachneae]]'' <small>Benth.</small> #### ''[[Coelachne]]'' <small>R. Br.</small> (13 spp.) #### ''[[Heteranthoecia]]'' <small>Stapf</small> (1 sp.) #### ''[[Hubbardia]]'' <small>Bor</small> (2 spp.) #### ''[[Isachne]]'' <small>R. Br.</small> (107 spp.) #### ''[[Limnopoa]]'' <small>C. E. Hubb.</small> (1 sp.) #### ''[[Sphaerocaryum]]'' <small>Hook. fil.</small> (1 sp.) ## Subfamilia ''[[Danthonioideae]]'' <small>Barker & H. P. Linder</small> ### Tribus ''[[Danthonieae]]'' <small>Zotov</small> #### ''[[Merxmuellera]]'' <small>Conert</small> (7 spp.) #### ''[[Capeochloa]]'' <small>H. P. Linder & N. P. Barker</small> (3 spp.) #### ''[[Geochloa]]'' <small>H. P. Linder & N. P. Barker</small> (3 spp.) #### ''[[Pentameris]]'' <small>P. Beauv.</small> (83 spp.) #### ''[[Chaetobromus]]'' <small>Nees</small> (1 sp.) #### ''[[Pseudopentameris]]'' <small>Conert</small> (4 spp.) #### ''[[Schismus]]'' <small>P. Beauv.</small> (5 spp.) #### ''[[Tribolium]]'' <small>Desv.</small> (9 spp.) #### ''[[Plagiochloa]]'' <small>Adamson & Sprague</small> (5 spp.) #### ''[[Tenaxia]]'' <small>N. P. Barker & H. P. Linder</small> (8 spp.) #### ''[[Phaenanthoecium]]'' <small>C. E. Hubb.</small> (1 sp.) #### ''[[Chimaerochloa]]'' <small>H. P. Linder</small> (1 sp.) #### ''[[Rytidosperma]]'' <small>Steud.</small> (76 spp.) #### ''[[Notochloe]]'' <small>Domin</small> (1 sp.) #### ''[[Plinthanthesis]]'' <small>Steud.</small> (3 spp.) #### ''[[Chionochloa]]'' <small>Zotov</small> (25 spp.) #### ''[[Austroderia]]'' <small>N. P. Barker & H. P. Linder</small> (5 spp.) #### ''[[Cortaderia]]'' <small>Stapf</small> (21 spp.) #### ''[[Danthonia]]'' <small>DC.</small> (26 spp.) ### Tribus ''Danthonioideae incertae sedis'' #### ''[[Danthonidium]]'' <small>C. E. Hubb.</small> (1 sp.) ## Subfamilia ''[[Chloridoideae]]'' <small>Rouy</small> ### Tribus ''[[Centropodieae]]'' <small>P. M. Peterson, N. P. Barker & H. P. Linder</small> #### ''[[Ellisochloa]]'' <small>P. M. Peterson & N. P. Barker</small> (2 spp.) #### ''[[Centropodia]]'' <small>(R. Br.) Rchb.</small> (4 spp.) ### Tribus ''[[Triraphideae]]'' <small>Petersen</small> #### ''[[Habrochloa]]'' <small>C. E. Hubb.</small> (1 sp.) #### ''[[Nematopoa]]'' <small>C. E. Hubb.</small> (1 sp.) #### ''[[Neyraudia]]'' <small>Hook. fil.</small> (4 spp.) #### ''[[Triraphis]]'' <small>R. Br.</small> (8 spp.) ### Tribus ''[[Eragrostideae]]'' <small>Stapf</small> #### Subtribus ''[[Cotteinae]]'' <small>Reeder</small> ##### ''[[Cottea]]'' <small>Kunth</small> (1 sp.) ##### ''[[Enneapogon]]'' <small>Desv. ex P. Beauv.</small> (29 spp.) ##### ''[[Kaokochloa]]'' <small>De Winter</small> (1 sp.) ##### ''[[Schmidtia]]'' <small>Steud.</small> (2 spp.) #### Subtribus ''[[Eragrostidinae]]'' <small>J. Presl</small> ##### ''[[Eragrostis]]'' <small>Wolf</small> (433 spp.) ##### ''[[Catalepis]]'' <small>Stapf & Stent</small> (1 sp.) ##### ''[[Harpachne]]'' <small>Hochst.</small> (2 spp.) ##### ''[[Pogonarthria]]'' <small>Stapf</small> (4 spp.) ##### ''[[Viguierella]]'' <small>A. Camus</small> (1 sp.) ##### ''[[Cladoraphis]]'' <small>Franch.</small> (2 spp.) ##### ''[[Richardsiella]]'' <small>Elffers & Kenn.-O'Byrne</small> (1 sp.) ##### ''[[Steirachne]]'' <small>Ekman</small> (2 spp.) ##### ''[[Stiburus]]'' <small>Stapf</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Unioliinae]]'' <small>Clayton</small> ##### ''[[Fingerhuthia]]'' <small>Nees ex Lehm.</small> (2 spp.) ##### ''[[Entoplocamia]]'' <small>Stapf</small> (1 sp.) ##### ''[[Tetrachne]]'' <small>Nees</small> (1 sp.) ##### ''[[Uniola]]'' <small>L.</small> (5 spp.) ### Tribus ''[[Zoysieae]]'' <small>Benth.</small> #### Subtribus ''[[Sporobolinae]]'' <small>Benth.</small> ##### ''[[Psilolemma]]'' <small>S. M. Phillips</small> (1 sp.) ##### ''[[Sporobolus]]'' <small>R. Br.</small> (226 spp.) #### Subtribus ''[[Zoysiinae]]'' <small>Benth.</small> ##### ''[[Urochondra]]'' <small>C. E. Hubb.</small> (1 sp.) ##### ''[[Zoysia]]'' <small>Willd.</small> (9 spp.) ### Tribus ''[[Cynodonteae]]'' <small>Dumort.</small> #### Subtribus ''[[Tripogoninae]]'' <small>Stapf</small> ##### ''[[Desmostachya]]'' <small>(Hook. fil.) Stapf</small> (1 sp.) ##### ''[[Melanocenchris]]'' <small>Nees</small> (3 spp.) ##### ''[[Eragrostiella]]'' <small>Bor</small> (6 spp.) ##### ''[[Tripogonella]]'' <small>P. M. Peterson & Romasch.</small> (3 spp.) ##### ''[[Oropetium]]'' <small>Trin.</small> (6 spp.) ##### ''[[Tripogon]]'' <small>Roem. & Schult.</small> (49 spp.) ##### ''[[Indopoa]]'' <small>Bor</small> (1 sp.) ##### ''[[Halopyrum]]'' <small>Stapf</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Pappophorinae]]'' <small>Dumort.</small> ##### ''[[Neesiochloa]]'' <small>Pilg.</small> (1 sp.) ##### ''[[Pappophorum]]'' <small>Schreb.</small> (9 spp.) ##### ''[[Tridens]]'' <small>Roem. & Schult.</small> (15 spp.) #### Subtribus ''[[Traginae]]'' <small>P. M. Peterson & Columbus</small> ##### ''[[Polevansia]]'' <small>De Winter</small> (1 sp.) ##### ''[[Pogononeura]]'' <small>Napper</small> (1 sp.) ##### ''[[Willkommia]]'' <small>Hack. ex Schinz</small> (4 spp.) ##### ''[[Orthacanthus]]'' <small>P. M. Peterson & Romasch.</small> (1 sp.) ##### ''[[Monelytrum]]'' <small>Hack. ex Schinz</small> (1 sp.) ##### ''[[Tragus]]'' <small>Haller</small> (7 spp.) #### Subtribus ''[[Hilariinae]]'' <small>P. M. Peterson & Columbus</small> ##### ''[[Hilaria]]'' <small>Kunth</small> (10 spp.) #### Subtribus ''[[Muhlenbergiinae]]'' <small>Pilg.</small> ##### ''[[Muhlenbergia]]'' <small>Schreb.</small> (180 spp.) #### Subtribus ''[[Sohnsiinae]]'' <small>P. M. Peterson, Romasch. & Y. Herrera</small> ##### ''[[Sohnsia]]'' <small>Airy Shaw</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Jouveinae]]'' <small>P. M. Peterson, Romasch. & Y. Herrera</small> ##### ''[[Jouvea]]'' <small>E. Fourn.</small> (2 spp.) #### Subtribus ''[[Allolepiinae]]'' <small>P. M. Peterson, Romasch. & Y. Herrera</small> ##### ''[[Allolepis]]'' <small>Soderstr. & H. F. Decker</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Scleropogoninae]]'' <small>Pilg.</small> ##### ''[[Scleropogon]]'' <small>Phil.</small> (1 sp.) ##### ''[[Swallenia]]'' <small>Soderstr. & H. F. Decker</small> (1 sp.) ##### ''[[Blepharidachne]]'' <small>Hack.</small> (4 spp.) ##### ''[[Munroa]]'' <small>Torr.</small> (5 spp.) ##### ''[[Dasyochloa]]'' <small>Willd. ex Steud.</small> (1 sp.) ##### ''[[Erioneuron]]'' <small>Nash</small> (3 spp.) #### Subtribus ''[[Kaliniinae]]'' <small>P. M. Peterson, Romasch. & Y. Herrera</small> ##### ''[[Kalinia]]'' <small>H. L. Bell & Columbus</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Boutelouinae]]'' <small>Stapf</small> ##### ''[[Bouteloua]]'' <small>Lag.</small> (58 spp.) #### Subtribus ''[[Monanthochloinae]]'' <small>Pilg. ex Potztal</small> ##### ''[[Distichlis]]'' <small>Raf.</small> (11 spp.) #### Subtribus ''[[Dactylocteniinae]]'' <small>P. M. Peterson, Romasch. & Y. Herrera</small> ##### ''[[Neobouteloua]]'' <small>Gould</small> (2 spp.) ##### ''[[Brachychloa]]'' <small>S. M. Phillips</small> (2 spp.) ##### ''[[Dactyloctenium]]'' <small>Willd.</small> (13 spp.) #### Subtribus ''[[Eleusininae]]'' <small>Dumort.</small> ##### ''[[Acrachne]]'' <small>Wight & Arn. ex Lindl.</small> (4 spp.) ##### ''[[Dinebra]]'' <small>Jacq.</small> (24 spp.) ##### ''[[Coelachyrum]]'' <small>Hochst. & Nees</small> (4 spp.) ##### ''[[Eleusine]]'' <small>Gaertn.</small> (9 spp.) ##### ''[[Apochiton]]'' <small>C. E. Hubb.</small> (1 sp.) ##### ''[[Leptochloa]]'' <small>P. Beauv.</small> (19 spp.) ##### ''[[Austrochloris]]'' <small>Lazarides</small> (1 sp.) ##### ''[[Astrebla]]'' <small>F. Muell.</small> (5 spp.) ##### ''[[Disakisperma]]'' <small>P. M. Peterson & N. Snow</small> (4 spp.) ##### ''[[Schoenefeldia]]'' <small>Kunth</small> (2 spp.) ##### ''[[Afrotrichloris]]'' <small>Chiov.</small> (2 spp.) ##### ''[[Enteropogon]]'' <small>Nees</small> (14 spp.) ##### ''[[xCynochloris]]'' <small>Clifford & Everist</small> (0 sp.) ##### ''[[Chloris (Plantae)|Chloris]]'' <small>Sw.</small> (55 spp.) ##### ''[[Enteropogonopsis]]'' <small>Wipff & Shaw</small> (2 spp.) ##### ''[[Tetrapogon]]'' <small>Desf.</small> (8 spp.) ##### ''[[Lepturus]]'' <small>R. Br.</small> (17 spp.) ##### ''[[Lepturopetium]]'' <small>Morat</small> (2 spp.) ##### ''[[Oxychloris]]'' <small>Lazarides</small> (1 sp.) ##### ''[[Harpochloa]]'' <small>Kunth</small> (2 spp.) ##### ''[[Microchloa]]'' <small>R. Br.</small> (4 spp.) ##### ''[[Micrachne]]'' <small>P. M. Peterson, Romasch. & Y. Herrera</small> (5 spp.) ##### ''[[Eustachys]]'' <small>Desv.</small> (14 spp.) ##### ''[[Chrysochloa]]'' <small>Swallen</small> (4 spp.) ##### ''[[Stapfochloa]]'' <small>H. Scholz</small> (8 spp.) ##### ''[[Cynodon]]'' <small>Rich.</small> (26 spp.) ##### ''[[Neostapfiella]]'' <small>A. Camus</small> (3 spp.) ##### ''[[Pommereulla]]'' <small>L. fil.</small> (1 sp.) ##### ''[[Rheochloa]]'' <small>Filg., P. M. Peterson & Y. Herrera</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Aeluropodinae]]'' <small>P. M. Peterson</small> ##### ''[[Odyssea]]'' <small>Stapf</small> (1 sp.) ##### ''[[Aeluropus]]'' <small>Trin.</small> (8 spp.) #### Subtribus ''[[Orininae]]'' <small>P. M. Peterson, Romasch. & Y. Herrera</small> ##### ''[[Orinus]]'' <small>Hitchc.</small> (7 spp.) ##### ''[[Cleistogenes]]'' <small>Keng</small> (18 spp.) #### Subtribus ''[[Triodiinae]]'' <small>Benth.</small> ##### ''[[Triodia]]'' <small>R. Br.</small> (84 spp.) #### Subtribus ''[[Orcuttiinae]]'' <small>P. M. Peterson & Columbus</small> ##### ''[[Neostapfia]]'' <small>Burtt Davy</small> (1 sp.) ##### ''[[Orcuttia]]'' <small>Vasey</small> (8 spp.) #### Subtribus ''[[Zaqiqahinae]]'' <small>P. M. Peterson, Romasch. & Y. Herrera</small> ##### ''[[Zaqiqah]]'' <small>P. M. Peterson & Romasch.</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Cteniinae]]'' <small>P. M. Peterson, Romasch. & Y. Herrera</small> ##### ''[[Ctenium]]'' <small>Panz.</small> (20 spp.) #### Subtribus ''[[Trichoneurinae]]'' <small>P. M. Peterson, Romasch. & Y. Herrera</small> ##### ''[[Trichoneura]]'' <small>Andersson</small> (9 spp.) #### Subtribus ''[[Farragininae]]'' <small>P. M. Peterson, Romasch. & Y. Herrera</small> ##### [[Craspedorhachis]] <small>Benth.</small> (3 spp.) ##### ''[[Farrago]]'' <small>Clayton</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Perotidinae]]'' <small>P. M. Peterson, Romasch. & Y. Herrera</small> ##### ''[[Trigonochloa]]'' <small>P. M. Peterson & N. Snow</small> (2 spp.) ##### ''[[Mosdenia]]'' <small>Stent</small> (1 sp.) ##### ''[[Perotis]]'' <small>Aiton</small> (16 spp.) #### Subtribus ''[[Hubbardochloinae]]'' <small>Auquire</small> ##### ''[[Leptothrium]]'' <small>Kunth</small> (4 spp.) ##### ''[[Tetrachaete]]'' <small>Chiov.</small> (1 sp.) ##### ''[[Dignathia]]'' <small>Stapf</small> (5 spp.) ##### ''[[Leptocarydion]]'' <small>Hochst. ex Benth. & Hook. fil.</small> (1 sp.) ##### ''[[Bewsia]]'' <small>Gooss.</small> (1 sp.) ##### ''[[Hubbardochloa]]'' <small>Auquier</small> (1 sp.) ##### ''[[Lophacme]]'' <small>Stapf</small> (2 spp.) ##### ''[[Decaryella]]'' <small>A. Camus</small> (1 sp.) ##### ''[[Gymnopogon]]'' <small>P. Beauv.</small> (15 spp.) #### Subtribus ''[[Gouiniinae]]'' <small>P. M. Peterson & Columbus</small> ##### ''[[Triplasiella]]'' <small>P. M. Peterson & Romasch.</small> (1 sp.) ##### ''[[Triplasis]]'' <small>P. Beauv.</small> (1 sp.) ##### ''[[Schenckochloa]]'' <small>J. J. Ortíz</small> (1 sp.) ##### ''[[Tridentopsis]]'' <small>P. M. Peterson</small> (2 spp.) ##### ''[[Vaseyochloa]]'' <small>Hitchc.</small> (1 sp.) ##### ''[[Gouinia]]'' <small>E. Fourn. ex Benth. & Hook. fil.</small> (9 spp.) #### Subtribus ''[[Cynodonteae incertae sedis]]'' ##### ''[[Kampochloa]]'' <small>Clayton</small> (1 sp.) ##### ''[[Lepturidium]]'' <small>Hitchc. & Ekman</small> (1 sp.) ##### ''[[Sclerodactylon]]'' <small>Stapf</small> (1 sp.) ##### ''[[Vietnamochloa]]'' <small>Veldkamp & Nowack</small> (1 sp.) ### Tribus ''[[Chloridoideae incertae sedis]]'' #### ''[[Gossweilerochloa]]'' <small>Renvoize</small> (1 sp.) #### ''[[Myriostachya]]'' <small>(Benth.) Hook. fil.</small> (1 sp.) #### ''[[Pogonochloa]]'' <small>C. E. Hubb.</small> (1 sp.) #### ''[[Pseudozoysia]]'' <small>Chiov.</small> (1 sp.) #### ''[[Silentvalleya]]'' <small>V. J. Nair, Sreek., Vajr. & Bhargavan</small> (2 spp.) #### ''[[Schmidiella]]'' <small>Veldkamp</small> (1 sp.) {{div col end}} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == [[Kategorija:Travolike| ]] [[Kategorija:Redovi Lilianae]] c92ls6nox2og8qyuqpseiiklhmtn00t 0 547342 7615881 7419855 2026-10-09T22:18:09Z Croxyz 205325 7615881 wikitext text/x-wiki {{Književnik| Ime = Cheikh Hamidou Kane | boja = #77DD77 | slika = Cheikh hamidou Kane.jpg|300px|desno|Cheikh hamidou Kane | veličina= | opis slike = | puno ime = Cheikh Hamidou Kane | pseudonim = | rođenje = [[2. travnja]] [[1928.]]| mjesto rođenja=[[Matam (grad u Senegalu)|Matam]] | smrt = [[2026.]]| mjesto smrti=[[Dakar]]| zanimanje = | nacionalnost = | period pisanja = | vrsta = | teme = | period = | supruga = | suprug = | djeca = | djela = | nagrade = | potpis = | web = | fusnote = | }} '''Cheikh Hamidou Kane''' ([[Matam (grad u Senegalu)|Matam]], [[2. travnja]] [[1928.]] – [[Dakar]], [[2026.]]) bio je [[senegal]]ski književnik i dužnosnik. == Životopis == Rođen je u Matamu u Senegalu 1928. godine. Pisac je koji je također bio ministar u svojoj zemlji. Najpoznatiji je po svom autobiografskom romanu '''L'Aventure ambiguë' ''([[Dvosmislena avantura]]) (1961.), koji je osvojio književnu nagradu Grand Prix littéraire d’Afrique 1962. godine. === Život prije Pariza === Kane je Fula podrijetla, rođena u plemićkoj obitelji Tukulora (koji su muslimani od 11. stoljeća) i pohađao školu Kurana do dobi od deset godina, kada je pristupio francuskom školskom sustavu. Stekao je bakalaureat iz filozofije u gimnaziji u [[Dakar|Dakru]] u rekordnom vremenu. Ovaj uvod u zapadnu misao je utjecao na njegovu odluku da ode studirati u Pariz. === Pariz i povratak u Senegal === Nakon tradicionalnog muslimanskog obrazovanja, napustio je Senegal i otišao u Pariz na studij na [[Sorbonne|Sorboni]], gdje je diplomirao pravo i filozofiju, te diplomu l’École nationale de la France d’Outre-mer (ENFOM). U Parizu, pisao je za časopis ''Esprit'' i pohodio pariške intelektualne krugove. Potom se vratio u domovinu 1959. godine i postao povjerenik tajnika Ministarstva za planiranje, a zatim ministar uređenja i guverner regije Thies. Bio je UNICEF-ov dužnosnik u Lagosu u Nigeriji, te u Abidjanu, u [[Obala Bjelokosti|Obali Bjelokosti]], što mu je dalo priliku da otputuje u gotovo sve zemlje Afrike južno od Sahare osim u Južnoj Africi. == Dvosmislena avantura== ''[[Dvosmislena avantura|Dvosmislenu avanturu]]'' (''L'Aventure ambiguë''), roman-autobiografiju, autor je objavio dok je obnašao dužnost ministra uređenja. Ova priča govori o dilemama mladog senegalskog studenta u Parizu i kulturnog sukoba između [[islam]]a i Zapada. Roman je osvojio Grand prix littéraire d’Afrique noire 1962. godine. Nakon nekoliko desetljeća, Cheikh Hamidou Kane objavljuje djelo ''Les Gardiens du temple'' (''Čuvari hrama''). == Djela == * 'Comme si nous nous étions donnés rendez-vous', in Esprit, n°10, oct. 1961. * 'L’Aventure ambiguë', Julliard, 1961, Grand Prix littéraire d’Afrique 1962. * 'Les Gardiens du Temple', Stock, 1995. == Izvori == *http://www.francophonie.org/IMG/pdf/Biographie_Cheikh_Hamidou_Kane.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160927110551/http://www.francophonie.org/IMG/pdf/Biographie_Cheikh_Hamidou_Kane.pdf |date=27. rujna 2016. }} *http://www.babelio.com/auteur/Cheikh-Hamidou-Kane/15156 *http://www.africansuccess.org/visuFiche.php?id=570&lang=fr {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160804200447/http://www.africansuccess.org/visuFiche.php?lang=fr&id=570 |date=4. kolovoza 2016. }} *http://qqcitations.com/auteur/cheikh-hamidou-kane {{GLAVNIRASPORED:Kane, Hamidou}} [[Kategorija:Životopisi, Senegal]] [[Kategorija:Književnici]] ce4175bu1q5gcu1o6on1aw2d5qg7xkw 0 548458 7616030 6869491 2026-10-10T10:26:43Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.6 7616030 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Film | naslov filma = Vlog | naslov originala = | slika = | opis slike = | veličina slike = 220px | režija = [[Bruno Pavić]] | producenti = Slobodan Jokić | izvršni producenti = | scenarij = [[Bruno Pavić]]<br />[[Anamarija Pavić]] | glavne uloge = [[Matija Kačan]]<br />[[Dara Vukić]]<br />[[Ivan Matijašević]] | specijalni efekti = | glazba = | snimatelj = Ratko Ilijić | montaža = Goran Čače | scenografija = | kostimografija = | distributer = | godina = [[2014.]] | trajanje = 70 minuta | država = {{Z+X|HRV}} | jezik = [[hrvatski]] | budžet = | zarada = | žanr = [[drama]] | web stranica = | imdb_id = 3833120 }} '''Vlog''' je dugometražni igrani prvijenac redatelja [[Bruno Pavić|Bruna Pavića]] iz 2014. godine nastao u sklopu MA studija Filma, medijske umjetnosti i animacije na [[Umjetnička akademija u Splitu|Umjetničkoj akademiji u Splitu (UMAS)]]. Kao diplomski film snimljen bez budžeta uspio je proći u glavni natjecateljski program 61.[[Pulski filmski festival|Pulskog filmskog festivala]], a pozornost javnosti privukao je nakon što je izbačen iz konkurencije samo tri sata prije službene projekcije zbog “pravnih nedoumica“.<ref>http://arhiv.pulafilmfestival.hr/ea/izmjena-programa-tri-umjesto-vloga/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151004081808/http://arhiv.pulafilmfestival.hr/ea/izmjena-programa-tri-umjesto-vloga/ |date=4. listopada 2015. }} {{hr}}</ref><ref>http://www.tportal.hr/showtime/filmofeel/344328/Debitantski-film-vlog-povucen-s-programa-Pule.html{{hr}}</ref><ref>http://www.tportal.hr/showtime/filmofeel/344385/Festival-je-pogrijesio-film-je-trebao-biti-prikazan.html{{hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=http://www.politika.rs/scc/clanak/300369/Osam-Zlatnih-arena-Milicevom-ratnom-filmu |title=Осам „Златних арена“ Милићевом ратном филму |last=Лакић |first=Дубравка |work=Politika Online |accessdate=2021-03-19}}</ref> Postupak za izbacivanje filma je nakon novinarske projekcije pokrenuo redatelj [[Antonio Nuić]] koji je na festivalu obnašao funkciju predsjednika žirija.<ref>http://www.index.hr/black/clanak/skandal-na-pula-film-festivalu-zasto-je-film-vlog-povucen-iz-nacionalnog-programa/762214.aspx{{hr}}</ref><ref>http://www.glasistre.hr/vijesti/kultura/ostra-svadja-zbog-povucenog-filma-461446{{hr}}</ref> Godinu dana kasnije '''Vlog''' je uvršten u novonastali Studentski program 62. [[Pulski filmski festival|Pulskog filmskog festivala]]. == Radnja == Krešo postaje žrtva nepravednog društvenog sustava i situacija koje ga polako vode u potpunu materijalnu i egzistencijalnu propast, pri čemu on sam ne može utjecati na konačni ishod ili učiniti išta kako bi promijenio svoj život nabolje. Njegovo je jedino mjesto ostvarenja videoblog (vlog) u kojem povremeno iznosi svoje misli o životu. == Uloge == *[[Matija Kačan]] *[[Dara Vukić]] *[[Ivan Matijašević]] *[[Jelena Posavec Tušek]] *[[Ivica Ljubić Žila]] *[[Nada Kovačević]] *[[Dušan Ćaleta]] == Produkcija == '''Vlog''' je prvo snimljen kao redateljev diplomski film na MA studiju Filma, medijske umjetnosti i animacije pri Umjetničkoj akademiji u Splitu, a zatim se pristupilo jednogodišnjoj profesionalnoj postprodukciji kako bi se film pripremio za [[Pulski filmski festival]] i daljnju distribuciju.<ref>http://www.hfs.hr/nakladnistvo_zapis_detail.aspx?sif_clanci=34366#.Vgx1ZPkZ-yM/ {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} {{hr}}</ref> Film je u potpunosti sniman bez budžeta, samo snimanje trajalo je tri tjedna, a cijeli projekt prošao je temeljito sve faze razvoja. Mentor filma bio je Slobodan Jokić, redatelj i profesor na UMAS-u koji je ujedno i producent filma, dok je mentor za rad s glumcima, a ujedno i konzultant prilikom rada na scenariju bio glumac [[Leon Lučev]]. Filmsku ekipu sačinjavaju studenti UMAS-a, kao i iskusni filmski profesionalci koji su većinom bili angažirani u fazi postprodukcije, a glumačku postavu predvode četiri profesionalna glumca u kombinaciji s naturščicima. Koscenaristica filma je Anamarija Pavić po čijoj priči je nastala ideja za film. == Kritike== '''Vlog''' je naišao na vrlo dobar odjek kod filmskih kritičara i novinara. O filmu se najviše pisalo nakon pulskog skandala i nakon hrvatske premijere u zagrebačkom kinu Tuškanac.<ref>{{Citiranje weba |url=https://arhiva.portalnovosti.com/2014/06/hrvanje-u-blatu/ |title=Hrvanje u blatu |language=en-US |accessdate=2021-03-19}}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=http://film-mag.net/wp/?p=16325 |title=PULA 2014: VLOG, drama [osvrt Robert Jukić] |last=Jukić |first=Robert |work=FILM-mag.net |language=en-US |accessdate=2021-03-19}}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=http://www.filmovi.hr/index.php |title=FILMOVI.hr |work=www.filmovi.hr |accessdate=2021-03-19}}</ref><ref>http://www.glasistre.hr/vijesti/mozaik/dobri-ljudi-ogranicenih-mogucnosti-461354{{hr}}</ref> <small>'''''Josip Grozdanić''''', Vijenac:</small> ''"Vlog je naslov koji pored svježine i razmjerne originalnosti odlikuju koncepcijska i stilska dosljednost, kreiranje intrigantnog i dovoljno slojevita protagonistova intimnog mikrosvijeta, vrlo učinkovito oslikavanje socijalnog konteksta, nenametljiva ali jasna društvena kritičnost kao i sugestivno ozračje ekspandirajućeg pesimizma te egzistencijalne tjeskobe i besperspektivnosti."''<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.matica.hr/vijenac/553/Kronika%20jednog%20propadanja/ |title=Kronika jednog propadanja |work=www.matica.hr |language=hr |accessdate=2021-03-19}}</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[https://www.facebook.com/VlogFilm Službena facebook stranica] *{{imdb naslov|id=3833120|naslov=Vlog}} *http://blog.hrt.hr/281715/kako-ubiti-entuzijazam {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151002111644/http://blog.hrt.hr/281715/kako-ubiti-entuzijazam |date=2. listopada 2015. }} [[Kategorija:Dramski filmovi]] [[Kategorija:Hrvatski filmovi 2010-ih]] iqxr2qmkm6e6mze6ob89ol40ermlr9l 0 548915 7615942 7480252 2026-10-10T02:49:01Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.6 7615942 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:UMP colors of origin.svg|mini|upright|Skeletna formula UMP-a s bojama obilježenim podrijetlom pojedinih atoma pri sintezi ''de novo:'' {{legenda|red|fosforibozil-pirofosfat}} {{legenda|green|aspartat}} {{legenda|black|hidrogenkarbonat}} {{legenda|blue|glutamin}} ]]'''Uridin-monofosfat''' (UMP, uridilat, 5′-uridilska kiselina, C₉H₁₃N₂O₉P) jest [[organofosforni spoj]]. Nastaje [[dekarboksilacija|dekarboksilacijom]] [[orotidilat]]a uz nazočnost katalizatora [[orotidilat dekarboksilaza|orotidilat dekarboksilaze]]. Nastali UMP je jedan od dva [[pirimidin]]a koji tvore [[Ribonukleinska kiselina|RNA]].<ref name="PMF5">Mildner, Boris; [https://www.pmf.unizg.hr/_download/repository/14obk-p34-nukleotidi%5B1%5D.pdf Biosinteza nukleotida i deoksinukleotida] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150929122755/https://www.pmf.unizg.hr/_download/repository/14obk-p34-nukleotidi%5B1%5D.pdf |date=29. rujna 2015. }}, str. 5, PMF</ref> [[Monofosfat]] je [[uridin]]a. Pripada skupini [[nukleotidi|nukleotida]] i u svim je živim bićima. Najvažniji je [[reakcijski intermedijat|međuproizvod]] [[sinteza pirimidina de novo|biosinteze pirimidina]]. Od UMP-a su građeni svi ostali pirimidinski nukleotidi, a nastaje pri njihovoj razgradnji. Ako je vezan ostatak fosfata iz [[dezoksiriboza|dezoksiriboze]], riječ je o dezoksiuridin-monofosfatu odnosno ionu dezoksiuridilatu (dUMP), čiji je međuproizvod u biosintezi nukleotida DNA [[dezoksitimidintrifosfat]] (dTTP). Uridilat se otapa u [[metanol]]u i dobro se otapa u vodi.<ref name="crc">Lide, D. R. Lide: [[CRC Handbook of Chemistry and Physics]]. 87. izd., str. 3-56, CRC Press, 1998, {{ISBN|978-0-8493-0594-8}}</ref> Pri standardnim uvjetima je krutina [[Molarna masa|molarne mase]] 324,18 g·mol⁻¹. Zagrijavanjem na 202&nbsp;°C nastupa [[piroliza]].<ref name="crc"/><ref>[http://chem.sis.nlm.nih.gov/chemidplus/direct.jsp?regno=58-97-9 Uridinmonophosphat] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, Baza podataka [[ChemIDplus]] [[Nacionalna knjižnica medicine SAD|NLM-a]]</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[[:de:b:Biochemie und Pathobiochemie: Pyrimidin-Stoffwechsel|Biochemie und Pathobiochemie: Pyrimidin-Stoffwechsel]] *[http://pubchem.ncbi.nlm.nih.gov/summary/summary.cgi?cid=6030 PubChem] [[Kategorija:Nukleotidi]] [[Kategorija:Organofosforni spojevi]] f2uosqpcmmgfpw6o5436u2t35cglx33 0 550431 7615961 7473208 2026-10-10T05:13:36Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.6 7615961 wikitext text/x-wiki {{Infookvir liječnik | ime = Vatroslav Florschütz {{Vrh|Liječnik}} | slika = | širina slike = | opis = | puno ime = | datum rođenja = [[15. svibnja]] [[1879.]] | mjesto rođenja = [[Požega]] | datum smrti = [[5. siječnja]] [[1967.]] | mjesto smrti =[[Zagreb]] | državljanstvo = {{ZD+X|HAB}}<BR>{{ZD+X|KJUG}}<BR>{{ZD+X|SFRJ}} | narodnost = | alma mater = | zvanje = | grana medicine = [[Kirurgija]] | ostala zanimanja = | poznat po = Smatra ga se začetnikom traumatologije u Hrvatskoj. | poslodavci = | politička stranka = | nagrade = | potpis = | stranica = }}'''Vatroslav Florschütz''' ([[Požega]], [[15. svibnja]] [[1879.]] – [[Zagreb]], [[5. siječnja]] [[1967.]]), hrvatski vojni [[liječnik]] [[kirurg]]<ref name="Hrv.enciklopedija">[https://enciklopedija.hr/clanak/19944 Florschütz, Vatroslav] Hrvatska enciklopedija (pristupljeno 30. listopada 2015.)</ref> Smatra ga se začetnikom [[traumatologija|traumatologije]] u Hrvatskoj. Osječka se bolnica njegovim zalaganjem uzdigla među najsuvremenije medicinske ustanove. Zadužio je europsku i svjetsku kirurgiju konstruiravši [[ekstenzija|ekstenzijsku]] aparaturu za repoziciju [[prijelom kostiju|koštanih ulomaka]] pri prijelomu gornjih i donjih ekstremiteta. Danas su u literaturi poznate pod nazivom ''Balkan frame'' ili ''Balkan splint'' (''Balkan beam''<ref name="HL">''Hrvatski leksikon'', I. svezak ''A-K'', Zagreb. 1996., str. 354</ref> ), premda je ispravnije ime ''Florschütz Rahmen''. Zadužio je i kulturnu javnost objavom sjećanja iz Prvoga svjetskoga rata, čemu težinu daje što glavnina sjećanja sudionika Prvoga svjetskoga rata, bez obzira na način sudjelovanja u ratu, do danas nisu objavljena.<ref name="Herman-Kaurić-sažetak">[http://hrcak.srce.hr/37606 Godišnjak Njemačke narodnosne zajednice, Vol.15 No.1 Listopad 2008.] Vijoleta Herman-Kaurić: Sjećanja dr. Vatroslava Florschütza sa ratištâ Prvoga svjetskoga rata, sažetak (pristupljeno 30. listopada 2015.)</ref> [[Florschützova metoda]] odmah je prepoznata kao dobra te su ju srpski kirurzi prenijeli na Solunsko bojište, a od njih su ju preuzeli francuski i engleski kirurzi. Nažalost, dali su joj neispravno ime, “Methode Balkanique” ili “Balcan frame”, koje ni po čemu nije vezano uz ime dr. Florschütza, usprkos što je struka nastojala na ispravljanju toga. Florschützovu metodu primijenili su i u Beču, Berlinu i Pragu, a navodno se sprovodi i danas u Francuskoj i Engleskoj.<ref name="Dugandžija">[http://www.jutarnji.hr/dr--vatroslav-florsch-tz--dnevnik-dobrog-doktora-iz-uzasa-i--svjetskog-rata/1291142/ Jutarnji list] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150628191424/http://www.jutarnji.hr/dr--vatroslav-florsch-tz--dnevnik-dobrog-doktora-iz-uzasa-i--svjetskog-rata/1291142/ |date=28. lipnja 2015. }} Mirjana Dugandžija: Dr. Vatroslav Florschütz: Dnevnik dobrog doktora iz užasa I. svjetskog rata, 9. veljače 2015. (pristupljeno 30. listopada 2015.)</ref> U njegovu je čast nagrada za najbolji znanstveno-istraživački rad za mlade znanstvenike na [[Medicinski fakultet u Osijeku|Medicinskom fakultetu u Osijeku]] nazvana ''Nagrada dr. Vatroslav Florschütz''.<ref>[http://www.mefos.unios.hr/images/dokumenti/pravilnici_i_dokumenti/dokumenti_fakultet/Pravilnik_o_nagradama_i_priznanjima_procisceni_tekst_travanj_2017.pdf Pravilnik o nagradama i priznanjima]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, Medicinski fakultet Osijek. ''Preuzeto 31. siječnja 2019. s www.mefos.unios.hr''</ref> == Životopis == Rođen u Požegi u obitelji koja je u 18. stoljeću doselila iz [[Nijemci u Hrvatskoj|Njemačke]].<ref name="Dugandžija"/> U [[Innsbruck]]u studirao medicinu koju je završio 1904. godine. Zaposlio se u Osijeku u bolnici kao pomoćni liječnik na internom odjelu. U Zagrebu je odslužio vojni rok u Posadnoj bolnici, kojoj je voditelj bio cijenjeni liječnik [[Artur Lang]]. Potom se zaposlio u Bolnici milosrdnih sestara na kirurškom odjelu kod dra [[Teodor Wickerhauser|Teodora Wickerhausera]]. Od 1908. do 1911. uređivao je [[Liječnički vjesnik]].<ref name="Herman-Kaurić">[https://hrcak.srce.hr/clanak/59101 Godišnjak Njemačke narodnosne zajednice, Vol.15 No.1 Listopad 2008.] Vijoleta Herman-Kaurić: Sjećanja dr. Vatroslava Florschütza sa ratištâ Prvoga svjetskoga rata, str. 37 (pristupljeno 30. listopada 2015.)</ref> Bio je vojni kirurg u [[Prvi balkanski rat|Prvom balkanskom ratu]] kao dio austrijskoga [[Crveni križ|Crvenog križa]], a u [[Drugi balkanski rat|Drugom balkanskom ratu]] vodio je bolnicu [[Hrvatski crveni križ|hrvatskoga Crvenoga križa]] u [[Beograd]]u zajedno sa suprugom Elizabetom, medicinskom sestrom.<ref name="Samaržija">[http://www.matica.hr/hr/429/Slavonska%20ratna%20svakodnevica/ Hrvatska revija 3, 2014.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151208055145/http://www.matica.hr/hr/429/Slavonska%20ratna%20svakodnevica/ |date=8. prosinca 2015. }} Zdenko Samaržija: Slavonska ratna svakodnevica (pristupljeno 30. listopada 2015.)</ref> U Beogradu se 1913. godine kao šef dobrovoljne misije iz Hrvatske, a ondje je došao tako što je ravnatelj osječke bolnice [[Alfons Muža]], čuvši za teško stanje ranjenika u bugarsko-srpskom ratu, organizirao je pomoć od nekoliko liječnika.<ref name="Dugandžija"/> Godine 1910. postao je voditelj kirurškog odjela bolnice u [[Osijek]]u.<ref name="Proleksis"/> Po službenoj dužnosti od siječnja 1911. preuzeo je mjesto zamjenika šefa kirurškog odjela i primarijusa za rendgenologiju osječke bolnice. Dužnost je s prekidima i napredovanjima obnašao do 1930. godine.<ref name="Herman-Kaurić"/> Kirurško-porođajni odjel vodio je od 1919. do 1930. godine.<ref name="Proleksis">[https://proleksis.lzmk.hr/21647/ Proleksis enciklopedija] Florschütz, Vatroslav (pristupljeno 30. listopada 2015.)</ref> Čim je došao, promijenila se organizacija kirurške službe te je porastao broj operacija i kvaliteta njihova izvođenja, a ondje je osmislio svoju metodu.<ref name="Dugandžija"/> U međuvremenu je u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]] opet bio [[vojna kirurgija|vojni kirurg]]. U Drugom balkanskom ratu bio je pionir u jednim zahvatima u svjetskoj medicini. Bio je prvi koji je sustavno primijenio [[ekstenzija|ekstenziju]] [[prijelom udova|prelomljenih udova]] sa [[suspenzija|suspenzijom]] na motki povrh postelje (u svjetskoj literaturi poznata »balkanska metoda« ili »balkanski okvir«).<ref name="Hrv.enciklopedija"/> Metodu je [[balkanski okvir|balkanskog okvira]] odnosno [[balkanska metoda|balkanske metode]] osmislio je i objavio 1911. godine u [[Liječnički vjesnik|Liječničkom vjesniku]].<ref>[http://bib.irb.hr/prikazi-rad?rad=597085 Hrvatska znanstvena bibliografija - Pregled bibliografske jedinice broj: 597085] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Fatović-Ferenčić, Stella; [[Marko Pećina|Pećina, Marko]]: Iz Florschützova okvira: Kirurg Vatroslav Florschütz (1879.-1968.) riječju i slikom ( From Florschützs Frame. Suregeon Vatroslav Florschütz (1879.-1968.)through words and images ), monografija, HAZU, KBC - Osijek, Osijek, 2011., {{ISBN|978-953-154-982-0}}</ref> Bio je među prvima koji je na terenu operirao [[prostrijelna rana|prostrijelne rane]] [[trbuh]]a.<ref name="Hrv.enciklopedija"/> Živio je u Osijeku, sa suprugom i dvoje djece, gdje ga je zatekao mobilizacijski poziv. U prvom svjetskom ratu bio je ratni kirurg u [[Kraljevsko hrvatsko domobranstvo|hrvatskom domobranstvu]]. Vodio je [[dnevnik]] od dana kad je [[mobiliziacija|mobiliziran]] sve do povratka u Zagreb. Već dva dana poslije bio je u Zagrebu.<ref name="Dugandžija"/> Bio je u skupini poznatih hrvatskih liječnika, stomatologa, veterinara i ljekarnika kao liječnici [[Josip Benčević]], [[Branko Muačević]], veterinari [[Zvonko Benčević]] i [[Julius Ulrich Liebling]] te farmaceut [[Antun Vrgoč]]. Florschütz je vodio [[Austro-Ugarska|austro-ugarske]] ratne kirurške bolnice na području današnje Srbije te na Istočnoj bojišnici. Na bojišnici u Galiciji bio je glavni kirurg. Godine 1916. imenovan je za protomedika Istočne bojišnice.<ref name="Samaržija"/> Inzistirao je poput svog učitelja na [[asepsa|asepsi]], [[antisepsi]], [[dezinfekcija|dezinfekciji]] [[sterilizacija|sterilizaciji]] svega što je dolazilo u dodir s [[otvorena rana|otvorenom ranom]], što je mnogima spasilo život.<ref name="Herman-Kaurić"/> Hrvatski kirurg Vatroslav Florschütz u ratu nije robovao administrativnim ograničenjima ni zastarjelosti vojno-sanitetskih ograničenja. Uvidio je da teške i dotad neviđene rane koje su napravile topovske granate ne podnose čekanje, nego zahtijevaju brzu reakciju. Na svoju je ruku obavljao zahvate koji su bili izričito zabranjeni na bojištu i koje se smjelo obaviti samo u pravim pozadinskim bolnicama. Zbog njegove hrabrosti, smjelosti i umješnosti, spašeni su mnogi životi i spriječene mnoge invalidnosti, jer su zahvati napravljeni u dovoljno brzo, ne čekajući prijevoz i administrativni vremenski proces zaprimanja. Neposredno je iza prvih bojnih crta operirao ranjenike, obavljavši složene zahvate kao što su [[laparatomija]], [[trepanacija]] lubanje ili kirurško zbrinjavanje otvorenog [[pneumotoraks]]a.<ref name="Herman-Kaurić-sažetak"/> Uspješni zahvati i brojni spašeni životi promijenili su shvaćanje o mogućnostima aktivne terapije na terenu,<ref name="Proleksis"/> te su nagnali vojno zapovjedništvo i vojni sanitet na promjenu postojećih procedura.<ref name="Herman-Kaurić-sažetak"/> Vatroslavovi su zahvati ponajprije sprovedeni na galicijskom bojištu. Bio je na bojištima prema Srbiji (duž Drine, na Gučevo brdo i Crni vrh), a nakon bitke kod rijeke Ljiga 1914., austro-ugarska vojska se u krvi i blatu povlukla iz Srbije prema Rumi. Nakon toga upućen je na rusko bojište. Zabilježio je nevjerojatne epizode dok su napredovali su preko Karpata, Galicije i Bukovine, gdje su se žene svih dobi zbog velike bijede i gladi nudile vojsci, a vojnici se nisu bojali priljepčivih bolesti, jer zaraživanje značilo je odlazak u bolnicu i spašavanje od rata, pa je u gradovima iza bojišta vladao veliki nemoral. Bio je i u Besarabiji, pa se vratio u nemogućim uvjetima 1917. u Zagreb i radio u pozadini, u Karlovcu i Lici. Nakon što je prigovorio nadređenom na prljavštini u pozadinskoj bolnici, opet je vraćen u rat. Bio je u Novom Sadu, Nišu, pa na talijanskom bojištu, Caldonazzo, Vezzen, Levik, Bruneck i onda je opet bio na bojištu prema Ruskom Carstvu, u poljskom Lublinu. Svjedočio je i nesretnim smrtima vojnika koji su preživjeli rat, a izgubili život zbog nestrpljivosti za povratkom. Vojska se vraćala vlakovima, a nestrpljivi su u želji za što prije se vratiti, poginuli vozeći se na krovovima prepunih vlakova.<ref name="Dugandžija"/> Za boravka u Osijeku poslije rata, napisao je 1927. prvi hrvatski udžbenik [[traumatologija|traumatologije]]. Nakon Osijeka, prešao je u Zagreb gdje je također vodio kirurške odjele u bolnicama. Od 1930. do 1939. vodio je kirurške odjele Zakladne bolnice, od 1939. do 1946. Bolnice milosrdnih sestara, a od 1946. do 1951. opet u Zakladnoj bolnici.<ref name="Proleksis"/> Predavao je na [[Medicinski fakultet u Zagrebu|Medicinskom fakultetu]] u Zagrebu<ref name="Hrv.enciklopedija"/> traumatologiju.<ref name="Herman-Kaurić"/> U mirovinu je otišao 1951. godine. Autor je 80 znanstvenih radova s područja kirurgije, dviju knjiga i jednog udžbenika.<ref name="Herman-Kaurić"/> Vatroslavov sin također je bio vojni liječnik. Bio je mobiliziran u drugom svjetskm ratu. Poginuo je kad se s [[Hrvatsko domobranstvo (NDH)|domobranima]] povlačio preko [[Pokolj u Bleiburgu|Bleiburga]], gdje je 1945. nestao. Vatroslav Florschütz tad je pošao u potragu i s ruksakom prepješačio cijelu Sloveniju ne bi li saznao nešto o sinu. Njegova kći, a Vatroslavova unuka jest [[Ivica Boban]], poznata hrvatska redateljica i koreografkinja.<ref name="Dugandžija"/> == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Florschütz, Vatroslav}} [[Kategorija:Životopisi, Požega]] [[Kategorija:Životopisi, Osijek]] [[Kategorija:Životopisi, Zagreb]] [[Kategorija:Hrvatski liječnici]] [[Kategorija:Hrvatski kirurzi]] [[Kategorija:Traumatolozi]] [[Kategorija:Nijemci u Hrvatskoj]] 3vydl9slapi4zmd96yqkgt5gzk3s63m 0 551559 7615774 7027625 2026-10-09T17:45:14Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.6 7615774 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Parisattacks.png|mini|desno|Karta pokazuje na kojim lokacijama su izvršeni teroristički napadi]] '''Teroristički napad u Parizu'''<ref> [http://www.advance.hr/vijesti/teroristicki-napadi-u-parizu-najnovije-informacije/ Teroristički napadi u Parizu: najnovije informacije], Advance.hr, 14. studenog 2015. </ref> u studenom 2015. bio je koordinirani teroristički čin izveden na šest mjesta u centru [[Pariz]]a. Napad se dogodio [[13. studenoga|13.]] i [[14. studenoga]] [[2015.]],<ref>[http://www.jutarnji.hr/teroristicki-napadi-u-parizu--ubijeno-najmanje-26-ljudi--napadaci--drze-taoce--eksplozija-i-kraj-stade-de--francea--evakuiran-francuski-predsjednik-/1457583/ VIDEO, FOTO: KRONOLOGIJA UŽASA Dramatični događaji u Parizu nakon nezapamćenih napada, proglašeno izvanredno stanje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151116052833/http://www.jutarnji.hr/teroristicki-napadi-u-parizu--ubijeno-najmanje-26-ljudi--napadaci--drze-taoce--eksplozija-i-kraj-stade-de--francea--evakuiran-francuski-predsjednik-/1457583 |date=16. studenoga 2015. }}, [[Jutarnji list]], 14. studenog 2015.</ref> a smrtno je stradalo 130 osoba<ref>[http://www.hrt.hr/308447/vijesti/u-napadu-u-parizu-najmanje-cetvero-ubijenih-vise-ozlijeenih U pariškom napadu 129 mrtvih, teroristi Francuz, Egipćanin i Sirijac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151115104130/http://www.hrt.hr/308447/vijesti/u-napadu-u-parizu-najmanje-cetvero-ubijenih-vise-ozlijeenih |date=15. studenoga 2015. }}, [[Hrvatska radiotelevizija]], 14. studenog 2015.</ref>, od čega je njih 90 poginulo na rock koncertu, a ostatak na drugim lokacijama u Parizu. Preko 400 osoba je ozlijeđeno, od kojih 80 ozbiljno. Napadi na šest lokacija u Parizu izvedeni su u otprilike isto vrijeme. Napadaču su otvorili vatru na restoran ''Le Petit Cambodge'' u središtu Pariza, bar ''Le Carillon'' i restoran ''La Belle Equipe'' te na posjetitelje koncerta u koncertnoj dvorani Le Bataclan. Nekoliko eksplozija istovremeno je odjeknulo kod nacionalnog stadiona ''[[Stade de France]]''. Dan poslije napada, francuski predsjednik [[François Hollande]] optužio je [[Islamska država Iraka i Levanta|Islamsku državu]] da je organizirala napad,<ref>http://www.bbc.com/news/world-europe-34820016</ref> što se i potvrdilo kada je teroristička organizacija preuzela odgovornost. == Događanja == [[File:Finale Coupe de France 2010-2011 (Lille LOSC vs Paris SG PSG).jpg|mini|[[Stade de France|''Stade de France'']] u svibnju 2011.]] [[File:Bataclan, Paris 6 April 2008.jpg|mini|''Bataclan'' u travnju 2008.]] === Nogometni stadion Stade de France === Prva eksplozija odjeknula je oko 21.23 sata a zatim još dvije u sljedećih deset minuta nedaleko nacionalnog stadiona [[Stade de France]]<ref>http://www.lemonde.fr/les-decodeurs/article/2015/11/14/attaques-a-paris-les-questions-que-vous-nous-posez_4809711_4355770.html</ref> dok je u tijeku bila prijateljska utakmica između [[Francuska nogometna reprezentacija|francuske]] i [[Njemačka nogometna reprezentacija|njemačke]] nogometne reprezentacije. Najmanje četiri osobe su poginule, od kojih dva napadača. Predsjednik Francuske [[François Hollande]] bio je prisutan na utakmici, no tijekom napada je bez povreda uspješno odveden na sigurno. === Restorani Le Petit Cambodge i Le Carillon === Otprilike istovremeno s ekplozijama kod Stade de France, jedna je osoba otvorila vatru iz automatskog oružja iz automobila u pokretu, pucajući na goste koji su sjedili ispred restorana Le Carillon, u ulici rue Aliberg, i Le Petit Cambodge u ulici rue Bichat. Najmanje 14 osoba je poginulo, a deset je teško ozlijeđeno. === Koncertna dvorana Bataclan === Ubrzo poslije atentata ispred restorana, četiri osobe su otvorile vatru u punoj koncertnoj dvorani "Bataclan" gdje je trebao nastupiti američki sastav [[Eagles of Death Metal]]. Najmanje 80 osoba je poginulo, a veliki broj je povrijeđenih. Napadači su ostali u dvorani i preživjele su držali kao taoce. U 00.25, specijalne snage upale su u koncertnu dvoranu oslobodivši taoce. Pritom je jedan napadač ubijen dok su se preostala trojica raznijela. === McDonalds === U 21.45, oko 15 minuta poslije početka napada na Bataclan, napadači su otvorili vatru na [[McDonalds]] restoran na rue du Fabourg-du-Temple i rue de la Fontaine-au-Roi. Pet osoba je poginulo, a osam je teško ozlijeđeno. === Restoran La Belle Équipe === Devet minuta kasnije jedna osoba je otvorila vatru na goste koji su sjedili ispred restorana na raskrižju između rue Faidherbe i la rue de Charonne. 19 osoba je poginulo, a 14 je teško ozlijeđeno. == Posljedice == Ubijeno je 130 osoba, a ozlijeđeno 416, od kojih 99 kritično.<ref>http://www.bbc.co.uk/news/world-europe-34814203|newspaper=BBC {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> Prema izjavi ministra vanjskih poslova [[Belgija|Belgije]] Didiera Reyndersa, ubijena su dvojica Belgijanaca.<ref>http://www.lesoir.be/1043131/article/actualite/belgique/politique/2015-11-14/didier-reynders-il-y-deux-victimes-belges-paris</ref> Među ubijenima je bio i Hrvat iz Belgije, Milko Jozić.<ref>http://www.vecernji.hr/svijet/sedmorica-terorista-su-se-raznijeli-jos-jedan-ubijen-najmanje-120-poginulih-na-vise-lokacija-u-gradu-hollande-zatvorio-granice-borit-cemo-se-i-bit-cemo-nemilosrdni-1037473</ref><ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.dnevne.rs/aktuelno/inzenjer-milko-jozic-poginuo-u-pokolju-u-parizu-njegova-cerka-ocajnicki-pokusavala-da-ga-dobije-na-mobilni |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20151116002733/http://www.dnevne.rs/aktuelno/inzenjer-milko-jozic-poginuo-u-pokolju-u-parizu-njegova-cerka-ocajnicki-pokusavala-da-ga-dobije-na-mobilni |archive-date=16. studenoga 2015. |access-date=15. studenoga 2015.}}</ref><ref>http://m.dhnet.be/actu/monde/l-ex-femme-de-milko-belge-tue-a-paris-temoigne-ils-ne-meritaient-pas-ca-564737693570ca6ff8e0be5f?icn=article&ici=regular-link_content</ref>Julie Bishop, ministrica vanjskih poslova Australije, izjavila je da je ozlijeđen jedan građanin Australije.<ref>https://au.news.yahoo.com/a/30093213/state-of-emergency-declared-in-paris-as-dozens-kiled-in-shootings-explosions</ref> Francuska je uvela granične kontrole i izvanredno stanje poslije napada. == Napadači == Potvrđeno je da je osam napadača poginulo. Sedam ih se raznijelo, a jednog su ustrijelile specijalne policijske snage. Prema izjavi pariškog tužitelja, Franciosa Molinsa, napadači su bili organizirani u tri skupine.<ref name="#1">http://www.bbc.com/news/world-europe-34823938</ref> Nedaleko mjesta napada nađena je jedna sirijska i jedna egipatska putovnica. Sirijska putovnica, koja je pronađena nedaleko stadiona Stade de France, pripadala je osobi koja je u Grčkoj prijavljena kao tražitelj azila,<ref name="#1"/> a prošla je i kroz Hrvatsku.<ref>http://www.24sata.hr/svijet/pariski-bombas-usao-u-europu-u-grckoj-prosao-i-hrvatskom-447044?utm_campaign=Partnerski+portali&utm_medium=Widget&utm_source=Vecernji</ref> Jedan od bombaša samoubojica identificiran je kao Omar Ismail Mostefai, 29-godišnjak iz Pariza, državljanin Francuske. Washington post objavio je da se vjeruje da su braća Ibrahim i Salah Abdeslam, također sudjelovala u napadu, dok je treći napadač bio Bilal Hadfi. Za Salahom Abdeslamom je francuska policija objavila tjeralicu.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.jutarnji.hr/ovo-je-lice-zlotvora-kojeg-trazi-cijela-europa-objavljen-njegov-i-identitet-jos-dvojice-koji-su-ubijali-po-parizu-belgija-izdana-medunarodna-potjernica-za-teroristom-koji-je-u-bijegu-mup-da--jedan-napadac-prosao-je-registraciju-u-opatovcu/1458029/ |title=Arhivirana kopija |journal= |access-date=15. studenoga 2015. |archive-date=18. studenoga 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20151118043706/http://www.jutarnji.hr/ovo-je-lice-zlotvora-kojeg-trazi-cijela-europa-objavljen-njegov-i-identitet-jos-dvojice-koji-su-ubijali-po-parizu-belgija-izdana-medunarodna-potjernica-za-teroristom-koji-je-u-bijegu-mup-da--jedan-napadac-prosao-je-registraciju-u-opatovcu/1458029 |url-status=dead }}</ref> ==Izvori== {{izvori}} [[Kategorija:Teroristički napadi Islamske države]] [[Kategorija:Katastrofe u Francuskoj]] [[Kategorija:Terorizam u Francuskoj|Pariz 2015]] 6awh6w5om6obh38mx91xk2byxdrg3y5 0 552092 7615727 7198567 2026-10-09T16:20:11Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.6 7615727 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Logo 1227177195.jpg|440px|minijatura|desno|Logo Tatre]] '''Tatra''' je [[Češka|češki]] proizvođač [[kamion]]a, a nekada i [[automobil]]a sa sjedištem u [[Kopřivnice|Kopřivnicama]]. Kompaniju je osnovao Ignác Šustala [[1850.]] godine kao Schustala & Company, a kasnije je preimenovana u Nesselsdorfer Wagenbau-Fabriksgesellschaft, koja je proizvodila [[kočija|kočije]] i prikolice.<ref>http://www.myetymology.com/encyclopedia/Tatra.html Preuzeto 24. studenog 2015.</ref> Tatra je [[1897.]] godine proizvela prvi automobil u [[Srednja Europa|Srednjoj Europi]], koji se zvao Präsident. [[1918.]] kompanija mijenja naziv u Kopřivnická vozovka a.s, a već [[1919.]] godine koristi naziv Tatra, po planinskom vijencu [[Tatre]], koji se nalaze na granici tada [[Čehoslovačka|Čehoslovačke]] i [[Poljska|Poljske]] (danas [[Slovačka|Slovačke]] i Poljske). [[Hitler]] je bio oduševljem Tatrinim, u ono vrijeme, naprednim automobilima, koje je konstruirao [[Austrijanac]] Hans Ledvinka. Po nalogu Hitlera, [[Ferdinand Porsche]] konstruira [[Volkswagen Buba|Bubu]], koja je izuzetno sličila na Tatru V570 i po dizajnu i po bokser motoru sa zračnim hlađenjem i drugim tehničkim rješenjima. Tatra je zbog toga pokrenula sudsku parnicu, ali je odmah nakon [[Njemačka aneksija Čehoslovačke|njemačke aneksije Čehoslovačke]] 1938. godine prekinuta. [[Parnica]] je ponovo pokrenuta poslije Drugog svjetskog rata i [[1961.]] godine donijeta je presuda u korist Tatre, tako što je [[Volkswagen]] morao platiti odštetu od 3 milijuna [[njemačka marka|njemačkih maraka]].<ref>http://www.thegoldenbug.com/sr/vw_istorija/d174/vw_tatra_konflikt Preuzeto 24. studenog 2015.</ref> Tijekom Drugog svetskog rata proizvodila je kamione i [[cisterna|cisterne]] za okupacijsku njemačku vojsku. Proizvodnja putničkih automobila prestala je [[1999.]] godine, a kompanija danas proizvodi samo kamione. Brend je poznat po češkom reli vozaču [[Karelu Loprais]]u, koji je od 1988. do 2001. godine osvajao šest puta trke na [[Reli Dakar|Dakar reliju]] s kamionom Tatra 815.<ref>http://www.rds.ca/courses/karel-loprais-forfait-pour-le-dakar-1.212464 {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Preuzeto 24. studenog 2015.</ref> == Galerija == <gallery widths="160"> Datoteka:PresidentFirstCar.jpg|Präsident Datoteka:V570a.jpg|Tatra V570 Datoteka:Tatra 603.jpg|Tatra 603 Datoteka:Tatra 815 (9270509601).jpg|Tatra 815 Datoteka:Tatra 87 front (Foto Hilarmont).JPG|Tatra T87 Datoteka:Lopraisova_Tatra.JPG|Lopraisova Tatra </gallery> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Češki proizvođači cestovnih vozila]] [[Kategorija:Proizvođači automobila]] [[Kategorija:Proizvođači kamiona]] sn60qpujv302ljuf3vgkoocns253hzo 0 556146 7616053 7609473 2026-10-10T11:20:32Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.6 7616053 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometaš/trener/izbornik | ime = Vratislav Lokvenc | slika = [[Datoteka:Vratislav Lokvenc 2013.JPG|250px]] | opis slike = Lokvenc 2013. godine. | država = {{Z+X|ČEŠ}} | puno ime = | nadimak = | datum rođenja = [[27. rujna]] [[1973.]] | datum smrti = | visina = 1,96 m<ref name="Schaub">{{eng oznaka}} {{cite web |first=Daniel |last=Schaub |url=http://www.uefa.com/memberassociations/association=sui/news/newsid=672402.html |title=Beleaguered Basel opt for brute force |work=UEFA.com |date=2008-03-14 |accessdate=2015-02-04 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160202222449/http://www.uefa.com/memberassociations/association=sui/news/newsid=672402.html |archive-date=2. veljače 2016. |url-status=dead}}</ref> | trenutačni klub = | broj u klubu = | pozicija = [[Napadač (nogomet)|napadač]] | ugovor = | mlade godine = 1980. - 1986. <br /> 1986. - 1992. | juniorski klubovi = [[FK Náchod-Deštné]] <br /> [[FC Hradec Králové|Hradec Králové]] | godina = 1992. - 1994. <br /> 1994. - 2000. <br /> 2000. - 2004. <br /> 2004. - 2005. <br /> 2005. - 2008. <br /> 2008. <br /> 2008. - 2009. | profesionalni klubovi = [[FC Hradec Králové|Hradec Králové]] <br /> [[Sparta Prag]] <br /> [[1. FC Kaiserslautern]] <br /> [[VfL Bochum]] <br /> [[Red Bull Salzburg]] <br /> → [[FC Basel]] (posudba) <br /> [[FC Ingolstadt 04]] <br /> '''Ukupno:''' | nastupi(golovi) = 55 (8) <br /> 163 (74) <br /> 116 (36) <br /> 32 (10) <br /> 45 (8) <br /> 6 (0) <br /> 23 (6) <br /> '''440 (142)''' | godine u reprezentaciji = 1993. - 1996. <br /> 1996. - 2006. | reprezentacija = {{Z|ČEŠ}} [[Češka nogometna reprezentacija do 21 godine|Češka do 21]] <br /> {{NogRep|ČEŠ}} | nastupi u reprezentaciji(golovi) = 13 (7) <br /> 74 (14) | godine treniranja = | klubovi = | medalje = {{Odličja| [[FIFA Konfederacijski kup|Konfederacijski kup]]}} {{Medalje bronca| [[FIFA Konfederacijski kup 1997.|Saudijska Arabija 1997.]]| Češka}} | bilješka = | ažurirano = }} [[Datoteka:Vratislav Lokvenc, 2013.png|mini|desno|250px|Lokvenc 2013. godine.]] '''Vratislav Lokvenc''' ([[Náchod]], [[27. rujna]] [[1973.]]) umirovljeni je [[češka|češki]] nogometaš koji je igrao na poziciji [[Napadač (nogomet)|napadača]].<ref> {{eng oznaka}} [http://int.soccerway.com/players/vratislav-lokvenc/273/ Vratislav Lokvenc], ''soccerway.com'', pristupljeno 23. siječnja 2016. </ref> Nakon što je igrao za juniorske postave [[FK Náchod-Deštné|Náchoda]] i [[FC Hradec Králové|Hradec Králova]], seniorsku karijeru nastavlja u Hradecu za koji igra još dvije godine. Potom odlazi u [[Sparta Prag|prašku Spartu]], s kojom je pet puta osvojio [[Prva češka nogometna liga|naslov češkog prvaka]] i jedan Češki kup, a bio je i najbolji strijelac [[Prva češka nogometna liga 1999./00.|sezone 1999./00.]] [[Prva češka nogometna liga|Prve češke nogometne lige]]. Nakon Sparte, igrao je za [[Austrija|austrijske]], [[Njemačka|njemačke]] i [[Švicarska|švicarske]] nogometne klubove, kao [[1. FC Kaiserslautern]], [[VfL Bochum]], [[Red Bull Salzburg]], [[FC Basel]] i [[FC Ingolstadt 04]], gdje je [[2009.]] završio svoju igračku karijeru. Lokvenc je igrao i za [[Češka nogometna reprezentacija do 21 godine|češku U-21 reprezentaciju]] i [[Češka nogometna reprezentacija|češku nogometnu reprezentaciju]]. Za Češku je igrao i na [[FIFA Konfederacijski kup 1997.|FIFA Konfederacijskom kupu 1997.]] u [[Saudijska Arabija|Saudijskoj Arabiji]]. Na [[Europsko prvenstvo u nogometu – Belgija i Nizozemska 2000.|Europskom prvenstvu 2000.]] u [[Belgija|Belgiji]] i [[Nizozemska|Nizozemskoj]] igrao je tri utakmice, a na [[Europsko prvenstvo u nogometu – Portugal 2004.|Europskom prvenstvu 2004.]] u [[Portugal]]u jednu utakmicu. Njegov posljednji nastup za reprezentaciju bio je onaj na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006.|Svjetskom prvenstvu 2006.]] u [[Njemačka|Njemačkoj]], gdje je igrao u grupnoj fazi natjecanja. Budući da se Češka nije uspjela kvalificirati u osminu završnice, Lokvenc se oprostio od velikih natjecanja. == Klupska karijera == === Rani uspjesi === Lokvenc je rođen u nogometaškoj obitelji; njegov [[otac]], koji se također zove Vratislav Lokvenc, igrao je za drugoligaša [[FK Ústí nad Labem]] i kasnije za rodni [[FK Náchod-Deštné|Náchod]].<ref>{{ces oznaka}} {{cite web |first=Radomír |last=Machek |url=http://fotbal.idnes.cz/lokvenc-daval-v-zacich-i-devadesat-golu-dyg-/fot_me2004.aspx?c=A040617_094627_fot_me2004_ot |title=Lokvenc dával v žácích i devadesát gólů |work=Mladá fronta DNES |date=2004-06-17 |accessdate=2014-05-07}}</ref> Rođen [[1973.]], Lokvenc je profesionalnu seniorsku karijeru započeo sezone 1992./93. u redovima [[FC Hradec Králové|Hradec Králova]].<ref name="jerabek">{{ces oznaka}} {{cite book |last=Jeřábek |first=Luboš |title=Český a československý fotbal – lexikon osobností a klubů |year=2007 |publisher=Grada Publishing |location=Prag |isbn=978-80-247-1656-5 |page=113}}</ref> Dvije godine kasnije, u [[listopad]]u [[1994.]], odlazi u redove [[Sparta Prag|Sparte]] iz [[Prag]]a.<ref name="away">{{ces oznaka}} {{cite web |first=Jaromír |last=Novák |url=http://fotbal.idnes.cz/lokvenc-kdyz-chce-mit-fotbalista-vystarano-musi-ven-fyu-/fotbal.aspx?c=A000410231049fotbal_sop |title=Lokvenc: Když chce mít fotbalista vystaráno, musí ven |work=Mladá fronta DNES |date=2000-04-11 |accessdate=2014-05-07}}</ref> Za Spartu je igrao u [[Europska liga|Europskoj ligi]] 1995./96, gdje je u prvom kolu natjecanja zabio gol u gostima protiv [[Danska|danskog]] kluba [[Silkeborg IF]]. Zahvaljujući tom golu, Sparta se plasirala dalje u drugo kolo.<ref name="uefa95">{{eng oznaka}} {{cite web |first=Sakis |last=Kondos |url=http://www.praguepost.cz/archivescontent/21141-three-musketeers-go-to-round-two.html |title='Three Musketeers' Go to Round Two |work=The Prague Post |date=1995-10-04 |accessdate=2014-05-07 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20140508111737/http://www.praguepost.cz/archivescontent/21141-three-musketeers-go-to-round-two.html |archivedate=8. svibnja 2014.}}</ref> U sljedećoj sezoni Europske lige, u utakmici protiv [[Austrija|austrijskog]] [[SK Sturm Graz|Sturma]] iz [[Graz]]a, ubrzo nakon otvaranja utakmice zabio je pogodak za početno vodstvo Sparte. Na kraju je susret završio 2:2.<ref name="cwc96">{{eng oznaka}} {{cite web |first=Frantisek |last=Bouc |url=http://www.praguepost.cz/archivescontent/24697-crosstown-soccer-rivals-successful-in-theri-european-cup-excursions.html |title=Crosstown soccer rivals successful in theri European Cup excursions |work=The Prague Post |date=1996-09-18 |accessdate=2014-05-07 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20140508104642/http://www.praguepost.cz/archivescontent/24697-crosstown-soccer-rivals-successful-in-theri-european-cup-excursions.html |archivedate=8. svibnja 2014.}}</ref> Lokvenc je u redovima Sparte proveo šest sezona, u kojima je osvojio pet ligaških naslova i [[Češki nogometni kup]] 1995./96.<ref name="jerabek"/> Na utakmici protiv [[SK Dynamo České Budějovice|Dynama]] iz [[České Budějovice|Českih Budějovica]] u [[ožujak|ožujku]] [[2000.]], zabio je sva četiri gola za Spartu i donio joj pobjedu od 4:1.<ref name="4goals">{{ces oznaka}} {{cite web |url=http://fotbal.idnes.cz/lokvenc-hattrick-a-jeste-gol-navrch-dub-/fotbal.aspx?c=A000319183128fotbal_zej |title=Lokvenc: Hattrick a ještě gól navrch |work=Mladá fronta DNES |date=19- ožujka 2000. |accessdate=2014-05-07}}</ref> Time je postao treći igrač u češkoj nogometnoj povijesti po broju zabijenih golova u jednoj utakmici, iza [[Josef Obajdin|Josefa Obajdina]] i [[Robert Vágner|Roberta Vágnera]].<ref name="4goals"/> U [[Praški derbi|Praškom derbiju]] u [[svibanj|svibnju]] [[2000.]], Lokvenc je zabio dva gola i donio ligašku titulu Sparti, koja je s 5:1 svladala gradskog rivala [[Slavia Prag|Slaviju]].<ref name="daughter">{{eng oznaka}} {{cite web |first=Frantisek |last=Bouc |url=http://www.praguepost.cz/archivescontent/31888-we-are-the-champions.html |title=We are the champions |work=The Prague Post |date=2000-05-10 |accessdate=2014-05-07 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20140508102229/http://www.praguepost.cz/archivescontent/31888-we-are-the-champions.html |archivedate=8. svibnja 2014.}}</ref> Bio je najbolji strijelac [[Prva češka nogometna liga|Prve češke nogometne lige]] za sezonu [[Prva češka nogometna liga 1999./00.|1999./00.]] s 22 pogotka,<ref name="jerabek-topscorers">{{ces oznaka}} {{cite book |last=Jeřábek |first=Luboš |title=Český a československý fotbal – lexikon osobností a klubů |year=2007 |publisher=Grada Publishing |location=Prag |isbn=978-80-247-1656-5 |page=232}}</ref> čime je postavio rekord koji će oboriti [[David Lafata]] s 25 pogodaka u sezoni [[Prva češka nogometna liga 2011./12.|2011./12.]]<ref>{{ces oznaka}} {{cite web |first=Miloslav |last=Novák |url=http://fotbal.idnes.cz/vratislav-lokvenc-nominace-na-nejlepsiho-utocnika-gambrinus-ligy-1ce-/fotbal.aspx?c=A130506_184111_fotbal_min |title=Ukradli mě, vzpomíná Lokvenc, jak místo na Žižkov přestoupil do Sparty |language=Czech |work=Mladá fronta DNES |date=2013-05-07 |accessdate=2015-02-21}}</ref> === Njemačka === Nakon šest godina u praškoj Sparti, Lokvenc je karijeru nastavio u redovima [[bundesliga]]ša [[1. FC Kaiserslautern]]a, a četverogodišnji ugovor je prema dogovoru potpisao prije [[Europsko prvenstvo u nogometu – Belgija i Nizozemska 2000.|Europskog prvenstva 2000.]], koje je počelo [[10. lipnja]]<ref>{{eng oznaka}} {{cite web |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/euro2000/teams/czech_rep/758273.stm |title=Czech squad players on the move |work=BBC Sport |date=2000-05-21 |accessdate=2014-05-07}}</ref> Zanimljivost je da se prije potpisivanja ugovora Lokvencu u [[svibanj|svibnju]] rodila kći.<ref name="daughter"/> Zabio je šest golova u utakmici protiv amaterskog kluba, kojeg je Kaiserslautern nadvisio 11:1, prije početka nove nogometne sezone.<ref name="6friendly">{{ces oznaka}} {{cite web |url=http://fotbal.idnes.cz/pan-zdvorily-strili-goly-i-v-kaiserslauternu-fax-/fotbal.aspx?c=A000718130008fotbal_jir |title=Pan Zdvořilý střílí góly i v Kaiserslauternu |work=Mladá fronta DNES |date=2000-07-18 |accessdate=2014-05-07}}</ref> U [[prosinac|prosincu]] [[2000.]] zabio je gol u utakmici [[Europska liga|Europske lige]], na susretu protiv [[Rangers F.C.|Rangersa]] iz [[Glasgow]]a, radi čega se klub kvalificirao u šesnaestinu završnice.<ref name="uefacup00">{{ces oznaka}} {{cite web |url=http://fotbal.idnes.cz/lokvencuv-gol-pomohl-k-postupu-d3d-/fotbal.aspx?c=A001207_220330_fotbal_hdv |title=Lokvencův gól pomohl k postupu |work=Mladá fronta DNES |date=2000-12-07 |accessdate=2014-05-07}}</ref> U šesnaestini završnice klub je sparen sa [[Slavia Prag|Slavijom]] iz [[Prag]]a. Prva utakmica je prošla bez golova, ali je u drugoj Lokvenc zabio jedini gol za pobjedu Kaiserslauterna i prolazak među osam najboljih.<ref name="uefaslavia">{{ces oznaka}} {{cite web |first=Jaromír |last=Novák |url=http://fotbal.idnes.cz/slavii-vyradil-byvaly-spartan-lokvenc-dhy-/fot_pohary.aspx?c=A010222_222322_fot_pohary_ber |title=Slavii vyřadil bývalý sparťan Lokvenc |work=Mladá fronta DNES |date=2001-02-22 |accessdate=2014-05-07}}</ref> U četvrtzavršnici [[DFB-Pokal]]a, Lokvenc je zabio [[hat-trick]] protiv [[VfL Bochum|Bochuma]]. Iako je utakmica završila 3:3, Kaiserslautern je bio bolji u raspucavanju [[jedanaesterac]]a i prošao dalje.<ref name="pokalhattrick">{{ces oznaka}} {{cite web |url=http://fotbal.idnes.cz/lokvenc-se-blyskl-hattrickem-di8-/fot_zahranici.aspx?c=A030205_231554_fot_zahranici_rou |title=Lokvenc se blýskl hattrickem |work=Mladá fronta DNES |date=2003-02-05 |accessdate=2014-05-07}}</ref> Lokvenc je igrao i u završnici DFB-Pokala krajem [[Svibanj|svibnja]] [[2003.]], u kojoj je Pokal pripao [[FC Bayern]] iz [[München]]a, nakon pobjede od 3:1.<ref name="gercup03"/> U [[travanj|travnju]] [[2004.]] vodstvo Kaiserslauterna je na sastanku s [[novinar]]ima najavio prodaju Lokvenca, a kao razlog prodaje naveli su nezadovoljstvo igrača plaćom.<ref>{{deu oznaka}} {{cite web |url=http://www.rp-online.de/sport/fussball/vratislav-lokvenc-verlaesst-den-fck-aid-1.1565439 |title=Vratislav Lokvenc verlässt den FCK |work=Rheinische Post |date=2004-04-29 |accessdate=2014-05-07}}</ref> Tako se u [[ljeto]] [[2004.]] pridružio [[VfL Bochum]]u, koji je također pristao na transfer prije [[Europsko prvenstvo u nogometu – Portugal 2004.|Europskog prvenstva 2004.]] u [[Portugal]]u.<ref>{{eng oznaka}} {{cite web |url=http://www.uefa.com/memberassociations/news/newsid=176457.html |title=Lokvenc bound for Bochum |work=UEFA.com |date=2004-05-10 |accessdate=2015-02-21 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150929134659/http://www.uefa.com/memberassociations/news/newsid=176457.html |archive-date=29. rujna 2015. |url-status=dead}}</ref> U 33 odigrane utakmice za Bochum (od 34 moguće u toj sezoni) zabio je 10 pogodaka, a posljednji, deseti, zabio je na utakmici protiv trećeplasiranog [[VfB Stuttgart|Stuttgart]]a u pobjedi od 2:0.<ref>{{ces oznaka}} {{cite web |url=http://fotbal.idnes.cz/lokvencuv-gol-uz-bochum-nespasil-dqc-/fot_zahranici.aspx?c=A050514_175724_fot_zahranici_mn |title=Lokvencův gól už Bochum nespasil |work=Mladá fronta DNES |date=2005-05-14 |accessdate=2015-02-21}}</ref> === Kasnije godine === Lokvenc je u [[ljeto]] [[2005.]] potpisao za austrijskog prvoligaša [[Red Bull Salzburg]], odbivši ponude [[Portsmouth F.C.|Portsmoutha]] i [[Hertha BSC Berlin|Herthe]] iz [[Berlin]]a.<ref name="salztrans">{{eng oznaka}} {{cite web |url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/teams/p/portsmouth/4617261.stm |title=Czech striker snubs Pompey offer |work=BBC Sport |date=2005-06-07 |accessdate=2014-05-07}}</ref> Odlazak u Salzburg opisao je kao "najbolji transfer u svojem životu."<ref name="salztrans"/> U to vrijeme se u klub došli i njemački reprezentativci [[Thomas Linke]] i [[Alexander Zickler]].<ref>{{eng oznaka}} {{cite web |first=Paul |last=Joyce |url=http://www.wsc.co.uk/the-archive/18-letter-from/1554-austria--red-bull-salzburg |title=Austria – Red Bull Salzburg |work=When Saturday Comes |date=Rujan 2005. |accessdate=2015-02-24}}</ref> Ligaške utakmice igrao samo tijekom svoje prve sezone u klubu (2005./06.), jer je u [[studeni|studenom]] [[2005.]] morao ići na hitnu operaciju desnog [[koljeno|koljena]].<ref>{{ces oznaka}} {{cite web |url=http://ihned.cz/c4-10107050-17173200-000000_d |title=Operace vyřadí Lokvence na půl roku |work=Hospodářské noviny |date=2005-11-09 |accessdate=2015-02-21}}</ref> U prvu postavu klubu vratio se u [[svibanj|svibnju]] [[2006.]], a prvi susret nakon [[srpanj|srpnja]] [[2005.]] bio je u domaćem porazu 2:1 od [[ASKÖ Pasching|Pasching]]a.<ref>{{ces oznaka}} {{cite web |url=http://fotbal.idnes.cz/sionkuv-gol-nasmeroval-austrii-k-oslavam-f14-/fot_zahranici.aspx?c=A060505_231814_fot_zahranici_ot |title=Sionkův gól nasměroval Austrii k oslavám |work=Mladá fronta DNES |date=2006-05-07 |accessdate=2015-02-21}}</ref> Klub je završio na drugom mjestu u ukupnom poretku, iza [[FK Austria Wien|FK Austrije]] iz [[Beč]]a.<ref name="league0506"/> Sljedeće sezone (2006./07.) svoj je prvi gol u austrijskoj Bundesligi zabio u [[prosinac|prosincu]] [[2006.]], u utakmici protiv [[SC Rheindorf Altach|Altach]]a, koja je na kraju završila neodlučnim rezultatom od 1:1.<ref>{{ces oznaka}} {{cite web |url=http://fotbal.idnes.cz/kanonadu-ajaxu-nastartoval-grygeruv-gol-ff7-/fot_zahranici.aspx?c=A061202_181922_fot_zahranici_min |title=Kanonádu Ajaxu nastartoval Grygerův gól |work=Mladá fronta DNES |date=2006-12-04 |accessdate=2015-02-21}}</ref> Već i pet utakmica prije završetka sezone, u [[travanj|travnju]] [[2007.]], Red Bull Salzburg je osigurao naslov austrijskog prvaka.<ref name="league07"/> U [[listopad]]u [[2007.]] godine zabio je jedini gol za Salzburg u [[Europska liga|Europskoj ligi]] protiv [[AEK Atena F.C.|AEK-a]] iz [[Atena|Atene]]. Zahvaljujući njegovom pogotku, klub se uspio plasirati u drugo kolo, ali Lokvenc je propustio ostatak natjecanja zbog slomljene noge.<ref>{{eng oznaka}} {{cite web |url=http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/news/newsid=594523.html |title=Ajax follow French pair out of Europe |work=UEFA.com |date=2007-10-05 |accessdate=2015-02-28}}</ref> Zbog te ozljede Lokvenc je propustio sezonu 2007./08. austrijske nogometne Bundeslige.<ref>{{ces oznaka}} {{cite web |url=http://fotbal.idnes.cz/lokvenc-odchazi-hostovat-do-basileje-dse-/fot_zahranici.aspx?c=A080216_132133_fot_zahranici_rou |title=Lokvenc odchází hostovat do Basileje |work=Mladá fronta DNES |date=2008-02-16 |accessdate=2015-03-01}}</ref> Zbog učestalih ozljeda, odlazi iz Red Bulla Salzburga i priključuje se švicarskom superligašu [[FC Basel]]u u [[veljača|veljači]] [[2008.]]<ref>{{eng oznaka}} {{cite web |url=http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/news/newsid=658780.html |title=Costanzo counted out for Basel |work=UEFA.com |date=2008-02-15 |accessdate=2015-02-24}}</ref> U poluzavršnici Švicarskog nogometnog kupa zabio je pogodak za pobjedu 1:0 nad klubom [[FC Thun|Thun]]om.<ref name="Schaub"/> Klub je te sezone (2007./08.) osvojio i ligaško natjecanja i nogometni kup.<ref name="basel08"/> Lokvenc se u [[ljeto]] [[2008.]] vratio u [[Njemačka|Njemačku]], gdje je potpisao za [[FC Ingolstadt 04|Ingolstadt]], koji je igrao u [[2. njemačka nogometna Bundesliga|2. Bundesligi]].<ref>{{ces oznaka}} {{cite web |url=http://fotbal.idnes.cz/lokvenc-bude-hrat-druhou-nemeckou-ligu-za-ingolstadt-pcv-/fot_zahranici.aspx?c=A080616_174417_fot_zahranici_mah |title=Lokvenc bude hrát druhou německou ligu za Ingolstadt |work=Mladá fronta DNES |date=2008-06-16 |accessdate=2015-02-24}}</ref> === Poslije-igračka karijera === Nakon završetka svoje profesionalne nogometne karijere, Lokvenc je radio kao [[izviđač]] u [[Češka|Češkoj]], [[Slovačka|Slovačkoj]] i za svoj bivši klub Basel.<ref name="rp11">{{deu oznaka}} {{cite web |first=Lothar |last=Martin |url=http://www.radio.cz/de/rubrik/sport/ex-fussballprofi-lokvenc-tschechien-muss-nachwuchsarbeit-nach-deutschem-vorbild-ausrichten |title=Ex-Fußballprofi Lokvenc: Tschechien muss Nachwuchsarbeit nach deutschem Vorbild ausrichten |work=Radio Prag |date=2011-10-19 |accessdate=2015-02-24 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150924123307/http://www.radio.cz/de/rubrik/sport/ex-fussballprofi-lokvenc-tschechien-muss-nachwuchsarbeit-nach-deutschem-vorbild-ausrichten |archive-date=24. rujna 2015. |url-status=dead}}</ref> Također, amaterski je igrao za klub [[SK Union Čelákovice|Union Čelákovice]] u Četvrtoj češkoj nogometnoj diviziji.<ref name="rp11"/> Osim [[nogomet]]om, počeo se amaterski baviti i [[atletika|atletikom]] sudjelovavši na Praškom polumaratonu [[2010.]] godine zajedno sa svojim bivšim reprezentativnim suigračem [[Pavel Nedvěd|Pavelom Nedvědom]].<ref>{{eng oznaka}} {{cite web |url=http://www.praha.eu/jnp/en/about_prague/city_hall/mayor_of_prague/mayor_of_prague_in_half_marathon.html |title=Mayor of Prague in Half Marathon |work=Portal of Prague |date=2010-04-05 |accessdate=2015-02-24 |archive-date=24. rujna 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150924083010/http://www.praha.eu/jnp/en/about_prague/city_hall/mayor_of_prague/mayor_of_prague_in_half_marathon.html |url-status=dead}}</ref> Sudjelovanje je ponovio [[2015.]], a ovaj put je trčao s [[Tomáš Hübschman|Tomášom Hübschmanom]] i Češkom miss športa 2014. Terezom Skoumalovom.<ref>{{ces oznaka}} {{cite web |first=Petr |last=Šedivý |url=http://fotbal.idnes.cz/fotbaliste-nedved-hubschman-a-lokvenc-pobezi-propagovat-mistrovstvi-evropy-do-21-let-gnr-/fot_reprez.aspx?c=A150325_105351_fot_reprez_pes |title=Nedvěd či česká miss na půlmaratonu: Běžíme na mistrovství Evropy |work=Mladá fronta DNES |date=2015-03-25 |accessdate=2015-08-26}}</ref> == Reprezentativna karijera == Lokvenc je početkom svoje profesionalne nogometne karijere ([[1993.]] – [[1996.]]) nastupao i za [[Češka nogometna reprezentacija do 21 godine|češku nogometnu reprezentaciju do 21 godine]], za koju je u 13 odigranih susreta zabio 7 pogodaka.<ref name="jerabek"/> Za [[Češka nogometna reprezentacija|češku nogometnu reprezentaciju]] prve važnije nastupe ostvario je na [[FIFA Konfederacijski kup 1997.|FIFA-inom Konfederacijskom kupu 1997.]] u [[Saudijska Arabija|Saudijskoj Arabiji]]. Odigrao je važnu ulogu u utakmicama grupne faze protiv [[Nogometna reprezentacija UAE-a|Nogometne reprezentacije Ujedinjenih Arapskih Emirata]] i utakmici za treće mjesto protiv [[Urugvajska nogometna reprezentacija|urugvajske nogometne reprezentacije]], koju je Češka pobijedila 1:0 zahvaljujući golu [[Edvard Lasota|Edvarda Lasote]].<ref>{{eng oznaka}} {{cite web |url=http://www.fifa.com/tournaments/archive/confederationscup/saudiarabia1997/matches/round=1979/match=17309/index.html |title=FIFA Confederations Cup Saudi Arabia 1997 - United Arab Emirates 1:6 (0:4) Czech Republic - Overview - FIFA.com |publisher=fifa.com |accessdate=2015-02-21}}</ref><ref name="ccuru"/> === Euro 2000. === Na [[Europsko prvenstvo u nogometu – Belgija i Nizozemska 2000.|Europskom prvenstvu 2000.]] koje se održavalo u [[Belgija|Belgiji]] i [[Nizozemska|Nizozemskoj]], Lokvenc je igrao na utakmici otvaranja prvenstva protiv [[Nizozemska nogometna reprezentacija|Nizozemske nogometne reprezentacije]]. Lokvenc je na utakmici mijenjao [[Pavel Nedvěd|Nedvěda]] nakon 89. minute. Utakmica je na kraju završila s 1:0 za Nizozemsku.<ref>{{eng oznaka}} {{cite web |url=http://www.uefa.com/uefaeuro/season=2000/matches/round=1458/match=64864/index.html |title=De Boer on the spot as Oranje leave it late |work=UEFA.com |date=2003-10-06 |accessdate=2014-05-07}}</ref> Također, ponovno je u drugoj utakmici u skupini protiv [[Francuska nogometna reprezentacija|Francuske]] mijenjao [[Radek Bejbl|Radeka Bejbla]]. Ušao je u 49. minuti, a Češka je na kraju izgubila 2:1.<ref>{{eng oznaka}} {{cite web |url=http://www.uefa.com/uefaeuro/season=2000/matches/round=1458/match=64865/index.html |title=France through after edging Czech thriller |work=UEFA.com |date=2003-10-06 |accessdate=2014-05-07}}</ref> Igrao je i u trećoj utakmici skupine protiv [[Danska nogometna reprezentacija|Danske]], koja nije bila toliko važna jer pobjeda ne bi odvela Češku u play-off. Ušao je u 79. minuti susreta kao zamjena za [[Vladimír Šmicer|Vladimira Šmicera]]. Češka je europsko prvenstvo zaključila s pobjedom 2:0.<ref>{{eng oznaka}} {{cite web |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/euro2000/800887.stm |title=Smicer brace gives Czechs win |work=BBC Sport |date=2000-06-21 |accessdate=2014-05-07}}</ref> === Euro 2004. === Lokvenc je već za vrijeme kvalifikacija pokazao dobru formu, tako da je u kvalifikacijskoj utakmici protiv [[Moldavska nogometna reprezentacija|Moldavije]] zabio dva gola, u ukupnoj pobjedi Češke 5:0.<ref>{{eng oznaka}} {{cite web |url=http://www.uefa.com/uefaeuro/season=2004/matches/round=1579/match=69327/postmatch/report/index.html |title=Czech changes prove decisive |work=UEFA.com |date=2003-06-11 |accessdate=2015-02-21}}</ref> Na [[Europsko prvenstvo u nogometu – Portugal 2004.|Europskom prvenstvu 2004.]] u [[Portugal]]u odigrao je samo jednu utakmicu, unatoč odličnoj formi u kvalifikacijama. U prvoj utakmici skupine protiv [[Njemačka nogometna reprezentacija|Njemačke]] igrao je do 59. minute, kada umjesto njega ulazi [[Milan Baroš]]. Češka je utakmicu dobila 2:1, a [[BBC]] je Češku opisao kao "najboljim izdanjem te reprezentacije do tada."<ref>{{eng oznaka}} {{cite web |url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/euro_2004/3787551.stm |title=Germany 1–2 Czech Rep |work=BBC Sport |date=2004-06-23 |accessdate=2014-05-07}}</ref> === Svjetsko prvenstvo 2006. === Tijekom kvalifikacija za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006.|Svjetsko prvenstvo 2006.]] u [[Njemačka|Njemačkoj]], Lokvenc je zabio pet pogodaka za reprezentaciju. U utakmici protiv [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonije]], u [[studeni|studenom]] [[2004.]], ušao je u 76. minuti umjesto [[Zdeněk Grygera|Zdeněk Grygere]], kada su obje reprezentacije bile bez postignutog gola. Zabio je prvi gol glavom za vodstvo Češke 1:0, a nakon njega je [[Jan Koller]] podigao rezultat na 2:0 i pobjedu Češke.<ref>{{eng oznaka}} {{cite web |first=Igor |last=Panevski |url=http://www.uefa.com/news/newsid=222997.html |title=Czech Republic leave it late |work=UEFA.com |date=2004-11-17 |accessdate=2015-02-21}}</ref> U [[ožujak|ožujku]] [[2005.]], na utakmici protiv [[Finska nogometna reprezentacija|Finske]] u [[Teplice|Teplicama]], Lokvenc je ponovno zabio odlučujući gol za pobjedu. U trenutku kada je Češka vodila 3:1, Finska je u dvije brze akcije zabila dva gola i izjednačila na 3:3. No, Lokvenc je ponovno svojim zgoditkom podigao rezultat na 4:3 u 90. minuti utakmice, tri minute prije kraja.<ref>{{eng oznaka}} {{cite web |first=Ian |last=Willoughby |url=http://www.radio.cz/en/section/sport/sports-news-2005-03-29 |title=Sports News |work=Radio Prag |date=2005-03-29 |accessdate=2014-05-07 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140414202644/http://radio.cz/en/section/sport/sports-news-2005-03-29 |archive-date=14. travnja 2014. |url-status=dead}}</ref> Četiri dana kasnije, zabio je pogodak na astistenciju [[Milan Baroš|Baroša]], u češkoj pobjedi od 4:0 nad [[Andorska nogometna reprezentacija|Andorom]].<ref>{{eng oznaka}} {{cite web |first=Ladislav |last=Josef |url=http://www.uefa.com/news/newsid=223004.html |title=Czechs cheered by brilliant Baroš |work=UEFA.com |date=2005-03-30 |accessdate=2015-02-21}}</ref> U [[lipanj|lipnju]] iste godine, Lokvenc je zabio prvi i zadnji pogodak u uzvratu protiv Andore, u kojem je Češka pobijedila 8:1.<ref>{{eng oznaka}} {{cite web |url=http://www.uefa.com/news/newsid=223008.html |title=Czechs canter to emphatic victory |work=UEFA.com |date=2005-06-04 |accessdate=2015-02-21}}</ref> Na samom Svjetskom prvenstvu Lokvenc je igrao kao zamjena za ozljeđenog [[Jan Koller|Kollera]]. Igrao je već u prvoj utakmici protiv [[Nogometna reprezentacija SAD-a|SAD-a]].<ref name="06wc1">{{eng oznaka}} {{cite web |url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/world_cup_2006/4852720.stm |title=USA 0–3 Czech Republic |work=BBC Sport |date=2006-06-12 |accessdate=2014-05-07}}</ref> Iako nije zabio gol primio je žuti karton u pobjedi Češke od 3:0.<ref name="06wc1"/> U drugoj utakmici skupne (grupne) faze, protiv [[Ganska nogometna reprezentacija|Gane]], Lokvenc je igrao kao jedini napadač, jer su Koller i [[Milan Baroš|Baroš]] bili ozljeđeni.<ref name="06wc2g">{{eng oznaka}} {{cite web |first=Mitch |last=Phillips |url=http://www.theguardian.com/football/2006/jun/17/worldcup2006.sport9 |title=Lokvenc ready to plug gap in Czechs' forward line |work=[[The Guardian]] |date=2006-06-17 |accessdate=2015-05-20}}</ref><ref name="06wc2">{{eng oznaka}} {{cite web |url=http://newsimg.bbc.co.uk/sport1/hi/football/world_cup_2006/4853102.stm |title=Czech Republic 0–2 Ghana |work=BBC Sport |date=2006-06-17 |accessdate=2014-05-07}}</ref> Češka je pobijedila Ganu 2:0, a Lokvenc je ponovno dobio žuti karton.<ref name="06wc2"/> Budući da je dobio dva žuta kartona, nije mogao igrati završnu skupnu utakmicu protiv [[Talijanska nogometna reprezentacija|Italije]].<ref>{{eng oznaka}} {{cite web |first=Karel |last=Janicek |url=http://www.theguardian.com/football/2006/jun/21/worldcup2006.sport16 |title=Baros could be fit to lead the Czech line |work=The Guardian |date=2006-06-21 |accessdate=2015-02-24}}</ref> Češka je s 0:2 izgubila od Italije i time se Lokvenc oprostio od nastupa za reprezentaciju, ali i nastupa na velikim natjecanjima.<ref name="06wc3">{{eng oznaka}} {{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/world_cup_2006/4853358.stm |title=Czech Republic 0–2 Italy |publisher=BBC Sport |date=2006-06-22 |accessdate=2014-05-07}}</ref> Već u [[rujan|rujnu]] [[2006.]], Lokvenc je najavio odlazak iz reprezentacije, postavši tako treći nogometaš koji je to učinio nakon Svjetskog prvenstva, iza [[Karel Poborský|Karela Poborskog]] i [[ Pavel Nedvěd| Pavela Nedvěda]].<ref>{{ces oznaka}} {{cite web |first=Karel |last=Felt |url=http://www.sport.cz/fotbal/me-2008/clanek/94859-vreprezentaci-zrejme-skoncim-rika-lokvenc.html |title=V reprezentaci zřejmě skončím, říká Lokvenc |work=sport.cz |date=2006-09-05 |accessdate=2014-05-07}}</ref> Reprezentativnu karijeru je završio s 14 pogodaka u 74 odigrana susreta.<ref name="jerabek"/> == Igračke statistike == === Klupske<ref name="nft"> [http://www.national-football-teams.com/player/1823/Vratislav_Lokvenc.html Igračke statistike Vratislava Lokvenca], ''national-football-teams.com'', pristupljeno 13. lipnja 2014. </ref> === {| class="wikitable" style="text-align:center;" |- ! colspan=3 | Klupska karijera ! colspan=2 | Liga |- ! Sezona ! Klub ! Liga ! Nastupi !! Zgodici |- ! colspan=3 | {{Z|ČEŠ}} [[Čehoslovačka]] ! colspan=2 | Liga |- |1992./93.||[[FC Hradec Králové|Fomei Hradec Králové]]||[[Prva čehoslovačka nogometna liga|Prva liga]]||17||0 |- ! colspan=3 | {{Z+X|ČEŠ}} ! colspan=2 | Liga |- |[[Prva češka nogometna liga 1993./94.|1993./94.]]||rowspan="2"|[[FC Hradec Králové|Fomei Hradec Králové]]||rowspan="8"|[[Prva češka nogometna liga|Prva liga]]||29||5 |- |[[Prva češka nogometna liga 1994./95.|1994./95.]]||9||3 |- |[[Prva češka nogometna liga 1994./95.|1994./95.]]||rowspan="6"|[[AC Sparta Prag|Sparta Prag]]||21||8 |- |[[Prva češka nogometna liga 1995./96.|1995./96.]]||29||9 |- |[[Prva češka nogometna liga 1996./97.|1996./97.]]||30||12 |- |[[Prva češka nogometna liga 1997./98.|1997./98.]]||29||12 |- |[[Prva češka nogometna liga 1998./99.|1998./99.]]||29||11 |- |[[Prva češka nogometna liga 1999./00.|1999./00.]]||25||22 |- ! colspan=3 | {{Z+X|NJE}} ! colspan=2 | Liga |- |2000./01.||rowspan="4"|[[1. FC Kaiserslautern|Kaiserslautern]]||rowspan="5"|[[Bundesliga]]||30||9 |- |2001./02.||31||11 |- |2002./03.||30||8 |- |2003./04.||25||8 |- |[[Njemačka nogometna Bundesliga 2004./05.|2004./05.]]||[[VfL Bochum|Bochum]]||32||10 |- ! colspan=3 | {{Z+X|AUT}} ! colspan=2 | Liga |- |2005./06.||rowspan="3"|[[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburg]]||rowspan="3"|[[Austrijska nogometna Bundesliga|Bundesliga]]||5||0 |- |2006./07.||23||6 |- |2007./08.||17||3 |- ! colspan=3 | {{Z+X|ŠVI}} ! colspan=2 | Liga |- |2007./08.||[[FC Basel|Basel]]||[[Švicarska Superliga|Superliga]]||6||0 |- ! colspan=3 | {{Z+X|NJE}} ! colspan=2 | Liga |- |2008./09.||[[FC Ingolstadt 04|Ingolstadt]]||[[2. njemačka nogometna Bundesliga|2. Bundesliga]]||23||6 |- !rowspan=5| Država !!colspan=2| {{Z|ČEŠ}} [[Čehoslovačka]] !17||0 |- !colspan=2|{{Z+X|ČEŠ}} !201||82 |- !colspan=2|{{Z+X|NJE}} !171||52 |- !colspan=2|{{Z+X|AUT}} !45||9 |- !colspan=2|{{Z+X|ŠVI}} !6||0 |- !colspan=3|Ukupno !440||143 |} === Reprezentativne<ref name="nft"/> === {| class="wikitable" style="text-align:center" ! colspan=3 | {{NogRep|ČEŠ}} |- !Godina!!Nastupi!!Zgodici |- |1995.||2||0 |- |1997.||4||0 |- |1998.||10||1 |- |1999.||8||1 |- |2000.||10||0 |- |2001.||11||3 |- |2002.||5||1 |- |2003.||5||2 |- |2004.||9||1 |- |2005.||5||4 |- |2006.||5||1 |- !Ukupno||74||14 |} ==== Golovi za reprezentaciju<ref>{{ces oznaka}} {{eng oznaka}} [http://nv.fotbal.cz/reprezentace/reprezentace-a/statistiky/viewstat3.asp?name=LokvencVratislav Reprezentativne statistike] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160306015449/http://nv.fotbal.cz/reprezentace/reprezentace-a/statistiky/viewstat3.asp?name=LokvencVratislav |date=6. ožujka 2016. }}, ''fotbal.cz'', pristupljeno 26. siječnja 2016.</ref> ==== {| class="wikitable" |+ ! # !! Nadnevak !! Protivnik !! Rezultat !! Ishod !! Natjecanje |- align=center | 1. || 27. svibnja 1998. || {{NogRep|JKO}} || 2:2 || Neriješeno || Prijateljska |- align=center | 2. || 28. travnja 1999. || {{NogRep|POLJ}} || 1:2 || Poraz || Prijateljska |- align=center | 3. || 15.kolovoza 2001. || {{NogRep|JKO}} || 5:0 || Pobjeda || Prijateljska |- align=center | 4. || 5. rujna 2001. || {{NogRep|MLT}} || 3:2 || Pobjeda || Kvalifikacije za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južna Koreja i Japan 2002.|SP 2002.]] |- align=center | 5. || 6. listopada 2001. || {{NogRep|BUG}} || 6:0 || Pobjeda || Kvalifikacije za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južna Koreja i Japan 2002.|SP 2002.]] |- align=center | 6. || 13. veljače 2002. || {{NogRep|CIP}} || 4:3 || Pobjeda || Prijateljska |- align=center | 7. || rowspan="2" | 11. lipnja 2003. || rowspan="2" | {{NogRep|MOL}} || rowspan="2" | 5:0 || rowspan="2" | Pobjeda || rowspan="2" | Kvalifikacije za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Portugal 2004.|EP 2004.]] |- align=center | 8. |- align=center | 9. || 17. studenog 2004. || {{Z|MAK}} [[Sjevernomakedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] || 2:0 || Pobjeda || Kvalifikacije za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006.|SP 2006.]] |- align=center | 10. || 26. ožujka 2005. || {{NogRep|FIN}} || 4:3 || Pobjeda || Kvalifikacije za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006.|SP 2006.]] |- align=center | 11. || 30. ožujka 2005. || {{NogRep|AND}} || 4:0 || Pobjeda || Kvalifikacije za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006.|SP 2006.]] |- align=center | 12. || rowspan="2" | 4. lipnja 2005. || rowspan="2" | {{NogRep|AND}} || rowspan="2" | 8:1 || rowspan="2" | Pobjeda || rowspan="2" | Kvalifikacije za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006.|SP 2006.]] |- align=center | 13. |- align=center | 14. || 30 svibnja 2006. || {{NogRep|KOS}} || 1:0 || Pobjeda || Prijateljska |} == Nagrade i postignuća == === Klupske === ==== Sparta Prag ==== * [[Prva češka nogometna liga]]<ref name="jerabek"/> ** Prvaci (5): [[Prva češka nogometna liga 1994./95.|1994./95.]], [[Prva češka nogometna liga 1996./97.|1996./97.]], [[Prva češka nogometna liga 1997./98.|1997./98.]], [[Prva češka nogometna liga 1998./99.|1998./99.]], [[Prva češka nogometna liga 1999./00.|1999./00.]] * [[Češki nogometni kup]]<ref name="jerabek"/> ** Prvaci (1): 1996. ==== Kaiserslautern ==== * [[DFB-Pokal]]<ref name="gercup03">{{deu oznaka}} {{cite web |url=http://www.spiegel.de/sport/fussball/dfb-pokalfinale-bayern-muehelos-zum-double-a-251119.html |title=DFB-Pokalfinale: Bayern mühelos zum Double |work=Spiegel Online |date=2003-05-31 |accessdate=2015-05-18}}</ref> ** Doprvaci (1): 2002./03. ==== Red Bull Salzburg ==== * Austrijska nogometna Bundesliga ** Prvaci (1): 2006./07.<ref name="league07">{{eng oznaka}} {{cite web |url=http://www.uefa.com/memberassociations/news/newsid=532860.html |title=Salzburg sizzling after title triumph |work=UEFA.com |date=2007-04-29 |accessdate=2015-02-21 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150825040428/http://www.uefa.com/memberassociations/news/newsid=532860.html |archive-date=25. kolovoza 2015. |url-status=dead}}</ref> ** Doprvaci (1): 2005./06.<ref name="league0506">{{eng oznaka}} {{cite web |last1=Exenberger |first1=Andreas |last2=Stokkermans |first2=Karel |year=2006 |url=http://www.rsssf.com/tableso/oost06.html |title=Austria 2005./06. |work=Rec.Sport.Soccer Statistics Foundation |accessdate=2015-05-19}}</ref> ==== Basel ==== * Švicarska superliga ** Prvaci (1): 2007./08.<ref name="basel08">{{eng oznaka}} {{cite web |last=Stokkermans |first=Karel |year=2008 |url=http://www.rsssf.com/tablesz/zwit08.html |title=Switzerland 2007./08. |work=Rec.Sport.Soccer Statistics Foundation |accessdate=2015-02-04}}</ref> * Švicarski nogometni kup ** Prvaci (1): 2007./08.<ref name="basel08"/> === Reprezentativne === ==== Češka ==== * [[FIFA Konfederacijski kup]] ** Treće mjesto (1): [[FIFA Konfederacijski kup 1997.|1997.]]<ref name="ccuru">{{eng oznaka}} {{cite web |url=http://www.fifa.com/tournaments/archive/confederationscup/saudiarabia1997/matches/round=1983/match=17488/index.html |title=FIFA Confederations Cup Saudi Arabia 1997 - Czech Republic 1:0 (0:0) Uruguay - Overview - FIFA.com |publisher=fifa.com |accessdate=21. veljače 2015.}}</ref> === Individualne === * Najbolji strijelac Prve češke nogometne lige (1): [[Prva češka nogometna liga 1999./00.|1999./00.]]<ref name="jerabek"/> == Izvori == {{izvori|30em}} {{Najbolji strijelci Prve češke nogometne lige}} {{Navigacije |naslov=Sastavi Češke | naslov-style = background:#DD0000; color:white; |popis= {{Sastav Češka 1997 Kup konfederacija}} {{Sastav Češka 2000 EP}} {{Sastav Češka 2004 EP}} {{Sastav Češka 2006 SP}}}} {{GLAVNIRASPORED:Lokvenc, Vratislav}} [[Kategorija:Češki nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši FC Basela]] [[Kategorija:Nogometaši Bochuma]] [[Kategorija:Nogometaši Kaiserslauterna]] [[Kategorija:Nogometaši Sparte Prag]] [[Kategorija:Češki nogometni reprezentativci]] d0wracst5q4nsx889nn8opldtzduvi1 0 556469 7615801 6947236 2026-10-09T19:11:51Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.6 7615801 wikitext text/x-wiki '''Tihomir Cipek''' ([[Zagreb]], [[20. lipnja]] [[1962.]]) hrvatski je [[politolog]]. ==Životopis== Rođen je i odrastao u Zagrebu. Diplomirao je, magistrirao i doktorirao politologiju na [[Fakultet političkih znanosti u Zagrebu|Fakultetu političkih znanosti]]. Usavršavao se u Austriji, Njemačkoj i Engleskoj. Profesor je na Fakultetu političkih znanosti, te na [[Hrvatski studiji|Hrvatskim studijima]]. Proučava povijest hrvatske političke misli, politiku povijesti, politiku identiteta [[Hrvatska|Hrvatske]], [[Srednja Europa|srednje]] i [[Istočna Europa|istočne]] Europe, poredbenu politiku srednje i istočne Europe te povijest europskih integracija. Bio je predsjednik [[Hrvatsko politološko društvo|Hrvatskog politološkog društva]].<ref>[https://tkojetko.irb.hr/znanstvenikDetalji.php?sifznan=4537 Thomir Cipek] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160311202532/https://tkojetko.irb.hr/znanstvenikDetalji.php?sifznan=4537 |date=11. ožujka 2016. }}, Tko je tko u hrvatskoj znanosti, tkojetko.irb.hr, pristupljeno 28. siječnja 2016.</ref> ==Djela== Cipek je autor je i suautor nekoliko knjiga te više desetaka znanstvenih članaka u domaćim i stranim časopisima. Osim na hrvatskom objavljuje na engleskom, njemačkom i [[Poljski jezik|poljskom]] jeziku.<ref>[http://bib.irb.hr/lista-radova?autor=157653 Tihomir Cipek] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, Hrvatska znanstvena bibliografija, bib.irb.hr, pristupljeno 28. siječnja 2016.</ref> Njegova značajnija djela su: * ''Hrvatska politološka tradicija. Prinosi za povijest hrvatske politologije'' (suautorstvo s [[Anđelko Milardović|Anđelkom Milardovićem]] i Marinkom Šiškom, 1995.) * ''Ideja hrvatske države u političkoj misli Stjepana Radića'' (2001.) *''Hrestomatija liberalnih ideja u Hrvatskoj'' (suautorstvo s Josipom Vrandečićem, 2004.)<ref>Tvrtko Jolić, [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=314 ''Tihomir Cipek i Josip Vrandečić (ur.), Hrestomatija liberalnih ideja u Hrvatskoj''], Prolegomena: časopis za filozofiju, Vol.4 No.2, prosinac 2005., [[Hrčak (portal)|Hrčak]], hrcak.srce.hr, pristupljeno 28. siječnja 2016.</ref> * ''Programatski dokumenti hrvatskih političkih stranaka i skupina 1842. – 1914.'' (suautorstvo sa [[Stjepan Matković|Stjepanom Matkovićem]], 2006.)<ref>[[Srećko Lipovčan]], [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=99661 ''Tihomir Cipek, Stjepan Matković: Programski dokumenti hrvatskih političkih stranaka i skupina 1842. — 1914.''], PILAR - Časopis za društvene i humanističke studije, Vol.II No.4(2), prosinac 2007., [[Hrčak (portal)|Hrčak]], hrcak.srce.hr, pristupljeno 28. siječnja 2016.</ref> * ''Nacija, diktature, Europa'' (2015.) ==Nagrade== * [[Državna nagrada za znanost|Državna nagrada za znanost]] u području humanističkih znanosti za 2006. godinu (sa [[Stjepan Matković|Stjepanom Matkovićem]]) ==Izvori== ;Bilješke i literatura {{izvori|30em}} ==Vanjske poveznice== * Tihomir Cipek, [http://www.matica.hr/vijenac/456/Norve%C5%A1ka%20%E2%80%93%20sru%C5%A1eni%20raj/ ''Norveška - srušeni raj''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160202195225/http://www.matica.hr/vijenac/456/Norve%C5%A1ka%20%E2%80%93%20sru%C5%A1eni%20raj/ |date=2. veljače 2016. }}, [[Vijenac (časopis)|Vijenac]], 456 - 8. rujna 2011., www.matica.hr * Tihomir Cipek, [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=206856 ''Sudionička demokracija: Trebaju li demokraciji aktivni građani?''], Anali Hrvatskog politološkog društva, Vol.11 No.1, lipanj 2015., hrcak.srce.hr * Tihomir Cipek, [http://www.matica.hr/vijenac/568/Nema%20globalnog%20dru%C5%A1tva/ ''Nema globalnog društva''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160202222537/http://www.matica.hr/vijenac/568/Nema%20globalnog%20dru%C5%A1tva/ |date=2. veljače 2016. }}, [[Vijenac (časopis)|Vijenac]], 568 - 10. prosinca 2015., www.matica.hr {{GLAVNIRASPORED:Cipek, Tihomir}} [[Kategorija:Hrvatski politolozi]] [[Kategorija:Životopisi, Zagreb]] ayrsd1ue5gqe2acujax5mbgtfu1u2uu 0 560029 7615772 7542675 2026-10-09T17:44:33Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.6 7615772 wikitext text/x-wiki {{Infookvir teroristički napad | naziv = Teroristički napad u Bruxellesu | slika = [[Datoteka:Atentados de Bruselas de marzo de 2016.jpg|250px]] | opis slike = Mete napada ([[Zračna luka Bruxelles|zračna luka]] i [[podzemna željeznica]]) | država = {{Z+X|BEL}} | datum = [[22. ožujka]] [[2016.]]<br>07:58 – 09:11 ([[UTC+1]]) | lokacija = [[Bruxelles]] | meta = civili i [[javni prijevoz]] | vrsta napada = samoubilački bombaški napad (TATP eksploziv, triaceton tripoperoksid) | mrtvih = 35 civila + 3 napadača | ranjenih = 340 (32 kritično) | počinitelj = Khalid El Bakraoui <br/> Brahim El Bakraoui<ref>{{eng oznaka}} David Lawler, James Rothwell, David Millward, [http://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/europe/belgium/12202656/Brussels-bombing-Belgium-terrorist-attacks-Isil-live.html Brussels attacks: suicide bomber was known militant deported from Turkey to Europe, president says],'' telegraph.co.uk, pristupljeno 23. ožujka 2016.''</ref> <br/> Najim Laachraoui<ref>{{eng oznaka}} [http://www.interpol.int/notice/search/wanted/2016-18544 Interpolova tjeralica],'' interpol.int, pristupljeno 23. ožujka 2016.''</ref><ref>{{eng oznaka}} Henry Austin, Lisa McNally, [http://www.nbcnews.com/storyline/brussels-attacks/najim-laachraoui-what-we-know-about-suspected-bomb-maker-n543996 Najim Laachraoui: What We Know About Suspected Bomb-Maker],'' nbcnews.com, pristupljeno 23. ožujka 2016.''</ref> <br/> Mohamed Abrini <br/> Osama Krayem<br/> ([[Islamska država]]) }} [[Datoteka:Brussels - National (Zaventem) - Melsbroek (BRU - EBBR - EBMB) AN1788412.jpg|mini|[[Zračna luka Bruxelles]]]] [[Datoteka:MetroBrussel Maalbeek.jpg|mini|Podzemna željeznica Bruxelles]] [[Datoteka:Brussels suspects CCTV.jpg|mini|Snimka nadzorne kamere iz zračne luke u kojoj je izvršen teroristički napad]] [[Datoteka:Aanslag zaventem 8u40.jpg|mini|Djelatnici spasilačkih službi vode ranjene civile u bolnicu]] [[Datoteka:22 March 2017 (32761133604).jpg|mini|Komemoracija sjećanja na žrtve napada (22. ožujka 2017. godine u Bruxellesu)]] '''Teroristički napad u [[Bruxelles]]u''', dogodio se [[22. ožujka]] [[2016.]] godine.<ref>[http://dnevnik.hr/vijesti/svijet/dvije-eksplozije-na-aerodromu-u-bruxellesu---430719.html Teroristički napad na aerodromu u Bruxellesu 11 poginulih i 35 ozlijeđenih, raznio se bombaš samoubojica], ''dnevnik.hr, pristupljeno 22. ožujka 2016.''</ref> Radi se o koordiniranom terorističkom napadu koji se dogodio na dvije lokacije, u [[Zračna luka Bruxelles|Zračnoj luci Bruxelles]] koja se nalazi 11 kilometara od centra grada i u [[podzemna željeznica|podzemnoj željeznici]].<ref>[http://www.portaloko.hr/clanak/s-lica-mjesta-augustin-palokaj-iz-bruxellesa-ovdje-vlada-totalni-kaos-belgija-je-napadnuta/0/85079/ S lica mjesta: Augustin Palokaj iz Bruxellesa 'Ovdje vlada totalni kaos, Belgija je napadnuta!'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160325102039/http://www.portaloko.hr/clanak/s-lica-mjesta-augustin-palokaj-iz-bruxellesa-ovdje-vlada-totalni-kaos-belgija-je-napadnuta/0/85079 |date=25. ožujka 2016. }},'' portaloko.hr, pristupljeno 23. ožujka 2016.''</ref> Treća eksplozija dogodila se nakon dolaska [[policija|policije]], a prilikom iste nitko nije ozljeđen.<ref name="nbcnews.com">{{eng oznaka}} Richard Esposito, Robert Windrem, Tracy Connor, [http://www.nbcnews.com/storyline/brussels-attacks/tools-terror-details-brussels-bombs-revealed-n544141 Tools of Terror: Details of Brussels Bombs Revealed],'' nbcnews.com, pristupljeno 23. ožujka 2016.''</ref> == Pozadina == U vrijeme samih napada [[Belgija]] je učestvovala u vojnoj intervenciji protiv [[Islamska država|Islamske države]] (tijekom građanskog rata u Iraku). [[5. listopada]] [[2014.]] godine belgijski vojni zrakoplov [[F-16]] istočno od [[Bagdad]]a bacio je prvu bombu na teroriste nanjevši im značajne gubitke. [[11. studenog]] [[2015.]] godine vođa ISIL-a [[Abu Bakr al-Bagdadi]] naredio je svojim pristašama da izvedu osvetničke terorističke akte na terotiroju država koje sudjeluju u koaliciji koja se bori protiv ISIL-a. U to je vrijeme oko 440 belgijskih vojnika bilo raspoređeno na terenu [[Sirija|Sirije]] i [[Irak]]a. == Napadi == === Napad na zračnu luku === Incident se dogodio svega par minuta prije 08:00 sati ([[UTC+1]]). Ukupno dvije [[eksplozija|eksplozije]] odjeknule su u zračnoj luci prouzročivši ljudske gubitke i materijalnu štetu (prozori, osobne stvari, itd.). Prva bomba je eksplodirala pokraj prijavnog pulta, a druga pored trgovine [[Starbucks]]. Prije samog napada svjedoci su čuli povike na [[arapski jezik|arapskom jeziku]] te pucnjeve iz automatskog oružja ([[AK-47]]). Odmah nakon napada zatvorena je zračna luka, a svi letovi za taj dan bili su otkazani.<ref name="nbcnews.com"/><ref>{{eng oznaka}} [http://edition.cnn.com/2016/03/22/europe/brussels-explosions/ Brussels explosions],'' http://edition.cnn.com/, pristupljeno 23. ožujka 2016.''</ref> === Napad na podzemnu željeznicu === Napad se dogodio svega sat vremena nakon napada na zračnu luku (09:11 [[UTC+1]]). Meta napada bio je srednji [[vagon]] željeznice kojoj je jedna od idućih postaja bila ona ispod središta [[Europska komisija|europske komisije]]. Rezultat napada je zatvaranje cijelog sustava podzemne željeznice koja prometuje u [[Bruxelles]]u.<ref name="nbcnews.com"/><ref>Bojan Arežina, Ivica Kristović, Karolina Lubina, Marina Borovac, Sandra Veljković, [http://www.vecernji.hr/svijet/dvije-eksplozije-odjeknule-u-zracnoj-luci-u-bruxellesu-1070295 Više od 30 mrtvih u napadima. Uhićen jedan čovjek. Bombaši s aerodroma braća poznata policiji. Evakuirana zračna luka u Toulouseu], ''vecernji.hr, [[HINA]], pristupljeno 23. ožujka 2016.''</ref> == Napadači == Napad su izveli braća Kahlid i Ibrahim el-Bakraoui, Najim Laachraoui, neidentificirani muškarac i Mohamed Abrin, koji nije uspio detonirati svoju napravu, te je pobjegao (dan kasnije, odnosno [[23. ožujka]], uhićen je u predgrađu [[Anderlecht]]a). Sva tri napadača povezuje se s istom terorističkom čelijom koja je organizirala i izvela [[Teroristički napadi u Parizu (studeni 2015.)|teroristički napad u Parizu u studenome 2015. godine]]. Na sigurnosnim [[kamera]]ma vide se tri muškarca koja guraju prtljagu (vjeruje se da su u njoj skrivali [[bomba|bombe]]). Na snimci se također vidi kako jedan od njih na lijevoj ruci nosi rukavicu u kojoj je bio sami [[detonator]].<ref>{{eng oznaka}} Serina Sandhu, [http://www.independent.co.uk/news/world/europe/brussels-attacks-what-happened-everything-we-know-on-wednesday-a6947346.html Brussels attacks: Who were the attackers? Everything we know so far],'' independent.co.uk, pristupljeno 23. ožujka 2016.''</ref> == Posljedice napada == Službeno je potvrđen broj od 38 poginulih osobe (od toga najmanje 13 u [[Zračna luka Bruxelles|Zračnoj luci Bruxelles]] te najmanje 21 u [[podzemna željeznica|podzemnoj željeznici]]). Teško ili lakše ranjeno je najmanje 330 osoba (najmanje 90 u zračnoj luci i najmanje 220 u podzemnoj željeznici). Među žrtvama je velik broj različitih nacionalnosti (40), pa je sama identifikacija tekla sporo.<ref>{{eng oznaka}} Alissa J. Rubin, Aurelien Breeden, Anita Raghavan, [http://www.nytimes.com/2016/03/23/world/europe/brussels-airport-explosions.html?hp&action=click&pgtype=Homepage&clickSource=story-heading&module=span-ab-top-region&region=top-news&WT.nav=top-news&_r=0.html Explosions at Airport and Subway], ''nytimes.com, pristupljeno 22. ožujka 2016.''</ref> Nakon napada usljedile su brojne policijske racije u samom gradu i izvan njega. == Odgovornost za napad == Za ovaj teroristički čin odgovornost je preuzela tzv. [[Islamska država]].<ref>[http://www.jutarnji.hr/islamska-drzava-preuzela-odgovornost-za-napad--njihove-pristase-na-drustvenim-mrezama-velicaju-napade-u-bruxellesu/1546418/ ISIS preuzeo odgovornost za napad? Njihove pristaše na društvenim mrežama već naveliko veličaju napade u Bruxellesu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160323143653/http://www.jutarnji.hr/islamska-drzava-preuzela-odgovornost-za-napad--njihove-pristase-na-drustvenim-mrezama-velicaju-napade-u-bruxellesu/1546418/ |date=23. ožujka 2016. }}, ''jutarnji.hr, pristupljeno 22. ožujka 2016.''</ref><ref>[http://www.republikainfo.com/index.php/izdvojeno/21152-strah-i-panika-u-srcu-europe-isil-preuzeo-odgovornost-za-napad-na-bruxelles Strah i panika u srcu Europe ISIL preuzeo odgovornost za napad na Bruxelles] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160325143636/http://republikainfo.com/index.php/izdvojeno/21152-strah-i-panika-u-srcu-europe-isil-preuzeo-odgovornost-za-napad-na-bruxelles |date=25. ožujka 2016. }}, ''republikainfo.com, pristupljeno 22. ožujka 2016.''</ref> == Događaji nakon napada == *Nakon napada uslijedio je niz policijskih racija u [[Bruxelles]]u i [[Anderlecht]]u.<ref>[http://dnevnik.hr/vijesti/svijet/belgijska-policija-u-istrazi-napada-u-bruxellesu-uhitila-sest-osoba---431140.html Velika akcija u Belgiji Vlasti potvrdile da je Najim Laachroui izradio bombe i za Pariz i za Bruxelles], ''dnevnik.hr, pristupljeno 26. ožujka 2016.''</ref> *[[24. ožujka]] u gradu [[Charleroi]] ubijen zaštitar nuklearne eletrane (ukradena mu propusnica za pristup nuklearnoj elektrani).<ref>[http://www.vecernji.hr/svijet/ubili-zastitara-nuklearke-i-ukrali-mu-propusnicu-1071444 Panika u Belgiji: Ubili zaštitara nuklearke i ukrali mu propusnicu], ''vecernji.hr, pristupljeno 26. ožujka 2016.''</ref> *U bolnicama su od posljedica ozljeda preminule još četiri osobe prethodno ozljeđene u napadu.<ref>[http://uk.businessinsider.com/brussels-attacks-death-toll-hospital-victims-2016-3 4 people have died in hospital after the Brussels bombings] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} {{eng oznaka}} uk.businessinsider.com, pristupljeno 28. ožujka 2016.</ref> == Međunarodne reakcije == *{{Z+X|ARG}}: Predsjednik [[Mauricio Macri]] osudio je napade rekavši: „oštro osuđujem ove krvave napade i obećavam našu predanost u borbi protiv terorizma”.<ref>{{spa oznaka}} [http://www.lavoz.com.ar/mundo/canciller-argentina-califica-de-horror-los-atentados-en-belgica Macri repudia los "sangrientos ataques" en Bélgica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160404043229/http://www.lavoz.com.ar/mundo/canciller-argentina-califica-de-horror-los-atentados-en-belgica |date=4. travnja 2016. }}, ''lavoz.com.ar, pristupljeno 22. ožujka 2016.''</ref> *{{Z+X|ARM}}: Predsjednik [[Serzh Sargsyan]] izrazio je sućut i izjavio : „Armenija snažno osuđuje svaki teroristički čin te se zalaže za doprinos međunarodnoj borbi protiv tog zla”.<ref>{{eng oznaka}} [http://news.am/eng/news/318200.html Armenia President condoles with Belgium PM], ''news.am, 22. ožujka 2016.''</ref> *{{Z+X|AUS}}: Premijer [[Malcolm Turnbull]] rekao je da je duboko zabrinut zbog napada u Bruxellesu, te dodao: „cijela [[Australija]] misli i moli za Belgijance.”<ref>{{eng oznaka}} Charlotte Willis, [http://www.news.com.au/world/europe/malcolm-turnbull-tweets-concern-over-belgian-attacks/news-story/f5524f4677a42726035a07598751a4bd Malcolm Turnbull tweets concern over Belgian attacks], ''news.com.au, pristupljeno 22. ožujka 2016.''</ref> *{{Z+X|BIH}}: Premijer [[Fadil Novalić]] rekao je: „[[Bruxelles]], kao sjedište [[Europska unija|Europske unije]], nije slučajno odabran kao meta ovog užasnog terorističkog čina. To nije samo napad na [[Belgija|Belgiju]] i Belgijance, već na ideju zajedničke, civilizirane, slobodne Europe. Ovaj napad mora nas još više ujediniti u borbi protiv terorizma kao globalnog i sveprisutnog zla.” U ime cijele države poslao je telegram u belgijsko veleposlanstvo u BiH.<ref>{{bos oznaka}} [http://www.fbihvlada.gov.ba/bosanski/aktuelno_v2.php?akt_id=5379 Telegram saučešća premijera Novalića], ''fbihvlada.gov.ba, pristupljeno 22. ožujka 2016.''</ref> *{{Z+X|BRA}}: Brazilska vlada izrazila je solidarnost s obiteljima žrtava i vladi [[Belgija|Belgije]], te ponavlja svoju čvrsto uvjerenje da svaki teroristički čin zaslužuje jednoglasnu osudu međunarodne zajednice, bez obzira na motive istog.<ref>{{por oznaka}} [http://www.itamaraty.gov.br/index.php?option=com_content&view=article&id=13591&catid=42&Itemid=280&lang=pt-BR Atentados em Bruxelas] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160801073831/http://www.itamaraty.gov.br/index.php?option=com_content&view=article&id=13591&catid=42&Itemid=280&lang=pt-BR |date=1. kolovoza 2016. }}, ''itamaraty.gov.br , pristupljeno 22. ožujka 2016.''</ref> *{{Z+X|EU}}: Predsjednik [[Europsko vijeće|Europskog vijeća]] [[Donald Tusk]] izrazio je svoje mišljenje o napadima: „još jedan udarac od strane terorista, koji su u službi mržnje i nasilja”.<ref>{{eng oznaka}} [http://www.ctvnews.ca/world/belgian-officials-say-house-search-found-explosive-device-isis-flag-1.2827047 Belgian officials say house search found explosive device, ISIS flag] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160322200502/http://www.ctvnews.ca/world/belgian-officials-say-house-search-found-explosive-device-isis-flag-1.2827047 |date=22. ožujka 2016. }},'' ctvnews.ca, pristupljeno 22. ožujka 2016.''</ref> *{{Z+X|FRA}}: Predsjednik [[François Hollande]] rekao je kako je ovaj napad zapravo napad na cijelu Europu. Francuska će se i dalje svim silama nastaviti boriti protiv terorizma.<ref>{{eng oznaka}} Katie Pavlich, [http://townhall.com/tipsheet/katiepavlich/2016/03/22/french-president-francois-hollande-this-was-an-attack-on-all-of-europe-n2137748 French President Francois Hollande: This Was an Attack on All of Europe], ''townhall.com, pristupljeno 22. ožujka 2016.''</ref> *{{Z+X|HRV}}: Premijer [[Tihomir Orešković]] oštro je osudio ovaj teroristički čin, te izjavio kako ovaj napad nije samo napad na [[Belgija|Belgiju]] nego napad na cijelu [[Europa|Europu]] i na sve zemlje koje se bore protiv [[terorizam|terorizma]].<ref>[https://vlada.gov.hr/vijesti/predsjednik-vlade-oreskovic-napad-na-bruxelles-napad-je-na-cijelu-europu-i-na-sve-zemlje-koje-se-bore-protiv-terorizma/18633 Predsjednik Vlade Orešković: Napad na Bruxelles napad je na cijelu Europu i na sve zemlje koje se bore protiv terorizma] vlada.gov.hr, pristupljeno 22. ožujka 2016.</ref> *{{Z+X|ITA}}: Premijer [[Matteo Renzi]] kaže: „mislim i molim za belgijski narod, te izražavam sućut obiteljima poginulih.”<ref>{{eng oznaka}} Philip Blenkinsop, Francesco Guarascio, [http://www.iol.co.za/news/world/brussels-attacks-a-black-day-for-belgium-2000459 Brussels attacks a ‘black day’ for Belgium], ''iol.co.za, pristupljeno 22. ožujka 2016''.</ref> *{{Z+X|ISL}}: Ministar vanjskih poslova [[Gunnar Bragi Sveinsson]] rekao je kako je zahvalan što niti jedan islanđanin nije stradao u ovon terorističkom činu.<ref>{{eng oznaka}} [http://icelandmonitor.mbl.is/news/politics_and_society/2016/03/22/icelanders_in_brussels_thought_unharmed/ Icelanders in Brussels thought unharmed],'' http://icelandmonitor.mbl.is/, pristupljeno 24. ožujka 2016.''</ref> *{{Z+X|JAP}}: Premijer [[Shinzo Abe]] izrazio je ogorčenje i šok zbog poginulih u bombaškim napadima, govoreći: „Terorizam se ne može tolerirati”.<ref>{{eng oznaka}} [http://www.japantimes.co.jp/news/2016/03/22/national/politics-diplomacy/abe-denounces-attacks-in-belgium-hikes-security-as-ministry-warns-japanese-travelers/#.VvFv2NJ97Mx Abe denounces attacks in Belgium, hikes security as ministry warns Japanese travelers], ''japantimes.co.jp, pristupljeno 22. ožujka 2016.''</ref> *{{Z+X|KAN}}: Premijer [[Justin Trudeau]] osuđuje napad u Bruxellesu i izražava solidarnost s Belgijom i Europskom unijom.<ref>{{eng oznaka}} [http://globalnews.ca/news/2592546/trudeau-world-leaders-condemn-deplorable-brussels-attacks/ Trudeau, world leaders condemn ‘deplorable’ Brussels attacks], ''globalnews.ca, pristupljeno 22. ožujka 2016.''</ref> *{{Z+X|NIZ}}: Premijer [[Mark Rutte]] rekao je: „[[Belgija]] je ponovno pogođean kukavičkim i ubojitim napadom. [[Nizozemska]] je spremna pomoći i podržati naše susjede na bilo koji mogući način.”<ref>{{eng oznaka}} [http://www.theglobeandmail.com/news/world/the-latest-reaction-to-explosions-at-brussels-airport-metro-station/article29323139/ The Latest: Developments related to explosions at Brussels airport, metro station],'' theglobeandmail.com, pristupljeno 22. ožujka 2016.''</ref> *{{Z+X|NOR}}: Premijer [[Erna Solberg]] rekao je: „ovi napadi su okrutni. Ove napade oštro osuđujemo, a naše misli su usmjerene prema obiteljima stradalih.”<ref>{{nor oznaka}} [http://www.adressa.no/nyheter/utenriks/2016/03/22/Norske-politikere-ford%C3%B8mmer-Brussel-terror-12463523.ece Norske politikere fordømmer Brussel-terror] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160403032623/http://www.adressa.no/nyheter/utenriks/2016/03/22/Norske-politikere-ford%C3%B8mmer-Brussel-terror-12463523.ece |date=3. travnja 2016. }},'' adressa.no, pristupljeno 22. ožujka 2016.''</ref> *{{Z+X|NJE}}: Predsjednik [[Joachim Gauck]] izrazio je sućut poginulima i napisao službeno pismo u kojem stoji: „moramo zajedno braniti lice pravde i demokracije.”<ref>{{deu oznaka}} [http://www.tagesschau.de/newsticker/bruessel-flughafen-zaventem-101.html Deutsche Bahn fährt morgen nun doch nach Belgien],'' tagesschau.de, pristupljeno 22. ožujka 2016.''</ref> *{{Z+X|RUM}}: Premijer [[Dacian Cioloș]] izjavio je da je šokiran samim napadom i izrazio je suosjećanje svim žrtvama i obiteljima poginulih.”<ref>{{ron oznaka}} [http://gov.ro/ro/stiri/mesaj-al-premierul-dacian-ciolo-referitor-la-exploziile-care-au-avut-loc-la-bruxelles-in-aceasta-dimineata Mesaj al premierului Dacian Cioloș referitor la exploziile care au avut loc la Bruxelles în această dimineață] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160403172221/http://gov.ro/ro/stiri/mesaj-al-premierul-dacian-ciolo-referitor-la-exploziile-care-au-avut-loc-la-bruxelles-in-aceasta-dimineata |date=3. travnja 2016. }}, ''gov.ro, pristupljeno 22. ožujka 2016.''</ref> *{{Z+X|RUS}}: Premijer [[Dmitrij Medvedev]] rekao je da ovaj napad pokazuje nedostatke suradnje i kako postoji sve veća potreba za međunarodnom suradnjom u borbi protiv terorizma.<ref>[http://www.advance.hr/vijesti/snazne-eksplozije-na-prostoru-medunarodne-zracne-luke-u-bruxellesu-stizu-informacije-o-zrtvama/ Teroristički napadi na Bruxelles: Najnovije informacije iz minute u minutu], ''advance.hr, pristupljeno 22. ožujka 2016.''</ref> *{{Z+X|SAD}}: Predsjednik [[Barack Obama]] izjavio je da je cijeli SAD uz Europu u molitvama i mislima, te kaže kako će SAD učiniti sve da pravda dođe na vidjelo.<ref>{{eng oznaka}} Alan Yuhas, [http://www.theguardian.com/world/live/2016/mar/22/obama-cuba-visit-speech-live-day-two-havana Obama in Cuba], ''theguardian.com, pristupljeno 22. ožujka 2016''.</ref> *{{Z+X|SRB}}: Premijer [[Aleksandar Vučić]] izjavio je da je ono što se dogodilo u Bruxellesu katastrofa kao i da je užasnut tim događajima, ali da vjeruje da će Europa i svijet uspjeti naći najbolji odgovor na terorističke napade.<ref>{{srp oznaka}} [http://www.nspm.rs/hronika/aleksandar-vucic-uputio-telegram-saucesca-belgijskom-premijeru-povodom-teroristickog-napada-u-briselu.html Александар Вучић: Иако је Србија мала и готово безначајна она учествује у глобалном рату против тероризма и чувању европских вредности],'' nspm.rs, pristupljeno 24. ožujka 2016.''</ref> *{{Z+X|ŠVE}}: Premijer [[Stefan Löfven]] rekao je: „smatramo da je ovo napado na demokratsku Europu. Ovakve činove treba najstrože sankcionirati”.<ref>{{eng oznaka}} [http://www.news24.com/World/News/brussels-blasts-attack-against-democratic-europe-swedish-pm-20160322 Brussels blasts attack against democratic Europe: Swedish PM] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190217143523/https://www.news24.com/World/News/brussels-blasts-attack-against-democratic-europe-swedish-pm-20160322 |date=17. veljače 2019. }},'' news24.com, pristupljeno 22. ožujka 2016.''</ref> *{{Z+X|TUR}}: Premijer [[Ahmet Davutoğlu]] kaže: „Oštro osuđujem ovaj napad, napad koji pokazuje pravo lice terora i terorizma. Moramo ostati ujedinjeni u borbi protiv istog.”<ref>{{eng oznaka}} [http://www.hurriyetdailynews.com/turkish-pm-condemns-brussels-attack-.aspx?pageID=238&nID=96765&NewsCatID=338 Turkish PM condemns Brussels attack], ''hurriyetdailynews.com, pristupljeno 22. ožujka 2016.''</ref> *{{Z+X|UK}}: Premijer [[David Cameron]] kaže da je cijela zemlja šokirana ovim napadom te da će poduzeti sve potrebne mjere da pomognu Belgiji.<ref>{{eng oznaka}} Ben Farmer, [http://www.telegraph.co.uk/news/uknews/terrorism-in-the-uk/12200955/Brussels-attacks-Britain-steps-up-security-at-airports.html Brussels attacks: Britain steps up security at airports], ''telegraph.co.uk, pristupljeno 22. ožujka 2016.''</ref> *{{Z+X|UKR}}: Predsjednik [[Petro Porošenko]] izjavio je: „Šokiran sam ovim ubojitim napadom koji se dogodio u samom srcu Europe. Suosjećam s obiteljima stradalih. Moramo zajedno zaustaviti terorizam.”<ref>{{eng oznaka}}, {{ukr oznaka}} [https://twitter.com/poroshenko/status/712193750500560896 Petro Porošenko na Twitteru],'' twitter.com, pristupljeno 24. ožujka 2016.''</ref> *{{Z+X|VAT}}: [[Franjo|Papa Franjo]] kaže: „osuđujem ovo nasilje koje donosi obilje patnje i žalosti. Bože podari mir Belgijancima”.<ref>{{eng oznaka}} [http://bigstory.ap.org/article/c928ba3359bd4106bb57fa5dc03b2c1a/reactions-attacks-brussels Reaction to the attacks in Brussels] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160322130028/http://bigstory.ap.org/article/c928ba3359bd4106bb57fa5dc03b2c1a/reactions-attacks-brussels |date=22. ožujka 2016. }},'' http://bigstory.ap.org/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130724013007/http://bigstory.ap.org/ |date=24. srpnja 2013. }}, pristupljeno 22. ožujka 2016.''</ref> == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat|March 2016 Brussels attacks}} [[Kategorija:Bruxelles]] [[Kategorija:Teroristički napadi Islamske države]] [[Kategorija:Povijest Belgije]] nikccc6dcq6lkhwjqezsq9xx66eug7u 0 568880 7615962 7603839 2026-10-10T05:15:57Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.6 7615962 wikitext text/x-wiki '''Vatroslav Lopašić''' ([[Pakrac]], [[9. prosinca]] [[1911.]] – [[Zagreb]], [[17. prosinca]] [[2003.]]), [[hrvat]]ski [[fizičar]],<ref name="Muljević">[http://www.croatianhistory.net/etf/lopasic.html Croatianhistory.net] Vladimir Muljević: ''Vatroslav Lopašić'', Zagreb, svibnja 2004. (pristupljeno 20. kolovoza 2016.)</ref> „klasik hrvatske fizike”<ref name="Dadić"/> i zaljubljenik u [[glagoljica|glagoljicu]]<ref name="Dadić">Dadić, Žarko. [http://www.hkv.hr/vijesti/hrvatska/9861-znanstveni-skup-o-stotoj-godinjici-roenja-vatroslava-lopaia.html Znanstveni skup o stotoj obljetnici rođenja Vatroslava Lopašića. Predstavljanje monografije s CD-om: „Vatroslav Lopašić – klasik hrvatske fizike“ autora Branka Hanžeka i Zvonka Benčića] hkv.hr, 6. prosinca 2011. (pristupljeno 20. kolovoza 2016.)</ref> i [[hrvatski jezik]].<ref name="kakav rječnik">[http://www.croatianhistory.net/etf/loparj.html Vatroslav Lopašić: ''Kakav rječnik za živi hrvatski jezik''], croatiahistory.net, 1992. (pristupljeno 20. kolovoza 2016.)</ref> Bio je profesor i dekan [[Fakultet elektrotehnike i računarstva|Elektrotehničkoga fakulteta u Zagrebu]]<ref>Petković, Tomislav. [http://www.fer.unizg.hr/?@=2hywl Deseta obljetnica smrti Vatroslava Lopašića] FER, 9. prosinca 2013.</ref> i jedan od osnivača [[Institut Ruđer Bošković|Instituta Ruđer Boškovič]]. Bio je počasni član Hrvatske akademije tehničkih znanosti.<ref name="Muljević"/> == Znanstvena i stručna karijera == Rođen je u Pakracu, u staroj obitelji iz [[Karlovac|Karlovca]]. U [[Srijemska Mitrovica|Srijemskoj Mitrovici]] polazio je osnovnu školu. U Zagrebu je polazio realnu gimnaziju u Zagrebu. Upisao [[FFZG|Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu]] gdje je diplomirao 1934. godine na grupi predmeta [[Teorijska matematika]]. Iste je godine imenovan na dužnost asistenta dnevničara u Fizikalnom zavodu Filozofskog fakulteta.<ref name="Muljević"/><ref name="Dadić"/> Doktorirao [[eksperimentalna fizika|eksperimentalnu fiziku]] 1939. godine istraživajući [[ultrazvuk]]. Mentor je bio prof. [[Stanko Hondl]]. Iste godine je asistent iz fizike. Godine 1943. postao je predavač [[teorijska fizika|teorijske fizike]] na Filozofskom fakultetu. Predavao je do 1945. godine. Surađivao na [[Hrvatska enciklopedija (Ujević)|Hrvatskoj enciklopediji]] Mate Ujevića.<ref name="Muljević"/><ref name="Dadić"/> Maknut je s mjesta predavača jer je kao vjernik bio nepoćudan. Sljedeće je godine našao mjesto honorarnog nastavnika fizike na Visokoj pedagoškoj školi u Zagrebu, a godinu poslije je profesor u toj školi. Od 1950. godine [[izvanredni profesor|izvanredni je profesor]] fizike na [[Tehnički fakultet u Zagrebu|Tehničkom fakultetu u Zagrebu]].<ref name="Muljević"/><ref name="Dadić"/> S [[Ivan Supek|Ivanom Supekom]], [[Mladen Paić|Mladenom Paićem]], [[Krešimir Balenović|Krešimirom Balenovićem]] i [[Josip Lončar|Josipom Lončarem]] osnovao [[Institut Ruđer Bošković]] u Zagrebu. Dužnost pročelnika III. odjela (za [[elektronika|elektroniku]]) na toj ustanovi obnašao do 1956., ali je s položaja maknut kao i 1945., zbog vjerskih razloga.<ref name="Muljević"/><ref name="Dadić"/> Novo je radno mjesto našao na [[Fakultet elektrotehnike i računarstva|Elektrotehničkom fakultetu]] u Zagrebu gdje je za redovnog profesora izabran 1958. godine. Već prije, od 1950., na tom je fakultetu bio predstojnik Zavoda za fiziku. Dužnost je obnašao do 1967. godine. Svako mu je predavanje bilo popraćeno pokusima. Na istom fakultetu držao je kolegij na poslijediplomskom studiju ''Mjerenja u fizici i tehnici''. Akademske je godine 1959./1960. izabran za dekana.<ref name="Muljević"/><ref name="Dadić"/> Radio je i honorano na PMF-u u Zagrebu gdje je predavao neke specijalne kolegije iz područja fizike.<ref name="Muljević"/><ref name="Dadić"/> Objavio je mnogo radova na hrvatskom, njemačkom i engleskom jeziku. Tri su njegova udžbenika iz fizike udžbenici zagrebačkog sveučilišta.<ref name="Muljević"/> Kao matematičar bio je očaran beskonačnošću i složenošću skupom [[prirodni brojevi|prirodnih brojeva]]. Za nj je govorio "1, 2, 3 ... (i zatim tri točkice). Znao je reći - "One tri točkice, znate, to je nešto čudesno" te ponavljao riječi matematičara Kroneckera "Prirodne brojeve stvorio je dragi Bog, a sve ostalo djelo je čovjeka".<ref name="KDSK">[http://katoliksdnakace.blogspot.hr/2011/12/vatroslav-lopasic-100-godisnjica-roenja.html Katolik s dna kace] ''Vatroslav Lopašić – 100. godišnjica rođenja '', 2. prosinca 2011. (pristupljeno 20. kolovoza 2016.)</ref> [[Matematička zagonetka|Matematičke zagonetke]] bila su mu velika zanimacija 1970-tih godina. Objavljivao ih je u svjetski čitanom engleskom tjedniku ''The Listener'' čiji je izdavač BBC. Bio je ugledan u tom poslu. Povodom proslave 50. obljetnice tog lista, bio je jedini zagonetač s europskog kontinenta koji je bio pozvan na proslavu u London.<ref name="KDSK"/> Umro je 2003. godine. [[Katolički sprovod|Pogrebni obred]] vodio je pomoćni biskup zagrebački mons. [[Josip Mrzljak]]. Pokopan je u obiteljskoj grobnici, a po njegovoj želji i želji njegove majke, na prsima mu je stavljena krsna košuljica.<ref name="KDSK"/> ==Jezikoslovlje== Bio je zaljubljenik u hrvatski jezik, duboki znalac [[Hrvatska povijest|hrvatske povijesti]] i hrvatskih jezičnih pitanja.<ref name="KDSK"/> Na najavu izdavanja novog jednojezičnog (hrvatsko-hrvatskog), jednosveščanog rječnika, kazao je što zamišlja i što očekuje od tog rječnika kao budući kupac: "Lijepo bi bilo da ga se ne ograniči samo na [[Štokavsko narječje|hrvatsku štokavštinu]]. Neka to bude rječnik koji uzima u obzir cijelu [[Hrvatska književnost|hrvatsku književnost]], a to će reći i djela što ih naši pisci objavljuju i na područnim narječjima kao npr. na [[Čakavsko narječje|čakavskom]] ili na [[Kajkavsko narječje|kajkavskom]]. Ako je uvrštena riječ čakavska, odnosno kajkavska, neka bude kao takva u rječniku i označena. Ta su narječja hrvatska pa ih se kao dio hrvatskoga jezika ne bi smjelo mimoići i tako potiskivati. Uključivanjem tih narječja uz hrvatsku štokavštinu taj bi rječnik uistinu bio rječnik živoga hrvatskog jezika. Novi bi rječnik uključivanjem čakavskih riječi otvorio put i o onima koji nisu čakavci do punijeg shvaćanja čakavskih pisaca i pjesnika... a ujedno i usporio povlačenje i odumiranje tog milozvučnog narječja pod utjecajem škole i sredstava javnog priopćavanja...Slično bi mogli i obrazlagati da i kajkavske riječi trebaju ući u rječnik koji se želi prikazati kao rječnik hrvatskoga jezika. I tu se može navesti niz pisaca koji su se poslužili i kajkavštinom da stvore djela koja su ures i ponos hrvatske književnosti...Novi rječnik neće moći mimoići ni turcizme koji su k nama došli preko Bosne... Nije cijena rječnika osnovna odrednica njegova opsega. Mi smo Hrvati željni i žedni hrvatske riječi nakon suše i represije, koja je tu vladala decenijama. Neka dođe pravi, istinski, pouzdani, jednosveščani, priručni rječnik živoga hrvatskog jezika koji će uz Bibliju - ili Kuran - biti druga knjiga u ruci svakog naobraženog Hrvata koji poštuje i voli svoju Domovinu. Neka to bude rječnik jednako drag i štokavcu i čakavcu i kajkavcu, neka to bude rječnik hrvatskog jezika čitave nam Hrvatske."<ref name="kakav rječnik"/> Nije volio Anićev rječnik. Smatrao ga je uvrjedom za svoj materinji jezik hrvatski, svoju hrvatsku domovinu, dodavši da je Anićev rječnik pokušao podrovati taktikom trojanskog konja pokušavajući u njega prokrijumčariti štošta što je hrvatskom jeziku strano i neprihvatljivo.<ref name="KDSK"/> Protivio se bespametnom uzimanju tuđica iz tuđeg jezika "šakom i kapom", u ovom slučaju srpskog: "Čemu, dakle, da uz one barbarizme što nam ih je donosio istočni vjetar primamo i dobre srpske ili posrbljene riječi za čija značenja imamo svoje? Kad bismo to prihvatili, naš se govor ne bi razlikovao od vokabulara posjetilaca zagušljive "Balkanske krčme"".<ref name="KDSK"/> Naglašavao je da se istinski može stvarati jedino u "sabranom duhu". Pri tome je izrekao sumnjive i počesto opasne vrijednosti koje se djeci i omladini u Hrvatskoj serviraju putem raznih medija, od televizije i radija do novina.<ref name="KDSK"/> == Priznanja == Bio je član nekoliko kulturnih i stručnih društava, počasni član [[Društvo inženjera i tehničara|Društva inženjera i tehničara]] (DIT) i [[Hrvatska akademija tehničkih znanosti|Hrvatske akademije tehničkih znanosti]]<ref name="Muljević"/> te član Društva prijatelja glagoljice.<ref>Žubrinić, Darko. [http://www.croatianhistory.net/etf/lopas.html Uspomene na prof.dr. Vatroslava Lopašića, Tekst pročitan na tribini HKDPD-a posvećenoj prof.dr. Vatroslavu Lopašiću, 16. lipnja 2004.] croatianhistory.net, svibnja 2004. (pristupljeno 20. kolovoza 2016.)</ref> * [[Nagrada grada Splita|Nagrada i priznanje grada Splita]].<ref name="Muljević"/> * Počasni savjetnik Instituta Ruđer Bošković.<ref name="Muljević"/> * Počasni član Hrvatske akademije tehničkih znanosti.<ref name="Muljević"/> * [[Orden rada sa zlatnim vijencem]] 1965. godine.<ref name="Muljević"/> * Zlatna plaketa "Josip Lončar".<ref name="Muljević"/> * Povelja Sveučilišta u Zagrebu za izniman doprinos razvitku tehničkih znanosti.<ref name="Muljević"/> == Izvori == *[https://enciklopedija.hr/clanak/37119 natuknica] u ''Hrvatskoj enciklopediji'' (mrežno izdanje) {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[https://web.archive.org/web/20100508065641/http://www.science.uwaterloo.ca/~kdvorski/pdf/VatroslavLopasic.pdf Galerija Krunomir] Galerija Krunomira Dvorskog, Sveučilište Waterloo, Kanada {{GLAVNIRASPORED:Lopašić, Vatroslav}} [[Kategorija:Životopisi, Pakrac]] [[Kategorija:Životopisi, Zagreb]] [[Kategorija:Hrvatski fizičari]] [[Kategorija:Hrvatski matematičari]] [[Kategorija:Zagrebački profesori]] iv98v78ep4rajwoz7cwjdowr89zy70z 0 568930 7615719 6181684 2026-10-09T16:02:26Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.6 7615719 wikitext text/x-wiki '''Tamni vodik''' je stanje [[vodik]]a na prijelazu između [[plin]]a i [[metal]]a. Po osobinama je između običnog i metalnog vodika. Zove ga se tamnim jer ne odražava niti isijava [[svjetlost]] u vidljivom dijelu spektra. Druga mu je osobina sposobnost emitiranja [[toplina|topline]] i niske razine [[elektricitet]]a, što se smatra mogućim objašnjenjem sposobnosti oblikovanja planetnog magnetskog polja.<ref name="znanost-geek">[http://znanost.geek.hr/clanak/unutar-plinovitih-divova-nalazi-se-tamni-vodik/ Znanost] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Miroslav Bartulović: ''Unutar plinovitih divova nalazi se i tamni vodik?'', 30. lipnja 2016. (pristupljeno 20. kolovoza 2016.)</ref> Vjerojatno postoji i u prirodi, prije svega unutar [[plinoviti div|plinovitih divova]]. Smatra se da rješenje pitanja modela transformacije vodika kao plina u [[metalni vodik]] unutar nebeskih tijela može dati odgovor na pitanje kako se plinoviti divovi rješavaju viška topline, a generiraju [[magnetsko polje]].<ref name="znanost-geek"/> Znanstvenici smatraju da bi tamni vodik mogao postojati nešto dublje unutar plinovitih divova, na pola puta između površine i jezgre.<ref name="znanost-geek"/> 23. veljače 2005. znanstvenici su otkrili prošireno područje [[VIRGOHI21]], koja je u potpunosti od neutralnog vodika (HI), u [[skup Djevica|skupu Djevice]].<ref>{{cite journal |author=Minchin, Robert |title=A Dark Hydrogen Cloud in the Virgo Cluster |journal=[[The Astrophysical Journal]] |volume=622 |year=2005 |pages=L21–L24 |url=http://iopscience.iop.org/1538-4357/622/1/L21/pdf/1538-4357_622_1_L21.pdf |doi=10.1086/429538 |accessdate=2011-12-08 |bibcode=2005ApJ...622L..21M |issue=1 |arxiv=astro-ph/0502312}}</ref> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Kemijski elementi]] [[Kategorija:Planetologija]] 3kytztr6n6jyncr3h3kuna7pc0mkq8d 0 569095 7616035 7519184 2026-10-10T10:42:01Z SoupePrimordiale 277309 7616035 wikitext text/x-wiki '''Osječka knedla''' delikatesa je nastala od starog običaja iz vremena osmanske vladavine, a povezuje se s običajem poznatim kao Knedl sat. == Povijesni kontekst == Dana [[14. kolovoza]] [[1526.]] [[Osijek]] je, ulaskom osmanske vojske u grad, postao dijelom [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]], pod čijom je vlašću ostao sljedeću 161 godinu, do [[1687.]] Posljednji osmanski vojnik grad je napustio u petak, [[29. rujna]] te godine, oko 11 sati. Kao podsjetnik na taj veliki događaj, od [[18. stoljeće|18. stoljeća]] i izgradnje crkava, ustalio se neobičan običaj zvonjenja crkvenih zvona petkom u 11 sati. S obzirom na to da je petak nemrsni dan, [[1920-ih]] godina osječke su domaćice sa zvonjavom crkava u 11 sati običavale zakuhavati tjesteninu ili Mehlspeisen Glock, kako bi ručak bio na vrijeme gotov, oko podneva. Takva navika s vremenom je dobila ime '''Knedl sat''', kako je i danas poznata, a ime je dobila po [[Knedle|knedlama]], koje su Osječanima bile omiljeno jelo, izrađeno od krumpirova tijesta. Običaj je s vremenom bio pomalo zaboravljen, a oživljen je [[2016.]], otkad se knedla ponovno pravi kao tradicionalno osječko jelo. == Vanjske poveznice == * [http://www.osijek031.com/osijek.php?najava_id=62438 ''"Slasta": "Osječka knedla"''], Osijek031, 12. svibnja 2016. * [http://www.tzosijek.hr/petkom-na-osjecku-knedlu-1305-626 PETKOM NA „OSJEČKU KNEDLU“ (13.05.)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160914115500/http://www.tzosijek.hr/petkom-na-osjecku-knedlu-1305-626 |date=14. rujna 2016. }} TZ Osijek, 13. svibnja * [http://hrturizam.hr/dani-vina-turizma-cikloturizma-u-osijeku-07-05/ Dani vina, turizma i cikloturizma u Osijeku (07.05.)] - HrTurizam.hr * Nefreteta Z. Eberhard: [http://www.glas-slavonije.hr/225579/3/Bec-ima-sachericu-Linz-linzere-Samobor-kremsnite---a-Osijek ''Beč ima sachericu, Linz linzere, Samobor kremšnite - a Osijek?''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160914223647/http://www.glas-slavonije.hr/225579/3/Bec-ima-sachericu-Linz-linzere-Samobor-kremsnite---a-Osijek |date=14. rujna 2016. }}, Glas Slavonije, 11. veljače, 2014. * Vesna Latinović: [http://www.glas-slavonije.hr/296113/7/Ekstra-djevicanska-slavonska-svinjska-mast-i-osjecka-knedla-osvajaju-posjetitelje-sajmova-diljem-Hrvatske ''Ekstra djevičanska slavonska svinjska mast i osječka knedla osvajaju posjetitelje sajmova diljem Hrvatske''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160914223934/http://www.glas-slavonije.hr/296113/7/Ekstra-djevicanska-slavonska-svinjska-mast-i-osjecka-knedla-osvajaju-posjetitelje-sajmova-diljem-Hrvatske |date=14. rujna 2016. }}, Glas Slavonije, 16. ožujka, 2016. * [http://www.osijeknews.hr/tagovi/osjecka-knedla Tag Osječka knedla] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160915105618/http://www.osijeknews.hr/tagovi/osjecka-knedla |date=15. rujna 2016. }} Osijeknews * Radio Osijek/TM: [http://radio.hrt.hr/radio-osijek/clanak/osjecke-knedle-i-muzeji-u-loncu/113890/ ''Osječke knedle i Muzeji u loncu''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160919212109/http://radio.hrt.hr/radio-osijek/clanak/osjecke-knedle-i-muzeji-u-loncu/113890/ |date=19. rujna 2016. }}, Hrvatski radio - Radio Osijek, 3. ožujka 2016. * [https://www.youtube.com/watch?v=KgadCjXnnsE Knedl sat u Osijeku], kanal TZ Osijeka na YouTubeu [[Kategorija:Osijek]] [[Kategorija:Slavonska kuhinja]] gi3wsy5z9c2kalfvijaiqtwh4so8m15 7616036 7616035 2026-10-10T10:43:20Z SoupePrimordiale 277309 /* */ 7616036 wikitext text/x-wiki {{ nedostaju izvori }} '''Osječka knedla''' delikatesa je nastala od starog običaja iz vremena osmanske vladavine, a povezuje se s običajem poznatim kao Knedl sat. == Povijesni kontekst == Dana [[14. kolovoza]] [[1526.]] [[Osijek]] je, ulaskom osmanske vojske u grad, postao dijelom [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]], pod čijom je vlašću ostao sljedeću 161 godinu, do [[1687.]] Posljednji osmanski vojnik grad je napustio u petak, [[29. rujna]] te godine, oko 11 sati. Kao podsjetnik na taj veliki događaj, od [[18. stoljeće|18. stoljeća]] i izgradnje crkava, ustalio se neobičan običaj zvonjenja crkvenih zvona petkom u 11 sati. S obzirom na to da je petak nemrsni dan, [[1920-ih]] godina osječke su domaćice sa zvonjavom crkava u 11 sati običavale zakuhavati tjesteninu ili Mehlspeisen Glock, kako bi ručak bio na vrijeme gotov, oko podneva. Takva navika s vremenom je dobila ime '''Knedl sat''', kako je i danas poznata, a ime je dobila po [[Knedle|knedlama]], koje su Osječanima bile omiljeno jelo, izrađeno od krumpirova tijesta. Običaj je s vremenom bio pomalo zaboravljen, a oživljen je [[2016.]], otkad se knedla ponovno pravi kao tradicionalno osječko jelo. == Vanjske poveznice == * [http://www.osijek031.com/osijek.php?najava_id=62438 ''"Slasta": "Osječka knedla"''], Osijek031, 12. svibnja 2016. * [http://www.tzosijek.hr/petkom-na-osjecku-knedlu-1305-626 PETKOM NA „OSJEČKU KNEDLU“ (13.05.)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160914115500/http://www.tzosijek.hr/petkom-na-osjecku-knedlu-1305-626 |date=14. rujna 2016. }} TZ Osijek, 13. svibnja * [http://hrturizam.hr/dani-vina-turizma-cikloturizma-u-osijeku-07-05/ Dani vina, turizma i cikloturizma u Osijeku (07.05.)] - HrTurizam.hr * Nefreteta Z. Eberhard: [http://www.glas-slavonije.hr/225579/3/Bec-ima-sachericu-Linz-linzere-Samobor-kremsnite---a-Osijek ''Beč ima sachericu, Linz linzere, Samobor kremšnite - a Osijek?''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160914223647/http://www.glas-slavonije.hr/225579/3/Bec-ima-sachericu-Linz-linzere-Samobor-kremsnite---a-Osijek |date=14. rujna 2016. }}, Glas Slavonije, 11. veljače, 2014. * Vesna Latinović: [http://www.glas-slavonije.hr/296113/7/Ekstra-djevicanska-slavonska-svinjska-mast-i-osjecka-knedla-osvajaju-posjetitelje-sajmova-diljem-Hrvatske ''Ekstra djevičanska slavonska svinjska mast i osječka knedla osvajaju posjetitelje sajmova diljem Hrvatske''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160914223934/http://www.glas-slavonije.hr/296113/7/Ekstra-djevicanska-slavonska-svinjska-mast-i-osjecka-knedla-osvajaju-posjetitelje-sajmova-diljem-Hrvatske |date=14. rujna 2016. }}, Glas Slavonije, 16. ožujka, 2016. * [http://www.osijeknews.hr/tagovi/osjecka-knedla Tag Osječka knedla] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160915105618/http://www.osijeknews.hr/tagovi/osjecka-knedla |date=15. rujna 2016. }} Osijeknews * Radio Osijek/TM: [http://radio.hrt.hr/radio-osijek/clanak/osjecke-knedle-i-muzeji-u-loncu/113890/ ''Osječke knedle i Muzeji u loncu''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160919212109/http://radio.hrt.hr/radio-osijek/clanak/osjecke-knedle-i-muzeji-u-loncu/113890/ |date=19. rujna 2016. }}, Hrvatski radio - Radio Osijek, 3. ožujka 2016. * [https://www.youtube.com/watch?v=KgadCjXnnsE Knedl sat u Osijeku], kanal TZ Osijeka na YouTubeu [[Kategorija:Osijek]] [[Kategorija:Slavonska kuhinja]] 3msgo5ww9oh342oa22koe6miebesucj 0 581228 7615904 7448642 2026-10-09T22:48:19Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.6 7615904 wikitext text/x-wiki {{Infookvir brod |ime broda = ''Triton'' |slika broda = |opis slike = |država pripadnosti = |zastava broda = Habsburška Monarhija |imenjak = |klasa broda = |naručitelj broda = |brodogradilište = |kobilica položena = |porinuće = |kum broda = |brod nabavljen = |stavljen u službu = prije [[1849.]] |povučen iz službe = |ponovno stavljen u službu = |ponovno stavljen izvan službe = |izvan službe = |preimenovan = |reklasificiran = |preinake = |zapljenjen = |status = potonuo [[9. svibnja]] [[1859.]] |matična luka = |istisnina = 500 tona<ref name="Podsjećanje 2">[http://glasgrada.hr/podsjecanje-na-udes-broda-triton-2/ Glas Grada] Damir Račić: ''Podsjećanje na udes broda Triton (2)'' / „[[Dubrovački vjesnik]]“ od 14. kolovoza 1965. godine, broj 773., 10. travnja 2015. (pristupljeno 7. travnja 2017.)</ref> |dužina broda = oko 30 metara<ref name="HRT">[http://radio.hrt.hr/radio-dubrovnik/ep/gradoplov/157743/ Hrvatski radio, Radio Dubrovnik] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170407145415/http://radio.hrt.hr/radio-dubrovnik/ep/gradoplov/157743/ |date=7. travnja 2017. }} Autor i urednik Sebastijan Vukosavić: ''Gradoplov'', emitirano 9. svibnja 2016. (pristupljeno 7. travnja 2017.)</ref> |širina broda = oko 9 metara<ref name="HRT"/> |visina = |gaz = |pogon = jedra |brzina = |brodski čamci = |kapacitet = |posada = 107 mornara<ref name="glas grada"/> <br/> 8 časnika<ref name="glas grada"/> |radari = - |naoružanje = 16 topova<ref name="glas grada"/> od 24 funte |streljivo = |oklop = |geslo = |nadimak = |počasti = |napomene = }}{{POKAŽINASLOV:''Triton'' (ratni brik)}} '''Triton''' je bio ratni [[brik]] austrijske ratne mornarice.<ref name="Ničetić, Lupis">[https://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=242082 Pregled bibliografske jedinice broj: 242082, Hrvatska znanstvena bibliografija] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Ničetić, Antun; Lupis, Vinicije: Eksplozija austrijskog ratnog broda "Triton" pred Lokrumom 1859. godine : U povodu 140. obljetnice kobnog događaja, sažetak, Naše more (0469-6255) 46 (1999), 5-6; 217-223 (pristupljeno 6. travnja 2017.)</ref> == Karakteristike == Triton je bio drveni [[jedrenjak]] vrste [[brik]], dužine oko 30 m, a širine oko 9 metara.<ref name="HRT"/> Zabilježeno je u službeni podatcima austrijskog admiraliteta da je bio 500 tona istisnine. Naoružanje su činila dvanaest teških [[opsadni top|opsadnih topova]] od 24 funte (1 funta = oko 13,5 kg). Kalibar topova bio je 14,7 cm, dužina cijevi 3,3 m i težina 2.755 kg. Ovakva vrsta brikova imala je i 4 manja obrambena topa od 9 funta.<ref name="Podsjećanje 2"/> == Povijest == Za Triton se zna da je postojao još 1849. godine. Kad je Habsburška Monarhija pobijedila Pijemont kod [[bitka kod Custozze|Custozze]], zauzela je čitavu Lombardiju. Tad je car Franjo Josip I. po drugi put ušao u Mletke. Među sedam nađenih brikova u mletačkoj luci bio je i brik Triton.<ref name="Podsjećanje 2"/> == Doplovljavanje == Godine 1859. [[Habsburška Monarhija]] bila je u ratu s Francuskom pod carem Napoleonom III. koja je bila u savezu s Pijemontom (Sardinijom) oko Lombardije.<ref name="kuk.kriegsmarine.it">(nje.) [http://www.kuk-kriegsmarine.it/la-storia-de.html K.U.K. Kriegsmarine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170210122647/http://www.kuk-kriegsmarine.it/la-storia-de.html |date=10. veljače 2017. }} ''Zeittafel: 1859-1866'' (iz knjiga Karla Gogga “Österreichs Kriegsmarine 1440-1848” i “Österreichs Kriegsmarine 1848-1918”). (pristupljeno 6. travnja 2017.)</ref> Triton je u luku Gruž uplovio sredinom travnja 1859. godine, skupa s brodovima ''Diana'' i ''Husar''. Druga dva broda dobila su zadaću da za trajanja rata s Francuskom i Pijemontom ostanu i bdiju nad ulazom u grušku luku. Triton je dobio zadaću odmah otploviti i usidriti se pred Lokrumom, da bdije nad zaljevom od Župe i nad prolazom kroz kanal.<ref name="glas grada">[http://glasgrada.hr/podsjecanje-na-udes-broda-triton/ Glas Grada] Damir Račić: '' Podsjećanje na udes broda Triton'', 3. travnja 2015. / „[[Prava Crvena Hrvatska]]“ od 15. svibnja 1909. godine, broj 221 // „[[Dubrovački vjesnik]]“ od 17. srpnja 1965. godine, broj 769, (pristupljeno 6. travnja 2017.)</ref> Ispred Lokruma je doplovio 4. svibnja.<ref name="HRT"/> == Eksplozija i potonuće == Kobne večeri mornari su pušteni u grad na izlazak. Malo po povratku užgala se brodska [[barutana]] i uskoro je eksplodirala, a Dubrovnik je zatutnjio od siline eksplozije. Smatralo se da je počinitelj mornar Fiala, češkog podrijetla, navodno radi osvete časniku Zenkoviću. Ali u osveti su stradala još devedeset i trojica nevinih ljudi.<ref name="glas grada"/> Čini se da je uzrok ipak bila nesmotrenost. Na spomen-križu poginulima piše "kad se slučajno zapalio barut".<ref name="HRT"/> Brod je nakon eksplozije potonuo [[9. svibnja]] [[1859.]] godine<ref name="kuk.kriegsmarine.it"/> oko 20.00 na [[sidrište|sidrištu]] pred [[Lokrum]]om. Eksplozija i potonuće su odnijeli živote 85 članova posade. Okolnosti spašavanja bile su vrlo nepovoljne, s obzirom na to da je pala noć. [[Lučka kapetanija]] i dvadesetak dubrovčana u svojim brodicama uključilo se u akciju traganja i spašavanja. Trud se isplatio. Spašeni su životi deset članova posade, a nalaženjem tijela pronađenih desetorih mrtvih omogućen je dostojan ukop umjesto rastakanja u pomorskim uvjetima.<ref name="Ničetić, Lupis" /> Od 107 mornara, mnogo je bilo Dalmatinaca i Istrana. Preživjela su šestorica od osmorice časnika te 17-orica od 107 mornara, od čega su petorica bila na straži na Lokrumu, a ostali preživjeli u gradskoj luci čekali zapovjednika u brodici radi prijevoza na brod. Zapovjednik Alfred vit. Barry u trenutku eksplozije nije bio na brodu, nego na Pilama, pred Birimišinom kavanom. Poslije je kao zapovjednik broda [[Prinz Eugen]] sudjelovao 1866. godine u [[Viški rat|Viškom ratu]], sukobu austrijske i talijanske mornarice. Nevjerojatna je sudbina i jedinog mornara s broda, Stumfa, koji je zbog kazne bio privezan uz pramčani jarbol s okovima na rukama i nogama. Spasitelji su ga nakon tjeda dana našli svezanih ruku i nogu pri komadu velikog komada drva na Lokrumu.<ref name="glas grada"/> Potraga za preživjelima i tijelima poginulih potrajala je. Sprovod poginulima održan je 11. svibnja. Tijela poginulih pronalažena su sve do 10. lipnja. Mornari koji su nađeni poslije svečanog sprovoda odmah su pokopani na današnjem Domobranskom groblju, ondašnjem Vojničkom groblju. Tijela su nađena od [[Orsula|Orsule]] do [[Koločep]]a, [[Mljet]]a i sve do [[Korčulanski kanal|Korčulanskog kanala]].<ref name="HRT"/> [[Datoteka:Tritonov križ.JPG|mini|desno|250px|Tritonov križ]] Razasuta oprema i ostatci broda koji je raznijela eksplozija potonuli su na pjeskovitom i muljevitom dnu.<ref name="glas grada"/> Lučka kapetanija izvijestila je da je [[podrtina]] oko 12 koraka pod morskom razinom, a 100 koraka daleko od obale. [[Pramac]] je bio pod morem, glavni [[jarbol]] virio je iznad morske površine. [[Krma]] je završila u komadićima, jer u njoj je bila barutana koja je eksplodirala.<ref name="HRT"/> Više od jednog stoljeća ostatci broda ostali su gotovo nedirnuti.<ref name="glas grada"/> Brat cara [[Franjo Josip|Franje Josipa]] [[Ferdinand Maksimilijan]], budući meksički car, često je boravio na Lokrumu. Kada je poginula posada broda, posjetio je otok i otkupio ga, [[benediktinski samostan na Lokrumu|benediktinski samostan]] preuredio u ljetnikovac, a [[samostanski vrt]] u raskošan [[botanički vrt]].<ref>{{Citiranje weba |title=Lokrum |url=https://enciklopedija.hr/clanak/37039 |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |access-date=6. travnja 2017.}}</ref> U znak uspomena na tužni dan, dao je podignuti veliki kameni križ kraj Skale na sjevernoj strani Lokruma, udaljen od Portoča otprilike 2 km, i na njemu dao uklesati imena svih poginulih.<ref name="glas grada"/> == Spašavanje opreme == Nije poznato, premda je moguće da je austrijska mornarica pokušala spasiti dio opreme s broda, pri čemu je ograničenje bilo da je onodobna ronilačka tehnologija dopuštala sigurni zaron do 50 metara. Pouzdane informacije imamo iz 1960-ih kad je DPDS poduzeo akciju vađenja topova, uz pomoć [[Dinara (dizalica)|dizalice Dinara]]. Dio ih bio pronađen već na 21 metar dubine.<ref name="glas grada"/> Izvađeni topovi kojima je bio naoružan težili su od 1300 do 1500 kilograma. Izloženi su u Pomorskom muzeju. Sada su na dubrovačkim zidinama, jedan ispred ulaza u [[Pomorski muzej u Dubrovniku|Pomorski muzej]], a drugi na terasi [[Tvrđava sv. Ivan u Dubrovniku|tvrđave sv. Ivana]]. Treći je top tvrđe ostao ukopan u dno, pa je vađenje ostavljeno za poslije.<ref name="Podsjećanje 2"/> == Izvori == {{izvori|30em}} [[Kategorija:Ratni brodovi]] [[Kategorija:Povijest Austrije]] [[Kategorija:Jedrenjaci]] [[Kategorija:Mletačka pomorska povijest]] [[Kategorija:Talijanski ratni brodovi]] sblt8fd10vxoobio9qi2lhmab4nb2na 0 582148 7615923 6873433 2026-10-10T00:24:21Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.6 7615923 wikitext text/x-wiki {{Infookvir oružje |naziv =Type 87 |slika =[[Datoteka:Zagan 82 mm moździerz wz 37.jpg|300px]] |slika opis = |vrsta =[[minobacač]] |porijeklo ={{Z+X|KIN}} <!---- Povijest uporabe ----> |služba = |korišten od =Vidi ''[[Type 87 (minobacač)#Korisnici|korisnici]]'' |ratovi = <!---- Povijest proizvodnje ----> |projektant =[[Norinco]] |projektirano datum =kraj [[1980-ih]] |proizvođač =[[Norinco]]<br>[[Bangladesh Ordnance Factories]]<ref name="Export">[http://www.bdmilitary.com/forces-equipment/artillery-systems/mortars/type-87-medium-mortar/ Type 87 Medium Mortar] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> |proizvodnja razdoblje = |proizvedeno komada = |cijena komad = |inačice =Vidi ''[[Type 87 (minobacač)#Korisnici|korisnici]]'' |streljačko oružje =DA |dužina =1.400 mm |masa =39,7 kg |širina = |visina = |dužina cijevi = |promjer = |kalibar =81/82 mm |streljivo = |cijev = |broj žljebova = |brzina = |brzina gađanja =30 granata/min. |učinkoviti domet =120 - 4.660 m |kapacitet spremnika = |ciljnik = |podatak1 =Posada |vrijednost podatak1 =5 - 7 vojnika |podatak2 = |vrijednost podatak2 = |podatak3 = |vrijednost podatak3 = |podatak4 = |vrijednost podatak4 = |podatak5 = |vrijednost podatak5 = |napomena = }} '''Type 87''' (poznat i kao '''PP87''') je kineski srednji [[Minobacač|minobacač]] kalibra 82 mm. Nastao je krajem [[1980-ih]] kao nasljednik starijeg modela [[TYpe 67 (minobacač)|Type 67]].<ref name="Export"/> Minobacač koristi HE, osvjetljujuće i dimne granate.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.sadefensejournal.com/wp/?p=2649 |title=PLA INFANTRY WEAPONS: SMALL ARMS OF THE WORLD’S LARGEST ARMY |access-date=18. travnja 2017. |archive-date=30. ožujka 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190330044632/http://www.sadefensejournal.com/wp/?p=2649 |url-status=dead }}</ref> == Inačice == *'''Type 87''': osnovni model kalibra 82 mm. *'''W87''': model kalibra 81 mm koji je namijenjen izvozu. == Korisnici == *{{Z+X|KIN}}: u službi [[Narodno-oslobodilačka armija Kine|kineske narodno-oslobodilačke armije]] na razini [[Bojna|bojne]].<ref name="Export"/> *{{Z+X|BAN}}: Type 87 je standardni 82 mm minobacač u bangladeškoj vojsci s ciljem da zamijeni starije 82 mm modele.<ref name="Export"/> Osim vojske koristi ga i pogranična garda. Tijekom [[2017.]] dostavljena je prva isporuka od 20 minobacača.<ref name="Export"/> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Kinesko topničko oružje]] [[Kategorija:Minobacači]] 5bwacmg8t3zln38hah0knhkh2snnlb5 0 586778 7616051 6969162 2026-10-10T11:11:48Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.6 7616051 wikitext text/x-wiki {{Naselje u BiH |ime = Vranješina |slika = |slika_širina = |slika_opis = |entitet = fbih |regija = |regijaRS = |općina = [[Konjic]] |nadvisina = 496<ref name="geonames">(eng.) [http://www.geonames.org/maps/google_43.484_18.174.html Geonames.org] Vranješina (pristupljeno 25. lipnja 2017.)</ref> |lat = 43.48414 |long = 18.17384 |position = left |brojstan = |domaćinstva = |pošta = |pozbroj = }} '''Vranješina''' su naseljeno mjesto u sastavu općine [[Konjic]], [[FBiH]], [[Bosna i Hercegovina|BiH]]. == Povijest == Vranješina je bivše naselje-zimovalište obitelji Perića, koji su ljeti, od Blagovijesti do Svih Svetih, obitavali na Seljanima. Vranješinski kraj je bio nekad bogat različitim vrstama dobra i kvalitetna voća i povrća, koje su uzgajal i obrađivali mještani. Danas je Vranješina zarastao kraj.<ref name="Na Vranješini i Seljanima">[http://www.zupa-nevesinje.com/index.php?mod=vijest&vijest=338 Župa Uznesenja BDM, Nevesinje] ''Na Vranješini i Seljanima – novi život'', 26. lipnja 2011. (pristupljeno 25. lipnja 2017.)</ref> Vranješina pripada rimokatoličkoj župi Uznesenja BDM u [[Nevesinje|Nevesinju]].<ref name="osnovni podatci">[http://www.zupa-nevesinje.com/index.php?menuID=44 Župa Uznesenja BDM, Nevesinje] ''Osnovni podatci o župi: Župa Uznesenja Blažene Djevice Marije, Nevesinje'' (pristupljeno 25. lipnja 2017.)</ref> U Seljanima je podignuta grobljanska [[kapelica]] u čast [[sv. Ivan Krstitelj|sv. Ivana Krstitelja]] 1972. godine.<ref name="md-tm-župa"/> Crkvica je podignuta radom majstora Ivana Pavlovića sa Seljana i darom iseljenika iz Kanade.<ref name="cnak">[https://www.cnak.ba/preporucujemo/zupa-nevesinje-videna-pocetkom-2017/ Crkva na kamenu] Župa Nevesinje viđena početkom 2017., 24. veljače 2017. (pristupljeno 25. lipnja 2017.)</ref> Podignuta je za mjesta: [[Kruševljani|Kruševljane]], [[Dramiševo]], [[Seljani (Nevesinje, BiH)|Seljane]] i Vranješinu. U [[Velikosrpska agresija na Hrvatsku i BiH|velikosrpskoj agresiji]] 1992. godine teško je oštećena. Godine 2003. obnovljena i blagoslovljena.<ref name="md-tm-župa">[http://www.md-tm.ba/clanci/zupa-uznesenja-blazene-djevice-marije-nevesinje Biskupije Mostar-Duvno i Trebinje-Mrkan] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170616190141/http://md-tm.ba/clanci/zupa-uznesenja-blazene-djevice-marije-nevesinje |date=16. lipnja 2017. }} ''Župa Uznesenja Blažene Djevice Marije - Nevesinje'', 5. travnja 2017. (pristupljeno 9. travnja 2017.)</ref> Drugi svjetski rat bio je vrlo tegobno razdoblje za Hrvate nevesinjske župe. Mnogi su otišli, već 1941. [[planištarenje|planištarima]] je opao broj, a kobne 1942. slijedi krvavo opadanje i propadanje. Već od siječnja četnički pohodi okrvavili su Neretvu, u koje su četnici u prvom pohodu bacali ljude, žene i djecu, ubijene i žive koje su onda s obale puškom gađali. Preživjele su spasili muslimani kroz čija ih je sela Neretva nosila. Zbog višekratnog četničkoga koljačkog pohoda nevesinjska župa izgubila je oko 300 članova.<ref name="tajna smanjenja">[http://www.zupa-nevesinje.com/files/file/nevesinje_reportaza_iz_svjetla_rijeci.pdf Župa Uznesenja BDM, Nevesinje] Reportaža iz Svjetla riječi: ''Tajna smanjenja katolika od 1647 na 219 osoba'' (pristupljeno 20. lipnja 2017.)</ref> Godina 1942. bila je osobito teška za katolike u Borču, kad ih je mnogo ubijeno, nestalo i izbjeglo kao posljedica četničko-partizanskog pohoda.<ref name="Šarac-Donji Borač">[http://rb-donjahercegovina.ba/tekstovi/nevesinje-i-zupa-uznesenja-blazene-djevice-marije-6-toni-sarac-2668.aspx Fondacija Ruđer Bošković Donja Hercegovina] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170329040647/http://rb-donjahercegovina.ba/tekstovi/nevesinje-i-zupa-uznesenja-blazene-djevice-marije-6-toni-sarac-2668.aspx |date=29. ožujka 2017. }} Toni Šarac: Nevesinje i župa Uznesenja Blažene Djevice Marije (6), Hrvati katolici u Donjem Borču i crkva u Ulogu (Župa Nevesinje) . 6. studenoga 2009. (pristupljeno 17. lipnja 2017.)</ref> 20. ožujka 1943., 4. i 6. bataljun 1. proleterske udarne brigade 1. proleterske udarne divizije NOVJ u području sela [[Krupac (Konjic, BiH)|Krupca]] i Vranješine i brda Javorke razbili su [[Stolačka četnička brigada|Stolačku]] i [[Bilećka četnička brigada|Bilećku]] četničku brigadu i 4. bataljun [[Mostarska četnička brigada|Mostarske četničke brigade]] i zauzeli selo [[Ulog (Kalinovik, BiH)|Ulog]].<ref>[http://znaci.org/damjan/izvor.php?br=7138&vrsta=1 Znaci.net] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} ''Hronologija narodnooslobodilačkog rata 1941-1945'' (pristupljeno 25. lipnja 2017.)</ref> Dosta preživjelih se 1946. godine vratilo na svoja imanja, no snažni pritisci učinili su da su napustili svoju djedovinu i raselili se diljem svijeta.<ref name="Šarac-Donji Borač"/> U poraću je tako val iseljavanja zahvatio čitav ovaj kraj, no odseljenici su održavali cijelo vrijeme vezu s rodnim krajem.<ref name="pismo upravitelja župe">[http://rb-donjahercegovina.ba/tekstovi/pismo-upravitelja-zupe-nevesinje-don-ante-luburica-svima-nama-ne-zaboravite-svoje-korijene-ne-zaboravite-svoj-kraj-1949.aspx Fondacija Ruđer Bošković Donja Hercegovina] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180204124033/http://rb-donjahercegovina.ba/tekstovi/pismo-upravitelja-zupe-nevesinje-don-ante-luburica-svima-nama-ne-zaboravite-svoje-korijene-ne-zaboravite-svoj-kraj-1949.aspx |date=4. veljače 2018. }} ''Pismo upravitelja župe Nevesinje, don Ante Luburića svima nama: Ne zaboravite svoje korijene! Ne zaboravite svoj kraj!'', 11. ožujka 2007. (pristupljeno 20. lipnja 2017.)</ref> == Religija == U Vranješini se nalazi katoličko groblje i jednostavna grobljanska kapelica. Misa se služi nedjeljom po Ivandanu i također uza Sve Svete i Dušni dan.<ref name="cnak"/> ==Izvor== * Knjiga: "Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.", statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo. * internet - izvor, "Popis po mjesnim zajednicama" - http://www.fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacion-po-mjesnim.pdf {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://www.zupa-nevesinje.com/index.php?mod=album&albumID=230 Župa Uznesenja BDM, Nevesinje] ''Vranješina: sv. Misa i blagoslov polja u mjesnom groblju, 26. lipnja 2011.'' *[http://www.zupa-nevesinje.com/index.php?mod=album&albumID=84 Župa Uznesenja BDM, Nevesinje] ''Sveta Misa na groblju Vranješina, 27. lipnja 2010.'' *[http://www.zupa-nevesinje.com/gal/big/IMG_1512.JPG Župa Uznesenja BDM, Nevesinje] ''Groblje Vranješina, 27. lipnja 2010.'' *[http://www.zupa-nevesinje.com/index.php?menuID=78 Župa Uznesenja BDM, Nevesinje] ''Vranješina'' *[http://www.zupa-nevesinje.com/index.php?mod=album&albumID=138 Župa Uznesenja BDM, Nevesinje] ''Vranješina - spomen pokojnicima na mjesnome groblju, 30. listopada 2010.'' *[http://www.zupa-nevesinje.com/index.php?mod=vijest&vijest=259 Župa Uznesenja BDM, Nevesinje] ''Spomen pokojnicima na groblju Vranješina'', 30. listopada 2010. {{mrva-naselje BiH}} {{Kalinovik}} [[Kategorija:Naselja u Hercegovačko-neretvanskoj županiji]] 3fy26eqhxmxdbpklugmdzfw2552m2xs 0 586926 7616006 7303546 2026-10-10T09:22:16Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.6 7616006 wikitext text/x-wiki '''Višestupanjska računalna arhitektura''' je napravljena zato što razmjena novosti zahtijeva uglavnom zajednički rad različitih [[protokol (računarstvo)|protokola]] koji preuzimaju različite zadaće, primjerice [[TCP/IP|obitelj internetskih protokola]]. Za moći ovladati time povezanu složenost, pojedini su protokoli organizirani u stupnjeve (smjene, nje. ''Schichtenarchitektur'', eng. ''multi-tier architecture'').<ref>[https://bib.irb.hr/datoteka/277000.Raspodijeljeno_usporedno_interpretiranje_programa_u_arhitekturama_zasnovanim_na_uslugama.pdf Institut Ruđer Bošković] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Danijel Skrobo: ''Raspodijeljeno usporedno interpretiranje programa u arhitekturama zasnovanim na uslugama'', magistarski rad, mentor Siniša Srbljić, FER, Zagreb, 2006. (pristupljeno 26. lipnja 2017.)</ref> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Dizajn programske podrške]] th2lvi1iqc3yo6cgi12d8rrpdyzqaj2 0 586931 7616007 6191479 2026-10-10T09:22:17Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.6 7616007 wikitext text/x-wiki '''Višestupanjsko prevođenje programa''' (engl. multi-tier program translation) je postupak [[prevođenje programa|prevođenja]] koji se primjenjuje radi olakšanja postupka izgradnje [[raspodijeljeni interpretator programa|raspodijeljenog interpretiranja programa]]. Tome se pribjegava, zbog složenosti procesa izravnog prevođenja raspodijeljenih programa iz jezika CL u kôd [[računalna arhitektura|arhitekture]] računala domaćina, koji je složen zbog visoke razine apstrakcije i složenosti semantičkih svojstava naredaba jezika [[Coopetition language|CL]]. Raspodijeljene aplikacije utemeljene na uslugama razvijene uporabom jezika CL izvode se primjenom raspodijeljenog interpretatora programa. Radi izvođenja tih raspodijeljenih aplikacija raspodijeljeni [[interpretator]] primjenjuje postupak prevođenja raspodijeljenih programa koji su u jeziku CL prevodi u izvodivi kôd arhitekture računala domaćina.<ref>[https://bib.irb.hr/datoteka/277000.Raspodijeljeno_usporedno_interpretiranje_programa_u_arhitekturama_zasnovanim_na_uslugama.pdf Institut Ruđer Bošković] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Danijel Skrobo: ''Raspodijeljeno usporedno interpretiranje programa u arhitekturama zasnovanim na uslugama'', magistarski rad, mentor Siniša Srbljić, FER, Zagreb, 2006. (pristupljeno 26. lipnja 2017.)</ref> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Računarstvo]] 6keqduu5t8pgmcz693r1q4qkh4537s6 0 591150 7616065 7272030 2026-10-10T11:50:53Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.6 7616065 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometaš/trener/izbornik | ime = Vukašin Višnjevac | slika = | opis slike = | država = {{Z+X|BIH}} | nadimak = | datum rođenja = [[10. lipnja]] [[1939.]] | mjesto rođenja = [[Gacko]] | država rođenja = | datum smrti = [[26. rujna]] [[2019.]] | mjesto smrti = [[Beograd]] | država smrti = | visina = | trenutačni klub = | broj u klubu = | pozicija = | ugovor = | mlade godine = | juniorski klubovi = | godina = | profesionalni klubovi = [[FK Sarajevo|Sarajevo]]<br />[[FK Igman Ilidža|Igman Ilidža]]<br />[[FK Sloga|Sloga Doboj]]<br />[[NK Istra Pula|Istra Pula]]<br />[[NK Rovinj|Rovinj]] | nastupi(golovi) = | godine u reprezentaciji = | reprezentacija = | nastupi u reprezentaciji(golovi) = | godine treniranja = <br /><br />1975. – 1977.<br />1977. – 1980.<br />1980. – 1981.<br />1982. – 1984.<br />1984.<br />1985.<br />1988.<br />2010.<br /> | klubovi = [[NK Rovinj|Rovinj]]<br />[[NK Istra Pula|Istra]]<br />[[FK Sarajevo|Sarajevo]]<br />[[FK Velež Mostar|Velež]]<br />[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija]] <br />[[FK Vardar|Vardar]]<br />[[KF Prishtina|Priština]]<br />[[FK Vojvodina Novi Sad|Vojvodina]]<br />[[NK Čelik Zenica|Čelik]]<br />[[FK Leotar Trebinje|Leotar]] | medalje = | napomena = | ažurirano = }} '''Vukašin Višnjevac''' ([[srpski]]: Вукашин Вишњевац; [[Gacko]], [[10. lipnja]] [[1939.]] – [[Beograd]], [[26. rujna]] [[2019.]]) bio je [[BiH|bosanskohercegovački]] nogometaš i trener.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.minimaxi-europa.com/index.php?option=com_content&view=article&id=337&Itemid=94 |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20141020174306/http://www.minimaxi-europa.com/index.php?option=com_content&view=article&id=337&Itemid=94 |archive-date=20. listopada 2014. |access-date=16. kolovoza 2017.}}</ref> Rođen je u Gacku. U Sarajevu je proveo djetinjstvo. Igrao za Sarajevo, Igman, Slogu, Istru i Rovinj. Kao internacionalac igrao je u kuvajtskim i saudijskim klubovima. Preminuo je 2019. godine. == Trenerska karijera == Trenersku karijeru započeo je u istarskim klubovima. Trenirao je [[FK Sarajevo|Sarajevo]],<ref>http://fksinfo.com/novosti/bordo-vremeplov-vii-1975---1980/1666 {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> mostarski [[FK Velež Mostar|Velež]],<ref>http://www.dnevni-list.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=13218:deset-trenera-u-pet-godina&catid=8:sport&Itemid=9</ref> ljubljansku [[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpiju]],<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.minimaxi-europa.com/index.php?option=com_content&view=article&id=339&Itemid=94 |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20160303202938/http://www.minimaxi-europa.com/index.php?option=com_content&view=article&id=339&Itemid=94 |archive-date=3. ožujka 2016. |access-date=16. kolovoza 2017.}}</ref> skopski [[FK Vardar|Vardar]], novosadsku [[FK Vojvodina Novi Sad|Vojvodinu]] i trebinjski [[FK Leotar|Leotar]].<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.rs-sport.org/index.php?s=novosti_citaj&vise=252 |title=Arhivirana kopija |journal= |access-date=16. kolovoza 2017. |archive-date=15. travnja 2013. |archive-url=https://archive.today/20130415182414/http://www.rs-sport.org/index.php?s=novosti_citaj&vise=252 |url-status=dead }}</ref> Vodio je i Partizan, Rijeku i zenički Čelik. Bio je izbornik [[jordanska nogometna reprezentacija|jordanske reprezentacije]]. Deset je godina bio u stručnom stožeru jugoslavenske nogometne reprezentacije. Trenirao je mladu reprezentaciju Jugoslavije do 21 godine, s kojom je 1979. došao do završnice europskog prvenstva (Jugoslavija - DR Njemačka 4:3). S jugoslavenskom olimpijskom reprezentacijom osvojio je brončano odličje 1980. na Olimpijskim igrama u Moskvi. Zlato je osvojio s jugoslavenskom reprezentacijom na Mediteranskim igrama 1979. u Splitu. U ulozi trenera reprezentacije bio je na svjetskom prvenstvu 1982. u Španjolskoj. == Izdanja == Godine 2011. objavio je športsko-životopisnu knjigu "Od talenta do asa - kako?". Višnjevčev je almanah ujedno vodič mladim trenerima. U knjizi je pružio i uvid funkcioniranja najpoznatijih nogometnih klubova bivše Jugoslavije.<ref>(srp.) [http://www.minimaxi-europa.com/index.php/treneri/81-o-nama/detalji-o-pojedincu/337-vukain-vinjevac-84438300 Вукашин Вишњевац, Минимакси Европа] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160808170152/http://www.minimaxi-europa.com/index.php/treneri/81-o-nama/detalji-o-pojedincu/337-vukain-vinjevac-84438300 |date=8. kolovoza 2016. }}</ref><ref>[http://www.novosti.rs/vesti/sport.294.html:360895-Visnjevac-napisao-jugoslovenski-almanah Večernje novosti] Вишњевац написао југословенски алманах, 2012, Ј. Секулић</ref> == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Višnjevac, Vukašin}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometni treneri]] k62az05axdzeggjt1awcra8sayb6knd 0 591586 7615905 7612043 2026-10-09T22:53:36Z Croxyz 205325 7615905 wikitext text/x-wiki {{Infookvir političar |ime = Ana Brnabić |slika = Ana Brnabić 2023.jpg |veličina = |opis slike = Ana Brnabić 2023. godine |malaslika = |opis male slike = |datum rođenja = 28. rujna 1975. |mjesto rođenja = [[Beograd]] |datum smrti = |mjesto smrti = |položaj = [[Predsjednik Republike Srbije|vršiteljica dužnosti predsjednice Republike Srbije]] |premijer = [[Đuro Macut]] |mandat_start = 28. rujna 2026. |mandat_kraj = |prethodnik = [[Aleksandar Vučić]] |nasljednik = |čin2 = [[Narodna skupština Republike Srbije|predsjednica Narodne skupštine Republike Srbije]] |predsjednik2 = [[Aleksandar Vučić]] |mandat_start2 = 20. ožujka 2024. |mandat_kraj2 = |prethodnik2 = [[Vladimir Orlić]] |nasljednik2 = [[Stojan Radenović]] (v.d.) |čin4 = ministrica državne uprave i lokalne samouprave |mandat_start4 = 11. kolovoza 2016. |mandat_kraj4 = lipanj 2017. |prethodnik4 = [[Kori Udovički]] |nasljednik4 = [[Branko Ružić]] |čin3 = 12. [[Predsjednici Vlade Srbije|predsjednica Vlade Republike Srbije]] |mandat_start3 = 29. lipnja 2017. |mandat_kraj3 = 20. ožujka 2024. |prethodnik3 = [[Aleksandar Vučić]] |nasljednik3 = [[Ivica Dačić]] (v.d.)<br>[[Miloš Vučević]] |stranka = [[Srpska napredna stranka]] }} '''Ana Brnabić''' ([[Beograd]], [[28. rujna]] [[1975.]]) [[Srbija|srbijanska]] je političarka koja vrši dužnost [[Predsjednik Republike Srbije|predsjednice Republike Srbije]]. Također je trenutna predsjednica [[Narodna skupština Republike Srbije|Narodne skupštine Republike Srbije]]. Bila je dvanaesta osoba na dužnosti predsjednika [[Vlada Republike Srbije|Vlade Republike Srbije]]. Bivša je potpredsjednica Upravnoga odbora Nacionalne alijanse za lokalni ekonomski razvoj (NALED).<ref name="A1">{{cite web|url=https://naled.rs/|title=NALED|work=naled.rs|accessdate=19. kolovoza 2022.|quote=|language=srpski|trans-title=NALED}}</ref> Brnabić je bila prva žena na čelu Vlade Republike Srbije od njene neovisnosti te prva javno deklarirana [[Homoseksualnost|homoseksualna]] [[političar]]ka u Srbiji. U Vladu je ušla još 2016. kao [[Ministar|ministrica]] državne uprave i lokalne samouprave Republike Srbije. ==Životopis== [[Datoteka:Europaforum_Wachau-2018_7472.JPG|mini|desno|Predsjednica Vlade Republike Srbije Ana Brnabić s hrvatskim kolegom [[Andrej Plenković|Andrejem Plenkovićem]] na Europa Forumu u [[Wachau]], [[Austrija]].]] Ana Brnabić rođena je u Beogradu. Njezin djed po ocu, Anton Brnabić, etnički je [[Hrvati|Hrvat]] rođen u [[Stara Baška|Staroj Baški]] na [[otok]]u [[Krk]]u te služio kao [[Časnik|vojni časnik]]. Borio se s [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|jugoslavenskim partizanima]] tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], a nakon rata bio je [[potpukovnik]]. Očeva je baka Mica rođena u Gorobilju kod [[Požega (Srbija)|Požege]] (u Srbiji). Majka i njen otac, Anin djed, su iz Babušnice u [[Pirotski okrug|pirotskom okrugu]], jugoistočna Srbija. Njezin otac Zoran rođen je [[1950.]] u [[Užice|Užicu]], a studij je završio u [[Beograd]]u, gdje je obitelj živjela. Završila je [[Peta beogradska gimnazija|Petu beogradsku gimnaziju]] [[1994.]] godine. Na Sveučilištu Northwood<ref name="A2">{{cite web|url=https://www.northwood.edu/about/about-northwood-university|title=Northwood University|work=northwood.edu|accessdate=19. kolovoza 2022.|quote=|language=engleski|trans-title=Northwood University}}</ref> ({{en|Northwood University}}) u [[Michigan]]u završila je studij poslovnoga upravljanja<ref name="A3">{{cite web|url=https://www.snhu.edu/about-us/newsroom/business/what-is-business-administration|title=Poslovno upravljanje|work=snhu.edu|accessdate=19. kolovoza 2022.|quote=|language=engleski|trans-title=Poslovno upravljanje}}</ref> ({{en|Business Administration}}) [[1998.]] godine, nakon čega je stekla diplomu MBA<ref name="A4">{{cite web|url=https://www.integraledu.hr/news/mba-studij-u-inozemstvu|title=MBA – najtraženija svjetska diploma poslovnog upravljanja|work=integraledu.hr|accessdate=19. kolovoza 2022.|quote=|language=hrvatski|trans-title=MBA – najtraženija svjetska diploma poslovnog upravljanja}}</ref> ({{en|Master of business administration}}) iz marketinga na Sveučilištu Hull ({{en|University of Hull}}) u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]]. Krajem [[2001.]] vraća se u Srbiju, gdje radi za različite [[Sjedinjene Američke Države|američke]] konzultantske tvrtke<ref name="A5">{{cite web|url=https://mconsultingprep.com/what-is-a-consulting-firm/|title=Konzultantske tvrtke|work=mconsultingprep.com|accessdate=19. kolovoza 2022.|quote=|language=engleski|trans-title=Konzultantske tvrtke}}</ref> i to na projektima razvoja lokalne samouprave koje je financirao [[USAID]]. U USAID-u radi između 2002. i 2011., a kao najznačajnija inicijativa u tom razdoblju navodi se osnivanje [[Nacionalna alijansa za lokalni ekonomski razvoj|Nacionalne alijanse za lokalni ekonomski razvoj]] ([[NALED]]). Nakon toga radi u američkoj tvrtki za razvoj [[vjetroelektrana]] ''Continental Wind Serbia'' u kojoj je od 2013. obnašala funkciju ravnateljice. U isto je vrijeme obnašala i funkciju potpredsjednice, a od 2016. i predsjednice Upravnoga odbora NALED-a, javno-privatne alijanse<ref name="A6">{{cite web|url=https://enciklopedija.hr/clanak/1754|title=Alijansa|work=enciklopedija.hr|accessdate=19. kolovoza 2022.|quote=|language=hrvatski|trans-title=Alijansa}}</ref> koja okuplja lokalne samouprave, privatna poduzeća i nevladine organizacije. Bila je prva javno deklarirana [[Homoseksualnost|homoseksualna]]<ref>D. I. (inicijali novinara), »<span class="plainlinks">[https://dnevnik.hr/vijesti/svijet/prva-gay-premijerka-na-balkanu-ana-brnabic-mandatarka-za-sastav-srpske-vlade---479989.html Prva gay premijerka na Balkanu: Ana Brnabić mandatarka za sastav srpske vlade]</span>«, ''Dnevnik.hr'', Darija Livaić, glavna urednica, Nova TV d.&nbsp;d., Zagreb, 15. lipnja 2017. (18:06). Nadnevak pristupa sadržaju: 23. kolovoza 2017. (16:38)</ref> osoba u [[Vlada Republike Srbije|Vladi Republike Srbije]]. == Izvori == {{Izvori}} ==Vanjske poveznice== * [http://www.parlament.gov.rs/%D0%BD%D0%B0%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%BD%D0%B0-%D1%81%D0%BA%D1%83%D0%BF%D1%88%D1%82%D0%B8%D0%BD%D0%B0.1.html] * {{sr}} [http://www.rts.rs/page/stories/sr/story/9/politika/2770674/biografija-ane-brnabic.html Biografija Ane Brnabić], RTS, četvrtak, 15. lipnja 2017. {{GLAVNIRASPORED:Brnabić, Ana}} [[Kategorija:Političari iz Beograda]] [[Kategorija:Srbijanski predsjednici]] [[Kategorija:Predsjednici srbijanske vlade]] [[Kategorija:LGBTQ u Srbiji]] lm98prpam2lvxrv2eo8ay51zwkzr4jr 0 592963 7615969 7563359 2026-10-10T06:19:57Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.6 7615969 wikitext text/x-wiki [[File:Circuit Sepang.svg|250px|desno|mini|Staza Velike nagrade Malezije u Formuli 1 2017.]] {{Z|MALE}} '''[[Velika nagrada Malezije]]''' (službeno:'''2017 Formula 1 Petronas Malaysia Grand Prix''') utrka je bolida [[Formula 1|Formule 1]]. Održana je [[1. listopada]] [[2017.]] godine na stazi [[Staza Sepang|Sepang]] u [[Kuala Lumpur]]u u [[Malezija|Maleziji]]. Bila je to petnaesta utrka sezone [[Formula 1 – sezona 2017.|2017.]] ==Sudionici utrke== {| class="wikitable sortable" style="font-size: 95%;" |- ! # ! Vozač ! Momčad ! Šasija ! Motor ! Guma |- | 2 | {{Z|BEL}} [[Stoffel Vandoorne]] | {{Z|UK}} McLaren-Honda Formula 1 Team | {{Z|UK}} McLaren MCL32 | {{Z|JAP}} Honda RA617H V6 t h 1.6 | align="center"| {{Pirelli}} |- | 3 | {{Z|AUS}} [[Daniel Ricciardo]] | {{Z|AUT}} Red Bull Racing | {{Z|AUT}} Red Bull RB13 | {{Z|ŠVI}} TAG Heuer V6 t h 1.6 | align="center"| {{Pirelli}} |- | 5 | {{Z|NJE}} [[Sebastian Vettel]] | {{Z|ITA}} Scuderia Ferrari | {{Z|ITA}} Ferrari SF70H | {{Z|ITA}} Ferrari 062 V6 t h 1.6 | align="center"| {{Pirelli}} |- | 7 | {{Z|FIN}} [[Kimi Räikkönen]] | {{Z|ITA}} Scuderia Ferrari | {{Z|ITA}} Ferrari SF70H | {{Z|ITA}} Ferrari 062 V6 t h 1.6 | align="center"| {{Pirelli}} |- | 8 | {{Z|FRA}} [[Romain Grosjean]] | {{Z|SAD}} Haas F1 Team | {{Z|SAD}} Haas VF-17 | {{Z|ITA}} Ferrari 062 V6 t h 1.6 | align="center"| {{Pirelli}} |- | 9 | {{Z|ŠVE}} [[Marcus Ericsson]] | {{Z|ŠVI}} Sauber F1 Team | {{Z|ŠVI}} Sauber C36 | {{Z|ITA}} Ferrari 059/5 V6 t h 1.6 | align="center"| {{Pirelli}} |- | 10 | {{Z|FRA}} [[Pierre Gasly]] | {{Z|ITA}} Scuderia Toro Rosso | {{Z|ITA}} Toro Rosso STR12 | {{Z|FRA}} Renault R.E.17 V6 t h 1.6 | align="center"| {{Pirelli}} |- | 11 | {{Z|MEX}} [[Sergio Pérez]] | {{Z|IND}} Sahara Force India F1 Team | {{Z|IND}} Force India VJM10 | {{Z|NJE}} Mercedes M00 EQ Power+ V6 t h 1.6 | align="center"| {{Pirelli}} |- | 14 | {{Z|ŠPA}} [[Fernando Alonso]] | {{Z|UK}} McLaren-Honda Formula 1 Team | {{Z|UK}} McLaren MCL32 | {{Z|JAP}} Honda RA617H V6 t h 1.6 | align="center"| {{Pirelli}} |- | 18 | {{Z|KAN}} [[Lance Stroll]] | {{Z|UK}} Williams Martini Racing | {{Z|UK}} Williams FW40 | {{Z|NJE}} Mercedes M08 EQ Power+ V6 t h 1.6 | align="center"| {{Pirelli}} |- | 19 | {{Z|BRA}} [[Felipe Massa]] | {{Z|UK}} Williams Martini Racing | {{Z|UK}} Williams FW40 | {{Z|NJE}} Mercedes M08 EQ Power+ V6 t h 1.6 | align="center"| {{Pirelli}} |- | 20 | {{Z|DAN}} [[Kevin Magnussen]] | {{Z|SAD}} Haas F1 Team | {{Z|SAD}} Haas VF-17 | {{Z|ITA}} Ferrari 062 V6 t h 1.6 | align="center"| {{Pirelli}} |- | 27 | {{Z|NJE}} [[Nico Hülkenberg]] | {{Z|FRA}} Renault Sport Formula One Team | {{Z|FRA}} Renault R.S.17 | {{Z|FRA}} Renault R.E.17 V6 t h 1.6 | align="center"| {{Pirelli}} |- | 30 | {{Z|UK}} [[Jolyon Palmer]] | {{Z|FRA}} Renault Sport Formula One Team | {{Z|FRA}} Renault R.S.17 | {{Z|FRA}} Renault R.E.17 V6 t h 1.6 | align="center"| {{Pirelli}} |- | 31 | {{Z|FRA}} [[Esteban Ocon]] | {{Z|IND}} Sahara Force India F1 Team | {{Z|IND}} Force India VJM10 | {{Z|NJE}} Mercedes M08 EQ Power+ V6 t h 1.6 | align="center"| {{Pirelli}} |- | 33 | {{Z|NIZ}} [[Max Verstappen]] | {{Z|AUT}} Red Bull Racing | {{Z|AUT}} Red Bull RB13 | {{Z|ŠVI}} TAG Heuer V6 t h 1.6 | align="center"| {{Pirelli}} |- | 37 | {{Z|MNK}} ''[[Charles Leclerc]]'' * | {{Z|ŠVI}} Sauber F1 Team | {{Z|ŠVI}} Sauber C36 | {{Z|ITA}} Ferrari 059/5 V6 t h 1.6 | align="center"| {{Pirelli}} |- | 38 | {{Z|INDN}} ''[[Sean Gelael]]'' * | {{Z|ITA}} Scuderia Toro Rosso | {{Z|ITA}} Toro Rosso STR12 | {{Z|FRA}} Renault R.E.17 V6 t h 1.6 | align="center"| {{Pirelli}} |- | 44 | {{Z|UK}} [[Lewis Hamilton]] | {{Z|NJE}} Mercedes AMG Petronas Motorsport | {{Z|NJE}} Mercedes F1 W08 | {{Z|NJE}} Mercedes M08 EQ Power+ V6 t h 1.6 | align="center"| {{Pirelli}} |- | 46 | {{Z|RUS}} ''[[Sergej Sirotkin]]'' * | {{Z|FRA}} Renault Sport Formula One Team | {{Z|FRA}} Renault R.S.17 | {{Z|FRA}} Renault R.E.17 V6 t h 1.6 | align="center"| {{Pirelli}} |- | 50 | {{Z|ITA}} ''[[Antonio Giovinazzi]]'' * | {{Z|SAD}} Haas F1 Team | {{Z|SAD}} Haas VF-17 | {{Z|ITA}} Ferrari 062 V6 t h 1.6 | align="center"| {{Pirelli}} |- | 55 | {{Z|ŠPA}} [[Carlos Sainz Jr.|Carlos Sainz]] | {{Z|ITA}} Scuderia Toro Rosso | {{Z|ITA}} Toro Rosso STR12 | {{Z|FRA}} Renault R.E.17 V6 t h 1.6 | align="center"| {{Pirelli}} |- | 77 | {{Z|FIN}} [[Valtteri Bottas]] | {{Z|NJE}} Mercedes AMG Petronas Motorsport | {{Z|NJE}} Mercedes F1 W08 | {{Z|NJE}} Mercedes M08 EQ Power+ V6 t h 1.6 | align="center"| {{Pirelli}} |- | 94 | {{Z|NJE}} [[Pascal Wehrlein]] | {{Z|ŠVI}} Sauber F1 Team | {{Z|ŠVI}} Sauber C36 | {{Z|ITA}} Ferrari 059/5 V6 t h 1.6 | align="center"| {{Pirelli}} |} '''*''' Zamjena, treći vozač ==Izvještaj== Uoči utrke, [[Scuderia Toro Rosso|Toro Rosso]] je objavio da će [[Daniil Kvyat|Daniila Kvyata]] zamijeniti [[Pierre Gasly]]. Razlog tome je bolja procjena Gaslyjevih vozačkih spospobnosti za sljedeću sezonu, kao i činjenica da Kvyat nije pokazao svoj pravi potencijal do sada. ===Treninzi=== Nizozemac [[Max Verstappen]] u [[Red Bull Racing|Red Bullu]], bio je najbrži na prvom slobodnom treningu,<ref>[https://www.f1puls.com/21756/max-verstappen-najbrzi-na-kisnom-prvom-treningu-vn-malezije/ Verstappen najbrži na prvom slobodnom treningu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170929135802/https://www.f1puls.com/21756/max-verstappen-najbrzi-na-kisnom-prvom-treningu-vn-malezije/ |date=29. rujna 2017. }} ''F1Puls'', objavljeno 29. rujna 2017. Pristupljeno 29. rujna 2017.</ref> dok je na drugom slobodnom treningu, najbrže vrijeme ostvario Nijemac [[Sebastian Vettel]] u [[Scuderia Ferrari|Ferrariju]].<ref>[https://www.f1puls.com/21762/vettel-najbrzi-na-prekinutom-drugom-slobodnom-treningu/ Vettel najbrži na drugom slobodnom treningu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170929135922/https://www.f1puls.com/21762/vettel-najbrzi-na-prekinutom-drugom-slobodnom-treningu/ |date=29. rujna 2017. }} ''F1Puls'', objavljeno 29. rujna 2017. Pristupljeno 29. rujna 2017.</ref> Finac [[Kimi Räikkönen]] bio je najbrži na trećem slobodnom treningu.<ref>[https://www.f1puls.com/21770/kimi-raikkonen-najbrzi-uoci-kvalifikacija-na-sepangu/ Raikkonen najbrži na trećem slobodnom treningu] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} ''F1Puls'', objavljeno 30. rujna 2017. Pristupljeno 30. rujna 2017.</ref> Pred kraj trećeg slobodnog treninga, Vettela su zadesili problemi s pogonskom jedinicom. ===Kvalifikacije=== Vettelovi problemi nastavili su se i u kvalifikacijama. Momčad Ferrarija je naporno radila kako bi se montirao novi motor koji je bio planiran za sljedeću utrku. U tome su uspjeli, ali nakon jednog izlaska na stazu, Vettel je osjetio ponovo nekakav problem i vratio se u garažu nakon čega više nije mogao izlaziti, te je startao utrku sa začelja. Početkom posljednje kvalifikacijske runde, tmurni oblaci su se nadvili nad stazom, te su vozači odmah izišli na stazu kako bi postavili jedan siguran krug. U tom prvom pokušaju Hamilton je odvozio krug od 1:30.076, što se kasnije pokazalo kao najbrže vrijeme. Räikkönen je ostvario drugo vrijeme sa samo 0,045 sekundi zaostatka za Britancem. Treće vrijeme odvozio je Verstappen, dok je njegov momčadski kolega [[Daniel Ricciardo]] bio četvrti.<ref>[https://www.f1puls.com/21789/kvalifikacije-za-vn-malezije/ Hamilton na pole positionu za VN Malezije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170930222427/https://www.f1puls.com/21789/kvalifikacije-za-vn-malezije/ |date=30. rujna 2017. }} ''F1Puls'', objavljeno 30. rujna 2017. Pristupljeno 30. rujna 2017.</ref> ===Utrka=== Već pri dolasku na grid, Räikkönen je prijavio probleme. Inženjeri su odvukli njegov bolid u garažu te počeli raditi na njemu, no bezuspješno. Zbog kvara baterije na motoru, Finac nije startao utrku. Hamilton je na startu zadržao svoju poziciju, a sjajno je startao i njegov momčadski kolega Bottas, koji je s četvrtog mjesta prošao pokraj Ricciarda. Sjajno je startao i [[Stoffel Vandoorne]] koji se probio na peto mjesto, kao i [[Williams F1|Williamsovi]] vozači, [[Felipe Massa]] i [[Lance Stroll]]. Vettel je nakon prvog kruga držao 13. mjesto. U 4. krugu, Verstappen je uspio prestići Hamiltona i preuzeti vodstvo. U 9. krugu Ricciardo je vratio poziciju izgubljenu na startu od Bottasa. U 21. krugu Vettel je uspio proći Pereza za peto mjesto. Četiri kruga kasnije, Vettel je ulovio Bottasa. Došao mu je je na samo 0.7 sekundi zaostatka i u tom trenutku mogao je koristiti pomoć DRS-a. Prvi u boks od prve četvorke ušao je Hamilton. Samo krug kasnije u boks je odlučio ići i Vettel, koji je na taj način pretekao Bottasa koji je u boks ušao krug nakon Vettela. Nijemac je bio brži od Ricciarda i 1.4 sekundu po krugu i u 42. krugu je smanjio zaostatak za Australcem ispod pet sekundi. U narednim krugovima, pokušavao je prestići Ricciarda, ali bez uspjeha. Verstappen je upisao svoju drugu pobjedu u Formuli 1 ispred Hamiltona, koji je nakon ove utrke povećao prednost ispred Vettela na 34 boda.<ref> [http://www.gp1.hr/max-verstappen-pobjednik-vn-malezije/ Verstappen pobjednik VN Malezije] ''GP1'', objavljeno 1. listopada 2017. Pristupljeno 1. listopada 2017. </ref> ==Najbrža vremena treninga== {|class="wikitable" style="font-size: 85%" |- !Trening !Vozač !Konstruktor !Vrijeme |- |align="center"|1. trening | {{Z|NIZ}} [[Max Verstappen]] | {{Z|AUT}} [[Red Bull Racing|Red Bull]]-[[Renault|TAG Heuer]] |align="center"|1:48.962 |- |align="center"|2. trening | {{Z|NJE}} [[Sebastian Vettel]] | {{Z|ITA}} [[Scuderia Ferrari|Ferrari]] |align="center"|1:31.261 |- |align="center"|3. trening | {{Z|FIN}} [[Kimi Räikkönen]] | {{Z|ITA}} [[Scuderia Ferrari|Ferrari]] |align="center"|1:31.880 |} ==Rezultati kvalifikacija== {|class=wikitable style="font-size:85%" |- !rowspan="2"|Poz. !rowspan="2"|Br. !rowspan="2"|Vozač !rowspan="2"|Konstruktor !colspan="3"|Kvalifikacijska vremena !rowspan="2"|Grid |- !Q1 !Q2 !Q3 |- !1. |style="color:#FFFFFF; background:#2AB4A5; text-align:center;" align=center | '''44''' |[[Lewis Hamilton]] |[[Mercedes AMG F1|Mercedes]] |'''1:31.605''' |1:30.977 |'''1:30.076''' |align="center"|1. |- !2. |style="color:#FFFFFF; background:#ff0000; text-align:center;" align=center | '''7''' |[[Kimi Räikkönen]] |[[Scuderia Ferrari|Ferrari]] |1:32.259 |1:30.926 |1:30.121 |align="center"|2. |- !3. |style="color:#FFFFFF; background:#00007D; text-align:center;" align=center | '''33''' |[[Max Verstappen]] |[[Red Bull Racing|Red Bull]]-[[Renault|TAG Heuer]] |1:31.920 |1:30.931 |1:30.541 |align="center"|3. |- !4. |style="color:#FFFFFF; background:#00007D; text-align:center;" align=center | '''3''' |[[Daniel Ricciardo]] |[[Red Bull Racing|Red Bull]]-[[Renault|TAG Heuer]] |1:32.416 |1:31.061 |1:30.595 |align="center"|4. |- !5. |style="color:#FFFFFF; background:#2AB4A5; text-align:center;" align=center | '''77''' |[[Valtteri Bottas]] |[[Mercedes AMG F1|Mercedes]] |1:32.254 |'''1:30.803''' |1:30.758 |align="center"|5. |- !6. |style="color:#FFFFFF; background:#FF80C7; text-align:center;" align=center | '''31''' |[[Esteban Ocon]] |[[Force India]]-[[Mercedes]] |1:32.527 |1:31.651 |1:31.478 |align="center"|6. |- !7. |style="color:#000000; background:#FF5F0F; text-align:center;" align=center | '''2''' |[[Stoffel Vandoorne]] |[[McLaren]]-[[Honda]] |1:32.838 |1:31.848 |1:31.582 |align="center"|7. |- !8. |style="color:#000000; background:#FFB800; text-align:center;" align=center | '''27''' |[[Nico Hülkenberg]] |[[Renault F1|Renault]] |1:32.586 |1:31.778 |1:31.607 |align="center"|8. |- !9. |style="color:#FFFFFF; background:#FF80C7; text-align:center;" align=center | '''11''' |[[Sergio Pérez]] |[[Force India]]-[[Mercedes]] |1:32.768 |1:31.484 |1:31.658 |align="center"|9. |- !10. |style="color:#000000; background:#FF5F0F; text-align:center;" align=center | '''14''' |[[Fernando Alonso]] |[[McLaren]]-[[Honda]] |1:33.049 |1:32.010 |1:31.704 |align="center"|10. |- bgcolor=white | colspan="8" | |- !11. |style="color:#0C0E8A; background:#FFFFFF; text-align:center;" align=center | '''19''' |[[Felipe Massa]] |[[Williams F1|Williams]]-[[Mercedes]] |1:32.267 |1:32.034 | |align="center"|11. |- !12. |style="color:#000000; background:#FFB800; text-align:center;" align=center | '''30''' |[[Jolyon Palmer]] |[[Renault F1|Renault]] |1:32.576 |1:32.100 | |align="center"|12. |- !13. |style="color:#0C0E8A; background:#FFFFFF; text-align:center;" align=center | '''18''' |[[Lance Stroll]] |[[Williams F1|Williams]]-[[Mercedes]] |1:33.000 |1:32.307 | |align="center"|13. |- !14. |style="color:#ff0000; background:#0005C1; text-align:center;" align=center | '''55''' |[[Carlos Sainz Jr.]] |[[Scuderia Toro Rosso|Toro Rosso]] |1:32.650 |1:32.402 | |align="center"|14. |- !15. |style="color:#ff0000; background:#0005C1; text-align:center;" align=center | '''10''' |[[Pierre Gasly]] |[[Scuderia Toro Rosso|Toro Rosso]] |1:32.547 |1:32.558 | |align="center"|15. |- bgcolor=white | colspan="8" | |- !16. |style="color:#FFFFFF; background:#808080; text-align:center;" align="center" | '''8''' |[[Romain Grosjean]] |[[Haas F1|Haas]]-[[Scuderia Ferrari|Ferrari]] |1:33.308 | | |align="center"|16. |- !17. |style="color:#FFFFFF; background:#808080; text-align:center;" align="center" | '''20''' |[[Kevin Magnussen]] |[[Haas F1|Haas]]-[[Scuderia Ferrari|Ferrari]] |1:33.434 | | |align="center"|17. |- !18. |style="color:#FFFFFF; background:#0063FF; text-align:center;" align=center | '''94''' |[[Pascal Wehrlein]] |[[Sauber]]-[[Scuderia Ferrari|Ferrari]] |1:33.483 | | |align="center"|18. |- !19. |style="color:#FFFFFF; background:#0063FF; text-align:center;" align=center | '''9''' |[[Marcus Ericsson]] |[[Sauber]]-[[Scuderia Ferrari|Ferrari]] |1:33.970 | | |align="center"|19. |- !– |style="color:#FFFFFF; background:#ff0000; text-align:center;" align=center | '''5''' |[[Sebastian Vettel]] |[[Scuderia Ferrari|Ferrari]] |align="center"|— | | |align="center"|20. |- |} ==Rezultati utrke== {|class="wikitable" style="font-size: 85%;" !Poz. !Br. !Vozač !Konstruktor !Krugovi !Vrijeme / Odustajanje !Grid !Bodovi |- !style="background:#ffffbf;"|1. |style="color:#FFFFFF; background:#00007D; text-align:center;" align=center | '''33''' |style="background:#ffffbf;"|'''[[Max Verstappen]]''' |style="background:#ffffbf;"|'''[[Red Bull Racing|Red Bull]]-[[Renault|TAG Heuer]]''' |style="background:#ffffbf;"|56 |style="background:#ffffbf;"|1:30:01.290 |style="background:#ffffbf;"|2. |style="background:#ffffbf;" align="center"|'''25''' |- !style="background:#dfdfdf;"|2. |style="color:#FFFFFF; background:#2AB4A5; text-align:center;" align=center | '''44''' |style="background:#dfdfdf;"|'''[[Lewis Hamilton]]''' |style="background:#dfdfdf;"|'''[[Mercedes AMG F1|Mercedes]]''' |style="background:#dfdfdf;"|56 |style="background:#dfdfdf;"| +12.770 |style="background:#dfdfdf;"|1. |style="background:#dfdfdf;" align="center"|'''18''' |- !style="background:#FFDF9F;"|3. |style="color:#FFFFFF; background:#00007D; text-align:center;" align=center | '''3''' |style="background:#FFDF9F;"|'''[[Daniel Ricciardo]]''' |style="background:#FFDF9F;"|'''[[Red Bull Racing|Red Bull]]-[[Renault|TAG Heuer]]''' |style="background:#FFDF9F;"|56 |style="background:#FFDF9F;"| +22.519 |style="background:#FFDF9F;"|3. |style="background:#FFDF9F;" align="center"| '''15''' |- !4. |style="color:#FFFFFF; background:#ff0000; text-align:center;" align=center | '''5''' |'''[[Sebastian Vettel]]''' |'''[[Scuderia Ferrari|Ferrari]]''' |56 | +37.362 |19. | align="center"|'''12''' |- !5. |style="color:#FFFFFF; background:#2AB4A5; text-align:center;" align=center | '''77''' |'''[[Valtteri Bottas]]''' |'''[[Mercedes AMG F1|Mercedes]]''' |56 | +56.021 |4. |align="center"|'''10''' |- !6. |style="color:#FFFFFF; background:#FF80C7; text-align:center;" align=center | '''11''' |'''[[Sergio Pérez]]''' |'''[[Force India]]-[[Mercedes]]''' |56 | +1:18.630 |8. |align="center"| '''8''' |- !7. |style="color:#000000; background:#FF5F0F; text-align:center;" align=center | '''2''' |'''[[Stoffel Vandoorne]]''' |'''[[McLaren]]'''-'''[[Honda]]''' |55 | +1 krug |6. |align="center"| '''6''' |- !8. |style="color:#0C0E8A; background:#FFFFFF; text-align:center;" align=center | '''18''' |'''[[Lance Stroll]]''' |'''[[Williams F1|Williams]]-[[Mercedes]]''' |55 | +1 krug |12. |align="center"| '''4''' |- !9. |style="color:#0C0E8A; background:#FFFFFF; text-align:center;" align=center | '''19''' |'''[[Felipe Massa]]''' |'''[[Williams F1|Williams]]'''-'''[[Mercedes]]''' |55 | +1 krug |10. | align=center|'''2''' |- !10. |style="color:#FFFFFF; background:#FF80C7; text-align:center;" align=center | '''31''' |'''[[Esteban Ocon]]''' |'''[[Force India]]-[[Mercedes]]''' |55 | +1 krug |5. |align="center"| '''1''' |- !11. |style="color:#000000; background:#FF5F0F; text-align:center;" align=center | '''14''' |[[Fernando Alonso]] |[[McLaren]]-[[Honda]] |55 | +1 krug |9. | |- !12. |style="color:#FFFFFF; background:#808080; text-align:center;" align="center" | '''20''' |[[Kevin Magnussen]] |[[Haas F1|Haas]]-[[Scuderia Ferrari|Ferrari]] |55 | +1 krug |16. | |- !13. |style="color:#FFFFFF; background:#808080; text-align:center;" align="center" | '''8''' |[[Romain Grosjean]] |[[Haas F1|Haas]]-[[Scuderia Ferrari|Ferrari]] |55 | +1 krug |15. | |- !14. |style="color:#ff0000; background:#0005C1; text-align:center;" align=center | '''10''' |[[Pierre Gasly]] |[[Scuderia Toro Rosso|Toro Rosso]] |55 | +1 krug |14. | |- !15. |style="color:#000000; background:#FFB800; text-align:center;" align=center | '''30''' |[[Jolyon Palmer]] |[[Renault F1|Renault]] | 55 | +1 krug |11. | |- !16. |style="color:#000000; background:#FFB800; text-align:center;" align=center | '''27''' |[[Nico Hülkenberg]] |[[Renault F1|Renault]] |55 | +1 krug |7. | |- !17. |style="color:#FFFFFF; background:#0063FF; text-align:center;" align=center | '''94''' |[[Pascal Wehrlein]] |[[Sauber]]-[[Scuderia Ferrari|Ferrari]] |55 | +1 krug |17. | |- !18. |style="color:#FFFFFF; background:#0063FF; text-align:center;" align=center | '''9''' |[[Marcus Ericsson]] |[[Sauber]]-[[Scuderia Ferrari|Ferrari]] |54 | +2 kruga |18. | |- !– |style="color:#ff0000; background:#0005C1; text-align:center;" align=center | '''55''' |[[Carlos Sainz Jr.]] |[[Scuderia Toro Rosso|Toro Rosso]] |29 | Motor |13. | |- !– |style="color:#FFFFFF; background:#ff0000; text-align:center;" align=center | '''7''' |[[Kimi Räikkönen]] |[[Scuderia Ferrari|Ferrari]] |0 | Baterija |—{{ref|1|1}} | |- |} *{{Note|1|1}} – [[Kimi Räikkönen]] nije startao utrku zbog kvara na motoru. {|class="wikitable" style="font-size: 85%;" !Najbrži krug utrke | {{Z|NJE}} [[Sebastian Vettel]] 1:34.080 |- !Vodstvo u utrci | {{Z|UK}} [[Lewis Hamilton]] (1-3) <br> {{Z|NIZ}} [[Max Verstappen]] (4-27) <br> {{Z|AUS}} [[Daniel Ricciardo]] (28-29) <br> {{Z|NIZ}} [[Max Verstappen]] (30-56) |- |} ==Zanimljivosti== ===Vozači=== * 2. pobjeda za [[Max Verstappen|Maxa Verstappena]]. * 114. postolje za [[Lewis Hamilton|Lewisa Hamiltona]]. * 26. postolje za [[Daniel Ricciardo|Danijela Ricciarda]]. * 70. najbolja startna pozicija za [[Lewis Hamilton|Lewisa Hamiltona]]. ===Konstruktori=== * 54. pobjeda za [[Red Bull Racing|Red Bull]]. * 85. najbolja startna pozicija za [[Mercedes AMG F1|Mercedes]]. ==Ukupan poredak nakon 15 od 20 utrka== {{col-begin}} {{col-2}} {| class="wikitable" style="font-size: 90%" |- ! ! Mjesto ! Vozač ! Bodovi |- | | align="center"| 1. | {{Z|UK}} [[Lewis Hamilton]] | align="center"| '''281''' |- | | align="center"| 2. | {{Z|NJE}} [[Sebastian Vettel]] | align="center"| '''247''' |- | | align="center"| 3. | {{Z|FIN}} [[Valtteri Bottas]] | align="center"| '''222''' |- | | align="center"| 4. | {{Z|AUS}} [[Daniel Ricciardo]] | align="center"| '''177''' |- | | align="center"| 5. | {{Z|FIN}} [[Kimi Räikkönen]] | align="center"| '''138''' |- | | align="center"| 6. | {{Z|NIZ}} [[Max Verstappen]] | align="center"| '''93''' |- | | align="center"| 7. | {{Z|MEX}} [[Sergio Pérez]] | align="center"| '''76''' |- | | align="center"| 8. | {{Z|FRA}} [[Esteban Ocon]] | align="center"| '''57''' |- | | align="center"| 9. | {{Z|ŠPA}} [[Carlos Sainz Jr.]] | align="center"| '''48''' |- | | align="center"| 10. | {{Z|NJE}} [[Nico Hülkenberg]] | align="center"| '''34''' |- | | align="center"| 11. | {{Z|BRA}} [[Felipe Massa]] | align="center"| '''33''' |- | | align="center"| 12. | {{Z|KAN}} [[Lance Stroll]] | align="center"| '''32''' |- | | align="center"| 13. | {{Z|FRA}} [[Romain Grosjean]] | align="center"| '''26''' |- |align="left"|[[File:1uparrow green.svg|10px]] 3 | align="center"| 14. | {{Z|BEL}} [[Stoffel Vandoorne]] | align="center"| '''13''' |- |align="left"|[[File:1downarrow red.svg|10px]] 1 | align="center"| 15. | {{Z|DAN}} [[Kevin Magnussen]] | align="center"| '''11''' |- |align="left"|[[File:1downarrow red.svg|10px]] 1 | align="center"| 16. | {{Z|ŠPA}} [[Fernando Alonso]] | align="center"| '''10''' |- |align="left"|[[File:1downarrow red.svg|10px]] 1 | align="center"| 17. | {{Z|UK}} [[Jolyon Palmer]] | align="center"| '''8''' |- | | align="center"| 18. | {{Z|NJE}} [[Pascal Wehrlein]] | align="center"| '''5''' |- | | align="center"| 19. | {{Z|RUS}} [[Daniil Kvyat]] | align="center"| '''4''' |- |} {{col-2}} {| class="wikitable" style="font-size: 90%" |- ! Mjesto ! Konstruktor ! Bodovi |- | align="center"| 1. | {{Z|NJE}} [[Mercedes AMG F1|Mercedes]] | align="center"| '''503''' |- | align="center"| 2. | {{Z|ITA}} [[Scuderia Ferrari|Ferrari]] | align="center"| '''385''' |- | align="center"| 3. | {{Z|AUT}} [[Red Bull Racing|Red Bull]]-[[Renault|TAG Heuer]] | align="center"| '''270''' |- | align="center"| 4. | {{Z|IND}} [[Force India]]-[[Mercedes Benz|Mercedes]] | align="center"| '''133''' |- | align="center"| 5. | {{Z|UK}} [[Williams F1|Williams]]-[[Mercedes Benz|Mercedes]] | align="center"| '''65''' |- | align="center"| 6. | {{Z|ITA}} [[Scuderia Toro Rosso|Toro Rosso]] | align="center"| '''52''' |- | align="center"| 7. | {{Z|FRA}} [[Renault F1|Renault]] | align="center"| '''42''' |- | align="center"| 8. | {{Z|SAD}} [[Haas F1|Haas]]-[[Ferrari]] | align="center"| '''37''' |- | align="center"| 9. | {{Z|UK}} [[McLaren]]-[[Honda]] | align="center"| '''23''' |- | align="center"| 10. | {{Z|ŠVI}} [[Sauber]]-[[Ferrari]] | align="center"| '''5''' |- |} {{col-end}} {{Z|SIN}} [[Velika nagrada Singapura 2017.]] - Prošla utrka ← '''[[Formula 1 – sezona 2017.]]''' → Sljedeća utrka - {{Z|JAP}} [[Velika nagrada Japana 2017.]] ==Izvori== {{izvori|30em}} ==Vanjske poveznice== * [http://www.statsf1.com/en/2017/malaisie.aspx 2017 Malaysian Grand Prix] ''StatsF1'' [[Kategorija:Utrke Formule 1 2017.|Malezija]] [[Kategorija:Velika nagrada Malezije|2017]] shlc44ar4eaq9vbd7grck6ep3i77o4q 0 592981 7615817 6694886 2026-10-09T19:42:18Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.6 7615817 wikitext text/x-wiki '''Tiritli''' su tradicionalni [[kolač]] iz Slavonije. Brodske novine spominju ga 1937. godine. Dio "101 brodske priče" [[Zvonimir Toldi|Zvonimira Toldija]].<ref>Zvonimir Toldi: 101 brodska priča"</ref> Odnedavno je proglašen [[Slavonski Brod|slavonskobrodskim]] suvenirom.<ref name="hrvatska kuhinja">[http://hrvatskakuhinja.info/tiritli-stari-slavonski-kolacici/ Hrvatska kuhinja] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} ''Tiritli – stari slavonski kolačići'' 2. lipnja 2015. (pristupljeno 26. rujna 2017.)</ref> Puni se [[nadjev]]om od [[orah]]a, kao za [[orahnjača|orahnjaču]]. Nadjev može biti i od [[mak]]a ili domaći [[pekmez]]. Ostali sastojci za izradu su [[brašno]], [[maslac]], [[šećer]], [[žumanjak]], [[kiselo vrhnje]] i šećer u prahu za posipavanje.<ref name="hrvatska kuhinja"/> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Slavonski Brod]] [[Kategorija:Slavonska kuhinja]] [[Kategorija:Hrvatske slastice]] h290oob1h26atpja9o8lktfhdfrpwrc 0 593919 7615966 7563349 2026-10-10T06:17:34Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.6 7615966 wikitext text/x-wiki [[File:Circuit Interlagos.svg|250px|desno|mini|Staza Velike nagrade Brazila u Formuli 1 2017.]] {{Z|BRA}} '''[[Velika nagrada Brazila]]''' (službeno:'''Formula 1 Grande Prêmio Heineken do Brasil 2017''') utrka je bolida [[Formula 1|Formule 1]]. Održana je [[12. studenog]] [[2017.]] godine na stazi [[Staza Interlagos|Interlagos]] u [[Sao Paolo|São Paolu]]. Bila je to devetnaesta utrka sezone [[Formula 1 – sezona 2017.|2017.]] ==Sudionici utrke== {| class="wikitable sortable" style="font-size: 95%;" |- ! # ! Vozač ! Momčad ! Šasija ! Motor ! Guma |- | 2 | {{Z|BEL}} [[Stoffel Vandoorne]] | {{Z|UK}} McLaren-Honda Formula 1 Team | {{Z|UK}} McLaren MCL32 | {{Z|JAP}} Honda RA617H V6 t h 1.6 | align="center"| {{Pirelli}} |- | 3 | {{Z|AUS}} [[Daniel Ricciardo]] | {{Z|AUT}} Red Bull Racing | {{Z|AUT}} Red Bull RB13 | {{Z|ŠVI}} TAG Heuer V6 t h 1.6 | align="center"| {{Pirelli}} |- | 5 | {{Z|NJE}} [[Sebastian Vettel]] | {{Z|ITA}} Scuderia Ferrari | {{Z|ITA}} Ferrari SF70H | {{Z|ITA}} Ferrari 062 V6 t h 1.6 | align="center"| {{Pirelli}} |- | 7 | {{Z|FIN}} [[Kimi Räikkönen]] | {{Z|ITA}} Scuderia Ferrari | {{Z|ITA}} Ferrari SF70H | {{Z|ITA}} Ferrari 062 V6 t h 1.6 | align="center"| {{Pirelli}} |- | 8 | {{Z|FRA}} [[Romain Grosjean]] | {{Z|SAD}} Haas F1 Team | {{Z|SAD}} Haas VF-17 | {{Z|ITA}} Ferrari 062 V6 t h 1.6 | align="center"| {{Pirelli}} |- | 9 | {{Z|ŠVE}} [[Marcus Ericsson]] | {{Z|ŠVI}} Sauber F1 Team | {{Z|ŠVI}} Sauber C36 | {{Z|ITA}} Ferrari 059/5 V6 t h 1.6 | align="center"| {{Pirelli}} |- | 10 | {{Z|FRA}} [[Pierre Gasly]] | {{Z|ITA}} Scuderia Toro Rosso | {{Z|ITA}} Toro Rosso STR12 | {{Z|FRA}} Renault R.E.17 V6 t h 1.6 | align="center"| {{Pirelli}} |- | 11 | {{Z|MEX}} [[Sergio Pérez]] | {{Z|IND}} Sahara Force India F1 Team | {{Z|IND}} Force India VJM10 | {{Z|NJE}} Mercedes M00 EQ Power+ V6 t h 1.6 | align="center"| {{Pirelli}} |- | 14 | {{Z|ŠPA}} [[Fernando Alonso]] | {{Z|UK}} McLaren-Honda Formula 1 Team | {{Z|UK}} McLaren MCL32 | {{Z|JAP}} Honda RA617H V6 t h 1.6 | align="center"| {{Pirelli}} |- | 18 | {{Z|KAN}} [[Lance Stroll]] | {{Z|UK}} Williams Martini Racing | {{Z|UK}} Williams FW40 | {{Z|NJE}} Mercedes M08 EQ Power+ V6 t h 1.6 | align="center"| {{Pirelli}} |- | 19 | {{Z|BRA}} [[Felipe Massa]] | {{Z|UK}} Williams Martini Racing | {{Z|UK}} Williams FW40 | {{Z|NJE}} Mercedes M08 EQ Power+ V6 t h 1.6 | align="center"| {{Pirelli}} |- | 20 | {{Z|DAN}} [[Kevin Magnussen]] | {{Z|SAD}} Haas F1 Team | {{Z|SAD}} Haas VF-17 | {{Z|ITA}} Ferrari 062 V6 t h 1.6 | align="center"| {{Pirelli}} |- | 27 | {{Z|NJE}} [[Nico Hülkenberg]] | {{Z|FRA}} Renault Sport Formula One Team | {{Z|FRA}} Renault R.S.17 | {{Z|FRA}} Renault R.E.17 V6 t h 1.6 | align="center"| {{Pirelli}} |- | 28 | {{Z|NZL}} [[Brendon Hartley]] | {{Z|ITA}} Scuderia Toro Rosso | {{Z|ITA}} Toro Rosso STR12 | {{Z|FRA}} Renault R.E.17 V6 t h 1.6 | align="center"| {{Pirelli}} |- | 31 | {{Z|FRA}} [[Esteban Ocon]] | {{Z|IND}} Sahara Force India F1 Team | {{Z|IND}} Force India VJM10 | {{Z|NJE}} Mercedes M08 EQ Power+ V6 t h 1.6 | align="center"| {{Pirelli}} |- | 33 | {{Z|NIZ}} [[Max Verstappen]] | {{Z|AUT}} Red Bull Racing | {{Z|AUT}} Red Bull RB13 | {{Z|ŠVI}} TAG Heuer V6 t h 1.6 | align="center"| {{Pirelli}} |- | 35 | {{Z|UK}} ''[[George Russell (F1 vozač)|George Russell]]'' * | {{Z|IND}} Sahara Force India F1 Team | {{Z|IND}} Force India VJM10 | {{Z|NJE}} Mercedes M08 EQ Power+ V6 t h 1.6 | align="center"| {{Pirelli}} |- | 37 | {{Z|MNK}} ''[[Charles Leclerc]]'' * | {{Z|ŠVI}} Sauber F1 Team | {{Z|ŠVI}} Sauber C36 | {{Z|ITA}} Ferrari 059/5 V6 t h 1.6 | align="center"| {{Pirelli}} |- | 44 | {{Z|UK}} [[Lewis Hamilton]] | {{Z|NJE}} Mercedes AMG Petronas Motorsport | {{Z|NJE}} Mercedes F1 W08 | {{Z|NJE}} Mercedes M08 EQ Power+ V6 t h 1.6 | align="center"| {{Pirelli}} |- | 50 | {{Z|ITA}} ''[[Antonio Giovinazzi]]'' * | {{Z|SAD}} Haas F1 Team | {{Z|SAD}} Haas VF-17 | {{Z|ITA}} Ferrari 062 V6 t h 1.6 | align="center"| {{Pirelli}} |- | 55 | {{Z|ŠPA}} [[Carlos Sainz Jr.|Carlos Sainz]] | {{Z|FRA}} Renault Sport Formula One Team | {{Z|FRA}} Renault R.S.17 | {{Z|FRA}} Renault R.E.17 V6 t h 1.6 | align="center"| {{Pirelli}} |- | 77 | {{Z|FIN}} [[Valtteri Bottas]] | {{Z|NJE}} Mercedes AMG Petronas Motorsport | {{Z|NJE}} Mercedes F1 W08 | {{Z|NJE}} Mercedes M08 EQ Power+ V6 t h 1.6 | align="center"| {{Pirelli}} |- | 94 | {{Z|NJE}} [[Pascal Wehrlein]] | {{Z|ŠVI}} Sauber F1 Team | {{Z|ŠVI}} Sauber C36 | {{Z|ITA}} Ferrari 059/5 V6 t h 1.6 | align="center"| {{Pirelli}} |} '''*''' Zamjena, treći vozač ==Izvještaj== ===Treninzi=== Britanac [[Lewis Hamilton]] u [[Mercedes AMG F1|Mercedesu]] je bio najbrži na prva dva slobodna treninga u petak.<ref> [http://www.gp1.hr/hamilton-najbrzi-na-prvom-slobodnom-treningu-u-brazilu/ Hamilton najbrži na prvom treningu] ''GP1'', objavljeno 10. studenog 2017. Pristupljeno 10. studenog 2017. </ref><ref> [http://www.gp1.hr/hamilton-najbrzi-i-na-drugom-treningu-u-brazilu/ Hamilton najbrži na drugom treningu] ''GP1'', objavljeno 10. studenog 2017. Pristupljeno 10. studenog 2017. </ref> U subotu na trećem slobodnom treningu, najbrže vrijeme ostvario je Hamiltonov momčadski kolega, Finac [[Valtteri Bottas]].<ref> [http://www.gp1.hr/bottas-najbrzi-na-trecem-treningu-u-brazilu/ Bottas najbrži na trećem treningu] ''GP1'', objavljeno 11. studenog 2017. Pristupljeno 11. studenog 2017. </ref> ===Kvalifikacije=== U prvoj kvalifikacijskoj rundi, Hamilton je već u prvom krugu izgubio nadzor nad bolidom, završio u zidu i za njega su kvalifikacije bile završene. Nakon što su nakratko prekinute, kvalifikacije su se nastavile nakon malo više od pet minuta. [[Romain Grosjean]] u [[Haas F1|Haasu]] je vozio s prepolovljenim T-krilom, ali to ga nije spriječilo da odradi solidan krug. U drugoj kvalifikacijskoj rundi, pomalo neočekivano, ispao je Francuz [[Esteban Ocon]]. Pri kraju kvalifikacija kiša je malo pojačala. Bottas je osvojio svoju treću najbolji startnu poziciju, s četiri stotinke prednosti ispred [[Sebastian Vettel|Sebastiana Vettela]] u [[Scuderia Ferrari|Ferrariju]].<ref> [http://www.gp1.hr/valtteri-bottas-na-pole-positionu-za-vn-brazila/ Bottas na pole positionu za VN Brazila] ''GP1'', objavljeno 11. studenog 2017. Pristupljeno 11. studenog 2017. </ref> ===Utrka=== Vettel je imao bolji start od Bottasa i preuzeo vodeću poziciju. [[Daniel Ricciardo]] se izvrtio nakon kontakta sa [[Stoffel Vandoorne|Stoffelom Vandoorneom]], u kojeg je prethodno udario [[Kevin Magnussen]]. Vandoorne i Magnussen su odustali, dok je Ricciardo nastavio utrku. Grosjean i Ocon također su imali dodir i obojica su izletjeli sa staze. Ocon je odustao, a Grosjean nastavio utrku uz 10 sekundi kazne, nakon što je proglašen krivim za sudar. Već u prvom krugu, ''safety car'' je izašao na stazu. [[Fernando Alonso]] i [[Felipe Massa]] su napredovali do 5. i 6. mjesta. Nakon odlaska ''safety cara'' sa staze, Massa je odmah iskoristio priliku i prošao Alonsa u prvom zavoju. Hamilton je bez problema prolazio vozače i nakon devet krugova je bio na desetom mjestu. Ricciardo je sa začelja također brzo nadoknađivao pozicije. U 14. krugu, Hamilton je prošao [[Sergio Pérez|Sergija Péreza]] za sedmo mjesto. Vettel je na vrhu imao malo više od dvije sekundi prednosti u odnosu na Bottasa. Hamilton se u 18. krugu približio Alonsu i Massi. Britanac je prošao Alonsa u 20. krugu, a Massu već sljedeći krug. Bottas je prvi od vodećih otišao u boks. U sljedećem krugu to su odradili Vettel i [[Max Verstappen]]. Vettel se uspio vratiti na stazu ispred Bottasa. Nakon što je boks odradio i [[Kimi Räikkönen]], Hamilton je preuzeo vodeću poziciju. [[Brendon Hartley]] je u 42. krugu morao otići u boks i završiti utrku zbog problema na bolidu. Hamilton je u boks otišao u 44. krugu i vratio se na stazu na peto mjesto. U istom krugu u boks je otišao i Ricciardo. Alonso je bio konstantno na sekundu zaostatka iza Masse, ali ga nije uspijevao preći. Hamilton je bez većih problema u 59. krugu prošao Verstappena za četvrto mjesto. U samoj završnici utrke, Hamilton i Räikkönen su vodili borbu za treće mjesto, ali Britanac nije uspio preći naprijed. U zadnjem krugu, dogodio se troboj između Masse, Alonsa i Péreza, ali su svi vozači zadržali svoje pozicije. S nešto više od dvije sekunde prednosti ispred Bottasa, Vettel je došao do svoje 47. pobjede u Formuli 1.<ref> [http://www.gp1.hr/sebastian-vettel-pobjednik-vn-brazila/ Vettel pobjednik VN Brazila] ''GP1'', objavljeno 12. studenog 2017. Pristupljeno 14. studenog 2017. </ref> ==Najbrža vremena treninga== {|class="wikitable" style="font-size: 85%" |- !Trening !Vozač !Konstruktor !Vrijeme |- |align="center"|1. trening | {{Z|UK}} [[Lewis Hamilton]] | {{Z|NJE}} [[Mercedes AMG F1|Mercedes]] |align="center"|1:09.202 |- |align="center"|2. trening | {{Z|UK}} [[Lewis Hamilton]] | {{Z|NJE}} [[Mercedes AMG F1|Mercedes]] |align="center"|1:09.515 |- |align="center"|3. trening | {{Z|FIN}} [[Valtteri Bottas]] | {{Z|NJE}} [[Mercedes AMG F1|Mercedes]] |align="center"|1:09.281 |} ==Rezultati kvalifikacija== {|class=wikitable style="font-size:85%" !rowspan="2"|Poz. !rowspan="2"|Br. !rowspan="2"|Vozač !rowspan="2"|Konstruktor !colspan="3"|Kvalifikacijska vremena !rowspan="2"|Grid |- !Q1 !Q2 !Q3 |- !1. |style="color:#FFFFFF; background:#2AB4A5; text-align:center;" align=center | '''77''' |[[Valtteri Bottas]] |[[Mercedes AMG F1|Mercedes]] |1:09.452 |1:08.638 |'''1:08.322''' |align="center"|1. |- !2. |style="color:#FFFFFF; background:#ff0000; text-align:center;" align=center | '''5''' |[[Sebastian Vettel]] |[[Scuderia Ferrari|Ferrari]] |1:09.643 |'''1:08.494''' |1:08.360 |align="center"|2. |- !3. |style="color:#FFFFFF; background:#ff0000; text-align:center;" align=center | '''7''' |[[Kimi Räikkönen]] |[[Scuderia Ferrari|Ferrari]] |'''1:09.405''' |1:09.116 |1:08.538 |align="center"|3. |- !4. |style="color:#FFFFFF; background:#00007D; text-align:center;" align=center | '''33''' |[[Max Verstappen]] |[[Red Bull Racing|Red Bull]]-[[Renault|TAG Heuer]] |1:09.820 |1:09.050 |1:08.925 |align="center"|4. |- !5. |style="color:#FFFFFF; background:#00007D; text-align:center;" align=center | '''3''' |[[Daniel Ricciardo]] |[[Red Bull Racing|Red Bull]]-[[Renault|TAG Heuer]] |1:09.828 |1:09.533 |1:09.330 |align="center"|14.{{ref|1|1}} |- !6. |style="color:#FFFFFF; background:#FF80C7; text-align:center;" align=center | '''11''' |[[Sergio Pérez]] |[[Force India]]-[[Mercedes]] |1:10.145 |1:09.760 |1:09.598 |align="center"|5. |- !7. |style="color:#000000; background:#FF5F0F; text-align:center;" align=center | '''14''' |[[Fernando Alonso]] |[[McLaren]]-[[Honda]] |1:10.172 |1:09.593 |1:09.617 |align="center"|6. |- !8. |style="color:#000000; background:#FFB800; text-align:center;" align=center | '''27''' |[[Nico Hülkenberg]] |[[Renault F1|Renault]] |1:10.078 |1:09.726 |1:09.703 |align="center"|7. |- !9. |style="color:#000000; background:#FFB800; text-align:center;" align=center | '''55''' |[[Carlos Sainz Jr.]] |[[Renault F1|Renault]] |1:10.227 |1:09.768 |1:09.805 |align="center"|8. |- !10. |style="color:#0C0E8A; background:#FFFFFF; text-align:center;" align=center | '''19''' |[[Felipe Massa]] |[[Williams F1|Williams]]-[[Mercedes]] |1:09.789 |1:09.612 |1:09.841 |align="center"|9. |- bgcolor=white | colspan="8" | |- !11. |style="color:#FFFFFF; background:#FF80C7; text-align:center;" align=center | '''31''' |[[Esteban Ocon]] |[[Force India]]-[[Mercedes]] |1:10.168 |1:09.830 | |align="center"|10. |- !12. |style="color:#FFFFFF; background:#808080; text-align:center;" align="center" | '''8''' |[[Romain Grosjean]] |[[Haas F1|Haas]]-[[Scuderia Ferrari|Ferrari]] |1:10.148 |1:09.879 | |align="center"|11. |- !13. |style="color:#000000; background:#FF5F0F; text-align:center;" align=center | '''2''' |[[Stoffel Vandoorne]] |[[McLaren]]-[[Honda]] |1:10.286 |1:10.116 | |align="center"|12. |- !14. |style="color:#FFFFFF; background:#808080; text-align:center;" align="center" | '''20''' |[[Kevin Magnussen]] |[[Haas F1|Haas]]-[[Scuderia Ferrari|Ferrari]] |1:10.521 |1:10.154 | |align="center"|13. |- !15. |style="color:#ff0000; background:#0005C1; text-align:center;" align=center | '''28''' |[[Brendon Hartley]] |[[Scuderia Toro Rosso|Toro Rosso]] |1:10.625 |align="center"|— | |align="center"|18.{{ref|2|2}} |- bgcolor=white | colspan="8" | |- !16. |style="color:#FFFFFF; background:#0063FF; text-align:center;" align=center | '''94''' |[[Pascal Wehrlein]] |[[Sauber]]-[[Scuderia Ferrari|Ferrari]] |1:10.678 | | |align="center"|15. |- !17. |style="color:#ff0000; background:#0005C1; text-align:center;" align=center | '''10''' |[[Pierre Gasly]] |[[Scuderia Toro Rosso|Toro Rosso]] |1:10.686 | | |align="center"|19.{{ref|3|3}} |- !18. |style="color:#0C0E8A; background:#FFFFFF; text-align:center;" align=center | '''18''' |[[Lance Stroll]] |[[Williams F1|Williams]]-[[Mercedes]] |1:10.776 | | |align="center"|17.{{ref|4|4}} |- !19. |style="color:#FFFFFF; background:#0063FF; text-align:center;" align=center | '''9''' |[[Marcus Ericsson]] |[[Sauber]]-[[Scuderia Ferrari|Ferrari]] |1:10.875 | | |align="center"|16. |- !– |style="color:#FFFFFF; background:#2AB4A5; text-align:center;" align=center | '''44''' |[[Lewis Hamilton]] |[[Mercedes AMG F1|Mercedes]] |align="center"|— | | |align="center"|20. |- |} *{{note|1|1}}&nbsp;– [[Daniel Ricciardo]] je dobio 10 mjesta kazne na gridu zbog promjene elemenata pogonske jedinice.<ref>[https://www.f1puls.com/22931/ricciardo-hartley-i-gasly-s-10-mjesta-kazne-za-vn-brazila/ Kažnjeni Ricciardo, Hartley i Gasly] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} ''F1puls'', objavljeno 10. studenog 2017. Pristupljeno 10. studenog 2017.</ref> *{{note|2|2}}&nbsp;– [[Brendon Hartley]] je dobio 10 mjesta kazne na gridu zbog promjene elemenata pogonske jedinice. *{{note|3|3}}&nbsp;– [[Pierre Gasly]] je dobio 25 mjesta kazne na gridu zbog promjene elemenata pogonske jedinice. *{{note|4|4}}&nbsp;– [[Lance Stroll]] je dobio 5 mjesta kazne na gridu zbog promjene mjenjača. ==Rezultati utrke== {|class="wikitable" style="font-size: 85%;" !Poz. !Br. !Vozač !Konstruktor !Krugovi !Vrijeme / Odustajanje !Grid !Bodovi |- !style="background:#ffffbf;"|1. |style="color:#FFFFFF; background:#ff0000; text-align:center;" align=center | '''5''' |style="background:#ffffbf;"|'''[[Sebastian Vettel]]''' |style="background:#ffffbf;"|'''[[Scuderia Ferrari|Ferrari]]''' |style="background:#ffffbf;"|71 |style="background:#ffffbf;"| 1:31:26.262 |style="background:#ffffbf;"|2. |style="background:#ffffbf;" align="center"|'''25''' |- !style="background:#dfdfdf;"|2. |style="color:#FFFFFF; background:#2AB4A5; text-align:center;" align=center| '''77''' |style="background:#dfdfdf;"|'''[[Valtteri Bottas]]''' |style="background:#dfdfdf;"|'''[[Mercedes AMG F1|Mercedes]]''' |style="background:#dfdfdf;"|71 |style="background:#dfdfdf;"| +2.762 |style="background:#dfdfdf;"|1. |style="background:#dfdfdf;" align="center"|'''18''' |- !style="background:#FFDF9F;"|3. |style="color:#FFFFFF; background:#ff0000; text-align:center;" align=center | '''7''' |style="background:#FFDF9F;"|'''[[Kimi Räikkönen]]''' |style="background:#FFDF9F;"|'''[[Scuderia Ferrari|Ferrari]]''' |style="background:#FFDF9F;"|71 |style="background:#FFDF9F;"| +4.600 |style="background:#FFDF9F;"|3. |style="background:#FFDF9F;" align="center"|'''15''' |- !4. |style="color:#FFFFFF; background:#2AB4A5; text-align:center;" align=center| '''44''' |'''[[Lewis Hamilton]]''' |'''[[Mercedes AMG F1|Mercedes]]''' |71 | +5.468 |—{{ref|1|1}} |align="center"|'''12''' |- !5. |style="color:#FFFFFF; background:#00007D; text-align:center;" align=center | '''33''' |'''[[Max Verstappen]]''' |'''[[Red Bull Racing|Red Bull]]-[[Renault|TAG Heuer]]''' |71 | +32.940 |4. |align="center"|'''10''' |- !6. |style="color:#FFFFFF; background:#00007D; text-align:center;" align=center | '''3''' |'''[[Daniel Ricciardo]]''' |'''[[Red Bull Racing|Red Bull]]-[[Renault|TAG Heuer]]''' |71 | +48.691 |14. |align="center"| '''8''' |- !7. |style="color:#0C0E8A; background:#FFFFFF; text-align:center;" align=center | '''19''' |'''[[Felipe Massa]]''' |'''[[Williams F1|Williams]]-[[Mercedes]]''' |71 | +1:08.882 |9. |align="center"| '''6''' |- !8. |style="color:#000000; background:#FF5F0F; text-align:center;" align=center | '''14''' |'''[[Fernando Alonso]]''' |'''[[McLaren]]-[[Honda]]''' |71 | +1:09.363 |6. |align="center"|'''4''' |- !9. |style="color:#FFFFFF; background:#FF80C7; text-align:center;" align=center | '''11''' |'''[[Sergio Pérez]]''' |'''[[Force India]]-[[Mercedes]]''' |71 | +1:09.500 |5. |align="center"|'''2''' |- !10. |style="color:#000000; background:#FFB800; text-align:center;" align=center | '''27''' |'''[[Nico Hülkenberg]]''' |'''[[Renault F1|Renault]]''' |70 | +1 krug |7. |align="center"|'''1''' |- !11. |style="color:#000000; background:#FFB800; text-align:center;" align=center | '''55''' |[[Carlos Sainz Jr.]] |[[Renault F1|Renault]] |70 | +1 krug |8. |align="center"| |- !12. |style="color:#ff0000; background:#0005C1; text-align:center;" align=center | '''10''' |[[Pierre Gasly]] |[[Scuderia Toro Rosso|Toro Rosso]] |70 | +1 krug |19. |align="center"| |- !13. |style="color:#FFFFFF; background:#0063FF; text-align:center;" align=center | '''9''' |[[Marcus Ericsson]] |[[Sauber]]-[[Scuderia Ferrari|Ferrari]] |70 | +1 krug |17. | |- !14. |style="color:#FFFFFF; background:#0063FF; text-align:center;" align=center | '''94''' |[[Pascal Wehrlein]] |[[Sauber]]-[[Scuderia Ferrari|Ferrari]] |70 | +1 krug |15. |align="center"| |- !15. |style="color:#FFFFFF; background:#808080; text-align:center;" align="center" | '''8''' |[[Romain Grosjean]] |[[Haas F1|Haas]]-[[Scuderia Ferrari|Ferrari]] |69 | +2 kruga |11. |align="center"| |- !16. |style="color:#0C0E8A; background:#FFFFFF; text-align:center;" align=center | '''18''' |[[Lance Stroll]] |[[Williams F1|Williams]]-[[Mercedes]] |69 | +2 kruga |16. | |- !– |style="color:#ff0000; background:#0005C1; text-align:center;" align=center | '''28''' |[[Brendon Hartley]] |[[Scuderia Toro Rosso|Toro Rosso]] |40 |Motor |18. | |- !– |style="color:#FFFFFF; background:#FF80C7; text-align:center;" align=center | '''31''' |[[Esteban Ocon]] |[[Force India]]-[[Mercedes]] |0 |Sudar |10. | |- !– |style="color:#000000; background:#FF5F0F; text-align:center;" align=center | '''2''' |[[Stoffel Vandoorne]] |[[McLaren]]-[[Honda]] |0 |Sudar |12. |align="center"| |- !– |style="color:#FFFFFF; background:#808080; text-align:center;" align="center" | '''20''' |[[Kevin Magnussen]] |[[Haas F1|Haas]]-[[Scuderia Ferrari|Ferrari]] |0 |Sudar |13. | |- |} *{{Note|1|1}} – [[Lewis Hamilton]] je startao iz boksa. {|class="wikitable" style="font-size: 85%;" !Najbrži krug utrke | {{Z|NIZ}} [[Max Verstappen]] 1:11.044 |- !Vodstvo u utrci | {{Z|NJE}} [[Sebastian Vettel]] (1-28) <br> {{Z|FIN}} [[Kimi Räikkönen]] (29) <br> {{Z|UK}} [[Lewis Hamilton]] (30-42) <br> {{Z|NJE}} [[Sebastian Vettel]] (43-71) |- |} ==Zanimljivosti== ===Vozači=== * 47. pobjeda za [[Sebastian Vettel|Sebastiana Vettela]]. * 21. postolje za [[Valtteri Bottas|Valtterija Bottasa]]. * 91. postolje za [[Kimi Räikkönen|Kimija Räikkönena]]. * 3. najbolja startna pozicija za [[Valtteri Bottas|Valtterija Bottasa]]. ===Konstruktor=== * 229. pobjeda za [[Scuderia Ferrari|Ferrari]]. * 87. najbolja startna pozicija za [[Mercedes AMG F1|Mercedes]]. ==Ukupan poredak nakon 19 od 20 utrka== {{col-begin}} {{col-2}} {| class="wikitable" style="font-size: 90%" |- ! ! Mjesto ! Vozač ! Bodovi |- | | align="center"| 1. | {{Z|UK}} [[Lewis Hamilton]] | align="center"| '''345''' |- | | align="center"| 2. | {{Z|NJE}} [[Sebastian Vettel]] | align="center"| '''302''' |- | | align="center"| 3. | {{Z|FIN}} [[Valtteri Bottas]] | align="center"| '''280''' |- | | align="center"| 4. | {{Z|AUS}} [[Daniel Ricciardo]] | align="center"| '''200''' |- | | align="center"| 5. | {{Z|FIN}} [[Kimi Räikkönen]] | align="center"| '''193''' |- | | align="center"| 6. | {{Z|NIZ}} [[Max Verstappen]] | align="center"| '''158''' |- | | align="center"| 7. | {{Z|MEX}} [[Sergio Pérez]] | align="center"| '''94''' |- | | align="center"| 8. | {{Z|FRA}} [[Esteban Ocon]] | align="center"| '''83''' |- | | align="center"| 9. | {{Z|ŠPA}} [[Carlos Sainz Jr.]] | align="center"| '''54''' |- |align="left"|[[File:1uparrow green.svg|10px]] 1 | align="center"| 10. | {{Z|BRA}} [[Felipe Massa]] | align="center"| '''42''' |- |align="left"|[[File:1downarrow red.svg|10px]] 1 | align="center"| 11. | {{Z|KAN}} [[Lance Stroll]] | align="center"| '''40''' |- | | align="center"| 12. | {{Z|NJE}} [[Nico Hülkenberg]] | align="center"| '''35''' |- | | align="center"| 13. | {{Z|FRA}} [[Romain Grosjean]] | align="center"| '''28''' |- | | align="center"| 14. | {{Z|DAN}} [[Kevin Magnussen]] | align="center"| '''19''' |- |align="left"|[[File:1uparrow green.svg|10px]] 1 | align="center"| 15. | {{Z|ŠPA}} [[Fernando Alonso]] | align="center"| '''15''' |- |align="left"|[[File:1downarrow red.svg|10px]] 1 | align="center"| 16. | {{Z|BEL}} [[Stoffel Vandoorne]] | align="center"| '''13''' |- | | align="center"| 17. | {{Z|UK}} [[Jolyon Palmer]] | align="center"| '''8''' |- | | align="center"| 18. | {{Z|NJE}} [[Pascal Wehrlein]] | align="center"| '''5''' |- | | align="center"| 19. | {{Z|RUS}} [[Daniil Kvyat]] | align="center"| '''5''' |- |} {{col-2}} {| class="wikitable" style="font-size: 90%" |- ! Mjesto ! Konstruktor ! Bodovi |- | align="center"| 1. | {{Z|NJE}} [[Mercedes AMG F1|Mercedes]] | align="center"| '''625''' |- | align="center"| 2. | {{Z|ITA}} [[Scuderia Ferrari|Ferrari]] | align="center"| '''495''' |- | align="center"| 3. | {{Z|AUT}} [[Red Bull Racing|Red Bull]]-[[Renault|TAG Heuer]] | align="center"| '''358''' |- | align="center"| 4. | {{Z|IND}} [[Force India]]-[[Mercedes Benz|Mercedes]] | align="center"| '''177''' |- | align="center"| 5. | {{Z|UK}} [[Williams F1|Williams]]-[[Mercedes Benz|Mercedes]] | align="center"| '''82''' |- | align="center"| 6. | {{Z|ITA}} [[Scuderia Toro Rosso|Toro Rosso]] | align="center"| '''53''' |- | align="center"| 7. | {{Z|FRA}} [[Renault F1|Renault]] | align="center"| '''49''' |- | align="center"| 8. | {{Z|SAD}} [[Haas F1|Haas]]-[[Ferrari]] | align="center"| '''47''' |- | align="center"| 9. | {{Z|UK}} [[McLaren]]-[[Honda]] | align="center"| '''28''' |- | align="center"| 10. | {{Z|ŠVI}} [[Sauber]]-[[Ferrari]] | align="center"| '''5''' |- |} {{col-end}} {{Z|MEX}} [[Velika nagrada Meksika 2017.]] - Prošla utrka ← '''[[Formula 1 – sezona 2017.]]''' → Sljedeća utrka - {{Z|UAE}} [[Velika nagrada Abu Dhabija 2017.]] ==Izvori== {{izvori|30em}} ==Vanjske poveznice== * [http://www.statsf1.com/en/2017/bresil.aspx 2017 Brazilian Grand Prix] ''StatsF1'' [[Kategorija:Utrke Formule 1 2017.|Brazil]] [[Kategorija:Velika nagrada Brazila|2017]] iiw91c92fjw71fi3k8hbw92p1ufhse4 0 594275 7615592 7463538 2026-10-09T12:39:00Z Argo Navis 852 −[[Kategorija:Dugoprugaši]]; ±[[Kategorija:Kenijski atletičari]]→[[Kategorija:Kenijski dugoprugaši]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7615592 wikitext text/x-wiki {{Infokvir atletičar | ime = Paul Bitok | slika = | slika_širina = | slika_opis = | puno_ime = | nadimak = | datum_rođenja = [[26. lipnja]] [[1970.]]<ref>[http://www.all-athletics.com/node/53828 ATHLETE PROFILE - Paul BITOK]</ref> | mjesto_rođenja = [[Kilibwoni]], [[Kenija]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | državljanstvo = {{Z|KEN}} [[Kenija|kenijsko]] | karijera = | discipline = | rekordi = | medalje = {{Medalje vrh2}} {{Medalje sport | [[Atletika]]}} {{Medalje OI}} {{Medalje srebro |[[OI_1992.|Barcelona]] [[1992.]] | 5000 m }} {{Medalje srebro |[[OI_1996.|Atlanta]] [[1996.]] | 5000 m }} {{odličja| Svjetsko dvoransko prvenstvo}} {{Medalje srebro |[[Pariz]] [[1997.]] | 3000 m }} {{Medalje srebro |[[Maebashi]] [[1999.]] | 3000 m }} {{odličja| Afričko prvenstvo}} {{Medalje zlato |[[Radès]] [[2002.]] | 5000 m }} {{Medalje dno}} }} '''Paul Bitok''' ([[Kilibwoni]], [[Kenija]], [[26. lipnja]] [[1970.]]) je bivši [[Kenija|kenijski]] dugoprugaš i osvajač olimpijskih srebra u [[OI 1992.|Barceloni]] i [[OI 1996.|Atlanti]] u utrkama na 5.000 metara.<ref>[https://www.olympic.org/paul-bitok Olimpijska postignuća Paula Bitoka]</ref> Također, Bitok je bio afrički prvak [[2002.]] godine na igrama u [[Radès]]u. U braku je sa sunarodnjakinjom i olimpijskom dugoprugašicom [[Pauline Konga|Paulinom Kongo]]. == OI 1996. == {| class="wikitable sortable" style="font-size:95%;" |- !RANG !!align="left" style="width: 20em"|IME ATLETIČARA!!FINALE!!POLUFINALE!!HEAT |- |align="center"|[[Image:Med 1.png]] |{{Z|BUR}} [[Vénuste Niyongabo]] |align="center"|'''13:07.96''' |align="center"|14:03.48 |align="center"|13:54.53 |- |align="center"|[[Image:Med 2.png]] |{{Z|KEN}} '''Paul Bitok''' |align="center"|'''13:08.16''' |align="center"|13:27.61 |align="center"|13:54.45 |- |align="center"|[[Image:Med 3.png]] |{{Z|MAR}} [[Khalid Boulami]] |align="center"|'''13:08.37''' |align="center"|13:29.72 |align="center"|13:54.72 |- |} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[https://www.iaaf.org/athletes/kenya/paul-bitok-8739 Najbolji rezultati kenijskog dugoprugaša] {{GLAVNIRASPORED:Bitok, Paul}} [[Kategorija:Kenijski dugoprugaši]] kdktasdzoqen6l6j3qpszmgjs2kvj2v 0 596267 7615841 7609009 2026-10-09T21:24:44Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.6 7615841 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:HeatIsland Kanto en.png|mini|Zabilježeno povećanje temperatura nekih gradova u [[Japan]]<nowiki/>u|277x277px]] '''Toplinski otok''' je [[grad]]sko područje koje je znatno toplije od okolnih ruralnih područja, a uglavnom je uzrokovano ljudskim djelovanjem. Toplinski otok je pojava prisutna i [[Ljeto|ljeti]] i [[Zima|zimi]]. Glavni uzroci su veća gustoća kuća i zgrada, oslobađanje [[Toplina|topline]] trošenjem fosilnih goriva, promet te smanjenje prirodne ventilacije. Toplinski otoci imaju utjecaj i na povećanje potrošnje [[Energija|energije]], a samim time doprinose efektu [[Staklenički plinovi|stakleničkih plinova]] te [[Globalno zatopljenje|globalnom zatopljenju]]. Iako se toplinski otoci mogu javljati na bilo kojem području, vjerojatniji su u gradu jer su njegove površine sklone zadržavati velike količine topline. Neka istraživanja ukazuju da toplinski otoci utječu na globalno zatopljenje. Prema Environmental Protection Agency (EPA), godišnja temperatura zraka u gradu u kojem živi milijun stanovnika može biti 1-3°C viša nego u području izvan grada.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.epa.gov/heat-islands |title=Heat Island Effect}}</ref> Toplinski otoci imaju utjecaj na povećanje potrošnje energije, povišenje emisija stakleničkih plinova, kvalitetu vode i ljudsko zdravlje. [[Datoteka:Newyork heat island.jpg|mini|Temperature (gore) i vegetacija (dolje) na lokacijama u i oko [[New York City, New York|New Yorka]]. Usporedba slika pokazuje da tamo gdje je vegetacija gusta, temperature su hladnije.]] [[Datoteka:Urban heat island (Celsius).png|središte|mini|Usporedba temperatura u gradovima i okolnim područjima|340x340px]] == Uzroci == Toplinski otoci nastaju kada [[Zgrada|zgrade]] i [[Cesta|ceste]] zamjene zelene površine, jer su one građene od materijala s drugačijim svojstvima od okolnog područja. Ti materijali nemaju dobru sposobnost [[Refleksija|refleksije]], tj. apsorbiraju više energije Sunca, te se ona na taj način zadržava i zagrijava površinu. Na povećanje temperature također utječe visina zgrada, ali i njihov raspored, jer je on najčešće takav da se velika količina topline apsorbirana tijekom dana zadržava, pa se površine noću sporije hlade. Drugi učinak koje zgrade imaju je blokiranje [[Vjetar|vjetra]], što također sprječava hlađenje. Uz smanjenu količinu [[Vegetacija|vegetacije]], u gradovima je manje hlada. Neki od ostalih čimbenika su otpadna toplina koju u atmosferu ispuštaju klimatizacijski uređaji, kao i industrijski procesi i [[Motorno vozilo|motorna vozila]]. == Utjecaj toplinskog otoka == Povišene temperature u gradovima, pogotovo tijekom ljeta, mogu utjecati na kvalitetu života. Iako toplinski otok produžuje sezonu uzgoja biljaka i smanjuje pojavu slabih [[Tornado|tornada]], većina utjecaja toplinskog otoka je negativna: * Povećana potrošnja električne energije * Povećane emisije stakleničkih plinova * Utjecaj na ljudsko zdravlje * Utjecaj na kvalitetu vode '''Povećana potrošnja električne energije''' Kada su povišene temperature, povećana je i potrošnja električne energije za hlađenje, posebice tijekom ljetnih radnih dana kada u kućama i uredima rade svijetla i uređaji. Istraživanja pokazuju da se potražnja za električnom energijom povećava za 1,5 do 2%  za svako povećanje temperature od 0.6°C.<ref name="#1">{{Citiranje weba |url=https://www.epa.gov/heat-islands/heat-island-impacts |title=Heat Island Impacts |access-date=17. prosinca 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180120191220/https://www.epa.gov/heat-islands/heat-island-impacts |archive-date=20. siječnja 2018. |url-status=dead}}</ref> Tijekom razdoblja iznimno povišenih temperatura, potražnja je tolika da može preopteretiti sustave. Iako zimi toplinski otoci mogu rezultirati uštedama energije, istraživači procjenjuju da je ta prednost nadmašena potrošnjom energije ljeti.<ref>{{Citiranje weba |url=http://thegreencity.com/the-causes-and-effects-of-the-urban-heat-island-effect/ |title=The causes and effects of the Urban heat island Effect |archiveurl=https://web.archive.org/web/20171221213731/http://thegreencity.com/the-causes-and-effects-of-the-urban-heat-island-effect/ |archivedate=21. prosinca 2017.}}</ref> [[Datoteka:Atlanta thermal.jpg|mini|Slika pokazuje raspodjelu temperature u [[Atlanta, Georgia|Atlant]]<nowiki/>i; plavo označava hladnije temperature, crveno toplije temperature, a bijelo područje visokih temperatura]] '''Povećane emisije stakleničkih plinova''' Potrebe za električnom energijom obično zadovoljavaju [[Elektrane i elektroenergetske mreže|elektrane]] pogonjene fosilnim gorivima, što rezultira povećanjem onečišćenih tvari u atmosferi, koje imaju loš utjecaj na ljudsko zdravlje i klimu. Staklenički plinovi uzrokuju efekt staklenika koji je iznimno bitan jer bez njega bi temperature na Zemlji bile 30°C niže, ali ljudsko djelovanje je povećalo udio plinova koji uzrokuju taj efekt, što ima mnoge negativne posljedice kao npr. smanjenje kvalitete zraka povećavanjem proizvodnje onečišćenih tvari. Stoga je vidljivo koliki utjecaj zagrijavanje gradova ima na globalnu klimu. '''Utjecaj na ljudsko zdravlje''' Toplinski otok ima izravan utjecaj na ljudsko zdravlje. Zbog povišenih dnevnih temperatura, smanjenja hlađenja tijekom noći i viših razina onečišćenih tvari u zraku, efekt toplinskog otoka utječe na probleme s disanjem, iscrpljenost, [[toplinski udar]] i smrtnost povezanu s toplinom. Povećane temperature mogu povećati jačinu i trajanje toplinskih valova koji su posebno opasni za starije osobe, djecu i novorođenčad, kronične bolesnike, atletičare, ljude koji rade na otvorenom, kućanstva s niskim prihodima... Nagla povećanja temperature posebno su opasna, a mogu rezultirati iznadprosječnim stopama smrtnosti. Centri za kontrolu i prevenciju bolesti procjenjuju da je od 1979. do 2003. godine prekomjerna izloženost vrućini pridonijela 8000 preranih smrti u Sjedinjenim Američkim Državama.<ref name="#1"/> '''Utjecaj na kvalitetu vode''' Efekt toplinskog otoka smanjuje kakvoću vode. Vrući pločnici i krovovi prenose svoju suvišnu toplinu u vodu, koja se zatim ispušta u kanalizaciju i povećava temperaturu vode koja odlazi u [[potok]]e, [[Rijeka (vodotok)|rijeke]], [[ribnjak]]e i [[Jezero|jezera]]. Brze promjene temperature u vodenim sustavima su iznimno opasne za vodeni svijet.  == Strategije smanjenja efekta toplinskog otoka == Mnogi gradovi pokušavaju smanjiti utjecaj toplinskog otoka pomoću glavnih strategija: '''Povećanje zelenih površina u gradovima''' Drveća apsorbiraju [[Ugljikov(IV) oksid|ugljikov dioksid]]. Također, stvaraju hlad i smanjuju emisije iz vozila. Istraživanja su pokazala da imaju pozitivan učinak na mentalno zdravlje ljudi jer je često slučaj da su parkovi jedina veza ljudi iz gradova s prirodom. '''Gradnja zelenih parkirališta''' Zelena parkirališta su poseban oblik parkirališta konstruiran tako da bude [[Ekologija|ekološki]] bolje održiv. Poželjno je da se postojeći neiskorišteni prostori urede na ekološki prihvatljiv način. '''Gradnja zelenih krovova'''[[Datoteka:20080708 Chicago City Hall Green Roof Edit1.jpg|mini|Zeleni krov u [[Chicago, Illinois|Chicagu]]]] Uzgoj biljaka, grmlja i stabla na krovovima smanjuje njihove visoke temperature, kao i temperaturu okolnog zraka. Kakvoća zraka je poboljšana jer biljke apsorbiraju ugljični dioksid, a proizvode [[kisik]]. [[Zeleni krov]]ovi osiguravaju hlad i uklanjaju toplinu iz zraka. Dok ljetne temperature na standardnim krovovima mogu doseći i do 65 °C, zeleni krovovi mogu prosječno ohladiti obližnje površine za oko 16 - 17 °C, te tako smanjuju efekt toplinskih otoka. Zeleni krovovi djeluju kao toplinska izolacija te na taj način smanjuju troškove grijanja i hlađenja u zgradama te produljuju životni vijek krova. Zeleni krov zimi sprječava gubitak topline, a ljeti osvježava prostor. '''Gradnja hladnih, reflektirajućih krovova''' Veliki utjecaj imaju tamni krovovi koji apsorbiraju svjetlost. Gradnjom krovova od materijala koji reflektiraju svjetlost se mogu znatno smanjiti visoke temperature krovova, duži je vijek trajanja krovova, bolja je [[Toplinska izolacija zgrada|izolacija]] i samim time smanjena potrošnja energije. Sličan učinak imaju i premazi koji su dizajnirani da reflektiraju Sunčevu toplinu i smanje količinu naprezanja materijala. U odnosu na uklanjanje drugih izvora problema, zamjena [[krov]]a zahtijeva najmanju količinu ulaganja za gotovo izravan rezultat. '''Gradnja hladnih pločnika''' Korištenjem materijala za popločavanje pločnika, parkirališta i ulica, one ostaju hladnije od konvencionalnih pločnika, a mogu i povećati vidljivost noću. '''Poticanje razvoja strategija smanjenja efekta toplinskog otoka''' Ove prakse pokrivaju niz razvojnih strategija koje pomažu u zaštiti okoliša, a istovremeno ih čine ekonomski jačim. Kroz planove prilagodbe se mogu značajno povećati međunarodni pokušaji ublažavanja toplinskih otoka. == Planovi za smanjenje efekta toplinskog otoka == === Plan AB32 === AB32 (Zakon o rješavanju problema globalnog zatopljenja u [[Kalifornija|Kalifornij]]<nowiki/>i) je kalifornijski pristup borbi protiv klimatskih promjena smanjivanjem emisija stakleničkih plinova na razinu iz 1990. do 2020. godine. Plan uključuje proširivanje upotrebe [[Obnovljivi izvori energije|obnovljivih izvora energije]] i smanjivanje otpada – sve u cilju povećanja energetske učinkovitosti. Svakih pet godina plan se treba nadopuniti. Neki od njegovih ciljeva do 2025. su osigurati šiti izbor ekološki prihvatljivih automobila. Također, California Air Resources Board planira uvesti veći izbor niskougljičnih goriva za Kaliforniju. [[Trgovanje emisijskim jedinicama stakleničkih plinova|Trgovanjem emisijskim jedinicama]] se može kontrolirati zagađenje okoliša jer ono postavlja granicu količine emisija koja se smije emitirati u okoliš, a ideja je stvoriti poticaj za smanjenje emisija u [[Kalifornija|Kaliforniji]]. ===Clean Air Act (CAA) === Environmental Protection Agency jer pokrenula nekoliko zahtjeva vezanih za kakvoću zraka, a uspostavljaju se kako bi emisije na nivou države ostale ispod određene razine. Ovaj zakon ima za ciljeve: zaštitu [[Ozonski sloj|ozonskog sloja]], smanjenje [[Kisele kiše|kiselih kiša]] i otrovnih onečišćujućih tvari te poboljšanje kvalitete zraka.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.epa.gov/clean-air-act-overview |title=Overview of the Clean Air Act and Air Pollution}}</ref> Sve države moraju predložiti plan provedbe koji bi jamčio da sve države zadovolje središnji standard kvalitete zdravlja. Na taj način je EPA ovlaštena da postavi standarde za zaštitu javnog zdravlja.  == Izvori == * http://www.worldatlas.com/articles/urban-heat-island-causes-and-consequences.html * https://enciklopedija.hr/clanak/61793 * https://www.epa.gov/heat-islands * http://thegreencity.com/the-causes-and-effects-of-the-urban-heat-island-effect/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171221213731/http://thegreencity.com/the-causes-and-effects-of-the-urban-heat-island-effect/ |date=21. prosinca 2017. }} * http://www.independent.co.uk/environment/urban-heat-island-cities-climate-change-worse-global-warming-7-degrees-cool-roofs-pavements-a7761846.html * https://www.arb.ca.gov/cc/scopingplan/scopingplan.htm {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} * https://www.cdc.gov/disasters/extremeheat/index.html {{izvori}} [[Kategorija:Energetika]] akulhfq3v53nb1r7vzo91sfnorzbrh8 14 601998 7615583 6968817 2026-10-09T12:33:06Z Argo Navis 852 7615583 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|}} [[Kategorija:Dugoprugaši po državama]] [[Kategorija:Hrvatski trkači|dugoprugaši]] 0rmmicwb9u4emae9f59f1d92xc790zj 14 601999 7615598 6968818 2026-10-09T12:41:49Z Argo Navis 852 Dodavanje commonscat predloška (JS) 7615598 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|}} [[Kategorija:Srednjoprugaši po državama]] [[Kategorija:Hrvatski trkači|Srednjoprugaši]] s01kokfisu1skmf4wq9jr5r43nq1urs 0 604355 7615847 7614975 2026-10-09T21:36:47Z Croxyz 205325 treba precizirati izvore (navesti stranice) 7615847 wikitext text/x-wiki {{slično|hrvatskom tiskaru|članak jednom od utemeljitelja HAŠK-a i nogometašu|Dragutin Albrecht}} [[Datoteka:Dragutin albrecht.jpg|150px|bezokvira|desno]] '''Dragutin (Carl) Albrecht''' ([[Gera]], 23. srpnja 1824. – [[Zagreb]], 26. veljače 1887.), hrvatski [[litograf]] i [[tiskar]], osnivač prvoga hrvatskog litografskog zavoda. == Životopis == [[Litografija|Litografski]] i [[Tiskarstvo|tiskarski]] zanat izučio je u rodnom gradu, a od 1843. do 1851. radio u Varaždinu u litografiji [[Josip Platzer|Josipa Platzera]]. Godine 1851. oženio se njegovom kćerkom Anom te u [[miraz]] dobio litografski tijesak. U Zagreb je je došao 1851. i osnovao prvu litografsku radionicu koja je do 1868. službeno bila u vlasništvu J. Platzera i radila pod imenom ''Platzer i ortak i Platzer & Co.'' Nakon smrti supruge Ane 1853., oženio se Franjicom Spiller, s čijim je mirazom 1857. osnovao [[Tiskara|tiskaru]], [[stereotip]]iju, drvoreznicu i litografiju. Zajedno s [[Hinko Fiedler|Hinkom Fiedlerom]] 1865. kupio je knjižaru Lavoslava Župana, a 1874. dio materijala tiskare [[Ljudevit Gaj|Ljudevita Gaja]]. Knjižara je 1875. imenovana Kraljevskom hrvatskom sveučilišnom knjižarom F. Župana. Od 1876. bilo joj je povjereno raspačavanje izdanja JAZU, a Albrechtu tiskanje.<ref name="HBL">[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=431 ALBRECHT, Dragutin (Carl)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180210235048/http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=431 |date=10. veljače 2018. }} Hrvatski biografski leksikon (pristupljeno 10. veljače 2018.)</ref> Albrecht je izrađivao široku paletu proizvoda: diplome, reklamne objave, kazališne plakate, plesne redove, vedute, portrete, ilustracije za prirodoznanstvena i povijesna djela. Posebno se ističu planovi grada Zagreba iz 1864., 1878. i 1889. Izdavao je list ''Domobran'' (1864. – 1866.), a tiskao je i druga periodička izdanja: kalendar ''Dragoljub'' (1862. – 1908.), ''Književnik'' (1864. – 1866.), ''Svijet'' (I. Vončine, 1866.), Hervat (1868. – 1869.), Kukuljevićev ''Arkiv'' IX–XII, ''Vienac'' (1869. – 1871.), ''Hrvatski svjetozor'' (1877. – 1878.), ilustrirane časopise ''Hrvatska lipa'' (1875.) i ''Hrvatska vila'' (1882. – 1884). Tiskao je i luksuzno izdanje [[Ivan Mažuranić|Mažuranićeva]] spjeva [[Smrt Smail-age Čengića]] s ilustracijama V. Katzlera 1876., [[August Šenoa|Šenoin]] ''Vijenac hrvatskog pjesništva'' 1878.; [[Stanko Vraz|Vrazove]] ''Izabrane pjesme'' 1880. Radionica je bila nagrađena mnogim priznanjima i odlikovanjima: I. gospodarska izložba 1864., izložba učila 1871. u Zagrebu, međunarodne izložba u Beču 1873., u Budimpešti 1873., 1878., 1885., u Trstu 1882., te na Milenijskoj izložbi 1896. u Budimpešti.<ref name="HBL"/> Nakon Dragutinove smrti tiskaru su vodili supruga Franjica, sin Dragutin i tiskar Dragutin Hauptfeld, a nakon njih tiskara je mijenjala zakupnike i vlasnike, da bi s radom prestala 1947.<ref name="HBL"/> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * {{HTE|albrecht-dragutin|Dragutin Albrecht}} {{GLAVNIRASPORED:Albrecht, Dragutin}} [[Kategorija:Hrvatski grafičari]] [[Kategorija:Životopisi, Zagreb]] els29573pi8yim6igzbv8qfe8v9m1g3 7615848 7615847 2026-10-09T21:37:22Z Croxyz 205325 7615848 wikitext text/x-wiki {{slično|hrvatskom tiskaru|članak jednom od utemeljitelja HAŠK-a i nogometašu|Dragutin Albrecht}} [[Datoteka:Dragutin albrecht.jpg|150px|bezokvira|desno]] '''Dragutin (Carl) Albrecht''' ([[Gera]], [[23. srpnja]] [[1824.]] – [[Zagreb]], [[26. veljače]] [[1887.]]) bio je [[Hrvatska|hrvatski]] [[litograf]] i [[tiskar]]. Osnivač je prvog hrvatskog litografskog zavoda. == Životopis == [[Litografija|Litografski]] i [[Tiskarstvo|tiskarski]] zanat izučio je u rodnom gradu, a od 1843. do 1851. radio u Varaždinu u litografiji [[Josip Platzer|Josipa Platzera]]. Godine 1851. oženio se njegovom kćerkom Anom te u [[miraz]] dobio litografski tijesak. U Zagreb je je došao 1851. i osnovao prvu litografsku radionicu koja je do 1868. službeno bila u vlasništvu J. Platzera i radila pod imenom ''Platzer i ortak i Platzer & Co.'' Nakon smrti supruge Ane 1853., oženio se Franjicom Spiller, s čijim je mirazom 1857. osnovao [[Tiskara|tiskaru]], [[stereotip]]iju, drvoreznicu i litografiju. Zajedno s [[Hinko Fiedler|Hinkom Fiedlerom]] 1865. kupio je knjižaru Lavoslava Župana, a 1874. dio materijala tiskare [[Ljudevit Gaj|Ljudevita Gaja]]. Knjižara je 1875. imenovana Kraljevskom hrvatskom sveučilišnom knjižarom F. Župana. Od 1876. bilo joj je povjereno raspačavanje izdanja JAZU, a Albrechtu tiskanje.<ref name="HBL">[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=431 ALBRECHT, Dragutin (Carl)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180210235048/http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=431 |date=10. veljače 2018. }} Hrvatski biografski leksikon (pristupljeno 10. veljače 2018.)</ref> Albrecht je izrađivao široku paletu proizvoda: diplome, reklamne objave, kazališne plakate, plesne redove, vedute, portrete, ilustracije za prirodoznanstvena i povijesna djela. Posebno se ističu planovi grada Zagreba iz 1864., 1878. i 1889. Izdavao je list ''Domobran'' (1864. – 1866.), a tiskao je i druga periodička izdanja: kalendar ''Dragoljub'' (1862. – 1908.), ''Književnik'' (1864. – 1866.), ''Svijet'' (I. Vončine, 1866.), Hervat (1868. – 1869.), Kukuljevićev ''Arkiv'' IX–XII, ''Vienac'' (1869. – 1871.), ''Hrvatski svjetozor'' (1877. – 1878.), ilustrirane časopise ''Hrvatska lipa'' (1875.) i ''Hrvatska vila'' (1882. – 1884). Tiskao je i luksuzno izdanje [[Ivan Mažuranić|Mažuranićeva]] spjeva [[Smrt Smail-age Čengića]] s ilustracijama V. Katzlera 1876., [[August Šenoa|Šenoin]] ''Vijenac hrvatskog pjesništva'' 1878.; [[Stanko Vraz|Vrazove]] ''Izabrane pjesme'' 1880. Radionica je bila nagrađena mnogim priznanjima i odlikovanjima: I. gospodarska izložba 1864., izložba učila 1871. u Zagrebu, međunarodne izložba u Beču 1873., u Budimpešti 1873., 1878., 1885., u Trstu 1882., te na Milenijskoj izložbi 1896. u Budimpešti.<ref name="HBL"/> Nakon Dragutinove smrti tiskaru su vodili supruga Franjica, sin Dragutin i tiskar Dragutin Hauptfeld, a nakon njih tiskara je mijenjala zakupnike i vlasnike, da bi s radom prestala 1947.<ref name="HBL"/> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * {{HTE|albrecht-dragutin|Dragutin Albrecht}} {{GLAVNIRASPORED:Albrecht, Dragutin}} [[Kategorija:Hrvatski grafičari]] [[Kategorija:Životopisi, Zagreb]] 30o1eq3l3tx1dyzly28hr77jehb50j6 7615851 7615848 2026-10-09T21:40:58Z Croxyz 205325 /* Životopis */ 7615851 wikitext text/x-wiki {{slično|hrvatskom tiskaru|članak jednom od utemeljitelja HAŠK-a i nogometašu|Dragutin Albrecht}} [[Datoteka:Dragutin albrecht.jpg|150px|bezokvira|desno]] '''Dragutin (Carl) Albrecht''' ([[Gera]], [[23. srpnja]] [[1824.]] – [[Zagreb]], [[26. veljače]] [[1887.]]) bio je [[Hrvatska|hrvatski]] [[litograf]] i [[tiskar]]. Osnivač je prvog hrvatskog litografskog zavoda. == Životopis == [[Litografija|Litografski]] i [[Tiskarstvo|tiskarski]] zanat izučio je u rodnom gradu, a od 1843. do 1851. radio u Varaždinu u litografiji [[Josip Platzer|Josipa Platzera]]. Godine 1851. oženio se njegovom kćerkom Anom te u [[miraz]] dobio litografski tijesak. U Zagreb je je došao 1851. i osnovao prvu litografsku radionicu koja je do 1868. službeno bila u vlasništvu J. Platzera i radila pod imenom ''Platzer i ortak i Platzer & Co.'' Nakon smrti supruge Ane 1853., oženio se Franjicom Spiller, s čijim je mirazom 1857. osnovao [[Tiskara|tiskaru]], [[stereotip]]iju, drvoreznicu i litografiju. Zajedno s [[Hinko Fiedler|Hinkom Fiedlerom]] 1865. kupio je knjižaru Lavoslava Župana, a 1874. dio materijala tiskare [[Ljudevit Gaj|Ljudevita Gaja]]. Knjižara je 1875. imenovana Kraljevskom hrvatskom sveučilišnom knjižarom F. Župana. Od 1876. bilo joj je povjereno raspačavanje izdanja JAZU, a Albrechtu tiskanje.<ref name="HBL">[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=431 ALBRECHT, Dragutin (Carl)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180210235048/http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=431 |date=10. veljače 2018. }} Hrvatski biografski leksikon (pristupljeno 10. veljače 2018.)</ref> Albrecht je izrađivao široku paletu proizvoda: diplome, reklamne objave, kazališne plakate, plesne redove, vedute, portrete, ilustracije za prirodoznanstvena i povijesna djela. Posebno se ističu planovi grada Zagreba iz 1864., 1878. i 1889. Izdavao je list ''Domobran'' (1864. – 1866.), a tiskao je i druga periodička izdanja: kalendar ''Dragoljub'' (1862. – 1908.), ''[[Književnik (časopis)|Književnik]]'' (1864. – 1866.), ''Svijet'' (I. Vončine, 1866.), Hervat (1868. – 1869.), [[Ivan Kukuljević Sakcinski|Kukuljevićev]] ''[[Arkiv za povjestnicu jugoslavensku|Arkiv]]'' IX–XII, ''[[Vijenac (časopis)|Vienac]]'' (1869. – 1871.), ''Hrvatski svjetozor'' (1877. – 1878.), ilustrirane časopise ''Hrvatska lipa'' (1875.) i ''Hrvatska vila'' (1882. – 1884). Tiskao je i luksuzno izdanje [[Ivan Mažuranić|Mažuranićeva]] spjeva [[Smrt Smail-age Čengića]] s ilustracijama V. Katzlera 1876., [[August Šenoa|Šenoin]] ''Vijenac hrvatskog pjesništva'' 1878.; [[Stanko Vraz|Vrazove]] ''Izabrane pjesme'' 1880. Radionica je bila nagrađena mnogim priznanjima i odlikovanjima: I. gospodarska izložba 1864., izložba učila 1871. u Zagrebu, međunarodne izložba u Beču 1873., u Budimpešti 1873., 1878., 1885., u Trstu 1882., te na Milenijskoj izložbi 1896. u Budimpešti.<ref name="HBL"/> Nakon Dragutinove smrti tiskaru su vodili supruga Franjica, sin Dragutin i tiskar Dragutin Hauptfeld, a nakon njih tiskara je mijenjala zakupnike i vlasnike, da bi s radom prestala 1947.<ref name="HBL"/> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * {{HTE|albrecht-dragutin|Dragutin Albrecht}} {{GLAVNIRASPORED:Albrecht, Dragutin}} [[Kategorija:Hrvatski grafičari]] [[Kategorija:Životopisi, Zagreb]] 80gy4zb7rjyofccy7kgmj0aboe4hy2s 0 604849 7616028 7454593 2026-10-10T10:09:17Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.6 7616028 wikitext text/x-wiki {{NPOV/popraviti|autor=Žvane}} '''Vlado Jurcan''' ([[19. studenoga]] [[1943.]]),<ref>[http://www.izbori.hr/2003Sabor/kandidatura/IJ08/IJ08-08.htm Lista za izbor zastupnika u VIII. izbornoj jedinici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180216084917/http://www.izbori.hr/2003Sabor/kandidatura/IJ08/IJ08-08.htm |date=16. veljače 2018. }} HČSP, HKDU, HDSS</ref> hrvatski [[publicist]], [[satiričar]], njegovatelj zavičajnoga narječja te skupljač zamalo zaboravljenih riječi, [[leksikograf]], [[hrvatski branitelj]] iz [[Pula|Pule]].<ref name="Hrvatsko slovo">[http://hrvatsko-slovo.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=3700:susret-s-vladom-jurcanom-autorom-zaviajnoga-rjenika-&catid=34:izdvajamo Hrvatsko slovo] ''SUSRET s VLADOM JURCANOM, autorom zavičajnoga rječnika: Moj zavičajni govor umire'' (pristupljeno 16. veljače 2018.)</ref> == Životopis == Rođen 1943. godine. Sin partizanskog borca iz sela Jurcani, kod Rahovaca.<ref>[http://ante-rokov-jadrijevic.blogspot.com/2008/09/kajinove-lai-histerije-i-revnost-koja.html Ante Rokov Jadrijević]</ref> Osnivač je [[HČSP]] u Puli, gdje je aktivan kao savjetnik i [[glasnogovornik]].<ref>[http://www.hcsp.hr/cute/data/news.txt HČSP] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> [[Dragovoljci Domovinskog rata|Dragovoljac]] Domovinskog rata i predsjednika HČSP-a za Istru. Glavni akter aktera tzv. pazinske grupe, koja je prije nekoliko godina skinula talijansku zastavu sa zgrade Skupštine Istarske županije.<ref>[http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20010513/novosti2.htm Slobodna Dalmacija] Branka Žužić: ''Sprega koze i fašija stara je stvar'', 13. svibnja 2001. (pristupljeno 16. veljače 2018.)</ref> Pisanjem se bavi relativno kasno. U sredstvima javnog priopćavanja javlja se tekstovima. 1995. počeo je na ondašnjem „[[Radio Pazin]]u“ u emisiji „Politički panoptikum“. Slao je priloge koji su bili politička satira uperena uglavnom protiv njegove omiljene mete IDS-a, "ove naše lokalne autonomaške stranke". Satirične članke pisao je na dijalektu i potpisivao pseudonimom Blaž Piljuh, a polemične na standardnom hrvatskom potpisujući se Jurcan Vlado. Tekstove su mu objavili u [[Hrvatsko slovo|Hrvatskom slovu]], u [[Glas Istre|Glasu Istre]], pa u [[Istarski glas|Istarskom glasu]], [[Politički zatvorenik (novine)|Političkom zatvoreniku]], povremeno u [[Tomislav (novine)|Tomislavu]], [[Vjesnik]]u, [[Večernji list|Večernjem listu]], [[Slobodna Dalmacija|Slobodnoj Dalmaciji]]. Surađivao i s Maticom hrvatskom u Splitu i zadarskom revijom [[Domaća rič]]. Nakon dugo vremena odlučio je nešto na izvornom govoru, materinskom čakavsko-štokavskom hrvatskom, kojim se govori u njegovu selu [[Rahovci]]ma (između Sv. Lovreča i Baderne na Poreštini), kojeg su vlasti preimenovale u "Rakovci". Dijalektom se govori u jugozapadnom dijelu Istre i njime govore ''Vlahi'', za razliku od Bezaka i ostalih od njih u Istri starijih stanovnika. Svjestan činjenice da je u generaciji zadnjih govornika svog materinskog dijalekta, odlučio je spasiti što se još spasiti dade i napisao je rječnik govora svog zavičaja, kojeg je naslovio "''U sjenci pješčane ure – Rječnik govora sela Rahovci (Rakovci)''". Kao prilog Rječniku, dodao je i nekoliko članaka pisanih dijalektom, s odgovarajućim naglascima.<ref name="Hrvatsko slovo"/> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://blog.dnevnik.hr/jurcan-piljuh/ Jurcan - Piljuh] *[http://www.blogeri.hr/korisnici/vladojurcan/ Vlado Jurcan] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180216084945/http://www.blogeri.hr/korisnici/vladojurcan/ |date=16. veljače 2018. }} *[http://www.hrvatsko-slovo.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=4374%3Aprolost-u-sadanjosti-pie-vlado-jurcan&catid=34%3Aizdvajamo&Itemid=1 Hrvatsko slovo] Prošlost u sadašnjosti (Piše: Vlado Jurcan) 12. listopada 2017. *{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Mladi IDS-a: Imamo pravo biti Istrijani! {{GLAVNIRASPORED:Jurcan, Vlado}} [[Kategorija:Životopisi, Pula]] [[Kategorija:Hrvatski publicisti]] [[Kategorija:Satiričari]] [[Kategorija:Hrvatski leksikografi]] [[Kategorija:Hrvatski pravaški političari]] qjubx9iz8ebi3qns97rnb72jvksy7c8 0 609050 7615968 7563358 2026-10-10T06:19:46Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.6 7615968 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Circuit Shanghai.svg|desno|mini|260px|Staza Velike nagrade Kine u Formuli 1 2018.]] {{Z|KIN}} '''[[Velika nagrada Kine]]''' ('''Formula 1 2018 Heineken Chinese Grand Prix''') je bila treća utrka prvenstva [[Formula 1|Formule 1]] [[Formula 1 – sezona 2018.|2018.]] Trkači vikend vožen je od [[13. travnja]] do [[15. travnja]] na stazi [[Staza Shanghai|Shanghai]] u [[Kina|Kini]], a pobijedio je [[Daniel Ricciardo]] u [[Red Bull Racing|Red Bullu]]. ==Sudionici utrke== {| class="wikitable sortable" style="font-size: 95%;" |- ! # ! Vozač ! Momčad ! Šasija ! Motor ! Guma |- | 2 | {{Z|BEL}} [[Stoffel Vandoorne]] | {{Z|UK}} McLaren F1 Team | {{Z|UK}} McLaren MCL33 | {{Z|FRA}} Renault R.E.18 V6 t h 1.6 | align="center"| {{Pirelli}} |- | 3 | {{Z|AUS}} [[Daniel Ricciardo]] | {{Z|AUT}} Aston Martin Red Bull Racing | {{Z|AUT}} Red Bull RB14 | {{Z|ŠVI}} TAG Heuer V6 t h 1.6 | align="center"| {{Pirelli}} |- | 5 | {{Z|NJE}} [[Sebastian Vettel]] | {{Z|ITA}} Scuderia Ferrari | {{Z|ITA}} Ferrari SF71H | {{Z|ITA}} Ferrari 062 EVO V6 t h 1.6 | align="center"| {{Pirelli}} |- | 7 | {{Z|FIN}} [[Kimi Räikkönen]] | {{Z|ITA}} Scuderia Ferrari | {{Z|ITA}} Ferrari SF71H | {{Z|ITA}} Ferrari 062 EVO V6 t h 1.6 | align="center"| {{Pirelli}} |- | 8 | {{Z|FRA}} [[Romain Grosjean]] | {{Z|SAD}} Haas F1 Team | {{Z|SAD}} Haas VF-18 | {{Z|ITA}} Ferrari 062 EVO V6 t h 1.6 | align="center"| {{Pirelli}} |- | 9 | {{Z|ŠVE}} [[Marcus Ericsson]] | {{Z|ŠVI}} Alfa Romeo Sauber F1 Team | {{Z|ŠVI}} Sauber C37 | {{Z|ITA}} Ferrari 062 EVO V6 t h 1.6 | align="center"| {{Pirelli}} |- | 10 | {{Z|FRA}} [[Pierre Gasly]] | {{Z|ITA}} Red Bull Toro Rosso Honda | {{Z|ITA}} Toro Rosso STR13 | {{Z|JAP}} Honda RA618H V6 t h 1.6 | align="center"| {{Pirelli}} |- | 11 | {{Z|MEX}} [[Sergio Pérez]] | {{Z|IND}} Sahara Force India F1 Team | {{Z|IND}} Force India VJM11 | {{Z|NJE}} Mercedes M09 EQ Power+ V6 t h 1.6 | align="center"| {{Pirelli}} |- | 14 | {{Z|ŠPA}} [[Fernando Alonso]] | {{Z|UK}} McLaren F1 Team | {{Z|UK}} McLaren MCL33 | {{Z|FRA}} Renault R.E.18 V6 t h 1.6 | align="center"| {{Pirelli}} |- | 16 | {{Z|MNK}} [[Charles Leclerc]] | {{Z|ŠVI}} Alfa Romeo Sauber F1 Team | {{Z|ŠVI}} Sauber C37 | {{Z|ITA}} Ferrari 062 EVO V6 t h 1.6 | align="center"| {{Pirelli}} |- | 18 | {{Z|KAN}} [[Lance Stroll]] | {{Z|UK}} Williams Martini Racing | {{Z|UK}} Williams FW41 | {{Z|NJE}} Mercedes M09 EQ Power+ V6 t h 1.6 | align="center"| {{Pirelli}} |- | 20 | {{Z|DAN}} [[Kevin Magnussen]] | {{Z|SAD}} Haas F1 Team | {{Z|SAD}} Haas VF-18 | {{Z|ITA}} Ferrari 062 EVO V6 t h 1.6 | align="center"| {{Pirelli}} |- | 27 | {{Z|NJE}} [[Nico Hülkenberg]] | {{Z|FRA}} Renault Sport Formula One Team | {{Z|FRA}} Renault R.S.18 | {{Z|FRA}} Renault R.E.18 V6 t h 1.6 | align="center"| {{Pirelli}} |- | 28 | {{Z|NZL}} [[Brendon Hartley]] | {{Z|ITA}} Red Bull Toro Rosso Honda | {{Z|ITA}} Toro Rosso STR13 | {{Z|JAP}} Honda RA618H V6 t h 1.6 | align="center"| {{Pirelli}} |- | 31 | {{Z|FRA}} [[Esteban Ocon]] | {{Z|IND}} Sahara Force India F1 Team | {{Z|IND}} Force India VJM11 | {{Z|NJE}} Mercedes M09 EQ Power+ V6 t h 1.6 | align="center"| {{Pirelli}} |- | 33 | {{Z|NIZ}} [[Max Verstappen]] | {{Z|AUT}} Aston Martin Red Bull Racing | {{Z|AUT}} Red Bull RB14 | {{Z|ŠVI}} TAG Heuer V6 t h 1.6 | align="center"| {{Pirelli}} |- | 35 | {{Z|RUS}} [[Sergej Sirotkin]] | {{Z|UK}} Williams Martini Racing | {{Z|UK}} Williams FW41 | {{Z|NJE}} Mercedes M09 EQ Power+ V6 t h 1.6 | align="center"| {{Pirelli}} |- | 44 | {{Z|UK}} [[Lewis Hamilton]] | {{Z|NJE}} Mercedes AMG Petronas Motorsport | {{Z|NJE}} Mercedes F1 W09 | {{Z|NJE}} Mercedes M09 EQ Power+ V6 t h 1.6 | align="center"| {{Pirelli}} |- | 55 | {{Z|ŠPA}} [[Carlos Sainz Jr.|Carlos Sainz]] | {{Z|FRA}} Renault Sport Formula One Team | {{Z|FRA}} Renault R.S.18 | {{Z|FRA}} Renault R.E.18 V6 t h 1.6 | align="center"| {{Pirelli}} |- | 77 | {{Z|FIN}} [[Valtteri Bottas]] | {{Z|NJE}} Mercedes AMG Petronas Motorsport | {{Z|NJE}} Mercedes F1 W09 | {{Z|NJE}} Mercedes M09 EQ Power+ V6 t h 1.6 | align="center"| {{Pirelli}} |} ==Izvještaj== [[Pirelli]] je za ovu utrku odabrao ''medium'', ''soft'' i ''ultrarsoft'' gume.<ref>[https://www.f1puls.com/23648/pirelli-objavio-odabir-guma-za-prve-tri-utrke-2018/ Pirelli objavio odabir guma za prve tri utrke] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180324041652/https://www.f1puls.com/23648/pirelli-objavio-odabir-guma-za-prve-tri-utrke-2018/ |date=24. ožujka 2018. }} ''F1puls'' Objavljeno 11. prosinca 2017. Pristupljeno 26. ožujka 2018.</ref> [[Renault F1|Renault]] je [[Red Bull Racing|Red Bullu]], [[McLaren]]u i svojoj ekipi omogućio više performansi iz Renaultovog R.E.18 motora na prvim slobodnim treninzima. Tako su tri momčadi mogle koristiti snažnije modove motora u duljem trajanju nego što je to bio slučaj na prve dvije utrke sezone.<ref>[https://www.f1puls.com/27608/renault-svojim-ekipama-omogucio-bolje-performanse-u-kini/ Renault svojim ekipama omogućio bolje performanse u Kini] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180415064116/https://www.f1puls.com/27608/renault-svojim-ekipama-omogucio-bolje-performanse-u-kini/ |date=15. travnja 2018. }} ''F1puls'' Objavljeno 13. travnja 2018. Pristupljeno 14. travnja 2018.</ref> ===Treninzi=== '''Prvi slobodni trening''' Na početku prvog treninga su odmah svi vozači izašli odraditi instalacije krugove. [[Lance Stroll]] je prvi postavio vrijeme treninga, no [[Fernando Alonso]] je odmah odgovorio te tako zasjeo na sami vrh tablice. Nakon pola sata treninga izašli su [[Mercedes AMG F1|Mercedesovi]] vozači. Prvo je [[Valtteri Bottas]] postavio vrijeme 1.36.587, ali smo minutu kasnije [[Lewis Hamilton]] je postavio još brže. Mnogi vozači su svojim momčadima javljali preko radija i žalili se na jak vjetar koji je puhao na stazi. Mercedesi su svoja vremena još unaprijedili, dok je [[Max Verstappen]] otišao u zadnjem krugu van staze u šljunak, no uspio je izvući bolid.<ref>[http://www.gp1.hr/2018/04/lewis-hamilton-najbrzi-na-prvom-treningu-u-kini/ Lewis Hamilton najbrži na prvom treningu u Kini] ''GP1'' Objavljeno 13. travnja 2018. Pristupljeno 13. travnja 2018. </ref> '''Drugi slobodni trening''' Na drugom slobodnom treningu na stazi Shanghai International Circuit, prvi je izašao [[Romain Grosjean]]. Francuz je postavio prvo brzo vrijeme, i to na ''soft'' gumama – 1:36.927. Temperature zraka i staze su bile i dalje relativno niske, a vozači su se žalili na nedostatak prianjanja. Desetak minuta od početka drugog slobodnog treninga [[Kimi Räikkönen]] je bio pozvan u boks zbog navodnog problema. No radilo se o softverskoj greški, a Finac se odmah vratio na stazu. Hamilton je postavio najbrže vrijeme na ''ultrasoft'' gumama – 1:33.482. Međutim Britanac je nakon jednog brzog kruga potvrdio da je nemoguće odvoziti još jedan brzi krug na tim gumama, jer su se već bile istrošile. Posljednjih pola sata treninga vozači su se fokusirali na simulaciju utrke. Prilikom izlaska iz boksa, zadnja desna guma [[Stoffel Vandoorne|Stoffela Vandoornea]] nije bila pričvršćena na ispravan način pa je Belgijac morao zaustaviti svoj bolid na stazi. [[FIA]] je nakon treninga odradila istragu, a britanska je momčad kažnjena s 5000 eura zbog nesigurnog izlaska iz bokseva.<ref>[https://www.f1puls.com/27607/mclaren-kaznjen-nakon-jos-jedne-greske-tijekom-promjene-guma/ McLaren kažnjen nakon još jedne greške tijekom promjene guma] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} ''F1puls'' Objavljeno 13. travnja 2018. Pristupljeno 13. travnja 2018.</ref> Pred kraj treninga je počela padati kiša.<ref>[http://www.gp1.hr/2018/04/lewis-hamilton-najbrzi-i-na-drugom-slobodnom-treningu-u-kini-3/ Lewis Hamilton najbrži i na drugom slobodnom treningu u Kini] ''GP1'' Objavljeno 13. travnja 2018. Pristupljeno 13. travnja 2018. </ref> '''Treći slobodni trening''' [[Datoteka:2018 Chinese Grand Prix FP3 Fernando Alonso (40970600574).jpg|thumb|Fernando Alonso na trećem slobodnom treningu za VN Kine 2018.]] Na samom početku trećeg treninga uvjeti na stazi su bili poprilično teški za vozače. Vrlo jak vjetar je puhao i očekivalo se da će vozači imati problema zbog toga. Najveći problem je imao [[Daniel Ricciardo]] na čijem su bolidu mehaničari radili od samog početka treninga. Na stazu su odmah izašla oba [[Sauber]]a, oba [[Haas F1|Haasa]] te Räikkönen koji je postavio prvi mjereni krug. Vandoorneu su iz boksa javili da se vrati u boks jer su izgubili telemetriju iz bolida. Vettel je postavio čak sekundu brži krug od svog momčadskog kolege s vremenom 1:33:689. Bottas se uspio postaviti iza Vettela na drugo mjesto, ali s čak sekundom zaostatka, dok je njegov momčadski kolega Hamilton kasnio još desetinku iza njega. Ricciardo je pola sata prije kraja treninga izašao na stazu, ali u pripremi svog prvog brzog kruga, njegova pogonska jedinica je eksplodirala, te je označen ''virtualni sigurnosni automobil''. Na ulasku u posljednjih 15 minuta treninga, vozači [[Scuderia Ferrari|Ferrarija]] i [[Mercedes AMG F1|Mercedesa]] su stavili nove setove ''ultrasoft'' guma i ušli u brze krugove. Najbrži je bio Vettel, dok se iza njega smjestio Räikkönen. Bottas je bio iza njih, a Finčev momčadski kolega Hamilton je zauzeo četvrto mjesto uz puno problema.<ref>[http://www.gp1.hr/2018/04/sebastian-vettel-najbrzi-na-posljednjem-slobodnom-treningu-u-kini/ Sebastian Vettel najbrži na posljednjem slobodnom treningu u Kini] ''GP1'' Objavljeno 14. travnja 2018. Pristupljeno 14. travnja 2018. </ref> ===Kvalifikacije=== '''Prva kvalifikacijska runda - Q1''' Pet minuta prije početka prve kvalifikacijske runde, bolid [[Daniel Ricciardo|Daniela Ricciarda]] stajao u garaži rastavljen bez motora, kao posljedica kvara tijekom trećeg treninga. Prvo mjereno vrijeme postavio je [[Charles Leclerc]] - 1:35.189. Osim izvrtanja Leclerca u posljednjem zavoju nije bilo većih incidenata. Samo dvije minute prije kraja prve kvalifikacijske runde, na stazu je izašao Ricciardo te postavio 14. vrijeme, dok dalje nisu prošli dva [[Sauber]]a, [[Williams F1|Williamsa]] i [[Pierre Gasly]]. '''Drugi kvalifikacijska runda - Q2''' Na početku druge kvalifikacijske runde, [[Scuderia Ferrari|Ferrari]] i [[Mercedes AMG F1|Mercedes]] su odlučili testirati izbore guma za start pa su poslali vozače na ''soft'' gumama na stazu. Nakon početnih problema Mercedes je pri drugom izlasku na stazu zauzeo prve dvije pozicije, ispred Ferrarija. Najbrže vrijeme 1:31.914, postavio je [[Lewis Hamilton]], a u posljednju kvalifikacijsku rundu nisu prošli [[Brendon Hartley]], [[Esteban Ocon]], [[Kevin Magnussen]] i [[McLaren]]ovi vozači.<ref> [http://www.gp1.hr/2018/04/sebastian-vettel-na-pole-positionu-za-vn-kine/ Sebastian Vettel na pole positionu za VN Kine] ''GP1'' Objavljeno 14. travnja 2018. Pristupljeno 19. travnja 2018. </ref> '''Treća kvalifikacijska runda - Q3''' U prvom izlasku na stazu u trećoj kvalifikacijskoj rundi, [[Kimi Räikkönen]] je postavio standarde s krugom 1:31.200. [[Sebastian Vettel]] se našao desetinku i pol iza momčadskog kolege. Vozači su izlazili na stazu na ''ultrasoft'' gumama. Na četiri i pol desetinke iza Räikkönen su stajala dva Mercedesa s [[Valtteri Bottas|Valtterijem Bottasom]] u prednosti ispred Hamiltona. U drugom izlasku na stazu Bottas nije uspio poboljšati vrijeme, dok je Hamilton samo produžio u boks nakon pogreške tijekom kruga. Räikkönen je popravio svoje vrijeme za stotinku i osam tisućinki krugom koji je izgledao kao dovoljan za prvo startno mjesto, sve do prolaska Vettela preko linije cilja. Njegov krug je bio svega osam stotinki i sedam tisućinki bolji od Räikkönenovog. Peto i šesto mjesto su zauzeli dvojac iz [[Red Bull Racing|Red Bulla]].<ref>[https://www.f1puls.com/27656/vettel-pobijedio-raikkonena-za-pole-poziciju-u-kini/ Vettel pobijedio Raikkonena za pole poziciju u Kini] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180717013058/https://www.f1puls.com/27656/vettel-pobijedio-raikkonena-za-pole-poziciju-u-kini/ |date=17. srpnja 2018. }} ''F1puls'' Objavljeno 14. travnja 2018. Pristupljeno 19. travnja 2018.</ref> ===Utrka=== [[Datoteka:2018 Chinese Grand Prix FP1 Daniel Ricciardo (26708162217).jpg|thumb|Daniel Ricciardo na VN Kine 2018.]] Na samom startu utrke, [[Sebastian Vettel]] je zatvorio [[Kimi Räikkönen|Kimija Räikkönena]] i ostao na prvom mjestu te napravio zavidnu prednost, dok je [[Valtteri Bottas]] uspio preteći Räikkönena i zasjesti na drugo mjesto. U šestom zavoju je to pošlo za rukom i [[Max Verstappen|Maxu Verstappenu]] te je Räikkönen pao na četvrto mjesto. U 11. krugu u boks po nove ''medium'' gume je ušao [[Brendon Hartley]] koji je startao na ''soft'' komponenti, dok je krug iza njega ušao [[Esteban Ocon]]. [[Fernando Alonso]] je u dva navrata zaprijetio [[Romain Grosjean|Romainu Grosjeanu]] u borbi za 10. mjesto, no Francuz je uspješno odbio oba napada dvostrukog svjetskog prvaka. Alonso je tek u 18. krugu uspio proći ispred Francuza koji je otišao u boks. [[Red Bull Racing|Red Bullov]] dvojac se odlučio na ''medium'' komponentu te su obojica u istom krugu otišli napraviti izmjene u boks. U međuvremenu se Vettel odvojio od drugoplasiranog Bottasa tri sekunde. U 19. krugu u boks je ušao [[Lewis Hamilton]], a nakon njega Bottas gdje su obojica uzeli ''medium'' komponente te se Bottas uspio vratiti ispred Red Bulla na stazu. Vettel je ušao u boks u 21. krugu po nove gume, no nije se uspio vratiti ispred Bottasa na stazu. Räikkönen je ostao nešto duže na stazi, a u 27. krugu Bottas i Vettel su pretekli Räikkönena koji nakon toga ulazi po nove ''medium'' gume. [[Charles Leclerc]] je u 29. krugu u prvom zavoju izletio van staze na šljunak, no bez većih problema se uspio vratiti na stazu. Nakon 30. krugova Alonso sa 7. mjesta je ušao u boks te se vratio na 13. mjesto.<ref>[https://www.f1puls.com/27720/daniel-ricciardo-pobijedio-na-nevjerojatnoj-vn-kine/ Daniel Ricciardo pobijedio na nevjerojatnoj VN Kine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180503180725/https://www.f1puls.com/27720/daniel-ricciardo-pobijedio-na-nevjerojatnoj-vn-kine/ |date=3. svibnja 2018. }} ''F1puls'' Objavljeno 15. travnja 2018. Pristupljeno 3. svibnja 2018.</ref> U 31. krugu [[Pierre Gasly]] je pokušao preteći svog momčadskog kolegu, no Gasly je krenuo prekasno u zavoj te se zabio u Hartleya, zbog čega je na stazu izašao ''sigurnosni automobil''. Takvu situaciju je iskoristila momčad Red Bulla gdje su oba vozača otišla napraviti drugo zaustavljanje u boksu po ''soft'' gume. Gasly je naknadno dobio kaznu od deset sekundi. Nakon odlaska ''sigurnosnog automobila'', Grosjeana su pretekli Alonso i [[Carlos Sainz Jr.|Carlos Sainz]]. Krug poslije [[Daniel Ricciardo]] je bez DRS-a uspio preteći Räikkönena te došao na peto mjesto. Vertappen je s Hamiltonom vodio borbu za 4. mjesto, a Nizozemac je u napadu na Britanca u osmom zavoju otišao preširoko i izletio nakratko van staze, što je iskoristio njegov momčadski kolega. Krug kasnije Ricciardo je uspio s unutarnje strane zavoja 14. prestići Hamiltona te zasjesti na treće mjesto 15 krugova prije kraja utrke. U 42. krugu Verstappen je uspio prestići Hamiltona, dok je Ricciardo iskoristio prednost DRS-a te prije zavoja 14 pretekao Vettela. U sljedećem krugu Verstappen i Vettel su se okrenuli u zavoju broj 14. Verstappen je prekasno ušao na unutrašnju stranu te dodirnuo Nijemca što je rezultiralo izokretanjem obojice vozača. Krug kasnije, Ricciardo je u uskom prostoru uspio preteći Bottasa te zasjesti na prvu poziciju, dok je Verstappenu dodijeljena kazna od deset sekundi zbog izazivanja incidenta. Tri kruga prije kraja, Hartley je utrku završio odustajanjem zbog problema s bolidom, dok je Alonso u predzadnjem krugu pretekao Vettela u zavoju 3 te uzeo sedmo mjesto.<ref> [http://www.gp1.hr/2018/04/daniel-ricciardo-pobjednik-vn-kine/ Daniel Ricciardo pobjednik VN Kine] ''GP1'' Objavljeno 15. travnja 2018. Pristupljeno 3. svibnja 2018. </ref> ==Najbrža vremena treninga== {|class="wikitable" style="font-size: 85%" |- !Trening !Vozač !Konstruktor !Vrijeme !Gume !Krugovi |- |align="center"|1. trening | {{Z|UK}} [[Lewis Hamilton]] | {{Z|NJE}} [[Mercedes AMG F1|Mercedes]] | 1:33.999 | align="center" style="color:black" bgcolor="#faca08" | '''S''' | align="center"|22 |- |align="center"|2. trening | {{Z|UK}} [[Lewis Hamilton]] | {{Z|NJE}} [[Mercedes AMG F1|Mercedes]] | 1:33.482 | align="center" style="color:black" bgcolor="#de12e7" | '''US''' | align="center"|26 |- |align="center"|3. trening | {{Z|NJE}} [[Sebastian Vettel]] | {{Z|ITA}} [[Scuderia Ferrari|Ferrari]] |1:33.018 |align="center" style="color:black" bgcolor="#de12e7" | '''US''' |align="center"|14 |} ==Rezultati kvalifikacija== {|class=wikitable style="font-size:85%" !rowspan="2"|Poz. !rowspan="2"|Br. !rowspan="2"|Vozač !rowspan="2"|Konstruktor !colspan="3"|Kvalifikacijska vremena !rowspan="2"|Grid |- !Q1 !Q2 !Q3 |- |align="center"|1. |style="color:#FFFFFF; background:#ff0000; text-align:center;" align=center | '''5''' |{{Z|NJE}} [[Sebastian Vettel]] |[[Scuderia Ferrari|Ferrari]] |'''1:32.171''' |1:32.385 |'''1:31.095''' |align="center"|1. |- |align="center"|2. |style="color:#FFFFFF; background:#ff0000; text-align:center;" align=center | '''7''' |{{Z|FIN}} [[Kimi Räikkönen]] |[[Scuderia Ferrari|Ferrari]] |1:32.474 |1:32.286 |1:31.182 |align="center"|2. |- |align="center"|3. |style="color:#00FFEF; background:#C0C0C0; text-align:center;" align=center | '''77''' |{{Z|FIN}} [[Valtteri Bottas]] |[[Mercedes AMG F1|Mercedes]] |1:32.921 |1:32.063 |1:31.625 |align="center"|3. |- |align="center"|4. |style="color:#00FFEF; background:#C0C0C0; text-align:center;" align=center | '''44''' |{{Z|UK}} [[Lewis Hamilton]] |[[Mercedes AMG F1|Mercedes]] |1:33.283 |'''1:31.914''' |1:31.675 |align="center"|4. |- |align="center"|5. |style="color:#ff0000; background:#00147E; text-align:center;" align=center | '''33''' |{{Z|NIZ}} [[Max Verstappen]] |[[Red Bull Racing|Red Bull]]-[[TAG Heuer]] |1:32.932 |1:32.809 |1:31.796 |align="center"|5. |- |align="center"|6. |style="color:#ff0000; background:#00147E; text-align:center;" align=center | '''3''' |{{Z|AUS}} [[Daniel Ricciardo]] |[[Red Bull Racing|Red Bull]]-[[TAG Heuer]] |1:33.877 |1:32.688 |1:31.948 |align="center"|6. |- |align="center"|7. |style="color:#FFF600; background:#000000; text-align:center;" align=center | '''27''' |{{Z|NJE}} [[Nico Hülkenberg]] |[[Renault F1|Renault]] |1:33.545 |1:32.494 |1:32.532 |align="center"|7. |- |align="center"|8. |style="color:#FFFFFF; background:#FF80C7; text-align:center;" align=center | '''11''' |{{Z|MEX}} [[Sergio Pérez]] |[[Force India F1|Force India]]-[[Mercedes AMG F1|Mercedes]] |1:33.464 |1:32.931 |1:32.758 |align="center"|8. |- |align="center"|9. |style="color:#FFF600; background:#000000; text-align:center;" align=center | '''55''' |{{Z|ŠPA}} [[Carlos Sainz Jr.|Carlos Sainz]] |[[Renault F1|Renault]] |1:33.315 |1:32.970 |1:32.819 |align="center"|9. |- |align="center"|10. |style="color:#000000; background:#F2F3F4; text-align:center;" align=center | '''8''' |{{Z|FRA}} [[Romain Grosjean]] |[[Haas F1|Haas]]-[[Scuderia Ferrari|Ferrari]] |1:33.238 |1:32.524 |1:32.855 |align="center"|10. |- bgcolor=white | colspan="8" | |- |align="center"|11. |style="color:#000000; background:#F2F3F4; text-align:center;" align=center | '''20''' |{{Z|DAN}} [[Kevin Magnussen]] |[[Haas F1|Haas]]-[[Scuderia Ferrari|Ferrari]] |1:33.359 |1:32.986 | |align="center"|11. |- |align="center"|12. |style="color:#FFFFFF; background:#FF80C7; text-align:center;" align=center | '''31''' |{{Z|FRA}} [[Esteban Ocon]] |[[Force India F1|Force India]]-[[Mercedes AMG F1|Mercedes]] |1:33.585 |1:33.057 | |align="center"|12. |- |align="center"|13. |style="color:#0005C1; background:#FF5F0F; text-align:center;" align=center | '''14''' |{{Z|ŠPA}} [[Fernando Alonso]] |[[McLaren]]-[[Renault F1|Renault]] |1:33.428 |1:33.232 | |align="center"|13. |- |align="center"|14. |style="color:#0005C1; background:#FF5F0F; text-align:center;" align=center | '''2''' |{{Z|BEL}} [[Stoffel Vandoorne]] |[[McLaren]]-[[Renault F1|Renault]] |1:33.824 |1:33.505 | |align="center"|14. |- |align="center"|15. |style="color:#F0F8FF; background:#0005C1; text-align:center;" align=center | '''28''' |{{Z|NZL}} [[Brendon Hartley]] |[[Scuderia Toro Rosso|Toro Rosso]]-[[Honda Racing F1|Honda]] |1:34.013 |1:33.795 | |align="center"|15. |- bgcolor=white | colspan="8" | |- |align="center"|16. |style="color:#3399FF; background:#FFFFFF; text-align:center;" align=center | '''35''' |{{Z|RUS}} [[Sergej Sirotkin]] |[[Williams F1|Williams]]-[[Mercedes AMG F1|Mercedes]] |1:34.062 | | |align="center"|16. |- |align="center"|17. |style="color:#F0F8FF; background:#0005C1; text-align:center;" align=center | '''10''' |{{Z|FRA}} [[Pierre Gasly]] |[[Scuderia Toro Rosso|Toro Rosso]]-[[Honda Racing F1|Honda]] |1:34.101 | | |align="center"|17. |- |align="center"|18. |style="color:#3399FF; background:#FFFFFF; text-align:center;" align=center | '''18''' |{{Z|KAN}} [[Lance Stroll]] |[[Williams F1|Williams]]-[[Mercedes AMG F1|Mercedes]] |1:34.285 | | |align="center"|18. |- |align="center"|19. |style="color:#CC0000; background:#FFFFFF; text-align:center;" align=center | '''16''' |{{Z|MNK}} [[Charles Leclerc]] |[[Sauber]]-[[Scuderia Ferrari|Ferrari]] |1:34.454 | | |align="center"|19. |- |align="center"|20. |style="color:#CC0000; background:#FFFFFF; text-align:center;" align=center | '''9''' |{{Z|ŠVE}} [[Marcus Ericsson]] |[[Sauber]]-[[Scuderia Ferrari|Ferrari]] |1:34.914 | | |align="center"|20.{{ref|1|1}} |- |} * {{note|1|1}}&nbsp;– [[Marcus Ericsson]] je dobio kaznu od pet mjesta na gridu jer nije usporio pod žutim zastavama za vrijeme prve kvalifikacijske runde.<ref>[https://www.f1puls.com/27678/ericsson-dobio-kaznu-5-mjesta-jer-nije-usporio-pod-zutim-zastavama-bio-p20-ostao-p20/ Ericsson dobio kaznu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180415064242/https://www.f1puls.com/27678/ericsson-dobio-kaznu-5-mjesta-jer-nije-usporio-pod-zutim-zastavama-bio-p20-ostao-p20/ |date=15. travnja 2018. }} ''F1puls'' Objavljeno 14. travnja 2018. Pristupljeno 14. travnja 2018.</ref> ==Rezultati utrke== {|class="wikitable" style="font-size: 85%;" !Poz. !Br. !Vozač !Konstruktor !Krugovi !Vrijeme / <br> Razlog odustajanja !Grid !Bodovi |- |style="background:#ffffbf;" align="center"|1. |style="color:#ff0000; background:#00147E; text-align:center;" align=center | '''3''' |style="background:#ffffbf;"|{{Z|AUS}} [[Daniel Ricciardo]] |style="background:#ffffbf;"|[[Red Bull Racing|Red Bull]]-[[TAG Heuer]] |style="background:#ffffbf;" align="center"|56 |style="background:#ffffbf;"| 1:35:36.380 |style="background:#ffffbf;" align="center"|6. |style="background:#ffffbf;" align="center"|'''25''' |- |style="background:#dfdfdf;" align="center"|2. |style="color:#00FFEF; background:#C0C0C0; text-align:center;" align=center | '''77''' |style="background:#dfdfdf;"|{{Z|FIN}} [[Valtteri Bottas]] |style="background:#dfdfdf;"|[[Mercedes AMG F1|Mercedes]] |style="background:#dfdfdf;" align="center"|56 |style="background:#dfdfdf;"| +8.894 |style="background:#dfdfdf;" align="center"|3. |style="background:#dfdfdf;" align="center"|'''18''' |- |style="background:#FFDF9F;" align="center"|3. |style="color:#FFFFFF; background:#ff0000; text-align:center;" align=center | '''7''' |style="background:#FFDF9F;"|{{Z|FIN}} [[Kimi Räikkönen]] |style="background:#FFDF9F;"|[[Scuderia Ferrari|Ferrari]] |style="background:#FFDF9F;" align="center"|56 |style="background:#FFDF9F;"| +9.637 |style="background:#FFDF9F;" align="center"|2. |style="background:#FFDF9F;" align="center"|'''15''' |- |style="background:#dfffdf;" align="center"|4. |style="color:#00FFEF; background:#C0C0C0; text-align:center;" align=center | '''44''' |style="background:#dfffdf;"|{{Z|UK}} [[Lewis Hamilton]] |style="background:#dfffdf;"|[[Mercedes AMG F1|Mercedes]] |style="background:#dfffdf;" align="center"|56 |style="background:#dfffdf;"| +16.985 |style="background:#dfffdf;" align="center"|4. |style="background:#dfffdf;" align="center"|'''12''' |- |style="background:#dfffdf;" align="center"|5. |style="color:#ff0000; background:#00147E; text-align:center;" align=center | '''33''' |style="background:#dfffdf;"|{{Z|NIZ}} [[Max Verstappen]] |style="background:#dfffdf;"|[[Red Bull Racing|Red Bull]]-[[TAG Heuer]] |style="background:#dfffdf;" align="center"|56 |style="background:#dfffdf;"| +20.436{{ref|2|2}} |style="background:#dfffdf;" align="center"|5. |style="background:#dfffdf;" align="center"|'''10''' |- |style="background:#dfffdf;" align="center"|6. |style="color:#FFF600; background:#000000; text-align:center;" align=center | '''27''' |style="background:#dfffdf;"|{{Z|NJE}} [[Nico Hülkenberg]] |style="background:#dfffdf;"|[[Renault F1|Renault]] |style="background:#dfffdf;" align="center"|56 |style="background:#dfffdf;"| +21.052 |style="background:#dfffdf;" align="center"|7. |style="background:#dfffdf;" align="center"|'''8''' |- |style="background:#dfffdf;" align="center"|7. |style="color:#0005C1; background:#FF5F0F; text-align:center;" align=center | '''14''' |style="background:#dfffdf;"|{{Z|ŠPA}} [[Fernando Alonso]] |style="background:#dfffdf;"|[[McLaren]]-[[Renault F1|Renault]] |style="background:#dfffdf;" align="center"|56 |style="background:#dfffdf;"| +30.639 |style="background:#dfffdf;" align="center"|13. |style="background:#dfffdf;" align="center"|'''6''' |- |style="background:#dfffdf;" align="center"|8. |style="color:#FFFFFF; background:#ff0000; text-align:center;" align=center | '''5''' |style="background:#dfffdf;"|{{Z|NJE}} [[Sebastian Vettel]] |style="background:#dfffdf;"|[[Scuderia Ferrari|Ferrari]] |style="background:#dfffdf;" align="center"|56 |style="background:#dfffdf;"| +35.286 |style="background:#dfffdf;" align="center"|1. |style="background:#dfffdf;" align="center"|'''4''' |- |style="background:#dfffdf;" align="center"|9. |style="color:#FFF600; background:#000000; text-align:center;" align=center | '''55''' |style="background:#dfffdf;"|{{Z|ŠPA}} [[Carlos Sainz Jr.|Carlos Sainz]] |style="background:#dfffdf;"|[[Renault F1|Renault]] |style="background:#dfffdf;" align="center"|56 |style="background:#dfffdf;"| +35.763 |style="background:#dfffdf;" align="center"|9. |style="background:#dfffdf;" align="center"|'''2''' |- |style="background:#dfffdf;" align="center"|10. |style="color:#000000; background:#F2F3F4; text-align:center;" align=center | '''20''' |style="background:#dfffdf;"|{{Z|DAN}} [[Kevin Magnussen]] |style="background:#dfffdf;"|[[Haas F1|Haas]]-[[Scuderia Ferrari|Ferrari]] |style="background:#dfffdf;" align="center"|56 |style="background:#dfffdf;"| +39.594 |style="background:#dfffdf;" align="center"|11. |style="background:#dfffdf;" align="center"|'''1''' |- |style="background:#cfcfff;" align="center"|11. |style="color:#FFFFFF; background:#FF80C7; text-align:center;" align=center | '''31''' |style="background:#cfcfff;"|{{Z|FRA}} [[Esteban Ocon]] |style="background:#cfcfff;"|[[Force India F1|Force India]]-[[Mercedes AMG F1|Mercedes]] |style="background:#cfcfff;" align="center"|56 |style="background:#cfcfff;"| +44.050 |style="background:#cfcfff;" align="center"|12. |style="background:#cfcfff;" align="center"| |- |style="background:#cfcfff;" align="center"|12. |style="color:#FFFFFF; background:#FF80C7; text-align:center;" align=center | '''11''' |style="background:#cfcfff;"|{{Z|MEX}} [[Sergio Pérez]] |style="background:#cfcfff;"|[[Force India F1|Force India]]-[[Mercedes AMG F1|Mercedes]] |style="background:#cfcfff;" align="center"|56 |style="background:#cfcfff;"| +44.725 |style="background:#cfcfff;" align="center"|8. |style="background:#cfcfff;" align="center"| |- |style="background:#cfcfff;" align="center"|13. |style="color:#0005C1; background:#FF5F0F; text-align:center;" align=center | '''2''' |style="background:#cfcfff;"|{{Z|BEL}} [[Stoffel Vandoorne]] |style="background:#cfcfff;"|[[McLaren]]-[[Renault F1|Renault]] |style="background:#cfcfff;" align="center"|56 |style="background:#cfcfff;"| +49.373 |style="background:#cfcfff;" align="center"|14. |style="background:#cfcfff;" align="center"| |- |style="background:#cfcfff;" align="center"|14. |style="color:#3399FF; background:#FFFFFF; text-align:center;" align=center | '''18''' |style="background:#cfcfff;"|{{Z|KAN}} [[Lance Stroll]] |style="background:#cfcfff;"|[[Williams F1|Williams]]-[[Mercedes AMG F1|Mercedes]] |style="background:#cfcfff;" align="center"|56 |style="background:#cfcfff;"| +55.490 |style="background:#cfcfff;" align="center"|18. |style="background:#cfcfff;" align="center"| |- |style="background:#cfcfff;" align="center"|15. |style="color:#3399FF; background:#FFFFFF; text-align:center;" align=center | '''35''' |style="background:#cfcfff;"|{{Z|RUS}} [[Sergej Sirotkin]] |style="background:#cfcfff;"|[[Williams F1|Williams]]-[[Mercedes AMG F1|Mercedes]] |style="background:#cfcfff;" align="center"|56 |style="background:#cfcfff;"| +58.241 |style="background:#cfcfff;" align="center"|16. |style="background:#cfcfff;" align="center"| |- |style="background:#cfcfff;" align="center"|16. |style="color:#CC0000; background:#FFFFFF; text-align:center;" align=center | '''9''' |style="background:#cfcfff;"|{{Z|ŠVE}} [[Marcus Ericsson]] |style="background:#cfcfff;"|[[Sauber]]-[[Scuderia Ferrari|Ferrari]] |style="background:#cfcfff;" align="center"|56 |style="background:#cfcfff;"| +1:02.604 |style="background:#cfcfff;" align="center"|20. |style="background:#cfcfff;" align="center"| |- |style="background:#cfcfff;" align="center"|17. |style="color:#000000; background:#F2F3F4; text-align:center;" align=center | '''8''' |style="background:#cfcfff;"|{{Z|FRA}} [[Romain Grosjean]] |style="background:#cfcfff;"|[[Haas F1|Haas]]-[[Scuderia Ferrari|Ferrari]] |style="background:#cfcfff;" align="center"|56 |style="background:#cfcfff;"| +1:05.296 |style="background:#cfcfff;" align="center"|10. |style="background:#cfcfff;" align="center"| |- |style="background:#cfcfff;" align="center"|18. |style="color:#F0F8FF; background:#0005C1; text-align:center;" align=center | '''10''' |style="background:#cfcfff;"|{{Z|FRA}} [[Pierre Gasly]] |style="background:#cfcfff;"|[[Scuderia Toro Rosso|Toro Rosso]]-[[Honda Racing F1|Honda]] |style="background:#cfcfff;" align="center"|56 |style="background:#cfcfff;"| +1:06.330{{ref|3|3}} |style="background:#cfcfff;" align="center"|17. |style="background:#cfcfff;" align="center"| |- |style="background:#cfcfff;" align="center"|19. |style="color:#CC0000; background:#FFFFFF; text-align:center;" align=center | '''16''' |style="background:#cfcfff;"|{{Z|MNK}} [[Charles Leclerc]] |style="background:#cfcfff;"|[[Sauber]]-[[Scuderia Ferrari|Ferrari]] |style="background:#cfcfff;" align="center"|56 |style="background:#cfcfff;"| +1:22.575 |style="background:#cfcfff;" align="center"|19. |style="background:#cfcfff;" align="center"| |- |style="background:#cfcfff;" align="center"|20†. |style="color:#F0F8FF; background:#0005C1; text-align:center;" align=center | '''28''' |style="background:#cfcfff;"|{{Z|NZL}} [[Brendon Hartley]] |style="background:#cfcfff;"|[[Scuderia Toro Rosso|Toro Rosso]]-[[Honda Racing F1|Honda]] |style="background:#cfcfff;" align="center"|51 |style="background:#cfcfff;"| Mjenjač |style="background:#cfcfff;" align="center"|15. |style="background:#cfcfff;" align="center"| |- |} * {{note|2|2}}&nbsp;– [[Max Verstappen]] je utrku završio na 4. mjestu, ali je dobio kaznu od deset sekundi zbog sudara sa [[Sebastian Vettel|Sebastianom Vettelom]]. * {{note|3|3}}&nbsp;– [[Pierre Gasly]] je utrku završio na 15. mjestu, ali je dobio kaznu od deset sekundi zbog sudara s [[Brendon Hartley|Brendonom Hartleyem]]. {|class="wikitable" style="font-size: 85%;" !Najbrži krug utrke | {{Z|AUS}} [[Daniel Ricciardo]] 1:35.785 |- !Vodstvo u utrci | {{Z|NJE}} [[Sebastian Vettel]] (1-20) <br> {{Z|FIN}} [[Kimi Räikkönen]] (21-26) <br> {{Z|FIN}} [[Valtteri Bottas]] (27-44) <br> {{Z|AUS}} [[Daniel Ricciardo]] (45-56) |- |} ==Zanimljivosti== ===Vozači=== * [[Pobjednici utrka Formule 1|6.]] pobjeda za [[Daniel Ricciardo|Daniela Ricciarda]]. * 24. postolje za [[Valtteri Bottas|Valtterija Bottasa]]. * 93. postolje za [[Kimi Räikkönen|Kimija Räikkönena]]. * 52. najbolja startna pozicija za [[Sebastian Vettel|Sebastiana Vettela]]. ===Konstruktori=== * [[Pobjede Red Bulla u Formuli 1|56.]] pobjeda za [[Red Bull Racing|Red Bull]]. * 215. najbolja startna pozicija za [[Scuderia Ferrari|Ferrari]]. ==Poredak nakon 3 od 21 utrke== {{col-begin}} {{col-2}} {| class="wikitable" style="font-size: 95%;" |- ! colspan=2|Pozicija ! Vozač ! Bodovi |- | colspan=2 align="center"| 1. | {{Z|NJE}} [[Sebastian Vettel]] | align="center"|'''54''' |- | colspan=2 align="center"| 2. | {{Z|UK}} [[Lewis Hamilton]] | align="center"|'''45''' |- | colspan=2 align="center"| 3. | {{Z|FIN}} [[Valtteri Bottas]] | align="center"|'''40''' |- | align="center"| 4. | align="left"|[[File:1uparrow green.svg|10px]] 3 | {{Z|AUS}} [[Daniel Ricciardo]] | align="center"|'''37''' |- | colspan=2 align="center"| 5. | {{Z|FIN}} [[Kimi Räikkönen]] | align="center"|'''30''' |- | align="center"| 6. | align="left"|[[File:1downarrow red.svg|10px]] 2 | {{Z|ŠPA}} [[Fernando Alonso]] | align="center"|'''22''' |- | align="center"| 7. | align="left"|[[File:1downarrow red.svg|10px]] 1 | {{Z|NJE}} [[Nico Hülkenberg]] | align="center"|'''22''' |- | align="center"| 8. | align="left"|[[File:1uparrow green.svg|10px]] 2 | {{Z|NIZ}} [[Max Verstappen]] | align="center"|'''18''' |- | align="center"| 9. | align="left"|[[File:1downarrow red.svg|10px]] 1 | {{Z|FRA}} [[Pierre Gasly]] | align="center"|'''12''' |- | align="center"| 10. | align="left"|[[File:1downarrow red.svg|10px]] 1 | {{Z|DAN}} [[Kevin Magnussen]] | align="center"|'''11''' |- | colspan=2 align="center"| 11. | {{Z|BEL}} [[Stoffel Vandoorne]] | align="center"|'''6''' |- | align="center"| 12. | align="left"|[[File:1uparrow green.svg|10px]] 1 | {{Z|ŠPA}} [[Carlos Sainz Jr.|Carlos Sainz]] | align="center"|'''3''' |- | align="center"| 13. | align="left"|[[File:1downarrow red.svg|10px]] 1 | {{Z|ŠVE}} [[Marcus Ericsson]] | align="center"|'''2''' |- | colspan=2 align="center"| 14. | {{Z|FRA}} [[Esteban Ocon]] | align="center"|'''1''' |} {{col-2}} {|class="wikitable" style="font-size: 95%;" |- ! colspan=2|Pozicija ! Konstruktor ! Bodovi |- | align="center"| 1. | align="left"|[[File:1uparrow green.svg|10px]] 1 | {{Z|NJE}} [[Mercedes AMG F1|Mercedes]] | align="center"|'''85''' |- | align="center"| 2. | align="left"|[[File:1downarrow red.svg|10px]] 1 | {{Z|ITA}} [[Scuderia Ferrari|Ferrari]] | align="center"|'''84''' |- | align="center"| 3. | align="left"|[[File:1uparrow green.svg|10px]] 1 | {{Z|AUT}} [[Red Bull Racing|Red Bull]]-[[TAG Heuer]] | align="center"|'''55''' |- | align="center"| 4. | align="left"|[[File:1downarrow red.svg|10px]] 1 | {{Z|UK}} [[McLaren]]-[[Renault F1|Renault]] | align="center"|'''28''' |- | colspan=2 align="center"| 5. | {{Z|FRA}} [[Renault F1|Renault]] | align="center"|'''25''' |- | colspan=2 align="center"| 6. | {{Z|ITA}} [[Scuderia Toro Rosso|Toro Rosso]]-[[Honda Racing F1|Honda]] | align="center"|'''12''' |- | colspan=2 align="center"| 7. | {{Z|SAD}} [[Haas F1|Haas]]-[[Scuderia Ferrari|Ferrari]] | align="center"|'''11''' |- | colspan=2 align="center"| 8. | {{Z|ŠVI}} [[Sauber]]-[[Scuderia Ferrari|Ferrari]] | align="center"|'''2''' |- | colspan=2 align="center"| 9. | {{Z|IND}} [[Force India F1|Force India]]-[[Mercedes AMG F1|Mercedes]] | align="center"|'''1''' |} {{col-end}} {|class="wikitable" style="font-size: 85%;" !Prethodna utrka ! rowspan="2"|'''[[Formula 1 – sezona 2018.]]''' !Sljedeća utrka |- | {{Z|BHR}} [[Velika nagrada Bahreina 2018.]] | {{Z|AZE}} [[Velika nagrada Azerbajdžana 2018.]] |} ==Izvori== {{izvori}} ==Vanjske poveznice== * [http://www.statsf1.com/en/2018/chine.aspx 2018 Chinese Grand Prix] ''StatsF1'' [[Kategorija:Utrke Formule 1 2018.|Kina]] [[Kategorija:Velika nagrada Kine|2018]] 5slqhfdc373s0djwkm4ajzgsqd8dlsl 0 610791 7615773 7395549 2026-10-09T17:45:00Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.6 7615773 wikitext text/x-wiki {{Bolji izvori}} Dana [[11. travnja]] [[1991.]] dvojica Zadranina [[Srbi u Hrvatskoj|srpske narodnosti]] detonirala su [[bomba|bombu]] kod trafostanice na Putu Plovanije u [[Zadar|Zadru]] po nalogu [[Milan Martić|Milana Martića]]. Detonacija je uzrokovala glasnu [[eksplozija|eksploziju]] koja je, prema očevidcima, uzrokovala paniku među građanima, no nije bilo ozljeđenih niti veće štete.<ref name="Skoblar">Ana Skoblar: [https://www.antenazadar.hr/clanak/2016/04/prije-25-godina-srpski-teroristi-postavili-eksploziv-na-trafostanici-na-plovaniji/ ''25 godina od terorističkog čina na Plovaniji''] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, Antena Zadar, 11. travnja 2016.</ref><ref name="Klarica">Siniša Klarica: [http://www.zadarskilist.hr/clanci/09042011/proslo-je-20-godina-od-teroristickog-cina-na-plovaniji ''Prošlo je 20 godina od terorističkog čina na Plovaniji''], Zadarski list, 9. travnja 2011. Pristupljeno 11. travnja 2018.</ref> == Istraga == Potraga za počiniteljima počela je netom poslije detonacije suradnjom [[Hrvatska policija|policije]] i mjesne zajednice. Počinitelje su uhitili unutar pola sata na Boriku, u kockarnici »Tornado«. Otkrilo se da su počinitelji bili stanovnici Zadra: Ozren Komazec i Davor Adam, nekadašnji junior [[KK Zadar|KK Zadra]] i igrač još nekih amaterskih momčadi.<ref name="Skoblar" /><ref name="Klarica" /> Tijekom istrage policija je saznala da je detonaciju predložio budući vođa [[Balvan-revolucija|Balvan-revolucije]] [[Milan Martić]], koji je u srpnju 1990. godine sudjelovao i u naoružavanju uglednih Srba u Zadru.<ref name="Skoblar" /> Upleten je bio i Dimitrije Dopuđ, koji je na suđenju teroristima osuđen zbog krijumčarenja oružja iz [[Švicarska|Švicarske]]. U srpnju 1990. Ozren Komazec i Davor Adam su u [[Lugano|Luganu]], u Švicarskoj, kupili dva [[kalašnjikov]]a na vlastito ime te 300 komada metaka kalibra 7,62 mm, za ukupno 1300 švicarskih franaka. Preprodali su ih nešto poslije za 4000 [[njemačka marka|njemačkih maraka]] Drinku Gajici.<ref name="Klarica" /> === Rekonstrukcija događaja === Komazec je u istrazi izjavio da nikad nije pripadao niti jednoj terorističkoj skupini, niti da je sudjelovao u [[Balvan revolucija|srpskim barikadama]]. Priznao je da je bio na [[Sabor u Srbu|Saboru u Srbu]], kad je razgovarao i s [[Jovan Rašković|Jovanom Raškovićem]]. Priznao je također da mu je Davor Adam prijatelj i da je Adam bio onaj koji je dogovorio sastanak s predsjednikom Općine Benkovac Zdravkom Zečevićem. Dana 10. travnja 1991., načelnik načelnik Benkovca Zdravko Zečević dogovorio je sastanak Komazeca i Adama s Milom Martićem u Policijskoj stanici Knin. Na sudu se Komazec branio da nije unaprijed znao kamo ga Adam vodi.<ref name="Skoblar" /><ref name="Klarica" /> Dan prije detonacije, sastali su se u Martićevom uredu i razgovarali 45 minuta. Martić, ondašnji sekretar SUP-a, pitao je Adama »kakva je situacija u Zadru« i ima li dovoljno oružja. Martić je dvojac uputio da je potrebno izazivati eksplozije radi uznemirivanja stanovništva i »da bi se znalo da u Zadru ima Srba«. Dao im je konkretne upute što poduzeti kako bi stvorili paniku. Nakon sastanka počinitelji su se automobilom zaputili svojim kućama u Zadru. Dogovorili su sastanak nakon nogometne utakmice poluzavršnice [[Kup prvaka|Kupa prvaka]] [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] – [[FC Bayern München|Bayern]]. Posjetivši kafić pa pečenjarnicu na Boriku, pošli su ka Adamovoj kući. Davor Adam rekao je Ozrenu Komazecu da kod kuće posjeduje »neki čiket«; bio je to čiket [[Privredni eksploziv|privrednog eksploziva]], težine oko 10 dekagrama. Uslijedilo je dogovaranje za mjesto napada. Komazec se sjetio trafostanice na Putu Plovanije, na kojoj je prema njegovoj izjavi pisalo »Mi Ustaše, NDH klat ćemo četnike« pa je predložio da eksploziv postave kod nje. Adam je oko 00:02 sata 11. travnja izišao iz automobila, pored trafostanice našao betonski blok, postavio eksploziv, zapalio ga i vratio se do automobila. Čiket je eksplodirao za desetak sekundi.<ref name="Skoblar" /><ref name="Klarica" /> Nakon uhićenja, navodno na intervenciju jednog inspektora srpske narodnosti i pod obrazloženjem da se radi o mladome košarkašu, Adam je pušten. Adam to je iskoristio i pobjegao s [[KK Zadar|košarkašima Zadra]], koji su putovali na utakmicu u [[München]]. U studenome 1991. razmijenjen je Komazec, čiji je otac bio direktor »Dalme«, a majka Hrvatica (rođ. Maras). Ujak mu je držao gostionicu »Malo Misto« kod kina »Pobjeda«.<ref name="Klarica" /> == Suđenje == Počiniteljima je suđeno. No tad su sva četvorica bili nedostupni hrvatskom pravosuđu. Sudilo im se pred zadarskim Županijskim sudom, a predsjedao je Milan Petričić. Presuđeno im je [[21. listopada]] [[1994.]] godine. Ozren Komazec dobio je 5 godina zatvora, Davor Adam također, Dimitrije Dopuđ 3 godine, a benkovački načelnik Zdravko Zečević 6 godina zatvora. Uložili su žalbu na presudu [[DORH|Državnom odvjetništvu]], pa je presudom [[Vrhovni sud RH|Vrhovnog suda RH]] Komazecu i Adamu kazna preinačena na jedinstvenu kaznu od 7 godina, Zečeviću na 8 godina zatvora, a Dopuđ na 3 godine i 6 mjeseci. Mile Martić osuđen je na 12 godina zatvora.<ref name="Skoblar" /><ref name="Klarica" /> == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Zadar, 11. travnja 1991.}} [[Kategorija:Zadar u Domovinskom ratu]] [[Kategorija:Domovinski rat]] [[Kategorija:Teroristički napadi u Hrvatskoj]] d41ol9h2d0k20q7jp698wg69f7n0fvr 0 613510 7615971 7563365 2026-10-10T06:20:50Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.6 7615971 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Circuit Monaco.svg|desno|mini|260px|Staza Velike nagrade Monaka u Formuli 1 2018.]] {{Z|MNK}} '''[[Velika nagrada Monaka]]''' ('''Formula 1 Grand Prix de Monaco 2018''') je bila šesta utrka prvenstva [[Formula 1|Formule 1]] [[Formula 1 – sezona 2018.|2018.]] Trkači vikend vožen je od [[24. svibnja]] do [[27. svibnja]] na stazi [[Staza Monaco|Monaco]] u [[Monako|Monaku]], a pobijedio je [[Daniel Ricciardo]] u [[Red Bull Racing|Red Bullu]]. ==Sudionici utrke== {| class="wikitable sortable" style="font-size: 95%;" |- ! # ! Vozač ! Momčad ! Šasija ! Motor ! Guma |- | 2 | {{Z|BEL}} [[Stoffel Vandoorne]] | {{Z|UK}} McLaren F1 Team | {{Z|UK}} McLaren MCL33 | {{Z|FRA}} Renault R.E.18 V6 t h 1.6 | align="center"| {{Pirelli}} |- | 3 | {{Z|AUS}} [[Daniel Ricciardo]] | {{Z|AUT}} Aston Martin Red Bull Racing | {{Z|AUT}} Red Bull RB14 | {{Z|ŠVI}} TAG Heuer V6 t h 1.6 | align="center"| {{Pirelli}} |- | 5 | {{Z|NJE}} [[Sebastian Vettel]] | {{Z|ITA}} Scuderia Ferrari | {{Z|ITA}} Ferrari SF71H | {{Z|ITA}} Ferrari 062 EVO V6 t h 1.6 | align="center"| {{Pirelli}} |- | 7 | {{Z|FIN}} [[Kimi Räikkönen]] | {{Z|ITA}} Scuderia Ferrari | {{Z|ITA}} Ferrari SF71H | {{Z|ITA}} Ferrari 062 EVO V6 t h 1.6 | align="center"| {{Pirelli}} |- | 8 | {{Z|FRA}} [[Romain Grosjean]] | {{Z|SAD}} Haas F1 Team | {{Z|SAD}} Haas VF-18 | {{Z|ITA}} Ferrari 062 EVO V6 t h 1.6 | align="center"| {{Pirelli}} |- | 9 | {{Z|ŠVE}} [[Marcus Ericsson]] | {{Z|ŠVI}} Alfa Romeo Sauber F1 Team | {{Z|ŠVI}} Sauber C37 | {{Z|ITA}} Ferrari 062 EVO V6 t h 1.6 | align="center"| {{Pirelli}} |- | 10 | {{Z|FRA}} [[Pierre Gasly]] | {{Z|ITA}} Red Bull Toro Rosso Honda | {{Z|ITA}} Toro Rosso STR13 | {{Z|JAP}} Honda RA618H V6 t h 1.6 | align="center"| {{Pirelli}} |- | 11 | {{Z|MEX}} [[Sergio Pérez]] | {{Z|IND}} Sahara Force India F1 Team | {{Z|IND}} Force India VJM11 | {{Z|NJE}} Mercedes M09 EQ Power+ V6 t h 1.6 | align="center"| {{Pirelli}} |- | 14 | {{Z|ŠPA}} [[Fernando Alonso]] | {{Z|UK}} McLaren F1 Team | {{Z|UK}} McLaren MCL33 | {{Z|FRA}} Renault R.E.18 V6 t h 1.6 | align="center"| {{Pirelli}} |- | 16 | {{Z|MNK}} [[Charles Leclerc]] | {{Z|ŠVI}} Alfa Romeo Sauber F1 Team | {{Z|ŠVI}} Sauber C37 | {{Z|ITA}} Ferrari 062 EVO V6 t h 1.6 | align="center"| {{Pirelli}} |- | 18 | {{Z|KAN}} [[Lance Stroll]] | {{Z|UK}} Williams Martini Racing | {{Z|UK}} Williams FW41 | {{Z|NJE}} Mercedes M09 EQ Power+ V6 t h 1.6 | align="center"| {{Pirelli}} |- | 20 | {{Z|DAN}} [[Kevin Magnussen]] | {{Z|SAD}} Haas F1 Team | {{Z|SAD}} Haas VF-18 | {{Z|ITA}} Ferrari 062 EVO V6 t h 1.6 | align="center"| {{Pirelli}} |- | 27 | {{Z|NJE}} [[Nico Hülkenberg]] | {{Z|FRA}} Renault Sport Formula One Team | {{Z|FRA}} Renault R.S.18 | {{Z|FRA}} Renault R.E.18 V6 t h 1.6 | align="center"| {{Pirelli}} |- | 28 | {{Z|NZL}} [[Brendon Hartley]] | {{Z|ITA}} Red Bull Toro Rosso Honda | {{Z|ITA}} Toro Rosso STR13 | {{Z|JAP}} Honda RA618H V6 t h 1.6 | align="center"| {{Pirelli}} |- | 31 | {{Z|FRA}} [[Esteban Ocon]] | {{Z|IND}} Sahara Force India F1 Team | {{Z|IND}} Force India VJM11 | {{Z|NJE}} Mercedes M09 EQ Power+ V6 t h 1.6 | align="center"| {{Pirelli}} |- | 33 | {{Z|NIZ}} [[Max Verstappen]] | {{Z|AUT}} Aston Martin Red Bull Racing | {{Z|AUT}} Red Bull RB14 | {{Z|ŠVI}} TAG Heuer V6 t h 1.6 | align="center"| {{Pirelli}} |- | 35 | {{Z|RUS}} [[Sergej Sirotkin]] | {{Z|UK}} Williams Martini Racing | {{Z|UK}} Williams FW41 | {{Z|NJE}} Mercedes M09 EQ Power+ V6 t h 1.6 | align="center"| {{Pirelli}} |- | 44 | {{Z|UK}} [[Lewis Hamilton]] | {{Z|NJE}} Mercedes AMG Petronas Motorsport | {{Z|NJE}} Mercedes F1 W09 | {{Z|NJE}} Mercedes M09 EQ Power+ V6 t h 1.6 | align="center"| {{Pirelli}} |- | 55 | {{Z|ŠPA}} [[Carlos Sainz Jr.|Carlos Sainz]] | {{Z|FRA}} Renault Sport Formula One Team | {{Z|FRA}} Renault R.S.18 | {{Z|FRA}} Renault R.E.18 V6 t h 1.6 | align="center"| {{Pirelli}} |- | 77 | {{Z|FIN}} [[Valtteri Bottas]] | {{Z|NJE}} Mercedes AMG Petronas Motorsport | {{Z|NJE}} Mercedes F1 W09 | {{Z|NJE}} Mercedes M09 EQ Power+ V6 t h 1.6 | align="center"| {{Pirelli}} |} ==Izvještaj== ===Treninzi=== Na prvom slobodnom treningu u četvrtak, [[Daniel Ricciardo]] je ostvario najbrže vrijeme. Do drugog mjesta stigao je njegov momčadski kolega [[Max Verstappen]], dok je treći bio [[Lewis Hamilton]]. Vozači su od samog početka koristili ''hypersoft'' gume, osim [[Mercedes AMG F1|Mercedesovog]] dvojca koji je vozio je na ''ultrasoftu'' i [[Fernando Alonso|Fernanda Alonsa]] koji je na početku koristio ''supersoft''. Prva žuta zastava stigla je nakon 15 minuta, zbog incidenta [[Sergej Sirotkin|Sergeja Sirotkina]], čija je zadnja desna guma bila je uništena. Naime, [[Williams F1|Williamsov]] vozač je dotaknuo zid na startno-ciljnoj ravnini nakon izlaska iz posljednjeg zavoja, no veće štete na bolidu nije bilo. [[Romain Grosjean]] je dodirnuo zaštitnu ogradu kroz ''Tabac'', ali bez većih posljedica. Probleme s bolidom imao je i [[Kevin Magnussen]], koji je odradio tek nekoliko krugova.<ref>[https://www.f1puls.com/29251/ricciardo-najbrzi-na-prvom-slobodnom-treningu-u-monaku/ Ricciardo najbrži na prvom slobodnom treningu u Monaku] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180527023408/https://www.f1puls.com/29251/ricciardo-najbrzi-na-prvom-slobodnom-treningu-u-monaku/ |date=27. svibnja 2018. }} ''F1puls'' Objavljeno 24. svibnja 2018. Pristupljeno 26. svibnja 2018.</ref> Uoči drugog treninga, suci su provjeravali incident koji je na prvom treningu izazvao Verstappen, no odlučili su da neće poduzimati ništa u vezi s tim. Prvi je na stazu izašao Magnussen, koji je zbog tehničkih problema propustio veći dio prvog treninga. [[Charles Leclerc]] je bio prvi vozač koji je postavio vrijeme 1:15.795. Nakon dvadeset minuta treninga svi su osim Ricciarda odvozili mjereni krug, a pet minuta nakon toga bila je izvješena crvena zastava zbog potrebnih popravaka na stazi između 4. i 5. zavoja, jer je jedan od poklopaca na kanalizacijskim otvorima popustio, te je bilo potrebno dodatno pričvršćivanje. Nakon što je trening nastavljen, Verstappen je zamalo ostao bez prednjeg krila, zbog laganog kontakta njegovog prednjeg krila sa zadnjim lijevim kotačem Grosjeana. Dvadeset minuta prije kraja treninga vozači su odrađivali simulaciju utrke.<ref> [http://www.gp1.hr/2018/05/daniel-ricciardo-najbrzi-i-na-drugom-treningu-u-monaku-1/ Daniel Ricciardo najbrži i na drugom treningu u Monaku] ''GP1'' Objavljeno 24. svibnja 2018. Pristupljeno 26. svibnja 2018. </ref> U subotu ujutro na trećem slobodnom treningu, Ricciardo je nastavio s odličnom formom na ulicama Monaka, te je još jednom uspio postaviti najbrže vrijeme. S vremenom od 1:11.786 bio je samo 0.001 s brži od momčadskog kolege Verstappena koji je deset minuta prije kraja završio u ogradi. Nizozemac je u kompleksu bazena prednjim desnim kotačem dodirnuo barijeru i time slomio prednji desni ovjes, nakon čega nisu postojale šanse za svladavanjem šikane, te je Max preletio preko rubnjaka koji ga je lansirao u obližnju ogradu. <ref>[https://www.f1puls.com/29363/ricciardo-jos-jednom-najbrzi-u-monaku-verstappen-u-ogradi/ Ricciardo još jednom najbrži u Monaku, Verstappen u ogradi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180612141317/https://www.f1puls.com/29363/ricciardo-jos-jednom-najbrzi-u-monaku-verstappen-u-ogradi/ |date=12. lipnja 2018. }} ''F1puls'' Objavljeno 26. svibnja 2018. Pristupljeno 30. svibnja 2018.</ref> ===Kvalifikacije=== Na početku prve kvalifikacijske runde koja je započela točno u 15:00 sati, gdje se temperatura staze popela na 49,8 °C, gotovo svi vozači su izašli su na stazu u prvih nekoliko minuta te na ''hypersoftu'' krenuli voziti svoje brze krugove. Jedini koji nisu odmah postavili vrijeme bili su vozači [[Renault F1|Renaulta]] i [[Max Verstappen]] na čijem bolidu se još uvijek radilo, te koji na kraju nije ni izašao na stazu jer njegov bolid nije bio spreman. Najbrži je ponovo bio [[Daniel Ricciardo]], a u unutar sekunde zaostatka ostalo je još 13 vozača. Uz Verstappena ispali su još: [[Kevin Magnussen]], [[Lance Stroll]], [[Marcus Ericsson]] i [[Brendon Hartley]] koji je za [[Nico Hülkenberg|Nicom Hülkenbergom]] na 15. mjestu kasnio tek nekoliko tisućinki.<ref> [http://www.gp1.hr/2018/05/daniel-ricciardo-na-pole-positionu-za-vn-monaka-2/ Daniel Ricciardo na pole positionu za VN Monaka] ''GP1'' Objavljeno 26. svibnja 2018. Pristupljeno 31. svibnja 2018. </ref> U drugoj kvalifikacijskoj rundi jedini koji nisu izašli na najmekšoj komponenti bili su vozači [[Mercedes AMG F1|Mercedesa]], koji su izašli na ''ultrasoftu''. No to im se nije isplatilo jer su nakon prvih brzih krugova ostali u zoni eliminacije, [[Lewis Hamilton]] tek jedanaesti, a [[Valtteri Bottas]] na 14. mjestu, pa su očekivano u drugi izlazak na stazu krenuli s ''hypersoftom''. Ricciardo već je u prvom izlasku srušio rekord staze s vremenom 1:11.353, a iza njega desetinku je kasnio [[Sebastian Vettel]]. Hamilton je izbio na treće mjesto s 2 desetinke zaostatka za Ricciardom, dok je Bottas sa 6 desetinki zaostatka skočio na peto mjesto. Ispali su: Hülkenberg, [[Stoffel Vandoorne]], [[Sergej Sirotkin]], [[Charles Leclerc]] i [[Romain Grosjean]]. U trećoj kvalifikacijskoj rundi Ricciardo je nastavio gdje je stao – u prvom brzom krugu opet je srušiio rekord staze s vremenom 1:10.810. Iza sebe je ostavio Hamiltona za 4 i pol desetinke, dok je [[Kimi Räikkönen]] bio samo 5 tisućinki sporiji od Britanca. Vettel je bio posljednji vozač koji je postavio vrijeme, a uspio se ugurati između Hamiltona i Räikkönena, dok se u svom drugom pokušaju Vettel probio ispred Hamiltona s dvije deserinke ispred Britanca koji nije uspio popraviti svoje vrijeme. Ricciardo je pokušao popraviti vrijeme, no nije uspio, ali nije bilo ni potrebno jer ga nitko nije uspio nadmašiti, te je tako došao do svog drugog ''pole positiona'' u Formuli 1.<ref>[https://www.f1puls.com/29379/daniel-ricciardo-na-pole-positionu-za-vn-monaka-verstappen-starta-posljednji/ Daniel Ricciardo na pole positionu za VN Monaka, Verstappen starta posljednji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180710102807/https://www.f1puls.com/29379/daniel-ricciardo-na-pole-positionu-za-vn-monaka-verstappen-starta-posljednji/ |date=10. srpnja 2018. }} ''F1puls'' Objavljeno 26. svibnja 2018. Pristupljeno 31. svibnja 2018.</ref> ===Utrka=== <ref>[https://www.f1puls.com/29460/ricciardo-u-neobicnoj-utrci-u-monaku-dogurao-svoj-red-bull-do-pobjede/ Ricciardo u neobičnoj utrci u Monaku dogurao svoj Red Bull do pobjede] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210322083250/https://f1.pulsmedia.hr/29460/ricciardo-u-neobicnoj-utrci-u-monaku-dogurao-svoj-red-bull-do-pobjede/ |date=22. ožujka 2021. }} ''F1puls'' Objavljeno 26. svibnja 2018. Pristupljeno 31. svibnja 2018.</ref> <ref> [http://www.gp1.hr/2018/05/daniel-ricciardo-pobjednik-vn-monaka/ Daniel Ricciardo pobjednik VN Monaka] ''GP1'' Objavljeno 26. svibnja 2018. Pristupljeno 31. svibnja 2018. </ref> ==Najbrža vremena treninga== {|class="wikitable" style="font-size: 85%" |- !Trening !Vozač !Konstruktor !Vrijeme !Gume !Krugovi |- |align="center"|1. trening | {{Z|AUS}} [[Daniel Ricciardo]] | {{Z|AUT}} [[Red Bull Racing|Red Bull]]-[[TAG Heuer]] | 1:12.126 |align="center" bgcolor="#FFB2C2" | '''HS''' |align="center"|36 |- |align="center"|2. trening | {{Z|AUS}} [[Daniel Ricciardo]] | {{Z|AUT}} [[Red Bull Racing|Red Bull]]-[[TAG Heuer]] | 1:11.841 |align="center" bgcolor="#FFB2C2" | '''HS''' |align="center"|33 |- |align="center"|3. trening | {{Z|AUS}} [[Daniel Ricciardo]] | {{Z|AUT}} [[Red Bull Racing|Red Bull]]-[[TAG Heuer]] | 1:11.786 |align="center" bgcolor="#FFB2C2" | '''HS''' |align="center"|23 |} ==Rezultati kvalifikacija== {|class=wikitable style="font-size:85%" !rowspan="2"|Poz. !rowspan="2"|Br. !rowspan="2"|Vozač !rowspan="2"|Konstruktor !colspan="3"|Kvalifikacijska vremena !rowspan="2"|Grid |- !Q1 !Q2 !Q3 |- |align="center"|1. |style="color:#ff0000; background:#00147E; text-align:center;" align=center | '''3''' |{{Z|AUS}} [[Daniel Ricciardo]] |[[Red Bull Racing|Red Bull]]-[[TAG Heuer]] |'''1:12.013''' |'''1:11.278''' |'''1:10.810''' |align="center"|1. |- |align="center"|2. |style="color:#FFFFFF; background:#ff0000; text-align:center;" align=center | '''5''' |{{Z|NJE}} [[Sebastian Vettel]] |[[Scuderia Ferrari|Ferrari]] |1:12.415 |1:11.518 |1:11.039 |align="center"|2. |- |align="center"|3. |style="color:#00FFEF; background:#C0C0C0; text-align:center;" align=center | '''44''' |{{Z|UK}} [[Lewis Hamilton]] |[[Mercedes AMG F1|Mercedes]] |1:12.460 |1:11.584 |1:11.232 |align="center"|3. |- |align="center"|4. |style="color:#FFFFFF; background:#ff0000; text-align:center;" align=center | '''7''' |{{Z|FIN}} [[Kimi Räikkönen]] |[[Scuderia Ferrari|Ferrari]] |1:12.639 |1:11.391 |1:11.266 |align="center"|4. |- |align="center"|5. |style="color:#00FFEF; background:#C0C0C0; text-align:center;" align=center | '''77''' |{{Z|FIN}} [[Valtteri Bottas]] |[[Mercedes AMG F1|Mercedes]] |1:12.434 |1:12.002 |1:11.441 |align="center"|5. |- |align="center"|6. |style="color:#FFFFFF; background:#FF80C7; text-align:center;" align=center | '''31''' |{{Z|FRA}} [[Esteban Ocon]] |[[Force India F1|Force India]]-[[Mercedes AMG F1|Mercedes]] |1:13.028 |1:12.188 |1:12.061 |align="center"|6. |- |align="center"|7. |style="color:#0005C1; background:#FF5F0F; text-align:center;" align=center | '''14''' |{{Z|ŠPA}} [[Fernando Alonso]] |[[McLaren]]-[[Renault F1|Renault]] |1:12.657 |1:12.269 |1:12.110 |align="center"|7. |- |align="center"|8. |style="color:#FFF600; background:#000000; text-align:center;" align=center | '''55''' |{{Z|ŠPA}} [[Carlos Sainz Jr.|Carlos Sainz]] |[[Renault F1|Renault]] |1:12.950 |1:12.286 |1:12.130 |align="center"|8. |- |align="center"|9. |style="color:#FFFFFF; background:#FF80C7; text-align:center;" align=center | '''11''' |{{Z|MEX}} [[Sergio Pérez]] |[[Force India F1|Force India]]-[[Mercedes AMG F1|Mercedes]] |1:12.848 |1:12.194 |1:12.154 |align="center"|9. |- |align="center"|10. |style="color:#F0F8FF; background:#0005C1; text-align:center;" align=center | '''10''' |{{Z|FRA}} [[Pierre Gasly]] |[[Scuderia Toro Rosso|Toro Rosso]]-[[Honda Racing F1|Honda]] |1:12.941 |1:12.313 |1:12.221 |align="center"|10. |- bgcolor=white | colspan="8" | |- |align="center"|11. |style="color:#FFF600; background:#000000; text-align:center;" align=center | '''27''' |{{Z|NJE}} [[Nico Hülkenberg]] |[[Renault F1|Renault]] |1:13.065 |1:12.411 | |align="center"|11. |- |align="center"|12. |style="color:#0005C1; background:#FF5F0F; text-align:center;" align=center | '''2''' |{{Z|BEL}} [[Stoffel Vandoorne]] |[[McLaren]]-[[Renault F1|Renault]] |1:12.463 |1:12.440 | |align="center"|12. |- |align="center"|13. |style="color:#3399FF; background:#FFFFFF; text-align:center;" align=center | '''35''' |{{Z|RUS}} [[Sergej Sirotkin]] |[[Williams F1|Williams]]-[[Mercedes AMG F1|Mercedes]] |1:12.706 |1:12.521 | |align="center"|13. |- |align="center"|14. |style="color:#CC0000; background:#FFFFFF; text-align:center;" align=center | '''16''' |{{Z|MNK}} [[Charles Leclerc]] |[[Sauber]]-[[Scuderia Ferrari|Ferrari]] |1:12.829 |1:12.714 | |align="center"|14. |- |align="center"|15. |style="color:#000000; background:#F2F3F4; text-align:center;" align=center | '''8''' |{{Z|FRA}} [[Romain Grosjean]] |[[Haas F1|Haas]]-[[Scuderia Ferrari|Ferrari]] |1:12.930 |1:12.728 | |align="center"|18.{{ref|1|1}} |- bgcolor=white | colspan="8" | |- |align="center"|16. |style="color:#F0F8FF; background:#0005C1; text-align:center;" align=center | '''28''' |{{Z|NZL}} [[Brendon Hartley]] |[[Scuderia Toro Rosso|Toro Rosso]]-[[Honda Racing F1|Honda]] |1:13.179 | | |align="center"|15. |- |align="center"|17. |style="color:#CC0000; background:#FFFFFF; text-align:center;" align=center | '''9''' |{{Z|ŠVE}} [[Marcus Ericsson]] |[[Sauber]]-[[Scuderia Ferrari|Ferrari]] |1:13.265 | | |align="center"|16. |- |align="center"|18. |style="color:#3399FF; background:#FFFFFF; text-align:center;" align=center | '''18''' |{{Z|KAN}} [[Lance Stroll]] |[[Williams F1|Williams]]-[[Mercedes AMG F1|Mercedes]] |1:13.323 | | |align="center"|17. |- |align="center"|19. |style="color:#000000; background:#F2F3F4; text-align:center;" align=center | '''20''' |{{Z|DAN}} [[Kevin Magnussen]] |[[Haas F1|Haas]]-[[Scuderia Ferrari|Ferrari]] |1:13.393 | | |align="center"|19. |- |align="center"|20. |style="color:#ff0000; background:#00147E; text-align:center;" align=center | '''33''' |{{Z|NIZ}} [[Max Verstappen]] |[[Red Bull Racing|Red Bull]]-[[TAG Heuer]] |align="center"|— | | |align="center"|20.{{ref|2|2}} |- |} * {{note|1|1}}&nbsp;– [[Romain Grosjean]] je dobio 3 mjesta kazne na gridu zbog uzrokovanja sudara na [[Velika nagrada Španjolske 2018.|VN Španjolske]].<ref>[https://www.f1puls.com/28931/grosjean-dobio-kaznu-3-mjesta-za-vn-monaka/ Grosjean dobio kaznu +3 mjesta za VN Monaka] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} ''F1puls'' Objavljeno 13. svibnja 2018. Pristupljeno 28. svibnja 2018.</ref> * {{note|2|2}}&nbsp;– [[Max Verstappen]] je dobio 5 mjesta kazne zbog promjene mjenjača.<ref>[https://www.f1puls.com/29377/verstappenu-5-mjesta-kazne-zbog-promjene-mjenjaca/ Verstappenu 5 mjesta kazne zbog promjene mjenjača] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180529054410/https://www.f1puls.com/29377/verstappenu-5-mjesta-kazne-zbog-promjene-mjenjaca/ |date=29. svibnja 2018. }} ''F1puls'' Objavljeno 26. svibnja 2018. Pristupljeno 28. svibnja 2018.</ref> ==Rezultati utrke== {|class="wikitable" style="font-size: 85%;" !Poz. !Br. !Vozač !Konstruktor !Krugovi !Vrijeme / <br> Razlog odustajanja !Grid !Bodovi |- |style="background:#ffffbf;" align="center"|1. |style="color:#ff0000; background:#00147E; text-align:center;" align=center | '''33''' |style="background:#ffffbf;"|{{Z|AUS}} [[Daniel Ricciardo]] |style="background:#ffffbf;"|[[Red Bull Racing|Red Bull]]-[[TAG Heuer]] |style="background:#ffffbf;" align="center"|78 |style="background:#ffffbf;"|1:42:54.807 |style="background:#ffffbf;" align="center"|1. |style="background:#ffffbf;" align="center"|'''25''' |- |style="background:#dfdfdf;" align="center"|2. |style="color:#FFFFFF; background:#ff0000; text-align:center;" align=center | '''5''' |style="background:#dfdfdf;"|{{Z|NJE}} [[Sebastian Vettel]] |style="background:#dfdfdf;"|[[Scuderia Ferrari|Ferrari]] |style="background:#dfdfdf;" align="center"|78 |style="background:#dfdfdf;"| +7.336 |style="background:#dfdfdf;" align="center"|2. |style="background:#dfdfdf;" align="center"|'''18''' |- |style="background:#FFDF9F;" align="center"|3. |style="color:#00FFEF; background:#C0C0C0; text-align:center;" align=center | '''44''' |style="background:#FFDF9F;"|{{Z|UK}} [[Lewis Hamilton]] |style="background:#FFDF9F;"|[[Mercedes AMG F1|Mercedes]] |style="background:#FFDF9F;" align="center"|78 |style="background:#FFDF9F;"| +17.013 |style="background:#FFDF9F;" align="center"|3. |style="background:#FFDF9F;" align="center"|'''15''' |- |style="background:#dfffdf;" align="center"|4. |style="color:#FFFFFF; background:#ff0000; text-align:center;" align=center | '''7''' |style="background:#dfffdf;"|{{Z|FIN}} [[Kimi Räikkönen]] |style="background:#dfffdf;"|[[Scuderia Ferrari|Ferrari]] |style="background:#dfffdf;" align="center"|78 |style="background:#dfffdf;"| +18.127 |style="background:#dfffdf;" align="center"|4. |style="background:#dfffdf;" align="center"|'''12''' |- |style="background:#dfffdf;" align="center"|5. |style="color:#00FFEF; background:#C0C0C0; text-align:center;" align=center | '''77''' |style="background:#dfffdf;"|{{Z|FIN}} [[Valtteri Bottas]] |style="background:#dfffdf;"|[[Mercedes AMG F1|Mercedes]] |style="background:#dfffdf;" align="center"|78 |style="background:#dfffdf;"| +18.822 |style="background:#dfffdf;" align="center"|5. |style="background:#dfffdf;" align="center"|'''10''' |- |style="background:#dfffdf;" align="center"|6. |style="color:#FFFFFF; background:#FF80C7; text-align:center;" align=center | '''31''' |style="background:#dfffdf;"|{{Z|FRA}} [[Esteban Ocon]] |style="background:#dfffdf;"|[[Force India F1|Force India]]-[[Mercedes AMG F1|Mercedes]] |style="background:#dfffdf;" align="center"|78 |style="background:#dfffdf;"| +23.667 |style="background:#dfffdf;" align="center"|6. |style="background:#dfffdf;" align="center"|'''8''' |- |style="background:#dfffdf;" align="center"|7. |style="color:#F0F8FF; background:#0005C1; text-align:center;" align=center | '''10''' |style="background:#dfffdf;"|{{Z|FRA}} [[Pierre Gasly]] |style="background:#dfffdf;"|[[Scuderia Toro Rosso|Toro Rosso]]-[[Honda Racing F1|Honda]] |style="background:#dfffdf;" align="center"|78 |style="background:#dfffdf;"| +24.331 |style="background:#dfffdf;" align="center"|10. |style="background:#dfffdf;" align="center"|'''6''' |- |style="background:#dfffdf;" align="center"|8. |style="color:#FFF600; background:#000000; text-align:center;" align=center | '''27''' |style="background:#dfffdf;"|{{Z|NJE}} [[Nico Hülkenberg]] |style="background:#dfffdf;"|[[Renault F1|Renault]] |style="background:#dfffdf;" align="center"|78 |style="background:#dfffdf;"| +24.839 |style="background:#dfffdf;" align="center"|11. |style="background:#dfffdf;" align="center"|'''4''' |- |style="background:#dfffdf;" align="center"|9. |style="color:#ff0000; background:#00147E; text-align:center;" align=center | '''3''' |style="background:#dfffdf;"|{{Z|NIZ}} [[Max Verstappen]] |style="background:#dfffdf;"|[[Red Bull Racing|Red Bull]]-[[TAG Heuer]] |style="background:#dfffdf;" align="center"|78 |style="background:#dfffdf;"| +25.317 |style="background:#dfffdf;" align="center"|20. |style="background:#dfffdf;" align="center"|'''2''' |- |style="background:#dfffdf;" align="center"|10. |style="color:#FFF600; background:#000000; text-align:center;" align=center | '''55''' |style="background:#dfffdf;"|{{Z|ŠPA}} [[Carlos Sainz Jr.|Carlos Sainz]] |style="background:#dfffdf;"|[[Renault F1|Renault]] |style="background:#dfffdf;" align="center"|78 |style="background:#dfffdf;"| +1:09.013 |style="background:#dfffdf;" align="center"|8. |style="background:#dfffdf;" align="center"|'''1''' |- |style="background:#cfcfff;" align="center"|11. |style="color:#CC0000; background:#FFFFFF; text-align:center;" align=center | '''9''' |style="background:#cfcfff;"|{{Z|ŠVE}} [[Marcus Ericsson]] |style="background:#cfcfff;"|[[Sauber]]-[[Scuderia Ferrari|Ferrari]] |style="background:#cfcfff;" align="center"|78 |style="background:#cfcfff;"| +1:09.864 |style="background:#cfcfff;" align="center"|16. |style="background:#cfcfff;" align="center"| |- |style="background:#cfcfff;" align="center"|12. |style="color:#FFFFFF; background:#FF80C7; text-align:center;" align=center | '''11''' |style="background:#cfcfff;"|{{Z|MEX}} [[Sergio Pérez]] |style="background:#cfcfff;"|[[Force India F1|Force India]]-[[Mercedes AMG F1|Mercedes]] |style="background:#cfcfff;" align="center"|78 |style="background:#cfcfff;"| +1:10.461 |style="background:#cfcfff;" align="center"|9. |style="background:#cfcfff;" align="center"| |- |style="background:#cfcfff;" align="center"|13. |style="color:#000000; background:#F2F3F4; text-align:center;" align=center | '''20''' |style="background:#cfcfff;"|{{Z|DAN}} [[Kevin Magnussen]] |style="background:#cfcfff;"|[[Haas F1|Haas]]-[[Scuderia Ferrari|Ferrari]] |style="background:#cfcfff;" align="center"|78 |style="background:#cfcfff;"| +1:14.823 |style="background:#cfcfff;" align="center"|19. |style="background:#cfcfff;" align="center"| |- |style="background:#cfcfff;" align="center"|14. |style="color:#0005C1; background:#FF5F0F; text-align:center;" align=center | '''2''' |style="background:#cfcfff;"|{{Z|BEL}} [[Stoffel Vandoorne]] |style="background:#cfcfff;"|[[McLaren]]-[[Renault F1|Renault]] |style="background:#cfcfff;" align="center"|77 |style="background:#cfcfff;"| +1 krug |style="background:#cfcfff;" align="center"|12. |style="background:#cfcfff;" align="center"| |- |style="background:#cfcfff;" align="center"|15. |style="color:#000000; background:#F2F3F4; text-align:center;" align=center | '''8''' |style="background:#cfcfff;"|{{Z|FRA}} [[Romain Grosjean]] |style="background:#cfcfff;"|[[Haas F1|Haas]]-[[Scuderia Ferrari|Ferrari]] |style="background:#cfcfff;" align="center"|77 |style="background:#cfcfff;"| +1 krug |style="background:#cfcfff;" align="center"|18. |style="background:#cfcfff;" align="center"| |- |style="background:#cfcfff;" align="center"|16. |style="color:#3399FF; background:#FFFFFF; text-align:center;" align=center | '''35''' |style="background:#cfcfff;"|{{Z|RUS}} [[Sergej Sirotkin]] |style="background:#cfcfff;"|[[Williams F1|Williams]]-[[Mercedes AMG F1|Mercedes]] |style="background:#cfcfff;" align="center"|77 |style="background:#cfcfff;"| +1 krug |style="background:#cfcfff;" align="center"|13. |style="background:#cfcfff;" align="center"| |- |style="background:#cfcfff;" align="center"|17. |style="color:#3399FF; background:#FFFFFF; text-align:center;" align=center | '''18''' |style="background:#cfcfff;"|{{Z|KAN}} [[Lance Stroll]] |style="background:#cfcfff;"|[[Williams F1|Williams]]-[[Mercedes AMG F1|Mercedes]] |style="background:#cfcfff;" align="center"|76 |style="background:#cfcfff;"| +2 kruga |style="background:#cfcfff;" align="center"|17. |style="background:#cfcfff;" align="center"| |- |style="background:#cfcfff;" align="center"|18.† |style="color:#CC0000; background:#FFFFFF; text-align:center;" align=center | '''16''' |style="background:#cfcfff;"|{{Z|MNK}} [[Charles Leclerc]] |style="background:#cfcfff;"|[[Sauber]]-[[Scuderia Ferrari|Ferrari]] |style="background:#cfcfff;" align="center"|70 |style="background:#cfcfff;"| Sudar |style="background:#cfcfff;" align="center"|14. |style="background:#cfcfff;" align="center"| |- |style="background:#cfcfff;" align="center"|19.† |style="color:#F0F8FF; background:#0005C1; text-align:center;" align=center | '''28''' |style="background:#cfcfff;"|{{Z|NZL}} [[Brendon Hartley]] |style="background:#cfcfff;"|[[Scuderia Toro Rosso|Toro Rosso]]-[[Honda Racing F1|Honda]] |style="background:#cfcfff;" align="center"|70 |style="background:#cfcfff;"| Sudar |style="background:#cfcfff;" align="center"|15. |style="background:#cfcfff;" align="center"| |- |style="background:#efcfff" align="center"|Odu. |style="color:#0005C1; background:#FF5F0F; text-align:center;" align=center | '''14''' |style="background:#efcfff"|{{Z|ŠPA}} [[Fernando Alonso]] |style="background:#efcfff"|[[McLaren]]-[[Renault F1|Renault]] |style="background:#efcfff" align="center"|52 |style="background:#efcfff"| Mjenjač |style="background:#efcfff" align="center"|7. |style="background:#efcfff" align="center"| |- |} {|class="wikitable" style="font-size: 85%;" !Najbrži krug utrke | {{Z|NIZ}} [[Max Verstappen]] 1:14.260 |- !Vodstvo u utrci | {{Z|AUS}} [[Daniel Ricciardo]] (1-78) |- |} ==Zanimljivosti== ===Vozači=== * 7. pobjeda i 2. najbolja startna pozicija za [[Daniel Ricciardo|Daniela Ricciarda]]. * 102. postolje za [[Sebastian Vettel|Sebastiana Vettela]]. * 122. postolje za [[Lewis Hamilton|Lewisa Hamiltona]]. ===Konstruktori=== * [[Pobjede Red Bulla u Formuli 1|57.]] pobjeda i 59. najbolja startna pozicija za [[Red Bull Racing|Red Bull]]. ==Poredak nakon 6 od 21 utrke== {{col-begin}} {{col-2}} {| class="wikitable" style="font-size: 95%;" |- ! colspan=2|Pozicija ! Vozač ! Bodovi |- | colspan=2 align="center"| 1. | {{Z|UK}} [[Lewis Hamilton]] | align="center"|'''110''' |- | colspan=2 align="center"| 2. | {{Z|NJE}} [[Sebastian Vettel]] | align="center"|'''96''' |- | align="center"| 3. | align="left"|[[File:1uparrow green.svg|10px]] 2 | {{Z|AUS}} [[Daniel Ricciardo]] | align="center"|'''72''' |- | align="center"| 4. | align="left"|[[File:1downarrow red.svg|10px]] 1 | {{Z|FIN}} [[Valtteri Bottas]] | align="center"|'''68''' |- | align="center"| 5. | align="left"|[[File:1downarrow red.svg|10px]] 1 | {{Z|FIN}} [[Kimi Räikkönen]] | align="center"|'''60''' |- | colspan=2 align="center"| 6. | {{Z|NIZ}} [[Max Verstappen]] | align="center"|'''35''' |- | colspan=2 align="center"| 7. | {{Z|ŠPA}} [[Fernando Alonso]] | align="center"|'''32''' |- | colspan=2 align="center"| 8. | {{Z|NJE}} [[Nico Hülkenberg]] | align="center"|'''26''' |- | align="center"| 9. | align="left"|[[File:1uparrow green.svg|10px]] 1 | {{Z|ŠPA}} [[Carlos Sainz Jr.|Carlos Sainz]] | align="center"|'''20''' |- | align="center"| 10. | align="left"|[[File:1downarrow red.svg|10px]] 1 | {{Z|DAN}} [[Kevin Magnussen]] | align="center"|'''19''' |- | align="center"| 11. | align="left"|[[File:1uparrow green.svg|10px]] 1 | {{Z|FRA}} [[Pierre Gasly]] | align="center"|'''18''' |- | align="center"| 12. | align="left"|[[File:1downarrow red.svg|10px]] 1 | {{Z|MEX}} [[Sergio Pérez]] | align="center"|'''17''' |- | align="center"| 13. | align="left"|[[File:1uparrow green.svg|10px]] 4 | {{Z|FRA}} [[Esteban Ocon]] | align="center"|'''9''' |- | align="center"| 14. | align="left"|[[File:1downarrow red.svg|10px]] 1 | {{Z|MNK}} [[Charles Leclerc]] | align="center"|'''9''' |- | align="center"| 15. | align="left"|[[File:1downarrow red.svg|10px]] 1 | {{Z|BEL}} [[Stoffel Vandoorne]] | align="center"|'''8''' |- | align="center"| 16. | align="left"|[[File:1downarrow red.svg|10px]] 1 | {{Z|KAN}} [[Lance Stroll]] | align="center"|'''4''' |- | align="center"| 17. | align="left"|[[File:1downarrow red.svg|10px]] 1 | {{Z|ŠVE}} [[Marcus Ericsson]] | align="center"|'''2''' |- | colspan=2 align="center"| 18. | {{Z|NZL}} [[Brendon Hartley]] | align="center"|'''1''' |} {{col-2}} {|class="wikitable" style="font-size: 95%;" |- ! colspan=2|Pozicija ! Konstruktor ! Bodovi |- | colspan=2 align="center"| 1. | {{Z|NJE}} [[Mercedes AMG F1|Mercedes]] | align="center"|'''178''' |- | colspan=2 align="center"| 2. | {{Z|ITA}} [[Scuderia Ferrari|Ferrari]] | align="center"|'''156''' |- | colspan=2 align="center"| 3. | {{Z|AUT}} [[Red Bull Racing|Red Bull]]-[[TAG Heuer]] | align="center"|'''107''' |- | colspan=2 align="center"| 4. | {{Z|FRA}} [[Renault F1|Renault]] | align="center"|'''46''' |- | colspan=2 align="center"| 5. | {{Z|UK}} [[McLaren]]-[[Renault F1|Renault]] | align="center"|'''40''' |- | align="center"| 6. | align="left"|[[File:1uparrow green.svg|10px]] 1 | {{Z|IND}} [[Force India F1|Force India]]-[[Mercedes AMG F1|Mercedes]] | align="center"|'''26''' |- | align="center"| 7. | align="left"|[[File:1uparrow green.svg|10px]] 1 | {{Z|ITA}} [[Scuderia Toro Rosso|Toro Rosso]]-[[Honda Racing F1|Honda]] | align="center"|'''19''' |- | align="center"| 8. | align="left"|[[File:1downarrow red.svg|10px]] 2 | {{Z|SAD}} [[Haas F1|Haas]]-[[Scuderia Ferrari|Ferrari]] | align="center"|'''19''' |- | colspan=2 align="center"| 9. | {{Z|ŠVI}} [[Sauber]]-[[Scuderia Ferrari|Ferrari]] | align="center"|'''11''' |- | colspan=2 align="center"| 10. | {{Z|UK}} [[Williams F1|Williams]]-[[Mercedes AMG F1|Mercedes]] | align="center"|'''4''' |- |} {{col-end}} {|class="wikitable" style="font-size: 85%;" !Prethodna utrka ! rowspan="2"|'''[[Formula 1 – sezona 2018.]]''' !Sljedeća utrka |- | {{Z|ŠPA}} [[Velika nagrada Španjolske 2018.]] | {{Z|KAN}} [[Velika nagrada Kanade 2018.]] |} ==Izvori== {{izvori}} ==Vanjske poveznice== [[Kategorija:Utrke Formule 1 2018.|Monako]] [[Kategorija:Velika nagrada Monaka|2018]] 6pir5oa04wuhescp0drhp9n75z66hsd 0 615942 7615990 7242052 2026-10-10T08:19:30Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.6 7615990 wikitext text/x-wiki {{NPOV/provjeriti|autor=Mudroslov}} '''Vilim Peroš''', hrvatski novinar, publicist, športski izvjestitelj, pedagog i urednik zagrebačkog dnevnog lista ''[[Nova Hrvatska (dnevni list, Zagreb, 1941.)|Nova Hrvatska]]''.<ref>Rory Yeomans: ''The Utopia of Terror: Life and Death in Wartime Croatia''. Boydell & Brewer, 2015. Rochester studies in East and Central Europe: vol. 15, str. 157. {{ISBN|9781580465458}}</ref> Žrtva [[Partizanski poslijeratni zločini u Zagrebu|partizanskih poslijeratnih zločina u Zagrebu]] i jugokomunističkog [[aristocid]]a hrvatskih intelektualaca.<ref>Krešimir. [https://kamenjar.com/hrvatska-1945-obezglavljeni-narod-komunisticki-aristicid-nad-hrvatima/ U potrazi za Istinom / Hrvatska 1945: obezglavljeni narod (Komunistički aristicid nad Hrvatima)] ''kamenjar.com'', 8. svibnja 2016. (pristupljeno 22. svibnja 2018.)</ref> Objavljivao je znanstvene i stručne članke u pedagoškom listu ''Napredak'', u kojima se doticao i pitanja publicistike<ref>Vilim Peroš: ''Nove značajne knjige s područja etnologije i etnografije''. Napredak, 82 (1941.) 1, str. 42–45.</ref> i književnosti.<ref>Vilim Peroš. ''Problem suvremene dječje književnosti''. Napredak, god. 81 (1940.), br. 10, str. 421-425.</ref> Njegova suautorska knjiga ''Praktični učiteljski ispit'' smatra se jednim od najvažnijih djela hrvatske pedagogije. Pisao je i za ''[[Klasje naših ravni]]''. Kao športski izvjestitelj pisao je o uspjesima [[Hrvatska nogometna reprezentacija|hrvatske nogometne momčadi]] s međunarodnih nogometnih terena.<ref>Tomislav Dasović. [https://www.vecernji.hr/sport/fifa-clanstvo-nezavisna-drzava-hrvatska-utakmica-1177118 Fifa je 1941. u članstvo primila NDH i registrirala sve utakmice] Večernji list, 19. lipnja 2017. (pristupljeno 22. svibnja 2018.)</ref> Istaknuti članci (''Napredak''):<ref>[http://mjesec.ffzg.hr/webpac/?rm=results&show_full=1&f=PersonalName&v=Pero%B9%20Vilim Vilim Peroš] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Knjižnice Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (pristupljeno 22. svibnja 2018.)</ref> * ''Uloga pučke škole u higijeni sela'' * ''Povodom godišnjice smrti Ivane Brlić-Mažuranić'' * ''Strip-listovi i naša mladež'' * ''Problem suvremene dječje književnosti'' == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Peroš, Vilim}} [[Kategorija:Hrvatski pedagozi]] [[Kategorija:Hrvatski publicisti]] [[Kategorija:Hrvatski športski novinari]] [[Kategorija:Žrtve partizanskih zločina u Drugom svjetskom ratu i poraću]] j5j0lzj6stlwe6q80j5f77qm3r8zevw 7616034 7615990 2026-10-10T10:41:21Z SoupePrimordiale 277309 /* */ Krešimir sa Kamenjara 7616034 wikitext text/x-wiki {{NPOV/provjeriti|autor=Mudroslov}} '''Vilim Peroš''', hrvatski novinar, publicist, športski izvjestitelj, pedagog i urednik zagrebačkog dnevnog lista ''[[Nova Hrvatska (dnevni list, Zagreb, 1941.)|Nova Hrvatska]]''.<ref>Rory Yeomans: ''The Utopia of Terror: Life and Death in Wartime Croatia''. Boydell & Brewer, 2015. Rochester studies in East and Central Europe: vol. 15, str. 157. {{ISBN|9781580465458}}</ref> Objavljivao je znanstvene i stručne članke u pedagoškom listu ''Napredak'', u kojima se doticao i pitanja publicistike<ref>Vilim Peroš: ''Nove značajne knjige s područja etnologije i etnografije''. Napredak, 82 (1941.) 1, str. 42–45.</ref> i književnosti.<ref>Vilim Peroš. ''Problem suvremene dječje književnosti''. Napredak, god. 81 (1940.), br. 10, str. 421-425.</ref> Njegova suautorska knjiga ''Praktični učiteljski ispit'' smatra se jednim od najvažnijih djela hrvatske pedagogije. Pisao je i za ''[[Klasje naših ravni]]''. Kao športski izvjestitelj pisao je o uspjesima [[Hrvatska nogometna reprezentacija|hrvatske nogometne momčadi]] s međunarodnih nogometnih terena.<ref>Tomislav Dasović. [https://www.vecernji.hr/sport/fifa-clanstvo-nezavisna-drzava-hrvatska-utakmica-1177118 Fifa je 1941. u članstvo primila NDH i registrirala sve utakmice] Večernji list, 19. lipnja 2017. (pristupljeno 22. svibnja 2018.)</ref> Istaknuti članci (''Napredak''):<ref>[http://mjesec.ffzg.hr/webpac/?rm=results&show_full=1&f=PersonalName&v=Pero%B9%20Vilim Vilim Peroš] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Knjižnice Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (pristupljeno 22. svibnja 2018.)</ref> * ''Uloga pučke škole u higijeni sela'' * ''Povodom godišnjice smrti Ivane Brlić-Mažuranić'' * ''Strip-listovi i naša mladež'' * ''Problem suvremene dječje književnosti'' == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Peroš, Vilim}} [[Kategorija:Hrvatski pedagozi]] [[Kategorija:Hrvatski publicisti]] [[Kategorija:Hrvatski športski novinari]] [[Kategorija:Žrtve partizanskih zločina u Drugom svjetskom ratu i poraću]] 0gs2brjnpdz7v0wlamoz2srs1y6tnp9 0 616501 7615967 7563352 2026-10-10T06:17:53Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 2) #IABot (v2.0.9.6 7615967 wikitext text/x-wiki [[File:Le Castellet circuit map Formula One 2018 without corner names English 29 06 2021.svg|desno|mini|260px|Staza Velike nagrade Francuske u Formuli 1 2018.]] {{Z|FRA}} '''[[Velika nagrada Francuske]]''' ('''Formula 1 Pirelli Grand Prix de France 2018''') je bila osma utrka prvenstva [[Formula 1|Formule 1]] [[Formula 1 – sezona 2018.|2018.]] Trkači vikend vožen je od [[22. lipnja]] do [[24. lipnja]] na stazi [[Staza Paul Ricard|Paul Ricard]] u [[Francuska|Francuskoj]], a pobijedio je [[Lewis Hamilton]] u [[Mercedes AMG F1|Mercedesu]]. ==Sudionici utrke== {| class="wikitable sortable" style="font-size: 95%;" |- ! # ! Vozač ! Momčad ! Šasija ! Motor ! Guma |- | 2 | {{Z|BEL}} [[Stoffel Vandoorne]] | {{Z|UK}} McLaren F1 Team | {{Z|UK}} McLaren MCL33 | {{Z|FRA}} Renault R.E.18 V6 t h 1.6 | align="center"| {{Pirelli}} |- | 3 | {{Z|AUS}} [[Daniel Ricciardo]] | {{Z|AUT}} Aston Martin Red Bull Racing | {{Z|AUT}} Red Bull RB14 | {{Z|ŠVI}} TAG Heuer V6 t h 1.6 | align="center"| {{Pirelli}} |- | 5 | {{Z|NJE}} [[Sebastian Vettel]] | {{Z|ITA}} Scuderia Ferrari | {{Z|ITA}} Ferrari SF71H | {{Z|ITA}} Ferrari 062 EVO V6 t h 1.6 | align="center"| {{Pirelli}} |- | 7 | {{Z|FIN}} [[Kimi Räikkönen]] | {{Z|ITA}} Scuderia Ferrari | {{Z|ITA}} Ferrari SF71H | {{Z|ITA}} Ferrari 062 EVO V6 t h 1.6 | align="center"| {{Pirelli}} |- | 8 | {{Z|FRA}} [[Romain Grosjean]] | {{Z|SAD}} Haas F1 Team | {{Z|SAD}} Haas VF-18 | {{Z|ITA}} Ferrari 062 EVO V6 t h 1.6 | align="center"| {{Pirelli}} |- | 9 | {{Z|ŠVE}} [[Marcus Ericsson]] | {{Z|ŠVI}} Alfa Romeo Sauber F1 Team | {{Z|ŠVI}} Sauber C37 | {{Z|ITA}} Ferrari 062 EVO V6 t h 1.6 | align="center"| {{Pirelli}} |- | 10 | {{Z|FRA}} [[Pierre Gasly]] | {{Z|ITA}} Red Bull Toro Rosso Honda | {{Z|ITA}} Toro Rosso STR13 | {{Z|JAP}} Honda RA618H V6 t h 1.6 | align="center"| {{Pirelli}} |- | 11 | {{Z|MEX}} [[Sergio Pérez]] | {{Z|IND}} Sahara Force India F1 Team | {{Z|IND}} Force India VJM11 | {{Z|NJE}} Mercedes M09 EQ Power+ V6 t h 1.6 | align="center"| {{Pirelli}} |- | 14 | {{Z|ŠPA}} [[Fernando Alonso]] | {{Z|UK}} McLaren F1 Team | {{Z|UK}} McLaren MCL33 | {{Z|FRA}} Renault R.E.18 V6 t h 1.6 | align="center"| {{Pirelli}} |- | 16 | {{Z|MNK}} [[Charles Leclerc]] | {{Z|ŠVI}} Alfa Romeo Sauber F1 Team | {{Z|ŠVI}} Sauber C37 | {{Z|ITA}} Ferrari 062 EVO V6 t h 1.6 | align="center"| {{Pirelli}} |- | 18 | {{Z|KAN}} [[Lance Stroll]] | {{Z|UK}} Williams Martini Racing | {{Z|UK}} Williams FW41 | {{Z|NJE}} Mercedes M09 EQ Power+ V6 t h 1.6 | align="center"| {{Pirelli}} |- | 20 | {{Z|DAN}} [[Kevin Magnussen]] | {{Z|SAD}} Haas F1 Team | {{Z|SAD}} Haas VF-18 | {{Z|ITA}} Ferrari 062 EVO V6 t h 1.6 | align="center"| {{Pirelli}} |- | 27 | {{Z|NJE}} [[Nico Hülkenberg]] | {{Z|FRA}} Renault Sport Formula One Team | {{Z|FRA}} Renault R.S.18 | {{Z|FRA}} Renault R.E.18 V6 t h 1.6 | align="center"| {{Pirelli}} |- | 28 | {{Z|NZL}} [[Brendon Hartley]] | {{Z|ITA}} Red Bull Toro Rosso Honda | {{Z|ITA}} Toro Rosso STR13 | {{Z|JAP}} Honda RA618H V6 t h 1.6 | align="center"| {{Pirelli}} |- | 31 | {{Z|FRA}} [[Esteban Ocon]] | {{Z|IND}} Sahara Force India F1 Team | {{Z|IND}} Force India VJM11 | {{Z|NJE}} Mercedes M09 EQ Power+ V6 t h 1.6 | align="center"| {{Pirelli}} |- | 33 | {{Z|NIZ}} [[Max Verstappen]] | {{Z|AUT}} Aston Martin Red Bull Racing | {{Z|AUT}} Red Bull RB14 | {{Z|ŠVI}} TAG Heuer V6 t h 1.6 | align="center"| {{Pirelli}} |- | 35 | {{Z|RUS}} [[Sergej Sirotkin]] | {{Z|UK}} Williams Martini Racing | {{Z|UK}} Williams FW41 | {{Z|NJE}} Mercedes M09 EQ Power+ V6 t h 1.6 | align="center"| {{Pirelli}} |- | 44 | {{Z|UK}} [[Lewis Hamilton]] | {{Z|NJE}} Mercedes AMG Petronas Motorsport | {{Z|NJE}} Mercedes F1 W09 | {{Z|NJE}} Mercedes M09 EQ Power+ V6 t h 1.6 | align="center"| {{Pirelli}} |- | 55 | {{Z|ŠPA}} [[Carlos Sainz Jr.|Carlos Sainz]] | {{Z|FRA}} Renault Sport Formula One Team | {{Z|FRA}} Renault R.S.18 | {{Z|FRA}} Renault R.E.18 V6 t h 1.6 | align="center"| {{Pirelli}} |- | 77 | {{Z|FIN}} [[Valtteri Bottas]] | {{Z|NJE}} Mercedes AMG Petronas Motorsport | {{Z|NJE}} Mercedes F1 W09 | {{Z|NJE}} Mercedes M09 EQ Power+ V6 t h 1.6 | align="center"| {{Pirelli}} |} ==Izvještaj== [[Pirelli]] je za ovu utrku odabrao ''soft'', ''supersoft'' i ''ultrasoft'' gume.<ref>[https://www.f1puls.com/27881/pirelli-odabrao-gume-za-vn-francuske/ Pirelli objavio odabir guma za VN Francuske] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210330183448/https://f1.pulsmedia.hr/27881/pirelli-odabrao-gume-za-vn-francuske/ |date=30. ožujka 2021. }} ''F1puls'' Objavljeno 20. travnja 2018. Pristupljeno 21. kolovoza 2018.</ref> [[Mercedes AMG F1|Mercedes]] je došao s nadograđenom pogonskom jedinicom.<ref>[https://www.f1puls.com/29820/mercedes-uvodenje-nadogradenog-motora-odgada-za-francusku/ Mercedes uvođenje nadograđenog motora odgađa za Francusku] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210330183509/https://f1.pulsmedia.hr/29820/mercedes-uvodenje-nadogradenog-motora-odgada-za-francusku/ |date=30. ožujka 2021. }} ''F1puls'' Objavljeno 6. lipnja 2018. Pristupljeno 21. kolovoza 2018.</ref> [[FIA]] je odlučila staviti dvije DRS zone, i to jednu na startno-ciljni pravac, a drugu na prvi dio stražnjeg pravca, prije šikane.<ref>[https://www.f1puls.com/30184/staza-paul-ricard-ce-imati-dvije-drs-zone/ Staza Paul Ricard će imati dvije DRS zone] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210322082535/https://f1.pulsmedia.hr/30184/staza-paul-ricard-ce-imati-dvije-drs-zone/ |date=22. ožujka 2021. }} ''F1puls'' Objavljeno 20. lipnja 2018. Pristupljeno 21. kolovoza 2018.</ref> ===Treninzi=== Najbolje vrijeme na prvom slobodnom treningu imao je [[Lewis Hamilton]] u [[Mercedes AMG F1|Mercedesu]]. Britanac je bio desetinku i pol brži od momčadskog kolege [[Valtteri Bottas|Valtterija Bottasa]], te tri desetinke od [[Red Bull Racing|Red Bullovog]] [[Daniel Ricciardo|Daniela Ricciarda]]. Par minuta prije kraja, trening je prekinut crvenom zastavom, odnosno udesom [[Marcus Ericsson|Marcusa Ericssona]] koji je izletio sa staze i završio u ogradi. Posljedica za Šveđanina nije bilo, što se nije moglo reći za njegov [[Sauber]] kojega je čak zahvatila i vatra. Nova staza od vozača je zahtijevala veliku pažnju pri privikavanju na njene karakteristike, a izleti u velike izletne zone nisu bili rijetkost. Osim toga, probleme su pravili i veliki naleti vjetra, što je na svojoj koži iskusilo nekoliko vozača.<ref>[https://www.f1puls.com/30219/lewis-hamilton-najbrzi-na-prvom-slobodnom-treningu-u-francuskoj/ Hamilton najbrži na prvom slobodnom treningu u Francuskoj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180824065713/https://www.f1puls.com/30219/lewis-hamilton-najbrzi-na-prvom-slobodnom-treningu-u-francuskoj/ |date=24. kolovoza 2018. }} ''F1puls'' Objavljeno 22. lipnja 2018. Pristupljeno 23. kolovoza 2018.</ref> Drugi slobodni trening je donio nešto sporija vremena nego prvi trening, ali je poredak bio donekle sličan. Iza Hamiltona su bila dva Red Bulla, a iza njih dva [[Scuderia Ferrari|Ferrarija]]. Bottas je bio tek na 7. mjestu jer nije složio brzi krug na najmekšoj komponenti guma.<ref>[https://www.f1puls.com/30245/lewis-hamilton-najbrzi-i-na-drugom-treningu-u-francuskoj/ Hamilton najbrži i na drugom slobodnom treningu u Francuskoj] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} ''F1puls'' Objavljeno 22. lipnja 2018. Pristupljeno 23. kolovoza 2018.</ref> Treći slobodni trening nije donio nikakva zbivanja na stazi. Kiša je počela padati vrlo brzo nakon početka zadnjeg treninga, pa je tada samo 13 vozača postavilo vrijeme. Najbrži je bio Bottas s vremenom sekundu sporijim od onoga što je Hamilton postavio na drugom slobodnom treningu. Drugi najbrži bio je [[Carlos Sainz Jr.|Carlos Sainz]], a treći je završio [[Charles Leclerc]].<ref>[https://www.f1puls.com/30293/kisa-obiljezila-treci-slobodni-trening-na-paul-ricardu-bottas-najbrzi/ Bottas najbrži na kišnom trećem slobodnom treningu] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} ''F1puls'' Objavljeno 23. lipnja 2018. Pristupljeno 23. kolovoza 2018.</ref> ===Kvalifikacije=== ===Utrka=== ==Najbrža vremena treninga== {|class="wikitable" style="font-size: 85%" |- !Trening !Vozač !Konstruktor !Vrijeme !Gume !Krugovi |- |align="center"|1. trening | {{Z|UK}} [[Lewis Hamilton]] | {{Z|NJE}} [[Mercedes AMG F1|Mercedes]] | 1:32.231 |align="center" style="color:black" bgcolor="#de12e7" | '''US''' |align="center"|25 |- |align="center"|2. trening | {{Z|UK}} [[Lewis Hamilton]] | {{Z|NJE}} [[Mercedes AMG F1|Mercedes]] | 1:32.539 |align="center" style="color:black" bgcolor="#de12e7" | '''US''' |align="center"|27 |- |align="center"|3. trening | {{Z|FIN}} [[Valtteri Bottas]] | {{Z|NJE}} [[Mercedes AMG F1|Mercedes]] | 1:33.666 |align="center" style="color:black" bgcolor="#de12e7" | '''US''' |align="center"|3 |} ==Rezultati kvalifikacija== {|class=wikitable style="font-size:85%" !rowspan="2"|Poz. !rowspan="2"|Br. !rowspan="2"|Vozač !rowspan="2"|Konstruktor !colspan="3"|Kvalifikacijska vremena !rowspan="2"|Grid |- !Q1 !Q2 !Q3 |- |align="center"|1. |style="color:#00FFEF; background:#C0C0C0; text-align:center;" align=center | '''44''' |{{Z|UK}} [[Lewis Hamilton]] |[[Mercedes AMG F1|Mercedes]] |'''1:31.271''' |'''1:30.645''' |'''1:30.029''' |align="center"|1. |- |align="center"|2. |style="color:#00FFEF; background:#C0C0C0; text-align:center;" align=center | '''77''' |{{Z|FIN}} [[Valtteri Bottas]] |[[Mercedes AMG F1|Mercedes]] |1:31.776 |1:31.227 |1:30.147 |align="center"|2. |- |align="center"|3. |style="color:#FFFFFF; background:#ff0000; text-align:center;" align=center | '''5''' |{{Z|NJE}} [[Sebastian Vettel]] |[[Scuderia Ferrari|Ferrari]] |1:31.820 |1:30.751 |1:30.400 |align="center"|3. |- |align="center"|4. |style="color:#ff0000; background:#00147E; text-align:center;" align=center | '''33''' |{{Z|NIZ}} [[Max Verstappen]] |[[Red Bull Racing|Red Bull]]-[[TAG Heuer]] |1:31.531 |1:30.818 |1:30.705 |align="center"|4. |- |align="center"|5. |style="color:#ff0000; background:#00147E; text-align:center;" align=center | '''3''' |{{Z|AUS}} [[Daniel Ricciardo]] |[[Red Bull Racing|Red Bull]]-[[TAG Heuer]] |1:31.910 |1:31.538 |1:30.895 |align="center"|5. |- |align="center"|6. |style="color:#FFFFFF; background:#ff0000; text-align:center;" align=center | '''7''' |{{Z|FIN}} [[Kimi Räikkönen]] |[[Scuderia Ferrari|Ferrari]] |1:31.567 |1:30.772 |1:31.057 |align="center"|6. |- |align="center"|7. |style="color:#FFF600; background:#000000; text-align:center;" align=center | '''55''' |{{Z|ŠPA}} [[Carlos Sainz Jr.|Carlos Sainz]] |[[Renault F1|Renault]] |1:32.394 |1:32.016 |1:32.126 |align="center"|7. |- |align="center"|8. |style="color:#CC0000; background:#FFFFFF; text-align:center;" align=center | '''16''' |{{Z|MNK}} [[Charles Leclerc]] |[[Sauber]]-[[Scuderia Ferrari|Ferrari]] |1:32.538 |1:32.055 |1:32.635 |align="center"|8. |- |align="center"|9. |style="color:#000000; background:#F2F3F4; text-align:center;" align=center | '''20''' |{{Z|DAN}} [[Kevin Magnussen]] |[[Haas F1|Haas]]-[[Scuderia Ferrari|Ferrari]] |1:32.169 |1:31.510 |1:32.930 |align="center"|9. |- |align="center"|10. |style="color:#000000; background:#F2F3F4; text-align:center;" align=center | '''8''' |{{Z|FRA}} [[Romain Grosjean]] |[[Haas F1|Haas]]-[[Scuderia Ferrari|Ferrari]] |1:32.083 |1:31.472 |align="center"|— |align="center"|10. |- bgcolor=white | colspan="8" | |- |align="center"|11. |style="color:#FFFFFF; background:#FF80C7; text-align:center;" align=center | '''31''' |{{Z|FRA}} [[Esteban Ocon]] |[[Force India F1|Force India]]-[[Mercedes AMG F1|Mercedes]] |1:32.786 |1:32.075 | |align="center"|11. |- |align="center"|12. |style="color:#FFF600; background:#000000; text-align:center;" align=center | '''27''' |{{Z|NJE}} [[Nico Hülkenberg]] |[[Renault F1|Renault]] |1:32.949 |1:32.115 | |align="center"|12. |- |align="center"|13. |style="color:#FFFFFF; background:#FF80C7; text-align:center;" align=center | '''11''' |{{Z|MEX}} [[Sergio Pérez]] |[[Force India F1|Force India]]-[[Mercedes AMG F1|Mercedes]] |1:32.692 |1:32.454 | |align="center"|13. |- |align="center"|14. |style="color:#F0F8FF; background:#0005C1; text-align:center;" align=center | '''10''' |{{Z|FRA}} [[Pierre Gasly]] |[[Scuderia Toro Rosso|Toro Rosso]]-[[Honda Racing F1|Honda]] |1:32.447 |1:32.460 | |align="center"|14. |- |align="center"|15. |style="color:#CC0000; background:#FFFFFF; text-align:center;" align=center | '''9''' |{{Z|ŠVE}} [[Marcus Ericsson]] |[[Sauber]]-[[Scuderia Ferrari|Ferrari]] |1:32.804 |1:32.820 | |align="center"|15. |- bgcolor=white | colspan="8" | |- |align="center"|16. |style="color:#0005C1; background:#FF5F0F; text-align:center;" align=center | '''14''' |{{Z|ŠPA}} [[Fernando Alonso]] |[[McLaren]]-[[Renault F1|Renault]] |1:32.976 | | |align="center"|16. |- |align="center"|17. |style="color:#F0F8FF; background:#0005C1; text-align:center;" align=center | '''28''' |{{Z|NZL}} [[Brendon Hartley]] |[[Scuderia Toro Rosso|Toro Rosso]]-[[Honda Racing F1|Honda]] |1:33.025 | | |align="center"|20.{{ref|1|1}} |- |align="center"|18. |style="color:#0005C1; background:#FF5F0F; text-align:center;" align=center | '''2''' |{{Z|BEL}} [[Stoffel Vandoorne]] |[[McLaren]]-[[Renault F1|Renault]] |1:33.162 | | |align="center"|17. |- |align="center"|19. |style="color:#3399FF; background:#FFFFFF; text-align:center;" align=center | '''35''' |{{Z|RUS}} [[Sergej Sirotkin]] |[[Williams F1|Williams]]-[[Mercedes AMG F1|Mercedes]] |1:33.636 | | |align="center"|18. |- |align="center"|20. |style="color:#3399FF; background:#FFFFFF; text-align:center;" align=center | '''18''' |{{Z|KAN}} [[Lance Stroll]] |[[Williams F1|Williams]]-[[Mercedes AMG F1|Mercedes]] |1:33.729 | | |align="center"|19. |- |} * {{note|1|1}}&nbsp;– [[Brendon Hartley]] je dobio 35 mjesta kazne na gridu zbog promjene elemenata pogonske jedinice. ==Rezultati utrke== {|class="wikitable" style="font-size: 85%;" !Poz. !Br. !Vozač !Konstruktor !Krugovi !Vrijeme / <br> Razlog odustajanja !Grid !Bodovi |- |style="background:#ffffbf;" align="center"|1. |style="color:#00FFEF; background:#C0C0C0; text-align:center;" align=center | '''44''' |style="background:#ffffbf;"|{{Z|UK}} [[Lewis Hamilton]] |style="background:#ffffbf;"|[[Mercedes AMG F1|Mercedes]] |style="background:#ffffbf;" align="center"|53 |style="background:#ffffbf;"|1:30:11.385 |style="background:#ffffbf;" align="center"|1. |style="background:#ffffbf;" align="center"|'''25''' |- |style="background:#dfdfdf;" align="center"|2. |style="color:#ff0000; background:#00147E; text-align:center;" align=center | '''33''' |style="background:#dfdfdf;"|{{Z|NIZ}} [[Max Verstappen]] |style="background:#dfdfdf;"|[[Red Bull Racing|Red Bull]]-[[TAG Heuer]] |style="background:#dfdfdf;" align="center"|53 |style="background:#dfdfdf;"| +7.090 |style="background:#dfdfdf;" align="center"|4. |style="background:#dfdfdf;" align="center"|'''18''' |- |style="background:#FFDF9F;" align="center"|3. |style="color:#FFFFFF; background:#ff0000; text-align:center;" align=center | '''7''' |style="background:#FFDF9F;"|{{Z|FIN}} [[Kimi Räikkönen]] |style="background:#FFDF9F;"|[[Scuderia Ferrari|Ferrari]] |style="background:#FFDF9F;" align="center"|53 |style="background:#FFDF9F;"| +25.888 |style="background:#FFDF9F;" align="center"|6. |style="background:#FFDF9F;" align="center"|'''15''' |- |style="background:#dfffdf;" align="center"|4. |style="color:#ff0000; background:#00147E; text-align:center;" align=center | '''3''' |style="background:#dfffdf;"|{{Z|AUS}} [[Daniel Ricciardo]] |style="background:#dfffdf;"|[[Red Bull Racing|Red Bull]]-[[TAG Heuer]] |style="background:#dfffdf;" align="center"|53 |style="background:#dfffdf;"| +34.736 |style="background:#dfffdf;" align="center"|5. |style="background:#dfffdf;" align="center"|'''12''' |- |style="background:#dfffdf;" align="center"|5. |style="color:#FFFFFF; background:#ff0000; text-align:center;" align=center | '''5''' |style="background:#dfffdf;"|{{Z|NJE}} [[Sebastian Vettel]] |style="background:#dfffdf;"|[[Scuderia Ferrari|Ferrari]] |style="background:#dfffdf;" align="center"|53 |style="background:#dfffdf;"| +1:01.935 |style="background:#dfffdf;" align="center"|3. |style="background:#dfffdf;" align="center"|'''10''' |- |style="background:#dfffdf;" align="center"|6. |style="color:#000000; background:#F2F3F4; text-align:center;" align=center | '''20''' |style="background:#dfffdf;"|{{Z|DAN}} [[Kevin Magnussen]] |style="background:#dfffdf;"|[[Haas F1|Haas]]-[[Scuderia Ferrari|Ferrari]] |style="background:#dfffdf;" align="center"|53 |style="background:#dfffdf;"| +1:19.364 |style="background:#dfffdf;" align="center"|9. |style="background:#dfffdf;" align="center"|'''8''' |- |style="background:#dfffdf;" align="center"|7. |style="color:#00FFEF; background:#C0C0C0; text-align:center;" align=center | '''77''' |style="background:#dfffdf;"|{{Z|FIN}} [[Valtteri Bottas]] |style="background:#dfffdf;"|[[Mercedes AMG F1|Mercedes]] |style="background:#dfffdf;" align="center"|53 |style="background:#dfffdf;"| +1:20.632 |style="background:#dfffdf;" align="center"|2. |style="background:#dfffdf;" align="center"|'''6''' |- |style="background:#dfffdf;" align="center"|8. |style="color:#FFF600; background:#000000; text-align:center;" align=center | '''55''' |style="background:#dfffdf;"|{{Z|ŠPA}} [[Carlos Sainz Jr.|Carlos Sainz]] |style="background:#dfffdf;"|[[Renault F1|Renault]] |style="background:#dfffdf;" align="center"|53 |style="background:#dfffdf;"| +1:27.184 |style="background:#dfffdf;" align="center"|7. |style="background:#dfffdf;" align="center"|'''4''' |- |style="background:#dfffdf;" align="center"|9. |style="color:#FFF600; background:#000000; text-align:center;" align=center | '''27''' |style="background:#dfffdf;"|{{Z|NJE}} [[Nico Hülkenberg]] |style="background:#dfffdf;"|[[Renault F1|Renault]] |style="background:#dfffdf;" align="center"|53 |style="background:#dfffdf;"| +1:31.989 |style="background:#dfffdf;" align="center"|12. |style="background:#dfffdf;" align="center"|'''2''' |- |style="background:#dfffdf;" align="center"|10. |style="color:#CC0000; background:#FFFFFF; text-align:center;" align=center | '''16''' |style="background:#dfffdf;"|{{Z|MNK}} [[Charles Leclerc]] |style="background:#dfffdf;"|[[Sauber]]-[[Scuderia Ferrari|Ferrari]] |style="background:#dfffdf;" align="center"|53 |style="background:#dfffdf;"| +1:33.873 |style="background:#dfffdf;" align="center"|8. |style="background:#dfffdf;" align="center"|'''1''' |- |style="background:#cfcfff;" align="center"|11. |style="color:#000000; background:#F2F3F4; text-align:center;" align=center | '''8''' |style="background:#cfcfff;"|{{Z|FRA}} [[Romain Grosjean]] |style="background:#cfcfff;"|[[Haas F1|Haas]]-[[Scuderia Ferrari|Ferrari]] |style="background:#cfcfff;" align="center"|52 |style="background:#cfcfff;"| +1 krug |style="background:#cfcfff;" align="center"|10. |style="background:#cfcfff;" align="center"| |- |style="background:#cfcfff;" align="center"|12. |style="color:#0005C1; background:#FF5F0F; text-align:center;" align=center | '''2''' |style="background:#cfcfff;"|{{Z|BEL}} [[Stoffel Vandoorne]] |style="background:#cfcfff;"|[[McLaren]]-[[Renault F1|Renault]] |style="background:#cfcfff;" align="center"|52 |style="background:#cfcfff;"| +1 krug |style="background:#cfcfff;" align="center"|17. |style="background:#cfcfff;" align="center"| |- |style="background:#cfcfff;" align="center"|13. |style="color:#CC0000; background:#FFFFFF; text-align:center;" align=center | '''9''' |style="background:#cfcfff;"|{{Z|ŠVE}} [[Marcus Ericsson]] |style="background:#cfcfff;"|[[Sauber]]-[[Scuderia Ferrari|Ferrari]] |style="background:#cfcfff;" align="center"|52 |style="background:#cfcfff;"| +1 krug |style="background:#cfcfff;" align="center"|15. |style="background:#cfcfff;" align="center"| |- |style="background:#cfcfff;" align="center"|14. |style="color:#F0F8FF; background:#0005C1; text-align:center;" align=center | '''28''' |style="background:#cfcfff;"|{{Z|NZL}} [[Brendon Hartley]] |style="background:#cfcfff;"|[[Scuderia Toro Rosso|Toro Rosso]]-[[Honda Racing F1|Honda]] |style="background:#cfcfff;" align="center"|52 |style="background:#cfcfff;"| +1 krug |style="background:#cfcfff;" align="center"|20. |style="background:#cfcfff;" align="center"| |- |style="background:#cfcfff;" align="center"|15. |style="color:#3399FF; background:#FFFFFF; text-align:center;" align=center | '''35''' |style="background:#cfcfff;"|{{Z|RUS}} [[Sergej Sirotkin]] |style="background:#cfcfff;"|[[Williams F1|Williams]]-[[Mercedes AMG F1|Mercedes]] |style="background:#cfcfff;" align="center"|52 |style="background:#cfcfff;"| +1 krug{{ref|1|1}} |style="background:#cfcfff;" align="center"|18. |style="background:#cfcfff;" align="center"| |- |style="background:#cfcfff;" align="center"|16.† |style="color:#0005C1; background:#FF5F0F; text-align:center;" align=center | '''14''' |style="background:#cfcfff;"|{{Z|ŠPA}} [[Fernando Alonso]] |style="background:#cfcfff;"|[[McLaren]]-[[Renault F1|Renault]] |style="background:#cfcfff;" align="center"|50 |style="background:#cfcfff;"| Ovjes |style="background:#cfcfff;" align="center"|16. |style="background:#cfcfff;" align="center"| |- |style="background:#cfcfff;" align="center"|17.† |style="color:#3399FF; background:#FFFFFF; text-align:center;" align=center | '''18''' |style="background:#cfcfff;"|{{Z|KAN}} [[Lance Stroll]] |style="background:#cfcfff;"|[[Williams F1|Williams]]-[[Mercedes AMG F1|Mercedes]] |style="background:#cfcfff;" align="center"|48 |style="background:#cfcfff;"| Probušena guma |style="background:#cfcfff;" align="center"|19. |style="background:#cfcfff;" align="center"| |- |style="background:#efcfff" align="center"|Odu. |style="color:#FFFFFF; background:#FF80C7; text-align:center;" align=center | '''11''' |style="background:#efcfff"|{{Z|MEX}} [[Sergio Pérez]] |style="background:#efcfff"|[[Force India F1|Force India]]-[[Mercedes AMG F1|Mercedes]] |style="background:#efcfff" align="center"|27 |style="background:#efcfff"| Motor |style="background:#efcfff" align="center"|13. |style="background:#efcfff" align="center"| |- |style="background:#efcfff" align="center"|Odu. |style="color:#FFFFFF; background:#FF80C7; text-align:center;" align=center | '''31''' |style="background:#efcfff"|{{Z|FRA}} [[Esteban Ocon]] |style="background:#efcfff"|[[Force India F1|Force India]]-[[Mercedes AMG F1|Mercedes]] |style="background:#efcfff" align="center"|0 |style="background:#efcfff"| Sudar |style="background:#efcfff" align="center"|11. |style="background:#efcfff" align="center"| |- |style="background:#efcfff" align="center"|Odu. |style="color:#F0F8FF; background:#0005C1; text-align:center;" align=center | '''10''' |style="background:#efcfff"|{{Z|FRA}} [[Pierre Gasly]] |style="background:#efcfff"|[[Scuderia Toro Rosso|Toro Rosso]]-[[Honda Racing F1|Honda]] |style="background:#efcfff" align="center"|0 |style="background:#efcfff"| Sudar |style="background:#efcfff" align="center"|14. |style="background:#efcfff" align="center"| |- |} * {{note|1|1}}&nbsp;– [[Sergej Sirotkin]] je dobio 5 sekundi kazne zbog prespore vožnje za vrijeme sigurnosnog automobila. {|class="wikitable" style="font-size: 85%;" !Najbrži krug utrke | {{Z|FIN}} [[Valtteri Bottas]] 1:34.225 |- !Vodstvo u utrci | {{Z|UK}} [[Lewis Hamilton]] (1-32) <br> {{Z|FIN}} [[Kimi Räikkönen]] (33) <br> {{Z|UK}} [[Lewis Hamilton]] (34-53) |- |} ==Zanimljivosti== ===Vozači=== *65. pobjeda i 74. najbolja startna pozicija za [[Lewis Hamilton|Lewisa Hamiltona]]. *14. postolje za [[Max Verstappen|Maxa Verstappena]]. *95. postolje za [[Kimi Räikkönen|Kimija Räikkönena]]. ===Konstruktori=== * [[Pobjede Mercedesa u Formuli 1|79.]] pobjeda i 91. najbolja startna pozicija za [[Mercedes AMG F1|Mercedes]]. ==Poredak nakon 8 od 21 utrke== {{col-begin}} {{col-2}} {| class="wikitable" style="font-size: 95%;" |- ! colspan=2|Pozicija ! Vozač ! Bodovi |- | align="center"| 1. | align="left"|[[File:1uparrow green.svg|10px]] 1 | {{Z|UK}} [[Lewis Hamilton]] | align="center"|'''145''' |- | align="center"| 2. | align="left"|[[File:1downarrow red.svg|10px]] 1 | {{Z|NJE}} [[Sebastian Vettel]] | align="center"|'''131''' |- | align="center"| 3. | align="left"|[[File:1uparrow green.svg|10px]] 1 | {{Z|AUS}} [[Daniel Ricciardo]] | align="center"|'''96''' |- | align="center"| 4. | align="left"|[[File:1downarrow red.svg|10px]] 1 | {{Z|FIN}} [[Valtteri Bottas]] | align="center"|'''92''' |- | colspan=2 align="center"| 5. | {{Z|FIN}} [[Kimi Räikkönen]] | align="center"|'''83''' |- | colspan=2 align="center"| 6. | {{Z|NIZ}} [[Max Verstappen]] | align="center"|'''68''' |- | align="center"| 7. | align="left"|[[File:1uparrow green.svg|10px]] 1 | {{Z|NJE}} [[Nico Hülkenberg]] | align="center"|'''34''' |- | align="center"| 8. | align="left"|[[File:1downarrow red.svg|10px]] 1 | {{Z|ŠPA}} [[Fernando Alonso]] | align="center"|'''32''' |- | colspan=2 align="center"| 9. | {{Z|ŠPA}} [[Carlos Sainz Jr.|Carlos Sainz]] | align="center"|'''28''' |- | colspan=2 align="center"| 10. | {{Z|DAN}} [[Kevin Magnussen]] | align="center"|'''27''' |- | colspan=2 align="center"| 11. | {{Z|FRA}} [[Pierre Gasly]] | align="center"|'''18''' |- | colspan=2 align="center"| 12. | {{Z|MEX}} [[Sergio Pérez]] | align="center"|'''17''' |- | colspan=2 align="center"| 13. | {{Z|FRA}} [[Esteban Ocon]] | align="center"|'''11''' |- | colspan=2 align="center"| 14. | {{Z|MNK}} [[Charles Leclerc]] | align="center"|'''11''' |- | colspan=2 align="center"| 15. | {{Z|BEL}} [[Stoffel Vandoorne]] | align="center"|'''8''' |- | colspan=2 align="center"| 16. | {{Z|KAN}} [[Lance Stroll]] | align="center"|'''4''' |- | colspan=2 align="center"| 17. | {{Z|ŠVE}} [[Marcus Ericsson]] | align="center"|'''2''' |- | colspan=2 align="center"| 18. | {{Z|NZL}} [[Brendon Hartley]] | align="center"|'''1''' |} {{col-2}} {|class="wikitable" style="font-size: 95%;" |- ! colspan=2|Pozicija ! Konstruktor ! Bodovi |- | colspan=2 align="center"| 1. | {{Z|NJE}} [[Mercedes AMG F1|Mercedes]] | align="center"|'''237''' |- | colspan=2 align="center"| 2. | {{Z|ITA}} [[Scuderia Ferrari|Ferrari]] | align="center"|'''214''' |- | colspan=2 align="center"| 3. | {{Z|AUT}} [[Red Bull Racing|Red Bull]]-[[TAG Heuer]] | align="center"|'''164''' |- | colspan=2 align="center"| 4. | {{Z|FRA}} [[Renault F1|Renault]] | align="center"|'''62''' |- | colspan=2 align="center"| 5. | {{Z|UK}} [[McLaren]]-[[Renault F1|Renault]] | align="center"|'''40''' |- | colspan=2 align="center"| 6. | {{Z|IND}} [[Force India F1|Force India]]-[[Mercedes AMG F1|Mercedes]] | align="center"|'''28''' |- | align="center"| 7. | align="left"|[[File:1uparrow green.svg|10px]] 1 | {{Z|SAD}} [[Haas F1|Haas]]-[[Scuderia Ferrari|Ferrari]] | align="center"|'''27''' |- | align="center"| 8. | align="left"|[[File:1downarrow red.svg|10px]] 1 | {{Z|ITA}} [[Scuderia Toro Rosso|Toro Rosso]]-[[Honda Racing F1|Honda]] | align="center"|'''19''' |- | colspan=2 align="center"| 9. | {{Z|ŠVI}} [[Sauber]]-[[Scuderia Ferrari|Ferrari]] | align="center"|'''13''' |- | colspan=2 align="center"| 10. | {{Z|UK}} [[Williams F1|Williams]]-[[Mercedes AMG F1|Mercedes]] | align="center"|'''4''' |- |} {{col-end}} {|class="wikitable" style="font-size: 85%;" !Prethodna utrka ! rowspan="2"|'''[[Formula 1 – sezona 2018.]]''' !Sljedeća utrka |- | {{Z|KAN}} [[Velika nagrada Kanade 2018.]] | {{Z|AUT}} [[Velika nagrada Austrije 2018.]] |} ==Izvori== {{izvori}} ==Vanjske poveznice== * [http://www.statsf1.com/en/2018/france.aspx 2018 French Grand Prix] ''StatsF1'' [[Kategorija:Utrke Formule 1 2018.|Francuska]] [[Kategorija:Velika nagrada Francuske|2018]] 1923orj5l26ie0qhvlwf0hmv1l2a4n4 0 616809 7615964 6602391 2026-10-10T05:46:12Z Kent Wang 280825 Monasterio de los Jerónimos, Lisboa, Portugal, 2022-07-24, DD 38-40 HDR.jpg 7615964 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Schneeberg St. Wolfgangskirche inside 2 (aka).jpg|mini|desno|Crkva sv. Wolfganga u Saskoj.]] [[Datoteka:Monasterio de los Jerónimos, Lisboa, Portugal, 2022-07-24, DD 38-40 HDR.jpg|mini|desno|Unutrašnjost crkve u manuelinskom stilu u Belemu (Lisabon).]] '''Dvoranska crkva''' (njem. ''Hallenkirche''), vrsta longitudinalne višebrodne [[crkva|crkve]] kojoj je visina bočnih [[brod (arhitektura)|brodova]] jednaka visini glavnoga broda. Cijela je građevina prekrivena jedinstvenom [[krov|krovnom konstrukcijom]], koja naglašava i jedinstvenost unutarnjega prostora. Za razliku od [[bazilika|bazilike]], takva konstrukcija onemogućuje izravno osvjetljavanje središnjega broda, jer ne postoji istaknuti razdjelni zid povišenoga središnjeg broda s bočnim [[prozor]]ima.<ref name="lzmk"> Natuknica [http://proleksis.lzmk.hr/143464/ dvoranska crkva] u mrežnom izdanju LZMK Proleksis enciklopedije, ''proleksis.lzmk.hr'' (pristupljeno 30. svibnja 2018.) </ref> Dvoranske su se crkve pojavile u 12. stoljeću u francuskim pokrajinama Poitou i Saintonge, a potom su se raširile i njemačkim pokrajinama (Vestfalija), osobito u [[Gotika|gotičkom razdoblju]] iz kojeg je najpoznatiji primjer crkva sv. Elizabete u Marburgu.<ref name="lzmk"/> Kasnije su njemački arhitekti i naučnici arhitekture na njemačkim fakultetima prenijeli dvoransku vrstu gradnje crkve u sve zemlje pod njemačkim ili austrijskim utjecajem, na području negdašnjeg [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog Rimskog Carstva]] tj. kasnije [[Austro-Ugarska Monarhija|Austro-Ugarske Monarhije]]. Tako su [[Crkva sv. Marka u Zagrebu|crkva sv. Marka u Zagrebu]] uz [[Crkva sv. Jakoba u Ljubljani|crkvu sv. Jakoba]] i [[Crkva Marijina Navještenja u Ljubljani|crkva Marijina Navještenja u Ljubljani]] najpoznatije dvoranske crkve na našim prostorima. Izraz "dvoranska crkva" skovao je njemački povjesničar umjetnosti Wilhelm Lübke.<ref> Wilhelm Lübke. [https://books.google.hr/books?redir_esc=y&hl=hr&id=2cY-AAAAcAAJ&q=Hallenkirche#v=snippet&q=Hallenkirche&f=false ''Die Mittelalterliche Kunst in Westfalen nach den vorhandenen Denkmálern dargestellt''], T. O. Weigel, 1853., str. 33 i 39 </ref> == Primjeri == Raznolikost gradnje dvoranskih crkvi razmjerna je na tlocrtima najpoznatijih primjera: <gallery> Wiesenkirche-Grundriss-Ludorff.png|Tkzv. ''Livadna crkva'' u vestfalijskom Soestu Floor-plan Parish church St. Martin (Lauingen).jpg|Crkva sv. Martina u Lauingenu s tri jednaka broda ElizabethkircheMarburgDG453.jpg|Crkva sv. Elizabete u Marburgu, križolikog broda Dehio 455 Berchtesgaden.png|Franjevačka crkva u bavarskom Berchtesgadenu s dva jednaka broda </gallery> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Crkvena arhitektura]] 2onic3uxm9k4vlg195ks4ctairy4ay3 0 626276 7615972 7563372 2026-10-10T06:23:01Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 2) #IABot (v2.0.9.6 7615972 wikitext text/x-wiki [[File:Austin Formula One circuit-2.svg|desno|mini|260px|Staza Velike nagrade Sjedinjenih Američkih Država u Formuli 1 2018.]] {{Z|SAD}} '''[[Velika nagrada Sjedinjenih Američkih Država]]''' ('''Formula 1 Pirelli 2018 United States Grand Prix''') je bila osamnaesta utrka prvenstva [[Formula 1|Formule 1]] [[Formula 1 – sezona 2018.|2018.]] Trkači vikend vožen je od [[19. listopada]] do [[21. listopada]] na stazi [[Staza Americas|Americas]] u [[SAD|SAD-u]], a pobijedio je [[Kimi Räikkönen]] u [[Scuderia Ferrari|Ferrariju]]. ==Sudionici utrke== {| class="wikitable sortable" style="font-size: 95%;" |- ! # ! Vozač ! Momčad ! Šasija ! Motor ! Guma |- | 2 | {{Z|BEL}} [[Stoffel Vandoorne]] | {{Z|UK}} McLaren F1 Team | {{Z|UK}} McLaren MCL33 | {{Z|FRA}} Renault R.E.18 V6 t h 1.6 | align="center"| {{Pirelli}} |- | 3 | {{Z|AUS}} [[Daniel Ricciardo]] | {{Z|AUT}} Aston Martin Red Bull Racing | {{Z|AUT}} Red Bull RB14 | {{Z|ŠVI}} TAG Heuer V6 t h 1.6 | align="center"| {{Pirelli}} |- | 5 | {{Z|NJE}} [[Sebastian Vettel]] | {{Z|ITA}} Scuderia Ferrari | {{Z|ITA}} Ferrari SF71H | {{Z|ITA}} Ferrari 062 EVO V6 t h 1.6 | align="center"| {{Pirelli}} |- | 7 | {{Z|FIN}} [[Kimi Räikkönen]] | {{Z|ITA}} Scuderia Ferrari | {{Z|ITA}} Ferrari SF71H | {{Z|ITA}} Ferrari 062 EVO V6 t h 1.6 | align="center"| {{Pirelli}} |- | 8 | {{Z|FRA}} [[Romain Grosjean]] | {{Z|SAD}} Haas F1 Team | {{Z|SAD}} Haas VF-18 | {{Z|ITA}} Ferrari 062 EVO V6 t h 1.6 | align="center"| {{Pirelli}} |- | 9 | {{Z|ŠVE}} [[Marcus Ericsson]] | {{Z|ŠVI}} Alfa Romeo Sauber F1 Team | {{Z|ŠVI}} Sauber C37 | {{Z|ITA}} Ferrari 062 EVO V6 t h 1.6 | align="center"| {{Pirelli}} |- | 10 | {{Z|FRA}} [[Pierre Gasly]] | {{Z|ITA}} Red Bull Toro Rosso Honda | {{Z|ITA}} Toro Rosso STR13 | {{Z|JAP}} Honda RA618H V6 t h 1.6 | align="center"| {{Pirelli}} |- | 11 | {{Z|MEX}} [[Sergio Pérez]] | {{Z|UK}} Racing Point Force India F1 Team | {{Z|UK}} Force India VJM11 | {{Z|NJE}} Mercedes M09 EQ Power+ V6 t h 1.6 | align="center"| {{Pirelli}} |- | 14 | {{Z|ŠPA}} [[Fernando Alonso]] | {{Z|UK}} McLaren F1 Team | {{Z|UK}} McLaren MCL33 | {{Z|FRA}} Renault R.E.18 V6 t h 1.6 | align="center"| {{Pirelli}} |- | 16 | {{Z|MNK}} [[Charles Leclerc]] | {{Z|ŠVI}} Alfa Romeo Sauber F1 Team | {{Z|ŠVI}} Sauber C37 | {{Z|ITA}} Ferrari 062 EVO V6 t h 1.6 | align="center"| {{Pirelli}} |- | 18 | {{Z|KAN}} [[Lance Stroll]] | {{Z|UK}} Williams Martini Racing | {{Z|UK}} Williams FW41 | {{Z|NJE}} Mercedes M09 EQ Power+ V6 t h 1.6 | align="center"| {{Pirelli}} |- | 20 | {{Z|DAN}} [[Kevin Magnussen]] | {{Z|SAD}} Haas F1 Team | {{Z|SAD}} Haas VF-18 | {{Z|ITA}} Ferrari 062 EVO V6 t h 1.6 | align="center"| {{Pirelli}} |- | 27 | {{Z|NJE}} [[Nico Hülkenberg]] | {{Z|FRA}} Renault Sport Formula One Team | {{Z|FRA}} Renault R.S.18 | {{Z|FRA}} Renault R.E.18 V6 t h 1.6 | align="center"| {{Pirelli}} |- | 28 | {{Z|NZL}} [[Brendon Hartley]] | {{Z|ITA}} Red Bull Toro Rosso Honda | {{Z|ITA}} Toro Rosso STR13 | {{Z|JAP}} Honda RA618H V6 t h 1.6 | align="center"| {{Pirelli}} |- | 31 | {{Z|FRA}} [[Esteban Ocon]] | {{Z|UK}} Racing Point Force India F1 Team | {{Z|UK}} Force India VJM11 | {{Z|NJE}} Mercedes M09 EQ Power+ V6 t h 1.6 | align="center"| {{Pirelli}} |- | 33 | {{Z|NIZ}} [[Max Verstappen]] | {{Z|AUT}} Aston Martin Red Bull Racing | {{Z|AUT}} Red Bull RB14 | {{Z|ŠVI}} TAG Heuer V6 t h 1.6 | align="center"| {{Pirelli}} |- | 35 | {{Z|RUS}} [[Sergej Sirotkin]] | {{Z|UK}} Williams Martini Racing | {{Z|UK}} Williams FW41 | {{Z|NJE}} Mercedes M09 EQ Power+ V6 t h 1.6 | align="center"| {{Pirelli}} |- | 38 | {{Z|INDN}} ''[[Sean Gelael]]'' * | {{Z|ITA}} Scuderia Toro Rosso | {{Z|ITA}} Toro Rosso STR13 | {{Z|JAP}} Honda RA618H V6 t h 1.6 | align="center"| {{Pirelli}} |- | 44 | {{Z|UK}} [[Lewis Hamilton]] | {{Z|NJE}} Mercedes AMG Petronas Motorsport | {{Z|NJE}} Mercedes F1 W09 | {{Z|NJE}} Mercedes M09 EQ Power+ V6 t h 1.6 | align="center"| {{Pirelli}} |- | 47 | {{Z|UK}} ''[[Lando Norris]]'' * | {{Z|UK}} McLaren F1 Team | {{Z|UK}} McLaren MCL33 | {{Z|FRA}} Renault R.E.18 V6 t h 1.6 | align="center"| {{Pirelli}} |- | 55 | {{Z|ŠPA}} [[Carlos Sainz Jr.|Carlos Sainz]] | {{Z|FRA}} Renault Sport Formula One Team | {{Z|FRA}} Renault R.S.18 | {{Z|FRA}} Renault R.E.18 V6 t h 1.6 | align="center"| {{Pirelli}} |- | 77 | {{Z|FIN}} [[Valtteri Bottas]] | {{Z|NJE}} Mercedes AMG Petronas Motorsport | {{Z|NJE}} Mercedes F1 W09 | {{Z|NJE}} Mercedes M09 EQ Power+ V6 t h 1.6 | align="center"| {{Pirelli}} |} '''*''' Zamjena, treći vozač ==Izvještaj== ===Treninzi=== ===Kvalifikacije=== ===Utrka=== [[Lewis Hamilton|Lewisu Hamiltonu]] je bilo potrebno osvojiti 8 bodova više od [[Sebastian Vettel|Sebastiana Vettela]] kako bi osigurao peti naslov. Na njegovom i [[Valtteri Bottas|Bottasovom]] Mercedesu je bila zamijenjena pumpa za rashladnu tekućinu. [[Kimi Räikkönen]] je startao na ''ultrasoftu'', za razliku od Hamiltona i Bottasa koji su bili na ''supersoftu''. Räikkönen je bolje startao i već do prvog zavoja pretekao Hamiltona, do se iza njih odigrala velika gužva u kojoj su bolide oštetili [[Fernando Alonso]], [[Charles Leclerc]], [[Lance Stroll]] i [[Romain Grosjean]]. Vettel je u pokušaju napada na [[Daniel Ricciardo|Daniela Ricciarda]] izvrtio svoj bolid na stazi, te pao na 14. mjesto. U 3. krugu Räikkönen je imao 2 sekunde prednosti ispred Hamiltona, dok je Vettel pretekao [[Brendon Hartley|Brendona Hartleya]] i [[Sergej Sirotkin|Sergeja Sirotkina]] za 11. mjesto. Dva kruga kasnije, Stroll je dobio kaznu prolaska kroz bokseve, zbog incidenta na startu gdje izbacio Alonsa iz utrke. U 7. krugu, [[Max Verstappen]] koji je startao osamnaesti, je već bio na 6. mjesto, dok se Vettel vozio na 8. mjestu. Krajem devetog kruga Ricciardo je odustao, nakon čega je označen ''virtualni sigurnosni automobil''. Dva kruga kasnije Hamilton je ušao u boks za vrijeme ''virtualnog sigurnosnog automobila''. Britanac se vratio na 3. mjesto iza Bottasa. U 13. krugu je označen kraj ''virtualnog sigurnosnog automobila'', nakon čega je Vettel pretakao [[Nico Hülkenberg|Nicu Hülkenberga]] na petom mjestu. U sljedećem krugu, Bottas je propustio Hamiltona na drugo mjesto, a dva kruga nakon Britanac je smanjio prednost za Räikkönenom na 4 sekunde. U 19. krugu Hamilton je došao na sekundu iza Räikkönena, no Finac se uspješno branio do 22. kruga kada je otišao u boks. U sljedećem krugu u boks je otišao Verstappen, a izašao je na 5. mjesto na ''supersoftu''. Krug nakon u boks ulazi i Bottas, a na stazu se vraća iza Verstappena. U 25. krugu Vettel je propustio Räikkönena na drugu mjesto, a Finčev zaostatak za vodećim Hamiltonom je iznosio 17 sekundi. Svega dva kruga nakon, Vettel je otišao u boks, te se vratio na 5. mjesto na ''softu'' iza Bottasa.<ref> [http://www.gp1.hr/2018/10/kimi-raikkonen-pobjednik-vn-sad-a/ Kimi Raikkonen pobjednik VN SAD-a] ''GP1'' Objavljeno 21. listopada 2018. Pristupljeno 28. listopada 2018. </ref> U 34. krugu Räikkönen je smanjio zaostatak za Hamiltonom na 13 sekundi, dok je zaostatak trećeplasiranog Verstappena iznosio 4 sekunde za Räikkönenom. Dva kruga kasnije Räikkönen je spustio razliku na 10 sekundi, a u 38. krugu Hamilton je po drugi put otišao u boks. Uzeo je ''soft'' gume, a na stazu se vratio iza Bottasa, a ispred Vettela. U 40. krugu Bottas je još jednom pustio Hamiltona naprijed. U 45. krugu Räikkönen je imao 2 sekunde prednosti ispred Verstappena, dok je Hamilton bio na 2,5 sekundi iza Nizozemca. Daleko iza njih je trajala borba za 4. mjesto gdje je Vettel došao na sekundu zaostatka za Bottasom. U sljedećim krugovima vodeća tri vozača su bila unutar 3 sekunde, a u 54. krugu Hamilton je napao Verstappena. No Britanac je otišao preširoko u zavoju te pao sekundu iza Verstappena. U sljedećem krugu Vettel je pretekao Bottasa uz pomoć DRS-a. Do kraja utrke Verstappen nije uspio napasti Räikkönena, koji je došao do svoje 21. pobjede u Formuli 1, prve od [[VN Australije]] [[Formula 1 – sezona 2013.|2013.]] ==Najbrža vremena treninga== {|class="wikitable" style="font-size: 85%" |- !Trening !Vozač !Konstruktor !Vrijeme !Gume !Krugovi |- |align="center"|1. trening | {{Z|UK}} [[Lewis Hamilton]] | {{Z|NJE}} [[Mercedes AMG F1|Mercedes]] | 1:47.502 |align="center" bgcolor="#029405" style="color:black" | '''I''' |align="center"|6 |- |align="center"|2. trening | {{Z|UK}} [[Lewis Hamilton]] | {{Z|NJE}} [[Mercedes AMG F1|Mercedes]] | 1:48.716 |align="center" bgcolor="#029405" style="color:black" | '''I''' |align="center"|3 |- |align="center"|3. trening | {{Z|NJE}} [[Sebastian Vettel]] | {{Z|ITA}} [[Scuderia Ferrari|Ferrari]] | 1:33.797 |align="center" style="color:black" bgcolor="#de12e7" | '''US''' |align="center"|20 |} ==Rezultati kvalifikacija== {|class=wikitable style="font-size:85%" !rowspan="2"|Poz. !rowspan="2"|Br. !rowspan="2"|Vozač !rowspan="2"|Konstruktor !colspan="3"|Kvalifikacijska vremena !rowspan="2"|Grid |- !Q1 !Q2 !Q3 |- |align="center"|1. |style="color:#00FFEF; background:#C0C0C0; text-align:center;" align=center | '''44''' |{{Z|UK}} [[Lewis Hamilton]] |[[Mercedes AMG F1|Mercedes]] |'''1:34.130''' |1:33.480 |'''1:32.237''' |align="center"|1. |- |align="center"|2. |style="color:#FFFFFF; background:#ff0000; text-align:center;" align=center | '''5''' |{{Z|NJE}} [[Sebastian Vettel]] |[[Scuderia Ferrari|Ferrari]] |1:34.569 |1:33.079 |1:32.298 |align="center"|5.{{ref|1|1}} |- |align="center"|3. |style="color:#FFFFFF; background:#ff0000; text-align:center;" align=center | '''7''' |{{Z|FIN}} [[Kimi Räikkönen]] |[[Scuderia Ferrari|Ferrari]] |1:34.703 |'''1:32.884''' |1:32.307 |align="center"|2. |- |align="center"|4. |style="color:#00FFEF; background:#C0C0C0; text-align:center;" align=center | '''77''' |{{Z|FIN}} [[Valtteri Bottas]] |[[Mercedes AMG F1|Mercedes]] |1:34.518 |1:33.702 |1:32.616 |align="center"|3. |- |align="center"|5. |style="color:#ff0000; background:#00147E; text-align:center;" align=center | '''3''' |{{Z|AUS}} [[Daniel Ricciardo]] |[[Red Bull Racing|Red Bull]]-[[TAG Heuer]] |1:34.755 |1:34.185 |1:33.494 |align="center"|4. |- |align="center"|6. |style="color:#FFFFFF; background:#FF80C7; text-align:center;" align=center | '''31''' |{{Z|FRA}} [[Esteban Ocon]] |[[Force India F1|Force India]]-[[Mercedes AMG F1|Mercedes]] |1:34.876 |1:34.522 |1:34.145 |align="center"|6. |- |align="center"|7. |style="color:#FFF600; background:#000000; text-align:center;" align=center | '''27''' |{{Z|NJE}} [[Nico Hülkenberg]] |[[Renault F1|Renault]] |1:34.932 |1:34.564 |1:34.215 |align="center"|7. |- |align="center"|8. |style="color:#000000; background:#F2F3F4; text-align:center;" align=center | '''8''' |{{Z|FRA}} [[Romain Grosjean]] |[[Haas F1|Haas]]-[[Scuderia Ferrari|Ferrari]] |1:34.892 |1:34.419 |1:34.250 |align="center"|8. |- |align="center"|9. |style="color:#CC0000; background:#FFFFFF; text-align:center;" align=center | '''16''' |{{Z|MNK}} [[Charles Leclerc]] |[[Sauber]]-[[Scuderia Ferrari|Ferrari]] |1:35.069 |1:34.255 |1:34.420 |align="center"|9. |- |align="center"|10. |style="color:#FFFFFF; background:#FF80C7; text-align:center;" align=center | '''11''' |{{Z|MEX}} [[Sergio Pérez]] |[[Force India F1|Force India]]-[[Mercedes AMG F1|Mercedes]] |1:35.193 |1:34.525 |1:34.594 |align="center"|10. |- bgcolor=white | colspan="8" | |- |align="center"|11. |style="color:#FFF600; background:#000000; text-align:center;" align=center | '''55''' |{{Z|ŠPA}} [[Carlos Sainz Jr.|Carlos Sainz]] |[[Renault F1|Renault]] |1:34.891 |1:34.566 | |align="center"|11. |- |align="center"|12. |style="color:#000000; background:#F2F3F4; text-align:center;" align=center | '''20''' |{{Z|DAN}} [[Kevin Magnussen]] |[[Haas F1|Haas]]-[[Scuderia Ferrari|Ferrari]] |1:34.972 |1:34.732 | |align="center"|12. |- |align="center"|13. |style="color:#F0F8FF; background:#0005C1; text-align:center;" align=center | '''10''' |{{Z|FRA}} [[Pierre Gasly]] |[[Scuderia Toro Rosso|Toro Rosso]]-[[Honda Racing F1|Honda]] |1:34.850 |align="center"|— | |align="center"|19.{{ref|2|2}} |- |align="center"|14. |style="color:#F0F8FF; background:#0005C1; text-align:center;" align=center | '''28''' |{{Z|NZL}} [[Brendon Hartley]] |[[Scuderia Toro Rosso|Toro Rosso]]-[[Honda Racing F1|Honda]] |1:35.206 |align="center"|— | |align="center"|20.{{ref|3|3}} |- |align="center"|15. |style="color:#ff0000; background:#00147E; text-align:center;" align=center | '''33''' |{{Z|NIZ}} [[Max Verstappen]] |[[Red Bull Racing|Red Bull]]-[[TAG Heuer]] |1:34.766 |align="center"|— | |align="center"|18.{{ref|4|4}} |- bgcolor=white | colspan="8" | |- |align="center"|16. |style="color:#0005C1; background:#FF5F0F; text-align:center;" align=center | '''14''' |{{Z|ŠPA}} [[Fernando Alonso]] |[[McLaren]]-[[Renault F1|Renault]] |1:35.294 | | |align="center"|13. |- |align="center"|17. |style="color:#3399FF; background:#FFFFFF; text-align:center;" align=center | '''35''' |{{Z|RUS}} [[Sergej Sirotkin]] |[[Williams F1|Williams]]-[[Mercedes AMG F1|Mercedes]] |1:35.362 | | |align="center"|14. |- |align="center"|18. |style="color:#3399FF; background:#FFFFFF; text-align:center;" align=center | '''18''' |{{Z|KAN}} [[Lance Stroll]] |[[Williams F1|Williams]]-[[Mercedes AMG F1|Mercedes]] |1:35.480 | | |align="center"|15. |- |align="center"|19. |style="color:#CC0000; background:#FFFFFF; text-align:center;" align=center | '''9''' |{{Z|ŠVE}} [[Marcus Ericsson]] |[[Sauber]]-[[Scuderia Ferrari|Ferrari]] |1:35.536 | | |align="center"|16. |- |align="center"|20. |style="color:#0005C1; background:#FF5F0F; text-align:center;" align=center | '''2''' |{{Z|BEL}} [[Stoffel Vandoorne]] |[[McLaren]]-[[Renault F1|Renault]] |1:35.735 | | |align="center"|17. |- |} * {{note|1|1}} – [[Sebastian Vettel]] je dobio 3 mjesta kazne na gridu, jer nije dovoljno usporio za vrijeme crvenih zastava na prvom slobodnom treningu.<ref>[https://www.f1puls.com/33679/vettel-dobio-kaznu-3-mjesta-na-gridu-jer-nije-dovoljno-usporio-za-vrijeme-crvene-zastave/ Vettel dobio kaznu 3 mjesta na gridu jer nije dovoljno usporio za vrijeme crvene zastave] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181025225509/https://www.f1puls.com/33679/vettel-dobio-kaznu-3-mjesta-na-gridu-jer-nije-dovoljno-usporio-za-vrijeme-crvene-zastave/ |date=25. listopada 2018. }} ''F1puls'' Objavljeno 19. listopada 2018. Pristupljeno 25. listopada 2018.</ref> * {{note|2|2}} – [[Pierre Gasly]] je dobio 35 mjesta kazne na gridu zbog promjene elemenata pogonske jedinice.<ref>[https://www.f1puls.com/33660/honda-donijela-nove-komponente-kazne-za-toro-rossove-vozace/ Honda donijela nove komponente, kazne za Toro Rossove vozače] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} ''F1puls'' Objavljeno 19. listopada 2018. Pristupljeno 25. listopada 2018.</ref> * {{note|3|3}} – [[Brendon Hartley]] je dobio 40 mjesta kazne na gridu; 35 mjesta zbog promjene elemenata pogonske jedinice i 5 mjesta zbog promjene mjenjača. * {{note|4|4}} – [[Max Verstappen]] je dobio 5 mjesta kazne zbog promjene mjenjača.<ref>[https://www.f1puls.com/33729/verstappen-dobio-novi-mjenjac-i-kaznu-dodatnih-5-mjesta-na-gridu/ Verstappen dobio novi mjenjač i kaznu dodatnih 5 mjesta na gridu] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} ''F1puls'' Objavljeno 21. listopada 2018. Pristupljeno 25. listopada 2018.</ref> ==Rezultati utrke== {|class="wikitable" style="font-size: 85%;" !Poz. !Br. !Vozač !Konstruktor !Krugovi !Vrijeme / <br> Razlog odustajanja !Grid !Bodovi |- |style="background:#ffffbf;" align="center"|1. |style="color:#FFFFFF; background:#ff0000; text-align:center;" align=center | '''7''' |style="background:#ffffbf;"|{{Z|FIN}} [[Kimi Räikkönen]] |style="background:#ffffbf;"|[[Scuderia Ferrari|Ferrari]] |style="background:#ffffbf;" align="center"|56 |style="background:#ffffbf;"|1:34:18.643 |style="background:#ffffbf;" align="center"|2. |style="background:#ffffbf;" align="center"|'''25''' |- |style="background:#dfdfdf;" align="center"|2. |style="color:#ff0000; background:#00147E; text-align:center;" align=center | '''33''' |style="background:#dfdfdf;"|{{Z|NIZ}} [[Max Verstappen]] |style="background:#dfdfdf;"|[[Red Bull Racing|Red Bull]]-[[TAG Heuer]] |style="background:#dfdfdf;" align="center"|56 |style="background:#dfdfdf;"| +1.281 |style="background:#dfdfdf;" align="center"|18. |style="background:#dfdfdf;" align="center"|'''18''' |- |style="background:#FFDF9F;" align="center"|3. |style="color:#00FFEF; background:#C0C0C0; text-align:center;" align=center | '''44''' |style="background:#FFDF9F;"|{{Z|UK}} [[Lewis Hamilton]] |style="background:#FFDF9F;"|[[Mercedes AMG F1|Mercedes]] |style="background:#FFDF9F;" align="center"|56 |style="background:#FFDF9F;"| +2.342 |style="background:#FFDF9F;" align="center"|1. |style="background:#FFDF9F;" align="center"|'''15''' |- |style="background:#dfffdf;" align="center"|4. |style="color:#FFFFFF; background:#ff0000; text-align:center;" align=center | '''5''' |style="background:#dfffdf;"|{{Z|NJE}} [[Sebastian Vettel]] |style="background:#dfffdf;"|[[Scuderia Ferrari|Ferrari]] |style="background:#dfffdf;" align="center"|56 |style="background:#dfffdf;"| +18.222 |style="background:#dfffdf;" align="center"|5. |style="background:#dfffdf;" align="center"|'''12''' |- |style="background:#dfffdf;" align="center"|5. |style="color:#00FFEF; background:#C0C0C0; text-align:center;" align=center | '''77''' |style="background:#dfffdf;"|{{Z|FIN}} [[Valtteri Bottas]] |style="background:#dfffdf;"|[[Mercedes AMG F1|Mercedes]] |style="background:#dfffdf;" align="center"|56 |style="background:#dfffdf;"| +24.744 |style="background:#dfffdf;" align="center"|3. |style="background:#dfffdf;" align="center"|'''10''' |- |style="background:#dfffdf;" align="center"|6. |style="color:#FFF600; background:#000000; text-align:center;" align=center | '''27''' |style="background:#dfffdf;"|{{Z|NJE}} [[Nico Hülkenberg]] |style="background:#dfffdf;"|[[Renault F1|Renault]] |style="background:#dfffdf;" align="center"|56 |style="background:#dfffdf;"| +1:27.210 |style="background:#dfffdf;" align="center"|7. |style="background:#dfffdf;" align="center"|'''8''' |- |style="background:#dfffdf;" align="center"|7. |style="color:#FFF600; background:#000000; text-align:center;" align=center | '''55''' |style="background:#dfffdf;"|{{Z|ŠPA}} [[Carlos Sainz Jr.|Carlos Sainz]] |style="background:#dfffdf;"|[[Renault F1|Renault]] |style="background:#dfffdf;" align="center"|56 |style="background:#dfffdf;"| +1:34.994 |style="background:#dfffdf;" align="center"|11. |style="background:#dfffdf;" align="center"|'''6''' |- |bgcolor="#000000" style="color: #ffffff" align="center"|Dkv. |style="color:#FFFFFF; background:#FF80C7; text-align:center;" align=center | '''31''' |bgcolor="#000000" style="color: #ffffff"|{{Z|FRA}} [[Esteban Ocon]] |bgcolor="#000000" style="color: #ffffff"|[[Force India F1|Force India]]-[[Mercedes AMG F1|Mercedes]] |bgcolor="#000000" style="color: #ffffff" align="center"|56 |bgcolor="#000000" style="color: #ffffff"| +1:39.288{{ref|1|1}} |bgcolor="#000000" style="color: #ffffff" align="center"|6. |bgcolor="#000000" style="color: #ffffff" align="center"| |- |bgcolor="#000000" style="color: #ffffff" align="center"|Dkv. |style="color:#000000; background:#F2F3F4; text-align:center;" align=center | '''20''' |bgcolor="#000000" style="color: #ffffff"|{{Z|DAN}} [[Kevin Magnussen]] |bgcolor="#000000" style="color: #ffffff"|[[Haas F1|Haas]]-[[Scuderia Ferrari|Ferrari]] |bgcolor="#000000" style="color: #ffffff" align="center"|56 |bgcolor="#000000" style="color: #ffffff"| +1:40.657{{ref|2|2}} |bgcolor="#000000" style="color: #ffffff" align="center"|12. |bgcolor="#000000" style="color: #ffffff" align="center"| |- |style="background:#dfffdf;" align="center"|8. |style="color:#FFFFFF; background:#FF80C7; text-align:center;" align=center | '''11''' |style="background:#dfffdf;"|{{Z|MEX}} [[Sergio Pérez]] |style="background:#dfffdf;"|[[Force India F1|Force India]]-[[Mercedes AMG F1|Mercedes]] |style="background:#dfffdf;" align="center"|56 |style="background:#dfffdf;"| +1:41.080 |style="background:#dfffdf;" align="center"|10. |style="background:#dfffdf;" align="center"|'''4''' |- |style="background:#dfffdf;" align="center"|9. |style="color:#F0F8FF; background:#0005C1; text-align:center;" align=center | '''28''' |style="background:#dfffdf;"|{{Z|NZL}} [[Brendon Hartley]] |style="background:#dfffdf;"|[[Scuderia Toro Rosso|Toro Rosso]]-[[Honda Racing F1|Honda]] |style="background:#dfffdf;" align="center"|55 |style="background:#dfffdf;"| +1 krug |style="background:#dfffdf;" align="center"|20. |style="background:#dfffdf;" align="center"|'''2''' |- |style="background:#dfffdf;" align="center"|10. |style="color:#CC0000; background:#FFFFFF; text-align:center;" align=center | '''9''' |style="background:#dfffdf;"|{{Z|ŠVE}} [[Marcus Ericsson]] |style="background:#dfffdf;"|[[Sauber]]-[[Scuderia Ferrari|Ferrari]] |style="background:#dfffdf;" align="center"|55 |style="background:#dfffdf;"| +1 krug |style="background:#dfffdf;" align="center"|16. |style="background:#dfffdf;" align="center"|'''1''' |- |style="background:#cfcfff;" align="center"|11. |style="color:#0005C1; background:#FF5F0F; text-align:center;" align=center | '''2''' |style="background:#cfcfff;"|{{Z|BEL}} [[Stoffel Vandoorne]] |style="background:#cfcfff;"|[[McLaren]]-[[Renault F1|Renault]] |style="background:#cfcfff;" align="center"|55 |style="background:#cfcfff;"| +1 krug |style="background:#cfcfff;" align="center"|17. |style="background:#cfcfff;" align="center"| |- |style="background:#cfcfff;" align="center"|12. |style="color:#F0F8FF; background:#0005C1; text-align:center;" align=center | '''10''' |style="background:#cfcfff;"|{{Z|FRA}} [[Pierre Gasly]] |style="background:#cfcfff;"|[[Scuderia Toro Rosso|Toro Rosso]]-[[Honda Racing F1|Honda]] |style="background:#cfcfff;" align="center"|55 |style="background:#cfcfff;"| +1 krug |style="background:#cfcfff;" align="center"|19. |style="background:#cfcfff;" align="center"| |- |style="background:#cfcfff;" align="center"|13. |style="color:#3399FF; background:#FFFFFF; text-align:center;" align=center | '''35''' |style="background:#cfcfff;"|{{Z|RUS}} [[Sergej Sirotkin]] |style="background:#cfcfff;"|[[Williams F1|Williams]]-[[Mercedes AMG F1|Mercedes]] |style="background:#cfcfff;" align="center"|55 |style="background:#cfcfff;"| +1 krug |style="background:#cfcfff;" align="center"|14. |style="background:#cfcfff;" align="center"| |- |style="background:#cfcfff;" align="center"|14. |style="color:#3399FF; background:#FFFFFF; text-align:center;" align=center | '''18''' |style="background:#cfcfff;"|{{Z|KAN}} [[Lance Stroll]] |style="background:#cfcfff;"|[[Williams F1|Williams]]-[[Mercedes AMG F1|Mercedes]] |style="background:#cfcfff;" align="center"|54 |style="background:#cfcfff;"| +2 kruga |style="background:#cfcfff;" align="center"|15. |style="background:#cfcfff;" align="center"| |- |style="background:#efcfff" align="center"|Odu. |style="color:#CC0000; background:#FFFFFF; text-align:center;" align=center | '''16''' |style="background:#efcfff"|{{Z|MNK}} [[Charles Leclerc]] |style="background:#efcfff"|[[Sauber]]-[[Scuderia Ferrari|Ferrari]] |style="background:#efcfff" align="center"|31 |style="background:#efcfff"| Oštećenje od sudara |style="background:#efcfff" align="center"|9. |style="background:#efcfff" align="center"| |- |style="background:#efcfff" align="center"|Odu. |style="color:#ff0000; background:#00147E; text-align:center;" align=center | '''3''' |style="background:#efcfff"|{{Z|AUS}} [[Daniel Ricciardo]] |style="background:#efcfff"|[[Red Bull Racing|Red Bull]]-[[TAG Heuer]] |style="background:#efcfff" align="center"|8 |style="background:#efcfff"| Baterija |style="background:#efcfff" align="center"|4. |style="background:#efcfff" align="center"| |- |style="background:#efcfff" align="center"|Odu. |style="color:#000000; background:#F2F3F4; text-align:center;" align=center | '''8''' |style="background:#efcfff"|{{Z|FRA}} [[Romain Grosjean]] |style="background:#efcfff"|[[Haas F1|Haas]]-[[Scuderia Ferrari|Ferrari]] |style="background:#efcfff" align="center"|2 |style="background:#efcfff"| Oštećenje od sudara |style="background:#efcfff" align="center"|8. |style="background:#efcfff" align="center"| |- |style="background:#efcfff" align="center"|Odu. |style="color:#0005C1; background:#FF5F0F; text-align:center;" align=center | '''14''' |style="background:#efcfff"|{{Z|ŠPA}} [[Fernando Alonso]] |style="background:#efcfff"|[[McLaren]]-[[Renault F1|Renault]] |style="background:#efcfff" align="center"|1 |style="background:#efcfff"| Sudar |style="background:#efcfff" align="center"|13. |style="background:#efcfff" align="center"| |- |} {|class="wikitable" style="font-size: 85%;" !Najbrži krug utrke | {{Z|UK}} [[Lewis Hamilton]] 1:37.392 |- !Vodstvo u utrci | {{Z|FIN}} [[Kimi Räikkönen]] (1-10) <br> {{Z|UK}} [[Lewis Hamilton]] (11) <br> {{Z|FIN}} [[Kimi Räikkönen]] (12-21) <br> {{Z|UK}} [[Lewis Hamilton]] (22-37) <br> {{Z|FIN}} [[Kimi Räikkönen]] (38-56) |- |} ==Zanimljivosti== ===Vozači=== *21. pobjeda za [[Kimi Räikkönen|Kimija Räikkönena]]. *19. postolje za [[Max Verstappen|Maxa Verstappena]]. *132. postolje i 81. najbolja startna pozicija za [[Lewis Hamilton|Lewisa Hamiltona]]. ===Konstruktori=== * [[Pobjede Ferrarija u Formuli 1|235.]] pobjeda za [[Scuderia Ferrari|Ferrari]]. *99. najbolja startna pozicija za [[Mercedes AMG F1|Mercedes]]. ==Poredak nakon 18 od 21 utrke== {{col-begin}} {{col-2}} {| class="wikitable" style="font-size: 95%;" |- ! colspan=2|Pozicija ! Vozač ! Bodovi |- | colspan=2 align="center"| 1. | {{Z|UK}} [[Lewis Hamilton]] | align="center"|'''346''' |- | colspan=2 align="center"| 2. | {{Z|NJE}} [[Sebastian Vettel]] | align="center"|'''276''' |- | align="center"| 3. | align="left"|[[File:1uparrow green.svg|10px]] 1 | {{Z|FIN}} [[Kimi Räikkönen]] | align="center"|'''221''' |- | align="center"| 4. | align="left"|[[File:1downarrow red.svg|10px]] 1 | {{Z|FIN}} [[Valtteri Bottas]] | align="center"|'''217''' |- | colspan=2 align="center"| 5. | {{Z|NIZ}} [[Max Verstappen]] | align="center"|'''191''' |- | colspan=2 align="center"| 6. | {{Z|AUS}} [[Daniel Ricciardo]] | align="center"|'''146''' |- | align="center"| 7. | align="left"|[[File:1uparrow green.svg|10px]] 2 | {{Z|NJE}} [[Nico Hülkenberg]] | align="center"|'''61''' |- | align="center"| 8. | align="left"|[[File:1downarrow red.svg|10px]] 1 | {{Z|MEX}} [[Sergio Pérez]] | align="center"|'''57''' |- | align="center"| 9. | align="left"|[[File:1downarrow red.svg|10px]] 1 | {{Z|DAN}} [[Kevin Magnussen]] | align="center"|'''53''' |- | colspan=2 align="center"| 10. | {{Z|ŠPA}} [[Fernando Alonso]] | align="center"|'''50''' |- | colspan=2 align="center"| 11. | {{Z|FRA}} [[Esteban Ocon]] | align="center"|'''49''' |- | colspan=2 align="center"| 12. | {{Z|ŠPA}} [[Carlos Sainz Jr.|Carlos Sainz]] | align="center"|'''45''' |- | colspan=2 align="center"| 13. | {{Z|FRA}} [[Romain Grosjean]] | align="center"|'''31''' |- | colspan=2 align="center"| 14. | {{Z|FRA}} [[Pierre Gasly]] | align="center"|'''28''' |- | colspan=2 align="center"| 15. | {{Z|MNK}} [[Charles Leclerc]] | align="center"|'''21''' |- | colspan=2 align="center"| 16. | {{Z|BEL}} [[Stoffel Vandoorne]] | align="center"|'''8''' |- | align="center"| 17. | align="left"|[[File:1uparrow green.svg|10px]] 1 | {{Z|ŠVE}} [[Marcus Ericsson]] | align="center"|'''7''' |- | align="center"| 18. | align="left"|[[File:1downarrow red.svg|10px]] 1 | {{Z|KAN}} [[Lance Stroll]] | align="center"|'''6''' |- | colspan=2 align="center"| 19. | {{Z|NZL}} [[Brendon Hartley]] | align="center"|'''4''' |- | colspan=2 align="center"| 20. | {{Z|RUS}} [[Sergej Sirotkin]] | align="center"|'''1''' |} {{col-2}} {|class="wikitable" style="font-size: 95%;" |- ! colspan=2|Poz. ! Konstruktor ! Bodovi |- | colspan=2 align="center"| 1. | {{Z|NJE}} [[Mercedes AMG F1|Mercedes]] | align="center"|'''563''' |- | colspan=2 align="center"| 2. | {{Z|ITA}} [[Scuderia Ferrari|Ferrari]] | align="center"|'''497''' |- | colspan=2 align="center"| 3. | {{Z|AUT}} [[Red Bull Racing|Red Bull]]-[[TAG Heuer]] | align="center"|'''337''' |- | colspan=2 align="center"| 4. | {{Z|FRA}} [[Renault F1|Renault]] | align="center"|'''106''' |- | colspan=2 align="center"| 5. | {{Z|SAD}} [[Haas F1|Haas]]-[[Scuderia Ferrari|Ferrari]] | align="center"|'''84''' |- | colspan=2 align="center"| 6. | {{Z|UK}} [[McLaren]]-[[Renault F1|Renault]] | align="center"|'''58''' |- | colspan=2 align="center"| 7. | {{Z|UK}} [[Force India F1|Force India]]-[[Mercedes AMG F1|Mercedes]] | align="center"|'''47''' |- | colspan=2 align="center"| 8. | {{Z|ITA}} [[Scuderia Toro Rosso|Toro Rosso]]-[[Honda Racing F1|Honda]] | align="center"|'''32''' |- | colspan=2 align="center"| 9. | {{Z|ŠVI}} [[Sauber]]-[[Scuderia Ferrari|Ferrari]] | align="center"|'''28''' |- | colspan=2 align="center"| 10. | {{Z|UK}} [[Williams F1|Williams]]-[[Mercedes AMG F1|Mercedes]] | align="center"|'''7''' |- |} {{col-end}} {|class="wikitable" style="font-size: 85%;" !Prethodna utrka ! rowspan="2"|'''[[Formula 1 – sezona 2018.]]''' !Sljedeća utrka |- | {{Z|JAP}} [[Velika nagrada Japana 2018.]] | {{Z|MEX}} [[Velika nagrada Meksika 2018.]] |} ==Izvori== {{izvori}} ==Vanjske poveznice== * [http://www.statsf1.com/en/2018/etats-unis.aspx 2018 United States Grand Prix] ''StatsF1'' [[Kategorija:Utrke Formule 1 2018.|SAD]] [[Kategorija:Velika nagrada Sjedinjenih Američkih Država|2018]] 4aseuakvckgmrysnncz93byyof9xs26 0 626285 7615562 7587314 2026-10-09T12:15:57Z Argo Navis 852 −[[Kategorija:Bacači kugle]]; ±[[Kategorija:Američki atletičari]]→[[Kategorija:Američki bacači kugle]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7615562 wikitext text/x-wiki {{Infookvir atletičar | ime = Ryan Crouser | slika = Ryan Crouser Rio 2016.jpg | slika_širina = <!-- Samo za slike uže od 220px --> | slika_opis = Crouser na [[OI 2016.|Olimpijskim igrama 2016.]] u Rio de Janeiru na kojima je postao olimpijski pobjednik. | puno_ime = | nadimak = | datum_rođenja = [[18. prosinca]] [[1992.]] | mjesto_rođenja = {{SAD grad|Portland|Oregon}}, [[SAD]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | visina = 2,01 | težina = 145 | državljanstvo = {{DZ+X|SAD}} | karijera = | discipline = [[bacanje kugle]], [[bacanje diska]] | trener = | klub = | rekordi = kugla: 23.56 m (2023.)<br>disk: 63.90 m (2014.) | medalje = {{medalje vrh2}} {{medalje OI}} {{medalje zlato|[[OI 2016.|Rio 2016.]]|[[bacanje kugle]]}} {{medalje zlato|[[OI 2020.|Tokio 2020.]]|[[bacanje kugle]]}} {{medalje zlato|[[OI 2024.|Pariz 2024.]]|[[bacanje kugle]]}} {{medalje SP}} {{medalje srebro|[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2019.|Doha 2019.]]|bacanje kugle}} {{medalje zlato|[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2022.|Eugene 2022.]]|bacanje kugle}} {{medalje zlato|[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2023.|Budimpešta 2023.]]|bacanje kugle}} {{Medalje SP-junior-mlađi}} {{medalje zlato|[[Svjetsko prvenstvo u atletici za mlađe juniore 2009.|Bressanone 2009.]]|[[bacanje kugle]]}} {{medalje srebro|[[Svjetsko prvenstvo u atletici za mlađe juniore 2009.|Bressanone 2009.]]|[[bacanje diska]]}} {{Medalje dno}} }} '''Ryan Crouser''' ({{SAD grad|Portland|Oregon}}, [[18. prosinca]] [[1992.]])<ref name='iaaf'>[https://www.iaaf.org/athletes/united-states/ryan-crouser-249753 www.iaaf.org], pristupljeno 3. rujna 2018.</ref> američki je bacač kugle i diska, olimpijski pobjednik u [[bacanje kugle|bacanju kugle]] iz [[OI 2016.|Rio de Janeira 2016.]], [[OI 2020.|Tokija 2020.]] i [[OI 2024.|Pariza 2024.]] dvostruki svjetski prvak te dvostruki američki sveučilišni prvak u bacanju kugle na otvorenom i u dvorani. == Životopis == Couser dolazi iz športske obitelji, otac Mitch bio je dio američkog tima na Olimpijadi 1984. u disciplini [[Bacanje diska|bacanja diska]], ujak Brian Crouser je nastupio na Olimpijskim igrama u [[OI 1988.|Seulu 1988.]] i [[OI 1992.|Barceloni 1992.]], drugi ujak, Dean Crouser bio je bacač kugle i diska, a bratići Sam i Haley se obojica natječu u [[bacanje koplja|bacanju koplja]]. Atletiku je počeo trenirati u petom razredu [[osnovna škola|osnovne škole]]. U srednjoj školi postavio je nacionalni rekord u bacanju kugle, da bi ga sljedeće godine oborio njegov bratić Sam. Na [[Svjetsko prvenstvo u atletici za mlađe juniore 2009.|Svjetskom prvenstvu za mlađe juniore]] u talijanskom [[Bressanone]]u 2009. osvojio je zlatnu medalju u bacanju kugle (uz novi rekord prvenstva) i srebrnu u bacanju diska. Studirao je na [[Teksaško sveučilište u Austinu|Teksaškom sveučilištu]] u [[Austin]]u. Osvojio je zlatnu medalju na [[Atletika na OI 2016.|Olimpijskim igrama u Rio de Janeiru 2016.]] uz osobni i novi olimpijski rekord bačen u zadnjoj seriji završnice (22,52 metra), što je tada bio deseti najdulji hitac svih vremena. Sljedeće godine popravio je osobni rekord za trinaest centimetara, što je sedmi najdalji hitac svih vremena. Osobni rekord u bacanju kugle postigao je u [[Sacramento|Sacramentu]], [[SAD]] 2017. godine bacanjem od 22,65 metara.<ref name='iaaf' /> Crouser je dvostruki pobjednik u Zagrebu, pobijedio je na [[Memorijal Ivana Ivančića|Memorijalu Ivana Ivančića]] 2016. godine, kad je postavio novi rekord mitinga - 22,28 metara,<ref>[https://www.vecernji.hr/sport/crouseru-memorijal-ivana-ivancica-s-novim-rekordom-mitinga-1111415 www.vecernji.hr], "Crouseru Memorijal Ivana Ivančića s novim rekordom mitinga", Hina, objavljeno 5. rujna 2016., pristupljeno 3. rujna 2018.</ref> te 2018. godine s bacanjem od 22,09 metara.<ref>[http://www.zagreb-meeting.com/ryan-crouser-pobijedio-na-fontanama-sjajnim-hicem-od-22-09-metara/ www.zagreb-meeting.com], "Crouser pobijedio na fontanama sjajnim hicem od 22.09 metara!", objavljeno i pristupljeno 3. rujna 2018.</ref> == Vanjske poveznice == * [https://www.iaaf.org/athletes/united-states/ryan-crouser-249753 Ryan Crouser] na stranicama Svjetskog atletskog saveza (IAAF-a) == Izvori == {{izvori}} {{Svjetski bacački rekordi (muški)}} {{GLAVNIRASPORED:Crouser, Ryan}} [[Kategorija:Američki bacači kugle]] [[Kategorija:Američki bacači diska]] [[Kategorija:Olimpijski pobjednici u atletici]] [[Kategorija:Svjetski prvaci u atletici]] 135vu4fqrnf5jld44869svv9nny9tf5 0 628108 7615582 6959200 2026-10-09T12:32:55Z Turbogauchiste 374901 7615582 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Obična lisičina | slika = 87 Echium vulgare.jpg | slika_opis = ''E. vulgare'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Boraginales]] | familia = [[Boraginaceae]] | genus = '''''[[Echium]]''''' | genus_autorstvo = | species = ''E. vulgare'' | subspecies = | dvoimeno = ''Echium vulgare'' | dvoimeno_autorstvo = L. | FCD = 3772 }} '''Obična lisičina''' (lisičji rep, lisičje uho, [[Latinski jezik|lat.]] ''Echium vulgare'') biljka je iz porodice ''[[Boraginaceae]]''. Raste širom [[Europa|Europe]] i po središnjoj i zapadnoj [[Azija|Aziji]]. Kao introducirana vrsta javlja se i u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]]. Koristi se kao [[Ljekovita biljka|ljekovita biljka]]. ==Primjena u narodnoj medicini== [[File:Nationalpark Neusiedler See-Seewinkel - 34 - Natternkopf (Echium vulgare).jpg|thumb|Obična lisičina u [[Seewinkel]]u]] Uzima se interno kao sedativni antikonvulzant za epilepsiju i kao ekspektorans za [[bronhitis]], krvavi kašalj i laringitis. Izvana, infuzija ili dekokt uzima se za bolove zglobova i istegnuće tetiva. Dekokt korijena koristi se kao dobro sredstvo za pročišćavanje krvi. Biljka se smatra otrovnom. ==Sastav== Nadzemni dijelovi sadrže [[Alkaloidi|alkaloide]] ([[heliosupin]], [[asperulin]]), organske kiseline (fumarinsku, jabučnu, jantarnu, limunsku), fenolkarbonske kiseline (litospermnu).<ref>I. N. Putirskij & V. N. Prohorov, Universalnaja enciklopedija lekarstvenih rastenij, Moskva 2000., str. 253.</ref> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Lithospermeae]] [[Kategorija:Otrovne biljke]] hml2u48mg2c1g1s3c1xfn2v57re930y 0 629760 7615954 7575554 2026-10-10T03:49:47Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.6 7615954 wikitext text/x-wiki {{Infookvir vaterpolski klub |ime = Kaštela |slika = |puno ime = Vaterpolo klub Kaštela |sjedište = [[Kaštel Lukšić]], |grad = [[Kaštela]] |država = {{Z|HRV}} [[Hrvatska]] |prvenstvo = |boje kluba = |osnovan = 2000. |plivalište = |kapacitet = |predsjednik = |trener = |liga = |uspjesi = |sezona = |plasman = |web stranica = }} Ženska [[vaterpolo|vaterpolska]] ekipa ''VK "Kaštela"'' iz [[Kaštel Lukšić]]a ([[Kaštela]]) je bivša vaterpolska ekipa. Osnovana je 2000., a sudjelovala je na prvim izdanjima [[Vaterpolo prvenstvo Hrvatske za žene|prvenstva]] i [[Hrvatski kup u vaterpolu za žene|kupa Hrvatske]], te se nakon nekoliko godina ugasila. == Povezani članci == * [[VK Kaštela Kaštel Lukšić]] * [[Kaštel Lukšić]] == Vanjske poveznice == == Izvori == <small> * [http://www.poslovna.hr/lite/vk-kastela/13043/subjekti.aspx poslovna.hr, VATERPOLO KLUB KAŠTELA] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181104085505/http://www.poslovna.hr/lite/vk-kastela/13043/subjekti.aspx |date=4. studenoga 2018. }} * [https://zvkprimorje.weebly.com/povijest.html# zvkprimorje.weebly.com, ''POVIJEST ŽENSKOG VATERPOLA U HRVATSKOJ''], pristupljeno 3. studenog 2018. * [http://vkcroatiaturanj.hr/o-vaterpolu/ vkcroatiaturanj.hr, ''O vaterpolu''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180831021950/http://vkcroatiaturanj.hr/o-vaterpolu/ |date=31. kolovoza 2018. }}, objavljeno 19. srpnja 2012., pristupljeno 3. studenog 2018. * [https://web.archive.org/web/20160807015737/http://www.skoric-opatija.com/zvk_primorje/o_zen_vat.htm skoric-opatija.com/zvk_primorje/, ''POVIJEST ŽENSKOG VATERPOLA U HRVATSKOJ''], wayback arhiva * {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} * [https://web.archive.org/web/20071128152757/http://www.zvk-gusar.hr/natjecanja.htm#2003 zvk-gusar.hr, ''Natjecanja''], wayback arhiva od 28. studenog 2007. * [https://web.archive.org/web/20210310071025/https://www.sportcom.hr/lokalni-sport/ostalo/ostalo/vaterpolska-baza-polako-nestaje-u-sjeni-medalja-s-olimpijskih-igara sportcom.hr, ''Vaterpolska baza polako nestaje u sjeni sjajnih medalja s olimpijskih igara''], objavljeno 30. kolovoza 2016., pristupljeno 3. studenog 2018. {{izvori}} </small> {{mrva-vaterpolo-klub-hrvatska}} [[Kategorija:Hrvatski ženski vaterpolski klubovi|Kaštela]] [[Kategorija:Kaštel Lukšić|Kaštela]] [[Kategorija:Vaterpolski klubovi u Splitsko-dalmatinskoj županiji|ž Kaštela]] [[Kategorija:Šport u Kaštelima|Kaštela]] 47p96o8cixh29f9b1yr3mkk126goezx 0 629932 7615829 6774053 2026-10-09T20:38:43Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 3) #IABot (v2.0.9.6 7615829 wikitext text/x-wiki '''Tomislav Dodo Križan''', hrv. bh. [[Glazba Hrvata Bosne i Hercegovine|glazbenik]] iz [[Tuzla|Tuzle]], [[gitarist]], pionir pop, rock i beat glazbe u tuzlanskom kraju. Bio je [[ritam gitara|ritam gitarist]] grupe [[Terusi]] iz Tuzle. 1964. godine kupio je svoju [[električna gitara|električnu gitaru]] u Zagrebu. Električna je gitara tad bila rijetkost u Tuzli. To je bila iskra za nova ulaganja među članovima Terusa, za kupnju druge gitare, novih pojačala i tako dalje. Prvi je nastup s Terusima imao 14. veljače 1965. godine u holu Tehnološkog fakulteta u Tuzli. Za potpunost sastava trebao im je još jedan gitarist, pa je sa Zoranom Pakijem obilazio Tuzlu raspitivali se za dobrog gitarista. Sastav se oformio i nastupi su krenuli. Svirao je s Terusima na prvoj [[Beogradska gitarijada|gitarijadi]] u Beogradu 1966. godine, na beogradskom Sajmištu, u prepunoj hali. 1967. godine u isto je vrijeme pošla gotovo cijela postava Terusa odslužiti obvezni vojni rok, i Križan među njima. Time je prva postava Terusa prestala postojati.<ref>[http://www.old.barikada.com/interviews/2008-05-24_tomislav_dodo_krizan.php Barikada - World of Music] Interview s Tomislavom Križanom objavljen u dnevnim novinama [[Tuzlanski list]] - Br. 410 od 24./25. svibnja 2008. Intervjuirao [[Dragutin Matošević]]. (pristupljeno 6. studenoga 2018.)</ref> Član je ogranka [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]] u Tuzli. Učlanio se iste godine kad je ogranak obnovljen, 2001. godine.<ref>[https://issuu.com/hrvatskidom/docs/jub_gradovrh Issuu.com] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Hrvatski dom. Gradovrh, časopis za književno-jezična, društvena i prirodoznanstvena pitanja, Godište X, rujan 2013. Priredio Petar Matanović: Izvještaji i popisi članova, str. 305 (pristupljeno 6. studenoga 2018.)</ref> Član prve obnovljene skupštine [[Hrvatski dom u Tuzli|Društva Hrvatski dom]] u Tuzli<ref>[https://issuu.com/hrvatskidom/docs/jub_gradovrh Issuu.com] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Hrvatski dom. Gradovrh, časopis za književno-jezična, društvena i prirodoznanstvena pitanja, Godište X, rujan 2013. Priredio Petar Matanović: Iz naše arhive, izvještaji i popisi članova, str. 310 (pristupljeno 6. studenoga 2018.)</ref> te sudionik prve redovite sjednice Skupštine Društva, održane 30. studenoga 1993. godine u Kongresnoj dvorani hotela “Tuzla” u Tuzli.<ref>[https://issuu.com/hrvatskidom/docs/jub_gradovrh Issuu.com] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Hrvatski dom. Gradovrh, časopis za književno-jezična, društvena i prirodoznanstvena pitanja, Godište X, rujan 2013. Priredio [[Petar Matanović]]: Zapisnik Skupštine društva "Hrvatski dom" 1993. str. 312 (pristupljeno 6. studenoga 2018.)</ref> == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Križan, Tomislav}} [[Kategorija:Životopisi, Tuzla]] [[Kategorija:Gitaristi]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački glazbenici]] 9xcg7udgxaeela0bdju36yflmz0nbfz 0 629963 7615955 7492635 2026-10-10T03:52:00Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.6 7615955 wikitext text/x-wiki {{Infookvir vaterpolski klub |ime ORORKA-RI KA-RI = |slika = |puno ime = Vaterpolo klub ORKA-RI |grad = [[Rijeka]] |država = {{Z|HRV}} [[Hrvatska]] |prvenstvo = |boje kluba = |osnovan = |plivalište = |kapacitet = |predsjednik = |trener = |liga = |uspjesi = |sezona = |plasman = |web stranica = }} '''Vaterpolo klub "ORKA-RI"''' ('''''VK ORKA-RI; ORKA-RI; Orka-Ri; ORKA-RI Rijeka''''') je muški [[vaterpolo|vaterpolski]] klub iz [[Rijeka|Rijeke]], [[Primorsko-goranska županija]]. == O klubu == Klub je osnovan 2012. godine, a većina članova su bivši vaterpolisti ''[[Vaterpolski klub Primorje Rijeka|"Primorja"]]'' iz [[Rijeka|Rijeke]], ''[[Vaterpolski klub Kvarner|"Opatije"]]'' (ranije ''"Kvarner"'') i ''[[Vaterpolski klub Jadran (Kostrena)|"Jadrana"]]'' iz [[Kostrena|Kostrene]]. Klub nastupa na različitim amaterskim i veteranskim turnirima i natjecanjima, a od 2016. je član ''[[Vaterpolska amaterska liga|"VAL lige"]]''. == Uspjesi == == Pregled plasmana == == Poznati igrači == == Poznati treneri == == Unutrašnje poveznice == == Vanjske poveznice == * [http://vk-orka-ri.hr/ vk-orka-ri.hr - službene stranice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181107105513/http://vk-orka-ri.hr/ |date=7. studenoga 2018. }} * [https://hrvaliga.wordpress.com/ekipe/ hrvaliga.wordpress.com, VAL liga - ekipe] == Izvori == <small> * [http://vk-orka-ri.hr/?page_id=2 vk-orka-ri.hr, ''O nama''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181107104021/http://vk-orka-ri.hr/?page_id=2 |date=7. studenoga 2018. }}, pristupljeno 6. studenog 2018. * [https://www.sportcom.hr/lokalni-sport/ostalo/ostalo/vaterpolski-klub-orka-ri-na-bazenima-kantrida-organizira-prvi-novogodisnji-amaterski-turnir sportcom.hr, ''Vaterpolski klub Orka-Ri na Bazenima Kantrida organizira prvi Novogodišnji amaterski turnir''] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, objavljeno 13. prosinca 2016., pristupljeno 6. studenog 2018. * [https://radio.hrt.hr/radio-rijeka/clanak/prvi-amaterski-vaterpolo-turnir-na-kantridi-primorjasi-u-zavrsnici-kupa/134283/ radio.hrt.hr/radio-rijeka, ''Prvi amaterski vaterpolo turnir na Kantridi, Primorjaši u završnici kupa''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181107055216/https://radio.hrt.hr/radio-rijeka/clanak/prvi-amaterski-vaterpolo-turnir-na-kantridi-primorjasi-u-zavrsnici-kupa/134283/ |date=7. studenoga 2018. }}, objavljeno 17. prosinca 2016., pristupljeno 6. studenog 2018. * [https://search.bisnode.hr/hr/878413/vk-orka-ri/ bisnode.hr, VATERPOLO KLUB ORKA-RI] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181107104115/https://search.bisnode.hr/hr/878413/vk-orka-ri/ |date=7. studenoga 2018. }} * [https://www.fininfo.hr/Poduzece/Pregled/vk-orka-ri/Detaljno/586519 fininfo.hr, ''VK ORKA-RI''] {{izvori}} </small> {{mrva-vaterpolo-klub-hrvatska}} [[Kategorija:Vaterpolski klubovi u Primorsko-goranskoj županiji|Orka-Ri]] [[Kategorija:Športska društva u Rijeci|Orka-Ri]] cjexa849qycea7q86wtmh9d3t72f2uj 0 629965 7615956 7575578 2026-10-10T03:53:06Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.6 7615956 wikitext text/x-wiki {{Infookvir vaterpolski klub |ime = Žaborić |slika = |puno ime = Vaterpolo klub "Žaborić" |grad = [[Žaborić]], [[Šibenik]] |država = {{Z|HRV}} [[Hrvatska]] |prvenstvo = |boje kluba = |osnovan = 2009. |plivalište = |kapacitet = |predsjednik = |trener = |liga = |uspjesi = |sezona = |plasman = |web stranica = }} '''Vaterpolo klub "Žaborić"''' ('''''VK Žaborić; Žaborić''''') je muški [[vaterpolo|vaterpolski]] klub iz [[Žaborić]]a, [[Šibenik|grad Šibenik]], [[Šibensko-kninska županija]]. == O klubu == Klub je osnovan 11. ožujka 2009. te je registriran pri ''[[Hrvatski vaterpolski savez|"Hrvatskom vaterpolskom savezu" (HVS)]]''. Nastupao je u ''[[Treća hrvatska vaterpolska liga|3. HVL - skupina Šibenik]]'', te na raznim ljetnim turnrima. == Uspjesi == == Pregled plasmana == == Vanjske poveznice == * [https://sites.google.com/site/vaterpolskiklubzaboric/ sites.google.com/site/vaterpolskiklubzaboric - Vaterpolski klub 'Žaborić' - službene stranice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201012130439/https://sites.google.com/site/vaterpolskiklubzaboric/ |date=12. listopada 2020. }} * [https://www.facebook.com/Vaterpolo-klub-%C5%BDabori%C4%87-215733755124906/ ''Vaterpolo klub Žaborić'', facebook stranica] * [http://www.hvs.hr:8080/index.php/ka/team/0/89.html hvs.hr, ''Žaborić'']{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} * [https://sheshnjak.github.io/vkcroatia-stari/index.html ''Croatia Turanj'' - stare stranice] == Izvori == * [https://sites.google.com/site/vaterpolskiklubzaboric/o-klubu-3 sites.google.com/site/vaterpolskiklubzaboric, ''O klubu''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170208165306/https://sites.google.com/site/vaterpolskiklubzaboric/o-klubu-3 |date=8. veljače 2017. }}, pristupljeno 7. studenog 2018. * [https://search.bisnode.hr/hr/1147124/vk-zaboric/ bisnode.hr, VATERPOLO KLUB "ŽABORIĆ"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210310072435/https://search.bisnode.hr/hr/1147124/vk-zaboric/ |date=10. ožujka 2021. }} * [http://www.poslovna.hr/lite/vk-zaboric/1211306/subjekti.aspx poslovna.hr, VATERPOLO KLUB ŽABORIĆ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210310072417/https://www.poslovna.hr/lite/vk-zaboric/1211306/subjekti.aspx?AspxAutoDetectCookieSupport=1 |date=10. ožujka 2021. }} * [https://web.archive.org/web/20210310071025/https://www.sportcom.hr/lokalni-sport/ostalo/ostalo/vaterpolska-baza-polako-nestaje-u-sjeni-medalja-s-olimpijskih-igara sportcom.hr, ''Vaterpolska baza polako nestaje u sjeni sjajnih medalja s olimpijskih igara''], objavljeno 26. kolovoza 2016., pristupljeno 7. studenog 2018. {{izvori}} {{mrva-vaterpolo-klub-hrvatska}} [[Kategorija:Vaterpolski klubovi u Šibensko-kninskoj županiji|Žaborić]] [[Kategorija:Vaterpolo u Šibeniku|Žaborić]] fe8qbhpnfj59q5rdp9rw3tsepb1wgo3 0 630141 7615950 7575543 2026-10-10T03:44:34Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 2) #IABot (v2.0.9.6 7615950 wikitext text/x-wiki {{Infookvir vaterpolski klub |ime = Adriatic |slika = |puno ime = Vaterpolo klub "Adriatic" |grad = [[Šibenik]] |država = {{Z|HRV}} [[Hrvatska]] |prvenstvo = |boje kluba = |osnovan = 2006. |plivalište = Bazen Crnca |kapacitet = |predsjednik = |trener = |liga = |uspjesi = |sezona = |plasman = |web stranica = }} '''Vaterpolo klub "Adriatic"''' ('''''VK Adriatic; Adriatic; Adriatic Šibenik''''') je bio muški [[vaterpolo|vaterpolski]] klub iz [[Šibenik]]a, [[Šibensko-kninska županija]]. == O klubu == Klub je osnovan 2006. godine. Od 2009. godine se natjecao u ''[[Druga hrvatska vaterpolska liga|2. HVL]]'', a 2015. godine ulazi je član ''[[1. B vaterpolska liga|1. B lige]]'',<ref>[https://sisakportal.hr/u-subotu-na-vaterpolo/ sisakportal.hr/, ''U subotu na vaterpolo'']{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, objavljeno 27. siječnja 2015., pristupljeno 10. studenog 2018.</ref> koju te sezone i osvaja.<ref>[https://m.sibenik.in/vaterpolo/fotogalerija-vaterpolistima-adriatica-urucene-medalje-i-pehar-za-naslov-prvaka/41144.html m.sibenik.in, ''FOTOGALERIJA Vaterpolistima Adriatica uručene medalje i pehar za naslov prvak''] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, objavljeno 23. svibnja 2015., pristupljeno 10. studenog 2018.</ref> <br> Te sezone je u ''1. B ligi'' bio i ''[[Vaterpolski klub Šibenik|VK "Šibenik"]],<ref>[https://m.sibenik.in/vaterpolo/prvi-sibenski-gradski-vaterpolski-derbi-sibenik-protiv-adriatica/33995.html m.sibenik.in, ''Prvi šibenski gradski vaterpolski derbi: Šibenik protiv Adriatica''] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, objavljeno 18. siječnja 2015., pristupljeno 10. studenog 2018.</ref> koji je prethodno bio član ''[[Prva hrvatska vaterpolo liga|Prve hrvatske lige]]'' i ''[[Jadranska vaterpolska liga|Jadranske lige]]'', drugoplasirani u ''[[LEN Eurokup|Kupu LEN]]'' u sezoni 2006./07., ali u velikim financijskim i organizacijskoim teškoćama, te se javila potreba o jačem klubu u [[Šibenik]]u, koji bi se vratio u ''Jadransku ligu'' i prvenstvo Hrvatske. U kolovozu 2015., nakon više problema i odugovlačenja, dolazi do spajanja dva kluba u novi klub ''[[VK Solaris Šibenik|"Solaris"]]'', koji preuzima ''"Adriaticovo"'' mjesto i i organizaciju, te se oslanja na ''"Šibenikovu"'' tradiciju (''"Šibenik"'' s također ranije nazivao ''"Solaris"''). <ref>[https://sibenskiportal.rtl.hr/2015/02/11/edi-brkic-od-toga-sto-sibenik-ima-dva-vaterpolo-kluba-najvise-profitiraju-zadrani-splicani/ sibenskiportal.rtl.hr, ''EDI BRKIĆ: Od toga što Šibenik ima dva vaterpolo kluba najviše profitiraju Zadrani i Splićani''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181113220912/https://sibenskiportal.rtl.hr/2015/02/11/edi-brkic-od-toga-sto-sibenik-ima-dva-vaterpolo-kluba-najvise-profitiraju-zadrani-splicani/ |date=13. studenoga 2018. }}, objavljeno 11. veljače 2015., pristupljeno 10. studenog 2018.</ref> <ref>[https://sibenskiportal.rtl.hr/2015/07/09/zahuktavaju-se-pregovori-uskoro-ce-biti-poznato-hoce-li-biti-sibenske-vaterpolska-fuzije/ sibenskiportal.rtl.hr, ''ZAHUKTAVAJU SE PREGOVORI: Uskoro će biti poznato hoće li biti šibenske vaterpolske fuzije''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181114061808/https://sibenskiportal.rtl.hr/2015/07/09/zahuktavaju-se-pregovori-uskoro-ce-biti-poznato-hoce-li-biti-sibenske-vaterpolska-fuzije/ |date=14. studenoga 2018. }}, objavljeno 9. srpnja 2015., pristupljeno 10. studenog 2018.</ref> <ref>[https://sibenskiportal.rtl.hr/2015/07/20/vk-sibenik-i-vk-adriatic-blizu-spajanja-osnivacka-skupstina-novog-kluba-15-kolovoza/ sibenskiportal.rtl.hr, ''VK ŠIBENIK I VK ADRIATIC BLIZU SPAJANJA: Osnivačka skupština novog kluba 15. kolovoza?!''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181114061748/https://sibenskiportal.rtl.hr/2015/07/20/vk-sibenik-i-vk-adriatic-blizu-spajanja-osnivacka-skupstina-novog-kluba-15-kolovoza/ |date=14. studenoga 2018. }}, objavljeno 20. srpnja 2015., pristupljeno 10. studenog 2018.</ref> <ref>[https://www.sibenik.in/vaterpolo/spajanje-dva-sibenska-vaterpolska-kluba-poslo-po-zlu-na-kraju-ce-epilog-biti-da-adriatic-ne-zeli-ujedinjenje/44520.html sibenik.in, ''Spajanje dva šibenska vaterpolska kluba pošlo po zlu: 'Na kraju će epilog biti da Adriatic ne želi ujedinjenje' ''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181114060243/https://www.sibenik.in/vaterpolo/spajanje-dva-sibenska-vaterpolska-kluba-poslo-po-zlu-na-kraju-ce-epilog-biti-da-adriatic-ne-zeli-ujedinjenje/44520.html |date=14. studenoga 2018. }}, objavljeno 21. srpnja 2015., pristupljeno 10. studenog 2018.</ref> <ref>[https://sibenskiportal.rtl.hr/2015/07/21/konfuzija-u-adriaticu-ogorceni-vk-sibenik-vuce-jednostrane-poteze-bez-konzultacija-s-nama/ sibenskiportal.rtl.hr, ''(KON)FUZIJA: U Adriaticu ogorčeni: ‘VK Šibenik vuče jednostrane poteze, bez konzultacija s nama’''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181114061826/https://sibenskiportal.rtl.hr/2015/07/21/konfuzija-u-adriaticu-ogorceni-vk-sibenik-vuce-jednostrane-poteze-bez-konzultacija-s-nama/ |date=14. studenoga 2018. }}, objavljeno 21. srpnja 2015., pristupljeno 10. studenog 2018.</ref> <ref>[http://m.sibenikin.com/?novosti=vaterpolo&title=adriatic-mijenja-ime-u-solaris-igrat-ce-prvu-b-regionalnu-ligu&id=46195 sibenik.in, ''Adriatic mijenja ime u Solaris, igrat će Prvu B regionalnu ligu ''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181114010752/http://m.sibenikin.com/?novosti=vaterpolo&title=adriatic-mijenja-ime-u-solaris-igrat-ce-prvu-b-regionalnu-ligu&id=46195 |date=14. studenoga 2018. }}, objavljeno 20. kolovoza 2015., pristupljeno 10. studenog 2018.</ref> <ref>[https://m.sibenik.in/vaterpolo/ipak-ujedinjenje-dosadasnji-predsjednici-adriatica-i-sibenika-postali-potpredsjednici-solarisa/46655.html sibenik.in, ''Ipak ujedinjenje: Dosadašnji predsjednici Adriatica i Šibenika postali potpredsjednici Solarisa''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181110160128/https://m.sibenik.in/vaterpolo/ipak-ujedinjenje-dosadasnji-predsjednici-adriatica-i-sibenika-postali-potpredsjednici-solarisa/46655.html |date=10. studenoga 2018. }}, objavljeno 27. kolovoza 2015., pristupljeno 10. studenog 2018.</ref> <ref>[https://sibenskiportal.rtl.hr/2015/09/01/ekskluzivno-perica-bukic-zasto-sam-se-odlucio-vratiti-u-sibenski-vaterpolo/ sibenskiportal.rtl.hr, ''EKSKLUZIVNO – PERICA BUKIĆ: Zašto sam se odlučio vratiti u šibenski vaterpolo''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181114063333/https://sibenskiportal.rtl.hr/2015/09/01/ekskluzivno-perica-bukic-zasto-sam-se-odlucio-vratiti-u-sibenski-vaterpolo/ |date=14. studenoga 2018. }}. objavljeno 1. rujna 2015., pristupljeno 10. studenog 2018.</ref> <ref> [http://mok.hr/sport-i-rekreacija/item/19109-novooformljeni-vk-solaris-sutra-igra-prvi-utakmicu-pred-domacom-publikom mok.hr, ''Novooformljeni VK Solaris sutra igra prvu utakmicu pred domaćom publikom''], objavljeno 17. listopada 2015., pristupljeno 10. studenog 2018. </ref> <br> Novoformirani ''"Solaris"'' od sezone 2015./16. redovito nastupa u ''[[Jadranska vaterpolska liga|A-2 Jadranskoj ligi]]'' i prvenstvu Hrvatske. Uz seniore su u klubu djelovale i selekcije ''nada'', ''kadeta'' i ''mlađih juniora''. == Uspjesi == ; [[1. B vaterpolska liga|1. B liga]] * prvak: [[1. B vaterpolska liga – sezona 2015.|2015.]] == Pregled plasmana == == Poznati igrači == == Poznati treneri == == Unutrašnje poveznice == * [[VK Solaris Šibenik]] * [[Vaterpolski klub Šibenik]] * [[OVK Adriatic Šibenik]] == Vanjske poveznice == * [http://www.hvs.hr:8080/index.php/1b-liga/poredak/team/154/77.html hvs.hr (stare stranice), Adriatic] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190820103834/http://www.hvs.hr:8080/index.php/1b-liga/poredak/team/154/77.html |date=20. kolovoza 2019. }} * [https://www.sportilus.com/klubovi/vaterpolo-klub-adriatic/ sportilus.com, VATERPOLO KLUB ADRIATIC] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210310070159/https://www.sportilus.com/klubovi/vaterpolo-klub-adriatic/ |date=10. ožujka 2021. }} * [https://sibenskiportal.rtl.hr/tag/vk-adriatic/ sibenskiportal.rtl.h, ''VK Adriatic''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200806183904/https://sibenskiportal.rtl.hr/tag/vk-adriatic/ |date=6. kolovoza 2020. }} * [http://m.sibenik.in/pregled/oznake/184/VK%20Adriatic sibenik.in, ''VK Adriatic'']{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} == Izvori == <small> * [http://sibenskiportal.rtl.hr/2014/06/22/foto-vk-adriatic-klub-iz-crnice-koji-radi-u-sjeni-starijeg-brata/ sibenskiportal.rtl.hr, ''FOTO: VK Adriatic, klub iz Crnice koji radi u sjeni starijeg brata''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210322055438/https://sibenskiportal.rtl.hr/2014/06/22/foto-vk-adriatic-klub-iz-crnice-koji-radi-u-sjeni-starijeg-brata/ |date=22. ožujka 2021. }}, objavljeno 22. lipnja 2014., pristupljeno 10. studenog 2018. * [https://www.sibenik.in/vaterpolo/foto-cilj-je-ulazak-u-visi-rang-ali-i-jacanje-omladinskog-pogona/27754.html sibenik.in, ''FOTO Cilj je ulazak u viši rang, ali i jačanje omladinskog pogona ''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140912221306/http://www.sibenik.in/vaterpolo/foto-cilj-je-ulazak-u-visi-rang-ali-i-jacanje-omladinskog-pogona/27754.html |date=12. rujna 2014. }}, objavljeno 10. rujna 2014., pristupljeno 10. studenog 2018. * [https://search.bisnode.hr/hr/999801/v-k-solaris/ bisnode.hr, VATERPOLSKI KLUB SOLARIS] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210310070340/https://search.bisnode.hr/hr/999801/v-k-solaris/ |date=10. ožujka 2021. }} {{izvori}} </small> {{mrva-vaterpolo-klub-hrvatska}} [[Kategorija:Vaterpolski klubovi u Šibensko-kninskoj županiji|Adriatic]] [[Kategorija:Vaterpolo u Šibeniku|Adriatic]] fgaj0gx0asnxn0a5zz4w5gcftxfdnk2 0 631197 7615565 7463536 2026-10-09T12:17:42Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Bacači kugle|Bacači kugle]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Američki bacači kugle|Američki bacači kugle]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7615565 wikitext text/x-wiki {{Infokvir atletičar | ime = Richard Sheldon | slika =Sheldon_1900.jpg | slika_širina = <!-- Only for images narrower than 220 pixels --> | slika_opis = | puno_ime = Richard Sheldon | nadimak = Dick | datum_rođenja = [[9. srpnja]] [[1878.]] | mjesto_rođenja = [[Rutland, Vermont|Rutland]], [[Vermont]], [[SAD]] | datum_smrti = [[23. siječnja]] [[1935.]] | mjesto_smrti = [[New York City, New York|New York]], [[New York (savezna država)|New York]], [[SAD]] | državljanstvo = {{Z|SAD}} [[SAD|američko]] | karijera = | discipline = | rekordi = |medalje = {{Medalje vrh2}} {{Medalje sport | [[Bacanje kugle]], [[bacanje diska]]}} {{Medalje OI}} {{Medalje zlato |[[OI 1900.|Pariz 1900.]] | }} {{Medalje bronca |[[OI 1900.|Pariz 1900.]] | }} {{Medalje dno}} }} '''Richard Sheldon''' ({{SAD grad|Rutland|Vermont}}, [[9. srpnja]] [[1878.]] - {{SAD grad|New York City|New York}}, [[23. siječnja]] [[1935.]]) je pokojni [[SAD|američki]] [[atletičar]] koji se natjecao u disciplinama [[Bacanje kugle|bacanja kugle]] i [[Bacanje diska|diska]]. == Karijera == Poput starijeg brata [[Lewis Sheldon|Lewisa]], Dick je bio odličan [[atletičar]] u njujorškom atletskom klubu New York AC i [[Sveučilište Yale|Sveučilištu Yale]]. Prvi veći uspjeh ostvario je [[1896.]] osvajanjem [[IC4A Championshipsa|IC4A Championshipa]]. Godinu potom bio je drugi u [[Bacanje kugle|bacanju kugle]] i treći u [[Bacanje kladiva|bacanju kladiva]] na britanskom prvenstvu. Svoj talent je potvrdio [[1899.]] kada je slavio u bacanju kugle i [[Bacanje diska|diska]] na amaterskom [[AAU Championships|AAU Championshipu]] dok je u bacanju diska postavio svjetski rekord od 37,27 metara. Sheldon [[1900.]] nastupa na [[OI 1900.|Olimpijadi u Parizu]] gdje u bacanju kugle postaje najmlađi olimpijski pobjednik u toj disciplini. Na istim igrama je osvojio i broncu u bacanju diska a na istima se istaknuo i njegov brat [[Lewis Sheldon|Lewis]]. Najbolji rezultat u bacanju diska ostvario je [[1904.]] s rezultatom 14,25 metara. Osim atletikom, Richard Sheldon se tijekom studija na [[Sveučilište Yale|Yaleu]] bavio i [[Američki nogomet|američkim nogometom]]. Nakon diplome, Sheldon se zaposlio u automobilskom proizvođaču [[Cadillac]]u. == Vanjske poveznice == *[https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/sh/dick-sheldon-1.html Profil Richarda Sheldona na Sports-reference.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110824175122/http://www.sports-reference.com/olympics/athletes/sh/dick-sheldon-1.html |date=24. kolovoza 2011. }} {{GLAVNIRASPORED:Sheldon, Richard}} [[Kategorija:Olimpijski pobjednici u atletici]] [[Kategorija:Američki bacači kugle]] [[Kategorija:Bacači kladiva]] [[Kategorija:Američki bacači diska]] [[Kategorija:Američki atletičari]] 3q1dint33h50lml1vhuk9pkwmleo2nc 0 632810 7616056 7603651 2026-10-10T11:34:28Z ~2026-54486-64 375017 /* Djela */ nova knjiga * https://www.rudan.info/ https://laguna.rs/proizvodi/knjige/kao-da-me-ima/ 7616056 wikitext text/x-wiki {{Infookvir životopis | ime = Vedrana Rudan | slika = VedranaRudan.jpg | veličina = | opis_slike = Vedrana Rudan | pseudonim = | rođenje = [[29. listopada]] [[1949.]] | smrt = [[18. kolovoza]] [[2026.]] | prebivalište = | nacionalnost = [[Hrvati|Hrvatica]] | poznat_po = | zanimanje = književnica i novinarka | suprug = Ljubiša Drageljević }} '''Vedrana Rudan''' ([[Opatija|Opatija]], [[29. listopada]] [[1949.]] – ?, [[18. kolovoza]] [[2026.]]) bila je hrvatska [[književnica]], [[novinarka]] i [[Kritika|društvena kritičarka]].<ref>{{cite web |url=https://www.biografija.com/vedrana-rudan/ |title=Vedrana Rudan - Biografija |publisher=biografija.com |accessdate=27. prosinca 2018.}}</ref><ref>[https://slobodnadalmacija.hr/mozaik/drustvena-mreza/bolesna-vedrana-rudan-poslala-poruku-kaze-da-je-konacno-spoznala-koja-je-ona-faca-i-nada-se-da-za-tjedan-dana-nece-1387096 Bolesna Vedrana Rudan poslala poruku: Kaže da je konačno spoznala koja je ona faca i nada se da za tjedan dana neće...]</ref> == Životopis == Završila je hrvatski i njemački jezik na Pedagoškoj akademiji u Rijeci. Bila je [[učitelj|nastavnica]], [[turistički vodič]], prodavala je [[sladoled]], radila je kao [[novinar]]ka za više hrvatskih novina. Radila je kao urednica na [[Hrvatski jezik|Hrvatskome radiju]] i bila voditeljica televizijske emisije. 1991. dobila je otkaz.<ref>{{cite web |last=Dragojević |first=Rade |authorlink=Rade Dragojević |date=2026-09-19 |title=Katedrala propuha |url=https://www.portalnovosti.com/katedrala-propuha/ |url-status=live |publisher=[[Novosti (tjednik)|Novosti]] |issn=1845-8955 |accessdate=2026-09-21}}</ref> Prvostupanjskom sudskom presudom 1993. vraćena je na posao, ali je uskoro sama dala otkaz. U siječnju 2009. dobila je otkaz na [[Nova TV|Novoj TV]]. Pisala je kratkim i britkim stilom. Bila je članicom [[Hrvatsko društvo pisaca|Hrvatskog društva pisaca]]. Objavila je djela koje su prevedena na: [[Engleski jezik|engleski]], [[Mađarski jezik|mađarski]], [[Slovenski jezik|slovenski]], [[Poljski jezik|poljski]], [[Francuski jezik|francuski]], [[Talijanski jezik|talijanski]], [[Ruski jezik|ruski]] i [[makedonski jezik]]. U [[Rusija|Rusiji]] joj je prevedeno nekoliko knjiga, a u Americi nekoliko priča i knjiga. Kazališne predstave dramatizirane prema njezinim knjigama igrane su u: [[Rijeka|Rijeci]], [[Zagreb]]u, [[Beograd]]u, [[Varšava|Varšavi]], [[London]]u, Santa Monici, [[Budimpešta|Budimpešti]].<ref>{{cite web |url=https://laguna.rs/a1089_autor_vedrana_rudan_laguna.html |title=Vedrana Rudan |publisher=laguna.rs |date=2017-08-05 |accessdate=2020-12-30}}</ref> Umrla je 18. kolovoza 2026. nakon duže borbe s karcinomom. == Stavovi == Pojedini mediji optuživali su Rudan za [[antisemitizam]]. U svojoj kolumni u [[Nacional]]u napisala je kako [[Židovi u Hrvatskoj|hrvatski Židovi]] hrvatske nacionaliste etiketiraju kao [[fašisti|fašiste]], a istodobno podržavaju one koji imaju bliske veze s [[Izrael]]om.<ref>{{cite web |url=https://www.nytimes.com/2007/07/02/world/europe/02croatia.html?_r=0 |title=Fascist Overtones From Blithely Oblivious Rock Fans |publisher=[[The New York Times]] |date=2007-07-02 |accessdate=2023-03-01}}</ref> Rudan je [[2009.]] na [[Dan sjećanja na holokaust]] na [[Nova TV|Novoj TV]] usporedila stanje u [[Gaza|Gazi]] s [[holokaust]]om. Zbog toga je prekinuta njezina suradnja s Novom TV, a Rudan je ustvrdila da je razlog tomu članstvo vlasnika Nove TV u Svjetskom židovskom kongresu.<ref>{{cite web |url=https://2009-2017.state.gov/j/drl/rls/irf/2009/127304.htm |title=Croatia: International Religious Freedom Report 2009 |publisher=www.lupiga.com |date=2009-10-26 |accessdate=2023-03-01}}</ref> Više je puta u svojim javnim nastupima [[Katolička Crkva|Katoličku Crkvu]] nazvala "zločinačkom organizacijom".<ref>{{cite web |url=https://www.lupiga.com/vijesti/vedrana-rudan-katolicka-crkva-je-skupina-razbojnika |title=VEDRANA RUDAN: Katolička Crkva je skupina razbojnika |publisher=www.lupiga.com |date=2023-03-01 |accessdate=2023-03-01}}</ref> Nerijetko u svojim kolumnama i pojavljivanjima u medijima optužuje [[SAD]] za poticanje ratnih sukoba i nemira na svjetskoj razini. Iznimno kritički se postavlja prema ulozi [[Barack Obama|Baracka Obame]] i [[Joe Biden]]a u ratnim previranjima. Drukčije mišljenje ima o bivšem predsjedniku [[Donald Trump|Donaldu Trumpu]] za kojeg nije skrivala javne simpatije, ističući da njegova vladavina nije bila "ogrnuta demokratskim fašizmom" kao što je to bio slučaj kod njegovih prethodnika i nasljednika.<ref>{{cite web |url=http://www.rudan.info/hirosima-na-balkanu/ |title=Hirošima na Balkanu |publisher=www.rudan.info |date=2023-01-31 |accessdate=2023-03-01}}</ref> Pisala je i o [[Invazija Rusije na Ukrajinu 2022.|invaziji Rusije na Ukrajinu 2022.]] Smatra da se ne radi o ratu između Rusije i Ukrajine, već Rusije i SAD-a. Drži da je odgovornost i krivnja SAD-a znatno veća od ruske te [[Vladimir Putin|Vladimira Putina]] ne smatra pokretačem rata. U kolumni ''Zimmer frei'' optužuje ukrajinskog predsjednika [[Volodimir Zelenski|Volodimira Zelenskog]], da je "licemjer" jer navodno iznajmljuje vile u inozemstvu ruskim državljanima.<ref>{{cite web |url=https://www.vecernji.hr/showbiz/vedrana-rudan-meni-se-j-za-ukrajinu-zelenski-svoje-vile-u-inozemstvu-iznajmljuje-rusima-1614994 |title=Vedrana Rudan: 'Meni se j*** za Ukrajinu, Zelenski svoje vile u inozemstvu iznajmljuje Rusima' |publisher=Večernji list |date=2022-09-06 |accessdate=2023-03-01}}</ref> Između ostalog, Rudan se protivi posvajanju djece iz siromašnih ([[Afrika|afričkih]]) zemalja, navodeći da to "najčešće jest kriminal i svi to znamo". U kolumni ''Pošto crna beba?'', koju je objavila u [[siječanj|siječnju]] [[2023.]], kritizirala je skupinu hrvatskih građana, inače blisku lijevoj političkoj stranci [[Možemo!]], koju je uslijed pokušaja posvajanja djece iz [[DR Kongo|DR Konga]] pritvorila [[Zambija|zambijska]] vlast, i to zbog sumnje u trgovinu ljudima. Njihov čin, kao i slične činove, Rudan povezuje s [[rasizam|rasizmom]], [[robovlasništvo]]m, bjelačkom nadmoći, lažnom humanosti i sl.<ref>{{cite web |url=https://www.dnevno.hr/magazin/posto-crna-beba-vedrana-rudan-s-nikad-manje-psovki-i-nikad-vise-ostrine-nikad-necu-povjerovati-u-to-sanje-2086343/ |title=‘POŠTO CRNA BEBA?’ Vedrana Rudan s nikad manje psovki i nikad više oštrine: ‘Nikad neću povjerovati u to s*anje’ |publisher=Dnevno.hr |date=2023-01-24 |accessdate=2023-03-01}}</ref><ref>{{cite web |url= http://www.rudan.info/posto-crna-beba/|title=Pošto crna beba? |publisher=www.rudan.info |date=2023-01-23 |accessdate=2023-03-01}}</ref> Bila je jednom od potpisnica [[Deklaracija o zajedničkom jeziku|Deklaracije o zajedničkom jeziku]], u kojoj se tvrdi da se u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji i Crnoj Gori govore nacionalne standardne varijante zajedničkog [[Policentrični standardni jezik|policentričnog standardnog jezika]].<ref>{{cite web|last=Derk|first=Denis|title=Deklaracija o zajedničkom jeziku iz Zagreba|url=http://www.vecernji.hr/hrvatska/deklaracija-o-zajednickom-jeziku-iz-zagreba-donosi-se-30-ozujka-u-sarajevu-1159142 |newspaper=[[Večernji list]]|pages=6–7|location=Zagreb|issn=0350-5006|date=2017-03-28|archive-date=2017-09-20|archive-url=https://web.archive.org/web/20170920235101/https://www.vecernji.hr/vijesti/deklaracija-o-zajednickom-jeziku-iz-zagreba-donosi-se-30-ozujka-u-sarajevu-1159142|url-status=dead|access-date=2024-03-30}} [https://www.vecernji.hr/vijesti/donosimo-potpunu-listu-potpisnika-deklaracije-evo-za-sto-se-zalazu-1159535 Alt URL].</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Deklaracija o zajedničkom jeziku|url=https://jezicinacionalizmi.com/lista-potpisnika/|url-status=live|access-date=2024-03-30|website=Jezici i nacionalizmi}}</ref> == Osobni život == U emisiji ''[[Nedjeljom u dva]]'' u [[ožujak|ožujku]] [[2025.]] s [[Aleksandar Stanković|Aleksandrom Stankovićem]] otkrila je da boluje od rijetke vrste [[karcinom]]a. Pred sam kraj emisije izjavila je: "Želim reći da ima jako puno ljudi koji me vole i da ja volim njih. I da sam besmrtna. Neka moju smrt shvate kao odlazak na područje bez signala."<ref>[https://www.index.hr/magazin/clanak/rudan-u-nu2-moju-smrt-shvatite-kao-odlazak-na-podrucje-bez-signala-ja-sam-besmrtna/2647385.aspx Vedrana Rudan u NU2: Htjela sam eutanaziju, ali preslaba sam za do Švicarske] Pristupljeno 2. ožujka 2025.</ref> Taj je citat upotrijebljen na njezinoj službenoj stranici na Facebooku u objavi o njezinoj smrti u kolovozu 2026. godine.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.vecernji.hr/vijesti/vedrana-rudan-je-otisla-na-podrucje-bez-signala-1987250|title=Vedrana Rudan je otišla na područje bez signala|date=18. kolovoza 2026.|access-date=18. kolovoza 2026.|website=[[Večernji list]]|last=Papić|first=Mateja}}</ref> == Djela == {{Refbegin|2}} * ''Uho, grlo, nož'' (Zagreb, 2002.) * ''Ljubav na posljednji pogled'' (Zagreb, 2003.) * ''Ja, nevjernica'' (Zagreb, 2005.) * ''Crnci u Firenci'' (Zagreb, 2006.) * ''Kad je žena kurva, kad je muškarac peder'' (Zagreb, 2007.) * ''Strah od pletenja'' (Zagreb, 2009.) * ''Dabogda te majka rodila'' (Zagreb, 2010.) * ''Kosturi okruga Madison'' (Zagreb, 2012.) * ''U zemlji krvi i idiota'' (Zagreb, 2013.) * ''Amaruši'' (Zagreb, 2013.) * ''Zašto psujem'' (Beograd, 2015.) * ''Muškarac u grlu'' (Beograd, 2016.) * ''Život bez krpelja'' (Beograd, 2018.) * ''Ples oko sunca: autobiografija'' (Beograd, 2019.) * ''Dnevnik bijesne domaćice: predgovor novom izdanju'' (Beograd, 2020.) * ''Puding od vanilije'' (Beograd, 2021.) * ''Doživotna robija'' (Beograd, 2022.) * ''Besplatna dostava'' (Beograd, 2023.) * ''Umrijeti bez stresa'' (Beograd, 2024.) * ''Kao da me ima'' (Beograd, 2026.) {{Refend}} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske povezice == * [http://www.rudan.info/ Mrežnik (rudan.info)] * [https://web.archive.org/web/20110614053709/http://www.nacional.hr/autor/84/Vedrana-Rudan Popis objavljenih tekstova u ''Nacionalu''] * [http://www.politika.rs/rubrike/spektar/zivot-i-stil/Uzivam-dva-ugleda.sr.html Uživam dva ugleda - interview („Politika“, 18. prosinca 2011)] * [http://www.novosti.rs/vesti/naslovna/politika/aktuelno.289.html:564877-Vedrana-Rudan-Sita-sam-mrznje-koja-me-okruzuje Vedrana Rudan: Sita sam mržnje koja me okružuje („Večernje novosti“, 30. kolovoza 2015)] {{GLAVNIRASPORED:Rudan, Vedrana}} [[Kategorija:Hrvatski novinari]] [[Kategorija:Hrvatski književnici]] [[Kategorija:Životopisi, Opatija]] [[Kategorija:Potpisnici Deklaracije o zajedničkom jeziku]] nc8asyjdo80vnvqqeikwk12zvr97tpd 0 637026 7615979 7435781 2026-10-10T07:15:03Z Zeljko 1196 7615979 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Nedirak | slika = Impatiens leschenaultii (DC.) Wall. ex Wight & Arn. (6371066747).jpg | slika_opis = ''[[Impatiens leschenaultii]]'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Ericales]] | familia = [[Balsaminaceae]] | genus = '''''Impatiens''''' | genus_autorstvo = Riv. ex L. | FCD = rod }} '''Nedirak''' (balzamina; {{lat.|Impatiens}} <small>Riv. ex L.</small>) veliki je rod jednogodišnjih i višegodišnjih zeljastih biljaka, rjeđe polugrmova, iz porodice [[Balsaminaceae|balzaminovki odnosno neticaljki]], reda [[Ericales]]. Obuhvaća više od 1200 vrsta, najvećim dijelom rasprostranjenih u tropskim i suptropskim područjima Staroga svijeta, osobito u planinskim područjima Afrike, Madagaskara, Indije, Himalaje, Kine i jugoistočne Azije. Manji broj vrsta prirodno raste u umjerenoj Aziji, Europi te Sjevernoj i Srednjoj Americi. Rod je prepoznatljiv po izrazito dvobočno simetričnim cvjetovima i mesnatim kapsulama koje se pri dozrijevanju naglo otvaraju i izbacuju sjemenke. Plants of the World Online == Opis == Kew POWO – Impatiens, General information Nedirci su jednogodišnje ili višegodišnje zeljaste biljke, rjeđe polugrmovi. Stabljike su obično mesnate i sočne, gole ili dlakave, a kod nekih vrsta djelomično odrvenjele. Listovi mogu biti naizmjenični, nasuprotni ili pršljenasti, jednostavni su i najčešće nazubljena ruba; pri osnovi peteljke ili plojke kod brojnih vrsta nalaze se žlijezde. Plants of the World Online Cvjetovi su dvospolni, stapkasti i izrazito dvobočno simetrični. Razvijaju se pojedinačno ili u pazušnim odnosno završnim grozdovima, čupercima i drugim cimoznim cvatovima. Lapova je najčešće tri, rjeđe pet; donji je znatno povećan, vrećast ili čunjast i često završava dugom ili kratkom nektarijskom ostrugom. Latica je pet, ali su četiri bočne srasle u dva para, što je jedno od važnih obilježja roda. Plants of the World Online Prašnika je pet. Antere se međusobno približavaju ili srastaju i nad plodnicom tvore kapicu koja otpada nakon muške faze cvijeta. Plodnica je nadrasla, najčešće peterogradna, rjeđe četverogradna, s brojnim sjemenim zametcima. Wiley Online Library Plod je mesnata lokulicidna kapsula. Kada sazrije, pet se zaklopaca pri dodiru ili drugom poremećaju naglo odvaja i elastično uvija, izbacujući sjemenke od matične biljke. Sjemenke mogu biti glatke, hrapave, bradavičaste ili dlakave, a građa njihove površine ima važnu ulogu u razlikovanju vrsta i viših skupina roda. Plants of the World Online == Rasprostranjenost == Prirodni areal roda obuhvaća Stari svijet te Sjevernu i Srednju Ameriku; prirodnih predstavnika nema u Južnoj Americi, iako su neke vrste ondje unesene. Najveća raznolikost nalazi se u tropskim i suptropskim planinama. Posebno bogata područja su Madagaskar, tropska Afrika, zapadni i istočni Himalajski prostor, Indija, jugozapadna Kina i jugoistočna Azija. Plants of the World Online U Europi je izvorna Impatiens noli-tangere, dok su pojedine azijske vrste, među njima I. glandulifera i I. parviflora, široko naturalizirane i ponegdje invazivne. Hassler upravo I. noli-tangere navodi kao jedinu prirodnu europsku vrstu roda. World Plants == Sistematika i povijest == IPNI – Impatiens Yu i sur. 2016 – Cladistics Rod je objavljen u Linnaeusovu djelu Species Plantarum 1753., na str. 937. Kew ga danas citira kao Impatiens Riv. ex L., dok IPNI na vlastitoj stranici prikazuje skraćeno autorstvo Impatiens L.; tipska vrsta je Impatiens noli-tangere L. Plants of the World Online Morfološka raznolikost roda izrazito je velika, pa su se povijesne klasifikacije temeljile na rasporedu listova, građi cvata, ostrugi, obliku kapsule te drugim cvjetnim obilježjima. Molekularna istraživanja Yu i suradnika dovela su do suvremene podjele na dva podroda, od kojih se veliki podrod Impatiens dalje dijeli u sedam sekcija. Wiley Online Library == Podrodovi i sekcije: == * Impatiens subg. Clavicarpa <small>S.X.Yu ex S.X.Yu & Wei Wang</small> * Impatiens subg. Impatiens ** sect. Semeiocardium <small>(Zoll.) S.X.Yu & Wei Wang</small> ** sect. Tuberosae <small>S.X.Yu & Wei Wang</small> ** sect. Racemosae <small>Hook.f. & Thomson</small> ** sect. Impatiens ** sect. Scorpioidae <small>S.X.Yu & Wei Wang</small> ** sect. Fasciculatae <small>S.X.Yu & Wei Wang</small> ** sect. Uniflorae <small>Hook.f. & Thomson.</small> J-STAGE Novija filogenomska istraživanja iz 2024. i 2025. uglavnom potvrđuju monofiletski položaj roda te glavnih podrodova i sekcija, ali pokazuju i određena neslaganja između plastidnih i mitohondrijskih filogenija, pa odnosi između nekih unutarnjih skupina još nisu konačno razriješeni. Springer Broj poznatih vrsta brzo raste. Kew trenutno vodi 1187, a Hassler 1207 vrsta; samo tijekom 2026. opisano je više novih vrsta iz Indije, Kine i Sumatre. Dana 9. listopada 2026. objavljene su još dvije kineske vrste, I. rostrisepala i I. leptophylla iz Yunnana. Plants of the World Online == Etimologija == Latinska riječ impatiens znači „nestrpljiv, onaj koji ne može trpjeti”. Naziv se odnosi na zrele kapsule koje na najmanji dodir naglo pucaju i izbacuju sjemenke. Iz istog obilježja potječu i brojna narodna imena tipa „ne diraj me”, pa hrvatski naziv nedirak vrlo dobro opisuje istu osobinu. plants.ces.ncsu.edu == Sinonimi == Kew trenutno navodi šest heterotipskih sinonima roda: * ''Balsamina'' <small>Tourn. ex Scop.</small> in Fl. Carniol., ed. 2, 2: 183 (1771) * ''Chrysaea'' <small>Nieuwl. & Lunell</small> in Amer. Midl. Naturalist 4: 473 (1916) * ''Impatientella'' <small>H.Perrier</small> in Bull. Acad. Malgache, n.s., 10: 22 (1928) * ''Petalonema'' <small>Peter</small> in Abh. Königl. Ges. Wiss. Göttingen, Math.-Phys. Kl., n.f., 13(2): 84 (1928), nom. illeg. homonym. post. * ''Semeiocardium'' <small>Zoll.</small> in Natuurk. Tijdschr. Ned.-Indië 17: 245 (1858) * ''Trimorphopetalum'' <small>Baker</small> in J. Linn. Soc., Bot. 22: 454 (1887) == Vrste u Hrvatskoj == U Hrvatskoj raste nekoliko vrsta, [[vrtna balsamina]] ili [[lijepi dečko]] ili [[lijepi nedirak]] (''[[Impatiens balsamina|I. balsamina]]''), [[osjetljivi nedirak]], [[netek]] ili [[kurjača]] (''[[Impatiens noli-tangere|I. noli-tangere]]''), [[sitnocvjetni nedirak]] (''[[Impatiens parviflora|I. parviflora]]''), [[žljezdasti nedirak]] (''[[Impatiens glandulifera|I. glandulifera]]'') i [[Balfourov nedirak]] (''[[Impatiens balfourii|I. balfourii]]'').<ref>[https://hirc.botanic.hr/fcd/ShowResults.aspx?search=-1957923230 FCD] Pristupljeno 2. rujna 2022.</ref> == Vrste == [[Popis vrsta roda Impatiens|Popis vrsta roda ''Impatiens'']] == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Balzamina| ]] [[Kategorija:Rodovi balzaminovki]] d4i9lxbppagty2wuncj7hoydr2o6k40 7615980 7615979 2026-10-10T07:15:40Z Zeljko 1196 Zeljko premješta stranicu [[Balzamina]] na [[Nedirak]] preko preusmjeravanja 7615979 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Nedirak | slika = Impatiens leschenaultii (DC.) Wall. ex Wight & Arn. (6371066747).jpg | slika_opis = ''[[Impatiens leschenaultii]]'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Ericales]] | familia = [[Balsaminaceae]] | genus = '''''Impatiens''''' | genus_autorstvo = Riv. ex L. | FCD = rod }} '''Nedirak''' (balzamina; {{lat.|Impatiens}} <small>Riv. ex L.</small>) veliki je rod jednogodišnjih i višegodišnjih zeljastih biljaka, rjeđe polugrmova, iz porodice [[Balsaminaceae|balzaminovki odnosno neticaljki]], reda [[Ericales]]. Obuhvaća više od 1200 vrsta, najvećim dijelom rasprostranjenih u tropskim i suptropskim područjima Staroga svijeta, osobito u planinskim područjima Afrike, Madagaskara, Indije, Himalaje, Kine i jugoistočne Azije. Manji broj vrsta prirodno raste u umjerenoj Aziji, Europi te Sjevernoj i Srednjoj Americi. Rod je prepoznatljiv po izrazito dvobočno simetričnim cvjetovima i mesnatim kapsulama koje se pri dozrijevanju naglo otvaraju i izbacuju sjemenke. Plants of the World Online == Opis == Kew POWO – Impatiens, General information Nedirci su jednogodišnje ili višegodišnje zeljaste biljke, rjeđe polugrmovi. Stabljike su obično mesnate i sočne, gole ili dlakave, a kod nekih vrsta djelomično odrvenjele. Listovi mogu biti naizmjenični, nasuprotni ili pršljenasti, jednostavni su i najčešće nazubljena ruba; pri osnovi peteljke ili plojke kod brojnih vrsta nalaze se žlijezde. Plants of the World Online Cvjetovi su dvospolni, stapkasti i izrazito dvobočno simetrični. Razvijaju se pojedinačno ili u pazušnim odnosno završnim grozdovima, čupercima i drugim cimoznim cvatovima. Lapova je najčešće tri, rjeđe pet; donji je znatno povećan, vrećast ili čunjast i često završava dugom ili kratkom nektarijskom ostrugom. Latica je pet, ali su četiri bočne srasle u dva para, što je jedno od važnih obilježja roda. Plants of the World Online Prašnika je pet. Antere se međusobno približavaju ili srastaju i nad plodnicom tvore kapicu koja otpada nakon muške faze cvijeta. Plodnica je nadrasla, najčešće peterogradna, rjeđe četverogradna, s brojnim sjemenim zametcima. Wiley Online Library Plod je mesnata lokulicidna kapsula. Kada sazrije, pet se zaklopaca pri dodiru ili drugom poremećaju naglo odvaja i elastično uvija, izbacujući sjemenke od matične biljke. Sjemenke mogu biti glatke, hrapave, bradavičaste ili dlakave, a građa njihove površine ima važnu ulogu u razlikovanju vrsta i viših skupina roda. Plants of the World Online == Rasprostranjenost == Prirodni areal roda obuhvaća Stari svijet te Sjevernu i Srednju Ameriku; prirodnih predstavnika nema u Južnoj Americi, iako su neke vrste ondje unesene. Najveća raznolikost nalazi se u tropskim i suptropskim planinama. Posebno bogata područja su Madagaskar, tropska Afrika, zapadni i istočni Himalajski prostor, Indija, jugozapadna Kina i jugoistočna Azija. Plants of the World Online U Europi je izvorna Impatiens noli-tangere, dok su pojedine azijske vrste, među njima I. glandulifera i I. parviflora, široko naturalizirane i ponegdje invazivne. Hassler upravo I. noli-tangere navodi kao jedinu prirodnu europsku vrstu roda. World Plants == Sistematika i povijest == IPNI – Impatiens Yu i sur. 2016 – Cladistics Rod je objavljen u Linnaeusovu djelu Species Plantarum 1753., na str. 937. Kew ga danas citira kao Impatiens Riv. ex L., dok IPNI na vlastitoj stranici prikazuje skraćeno autorstvo Impatiens L.; tipska vrsta je Impatiens noli-tangere L. Plants of the World Online Morfološka raznolikost roda izrazito je velika, pa su se povijesne klasifikacije temeljile na rasporedu listova, građi cvata, ostrugi, obliku kapsule te drugim cvjetnim obilježjima. Molekularna istraživanja Yu i suradnika dovela su do suvremene podjele na dva podroda, od kojih se veliki podrod Impatiens dalje dijeli u sedam sekcija. Wiley Online Library == Podrodovi i sekcije: == * Impatiens subg. Clavicarpa <small>S.X.Yu ex S.X.Yu & Wei Wang</small> * Impatiens subg. Impatiens ** sect. Semeiocardium <small>(Zoll.) S.X.Yu & Wei Wang</small> ** sect. Tuberosae <small>S.X.Yu & Wei Wang</small> ** sect. Racemosae <small>Hook.f. & Thomson</small> ** sect. Impatiens ** sect. Scorpioidae <small>S.X.Yu & Wei Wang</small> ** sect. Fasciculatae <small>S.X.Yu & Wei Wang</small> ** sect. Uniflorae <small>Hook.f. & Thomson.</small> J-STAGE Novija filogenomska istraživanja iz 2024. i 2025. uglavnom potvrđuju monofiletski položaj roda te glavnih podrodova i sekcija, ali pokazuju i određena neslaganja između plastidnih i mitohondrijskih filogenija, pa odnosi između nekih unutarnjih skupina još nisu konačno razriješeni. Springer Broj poznatih vrsta brzo raste. Kew trenutno vodi 1187, a Hassler 1207 vrsta; samo tijekom 2026. opisano je više novih vrsta iz Indije, Kine i Sumatre. Dana 9. listopada 2026. objavljene su još dvije kineske vrste, I. rostrisepala i I. leptophylla iz Yunnana. Plants of the World Online == Etimologija == Latinska riječ impatiens znači „nestrpljiv, onaj koji ne može trpjeti”. Naziv se odnosi na zrele kapsule koje na najmanji dodir naglo pucaju i izbacuju sjemenke. Iz istog obilježja potječu i brojna narodna imena tipa „ne diraj me”, pa hrvatski naziv nedirak vrlo dobro opisuje istu osobinu. plants.ces.ncsu.edu == Sinonimi == Kew trenutno navodi šest heterotipskih sinonima roda: * ''Balsamina'' <small>Tourn. ex Scop.</small> in Fl. Carniol., ed. 2, 2: 183 (1771) * ''Chrysaea'' <small>Nieuwl. & Lunell</small> in Amer. Midl. Naturalist 4: 473 (1916) * ''Impatientella'' <small>H.Perrier</small> in Bull. Acad. Malgache, n.s., 10: 22 (1928) * ''Petalonema'' <small>Peter</small> in Abh. Königl. Ges. Wiss. Göttingen, Math.-Phys. Kl., n.f., 13(2): 84 (1928), nom. illeg. homonym. post. * ''Semeiocardium'' <small>Zoll.</small> in Natuurk. Tijdschr. Ned.-Indië 17: 245 (1858) * ''Trimorphopetalum'' <small>Baker</small> in J. Linn. Soc., Bot. 22: 454 (1887) == Vrste u Hrvatskoj == U Hrvatskoj raste nekoliko vrsta, [[vrtna balsamina]] ili [[lijepi dečko]] ili [[lijepi nedirak]] (''[[Impatiens balsamina|I. balsamina]]''), [[osjetljivi nedirak]], [[netek]] ili [[kurjača]] (''[[Impatiens noli-tangere|I. noli-tangere]]''), [[sitnocvjetni nedirak]] (''[[Impatiens parviflora|I. parviflora]]''), [[žljezdasti nedirak]] (''[[Impatiens glandulifera|I. glandulifera]]'') i [[Balfourov nedirak]] (''[[Impatiens balfourii|I. balfourii]]'').<ref>[https://hirc.botanic.hr/fcd/ShowResults.aspx?search=-1957923230 FCD] Pristupljeno 2. rujna 2022.</ref> == Vrste == [[Popis vrsta roda Impatiens|Popis vrsta roda ''Impatiens'']] == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Balzamina| ]] [[Kategorija:Rodovi balzaminovki]] d4i9lxbppagty2wuncj7hoydr2o6k40 7615984 7615980 2026-10-10T07:29:18Z Zeljko 1196 7615984 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Nedirak | slika = Impatiens leschenaultii (DC.) Wall. ex Wight & Arn. (6371066747).jpg | slika_opis = ''[[Impatiens leschenaultii]]'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Ericales]] | familia = [[Balsaminaceae]] | genus = '''''Impatiens''''' | genus_autorstvo = Riv. ex L. | FCD = rod }} '''Nedirak''' (balzamina; {{lat.|Impatiens}} <small>Riv. ex L.</small>) veliki je rod jednogodišnjih i višegodišnjih zeljastih biljaka, rjeđe polugrmova, iz porodice [[Balsaminaceae|balzaminovki odnosno neticaljki]], reda [[Ericales]]. Obuhvaća više od 1200 vrsta, najvećim dijelom rasprostranjenih u tropskim i suptropskim područjima [[Stari svijet|Staroga svijeta]], osobito u planinskim područjima [[Afrika|Afrike]], [[Madagaskar]]a, [[Indija|Indije]], [[Himalaja|Himalaje]], [[Kina|Kine]] i [[Jugoistočna Azija|jugoistočne Azije]]. Manji broj vrsta prirodno raste u umjerenoj Aziji, Europi te [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj]] i [[Srednja Amerika|Srednjoj Americi]]. Rod je prepoznatljiv po izrazito dvobočno simetričnim cvjetovima i mesnatim kapsulama koje se pri dozrijevanju naglo otvaraju i izbacuju sjemenke. Plants of the World Online == Opis == Kew POWO – Impatiens, General information Nedirci su [[Jednogodišnje biljke|jednogodišnje]] ili [[Višegodišnje biljke|višegodišnje]] [[zeljaste biljke]], rjeđe [[polugrm]]ovi. [[Stabljika|Stabljike]] su obično mesnate i sočne, gole ili dlakave, a kod nekih vrsta djelomično odrvenjele. Listovi mogu biti naizmjenični, nasuprotni ili pršljenasti, jednostavni su i najčešće nazubljena ruba; pri osnovi peteljke ili plojke kod brojnih vrsta nalaze se žlijezde. Plants of the World Online [[Cvjetovi]] su dvospolni, stapkasti i izrazito dvobočno simetrični. Razvijaju se pojedinačno ili u pazušnim odnosno završnim grozdovima, čupercima i drugim cimoznim [[cvat]]ovima. [[Lap]]ova je najčešće tri, rjeđe pet; donji je znatno povećan, vrećast ili čunjast i često završava dugom ili kratkom nektarijskom ostrugom. [[Latica]] je pet, ali su četiri bočne srasle u dva para, što je jedno od važnih obilježja roda. Plants of the World Online [[Prašnik]]a je pet. Antere se međusobno približavaju ili srastaju i nad plodnicom tvore kapicu koja otpada nakon muške faze cvijeta. [[Plodnica]] je nadrasla, najčešće peterogradna, rjeđe četverogradna, s brojnim sjemenim zametcima. Wiley Online Library [[Plod]] je mesnata lokulicidna kapsula. Kada sazrije, pet se zaklopaca pri dodiru ili drugom poremećaju naglo odvaja i elastično uvija, izbacujući [[sjeme]]nke od matične biljke. Sjemenke mogu biti glatke, hrapave, bradavičaste ili dlakave, a građa njihove površine ima važnu ulogu u razlikovanju vrsta i viših skupina roda. Plants of the World Online == Rasprostranjenost == Prirodni areal roda obuhvaća [[Stari svijet]] te Sjevernu i Srednju [[Amerika|Ameriku]]; prirodnih predstavnika nema u Južnoj Americi, iako su neke vrste ondje unesene. Najveća raznolikost nalazi se u tropskim i suptropskim planinama. Posebno bogata područja su Madagaskar, tropska Afrika, zapadni i istočni Himalajski prostor, Indija, jugozapadna Kina i jugoistočna Azija. Plants of the World Online U [[Europa|Europi]] je izvorna ''[[Impatiens noli-tangere]]'', dok su pojedine azijske vrste, među njima [[Impatiens glandulifera|I. glandulifera]] i ''[[Impatiens parviflora|I. parviflora]]'', široko naturalizirane i ponegdje invazivne. Hassler upravo I. noli-tangere navodi kao jedinu prirodnu europsku vrstu roda. World Plants == Sistematika i povijest == IPNI – Impatiens Yu i sur. 2016 – Cladistics Rod je objavljen u Linnaeusovu djelu Species Plantarum 1753., na str. 937. [[Kew Gardens|Kew]] ga danas citira kao Impatiens Riv. ex L., dok IPNI na vlastitoj stranici prikazuje skraćeno autorstvo ''Impatiens'' <small>L.</small>; tipska vrsta je ''Impatiens noli-tangere'' <small>L.</small> Plants of the World Online Morfološka raznolikost roda izrazito je velika, pa su se povijesne klasifikacije temeljile na rasporedu listova, građi [[cvat]]a, ostrugi, obliku kapsule te drugim cvjetnim obilježjima. Molekularna istraživanja Yu i suradnika dovela su do suvremene podjele na dva podroda, od kojih se veliki podrod Impatiens dalje dijeli u sedam sekcija. Wiley Online Library == Podrodovi i sekcije: == * Impatiens subg. Clavicarpa <small>S.X.Yu ex S.X.Yu & Wei Wang</small> * Impatiens subg. Impatiens ** sect. Semeiocardium <small>(Zoll.) S.X.Yu & Wei Wang</small> ** sect. Tuberosae <small>S.X.Yu & Wei Wang</small> ** sect. Racemosae <small>Hook.f. & Thomson</small> ** sect. Impatiens ** sect. Scorpioidae <small>S.X.Yu & Wei Wang</small> ** sect. Fasciculatae <small>S.X.Yu & Wei Wang</small> ** sect. Uniflorae <small>Hook.f. & Thomson.</small> J-STAGE Novija filogenomska istraživanja iz 2024. i 2025. uglavnom potvrđuju monofiletski položaj roda te glavnih podrodova i sekcija, ali pokazuju i određena neslaganja između plastidnih i mitohondrijskih filogenija, pa odnosi između nekih unutarnjih skupina još nisu konačno razriješeni. Springer Broj poznatih vrsta brzo raste. Kew trenutno vodi 1187, a Hassler 1207 vrsta; samo tijekom 2026. opisano je više novih vrsta iz Indije, Kine i [[Sumatra|Sumatre]]. Dana 9. listopada 2026. objavljene su još dvije kineske vrste, I. rostrisepala i I. leptophylla iz Yunnana. Plants of the World Online == Etimologija == [[Latinski jezik|Latinska]] riječ impatiens znači „nestrpljiv, onaj koji ne može trpjeti”. Naziv se odnosi na zrele kapsule koje na najmanji dodir naglo pucaju i izbacuju sjemenke. Iz istog obilježja potječu i brojna narodna imena tipa „ne diraj me”, pa hrvatski naziv nedirak vrlo dobro opisuje istu osobinu. plants.ces.ncsu.edu == Sinonimi == Kew trenutno navodi šest heterotipskih sinonima roda: * ''Balsamina'' <small>Tourn. ex Scop.</small> in Fl. Carniol., ed. 2, 2: 183 (1771) * ''Chrysaea'' <small>Nieuwl. & Lunell</small> in Amer. Midl. Naturalist 4: 473 (1916) * ''Impatientella'' <small>H.Perrier</small> in Bull. Acad. Malgache, n.s., 10: 22 (1928) * ''Petalonema'' <small>Peter</small> in Abh. Königl. Ges. Wiss. Göttingen, Math.-Phys. Kl., n.f., 13(2): 84 (1928), nom. illeg. homonym. post. * ''Semeiocardium'' <small>Zoll.</small> in Natuurk. Tijdschr. Ned.-Indië 17: 245 (1858) * ''Trimorphopetalum'' <small>Baker</small> in J. Linn. Soc., Bot. 22: 454 (1887) == Vrste u Hrvatskoj == U Hrvatskoj raste nekoliko vrsta, [[vrtna balzamina]] ili [[lijepi dečko]] ili [[lijepi nedirak]] (''[[Impatiens balsamina|I. balsamina]]''), [[osjetljivi nedirak]], [[netek]] ili [[kurjača]] (''[[Impatiens noli-tangere|I. noli-tangere]]''), [[sitnocvjetni nedirak]] (''[[Impatiens parviflora|I. parviflora]]''), [[žljezdasti nedirak]] (''[[Impatiens glandulifera|I. glandulifera]]'') i [[Balfourov nedirak]] (''[[Impatiens balfourii|I. balfourii]]'').<ref>[https://hirc.botanic.hr/fcd/ShowResults.aspx?search=-1957923230 FCD] Pristupljeno 2. rujna 2022.</ref> == Vrste == [[Popis vrsta roda Impatiens|Popis vrsta roda ''Impatiens'']] == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Balzamina| ]] [[Kategorija:Rodovi balzaminovki]] dkuai9xla5uc2qoq0zrj9ya76i77y3p 7615986 7615984 2026-10-10T07:40:42Z Zeljko 1196 7615986 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Nedirak | slika = Impatiens leschenaultii (DC.) Wall. ex Wight & Arn. (6371066747).jpg | slika_opis = ''[[Impatiens leschenaultii]]'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Ericales]] | familia = [[Balsaminaceae]] | genus = '''''Impatiens''''' | genus_autorstvo = Riv. ex L. | FCD = rod }} '''Nedirak''' (balzamina; {{lat.|Impatiens}} <small>Riv. ex L.</small>) veliki je rod jednogodišnjih i višegodišnjih zeljastih biljaka, rjeđe polugrmova, iz porodice [[Balsaminaceae|balzaminovki odnosno neticaljki]], reda [[Ericales]]. Obuhvaća više od 1200 vrsta, najvećim dijelom rasprostranjenih u tropskim i suptropskim područjima [[Stari svijet|Staroga svijeta]], osobito u planinskim područjima [[Afrika|Afrike]], [[Madagaskar]]a, [[Indija|Indije]], [[Himalaja|Himalaje]], [[Kina|Kine]] i [[Jugoistočna Azija|jugoistočne Azije]]. Manji broj vrsta prirodno raste u umjerenoj Aziji, Europi te [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj]] i [[Srednja Amerika|Srednjoj Americi]]. Rod je prepoznatljiv po izrazito dvobočno simetričnim cvjetovima i mesnatim kapsulama koje se pri dozrijevanju naglo otvaraju i izbacuju sjemenke. <ref name="Kew "/> == Opis == Nedirci su [[Jednogodišnje biljke|jednogodišnje]] ili [[Višegodišnje biljke|višegodišnje]] [[zeljaste biljke]], rjeđe [[polugrm]]ovi. [[Stabljika|Stabljike]] su obično mesnate i sočne, gole ili dlakave, a kod nekih vrsta djelomično odrvenjele. Listovi mogu biti naizmjenični, nasuprotni ili pršljenasti, jednostavni su i najčešće nazubljena ruba; pri osnovi peteljke ili plojke kod brojnih vrsta nalaze se žlijezde. <ref name="KewOpis ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn%3Alsid%3Aipni.org%3Anames%3A325983-2/general-information Plants of the World Online, Opis], pristupljeno 10. listopada 2026.</ref> [[Cvjetovi]] su dvospolni, stapkasti i izrazito dvobočno simetrični. Razvijaju se pojedinačno ili u pazušnim odnosno završnim grozdovima, čupercima i drugim cimoznim [[cvat]]ovima. [[Lap]]ova je najčešće tri, rjeđe pet; donji je znatno povećan, vrećast ili čunjast i često završava dugom ili kratkom nektarijskom ostrugom. [[Latica]] je pet, ali su četiri bočne srasle u dva para, što je jedno od važnih obilježja roda. <ref name="KewOpis "/> [[Prašnik]]a je pet. Antere se međusobno približavaju ili srastaju i nad plodnicom tvore kapicu koja otpada nakon muške faze cvijeta. [[Plodnica]] je nadrasla, najčešće peterogradna, rjeđe četverogradna, s brojnim sjemenim zametcima. Wiley Online Library [[Plod]] je mesnata lokulicidna kapsula. Kada sazrije, pet se zaklopaca pri dodiru ili drugom poremećaju naglo odvaja i elastično uvija, izbacujući [[sjeme]]nke od matične biljke. Sjemenke mogu biti glatke, hrapave, bradavičaste ili dlakave, a građa njihove površine ima važnu ulogu u razlikovanju vrsta i viših skupina roda. <ref name="KewOpis "/> == Rasprostranjenost == Prirodni areal roda obuhvaća [[Stari svijet]] te Sjevernu i Srednju [[Amerika|Ameriku]]; prirodnih predstavnika nema u Južnoj Americi, iako su neke vrste ondje unesene. Najveća raznolikost nalazi se u tropskim i suptropskim planinama. Posebno bogata područja su Madagaskar, tropska Afrika, zapadni i istočni Himalajski prostor, Indija, jugozapadna Kina i jugoistočna Azija. <ref name="Kew "/> U [[Europa|Europi]] je izvorna ''[[Impatiens noli-tangere]]'', dok su pojedine azijske vrste, među njima [[Impatiens glandulifera|I. glandulifera]] i ''[[Impatiens parviflora|I. parviflora]]'', široko naturalizirane i ponegdje invazivne. Hassler upravo I. noli-tangere navodi kao jedinu prirodnu europsku vrstu roda. World Plants == Sistematika i povijest == IPNI – Impatiens Yu i sur. 2016 – Cladistics Rod je objavljen u Linnaeusovu djelu Species Plantarum 1753., na str. 937. [[Kew Gardens|Kew]] ga danas citira kao Impatiens Riv. ex L., dok IPNI na vlastitoj stranici prikazuje skraćeno autorstvo ''Impatiens'' <small>L.</small>; tipska vrsta je ''Impatiens noli-tangere'' <small>L.</small> Plants of the World Online Morfološka raznolikost roda izrazito je velika, pa su se povijesne klasifikacije temeljile na rasporedu listova, građi [[cvat]]a, ostrugi, obliku kapsule te drugim cvjetnim obilježjima. Molekularna istraživanja Yu i suradnika dovela su do suvremene podjele na dva podroda, od kojih se veliki podrod Impatiens dalje dijeli u sedam sekcija. Wiley Online Library == Podrodovi i sekcije: == * Impatiens subg. Clavicarpa <small>S.X.Yu ex S.X.Yu & Wei Wang</small> * Impatiens subg. Impatiens ** sect. Semeiocardium <small>(Zoll.) S.X.Yu & Wei Wang</small> ** sect. Tuberosae <small>S.X.Yu & Wei Wang</small> ** sect. Racemosae <small>Hook.f. & Thomson</small> ** sect. Impatiens ** sect. Scorpioidae <small>S.X.Yu & Wei Wang</small> ** sect. Fasciculatae <small>S.X.Yu & Wei Wang</small> ** sect. Uniflorae <small>Hook.f. & Thomson.</small> J-STAGE Novija filogenomska istraživanja iz 2024. i 2025. uglavnom potvrđuju monofiletski položaj roda te glavnih podrodova i sekcija, ali pokazuju i određena neslaganja između plastidnih i mitohondrijskih filogenija, pa odnosi između nekih unutarnjih skupina još nisu konačno razriješeni. Springer Broj poznatih vrsta brzo raste. Kew trenutno vodi 1187, a Hassler 1207 vrsta; samo tijekom 2026. opisano je više novih vrsta iz Indije, Kine i [[Sumatra|Sumatre]]. Dana 9. listopada 2026. objavljene su još dvije kineske vrste, I. rostrisepala i I. leptophylla iz Yunnana. Plants of the World Online == Etimologija == [[Latinski jezik|Latinska]] riječ impatiens znači „nestrpljiv, onaj koji ne može trpjeti”. Naziv se odnosi na zrele kapsule koje na najmanji dodir naglo pucaju i izbacuju sjemenke. Iz istog obilježja potječu i brojna narodna imena tipa „ne diraj me”, pa hrvatski naziv nedirak vrlo dobro opisuje istu osobinu. plants.ces.ncsu.edu == Sinonimi == Kew trenutno navodi šest heterotipskih sinonima roda <ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:325983-2 Plants of the World Online], pristupljeno 10. listopada 2026.</ref>: * ''Balsamina'' <small>Tourn. ex Scop.</small> in Fl. Carniol., ed. 2, 2: 183 (1771) * ''Chrysaea'' <small>Nieuwl. & Lunell</small> in Amer. Midl. Naturalist 4: 473 (1916) * ''Impatientella'' <small>H.Perrier</small> in Bull. Acad. Malgache, n.s., 10: 22 (1928) * ''Petalonema'' <small>Peter</small> in Abh. Königl. Ges. Wiss. Göttingen, Math.-Phys. Kl., n.f., 13(2): 84 (1928), nom. illeg. homonym. post. * ''Semeiocardium'' <small>Zoll.</small> in Natuurk. Tijdschr. Ned.-Indië 17: 245 (1858) * ''Trimorphopetalum'' <small>Baker</small> in J. Linn. Soc., Bot. 22: 454 (1887) == Vrste u Hrvatskoj == U Hrvatskoj raste nekoliko vrsta, [[vrtna balzamina]] ili [[lijepi dečko]] ili [[lijepi nedirak]] (''[[Impatiens balsamina|I. balsamina]]''), [[osjetljivi nedirak]], [[netek]] ili [[kurjača]] (''[[Impatiens noli-tangere|I. noli-tangere]]''), [[sitnocvjetni nedirak]] (''[[Impatiens parviflora|I. parviflora]]''), [[žljezdasti nedirak]] (''[[Impatiens glandulifera|I. glandulifera]]'') i [[Balfourov nedirak]] (''[[Impatiens balfourii|I. balfourii]]'').<ref>[https://hirc.botanic.hr/fcd/ShowResults.aspx?search=-1957923230 FCD] Pristupljeno 2. rujna 2022.</ref> == Vrste == [[Popis vrsta roda Impatiens|Popis vrsta roda ''Impatiens'']] == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Balzamina| ]] [[Kategorija:Rodovi balzaminovki]] lfklfovpkyl1938w41m4xohh16duefk 7615993 7615986 2026-10-10T08:31:01Z Zeljko 1196 7615993 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Nedirak | slika = Impatiens leschenaultii (DC.) Wall. ex Wight & Arn. (6371066747).jpg | slika_opis = ''[[Impatiens leschenaultii]]'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Ericales]] | familia = [[Balsaminaceae]] | genus = '''''Impatiens''''' | genus_autorstvo = Riv. ex L. | FCD = rod }} '''Nedirak''' (balzamina; {{lat.|Impatiens}} <small>Riv. ex L.</small>) veliki je rod jednogodišnjih i višegodišnjih zeljastih biljaka, rjeđe polugrmova, iz porodice [[Balsaminaceae|balzaminovki odnosno neticaljki]], reda [[Ericales]]. Obuhvaća više od 1200 vrsta, najvećim dijelom rasprostranjenih u tropskim i suptropskim područjima [[Stari svijet|Staroga svijeta]], osobito u planinskim područjima [[Afrika|Afrike]], [[Madagaskar]]a, [[Indija|Indije]], [[Himalaja|Himalaje]], [[Kina|Kine]] i [[Jugoistočna Azija|jugoistočne Azije]]. Manji broj vrsta prirodno raste u umjerenoj Aziji, Europi te [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj]] i [[Srednja Amerika|Srednjoj Americi]]. Rod je prepoznatljiv po izrazito dvobočno simetričnim cvjetovima i mesnatim kapsulama koje se pri dozrijevanju naglo otvaraju i izbacuju sjemenke. <ref name="Kew "/> == Opis == Nedirci su [[Jednogodišnje biljke|jednogodišnje]] ili [[Višegodišnje biljke|višegodišnje]] [[zeljaste biljke]], rjeđe [[polugrm]]ovi. [[Stabljika|Stabljike]] su obično mesnate i sočne, gole ili dlakave, a kod nekih vrsta djelomično odrvenjele. Listovi mogu biti naizmjenični, nasuprotni ili pršljenasti, jednostavni su i najčešće nazubljena ruba; pri osnovi peteljke ili plojke kod brojnih vrsta nalaze se žlijezde. <ref name="KewOpis ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn%3Alsid%3Aipni.org%3Anames%3A325983-2/general-information Plants of the World Online, Opis], pristupljeno 10. listopada 2026.</ref> [[Cvjetovi]] su dvospolni, stapkasti i izrazito dvobočno simetrični. Razvijaju se pojedinačno ili u pazušnim odnosno završnim grozdovima, čupercima i drugim cimoznim [[cvat]]ovima. [[Lap]]ova je najčešće tri, rjeđe pet; donji je znatno povećan, vrećast ili čunjast i često završava dugom ili kratkom nektarijskom ostrugom. [[Latica]] je pet, ali su četiri bočne srasle u dva para, što je jedno od važnih obilježja roda. <ref name="KewOpis "/> [[Prašnik]]a je pet. Antere se međusobno približavaju ili srastaju i nad plodnicom tvore kapicu koja otpada nakon muške faze cvijeta. [[Plodnica]] je nadrasla, najčešće peterogradna, rjeđe četverogradna, s brojnim sjemenim zametcima. <ref name="Wiley ">[https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/cla.12119 Phylogeny of Impatiens (Balsaminaceae): integrating molecular and morphological evidence into a new classification], pristupljeno 8. listopada 2026.</ref> [[Plod]] je mesnata lokulicidna kapsula. Kada sazrije, pet se zaklopaca pri dodiru ili drugom poremećaju naglo odvaja i elastično uvija, izbacujući [[sjeme]]nke od matične biljke. Sjemenke mogu biti glatke, hrapave, bradavičaste ili dlakave, a građa njihove površine ima važnu ulogu u razlikovanju vrsta i viših skupina roda. <ref name="KewOpis "/> == Rasprostranjenost == Prirodni areal roda obuhvaća [[Stari svijet]] te Sjevernu i Srednju [[Amerika|Ameriku]]; prirodnih predstavnika nema u Južnoj Americi, iako su neke vrste ondje unesene. Najveća raznolikost nalazi se u tropskim i suptropskim planinama. Posebno bogata područja su Madagaskar, tropska Afrika, zapadni i istočni Himalajski prostor, Indija, jugozapadna Kina i jugoistočna Azija. <ref name="Kew "/> U [[Europa|Europi]] je izvorna ''[[Impatiens noli-tangere]]'', dok su pojedine azijske vrste, među njima [[Impatiens glandulifera|I. glandulifera]] i ''[[Impatiens parviflora|I. parviflora]]'', široko naturalizirane i ponegdje invazivne. Hassler upravo I. noli-tangere navodi kao jedinu prirodnu europsku vrstu roda. <ref name="Hassler ">[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/linear-sequence#1791619416 World Plants], pristupljeno 8. listopada 2026.</ref> == Sistematika i povijest == IPNI – Impatiens Yu i sur. 2016 – Cladistics Rod je objavljen u Linnaeusovu djelu Species Plantarum 1753., na str. 937. [[Kew Gardens|Kew]] ga danas citira kao Impatiens Riv. ex L., dok IPNI na vlastitoj stranici prikazuje skraćeno autorstvo ''Impatiens'' <small>L.</small>; tipska vrsta je ''Impatiens noli-tangere'' <small>L.</small> <ref name="Kew "/><ref name="IPNI ">[https://www.ipni.org/n/325983-2 IPNI], pristupljeno 10. listopada 2026.</ref> Morfološka raznolikost roda izrazito je velika, pa su se povijesne klasifikacije temeljile na rasporedu listova, građi [[cvat]]a, ostrugi, obliku kapsule te drugim cvjetnim obilježjima. Molekularna istraživanja Yu i suradnika dovela su do suvremene podjele na dva podroda, od kojih se veliki podrod Impatiens dalje dijeli u sedam sekcija. <ref name="Wiley "/> == Podrodovi i sekcije: == * Impatiens subg. Clavicarpa <small>S.X.Yu ex S.X.Yu & Wei Wang</small> * Impatiens subg. Impatiens ** sect. Semeiocardium <small>(Zoll.) S.X.Yu & Wei Wang</small> ** sect. Tuberosae <small>S.X.Yu & Wei Wang</small> ** sect. Racemosae <small>Hook.f. & Thomson</small> ** sect. Impatiens ** sect. Scorpioidae <small>S.X.Yu & Wei Wang</small> ** sect. Fasciculatae <small>S.X.Yu & Wei Wang</small> ** sect. Uniflorae <small>Hook.f. & Thomson.</small> <ref name="J-STAGE ">[https://www.jstage.jst.go.jp/article/jjapbot/101/2/101_ID0361/_html/-char/ja J-STAGE], pristupljeno 10. listopada 2026.</ref> Novija filogenomska istraživanja iz 2024. i 2025. uglavnom potvrđuju monofiletski položaj roda te glavnih podrodova i sekcija, ali pokazuju i određena neslaganja između plastidnih i mitohondrijskih filogenija, pa odnosi između nekih unutarnjih skupina još nisu konačno razriješeni. <ref name="Springer ">[https://link.springer.com/article/10.1186/s12870-024-05964-y Exploring the phylogenetic framework and trait evolution of Impatiens through chloroplast genome analysis], pristupljeno 10. listopada 2026.</ref> Broj poznatih vrsta brzo raste. Kew trenutno vodi 1187,<ref name="Kew "/> a Hassler 1207 vrsta<ref name="Hassler "/>; samo tijekom 2026. opisano je više novih vrsta iz Indije, Kine i [[Sumatra|Sumatre]]. Listopada [[2026.]] objavljene su još dvije kineske vrste, ''[[Impatiens rostrisepala|I. rostrisepala]]'' i ''[[Impatiens leptophylla|I. leptophylla]]'' iz [[Yunnan]]a. <ref name="Phytotaxa ">[https://phytotaxa.mapress.com/pt/article/view/phytotaxa.778.3.3 Two new species of Impatiens (Balsaminaceae) from Yunnan, China], pristupljeno 10. listopada 2026.</ref> == Etimologija == [[Latinski jezik|Latinska]] riječ impatiens znači „nestrpljiv, onaj koji ne može trpjeti”. Naziv se odnosi na zrele kapsule koje na najmanji dodir naglo pucaju i izbacuju sjemenke. Iz istog obilježja potječu i brojna narodna imena tipa „ne diraj me”, pa hrvatski naziv nedirak vrlo dobro opisuje istu osobinu. <ref name="plants.ces.ncsu.edu ">[https://plants.ces.ncsu.edu/plants/impatiens-walleriana/ Impatiens], pristupljeno 10. listopada 2026.</ref> == Sinonimi == Kew trenutno navodi šest heterotipskih sinonima roda <ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:325983-2 Plants of the World Online], pristupljeno 10. listopada 2026.</ref>: * ''Balsamina'' <small>Tourn. ex Scop.</small> in Fl. Carniol., ed. 2, 2: 183 (1771) * ''Chrysaea'' <small>Nieuwl. & Lunell</small> in Amer. Midl. Naturalist 4: 473 (1916) * ''Impatientella'' <small>H.Perrier</small> in Bull. Acad. Malgache, n.s., 10: 22 (1928) * ''Petalonema'' <small>Peter</small> in Abh. Königl. Ges. Wiss. Göttingen, Math.-Phys. Kl., n.f., 13(2): 84 (1928), nom. illeg. homonym. post. * ''Semeiocardium'' <small>Zoll.</small> in Natuurk. Tijdschr. Ned.-Indië 17: 245 (1858) * ''Trimorphopetalum'' <small>Baker</small> in J. Linn. Soc., Bot. 22: 454 (1887) == Vrste u Hrvatskoj == U Hrvatskoj raste nekoliko vrsta, [[vrtna balzamina]] ili [[lijepi dečko]] ili [[lijepi nedirak]] (''[[Impatiens balsamina|I. balsamina]]''), [[osjetljivi nedirak]], [[netek]] ili [[kurjača]] (''[[Impatiens noli-tangere|I. noli-tangere]]''), [[sitnocvjetni nedirak]] (''[[Impatiens parviflora|I. parviflora]]''), [[žljezdasti nedirak]] (''[[Impatiens glandulifera|I. glandulifera]]'') i [[Balfourov nedirak]] (''[[Impatiens balfourii|I. balfourii]]'').<ref>[https://hirc.botanic.hr/fcd/ShowResults.aspx?search=-1957923230 FCD] Pristupljeno 2. rujna 2022.</ref> == Vrste == [[Popis vrsta roda Impatiens|Popis vrsta roda ''Impatiens'']] == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Balzamina| ]] [[Kategorija:Rodovi balzaminovki]] dp47ca6ld509jhs7z70wbtdlcan63me 7615997 7615993 2026-10-10T08:43:33Z Zeljko 1196 7615997 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Nedirak | slika =Impatiens noli-tangere sl7.jpg | slika_opis = ''[[Impatiens noli-tangere]]'', tipska vrsta. | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Ericales]] | familia = [[Balsaminaceae]] | genus = '''''Impatiens''''' | genus_autorstvo = Riv. ex L. | FCD = rod }} [[Datoteka:Impatiens leschenaultii (DC.) Wall. ex Wight & Arn. (6371066747).jpg|mini|lijevo|''[[Impatiens leschenaultii]]''.]] [[Datoteka:Impatiens sodenii Engl. (AM AK352670-1).jpg|mini|lijevo|''[[Impatiens sodenii]]''.]] [[Datoteka:Impatiens flaccida-IMG 4484.jpg|mini|lijevo|''[[Impatiens flaccida]]''.]] [[Datoteka:Impatiens dassysperma.jpg|mini|lijevo|''[[Impatiens dassysperma]]''.]] [[Datoteka:Impatiens hypophylla (flower s2).JPG|mini|lijevo|''[[Impatiens hypophylla]]''.]] '''Nedirak''' (balzamina; {{lat.|Impatiens}} <small>Riv. ex L.</small>) veliki je rod jednogodišnjih i višegodišnjih zeljastih biljaka, rjeđe polugrmova, iz porodice [[Balsaminaceae|balzaminovki odnosno neticaljki]], reda [[Ericales]]. Obuhvaća više od 1200 vrsta, najvećim dijelom rasprostranjenih u tropskim i suptropskim područjima [[Stari svijet|Staroga svijeta]], osobito u planinskim područjima [[Afrika|Afrike]], [[Madagaskar]]a, [[Indija|Indije]], [[Himalaja|Himalaje]], [[Kina|Kine]] i [[Jugoistočna Azija|jugoistočne Azije]]. Manji broj vrsta prirodno raste u umjerenoj Aziji, Europi te [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj]] i [[Srednja Amerika|Srednjoj Americi]]. Rod je prepoznatljiv po izrazito dvobočno simetričnim cvjetovima i mesnatim kapsulama koje se pri dozrijevanju naglo otvaraju i izbacuju sjemenke. <ref name="Kew "/> == Opis == Nedirci su [[Jednogodišnje biljke|jednogodišnje]] ili [[Višegodišnje biljke|višegodišnje]] [[zeljaste biljke]], rjeđe [[polugrm]]ovi. [[Stabljika|Stabljike]] su obično mesnate i sočne, gole ili dlakave, a kod nekih vrsta djelomično odrvenjele. Listovi mogu biti naizmjenični, nasuprotni ili pršljenasti, jednostavni su i najčešće nazubljena ruba; pri osnovi peteljke ili plojke kod brojnih vrsta nalaze se žlijezde. <ref name="KewOpis ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn%3Alsid%3Aipni.org%3Anames%3A325983-2/general-information Plants of the World Online, Opis], pristupljeno 10. listopada 2026.</ref> [[Cvjetovi]] su dvospolni, stapkasti i izrazito dvobočno simetrični. Razvijaju se pojedinačno ili u pazušnim odnosno završnim grozdovima, čupercima i drugim cimoznim [[cvat]]ovima. [[Lap]]ova je najčešće tri, rjeđe pet; donji je znatno povećan, vrećast ili čunjast i često završava dugom ili kratkom nektarijskom ostrugom. [[Latica]] je pet, ali su četiri bočne srasle u dva para, što je jedno od važnih obilježja roda. <ref name="KewOpis "/> [[Prašnik]]a je pet. Antere se međusobno približavaju ili srastaju i nad plodnicom tvore kapicu koja otpada nakon muške faze cvijeta. [[Plodnica]] je nadrasla, najčešće peterogradna, rjeđe četverogradna, s brojnim sjemenim zametcima. <ref name="Wiley ">[https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/cla.12119 Phylogeny of Impatiens (Balsaminaceae): integrating molecular and morphological evidence into a new classification], pristupljeno 8. listopada 2026.</ref> [[Plod]] je mesnata lokulicidna kapsula. Kada sazrije, pet se zaklopaca pri dodiru ili drugom poremećaju naglo odvaja i elastično uvija, izbacujući [[sjeme]]nke od matične biljke. Sjemenke mogu biti glatke, hrapave, bradavičaste ili dlakave, a građa njihove površine ima važnu ulogu u razlikovanju vrsta i viših skupina roda. <ref name="KewOpis "/> == Rasprostranjenost == Prirodni areal roda obuhvaća [[Stari svijet]] te Sjevernu i Srednju [[Amerika|Ameriku]]; prirodnih predstavnika nema u Južnoj Americi, iako su neke vrste ondje unesene. Najveća raznolikost nalazi se u tropskim i suptropskim planinama. Posebno bogata područja su Madagaskar, tropska Afrika, zapadni i istočni Himalajski prostor, Indija, jugozapadna Kina i jugoistočna Azija. <ref name="Kew "/> U [[Europa|Europi]] je izvorna ''[[Impatiens noli-tangere]]'', dok su pojedine azijske vrste, među njima [[Impatiens glandulifera|I. glandulifera]] i ''[[Impatiens parviflora|I. parviflora]]'', široko naturalizirane i ponegdje invazivne. Hassler upravo I. noli-tangere navodi kao jedinu prirodnu europsku vrstu roda. <ref name="Hassler ">[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/linear-sequence#1791619416 World Plants], pristupljeno 8. listopada 2026.</ref> == Sistematika i povijest == IPNI – Impatiens Yu i sur. 2016 – Cladistics Rod je objavljen u Linnaeusovu djelu Species Plantarum 1753., na str. 937. [[Kew Gardens|Kew]] ga danas citira kao Impatiens Riv. ex L., dok IPNI na vlastitoj stranici prikazuje skraćeno autorstvo ''Impatiens'' <small>L.</small>; tipska vrsta je ''Impatiens noli-tangere'' <small>L.</small> <ref name="Kew "/><ref name="IPNI ">[https://www.ipni.org/n/325983-2 IPNI], pristupljeno 10. listopada 2026.</ref> Morfološka raznolikost roda izrazito je velika, pa su se povijesne klasifikacije temeljile na rasporedu listova, građi [[cvat]]a, ostrugi, obliku kapsule te drugim cvjetnim obilježjima. Molekularna istraživanja Yu i suradnika dovela su do suvremene podjele na dva podroda, od kojih se veliki podrod Impatiens dalje dijeli u sedam sekcija. <ref name="Wiley "/> == Podrodovi i sekcije: == * Impatiens subg. Clavicarpa <small>S.X.Yu ex S.X.Yu & Wei Wang</small> * Impatiens subg. Impatiens ** sect. Semeiocardium <small>(Zoll.) S.X.Yu & Wei Wang</small> ** sect. Tuberosae <small>S.X.Yu & Wei Wang</small> ** sect. Racemosae <small>Hook.f. & Thomson</small> ** sect. Impatiens ** sect. Scorpioidae <small>S.X.Yu & Wei Wang</small> ** sect. Fasciculatae <small>S.X.Yu & Wei Wang</small> ** sect. Uniflorae <small>Hook.f. & Thomson.</small> <ref name="J-STAGE ">[https://www.jstage.jst.go.jp/article/jjapbot/101/2/101_ID0361/_html/-char/ja J-STAGE], pristupljeno 10. listopada 2026.</ref> Novija filogenomska istraživanja iz 2024. i 2025. uglavnom potvrđuju monofiletski položaj roda te glavnih podrodova i sekcija, ali pokazuju i određena neslaganja između plastidnih i mitohondrijskih filogenija, pa odnosi između nekih unutarnjih skupina još nisu konačno razriješeni. <ref name="Springer ">[https://link.springer.com/article/10.1186/s12870-024-05964-y Exploring the phylogenetic framework and trait evolution of Impatiens through chloroplast genome analysis], pristupljeno 10. listopada 2026.</ref> Broj poznatih vrsta brzo raste. Kew trenutno vodi 1187,<ref name="Kew "/> a Hassler 1207 vrsta<ref name="Hassler "/>; samo tijekom 2026. opisano je više novih vrsta iz Indije, Kine i [[Sumatra|Sumatre]]. Listopada [[2026.]] objavljene su još dvije kineske vrste, ''[[Impatiens rostrisepala|I. rostrisepala]]'' i ''[[Impatiens leptophylla|I. leptophylla]]'' iz [[Yunnan]]a. <ref name="Phytotaxa ">[https://phytotaxa.mapress.com/pt/article/view/phytotaxa.778.3.3 Two new species of Impatiens (Balsaminaceae) from Yunnan, China], pristupljeno 10. listopada 2026.</ref> == Etimologija == [[Latinski jezik|Latinska]] riječ impatiens znači „nestrpljiv, onaj koji ne može trpjeti”. Naziv se odnosi na zrele kapsule koje na najmanji dodir naglo pucaju i izbacuju sjemenke. Iz istog obilježja potječu i brojna narodna imena tipa „ne diraj me”, pa hrvatski naziv nedirak vrlo dobro opisuje istu osobinu. <ref name="plants.ces.ncsu.edu ">[https://plants.ces.ncsu.edu/plants/impatiens-walleriana/ Impatiens], pristupljeno 10. listopada 2026.</ref> == Sinonimi == Kew trenutno navodi šest heterotipskih sinonima roda <ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:325983-2 Plants of the World Online], pristupljeno 10. listopada 2026.</ref>: * ''Balsamina'' <small>Tourn. ex Scop.</small> in Fl. Carniol., ed. 2, 2: 183 (1771) * ''Chrysaea'' <small>Nieuwl. & Lunell</small> in Amer. Midl. Naturalist 4: 473 (1916) * ''Impatientella'' <small>H.Perrier</small> in Bull. Acad. Malgache, n.s., 10: 22 (1928) * ''Petalonema'' <small>Peter</small> in Abh. Königl. Ges. Wiss. Göttingen, Math.-Phys. Kl., n.f., 13(2): 84 (1928), nom. illeg. homonym. post. * ''Semeiocardium'' <small>Zoll.</small> in Natuurk. Tijdschr. Ned.-Indië 17: 245 (1858) * ''Trimorphopetalum'' <small>Baker</small> in J. Linn. Soc., Bot. 22: 454 (1887) == Vrste u Hrvatskoj == U Hrvatskoj raste nekoliko vrsta, [[vrtna balzamina]] ili [[lijepi dečko]] ili [[lijepi nedirak]] (''[[Impatiens balsamina|I. balsamina]]''), [[osjetljivi nedirak]], [[netek]] ili [[kurjača]] (''[[Impatiens noli-tangere|I. noli-tangere]]''), [[sitnocvjetni nedirak]] (''[[Impatiens parviflora|I. parviflora]]''), [[žljezdasti nedirak]] (''[[Impatiens glandulifera|I. glandulifera]]'') i [[Balfourov nedirak]] (''[[Impatiens balfourii|I. balfourii]]'').<ref>[https://hirc.botanic.hr/fcd/ShowResults.aspx?search=-1957923230 FCD] Pristupljeno 2. rujna 2022.</ref> == Vrste == [[Popis vrsta roda Impatiens|Popis vrsta roda ''Impatiens'']] == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Balzamina| ]] [[Kategorija:Rodovi balzaminovki]] nzs8fjbhhy4023jovn3axdejjinmql8 7616021 7615997 2026-10-10T09:54:13Z Zeljko 1196 7616021 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Nedirak | slika =Impatiens noli-tangere sl7.jpg | slika_opis = ''[[Impatiens noli-tangere]]'', tipska vrsta. | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Ericales]] | familia = [[Balsaminaceae]] | genus = '''''Impatiens''''' | genus_autorstvo = Riv. ex L. | FCD = rod }} [[Datoteka:Impatiens leschenaultii (DC.) Wall. ex Wight & Arn. (6371066747).jpg|mini|lijevo|''[[Impatiens leschenaultii]]''.]] [[Datoteka:Impatiens sodenii Engl. (AM AK352670-1).jpg|mini|lijevo|''[[Impatiens sodenii]]''.]] [[Datoteka:Impatiens flaccida-IMG 4484.jpg|mini|lijevo|''[[Impatiens flaccida]]''.]] [[Datoteka:Impatiens dassysperma.jpg|mini|lijevo|''[[Impatiens dassysperma]]''.]] [[Datoteka:Impatiens hypophylla (flower s2).JPG|mini|lijevo|''[[Impatiens hypophylla]]''.]] '''Nedirak''' (balzamina; {{lat.|Impatiens}} <small>Riv. ex L.</small>) veliki je rod [[Jednogodišnje biljke|jednogodišnjih]] i [[Višegodišnje biljke|višegodišnjih]] [[Zeljaste biljke|zeljastih biljaka]], rjeđe [[polugrm]]ova, iz porodice [[Balsaminaceae|balzaminovki odnosno neticaljki]], reda [[Ericales]]. Obuhvaća više od 1200 vrsta, najvećim dijelom rasprostranjenih u tropskim i suptropskim područjima [[Stari svijet|Staroga svijeta]], osobito u planinskim područjima [[Afrika|Afrike]], [[Madagaskar]]a, [[Indija|Indije]], [[Himalaja|Himalaje]], [[Kina|Kine]] i [[Jugoistočna Azija|jugoistočne Azije]]. Manji broj vrsta prirodno raste u umjerenoj Aziji, Europi te [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj]] i [[Srednja Amerika|Srednjoj Americi]]. Rod je prepoznatljiv po izrazito dvobočno simetričnim cvjetovima i mesnatim kapsulama koje se pri dozrijevanju naglo otvaraju i izbacuju sjemenke. <ref name="Kew "/> == Opis == Nedirci su [[Jednogodišnje biljke|jednogodišnje]] ili [[Višegodišnje biljke|višegodišnje]] [[zeljaste biljke]], rjeđe [[polugrm]]ovi. [[Stabljika|Stabljike]] su obično mesnate i sočne, gole ili dlakave, a kod nekih vrsta djelomično odrvenjele. Listovi mogu biti naizmjenični, nasuprotni ili pršljenasti, jednostavni su i najčešće nazubljena ruba; pri osnovi peteljke ili plojke kod brojnih vrsta nalaze se žlijezde. <ref name="KewOpis ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn%3Alsid%3Aipni.org%3Anames%3A325983-2/general-information Plants of the World Online, Opis], pristupljeno 10. listopada 2026.</ref> [[Cvjetovi]] su dvospolni, stapkasti i izrazito dvobočno simetrični. Razvijaju se pojedinačno ili u pazušnim odnosno završnim grozdovima, čupercima i drugim cimoznim [[cvat]]ovima. [[Lap]]ova je najčešće tri, rjeđe pet; donji je znatno povećan, vrećast ili čunjast i često završava dugom ili kratkom nektarijskom ostrugom. [[Latica]] je pet, ali su četiri bočne srasle u dva para, što je jedno od važnih obilježja roda. <ref name="KewOpis "/> [[Prašnik]]a je pet. Antere se međusobno približavaju ili srastaju i nad plodnicom tvore kapicu koja otpada nakon muške faze cvijeta. [[Plodnica]] je nadrasla, najčešće peterogradna, rjeđe četverogradna, s brojnim sjemenim zametcima. <ref name="Wiley ">[https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/cla.12119 Phylogeny of Impatiens (Balsaminaceae): integrating molecular and morphological evidence into a new classification], pristupljeno 8. listopada 2026.</ref> [[Plod]] je mesnata lokulicidna kapsula. Kada sazrije, pet se zaklopaca pri dodiru ili drugom poremećaju naglo odvaja i elastično uvija, izbacujući [[sjeme]]nke od matične biljke. Sjemenke mogu biti glatke, hrapave, bradavičaste ili dlakave, a građa njihove površine ima važnu ulogu u razlikovanju vrsta i viših skupina roda. <ref name="KewOpis "/> == Rasprostranjenost == Prirodni areal roda obuhvaća [[Stari svijet]] te Sjevernu i Srednju [[Amerika|Ameriku]]; prirodnih predstavnika nema u Južnoj Americi, iako su neke vrste ondje unesene. Najveća raznolikost nalazi se u tropskim i suptropskim planinama. Posebno bogata područja su Madagaskar, tropska Afrika, zapadni i istočni Himalajski prostor, Indija, jugozapadna Kina i jugoistočna Azija. <ref name="Kew "/> U [[Europa|Europi]] je izvorna ''[[Impatiens noli-tangere]]'', dok su pojedine azijske vrste, među njima [[Impatiens glandulifera|I. glandulifera]] i ''[[Impatiens parviflora|I. parviflora]]'', široko naturalizirane i ponegdje invazivne. Hassler upravo I. noli-tangere navodi kao jedinu prirodnu europsku vrstu roda. <ref name="Hassler ">[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/linear-sequence#1791619416 World Plants], pristupljeno 8. listopada 2026.</ref> == Sistematika i povijest == IPNI – Impatiens Yu i sur. 2016 – Cladistics Rod je objavljen u Linnaeusovu djelu Species Plantarum 1753., na str. 937. [[Kew Gardens|Kew]] ga danas citira kao Impatiens Riv. ex L., dok IPNI na vlastitoj stranici prikazuje skraćeno autorstvo ''Impatiens'' <small>L.</small>; tipska vrsta je ''Impatiens noli-tangere'' <small>L.</small> <ref name="Kew "/><ref name="IPNI ">[https://www.ipni.org/n/325983-2 IPNI], pristupljeno 10. listopada 2026.</ref> Morfološka raznolikost roda izrazito je velika, pa su se povijesne klasifikacije temeljile na rasporedu listova, građi [[cvat]]a, ostrugi, obliku kapsule te drugim cvjetnim obilježjima. Molekularna istraživanja Yu i suradnika dovela su do suvremene podjele na dva podroda, od kojih se veliki podrod Impatiens dalje dijeli u sedam sekcija. <ref name="Wiley "/> == Podrodovi i sekcije: == * Impatiens subg. Clavicarpa <small>S.X.Yu ex S.X.Yu & Wei Wang</small> * Impatiens subg. Impatiens ** sect. Semeiocardium <small>(Zoll.) S.X.Yu & Wei Wang</small> ** sect. Tuberosae <small>S.X.Yu & Wei Wang</small> ** sect. Racemosae <small>Hook.f. & Thomson</small> ** sect. Impatiens ** sect. Scorpioidae <small>S.X.Yu & Wei Wang</small> ** sect. Fasciculatae <small>S.X.Yu & Wei Wang</small> ** sect. Uniflorae <small>Hook.f. & Thomson.</small> <ref name="J-STAGE ">[https://www.jstage.jst.go.jp/article/jjapbot/101/2/101_ID0361/_html/-char/ja J-STAGE], pristupljeno 10. listopada 2026.</ref> Novija filogenomska istraživanja iz 2024. i 2025. uglavnom potvrđuju monofiletski položaj roda te glavnih podrodova i sekcija, ali pokazuju i određena neslaganja između plastidnih i mitohondrijskih filogenija, pa odnosi između nekih unutarnjih skupina još nisu konačno razriješeni. <ref name="Springer ">[https://link.springer.com/article/10.1186/s12870-024-05964-y Exploring the phylogenetic framework and trait evolution of Impatiens through chloroplast genome analysis], pristupljeno 10. listopada 2026.</ref> Broj poznatih vrsta brzo raste. Kew trenutno vodi 1187,<ref name="Kew "/> a Hassler 1207 vrsta<ref name="Hassler "/>; samo tijekom 2026. opisano je više novih vrsta iz Indije, Kine i [[Sumatra|Sumatre]]. Listopada [[2026.]] objavljene su još dvije kineske vrste, ''[[Impatiens rostrisepala|I. rostrisepala]]'' i ''[[Impatiens leptophylla|I. leptophylla]]'' iz [[Yunnan]]a. <ref name="Phytotaxa ">[https://phytotaxa.mapress.com/pt/article/view/phytotaxa.778.3.3 Two new species of Impatiens (Balsaminaceae) from Yunnan, China], pristupljeno 10. listopada 2026.</ref> == Etimologija == [[Latinski jezik|Latinska]] riječ impatiens znači „nestrpljiv, onaj koji ne može trpjeti”. Naziv se odnosi na zrele kapsule koje na najmanji dodir naglo pucaju i izbacuju sjemenke. Iz istog obilježja potječu i brojna narodna imena tipa „ne diraj me”, pa hrvatski naziv nedirak vrlo dobro opisuje istu osobinu. <ref name="plants.ces.ncsu.edu ">[https://plants.ces.ncsu.edu/plants/impatiens-walleriana/ Impatiens], pristupljeno 10. listopada 2026.</ref> == Sinonimi == Kew trenutno navodi šest heterotipskih sinonima roda <ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:325983-2 Plants of the World Online], pristupljeno 10. listopada 2026.</ref>: * ''Balsamina'' <small>Tourn. ex Scop.</small> in Fl. Carniol., ed. 2, 2: 183 (1771) * ''Chrysaea'' <small>Nieuwl. & Lunell</small> in Amer. Midl. Naturalist 4: 473 (1916) * ''Impatientella'' <small>H.Perrier</small> in Bull. Acad. Malgache, n.s., 10: 22 (1928) * ''Petalonema'' <small>Peter</small> in Abh. Königl. Ges. Wiss. Göttingen, Math.-Phys. Kl., n.f., 13(2): 84 (1928), nom. illeg. homonym. post. * ''Semeiocardium'' <small>Zoll.</small> in Natuurk. Tijdschr. Ned.-Indië 17: 245 (1858) * ''Trimorphopetalum'' <small>Baker</small> in J. Linn. Soc., Bot. 22: 454 (1887) == Vrste u Hrvatskoj == U Hrvatskoj raste nekoliko vrsta, [[vrtna balzamina]] ili [[lijepi dečko]] ili [[lijepi nedirak]] (''[[Impatiens balsamina|I. balsamina]]''), [[osjetljivi nedirak]], [[netek]] ili [[kurjača]] (''[[Impatiens noli-tangere|I. noli-tangere]]''), [[sitnocvjetni nedirak]] (''[[Impatiens parviflora|I. parviflora]]''), [[žljezdasti nedirak]] (''[[Impatiens glandulifera|I. glandulifera]]'') i [[Balfourov nedirak]] (''[[Impatiens balfourii|I. balfourii]]'').<ref>[https://hirc.botanic.hr/fcd/ShowResults.aspx?search=-1957923230 FCD] Pristupljeno 2. rujna 2022.</ref> == Vrste == [[Popis vrsta roda Impatiens|Popis vrsta roda ''Impatiens'']] == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Balzamina| ]] [[Kategorija:Rodovi balzaminovki]] rrlddfc3pdrh2lgqg0o98cs0888mwwy 7616022 7616021 2026-10-10T09:54:48Z Zeljko 1196 /* Sistematika i povijest */ 7616022 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Nedirak | slika =Impatiens noli-tangere sl7.jpg | slika_opis = ''[[Impatiens noli-tangere]]'', tipska vrsta. | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Ericales]] | familia = [[Balsaminaceae]] | genus = '''''Impatiens''''' | genus_autorstvo = Riv. ex L. | FCD = rod }} [[Datoteka:Impatiens leschenaultii (DC.) Wall. ex Wight & Arn. (6371066747).jpg|mini|lijevo|''[[Impatiens leschenaultii]]''.]] [[Datoteka:Impatiens sodenii Engl. (AM AK352670-1).jpg|mini|lijevo|''[[Impatiens sodenii]]''.]] [[Datoteka:Impatiens flaccida-IMG 4484.jpg|mini|lijevo|''[[Impatiens flaccida]]''.]] [[Datoteka:Impatiens dassysperma.jpg|mini|lijevo|''[[Impatiens dassysperma]]''.]] [[Datoteka:Impatiens hypophylla (flower s2).JPG|mini|lijevo|''[[Impatiens hypophylla]]''.]] '''Nedirak''' (balzamina; {{lat.|Impatiens}} <small>Riv. ex L.</small>) veliki je rod [[Jednogodišnje biljke|jednogodišnjih]] i [[Višegodišnje biljke|višegodišnjih]] [[Zeljaste biljke|zeljastih biljaka]], rjeđe [[polugrm]]ova, iz porodice [[Balsaminaceae|balzaminovki odnosno neticaljki]], reda [[Ericales]]. Obuhvaća više od 1200 vrsta, najvećim dijelom rasprostranjenih u tropskim i suptropskim područjima [[Stari svijet|Staroga svijeta]], osobito u planinskim područjima [[Afrika|Afrike]], [[Madagaskar]]a, [[Indija|Indije]], [[Himalaja|Himalaje]], [[Kina|Kine]] i [[Jugoistočna Azija|jugoistočne Azije]]. Manji broj vrsta prirodno raste u umjerenoj Aziji, Europi te [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj]] i [[Srednja Amerika|Srednjoj Americi]]. Rod je prepoznatljiv po izrazito dvobočno simetričnim cvjetovima i mesnatim kapsulama koje se pri dozrijevanju naglo otvaraju i izbacuju sjemenke. <ref name="Kew "/> == Opis == Nedirci su [[Jednogodišnje biljke|jednogodišnje]] ili [[Višegodišnje biljke|višegodišnje]] [[zeljaste biljke]], rjeđe [[polugrm]]ovi. [[Stabljika|Stabljike]] su obično mesnate i sočne, gole ili dlakave, a kod nekih vrsta djelomično odrvenjele. Listovi mogu biti naizmjenični, nasuprotni ili pršljenasti, jednostavni su i najčešće nazubljena ruba; pri osnovi peteljke ili plojke kod brojnih vrsta nalaze se žlijezde. <ref name="KewOpis ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn%3Alsid%3Aipni.org%3Anames%3A325983-2/general-information Plants of the World Online, Opis], pristupljeno 10. listopada 2026.</ref> [[Cvjetovi]] su dvospolni, stapkasti i izrazito dvobočno simetrični. Razvijaju se pojedinačno ili u pazušnim odnosno završnim grozdovima, čupercima i drugim cimoznim [[cvat]]ovima. [[Lap]]ova je najčešće tri, rjeđe pet; donji je znatno povećan, vrećast ili čunjast i često završava dugom ili kratkom nektarijskom ostrugom. [[Latica]] je pet, ali su četiri bočne srasle u dva para, što je jedno od važnih obilježja roda. <ref name="KewOpis "/> [[Prašnik]]a je pet. Antere se međusobno približavaju ili srastaju i nad plodnicom tvore kapicu koja otpada nakon muške faze cvijeta. [[Plodnica]] je nadrasla, najčešće peterogradna, rjeđe četverogradna, s brojnim sjemenim zametcima. <ref name="Wiley ">[https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/cla.12119 Phylogeny of Impatiens (Balsaminaceae): integrating molecular and morphological evidence into a new classification], pristupljeno 8. listopada 2026.</ref> [[Plod]] je mesnata lokulicidna kapsula. Kada sazrije, pet se zaklopaca pri dodiru ili drugom poremećaju naglo odvaja i elastično uvija, izbacujući [[sjeme]]nke od matične biljke. Sjemenke mogu biti glatke, hrapave, bradavičaste ili dlakave, a građa njihove površine ima važnu ulogu u razlikovanju vrsta i viših skupina roda. <ref name="KewOpis "/> == Rasprostranjenost == Prirodni areal roda obuhvaća [[Stari svijet]] te Sjevernu i Srednju [[Amerika|Ameriku]]; prirodnih predstavnika nema u Južnoj Americi, iako su neke vrste ondje unesene. Najveća raznolikost nalazi se u tropskim i suptropskim planinama. Posebno bogata područja su Madagaskar, tropska Afrika, zapadni i istočni Himalajski prostor, Indija, jugozapadna Kina i jugoistočna Azija. <ref name="Kew "/> U [[Europa|Europi]] je izvorna ''[[Impatiens noli-tangere]]'', dok su pojedine azijske vrste, među njima [[Impatiens glandulifera|I. glandulifera]] i ''[[Impatiens parviflora|I. parviflora]]'', široko naturalizirane i ponegdje invazivne. Hassler upravo I. noli-tangere navodi kao jedinu prirodnu europsku vrstu roda. <ref name="Hassler ">[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/linear-sequence#1791619416 World Plants], pristupljeno 8. listopada 2026.</ref> == Sistematika i povijest == Rod je objavljen u Linnaeusovu djelu Species Plantarum 1753., na str. 937. [[Kew Gardens|Kew]] ga danas citira kao Impatiens Riv. ex L., dok IPNI na vlastitoj stranici prikazuje skraćeno autorstvo ''Impatiens'' <small>L.</small>; tipska vrsta je ''Impatiens noli-tangere'' <small>L.</small> <ref name="Kew "/><ref name="IPNI ">[https://www.ipni.org/n/325983-2 IPNI], pristupljeno 10. listopada 2026.</ref> Morfološka raznolikost roda izrazito je velika, pa su se povijesne klasifikacije temeljile na rasporedu listova, građi [[cvat]]a, ostrugi, obliku kapsule te drugim cvjetnim obilježjima. Molekularna istraživanja Yu i suradnika dovela su do suvremene podjele na dva podroda, od kojih se veliki podrod Impatiens dalje dijeli u sedam sekcija. <ref name="Wiley "/> == Podrodovi i sekcije: == * Impatiens subg. Clavicarpa <small>S.X.Yu ex S.X.Yu & Wei Wang</small> * Impatiens subg. Impatiens ** sect. Semeiocardium <small>(Zoll.) S.X.Yu & Wei Wang</small> ** sect. Tuberosae <small>S.X.Yu & Wei Wang</small> ** sect. Racemosae <small>Hook.f. & Thomson</small> ** sect. Impatiens ** sect. Scorpioidae <small>S.X.Yu & Wei Wang</small> ** sect. Fasciculatae <small>S.X.Yu & Wei Wang</small> ** sect. Uniflorae <small>Hook.f. & Thomson.</small> <ref name="J-STAGE ">[https://www.jstage.jst.go.jp/article/jjapbot/101/2/101_ID0361/_html/-char/ja J-STAGE], pristupljeno 10. listopada 2026.</ref> Novija filogenomska istraživanja iz 2024. i 2025. uglavnom potvrđuju monofiletski položaj roda te glavnih podrodova i sekcija, ali pokazuju i određena neslaganja između plastidnih i mitohondrijskih filogenija, pa odnosi između nekih unutarnjih skupina još nisu konačno razriješeni. <ref name="Springer ">[https://link.springer.com/article/10.1186/s12870-024-05964-y Exploring the phylogenetic framework and trait evolution of Impatiens through chloroplast genome analysis], pristupljeno 10. listopada 2026.</ref> Broj poznatih vrsta brzo raste. Kew trenutno vodi 1187,<ref name="Kew "/> a Hassler 1207 vrsta<ref name="Hassler "/>; samo tijekom 2026. opisano je više novih vrsta iz Indije, Kine i [[Sumatra|Sumatre]]. Listopada [[2026.]] objavljene su još dvije kineske vrste, ''[[Impatiens rostrisepala|I. rostrisepala]]'' i ''[[Impatiens leptophylla|I. leptophylla]]'' iz [[Yunnan]]a. <ref name="Phytotaxa ">[https://phytotaxa.mapress.com/pt/article/view/phytotaxa.778.3.3 Two new species of Impatiens (Balsaminaceae) from Yunnan, China], pristupljeno 10. listopada 2026.</ref> == Etimologija == [[Latinski jezik|Latinska]] riječ impatiens znači „nestrpljiv, onaj koji ne može trpjeti”. Naziv se odnosi na zrele kapsule koje na najmanji dodir naglo pucaju i izbacuju sjemenke. Iz istog obilježja potječu i brojna narodna imena tipa „ne diraj me”, pa hrvatski naziv nedirak vrlo dobro opisuje istu osobinu. <ref name="plants.ces.ncsu.edu ">[https://plants.ces.ncsu.edu/plants/impatiens-walleriana/ Impatiens], pristupljeno 10. listopada 2026.</ref> == Sinonimi == Kew trenutno navodi šest heterotipskih sinonima roda <ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:325983-2 Plants of the World Online], pristupljeno 10. listopada 2026.</ref>: * ''Balsamina'' <small>Tourn. ex Scop.</small> in Fl. Carniol., ed. 2, 2: 183 (1771) * ''Chrysaea'' <small>Nieuwl. & Lunell</small> in Amer. Midl. Naturalist 4: 473 (1916) * ''Impatientella'' <small>H.Perrier</small> in Bull. Acad. Malgache, n.s., 10: 22 (1928) * ''Petalonema'' <small>Peter</small> in Abh. Königl. Ges. Wiss. Göttingen, Math.-Phys. Kl., n.f., 13(2): 84 (1928), nom. illeg. homonym. post. * ''Semeiocardium'' <small>Zoll.</small> in Natuurk. Tijdschr. Ned.-Indië 17: 245 (1858) * ''Trimorphopetalum'' <small>Baker</small> in J. Linn. Soc., Bot. 22: 454 (1887) == Vrste u Hrvatskoj == U Hrvatskoj raste nekoliko vrsta, [[vrtna balzamina]] ili [[lijepi dečko]] ili [[lijepi nedirak]] (''[[Impatiens balsamina|I. balsamina]]''), [[osjetljivi nedirak]], [[netek]] ili [[kurjača]] (''[[Impatiens noli-tangere|I. noli-tangere]]''), [[sitnocvjetni nedirak]] (''[[Impatiens parviflora|I. parviflora]]''), [[žljezdasti nedirak]] (''[[Impatiens glandulifera|I. glandulifera]]'') i [[Balfourov nedirak]] (''[[Impatiens balfourii|I. balfourii]]'').<ref>[https://hirc.botanic.hr/fcd/ShowResults.aspx?search=-1957923230 FCD] Pristupljeno 2. rujna 2022.</ref> == Vrste == [[Popis vrsta roda Impatiens|Popis vrsta roda ''Impatiens'']] == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Balzamina| ]] [[Kategorija:Rodovi balzaminovki]] awhbmfha218txcd138lmj0e1ke00fop 7616023 7616022 2026-10-10T09:56:53Z Zeljko 1196 /* Podrodovi i sekcije: */ 7616023 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Nedirak | slika =Impatiens noli-tangere sl7.jpg | slika_opis = ''[[Impatiens noli-tangere]]'', tipska vrsta. | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Ericales]] | familia = [[Balsaminaceae]] | genus = '''''Impatiens''''' | genus_autorstvo = Riv. ex L. | FCD = rod }} [[Datoteka:Impatiens leschenaultii (DC.) Wall. ex Wight & Arn. (6371066747).jpg|mini|lijevo|''[[Impatiens leschenaultii]]''.]] [[Datoteka:Impatiens sodenii Engl. (AM AK352670-1).jpg|mini|lijevo|''[[Impatiens sodenii]]''.]] [[Datoteka:Impatiens flaccida-IMG 4484.jpg|mini|lijevo|''[[Impatiens flaccida]]''.]] [[Datoteka:Impatiens dassysperma.jpg|mini|lijevo|''[[Impatiens dassysperma]]''.]] [[Datoteka:Impatiens hypophylla (flower s2).JPG|mini|lijevo|''[[Impatiens hypophylla]]''.]] '''Nedirak''' (balzamina; {{lat.|Impatiens}} <small>Riv. ex L.</small>) veliki je rod [[Jednogodišnje biljke|jednogodišnjih]] i [[Višegodišnje biljke|višegodišnjih]] [[Zeljaste biljke|zeljastih biljaka]], rjeđe [[polugrm]]ova, iz porodice [[Balsaminaceae|balzaminovki odnosno neticaljki]], reda [[Ericales]]. Obuhvaća više od 1200 vrsta, najvećim dijelom rasprostranjenih u tropskim i suptropskim područjima [[Stari svijet|Staroga svijeta]], osobito u planinskim područjima [[Afrika|Afrike]], [[Madagaskar]]a, [[Indija|Indije]], [[Himalaja|Himalaje]], [[Kina|Kine]] i [[Jugoistočna Azija|jugoistočne Azije]]. Manji broj vrsta prirodno raste u umjerenoj Aziji, Europi te [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj]] i [[Srednja Amerika|Srednjoj Americi]]. Rod je prepoznatljiv po izrazito dvobočno simetričnim cvjetovima i mesnatim kapsulama koje se pri dozrijevanju naglo otvaraju i izbacuju sjemenke. <ref name="Kew "/> == Opis == Nedirci su [[Jednogodišnje biljke|jednogodišnje]] ili [[Višegodišnje biljke|višegodišnje]] [[zeljaste biljke]], rjeđe [[polugrm]]ovi. [[Stabljika|Stabljike]] su obično mesnate i sočne, gole ili dlakave, a kod nekih vrsta djelomično odrvenjele. Listovi mogu biti naizmjenični, nasuprotni ili pršljenasti, jednostavni su i najčešće nazubljena ruba; pri osnovi peteljke ili plojke kod brojnih vrsta nalaze se žlijezde. <ref name="KewOpis ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn%3Alsid%3Aipni.org%3Anames%3A325983-2/general-information Plants of the World Online, Opis], pristupljeno 10. listopada 2026.</ref> [[Cvjetovi]] su dvospolni, stapkasti i izrazito dvobočno simetrični. Razvijaju se pojedinačno ili u pazušnim odnosno završnim grozdovima, čupercima i drugim cimoznim [[cvat]]ovima. [[Lap]]ova je najčešće tri, rjeđe pet; donji je znatno povećan, vrećast ili čunjast i često završava dugom ili kratkom nektarijskom ostrugom. [[Latica]] je pet, ali su četiri bočne srasle u dva para, što je jedno od važnih obilježja roda. <ref name="KewOpis "/> [[Prašnik]]a je pet. Antere se međusobno približavaju ili srastaju i nad plodnicom tvore kapicu koja otpada nakon muške faze cvijeta. [[Plodnica]] je nadrasla, najčešće peterogradna, rjeđe četverogradna, s brojnim sjemenim zametcima. <ref name="Wiley ">[https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/cla.12119 Phylogeny of Impatiens (Balsaminaceae): integrating molecular and morphological evidence into a new classification], pristupljeno 8. listopada 2026.</ref> [[Plod]] je mesnata lokulicidna kapsula. Kada sazrije, pet se zaklopaca pri dodiru ili drugom poremećaju naglo odvaja i elastično uvija, izbacujući [[sjeme]]nke od matične biljke. Sjemenke mogu biti glatke, hrapave, bradavičaste ili dlakave, a građa njihove površine ima važnu ulogu u razlikovanju vrsta i viših skupina roda. <ref name="KewOpis "/> == Rasprostranjenost == Prirodni areal roda obuhvaća [[Stari svijet]] te Sjevernu i Srednju [[Amerika|Ameriku]]; prirodnih predstavnika nema u Južnoj Americi, iako su neke vrste ondje unesene. Najveća raznolikost nalazi se u tropskim i suptropskim planinama. Posebno bogata područja su Madagaskar, tropska Afrika, zapadni i istočni Himalajski prostor, Indija, jugozapadna Kina i jugoistočna Azija. <ref name="Kew "/> U [[Europa|Europi]] je izvorna ''[[Impatiens noli-tangere]]'', dok su pojedine azijske vrste, među njima [[Impatiens glandulifera|I. glandulifera]] i ''[[Impatiens parviflora|I. parviflora]]'', široko naturalizirane i ponegdje invazivne. Hassler upravo I. noli-tangere navodi kao jedinu prirodnu europsku vrstu roda. <ref name="Hassler ">[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/linear-sequence#1791619416 World Plants], pristupljeno 8. listopada 2026.</ref> == Sistematika i povijest == Rod je objavljen u Linnaeusovu djelu Species Plantarum 1753., na str. 937. [[Kew Gardens|Kew]] ga danas citira kao Impatiens Riv. ex L., dok IPNI na vlastitoj stranici prikazuje skraćeno autorstvo ''Impatiens'' <small>L.</small>; tipska vrsta je ''Impatiens noli-tangere'' <small>L.</small> <ref name="Kew "/><ref name="IPNI ">[https://www.ipni.org/n/325983-2 IPNI], pristupljeno 10. listopada 2026.</ref> Morfološka raznolikost roda izrazito je velika, pa su se povijesne klasifikacije temeljile na rasporedu listova, građi [[cvat]]a, ostrugi, obliku kapsule te drugim cvjetnim obilježjima. Molekularna istraživanja Yu i suradnika dovela su do suvremene podjele na dva podroda, od kojih se veliki podrod Impatiens dalje dijeli u sedam sekcija. <ref name="Wiley "/> == Podrodovi i sekcije: == * Impatiens subg. Clavicarpa <small>S.X.Yu ex S.X.Yu & Wei Wang</small> * Impatiens subg. Impatiens ** sect. Semeiocardium <small>(Zoll.) S.X.Yu & Wei Wang</small> ** sect. Tuberosae <small>S.X.Yu & Wei Wang</small> ** sect. Racemosae <small>Hook.f. & Thomson</small> ** sect. Impatiens ** sect. Scorpioidae <small>S.X.Yu & Wei Wang</small> ** sect. Fasciculatae <small>S.X.Yu & Wei Wang</small> ** sect. Uniflorae <small>Hook.f. & Thomson.</small> <ref name="J-STAGE ">[https://www.jstage.jst.go.jp/article/jjapbot/101/2/101_ID0361/_html/-char/ja J-STAGE], pristupljeno 10. listopada 2026.</ref> Filogenomsko istraživanje iz [[2024.]], temeljeno na kloroplastnim genomima, potvrdilo je monofiletski položaj roda i glavne unutarnje skupine, ali autori ističu da će za potpuno razrješavanje odnosa unutar roda biti potreban veći broj uzoraka i dodatni molekularni podatci. <ref name="Springer ">[https://link.springer.com/article/10.1186/s12870-024-05964-y Exploring the phylogenetic framework and trait evolution of Impatiens through chloroplast genome analysis], pristupljeno 10. listopada 2026.</ref> Broj poznatih vrsta brzo raste. Kew trenutno vodi 1187,<ref name="Kew "/> a Hassler 1207 vrsta<ref name="Hassler "/>; samo tijekom 2026. opisano je više novih vrsta iz Indije, Kine i [[Sumatra|Sumatre]]. Listopada [[2026.]] objavljene su još dvije kineske vrste, ''[[Impatiens rostrisepala|I. rostrisepala]]'' i ''[[Impatiens leptophylla|I. leptophylla]]'' iz [[Yunnan]]a. <ref name="Phytotaxa ">[https://phytotaxa.mapress.com/pt/article/view/phytotaxa.778.3.3 Two new species of Impatiens (Balsaminaceae) from Yunnan, China], pristupljeno 10. listopada 2026.</ref> == Etimologija == [[Latinski jezik|Latinska]] riječ impatiens znači „nestrpljiv, onaj koji ne može trpjeti”. Naziv se odnosi na zrele kapsule koje na najmanji dodir naglo pucaju i izbacuju sjemenke. Iz istog obilježja potječu i brojna narodna imena tipa „ne diraj me”, pa hrvatski naziv nedirak vrlo dobro opisuje istu osobinu. <ref name="plants.ces.ncsu.edu ">[https://plants.ces.ncsu.edu/plants/impatiens-walleriana/ Impatiens], pristupljeno 10. listopada 2026.</ref> == Sinonimi == Kew trenutno navodi šest heterotipskih sinonima roda <ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:325983-2 Plants of the World Online], pristupljeno 10. listopada 2026.</ref>: * ''Balsamina'' <small>Tourn. ex Scop.</small> in Fl. Carniol., ed. 2, 2: 183 (1771) * ''Chrysaea'' <small>Nieuwl. & Lunell</small> in Amer. Midl. Naturalist 4: 473 (1916) * ''Impatientella'' <small>H.Perrier</small> in Bull. Acad. Malgache, n.s., 10: 22 (1928) * ''Petalonema'' <small>Peter</small> in Abh. Königl. Ges. Wiss. Göttingen, Math.-Phys. Kl., n.f., 13(2): 84 (1928), nom. illeg. homonym. post. * ''Semeiocardium'' <small>Zoll.</small> in Natuurk. Tijdschr. Ned.-Indië 17: 245 (1858) * ''Trimorphopetalum'' <small>Baker</small> in J. Linn. Soc., Bot. 22: 454 (1887) == Vrste u Hrvatskoj == U Hrvatskoj raste nekoliko vrsta, [[vrtna balzamina]] ili [[lijepi dečko]] ili [[lijepi nedirak]] (''[[Impatiens balsamina|I. balsamina]]''), [[osjetljivi nedirak]], [[netek]] ili [[kurjača]] (''[[Impatiens noli-tangere|I. noli-tangere]]''), [[sitnocvjetni nedirak]] (''[[Impatiens parviflora|I. parviflora]]''), [[žljezdasti nedirak]] (''[[Impatiens glandulifera|I. glandulifera]]'') i [[Balfourov nedirak]] (''[[Impatiens balfourii|I. balfourii]]'').<ref>[https://hirc.botanic.hr/fcd/ShowResults.aspx?search=-1957923230 FCD] Pristupljeno 2. rujna 2022.</ref> == Vrste == [[Popis vrsta roda Impatiens|Popis vrsta roda ''Impatiens'']] == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Balzamina| ]] [[Kategorija:Rodovi balzaminovki]] pj9jwpf0olv4ckvnpzytvz63zi1hl5y 0 637027 7615982 5213455 2026-10-10T07:16:06Z Zeljko 1196 Promijenjeno je odredište preusmjeravanja sa stranice [[Balzamina]] na [[Nedirak]] 7615982 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Nedirak]] r8py80fi8skj07lez8t4qiyzxrrnj0p 0 638060 7615922 7404169 2026-10-10T00:18:27Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.6 7615922 wikitext text/x-wiki {{dodaj infookvir|Utvrda}}{{coord|44.5993266|19.0241545|format=dms|display=title}} [[Datoteka:Teocak-Grad-i-dzamija.jpg|mini|desno|250px|Lijevo: Tvrđava u Teočaku, zarasla u šumu. Desno: Džamija Fethija.]] '''Tvrđava u Teočaku''', dio [[Prirodno-graditeljska cjelina Stari Teočak|prirodno-graditeljske cjeline Starog Teočaka]]. Od utvrđenog grada danas su ostali samo ostatci.<ref name="Pogledajte"/> Ostala je samo stara oronula [[kula]].<ref name="DW"/> Podno tvrđave je [[džamija Fethija u Teočaku|džamija Fethija]], [[nišan]]i iz osmanskog perioda te osam [[Kamene kugle u Teočaku|kamenih granitnih kugli]]. Objekti čine prirodno-graditeljsku cjelinu odnosno povijesno područje jer su džamija, stari nišani i kamene kugle u podnožju srednjovjekovnog grada. Ostatci srednjovjekovnog grada trebaju hitnu sanaciju, jer su oštećeni i zapušteni.<ref name="Pogledajte">(boš.) [https://www.bastina.ba/index.php/dr-sc-suadin-strasevic-stara-dzamija-u-priluku-tuzla-2014/40-zavod/vijesti/559-pogledajte-fotografije-koje-smo-zabiljezili-u-starom-teocaku Zavod za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Tuzlanskog kantona] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210217104340/https://www.bastina.ba/index.php/dr-sc-suadin-strasevic-stara-dzamija-u-priluku-tuzla-2014/40-zavod/vijesti/559-pogledajte-fotografije-koje-smo-zabiljezili-u-starom-teocaku |date=17. veljače 2021. }} ''Pogledajte fotografije koje smo zabilježili u Starom Teočaku '' 29. ožujka 2018. (pristupljeno 8. ožujka 2019.)</ref> Kompleks je dosta neistražen. Predstavnici Zavoda za zaštitu i korištenje kulturno-povijesnog i prirodnog naslijeđa Tuzlanske županije podnijeli su 2016. godine peticiju za proglašenje prirodno-graditeljske cjeline Stari grad Teočak [[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine|nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine]].<ref>(boš.) [https://www.bastina.ba/index.php/40-zavod/vijesti/552-mogucnosti-obnove-starog-grada-teocak Zavod za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Tuzlanskog kantona] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} ''Mogućnosti obnove Starog grada Teočak '' 14. ožujka 2018. (pristupljeno 9. ožujka 2019.)</ref> Prije rata bila je pod zaštitom države.<ref name="DW"/> Datira iz [[1345.]] godine.<ref name="tourism">(boš.) [https://tourism-tk.ba/index.php/component/k2/item/60-istorijsko-naslijede-tk-praistorija-srednji-vijek-osmanlije Turistička zajednica Tuzlanskog kantona/Turistička zajednica Županije Soli] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180906010629/https://tourism-tk.ba/index.php/component/k2/item/60-istorijsko-naslijede-tk-praistorija-srednji-vijek-osmanlije |date=6. rujna 2018. }} ''Istorijsko naslijeđe TK - Praistorija, Srednji vijek, Osmanlije'' (Povijesna baština ŽS - prapovijest, srednji vijek, Osmanlije) (pristupljeno 8. ožujka 2019.)</ref> Prema jednim pisanim vrelima čini se da ju je dao podići kralj [[Tvrtko I.]] i njegova mati Jelena [[1353.]] godine. Zatim je sagrađeno naselje koje je protjekom vremena i prema okolnostima dobilo ime [[Stari Teočak]].<ref>{{cite web |url=http://radioglasdrine.com/vijesti/lokalne-vijesti/teocak-tvrdava-stari-grad-i-fethija-dzamija-zaboravljeni-od-svih/ |title=Teočak: Tvrđava Stari grad i Fethija džamija zaboravljeni od svih |author=Samira Bilalić |work=radioglasdrine.com |date=4. srpnja 2014. |accessdate=9. ožujka 2019. |language=boš.}}</ref> Prema legendi, tvrđava je podignuta istovremeno kada i [[Zvornička tvrđava|tvrđava]] u Zvorniku te da je kamen do Zvornika prenošen rukama. Tvrđava je bila trokutne osnove, a pretpostavlja se da je to bilo po uzoru na smederevsku tvrđavu. Smještena je na obroncima planine [[Majevica|Majevice]]. Podignuta je zbog strateški važnog položaja. Vjerojatno je ondašnja tvrđava imala trokutnu osnovu. Stara kula nekada je bila dio srednjovjekovne utvrde i prate ju legende. Kad je uspostavljena redovna osmanska vojska ([[nizam]]), svi bosanski stari gradovi i utvrde izgubili su svrhu. 1840-ih su gotovo svi redom napušteni. Kula je danas pod zaštitom tvrđave kugle koje su branitelji utvrde spuštali niz strme litice braneći se od osvajača.<ref name="DW">(boš.) [https://www.dw.com/bs/zaboravljena-kula/a-16126281 Deutsche Welle] Emir Musli: ''Zaboravljena kula'' 27. srpnja 2012. (pristupljeno 9. ožujka 2019.)</ref> Tvrđava još nije potpuno istražena.<ref>{{cite web |url=http://radioglasdrine.com/vijesti/lokalne-vijesti/teocak-tvrdava-stari-grad-do-danas-nije-ispitana-audio/ |title=Teočak: Tvrđava Stari grad do danas nije ispitana (AUDIO) |author=Samira Bilalić |work=radioglasdrine.com |date=22. veljače 2014. |accessdate=9. ožujka 2019. |language=boš.}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.glasnaroda.ba/tvrdava-srebrenik-jedna-od-najljepsih-ocuvanih-tvrdava-u-bosni-i-hercegovini/ |title=Tvrđava Srebrenik – jedna od najljepših očuvanih tvrđava u Bosni i Hercegovini |work=glasnaroda.ba |access-date=9. ožujka 2019. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150412005701/http://www.glasnaroda.ba/tvrdava-srebrenik-jedna-od-najljepsih-ocuvanih-tvrdava-u-bosni-i-hercegovini/ |archivedate=12. travnja 2015.}}</ref> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Teočak]] [[Kategorija:Utvrde u Bosni i Hercegovini]] bn42lfnqw06pitzz8s7qbd8cushwm5e 0 639810 7615765 7519829 2026-10-09T17:19:10Z MaGa 20797 sitno 7615765 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Glazbenik | Ime = Stijene | Img = | Img_capt = | Img_size = | Landscape = | Background = skupina | Pseudonim = | Osnivanje = [[Klis]], [[Hrvatska]] | Mjesto = | Prebivalište = | Žanr = [[pop rock]], [[rock]] | Djelatno_razdoblje = | Producentska_kuća = [[Jugoton]]<br />[[Croatia Records]]</br>[[PGP RTB]] | Sadašnji članovi = [[Marin Mišo Limić]], [[Izabela Martinović]] | Bivši članovi = [[Zorica Kondža]], [[Vesna Ivić]], [[Maja Blagdan]], [[Zrinka Čuka]], [[Ines Žižić]] | nagrade = | Značajni instrumenti = }} Grupa '''Stijene''' je hrvatski glazbeni sastav iz [[Split]]a. Osnovani su kasnih 1970-ih godina kada ih je, izvorno u [[Klis]]u okupio jedini član koji je preživio sve promjene u grupi, [[Marin Mišo Limić]]. Na scenu se probijaju u ranim 80-ima pobjedama na Zagrebačkom i Splitskom festivalu s dva velika hita koji se i danas često čuju, a to su pjesme „Ima jedan svijet” i „Sve je neobično ako te volim”. Kroz godine postojanja benda izmijenile su se razne pjevačice. Prvi vokal, s kojim su Stijene ujedno i ostvarile najveće uspjehe, bila je [[Zorica Kondža]]. Kroz godine su u grupi pjevale još [[Vesna Ivić]], [[Maja Blagdan]], [[Zrinka Čuka]], [[Ines Žižić]] i [[Izabela Martinović]]. Skladatelj i tekstopisac većine skladbi je i osnivač grupe, Marin Mišo Limić. Neki od njihovih ostalih poznatijih pjesama su „Singing that r'n'r”, „Balkanska korida”, „Ja sam more, ti si rijeka”, „Još te volim kao nekada”, „Znaj, volim te (Ti, što na rivi stojiš sam)” i „Sada kada odlaziš”. == Diskografija == * 1981. – ''Cementna prašina'' – srebrna ploča; vokalistica: Zorica Kondža * 1982. – ''Jedanaest i petnaest'' – srebrna ploča; vokalistica: Zorica Kondža * 1984. – ''Balkanska korida'' – srebrna ploča; vokalistica: Vesna Ivić * 1993. – ''Da je bolje ne bi valjalo'' – vokalistica: Ines Žižić * 1995. – ''15 godina i 6 žena Marina Limića'' (Best of) * 1998. – ''Obećanje'' – vokalistica: Izabela Martinović * 2009. – ''Zlatna kolekcija'' * 2019. – ''Greatest Hits Collection'' == Vanjske poveznice == * {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} [[Kategorija:Hrvatski glazbeni sastavi]] [[Kategorija:Splitski glazbeni sastavi]] [[Kategorija:Jugoslavenska glazba]] 8egcv5dmj2itaq1h280tpzgbyek08ya 0 647185 7615862 7615501 2026-10-09T21:48:58Z Croxyz 205325 7615862 wikitext text/x-wiki {{Infookvir TV serija | ime_serije = Soy Luna | slika = | veličina = | natpis_pod_slikom = | orig_naslov = | orig_pismo = | format_serije = [[telenovela]] | autor = Jorge Edelstein | razvoj = | redatelj = | glazba = | uvodna_glazba = | glumci = Karol Sevilla<br />Ruggero Pasquarelli<br />Valentina Zenere<br />Michael Ronda | pripovjedač = | država = [[Argentina]] | jezik = [[Španjolski jezik|španjolski]] | broj_epizoda = 232 | broj_sezona = 4 | producent = Adrián Suar<br />Fernando Blanco | izvršni_producent = Diego Carabelli | urednik = | lokacija = [[Buenos Aires]]<br />[[Cancún]] | trajanje_epizode = 45 minuta | tv_kuća = [[Disney Channel]] | u_hrv = [[RTL Kockica]] | ostale_kuće = | početak_serije = [[14. ožujka]] [[2016.]] | kraj_serije = [[17. kolovoza]] [[2018.]] | web_stranica = http://disneychannel.disneylatino.com/soy-luna | imdb_id = 5189554 }} '''''Soy Luna''''' [[Argentina|argentinska]] je [[telenovela]] koja se prikazivala od [[14. ožujka]] [[2016.]] do [[17. kolovoza]] [[2018.]] godine na [[Disney Channel]]u. Seriju su razvili Disney Channel Latin America i Disney Channel Europe, Middle East i Africa. == Radnja == Serija prati život 16- godišnje Lune Valente (Karol Sevilla). Ona živi sretan život u Càncunu sa svojim posvojiteljima Monicom i Miguelom, te se ropa sa svojim najboljim prijateljem Simonom Àlvarezom. Život joj se mijenja preko noći jer bogata argentinka iz Buenos Airesa Sharon Benson želi njene roditelje u svojoj vili,pa se Luna mora prilagododiti životu u novoj sredini. Otkriva rolersku stazu Jam and Roller gdje dobiva posao, te odlazi u novu školu Black South Colledge. Upoznaje Ninu Simonetti, s kojom postaje veoma bliska i Àmbar Smith, Sharonino kumče koje joj zagorčava život uz pomoć svojih prijateljica Delfine i Jàzmin. Kasnije, Simon dolazi u Buenos Aires, no Luna i Matteo Balsano, Àmbarin dečko se zaljubljuju. Luna danua čudne snove o svojoj prošlosti, no ona ništa ne shvaća. S druge strane Sharon saznaje da je njena nećakinja Sol Benson preživila požar, te počinje tragati za njom. == Likovi i postava == Hrvatska sinkronizacija nastala je u tvrtki Livada Production 2018. Marina Koret i Petra Kukić odradili su prijevod. Adaptacija je napravila Nina Lolić.<ref name="glas">{{cite web |url=https://sinkropedija.fandom.com/wiki/Soy_Luna |title=Soy Luna - Sinkronizacija |language=hr |accessdate=2020-05-03}}</ref> === Glavni likovi === {| class="wikitable sortable" width="70%" |- style="background:#ADD8E6;" ! rowspan="2"| Ime lika ! rowspan="2"| Nacionalnost ! rowspan="2"| Glumac/Glumica ! colspan="2" class="unsortable"| Prisutnost ! rowspan="2"| Hrvatski glas<ref name="glas" /> |- style="background:#ADD8E6;" ! <small>Epizoda</small> ! <small>Sezona</small> |- | Luna Valente / Sol Benson | align="center"| {{Z|MEX}} | [[Karol Sevilla]] | align="center"| 1–220 | align="center"| 1–3 | [[Dunja Fajdić]] |- | Matteo Balsano | align="center"| {{Z|ITA}} | [[Ruggero Pasquarelli]] | align="center"| 1–220 | align="center"| 1–3 | [[Nikola Marjanović]] |- | Ámbar Smith | align="center"| {{Z|ARG}} | [[Valentina Zenere]] | align="center"| 1–220 | align="center"| 1–3 | [[Ana Ćapalija]] |- | Simón Álvarez | align="center"| {{Z|MEX}} | [[Michael Ronda]] | align="center"| 1–220 | align="center"| 1–3 | [[Adnan Prohić]] |- | Jazmín Carbajal | align="center"| {{Z|ARG}} | [[Katja Martínez]] | align="center"| 1–220 | align="center"| 1–3 | [[Zrinka Antičević]] |- | Gastón Perida | align="center"| {{Z|ARG}} | [[Agustín Bernasconi]] | align="center"| 1–171 | align="center"| 1–3 | [[Dragan Peka]] |- | Delfina „Delfi“ Arismendi | align="center"| {{Z|ARG}} | [[Malena Ratner]] | align="center"| 1–220 | align="center"| 1–3 | [[Mia Krajcar]] |- | Nicolás „Nico“ Navarro | align="center"| {{Z|ARG}} | [[Lionel Ferro]] | align="center"| 1–197 | align="center"| 1–3 | [[Fabijan Pavao Medvešek]] |- | Pedro Arias | align="center"| {{Z|ARG}} | [[Gastón Vietto]] | align="center"| 1–220 | align="center"| 1–3 | [[Marko Jelić]] |- | Nina Simonetti | align="center"| {{Z|ARG}} | [[Carolina Kopelioff]] | align="center"| 1–220 | align="center"| 1–3 | [[Tihana Fraculj]] |- | Sharon Benson <small>(rojena Bilder)</small> | align="center"| {{Z|ARG}} | [[Lucila Gandolfo]] | align="center"| 1–220 | align="center"| 1–3 | [[Matilda Sorić]] |- | Reinaldo „Rey“ Gutiérrez | align="center"| {{Z|ARG}} | [[Rodrigo Pedreira]] | align="center"| 1–220 | align="center"| 1–3 | [[Krunoslav Klabučar]] |- | Miguel Valente | align="center"| {{Z|MEX}} | [[David Murí]] | align="center"| 1–220 | align="center"| 1–3 | [[Vinko Štefanac]] |- | Mónica Aguilar | align="center"| {{Z|MEX}} | [[Ana Carolina Valsagna]] | align="center"| 1–220 | align="center"| 1–3 | [[Petra Vukelić]] |- | Amanda | align="center"| {{Z|ARG}} | [[Antonella Querzoli]] | align="center"| 1–159 | align="center"| 1–2 | |- | Jimena „Jim“ Medina | align="center"| {{Z|ŠPA}} | [[Ana Jara Martínez]] | align="center"| 2–220 | align="center"| 1–3 | [[Tara Thaller]] (1-10)<br />[[Kristina Habuš]] (11-) |- | Ramiro Ponce | align="center"| {{Z|ČIL}} | [[Jorge López]] | align="center"| 2–220 | align="center"| 1–3 | [[Marko Juraga]] |- | Yamila „Yam“ Sánchez | align="center"| {{Z|ARG}} | [[Chiara Parravicini]] | align="center"| 2–220 | align="center"| 1–3 | [[Dora Jakobović]] |- | Tamara Ríos | align="center"| {{Z|ARG}} | [[Luz Cipriota]] | align="center"| 2–82 | align="center"| 1–2 | [[Kristina Gami]] |- | Tino Alcaraz | align="center"| {{Z|ARG}} | [[Diego Sassi Alcalá]] | align="center"| 2–159 | align="center"| 1–2 | [[Marko Movre]] |- | Cato Alcoba | align="center"| {{Z|ARG}} | [[Germán Tripel]] | align="center"| 2–159 | align="center"| 1–2 | [[Zoran Pribičević]] |- | Dr. Ana Valparaíso | align="center"| {{Z|ARG}} | [[Carolina Ibarra]] | align="center"| 2–220 | align="center"| 1–3 | |- | Ricardo Simonetti | align="center"| {{Z|ARG}} | [[Ezequiel Rodríguez]] | align="center"| 3–220 | align="center"| 1–3 | [[Željko Šestić]] |- | Mora Barza | align="center"| {{Z|ARG}} | [[Paula Kohan]] | align="center"| 17–170 | align="center"| 1–3 | [[Marina Poklepović]] |- | Alfredo Bilder | align="center"| {{Z|ARG}} | [[Roberto Carnaghi]] | align="center"| 83–220 | align="center"| 2–3 | |- | Juliana / Marisa Mint | align="center"| {{Z|BRA}} | [[Estela Ribeiro]] | align="center"| 102–220 | align="center"| 2–3 | |- | Benicio Banderbield | align="center"| {{Z|ITA}} | [[Pasquale Di Nuzzo]] | align="center"| 133–220 | align="center"| 2–3 | |- | Emilia Mansfield | align="center"| {{Z|MEX}} | [[Giovanna Reynaud]] | align="center"| 140–220 | align="center"| 2–3 | |- | Gary López | align="center"| {{Z|ARG}} | [[Joaquín Berthold]] | align="center"| 144–220 | align="center"| 2–3 | |- | Margarita „Maggie“ García Centurión | align="center"| {{Z|ARG}} | [[Victoria Suárez Battán]] | align="center"| 166–220 | align="center"| 3 | |- | Eric Andrade | align="center"| {{Z|EKV}} | [[José Andrés Chiluiza Calderón|Jandino]] | align="center"| 168–220 | align="center"| 3 | |} === Sporedni likovi === {| class="wikitable sortable" width="70%" |- style="background:#ADD8E6;" ! rowspan="2"| Ime lika ! rowspan="2"| Nacionalnost ! rowspan="2"| Glumac/Glumica ! colspan="2" class="unsortable"| Prisutnost ! rowspan="2"| Hrvatski glas<ref name="glas" /> |- style="background:#ADD8E6;" ! <small>Epizoda</small> ! <small>Sezona</small> |- | Roberto Muñoz | align="center"| {{Z|ARG}} | [[Marcelo Bucossi]] | align="center"| 2–3 | align="center"| 1 | [[Branko Smiljanić]] |- | Florencia „Flor“ Balsano | align="center"| {{Z|ARG}} | [[Thelma Fardín]] | align="center"| 13–18<br />133–136 | align="center"| 1<br />2 | [[Anabela Barić]] |- | Sebastián Villalobos | align="center"| {{Z|KOL}} | [[Sebastián Villalobos]] | align="center"|25–30<br />100–115, 145–147 | align="center"| 1<br />2 | [[Lovro Ivanković]] |- | Darío | align="center"| {{Z|ARG}} | [[Darío Barassi]] | align="center"| 33–39 | align="center"| 1 | [[Goran Malus]] |- | Mar | align="center"| {{Z|ARG}} | [[Giuliana Scaglione]] | align="center"| 34–39 | align="center"| 1 | [[Anja Nigović]] |- | Arcade | align="center"| {{Z|ARG}} | [[Santiago Stieben]] | align="center"| 34–40 | align="center"| 1 | [[Jadran Grubišić]] |- | Veronica „Vero“ | align="center"| {{Z|ARG}} | [[Josefina Pieres]] | align="center"| 35–39 | align="center"| 1 | [[Mima Karaula]] |- | Isa | align="center"| {{Z|ARG}} | [[Micaela Magliocco]] | align="center"| 35–41 | align="center"| 1 | [[Monika Berberović]] |- | Mariano | align="center"| {{Z|ARG}} | [[Tomas de las Heras]] | align="center"| 38–80 | align="center"| 1 | [[Marko Cindrić]] |- | Daniela | align="center"| {{Z|ARG}} | [[Sol Moreno]] | align="center"| 45–60 | align="center"| 1 | [[Anabela Barić]] |- | Silvana Arial | align="center"| {{Z|ARG}} | [[Micaela Tabanera]] | align="center"| 48–55, 73–74<br />123–131 | align="center"| 1<br />2 | [[Mima Karaula]] |- | Olgita „Olga“ Patricia Peña | align="center"| {{Z|ARG}} | [[Mirta Wons]] | align="center"| 55–56 | align="center"| 1 | [[Mirta Zečević]] |- | Willy Star | align="center"| {{Z|ARG}} | [[Leo Trento]] | align="center"| 56–58 | align="center"| 1 | [[Goran Vrbanić]] |} '''Ostali hrvatski glasovi:''' [[Ana Takač]], [[Daniel Dizdar]], [[Denin Serdarević]], [[Irena Tereza Prpić]], [[Petra Težak]], [[Ranko Tihomirović]], [[Tara Thaller]]<ref name="glas" /> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * {{Imdb naslov|id=5189554|naslov=Soy Luna}} [[Kategorija:Argentinske telenovele]] 459fmxrfkosc2i15vbvhd7jsgcwh3xi 0 649618 7616001 7509633 2026-10-10T09:04:51Z PJ Geest 30644 Replace raster graph with SVG reconstruction: Standard conf.svg 7616001 wikitext text/x-wiki [[datoteka:Standard conf.svg|mini|desno|300px|Standardna postavka [[Koordinatni sustav|koordinatnih sustava]] za Galilejeve transformacije.]] [[datoteka:Sun to Earth.JPG|mini|300px|right|[[Brzina svjetlosti]] je u svim [[Referentni sustav|referentnim sustavima]] jednaka.]] [[datoteka:Nonsymmetric velocity time dilation.gif|mini|desno|300px|S obzirom na [[referentni sustav]] (plavi sat), u [[teorija relativnosti|relativno]] [[ubrzanje|ubrzanom]] crvenom satu [[Vrijeme (fizika)|vrijeme]]će teći sporije.]] [[datoteka:Perihelion precession.svg|mini|300px|desno|Prema [[Opća teorija relativnosti|Općoj teoriji relativnosti]], [[planet]] u svom obilasku oko [[Sunce|Sunca]] opisuje [[elipsa|elipsu]] koja se polako okreće u svojoj [[ravnina|ravnini]] (primjer [[Merkur]]ova [[perihel]]a).]] [[datoteka:Soyuz TMA-1 at the ISS.jpg|mini|desno|300px|[[Vremenska dilatacija]] objašnjava zašto će dva radna [[Sat (instrument)|sata]] izvještavati o različitim [[Vrijeme (fizika)|vremenima]] nakon različitih [[ubrzanje|ubrzanja]]. Tako na primjer, vrijeme [[Međunarodna svemirska postaja|Međunarodne svemirske postaje]] ISS ide sporije, a zaostaje 0,007 [[sekunda|sekundi]] za svakih šest [[mjesec]]i. Da bi [[GPS]] [[Umjetni satelit|sateliti]] radili, oni se moraju prilagoditi sličnom savijanju svemirskog vremena kako bi se uskladili sa sustavima na [[Zemlja|Zemlji]].]] '''Galileijeve transformacije''' (po [[Galileo Galilei|G. Galileiju]]) su [[matematika|matematičke]] [[Preobrazba|transformacijske]] [[Relacija|relacije]] kojima se prema [[Galileijevo načelo relativnosti|Galileijevu načelu relativnosti]] pri prijelazu iz jednoga [[Referentni sustav|referentnog sustava]] u drugi preračunavaju [[koordinate]] položaja i [[brzina|brzine]] [[čestica]]. Vrijede samo za male brzine, a za brzine bliske [[brzina svjetlosti|brzini svjetlosti]] vrijede [[Lorentzove transformacije]]. Gibanje tijela promatra se u dvama referentnim sustavima, od kojih jedan miruje a drugi se giba brzinom ''v''. Ako se pretpostavi da se smjer gibanja tijela poklapa s osi ''x'' u obama referentnim sustavima i ako se u nekom početnom trenutku ''t'' = 0 ishodišta dvaju sustava podudaraju, za odnos koordinate ''x'' mirnoga sustava prema koordinati ''x''′ sustava koji se giba u odnosu na njega brzinom ''v'' vrijedi: :<math> x = x' + v \cdot t </math> i :<math> x' = x - v \cdot t </math> Ako se ove [[Jednadžba|jednadžbe]] [[Derivacija|deriviraju]] po [[Vrijeme (fizika)|vremenu]], dobiva se pravilo za zbrajanje brzina: :<math> \dot{x} = \dot{x}' + v </math> i :<math> \dot{x}' = \dot{x} - v </math> Drugom derivacijom po vremenu (''v'' je konstantno) dobiva se za [[ubrzanje]]: :<math> \ddot{x} = \ddot{x}' </math> [[Ubrzanje]] je u jednom i drugom sustavu isto. Kako je [[sila]] jednaka [[masa|masi]] pomnoženoj s ubrzanjem, slijedi da je [[Newtonovi zakoni gibanja|Newtonov zakon gibanja]] isti u svim pravocrtnim ([[translacija|translacijskim]]) sustavima, odnosno da je Newtonov zakon gibanja nepromjenjiv (invarijantan) prema Galilejevim transformacijama.<ref>{{Citiranje weba |url=https://enciklopedija.hr/clanak/21096 |title=Galileijeve transformacije |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=}}</ref> === Objašnjenje === Univerzalna konstantnost [[brzina svjetlosti|brzine svjetlosti]] postaje jasna kad pomislimo da je širenje [[svjetlost]]i [[Elektromagnetsko zračenje|elektromagnetski proces]]. U [[Klasična mehanika|klasičnoj mehanici]] vrijedi Galileijevo načelo relativnosti da su fizikalni zakoni valjani u svim sustavima koji se međusobno nalaze u jednolikom, konstantnom gibanju. Ovo načelo relativnosti slijedi neposredno iz [[Newtonovi zakoni gibanja|Newtonova zakona gibanja]], jer se [[sila|sile]] odnose samo na promjene brzina ([[ubrzanje]]), a ne na same iznose [[brzina]]. Promatrajući gibanja mehaničkih sistema u [[vlak]]u koji se kreće [[Jednoliko pravocrtno gibanje|jednolikom (konstantnom) brzinom]], nalazimo iste fizikalne zakone kao i na zemlji. Tek kad vlak promijeni svoju brzinu, primijetimo u zadobivenom udarcu da se nalazimo u kutiji za koju vrijede drugi zakoni. Ima vlakova u kojima se nalaze [[biljar]]ski stolovi i kuglice za razonodu putnika. Svaki putnik mogao je pri tom primijetiti da igra biljar u vlaku s istom tehnikom kao i u nekom [[restoran]]u. To znači da u vlaku koji se kreće vrijede isti [[Jednoliko pravocrtno gibanje|zakoni pravocrtnog gibanja]] i međusobnih [[sraz]]ova za biljarske kuglice kao i na mirnoj zemlji. Tek kad vlak zavija ili se ubrzava ili usporava, primijeti igrač da njegova uobičajena tehnika ne donosi uspjeha u igri. S [[ubrzanje]]m vlaka postaju staze biljarskih kuglica zakrivljene, a srazovi drukčiji, i igrač ne pogađa cilj. U ubrzanom sustavu pojavljuju se prividne sile na koje se ne odnosi Newtonov zakon gibanja. Mehanički zakoni vrijede samo u sustavima koji miruju ili se međusobno kreću s konstantnom brzinom. Nema razloga da klasično načelo relativnosti ne bi vrijedilo i za [[elektromagnetizam]]. Sustavi koji se nalaze u stanju jednolikog međusobnog gibanja i u [[Maxwellove jednadžbe|Maxwellovoj su teoriji]] jednako valjani. [[Mjerenje]]m [[Coulombov zakon|električnih sila]] između [[električni naboj|električnih naboja]] opažamo iste zakone u brzom vlaku kao i [[laboratorij]]u na zemlji. Ova jednakovaljanost Maxwellovih zakona u sustavima koji miruju ili se kreću konstantnom brzinom razabire se neposredno iz samih jednadžbi koji opisuju elektromagnetske procese. No pored te istovjetnosti postoji i bitna razlika između Newtonovih zakona i Maxwellovih jednadžbi. Za razliku od mehaničkih, u Maxwellovim zakonima dolazi prvi put u [[povijest fizike|povijesti fizike]] neka univerzalna [[konstanta]]. U Newtonovom zakonu nema takve univerzalne konstante, mase tijela su povoljne. U jednadžbama koje određuju promjene [[Elektromagnetsko polje|elektromagnetskog polja]] dolazi konstanta ''c'' kao čimbenik (faktor), a njezin opstanak ima dalokosežne posljedice. Maxwellovi zakoni vrijede u svim inercijalnim sustavima, i ta je konstanta u svim sustavima ista. No ta konstanta ima značenje brzine širenja elektromagnetskih promjena. Dakle se elektromagnetske promjene šire u svim sustavima koji miruju ili se jednoliko kreću s konstantnom, istom brzinom. Budući da je svjetlost širenje elektromagnetskih promjena, postaje nam jasno zašto je [[brzina svjetlosti]] konstanta. Svjetlost ne možemo shvatiti kao širenje mehaničkih [[titranje|titraja]]. Nije dopušteno prenijeti na svjetlost zorne predodžbe koje imamo o gibanju mehaničkih tijela. Mogu, kako god brzo hoću, trčati za svjetlošću, nikada je neću stići. Ona ima za sve motritelje uvijek istu brzinu. Polazeći od te činjenice da ne može biti većih brzina od brzine svjetlosti, [[Albert Einstein|A. Einstein]] je 1905. iznio kritiku klasičnih predodžbi o [[Prostorvrijeme|prostoru i vremenu]] i stvorio [[Posebna teorija relativnosti|posebnu teoriju relativnosti]]. Njegova [[dinamika]] počivala je na dvjema [[aksiom]]ima: * u svim sustavima, koji se nalaze u stanju jednolikog međusobnog gibanja, vrijedi isti fizikalni zakoni. * brzina svjetlosti je u svim tim sustavima jednaka. Prvi aksiom slaže se s klasičnom fizikom, drugi odaje specifičnu crtu elektrodinamičke prirode svijeta. Konstantnost brzine svjetlosti bitni je element koji dolazi kod izmjene klasične mehanike. Možemo se lako na prijašnjem primjeru s vlakom uvjeriti da je tim elementom srušena apsolutna istodobnost svih događaja. Pretpostavimo da su prvi i posljednji putnik jednako udaljeni od srednjeg. Taj neka odašilje optički [[signal]]. Putnici u vlaku što se kreće s jednolikom brzinom mogu s punim pravom tvrditi da oni miruju. Svjetlosni signal će za njih istodobno prispjeti do prvog i posljednjeg putnika. Za nas koji miruju na Zemlji ta dva događaja, kad je svjetlost pala na očne mrežnice prvog i posljednjeg putnika, neće nikako biti istodobna. Do prednjeg putnika stići će optički signal kasnije, do posljednjeg prije. Događaji koji su za putnika u vlaku istodobni, nama se na zemlji prikazuju u različitim vremenskim trenutcima. Apsolutna istodobnost izgubila je smisao. Aksiomom o konstantnosti brzine svjetlosti u svim sustavima, koji se jednoliko kreću ukinuta je klasična istodobnost događaja. U klasičnoj mehanici ima smisla govoriti o istom vremenu za sve motritelje. "Sada u 12 sati imaju svi motritelji na [[Zemlja|Zemlji]], na [[Mjesec]]u ili na bilo kojoj zvijezdi isto vrijeme, naime 12 sati. Za jedan sat kasnije imat će svi ti motrioci također isto vrijeme, naime sati". Takve su izjave o vremenu u klasičnoj [[kinematika|kinematici]] upravo pretpostavka opisivanju događaja. Vremenskim razmacima pripada značenje neovisno o načinu mjerenja, oni su upravo isti za sve motritelje. Time, što u teoriji relativnosti utvrđujemo istodobnost optičkim signalima utvrditi istodobnost. U tom sustavu možemo metrima izmjeriti udaljenost između pojedinih točaka. Ako su dvije točke udaljene ''d'', svjetlost treba vrijeme ''d/c'' da stigne od jedne točke do druge. Signal svjetlosti omogućuje pojedincima u tim točkama, da usporede i kontroliraju tok svojih satova. Daje li jedan pojedinac u 12 sati signal, drugi primi taj signal u 12 sati + ''d/c'' sekunda, te može svoj sat poravnati na to vrijeme. Svi pojedinci jednog te istog sustava mogu svjetlosnim signalima regulirati i utvrditi istovremenost. No ta istovremenost ima smisla samo za pojedince jednog te istog sustava u kretanju. Za druge motrioce, prema kojima se taj sustav kreće, njihove su istovremenosti pogrešne. Istovremenost može se dakle odrediti samo za pojedine sustave u gibanju. Svaki sustav u gibanju ima svoj [[sat]], svoja vlastita vremena. To je prvi rezultat relativističke kritike naših svakidašnjih predodžbi o vremenu.<ref> [[Ivan Supek]]: "Nova fizika", Školska knjiga Zagreb, 1966.</ref> == Izvori == {{izvori}} {{Hrvatska enciklopedija – autorska prava}} [[Kategorija:Teorijska fizika]] [[Kategorija:Vrijeme u znanosti]] dcjx64qczvwlzji1u96xyv3pf0z9rkt 0 652810 7615815 7463223 2026-10-09T19:34:14Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.6 7615815 wikitext text/x-wiki {{NPOV/provjeriti|autor=Gorisvijeća}}{{stil pisanja}} {{Infookvir gimnastičar | ime = Tina Zelčić | slika = | slika_širina = | slika_opis = | puno_ime = | nadimak = | državljanstvo = {{ZD+X|HRV}} | datum_rođenja = [[21. listopada]] [[2002.]] | mjesto_rođenja = [[Zagreb]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | zanimanje = | karijera = | disciplina = [[Športska gimnastika]] | sprave = Greda | trener = | trenerica = | klub = ZTD Hrvatski sokol | prethodni_klubovi = | visina = 168 | težina = | nagrade = | kraj_karijere = | napomena = | ažurirano = | medalje = }} '''Tina Zelčić''' ([[Zagreb]], [[21. listopada]] [[2002.]]), hrvatska [[gimnastika|gimnastička]] reprezentativka, vježbačica na [[greda (gimnastika)|gredi]]. Članica [[ZTD Hrvatski sokol]] iz Zagreba.<ref name="dobro2018">[https://osijekgym.com/en-presenting-the-croatian-national-team-for-the-dobro-world-cup-osijek-2018/ DOBRO World Cup] ''Predstavljamo hrvatsku gimnastičku reprezentaciju na DOBRO World Cupu Osijek 2018. '' (pristupljeno 27. rujna 2019.)</ref> Visoka je 168 cm. Sudionica Europskog juniorskog prvenstva u Bernu. Trenira ju bivši hrvatski reprezentativac [[Marko Brez]].<ref name="dobro2018"/> Na svom trećem nastupu<ref name="sptv">[https://sptv.hr/novosti/tina-zelcic-u-finalu-2019-08-31 Sportska televizija] ''Tina Zelčić u finalu'', 31. kolovoza 2019. (pristupljeno 27. rujna 2019.)</ref> u [[Svjetski gimnastički kup|Svjetskom gimnastičkom kupu]], koji je bio 2019. u turskom Mersinu svojoj prvoj ikad završnici bila je četvrta, a postolje joj je izmaknulo za 0,050 bodova.<ref>[http://www.glas-slavonije.hr/409373/6/Benovic-se-pridruzio-Seligmanu-i-Markovicu Glas Slavonije] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} K.L./H: ''Benović se pridružio Seligmanu i Markoviću'', 2. rujna 2019. (pristupljeno 27. rujna 2019.)</ref> Uspjeh je tim veći što joj je to uspjelo na prvom velikom natjecanju nakon godinu dana i operacije lakta.<ref name="sptv"/> Prvi je nastup na Svjetskom kupu bio u Osijeku 2018. godine.<ref name="dobro2018"/> == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Zelčić, Tina}} [[Kategorija:Hrvatski gimnastičari]] [[Kategorija:Životopisi, Zagreb]] 2tfv280r65jnxb9w6hwl722qkpqfz2g 0 654486 7616063 7573914 2026-10-10T11:46:50Z Juso Jusić 375011 /* */ 7616063 wikitext text/x-wiki <table class="infobox vcard" style="text-align:left;"> <tr><th style="text-align:center; font-size:120%;" class="fn n org" colspan="2">Reis-ul-ulema</th></tr> <tr><td style="text-align:center;" colspan="2">[[Datoteka:Reis-ul-ulema logo.png|220px|Logo reis-ul-uleme Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini]]</td></tr> <tr><td style="text-align:center;" colspan="2">[[Datoteka:Nedžad Grabus.jpg|alt=Nedžad ef. Grabus|392x392px|Husein ef. Kavazović]]</td></tr> <tr><th>[[Reis-ul-ulema]]</th><td>[[Husein Kavazović|Nedžad ef. Grabus]]</td></tr> <tr><th>Osnovano</th><td>[[1882.]]</td></tr> <tr><th>Sjedište</th><td>[[Careva džamija u Sarajevu|Careva džamija]] u Sarajevu</td></tr> <tr><th>Jurisdikcija</th><td>[[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Bosna i Hercegovina]]<br/>[[Datoteka:Flag_of_Croatia.svg |25px]] [[Hrvatska]]<br/>[[Datoteka:Flag of Slovenia.svg |25px]] [[Slovenija]]<br/>[[Datoteka:Flag of Serbia.svg|25px]] [[Srbija]]</td></tr> <tr><th>Dijaspora</th><td>[[Islamska zajednica Bošnjaka u Zapadnoj Europi|Europa]]<br/>[[Islamska zajednica Bošnjaka u Australiji|Australija]]<br/>[[Islamska zajednica Bošnjaka Sjeverne Amerike|Sjeverna Amerika]]</td></tr> <tr><th>Broj vjernika</th><td>oko 4 milijuna</td></tr> </table> '''Reis-ul-ulema'''<ref>{{Citiranje weba |author=Armin Čaušević |title=Institucija Reisu-l-uleme |url=https://static.islamskazajednica.ba/institucija-reisu-l-uleme |language=bs-ba |accessdate=2020-07-10 |archive-date=29. ožujka 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210329050510/https://www.islamskazajednica.ba/institucija-reisu-l-uleme |url-status=dead }}</ref><ref>{{Citiranje weba |author=Armin Čaušević |title=Reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović |url=https://static.islamskazajednica.ba/reisu-l-ulema-husein-ef-kavazovic |language=bs-ba |accessdate=2020-07-10 |archive-date=10. srpnja 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200710072957/https://static.islamskazajednica.ba/reisu-l-ulema-husein-ef-kavazovic |url-status=dead }}</ref> ([[turski jezik|turski]]: ''reisül-ulema'', [[Arapski jezik|arapski]]: رئيس العلماء - starješina vjerskih učenjaka) naslov je za [[Veliki muftija|velikog muftiju]] u [[Bošnjaci|Bošnjaka]] muslimana. Predstavlja najviši vjerski autoritet ne samo za muslimane u Bosni i Hercegovini već i za muslimane u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], [[Sandžak]]u, [[Slovenija|Sloveniji]], [[Srbija|Srbiji]] i [[Bošnjaci|bošnjačkoj]] dijaspori,<ref name="izBiH">{{cite web |title=Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini |url=http://www.islamskazajednica.ba/islamska-zajednica/o-islamskoj-zajednici |website=islamskazajednica.ba |accessdate=2018-03-07}}</ref> gdje su muslimani organizirani kroz [[mešihat]]e. Sjedište reis-ul-uleme je u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Suverenitet duhovne zajednice sa središtem u Sarajevu donekle priznaju i muslimanske zajednice u [[Crna Gora|Crnoj Gori]] i [[Mađarska|Mađarskoj]]. Organizacija muslimana [[Mađarska|Mađarske]] je, kao krovna zajednica muslimana u toj državi, u više navrata pozvala reisu-l-ulemu, da bude vjerski poglavar muslimana i u Mađarskoj, dok [[Islamska zajednica u Crnoj Gori]] posjeduje mešihat, ali ne [[rijaset]] i reisu-l-ulemu. Pored toga, ova organizacija koristi institucionalnu, kadrovsku i drugu pomoć [[Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini|Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini]].<ref>{{cite web |url=https://www.klix.ba/vijesti/svijet/muslimani-u-madjarskoj-zele-dzamiju-i-reisa-kavazovica-za-vjerskog-poglavara/130907031|title=Muslimani u Mađarskoj žele džamiju i reisa Kavazovića za vjerskog poglavara|publisher=klix.ba |date=2017-08-05 |accessdate=2020-12-30}}</ref><ref>{{cite web |url=https://stav.ba/vijest/raspisani-izbori-za-reisa-islamske-zajednice-u-crnoj-gori/5025|title=Raspisani izbori za reisa Islamske zajednice u Crnoj Gori|publisher=stav.ba |date=2017-08-05 |accessdate=2020-12-30}}</ref> Trenutni reis-ul-ulema je [[Nedžad Grabus|Nedžad ef. Grabus.]] == Povijest == {{glavni|Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini}} [[Datoteka:Rijaset u sarajevu.JPG|thumb|lijevo|U upravnoj zgradi [[Rijaset]]a u [[Sarajevo|Sarajevu]] nalazi se i sjedište reis-ul-uleme]] [[Datoteka:Džemaluddin Čaušević 1914.jpg|thumb|lijevo|Reis-ul-ulema [[Mehmed Džemaluddin Čaušević|Mehmed Džemaluddin ef. Čaušević]] i [[Oskar Potiorek]], [[Sarajevo]] 1914.]] [[Datoteka:Naim Hadžiabdić Priboj.jpg|thumb|lijevo|Reis-ul-ulema [[Naim Hadžiabdić|Naim ef. Hadžiabdić]] u posjeti [[Priboj]]u]] Naslov reis-ul-ulema pojavio se u prvi put 1881. u molbi [[Bošnjaci|bošnjačkih]] uglednika [[Austro-Ugarska|austrougarskim]] vlastima da imaju svoga poglavara koji će rukovoditi njihovim vjerskim poslovima. Godinu dana kasnije, Austro-Ugarska je udovoljila ovoj molbi, koju je i sama inicirala, te je formiran [[Rijaset|Medžlis-i ulema]] (Savjet uleme) sastavljen od četiri alima (učenjaka) i reis-ul-uleme kao predsjednika. Tim činom uspostavljeno je vjersko vodstvo Bošnjaka odvojeno od [[Istanbul]]a (Mešihat). Alternativa službi reisu-l-uleme mogla je biti veliki muftija ili glavni muftija, naziv za vjerskog vođu kod ostalih muslimanskih zajednica na [[Balkan]]u. Kod svih ovih zajednica nakon odstupanja [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] uspostavljaju se vjerske organizacije na čelu s [[muftija|muftijom]]. U većini balkanskih zemalja s muslimanskim manjinama (Bugarska, Srbija, Grčka, Rumunjska) nakon [[Balkanski ratovi|Balkanskih ratova]] ugovorima o miru je bilo predviđeno osnivanje nacionalnih vjerskih administracija muslimana na čelu s velikim/glavnim muftijama. Jednoobraznost ovih rješenja posljedica je činjenice da je postignuto putem ugovora Osmanskog Carstva i balkanskih država pa su slijeđeni istovjetni institucionalni obrasci. Međutim, Bošnjaci su sami, pod pritiskom austrougarske vlasti izgradili poseban sustav vjerske administracije i zbog toga su bila moguća rješenja koja nemaju paralelu među ostalim muslimanskim zajednicama na Balkanu.<ref name="#1">{{cite web |url=https://hamdocamo.wordpress.com/2017/09/15/islamska-zajednica-u-bosni-i-hercegovini-reisu-l-ulema/ |title=Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini: Reis-ul-ulema |publisher=hamdacamo.wordpress.com |date=2017-08-05 |accessdate=2016-05-07}}</ref> == Legitimitet == Do 1878. najviši vjerski velikodostojnici su bili [[muftija|muftije]] koji su u osmanskoj hijerarhiji uleme imali rang pokrajinskih muftija. Postavljani su od [[šejh-ul-islam]]a koji je izdavao i poseban dokument o postavljenju poznat kao menšura. Tokom cjelokupnog vremena postojanja ureda šejhu-l-islama u [[Istanbul]]u, koji je ukinut 1924, Bošnjaci su insistirali na tome da reisu-l-ulema dobije pismo o imenovanju, iz Istanbula. Austro-Ugarska je bila zainteresirana za pitanje izbora reis-ul-uleme. Autonomni štatut 1909. godine je donio rješenje koje je odražavalo izvjesnu podjelu na izbor reisu-l-uleme između Bošnjaka, Austro-Ugarske i šejh-ul-islama. Prema Štatutu, Izborno tijelo nominiralo je tri kandidata za upražnjeno mjesto reis-ul-uleme od kojih je austrougarski monarh birao jednog i imenovao ga na tu dužnost. Nakon toga Izborna kurija se obraćala molbom šejh-ul-islamu da imenovanom reis-ul-ulemi izda menšuru. Molba je upućivana diplomatskim putem. Ista ili slična procedura predviđana je kasnije i za muslimane ostalih balkanskih zemalja nakon Balkanskih ratova. Nova situacija nastupila je nakon ukidanja [[Mešihat]]a u [[Turska|Turskoj]] 1924. godine. Godine 1930. Islamska zajednica u Kraljevini Jugoslaviji pronalazi novo rješenje za izvor legaliteta reisu-l-uleme. Ustav Islamske zajednice u Kraljevini Jugoslaviji od 9. srpnja 1930. propisao je da posebno tijelo sastavljeno od nacionalnih muslimanskih uglednika izda pismo o imenovanju novoizabranog reis-ul-uleme "sve dok se ne uspostavi pravovaljani [[kalif]]at". Kalifat do danas nije ponovno uspostavljen. Ova praksa izdavanja menšure vjerskom poglavaru Bošnjaka nakon ukidanja Mešihata jedinstven je slučaj među muslimanima na Balkanu. Druge manjinske muslimanske zajednice, i kada su imale općeprihvaćene vjerske vođe, nisu nastojale da im osiguraju, makar i formalnu, šerijatsku legitimaciju.<ref name="#1"/> == Izbor == [[Slika:Pope John Paul II and Grand Mufti Mustafa Cerić in Bosnia and Herzegovina, 1997.jpg|thumb|Reis-ul-ulema [[Mustafa Cerić|Mustafa ef. Cerić]] s papom [[Ivan Pavao II.|Ivanom Pavlom II.]], [[Sarajevo]] 1997.]] Kada je u pitanju izbor reis-ul-ulemu, po Ustavu Islamske zajednice u BiH iz 1997. godine, kandidati za reis-ul-ulemu ne mogu biti mlađi od 40 godina.<ref>{{cite web |title=Ustav Islamske zajednice u BiH |url=https://www.islamskazajednica.ba/images/stories/Ustavi/Ustav_IZ-e_iz_1997.pdf |website=islamskazajednica.ba |publisher=Islamska zajednica |accessdate=2019-10-25}}</ref> Izborno tijelo broji od 350 do 400 članova, a čine ga članovi Sabora, [[Rijaset]]a, glavni imami, muftije, rukovoditelji svih ustanova [[Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini|Islamske zajednice]], osobe koje imaju legitimitet cijele zajednice iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Slovenije, Sandžaka, Srbije, te dijaspore (Australija, Amerika, Europa). Bira se tajnim glasovanjem, a nakon izbora reis-ul-uleme Sabor Islamske zajednice imenuje Odbor za predaju menšure reis-ul-ulemi. Prilikom preuzimanja menšure reis-ul-ulema polaže zakletvu u [[Gazi Husrev-begova džamija|Gazi Husrev-begovoj džamiji]] u Sarajevu i službeno stupa na dužnost. Ako je za reis-ul-ulemu ponovo izabran dotadašnji reis-ul-ulema svečanost obznanjivanja njegovog novog mandata obavlja se prema propisanom protokolu bez predaje nove Menšure. Mandat reis-ul-uleme traje sedam godina i sedmogodišnje razdoblje može se produžiti za još jedan mandat.<ref>{{cite web |title=Sabor Islamske zajednice u BiH sutra bira reisu-l-ulemu |url=https://www.faktor.ba/vijest/sabor-islamske-zajednice-u-bih-sutra-bira-reisu-l-ulemu/54734 |website=faktor.ba |publisher=faktor.ba |accessdate=2019-10-25}}</ref> == Reis-ul-uleme == {{legend2|#cfc|reis-ul-ulema|border=1px solid #AAAAAA}} {{legend2|#efe|[[naibu-reis]] koji je rukovodio upražnjenim mjestom reis-ul-uleme|border=1px solid #AAAAAA}} {| class="wikitable" style="text-align: center; font-size:90%;" ! Br. ! Slika ! Ime i prezime ! Mandat započeo ! Mandat završio ! Napomena |- style="background:#cfc; color:black;" | '''1.''' || [[Datoteka:No image.png|50px]] ||[[Mustafa Hilmi Hadžiomerović|Mustafa Hilmi ef. Hadžiomerović]]<br />(1816. – 1895) || 1882. || 1893. || |- style="background:#cfc; color:black;" | '''2.''' ||[[Datoteka:Mehmed Teufik Azabagić.jpg|50px]] ||[[Mehmed Teufik Azabagić|Mehmed Teufik ef. Azabagić]]<br />(1838. – 1918.) || 1893. || 1909. || |- style="background:#efe; color:black;" | − ||[[Datoteka:No image.png|50px]] || [[Ahmed Munib Korkut|Ahmed Munib ef. Korkut]] || 1909. || 1910. || |- style="background:#cfc; color:black;" | '''3.''' ||[[Datoteka:Sulejman Šarac.jpg|50px]] || [[Hafiz Kurana|hfz.]] [[Sulejman Šarac|Sulejman ef. Šarac]]<br />(1850. – 1927.) || 1910. || 1912. || |- style="background:#efe; color:black;" | − ||[[Datoteka:Mehmed Teufik ef. Okić.jpg|50px]]|| [[Hafiz Kurana|hfz.]] [[Mehmed Teufik Okić|Mehmed Teufik ef. Okić]]<br />(1870. – 1932.) || 1912. || 1914. || |- style="background:#cfc; color:black;" | '''4.''' ||[[Datoteka:Reis Čaušević.jpg|50px]]|| [[Mehmed Džemaluddin Čaušević|Mehmed Džemaluddin ef. Čaušević]]<br />(1870. – 1938.) || 1914. || 1930. || |- style="background:#cfc; color:black;" | '''5.''' ||[[Datoteka:Ibrahim maglajlić.jpg|50px]]|| [[Hafiz Kurana|hfz.]] [[Ibrahim Maglajlić|Ibrahim ef. Maglajlić]]<br />(1861. – 1936.) || 1930. || 1936. || |- style="background:#efe; color:black;" | − ||[[Datoteka:Salih Safvet Bašić.jpg|50px]] || [[Salih Safvet Bašić|Salih Safvet ef. Bašić]]<br />(1886. – 1948.) || 1936. || 1938. || |- style="background:#cfc; color:black;" | '''6.''' ||[[Datoteka:Fehim Spaho.jpg|50px]]|| [[Fehim Spaho|Fehim ef. Spaho]]<br />(1877. – 1942.) || 1938.|| 1942. || |- style="background:#efe; color:black;" | − || [[Datoteka:Salih Safvet Bašić.jpg|50px]] || [[Salih Safvet Bašić|Salih Safvet ef. Bašić]]<br />(1886. – 1948.) || 1942. || 1947. || |- style="background:#cfc; color:black;" | '''7.''' ||[[Datoteka:Ibrahim Fejic.jpg|50px]] || [[Ibrahim Fejić|Ibrahim ef. Fejić]]<br />(1879. – 1962.) || 1947. || 1957. || |- style="background:#cfc; color:black;" | '''8.''' ||[[Datoteka:Sulejman Kemura.jpg|50px]] || [[Sulejman Kemura|Sulejman ef. Kemura]]<br />(1908. – 1975.) || 1957. || 1975. || |- style="background:#cfc; color:black;" | '''9.''' ||[[Datoteka:Naim Hadžiabdić.jpg|50px]] || [[Naim Hadžiabdić|Naim ef. Hadžiabdić]]<br />(1918. – 1987.) || 1975. || 1987. || |- style="background:#efe; color:black;" | − || [[Datoteka:No image.png|50px]] || Ferhat ef. Šeta || 1987. || 1987.|| |- style="background:#cfc; color:black;" | '''10.''' ||[[Datoteka:Husein Mujić.jpg|50px]]|| [[Hafiz Kurana|hfz.]] [[Husein Mujić|Husein ef. Mujić]]<br />(1918.-?) || 1987. || 1989. || |- style="background:#cfc; color:black;" | '''11.''' ||[[Datoteka:Jakub ef. Selimoski.jpg|50px]] || [[Jakub Selimoski|Jakub ef. Selimoski]]<br />(1946. – 2013.) || 1991. || 1993.|| [[naibu-reis]] (1989.-1991.)<br /> reis-ul-ulema (1991.-1993.) |- style="background:#cfc; color:black;" | '''12.''' ||[[Datoteka:Mustafa Cerić (20060315) (cropped).jpg|50px|]] || [[Mustafa Cerić|Mustafa ef. Cerić]]<br />(r. 1952) || 1993. || 2012. || [[naibu-reis]] (1993.-1998.)<br /> reis-ul-ulema (1998.-2012.) |- style="background:#cfc; color:black;" | '''13.''' ||[[Datoteka:Husein Kavazović (cropped).jpg|50px|]] || [[Husein Kavazović|Husein ef. Kavazović]]<br />(r. 1964) || 2012. || 2026. || reis-ul-ulema (2012.-2026.) |- |'''14.''' | |[[Nedžad Grabus|Nedžad ef. Grabus]] (r. 1968) |2026. |''trenutačno'' | |} == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == * [http://issuu.com/pepe100/docs/uloga_i_zna_aj_institucije_halifata_kroz_historiju Uloge i značaj halifata kroz historiju] [[Kategorija:Reis-ul-ulema| ]] [[Kategorija:Islam u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Islam u Srbiji]] [[Kategorija:Islam u Sloveniji]] g3bvo3iqkvup3u4sv5p8nmh8d1t5x2y 0 654749 7616057 7390277 2026-10-10T11:37:09Z Medicuship 375015 /* */ 7616057 wikitext text/x-wiki {{Infookvir političar |ime = Nedžad ef. Grabus |slika = Nedžad Grabus.jpg |veličina = 220px |opis slike = |malaslika = |opis male slike = |datum rođenja = [[1968.]] |mjesto rođenja = [[Travnik]] |datum smrti = |položaj = [[Sarajevski muftiluk|muftija sarajevski]] |mandat_start = 2021. |mandat_kraj = trenutačno |potpredsjednik = |potpremijer = |zamjenik = |premijer = |predsjednik = |prethodnik = [[Enes Ljevaković|Enes ef. Ljevaković]] |nasljednik = |čin2 = [[Islamska zajednica u Republici Sloveniji| predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Republici Sloveniji, muftija ljubljanski]] |mandat_start2 = 2006. |mandat_kraj2 = 2021. |potpredsjednik2 = |potpremijer2 = |zamjenik2 = |premijer2 = |predsjednik2 = |prethodnik2 = [[Ibrahim Malanović|Ibrahim ef. Malanović]] (vršitelj dužnosti) |nasljednik2 = Nevzet ef. Porić |čin3 = |mandat_start3 = |mandat_kraj3 = |potpredsjednik3 = |potpremijer3 = |zamjenik3 = |premijer3 = |predsjednik3 = |prethodnik3 = |nasljednik3 = |stranka = |supruga = |zanimanje = [[teolog]] |fusnote = }} '''Nedžad ef. Grabus''' ([[Travnik]], [[1968.]]) je reisul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. == Karijera == Nedžad ef. Grabus radio je u Vjersko-prosvjetnoj službi [[Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini|Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini]], te kao suradnik na Radiju BiH od 2001. do 2003. godine kao urednik Religijskog programa. Također, dugogodišnji je suradnik TV Sarajevo. Predavač je na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu. Za predsjednika [[Islamska zajednica u Republici Sloveniji|Mešihata Islamske zajednice u Republici Sloveniji]] i muftiju ljubljanskog postavljen je travnja 2006. godine. Tu dužnost je obnašao do svibnja 2021. godine, kada je imenovan za [[Sarajevski muftiluk|muftiju sarajevskog]].<ref name="Nedžad Grabus">[https://ba.n1info.com/vijesti/sabor-iz-u-bih-nedzad-grabus-imenovan-za-novog-sarajevskog-muftiju/] Sabor IZ u BiH: Nedžad Grabus imenovan za novog sarajevskog muftiju</ref><ref name="N1">[https://www.islamskazajednica.ba/clanovi-vijeca-muftija/grabus-ef-nedzad-muftija-mesihata-iz-u-sloveniji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191020092958/https://www.islamskazajednica.ba/clanovi-vijeca-muftija/grabus-ef-nedzad-muftija-mesihata-iz-u-sloveniji |date=20. listopada 2019. }} Muftija za Sloveniju dr. Nedžad ef. Grabus</ref> 10. oktobra 2026. godine imenovan je za reisul-ulemu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Govori [[engleski jezik|engleski]] i [[slovenski jezik]]. == Djela == *''Mogućnosti islamskoga djelovanja posredstvom elektronskih medija'' (1995.) *''Islam u BH medijima u oskudici vjerskog novinarstva'' (2000.); *''O prednosti vjerovjesnika nad melekima'' (2001.); *''Šejh-Jujino tumačenje islamskoga vjerovanja – akaida'' (2002.); *''El-Bagdadijevo učenje o temeljima imana'' (2002.); == Povezani članci == * [[Muftija]] * [[Islamska zajednica u Republici Sloveniji]] == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://www.islamskazajednica.ba/clanovi-vijeca-muftija/grabus-ef-nedzad-muftija-mesihata-iz-u-sloveniji Nedžad ef. Grabus] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191020092958/https://www.islamskazajednica.ba/clanovi-vijeca-muftija/grabus-ef-nedzad-muftija-mesihata-iz-u-sloveniji |date=20. listopada 2019. }} na islamskazajednica.ba {{niz| prethodi= [[Enes Ljevaković|Enes ef. Ljevaković]]| sredina= [[Sarajevski muftiluk|muftija sarajevski]]<br>[[2021.]] – | slijedi= }} {{niz| prethodi= Ibrahim ef. Malanović<br>(vršitelj dužnosti)| sredina= [[Islamska zajednica u Republici Sloveniji|predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Republici Sloveniji, muftija ljubljanski]]<br>[[2006.]] – [[2021.]] | slijedi= Nevzet ef. Porić }} {{GLAVNIRASPORED:Grabus, Nedžad}} [[Kategorija:Bošnjačke muftije]] [[Kategorija:Islamska zajednica u Republici Sloveniji]] [[Kategorija:Bošnjaci u Sloveniji]] 28ezla5ukd0hgd43va0mkpl4hs6cink 0 656158 7616043 7613230 2026-10-10T10:51:59Z Davorcekov dnevnik 347951 /* Filmovi */ 7616043 wikitext text/x-wiki {{Infookvir knjiga | naziv = Gregov dnevnik | naziv_izvornika = Diary of a Wimpy Kid | prijevod = [[Ivan Zorić]] | slika = | opis_slike = | autor = [[Jeff Kinney]] | ilustrator = | dizajn korica = | država = {{Z|SAD}} [[SAD]] | jezik = [[Američki engleski jezik|američki engleski]] | žanr = [[komedija]] | vrsta_djela = [[roman]] | izdavač = Algoritam<br>[[Mozaik knjiga]] | datum_izdanja = [[1. travnja]] [[2007.]] | vrijeme_i_mjesto_nastanka = | vrsta_korica = tvrde | pripovjedač = Greg Heffley | gledište = prva osoba | vrijeme_radnje = [[21. stoljeće]] | mjesto_radnje = Ulica Surrey, [[SAD]] | glavni_lik = Greg Heffley | teme = [[pubertet]]<br>[[srednja škola]] }}{{naslov u kurzivu}} '''''Gregov dnevnik''''' ([[Američki engleski jezik|eng.]] ''Diary of a Wimpy Kid''), [[SAD|američki]] [[Književnost|književni]] [[serijal]] koji je napisao američki [[književnik]] [[Jeff Kinney]]. Knjige govore o pustolovinama osnovnoškolca Grega Heffleyja koji živi s peteročlanom obitelji negdje u SAD-u. Napisane su kao dnevnik koji vodi Greg, u prvoj osobi i obogaćeni jednostavnim crtežima. Od prvog izdanja [[2007.]] do danas prodano je više od 200 milijuna primjeraka prevedenih na 65 [[jezik]]a, što ga čini jednim od najpopularnijih književnih nizova na svijetu.<ref>PR Newswire: [https://www.prnewswire.com/news-releases/diary-of-a-wimpy-kid-world-to-expand-in-april-2019-with-new-book-diary-of-an-awesome-friendly-kid-300774297.html Diary of a Wimpy Kid world to expand in April 2019 with new book: Diary of an Awesome Friendly Kid]</ref> == Povijest == Kinney je radio na knjizi osam godina prije nego što ju je poslao izdavaču u [[New York (grad)|New York]]. U svibnju [[2004.]] izdao je e-knjigu, a u veljači [[2006.]] dogovorio pisanje serijala s izdavačkom kućom Abrams Books. Knjiga je stekla popularnost i pregledana je preko 20 milijuna puta u e-inačici. Međutim, mnogi čitatelji htjeli su i tiskanu inačicu pa je u travnju [[2007.]] izdana prva knjiga serijala, ''Kronike Grega Heffleyja''.<ref>India Today: [https://www.indiatoday.in/pti-feed/story/wimpy-2-last-506636-2015-11-03 WIMPY 2 LAST]</ref> Do danas je objavljeno dvadeset knjiga. Kinney je došao prvi put na Interliber u Zagreb 2025. godine u studenom. == Serijal == === Knjige === #Kronike Grega Heffleyja ([[2007.]]) #Rodrick rastura ([[2008.]]) #Točka na i ([[2009.]]) #[[Ljetna žega]] ([[2009.]]) #[[Sumorna stvarnost]] ([[2010.]]) #[[Snježna groznica]] ([[2011.]]) #Lijevo smetalo ([[2012.]]) #Nezgoda za nezgodom ([[2013.]]) #Dugo putovanje ([[2014.]]) #Stara škola ([[2015.]]) #Kasno paljenje ([[2016.]]) #Obiteljski odmor ([[2017.]]) #Zimske radosti ([[2018.]]) #Kugla za rušenje ([[2019.]]) #Raspad sistema ([[2020.]]) #Sportska slava ([[2021.]]) #Prepuna pelena ([[2022.]]) #Mozak na paši ([[2023.]]) #Vrući kaos ([[2024.]]) #Neslavna proslava ([[2025.]]) #Fight or Flight ([[2026.|2026]].) === Filmovi === #[[Gregov dnevnik (2010.)|Gregov dnevnik]] ([[2010.]]) #[[Gregov dnevnik: Rodrickova pravila|Rodrickova pravila]] ([[2011.]]) #[[Gregov dnevnik 3: Pasje godine|Pasje godine]] ([[2012.]]) #[[Gregov dnevnik: Dugo putovanje|Dugo putovanje]] ([[2017.]]) #[[Diary of a Wimpy Kid]] ([[2021.]]) #[[Diary of a Wimpy Kid: Rodrick Rules]] ([[2022.]]) #[[Diary of a Wimpy Kid Christmas: Cabin Fever]] ([[2023.]]) #[[Diary of a Wimpy Kid: The Last Straw|Diary of a Wimpy Kid Christmas: The Last Straw]] ([[2025.]]) #[[Diary of a Wimpy Kid: The Getaway|Diary of a Wimpy Kid Christmas: The Getaway]] ([[2026.]]) == Likovi == #Greg Heffley - glavni lik, srednjoškolac i pripovjedač. #Rowley Jefferson - Gregov plavokosi susjed i najbolji prijatelj. #Rodrick Heffley - Gregov stariji brat, bubnjar. #Manny Heffley - Gregov mlađi brat. #Susan Heffley - Gregova majka. #Frank Heffley - Gregov otac, radi u osiguravajućoj tvrtci i voli [[Američka povijest|američku povijest]]. #Baka - neimenovana Gregova baka koju često posjećuje. #Fregley - Gregov ekscentrični susjed. #Dragi - pas kojeg je Gregova obitelj nabavila u ''Ljetnoj žegi'', a kasnije poklonila baki. #Prase - osvojio ga je Manny na poljoprivrednom sajmu u ''Dugom putovanju''. == Izvori == {{Izvori}} [[Kategorija:Dječja književnost]] [[Kategorija:Gregov dnevnik]] 0jm9xr155zwpxxacs17v5zk3lucqbze 0 657706 7615927 5447610 2026-10-10T01:05:26Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.6 7615927 wikitext text/x-wiki '''Ugab''' ( 'ugab ), [[puhačko glazbalo]], starinsko glazbalo, slično [[diple|diplama]]. Bilo je izrađeno od [[trska|trske]] ili [[rogoz]]a. Najstarija poznata vrsta glazbala u starom Izraelu. Većinom su na njemu svirali [[pastir]]i. Spominje se u [[Biblija|Bibliji]] (Post 4,21; Ps 150,4).<ref>[https://docplayer.hu/109417955-Subotieka-danica-nova-zkvh-org-rs-kalendar-za-godinu-subotica-2012.html Docplayer] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} [[Dragan Muharem]]: Glazba u Bibliji. [[Subotička Danica]], kalendar za 2013. godinu. Subotica: Župni ured Sv. Terezije, 2012. str. 58</ref> Ugab je starozavjetno glazbalo čiji točan oblik još uvijek je predmetom rasprave.<ref>[https://books.google.hr/books?id=AXrHi31KN9YC&pg=PA31&lpg=PA31&dq=ugab+instrument Google Knjige] Joachim Braun, Yôʾāḵîm Braun: Music in Ancient Israel/Palestine: Archaeological, Written, and Comparative Sources. Wm. B. Eerdmans Publishing, 2002 . {{ISBN|9780802844774}} str. 31</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[https://christiananswers.net/dictionary/musicinstrumental.html • ChristianAnswers.Net] MUSICAL INSTRUMENTS in the Bible • WebBible Encyclopedia [[Kategorija:Puhačka glazbala]] mw0d3v1dlagswe5caeugzb62tex70cw 0 657711 7615820 7562082 2026-10-09T20:05:54Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.6 7615820 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Deff - Tambourine, p. 579 in Thomson, 1859.jpg|mini|desno|250px|Tof]] '''Tof''', [[glazbalo s membranom]] (membranofono glazbalo), starinsko glazbalo, vrsta ručnog [[bubanj|bubnja]]. Tof je mali bubanj koji se držalo u ruci. Po arheološkim nalazima tof je sličan današnjim bubnjevima. Bilo je vrlo rašireno glazbalo na drevnom Bliskom Istoku. Koristilo ga se u bogoslužju i za svjetovne stvari. Bilo je to glazbalo žena i koristilo ga se osobito pri plesu. Spominje se u [[Biblija|Bibliji]] (Post 31,27; Ps 149,3; 150,4).<ref>[https://docplayer.hu/109417955-Subotieka-danica-nova-zkvh-org-rs-kalendar-za-godinu-subotica-2012.html Docplayer] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} [[Dragan Muharem]]: Glazba u Bibliji. [[Subotička Danica]], kalendar za 2013. godinu. Subotica: Župni ured Sv. Terezije, 2012. str. 58</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[https://christiananswers.net/dictionary/musicinstrumental.html • ChristianAnswers.Net] MUSICAL INSTRUMENTS in the Bible • WebBible Encyclopedia [[Kategorija:Udaraljke]] 5snhp97o2rvooq0jlwsrexg9pnuy5p6 0 658670 7615921 6186776 2026-10-10T00:10:47Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.6 7615921 wikitext text/x-wiki '''Tvornica Zsolnay''', mađarska tvrtka iz [[Pečuh]]a, poznata po svojoj [[keramika|keramici]] i [[porculan]]u. Zsolnayeva keramika i porculan poznati su po umjetničkoj izradi i tehnici u bojama.<ref name="magazin HRT">[https://magazin.hrt.hr/403596/hrt-ova-ekipa-u-posjetu-muzeju-i-kulturnoj-cetvrti-zsolnay-u-pecuhu Magazin HRT] Autor: Melita Homa: ''HRT-ova ekipa u posjetu muzeju i kulturnoj četvrti Zsolnay u Pečuhu'' 5. rujna 2017. (pristupljeno 6. prosinca 2019.)</ref> Sredinom 19. stoljeća počela je raditi [[tvornica]]. Pokrenuta je [[1853.]] godine. Bila je to mala radionica i manufaktura.<ref name="magazin HRT"/><ref name="Glas Slavonije">[http://www.glas-slavonije.hr/vijest.aspx?id=163379 Glas Slavonije] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Vesna Latinović: Zsolnay simbol je i brend, 24. ožujka, 2012. (pristupljeno 6. prosinca 2019.)</ref> U proizvodnju i osmišljavanje tehnika i dizajna bila uključena cijela obitelj Zsolnay. Isprve je tvornica proizvodila samo keramiku ali ne i porculan. Tvornica je u narednom razdoblju imala zlatne dane.<ref name="magazin HRT"/> Izrasli su u svjetskog keramičarskog diva u vrijeme Austro-Ugarske.<ref name="Glas Slavonije"/> Svugdje po Pečuhu se vidi bogata ostavština Zsolnayeva rada. Do kraja 19. stoljeća tvornica se bavila svim granama proizvodnje keramike. Proizvodili su [[uporabni predmet|uporabne predmete]], [[ukrasna posuda|ukrasne posude]], [[podna pločica|podne pločice]], [[peć]]i i osobito [[građevinski element|građevinske elemente]] za kojima je onda bila velika potražnja zbog izgradnje [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske Monarhije]]. [[Robna marka]] Zsolnay tad je bila svjetski poznata. Na području građevine Zsolnayi izumili su [[pirogranit]], kojim je mijenjan [[klesani kamen]]. Pirogranit je postao dijelom [[mađarska secesija|mađarske secesije]], tada vrlo modernom. U svezi s njom je tehnika eozin. Eozin je jedan od ishoda Zsolnayevih pokusa. Najpoznatiji je izum [[Vilmos Zsolnay|Vilmosa Zsolnaya]] (u. 1900.). [[Eozin]] je tehnika koja predmetima daje poseban smanjeni sjaj, a postupak te tehnika je i danas tajna.<ref name="magazin HRT"/> Tvornicu su gradila četiri naraštaja obitelji Zsolnay, počevši s Vilmosem. Nastavile su njegova djeca, kćeri Terezom i Julijom, sin Miklósem pa dalje ostali. Obiteljska manufaktura originalne unikatne keramike i njihov obiteljski dom razvijao se. Poslije Drugoga svjetskog rata postala je gotovo ruševina.<ref name="Oblizeki">[http://oblizeki.com/pecuh-i-zlatni-baranjski-trokut-ili-cetiri-nezaboravna-madarska-dana-19483 Oblizeki] Božica Brkan: ''Pečuh i Zlatni baranjski trokut ili četiri nezaboravna mađarska dana'' 23. studenoga 2016. (pristupljeno 6. prosinca 2019.)</ref> 80-ih godina 20. stoljeća europska je i time mađarska [[industrija keramike]] zapala u krizu.<ref name="Glas Slavonije"/> Zbog smanjene potražnje, bili su veliki rezovi radnih mjesta.<ref name="magazin HRT"/> Od 2.000 radnika iz vremena krize 1980-ih, ostalo je danas oko 200.<ref name="Glas Slavonije"/> Puno je tvorničkih zgrada ostalo prazno. Da bi se sačuvalo veliki tvornički kompleks od propadanja, posegnuli su za svjetskim trendom, da se napuštena [[industrijska arhitektura|industrijska zdanja]] ponovne nasele i daju im novi sadržaj. Opstanak tvorničkog kompleksa riješili su otvaranjem [[Kulturna četvrt Zsolnay|Kulturne četvrti Zsolnay]]. Tako je na mjestu nekadašnjeg tvorničkog kompleksa nedavno izrasla kulturna četvrt Zsolnay, u vrijeme kada je Pečuh proglašen [[europska prijestolnica kulture|europskom prijestolnicom kulture]] [[2010.]] godine. Sasvim je obnovljen tvornički kompleks.<ref name="magazin HRT"/> Proizvodnju su ostavili izvan Kulturne četvrti, a u četvrti su manje radionice za lijevanje bronce i keramike, brojni izložbeni prostori, galerija suvremene umjetnosti, igraonice, stara je tvornica preuređena u atelje, u tvorničkoj hali je velika knjižnica. Sastavni dio projekta je Sveučilišna četvrt koju s ostalim dijelom Kulturne četvrti povezuje [[pješački most]].<ref name="Glas Slavonije"/> Tijekom priprema oko projekta Pečuh - [[Europska prijestolnica kulture]], rodila se ideja da bi trebalo „probuditi“ suradnju tvornice porculana Zsolnay i suvremene likovne umjetnosti te industrijskog dizajna. U prošlosti je tvornica Zsolnay njegovala je i poticala suvremene pristupe, pa su surađivali svjetski poznata imena poput mađarskog secesijskog umjetnika Rippl Ronai Jozefa i njegovog učenika pečuškog likovnog umjetnika Martyn Ferenca, sve do svjetski poznatog op-art majstora rođenog u Pečuhu Viktora Vasarelyja. Deset vrhunskih umjetnika je 2008. godine temeljeći se na staroj Zsolnayevoj tehnici stvorilo niz originalnih i unikatnih suvremenih djela prilagođenih [[masovna proizvodnja|masovnoj proizvodnji]] i praktičnoj uporabi. Od prvog Zsolnaijevog međunarodnog simpozija keramike do danas stvarana su sve suvremenija tematsko-tehnološka i idejna rješenja, koja se predstavili na završnoj zajedničkoj izložbi. Uspjeh je postignu, i robna marka Zsolnay je ostala, opstala i obogaćena suvremenim autorskim pristupom.<ref>[https://www.culturenet.hr/default.aspx?id=60907 Culturenet.hr] (M.K., 14.10.2014) Izložba: Zsolnay - porculan i još dosta toga... 15. 10.2014. - 30.10.2014. Zagreb; Galerija Karas, Praška 4. (pristupljeno 6. prosinca 2019.)</ref> Život tvorničkom kompleksu udahnuli su novi sadržaji. Istaknute su dvije velike privatne zbirke, ''Zbirka Gyugi'', koju je darovao gradu mađarski emigrant iz SAD [[László Gyugyi]] koji je kad je Pečuh postao prijestolnica kulture dogovorio da će zbirku od 600 predmeta darovati gradu.<ref name="magazin HRT"/> Domovini se odužio prikupivši krasne primjerke Zsolnayeve ukrasne keramike iz različitih razdoblja. Zbirka je smještena u vili Julije Zsolnay i njezina supruga Poljaka Tadea Sikorskoga, graditelja.<ref name="Oblizeki"/> Druga zanimljiva zbirka je zbirka uporabnih predmeta ružičaste [[glazura|glazure]], što je onda bila neuobičajena boja za glazuru.<ref name="magazin HRT"/> Zsolnayeva četvrt fantastičan je spoj indutrijske i kulturne baštine i izgledom sliči Gaudijev dio Barcelone ili Hindertwasserov dio Beča.<ref name="Oblizeki"/> Vrijedne predmete od ove keramike i porculana čuva je u najstarijem pečuškom muzeju, [[Muzej Zsolnay|Muzeju Zsolnay]], i u Kulturnoj četvrti Zsolnay. Tvornica i danas radi. U njoj se danas proizvode unikatni komadi i za restauraciju starih građevina. Za proizvesti pojedine skupocjene predmete treba nekoliko tjedana mukotrpnog rada.<ref name="magazin HRT"/> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Mađarske proizvodne tvrtke]] [[Kategorija:Umjetnost]] g1v50krz3ywi335ldru3r5rb6lb5spi 0 660663 7615876 7615185 2026-10-09T22:09:08Z Croxyz 205325 uklanjanje izmjene [[Special:Diff/7615185|7615185]] suradnika [[Special:Contributions/~2026-54267-29|~2026-54267-29]] ([[User talk:~2026-54267-29|razgovor]]) 7615876 wikitext text/x-wiki {{NPOV/kriteriji|autor=Anto Kalin}} '''Tomo Knežević''' ([[Zenica]], [[23. listopada]] [[1954.]]), hrvatski katolički svećenik, visoki crkveni dužnosnik, [[teolog]]<ref name="TKIM">[https://tkim-mostar.ba/our-team/knezevic-tomo/ Teološko-katehetski institut u Mostaru] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191230070730/https://tkim-mostar.ba/our-team/knezevic-tomo/ |date=30. prosinca 2019. }} Tomo Knežević (pristupljeno 30. prosinca 2019.)</ref> == Životopis == Rođen je 1954. godine od oca Pere i Ivke r. Maros u Zenici, tada župa Zenica-Sv. Josip. Pučku školu pohađao je u Donjem Čajdrašu i u Zenici. Srednju školu – Klasičnu gimnaziju-sjemenište završio je u Zagrebu. Filozofsko-teološki studij od akademske godine završio je u Sarajevu na Vrhbosanskoj katoličkoj teologiji danas Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Sarajevu Sveučilišta u Sarajevu. Tijekom studija pauzirao je dva semestra zbog služenja vojske u Celju (Slovenija).<ref name="TKIM"/> Za đakona Vrhbosanske nadbiskupije zaređen je u sarajevskoj katedrali 2. prosinca 1979. godine. Za svećenika se zaredio 4. srpnja 1980. godine u novosagrađenoj župskoj crkvi u Čajdrašu na zamolbu tadašnjeg župnika da ređenje bude u mladoj župi i u novoizgrađenoj župnoj crkvi. Mladu misu slavio je u župi [[Čajdraš]] 13. srpnja 1980. godine. Od 1980. do 1981. bio je kapelan u župi Presvetog Trojstva u Novom Sarajevu, pa to kraja listopada iste godine u župi Presvetog Srca Isusova u Prozoru.<ref name="TKIM"/> U Innsbrucku je magistrirao teologiju na poslijediplomskom studiju [[liturgika|liturgike]] 30. listopada 1982. godine radom ''Die eucharistische Konzelebration'' te [[licencijat]] iz teologije 5. studenog 1985. godine: liturgika, [[dogmatika]] i [[moralna teologija]] radom ''Die eucharistische Konzelebration. Eine liturgie-geschichtliche Untersuchung mit besonderer Berücksichtigung des Vaticanum II. ''.<ref name="TKIM"/> U dva navrata privremeni upravitelj rodne župe Čajdraša. Od 1991. godine redoviti je ispovjednik u sjemenišnoj crkvi sv. Ćirila i Metoda. Od 2000. godine kapelan je magistral je Suverenog malteškog vojnog reda. Dana 14. veljače 2011. godine imenovan je kapelanom Njegove Svetosti s naslovom monsinjora. Vojnim župnikom Vojne biskupije Njemačke za vjernike-katolike pripadnike EUFOR-a koji djeluju u Bosni i Hercegovini od 29. travnja 2004. godine do 31. prosinca 2012. godine.<ref name="TKIM"/> Bio je notar u kancelariji Nadbiskupskog ordinarijata vrhbosanskog, osobni tajnik vrhbosanskog nadbiskupa Marka Jozinovića i notar u Crkvenom sudu Vrhbosanske nadbiskupije. Bio je članom mnogih vijeća: Vijeća Hrvatskog instituta za liturgijski pastoral u Zadru, Uredničkog odbora liturgijsko-pastoralnog listića Živo vrelo, Vijeća BKJ za liturgiju, Vijeća BKJ za Međunarodne euharistijske kongrese, Karitativnog vijeća Vrhbosanske nadbiskupije, Katehetskog vijeća BK BiH, član i tajnik Liturgijskog vijeća BK BiH, Vijeća za međureligijski dijalog BK BiH. Od 1996. godine dijecezanski je ravnatelj [[Papinska misijska djela|Papinskih misijskih djela]] Vrhbosanske nadbiskupije, a od 1997. godine predsjednik Misijskog vijeća Vrhbosanske nadbiskupije. Od 1999. godine [[ceremonijar]] je u sarajevskoj prvostolnici, te zadužen za liturgijski odgoj bogoslova u Vrhbosanskoj katoličkoj bogosloviji u Sarajevu. Od 1999. godine ravnateljem je dušobrižničke skrbi katoličkih vjernika pripadnika oružanih snaga i redarstvenih službi u BiH. Od 2000. godine voditelj je i koordinator Dušobrižništva vojske i policije Vrhbosanske nadbiskupije. Od 2001. do 2011. godine u dvama navratima nacionalni ravnatelj Papinskih misijskih djela Bosne i Hercegovine. Od 2001. godine član je Povjerenstva za civilnu službu Federacije BiH. Ravnatelj je Ureda katoličkog dušobrižništva Federalnog ministarstva obrane BiH od 2005., a od početka sljedeće godine ravnatelj je Ureda katoličkog dušobrižništva Ministarstva obrane BiH. Od 31. ožujka 2015. godine kao predstavnik Biskupske konferencije BiH član je Papinskog vijeća za međunarodne euharistijske kongrese.<ref name="TKIM"/> Urednik službenog glasila Vrhbosna. Od 2001. zamjenik je glavnog urednika misijskog informativnog lista Radosna vijest. Od siječnja 2010. godine član je Hrvatskog društva katoličkih novinara.<ref name="TKIM"/> Na Vrhbosanskoj katoličkoj teologiji je od 1986. predavač je liturgike, liturgijskog pastorala i njemačkog jezika te ispitivač pastoralne liturgijskog pastorala na jurisdikcijskim ispitima. Od iste godine predavač je njemačkog njemačkog jezika na [[Katehetski institut u Sarajevu|Katehetskom institutu]] u Sarajevu. Od 1987. godine profesor je liturgike i [[liturgijski pastoral|liturgijskog pastorala]] na [[Teološki institut u Mostaru|Teološkom institutu]] u Mostaru. Od 2009. godine predavač je pri katedri liturgike na [[Vrhbosanska katolička teologija u Sarajevu|Vrhbosanskoj katoličkoj teologiji]] u Sarajevu. Od akademske godine 2014./2015. profesor liturgike na Studiju glazbene umjetnosti u Kreševu, dio Sveučilišta u Mostaru.<ref name="TKIM"/> Angažiran za (liturgijsku) pripremu [[Katolički dan|Katoličkog dana]]:<ref name="TKIM"/> * od 2002. član Povjerenstva [[BK BiH]] za * član središnjeg Odbora u Beču za liturgijsku pripremu 22. svibnja 2004. godine u [[Mariazell]]u u Austriji * od 2002. član je Povjerenstva [[Vrhbosanska nadbiskupija|Vrhbosanske nadbiskupije]] * od 2005. član je Povjerenstva za pripravu slavlja Srednjoeuropskog Katoličkog dana na Kupresu 21. svibnja 2005. Tri puta je bio član Odbora za pripremu dolaska pape Ivana Pavla II. i pape Franje u Bosnu i Hercegovinu zadužen za Povjerenstvo za liturgiju, te je sva tri puta (Sarajevo 1997., Banja Luka 2003. i Sarajevo 2015.) pripremio i vodio cjelokupnu liturgiju papina dolaska. Voditeljem Liturgijsko-glazbenog povjerenstva proglašenja blaženima Drinskih mučenica imenovan je 1. travnja 2011. godine te je pripremio i vodio liturgiju beatifikacije u Sarajevu 24. rujna 2011. godine.<ref name="TKIM"/> Dekretom Biskupske konferencije BiH od 6. studenog 2015. god. imenovan je ravnateljem [[Caritas Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine|Caritasa BiH]].<ref name="TKIM"/> Službu je vršio do 27. studenog 2025.<ref>{{Citiranje weba|last=nedjelja.ba|title=Primopredaja dužnosti ravnatelja Caritasa BiH {{!}} Caritas Bosne i Hercegovine|url=https://www.caritas.ba/hr/vijesti/primopredaja-duznosti-ravnatelja-caritasa-bih/3127|access-date=2026-10-08|website=www.caritas.ba|language=hr}}</ref> == Djela == Napisao je, preveo i priredio više članaka i brošura. Članke je objavio u ''[[Vrhbosna (časopis)|Vrhbosni]]'', ''[[Sveta Cecilija (časopis)|Svetoj Ceciliji]]'', ''[[Krijesnica (časopis)|Krijesnici]]'', ''Vjesniku Đakovačke i Srijemske biskupije'', ''[[Hrvatska misao|Hrvatskoj misli]]'', ''[[Služba Božja (časopis)|Službi Božjoj]]'', ''[[Studia Vrhbosnensia]]'', ''[[Radosna vijest (časopis)|Radosnoj vijesti]]'', ''[[Vrhbosnensia]]'', ''[[Magnificat (časopis)|Magnificatu]]'', ''[[Katolički tjednik|Katoličkom tjedniku]]'', ''[[Svjetlo riječi|Svjetlu riječi]]'', ''[[Naša ognjišta|Našim ognjištima]]'', ''[[Gorući grm|Gorućem grmu]]''. Sastavio Obrednik redovničkog zavjetovanja sestara Služavki Malog Isusa, knjigu ''Čajdraš u mome srcu. Povijest župe Čajdraš i kronološki prikaz otvorenog napada na pripadnike brigade Hrvatskog vijeća obrane – Zenica, te događanja nakon toga u zeničkoj župi Čajdraš'', liturgijske vodiče, tematske DVD-e i dr. Do kraja veljače 2018. godine opus mu čine: 60 znanstvenih radova, 392 druga rada i priloga i održao 41 predavanje. Od 1986. redovito priprema razne imendanske kalendare za razne izdavače katoličkih kalendara Crkve u Hrvata. Od 2008. priprema [[Direktorij za euharistijska slavlja]] i [[liturgjia časova|liturgiju časova]] Vrhbosanske nadbiskupije, Banjolučke biskupije, Kotorske biskupije i Barske nadbiskupije.<ref name="TKIM"/> == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Knežević, Tomo}} [[Kategorija:Hrvatski katolički svećenici iz Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Životopisi, Zenica]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački rimokatolički teolozi]] nhznff7rvehzszj252msayo1r6toemx 0 662870 7615754 7014624 2026-10-09T16:44:07Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.6 7615754 wikitext text/x-wiki '''Tefsir''' (ar. ''pojasniti, protumačiti i otkriti''), [[znanost]] o tumačenju i razumijevanju [[Kuran]]a. Povod objavljivanja kuranskih [[ajet]]a važna je grana tefsira. Prema nekim [[mufesir]]ima, tefsir je tumačenje samo jedne riječi a [[te'vil]] tumačenje cijelog ajeta. Uz tefsir i te'vil treći izraz za tumačenje Kurana je [[šerh]]. Tefsir se može periodizirati u šest razdoblja, koja predstavljaju razvoj tefsira i kuransko-tefsirskih znanosti. Glavna podjela tefsira je na tradicijski i racionalni. Ogranak racionalnog tefsira je [[znanstveni tefsir]], a pristaše mu tumeče Kuran na osnovi novih znanstvenih otkrića. Vrste tefsira određuje se na osnovi načina tumačenja Kurana koji u njima preovladava. Najboljim ikad napisani tefsirom je tefsir od et-Taberija, najstariji tefsir koji je sačuvan u potpunosti do danas i smatra se uzorom svim tradicionalnim tefsirima. [[Fikhski tefsir]] je tumačenje Kurana pri čemu [[mufesiri]] osobitu pozornost pokazuju na ajete iz kojih se izvode [[šerijat]]ski propisi. [[Sufijski tefsir]] ili [[aluzivni tefsir]] je pokušaj pronicanja u dubinu teksta i izvođenje dodatnih značenja temeljem aluzija (išareta) koji se nalaze u ajetima. [[Jezični tefsir]] je tumačenje Kurana pri kojem dotični autor (mufesir) najveću pozornost pruža jezičkom gledištu kuranskog teksta.<ref name="elči">(boš.) [http://www.medresa.edu.ba/nastava/ispitna-pitanja/islamsko-podrucje/tefsir/22-tefsir/file Elči Ibrahim-pašina medresa u Travniku] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} TEFSIR 1 - OBNAVLJANJE NASTAVNIH JEDINICA KROZ PITANJA I ODGOVORE. Pripremio Omer Meštrovac,prof. (pristupljeno 12. siječnja 2020.)</ref> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Kuran]] 3qzjru6xngp9kt4flojsfyvyiozya8o 0 667375 7615795 7381283 2026-10-09T18:46:23Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.6 7615795 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Theobromateae'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Malvales]] | familia = [[Malvaceae]] | subfamilia = [[Byttnerioideae]] | tribus = '''''Theobromateae''''' | tribus_autorstvo= [[Agustín Stahl|A.Stahl]] | genus = | genus_autorstvo= | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = }} '''Theobromateae''', tribus [[Sljezovke|sljezovki]], dio potporodice ''[[Byttnerioideae]]''.<ref>[http://tn-grin.nat.tn/gringlobal/taxonomyfamily.aspx?type=tribe&id=1760 GRIN] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Pristupljeno 4. ožujka 2020.</ref> Postoji više rodova među kojima se ističe [[kakaovac]]. == Rodovi == # ''[[Guazuma]]'' <small>Mill.</small> (3 spp.) # ''[[Glossostemon]]'' <small>Desf.</small> (1 sp.) # ''[[Theobroma]]'' <small>L.</small> (21 spp.) # ''[[Herrania]]'' <small>Goudot</small> (18 spp.) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Tribusi Byttnerioideae]] [[Kategorija:Theobromateae| ]] 6xft8zqbz368bnxz3i7svjpfjdpyror 0 667522 7615576 7498079 2026-10-09T12:27:17Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.6 7615576 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Triple tau.svg|mini|desno|230px|Trostruki [[tau]] (Veliki grb Kraljevskog luka)]] '''Sveti kraljevski luk''' ([[Engleski jezik|engl.]] ''Holy Royal Arch'') je samostalni [[Stupanj (slobodno zidarstvo)|stupanj]] u [[Slobodno zidarstvo|slobodnom zidarstvu]]. Kraljevski [[Luk (arhitektura)|luk]] se pojavljuje u svim glavnim slobodnozidarskim sustavima, iako je u nekim on izrađen kao dio plavog slobodnog zidarstva, dok je u drugima on u [[Slobodnozidarski redovi|pridruženom, odnosno dodatnom, redu]]. Slobodni zidari kraljevskog luka se sastaju kao ''kapitel'' (''Chapter''), što je ekvivalent [[Loža (slobodno zidarstvo)|plavoj loži]]. Slobodni zidari moraju prethodno dosegnuti treći stupanj – tj. postati [[Majstor (slobodno zidarstvo)|majstori]] – u svojoj [[Loža (slobodno zidarstvo)|matičnoj loži]] prije nego što se mogu prijaviti za članstvo u kapitelu kraljevskog luka. Na [[Britanski otoci|Britanskim otocima]], većem dijelu Europe i u [[Commonwealth (zajednica država)|Commonwealthu]], kapiteli dodjeljuju jedan stupanj i to je ''slobodni zidar kraljevskog luka'' (''Royal Arch Mason''). Ovaj se stupanj dodjeljuje i unutar [[Yorčki obred|Yorčkog obreda]], gdje se smatra četvrtim stupnjem '''[[Kraljevski luk|kapitela kraljevskog luka]]''', odnosno prvim od tri tijela koja čine taj sustav. Oba sustava uvelike su slična u svojoj ritualnoj i organizacijskoj praksi. == Članstvo == Na Britanskim otocima, većini kontinentalne Europe (uključujući slobodnozidarski rastuće države [[Istočna Europa|istočne Europe]]<ref>{{Citiranje weba|url=https://rshi4.weebly.com/history.html|title=History of the Chapter|access-date=2024-08-25|website=rshi4.weebly.com|language=en}}</ref>) i u većini država Commonwealtha (s izuzetkom [[Kanada|Kanade]]), učenja slobodnog zidarstva Kraljevskog luka sadržana su u "Vrhovnom redu Svetoga Kraljevskog luka" – samostalnom stupanju slobodnog zidarstva koji je otvoren za one koji su prošli [[Simbolički stupnjevi|tri simbolička stupnja]]. Do [[1823.]] godine je bilo otvoreno samo za slobodne zidare koji su prethodno prošli starješinstvo [[Loža (slobodno zidarstvo)|plave lože]]. Danas se od kandidata za kapitel engleskog Svetoga kraljevskog luka traži da je [[Majstor (slobodno zidarstvo)|majstor]] četiri ili više tjedana.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.ugle.org.uk/about-us/royal-arch/supreme-grand-chapter/how-join-royal-arch|title=How to join the Royal Arch|access-date=2024-08-25|website=ugle.org.uk|language=en}}</ref> U [[Velika loža Škotske|škotskom slobodnom zidarstvu]] kandidat za Kraljevski luk mora biti i [[Red majstora znaka|majstor znaka]], stupanj koji se po potrebi može dodijeliti unutar kapitela Kraljevskog luka. U [[Velika loža Irske|Irskoj konstituciji]] kandidat mora biti majstor jednu godinu prije nego što bude primljen kao član kapitela Kraljevskog luka. Stupanj majstora znaka prvo se uzima odvojeno, a tek nakon toga može se dobiti stupanj Kraljevskog luka. U Sjedinjenim Državama, Kanadi, Brazilu, Izraelu, Meksiku, Paragvaju, Filipinima, Kraljevski luk ne funkcionira kao samostalni [[Stupanj (slobodno zidarstvo)|stupanj]] kao na Britanskim otocima, već je dio sustava [[Visoki masonski stupnjevi|dodatnih stupnjeva]] [[Yorčki obred|Yorčkog obreda]]. Slobodni zidari Kraljevskog luka u Yorčkom obredu sastaju u kapitelu, dok [[Kraljevski luk|kapitel kraljevskog luka Yorčkog obreda]] dodjeljuje četiri različita stupnja: majstor znaka, virtualan bivši majstor, najuzvišeniji majstor i slobodni zidar Kraljevskog luka. Dok je stupanj "slobodnog zidara Kraljevskog luka Yorčkog obreda" približno usporediv s Vrhovnim redom Svetoga kraljevskog luka kako se prakticira u [[Ujedinjena velika loža Engleske|Engleskoj i Walesu]], ostali stupnjevi mogu imati ekvivalente u ostalim [[Slobodnozidarski redovi|pridruženim redovima]]. Kraljevski luk je također predmet [[Loža savršenstva|13. i 14. stupnja]] [[Škotski obred|Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda]]. == Svrha i učenje == Slično kao kod [[Simbolički stupnjevi|plavog slobodnog zidarstva]], Kraljevski luk uči moralne i etičke pouke. U tri simbolička stupnja kandidat dobiva niz praktičnih principa služenja svom bližnjem. Ali čovjek nije samo praktično biće već ima i bitan [[Duhovnost|duhovni aspekt]] u svojoj prirodi. Kraljevski luk dalje razvija ovaj posljednji aspekt preispitivanjem čovjekove duhovne prirode, ne zamjenjujući već podržavajući ono što je kandidat naučio iz vlastite [[Religija|religije]].<ref name=":0">{{Citiranje weba|url=https://www.ugle.org.uk/about-us/royal-arch|title=The Royal Arch|access-date=2024-08-25|website=ugle.org.uk|language=en}}</ref> U kapitelu se učenja Kraljevskog luka prenose pomoću obredne [[alegorija]] temeljenih na [[Stari zavjet|starozavjetnom]] pripovijedanju o povratku u [[Jeruzalem]] iz [[Babilonsko ropstvo|babilonskog progonstva]] kako bi obnovili grad i Hram. Čisteći zemlju Salomonova hrama za temelje novog hrama, kandidat radi važna otkrića.<ref name=":0"/> Dodavanjem dodatnog objašnjenja praktičnim lekcijama simboličkog slobodnog zidarstva, Kraljevski luk se promatra kao nadogradnja prethodnih stupnjeva, a usvojene filozofske lekcije primjerene su ovoj epizodi slobodnozidarskog razvoja kandidata. Simbol ili Veliki grb slobodnog zidarstva Kraljevskog luka je trostruki [[tau]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.ugle.org.uk/sites/default/files/media/file/discover-more-royal-arch-for-download.pdf|title=The Royal Arch Discover More|access-date=2024-08-25|website=ugle.org.uk|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20240827134804/https://www.ugle.org.uk/sites/default/files/media/file/discover-more-royal-arch-for-download.pdf|archive-date=27. kolovoza 2024.|url-status=dead}}</ref> == Povijest == Točna pojava slobodnog zidarstva Kaljevskog luka općenito, posebice Svetoga kraljevskog luka, je nepoznato osim što potiče iz sredine [[18. stoljeće|18. stoljeća]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://vrijmetselaarswinkel.nl/en/de-geschiedenis-van-de-royal-arch-vrijmetselarij/|title=The history of Royal Arch Freemasonry|access-date=2024-08-02|website=vrijmetselaarswinkel.nl|language=en}}</ref> Iako se u slobodnozidarskoj literaturi iz 1720-ih godina pojavljuju nazivi kraljevskog luka, prvo dokazivo pojavljivanje slobodnog zidarstva Kaljevskog luka nalazimo u Irskoj 1740-ih godina tijekom dublinske procesije. Prema zapisima lože broj 21, "kraljevski luk" su u procesiji nosila "dva izvrsna slobodna zidara" kroz Youghal, Irska, [[27. prosinca]] [[1743.]] godine. Stupanje se s neodobravanjem spominje u Dassignyjevom "''Ozbiljnom i nepristranom istraživanju uzroka današnjeg propadanja slobodnog zidarstva u Kraljevini Irskoj''" objavljenom u Dublinu [[1744.]] godine.<ref>{{Citiranje knjige|title=The Genesis of Freemasonry: An Account of the Rise and Development of Freemasonry in Its Operative, Accepted, and Early Speculative Phases|last=Knoop|first=Douglas|publisher=Manchester University Press|year=1947|url=https://www.google.hr/books/edition/The_Genesis_of_Freemasonry/P7VJAAAAMAAJ?hl=hr&gbpv=0&bsq=Douglas%20Knoop,%20The%20Genesis%20of%20Freemasonry|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|title=A Serious and Impartial Enquiry Into the Cause of the Present Decay of Free-Masonry in the Kingdom of Ireland, 1744 ; An Answer to the Pope's Bull: With the Character of a Free-Mason, 1738 ; An Impartial Answer to the Enemies of Free-Masonry, 1741|last=D'Assigny|first=Fifield|publisher=Masonic Book Club|year=1974|url=https://books.google.hr/books/about/A_Serious_and_Impartial_Enquiry_Into_the.html?id=xU6wnQEACAAJ&redir_esc=y|language=en}}</ref> Nepovezan bilješke u ovom djelu ukazuju na to da se obred vršio u Dublinu, Londonu i Yorku, i opisuju ga kao "organizirano tijelo muškaraca koji su prošli starješinstvo".<ref>{{Citiranje knjige|title=Harry Carr's World of Freemasonry: The Collected Papers and Talks of Harry Carr|last=Carr|first=Harry|publisher=Lewis Masonic|year=1984|isbn=9780853181347|pages=383|url=https://www.google.hr/books/edition/Harry_Carr_s_World_of_Freemasonry/dwiXPAAACAAJ?hl=hr}}</ref> [[Velika loža Irske]] je [[1749.]] godine dala naloge ložama br. 190 i 198 za osnivanjem "Loža Kaljevskog luka".<ref>{{Citiranje knjige|title=A Short History of the Grand Lodge of Ireland|last=Blackburn|first=Robert C.}}</ref> == Uloga unutar različitih konstitucija == Sveti Kraljevski luk je sadržan u mnogo različitih slobodnozidarskih [[Ustav|konstitucija]] diljem svijeta, među kojima mnogi ovaj red ističu različito. === Engleska, Europa i Australazija === [[Datoteka:Structure of Masonic appendant bodies in England and Wales.jpg|mini|desno|230px|[[Organigram]] [[Slobodnozidarski redovi|pridruženih tijela i redova]] u Engleskoj i Walesu]] Engleski sustav slobodnog zidarstva Kraljevskog luka sastoji se od jednog dodatnog [[Stupanj (slobodno zidarstvo)|stupnja]] koji ima četiri ceremonije: ceremoniju uzvišenja radi dolaska novih članova i ceremoniju postavljanja za svakog od tri principala.<ref name=":0"/> U Engleskoj i Walesu, potrebno je da kapitel svetog kraljevskog luka bude pod pokroviteljstvom plave lože i da ima isti broj. U skoro svim slučajevima, kapitel svetog kraljevskog luka također nosi isto ime kao i pokroviteljska plava loža, iako je sam Sveti kraljevski luk odvojen od simboličkih stupnjeva. Pritom je Sveti kraljevski luk jedino [[Slobodnozidarski redovi|dodatno tijelo]] koje aktivno podržava [[Ujedinjena velika loža Engleske]] među plavim slobodnim zidarstvom. Plave lože u Engleskoj i Walesu obično imaju posebnog predstavnika Kraljevskog luka, a novopečeni majstori aktivno se potiču da traže prijem u Sveti kraljevski luk prije nego što razmotre članstvo u nekom drugom [[Slobodnozidarski redovi|pridruženom tijelu ili redu]]. S izuzetkom Škotske i Skandinavije (u kojoj se koristi [[Švedski obred]]), engleski sustav slobodnog zidarstva Kraljevskog luka postoji i u drugim europskim državama, kao i u [[Australazija|Australaziji]], a trenutačno se uvodi u mnoge istočnoeuropske države, uključujući [[Rusija|Rusiju]] i [[Srbija|Srbiju]]. Zbog razlike u organizaciji, značajna ograničenja primjenjuju se na engleske zidare kraljevskog luka koji žele prisustvovati sastancima Kraljevskog luka u Škotskoj. === Škotska === U [[Velika loža Škotske|Škotskoj]] se stupanj dodjeljuje u kapitelu Kraljevskog luka koji je organiziran u potpuno drugačijoj administrativnoj strukturi pri [[Velika loža Škotske#Pridružena tijela i redovi|Vrhovnom velikom kapitelu kraljevskog luka Škotske]]. Ovo tijelo upravlja [[Kraljevski luk|trima stupnjevima Kraljevskog luka]]. Engleskim zidarima Kraljevskog luka neće biti dopušteno ući u škotski kapitel tijekom rada majstora znaka, osim ako imaju taj [[Red majstora znaka|stupanj koji u Engleskoj upravlja zasebno tijelo]]. Stupanj uzvišenog majstora ne postoji u Engleskoj, a članovima engleskog Velikog kapitela nije dopušteno prisustvo tim radovima. Oni također mogu biti isključeni iz dijela rada Kraljevskog luka koji više ne koriste, premda se ovo odlučuje u pojedinim kapitelima. Ova ograničenja se ne odnose na zidare Kapitela Kraljevskog luka u Irskoj, Australiji, Novom Zelandu i sjevernoj Americi. === Irska === Stupanj Kraljevskog luka prema [[Velika loža Irske|irskoj konstituciji]] je jedinstven iako je savršeno regularan i priznat te ima malo sličnosti s istim stupnjem u sestrinskim konstitucijama Engleske i Škotske. === Sjeverna Europa === Slobodno zidarstvo [[Švedski obred|Švedskog obreda]], koji se prakticira u [[Švedski red slobodnih zidara|Švedskoj]], [[Norveški red slobodnih zidara|Norveškoj]], [[Danski red slobodnih zidara|Danskoj]], [[Islandski red slobodnih zidara|Islandu]], dijelom u Finskoj i [[Velika zemaljska loža Njemačke|Njemačkoj]], je doista progresivan sustav i podijeljen je u tri razreda. Drugi razred, odnosno stupnjevi Svetog Andrije imaju neke sličnosti sa Svetim kraljevskim lukom. Članovi 6. stupnja Švedskog obreda i članovi Kraljevskog luka dijele neku simboliku pa će moći posjećivati jedni druge. === Sjeverna Amerika i druge države === U Sjedinjenim Državama, Kanadi, Brazilu, Izraelu, Meksiku, Paragvaju i Filipinima i drugima, u učenjima zidara Kraljevskog luka se ne radi kao samostalni stupanj, već je dio sustava dodatnih stupnjeva [[Yorčki obred|Yorčkog obreda]]. [[Kraljevski luk|Kapitel Kraljevskog luka Yorčkog obreda]] upravlja stupnjeve majstora znaka, bivšeg majstora, najuzvišenijeg majstora i Kraljevskog luka. Od ova četiri stupnja samo ovaj posljednji nalikuje Vrhovnom redu Svetoga Kraljevskog luka kako se prakticira u Engleskoj i Walesu. U Kanadi većina nadležnosti formalno ne prakticira ili ne dodjeljuje stupanj "virtualanog bivšeg majstora", iako je poznato da je dostupan kao grupna ceremonija za članove koji prisustvuju sazivu Velikog kapitula. == Upravno ustrojstvo == === Kapitel === Jednom kad je prihvaćen u [[Loža visokih stupnjeva|kapitelu]] ([[Engleski jezik|engl.]] ''Chapter''), ekvivalent [[Loža (slobodno zidarstvo)|plavoj loži]] u Svetom Kraljevskom luku, kandidat postaje ''kompanjon'' ([[Engleski jezik|engl.]] ''Companion''), a sastanci Kraljevskog luka opisani su kao [[Skupština|Sabor]]i ([[Engleski jezik|engl.]] ''Convocation''). Ceremonija u kojoj je majstor zidar podiže u kompanjona naziva se ''veličanje'' ([[Engleski jezik|engl.]] ''Exaltation''). Kapitelom Svetog Kraljevskog luka upravljaju tri principala koji zajednički upravljaju kapitelom sjedeći na istočnoj strani skupštine. Pored trojice principala koji zajednički vode, kapitel svetog kraljevskog luka bira i imenuje druge časnike s posebnim odgovornostima unutar kapitela. Slični dužnosti postoje i na nacionalnoj razini u Vrhovnom poglavarstvu Kapitela, a također i na [[Zemljopisno područje|područnoj]] razini, s odgovarajućim prefiksima kod časnika.<ref>{{Citiranje weba|title=The history of Royal Arch Freemasonry|url=https://vrijmetselaarswinkel.nl/en/de-geschiedenis-van-de-royal-arch-vrijmetselarij/|access-date=2025-05-21|last=Stravers|first=Thierry|website=vrijmetselaarswinkel.nl|language=en}}</ref> {{div col|colwidth=33em}} * Zorobabel princ Jeruzalema (''Zerubbabel &ndash; Prince of Jerusalem'') * Hagaj prorok (''[[Hagaj|Haggai]] the Prophet'') * Jošua prvosvećenik (''[[Jošua, sin Nunov|Joshua]] the High Priest'') * Ezra pisar (''Scribe [[Ezra]]'') * Nehemija pisar (''Scribe Nehemiah'') * rizničar (''Treasurer'') * voditelj ceremonije (''Director of Ceremonies'') * glavni došljak (''Principal Sojourner'') * prvi zamjenik došljaka (''1st Assistant Sojourner'') * drugi zamjenik došljaka (''2nd Assistant Sojourner'') * zamjenik voditelja ceremonije (''Assistant Director of Ceremonies'') * orguljaš (''[[Orgulje|Organist]]'') * podvornik (''Steward''), može ih biti više * nastojnik (''Janitor'') {{div col end}} Sve ove dužnosti popisane su i regulirane statutima ili propisima različitih Velikih kapitela, uključujući i matičnog Velikog Kapitela, točnije Vrhovnog poglavarstva Kapitela Engleske ([[Engleski jezik|engl.]] ''Supreme Grand Chapter of England''). U strukturi Yorčkog obreda slobodnog zidarstva Kraljevskog luka, nastojnik može biti poznat i kao stražar ([[Engleski jezik|engl.]] ''Tyler'' ili ''Sentinel''). === Vrhovni veliki kapitel === Vrhovni veliki kapitel slobodnih zidara kraljevskog luka Engleske upravlja se iz središnjice [[Ujedinjena velika loža Engleske|Ujedinjene velike lože Engleske]] u [[London]]u. Vrhovnim velikim kapitelom upravljaju tri velika principala koji imaju svoje sjedište. Prvi veliki principal ([[Engleski jezik|engl.]] ''First Grand Principal'') u Svetom kraljevskom luku ekvivalent je [[Veliki majstor (slobodno zidarstvo)|velikom majstoru]] plavog slobodnog zidarstva. Ako je nositelj ove dužnosti kraljevski [[princ]] tada je on podržan od strane "privremenog prvog velikog principala" ([[Engleski jezik|engl.]] ''Pro First Grand Principal''). Također, mnogi časnici [[Velika loža|velike lože]] obnašaju jednakovrijednu dužnost u vrhovnom velikom kapitelu. == Rasprostranjenost == [[Slika:HRA-Slo.png|mini|desno|150px|Veliki kapitel svetog kraljevskog luka Slovenije]] {{Vidi još|Kraljevski luk#Rasprostranjenost}} Veliki kapiteli kraljevskog luka djeluju u više država diljem svijeta. Sve regularne jurisdikcije prate svoje povijesno podrijetlo od Vrhovnog velikog kapitela slobodnih zidara kraljevskog luka Engleske. Veliki kapiteli kraljevskog luka djeluju na područjima nadležnosti sljedećih [[Regularno slobodno zidarstvo|regularnih]] [[Velika loža|velikih loža]] temeljem potpisanih [[konkordat]]a: {{Tree list}} *{{Z|ENG}}{{Z|WAL}} [[Ujedinjena velika loža Engleske]] → Vrhovni veliki kapitel slobodnih zidara kraljevskog luka Engleske<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.ugle.org.uk/about-us/royal-arch|title=The Royal Arch|access-date=2023-11-09|website=ugle.org.uk|language=en}}</ref> **{{Z|MAK}} [[Velika loža Makedonije]] **{{Z|AND}} [[Velika loža Andore]] **{{Z|SRB}} [[Regularna velika loža Srbije]] *{{Z|IRS}}{{Z|SJI}} [[Velika loža Irske]] → Vrhovni veliki kaptel kraljevskog luka Irske<ref>{{Citiranje weba|url=https://freemason.ie/about-grand-lodge/appendant-bodies/supreme-grand-royal-arch-chapter-of-ireland/|title=Supreme Grand Royal Arch Chapter of Ireland|access-date=2023-08-29|website=freemason.ie|language=en}}</ref> *{{Z|NIZ}} [[Veliki orijent Nizozemske]] → Vrhovni veliki kapitel Reda svetog kraljevskog luka Nizozemske<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.hkgnederland.nl/|title=Orde van het Heilig Koninklijk Gewelf in de Nederlanden|access-date=2024-07-10|website=hkgnederland.nl|language=nl}}</ref> *{{Z|FIN}} [[Velika loža Finske]] → Veliki kapitel slobodnih zidara kraljevskog luka Finske<ref>{{Citiranje weba|url=https://royalarch.fi/|title=Suomen Royal Arch Suurchapter|access-date=2024-07-07|website=royalarch.fi|language=fi}}</ref> *{{Z|ITA}} [[Regularna velika loža Italije]] → Vrhovni veliki kapitel slobodnih zidara Kraljevskog luka Italije<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.glri.it/gran-capitolo/|title=Gran Capitolo|access-date=2023-09-20|website=glri.it|language=it}}</ref> *{{Z|BUG}} [[Ujedinjena velika loža Bugarske]] → Vrhovni veliki kapitel svetog kraljevskog luka Bugarske<ref>{{Citiranje weba|title=Поздравителен адрес към ВМ на ОВЛБ|url=https://www.sgcbulgaria.com/|access-date=2026-07-03|website=sgcbulgaria.com|language=en, bg}}</ref> *{{Z|SLO}} [[Velika loža Slovenije]] → Veliki kapitel svetog kraljevskog luka Slovenije *{{Z|BIH}} [[Velika loža Bosne i Hercegovine]] → Veliki kapitel zidara kraljevskog luka Bosne i Hercegovine<ref>{{Citiranje weba|url=https://vlbih.ba/bocni-redovi/|title=Bočni redovi|access-date=2024-05-28|website=vlbih.ba}}</ref> *{{Z|NJE}} [[Velika loža britanske masonerije u Njemačkoj]] ([[Ujedinjene velike lože Njemačke|UVLNJ]]) → Vrhovni veliki kapitel britanske masonerije Kraljevskog luka u Njemačkoj<ref>{{Citiranje weba|url=https://sgcbramg.de/|title=Supreme Grand Chapter of British Royal Arch Masonry in Germany|access-date=2023-12-20|website=sgcbramg.de|language=de}}</ref> *{{Z|BEL}} [[Regularna velika loža Belgije]] → Veliki kapitel Svetog kraljevskog luka Belgije *{{Z|EST}} [[Velika loža Estonije]] → Veliki kapitel kraljevskog luka Estonije *{{Z|ŠVI}} [[Velika loža "Alpina" Švicarske]] → Veliki kapitel "Helvetia" masona Kraljevskog luka Švicarske<ref>{{Citiranje weba|url=https://en.royal-arch.ch/|title=National Grand Chapter Helvetia of Royal Arch Masons of Switzerland|access-date=2023-12-09|website=royal-arch.ch|language=en}}</ref> *{{Z|MAĐ}} [[Simbolička velika loža Mađarske]] → Simbolički veliki kapitel Mađarske *{{Z|ŠPA}} [[Velika loža Španjolske]] → Vrhovni veliki kapitel slobodnih zidara kraljevskog luka za Španjolsku<ref>{{Citiranje weba|url=https://sgce.eu/index.php/es/|title=Masonería del Arco Real de Jerusalén|access-date=2024-07-04|website=arcoreal.es|language=en, es|url-status=dead|archive-date=28. lipnja 2025.|archive-url=https://web.archive.org/web/20250628062618/https://sgce.eu/index.php/es/}}</ref> *{{Z|SMR}} [[Velika loža San Marina|Najuzvišenija velika loža Republike San Marino]] → Vrhovni veliki kapitel slobodnih zidara Kraljevskog luka San Marina *{{Z|RUS}} [[Velika loža Rusije]] → Vrhovni veliki kapitel Kraljevskog luka Rusije *{{Z|IND}} [[Popis masonskih velikih loža u Aziji i Oceaniji#Indija|Velika loža Indije]] → Vrhovni veliki kapitel slobodnih zidara kraljevskog luka Indije<ref>{{Citiranje weba|url=https://grandlodgeofindia.in/|title=Grand Lodge of Antient Free and Accepted Masons of India|access-date=2024-08-15|website=grandlodgeofindia.in|language=en}}</ref> *{{Z|AUS}} [[Popis masonskih velikih loža u Aziji i Oceaniji#Australija|Ujedinjena velika loža Viktorije]] → Vrhovni veliki kaptel kraljevskog luka Viktorije<ref>{{Citiranje weba|url=https://beyondthecraft.net.au/chapter/|title=Supreme Grand Chapter of Royal Arch Masons of Victoria|access-date=2024-08-15|website=beyondthecraft.net.au|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=http://www.grandchaptervic.com.au/|title=Degree of the Holy Royal Arch|access-date=2024-08-15|website=grandchaptervic.com.au|archive-url=https://web.archive.org/web/20190310100935/http://www.grandchaptervic.com.au/|archive-date=2019-03-10|url-status=dead|language=en}}</ref> *{{Z|AUS}} [[Popis masonskih velikih loža u Aziji i Oceaniji#Australija|Ujedinjena velika loža Novog Južnog Walesa i Teritorija australskog glavnog grada]] → Ujedinjeni vrhovni veliki kaptel znaka i kraljevskog luka Novog Južnog Walesa i Teritorija australskog glavnog grada<ref>{{Citiranje weba|url=https://markandroyalarch.au/|title=Mark and Royal Arch Masons|access-date=2024-08-12|website=markandroyalarch.au|language=en}}</ref> *{{Z|AUS}} [[Popis masonskih velikih loža u Aziji i Oceaniji#Australija|Velika loža Južne Australije i Sjevernog teritorija]] → Vrhovni veliki kaptel kraljevskog luka Južne Australije i Sjevernog teritorija<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.facebook.com/p/Royal-Arch-Masons-SA-NT-100064365624823/|title=Supreme Grand Chapter of Royal Arch Masons of South Australia and Northern Territory|access-date=2024-08-25|website=Facebook}}</ref> *{{Z|ARG}} [[Popis masonskih velikih loža u Južnoj Americi#Argentina|Velika loža Argentine]] → Veliki kapitel Reda slobodnih zidara Svetog kraljevskog luka Jeruzalema Republike Argentine<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.realarcoargentina.com/|title=Sitio Oficial del Gran Capítulo de la Orden de los Masones del Santo Arco Real de Jerusalem de la República Argentina|access-date=2024-08-24|website=realarcoargentina.com|language=es}}</ref> *{{Z|PER}} [[Popis masonskih velikih loža u Južnoj Americi#Peru|Velika loža Perua]] → Vrhovni veliki kapitel Perua zidara Kraljevskog luka Jeruzalema<ref>{{Citiranje weba|url=https://arcorealdeperu.com/|title=Supremo Gran Capítulo de Perú de los Masones del Arco Real de Jerusalén|access-date=2024-08-25|website=arcorealdeperu.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20211207094700/https://arcorealdeperu.com/|archive-date=2021-12-07|url-status=dead|language=es}}</ref> {{Tree list/end}} Također, postoje veliki i veliki kapiteli kraljevskog luka i pored regularnog ustroja: * {{Z|FRA}} [[Velika loža francuskog masonskog saveza]] / [[Velika tradicionalna i simbolička loža "Opera"]] / [[Velika loža Francuske]] → Vrhovni veliki kaptol Svetog kraljevskog luka Jeruzalema za Francusku<ref>{{Citiranje weba|url=https://sgcsarjplf.org/supreme-grand-chapitre/|title=Suprême Grand Chapitre de la Sainte Arche Royale de Jérusalem pour la France|access-date=2024-08-15|website=sgcsarjplf.org|language=fr}}</ref> == Vidi još == * [[Slobodnozidarski redovi]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *{{URL|https://www.ugle.org.uk/about-us/royal-arch|Vrhovni veliki kapitel kraljevskog luka Engleske}} {{UGLE}} {{Slobodno zidarstvo}} [[Kategorija:Slobodno zidarstvo u Engleskoj]] [[Kategorija:Slobodnozidarski redovi|Kraljevski luk]] [[Kategorija:Slobodnozidarski stupnjevi]] 3yzdx0ps60aybauw99yak5gp5yrwjct 0 667785 7615722 6956284 2026-10-09T16:10:20Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.6 7615722 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Tapinanthinae'' | slika = Tapinanthus oleifolius00.jpg | slika_opis = ''[[Tapinanthus oleifolius]]'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Santalales]] | familia = [[Loranthaceae]] | tribus = [[Lorantheae]] | subtribus = '''''Tapinanthinae''''' | subtribus_autorstvo = [[Daniel L. Nickrent|Nickrent]] & [[Romina Vidal-Russell|Vidal-Russ.]] | genus = | genus_autorstvo = | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = }} '''''Tapinanthinae''''', podtribus biljaka iz porodice [[Ljepkovke|ljepkovki]],<ref>[http://www.tn-grin.nat.tn/gringlobal/taxonomyfamily.aspx?type=subtribe&id=2721 GRIN] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Pristupljeno 10. ožujka 2020.</ref> dio tribusa ''[[Lorantheae]]''. Sastoji se od četrnaest rodova. Tipični je ''[[Tapinanthus]]'', rod grmova iz [[Afrika|Afrike]] == Rodovi == # Subtribus ''[[Tapinanthinae]]'' <small>Nickrent & Vidal-Russ.</small> ## ''[[Oedina]]'' <small>Tiegh.</small> (4 spp.) ## ''[[Berhautia]]'' <small>Balle</small> (1 sp.) ## ''[[Tapinanthus]]'' <small>Blume</small> (30 spp.) ## ''[[Englerina]]'' <small>Tiegh.</small> (26 spp.) ## ''[[Actinanthella]]'' <small>Balle</small> (2 spp.) ## ''[[Agelanthus]]'' <small>Tiegh.</small> (56 spp.) ## ''[[Oncocalyx]]'' <small>Tiegh.</small> (11 spp.) ## ''[[Oncella]]'' <small>Tiegh.</small> (4 spp.) ## ''[[Loranthella]]'' <small>S.Blanco & C.E.Wetzel</small> (5 spp.) ## ''[[Septulina]]'' <small>Tiegh.</small> (2 spp.) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Ljepkovke]] 2rrdf5xo2qb77o7o7612rk34sz12et5 0 672133 7615594 7444608 2026-10-09T12:40:11Z Argo Navis 852 −[[Kategorija:Dugoprugaši]]; ±[[Kategorija:Kenijski atletičari]]→[[Kategorija:Kenijski dugoprugaši]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7615594 wikitext text/x-wiki {{Infokvir atletičar | ime = Paul Kipng'etich Tanui | slika = | slika_širina = | slika_opis = | puno_ime = | nadimak = | datum_rođenja = [[22. prosinca]] [[1990.]] | mjesto_rođenja = {{DZ|KEN}} [[Nakuru]], [[Kenija]] | mjesto_smrti = | državljanstvo = | karijera = 2007. - | discipline = [[utrka na 10000 metara|10 000 metara]] | rekordi = | medalje = {{Medalje vrh2}} {{medalje OI}} {{Medalje srebro| [[OI 2016.| Rio 2008.]] | 10 000 metara}} {{medalje SP}} {{Medalje bronca | [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2013.| Moskva 2013.]] | 10 000 metara}} {{Medalje bronca | [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2015.| Peking 2015.]] | 10 000 metara}} {{Medalje bronca | [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2017.| London 2017.]] | 10 000 metara}} {{Medalje dno}} }} '''Paul Kipng'etich Tanui''' ([[Nakuru]], [[Kenija]], [[22. prosinca]], [[1990.]]) [[Kenija|kenijski]] je dugoprugaš koji trči na [[utrka na 10000 metara|10 000 metara]]. Osvajač je srebrne medalje na 10 000 na s [[OI 2016.]], te 3 brončane medalje sa [[Svjetska prvenstva u atletici|svjetskih prvenstava]]. == Osobni rekordi == {| class="wikitable" |- ! Događaj ! Vrijeme ([[minuta|m]]:[[sekunda|s]]) ! Mjesto ! Datum |- | [[Utrka na 1500 metara|1500 m]] || 3:43,97 || [[Fukuoka]], [[Japan]] || [[3. svibnja]] [[2010.]] |- | [[Utrka na 3000 metara|3000 m]] || 7:46,61 || [[Pariz]], [[Francuska]] || [[27. kolovoza]] [[2016.]] |- | [[Utrka na 2 milje|2 milje]] || 8:28,60 || [[Palo Alto, Kalifornija]], [[SAD]] || [[30. lipnja]] [[2019.]] |- | [[Utrka na 5000 metara|5000 m]] || 12:58,69 || [[Rim]], [[Italija]] || [[4. lipnja]] [[2015.]] |- | [[Utrka na 10000 metara|10.000 m]] || 26:49,41 || [[Eugene, Oregon]], [[SAD]] || [[30. svibnja]] [[2014.]] |- | [[Polumaraton]] || 1:02,48 || [[Lisabon]], [[Portugal]] || [[16. ožujka]] 2014. |} *<small>Svi podaci u tablici</small><ref name="IAAFBio">[http://www.iaaf.org/athletes/biographies/letter=0/athcode=240525/index.html Paul Tanui]. IAAF. Pristupljeno dana 28. travnja 2020.</ref> == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Tanui, Paul}} [[Kategorija:Kenijski dugoprugaši]] 5fuecotrur3mrun4gpgaw49eeu4bzxu 0 673786 7615677 7575220 2026-10-09T13:28:13Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Placentalia|Placentalia]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Laurasiatheria|Laurasiatheria]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7615677 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Kopitari | slika = Donkey_in_Clovelly,_North_Devon,_England.jpg | slika_opis = [[Domaći magarac]] (''Equus africanus asinus'') | status = | regnum = [[Animalia]] | phylum = [[Chordata]] | classis = [[Mammalia]] | nesvrstani_ordo = ''Ungulata'' | razdioba_stupanj = Redovi i kladovi | razdioba = {{bulleted list | [[Mesaxonia]] {{bulleted list || †[[Phenacodontidae]] || †[[Anthracobunidae]] || ?†[[Desmostylia]]<ref>{{Citiranje časopisa|last=Thewissen|first=J. G. M.|last2=Cooper|first2=Lisa Noelle|last3=Clementz|first3=Mark T.|last4=Bajpai|first4=Sunil|last5=Tiwari|first5=B. N.|date=2007-12|title=Whales originated from aquatic artiodactyls in the Eocene epoch of India|url=https://www.nature.com/articles/nature06343|journal=Nature|language=en|volume=450|issue=7173|pages=1190–1194|doi=10.1038/nature06343|issn=1476-4687}}</ref> ||†[[Meridiungulata]]<ref name="Welker2015">{{cite journal |title=Ancient proteins resolve the evolutionary history of Darwin's South American ungulates |doi=10.1038/nature14249 |date=18. ožujka 2015. |volume=522 |issue=7554 |journal=Nature |pages=81–84 |pmid=25799987 |last1=Welker |first1=F |last2=Collins |first2=MJ |last3=Thomas |first3=JA |last4=Wadsley |first4=M |last5=Brace |first5=S |last6=Cappellini |first6=E |last7=Turvey |first7=ST |last8=Reguero |first8=M |last9=Gelfo |first9=JN |last10=Kramarz |first10=A |last11=Burger |first11=J |last12=Thomas-Oates |first12=J |last13=Ashford |first13=DA |last14=Ashton |first14=PD |last15=Rowsell |first15=K |last16=Porter |first16=DM |last17=Kessler |first17=B |last18=Fischer |first18=R |last19=Baessmann |first19=C |last20=Kaspar |first20=S |last21=Olsen |first21=JV |last22=Kiley |first22=P |last23=Elliott |first23=JA |last24=Kelstrup |first24=CD |last25=Mullin |first25=V |last26=Hofreiter |first26=M |last27=Willerslev |first27=E |last28=Hublin |first28=JJ |last29=Orlando |first29=L |last30=Barnes |first30=I |last31=MacPhee |first31=RD |bibcode=2015Natur.522...81W |url=http://eprints.whiterose.ac.uk/91438/1/Welker_postprint.docx}}</ref> || [[Perissodactyla]] || †[[Dinocerata]]<ref name="Berger-Benjamin">{{cite conference |last=Burger |first=Benjamin J. |date=15. listopada 2015. |title=The Systematic Position of the Saber-Toothed and Horned Giants of the Eocene: The Uintatheres (Order Dinocerata) |url=http://www.benjamin-burger.org/wp-content/uploads/2019/12/SVP-Poster-Ben-Burger-2015.pdf |location=Dallas |conference=Society of Vertebrate Paleontology 75th Annual Meeting}} [http://vertpaleo.org/PDFS/SVP-2015-Program-and-Abstract-Book-9-22-2015.aspx Conference abstract (p. 99)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191224042705/http://vertpaleo.org/PDFS/SVP-2015-Program-and-Abstract-Book-9-22-2015.aspx |date=24. prosinca 2019. }}. Explanation and conclusions: [https://www.youtube.com/watch?v=B6lmLo14Cc0 Episode 17: Systematic position of the Uintatheres (Order Dinocerata)] na [[YouTube]]u.</ref>}} | [[Paraxonia]] {{bulleted list || ?†[[Arctocyonia]] || ?†[[Mesonychia]] || [[Artiodactyla]] (uključujući [[Cetacea]])}}}} }} '''Kopitari''' ([[Latinski jezik|latinski]]: ''Ungulata'') skupina su [[sisavci|sisavaca]] kojima su razmjerno dugačke noge prilagođene brzu kretanju po tlu: stražnji su se članci na srednjemu ili na trećemu i četvrtome prstu pretvorili u trokutaste, okrugle ili lopataste rožnate tvorevine – [[kopito|kopita]]. Tijekom [[evolucija|evolucije]] kod tih se životinja, uz povećavanje tijela i produljivanje nogu, smanjivao broj prstiju, i to na dva načina: ili se na svakoj nozi razvijao samo srednji prst, na koji se onda oslanjalo cijelo tijelo ([[neparnoprstaši]]: [[tapiri]], [[nosorozi]] i [[konji]]), ili su se podjednako razvijali treći i četvrti prst, pa se tijelo oslanjalo na dva prsta svake noge ([[parnoprstaši]] ili [[papkari]]: [[svinje]], [[vodenkonji]], [[deve]], [[patuljasti moškavci]], [[jeleni]], [[šupljorošci]] i [[žirafe]]); ostali su prsti zakržljali. Kopitari imaju zajedničke pretke sa [[zvijeri]]ma u tzv. [[prazvijeri]]ma (''[[Creodonta]]''), a razvili su se izravno iz predaka s petoprstim nogama [[prakopitari|prakopitara]] (''[[Condylarthra]]''). Razvoj je tekao od početka [[tercijar]]a na kontinentima [[Sjeverna polutka|sjeverne polutke]]. Odatle su prešli u [[Južna Amerika|Južnu Ameriku]], gdje su se zbog dugotrajne izolacije dugo očuvali stari primitivni oblici, a u [[Afrika|Africi]] razvili su se u različitima smjerovima ([[slonovi]], [[pećinari]], [[Sirene (životinje)|sirene]]). Poslije (u predledeno doba) proširili su se i na [[Središnja Azija|središnju]], [[Južna Azija|južnu]] i [[Jugozapadna Azija|jugozapadnu Aziju]], gdje su se razvili [[šupljorošci]]. Kopitari su [[biljožderi]] (osim [[svinja|svinje]]), žive u različitima [[biotop]]ima: u moru ([[Sirene (životinje)|sirene]]), u slatkima vodama ([[vodenkonji]]), na kopnu, od nizinskih područja do planinskih visočja. Prirodno su rašireni po svim kontinentima osim [[Australija|Australije]] s [[Polinezija|Polinezijom]], kamo ih je prenio čovjek u novije doba.<ref>{{Citiranje weba |title=Kopitari |url=https://enciklopedija.hr/clanak/33072 |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |access-date=16. svibnja 2020.}}</ref> == Klasifikacija == === Povijest === Za kopitare se prije smatralo da su red. Kopitari se dijele na [[Neparnoprstaši|neparnoprstaše]] (''Perissodactyla''), [[Parnoprstaši|parnoprstaše]] (''Cetartiodactyla'', ''Artiodactyla''), [[Cjevozupci|cjevozupce]] (''Tubulidentata''), [[pećinari|pećinare]] (''Hyracoidea''), [[Sirene (životinje)|sirene]] (''Sirenia''), [[Surlaši|surlaše]] (''Proboscidea'') i ponekad na [[Kitovi|kitove]] (''Cetacea''). No, morfološki<ref>{{cite journal |last1=Asher |first1=RJ |last2=Bennet |first2=N |last3=Lehmann |first3=T |year=2009 |title=The new framework for understanding placental mammal evolution |journal=BioEssays |volume=31 |issue=8 |pages=853–864 |doi=10.1002/bies.200900053 |pmid=19582725}}</ref><ref name="Tabuce">{{cite journal |last1=Tabuce |first1=R. |last2=Marivaux |first2=L. |last3=Adaci |first3=M. |last4=Bensalah |first4=M. |last5=Hartenberger |first5=J. L. |year=2007 |title=Early tertiary mammals from north Africa reinforce the molecular afrotheria clade |journal=Proceedings of the Royal Society B |volume=274 |issue=1614 |pages=1159–1166 |doi=10.1098/rspb.2006.0229 |pmid=17329227 |pmc=2189562}}</ref><ref name="Seiffert">{{cite journal |last1=Seiffert |first1=E |year=2007 |title=A new estimate of afrotherian phylogeny based on simultaneous analysis of genomic, morphological, and fossil evidence |journal=BMC Evol Biol |volume=7 |page=13 |doi=10.1186/1471-2148-7-224 |pmid=17999766 |pmc=2248600}}</ref><ref name="SanchezVillagra">{{cite journal |last1=Sanchez-Villagra |first1=M. R. |last2=Narita |first2=Y. |last3=Kuratani |first3=S. |year=2007 |title=Thoracolumbar vertebral number: the first skeletal synapomorphy for afrotherian mammals |journal=Syst Biodivers |volume=5 |pages=1–17 |doi=10.1017/S1477200006002258}}</ref> i molekularni<ref>{{cite journal |last1=Springer |first1=MS |last2=Stanhope |first2=MJ |last3=Madsen |first3=O |last4=de Jong |first4=WW |year=2004 |title=Molecules consolidate the placental mammal tree |journal=Trends Ecol Evol |volume=19 |issue=8 |pages=430–438 |doi=10.1016/j.tree.2004.05.006 |pmid=16701301}}</ref><ref>{{cite journal |last1=Robinson |first1=M. A. Yang |last2=Fu |first2=T. J. |last3=Ferguson-Smith |first3=B. |year=2004 |title=Cross-species chromosome painting in the golden mole and elephant-shrew: support for the mammalian clades Afrotheria and Afroinsectiphillia but not Afroinsectivora |journal=Proceedings of the Royal Society B |volume=271 |issue=1547 |pages=1477–1484 |doi=10.1098/rspb.2004.2754 |pmid=15306319 |pmc=1691750}}</ref> znanstveni rad iz [[2009.]] godine otkrio je da su [[cjevozupci]], [[pećinari]], [[sirene (životinje)|sirene]] i [[surlaši]] po srodstvu bliži [[sengiji]]ma, [[četinasti ježevi|četinastima ježevima]] (''Tenrecidae'') i [[zlatokrtine|zlatokrtinama]] (''Chrysochloridae'') nego [[neparnoprstaši]]ma i [[parnoprstaši]]ma. Surlaši, sirene i pećinari stavljeni su u [[klad]] ''[[Paenungulata]]'', dok se za cjevozupce smatra da su im bliski rođaci ili da su bliski rođaci [[sengiji|sengijama]] [[klad]]a ''[[Afroinsectiphilia]]''.<ref name="Seiffert2007">{{cite journal |author=Seiffert, E.R. |year=2007 |title=A new estimate of afrotherian phylogeny based on simultaneous analysis of genomic, morphological, and fossil evidence |journal=BMC Evolutionary Biology |volume=7 |pages=13 |url=http://www.biomedcentral.com/content/pdf/1471-2148-7-224.pdf |doi=10.1186/1471-2148-7-224 |pmid=17999766 |last2=Guillon |first2=JM |pmc=2248600 |issue=1}}</ref> Ovo je izraziti primjer [[Konvergentna evolucija|konvergentne evolucije]].<ref>{{cite book |last=Dawkins |first=Richard |title=The Ancestor's Tale |publisher=Mariner Books |location=Boston |year=2005 |page=[https://archive.org/details/ancestorstale00rich_0/page/195 195] |isbn=978-0-618-61916-0 |url=https://archive.org/details/ancestorstale00rich_0/page/195}}</ref> Trenutačno postoji spor oko toga je li ova manja skupina kopitara [[kladistika|kladistička]] (zasnovana na [[evolucija|evoluciji]]) skupina, samo [[fenetika|fenetička]] skupina ili [[folklorna taksonomija|folklorni takson]] (sličan, ali ne nužno povezan). Neka su istraživanja doista pronašla da kopitari klada ''[[Mesaxonia]]'' i ''[[Paraxonia]]'' stvaraju monofiletičku vezu,<ref>http://www.biomedcentral.com/1471-2148/10/102</ref><ref name="Spauldingetal2009">{{cite journal |pmc=2740860 |pmid=19774069 |doi=10.1371/journal.pone.0007062 |volume=4 |issue=9 |title=Relationships of Cetacea (Artiodactyla) among mammals: increased taxon sampling alters interpretations of key fossils and character evolution |year=2009 |journal=PLOS ONE |pages=e7062 |bibcode=2009PLoSO...4.7062S |editor1-last=Farke |editor1-first=Andrew Allen |last1=Spaulding |first1=Michelle |last2=O'Leary |first2=Maureen A. |last3=Gatesy |first3=John}}</ref><ref name= "Nery">{{Cite journal |last1=Nery |first1=M. F. |last2=González |first2=D. M. J. |last3=Hoffmann |first3=F. G. |last4=Opazo |first4=J. C. |title=Resolution of the laurasiatherian phylogeny: Evidence from genomic data |doi=10.1016/j.ympev.2012.04.012 |journal=Molecular Phylogenetics and Evolution |volume=64 |issue=3 |pages=685–689 |year=2012 |pmid=22560954}}</ref> blisko srodnu kladu ''[[Ferae]]'' kojemu pripadaju [[zvijeri]] i [[ljuskavci]]<ref>[http://www.biomedcentral.com/1471-2148/6/93 BioMed Central | Full text | A higher-level MRP supertree of placental mammals<!-- Bot generated title -->]</ref><ref>{{cite journal |author=Zhou, X. |year=2011 |title=Phylogenomic analysis resolves the interordinal relationships and rapid diversification of the Laurasiatherian mammals |journal=[[Systematic Biology]] |doi=10.1093/sysbio/syr089 |url=http://sysbio.oxfordjournals.org/content/early/2011/09/03/sysbio.syr089.abstract |volume=61 |pages=150–64 |pmid=21900649 |pmc=3243735 |issue=1 |first2=S. |last2=Xu |first3=J. |last3=Xu |first4=B. |last4=Chen |first5=K. |last5=Zhou |first6=G. |last6=Yang}}</ref> unutar klada ''[[Ferungulata]]'', ili [[šišmiši]]ma.<ref>Researchers Greatly Improve Evolutionary Tree of Life for Mammals http://newsroom.ucr.edu/2729</ref> Druga istraživanja pronašla su da ta dva reda nisu toliko usko povezana jer neki stavljaju neparnoprstaše kao bliske srodnike šišmišima i ''Ferae'' u ''[[Pegasoferae]]'',<ref>{{Cite journal |last1=Nishihara |first1=H. |last2=Hasegawa |first2=M. |last3=Okada |first3=N. |title=Pegasoferae, an unexpected mammalian clade revealed by tracking ancient retroposon insertions |url=https://archive.org/details/sim_proceedings-of-the-national-academy-of-sciences-usa_2006-06-27_103_26/page/9929 |doi=10.1073/pnas.0603797103 |journal=[[Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America |Proceedings of the National Academy of Sciences]] |volume=103 |issue=26 |pages=9929–9934 |year=2006 |pmid=16785431 |pmc=1479866 |bibcode=2006PNAS..103.9929N}}</ref> a drugi stavljaju parnoprstaše kao bliske srodnike šišmišima.<ref>{{cite journal |doi=10.1016/j.ympev.2012.10.012 |volume=66 |issue=2 |title=A phylogenetic blueprint for a modern whale |journal=Molecular Phylogenetics and Evolution |pages=479–506 |pmid=23103570 |last1=Gatesy |first1=J |last2=Geisler |first2=JH |last3=Chang |first3=J |last4=Buell |first4=C |last5=Berta |first5=A |last6=Meredith |first6=RW |last7=Springer |first7=MS |last8=McGowen |first8=MR |date=Veljača 2013.}}</ref> === Taksonomija === Slijedi pojednostavljena taksonomija kopitara (pod pretpostavkom da kopitari čine prirodnu skupinu) s postojećima roodvima, prema redoslijedu odnosa. Treba imati na umu da i dalje postoju sporna područja, poput odnosa rodova [[Pravi preživači|pravih preživača]]<!--Hrv. obit. leks., Croxyz 19. 5. 2020.---> (''[[Pecora]]'') i rodova [[kitovi usani|kitova usana]]. * '''Ungulata (= Euungulata<ref>Asher and Helgen http://www.biomedcentral.com/1471-2148/10/102</ref>)''' ** '''[[Neparnoprstaši|Perissodactyla]]''' (Neparnoprstaši) *** '''Hippomorpha''' **** [[Equidae]]: Konji *** '''[[Ceratomorpha]]''' **** [[Tapiridae]]: Tapiri **** [[Rhinocerotidae]]: Nosorozi ** '''[[Artiodactyla]] (= [[Cetartiodactyla]])''' (Parnoprstaši) *** '''[[Tylopoda]]''' **** [[Camelidae]]: Deve *** '''Artiofabula''' **** '''[[Suina]]''' ***** [[Tayassuidae]]: Pekariji ***** [[Suidae]]: Svinje **** '''[[Cetruminantia]]''' ***** '''[[Ruminantia]]''' ****** [[Tragulidae]]: Patuljasti moškavac ****** '''[[Pecora|Cervoidea]]''' ******* [[Antilocapridae]]: Rašljoroge antilope ******* [[Giraffidae]]: Žirafe ******* [[Cervidae]]: Jeleni ******* [[Moschidae]]: Mošusne jelene ******* [[Bovidae]]: Šupljorošci ***** '''[[Whippomorpha]]''' ****** [[Hippopotamidae]]: Vodenkonji ****** '''[[Cetacea]]''' ******* '''[[Mysticeti]]''' ******** [[Balaenidae]]: Glatki kitovi ******** [[Cetotheriidae]]: Patuljasti glatki kit ******** [[Eschrichtiidae]]: Sivi kitovi ******** [[Balaenopteridae]]: Brazdeni kitovi ******* '''[[Odontoceti]]''' ******** '''[[Physeteroidea]]''' ********* [[Physeteridae]]: Ulješure ********* [[Kogiidae]]: ******** '''[[Platanistoidea]]''' ********* [[Platanistidae]]: Indijski riječni dupin ******** '''[[Ziphioidea]]''' ********* [[Ziphiidae]]: Kljunasti kitovi ******** '''[[Lipotidae|Lipotoidea]]''' ********* [[Lipotidae]]: Baiji (izumrla vrsta) ******** '''[[Inioidea]]''' ********* [[Iniidae]]: Amazonski riječni dupini ********* [[Pontoporiidae]]: Laplatanski riječni dupin ******** '''[[Delphinoidea]]''' ********* [[Monodontidae]]: Bijeli kitovi ********* [[Phocoenidae]]: Pliskavice ********* [[Delphinidae]]: Oceanski dupini === Filogenija === Slijedi opći konsenzus [[filogenija|filogenije]] kopitara.<ref>Gatesy, J., Geisler, J. H., Chang, J., Buell, C., Berta, A., Meredith, R. W., ... & McGowen, M. R. (2013). A phylogenetic blueprint for a modern whale. Molecular Phylogenetics and Evolution, 66(2), 479-506.</ref><ref>{{cite journal |last1=Kim |first1=S. L. |last2=Thewissen |first2=J. G. |last3=Churchill |first3=M. M. |last4=Suydam |first4=R. S. |last5=Ketten |first5=D. R. |last6=Clementz |first6=M. T. |year=2014 |title=Unique biochemical and mineral composition of whale ear bones |url=http://darchive.mblwhoilibrary.org/bitstream/1912/6709/1/Kim_2014_Physiol_Biochem_Zool.pdf |journal=Physiological and Biochemical Zoology |volume=87 |issue=4 |pages=576–584 |doi=10.1086/676309 |pmid=24940922 |hdl=1912/6709}}</ref> {{Clade/Modul|style=font-size:100% |label1='''Ungulata''' |1={{Clade/Modul |label1=[[Perissodactyla]] |1={{Clade/Modul |1=[[Equidae]][[File:Equus quagga (white background).jpg|50 px]] |label2= |2={{Clade/Modul |1=[[Tapiridae]][[File:Tapir white background.jpg|50 px]] |2=[[Rhinocerotidae]][[File:Rhino white background.jpg|50 px]] }} }} |label2=[[Artiodactyla]] |2={{Clade/Modul |label1=[[Tylopoda]] |1=[[Camelidae]][[File:Cladogram of Cetacea within Artiodactyla (Camelus bactrianus).png|50 px]] |label2=[[Artiofabula]] |2={{Clade/Modul |label1=[[Suina]] |1={{Clade/Modul |1=[[Tayassuidae]][[File:Pecari tajacu white background.jpg|50 px]] |2=[[Suidae]][[File:Recherches pour servir à l'histoire naturelle des mammifères (Pl. 80) (white background).jpg|50 px]] }} |label2=[[Cetruminantia]] |2={{Clade/Modul |label1=[[Whippomorpha]] |1={{Clade/Modul |1=[[Hippopotamidae]][[File:Hippopotamus-PSF-Oksmith.svg|50 px]] |2={{Clade/Modul |label1=[[Cetacea]] |1={{Clade/Modul |label1=[[Mysticeti]] |1={{Clade/Modul |1=[[Balaenidae]][[File:Balaena mysticetus NOAA.jpg|50 px]] |2={{Clade/Modul |1=[[Cetotheriidae]][[File:Caperea marginata 3 flipped.jpg|50 px]] |2={{Clade/Modul |1=[[Eschrichtiidae]][[File:Eschrichtius robustus NOAA.jpg|50 px]] |2=[[Balaenopteridae]] [[File:Megaptera novaeangliae NOAA.jpg|50 px]]}} }} }} |label2=[[Odontoceti]] |2={{Clade/Modul |1={{Clade/Modul |1=[[Kogiidae]] |2=[[Physeteridae]][[File:Physeter macrocephalus NOAA.jpg|50 px]] }} |2={{Clade/Modul |1=[[Platanistidae]] |2={{Clade/Modul |1=[[Ziphiidae]][[File:Ziphius cavirostris NOAA.jpg|50 px]] |2={{Clade/Modul |1=†[[Lipotidae]][[File:Lipotes vexillifer.png|50 px]] |2={{Clade/Modul |1={{Clade/Modul |1=[[La Plata riječni dupin|Pontoporiidae]][[File:Pontoporia blainvillei.jpg|50 px]] |2=[[Iniidae]] }} |2={{Clade/Modul |1=[[Delphinidae]] [[File:Orcinus orca NOAA 2.jpg|50 px]] |2={{Clade/Modul |1=[[Monodontidae]] [[File:Delphinapterus leucas NOAA.jpg|50 px]] |2=[[Phocoenidae]] }} }} }} }} }} }} }} }} }} }} |label2=[[Ruminantia]] |2={{Clade/Modul |1=[[Tragulidae]][[File:Kantschil-drawing white background.jpg|50 px]] |2={{Clade/Modul |1=[[Antilocapridae]][[File:Antilocapra white background.jpg|50 px]] |2={{Clade/Modul |1=[[Giraffidae]][[File:Giraffa camelopardalis Brockhaus white background.jpg|50 px]] |2={{Clade/Modul |1=[[Cervidae]][[File:The deer of all lands (1898) Hangul white background.png|50 px]] |2={{Clade/Modul |1=[[Moschidae]][[File:Moschus chrysogaster white background.jpg|50 px]] |2=[[Bovidae]][[File:Birds and nature (1901) (14562088237) white background.jpg|50 px]] }} }} }} }} }} }} }} }} }} }} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://fossilworks.org/bridge.pl?a=taxonInfo&taxon_no=67570 Clade Ungulata Linnaeus 1766 (placental)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200918023024/http://fossilworks.org/bridge.pl?a=taxonInfo&taxon_no=67570 |date=18. rujna 2020. }}, [[Fossilworks]] [[Kategorija:Kopitari| ]] [[Kategorija:Laurasiatheria]] n61wegp6f8yrhefkalt5n6m4wm88uas 14 673827 7615675 7340888 2026-10-09T13:27:38Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Placentalia|Placentalia]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Laurasiatheria|Laurasiatheria]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7615675 wikitext text/x-wiki {{catmore|Kopitari}} [[Kategorija:Laurasiatheria]] 5c9u3yqffk5l7ku4m94gx97zj2c65i3 0 682107 7615688 7427811 2026-10-09T13:49:15Z Kokeszi 241118 7615688 wikitext text/x-wiki {{Infookvir vojna osoba|ime=Grgur Orlović|datum rođenja=''nepoznat'', prije [[1510.]]|datum smrti=[[29. kolovoza]] [[1526.]]|mjesto smrti=[[Mohač]]|titule=kapetan [[Senj|Senja]] i [[Klis|Klisa]]|ratovi=[[Stogodišnji hrvatsko-turski rat]]|bitke=bitka kod Klisa (1524.), [[Mohačka bitka|bitka na Mohačkom polju (1526.)]];|supruga=[[Marta Orlovčić|Marta Husonhazon]]}} '''Grgur Orlovčić''' (?, prije [[1510.]] – [[Mohač]], [[29. kolovoza]] [[1526.]]<ref>Orlovčić, Grgur. ''Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje.'' Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 19. 8. 2020. <<nowiki>https://enciklopedija.hr/clanak/45555</nowiki>>.</ref>), bio je hrvatski vojskovođa i uz [[Petar Kružić|Petra Kružića]] kapetan [[Senj]]a i [[Kliška tvrđava|Klisa]]. == Podrijetlo == Pripadao je obitelji [[Orlovići|Orlovčić]] hrvatskog plemenitog roda [[Humljani|Humljana]] iz gornjeg [[Pounje|Pounja]].<ref>Orlovčić. ''Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje.'' Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 19. 8. 2020.<https://enciklopedija.hr/clanak/45554>.</ref> Jedno od dobara ove obitelji bio je grad (castrum) [[Čovka]] smješten nešto sjevernije od [[Krug (razdvojba)|Kruga]], prema pretpostavkama većine povjesničara, rodnog mjesta Petra Kružića.<ref> I. Jurković: ''Veliki i osobit razbojnik u službi pape - Petar Kružić, kapetan najjužnijeg dijela protuosmanskoga obrambenog sustava Hrvatske'', str. 164.;</ref> == Životopis == O Orlovčićevu ranom životu poznato je vrlo malo informacija. Bio je sin [[Juraj Orlovčić|Jurja Orlovčića]], hrvatskog velikaša, koji je [[1492.]] bio predstavnik [[Hrvatski sabor|Hrvatskog sabora]] u radu [[Ugarski sabor|Ugarskog sabora]] i njegove supruge [[Klara Orlovčić|Klare Orlovčić]].<ref> I. Jurković: ''Veliki i osobit razbojnik u službi pape - Petar Kružić, kapetan najjužnijeg dijela protuosmanskoga obrambenog sustava Hrvatske'', str. 164.-165. (bilješka);</ref> Poznato je kako ga je nakon službe kraljeva kaštelana u [[Ripač|Ripču]], utvrdi bitnoj za obranu [[Bihać]]a, kralj [[Ludovik II. Jagelović]] [[1521.]] godine imenovao kapetanom grada Senja i poslao ga [[Jeronim Petelinić|Jeronimu Peteliniću]] kao sudruga u službi. Zbog nezadovoljstava Otočana i Senjana Petelinićevom upravom, koja su uskoro došla na vidjelo, kralj je na njegovo mjesto kao sukapetana Orlovčiću izabrao Petra Kružića.<ref> I. Jurković: ''Veliki i osobit razbojnik u službi pape - Petar Kružić, kapetan najjužnijeg dijela protuosmanskoga obrambenog sustava Hrvatske'', str. 165.;</ref> === Međusobna adopcija s Petrom Kružićem === Tri godine kasnije, prema službenoj evidenciji [[Senjski kaptol|Senjskog kaptola]] [[16. svibnja]] [[1524.]],<ref>I. Kukuljević Sakcinski: ''Acta Croatica - Listine hrvatske'', str. 212.-213.; mrežno izdanje priredio Darko Žubrinić; 2010. - http://www.croatianhistory.net/etf/acta.html</ref> senjski su se kapetani međusobno posvojili kao braća i zaključili ugovor o uzajamnom nasljedstvu svih do tada stečenih imanja i svih onih koja će braća tek steći u slučaju da obitelj kojega od njih izumre po muškoj liniji nasljeđivanja. Do ove je odluke najvjerojatnije došlo zbog njihovog međusobnog odnosa zasnovanog na vojničkoj solidarnosti, te zbog sličnosti situacija u kojima su se nalazili (društvenog statusa, istoga zavičajnog podrijetla, raseljeničke povijesti i sl.). Osim navedenog, u to su vrijeme obojica bili i jedinim preostalim muškim pripadnicima vlastitih obitelji, te stoga i jedinim nasljednicima obiteljskih baština. U doba adopcije obojica su već imala malodobnu djecu, ali unatoč toj činjenici bili su, s obzirom na njihov izbor vojne profesije i karijere, svjesni opasnosti izumrća svojih obitelji po muškoj liniji, u slučaju pogibije jednoga od njih, pa su međusobnim posvojenjem zapravo jamčili sigurnu egzistenciju i pravo na uživanje svih stečenih dobara svojim suprugama i kćerima, koja će im svojom zaštitom omogućiti preživjeli "brat".<ref name="#1"> I. Jurković: ''Veliki i osobit razbojnik u službi pape - Petar Kružić, kapetan najjužnijeg dijela protuosmanskoga obrambenog sustava Hrvatske'', str. 166.;</ref> U približno isto vrijeme Orlovčić se Kružiću pridružuje u obrani grada Klisa kao sukapetan, čijim je Kružić bio kapetanom još od [[1518.]] godine. === Smrt i nasljedstvo === Grgur Orlovčić jedan je od brojnih plemića koji je sudjelovao u [[Mohačka bitka|bitci na Mohačkom polju]], gdje je na posljetku i poginuo [[29. kolovoza]] [[1526.]] Iza sebe nije ostavio muških potomaka, te je time njegov rod po muškoj liniji izumro. Nakon njegove smrti dogodio se pretpostavljeni razvoj događaja u njegovoj obitelji vezan uz njegovu međusobnu adopciju s Petrom Kružićem, koji je taj ugovor poštovao, te postao službenim zaštitnikom Orlovčićeve udovice [[Marta Orlovčić|Marte]] i kćeri [[Katarina Kercsenyi|Katarine]], te svih njihovih baštinskih i do tada novostečenih imanja. Primjer Kružićeva poštovanja ovog ugovora može se vidjeti u činjenici kako mu je kralj [[Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva|Ferdinand]] oko [[1529.]] godine darovao baštinski grad i utvrdu Orlovčića, [[Sokol (utvrda)|Sokol]], na temelju izumrća ove obitelji po muškoj lozi, ali Kružić nakon toga nikad nije osporio vlasništvo nad istim dobrom Orlovčićevoj udovici i kćeri. Također, Marta Orlovčić je bez ikakvih Kružićevih zapreka, početkom [[Veljača|veljače]] [[1534.]] utanačila bračni ugovor s [[Pavle Kerecsenyi|Pavlom Kercsenyijem]] za svoju kćer Katarinu i Pavlova sina [[Ladislav Kercsenyi|Ladislava]], u kojemu je kao dio Katarinina miraza naveden i grad Sokol u Kninskoj županiji. Prijenos vlasništva tako nikada nije doveden u pitanje, pa se Ladislav Kerecsényi i nakon Katarinine smrti navodi kao vlasnik istoga grada. Još jedan primjer dobrih odnosa između Marte Orlovčić i Petra Kružića, jest njihovo zajedničko upravljanje vlastelinstvom [[Brezovica]]. Ne postoje zapisi koji bi svjedočili o bilo kakvoj svađi ili nesuglasicama oko diobe dobara ili prihoda ovog vlastelinstva u Križevačkoj županiji, kojeg su Kružić i Orlovčić zajednički dobili u studenom [[1524.]] od kralja Ludovika II. Jagelovića.<ref name="#1"/> == Izvori == {{izvori}} == Vidi još == * [[Petar Kružić]] * [[Kliška tvrđava]] {{GLAVNIRASPORED:Orlovčić, Grgur}} [[Kategorija:Hrvatski vojni zapovjednici]] [[Kategorija:Povijest Hrvatske (1102. – 1527.)]] fmroc0mtdu5znll9l612jfvwallgn5j 7615845 7615688 2026-10-09T21:32:55Z Croxyz 205325 7615845 wikitext text/x-wiki {{Infookvir vojna osoba|ime=Grgur Orlović|datum rođenja=''nepoznat'', prije [[1510.]]|datum smrti=[[29. kolovoza]] [[1526.]]|mjesto smrti=[[Mohač]]|titule=kapetan [[Senj|Senja]] i [[Klis|Klisa]]|ratovi=[[Stogodišnji hrvatsko-turski rat]]|bitke=bitka kod Klisa (1524.), [[Mohačka bitka|bitka na Mohačkom polju (1526.)]];|supruga=[[Marta Orlovčić|Marta Husonhazon]]}} '''Grgur Orlovčić''' (?, prije [[1510.]] – [[Mohač]], [[29. kolovoza]] [[1526.]]<ref>Orlovčić, Grgur. ''Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje.'' Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 19. 8. 2020. <<nowiki>https://enciklopedija.hr/clanak/45555</nowiki>>.</ref>), bio je hrvatski vojskovođa i uz [[Petar Kružić|Petra Kružića]] kapetan [[Senj]]a i [[Kliška tvrđava|Klisa]]. == Podrijetlo == Pripadao je obitelji [[Orlovići|Orlovčić]] hrvatskog plemenitog roda [[Humljani|Humljana]] iz gornjeg [[Pounje|Pounja]].<ref>Orlovčić. ''Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje.'' Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 19. 8. 2020.<https://enciklopedija.hr/clanak/45554>.</ref> Jedno od dobara ove obitelji bio je grad (castrum) [[Čovka]] smješten nešto sjevernije od [[Krug (razdvojba)|Kruga]], prema pretpostavkama većine povjesničara, rodnog mjesta Petra Kružića.<ref> I. Jurković: ''Veliki i osobit razbojnik u službi pape - Petar Kružić, kapetan najjužnijeg dijela protuosmanskoga obrambenog sustava Hrvatske'', str. 164.;</ref> == Životopis == O Orlovčićevu ranom životu poznato je vrlo malo informacija. Bio je sin [[Juraj Orlovčić|Jurja Orlovčića]], hrvatskog velikaša, koji je [[1492.]] bio predstavnik [[Hrvatski sabor|Hrvatskog sabora]] u radu [[Ugarski sabor|Ugarskog sabora]] i njegove supruge [[Klara Orlovčić|Klare Orlovčić]].<ref> I. Jurković: ''Veliki i osobit razbojnik u službi pape - Petar Kružić, kapetan najjužnijeg dijela protuosmanskoga obrambenog sustava Hrvatske'', str. 164.-165. (bilješka);</ref> Poznato je kako ga je nakon službe kraljeva kaštelana u [[Ripač|Ripču]], utvrdi bitnoj za obranu [[Bihać]]a, kralj [[Ludovik II. Jagelović]] [[1521.]] godine imenovao kapetanom grada Senja i poslao ga [[Jeronim Petelinić|Jeronimu Peteliniću]] kao sudruga u službi. Zbog nezadovoljstava Otočana i Senjana Petelinićevom upravom, koja su uskoro došla na vidjelo, kralj je na njegovo mjesto kao sukapetana Orlovčiću izabrao Petra Kružića.<ref> I. Jurković: ''Veliki i osobit razbojnik u službi pape - Petar Kružić, kapetan najjužnijeg dijela protuosmanskoga obrambenog sustava Hrvatske'', str. 165.;</ref> === Međusobna adopcija s Petrom Kružićem === Tri godine kasnije, prema službenoj evidenciji [[Senjski kaptol|Senjskog kaptola]] [[16. svibnja]] [[1524.]],<ref>I. Kukuljević Sakcinski: ''Acta Croatica - Listine hrvatske'', str. 212.-213.; mrežno izdanje priredio Darko Žubrinić; 2010. - http://www.croatianhistory.net/etf/acta.html</ref> senjski su se kapetani međusobno posvojili kao braća i zaključili ugovor o uzajamnom nasljedstvu svih do tada stečenih imanja i svih onih koja će braća tek steći u slučaju da obitelj kojega od njih izumre po muškoj liniji nasljeđivanja. Do ove je odluke najvjerojatnije došlo zbog njihovog međusobnog odnosa zasnovanog na vojničkoj solidarnosti, te zbog sličnosti situacija u kojima su se nalazili (društvenog statusa, istoga zavičajnog podrijetla, raseljeničke povijesti i sl.). Osim navedenog, u to su vrijeme obojica bili i jedinim preostalim muškim pripadnicima vlastitih obitelji, te stoga i jedinim nasljednicima obiteljskih baština. U doba adopcije obojica su već imala malodobnu djecu, ali unatoč toj činjenici bili su, s obzirom na njihov izbor vojne profesije i karijere, svjesni opasnosti izumrća svojih obitelji po muškoj liniji, u slučaju pogibije jednoga od njih, pa su međusobnim posvojenjem zapravo jamčili sigurnu egzistenciju i pravo na uživanje svih stečenih dobara svojim suprugama i kćerima, koja će im svojom zaštitom omogućiti preživjeli "brat".<ref name="#1"> I. Jurković: ''Veliki i osobit razbojnik u službi pape - Petar Kružić, kapetan najjužnijeg dijela protuosmanskoga obrambenog sustava Hrvatske'', str. 166.;</ref> U približno isto vrijeme Orlovčić se Kružiću pridružuje u obrani grada Klisa kao sukapetan, čijim je Kružić bio kapetanom još od [[1518.]] godine. === Smrt i nasljedstvo === Grgur Orlovčić jedan je od brojnih plemića koji je sudjelovao u [[Mohačka bitka|bitci na Mohačkom polju]], gdje je na posljetku i poginuo [[29. kolovoza]] [[1526.]] Iza sebe nije ostavio muških potomaka, te je time njegov rod po muškoj liniji izumro. Nakon njegove smrti dogodio se pretpostavljeni razvoj događaja u njegovoj obitelji vezan uz njegovu međusobnu adopciju s Petrom Kružićem, koji je taj ugovor poštovao, te postao službenim zaštitnikom Orlovčićeve udovice [[Marta Orlovčić|Marte]] i kćeri [[Katarina Kercsenyi|Katarine]], te svih njihovih baštinskih i do tada novostečenih imanja. Primjer Kružićeva poštovanja ovog ugovora može se vidjeti u činjenici kako mu je kralj [[Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva|Ferdinand]] oko [[1529.]] godine darovao baštinski grad i utvrdu Orlovčića, [[Sokol (utvrda)|Sokol]], na temelju izumrća ove obitelji po muškoj lozi, ali Kružić nakon toga nikad nije osporio vlasništvo nad istim dobrom Orlovčićevoj udovici i kćeri. Također, Marta Orlovčić je bez ikakvih Kružićevih zapreka, početkom [[Veljača|veljače]] [[1534.]] utanačila bračni ugovor s [[Pavle Kerecsenyi|Pavlom Kercsenyijem]] za svoju kćer Katarinu i Pavlova sina [[Ladislav Kerecsenyi|Ladislava]], u kojemu je kao dio Katarinina miraza naveden i grad Sokol u Kninskoj županiji. Prijenos vlasništva tako nikada nije doveden u pitanje, pa se Ladislav Kerecsényi i nakon Katarinine smrti navodi kao vlasnik istoga grada. Još jedan primjer dobrih odnosa između Marte Orlovčić i Petra Kružića, jest njihovo zajedničko upravljanje vlastelinstvom [[Brezovica]]. Ne postoje zapisi koji bi svjedočili o bilo kakvoj svađi ili nesuglasicama oko diobe dobara ili prihoda ovog vlastelinstva u Križevačkoj županiji, kojeg su Kružić i Orlovčić zajednički dobili u studenom [[1524.]] od kralja Ludovika II. Jagelovića.<ref name="#1"/> == Izvori == {{izvori}} == Vidi još == * [[Petar Kružić]] * [[Kliška tvrđava]] {{GLAVNIRASPORED:Orlovčić, Grgur}} [[Kategorija:Hrvatski vojni zapovjednici]] [[Kategorija:Povijest Hrvatske (1102. – 1527.)]] 1zuofbf5i1dvg2i97z5kaqbynvfprbf 0 685386 7615818 7608984 2026-10-09T19:44:33Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.6 7615818 wikitext text/x-wiki '''Tisserandov parametar''' ili '''Tisserandova invarijanta''' je vrijednost koja se koristi za kvalifikaciju odnosa između relativno malog [[nebesko tijelo|nebeskog tijela]] i većeg tijela koje [[perturbacija (astronomija)|perturbira]] njegovu [[planetarna putanja|orbitu]]. Tisserandov parametar je aproksimacija odnosa pomoću [[problem triju tijela|sustava triju tijela]], te se koristi u situacijama kada se mase svih triju tijela jako razlikuju (kao primjerice mase [[Sunce|Sunca]], nekog planeta i nekog asteroida). Nazvan je po francuskom astronomu [[Félix Tisserand|Félixu Tisserandu]]. Za tijelo s [[velika poluos|velikom poluosi]] ''a'', [[ekscentricitet]]om ''e'' i [[inklinacija orbite|inklinacijom]] ''i'', te veliku poluos ''a_P'' perturbirajućeg tijela, Tisserandov parametar iznosi<ref>{{cite book |last1=Murray |first1=Carl D. |last2=Dermott |first2=Stanley F. |year=2000 |title=Solar System Dynamics |publisher=[[Cambridge University Press]] |isbn=0-521-57597-4 |author2-link=Dermott's law}}</ref><ref>{{Cite journal |last=Bonsor |first=A. |last2=Wyatt |first2=M. C. |date=2012-03-11 |title=The scattering of small bodies in planetary systems: constraints on the possible orbits of cometary material: Scattering in planetary systems |url=https://academic.oup.com/mnras/article-lookup/doi/10.1111/j.1365-2966.2011.20156.x |journal=Monthly Notices of the Royal Astronomical Society |language=en |volume=420 |issue=4 |pages=2990–3002 |doi=10.1111/j.1365-2966.2011.20156.x |doi-access=free}}</ref> :<math>T_P\ = \frac{a_P}{a} + 2\cos i\sqrt{\frac{a}{a_P} (1-e^2)}</math> Tisserandov parametar koristan je jer se njegova vrijednost otprilike očuvava prilikom nekih perturbacija orbitalnih parametara manjeg tijela zahvaljujući [[Tisserandova relacija|Tisserandovoj relaciji]]. == Primjene == * Tisserandov parametar u odnosu na [[Jupiter]] (T_J) često se koristi za raščlanjivanje [[asteroid]]a (obično T_J > 3) od [[komet Jupiterove obitelji|kometa Jupiterove obitelji]] (obično vrijedi 2 < T_J < 3).<ref>{{Cite web |url=http://www2.ess.ucla.edu/~jewitt/tisserand.html |title=Dave Jewitt: Tisserand Parameter |website=www2.ess.ucla.edu |access-date=2018-03-27 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100626163811/http://www2.ess.ucla.edu/~jewitt/tisserand.html |archive-date=26. lipnja 2010. |url-status=dead}}</ref> * [[Mali planet]]i [[damokloid]]i se definiraju kao tijela s T_J < 2.<ref name="Damocloids-Jewitt">{{cite web |title=The Damocloids |date=Kolovoz 2013. |publisher=UCLA – Department of Earth and Space Sciences |author=Jewitt, David C. |url=http://www2.ess.ucla.edu/~jewitt/damocloid.html |accessdate=15. veljače 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090828075257/http://www2.ess.ucla.edu/~jewitt/damocloid.html |archive-date=28. kolovoza 2009. |url-status=dead}}</ref> * Očuvanje vrijednosti parametra prije i poslije susreta s perturbirajućim tijelom koristi se da bi se potvrdilo ili opovrgnulo da su nebeska tijela opažena (na različitim orbitama) prije i poslije susreta jedno te isto tijelo. * Isti efekt daje nam do znanja i neka ograničenja na moć [[gravitacijska praćka|efekta praćke]] u pogonjenju zemaljskih letjelica prema rubu [[Sunčev sustav|Sunčevog sustava]]. * Predlaže se korištenje Tisserandovog parametra u odnosu na [[Neptun]] (T_N) kod [[trans-neptunski objekt|transneptunskih objekata]] za razlikovanje objekata [[objekti raspršenog diska|raspršenog diska]] (pod utjecajem Neptuna) od [[odvojeni objekt|odvojenih objekata]] (posve izvan Neptunovog utjecaja). * Tisserandov parametar mogao bi se upotrijebiti da se pokaže prisutnost [[supermasivna crna rupa|supermasivne crne rupe]] u središtu [[Mliječna staza|Mliječne staze]] pomoću orbitalnih parametara obližnjih zvijezda.<ref name="DEGN">{{cite book |last=Merritt |first=David |title=Dynamics and Evolution of Galactic Nuclei |year=2013 |publisher=Princeton University Press |location=Princeton |isbn=9781400846122 |url=https://openlibrary.org/works/OL16802359W/Dynamics_and_Evolution_of_Galactic_Nuclei}}</ref> == Vezani koncepti == Parametar je povezan s tzv. [[Charles Eugène Delaunay|Delaunay]]evim standardnim varijablama, kojima se proučavaju perturbacije [[hamiltonijan]]a u [[problem triju tijela|sustavu triju tijela]]. Ne uračunavši perturbacije višeg reda, vrijednost izraza <math>\sqrt{a(1-e^2)}\cos i</math> ostaje konstantna. Kao posljedica toga javlja se [[rezonanca]] između promjena inklinacije i ekscentriciteta - [[Kozaijev mehanizam]]. Tim mehanizmom tijela u gotovo kružnoj orbiti s visokim ekscentricitetom tijekom vremena mogu postupno prijeći u veoma ekscentričnu orbitu s malom inklinacijom. Taj mehanizam utječe na orbite [[blizusunčev komet|blizusunčevih kometa]], koji nagnutu orbitu na sigurnoj udaljenosti od Sunca mijenjaju u orbitu u [[ekliptika|ekliptici]], ali s [[perihel]]om veoma blizu Sunčeve površine. == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Orbite]] tpjclq2vb9ahxrl2bvgh3jmq9wscc6d 0 685904 7615716 6819765 2026-10-09T15:47:41Z Divna Jaksic 974 7615716 wikitext text/x-wiki {{Žene u crvenom}} [[File:Louise Glück circa 1977.jpg|thumb|Louise Elisabeth Glück]] '''Louise Elisabeth Glück''' ([[New York]], [[22. travnja]] [[1943.]] — [[8. rujna]] [[2023.]]) [[Sjedinjene Američke Države|američka]] je [[pjesnikinja]] i [[esejistica]]. 2020. godine dobila je [[Nobelova nagrada za književnost|Nobelovu nagradu za književnost]] za " ''nepogrešiv pjesnički glas koji strogom ljepotom individualno iskustvo čini univerzalnim''".<ref>[https://www.nobelprize.org/prizes/literature/2020/summary/]The Nobel Prize in Literature 2020. NobelPrize.org. Nobel Media AB 2020. 8. listopada 2020.</ref> Dobitnica je mnogih glavnih književnih nagrada u Sjedinjenim američkim državama, uključujući Državnu humanističku medalju, [[Pulitzerova nagrada za književno djelo|Pulitzerovu nagradu za književno djelo]], Državnu nagradu za knjigu, Nagradu Nacionalnog kruga kritičara knjige i [[Nagradu Bollingen]]. Glück često opisuju kao autobiografsku pjesnikinju; njezino je djelo poznato po svom emocionalnom intenzitetu i po tome što se često oslanja na mit, povijest ili prirodu kako bi odrazila osobna iskustva i suvremeni život. == Biografija == Glück je rođena u New Yorku, a odrasla je na njujorškom [[Long Island]]u. Predavala je na [[Koledž Sarah Lawrence|koledžu Sarah Lawrence]] i [[Sveučilište Columbia|Sveučilištu Columbia,]] ali nije stekla diplomu. Uz autorsku karijeru, karijeru je imala i u akademskim krugovima kao učiteljica poezije na nekoliko institucija. U svom se radu Glück usredotočila na rasvjetljavanje aspekata traume, želje i prirode. Istražujući ove široke teme, njezina je poezija postala poznata po svojim iskrenim izrazima tuge i izolacije. Znanstvenici su se također usredotočili na njezinu izgradnju pjesničkih persona i odnos između autobiografije i klasičnog mita. Trenutno je Glück izvanredna profesorica i pisac na [[Sveučilište Yale|Sveučilištu Yale]]. Živi u [[Cambridge, Massachusetts|Cambridgeu u Massachusettsu]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://us.macmillan.com/author/|title=Louise Glück {{!}} Authors {{!}} Macmillan|work=US Macmillan|language=en-US|accessdate=2020-04-07}}</ref> == Izvori == {{izvori}} {{Mrva-nobel-književnost}} {{Nobelova nagrada za književnost}} {{GLAVNIRASPORED:Glück, Louise}} [[Kategorija:Američki književnici]] [[Kategorija:Pisci]] [[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za književnost]] htpswrn639racmun7au7392huv8302a 0 685953 7615717 6983316 2026-10-09T15:49:03Z Divna Jaksic 974 7615717 wikitext text/x-wiki {{Žene u crvenom}} [[Datoteka:Olga Tokarczuk (2018).jpg|mini|Olga Tokarczuk (2018. godine)]] '''Olga Nawoja Tokarczuk''' (rođena 29. siječnja 1962.) [[poljska]] je [[književnica]], [[aktivist]]ica<ref name="hnonline">[https://style.hnonline.sk/kultura/2021350-nobelove-ceny-za-literaturu-su-zname-laureatom-za-rok-2018-je-olga-tokarczukova-za-rok-2019-peter-handke] Nobelove ceny za literatúru sú známe: Laureátom za rok 2018 je Olga Tokarczuková, za rok 2019 Peter Handke (slovački jezik), pristupljeno 9. listopada 2020.</ref> i [[intelektualac|intelektualka]]<ref name="Guardian">[https://www.theguardian.com/books/2018/may/22/olga-tokarczuk-flights-wins-man-booker-international-prize-polish] Olga Tokarczuk's 'extraordinary' Flights wins Man Booker International prize (engleski jezik), pristupljeno 9. listopada 2020.</ref> koja je u Poljskoj opisana kao jedna od komercijalno najuspješnijih i od kritike najprepoznatijih autorica njezine generacije.<ref>[https://www.rp.pl/artykul/436816-Bestsellery-2009.html] Bestsellery 2009 (poljski jezik), pristupljeno 9. listopada 2020.</ref> 2018. godine osvojila je [[Nagrada Man Booker International|međunarodnu Bookerovu nagradu za književno stvaralaštvo]] za svoj [[roman]] ''Bieguni''.<ref name="Guardian" /> Godine 2019. nagrađena je [[Nobelova nagrada za književnost|Nobelovom nagradom za književnost]] za 2018. godinu.<ref>[https://www.nytimes.com/2019/10/10/books/nobel-literature.html] Olga Tokarczuk and Peter Handke Awarded Nobel Prizes in Literature (engleski jezik), pristupljeno 9. listopada 2020.</ref><ref name="hnonline" /> == Izvori == {{izvori}} {{Nobelova nagrada za književnost}} [[Kategorija: Poljski književnici]] [[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za književnost]] [[Kategorija:Pisci]] czse2ti63luifne6eiddcp9r6oph1k6 0 687704 7615698 7613729 2026-10-09T14:22:41Z Tijanica123 374919 /* Novi Mediji (HRT2 i DVD-ovi, 2014.) */ 7615698 wikitext text/x-wiki {{Infookvir TV serija |slika=Moj Mali Poni logotip.png |jezik=[[engleski jezik|Engleski]] |kraj_serije=12. listopada 2019. |u_hrv=[[HTV 2]]<br>RTL Kockica<br>RTL Play |početak_serije=10. listopada 2010. |izvršni_producent=Lauren Faust (sezona 1, epizoda "Povratak harmonije")<br>Beth Stevenson (sezona 1)<br>Stephen Davis<br>Kirsten Newlands<br>Blair Peters (sezona 1–2)<br>Chris Bartleman (sezona 1–3)<br>[[Meghan McCarthy]] (sezona 3–5, 8)<br>Jayson Thiessen (sezona 4–5)<br>Sarah Wall (sezona 5–9)<br>[[Asaph Fipke]] (sezona 6–7)<br>[[Nicole Dubuc]] (sezona 8-9) |broj_sezona=9 |producent=Devon Cody (sezone 3–9)<br>Sarah Wall (sezone 1–4)|broj_epizoda=222 ([[Popis epizoda serije Moj mali poni: Prijateljstvo je čarolija|popis epizoda]]) |glumci=[[Tara Strong]]<br>[[Rebecca Shoichet]]<br>[[Ashleigh Ball]]<br>[[Andrea Libman]]<br>[[Shannon Chan-Kent]]<br>[[Tabitha St. Germain]]<br>[[Kazumi Evans]]<br>[[Cathy Weseluck]] |država=[[SAD]]<br>[[Kanada]] |natpis_pod_slikom=Logotip serije koji koristi [[RTL Kockica]] |uvodna_glazba="Moj mali poni" |glazba=[[Daniel Ingram]] |redatelj=[[Jayson Thiessen]] (sezone 1–2, 4–5)<br>[[James Wootton]] (sezone 1–3)<br>Jim Miller (sezone 4–5)<br>Denny Lu (sezone 5–9)<br>Tim Stuby (sezone 6–7)<br>Mike Myhre (sezone 7–9) |povezano=''[[My Little Pony: Equestria Girls]]<br>[[My Little Pony: Pony Life]]'' |web_stranica=https://mylittlepony.hasbro.com/|autor=[[Lauren Faust]] |orig_naslov=My Little Pony: Friendship Is Magic |trajanje_epizode=22 minute |veličina=300px }}'''''Moj mali poni: Prijateljstvo je čarolija'''''{{efn|Emisija ima više hrvatskih naslova:<br>Demo: ''My Little Pony: Čarobno prijateljstvo''<br>HRT2: ''Moj mali poni: Prijateljstvo je čarobno''<br>RTL Kockica: ''My Little Pony — Prijateljstvo je čarolija''<br>Inačica naslova s velikim slovom "p" u riječi "poni" je također u upotrebi}} jest kanadsko-američka [[Crtani film|animirana]] [[Fantastika|fantastična]]<ref>{{Citiranje časopisa |title=Why My Little Pony: Friendship is Magic is "Serious" Fantasy |url=https://www.denofgeek.com/culture/why-my-little-pony-friendship-is-magic-is-serious-fantasy/ |date=2014-12-21 |language=en-US |accessdate=2020-11-05}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa |title=My Little Pony: Friendship is Magic Finale Trailer Heralds the Last Battle |url=https://www.cbr.com/my-little-pony-friendship-magic-finale-trailer/ |date=2019-08-02 |language=en-US |accessdate=2020-11-05}}</ref> [[televizijska serija]] koja se bazira na [[Hasbro]]vu franšizu ''[[Moj mali poni]]''. Emisija je poznata kao "generacija 4" (G4) franšize. Premijera serije bila je 10. listopada 2010. na kanalu The Hub (koji se preimenovao u [[Discovery Family]] 13. listopada 2014.), i zadnja epizoda se prikazala 13. listopada 2019. Hasbro je angažirao animatoricu Lauren Faust kao kreativnu redateljicu i izvršnu producenticu serije. Faust je odlučila promijeniti narav franšize, stvarajući zanimljivije likove i više pustolovna mjesta; napustila je seriju tijekom [[Moj mali poni: Prijateljstvo je čarolija (1. sezona)|druge sezone]], i Meghan McCarthy bi postala glavna urednica serije. Serija prati [[Antropomorfizam|antropomorfnog]] [[jednorog]]a (kasnije [[Alikorn]]a) kojemu je ime [[Princeza Iskra Sumrak|Iskra Sumrak]]. Iskra je učenica [[Popis likova serije Moj mali poni: Prijateljstvo je čarolija#Princeza Celestia|Princeze Celestije]], i jednog ju dana učiteljica pošalje na put u Ponijevo (Ponigrad u ranijim epizodama) da nauči više o prijateljstvu. Iskra i njen najbolji prijatelj i mentor, [[zmaj]] Piko, se sprijatelje s pet stanovnica Ponijeva: Ivkom, Ljubicom, Plahuljicom, Dugom Jurić, i Rozom. Tih pet ponija predstavljaju pet elemenata sklada, prapovijesni artefakti koji imaju moć poraziti sve zlo [[Equestria|Equestrije]], glavno mjesto radnje serije. Iskra, uz pomoć novih prijateljica, sazna da ona također predstavlja izgubljeni šesti element sklada. Iskra postane jako bliska s novim prijateljicama, i zato ostane u Ponijevu kako bi skupa širile prijateljstvo Equestrijom, dok rješavaju i svoje vlastite probleme prijateljstva. Serija je postala velik komercijalni i kritički uspjeh. Iako je serija uglavnom namijenjena malim djevojčicama, njezina baza obožavatelja se većinom sastoji od odraslih osoba, uključujući mlade i odrasle muškarce koji se nazivaju "[[Obožavatelji serije Moj mali poni: Prijateljstvo je čarolija|bronijima]]". Serija je također poznata po raznim [[Mem|internetskim memovima]]. Dugometražni film o seriji zvan ''[[Moj mali poni: Film]]'' izašao je 6. listopada 2017. Spin-off franšiza ''My Little Pony: Equestria Girls'' započela je 2013. Prva dva filma franšize, ''[[My Little Pony: Equestria Girls (film)|Equestria Girls]]'' i ''[[My Little Pony: Equestria Girls — Rainbow Rocks|Rainbow Rocks]]'' imali su ograničenu objavu u kinima. Spin-off serija, ''My Little Pony: Pony Life'', započela je s emitiranjem u Kanadi 21. lipnja 2020.<ref>{{Citiranje časopisa |title=TV Schedule for Treehouse HD {{!}} TV Passport |url=https://www.tvpassport.com/tv-listings/stations/treehouse-hd/11285/2020-06-21 |date=2020-06-19 |accessdate=2020-11-05 |journal= |archive-date=19. lipnja 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200619215305/https://www.tvpassport.com/tv-listings/stations/treehouse-hd/11285/2020-06-21 |url-status=bot: unknown }}</ref> == Premisa == Jednom davno, u čudesnoj zemlji Equestriji, živjele su dvije princeze. Sestre koje su donosile sklad cijeloj Equestriji. Starija sestra, Princeza Celestia, dizala je i spuštala Sunce, dok je mlađa sestra, Luna, dizala i spuštala Mjesec. Jednog je dana Luna postala ljubomorna na Celestiju, jer su se poniji zabavljali po danu, a spavali tijekom noći. Ljubomora je preuzela srce Lune, i pretvorila se u Crnu Princezu (engleski: ''Nighmare Moon'', RTLK: Tamnoroga). Celestia, ne znajući što napraviti, morala je svoju vlastitu sestru protjerati na Mjesec. Od tada je sama kontrolirala Mjesec i Sunce. Tisuću godina je prošlo od tog događaja, i saznamo da je o tom događaju čitala jednorog Iskra Sumrak (engleski, RTLK: ''Twilight Sparkle''), koja je zapravo učenica Princeze Celestije. Iskra pošalje pismo Celestiji gdje ju obavijesti o mogućem povratku Crne Princeze. Princeza Celestia misli da nema potrebe za panikom, te ju pošalje u Ponijevo (engleski, RTLK: ''Ponyville'') da upozna prijatelje i vidi kako ide jubilarna proslava ljetnog Sunca. U Ponijevu upozna kobile Rozu i Ivku (engleski, RTLK: ''Pinkie Pie'' i ''Applejack''), pegaze Dugu Jurić i Plahuljicu (engleski, RTLK: ''Rainbow Dash'' i ''Fluttershy''), i jednoroga Ljubicu (engleski, RTLK: ''Rarity''). Iskra nije uzbuđena zbog novih ponija, i njenu situaciju pogorša povratak Crne Princeze i nestanak Celestije. Iskra sazna da bi u zaustavljanju Crne Princeze mogli pomoći prapovijesni elementi sklada koji se mogu pronači u strašnoj Slobodnoj šumi (engleski: ''Everfree Forest'', RTLK: Zlokobna šuma). Na putu Iskri pomognu nove prijateljice, i Iskra sazna da upravo one predstavljaju pet postojučih elemenata sklada ([[smijeh]], [[iskrenost]], [[Lojalnost|odanost]], [[Dobrota (vrlina)|dobrotu]] i [[velikodušnost]]), i iskrica koja se pojavila Iskrinom oku kada shvati da su Ponigrađanke njene prijateljice stvara šesti element: element [[Magija|čarolije]]. Elementima sklada prijateljice poraze Crnu Princezu, koja se vrati u svoju pravu formu: protjeranu Princezu Lunu. Luna se vrati na prijestolje sa sestrom Celestijom, a Iskra i njen asistent Piko se usele u Ponijevo. Ostatak serije prati glavnih šest i Pika na pustolovinama u Equestriji i nadalje, u kojima rješavaju probleme prijateljstva među sobom, i s ostalima. [[Moj mali poni: Prijateljstvo je čarolija (2. sezona)|U drugoj sezoni]] se po prvi put pojavljuju: gospodar kaosa Razdor (engleski, RTLK: ''Discord''), Mjenjolici (engleski: ''Changelings'', bića koja mogu glumiti da su poniji i ostala stvorenja) i njihova kraljica Kristalina (engleski, RTLK: ''Chrysalis''), Iskrin veliki brat Branimir (engleski, RTLK: ''Shining Armor''), i njegova žena (koja ze i Iskrina stara dadilja), Princeza Kadenca (engleski, RTLK: ''Mi Amore Cadenza "Cadance"''). [[Moj mali poni: Prijateljstvo je čarolija (3. sezona)|U trećoj sezoni]] se pojavljuje nova lokacija, Kristalno Carstvo, i njihovi stanovnici Kristalni poniji, i Iskra postaje princeza s krilima u [[Magical Mystery Cure|zadnjoj epizodi]]. [[Moj mali poni: Prijateljstvo je čarolija (4. sezona)|U četvrtoj sezoni]] Iskra dobiva dvorac i porazuje zlog Lorda Tireka, koji je pobjegao iz svog zatvora u [[Tartar (pakao)|Tartaru]]. [[Moj mali poni: Prijateljstvo je čarolija (5. sezona)|U petoj sezoni]] se grupi pridruži Starlight Glimmer, koja je prije bila zla diktatorica malog sela. [[Moj mali poni: Prijateljstvo je čarolija (6. sezona)|U šestoj sezoni]] svi Mjenjolici postaju i dobri i Kraljica Kristalina im pobjegne. [[Moj mali poni: Prijateljstvo je čarolija (7. sezona)|U sedmoj sezoni]], Iskra vrati stupove stare Equestrije (grupu čarobnjaka koji se smatraju junacima Equestrije, Mage Meadowbrook, Flash Magnus, Mistmane, Rockhoof, Somnambula i Brado Repatica (engleski: ''Starswirl the Bearded'', RTLK: Čarobnjak Bradonja)) u život nakon što su bili zarobljeni u tami tisuću godina. [[Moj mali poni: Prijateljstvo je čarolija (8. sezona)|U osmoj sezoni]] Iskra i prijatelji otvaraju školu prijateljstva, gdje grupa šest stvorenja sklope grupu zvanu "The Young Six" ([[grifon]] Gallus, [[hipogrif]] Silvestream, [[zmaj]] Smolder, [[jak]] Yona, [[Domaći konj|poni]] Sandbar i [[Mijenjanje oblika|mjenjolik]] Ocellus). Školom prijateljstva pokuša vladati mali pegaz Cozy Glow, i zapravo uspije uvjeriti sviju da je dobra dok uništava školu, ali ju Young Six zaustave i poslana je u tartar s Tirekom. [[Moj mali poni: Prijateljstvo je čarolija (9. sezona)|U devetoj sezoni]], Equestriju napadnu i unište Kraljica Kristalina, Lord Tirek i Cozy Glow, ali magija prijateljstva svih stanovnika Equestrije ju spašava, i glavnih šest likova zauvijek pretvore tri zlice u kipove. Nakon velike borbe, Iskra preuzima prijestolje i zavlada cijelom Equestrijom, i poćne podučavati svoju učenicu Luster Dawn kako je Celestia podučavalu nju. === Važniji dijelovi serije === * Biljezi{{efn|Također zvani:<br>HRT2: Znakići<br>RTL Kockica: Znakovi, slatki biljezi|name=biljezi}} — Znakovi na boku ponija koji se pojavljuju pri otkrivanju ponijevog istinitog talenta. Mnogi poniji ga osvoje dok su još uvijek [[Domaći konj|ždrijebad]]. Biljezi rijetko doslovno opisuju ponijev talent, već ih je potrebno bliže analizirati i interpretitrati. Neki primjeri biljega su: Iskrin biljeg (jedna velika roza iskra s malim bijelim iskricama oko nje) koji predstavlja njene istaknute čarobne moći, Ivkin biljeg (tri jabuke) koji predstavlja njenu vezu s obitelji i prikvačenost jabukama, Rozin biljeg (tri balona) koji predstavlja njenu ljubav prema zabavama, i mnogo više. U epizodi "Potraga za znakićem", učiteljica Ponijeva Veselka objasni kako se biljezi osvajaju i mogu interpretirati, te objašnjava da njen biljeg (tri cvijeta koja se smiju) predstavlja sreću koju želi donijeti učenicima, i cvjetanje njihovog znanja. Prapovijesna bolest u seriji zbog koje se tijelo ponija pokriva biljezima zove se "znakovite ospice". *[[Magija|Čarolija]] — Čarolija je vrlo važan dio serije. Lauren Faust objasnila je da sve vrste ponija imaju svoju čaroliju, ali su jednorozi jedini koji ju aktivno i očito koriste.<ref>{{Citiranje časopisa |title=DeviantArt - Discover The Largest Online Art Gallery and Community |url=https://www.deviantart.com/comments/4/1603670/1957965799 |language=en |accessdate=2020-11-07}}</ref> Čarolija običnih ponija bez krila i roga jest to da su bliži prirodi, čarolija pegaza jest mijenjanje vremena i hodanje po oblacima, i čarolija kod jednoroga je najistaknutija. Jednorozi imaju rogove na glavi kojima mogu bacati čini, uključujući [[Levitacija|levitaciju]] i letenje. Glavni likovi serije, Iskra i Ljubica, su vrlo spretni jednorozi. Ljubica je svoj biljeg osvojila uz pomoć čari kojom je pronašla dragulje, i također koristi čaroliju u krojenju haljina. Iskra je jako vješta sa svojom čarolijom, s njom može napraviti umjetna krila, pretvoriti jabuku u kočiju, teleportirati se, i mnogo više. Alikorni su najmoćniji što se tiče čarolije, jer imaju vještine pegaza, običnih ponija, i jednoroga. Ostali jednorozi i Alikorni koji često koriste čaroliju su: Starlight Glimmer, Princeze Celestia i Luna, Branimir, Princeza Kadenca, Flurry Heart (kćer Kadence i Branimira), i Olujka (lik iz filma), čija je čarolija zanimljiva jer joj je rog slomljen. *Elementi sklada — Elementi sklada su prapovijesne relikvije koje se koriste u hitnim slučajevima, kao kada prijateljice trebaju poraziti jako moćnog protivnika. Kasnije se elementima sklada pronađe Stablo sklada, i stablo kasnije postane koliba sklada. == Epizode == {{Glavni|Popis epizoda serije Moj mali poni: Prijateljstvo je čarolija}} Serija se sastoji od 9 sezona i [[My Little Pony: Best Gift Ever|jednog specijala]]. 8 sezona se sastoji od 26 epizoda, i treća sezona ima 13 epizoda. Sveukupno se serija sastoji od 222 epizode. Uz to je serija imala dugometražni film, [[My Little Pony: Rainbow Roadtrip|još jedan specijal]], kratkometražne filmiće, i clip-showove. U Hrvatskoj su prikazane 4 sezone ([[Moj mali poni: Prijateljstvo je čarolija (1. sezona)|1.]] na HRT-u 2 i RTL Kockici, 2. na HRT-u 2, 4. na RTL Kockici i 5. na RTL Kockici), tj. 130 epizoda. === Pregled === <onlyinclude> {| class="wikitable" style="text-align:center" ! colspan="2" rowspan="2" |Sezona ! rowspan="2" |Epizoda ! colspan="2" |Originalna premijera |- !Prvo prikazana !Posljednje prikazana |- ! style="background:#CC9CDF;" | <span style="color:#CC9CDF"> 1 </span> ![[Popis epizoda serije Moj mali poni: Prijateljstvo je čarolija#1. sezona (2010.–11.)|1]] | rowspan="2" |26 |10. listopada 2010. |6. svibnja 2011. |- ! style="background:#060F11;" | <span style="color:#060F11"> 2 </span> ![[Popis epizoda serije Moj mali poni: Prijateljstvo je čarolija#2. sezona (2011.–12.)|2]] |17. rujna 2011. |21. travnja 2012. |- ! style="background:#FABA62;" | <span style="color:#FABA62"> 3 </span> ![[Popis epizoda serije Moj mali poni: Prijateljstvo je čarolija#3. sezona (2012.–13.)|3]] |13 |10. studenog 2012. |16. veljače 2013. |- ! style="background:#9BDBF5;" | <span style="color:#9BDBF5"> 4 </span> ![[Popis epizoda serije Moj mali poni: Prijateljstvo je čarolija#4. sezona (2013.–14.)|4]] | rowspan="4" |26 |23. studenog 2013. |10. ožujka 2014. |- ! style="background:#DC9E41;" | <span style="color:#DC9E41">5</span> ![[Popis epizoda serije Moj mali poni: Prijateljstvo je čarolija#5. sezona (2015.)|5]] |4. travnja 2015. |28. studenog 2015. |- ! style="background:#FAF5AB;" | <span style="color:#FAF5AB"> 6 </span> ![[Popis epizoda serije Moj mali poni: Prijateljstvo je čarolija#6. sezona (2016.)|6]] |26. ožujak 2016. |22. listopada 2016. |- ! style="background:#4F808C;" | <span style="color:#4F808C"> 7 </span> ![[Popis epizoda serije Moj mali poni: Prijateljstvo je čarolija#7. sezona (2017.)|7]] |15. travnja 2017. |28. listopada 2017. |- ! style="background:#4BC9DC;" | <span style="color:#4BC9DC"> F </span> ! colspan="2" |[[Popis epizoda serije Moj mali poni: Prijateljstvo je čarolija#Film (2017.)|Film]] | colspan="2" |6. listopada 2017. |- ! style="background:#FFCBE4;" | <span style="color:#FFCBE4"> 8 </span> ![[Popis epizoda serije Moj mali poni: Prijateljstvo je čarolija#8. sezona (2018.)|8]] |26 |24. ožujka 2018. |13. listopada 2018. |- ! style="background:#EFEDED;" | <span style="color:#EFEDED"> B </span> ! colspan="2" |[[Popis epizoda serije Moj mali poni: Prijateljstvo je čarolija#Božićni specijal (2018.)|Božićni specijal]] | colspan="2" |27. listopada 2018. |- ! style="background:#FEF7FB;" | <span style="color:#FEF7FB"> 9 </span> ![[Popis epizoda serije Moj mali poni: Prijateljstvo je čarolija#9. sezona (2019.)|9]] |26 |6. travnja 2019. |12. listopada 2019. |- ! style="background:#363E7A;" | <span style="color:#363E7A"> S </span> ! colspan="2" |[[Popis epizoda serije Moj mali poni: Prijateljstvo je čarolija#Specijal (2019.)|Specijal]] | colspan="2" |29. lipnja 2019. |} </onlyinclude> == Likovi == {{Glavni|Popis likova serije Moj mali poni: Prijateljstvo je čarolija}} === Elementi sklada === * '''Element čarolije''': Iskra Sumrak (Twilight Sparkle) – Princeza Iskra je glavni lik serije. Ona je Alikornska (rođena jednorog) princeza prijateljstva koja je u početku anti-socijalna i bezobrazna. Ali kada se useli i Ponijevo, shvati da je prijateljstvo predivna stvar koju odluči širiti cijelom Equestrijom. Iskra je pametna i obožava čitati knjige o Equestriji, prijateljstvu, čaroliji, i više. Iskra je jako društvena i draga, iako je nadprirodne stvari, ili stvari koje ne može objasniti, znaju naljutiti. Iskra također zna poluditi pod stresom i anksioznosti. Također je sjajna mađioničarka, organizatorica, i učiteljica. Njen ljubimac je sova kojoj je ima Sovac (engleski, RTLK: ''Owlowiscious''). Glas joj daju Tara Strong (dijalog) i Rebecca Shoichet (vokal). * '''Element smijeha''': Roza Slatki{{efn|Ime Rozine obitelji je indirektno spomenuto jedan put. U epizodi "Rozino osjetilo", Iskra kaže da je njezino znanstveno ime "Rozus Slatkius". Bez latinskih nastavaka joj ime postane "Roza Slatki". Ovo je jedini trenutak u seriji gdje joj je ime spomenuto.}} (Pinkie Pie) – Roza, puno ime Pinkamena Dianne Pie, jest ružičasti zemaljski poni koji živi i radi u Slatkom kutku, slastičarnici Ponijeva. Roza obožava zabave, i organizira ih kad god može. Sebe je proglasila tulum-ponijem Ponijeva. Uz to je sjajna pekarica, i njen apetit za slatkiše ne poznaje granice. Roza je poznata po jako animiranom ponašanju, jer pravi svakave grimase i zna slomiti [[četvrti zid]]. Ljubimac joj je aligator bez zubi, Zubo (engleski, RTLK: ''Gummy''). Glas joj daju Andrea Libman (dijalog) i Shannon Chan-Kent (vokal). * '''Element iskrenosti''': Ivka (Applejack) – Ivka je član velike obitelji Jabuka (Apple). Ivka je marljiva farmerica koja bere jabuke i pravi pića i hranu od jabuka na Ranču Slatka jabuka (engleski: ''Sweet Apple Acres'', RTLK: Slatki jabučnjak). Od svih glavnih likova je najsnažnija, samo s udarcem kopita može potresti stablo. Kao Roza, sjajna je pekarica. Ljubimac joj je pas Winona. Glas joj daje Ashleigh Ball. * '''Element odanosti''': Duga Jurić (Rainbow Dash) – Duga je pegaz koji voli letjeti. Ona je sportski poni koji uvijek pokušava dokazati da je najbolja. Voli se trkati, natjecati, i hvaliti. Također je član vremenske ophodnje Ponijeva, gdje organizira vrijeme. Također je velika obožavateljica Magičnih munja (engleski: ''Wonderbolts'', RTLK: Leteće strijele), slavnog sportskog tima. U sedmoj sezoni im se pridruži. Ljbuimac joj je kornjača Tenk. Dugi glas daje Ashleigh Ball. * '''Element velikodušnosti''': Ljubica (Rarity) – Ljubica je modna dizajnerica i krojačica koja radi u butiku Vrtuljak (engleski: ''Carousel Boutique'', RTLK: Butik Karusel). Ljubica je otmjeni jednorog koji se smatra najljepšim ponijem u Ponijevu, i u nju je zaljubljen Iskrin asistent Piko. Ljubica se često druži sa slavnim ponijima u modnoj sceni. Uz to voli dragulje. Ljubimac joj je perzijska mačka Opalesence (također zvana Mica i Opal). Glas joj daju Tabitha St. Germain (dijalog) i Kazumi Evans (vokal). * '''Element dobrote''': Plahuljica (Fluttershy) – Plahuljica je sramežljivi poni koji živi u kolibi s puno ljubimaca, od kojih je najistaknutiji zeko Zečić (engleski, RTLK: ''Angel'', u demonstracijskom DVD-u je žensko). Plahuljica voli prijatelje, iako ne voli nove i nepoznate stvari. Također je jako plašljiva. Plahuljica također ima skrivenu mračnu stranu. Iako je uglavnom sramežljiva i tiha, kada je ljuta zna poluditi, biti nasilna, i prijetiti ostalima. Glas joj daje Andrea Libman. === Ostali protagonisti === * Piko (engleski, RTLK: ''Spike'') – Iskrin asistent i najbolji prijatelj. On je beba zmaj koji je nesiguran o sebi, jer se ne ponaša kao ostali zmajevi. Također je zaljubljen u Ljubicu. Glas mu daje Cathy Weseluck. * Kraljevska obitelj ** Princeze Celestia i Luna – Alikornske sestre koje su vladale Equestrijom sve do posljenje epizode. Prije tisuću godina je mlađa sestra, Luna, postala Crna Princeza zbog ljubomore na Celestiju, i zato ju je Celestija poslala na Mjesec. Tisuću godina kasnije se vratila, i glavnih šest su ju vratile u normalu. Od tada Celestia i Luna skupa vladaju Equestrijom u skladu. Celestiji glas daje [[Nicole Oliver]], a Luni Tabitha St. Germain (diajalog), Kazumi Evans (vokal), i Aloma Steele ([[A Hearth's Warming Tail|jedna pjesma]]). ** Princeza Kadenca, Princ Branimir i Beba Flurry Heart – Obitelj koja se sastoji od Iskrine stare dadilje, Iskrinog brata, i njihove ždrebice. Princeza Kadenca i Branimir štite Kristalno carstvo od prijetnji. Kadenci glas daje [[Britt McKillip]], Branimiru [[Andrew Francis]], i Flurry Heart Tabitha St. Germain. * Osvajačice (slatkih) biljega/znakića ** Cvjetka, Bela i Skakutalo (engleski, RTLK: ''Apple Bloom, Sweetie Belle, Scootaloo'') – Tri ždrebice koje pokušavaju dobiti biljege u raznim pustolovinama. U petoj sezoni ih napokon dobiju. Cvjetka je Ivkina sestra, Bela je Ljubičina sestra, a Skakutalo nije u obitelji glavnih likova, ali joj je Duga Jurić najbolja prijateljica. Cvjetki glas daje [[Michelle Creber]], Beli [[Claire Corlett]] (dijalog) i Michelle Creber (vokal), i Skakutalu [[Madeleine Peters]] (dijalog) i Arielle Tuliao (vokal). === Vrste ponija === Poniji su podjeljeni po rodu i dobi: ždrijebad (mlađi poniji), kobile (odrasli ženski poniji) i pastusi (odrasli muški poniji). Po vrstama se dijele na: Zemaljske/Prve ponije (obični poniji), Pegaze (poniji s krilima), Jednoroge (poniji s čarobnim rogom), i Alikorne (poniji sa snagom zemaljskih, krilima Pegaza, i čarolijom Jednoroga). == Hrvatske sinkronizacije == Postoje tri hrvatske inačice serije. U Hrvatskoj, engleska inačica također se emitira na [[JimJam]]u, međunarodnom kanalu za djecu. === Project 6 (Demo DVD, 2011.) === Godine 2011. je studio Project 6 napravio promotivnu demosinkronizaciju koja je samo bila objavljena na DVD-u s imenom ''My Little Pony: Čarobno prijateljstvo''. DVD nije dostupan nigdje, ali je epizoda na DVD-u dostupna na internetu.<ref>{{Citiranje časopisa |author=MojmaliPoniHR |title=Moj mali Poni: Prijateljstvo je čarolija (Demo DVD) - video dailymotion |url=https://www.dailymotion.com/video/x7v0gup |language=en-US |accessdate=2020-11-07}}</ref> Izvor za navedene informacije je odjavna špica. {| class="wikitable" !Ime lika !Glas |- |Twilight Sparkle |[[Jelena Majić]] |- |Pinkie Pie |[[Sandra Hrenar]] |- |Applejack |[[Sanja Hrenar]] |- |Rainbow Dash |[[Danijela Večerinović]] |- |Rarity |[[Vanda Winter]] |- |Fluttershy |[[Ivana Hajder]] |- |Spike |[[Aleksandra Naumov]] |} === Novi Mediji (HRT2 i DVD-ovi, 2014.) === Godine 2014. se prva televizijska sinkronizacija serije, s imenom ''Moj mali poni: Prijateljstvo je čarobno'', počela emitirati na kanalu HRT2. Neke epizode iz prve sezone su dostupne na DVD-ovima.<ref>{{Citiranje časopisa |title=Katalog Knjižnica grada Zagreba - Rezultati pretraživanja |url=https://katalog.kgz.hr/pagesresults/rezultati.aspx?&searchById=1&sort=0&fid0=4&fv0=Novi+mediji&spid0=1&spv0=&fid1=6&fv1=My+little+pony&currentPage=1 |accessdate=2020-11-07 |archive-date=26. listopada 2025. |archive-url=https://web.archive.org/web/20251026100244/https://katalog.kgz.hr/pagesresults/rezultati.aspx?&searchById=1&sort=0&fid0=4&fv0=Novi%20mediji&spid0=1&spv0=&fid1=6&fv1=My%20little%20pony&currentPage=1 |url-status=dead }}</ref> Sinkronizacijski studio je Novi Mediji, i tonsku obradu je obavio Euroton Records. Prva sezona emitirala se kroz 2014. i 2015., a druga se sezona počela emitirati 2017. Zasad se serija ne emitira. Sve epizode su podijeljene na dva dijela, što znači da se serija zasad sastoji od 104 epizode, tj. 52 epizode podijeljene na dva dijela. Sinkronizacija nije popularna među serijinim obožavateljima zbog "neprikladnih glasova" i grešaka u zvuku, te korištenja dijelova srpske sinkronizacije. Glasovi koji nisu spomenuti u tablici ispod su: [[Mirko Švenda Žiga]], [[Vinko Kraljević]], [[Adalbert Turner Juci]] i [[Jadran Grubišić]]. Izvor za navedene informacije je odjavna špica. {| class="wikitable" ! rowspan="3" |Ime lika (lokalizirano) ! rowspan="3" |Ime lika (engleski) ! colspan="4" |Glas |- ! colspan="2" |[[Moj mali poni: Prijateljstvo je čarolija (1. sezona)|Sezona 1]] ! colspan="2" |Sezona 2 |- !Dijalog !Vokal !Dijalog !Vokal |- |Iskra Sumrak |Twilight Sparkle |[[Katarina Perica Kirin]] |Andrea Baković (jedna pjesma)<br>Tina Bukić (ostale pjesme) |Katarina Perica Kirin |Tina Bukić |- |Roza |Pinkie Pie |[[Andrea Baković]] |Tina Bukić (jedna pjesma)<br>Andrea Baković (ostale pjesme) | colspan="2" |Andrea Baković |- |Ivka |Applejack |[[Jasna Odorčić]] (do S1E21)<br>Lada Bonacci (od S1E21) | rowspan="3" |Andrea Baković |Lada Bonacci | rowspan="3" |Andrea Baković |- |Duga Jurić |Rainbow Dash | rowspan="2" |[[Matilda Sorić]] | rowspan="2" |Nina Sabo (do S2E21)<br>Katarina Perica Kirin (od S2E21) |- |Ljubica |Rarity |- |Plahuljica |Fluttershy |Tina Bukić |Andrea Baković (neke pjesme)<br>Tina Bukić (ostale) | colspan="2" |Tina Bukić |- |Piko |Spike |[[Adnan Prohić]] | rowspan="3" |''ne pjeva'' |Adnan Prohić<br>Zdravko Valentin (S2E13 do S2E26) | rowspan="4" |''ne pjeva'' |- | colspan="2" |Princeza Celestia |Andrea Baković |Andrea Baković |- | colspan="2" |Princeza Luna |Katarina Perica Kirin |Katarina Perica Kirin |- |Branimir |Shining Armor | colspan="2" |''ne pojavljuje se'' |Zdravko Valentin |- |Cvjetka |Apple Bloom |Katarina Perica Kirin | rowspan="3" |Andrea Baković |Katarina Perica Kirin | rowspan="3" |Andrea Baković |- |Bela |Sweetie Belle |Jasna Odoričić (S1E17)<br>Andrea Baković (S1E12-18)<br>Lada Bonacci |Lada Bonacci |- |Skakutalo |Scootaloo |Jadran Grubišić (S1E12)<br>Tina Bukić |Tina Bukić |} === Livada Produkcija (RTL Kockica/Play, 2017.) === Treća sinkronizacija, koja se zove My Little Pony – Prijateljstvo je čarolija, počela se emitirati na RTL Kockici 2017.<ref>{{Citiranje časopisa |author=RTL.HR |title=My little pony – prijateljstvo je čarolija |url=https://www.rtl.hr/tv/kockica/crtici/3794317/my-little-pony-prijateljstvo-je-carolija/ |language=hr |accessdate=2020-11-07 |archive-date=13. studenoga 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20201113052545/https://www.rtl.hr/tv/kockica/crtici/3794317/my-little-pony-prijateljstvo-je-carolija/ |url-status=dead }}</ref> Također je dostupna na RTL-ovom servisu za streaming, RTL Play.<ref>{{Citiranje časopisa |title=My little pony - prijateljstvo je čarolija na RTLplay: Pogledaj program besplatno |url=https://play.rtl.hr/my-little-pony-prijateljstvo-je-carolija-p_8719 |language=hr |accessdate=2020-11-07 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201114091912/https://play.rtl.hr/my-little-pony-prijateljstvo-je-carolija-p_8719 |archive-date=14. studenoga 2020. |url-status=dead}}</ref> Sezone četiri i pet počele su se emitirati 2020,<ref>{{Citiranje časopisa |author=RTL TV |title=Nova sezona animirane serije 'My Little Pony' od ponedjeljka na Kockici |url=https://www.rtl.hr/tv/tv-novosti/3795275/nova-sezona-animirane-serije-my-little-pony-od-ponedjeljka-na-kockici/ |language=hr |accessdate=2020-11-07 |archive-date=17. travnja 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200417103318/https://www.rtl.hr/tv/tv-novosti/3795275/nova-sezona-animirane-serije-my-little-pony-od-ponedjeljka-na-kockici/ |url-status=dead }}</ref> iako je RTL zapravo najavio treću sezonu.<ref>{{Citiranje časopisa |title=RTL Kockica |url=https://www.facebook.com/permalink.php?story_fbid=2818512884834567&id=718432291509314 |language=hr |accessdate=2020-11-07}}</ref> Sinkronizacija nema grešaka sa zvukom i dijelove srpske sinrkonizacije. Trenutno se emitiraju reprize četvrte i pete sezone. Glasovi koji nisu spomenuti u tablici ispod su: [[Daniel Dizdar]], [[Nikola Marjanović]], [[Marko Movre]], [[Dragan Peka]], [[Goran Vrbanić]], [[Željko Šestić]], [[Dora Jakobović]], [[Nina Kaić]], [[Maja Kovač]] i [[Vinko Štefanac]]. Izvor za navedene informacije je odjavna špica. {| class="wikitable" ! rowspan="2" |Ime lika ! colspan="2" |Glas |- !Dijalog !Vokal |- |Twilight Sparkle |[[Monika Berberović]] |Vida Manestar |- |Pinkie Pie |[[Kristina Habuš]] |Kristina Habuš (S1, 5)<br>Vida Manestar (S4) |- |Applejack | colspan="2" |[[Mia Krajcar]] |- |Rainbow Dash |[[Mima Karaula]] (S1)<br>[[Sanja Crljen]] (S4, 5) |Mima Karaula (neke pjesme)<br>Vida Manestar (ostale pjesme) |- |Rarity, Grofica Coloratura |[[Anja Nigović]] |Anja Nigović (sve osim jedne pjesme)<br>Vida Manestar (jedna pjesma) |- |Fluttershy | colspan="2" |[[Anabela Barić]] |- |Spike | colspan="2" |[[Sandra Hrenar]] |- |Princeza Celestia |Rajana Radosavljev, Mia Krajcar (S04E02) | rowspan="3" |<br>Vida Manestar |- |Princeza Luna |Tihana Fraculj, Petra Vukelić (S01 kao Tamnoroga),Rajana Radosavljev (S04-S05 kao Tamnoroga) |- |Princeza Cadance, Suri Polomare, Starlight Glimmer, Maud Pie |Dora Jakobović |- |Apple Bloom |[[Zrinka Antičević]] |Zrinka Antičević (povremeno)<br>Vida Manestar (povremeno i kad pjeva sa Sweetie Belle i Scootaloo) |- |Sweetie Belle |Tihana Fraculj (S1), [[Ana Ćapalija]] (S4-5) |Mima Karaula (S01) Ana Ćapalija (povremeno)<br>Vida Manestar (kad pjeva s Apple Bloom i Scootaloo) |- |Scootaloo, Silver Spoon |[[Anabela Barić]] |Anabela Barić (povremeno)<br>Vida Manestar (kad pjeva sa Sweetie Belle i Scootaloo) |- |Big McIntosh, Claude, Steven Magnet (S05) |[[Boris Barberić]] | rowspan="2" |''ne pjeva'' |- |Gradonačelnica Ponyvillea |[[Mirta Zečević]], Rajana Radosavljev (neke epizode) |- |Daring Do (A.K. Yearling), Seabreeze, Pipsqueak |Maja Kovač |''ne pjeva'' |- |Discord, Tirek, Fancy Pants |Željko Šestić |''ne pjeva'' |- |Granny Smith, Mane-iac, Zecora, Kraljica Chrysalis, Ms. Harshwhinny |Mirta Zečević |''ne pjeva'' |- |Soarin |Dragan Peka |''ne pjeva'' |- |Spitfire, Minuette |Tihana Fraculj |''ne pjeva'' |- |Cheese Sandwich |Goran Vrbanić |Goran Vrbanić |- |Trenderhoof, Svengallop |Nikola Marjanović |''ne pjeva'' |- |Sapphire Shores, Starlight Glimmer (S05E25), Rara |Vida Manestar |Vida Manestar |} == Proizvodnja == Seriju je razvila Lauren Faust za Hasbro kao [[reboot]] franšize ''Moj mali poni''. Faust je radila na svojoj liniji igračaka zvana ''Milky Way and the Galaxy Girls'' uz crtanu televizijsku emisiju koju je predstavljala Lisi Licht od [[Hasbro Studios]]a, kad ju je Licht zamolila da napravi novu inačicu franšize ''Moj mali poni''.<ref>{{Citiranje časopisa |title=Of Ponies and Bronies |url=https://www.awn.com/blog/ponies-and-bronies |language=en |accessdate=2020-11-08}}</ref> Razvoj je započeo 2008. godine, i proizvodnja prve sezone trajala je cijelu godinu 2009.<ref>{{Citiranje časopisa |title=buy original MLP art and help Japan by fyre-flye on DeviantArt |url=https://www.deviantart.com/fyre-flye/journal/buy-original-MLP-art-and-help-Japan-220111226 |language=en |accessdate=2020-11-08}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa |title=Galaxy Girls, My Little Pony and 2010 by fyre-flye on DeviantArt |url=https://www.deviantart.com/fyre-flye/journal/Galaxy-Girls-My-Little-Pony-and-2010-228911071 |language=en |accessdate=2020-11-08}}</ref> Jayson Thiessen je skicirao i animirao kratkometražnu epizodu koja je trajala dvije minute za odobrenje Faust i Hasbra.<ref>{{Citiranje časopisa |title=20 |url=https://twitter.com/goldenrusset/status/573933161102598144 |language=hr |accessdate=2020-11-08}}</ref> U kratkoj epizodi je Tara Strong posudila glas Rozoj.<ref>[https://www.youtube.com/watch?v=OKiFyeuAUTM Cijela animacija na YouTubeu]</ref><ref>{{Citiranje časopisa |title=Tara Strong once again confirmed for coolest person ever - Page 11 - My Little Allsparkle |url=https://www.allspark.com/forums/topic/87302-tara-strong-once-again-confirmed-for-coolest-person-ever/page-11 |language=en |archive-url=https://web.archive.org/web/20210403165805/https://www.allspark.com/forums/topic/87302-tara-strong-once-again-confirmed-for-coolest-person-ever/page-11 |archive-date=3. travnja 2021. |access-date=8. studenoga 2020.}}</ref> Serija je bila napravljena za djevojčice s između 4 i 12 godina,<ref>{{Citiranje časopisa |url=https://twitter.com/thebiggestjim/status/557057507341115392 |language=hr |accessdate=2020-11-08}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa |title=twitter: Big Jim |url=https://twitter.com/thebiggestjim/status/548292262325518336 |language=hr |accessdate=2020-11-08}}</ref> i Faust je dizajnirala seriju koju bi roditelji mogli gledati s kćerima.<ref>{{Citiranje časopisa |title=DeviantArt - Discover The Largest Online Art Gallery and Community |url=https://www.deviantart.com/comments/4/1603670/1783488885 |language=en |accessdate=2020-11-08}}</ref> Serija ima puno odraslih fanova, uključujući muškarce između 15-35 godina koji se zovu broniji, i odrasle žene koje se zovu pegasisters. Fiskalni izvještaji kažu da su [[DHX Media]] možda dobili oko 6 milijuna Kanadskih dolara svaku godinu za produkciju prvih triju sezona.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://investorrelations.dhxmedia.com/docs/investorrelations/Financials_and_MDA/100929_MDA%20-%20English.pdf |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20150908141740/http://investorrelations.dhxmedia.com/docs/investorrelations/Financials_and_MDA/100929_MDA%20-%20English.pdf |archive-date=8. rujna 2015. |access-date=8. studenoga 2020.}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa |url=http://investorrelations.dhxmedia.com/docs/investorrelations/Financials_and_MDA/MDA%20-%202011.pdf |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20150908135807/http://investorrelations.dhxmedia.com/docs/investorrelations/Financials_and_MDA/MDA%20-%202011.pdf |archive-date=8. rujna 2015. |access-date=8. studenoga 2020.}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa |url=http://investorrelations.dhxmedia.com/docs/investorrelations/Financials_and_MDA/MDA_-_English_10_1_12.pdf |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20130718020646/http://investorrelations.dhxmedia.com/docs/investorrelations/Financials_and_MDA/MDA_-_English_10_1_12.pdf |archive-date=18. srpnja 2013. |access-date=8. studenoga 2020.}}</ref> === Roba i igračke === {{Glavni|My Little Pony (linija igračaka iz 2010.)}} Serija povezana je s ponovnim pokretanjem linije igračaka ''My Little Pony'' iz 2010. godine, s figuricama i setovima na osnovu franšize. Odjeljak web stranice Hasbra daje informacije o seriji za djecu i njihove roditelje, uključujući pozadine likova, video zapise i interaktivne igre i medije.<ref>{{Citiranje časopisa |author=Hasbro |title=Pony Dolls, Games, Apps, and Videos - My Little Pony & Equestria Girls |url=https://mylittlepony.hasbro.com/en-us |language=en |accessdate=2020-11-08}}</ref> Djelomično se zahvaljujući starijim fanovima, Hasbro je franšizu doživio kao brend životnog stila, s preko 200 licenci u 15 kategorija proizvoda, uključujući odjeću, kućni pribor i digitalne medije. Brend je prikupio preko 650 milijuna Američkih dolara prodajama u 2013. godini,<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.licensemag.com/license-global/top-150-global-licensors-0 |title=Arhivirana kopija |access-date=8. studenoga 2020. |archive-date=15. svibnja 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150515165545/http://www.licensemag.com/license-global/top-150-global-licensors-0 |url-status=dead }}</ref> te milijardu Američkih dolara godišnje prodajama u 2014. i 2015. godini.<ref>{{Citiranje časopisa |title=Events & Presentations - Hasbro, Inc. |url=http://investor.hasbro.com/eventdetail.cfm?eventid=155016 |date=2015-05-23 |accessdate=2020-11-08 |journal= |archive-date=23. svibnja 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150523020156/http://investor.hasbro.com/eventdetail.cfm?eventid=155016 |url-status=bot: unknown }}</ref><ref>https://wayback.archive-it.org/all/20170707002738/http://investor.hasbro.com/common/download/download.cfm?companyid=HAS&fileid=819559&filekey=8A09F66A-4137-45A9-88BA-C16F08E1AF90&filename=Annual_Report_Website_FINAL.pdf</ref> === Glazba === {{Glavni|Popis pjesama serije Moj mali poni: Prijateljstvo je čarolija}} Većinu pjesama je napisao i stvorio Daniel Ingram. Na službenom YouTube kanalu serije se mogu pronači mnogi glazbeni spotovi pjesama iz serije.<ref>https://www.youtube.com/watch?v=0DWtiPuGuuQ&list=PLUnS6VWqJBaYvf8O-aODpDa8Zy2f28x4x</ref> == Međunarodno emitiranje == === Kanali === {| class="wikitable" |+Popis država/područja i njihovih kanala na kojima se serija emitira !Država/Područje !Kanal(i) |- |[[Afrika]] |[[Nicktoons (Afrika)|Nicktoons]] |- |[[Albanija]] |[[Bang Bang (kanaI)|Bang Bang]], [[IN TV (Albanija)|IN TV]] |- |[[Angola]] |DStv Kids |- |[[Argentina]] |[[Telefe]], [[Discovery Kids (Latinska Amerika)|Discovery Kids Argentina]] |- |[[Armenija]] |[[Ruski jezik|Ruski]]: [[Armenia TV|TunTunik]] [[Armenski jezik|Armenski]]: [[Shant TV]], Shant Premium |- |[[Australija]] |[[Boomerang (Australija i Novi Zeland)|Boomerang]], [[Cartoon Network (Australija i Novi Zeland)|Cartoon Network]], [[10 Peach]] |- |[[Azerbajdžan]] |[[ARB Günəş]] |- |[[Azija]] |[[Boomerang (Azija)|Boomerang]], [[Nickelodeon (Azija)|Nickelodeon]] |- |[[Belgija]] |[[Nizozemski jezik|Nizozemski]]: [[VTM Kids]], [[VTM (kanal)|VTM]] |- |[[Bjelorusija]] |[[Bjeloruski jezik|Bjeloruski]]: 8 Kanal, Cosmos TV Ruski: [[Karusel (kanal)|Karusel]] |- |[[Bosna i Hercegovina]] |[[Bošnjački jezik|Bošnjački]]: [[Federalna televizija]], [[Hayatovci]], [[Pink BH]] [[Hrvatski jezik|Hrvatski]]: [[CineStar|Cinestar TV]] (film) [[Srpski jezik|Srpski]]: [[Minimax]], [[Radio televizija Tuzlanskog kantona|RTVTK]], [[Radio Televizija Republike Srpske|RTRS]] |- |[[Brazil]] |Discovery Kids, [[TV Cultura]] |- |[[Bugarska]] |[[Super7]], [[bTV]] |- |[[Crna Gora]] |Srpski: Elmag Kids, Minimax, [[TV Vijesti]], RTCG SAT, A1 TV |- |[[Češka]] |Minimax, [[TV Barrandov]], JimJam, SMÍCHOV, [[Prima televize|Prima, Prima MAX]] |- |[[Čile]] |[[MEGA (kanal)|MEGA]], Discovery Kids |- |[[Danska]] |[[Boomerang (Skandinavija)|Boomerang]], [[Cartoon Network (Skandinavija)|Cartoon Network]], [[Nickelodeon (Danska)|Nickelodeon]], [[V Film|Viasat Film Premiere, Viasat Film Hits]] |- |[[Estonija]] |[[KidZone TV]], [[TV3 (Estonija)|TV3]], [[TV1000|TV1000 Premium]] |- |[[Europa]] |JimJam |- |[[Filipini]] |Engleski: Boomerang [[Tagaloški jezik|Tagaloški]]: [[GMA Network|GMA 7]] |- |[[Finska]] |[[FOX (Finska)|FOX]], [[Nelonen]], [[Ruutu+ Lapset]], Viasat Film Premiere, Viasat Film Hits |- |[[Francuska]] |[[Gulli]], [[TiJi]], [[TFOU]] |- |[[Grčka]] |[[Nickelodeon (Grčka)|Nickelodeon]], [[Star Channel (Grčka)|Star Channel]] |- |[[Gruzija]] |Basti-Bubu |- |[[Hrvatska]] |[[HTV 2]], [[RTL Kockica]] |- |[[Hong Kong]] |[[Yue kineski (jezik)|Kantonski]]: now香港, ViuTV, TVB Jade Engleski: ViuTV 6 |- |[[Indija]] |[[Nick Jr. (Indija)|Nick Jr.]], [[Pogo (kanal)|Pogo]] |- |[[Indonezija]] |[[Boomerang (Azija)|Boomerang]], [[GTV|Global TV]], [[RTV (Indonezija)|rtv]], [[HBO]], HBO Family, [[Trans TV]] |- |[[Iran]] |Persian Toon, GEM Junior, GEM Kids, Tameshk TV |- |[[Italija]] |[[Boomerang (Italija)|Boomerang]], [[Cartoonito]], [[Italia1]] |- |[[Izrael]] |[[Hebrejski jezik|Hebrejski]]: [[Hop! Channel]], [[Nick Jr. (Izrael)|Nick Jr.]] [[Njemački jezik|Njemački]]: Junior |- |[[Japan]] |[[TV Tokyo]], Dlife, [[Disney Channel (Japan)|Disney Channel]] |- |[[Južna Koreja]] |[[Tooniverse]], [[Disney Channel (Južna Koreja)|Disney Channel]], [[Disney Junior]], Daekyo Kids TV |- |[[Kambodža]] |SEATV |- |Kanada |Engleski: [[Treehouse TV]] [[Francuski jezik|Francuski]]: [[Yoopa]] |- |[[Kazahstan]] |[[Balapan]], [[Channel 31 (Kazahstan)|Channel 31]] |- |[[Kolumbija]] |Discovery Kids |- |[[Kina]] |[[CCTV-14]], CCTV-6 |- |[[Latinska Amerika]] |Discovery Kids |- |[[Latvija]] |KidZone TV, [[TV3 Latvija|TV3]], TV1000 Premium |- |[[Litva]] |KidZone TV, [[TV3 Litva|TV3]], TV8, TV1000 Premium |- |[[Mađarska]] |Minimax, [[TV2 (Mađarska)|TV2]], JimJam, [[TV2 Kids|Kiwi TV]] |- |[[Malezija]] |[[Malajski jezik|Malajski]]: Boomerang, [[Astro Ceria]], HBO, HBO Family Engleski: NTV7, TV3 |- |[[Meksiko]] |[[Canal 5 (Meksiko)|Canal 5]], [[TV Azteca|Azteca]], Discovery Kids |- |[[MENA]] |[[Cartoon Network Arapski]], [[Spacetoon]], OSN Kid Zone TV, Gulli Bil Arabi |- |[[Mongolija]] |Dream Box, EduTV |- |[[Nikaragva]] |[[Canal 4 (Nikaragva)|Canal 4]] |- |[[Nizozemska]] |[[Film1 Family]] (film), [[Kindernet]], [[Nickelodeon (Nizozemska)|Nickelodeon]], [[RTL Telekids]], [[RTL 8]], JimJam |- |[[Norveška]] |Viasat Film Premiere, Viasat Film Hits (film), Boomerang, Cartoon Network, [[Nickelodeon (Norveška)|Nickelodeon]] |- |[[Novi Zeland]] |[[TVNZ 2]] |- |[[Njemačka]] |[[Disney Channel (Njemačka)|Disney Channel]], [[Junior (kanal)|Junior]], [[Nickelodeon (Njemačka)|Nickelodeon]] |- |[[Pakistan]] |Cinemachi Kids, [[Pop (Pakistan)|Pop]] |- |[[Poljska]] |[[MiniMini+]], [[teleTOON+]], [[TVP ABC]], [[Polsat]] JimJam, [[Canal+ Now|CANAL+]] |- |[[Portoriko]] |[[Telemundo]] |- |[[Portugal]] |[[Canal Panda]], JimJam |- |[[Rumunjska]] |Minimax, JimJam, [[PrimaTV]], [[Nickelodeon (Srednja i Istočna Europa)|Nickelodeon]], [[Disney Channel (Rumunjska)|Disney Channel]] |- |[[Rusija]] |Karusel, TiJi, Ani, Multimuzika |- |[[Singapur]] |[[Okto]], [[Channel 5 (Singapur)|Channel 5]] |- |[[Sjedinjene Američke Države]] |Engleski: Discovery Family (prethodno zvan The Hub), AFN Family [[Španjolski jezik|Španjolski]]: Discovery Familia |- |[[Sjeverna Makedonija]] |[[Makedonski jezik|Makedonski]]: [[Sitel TV]] Srpski: Minimax |- |[[Slovačka]] |[[Plus (Slovačka)|Plus]], [[TV JOJ|Televízia JOJ]] |- |[[Slovenija]] |Minimax, [[POP TV]], OTO |- |[[Srbija]] |Srpski: Minimax, [[Mini Ultra]], [[Dexy TV]], [[RTS 2]], [[Red TV|Pink 2]], [[Pink Super Kids]] [[Albanski jezik|Albanski]]: Bang Bang Engleski: Cinestar TV (film) |- |[[Španjolska]] |[[Boing (Španjolska)|Boing]], Cartoonito, [[Disney Channel (Španjolska)|Disney Channel]], Disney Junior |- |[[Švedska]] |Boomerang, Cartoon Network, [[Nickelodeon (Švedska)|Nickelodeon]], Viasat Film Premiere, Viasat Film Hits |- |[[Švicarska]] |Njemački: [[TV24]] |- |[[Tajland]] |Boomerang, [[MCOT|MCOT Family]], Chocolate TV, LINE TV |- |[[Republika Kina|Tajvan]] |[[EBC Yoyo|YOYOTV]] |- |[[Turska]] |Minika Çocuk, a2, [[Disney Channel (Turska)|Disney Channel]] |- |[[Ujedinjeni Arapski Emirati]] |[[e-Junior]] |- |[[Ujedinjeno Kraljevstvo]] |Boomerang, [[POP (Britanski i Irski kanal)|POP]], [[Pop Girl]], [[Tiny Pop]] |- |[[Ukrajina]] |[[PLUSPLUS|PlusPlus]], K1, Volia Cine+ Kids |- |[[Vijetnam]] |SAOTV, SCTV3, VTC11, ZTV, VTVcab 8 - BiBi, VTVcab 20 – V Family |} == Nasljeđe i prijem == Serija je dobila pozitivne recenzije kritičara. Emily VanDerWerff ''A.V. Cluba'' je istakla serijinu „čistu i krajnju radost“ i nedostatak cinizma, za razliku od mnogih drugih emisija koje su prikupljale kultno praćenje roditelja i odraslih. Pohvalila je stilizirani izgled likova, relativnu složenost priča za dječju televiziju i čvrste šale zbog kojih je emisija ugodna za roditelje i djecu. Dala je seriji B+.<ref>{{Citiranje časopisa |title=My Little Pony Friendship Is Magic |url=https://tv.avclub.com/my-little-pony-friendship-is-magic-1798168083 |language=en-us |accessdate=2020-11-17 |archive-date=7. ožujka 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210307225554/https://tv.avclub.com/my-little-pony-friendship-is-magic-1798168083 |url-status=dead }}</ref> Brian Truitt iz ''USA Todaya'' pohvalio je emisiju zbog svog humora i moralnih pogleda.<ref>{{Citiranje časopisa |author=Brian Truitt, USA TODAY |title='My Little Pony' plants a hoof in pop culture |url=https://www.usatoday.com/story/life/2012/11/26/my-little-pony/1725375/ |language=en-US |accessdate=2020-11-17}}</ref> Genevieve Koski iz ''A.V. Cluba'' je kasnije komentirala da je serija primjer emisije koja je, iako se smatra „djevojačkom“, uspjela ući u štrebersku kulturu kako bi joj omogućila šire prihvaćanje od ostalih usporedivih oblika.<ref>{{Citiranje časopisa |title=Why should grown women be ashamed of holding onto their adolescent passions? |url=https://music.avclub.com/why-should-grown-women-be-ashamed-of-holding-onto-their-1798226359 |language=en-us |accessdate=2020-11-17 |archive-date=3. lipnja 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200603083311/https://music.avclub.com/why-should-grown-women-be-ashamed-of-holding-onto-their-1798226359 |url-status=dead }}</ref> Emily Ashby iz organizacije [[Common Sense Media]], organizacija koja se fokusira na roditeljski aspekt dječjih medija, dala je emisiji ocjenu četiri od pet zvijezda, naglašavajući njezine poruke prijateljstva, tolerancije i poštovanja, ali je savjetovala roditeljima da budu oprezni od "utjecaja koji bi likovi mogli imati na želje njihove djece, s obzirom na to da je ukorijenjena u dobro poznatoj liniji proizvoda knjiga, igračaka i gotovo svega između."<ref>{{Citiranje časopisa |title=My Little Pony Friendship Is Magic - TV Review |url=https://www.commonsensemedia.org/tv-reviews/my-little-pony-friendship-is-magic |date=2012-02-24 |language=en |accessdate=2020-11-17}}</ref> Liz Ohanesian, za ''[[L.A. Weekly]]'', rekla je da je emisija "apsolutno iskrena u svojim porukama o prijateljstvu, ali nikada nije pre ozbiljna". Matt Morgan, pišući za stupac "GeekDad" Wireda, pohvalio je emisiju zbog toga što je "ponovo pokrenula Hasbrovo imanje koje je pomješala sa štreberskim podtobovima" i što je jedna od rijetkih "serija usmjerenih na djevojke u kojoj štreberski može uživati s kćeri".<ref>{{Citiranje novina |title=Could My Little Pony Be Raising the Next Generation of Geeks? |url=https://www.wired.com/2011/09/could-my-little-pony-be-raising-the-next-generation-of-geeks/ |work=Wired |accessdate=2020-11-17 |id=1059-1028 |language=en-us}}</ref> Kritičar ''[[Los Angeles Times]]''a Robert Lloyd nazvao je emisiju "pametnijom i estetski sofisticiranijom" od bilo kojeg prethodnog crtanog filma franšize "My Little Pony" i pohvalio njenu sposobnost da se dopadne i djeci i njihovim roditeljima, jer je "pametna i razgovijetna i dobro inscenirana, i nikada strašno slatka".<ref>{{Citiranje časopisa |author=Facebook, Twitter, Show more sharing options, Facebook, Twitter, LinkedIn |title=TV Picks: 'My Little Pony,' Sondheim, Improv comics, 'Doc Martin' |url=https://www.latimes.com/entertainment/tv/showtracker/la-et-st-tv-picks-my-little-pony-sondheim-improv-doc-martin-20131205-story.html |date=2013-12-06 |language=en-US |accessdate=2020-11-17}}</ref> ''[[TV Guide]]'' naveo je seriju kao jednu od šezdeset najboljih animiranih emisija svih vremena na spisku septembra 2013. godine. Ostale pohvale emisiji uključivale su njen stil, priče, karakterizaciju i diskusiju o feminizmu.<ref>{{Citiranje časopisa |title=My Little Pony: A Transcultural Phenomenon |url=http://arts.brighton.ac.uk/whats-on/research-events/research-conferences/my-little-pony |language=en-gb |accessdate=2020-11-17}}</ref> Kathleen Richter magazina ''[[Ms. (časopis)|Ms.]]'' je vjerovala da serija nije promijenila narav starijih animacija za djevojčice, što je smatrala "tako seksističkim i rasističkim i heteronormativnim". Na primjer, sugerirala je da emisija, kroz lik Duge Jurić, promovira stereotip da su "sve feministkinje ljute, neumorne lezbijke". Također je smatrala da su jedini poniji tamnije boje prikazani do sada u položaju slušnosti prema "bijelom poniju nadmoćniku (Celestiji)".<ref>{{Citiranje časopisa |title=My Little Homophobic, Racist, Smart-Shaming Pony - Ms. Magazine |url=https://msmagazine.com/2010/12/09/my-little-homophobic-racist-smarts-shaming-pony/ |accessdate=2020-11-17}}</ref> Lauren Faust odgovorila je na ove tvrdnje izjavljujući da, iako je Rainbow Dash bila ''tomboy'', „nigdje se u emisiji ne spominje njena seksualna orijentacija“ i „pretpostavljajući da su [''tomboyke''] lezbijke krajnje nepravedno i prema heteroseksualnim i lezbijskim tomboykama“, i dalje navodeći da "Boja nikada, nikada nije bila prikazivana kao pokazatelj rase za ponije."<ref>{{Citiranje časopisa |title=My Little NON-Homophobic, NON-Racist, NON-Smart-Shaming Pony: A Rebuttal - Ms. Magazine |url=https://msmagazine.com/2010/12/24/my-little-non-homophobic-non-racist-non-smart-shaming-pony-a-rebuttal/ |accessdate=2020-11-17}}</ref> Amid Amidi, tko piše za animacijsku web stranicu ''[[Cartoon Brew]]'', bio je kritičniji prema konceptu emisije, nazivajući ju znakom "kraja ere koju su tvorci pokrenuli u TV animaciji". Amidijev esej izrazio je zabrinutost da je dodjela talenta poput Faust na seriju fokusiranu na igračke bila dio trenda usmjerenosti profitabilnim žanrovima animacije, poput vezanja igračaka, kako bi se pozabavio fragmentiranom gledališnom publikom i sveukupno "priznanjem poraza za cijeli pokret, trenutak koji maše [[Bijela zastava|bijelom zastavom]] za industriju TV animacije."<ref>{{Citiranje časopisa |author=Amid Amidi |title=The End of the Creator-Driven Era in TV Animation |url=https://www.cartoonbrew.com/ideas-commentary/the-end-of-the-creator-driven-era-29614.html |date=2010-10-19 |language=en-US |accessdate=2020-11-17}}</ref> Unatoč Hasbrovoj ciljanoj demografiji mladih djevojčica i njihovih roditelja,<ref>{{Citiranje časopisa |title=Give Bronies a Break! In Defense of Adult My Little Pony Fans {{!}} TV Guide |url=https://www.tvguide.com/news/bronies-my-little-pony-friendship-magic-1068692/ |date=2013-07-31 |language=en |accessdate=2020-11-17}}</ref> serijal postao je kulturni i internetski fenomen, s mnogim obožavateljima od 13 do 35 godina.<ref name="wired.com">{{Citiranje novina |title=My Little Pony Corrals Unlikely Fanboys Known as 'Bronies' |url=https://www.wired.com/2011/06/bronies-my-little-ponys/ |work=Wired |accessdate=2020-11-17 |id=1059-1028 |language=en-us}}</ref> Interes u seriju je počeo rasti kad su fanovi animacija i crtića odgovorili Amidijevom eseju na [[4chan]]u.<ref>{{Citiranje časopisa |url=https://stage.cartoonbrew.com/tv/weve-created-a-bronster-50220.html |title=Arhivirana kopija |journal= |access-date=17. studenoga 2020. |archive-date=25. listopada 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20201025222458/https://stage.cartoonbrew.com/tv/weve-created-a-bronster-50220.html |url-status=dead }}</ref> Muški obožavatelji usvojili su ime "[[Bronies: The Extremely Unexpected Adult Fans of My Little Pony|brony]]" ([[Stopljenica|portmanteau]] riječi "bro" i "pony") kako bi se opisali.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.cbsnews.com/8301-505123_162-49640313/my-little-pony-the-hip-new-trend-among-the-geekerati/ |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20120314002516/http://www.cbsnews.com/8301-505123_162-49640313/my-little-pony-the-hip-new-trend-among-the-geekerati/ |archive-date=14. ožujka 2012. |access-date=17. studenoga 2020.}}</ref> Starija obožavalačka grupa iznenadila je Hasbro i druge koji su zaposleni u programu.<ref name="wired.com"/><ref>{{Citiranje weba |url=https://www.rollingstone.com/movies/movie-news/behind-the-music-of-pop-culture-smash-my-little-pony-friendship-is-magic-247311/ |title=Behind the Music of Pop Culture Smash 'My Little Pony: Friendship Is Magic' |last=Rutherford |first=Kevin |date=2012-04-20 |work=Rolling Stone |language=en-US |accessdate=2020-11-17}}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=http://arts.nationalpost.com/2011/08/03/all-ages-show-hipsters-love-childrens-programming/ |title=All-ages show: Hipsters love children’s programming {{!}} Ampersand |last=specialnp |work=National Post |language=en |accessdate=2020-11-17 |archive-date=4. kolovoza 2011. |archive-url=https://wayback.archive-it.org/all/20110804051912/http://arts.nationalpost.com/2011/08/03/all-ages-show-hipsters-love-childrens-programming/ |url-status=bot: unknown }}</ref><ref>{{Citiranje novina |title=Is TV paying too much attention to fans? |url=https://www.csmonitor.com/The-Culture/TV/2012/0320/Is-TV-paying-too-much-attention-to-fans |work=Christian Science Monitor |date=2012-03-20 |accessdate=2020-11-17 |id=0882-7729}}</ref> Oni su cijenili i prihvatili fandom dodajući reference fanovima unutar emisije i igračaka, dok su, u ranoj fazi, omogućili da kreativni elementi fandoma procvjetaju bez zakonskog uplitanja.<ref>{{Citiranje časopisa |author=Daniel Nye Griffiths |title=SOPA, Skyrim and My Little Pony - Infringement is Magic? |url=https://www.forbes.com/sites/danielnyegriffiths/2012/01/19/skyrim-ponies-sopa/ |language=en |accessdate=2020-11-17}}</ref> Fandom je bio meme nakon puštanja emisije, ali njegova je popularnost na internetu postupno propadala, usprkos nastavku emisije.<ref>{{Citiranje časopisa |author=William Antonelli |title=Friendship was magic: How Bronies are preparing for the end of My Little Pony |url=https://www.polygon.com/2018/8/28/17788132/my-little-pony-friendship-is-magic-ending-bronies-fandom |date=2018-08-28 |language=en |accessdate=2020-11-17}}</ref> === Peta generacija === Nakon kraja serije je Hasbro počeo raditi na novom filmu koji bi započeo petu generaciju franšize imena ''[[Moj mali poni: Nova generacija]]''.<ref>{{Citiranje weba|date=2021-02-01|title=Kidscreen » Archive » My Little Pony gallops into a new era|url=https://kidscreen.com/2019/11/15/my-little-pony-gallops-into-a-new-era/|access-date=2021-12-26|website=web.archive.org|archive-date=1. veljače 2021.|archive-url=https://web.archive.org/web/20210201042830/https://kidscreen.com/2019/11/15/my-little-pony-gallops-into-a-new-era/|url-status=bot: unknown}}</ref><ref name=":0">{{Citiranje weba|date=2021-06-11|title=Kidscreen » Archive » My Little Pony rides high with new CP|url=https://kidscreen.com/2021/01/29/my-little-pony-rides-high-with-new-cp/|access-date=2021-12-26|website=web.archive.org|archive-date=11. lipnja 2021.|archive-url=https://web.archive.org/web/20210611020054/https://kidscreen.com/2021/01/29/my-little-pony-rides-high-with-new-cp/|url-status=bot: unknown}}</ref> Mjesto radnje novog filma je također u Equestriji ali je vrijeme radnje mnogo godina nakon četvrte generacije. Ovo je slučaj zato što je produkcijska ekipa htjela dalje istražiti svijet osnovan u generaciji 4.<ref name=":0"/> Film je bio objavljen 22. rujna 2021. i kritički je bio pozitivno primljen.<ref>{{Citation|title=My Little Pony: A New Generation|url=https://www.rottentomatoes.com/m/my_little_pony_a_new_generation|accessdate=2021-12-26|language=en}}</ref> Film služi kao prethodnik nadolazećoj animiranoj seriji.<ref>{{Citiranje weba|date=2021-08-13|title='My Little Pony': Latest Movie Heads to Netflix, Greenlights New Series (Exclusive) {{!}} Entertainment Tonight|url=https://www.etonline.com/my-little-pony-latest-movie-heads-to-netflix-greenlights-new-series-exclusive-161157|access-date=2021-12-26|website=web.archive.org|archive-date=13. kolovoza 2021.|archive-url=https://web.archive.org/web/20210813113923/https://www.etonline.com/my-little-pony-latest-movie-heads-to-netflix-greenlights-new-series-exclusive-161157|url-status=bot: unknown}}</ref> == Izvori == <references responsive="" /> == Bilješke == {{notelist}} [[Kategorija:Američke animirane televizijske serije]] [[Kategorija:Dječje serije]] [[Kategorija:Moj mali poni: Prijateljstvo je čarolija| ]] {{Moj mali poni: Prijateljstvo je čarolija}}{{Moj mali poni}} l94k650o6oupe4fl37for6td8phs6ht 0 691399 7615903 7611842 2026-10-09T22:45:10Z Croxyz 205325 neenciklopedijski sadržaj 7615903 wikitext text/x-wiki {{Infookvir političar |ime =Romana Jerković Kraljić |položaj =Zastupnica u Europskom parlamentu |datum rođenja =28. studenoga 1964. |stranka =[[Socijaldemokratska partija Hrvatske]] (SDP) |zanimanje = |slika =Romana Jerković EU službeno (cropped).jpg |Obrazovanje =Sveučilište u Padovi (1998.), Medicinski fakultet u Rijeci (1994.), Medicinski fakultet u Rijeci (1989.) }} '''Romana Jerković Kraljić''' ([[Split]], [[28. studenoga]] [[1964.]]), hrvatska političarka, zastupnica u Europskom parlamentu i sveučilišna profesorica na [[Medicinski fakultet u Rijeci|Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci]]. Članica je [[Socijaldemokratska partija Hrvatske|SDP]]-a te nekadašnja zastupnica u Hrvatskom saboru i zamjenica gradonačelnika Rijeke.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.rijeka.hr/izabrano-novo-poglavarstvo-grada-rijeke/ |title=Izabrano novo Poglavarstvo Grada Rijeke |date=2005-06-28 |work=Grad Rijeka |language=hr |accessdate=2020-12-21}}</ref> U [[Europski parlament|Europskom parlamentu]] pripada Klubu zastupnika Progresivnog saveza socijalista i demokrata kao zagovornica borbe protiv raka, digitalne transformacije, zaštite okoliša, te primjene umjetne inteligencije u unaprjeđivanju zdravstvene skrbi i zdravstvenog sustava.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.europarl.europa.eu/meps/hr/112747/ROMANA_JERKOVIC/home |title=Početna stranica {{!}} Romana JERKOVIĆ {{!}} Zastupnici {{!}} Europski parlament |work=www.europarl.europa.eu |language=hr |accessdate=2020-12-22}}</ref> == Životopis == Romana Jerković Kraljić djetinjstvo je provela u Lovištu na Pelješcu i u Korčuli. Sa samo 17 godina, zahvaljujući mogućnosti prijevremenog završetka srednje škole kao izvrsna učenica, upisuje Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci. Nakon diplome (1989.) i magisterija (1994.), odlazi na Sveučilište u Padovu, gdje je 1998. doktorirala na Odjelu za biomedicinska istraživanja Instituta za biologiju. Svoj doprinos znanosti nastavlja u Rijeci na Zavodu za anatomiju, a paralelno s tim započinje i njezin društveni doprinos te angažmani u javnim službama.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.sdp.hr/clan/romana-jerkovic/ |title=Romana Jerković životopis |author=sdp.hr |date=2020-07-07 |work=sdp.hr |accessdate=2020-12-22 |archive-date=6. srpnja 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180706133236/http://www.sdp.hr/clan/romana-jerkovic/ |url-status=dead }}</ref> 1999. godine ulazi u Socijaldemokratsku partiju Hrvatske (SDP), čvrsto vjerujući da javnim djelovanjem može doprinijeti razvoju i boljitku Hrvatske. Bila je birana u 6., 7., i 9. saziv Hrvatskog sabora, koji napušta 1. veljače 2020. zbog početka mandata zastupnice u Europskom parlamentu. Od 2016. godine članica je Predsjedništva SDP-a, a 2016. godine bila je i predsjednica Glavnog odbora SDP-a Hrvatske, najvišeg izvršnog tijela stranke. == Politička karijera == === Europski parlament === U Europski parlament prvi put ulazi 2012. godine, kada je nakon potpisivanja Ugovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji, 9. prosinca 2011. godine, Hrvatski sabor donio Odluku o imenovanju 12 zastupnika promatrača Hrvatskoga sabora u Europski parlament. Jerković Kraljić bila je dio 7. parlamentarnog saziva Europskog parlamenta i dužnost promatračice obnašala je od 1. travnja.2012. do 30.lipnja 2013. godine. U svojstvu promatračice sudjelovala je u radu Odbora za okoliš, javno zdravstvo i sigurnost hrane (ENVI). Od 2012. do 2016. godine bila je članica Helsinki grupe za pitanja spolne ravnopravnosti u znanosti pri Europskoj komisiji. Europskom parlamentu ponovo se priključuje u veljači 2020. godine nakon izlaska Velike Britanije iz Europske unije.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.politikaplus.com/novost/192264romana-jerkovic-odlazi-u-europski-parlament |title=Romana Jerković odlazi u Europski parlament |work=politikaplus.com |language=en |accessdate=2020-12-22 |url-status=dead }}</ref> Uz Odbor za industriju, istraživanje i energetiku i Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane te Poseban odbor za borbu protiv raka, članica je i dvaju izaslanstava – Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje EU-a i Albanije te u Odboru za parlamentarnu suradnju između EU-a i Rusije. ==== Odbor za industriju, istraživanje i energetiku (ITRE) ==== Kao članica Odbora za industriju, istraživanje i energetiku (ITRE) bavi se temama digitalizacije, s posebnim naglaskom na razvoju umjetne inteligencije (AI) u službi zdravlja. Imenovana je izvjestiteljicom za izradu mišljenja o nestašici lijekova, pri čemu je izradila niz preporuka. U ime Kluba socijaldemokrata podnijela je amandman koji ukazuje na važnost osiguravanja jednake dostupnosti lijekova svim građankama i građanima Unije, bez obzira na veličinu i ekonomsku snagu zemlje članice. Imajući na umu digitalnu transformaciju zdravstva, podnijela je i amandman kojim je ukazala na važnost uspostave tzv. Europskog zdravstvenog podatkovnog prostora kao platforme za razmjenu kritičnih podataka. Takva prekogranična razmjena podataka olakšala bi pristup podacima za znanstvena istraživanja, a samim time i razvoj novih proizvoda i usluga. U mišljenju je naglasila i potrebu za jačanjem suradnje i koordinacije europskih i nacionalnih politika kako bi se pod jednakim uvjetima osigurao pristup lijekovima i terapijama svim građanima te kako bi se ojačala strateška autonomija Europe u sektoru proizvodnje lijekova.<ref>{{Citiranje weba |url=https://torpedo.media/romana-jerkovic-se-u-eu-parlamentu-zalozila-za-jednaku-dostupnost-lijekova-svim-gradanima-unije/ |title=Romana Jerković se u EU parlamentu založila za jednaku dostupnost lijekova svim građanima Unije |date=2020-06-18 |work=Torpedo.media |language=en-US |accessdate=2020-12-22}}</ref> ==== Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (ENVI) ==== U okviru Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (ENVI) imenovana je izvjestiteljicom Kluba socijaldemokrata za izradu mišljenja o učinkovitijem iskorištavanju potencijala energetske učinkovitosti stambenog fonda EU-a. Izvješće o energetskoj učinkovitosti zgrada usvojeno je 29. lipnja 2020. na Odboru za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.fiuman.hr/rijecanka-romana-jerkovic-imenovana-u-eu-odboru-izvjestiteljicom-za-dokument-dostupnost-lijekova/ |title=Riječanka Romana Jerković imenovana u EU odboru izvjestiteljicom za dokument “Dostupnost lijekova” |last=Fiuman.hr |language=hr |accessdate=2020-12-22}}</ref> Danas je otprilike 75% svih zgrada unutar Europske unije energetski neučinkovito. To znači da je svakodnevno velik dio korištene energije neadekvatno iskorišteno. Ovakav značajan gubitak energije može se umanjiti poboljšanjem energetske učinkovitosti postojećih zgrada, pametnim rješenjima i energetski učinkovitim materijalima prilikom gradnje novih objekata. Ekonomičnije korištenje resursa i dobro promišljena politika energetske učinkovitosti mogu pomoći u borbi protiv klimatskih promjena te naše zajednice učiniti ugodnijim mjestima za život, pri čemu je energetska učinkovitost jedna od ključnih poluga Europskog zelenog plana u ostvarivanju cilja ugljične neutralnosti Europske unije do 2050. godine. ==== Poseban odbor za borbu protiv raka (BECA) ==== Kao jedna od 33 zastupnika i zastupnica u Posebnom odboru za borbu protiv raka radi na izradi dugoročne europske strategije za borbu protiv raka. U dosadašnjim raspravama učestalo je naglašavala važnost rane prevencije i pravodobnih preventivnih pregleda kao ključnih koraka u preokretanju izrazito negativnih trendova u Hrvatskoj i šire. U EU godišnje od raka umire preko milijun ljudi, a u Hrvatskoj približno 15.000, što ovu bolest čini najvećim uzročnikom smrti gledajući prosjek Europske unije. Cilj Odbora je stvaranje Europskog plana za borbu protiv raka, Europske strategije za onkološku prevenciju i Europske strategije ranog otkrivanja karcinoma.<ref>{{Citiranje weba |url=https://torpedo.media/mandat-posebnog-odbora-za-rak-cija-je-clanica-romana-jerkovic-uspostavljen-na-12-mjeseci/ |title=Mandat Posebnog odbora za rak, čija je članica Romana Jerković, uspostavljen na 12 mjeseci |date=2020-09-23 |work=Torpedo.media |language=en-US |accessdate=2020-12-22}}</ref> ==== PES Women ==== U svom političkom, ali i u javnom društvenom djelovanju, Jerković Kraljić već niz godina bavi promicanjem ravnopravnosti spolova. Tako je članica Izvršnog odbora PES Women, ogranka Stranke europskih socijalista, koji promovira ravnopravnost spolova i aktivno sudjelovanje žena u PES-u, ali i izvan njega. PES Women bori se za rodno pravednu Europu davanjem glasa, alata i platforme ženama te integriranjem žena u kreiranje politike PES-a === Hrvatski sabor === Romana Jerković Kraljić u Hrvatski sabor prvi je put izabrana 2008. godine gdje je bila članica Odbora za vanjsku politiku, Odbora za ravnopravnost spolova, Odbora za međuparlamentarnu suradnju te članica Izaslanstva Hrvatskog sabora u Parlamentarnoj skupštini OESS-a. U 7. sazivu Hrvatskog sabora članica je Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku (predsjednica Odbora od 12. srpnja 2013. do 4. srpnja 2014.), postaje voditeljica Izaslanstva Hrvatskog sabora u Parlamentarnoj dimenziji Srednjoeuropske inicijative, članica Izaslanstva Hrvatskog sabora u Parlamentarnoj skupštini OESS-a i članica Izaslanstva Hrvatskog sabora u Zajedničkom parlamentarnom odboru RH – EU. U 9. sazivu Hrvatskog sabora Jerković je obnašala dužnost predsjednice (od 30. lipnja 2017. do 1. veljače 2020.) Odbora za međuparlamentarnu suradnju. Također je bila članica Izaslanstva Hrvatskog sabora u Parlamentarnoj skupštini NATO-a (od 11. studenoga 2016. – do 30. lipnja 2017.). Mandat joj prestaje 1. veljače 2020. godine, zbog početka obnašanja zastupničkog mandata u Europskom parlamentu. === Lokalna i regionalna uprava === Rad u javnim službama Jerković Kraljić započela je 2005. godine kao članica Poglavarstva Grada Rijeke zadužena za zdravstvo i socijalu. Nakon lokalnih izbora 2006. godine potvrđena je jednoglasno u Gradskom vijeću za zamjenicu gradonačelnika i tu funkciju obnaša do kraja mandata (2009.). U istom mandatu na čelu je Povjerenstva za borbu protiv ovisnosti grada Rijeke. Predsjednica je Savjeta za zdravlje Primorsko-goranske županije (2012. – ) te  Upravnog vijeća Thalassotherapije Opatija (2013. – ). Bila je i članica Upravnog vijeća Klinike za ortopediju Lovran (2012. – 2015.). === Socijaldemokratska partija Hrvatske === Romana Jerković Kraljić članica je SDP-a od 1999. godine. Bila je na čelu nekoliko Savjeta SDP-a Rijeke i PGŽ-a: Savjeta za zdravstvo i socijalnu skrb, Savjeta za školstvo, sport i kulturu te Savjeta za znanost. U Gradski odbor SDP-a Rijeke ulazi prvi puta 2001. godine, a njegova članica ostaje do 2013. U SDP-u Jerković je bila potpredsjednica Foruma žena Primorsko-goranske županije (2001. – 2005.), članica Predsjedništva Foruma žena PGŽ-a (2002. – 2006. i 2012. – ) i članica Predsjedništva Županijskog odbora Primorsko-goranske županije (2005. – 2009.),  potpredsjednica ŽO SDP-a PGŽ-a (2001. – 2005.)  i članica ŽO SDP-a PGŽ-a (2013. – 2018). Jerković je bila članica Predsjedništva SDPH (2016. – 2020.), a bila je i predsjednica Glavnog odbora (2016.),<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.nacional.hr/romana-jerkovic-izabrana-za-predsjednicu-go-sdp-a/ |title=Romana Jerković izabrana za predsjednicu GO SDP-a |work=NACIONAL.HR |language=hr |accessdate=2020-12-22}}</ref> najvišeg izvršnog tijela stranke SDP. Na unutarstranačkim izborima u SDP-u, 26. rujna 2020. godine, ponovno je izabrana u Predsjedništvo stranke SDP-a. == Znanstvena karijera == Romana Jerković Kraljić redovna je profesorica u trajnom zvanju, predstojnica Zavoda za anatomiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci i voditeljica kolegija "Anatomija" i „Regeneracijska medicina“ na studiju Medicine na hrvatskom i engleskom jeziku.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.medri.uniri.hr/hr/fakultet/katedre/anatomija.html |title=Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci - Anatomija |work=www.medri.uniri.hr |accessdate=2020-12-22 |archive-date=12. kolovoza 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200812113710/https://www.medri.uniri.hr/hr/fakultet/katedre/anatomija.html |url-status=dead }}</ref> Bila je voditeljica studija Medicina na Medicinskom fakultetu u Rijeci (2016. – 2018.). Doktorsku disertaciju iz područja biomedicine obranila je 1998. godine na Sveučilištu u Padovi (Italija). Autorica je preko 80 znanstvenih članaka i kongresnih priopćenja iz područja biomedicine te koautorica dvije stručne knjige. Mentorica je više doktorskih disertacija. Vodila je znanstvene projekte financirane od Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta (2002. – 2011.) te Zaklade za znanost Sveučilišta u Rijeci (2013. – 2020.). Sudjelovala je na nekoliko međunarodnih znanstvenih projekata (1994. – 1997.). Pozvana je predavačica na više međunarodnih znanstvenih skupova te poslijediplomskim studijima. == Nagrade i odlikovanja == Dobitnica je odličja „Red zvijezde solidarnosti“ i počasne titule „Commendatore“ 2009. godine. Riječ je o visokom državnom priznanju koje predsjednik Italije dodjeljuje stranim osobama i Talijanima izvan domovine za istaknuta djela na području kulture, umjetnosti i znanosti te za promicanje talijanskog jezika i kulture u drugim sredinama. == Vidite još i: == * [[Medicinski fakultet u Rijeci|Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci]] * [[Socijaldemokratska partija Hrvatske|SDPH]] * [[Hrvatski sabor]] * [[Europski parlament]] * [[Progresivni savez socijalista i demokrata]] * [[Stranka europskih socijalista|Europska socijalistička stranka]] == Vanjske poveznice == * [https://portal.uniri.hr/Portfelj/Index/268 Prof. dr. sc. Romana Jerković, redovita profesorica, Sveučilište u Rijeci]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} * [https://www.medri.uniri.hr/hr/fakultet/katedre/anatomija.html Prof. dr. sc. Romana Jerković, dr. med. -  redovita profesorica, pročelnica Zavoda za anatomiju] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200812113710/https://www.medri.uniri.hr/hr/fakultet/katedre/anatomija.html |date=12. kolovoza 2020. }} * [https://sabor.hr/hr/zastupnici/jerkovic-romana-6-saziv Romana Jerković, 6. saziv Hrvatskog sabora] * [https://sabor.hr/hr/zastupnici/jerkovic-romana-7-saziv Romana Jerković, 7. saziv Hrvatskog sabora] * [https://www.sabor.hr/hr/zastupnici/jerkovic-romana-9-saziv Romana Jerković, 9. saziv Hrvatskog sabora] * [https://www.europarl.europa.eu/meps/hr/112747/ROMANA_JERKOVIC/home Romana Jerković, Europski parlament] == Izvori == {{izvori|30em}} __UKLJUČISADRŽAJ__ {{DEFAULTSORT:Jerković, Romana}} [[Kategorija:Hrvatski političari od 1989.]] [[Kategorija:SDP-ovi političari]] [[Kategorija:Hrvatski liječnici]] [[Kategorija:Hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu]] j9yxynosfsfz2rl4eqttfway8r3stxy 0 692121 7615787 7502278 2026-10-09T18:23:48Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.6 7615787 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Album |ime_albuma = The King of Limbs |ime_glazbenika = [[Radiohead]] |vrsta = studijski album |slika = Radioglava – Kralj udova 2011.jpg |žanr = [[eksperimentalni rock]], [[elektronička glazba]] |datum = [[18. veljače]] [[2011.]] |snimanje = svibanj 2009. – siječanj 2011. |studio = kuća [[Drew Barrymore]] ({{SAD grad|Los Angeles|Kalifornija}}) |trajanje = 37:34 |izdavač = [[XL Recordings|XL]] |producent = [[Nigel Godrich]] |recenzija = <ul><li>[https://www.allmusic.com/album/the-king-of-limbs-mw0002114074 ''AllMusic''] [[Datoteka:3.5 stars.svg|54px]]</li></ul> |album_prije = [[In Rainbows – From the Basement]] |godina0 = 2008. |godina = 2011. |album_poslije = [[TKOL RMX 1234567]] |godina2 = 2011. |ostalo = {{Singlovi | Ime Albuma = The King of Limbs | Vrsta albuma = studijski album | Singl 1 = [[Lotus Flower]] | Singl 1 date = 16. veljače 2011. }} }} '''''The King of Limbs''''' osmi je studijski album britanskog rock sastava [[Radiohead]]. Grupa ga je samostalno objavila 18. veljače 2011. u digitalnoj inačici, dok su ga 28. ožujka 2011. [[glazbeno izdavaštvo|diskografske kuće]] [[TBD Records]] i [[XL Recordings]] poimence objavile u Sjevernoj Americi i diljem svijeta. Nakon dugotrajnog snimanja prethodnog uratka ''[[In Rainbows]]'' (iz 2007.) na kojem su se služili konvencionalnijom instrumentacijom, Radiohead i njegov dugogodišnji producent [[Nigel Godrich]] snimili su ''The King of Limbs'' korištenjem sempliranja i ''loopova''. Pjevač [[Thom Yorke]] nazvao ga je "iskazom divljaštva i mutacije". Omot albuma, koji su dizajnirali Yorke i višegodišnji suradnik [[Stanley Donwood]], prikazuje prirodu i duhove nadahnute [[bajka]]ma. Skupina nije objavila nijedan singl s ''The King of Limbsa'', ali je objavila glazbeni spot za pjesmu "[[Lotus Flower]]"; Yorkeov ples u spotu doveo je do nastanka [[internetski fenomeni|internetskog mema]]. Godine 2012. krenula je na međunarodnu turneju i pojavila se na nekoliko glazbenih festivala. Europska je turneja odgođena nakon što se u Downsview Parku u Torontu srušila privremena pozornica – u nesreći je umro tehničar, dok je troje osoba ozlijeđeno. Publikacije kao što su ''[[The Wire (časopis)|The Wire]]'', ''[[NME]]'' i ''[[PopMatters]]'' proglasile su ga jednim od najboljih albuma godine. Na 54. dodjeli nagrada [[Grammy]] nominiran je za nagradu u pet kategorija, među kojima je i nagrada za najbolji album alternativne glazbe. U prva dva mjeseca nakon objave prodano je između 300.000 i 400.000 primjeraka albuma, a inačica na gramofonskoj ploči postala je uspješnica u Ujedinjenom Kraljevstvu. Verzija albuma na CD-u debitirala je na sedmom mjestu glazbene ljestvice [[UK Albums Chart]] i šestom mjestu ljestvice [[Billboard 200|''Billboard'' 200]]. Poslije ''The King of Limbsa'' objavljeni su album remiksanih inačica ''[[TKOL RMX 1234567]]'', koncertni videoalbum ''[[The King of Limbs: Live from the Basement]]'' i odbačene pjesme "[[Supercollider / The Butcher|Supercollider" i "The Butcher]]". == Snimanje == [[Slika:Radiohead 2008 Barcelona, Catalonia Daydream Festival.jpg|mini|Multiinstrumentalist i programer [[Jonny Greenwood]] osmislio je softver za sempliranje uz pomoć kojeg je snimljen ''The King of Limbs''.]] Radiohead je od svibnja 2009. do siječnja 2011. u više navrata radio na ''The King of Limbsu'' s dugogodišnjim producentom [[Nigel Godrich|Nigelom Godrichem]].<ref name=":0">{{Cite web |url=https://www.rollingstone.com/music/news/radiohead-reconnect-20120426 |title=Radiohead Reconnect |last=Fricke |first=David |date=26. travnja 2012. |website=Rolling Stone |access-date=11. travnja 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160317233858/http://www.rollingstone.com/music/news/radiohead-reconnect-20120426 |archive-date=17. ožujka 2016. |url-status=live}}</ref> Tijekom tog procesa grupa je početkom 2010. tri tjedna snimala u kući glumice [[Drew Barrymore]] u Los Angelesu.<ref name=":3">{{Cite web |url=https://www.bbc.co.uk/programmes/m000192g |title=BBC Radio 6 Music - Gilles Peterson, Four Tet sits in |date=17. studenoga 2018. |website=BBC |access-date=19. studenoga 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20181119215322/https://www.bbc.co.uk/programmes/m000192g |archive-date=19. studenoga 2018. |url-status=live}}</ref><ref name="Barrymore1">{{cite news |date=23. ožujka 2011. |last=Michaels |first=Sean |url=https://www.theguardian.com/music/2011/mar/23/radiohead-drew-barrymore-king-of-limbs |title=Did Radiohead record King of Limbs at Drew Barrymore's house? |work=The Guardian |accessdate=5. ožujka 2011. |location=London |archive-url=https://web.archive.org/web/20140305203959/http://www.theguardian.com/music/2011/mar/23/radiohead-drew-barrymore-king-of-limbs |archive-date=5. ožujka 2014. |url-status=live}}</ref><ref>{{Cite web |date=2010-02-04 |title=Have Radiohead recorded a new album in Hollywood? |url=https://www.nme.com/news/music/radiohead-328-1289547 |access-date=2020-07-07 |website=[[NME]]}}</ref> Sastav nije želio da se snimanje uratka oduži kao što se odužilo tijekom rada na prethodnom albumu ''[[In Rainbows]]'' (iz 2007.).<ref>{{cite web |url=https://www.bbc.co.uk/6music/news/20100621_edobrien.shtml |title=Ed O'Brien says band have changed direction with new material |date=21. lipnja 2010. |author=Rodrigo Davies |work=BBC |accessdate=25. studenoga 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100625022827/http://www.bbc.co.uk/6music/news/20100621_edobrien.shtml |archive-date=25. lipnja 2010. |url-status=live}}</ref> Pjevač [[Thom Yorke]] izjavio je: "Želimo li nastaviti, to moramo učiniti zbog drugih razloga."<ref name="outtake1">{{Cite episode |title='Everything In Its Right Place' interview outtake: "Outtake from my recent @npratc interview with Thom and Ed. About the weirdness of celebrity" |url=http://tvider.com/view/66327 |series=All Things Considered |network=[[NPR]] |accessdate=7. listopada 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120424022339/http://tvider.com/view/66327 |archive-date=24. travnja 2012. |url-status=dead}} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120424022339/http://tvider.com/view/66327 |date=24. travnja 2012. }}</ref> Ilustrator [[Stanley Donwood]] komentirao je da je ''In Rainbows'' bila "zaključna izjava" i da je skupina željela snimiti album koji je više "prolazan".<ref name="King of Limbs Cover">{{cite web |url=https://pitchfork.com/news/42377-take-cover-radiohead-ithe-king-of-limbsi |title=Take Cover: Radiohead: ''The King of Limbs'' |accessdate=5. svibnja 2011. |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20110505074659/http://www.pitchfork.com/news/42377-take-cover-radiohead-ithe-king-of-limbsi/ |archive-date=5. svibnja 2011.}}</ref> Multiinstrumentalist [[Jonny Greenwood]] izjavio je: "Nismo željeli uzeti gitare u ruke i osmisliti nizove akorda. Nismo željeli sjediti pred računalom. Željeli smo treću stvar – svirati i programirati."<ref name=":0" /> Za razliku od ''In Rainbowsa'' čije su pjesme skladane na temelju koncertnog materijala, skladbe na ''The King of Limbsu'' proizašle su iz eksperimentiranja u studiju.<ref name="570News">{{cite web |date=20. rujna 2010. |title=Radiohead going back to the studio to 'take stock' of new recorded material |url=http://www.570news.com/entertainment/article/104144--radiohead-going-back-to-the-studio-to-take-stock-of-new-recorded-material |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20110707065032/http://www.570news.com/entertainment/article/104144--radiohead-going-back-to-the-studio-to-take-stock-of-new-recorded-material |archive-date=7. srpnja 2011. |accessdate=20. travnja 2011. |publisher=Canadian Press}}</ref> Yorke se želio udaljiti od konvencionalnijih metoda snimanja.<ref name=":0" /> Dok su bili u Los Angelesu, Yorke i Godrich počeli su se zanimati za posao [[Disk-džokej|DJ-a]], nakon čega je Godrich skupini predložio dvotjedni eksperiment tijekom kojeg se umjesto uobičajenim glazbalima trebala služiti manipulacijom gramofonskih ploča i softverom za njihovu emulaciju.<ref name=":0" /> Godrich je izjavio: "Taj se dvotjedni eksperiment pretvorio u šest jebenih mjeseci. I to je cijela priča o tom albumu."<ref name=":15">{{Cite news |url=https://www.rollingstone.com/music/news/19-things-we-learned-hanging-out-with-radiohead-w486278 |title=19 Things We Learned Hanging Out With Radiohead |last=Greene |first=Andy |date=8. lipnja 2017. |work=Rolling Stone |access-date=8. lipnja 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20170608150813/http://www.rollingstone.com/music/news/19-things-we-learned-hanging-out-with-radiohead-w486278 |archive-date=8. lipnja 2017. |url-status=live}}</ref> Radiohead je snimio veći dio albuma korištenjem ''loopova'' i sempliranjem odsviranih glazbenih dionica.<ref name=":0" /><ref>{{Cite web |url=https://www.bbc.co.uk/programmes/b036kzjm |title=Colin Greenwood, Jonny Greenwood and Adam Buxton sit in, Jarvis Cocker's Sunday Service - BBC Radio 6 Music |website=BBC |access-date=2017-10-26 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170322144621/http://www.bbc.co.uk/programmes/b036kzjm |archive-date=22. ožujka 2017. |url-status=live}}</ref> Članovi grupe služili su se softverom za sempliranje koji je osmislio Greenwood, koji ga je opisao "nestabilnom, glupom inačicom" [[Ableton Live]]a,<ref>{{cite web |url=https://www.bbc.co.uk/iplayer/episode/b016g0qp/Zane_Lowe_Versus_Ed_OBrien/ |title=Versus Ed O'Brien |work=BBC |date=3. studenoga 2011. |access-date=11. veljače 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20111109072012/http://www.bbc.co.uk/iplayer/episode/b016g0qp/Zane_Lowe_Versus_Ed_OBrien/ |archive-date=9. studenoga 2011. |url-status=live}}</ref> i uz pomoć njega snimili su glazbene sekvencije. Yorke je preko sekvencija skladao melodije i napisao stihove,<ref>{{cite web |url=http://alltuntun.wordpress.com/2011/09/02/“uno-tiene-que-encontrar-su-voz”/#more-849 |title=Uno tiene que encontrar su voz |date=2. rujna 2011. |author=Al tuntún |accessdate=25. studenoga 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20111129002850/http://alltuntun.wordpress.com/2011/09/02/%E2%80%9Cuno-tiene-que-encontrar-su-voz%E2%80%9D/#more-849 |archive-date=29. studenoga 2011. |url-status=live}}</ref> a taj je proces usporedio s filmskom montažom.<ref name="NPR">{{Cite episode |title=Everything In Its Right Place |url=https://www.npr.org/2011/10/05/141093025/radiohead-everything-in-its-right-place?ps=mh_frhdl1 |series=All Things Considered |network=[[NPR]] |airdate=7 October 2011}}</ref> Gitarist [[Ed O'Brien]] komentirao je: "Znali bismo da smo naišli na nešto odlično kad bismo udarili u zid, što je primjerice bio slučaj s pjesmom 'Bloom' koja nije bila dovršena... Zatim je [<nowiki/>[[Colin Greenwood]]] odsvirao tu bas-dionicu i Thom je počeo pjevati. Zbog toga je postala stoput bolja."<ref name=":0" /> Godrich je spomenuo da je snimanje dovelo do "ogromnog nereda koji sam čistio oko godinu i pol".<ref>{{Cite news |last=Snapes |first=Laura |url=https://www.theguardian.com/culture/live/2020/feb/21/nigel-godrich-webchat-ultraista-radiohead-producer |title=Nigel Godrich: your questions answered on Radiohead, Macca and Marmite |date=2020-02-25 |work=The Guardian |access-date=2020-02-25 |issn=0261-3077 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200225162738/https://www.theguardian.com/culture/live/2020/feb/21/nigel-godrich-webchat-ultraista-radiohead-producer |archive-date=25. veljače 2020. |url-status=live}}</ref> Grupa je 24. siječnja 2010. nakratko prekinula sa snimanjem kako bi nastupila u holivudskom [[Music Box Theater (Los Angeles)|Henry Fonda Theatreu]] i prikupila sredstva za [[Oxfam]] čiji je cilj bio pomoći unesrećenima u [[potres na Haitiju 2010.|potresu na Haitiju]]. Nastup je u prosincu 2010. besplatno objavljen u digitalnoj inačici pod imenom ''[[Radiohead for Haiti]]'';<ref name=":02" /> na tom uratku nalazi se i izvedba pjesme "[[Lotus Flower]]", kasnije objavljene na ''The King of Limbsu'', koju je Yorke svirao na akustičnoj gitari.<ref name=":02">{{Cite news |url=https://www.rollingstone.com/music/news/radiohead-rock-for-haiti-at-small-los-angeles-benefit-show-20100125 |title=Radiohead Rock For Haiti at Small Los Angeles Benefit Show |work=Rolling Stone |access-date=2018-06-21 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180621143554/https://www.rollingstone.com/music/news/radiohead-rock-for-haiti-at-small-los-angeles-benefit-show-20100125 |archive-date=21. lipnja 2018. |url-status=live}}</ref> == Glazba i tekstovi == <div style="float:right; margin-left: 10px;">{{Zvuk 2|ime_datoteke=Radiohead – Lotus Flower.ogg|naslov=Radiohead – Lotus Flower|opis=Dio refrena pjesme "Lotus Flower"|položaj=right}}</div> Prema časopisu ''[[Rolling Stone]]'' Radiohead se na ''The King of Limbsu'' dodatno odvojio od konvencionalnog rocka i tipičnih struktura pjesama i posvetio se "ćudljivoj, ritmičnoj [[electronica|electronici]], vrlo sporim baladama i ambijentalnoj psihodeliji".<ref name="pushup" /> Nekoliko je recenzenata primijetilo utjecaje [[dubstep]]a.<ref name="Neil McCormick">McCormick, Neil (11. veljače 2011.). [https://www.telegraph.co.uk/culture/music/cdreviews/8333063/Radiohead-King-of-Limbs-album-review.html "Radiohead: King of Limbs, Album Review"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181121203923/https://www.telegraph.co.uk/culture/music/cdreviews/8333063/Radiohead-King-of-Limbs-album-review.html|date=21 November 2018}}. ''[[The Daily Telegraph]]''. Telegraph Media Group. Pristupljeno 29. siječnja 2012.</ref><ref name="Will Hermes">Hermes, Will (18. veljače 2011.). [https://www.rollingstone.com/music/news/radiohead-s-king-of-limbs-track-by-track-20110218 "Radiohead's 'The King of Limbs': A Track-by-Track Breakdown"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170920054041/http://www.rollingstone.com/music/news/radiohead-s-king-of-limbs-track-by-track-20110218|date=20 September 2017}}. ''[[Rolling Stone]]''. Pristupljeno 29. siječnja 2012.</ref><ref name="Adam Downer">Downer, Adam (19. veljače 2011.). [https://www.sputnikmusic.com/review/41873/Radiohead-The-King-of-Limbs/ "Radiohead – The King of Limbs (staff review)"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170818093637/http://www.sputnikmusic.com/review/41873/Radiohead-The-King-of-Limbs/|date=18 August 2017}}. [[Sputnikmusic]]. Pristupljeno 29. siječnja 2012.</ref> Pjesme na albumu uglavnom su nastale sempliranjem, korištenjem ''loopova'' i [[ambijentalna glazba|ambijentalnih zvukova]],<ref name="Allmusic">{{cite web |url=https://www.allmusic.com/album/r2147056/review |title=''The King of Limbs'' Review |website=Allmusic |accessdate=21. kolovoza 2011.}}</ref><ref name="Guardian Review">{{cite news |author=Alexis Petridis |url=https://www.theguardian.com/music/2011/feb/24/radiohead-king-limbs-review |title=Radiohead: ''The King of Limbs'' review |work=The Guardian |date=25. veljače 2011. |accessdate=21. travnja 2011. |location=London |archive-url=https://archive.today/20181116223201/https://www.theguardian.com/music/2011/feb/24/radiohead-king-limbs-review |archive-date=16. studenoga 2018. |url-status=live}}</ref><ref name="LA Times">{{cite news |url=http://latimesblogs.latimes.com/music_blog/2011/02/snap-judgment-radioheads-king-of-limbs.html |title=Snap Judgment: Radiohead's ''The King of Limbs'' |work=Los Angeles Times |accessdate=20. travnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110305085842/http://latimesblogs.latimes.com/music_blog/2011/02/snap-judgment-radioheads-king-of-limbs.html |archive-date=5. ožujka 2011. |url-status=live}}</ref> ali i uvrštavanjem zvukova iz prirode poput ptičjeg glasanja i vjetra.<ref name="The Independent">{{cite news |last=Gill |first=Andy |date=19. veljače 2011. |url=https://www.independent.co.uk/arts-entertainment/music/reviews/first-listen-the-king-of-limbs-radiohead-2219409.html#First |title=Listen: ''The King of Limbs'', Radiohead – Reviews |work=The Independent |accessdate=21. travnja 2011. |location=London |archive-url=https://web.archive.org/web/20110220205649/http://www.independent.co.uk/arts-entertainment/music/reviews/first-listen-the-king-of-limbs-radiohead-2219409.html#First |archive-date=20. veljače 2011. |url-status=live}}</ref> ''[[Pitchfork]]'' je za glazbu na albumu izjavio da se sastoji od "agresivnih ritmova izrađenih od komadića digitalnog otpada koji su robotski repetitivni, ali ljudski neuravnoteženi, dok slojevite bubnjeve prate kraće melodične stanke".<ref>{{Cite web |url=https://pitchfork.com/reviews/albums/15905-tkol-rmx-1234567/ |title=Radiohead: TKOL RMX 1234567 - Album Reviews - Pitchfork |website=pitchfork.com |access-date=2016-04-04 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200522111135/https://pitchfork.com/reviews/albums/15905-tkol-rmx-1234567/ |archive-date=22. svibnja 2020. |url-status=live}}</ref> O'Brien je komentirao: "Ritam je kralj udova [The King of Limbs]! Ritam vlada albumom. Vrlo je važan."<ref>{{cite interview |last=O'Brien |first=Ed |interviewer=Por Rulo |title=Radiohead: Amor y Luz |work=La Semana De Frente |date=12. travnja 2012. |subject-link=Ed O'Brien}}</ref> [[Slika:The King Of Limbs Tree.jpg|mini|Album je nazvan po King of Limbsu, drevnom drvetu u šumi [[Savernake Forest]] u Wiltshireu.]] Prva skladba "Bloom" nadahnuta je BBC-jevom dokumentarnom serijom o prirodi pod imenom ''[[Plavi planet]]''.<ref name=":1">{{Cite news |url=https://www.telegraph.co.uk/tv/2017/09/14/radiohead-record-new-song-sir-david-attenboroughs-blue-planet/ |title=The ultimate chill out song? Radiohead record new music for David Attenborough's Blue Planet 2 |last=Association |first=Press |date=2017-09-14 |work=The Telegraph |access-date=2017-09-14 |issn=0307-1235 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180412222743/https://www.telegraph.co.uk/tv/2017/09/14/radiohead-record-new-song-sir-david-attenboroughs-blue-planet/ |archive-date=12. travnja 2018. |url-status=live}}</ref> Započinje s ''loopom'' klavira, a u njoj se naknadno pojavljuju rogovi i složeni ritmovi.<ref name="The Independent" /><ref name="Pitchfork Review">{{cite web |url=https://pitchfork.com/reviews/albums/15149-the-king-of-limbs/ |title=Radiohead: The King of Limbs |work=Pitchfork |date=24. veljače 2011. |accessdate=20. travnja 2011. |last=Pytlik |first=Mark |archive-url=https://web.archive.org/web/20110423133114/http://pitchfork.com/reviews/albums/15149-the-king-of-limbs/ |archive-date=23. travnja 2011. |url-status=live}}</ref> Prema riječima novina The Independent na "Morning Mr Magpie" prisutne su "neumorne gitare".<ref name="The Independent" /> "Little by Little" sastoji se od "raspadajućih gitarskih oblika" i "zveketavih" udaraljki.<ref name="Pitchfork Review" /> Na "Feral" su prisutni raspršeni vokalni isječci<ref name="Guardian Review" /> i "bogati" bubnjevi.<ref name="Pitchfork Review" /> "[[Lotus Flower]]" sadrži bas-dionicu na sintesajzeru i Yorkeov ''[[falsetto]]''.<ref name="The Independent" /> "Codex" je klavirska balada s "avetinjskim" rogovima, gudačima<ref name="The Independent" /> i bubnjarskim strojem [[Roland TR-808]].<ref name=":3" /> "Give Up the Ghost" balada je izvedena na akustičnoj gitari, a vokali na njoj slojeviti su i u harmoniji.<ref name="The Independent" /> Posljednja skladba, "Separator", sastoji se od gitare i klavira, "lomljivog" ''loopa'' bubnjeva i vokala u jeci.<ref name="The Independent" /> Yorke je izjavio da je ''The King of Limbs'' "vizualan" album i da je stihove i ilustracije koji predočuju "divljaštvo" i "mutaciju" nadahnula njegova zabrinutost za okoliš.<ref name="outtake2">{{Cite episode |title='Everything In Its Right Place' interview outtake: "Another outtake from my @Radiohead interview on @npratc with Thom and Ed. What's The King of Limbs about?" |network=[[NPR]] |url=http://tvider.com/view/66328 |series=All Things Considered |accessdate=7. listopada 2011. |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20111010004818/http://tvider.com/view/66328 |archive-date=10. listopada 2011.}} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111010004818/http://tvider.com/view/66328 |date=10. listopada 2011. }}</ref> Uradak je nazvan po King of Limbsu, drevnom [[hrast]]u u šumi [[Savernake Forest]] u [[Wiltshire]]u, u blizini [[Tottenham, Wiltshire|Tottenham House]]a, gdje je Radiohead snimio ''In Rainbows''.<ref>{{Cite web |last=Goodwyn |first=Tom |date=2011-02-16 |title=Radiohead unveil first ''King Of Limbs'' band photo |url=https://www.nme.com/news/music/radiohead-305-1301031 |access-date=2020-08-09 |website=[[NME]]}}</ref> Budući da se sastoji od osam pjesama koje zajedno traju 37 minuta, ''The King of Limbs'' najkraći je Radioheadov studijski album.<ref>{{Cite web |url=https://www.rollingstone.com/music/albumreviews/king-of-limbs-20110224 |title=Radiohead The King of Limbs Album Review |website=Rolling Stone |access-date=2016-04-21 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171001120907/http://www.rollingstone.com/music/albumreviews/king-of-limbs-20110224 |archive-date=1. listopada 2017. |url-status=live}}</ref> O'Brien je komentirao da je grupa smatrala da idealan album traje oko 40 minuta i naveo je album ''[[What's Going On]]'' [[Marvin Gaye|Marvina Gayea]] (iz 1971.) kao primjer klasičnog uratka koji je kraći od ''The King of Limbsa''.<ref>{{cite web |url=https://www.bbc.co.uk/programmes/b010djpx |title=Radio 5 live Programmes – Fighting Talk, Music Special |publisher=BBC |date=16. travnja 2011. |accessdate=1. prosinca 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110424015010/http://www.bbc.co.uk/programmes/b010djpx |archive-date=24. travnja 2011. |url-status=live}}</ref> ==Ilustracije i omot albuma== Ilustracije je izradio Yorke u suradnji s dugogodišnjim Radioheadovim suradnikom [[Stanley Donwood|Stanleyjem Donwoodom]].<ref>{{Cite news |url=https://www.rollingstone.com/music/news/radioheads-secret-weapon-20060612 |title=Radiohead's Secret Weapon |last=Goodman |first=Elizabeth |date=12. lipnja 2006. |work=Rolling Stone |access-date=3. ožujka 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180303164717/https://www.rollingstone.com/music/news/radioheads-secret-weapon-20060612 |archive-date=3. ožujka 2018. |url-status=live}}</ref> Donwood je planirao načiniti uljene portrete članova Radioheada slijedeći stil [[Gerhard Richter|Gerharda Richtera]], ali je tu ideju naknadno odbacio: "Nikad se prije nisam bavio uljenim slikarstvom i nisam Gerhard Richter, tako da je to dovelo do niza katastrofalnih slika."<ref>{{Cite web |title=NME Blogs {{!}} Stanley Donwood On The Stories Behind His Radiohead Album Covers |url=https://www.nme.com/blogs/nme-blogs/stanley-donwood-on-the-stories-behind-his-radiohead-album-covers |website=NME.COM |accessdate=2015-05-25 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160921071640/http://www.nme.com/blogs/nme-blogs/stanley-donwood-on-the-stories-behind-his-radiohead-album-covers |archive-date=21 September 2016 |url-status=live}}</ref> Kao što je bio slučaj s prethodnim Radioheadovim albumima, Donwood je radio na ilustracijama dok je skupina snimala pjesme u blizini; zbog glazbe je zamislio "ogromne, višebojne katedrale drveća s čijih grana odjekuje glazba dok se u magli skriva čudno životinjsko carstvo".<ref name="mojo">{{cite web |url=http://www.mojo4music.com/blog/2011/11/radiohead_breathe_new_life_int.html |title=Radiohead Breathe New Life Into Vinyl |author=Bennett, Ross |date=29. studenoga 2011. |work=Mojo Magazine |accessdate=29. studenoga 2011. |url-status=dead |archive-url=https://www.webcitation.org/6H4iGYKyb?url=http://www.mojo4music.com/blog/2011/11/radiohead_breathe_new_life_int.html |archive-date=2. lipnja 2013. |df=dmy-all}}</ref> S Yorkeom je nacrtao drveće s očima, udovima, ustima i duhovima<ref name="mojo" /> te su tako stvorili "čudnovata bića s više udova koja nisu ni dobroćudna ni zlokobna", a nadahnuta su sjevernoeuropskim [[bajka]]ma.<ref name="creativereview">{{cite web |url=http://www.creativereview.co.uk/cr-blog/2011/february/stanley-donwood-outsider-gallery |title=Stanley Donwood: Work on Paper |work=Creative Review |accessdate=20. travnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120930123431/http://www.creativereview.co.uk/cr-blog/2011/february/stanley-donwood-outsider-gallery |archive-date=30. rujna 2012. |url-status=dead}}</ref> Za posebnu "novinsku" inačicu ''The King of Limbsa'' Donwood je želio načiniti nešto "se stalno mijenja".<ref name="mojo" /> Odlučio se za novine, koje blijede pod sunčevim svjetlom, zbog njihove "prolaznosti";<ref name="creativereview" /> taj je postupak odrazio temu prirode na albumu, odnosno prirodno propadanje živih bića.<ref name="mojo" /> Također su ga nadahnule vikend-novine [[cijeli format|cijelog formata]]<ref name="creativereview" /> i novine i časopisi iz 1960-ih koji su zagovarali radikalniju politiku.<ref name="mojo" /> Posebna je inačica albuma nominirana za nagradu Grammy u kategoriji najboljeg ''box seta'' ili specijalnog ograničenog izdanja na 54. dodjeli tih nagrada.<ref name="Grammys">{{cite web |title=Nominess and Winners |date=1. prosinca 2011. |accessdate=1. prosinca 2011. |publisher=Grammy.com |url=http://www.grammy.com/nominees |url-status=dead |archive-url=https://www.webcitation.org/63bRXv6ZA?url=http://www.grammy.com/nominees |archive-date=1. prosinca 2011.}}</ref> ==Objava== Radiohead je 14. veljače 2011. najavio ''The King of Limbs'' na svojim službenim mrežnim stranicama.<ref name="NME">{{cite web |date=14. veljače 2011. |title=Radiohead releasing new album ''The King Of Limbs'' on Saturday (19 Feb) |url=https://www.nme.com/news/radiohead/54951 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20110218162608/http://www.nme.com/news/radiohead/54951 |archive-date=18. veljače 2011. |accessdate=20. travnja 2011. |work=NME}}</ref> Objavljen je 18. veljače, jedan dan prije predviđenog datuma objave, jer je mrežno mjesto ažurirano prije roka.<ref name="pushup">{{cite web |url=https://www.rollingstone.com/music/news/radiohead-release-new-album-the-king-of-limbs-one-day-early-20110218 |title=Radiohead Release New Album ''The King of Limbs'' One Day Early |last=Matthews |first=Perpetua |date=18. veljače 2011. |work=[[Rolling Stone]] |accessdate=20. travnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180612144142/https://www.rollingstone.com/music/news/radiohead-release-new-album-the-king-of-limbs-one-day-early-20110218 |archive-date=12. lipnja 2018. |url-status=live}}</ref> Digitalna inačica prodavana je za 6 funti,<ref name="Guardian" /> a posebna je inačica uratka, objavljena 9. svibnja 2011., prodavana za 30 funti.<ref name="Guardian" /> Posebna se inačica sastoji od albuma na CD-u i dvaju gramofonskih ploča od deset inča, dodatnih ilustracija, posebnog omota i "oksorazgradivog plastičnog paketa u boji".<ref name="Guardian">{{cite news |url=https://www.theguardian.com/music/2011/feb/14/radiohead-new-album |title=Radiohead to release new album this Saturday |first=Rosie |last=Swash |work=The Guardian |date=14. veljače 2010. |publisher=GMG |location=London |oclc=60623878 |accessdate=20. travnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20131225045140/http://www.theguardian.com/music/2011/feb/14/radiohead-new-album |archive-date=25. prosinca 2013. |url-status=live}}</ref> ''The King of Limbs'' na CD-u i gramofonskoj ploči u Ujedinjenom je Kraljevstvu objavio [[XL Recordings]], u SAD-u [[TBD Records|TBD]], a u Japanu [[Hostess Entertainment]].<ref name="Billboard - Comer">{{cite news |url=https://www.billboard.com/articles/news/473061/radiohead-to-release-new-album-king-of-limbs-on-feb-19 |title=Radiohead to Release New Album, 'King of Limbs,' on Feb.&nbsp;19&nbsp; |first=M. Tye |last=Comer |work=[[Billboard]] |date=14. veljače 2010. |publisher=[[Billboard]] |accessdate=20. travnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140909125258/http://www.billboard.com/articles/news/473061/radiohead-to-release-new-album-king-of-limbs-on-feb-19 |archive-date=9. rujna 2014. |url-status=live}}</ref> Dana 16. travnja 2011. Radiohead je objavio dvije pjesme snimljene u vrijeme rada na ''The King of Limbsu'': "[[Supercollider / The Butcher|Supercollider" i "The Butcher]]". Objavljene su kao dvostruki singl na Dan prodavaonica albuma.<ref name="Record Store Day">{{cite web |url=http://www.recordstoreday.co.uk/exclusive-product.aspx |title=Record Store Day – Exclusive Product |accessdate=16. travnja 2011. |archive-url=https://www.webcitation.org/69bhocKIw?url=http://www.recordstoreday.co.uk/exclusive-product.aspx |archive-date=2. kolovoza 2012. |url-status=live}}</ref> Kasnije su postale dostupne za besplatno preuzimanje onima koji su ''The King of Limbs'' kupili na službenim stranicama skupine. U lipnju 2011. Radiohead je najavio objavu niza remiksanih pjesama s ''The King of Limbsa''.<ref name="remixes">{{cite news |url=https://www.avclub.com/articles/radiohead-to-repackage-the-king-of-limbs-again-as,57076/ |title=Radiohead to repackage The King Of Limbs again as a vinyl remix series |last=O'Neal |first=Sean |date=6. lipnja 2011. |newspaper=[[The A.V. Club]] |accessdate=6. lipnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110609191945/http://www.avclub.com/articles/radiohead-to-repackage-the-king-of-limbs-again-as,57076/ |archive-date=9. lipnja 2011. |url-status=live}}</ref> Remiksane verzije pjesama kompilirane su na albumu ''[[TKOL RMX 1234567]]'', objavljenom u rujnu 2011.<ref name="avclubremix">{{cite news |url=https://www.avclub.com/articles/radiohead-remix-album-set-for-release-in-september,60151/ |title=Radiohead remix album set for release in September |last=Hyden |first=Steven |date=9. rujna 2011. |newspaper=[[The A.V. Club]] |accessdate=10. rujna 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20111022005754/http://www.avclub.com/articles/radiohead-remix-album-set-for-release-in-september%2C60151/ |archive-date=22. listopada 2011. |url-status=live}}</ref> Radiohead je odsvirao sve pjesme s ''The King of Limbsa'' uživo za ''[[The King of Limbs: Live from the Basement]]'', emitiran u srpnju 2011., a u prosincu iste godine objavljenom na DVD-u i Blu-rayu.<ref name="BBCPR">{{cite web |url=https://www.bbc.co.uk/pressoffice/bbcworldwide/worldwidestories/pressreleases/2011/05_may/radiohead.shtml |title=BBC Worldwide takes exclusive Radiohead performance to the world |last=Jonathan |first=Emma |date=3. svibnja 2011. |publisher=BBC |archive-url=https://web.archive.org/web/20120207045235/http://www.bbc.co.uk/pressoffice/bbcworldwide/worldwidestories/pressreleases/2011/05_may/radiohead.shtml |archive-date=7. veljače 2012. |url-status=dead |accessdate=22. rujna 2011.}}</ref><ref name="DAS">{{cite web |url=http://www.radiohead.com/deadairspace/111109/Radiohead-From-the-Basement-on-DVD-and-BluRay |title=Radiohead: From the Basement – on DVD and BluRay |date=9. studenoga 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20111110062918/https://www.radiohead.com/deadairspace/111109/Radiohead-From-the-Basement-on-DVD-and-BluRay |archive-date=10. studenoga 2011. |url-status=dead |accessdate=10. studenoga 2011.}}</ref> Grupa je 11. veljače 2014. objavila aplikaciju za mobilne telefone pod imenom ''Polyfauna'', na kojoj su se nalazile glazba i ilustracije s ''The King of Limbsa''.<ref>{{cite web |url=https://pitchfork.com/news/53922-radiohead-release-polyfauna-app/ |title=Radiohead Release PolyFauna App |author=Carrie Battan |date=11. veljače 2014. |work=Pitchfork |accessdate=11. veljače 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140214101507/http://pitchfork.com/news/53922-radiohead-release-polyfauna-app/ |archive-date=14. veljače 2014. |url-status=live}}</ref> Godine 2017. Radiohead je u suradnji s filmskim skladateljem [[Hans Zimmer|Hansom Zimmerom]] snimio novu inačicu pjesme "Bloom" za [[BBC]]-jevu dokumentarnu seriju o prirodi ''[[Plavi planet II]]''. Na toj se skladbi, tad naslovljenom "(ocean) Bloom", pojavljuju novi Yorkeovi vokali koji su snimljeni uz [[BBC-jev koncertni orkestar]]. U priopćenju za tisak Yorke je izjavio: "'Bloom' je nadahnuta izvornom serijom ''[[Plavi planet]]'', tako da je odlično što se tom pjesmom krug zatvorio."<ref name=":1" /> == Promidžba == [[Slika:Thom yorke universal sigh.png|mini|Pjevač [[Thom Yorke]] dijelio je besplatne novine kojima je podržavao ''The King of Limbs'' pored grupe nezavisnih prodavaonica albuma [[Rough Trade]] u Londonu]] Dana 18. veljače Radiohead je na [[YouTube]]u objavio glazbeni spot za pjesmu "Lotus Flower";<ref name="pushup" /> u crno-bijeloj je tehnici i prikazuje Yorkea kako pleše. Režirao ga je [[Garth Jennings]], a za koreografiju je zaslužan [[Wayne McGregor]].<ref>{{Cite web |url=https://consequenceofsound.net/2011/02/watch-radiohead-lotus-flower/ |title=Watch: Radiohead – "Lotus Flower" |last=Young |first=Alex |date=18. veljače 2011. |website=Consequence of Sound |access-date=19. prosinca 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20181219182601/https://consequenceofsound.net/2011/02/watch-radiohead-lotus-flower/ |archive-date=19. prosinca 2018. |url-status=live}}</ref> Taj je spot nadahnuo [[internetski fenomeni|internetski mem]] "Thom Yorke koji pleše" (''Dancing Thom Yorke'') – u tom se memu mijenjao zvuk ili promijenili dijelovi videozapisa,<ref>{{cite web |url=http://music-mix.ew.com/2011/02/21/dancing-thom-yorke/ |title=Dancing Thom Yorke meme meets Lady Gaga, Guns N' Roses, 'Black Swan': Which is your favorite? |author=Adam Markovitz |work=[[Entertainment Weekly]] |accessdate=20. ožujka 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120322143150/http://music-mix.ew.com/2011/02/21/dancing-thom-yorke/ |archive-date=22. ožujka 2012. |url-status=live}}</ref> a ključna riječ "#thomdance" bila je u trendu na [[Twitter]]u.<ref name="bbc">{{cite web |url=https://www.bbc.co.uk/music/reviews/wd4z |title=Review of Radiohead&nbsp;— The King of Limbs |author=Mike Diver |date=18. veljače 2011. |work=[[BBC]] |accessdate=20. ožujka 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120105093841/http://www.bbc.co.uk/music/reviews/wd4z |archive-date=5. siječnja 2012. |url-status=live}}</ref> Promidžbeni prijenos na križanju Shibuya u Tokiju otkazan je iz sigurnosnih razloga.<ref>{{Cite web |last=Wilks |first=Jon |date=18. veljače 2012. |title=Radiohead tweet Tokyo - Time Out Tokyo |url=https://www.timeout.jp/en/tokyo/feature/2043/Radiohead-tweet-Tokyo |url-status=bot: unknown |archive-url=https://web.archive.org/web/20120720103108/https://www.timeout.jp/en/tokyo/feature/2043/Radiohead-tweet-Tokyo |archive-date=20. srpnja 2012. |access-date=17. ožujka 2018. |website=Time Out Tokyo |df=dmy-all}}</ref> Dana 28. ožujka 2011. Radiohead je radi promidžbe ''The King of Limbsa'' na CD-u i gramofonskoj ploči u nezavisnim prodavaonicama albuma širom svijeta dijelio besplatne novine ''Universal Sigh''.<ref name="Guardian Sigh">{{cite news |url=https://www.theguardian.com/music/2011/mar/28/radiohead-newspaper-the-universal-sigh |title=Radiohead fans read all about it in The Universal Sigh |date=28. ožujka 2011. |work=The Guardian |accessdate=14. studenoga 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20141210004304/http://www.theguardian.com/music/2011/mar/28/radiohead-newspaper-the-universal-sigh |archive-date=10. prosinca 2014. |url-status=live}}</ref> Donwood i Yorke osobno su dijelili primjerke u prodavaonici albuma Rough Trade u istočnom Londonu.<ref>{{Cite web |title=Stanley Donwood on Radiohead's ''Universal Sigh'' newspaper |url=https://www.nme.com/blogs/nme-blogs/stanley-donwood-on-radioheads-the-universal-sigh-newspaper-775089 |date=2011-04-04 |website=[[NME]] |access-date=2020-05-23 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190728172155/https://www.nme.com/blogs/nme-blogs/stanley-donwood-on-radioheads-the-universal-sigh-newspaper-775089 |archive-date=28. srpnja 2019. |url-status=live}}</ref> ''Universal Sigh'' nadahnut je besplatnim novinama poput ''[[LA Weekly]]ja'' i ''[[London Lite]]a''; radi se o [[tabloid (novinski format)|tabloidu]] od dvanaest stranica izrađenom korištenjem [[ofsetni tisak|ofsetne]] [[litografija|litografije]] na novinskom papiru<ref name="Donwood">{{cite news |url=https://www.nme.com/blog/index.php?blog=146&p=10039&title=newspapers_are_a_tactile_pleasure_stanle&more=1&c=1 |title=Stanley Donwood On Radiohead's the ''Universal Sigh'' Newspaper |date=4. travnja 2011. |work=NME |accessdate=20. travnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110409160857/http://www.nme.com/blog/index.php?blog=146&p=10039&title=newspapers_are_a_tactile_pleasure_stanle&more=1&c=1 |archive-date=9. travnja 2011. |url-status=live}}</ref> i sastoji se od ilustracija, poezije i stihova, kao i kraćih priča koje su napisali Donwood, [[Jay Griffiths]] i [[Robert Macfarlane]].<ref name="Pitchfork">{{cite news |url=https://pitchfork.com/news/42021-read-the-radiohead-newspaper |title=Read the Radiohead Newspaper |date=28. ožujka 2011. |work=Pitchfork |accessdate=20. travnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110418092954/http://pitchfork.com/news/42021-read-the-radiohead-newspaper/ |archive-date=18. travnja 2011. |url-status=live}}</ref> ===Turneja=== Radiohead je uživo izveo pjesme s ''The King of Limbsa'' tek nekoliko mjeseci nakon objave uratka jer je Yorke želio nastaviti s radom u studiju, a bilo je potrebno i neko vrijeme za pripremu koncertnog aranžmana skladbi.<ref name=":0" /> Za izvedbu složenih ritmova na albumu grupa je unajmila drugog bubnjara, Clivea Deamera, koji je radio s [[Portishead]]om i [[Get the Blessing]]om. Selway je komentirao: "Bilo je vrlo zanimljivo. Jedan je svirao na tradicionalan način, a drugi je imitirao bubnjarski stroj. Povuci-potegni, kao u dječjoj igri, zaista interesantno."<ref>{{Cite web |url=http://monomusicmag.com/phil-selway-and-the-evolution-of-rock-drumming-in-the-digital-age/ |title=Phil Selway and the evolution of rock drumming in the digital age |date=9. studenoga 2014. |publisher=Mono |accessdate=9. studenoga 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20141110000743/http://monomusicmag.com/phil-selway-and-the-evolution-of-rock-drumming-in-the-digital-age/ |archive-date=10. studenoga 2014. |url-status=dead}}</ref> Deamer se pridružio Radioheadu i na naknadnim turnejama.<ref name=":04">{{cite web |url=https://pitchfork.com/news/65603-radiohead-in-amsterdam-a-tour-opener-live-blog/ |title=Radiohead in Amsterdam: A Tour Opener Live Blog {{!}} Pitchfork |website=pitchfork.com |access-date=21 May 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160520221831/http://pitchfork.com/news/65603-radiohead-in-amsterdam-a-tour-opener-live-blog/ |archive-date=20 May 2016 |url-status=live}}</ref> Dana 24. lipnja 2011. Radiohead je održao prethodno nenajavljeni koncert na pozornici Park na [[Glastonbury Festival]]u, na kojem je prvi put izveo pjesme s ''The King of Limbsa''. U rujnu je održao dva nastupa u [[Roseland Ballroom]]u u [[New York]]u<ref>{{cite news |last=Fusilli |first=Jim |url=https://blogs.wsj.com/speakeasy/2011/09/29/radiohead-rocks-roseland/ |title=Radiohead Rocks Roseland – Speakeasy – WSJ |work=The Wall Street Journal |date=29. rujna 2011. |accessdate=26. listopada 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20111031214740/http://blogs.wsj.com/speakeasy/2011/09/29/radiohead-rocks-roseland/ |archive-date=31. listopada 2011. |url-status=live}}</ref> i pojavio se na američkoj televiziji, pa tako i premijeri nove sezone emisije ''[[Saturday Night Live]]''<ref>{{Cite web |url=http://music-mix.ew.com/2011/09/26/radiohead-saturday-night-live-video-lotus-flower-staircase/ |title=Radiohead drop woozy 'Lotus Flower' and 'Staircase' on 'SNL': What did you think? |last=Anderson |first=Kyle |date=27. rujna 2011. |website=[[Entertainment Weekly]] |accessdate=5. prosinca 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20130526112553/http://music-mix.ew.com/2011/09/26/radiohead-saturday-night-live-video-lotus-flower-staircase/ |archive-date=26. svibnja 2013. |url-status=live}}</ref> i specijalnoj epizodi ''[[The Colbert Report]]a'' koja je trajala sat vremena.<ref>{{cite news |last=Freeman |first=Hadley |date=27. rujna 2011. |title=Radiohead deliver a few surprises on The Colbert Report |newspaper=The Guardian |url=https://www.theguardian.com/music/2011/sep/27/radiohead-colbert-report |url-status=live |accessdate=5. prosinca 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20141209014718/http://www.theguardian.com/music/2011/sep/27/radiohead-colbert-report |archive-date=9. prosinca 2014.}}</ref> Godine 2012. Radiohead je otišao na turneju u Europu, Sjevernu Ameriku i Aziju, a između ostalog nastupio je na festivalima [[Bonnaroo Music Festival|Bonnaroo]], [[Coachella Valley Music and Arts Festival|Coachella]] i [[Fuji Rock Festival|Fuji Rock]].<ref>{{Cite web |url=https://consequenceofsound.net/2012/03/radiohead-announces-more-u-s-tour-dates/ |title=Radiohead announces more U.S. tour dates |last=Young |first=Alex |date=5. svibnja 2012. |website=Consequence of Sound |access-date=4. siječnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190104231139/https://consequenceofsound.net/2012/03/radiohead-announces-more-u-s-tour-dates/ |archive-date=4. siječnja 2019. |url-status=live}}</ref> Koncerte su uglavnom održavali u arenama; O'Brien je izjavio da "precizan i detaljan" materijal s ''The King of Limbsa'' ne bi bio prikladan za izvedbu na vanjskim prostorima.<ref>{{Cite web |url=https://www.bbc.co.uk/6music/news/20111214_eob.shtml |title=BBC - 6Music News - Radiohead UK Arena Tour |last=BBC |website=www.bbc.co.uk |access-date=2019-06-01 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200128184535/https://www.bbc.co.uk/6music/news/20111214_eob.shtml |archive-date=28. siječnja 2020. |url-status=live}}</ref> Dana 16. lipnja 2012., tijekom pripreme za koncert u [[Downsview Park]]u u Torontu urušio se krov privremene pozornice; u nesreći je poginuo tehničar bubnjeva Scott Johnson, dok je troje ostalih osoba ozlijeđeno.<ref name=":03">{{cite web |url=https://www.bbc.co.uk/news/world-us-canada-18474835 |title=Radiohead stage collapse 'kills one' in Canada |work=BBC News |accessdate=28. rujna 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150606213736/http://www.bbc.co.uk/news/world-us-canada-18474835 |archive-date=6. lipnja 2015. |url-status=live}}</ref> Koncert je otkazan i Radioheadovi su nastupi u Europi odgođeni.<ref>{{Cite web |url=https://www.stereogum.com/1072641/radiohead-cancel-shows-release-statement-on-stage-collapse/news/ |title=Radiohead Cancel Shows, Release Statement On Stage Collapse |date=2012-06-21 |access-date=2016-09-21 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190327102453/https://www.stereogum.com/1072641/radiohead-cancel-shows-release-statement-on-stage-collapse/news/ |archive-date=27. ožujka 2019. |url-status=live}}</ref> Nakon promjene rasporeda koncerata članovi skupine održali su počast Johnsonu i ostalim pomoćnicima na idućem koncertu, koji se održao u srpnju u [[Nîmes]]u, Francuskoj.<ref>{{cite web |url=https://www.rollingstone.com/music/news/radiohead-honor-late-drum-tech-at-first-show-since-stage-collapse-20120711 |title=Radiohead Honor Late Drum Tech at First Show Since Stage Collapse &#124; Music News |author=Rolling Stone |date=11. srpnja 2012. |work=Rolling Stone |accessdate=16. kolovoza 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120714235624/http://www.rollingstone.com/music/news/radiohead-honor-late-drum-tech-at-first-show-since-stage-collapse-20120711 |archive-date=14. srpnja 2012. |url-status=live}}</ref> Godine 2013. [[Live Nation]] Canada Inc, dvije ostale organizacije i inženjer optuženi su za 13 prekršaja.<ref name=":142">{{Cite news |url=http://www.cbc.ca/news/canada/radiohead-drum-technician-death-1.4422702 |title='I feel so let down by Canada': Radiohead and drum tech's parents demand answers in his Toronto death |work=CBC News |access-date=2017-11-30 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190327054355/https://www.cbc.ca/news/canada/radiohead-drum-technician-death-1.4422702 |archive-date=27. ožujka 2019. |url-status=live}}</ref> Nakon odgode koju je prouzročio ništavan sudski postupak, slučaj je odbačen 2017. prema [[Jordanovo rješenje|Jordanovu rješenju]], koje nalaže da slučajevi trebaju biti riješeni u određenom roku.<ref name=":142" /> Istragom provedenom 2019. zaključeno je da se radilo o slučajnoj smrti.<ref name=":62">{{Cite web |url=https://pitchfork.com/news/radiohead-share-statement-following-stage-collapse-inquest/ |title=Radiohead Share Statement Following Stage Collapse Inquest |last=Sodomsky |first=Sam |date=11. travnja 2012. |website=Pitchfork |access-date=14. travnja 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190412021902/https://pitchfork.com/news/radiohead-share-statement-following-stage-collapse-inquest/ |archive-date=12. travnja 2019. |url-status=live}}</ref> == Prodaja == ''The King of Limbs'' dva je mjeseca isključivo bio dostupan na Radioheadovim mrežnim stranicama prije nego što je objavljen u prodavaonicama albuma; u tom je razdoblju prodano između 300.000 i 400.000 digitalnih primjeraka.<ref name=":0" /> [[Chris Hufford]], jedan od Radioheadovih menadžera, procijenio je da je sastav tim albumom zaradio više nego bilo kojim prijašnjim uratkom jer je najveći broj primjeraka prodan na mrežnim stranicama bez posredstva diskografske kuće.<ref name=":0" /> Inačica objavljena za prodavaonice albuma debitirala je na sedmom mjestu ljestvice [[UK Albums Chart]] i u prvom je tjednu nakon objave prodana u 33.469 primjeraka.<ref name="musicweek">{{cite web |url=http://www.musicweek.com/story.asp?sectioncode=1&storycode=1044784&c=1 |title=Adele claims album record but loses to Lopez in singles |last=Jones |first=Alan |date=3. travnja 2011. |work=Music Week |publisher=United Business Media |access-date=20. travnja 2011. |archive-url=https://www.webcitation.org/61FtWP1q0?url=http://www.musicweek.com/story.asp?sectioncode=1&storycode=1044784&c=1 |archive-date=27. kolovoza 2011. |url-status=live}}</ref> Gramofonska inačica u prvoj je polovici 2011. prodana u više od 20.000 primjeraka u Ujedinjenom Kraljevstvu, što iznosi 12 % svih prodanih gramofonskih ploča u tom razdoblju;<ref name="guardian vinyl">{{cite news |url=https://www.theguardian.com/music/musicblog/2011/jul/21/music-industry-digital-first?CMP=twt_gu |title=Behind the music: Should the music industry put digital first? |last=Lindvall |first=Helienne |date=22. srpnja 2011. |work=The Guardian |access-date=2. kolovoza 2011. |location=London |archive-url=https://web.archive.org/web/20140228054153/http://www.theguardian.com/music/musicblog/2011/jul/21/music-industry-digital-first?CMP=twt_gu |archive-date=28. veljače 2014. |url-status=live}}</ref> na koncu je postao najprodavaniji album na gramofonskoj ploči te godine.<ref name="mojo" /> Do travnja 2015. bio je drugi najprodavaniji album na gramofonskoj ploči tog desetljeća u Ujedinjenom Kraljevstvu.<ref>{{Cite web |url=http://www.officialcharts.com/chart-news/the-official-top-40-biggest-vinyl-singles-and-albums-of-the-decade-so-far__8905/ |title=The Official Top 40 Biggest Vinyl Singles and Albums of the decade so far |date=13. travnja 2015. |publisher=Official Charts Company |access-date=13. travnja 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150415180706/http://www.officialcharts.com/chart-news/the-official-top-40-biggest-vinyl-singles-and-albums-of-the-decade-so-far__8905/ |archive-date=15. travnja 2015. |url-status=live}}</ref> U Sjedinjenim Američkim Državama debitirao je na šestom mjestu ljestvice [[Billboard 200|''Billboard'' 200]] i u prvom je tjednu prodan u 69.000 primjeraka.<ref name="Billboard 200">{{Cite news |url=https://www.billboard.com/articles/news/472190/britney-spears-snares-sixth-no-1-on-billboard-200-with-femme-fatale |title=Britney Spears Snares Sixth No. 1 on Billboard 200 with 'Femme Fatale' |last=Caulfield |first=Keith |date=6. travnja 2011. |work=[[Billboard]] |access-date=20. travnja 2011. |publisher=Prometheus Global Media |location=Los Angeles |archive-url=https://web.archive.org/web/20130508080130/http://www.billboard.com/articles/news/472190/britney-spears-snares-sixth-no-1-on-billboard-200-with-femme-fatale |archive-date=8. svibnja 2013. |url-status=live}}</ref> Sljedećeg se tjedna popeo na treće mjesto i prodan je u dodatnih 67.000 primjeraka.<ref name="billboard">{{Cite news |url=https://www.billboard.com/articles/news/472093/adeles-21-hits-1-million-returns-to-no-1-on-billboard-200 |title=Adele's '21' Hits 1 Million, Returns to No. 1 on Billboard 200 |last=Caulfield |first=Keith |date=13. travnja 2011. |work=[[Billboard]] |access-date=20. travnja 2011. |publisher=Prometheus Global Media |location=Los Angeles |archive-url=https://web.archive.org/web/20130213004013/http://www.billboard.com/articles/news/472093/adeles-21-hits-1-million-returns-to-no-1-on-billboard-200 |archive-date=13. veljače 2013. |url-status=live}}</ref> Do travnja 2012. ''The King of Limbs'' prodan je u 307.000 primjeraka u SAD-u, zbog čega je postao prvi Radioheadov album koji je ondje postigao zlatnu nakladu.<ref name=":0" /> == Recenzije == Na mrežnom mjestu [[Metacritic]], koje prikuplja ocjene recenzenata iz glavne struje, prosječna ocjena ''The King of Limbsa'' iznosi 80 od 100 na temelju 40 recenzija, što označava "uglavnom pozitivne recenzije".<ref name="Metacritic">{{cite web |url=https://www.metacritic.com/music/the-king-of-limbs/radiohead |title=Reviews for The King of Limbs by Radiohead |website=Metacritic |access-date=20. travnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20121204083049/http://www.metacritic.com/music/the-king-of-limbs/radiohead |archive-date=4. prosinca 2012. |url-status=live}}</ref> Michael Brodeur iz ''[[The Boston Globe|Boston Globea]]'' pohvalio je "napeto zatišje tih osam pjesama – mirnoću koja bi svakog trenutka mogla nestati". Dodao je: "Dok je ''In Rainbows'' bio blag ali žustar – album koji kao da se kretao nekamo – pjesme [s ''The King of Limbsa''] jezive su i zloćudne, a prikradaju se poput sjena".<ref name="Boston Globe">{{cite news |url=https://www.boston.com/ae/music/articles/2011/02/22/radiohead_fans_patience_rewarded/ |title=Radiohead fans' patience pays off |work=The Boston Globe |date=23. veljače 2011. |access-date=20. travnja 2011. |last=Brodeur |first=Michael |archive-url=https://web.archive.org/web/20141213085223/http://www.boston.com/ae/music/articles/2011/02/22/radiohead_fans_patience_rewarded/ |archive-date=13. prosinca 2014. |url-status=live}}</ref> Corey Beasley iz ''[[PopMatters]]a'' napisao je: "''The King of Limbs'' prekrasan je album, album koji morate slušati pažljivije od njegova prethodnika, ali pruža jednako vrijedna – premda različita – uzbuđenja."<ref name="Popmatters">{{cite web |url=https://www.popmatters.com/pm/review/137339-radiohead-the-king-of-limbs/ |title=Radiohead: The King of Limbs |work=PopMatters |date=21. veljače 2011. |access-date=20. travnja 2011. |last=Beasley |first=Corey |archive-url=https://web.archive.org/web/20110428122637/http://www.popmatters.com/pm/review/137339-radiohead-the-king-of-limbs/ |archive-date=28. travnja 2011. |url-status=live}}</ref> François Marchand iz ''[[The Vancouver Sun|Vancouver Suna]]'' komentirao je da uradak "spaja brojne različite Radioheadove stilove" i da ga "vrijedi prigrliti".<ref name="Vancouver Sun">{{cite news |url=https://vancouversun.com/entertainment/Multi+faceted+King+Limbs+worth+embracing/4314750/story.html |title=Multi-faceted ''King of Limbs'' worth embracing |work=The Vancouver Sun |date=19. veljače 2011. |access-date=20. travnja 2011. |last=Marchand |first=Francois |archive-url=https://web.archive.org/web/20110223165146/http://www.vancouversun.com/entertainment/Multi%2Bfaceted%2BKing%2BLimbs%2Bworth%2Bembracing/4314750/story.html |archive-date=23. veljače 2011. |url-status=dead}}</ref> Recenzent [[Robert Christgau]] dodijelio mu je počasnu pohvalu od dvije zvjezdice i slušateljima je preporučio pjesme "Little by Little" i "Bloom".<ref name="Christgau">{{cite web |url=http://www.robertchristgau.com/xg/cg/ew2011-11.php |title=Odds and Ends 002 |last=Christgau |first=Robert |author-link=Robert Christgau |date=15. studenoga 2011. |work=MSN Music |access-date=11. siječnja 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120103190454/http://robertchristgau.com/xg/cg/ew2011-11.php |archive-date=3. siječnja 2012. |url-status=live}}</ref> ''[[The Quietus|Quietusov]]'' recenzent Ben Graham komentirao je da bi to mogao biti najbolji Radioheadov rad: "''King of Limbs'' vraća se vremenu [albuma] ''[[Kid A]]'' / ''[[Amnesiac]]'' koji je razočarao mnogo obožavatelja ''OK Computera'', ali to čini uz veću zrelost i iskustvo koji obogaćuju i pjesme i proces."<ref>{{Cite news |url=http://thequietus.com/articles/05721-radiohead-king-of-Limbs-review |title=The Quietus {{!}} Features {{!}} Track-By-Track {{!}} A Track-By-Track Review Of Radiohead's King Of Limbs |work=The Quietus |access-date=2018-06-06}}</ref> Neki su recenzenti smatrali da je ''The King of Limbs'' manje inovativan od prijašnjih Radioheadovih albuma. Mark Pytlik s mrežnog mjesta ''[[Pitchfork]]'' opisao ga je "dobro utabanim terenom za Radiohead; iako i dalje donosi zadovoljavajuće rezultate, osjetan je nedostatak revolucionarne ambicioznosti tipične za skupinu".<ref name="Pitchfork Review" /> [[AllMusic]]ov urednik [[Stephen Thomas Erlewine]] komentirao je: "[Na ''The King of Limbsu''] Radiohead čini ono što inače čini ... bez razmetanja i uobraženosti; polako napušta ulogu pionira i posvećuje se svojem zanatu".<ref name="Allmusic review">{{cite web |url=https://www.allmusic.com/album/the-king-of-limbs-mw0002114074 |title=The King of Limbs – Radiohead |website=[[AllMusic]] |access-date=15. studenoga 2011. |last=Erlewine |first=Stephen Thomas |author-link=Stephen Thomas Erlewine |archive-url=https://web.archive.org/web/20181120064437/https://www.allmusic.com/album/the-king-of-limbs-mw0002114074 |archive-date=20. studenoga 2018. |url-status=live}}</ref> Luke Lewis iz ''[[New Musical Express|NME-ja]]'' izjavio je da je to "album koji više treba poštovati zbog toga kako je izrađen nego slaviti zbog njegove veličanstvenosti".<ref name="NME review">{{cite journal |url=https://www.nme.com/reviews/radiohead/11925 |title=Album Review: Radiohead – The King Of Limbs (XL) |work=[[New Musical Express|NME]] |date=26. veljače 2011. |access-date=11. siječnja 2012. |last=Lewis |first=Luke |archive-url=https://web.archive.org/web/20110401153511/http://www.nme.com/reviews/radiohead/11925 |archive-date=1. travnja 2011. |url-status=dead |df=dmy-all}}</ref> U retrospektivnom članku za ''[[Stereogum]]'' iz 2015. Ryan Leas zaključio je da se ''The King of Limbs'' sastoji od "vrlo dobre, a katkad odlične glazbe važne skupine; međutim, ipak je neka vrsta razočaranja jer na koncu nije bila riječ o kakvoj neočekivanoj genijalnoj ideji".<ref name=":2" /> Dodao je da je ''[[The King of Limbs: Live from the Basement]]'' bolji uradak: "Čujete rad mišića i pokrete tijela ondje gdje je potrošena genijalnost Radioheadovih elektroničkih impulsa počela oslabljivati glazbu."<ref name=":2">{{cite web |url=https://www.stereogum.com/1786306/in-defense-of-the-king-of-limbs/franchises/radiohead-week/ |title=In Defense Of The King Of Limbs |last=Leas |first=Ryan |date=10. ožujka 2015. |website=Stereogum |access-date=12. ožujka 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190706092204/https://www.stereogum.com/1786306/in-defense-of-the-king-of-limbs/franchises/radiohead-week/ |archive-date=6. srpnja 2019. |url-status=live}}</ref> [[Ann Powers]] napisala je za ''[[Los Angeles Times]]'' da je ''The King of Limbs'' podijelio slušatelje jer je jednom dijelu njih bio previše lišen emocija, preapstraktan ili "zlokobna prizvuka", a nekima možda previše sličan ostalim Radioheadovim radovima.<ref name="LA Times" /> Prema njezinim riječima neke je obožavatelje razočaralo to što su nakon tri i pol godine čekanja na nasljednika ''In Rainbowsa'' dobili album od samo osam pjesama koje su zvučale "relativno razbacano", zbog čega je došlo do širenja nepotvrđenih teorija o skorašnjoj objavi drugog albuma.<ref name=":2" /> Nekoliko je publikacija ''The King of Limbs'' proglasilo jednim od najboljih albuma 2011.: ''[[The Wire (časopis)|The Wire]]'' i ''[[The Guardian]]'' nazvali su ga 27. albumom godine,<ref name="The Wire, January 2012 issue">{{Cite magazine |title=2011 Rewind: Releases of the Year 1–10 |date=Siječanj 2012. |magazine=The Wire |issue=335 |page=32 |location=London |url=https://reader.exacteditions.com/issues/30019/spread/32 |url-access=subscription |via=[[Exact Editions]] |access-date=22. srpnja 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180723034415/https://reader.exacteditions.com/issues/30019/spread/32 |archive-date=23. srpnja 2018. |url-status=live}}</ref><ref name="Guardian bestof">{{cite web |url=https://www.theguardian.com/music/2011/dec/01/best-albums-2011#27 |title=The best albums of 2011: 50–11 |first=Tim |last=Jonze |publisher=[[The Guardian]] |date=1. prosinca 2011. |access-date=12. prosinca 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20131001084228/http://www.theguardian.com/music/2011/dec/01/best-albums-2011#27 |archive-date=1. listopada 2013. |url-status=live}}</ref> ''[[Mojo (časopis)|Mojo]]'' četrdeset i sedmim,<ref>{{cite web |url=https://stereogum.com/894362/mojos-top-50-albums-of-2011/list/ |title=MOJO's Top 50 Albums Of 2011 |website=Stereogum |date=2. prosinca 2011. |access-date=16. prosinca 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20111205225141/http://stereogum.com/894362/mojos-top-50-albums-of-2011/list/ |archive-date=5. prosinca 2011. |url-status=live}}</ref> ''[[New Musical Express|NME]]'' dvadesetim,<ref name="NME bestof">{{cite web |url=https://www.nme.com/blog/index.php?blog=147&p=11547&title=nme_s_top_50_albums_of_the_year_2011&more=1&c=1 |title=NME's Top 50 Albums of the Year 2011 |first=Tim |last=Chester |date=8. prosinca 2011. |access-date=12. prosinca 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20111221083556/http://www.nme.com/blog/index.php?blog=147&p=11547&title=nme_s_top_50_albums_of_the_year_2011&more=1&c=1 |archive-date=21. prosinca 2011. |url-status=live}}</ref> ''PopMatters'' desetim,<ref name="PopMatters">{{cite web |url=https://www.popmatters.com/pm/feature/152303-the-75-best-albums-of-2011/P6 |title=The 75 Best Albums of 2011, Page 7 of 8 |publisher=PopMatters |access-date=20. veljače 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20130524141026/http://www.popmatters.com/pm/feature/152303-the-75-best-albums-of-2011/P6/ |archive-date=24. svibnja 2013. |url-status=live}}</ref> ''[[Uncut]]'' sedmim,<ref name="stereogum uncut">{{cite web |url=https://stereogum.com/891311/uncuts-top-50-albums-of-2011/list |title=Uncut's Top 50 Albums Of 2011 |date=29. studenoga 2011. |publisher=Uncut |access-date=12. prosinca 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20111211070732/http://stereogum.com/891311/uncuts-top-50-albums-of-2011/list |archive-date=11. prosinca 2011. |url-status=live}}</ref> a ''[[Rolling Stone]]'' petim.<ref name="Rolling Stone bestof">{{cite web |url=https://www.rollingstone.com/music/lists/50-best-albums-of-2011-20111207/radiohead-the-king-of-limbs-19691231 |title=50 Best Albums of 2011 |publisher=[[Rolling Stone]] |date=9. prosinca 2011. |access-date=12. prosinca 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120107172315/http://www.rollingstone.com/music/lists/50-best-albums-of-2011-20111207/radiohead-the-king-of-limbs-19691231 |archive-date=7. siječnja 2012. |url-status=live}}</ref> Na 54. dodjeli nagrada Grammy nominiran je za nagradu u pet kategorija: najbolji album alternativne glazbe, najbolji box set ili posebno ograničeno izdanje, najbolji kraći glazbeni video (za "Lotus Flower"), najbolju rock izvedbu ("Lotus Flower") i za najbolju rock pjesmu ("Lotus Flower").<ref name="Grammys" /> == Popis pjesama == {{Popis pjesama | ukupno_trajanje = 37:34 | sve_napisao = Radiohead | skladba1 = Bloom | trajanje1 = 5:15 | skladba2 = Morning Mr Magpie | trajanje2 = 4:41 | skladba3 = Little by Little | trajanje3 = 4:27 | skladba4 = Feral | trajanje4 = 3:13 | skladba5 = [[Lotus Flower]] | trajanje5 = 5:01 | skladba6 = Codex | trajanje6 = 4:47 | skladba7 = Give Up the Ghost | trajanje7 = 4:50 | skladba8 = Separator | trajanje8 = 5:20 }} == Zasluge == {{col-begin}} {{col-2}} ;Radiohead * [[Colin Greenwood]] * [[Jonny Greenwood]] * [[Ed O'Brien]] * [[Philip Selway]] * [[Thom Yorke]] – [[pjevanje|vokali]], glazbala; ilustracije (pod imenom "Zachariah Wildwood") ;Dodatni glazbenici * Noel Langley – krilni rog (na pjesmama 1 i 6) * Yazz Ahmed – krilni rog (na pjesmama 1 i 6) * The London Telefilmonic Orchestra – gudaća glazbala (na pjesmi "Codex") ** [[Levine Andrade]] – umjetnički voditelj ** Robert Ziegler – dirigent {{col-2}} ;Ostalo osoblje * [[Nigel Godrich]] – produkcija, tonska obrada, miksanje * Drew Brown – dodatna tonska obrada * Darrell Thorp – produkcijski asistent * Bryan Cook – produkcijski asistent * [[Bob Ludwig]] – masteriranje * Stanley Donwood – ilustracije (pod imenom Donald Twain) {{col-end}} == Ljestvice == {| class="wikitable sortable plainrowheaders" |- ! Ljestvica (2011.) ! Najviša<br />pozicija |- !scope="row"|[[ARIA Charts|Australija]]<ref name="hungmedien">{{cite web |title=Radiohead – The King Of Limbs – hitparade.ch |url=http://hitparade.ch/showitem.asp?interpret=Radiohead&titel=The+King+Of+Limbs&cat=a |publisher=Hung Medien |access-date=6. travnja 2011. |archive-url=https://www.webcitation.org/6I3CzAo0j?url=http://hitparade.ch/showitem.asp?interpret=Radiohead&titel=The+King+Of+Limbs&cat=a |archive-date=12. srpnja 2013. |url-status=live}}</ref> | style="text-align:center;"|2. |- !scope="row"|[[Ö3 Austria Top 40|Austrija]]<ref name="hungmedien"/> | style="text-align:center;"|11. |- !scope="row"|[[Ultratop|Belgija]] (Flandrija)<ref name="hungmedien"/> | style="text-align:center;"|7. |- !scope="row"|[[Ultratop|Belgija]] (Valonija)<ref name="hungmedien"/> | style="text-align:center;"|8. |- !scope="row"|[[Hitlisten|Danska]]<ref name="hungmedien"/> | style="text-align:center;"|10. |- !scope="row"|[[The Official Finnish Charts|Finska]]<ref name="hungmedien"/> | style="text-align:center;"|13. |- !scope="row"|[[Syndicat National de l'Édition Phonographique|Francuska]]<ref name="hungmedien"/> | style="text-align:center;"|8. |- !scope="row"|[[IFPI Greece|Grčka]]<ref name="hungmedien"/> | style="text-align:center;"|9. |- !scope="row"|[[Irish Albums Chart|Irska]]<ref>{{cite web |title=Chart Track |url=http://www.chart-track.co.uk/index.jsp?c=p%2Fmusicvideo%2Fmusic%2Farchive%2Findex_test.jsp&ct=240002&arch=t&lyr=2011&year=2011&week=13 |work=Irish Albums Chart |publisher=GfK |access-date=12. travnja 2011. |archive-url=https://www.webcitation.org/6I3D2iXeJ?url=http://www.chart-track.co.uk/index.jsp?c=p%2Fmusicvideo%2Fmusic%2Farchive%2Findex_test.jsp&ct=240002&arch=t&lyr=2011&year=2011&week=13 |archive-date=12. srpnja 2013. |url-status=dead}}</ref> | style="text-align:center;"|7. |- !scope="row"|[[Federazione Industria Musicale Italiana|Italija]]<ref name="hungmedien"/> | style="text-align:center;"|8. |- !scope="row"|[[Oricon|Japan]]<ref>{{cite web |url=http://www.oricon.co.jp/search/result.php?kbn=ja&types=rnk&year=2011&month=4&week=3&submit5.x=25&submit5.y=13 |script-title=ja:2011年04月第3週の邦楽アルバムランキング情報 |publisher=[[Oricon]] |access-date=13. travnja 2011. |date=13. travnja 2011. |language=ja |title=Archived copy |archive-url=https://www.webcitation.org/6I3D3hTnX?url=http://www.oricon.co.jp/search/result.php?kbn=ja&types=rnk&year=2011&month=4&week=3&submit5.x=25&submit5.y=13 |archive-date=12. srpnja 2013. |url-status=live}}</ref> | style="text-align:center;"|3. |- !scope="row"|[[Canadian Albums Chart|Kanada]] |style="text-align:center;"|5. |- !scope="row"|[[Asociación Mexicana de Productores de Fonogramas y Videogramas|Meksiko]]<ref name="hungmedien"/> | style="text-align:center;"|8. |- !scope="row"|[[Dutch Album Top 100|Nizozemska]]<ref name="hungmedien"/> | style="text-align:center;"|3. |- !scope="row"|[[VG-lista|Norveška]]<ref name="hungmedien"/> | style="text-align:center;"|4. |- !scope="row"|[[Službena novozelandska glazbena top ljestvica|Novi Zeland]]<ref name="hungmedien"/> | style="text-align:center;"|5. |- !scope="row"|[[GfK Entertainment charts|Njemačka]]<ref>{{cite web |title=Chartverfolgung / Radiohead / Longplay |url=http://www.musicline.de/de/chartverfolgung_summary/artist/Radiohead/?type=longplay |language=de |work=[[Media Control Charts]] |publisher=PhonoNet GmbH |access-date=12. travnja 2011. |archive-url=https://www.webcitation.org/60k993zaK?url=http://www.musicline.de/de/chartverfolgung_summary/artist/Radiohead/?type=longplay |archive-date=6. kolovoza 2011. |url-status=dead}}</ref> | style="text-align:center;"|13. |- !scope="row"|[[Sjedinjene Američke Države]] ([[Billboard 200|''Billboard'' 200]])<ref name="billboard"/> | style="text-align:center;"|3. |- !scope="row"|SAD ([[Alternative Albums]])<ref name="billboard"/> | style="text-align:center;"|1. |- !scope="row"|SAD ([[Independent Albums]])<ref name="billboard"/> | style="text-align:center;"|1. |- !scope="row"|SAD ([[Top Rock Albums]])<ref name="billboard"/> | style="text-align:center;"|1. |- !scope="row"|[[Productores de Música de España|Španjolska]]<ref>{{cite web |title=spanishcharts.com – Eric Clapton – Clapton |url=http://spanishcharts.com/showitem.asp?interpret=Eric+Clapton&titel=Clapton&cat=a |work=[[Productores de Música de España|PROMUSICAE]] |publisher=Hung Medien |access-date=15. listopada 2010. |archive-url=https://www.webcitation.org/6I3D6Gpbw?url=http://spanishcharts.com/showitem.asp?interpret=Eric+Clapton&titel=Clapton&cat=a |archive-date=12. srpnja 2013. |url-status=live}}</ref> | style="text-align:center;"|10. |- !scope="row"|[[Sverigetopplistan|Švedska]]<ref name="hungmedien"/> | style="text-align:center;"|9. |- !scope="row"|[[Swiss Hitparade|Švicarska]]<ref name="hungmedien"/> | style="text-align:center;"|8. |- !scope="row"|[[UK Albums Chart|Ujedinjeno Kraljevstvo]]<ref name="musicweek"/> | style="text-align:center;"|7. |} == Izvori == {{izvori|30em}} {{GLAVNIRASPORED:King of Limbs, The}} [[Kategorija:Albumi iz 2011.]] [[Kategorija:Britanski glazbeni albumi]] e0m9jdssq71u2dr6njwckt34wew1omg 2 692253 7615670 7615364 2026-10-09T13:26:33Z Argo Navis 852 Dodavanje stavke na popis zadataka: [[Kategorija:Zvijeri]] 7615670 wikitext text/x-wiki == Moji projekti == <li id="20211219121507" class="popis-zadataka">[[Modul:Mortalitet u Hrvatskoj/podaci]] dovrši</li> <li id="20260217123501" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/todo/Kategorije/Karte županija]]</li> === Prevedi iz početka === <li id="20220614131936" class="popis-zadataka">[[Emeritus]] 15:19, 14. lipnja 2022. (CEST) prevesti iz početka</li> <li id="20240424084633" class="popis-zadataka">[[Mekong]] 10:46, 24. travnja 2024. (CEST) </li> <li id="20250115113832" class="popis-zadataka">[[Toskansko otočje]] 12:38, 15. siječnja 2025. (CET) </li> <li id="20250825082730" class="popis-zadataka">[[Kurilski otoci]] 10:27, 25. kolovoza 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20251006133949" class="popis-zadataka">[[Rhône]] 15:39, 6. listopada 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20221203203754" class="popis-zadataka">[[Diego Garcia]] 21:37, 3. prosinca 2022. (CET) K., napiši iznova</li> <li id="20251110095920" class="popis-zadataka">[[Krakatoa]] 10:59, 10. studenoga 2025. (CET) iz početka</li> <li id="20251204134412" class="popis-zadataka">[[Prekomorska proširenja SAD-a]] 14:44, 4. prosinca 2025. (CET) </li> <li id="20260430060322" class="popis-zadataka">[[Kaskadsko gorje]] 08:03, 30. travnja 2026. (CEST) proširi</li> <li id="20260607094428" class="popis-zadataka">[[Lustra]] 11:44, 7. lipnja 2026. (CEST) iz početka</li> <li id="20240108114052" class="popis-zadataka">[[Arapska osvajanja]] 12:40, 8. siječnja 2024. (CET)</li> ==== Sunčev sustav ==== <li id="20260605080609" class="popis-zadataka">[[Mars Pathfinder]] 10:06, 5. lipnja 2026. (CEST) iz početka</li> === Dovrši započete članke === <li id="20231017095628" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Popis antarktičkih i subantarktičkih otoka]] 11:56, 17. listopada 2023. (CEST) </li> <li id="20260225122709" class="popis-zadataka">[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Nove_stranice&namespace=14&size=&size-mode=min&tagfilter=&username=Argo+Navis&wpFormIdentifier=newpagesform&dir=prev&offset=2026022712000&limit=5000 moje nove kategorije], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&excludetempacct=1&page=&tagfilter=&type=create&user=Argo_Navis&wpFormIdentifier=logeventslist&wpdate=&wpfilters%5B0%5D=newusers&dir=prev&offset=20260324105510%7C5220019&limit=500 Nove str. od 24.3. u 13.59] 13:27, 25. veljače 2026. (CET) </li> === Dovrši započete ili stvori nove infookvire === <li id="20231206104342" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir ulica]] 11:43, 6. prosinca 2023. (CET) </li> == Kategorizacija == === Kategorizacija predložaka po državama === <li id="20240426132334" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Lua moduli s dokumentacijom]] 15:23, 26. travnja 2024. (CEST) [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kategorija:Lua_moduli_s_dokumentacijom&pagefrom=Location+map%2Fdata%2FN#mw-pages Od N]</li> === Kategorizacija - bolje osmisliti === <li id="20220614110032" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojska po državama]] 13:00, 14. lipnja 2022. (CEST) nema interwiki, bolje osmisliti</li> <li id="20231016092423" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojni pohodi s hrvatskim sudjelovanjem]] 11:24, 16. listopada 2023. (CEST) bolje kat</li> <li id="20260508063041" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Hrvatske tvrtke za javni prijevoz]] 08:30, 8. svibnja 2026. (CEST) usporedi s en</li> === Kategorizacija - povijest === <li id="20211114134122" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladarske dinastije po državama]] 14:41, 14. studenoga 2021. (CET) osmisliti i uskladiti kategorije od podkategorija</li> <li id="20230829150020" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladari po državama]] 17:00, 29. kolovoza 2023. (CEST) => polako u Poglavari, mađarski od [https://petscan.wmcloud.org/?psid=48409644 21/55]</li> <li id="20250404120337" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rusko Carstvo]] 14:03, 4. travnja 2025. (CEST) [[:Kategorija:Ruski monarsi]]</li> == Razdvojbe i popravci dsm naslova članaka == <li id="20220113124404" class="popis-zadataka">[[Okcitanija]] 13:44, 13. siječnja 2022. (CET) kao i Normandija</li> === n x dsm === <li id="20241030135914" class="popis-zadataka">[[Predložak:Općine Sjeverne Makedonije]] 14:59, 30. listopada 2024. (CET) provjeri dsm wp, od [[Općina Tearce]]</li> === n x krive wp === <li id="20220601114146" class="popis-zadataka">[[Yorkshire i Humber]] 13:41, 1. lipnja 2022. (CEST) popravi wp na [[Engleske grofovije]]</li> === Nove razdvojbe === <li id="20220906135654" class="popis-zadataka">[[Autograf]] 15:56, 6. rujna 2022. (CEST) dsm, vidi en</li> <li id="20250824181627" class="popis-zadataka">[[Bata]] 20:16, 24. kolovoza 2025. (CEST) new dsm</li> <li id="20251107121610" class="popis-zadataka">[[Tranzicija]] 13:16, 7. studenoga 2025. (CET) nije prava dsm</li> <li id="20260630104954" class="popis-zadataka">[[Pico]] 12:49, 30. lipnja 2026. (CEST) newdsm</li> == Provjeri starije promjene == <li id="20210421144355" class="popis-zadataka">[[Wikipedija:Kategorije]] 16:43, 21. travnja 2021. (CEST) Prastari tekst</li> == Popraviti wikikod == <li id="20250402115008" class="popis-zadataka">[[Arena Cup (boks)]] 13:50, 2. travnja 2025. (CEST) </li> <li id="20260519132217" class="popis-zadataka">[[Vostok 1]] 15:22, 19. svibnja 2026. (CEST) Tablica razbijena</li> == Sređivanje kat. po godinama == <li id="20211015092205" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Glazba po godinama]] 11:22, 15. listopada 2021. (CEST) Prebaci sve u novi format - 81</li> == Sređivanje zemljopisnih kategorija == === Nesamostalni teritoriji === <li id="20240325143848" class="popis-zadataka">[[Kraljevina Danska]] 15:38, 25. ožujka 2024. (CET) analogno NZ</li> === Infookviri administrativnih jedinica === <li id="20210714150940" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Općine u Srbiji]] 17:09, 14. srpnja 2021. (CEST) koriste [[predložak:naselje]]</li> <li id="20211119062223" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Države Brazila]] 07:22, 19. studenoga 2021. (CET) Svih 27 ima tablicu umjesto infookvira</li> <li id="20210924133039" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rajoni Azerbajdžana]] 15:30, 24. rujna 2021. (CEST) skoro svi rajoni imaju stare karte, a fale i infookviri</li> <li id="20220813202509" class="popis-zadataka">[[Okrug Roosevelt, Novi Meksiko]] 22:25, 13. kolovoza 2022. (CEST) svi okruzi imaju tablice umjesto predložaka!</li> <li id="20220813213018" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir okrug SAD-a]] 23:30, 13. kolovoza 2022. (CEST) </li> <li id="20221026101748" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Španjolske pokrajine]] 12:17, 26. listopada 2022. (CEST) dodaj infookvire</li> <li id="20221024064358" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Gvatemalski departmani]] 08:43, 24. listopada 2022. (CEST) nemaju infookvire</li> == Infookviri == <li id="20231110073543" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Zemljopisni infookviri]] 08:35, 10. studenoga 2023. (CET) praćenje za sve</li> == Stranice koje koriste infookvir ... bez ... == <li id="20231124094716" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir vjerski objekt bez parametra koordinate}} (57)</li> <li id="20231124094724" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra ušće koordinate}} (529)</li> <li id="20240109115437" class="popis-zadataka">{{kat:|Rijeke koje nedostaju u Modul:Pritoci}} (1202)</li> <li id="20231124094722" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste unesco – svjetska baština bez parametra embed}} (1342)</li> == Živi svijet == <li id="20231120234911" class="popis-zadataka">[[Kukavke]] 00:49, 21. studenoga 2023. (CET) zbrka</li> <li id="20241029140003" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Hrvatski nazivi biljnih rodova]] 15:00, 29. listopada 2024. (CET) </li> <li id="20241028102940" class="popis-zadataka">{{pp|WProjekti/FF/wikidata}} 11:29, 28. listopada 2024. (CET) [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:%C5%A0to_vodi_ovamo/Predlo%C5%BEak:WProjekti/FF/wikidata&limit=500&offset=0%7C761653&dir=prev&hidelinks=1 WLH] (210)</li> <li id="20230829124730" class="popis-zadataka">[[Predložak:Geološka razdoblja]] 14:47, 29. kolovoza 2023. (CEST) uskladi sa [[Predložak:Period color]]</li> <li id="20260929084857" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Palaeognathae|Paleognathae]] (91) </li> == Infookviri za reljefne oblike == <li id="20240307120002" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Infookviri za reljefne oblike]] 13:00, 7. ožujka 2024. (CET)</li> == Ostalo == <li id="20250109093906" class="popis-zadataka">[[Sveti Bartolomej (otok)]] 10:39, 9. siječnja 2025. (CET) provjeri</li> <li id="20251021060559" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Botanički kontinenti]] 08:05, 21. listopada 2025. (CEST) </li> == Kategorije prema en. == === Prekategoriziraj članke (prema en.) === ==== Cijele kategorije ==== <li id="20260902092030" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Potrebna kategorizacija]] 266</li> <li id="20250722092739" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Umjetnički pravci]] 42</li> <li id="20250318090230" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Antička povijest]] 33</li> <li id="20250214204248" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Geološka razdoblja]] 3</li> <!-- ==== Članci ==== --> === Dopuni s en === === Crvene kategorije (prema en.) === <!-- <li id="20250210100477" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> <li id="20250210100478" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> <li id="20250210100479" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> --> == Provjeri kategorije svih članaka == <li id="20210908102145" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Brodovi]] (319)</li> <li id="20221111143426" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Praznici]] (268)</li> == Nerazvrstano == <li id="20260922135023" class="popis-zadataka">[[Lakadivi]] 15:50, 22. rujna 2026. (CEST) otočje vs država dsm</li> <li id="20260925083956" class="popis-zadataka">[[Posebno:Što vodi ovamo/Placozoa]] 10:39, 25. rujna 2026. (CEST) </li> <li id="20261006141833" class="popis-zadataka">[[Populacija zvijezda]] 16:18, 6. listopada 2026. (CEST) [[Populacija I]], [[Populacija II]]</li> <li id="20261006142757" class="popis-zadataka">[[Cjevozupci]] 16:27, 6. listopada 2026. (CEST) </li> <li id="20261006142809" class="popis-zadataka">[[Orycteropus abundulafus]] 16:28, 6. listopada 2026. (CEST) </li> <li id="20261007142238" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Prapovijesni život]] 16:22, 7. listopada 2026. (CEST) </li> <li id="20261008084656" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Podrodovi]] 10:46, 8. listopada 2026. (CEST) </li> <li id="20261008113226" class="popis-zadataka">[[Američki rakun]] 13:32, 8. listopada 2026. (CEST) </li> <li id="20261008134828" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Male mačke]] 15:48, 8. listopada 2026. (CEST) 17</li> <li id="20261008135419" class="popis-zadataka">[[Catopuma]] 15:54, 8. listopada 2026. (CEST) </li> <li id="20261008135537" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Pleistocenski sisavci]] 15:55, 8. listopada 2026. (CEST) 3 x zvijeri</li> <li id="20261008185309" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Redovi Placentalia]] 20:53, 8. listopada 2026. (CEST) 14</li> <li id="20261009132633" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Zvijeri]] 15:26, 9. listopada 2026. (CEST) </li> kmny3mrupl0obzrne63ibdcp2w648i0 7615678 7615670 2026-10-09T13:28:41Z Argo Navis 852 Dodavanje stavke na popis zadataka: [[Kategorija:Parnoprstaši]] 7615678 wikitext text/x-wiki == Moji projekti == <li id="20211219121507" class="popis-zadataka">[[Modul:Mortalitet u Hrvatskoj/podaci]] dovrši</li> <li id="20260217123501" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/todo/Kategorije/Karte županija]]</li> === Prevedi iz početka === <li id="20220614131936" class="popis-zadataka">[[Emeritus]] 15:19, 14. lipnja 2022. (CEST) prevesti iz početka</li> <li id="20240424084633" class="popis-zadataka">[[Mekong]] 10:46, 24. travnja 2024. (CEST) </li> <li id="20250115113832" class="popis-zadataka">[[Toskansko otočje]] 12:38, 15. siječnja 2025. (CET) </li> <li id="20250825082730" class="popis-zadataka">[[Kurilski otoci]] 10:27, 25. kolovoza 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20251006133949" class="popis-zadataka">[[Rhône]] 15:39, 6. listopada 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20221203203754" class="popis-zadataka">[[Diego Garcia]] 21:37, 3. prosinca 2022. (CET) K., napiši iznova</li> <li id="20251110095920" class="popis-zadataka">[[Krakatoa]] 10:59, 10. studenoga 2025. (CET) iz početka</li> <li id="20251204134412" class="popis-zadataka">[[Prekomorska proširenja SAD-a]] 14:44, 4. prosinca 2025. (CET) </li> <li id="20260430060322" class="popis-zadataka">[[Kaskadsko gorje]] 08:03, 30. travnja 2026. (CEST) proširi</li> <li id="20260607094428" class="popis-zadataka">[[Lustra]] 11:44, 7. lipnja 2026. (CEST) iz početka</li> <li id="20240108114052" class="popis-zadataka">[[Arapska osvajanja]] 12:40, 8. siječnja 2024. (CET)</li> ==== Sunčev sustav ==== <li id="20260605080609" class="popis-zadataka">[[Mars Pathfinder]] 10:06, 5. lipnja 2026. (CEST) iz početka</li> === Dovrši započete članke === <li id="20231017095628" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Popis antarktičkih i subantarktičkih otoka]] 11:56, 17. listopada 2023. (CEST) </li> <li id="20260225122709" class="popis-zadataka">[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Nove_stranice&namespace=14&size=&size-mode=min&tagfilter=&username=Argo+Navis&wpFormIdentifier=newpagesform&dir=prev&offset=2026022712000&limit=5000 moje nove kategorije], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&excludetempacct=1&page=&tagfilter=&type=create&user=Argo_Navis&wpFormIdentifier=logeventslist&wpdate=&wpfilters%5B0%5D=newusers&dir=prev&offset=20260324105510%7C5220019&limit=500 Nove str. od 24.3. u 13.59] 13:27, 25. veljače 2026. (CET) </li> === Dovrši započete ili stvori nove infookvire === <li id="20231206104342" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir ulica]] 11:43, 6. prosinca 2023. (CET) </li> == Kategorizacija == === Kategorizacija predložaka po državama === <li id="20240426132334" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Lua moduli s dokumentacijom]] 15:23, 26. travnja 2024. (CEST) [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kategorija:Lua_moduli_s_dokumentacijom&pagefrom=Location+map%2Fdata%2FN#mw-pages Od N]</li> === Kategorizacija - bolje osmisliti === <li id="20220614110032" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojska po državama]] 13:00, 14. lipnja 2022. (CEST) nema interwiki, bolje osmisliti</li> <li id="20231016092423" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojni pohodi s hrvatskim sudjelovanjem]] 11:24, 16. listopada 2023. (CEST) bolje kat</li> <li id="20260508063041" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Hrvatske tvrtke za javni prijevoz]] 08:30, 8. svibnja 2026. (CEST) usporedi s en</li> === Kategorizacija - povijest === <li id="20211114134122" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladarske dinastije po državama]] 14:41, 14. studenoga 2021. (CET) osmisliti i uskladiti kategorije od podkategorija</li> <li id="20230829150020" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladari po državama]] 17:00, 29. kolovoza 2023. (CEST) => polako u Poglavari, mađarski od [https://petscan.wmcloud.org/?psid=48409644 21/55]</li> <li id="20250404120337" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rusko Carstvo]] 14:03, 4. travnja 2025. (CEST) [[:Kategorija:Ruski monarsi]]</li> == Razdvojbe i popravci dsm naslova članaka == <li id="20220113124404" class="popis-zadataka">[[Okcitanija]] 13:44, 13. siječnja 2022. (CET) kao i Normandija</li> === n x dsm === <li id="20241030135914" class="popis-zadataka">[[Predložak:Općine Sjeverne Makedonije]] 14:59, 30. listopada 2024. (CET) provjeri dsm wp, od [[Općina Tearce]]</li> === n x krive wp === <li id="20220601114146" class="popis-zadataka">[[Yorkshire i Humber]] 13:41, 1. lipnja 2022. (CEST) popravi wp na [[Engleske grofovije]]</li> === Nove razdvojbe === <li id="20220906135654" class="popis-zadataka">[[Autograf]] 15:56, 6. rujna 2022. (CEST) dsm, vidi en</li> <li id="20250824181627" class="popis-zadataka">[[Bata]] 20:16, 24. kolovoza 2025. (CEST) new dsm</li> <li id="20251107121610" class="popis-zadataka">[[Tranzicija]] 13:16, 7. studenoga 2025. (CET) nije prava dsm</li> <li id="20260630104954" class="popis-zadataka">[[Pico]] 12:49, 30. lipnja 2026. (CEST) newdsm</li> == Provjeri starije promjene == <li id="20210421144355" class="popis-zadataka">[[Wikipedija:Kategorije]] 16:43, 21. travnja 2021. (CEST) Prastari tekst</li> == Popraviti wikikod == <li id="20250402115008" class="popis-zadataka">[[Arena Cup (boks)]] 13:50, 2. travnja 2025. (CEST) </li> <li id="20260519132217" class="popis-zadataka">[[Vostok 1]] 15:22, 19. svibnja 2026. (CEST) Tablica razbijena</li> == Sređivanje kat. po godinama == <li id="20211015092205" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Glazba po godinama]] 11:22, 15. listopada 2021. (CEST) Prebaci sve u novi format - 81</li> == Sređivanje zemljopisnih kategorija == === Nesamostalni teritoriji === <li id="20240325143848" class="popis-zadataka">[[Kraljevina Danska]] 15:38, 25. ožujka 2024. (CET) analogno NZ</li> === Infookviri administrativnih jedinica === <li id="20210714150940" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Općine u Srbiji]] 17:09, 14. srpnja 2021. (CEST) koriste [[predložak:naselje]]</li> <li id="20211119062223" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Države Brazila]] 07:22, 19. studenoga 2021. (CET) Svih 27 ima tablicu umjesto infookvira</li> <li id="20210924133039" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rajoni Azerbajdžana]] 15:30, 24. rujna 2021. (CEST) skoro svi rajoni imaju stare karte, a fale i infookviri</li> <li id="20220813202509" class="popis-zadataka">[[Okrug Roosevelt, Novi Meksiko]] 22:25, 13. kolovoza 2022. (CEST) svi okruzi imaju tablice umjesto predložaka!</li> <li id="20220813213018" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir okrug SAD-a]] 23:30, 13. kolovoza 2022. (CEST) </li> <li id="20221026101748" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Španjolske pokrajine]] 12:17, 26. listopada 2022. (CEST) dodaj infookvire</li> <li id="20221024064358" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Gvatemalski departmani]] 08:43, 24. listopada 2022. (CEST) nemaju infookvire</li> == Infookviri == <li id="20231110073543" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Zemljopisni infookviri]] 08:35, 10. studenoga 2023. (CET) praćenje za sve</li> == Stranice koje koriste infookvir ... bez ... == <li id="20231124094716" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir vjerski objekt bez parametra koordinate}} (57)</li> <li id="20231124094724" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra ušće koordinate}} (529)</li> <li id="20240109115437" class="popis-zadataka">{{kat:|Rijeke koje nedostaju u Modul:Pritoci}} (1202)</li> <li id="20231124094722" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste unesco – svjetska baština bez parametra embed}} (1342)</li> == Živi svijet == <li id="20231120234911" class="popis-zadataka">[[Kukavke]] 00:49, 21. studenoga 2023. (CET) zbrka</li> <li id="20241029140003" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Hrvatski nazivi biljnih rodova]] 15:00, 29. listopada 2024. (CET) </li> <li id="20241028102940" class="popis-zadataka">{{pp|WProjekti/FF/wikidata}} 11:29, 28. listopada 2024. (CET) [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:%C5%A0to_vodi_ovamo/Predlo%C5%BEak:WProjekti/FF/wikidata&limit=500&offset=0%7C761653&dir=prev&hidelinks=1 WLH] (210)</li> <li id="20230829124730" class="popis-zadataka">[[Predložak:Geološka razdoblja]] 14:47, 29. kolovoza 2023. (CEST) uskladi sa [[Predložak:Period color]]</li> <li id="20260929084857" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Palaeognathae|Paleognathae]] (91) </li> == Infookviri za reljefne oblike == <li id="20240307120002" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Infookviri za reljefne oblike]] 13:00, 7. ožujka 2024. (CET)</li> == Ostalo == <li id="20250109093906" class="popis-zadataka">[[Sveti Bartolomej (otok)]] 10:39, 9. siječnja 2025. (CET) provjeri</li> <li id="20251021060559" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Botanički kontinenti]] 08:05, 21. listopada 2025. (CEST) </li> == Kategorije prema en. == === Prekategoriziraj članke (prema en.) === ==== Cijele kategorije ==== <li id="20260902092030" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Potrebna kategorizacija]] 266</li> <li id="20250722092739" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Umjetnički pravci]] 42</li> <li id="20250318090230" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Antička povijest]] 33</li> <li id="20250214204248" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Geološka razdoblja]] 3</li> <!-- ==== Članci ==== --> === Dopuni s en === === Crvene kategorije (prema en.) === <!-- <li id="20250210100477" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> <li id="20250210100478" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> <li id="20250210100479" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> --> == Provjeri kategorije svih članaka == <li id="20210908102145" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Brodovi]] (319)</li> <li id="20221111143426" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Praznici]] (268)</li> == Nerazvrstano == <li id="20260922135023" class="popis-zadataka">[[Lakadivi]] 15:50, 22. rujna 2026. (CEST) otočje vs država dsm</li> <li id="20260925083956" class="popis-zadataka">[[Posebno:Što vodi ovamo/Placozoa]] 10:39, 25. rujna 2026. (CEST) </li> <li id="20261006141833" class="popis-zadataka">[[Populacija zvijezda]] 16:18, 6. listopada 2026. (CEST) [[Populacija I]], [[Populacija II]]</li> <li id="20261006142757" class="popis-zadataka">[[Cjevozupci]] 16:27, 6. listopada 2026. (CEST) </li> <li id="20261006142809" class="popis-zadataka">[[Orycteropus abundulafus]] 16:28, 6. listopada 2026. (CEST) </li> <li id="20261007142238" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Prapovijesni život]] 16:22, 7. listopada 2026. (CEST) </li> <li id="20261008084656" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Podrodovi]] 10:46, 8. listopada 2026. (CEST) </li> <li id="20261008113226" class="popis-zadataka">[[Američki rakun]] 13:32, 8. listopada 2026. (CEST) </li> <li id="20261008134828" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Male mačke]] 15:48, 8. listopada 2026. (CEST) 17</li> <li id="20261008135419" class="popis-zadataka">[[Catopuma]] 15:54, 8. listopada 2026. (CEST) </li> <li id="20261008135537" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Pleistocenski sisavci]] 15:55, 8. listopada 2026. (CEST) 3 x zvijeri</li> <li id="20261008185309" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Redovi Placentalia]] 20:53, 8. listopada 2026. (CEST) 14</li> <li id="20261009132633" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Zvijeri]] 15:26, 9. listopada 2026. (CEST) </li> <li id="20261009132841" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Parnoprstaši]] 15:28, 9. listopada 2026. (CEST) </li> 2tm5zycoe64lrd7s0q4u3h2dmnnjww9 7615679 7615678 2026-10-09T13:28:52Z Argo Navis 852 Dodavanje stavke na popis zadataka: [[Kategorija:Kopitari]] 7615679 wikitext text/x-wiki == Moji projekti == <li id="20211219121507" class="popis-zadataka">[[Modul:Mortalitet u Hrvatskoj/podaci]] dovrši</li> <li id="20260217123501" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/todo/Kategorije/Karte županija]]</li> === Prevedi iz početka === <li id="20220614131936" class="popis-zadataka">[[Emeritus]] 15:19, 14. lipnja 2022. (CEST) prevesti iz početka</li> <li id="20240424084633" class="popis-zadataka">[[Mekong]] 10:46, 24. travnja 2024. (CEST) </li> <li id="20250115113832" class="popis-zadataka">[[Toskansko otočje]] 12:38, 15. siječnja 2025. (CET) </li> <li id="20250825082730" class="popis-zadataka">[[Kurilski otoci]] 10:27, 25. kolovoza 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20251006133949" class="popis-zadataka">[[Rhône]] 15:39, 6. listopada 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20221203203754" class="popis-zadataka">[[Diego Garcia]] 21:37, 3. prosinca 2022. (CET) K., napiši iznova</li> <li id="20251110095920" class="popis-zadataka">[[Krakatoa]] 10:59, 10. studenoga 2025. (CET) iz početka</li> <li id="20251204134412" class="popis-zadataka">[[Prekomorska proširenja SAD-a]] 14:44, 4. prosinca 2025. (CET) </li> <li id="20260430060322" class="popis-zadataka">[[Kaskadsko gorje]] 08:03, 30. travnja 2026. (CEST) proširi</li> <li id="20260607094428" class="popis-zadataka">[[Lustra]] 11:44, 7. lipnja 2026. (CEST) iz početka</li> <li id="20240108114052" class="popis-zadataka">[[Arapska osvajanja]] 12:40, 8. siječnja 2024. (CET)</li> ==== Sunčev sustav ==== <li id="20260605080609" class="popis-zadataka">[[Mars Pathfinder]] 10:06, 5. lipnja 2026. (CEST) iz početka</li> === Dovrši započete članke === <li id="20231017095628" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Popis antarktičkih i subantarktičkih otoka]] 11:56, 17. listopada 2023. (CEST) </li> <li id="20260225122709" class="popis-zadataka">[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Nove_stranice&namespace=14&size=&size-mode=min&tagfilter=&username=Argo+Navis&wpFormIdentifier=newpagesform&dir=prev&offset=2026022712000&limit=5000 moje nove kategorije], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&excludetempacct=1&page=&tagfilter=&type=create&user=Argo_Navis&wpFormIdentifier=logeventslist&wpdate=&wpfilters%5B0%5D=newusers&dir=prev&offset=20260324105510%7C5220019&limit=500 Nove str. od 24.3. u 13.59] 13:27, 25. veljače 2026. (CET) </li> === Dovrši započete ili stvori nove infookvire === <li id="20231206104342" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir ulica]] 11:43, 6. prosinca 2023. (CET) </li> == Kategorizacija == === Kategorizacija predložaka po državama === <li id="20240426132334" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Lua moduli s dokumentacijom]] 15:23, 26. travnja 2024. (CEST) [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kategorija:Lua_moduli_s_dokumentacijom&pagefrom=Location+map%2Fdata%2FN#mw-pages Od N]</li> === Kategorizacija - bolje osmisliti === <li id="20220614110032" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojska po državama]] 13:00, 14. lipnja 2022. (CEST) nema interwiki, bolje osmisliti</li> <li id="20231016092423" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojni pohodi s hrvatskim sudjelovanjem]] 11:24, 16. listopada 2023. (CEST) bolje kat</li> <li id="20260508063041" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Hrvatske tvrtke za javni prijevoz]] 08:30, 8. svibnja 2026. (CEST) usporedi s en</li> === Kategorizacija - povijest === <li id="20211114134122" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladarske dinastije po državama]] 14:41, 14. studenoga 2021. (CET) osmisliti i uskladiti kategorije od podkategorija</li> <li id="20230829150020" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladari po državama]] 17:00, 29. kolovoza 2023. (CEST) => polako u Poglavari, mađarski od [https://petscan.wmcloud.org/?psid=48409644 21/55]</li> <li id="20250404120337" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rusko Carstvo]] 14:03, 4. travnja 2025. (CEST) [[:Kategorija:Ruski monarsi]]</li> == Razdvojbe i popravci dsm naslova članaka == <li id="20220113124404" class="popis-zadataka">[[Okcitanija]] 13:44, 13. siječnja 2022. (CET) kao i Normandija</li> === n x dsm === <li id="20241030135914" class="popis-zadataka">[[Predložak:Općine Sjeverne Makedonije]] 14:59, 30. listopada 2024. (CET) provjeri dsm wp, od [[Općina Tearce]]</li> === n x krive wp === <li id="20220601114146" class="popis-zadataka">[[Yorkshire i Humber]] 13:41, 1. lipnja 2022. (CEST) popravi wp na [[Engleske grofovije]]</li> === Nove razdvojbe === <li id="20220906135654" class="popis-zadataka">[[Autograf]] 15:56, 6. rujna 2022. (CEST) dsm, vidi en</li> <li id="20250824181627" class="popis-zadataka">[[Bata]] 20:16, 24. kolovoza 2025. (CEST) new dsm</li> <li id="20251107121610" class="popis-zadataka">[[Tranzicija]] 13:16, 7. studenoga 2025. (CET) nije prava dsm</li> <li id="20260630104954" class="popis-zadataka">[[Pico]] 12:49, 30. lipnja 2026. (CEST) newdsm</li> == Provjeri starije promjene == <li id="20210421144355" class="popis-zadataka">[[Wikipedija:Kategorije]] 16:43, 21. travnja 2021. (CEST) Prastari tekst</li> == Popraviti wikikod == <li id="20250402115008" class="popis-zadataka">[[Arena Cup (boks)]] 13:50, 2. travnja 2025. (CEST) </li> <li id="20260519132217" class="popis-zadataka">[[Vostok 1]] 15:22, 19. svibnja 2026. (CEST) Tablica razbijena</li> == Sređivanje kat. po godinama == <li id="20211015092205" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Glazba po godinama]] 11:22, 15. listopada 2021. (CEST) Prebaci sve u novi format - 81</li> == Sređivanje zemljopisnih kategorija == === Nesamostalni teritoriji === <li id="20240325143848" class="popis-zadataka">[[Kraljevina Danska]] 15:38, 25. ožujka 2024. (CET) analogno NZ</li> === Infookviri administrativnih jedinica === <li id="20210714150940" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Općine u Srbiji]] 17:09, 14. srpnja 2021. (CEST) koriste [[predložak:naselje]]</li> <li id="20211119062223" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Države Brazila]] 07:22, 19. studenoga 2021. (CET) Svih 27 ima tablicu umjesto infookvira</li> <li id="20210924133039" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rajoni Azerbajdžana]] 15:30, 24. rujna 2021. (CEST) skoro svi rajoni imaju stare karte, a fale i infookviri</li> <li id="20220813202509" class="popis-zadataka">[[Okrug Roosevelt, Novi Meksiko]] 22:25, 13. kolovoza 2022. (CEST) svi okruzi imaju tablice umjesto predložaka!</li> <li id="20220813213018" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir okrug SAD-a]] 23:30, 13. kolovoza 2022. (CEST) </li> <li id="20221026101748" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Španjolske pokrajine]] 12:17, 26. listopada 2022. (CEST) dodaj infookvire</li> <li id="20221024064358" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Gvatemalski departmani]] 08:43, 24. listopada 2022. (CEST) nemaju infookvire</li> == Infookviri == <li id="20231110073543" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Zemljopisni infookviri]] 08:35, 10. studenoga 2023. (CET) praćenje za sve</li> == Stranice koje koriste infookvir ... bez ... == <li id="20231124094716" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir vjerski objekt bez parametra koordinate}} (57)</li> <li id="20231124094724" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra ušće koordinate}} (529)</li> <li id="20240109115437" class="popis-zadataka">{{kat:|Rijeke koje nedostaju u Modul:Pritoci}} (1202)</li> <li id="20231124094722" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste unesco – svjetska baština bez parametra embed}} (1342)</li> == Živi svijet == <li id="20231120234911" class="popis-zadataka">[[Kukavke]] 00:49, 21. studenoga 2023. (CET) zbrka</li> <li id="20241029140003" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Hrvatski nazivi biljnih rodova]] 15:00, 29. listopada 2024. (CET) </li> <li id="20241028102940" class="popis-zadataka">{{pp|WProjekti/FF/wikidata}} 11:29, 28. listopada 2024. (CET) [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:%C5%A0to_vodi_ovamo/Predlo%C5%BEak:WProjekti/FF/wikidata&limit=500&offset=0%7C761653&dir=prev&hidelinks=1 WLH] (210)</li> <li id="20230829124730" class="popis-zadataka">[[Predložak:Geološka razdoblja]] 14:47, 29. kolovoza 2023. (CEST) uskladi sa [[Predložak:Period color]]</li> <li id="20260929084857" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Palaeognathae|Paleognathae]] (91) </li> == Infookviri za reljefne oblike == <li id="20240307120002" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Infookviri za reljefne oblike]] 13:00, 7. ožujka 2024. (CET)</li> == Ostalo == <li id="20250109093906" class="popis-zadataka">[[Sveti Bartolomej (otok)]] 10:39, 9. siječnja 2025. (CET) provjeri</li> <li id="20251021060559" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Botanički kontinenti]] 08:05, 21. listopada 2025. (CEST) </li> == Kategorije prema en. == === Prekategoriziraj članke (prema en.) === ==== Cijele kategorije ==== <li id="20260902092030" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Potrebna kategorizacija]] 266</li> <li id="20250722092739" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Umjetnički pravci]] 42</li> <li id="20250318090230" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Antička povijest]] 33</li> <li id="20250214204248" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Geološka razdoblja]] 3</li> <!-- ==== Članci ==== --> === Dopuni s en === === Crvene kategorije (prema en.) === <!-- <li id="20250210100477" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> <li id="20250210100478" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> <li id="20250210100479" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> --> == Provjeri kategorije svih članaka == <li id="20210908102145" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Brodovi]] (319)</li> <li id="20221111143426" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Praznici]] (268)</li> == Nerazvrstano == <li id="20260922135023" class="popis-zadataka">[[Lakadivi]] 15:50, 22. rujna 2026. (CEST) otočje vs država dsm</li> <li id="20260925083956" class="popis-zadataka">[[Posebno:Što vodi ovamo/Placozoa]] 10:39, 25. rujna 2026. (CEST) </li> <li id="20261006141833" class="popis-zadataka">[[Populacija zvijezda]] 16:18, 6. listopada 2026. (CEST) [[Populacija I]], [[Populacija II]]</li> <li id="20261006142757" class="popis-zadataka">[[Cjevozupci]] 16:27, 6. listopada 2026. (CEST) </li> <li id="20261006142809" class="popis-zadataka">[[Orycteropus abundulafus]] 16:28, 6. listopada 2026. (CEST) </li> <li id="20261007142238" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Prapovijesni život]] 16:22, 7. listopada 2026. (CEST) </li> <li id="20261008084656" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Podrodovi]] 10:46, 8. listopada 2026. (CEST) </li> <li id="20261008113226" class="popis-zadataka">[[Američki rakun]] 13:32, 8. listopada 2026. (CEST) </li> <li id="20261008134828" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Male mačke]] 15:48, 8. listopada 2026. (CEST) 17</li> <li id="20261008135419" class="popis-zadataka">[[Catopuma]] 15:54, 8. listopada 2026. (CEST) </li> <li id="20261008135537" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Pleistocenski sisavci]] 15:55, 8. listopada 2026. (CEST) 3 x zvijeri</li> <li id="20261008185309" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Redovi Placentalia]] 20:53, 8. listopada 2026. (CEST) 14</li> <li id="20261009132633" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Zvijeri]] 15:26, 9. listopada 2026. (CEST) </li> <li id="20261009132841" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Parnoprstaši]] 15:28, 9. listopada 2026. (CEST) </li> <li id="20261009132852" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kopitari]] 15:28, 9. listopada 2026. (CEST) </li> dpsd8fv6yo8zqh6lie3je8qpgv0qaiu 0 705870 7615948 7420599 2026-10-10T03:39:44Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.6 7615948 wikitext text/x-wiki {{Infookvir TV serija | bg_color = #32BDAD | ime_serije = Uzmi ili ostavi | slika = Uzmi ili ostavi Cover.png | natpis_pod_slikom = Logo serije | orig_naslov = Deal or No Deal | format_serije = [[televizijska igra]] | autor = John de Mol <br> Dick de Rijk | država = [[Hrvatska]] | jezik = [[hrvatski jezik|hrvatski]] | broj_epizoda = >246 | broj_sezona = 2 | producent = | izvršni_producent = | urednik = | lokacija = [[Zagreb]] | trajanje_epizode = | tv_kuća = [[HRT]] | u_hrv = | početak_serije = 2005. | kraj_serije = 2009. | web_stranica = https://www.banijay.com/#dealornodeal | imdb_id = 4527016 }} '''''Uzmi ili ostavi''''' (eng. ''Deal or No Deal''), bila je [[televizijska igra]] koja se prikazivala na [[HTV 2|HTV-u 2]], a u kojoj su natjecatelji igrali igru kako bi osvojili novčanu nagradu u vrijednosti do 500 000 [[Hrvatska kuna|kuna]]. ''Show'' je imao nekoliko sezona te preko 246 emisija (epizoda), a prikazivao se tri puta tjedno: ponedjeljkom, utorkom i srijedom u 20h. ==Koncept emisije== U svakoj emisiji, 21 natjecatelj predstavljao je [[hrvatske županije]] i grad [[Zagreb]], te je imao mogućnost biti jedan od onih koji će zaigrati igru. Svaki od njih imao je jednu kutiju (21 kutija ukupno), u kojoj se nalazila po jedna vrijednost (21 vrijednost). Igra ispituje hrabrost ponude "banke" te čija će intuicija i sreća dovesti ih do 500 000 kn.<ref>{{Citation |title=Uzmi ili ostavi |url=http://mojtv.hr/serije/6481/uzmi-ili-ostavi.aspx |accessdate=2021-07-09 |language=hr}}</ref> ===U Hrvatskoj=== Voditelji su bili redom: [[Željko Pervan]], [[Mirko Fodor]], [[Mario Petreković]] i [[Duško Modrinić]].<ref>[https://www.24sata.hr/show/d-modrinic-je-novi-voditelj-emisije-uzmi-ili-ostavi-80393< D. Modrinić je novi voditelj emisije uzmi ili ostavi] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} ''24sata.hr''.</ref> Nastupali su predstavnici 20 županija i grada [[Zagreb|Zagreba]]. ; Rekordi *Najviši dobitci: #320 000 kn Miroslava Novak 2008.<ref>[https://www.24sata.hr/show/uzmi-ili-ostavi-osvojila-320000-kn-za-svog-oca-92511 Uzmi ili ostavi: Osvojila 320 000 kn za svog oca] ''24sata.hr''</ref> == Izvori == {{izvori}} {{Televizijski program na HTV-u}} [[Kategorija:Televizijske emisije na HTV-u]] [[Kategorija:Televizijske igre]] 7mecjplt0uvnyulii6gxcpryi0v8mnt 0 705883 7615747 7612877 2026-10-09T16:37:32Z Mimimime 256072 7615747 wikitext text/x-wiki {{Životopis | veličina = 250px | rodno_ime = | rođenje = | mjesto_rođenja = Zagreb | državljanstvo = hrvatsko | zanimanje = dramaturginja, scenaristica, producentica | web = https://www.imdb.com/name/nm3343724/ | ime = Tea Matanović | slika = Tea Matanović.jpg }} '''Tea Matanović''' [[Hrvati|hrvatska]] je [[Dramaturg|dramaturginja]], [[Scenarist|scenaristica]] i [[Filmski producent|producentica]]. == Životopis == Studirala je modni dizajn na [[Tekstilno-tehnološki fakultet u Zagrebu|Tekstilno-tehnološkom fakultetu]], potom [[Dramaturgija|dramaturgiju]] na [[Akademija dramske umjetnosti u Zagrebu|Akademiji dramske umjetnosti]]. Od 2012. surađivala je s [[Teatar Exit|Teatrom Exit]] na predstavama poput ''Nemirne noge'', ''Sutra (ni)je novi dan'' te ''Očevi i sinovi''.<ref>{{Citiranje weba|title=SUTRA (NI)JE NOVI DAN {{!}} Teatar EXIT|url=https://teatarexit.hr/predstave/sutra-nije-novi-dan/|access-date=2023-10-05|website=teatarexit.hr|archive-date=4. listopada 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20231004062540/https://teatarexit.hr/predstave/sutra-nije-novi-dan/|url-status=dead}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=OČEVI I SINOVI {{!}} Teatar EXIT|url=https://teatarexit.hr/predstave/ocevi-i-sinovi/|access-date=2023-10-05|website=teatarexit.hr}}</ref> Kao dramaturginja, kostimografkinja i istraživačica surađivala je i s [[:en:Montažstroj|Montažstrojem]], [[Gradsko kazalište Trešnja|Kazalištem Trešnja]] i [[Teatar &TD|Teatrom &TD]].<ref>{{Citiranje weba|title=LJUBAV & EKONOMIJA|url=https://cijankalij.montazstroj.hr/|access-date=2023-10-05|website=Cijankalij §218|language=en-US}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Culturenet.hr - 'Ja Buka' premijerno u Kazalištu Trešnja|url=https://www.culturenet.hr/ja-buka-premijerno-u-kazalistu-tresnja/44657|access-date=2023-10-05|website=www.culturenet.hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=Hrvaćanin|first=Tim|date=2016-06-08|title="Staklena menažerija" u režiji Arije Rizvić u Teatru &TD|url=https://ziher.hr/staklena-menazerija-reziji-arije-rizvic-teatru-td/|access-date=2023-10-05|website=Ziher.hr|language=hr}}</ref> Kao dramatičarka debitirala je radiodramom ''Lacrimosa'' na Trećem programu [[Hrvatski radio|Hrvatskoga radija]].<ref>{{Citiranje weba|title=Tea Matanović: modna dizajnerica, dramaturginja, glazbenica|url=https://magazin.hrt.hr/mladi/tea-matanovic-modna-dizajnerica-dramaturginja-glazbenica-875411|access-date=2021-07-09|website=Hrvatska radiotelevizija}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=2015-05-19|title=Radio pregled tjedna|url=https://www.teatar.hr/181835/radio-pregled-tjedna-110/|access-date=2021-07-09|website=TEATAR.HR|language=hr}}</ref> Za dramu ''Sol na rane'' osvojila je 2019. nagradu za najbolji regionalni dramski tekst na FIST festivalu u Beogradu.<ref>{{Citiranje weba|date=2019-05-09|title=Predstava u Zvezdara teatru otvara 14. FIST {{!}} Zvezdra teatar|url=https://zvezdarateatar.rs/vesti/predstava-u-zvezdara-teatru-otvara-cetrnaesti-fist/|access-date=2021-07-09|website=Zvezdara Teatar|language=en-US}}</ref> Drama je iste godine postavljena u Zvezdara teatru, a 2020. izvedena kao radiodrama na Trećem programu Hrvatskoga radija.<ref>{{Citiranje weba |date=2018-11-18 |title=Jutarnji list - FOTO: NAJTALENTIRANIJA HRVATSKA MLADA SPISATELJICA 'Izbjegavam žutilo kao luk prije prvog spoja. Protiv kulture trača treba se boriti' |url=https://www.jutarnji.hr/kultura/kazaliste/foto-najtalentiranija-hrvatska-mlada-spisateljica-izbjegavam-zutilo-kao-luk-prije-prvog-spoja-protiv-kulture-traca-treba-se-boriti-8069708 |access-date=2021-07-09 |website=www.jutarnji.hr |language=hr-hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba |date=2019-03-25 |title=Jutarnji list - NOVA NADA NAŠEG DRAMSKOG PISMA Tea Matanović osvojila nagradu beogradskog FIST-a za najbolji tekst i otvara ovogodišnje, 14. izdanje |url=https://www.jutarnji.hr/kultura/kazaliste/nova-nada-naseg-dramskog-pisma-tea-matanovic-osvojila-nagradu-beogradskog-fist-a-za-najbolji-tekst-i-otvara-ovogodisnje-14-izdanje-8644205 |access-date=2021-07-09 |website=www.jutarnji.hr |language=hr-hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba |title=RETROVIZOR: DJEVOJKA O KOJOJ JOŠ UVIJEK BRUJI CIJELI INTERNET / 'Lako za to da sam atraktivna, uskoro ću imati svoju drugu diplomu, sama se uzdržavam od 15. i obožavam jesti burek i ćevape' |url=https://100posto.jutarnji.hr/news/lako-za-to-da-sam-atraktivna-uskoro-cu-imati-svoju-drugu-diplomu-sama-se-uzdrzavam-od-15-i-obozavam-jesti-burek-i-cevape1 |access-date=2021-07-09 |website=100posto.jutarnji.hr |language=hr |url-status=dead |archive-date=15. prosinca 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20191215134206/https://100posto.jutarnji.hr/news/lako-za-to-da-sam-atraktivna-uskoro-cu-imati-svoju-drugu-diplomu-sama-se-uzdrzavam-od-15-i-obozavam-jesti-burek-i-cevape1 }}</ref><ref>{{Citiranje weba |title=Tea Matanović: „Sol na rane“ :: HRT – HR 3 |url=https://radio.hrt.hr/treci-program/aod/tea-matanovic-sol-na-rane/376947/ |access-date=2021-07-09 |website=radio.hrt.hr |language=hr |archive-date=9. srpnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210709184802/https://radio.hrt.hr/treci-program/aod/tea-matanovic-sol-na-rane/376947/ |url-status=dead }}</ref> Radila je na filmovima ''Tutto il mio folle amore'' Gabrielea Salvatoresa ''i'' ''[[Murina (film)|Murina]]'' Antonete Alamat Kusijanović.<ref>{{Citiranje weba|date=2021-07-17|title=Jutarnji list - Senzacija u Cannesu! Hrvatski film “Murina” osvojio je nagradu za najbolji debitantski film|url=https://www.jutarnji.hr/kultura/film-i-televizija/senzacija-u-cannesu-hrvatski-film-murina-osvojio-je-nagradu-za-najbolji-debitantski-film-15088848|access-date=2023-10-03|website=www.jutarnji.hr|language=hr-hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=2021-07-19|title=Murina wins award for best debut film at Cannes|url=https://havc.hr/eng/info-centre/news/murina-wins-award-for-best-debut-film-at-cannes|access-date=2023-10-03|website=Havc.hr|language=en-US}}</ref> Kao razvojna producentica radila je na kratkometražnom filmu Nebojše Slijepčevića ''[[Čovjek koji nije mogao šutjeti (2024.)|Čovjek koji nije mogao šutjeti]].<ref>{{Citiranje weba|last=Badurina|first=Ana|date=2022-04-15|title=The Man Who Could Not Remain Silent on the official short film co-production forum|url=https://antitalent.hr/the-man-who-could-not-remain-silent-on-the-official-short-film-co-production-forum/|access-date=2024-08-16|website=antitalent|language=en-US|archive-date=16. kolovoza 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240816161238/https://antitalent.hr/the-man-who-could-not-remain-silent-on-the-official-short-film-co-production-forum/|url-status=dead}}</ref><ref>{{Citiranje novina|last=Brussels Short Film Festival|first=Brussels Short Film Festival|date=26/04/2022|orig-year=2022.|title=Brussels Short Film Festival, Brussels Short Film Co-Production Forum|url=https://bsff.be/wp-content/uploads/2022/04/Projects-booklet_BSFF-2022_web.pdf}}</ref>'' Film je osvojio [[Zlatna palma|''Zlatnu palmu'']] na [[Filmski festival u Cannesu|Filmskom festivalu u Cannesu]], Europsku filmsku nagradu i César te je bio nominiran za Oscara.<ref>{{Citiranje weba|title="Čovjek koji nije mogao šutjeti" osvojio francuskog Oscara|url=https://www.vecernji.hr/kultura/covjek-koji-nije-mogao-sutjeti-osvojio-francuskog-oscara-1842028|access-date=2025-03-13|website=www.vecernji.hr|language=hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Hrvatski film 'Čovjek koji nije mogao šutjeti' ušao u uži izbor za Oscara|url=https://www.tportal.hr/kultura/clanak/hrvatski-film-covjek-koji-nije-mogao-sutjeti-usao-u-uzi-izbor-za-oscara-20241217?meta_refresh=1|access-date=2025-03-13|website=tportal.hr}}</ref> Kao izvršna producentica radila je na filmu ''[[Kazneni udarac]]'' Roka Bičeka.<ref>{{Citiranje weba|title=Penalty Shot|url=http://www.antitalent.hr/penalty-shot|access-date=2021-07-09|website=antitalent|language=en-US}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=HAVC • Katalog hrvatskih filmova|url=https://havc.hr/hrvatski-film/katalog-hrvatskih-filmova/kazneni-udarac|access-date=2023-10-03|website=havc.hr|language=en-US}}</ref> Film je osvojio nagrade poput ''Štigličev pogled'' Društva slovenskih redateljica i redatelja 2022. te ''Oktavijana'' za najbolji kratkometražni film 2022.<ref>{{Citiranje weba|title=Nagrade|url=https://www.fsf.si/2021/nagrade/|access-date=2023-10-03|website=FSF|language=sl-SI}}</ref> <ref>{{Citiranje weba|date=2022-02-12|title=Nagrade Oktavijan dodijeljene po 30. put|url=https://www.hdfk.hr/nagrade-oktavijan-dodijeljene-po-30-put/|access-date=2023-10-03|website=HDFK|language=en-US|archive-date=3. listopada 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20231003114231/http://www.hdfk.hr/nagrade-oktavijan-dodijeljene-po-30-put/|url-status=dead}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Štigličeve nagrade 2022 podeljene! - Društvo slovenskih režiserjev in režiserk|url=https://www.dsr.si/2022/06/08/stigliceve-nagrade-2022-podeljene/|access-date=2023-10-03|language=sl-SI|archive-date=3. listopada 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20231003202849/https://dsr.si/2022/06/08/stigliceve-nagrade-2022-podeljene/|url-status=dead}}</ref> Bila je izvršna producentica dokumentarnog serijala ''[[Lovac na bilje]]'' te izvršna producentica u razvoju serijala ''U boj, u boj'', emitiranih na [[Hrvatska radiotelevizija|Hrvatskoj radioteleviziji]].<ref>{{Citiranje weba|last=admin|title=HERBS HUNTER|url=https://antitalent.hr/portfolio-item/herbs-hunter/|access-date=2023-10-03|website=antitalent|language=en-US}}</ref> Kao izvršna producentica radila je i na kratkometražnom filmu ''Prava istina priče o šori'' Andree Slaviček, prikazanom u programu ''Tjedna kritike'' [[Filmski festival u Cannesu|u Cannesu]].<ref>{{Citiranje weba|date=2023-05-24|title=Održana premijera filma Prava istina priče o šori u Cannesu: 'Isplati se odvažiti u isprobavanju novih načina pričanja priča'|url=https://havc.hr/infocentar/novosti/odrzana-premijera-filma-prava-istina-price-o-sori-u-cannesu-isplati-se-odvaziti-u-isprobavanju-novih-nacina-pricanja-prica|access-date=2023-10-03|website=Havc.hr|language=en-US}}</ref> Scenaristica je dokumentarnih serijala ''[[Oči sokolove]]'' i ''[[Ispod radara]]'', nastalih za Hrvatsku radioteleviziju.<ref>{{Citiranje weba|title=Oči sokolove: Međimurje|url=https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/oci-sokolove-medimurje-11963075|access-date=2025-03-13|website=Hrvatska radiotelevizija|language=hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Ispod radara|url=https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/ispod-radara-0-12906889|access-date=2026-10-03|website=Hrvatska radiotelevizija|language=hr}}</ref> Članica je Saveza scenarista i pisaca izvedbenih djela (SPID) te Hrvatske udruge producenata (HRUP).<ref>{{Citiranje weba|title=ČLANSTVO|url=https://spid.com.hr/clanstvo/|access-date=2023-04-05|website=SPID|language=en-GB}}</ref> [[Galerija Miroslav Kraljević|Galeriji Miroslav Kraljević]] pridružila se 2023., a od 2025. njezina je voditeljica.<ref>{{Citiranje weba|last=Rupnik|first=autor: Leopold|date=2024-10-28|title=Galerija je živa zajednica|url=https://vizkultura.hr/galerija-je-ziva-zajednica/|access-date=2025-03-13|website=VIZKULTURA|language=hr-HR}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Galerija Miroslav Kraljević – Nezavisna i neprofitna platforma i prostor za suvremenu umjetnost, posvećena poticanju, istraživanju, predstavljanju i dokumentiranju suvremenih umjetničkih i intelektualne praksi koje analitički i kritički propituju sadašnjost, osobito odnose politike i estetike.|url=https://g-mk.hr/|access-date=2023-04-05|language=hr}}</ref> == Filmografija == ==== Produkcija ==== * [[Čovjek koji nije mogao šutjeti (2024.)|'''Čovjek koji nije mogao šutjeti''']] (2024.), kratkometražni igrani film | produkcija: Antitalent, Contrast Films, Les Films Norfolk, Studio Virc | redatelj: Nebojša Slijepečević | funkcija: razvojna producentica * [[Prava istina priče o šori (2023.)|'''Prava istina priče o šori''']] (2023.), kratkometražni igrani film | produkcija: Antitalent, Blank – filmski inkubator, Fractal7 | redateljica: Andrea Slaviček | funkcija: izvršna producentica, voditeljica lokacije, koordinatorica castinga<ref>{{Citation|title=The Real Truth About the Fight (2023) - IMDb|url=http://www.imdb.com/title/tt15908902/fullcredits|accessdate=2023-10-03}}</ref> * '''[[Susjede bubice (2023.)|Susjede bubice]]''' (2023.), kratkometražni igrani film | produkcija: [[Akademija dramske umjetnosti u Zagrebu|ADU]] | redatelj: Filip Zadro | funkcija: producentica<ref>{{Citation|title=Creepy Crawlies|url=https://www.imdb.com/title/tt27716704/?ref_=nv_sr_srsg_0_tt_8_nm_0_q_creepy%2520crawlies|publisher=Academy of Dramatic Arts Zagreb|date=2023-05-15|accessdate=2023-10-03|first=Filip|last=Zadro|others=Zivko Anocic, Dado Cosic, Tihana Lazovic}}</ref> * '''[[Čopor (2023.)|Čopor]]''' (2023.), kratkometražni igrani film | produkcija: Antitalent | redatelj: Marko Jukić | funkcija: izvršna producentica u pripremi i snimanju * '''[[U boj, u boj! (2022.)|U boj, u boj!]]''' (2022.), dokumentarna TV serija | produkcija: Antitalent, emitirano: Hrvatska radiotelevizija | redatelj: Mladen Dizdar | funkcija: izvršna producentica u razvoju<ref>{{Citation|title=U boj, u boj!|url=https://www.imdb.com/title/tt14468962/?ref_=nm_flmg_t_3_prd|publisher=Antitalent Produkcija|accessdate=2023-10-03|others=Dusan Bucan}}</ref> * '''[[Maleni (2022.)|Maleni]]''' (2022.), kratkometražni igrani film | produkcija: Antitalent | redatelj: René Gallo | funkcija: producentica, koordinatorica castinga<ref>{{Citation|title=Kiddo|url=https://www.imdb.com/title/tt20874326/?ref_=nm_flmg_t_4_prd|publisher=Antitalent Produkcija|date=2022-06-21|accessdate=2023-10-03|first=Rene|last=Gallo|others=Jelena Lopatic, Damir Orlic, Noel Troselj}}</ref> * '''[[Lovac na bilje]]''' (2016. – 2022.), dokumentarni TV serijal | produkcija: Antitalent, emitirano: Hrvatska radiotelevizija | redatelj: [[Filip Filković|Filip Filković Philatz]] | funkcija: izvršna producentica<ref>{{Citation|title=Lovac na bilje|url=https://www.imdb.com/title/tt5320602/?ref_=nm_flmg_t_5_prd|publisher=Antitalent Produkcija|date=2016-01-09|accessdate=2023-10-03|others=Anton Rudan}}</ref> * '''[[Kazneni udarac]]''' (2021.), kratkometražni igrani film | produkcija: Antitalent, Cvinger Film, Zwinger Film | redatelj: Rok Biček | funkcija: izvršna producentica<ref>{{Citation|title=Kazneni udarac|url=https://www.imdb.com/title/tt13023000/?ref_=nm_flmg_t_6_prd|publisher=Antitalent Produkcija, Croatian Audiovisual Centre, Cvinger film|date=2021-08-11|accessdate=2023-10-03|first=Rok|last=Bicek|others=Gabrijel Dolenec, David Ivanovic, Karlo Zganec}}</ref> * '''[[Murina (film)|Murina]]''' (2021.), dugometražni igrani film | produkcija: Antitalent, RT Features | redateljica: Antoneta Alamat Kusijanović | funkcija: asistentica produkcije<ref>{{Citation|title=Murina|url=https://www.imdb.com/title/tt8434110/?ref_=nm_flmg_c_7_prd|publisher=Antitalent Produkcija, RT Features, SPOK Films|date=2022-04-08|accessdate=2023-10-03|first=Antoneta Alamat|last=Kusijanovic|others=Gracija Filipovic, Leon Lucev, Danica Curcic}}</ref> * '''[[Sretna Nova godina 2]]''' (2021.), dugometražni igrani film | produkcija: Inout Studio | redatelj: Jakub Kroner | funkcija: koordinatorica produkcije u Hrvatskoj<ref>{{Citation|title=Happy New Year 2|url=https://www.imdb.com/title/tt16251138/?ref_=nm_flmg_c_2_msc|publisher=Inout Studio|date=2021-12-30|accessdate=2023-10-03|first=Jakub|last=Kroner|others=Jirí Bartoska, Marco Bonini, Dominik Cicak}}</ref> * '''[[Nuovo Cinema Buie (2022.)|Nuovo Cinema Buie]]''' (2022.), dugometražni dokumentarni film | produkcija: Antitalent, HRT | redatelj: Alessio Bozzer | funkcija: istraživačica<ref>{{Citation|title=Nuovo Cinema Buie|url=https://www.imdb.com/title/tt16345506/?ref_=nm_flmg_t_1_msc|publisher=Antitalent Produkcija, HRT Television, Videoest|date=2022-09-14|accessdate=2023-10-03|first=Alessio|last=Bozzer}}</ref> * '''Traje veliko finale''' (2026.), kratkometražni igrani film | produkcija: Digital cinema environment | redatelj: Luka Galešić | funkcija: asistentica produkcije ==== Scenarij ==== * '''Ispod radara''' (2026.), dokumentarni TV serijal | produkcija: Creative Objective, naručitelj: Hrvatska radiotelevizija | redatelj Luka Tokić * '''Oči sokolove''' (2025.), dokumentarni TV serijal | produkcija: Antitalent, naručitelj: Hrvatska radiotelevizija | redatelj: Filip Filković Philatz | funkcija: scenaristica<ref>{{Citiranje weba|last=Katarina|title=THE EYES OF THE FALCON (DEVELOPMENT)|url=https://antitalent.hr/portfolio-item/the-eyes-of-the-falcon/|access-date=2023-10-03|website=antitalent|language=en-US|archive-date=6. listopada 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20231006080432/https://antitalent.hr/portfolio-item/the-eyes-of-the-falcon/|url-status=dead}}</ref> * '''Što ako crna rupa nije zapravo crna iznutra''' (2023.), kratkometražni eksperimentalni film | produkcija: [[ALU]] | redatelj: Petar Vranjković | funkcija: koscenaristica<ref>{{Citation|title=What if a Black Hole Isn't Actually Black Inside|url=https://www.imdb.com/title/tt29341412/?ref_=nm_flmg_t_1_wr|publisher=Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu|date=2023-09-20|accessdate=2023-10-03|first=Petar|last=Vranjkovic}}</ref> * '''Premisa oceana''' (status: u razvoju), dugometražni igrani film | funkcija: scenaristica<ref>{{Citiranje weba|title=CineLink Producers’ Lab Participants Reveal Projects They’ll Be Pitching in Sarajevo (Exclusive)|url=https://www.imdb.com/news/ni63722339/|access-date=2023-10-03|website=IMDb|language=en-US}}</ref> ==== Scenografija i kostimografija ==== * '''Naopako''' (2017.), kratkometražni igrani film | produkcija: [[Akademija dramske umjetnosti u Zagrebu|ADU]] | redatelj: Filip Zadro | funkcija: scenografkinja<ref>{{Citation|title=Upside Down|url=https://www.imdb.com/title/tt10807018/?ref_=nm_flmg_t_1_art|publisher=Croatian Audiovisual Centre|date=2017-10-16|accessdate=2023-10-03|first=Filip|last=Zadro|others=Ana Begic, Irena Tereza Prpic, Filip Krizan}}</ref> * '''Rojava Calling''' (2017.), kratkometražni igrani film | produkcija: [[Akademija dramske umjetnosti u Zagrebu|ADU]] | redatelj: Ante Mitrović | funkcija: scenografkinja<ref>{{Citation|title=Rojava Calling|url=https://www.imdb.com/title/tt10817192/?ref_=nm_flmg_t_2_art|publisher=Academy Of Dramatic Arts|date=2017-03-18|accessdate=2023-10-03|first=Ante|last=Mitrovic|others=Niksa Butijer, Marica Vidusic, Vedran Zivolic}}</ref> * '''Lutka''' (2017.), kratkometražni igrani film | produkcija: [[Akademija dramske umjetnosti u Zagrebu|ADU]] | redatelj: Tomislav Đurinec | funkcija: kostimografkinja<ref>{{Citation|title=The Doll|url=https://www.imdb.com/title/tt10875914/?ref_=nm_flmg_t_1_cos|publisher=Academy of Dramatic Arts Zagreb|date=2017-06-20|accessdate=2023-10-03|first=Tomislav|last=Djurinec|others=Lucija Alfier, Dajana Culjak, Martin Kuhar}}</ref> ==== Zvuk i kompozicija ==== * '''Maleni''' (2022.), kratkometražni igrani film | produkcija: Antitalent | redatelj: René Gallo | funkcija: autorica glazbe<ref>{{Citation|title=Kiddo|url=https://www.imdb.com/title/tt20874326/?ref_=nm_flmg_t_4_prd|publisher=Antitalent Produkcija|date=2022-06-21|accessdate=2023-10-03|first=Rene|last=Gallo|others=Jelena Lopatic, Damir Orlic, Noel Troselj}}</ref> * '''Promo za Odsjek dramaturgije''' (2015.), promo film | produkcija: ADU | redatelj: Filip Zadro | funkcija: kompozitorica i oblikovateljica zvuka * '''Potjera''' (2015.), kratkometražni igrani film | produkcija: ADU | redatelj: Filip Zadro | funkcija: kompozitorica i oblikovateljica zvuka == Kazalište i radio == * '''Sol na rane''' (2020.), radiodrama | produkcija: [[Hrvatski radio|HR3]], [[Hrvatska radiotelevizija]] | redatelj: Petar Vujačić | funkcija: autorica drame * '''Sol na rane''' (2019.), predstava | produkcija: Zvezdara teatar | redatelj: Ratislav Ćopić | funkcija: autorica drame * '''Mučenik''' (2018.), predstava | produkcija: ADU | redatelj: Tomislav Pavković | funkcija: dramaturginja * '''Sol na rane''' (2018.), koncertno čitanje | produkcija: [[Akademija dramske umjetnosti u Zagrebu|ADU]] | funkcija: redateljica i autorica drame * '''Maske: staroslavenska mitologija''' (2018.), performativna izložba | produkcija: Galerija Ulupuh | redateljica: Rajna Racz | funkcija: autorica teksta<ref>{{Citiranje weba|last=Art|first=Akademija|date=2018-05-12|title=MASKE – STAROSLAVENSKA MITOLOGIJA|url=https://akademija-art.hr/2018/05/12/maske-staroslavenska-mitologija/|access-date=2023-10-03|website=Akademija Art Zagreb|language=en-US}}</ref> * '''Cijankalij §218''' (2017.) cross-media projekt | produkcija: Montažstroj | redatelj: Borut Šeparović | funkcija: istraživačica * '''Tamara''' (2016.), predstava | produkcija: [[Akademija dramske umjetnosti u Zagrebu|ADU]] | redateljica: [[Arija Rizvić]] | funkcija: dramaturginja, kostimografkinja * '''Staklena menažerija''' (2016.), predstava | produkcija: [[Akademija dramske umjetnosti u Zagrebu|ADU]], [[Teatar &TD|Teatar &td]] | redateljica: [[Arija Rizvić]] | funkcija: dramaturginja, kostimografkinja * '''Lacrimosa''' (2016.), radiodrama | produkcija: [[Hrvatski radio|HR3]], [[Hrvatska radiotelevizija]] | redatelj: Mislav Brečić | funkcija: autorica drame * '''Lacrimosa''' (2015.), koncertno čitanje | produkcija: [[Akademija dramske umjetnosti u Zagrebu|ADU]] | redateljica: [[Arija Rizvić]] | funkcija: autorica drame, kompozitorica * '''Ja Buka''' (2013.), predstava | produkcija: [[Gradsko kazalište Trešnja|Kazalište Trešnja]] | redatelj: Radovan Ruždjak | funkcija: kostimografkinja * '''Očevi i sinovi''' (2013.), predstava | produkcija: [[Teatar Exit]] | redatelji: Ksenija Zec, [[Saša Božić]] | funkcija: projektna suradnica * '''Sutra (ni)je novi dan''' (2013.), predstava | produkcija: [[Teatar Exit]] | redatelj: [[Saša Anočić]] | funkcija: projektna suradnica * '''Nemirne noge''' (2012.), predstava | produkcija: [[Teatar Exit]] | redatelj: [[Saša Anočić]] | funkcija: projektna suradnica == Zbirka drama == ''Sol na rane'' objavljena je u zbirci drama [[4 drame|''4 drame'']], kao posebno izdanje [[Akademija dramske umjetnosti u Zagrebu|Akademije dramske umjetnosti]] [[Sveučilište u Zagrebu|Sveučilišta u Zagrebu]] i Studentskoga centra u Zagrebu, u sklopu Male dramske biblioteke [[Teatar &TD|Teatra &TD]].<ref>{{Citiranje weba|title=Promocija zbirke drama '4 drame' u Teatru &TD|url=https://www.tportal.hr/kultura/clanak/promocija-zbirke-drama-4-drame-u-teatru-td-20210526|access-date=2021-07-09|website=tportal.hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=2021-05-26|title=Promocija zbirke drama "4 drame" u Teatru &TD|url=https://www.teatar.hr/242974/promocija-zbirke-drama-4-drame-u-teatru-td/|access-date=2021-07-09|website=TEATAR.HR|language=hr}}</ref> == Izvori == {{izvori|32em}} == Vanjske poveznice == * [https://www.imdb.com/name/nm3343724/?ref_=nv_sr_srsg_0 IMDB filmografija: Tea Matanovic] * [https://drame.hr/hr/autori/360-tea-matanovic drame.hr: Matanović Tea] {{GLAVNIRASPORED:Matanović, Tea}} [[Kategorija:Hrvatski dramatici]] [[Kategorija:Hrvatski filmski producenti]] [[Kategorija:Scenaristi]] l055ozvr942g0h20fyi8un50rcc5wfy 7615758 7615747 2026-10-09T16:51:44Z ~2026-53416-69 374428 /* */ 7615758 wikitext text/x-wiki {{Životopis | veličina = 250px | rodno_ime = | rođenje = | mjesto_rođenja = Zagreb | državljanstvo = hrvatsko | zanimanje = dramaturginja, scenaristica, producentica | web = https://www.imdb.com/name/nm3343724/ | ime = Tea Matanović | slika = Portret Tea Matanovic.png }} '''Tea Matanović''' [[Hrvati|hrvatska]] je [[Dramaturg|dramaturginja]], [[Scenarist|scenaristica]] i [[Filmski producent|producentica]]. == Životopis == Studirala je modni dizajn na [[Tekstilno-tehnološki fakultet u Zagrebu|Tekstilno-tehnološkom fakultetu]], potom [[Dramaturgija|dramaturgiju]] na [[Akademija dramske umjetnosti u Zagrebu|Akademiji dramske umjetnosti]]. Od 2012. surađivala je s [[Teatar Exit|Teatrom Exit]] na predstavama poput ''Nemirne noge'', ''Sutra (ni)je novi dan'' te ''Očevi i sinovi''.<ref>{{Citiranje weba|title=SUTRA (NI)JE NOVI DAN {{!}} Teatar EXIT|url=https://teatarexit.hr/predstave/sutra-nije-novi-dan/|access-date=2023-10-05|website=teatarexit.hr|archive-date=4. listopada 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20231004062540/https://teatarexit.hr/predstave/sutra-nije-novi-dan/|url-status=dead}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=OČEVI I SINOVI {{!}} Teatar EXIT|url=https://teatarexit.hr/predstave/ocevi-i-sinovi/|access-date=2023-10-05|website=teatarexit.hr}}</ref> Kao dramaturginja, kostimografkinja i istraživačica surađivala je i s [[:en:Montažstroj|Montažstrojem]], [[Gradsko kazalište Trešnja|Kazalištem Trešnja]] i [[Teatar &TD|Teatrom &TD]].<ref>{{Citiranje weba|title=LJUBAV & EKONOMIJA|url=https://cijankalij.montazstroj.hr/|access-date=2023-10-05|website=Cijankalij §218|language=en-US}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Culturenet.hr - 'Ja Buka' premijerno u Kazalištu Trešnja|url=https://www.culturenet.hr/ja-buka-premijerno-u-kazalistu-tresnja/44657|access-date=2023-10-05|website=www.culturenet.hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=Hrvaćanin|first=Tim|date=2016-06-08|title="Staklena menažerija" u režiji Arije Rizvić u Teatru &TD|url=https://ziher.hr/staklena-menazerija-reziji-arije-rizvic-teatru-td/|access-date=2023-10-05|website=Ziher.hr|language=hr}}</ref> Kao dramatičarka debitirala je radiodramom ''Lacrimosa'' na Trećem programu [[Hrvatski radio|Hrvatskoga radija]].<ref>{{Citiranje weba|title=Tea Matanović: modna dizajnerica, dramaturginja, glazbenica|url=https://magazin.hrt.hr/mladi/tea-matanovic-modna-dizajnerica-dramaturginja-glazbenica-875411|access-date=2021-07-09|website=Hrvatska radiotelevizija}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=2015-05-19|title=Radio pregled tjedna|url=https://www.teatar.hr/181835/radio-pregled-tjedna-110/|access-date=2021-07-09|website=TEATAR.HR|language=hr}}</ref> Za dramu ''Sol na rane'' osvojila je 2019. nagradu za najbolji regionalni dramski tekst na FIST festivalu u Beogradu.<ref>{{Citiranje weba|date=2019-05-09|title=Predstava u Zvezdara teatru otvara 14. FIST {{!}} Zvezdra teatar|url=https://zvezdarateatar.rs/vesti/predstava-u-zvezdara-teatru-otvara-cetrnaesti-fist/|access-date=2021-07-09|website=Zvezdara Teatar|language=en-US}}</ref> Drama je iste godine postavljena u Zvezdara teatru, a 2020. izvedena kao radiodrama na Trećem programu Hrvatskoga radija.<ref>{{Citiranje weba |date=2018-11-18 |title=Jutarnji list - FOTO: NAJTALENTIRANIJA HRVATSKA MLADA SPISATELJICA 'Izbjegavam žutilo kao luk prije prvog spoja. Protiv kulture trača treba se boriti' |url=https://www.jutarnji.hr/kultura/kazaliste/foto-najtalentiranija-hrvatska-mlada-spisateljica-izbjegavam-zutilo-kao-luk-prije-prvog-spoja-protiv-kulture-traca-treba-se-boriti-8069708 |access-date=2021-07-09 |website=www.jutarnji.hr |language=hr-hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba |date=2019-03-25 |title=Jutarnji list - NOVA NADA NAŠEG DRAMSKOG PISMA Tea Matanović osvojila nagradu beogradskog FIST-a za najbolji tekst i otvara ovogodišnje, 14. izdanje |url=https://www.jutarnji.hr/kultura/kazaliste/nova-nada-naseg-dramskog-pisma-tea-matanovic-osvojila-nagradu-beogradskog-fist-a-za-najbolji-tekst-i-otvara-ovogodisnje-14-izdanje-8644205 |access-date=2021-07-09 |website=www.jutarnji.hr |language=hr-hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba |title=RETROVIZOR: DJEVOJKA O KOJOJ JOŠ UVIJEK BRUJI CIJELI INTERNET / 'Lako za to da sam atraktivna, uskoro ću imati svoju drugu diplomu, sama se uzdržavam od 15. i obožavam jesti burek i ćevape' |url=https://100posto.jutarnji.hr/news/lako-za-to-da-sam-atraktivna-uskoro-cu-imati-svoju-drugu-diplomu-sama-se-uzdrzavam-od-15-i-obozavam-jesti-burek-i-cevape1 |access-date=2021-07-09 |website=100posto.jutarnji.hr |language=hr |url-status=dead |archive-date=15. prosinca 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20191215134206/https://100posto.jutarnji.hr/news/lako-za-to-da-sam-atraktivna-uskoro-cu-imati-svoju-drugu-diplomu-sama-se-uzdrzavam-od-15-i-obozavam-jesti-burek-i-cevape1 }}</ref><ref>{{Citiranje weba |title=Tea Matanović: „Sol na rane“ :: HRT – HR 3 |url=https://radio.hrt.hr/treci-program/aod/tea-matanovic-sol-na-rane/376947/ |access-date=2021-07-09 |website=radio.hrt.hr |language=hr |archive-date=9. srpnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210709184802/https://radio.hrt.hr/treci-program/aod/tea-matanovic-sol-na-rane/376947/ |url-status=dead }}</ref> Radila je na filmovima ''Tutto il mio folle amore'' Gabrielea Salvatoresa ''i'' ''[[Murina (film)|Murina]]'' Antonete Alamat Kusijanović.<ref>{{Citiranje weba|date=2021-07-17|title=Jutarnji list - Senzacija u Cannesu! Hrvatski film “Murina” osvojio je nagradu za najbolji debitantski film|url=https://www.jutarnji.hr/kultura/film-i-televizija/senzacija-u-cannesu-hrvatski-film-murina-osvojio-je-nagradu-za-najbolji-debitantski-film-15088848|access-date=2023-10-03|website=www.jutarnji.hr|language=hr-hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=2021-07-19|title=Murina wins award for best debut film at Cannes|url=https://havc.hr/eng/info-centre/news/murina-wins-award-for-best-debut-film-at-cannes|access-date=2023-10-03|website=Havc.hr|language=en-US}}</ref> Kao razvojna producentica radila je na kratkometražnom filmu Nebojše Slijepčevića ''[[Čovjek koji nije mogao šutjeti (2024.)|Čovjek koji nije mogao šutjeti]].<ref>{{Citiranje weba|last=Badurina|first=Ana|date=2022-04-15|title=The Man Who Could Not Remain Silent on the official short film co-production forum|url=https://antitalent.hr/the-man-who-could-not-remain-silent-on-the-official-short-film-co-production-forum/|access-date=2024-08-16|website=antitalent|language=en-US|archive-date=16. kolovoza 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240816161238/https://antitalent.hr/the-man-who-could-not-remain-silent-on-the-official-short-film-co-production-forum/|url-status=dead}}</ref><ref>{{Citiranje novina|last=Brussels Short Film Festival|first=Brussels Short Film Festival|date=26/04/2022|orig-year=2022.|title=Brussels Short Film Festival, Brussels Short Film Co-Production Forum|url=https://bsff.be/wp-content/uploads/2022/04/Projects-booklet_BSFF-2022_web.pdf}}</ref>'' Film je osvojio [[Zlatna palma|''Zlatnu palmu'']] na [[Filmski festival u Cannesu|Filmskom festivalu u Cannesu]], Europsku filmsku nagradu i César te je bio nominiran za Oscara.<ref>{{Citiranje weba|title="Čovjek koji nije mogao šutjeti" osvojio francuskog Oscara|url=https://www.vecernji.hr/kultura/covjek-koji-nije-mogao-sutjeti-osvojio-francuskog-oscara-1842028|access-date=2025-03-13|website=www.vecernji.hr|language=hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Hrvatski film 'Čovjek koji nije mogao šutjeti' ušao u uži izbor za Oscara|url=https://www.tportal.hr/kultura/clanak/hrvatski-film-covjek-koji-nije-mogao-sutjeti-usao-u-uzi-izbor-za-oscara-20241217?meta_refresh=1|access-date=2025-03-13|website=tportal.hr}}</ref> Kao izvršna producentica radila je na filmu ''[[Kazneni udarac]]'' Roka Bičeka.<ref>{{Citiranje weba|title=Penalty Shot|url=http://www.antitalent.hr/penalty-shot|access-date=2021-07-09|website=antitalent|language=en-US}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=HAVC • Katalog hrvatskih filmova|url=https://havc.hr/hrvatski-film/katalog-hrvatskih-filmova/kazneni-udarac|access-date=2023-10-03|website=havc.hr|language=en-US}}</ref> Film je osvojio nagrade poput ''Štigličev pogled'' Društva slovenskih redateljica i redatelja 2022. te ''Oktavijana'' za najbolji kratkometražni film 2022.<ref>{{Citiranje weba|title=Nagrade|url=https://www.fsf.si/2021/nagrade/|access-date=2023-10-03|website=FSF|language=sl-SI}}</ref> <ref>{{Citiranje weba|date=2022-02-12|title=Nagrade Oktavijan dodijeljene po 30. put|url=https://www.hdfk.hr/nagrade-oktavijan-dodijeljene-po-30-put/|access-date=2023-10-03|website=HDFK|language=en-US|archive-date=3. listopada 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20231003114231/http://www.hdfk.hr/nagrade-oktavijan-dodijeljene-po-30-put/|url-status=dead}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Štigličeve nagrade 2022 podeljene! - Društvo slovenskih režiserjev in režiserk|url=https://www.dsr.si/2022/06/08/stigliceve-nagrade-2022-podeljene/|access-date=2023-10-03|language=sl-SI|archive-date=3. listopada 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20231003202849/https://dsr.si/2022/06/08/stigliceve-nagrade-2022-podeljene/|url-status=dead}}</ref> Bila je izvršna producentica dokumentarnog serijala ''[[Lovac na bilje]]'' te izvršna producentica u razvoju serijala ''U boj, u boj'', emitiranih na [[Hrvatska radiotelevizija|Hrvatskoj radioteleviziji]].<ref>{{Citiranje weba|last=admin|title=HERBS HUNTER|url=https://antitalent.hr/portfolio-item/herbs-hunter/|access-date=2023-10-03|website=antitalent|language=en-US}}</ref> Kao izvršna producentica radila je i na kratkometražnom filmu ''Prava istina priče o šori'' Andree Slaviček, prikazanom u programu ''Tjedna kritike'' [[Filmski festival u Cannesu|u Cannesu]].<ref>{{Citiranje weba|date=2023-05-24|title=Održana premijera filma Prava istina priče o šori u Cannesu: 'Isplati se odvažiti u isprobavanju novih načina pričanja priča'|url=https://havc.hr/infocentar/novosti/odrzana-premijera-filma-prava-istina-price-o-sori-u-cannesu-isplati-se-odvaziti-u-isprobavanju-novih-nacina-pricanja-prica|access-date=2023-10-03|website=Havc.hr|language=en-US}}</ref> Scenaristica je dokumentarnih serijala ''[[Oči sokolove]]'' i ''[[Ispod radara]]'', nastalih za Hrvatsku radioteleviziju.<ref>{{Citiranje weba|title=Oči sokolove: Međimurje|url=https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/oci-sokolove-medimurje-11963075|access-date=2025-03-13|website=Hrvatska radiotelevizija|language=hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Ispod radara|url=https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/ispod-radara-0-12906889|access-date=2026-10-03|website=Hrvatska radiotelevizija|language=hr}}</ref> Članica je Saveza scenarista i pisaca izvedbenih djela (SPID) te Hrvatske udruge producenata (HRUP).<ref>{{Citiranje weba|title=ČLANSTVO|url=https://spid.com.hr/clanstvo/|access-date=2023-04-05|website=SPID|language=en-GB}}</ref> [[Galerija Miroslav Kraljević|Galeriji Miroslav Kraljević]] pridružila se 2023., a od 2025. njezina je voditeljica.<ref>{{Citiranje weba|last=Rupnik|first=autor: Leopold|date=2024-10-28|title=Galerija je živa zajednica|url=https://vizkultura.hr/galerija-je-ziva-zajednica/|access-date=2025-03-13|website=VIZKULTURA|language=hr-HR}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Galerija Miroslav Kraljević – Nezavisna i neprofitna platforma i prostor za suvremenu umjetnost, posvećena poticanju, istraživanju, predstavljanju i dokumentiranju suvremenih umjetničkih i intelektualne praksi koje analitički i kritički propituju sadašnjost, osobito odnose politike i estetike.|url=https://g-mk.hr/|access-date=2023-04-05|language=hr}}</ref> == Filmografija == ==== Produkcija ==== * [[Čovjek koji nije mogao šutjeti (2024.)|'''Čovjek koji nije mogao šutjeti''']] (2024.), kratkometražni igrani film | produkcija: Antitalent, Contrast Films, Les Films Norfolk, Studio Virc | redatelj: Nebojša Slijepečević | funkcija: razvojna producentica * [[Prava istina priče o šori (2023.)|'''Prava istina priče o šori''']] (2023.), kratkometražni igrani film | produkcija: Antitalent, Blank – filmski inkubator, Fractal7 | redateljica: Andrea Slaviček | funkcija: izvršna producentica, voditeljica lokacije, koordinatorica castinga<ref>{{Citation|title=The Real Truth About the Fight (2023) - IMDb|url=http://www.imdb.com/title/tt15908902/fullcredits|accessdate=2023-10-03}}</ref> * '''[[Susjede bubice (2023.)|Susjede bubice]]''' (2023.), kratkometražni igrani film | produkcija: [[Akademija dramske umjetnosti u Zagrebu|ADU]] | redatelj: Filip Zadro | funkcija: producentica<ref>{{Citation|title=Creepy Crawlies|url=https://www.imdb.com/title/tt27716704/?ref_=nv_sr_srsg_0_tt_8_nm_0_q_creepy%2520crawlies|publisher=Academy of Dramatic Arts Zagreb|date=2023-05-15|accessdate=2023-10-03|first=Filip|last=Zadro|others=Zivko Anocic, Dado Cosic, Tihana Lazovic}}</ref> * '''[[Čopor (2023.)|Čopor]]''' (2023.), kratkometražni igrani film | produkcija: Antitalent | redatelj: Marko Jukić | funkcija: izvršna producentica u pripremi i snimanju * '''[[U boj, u boj! (2022.)|U boj, u boj!]]''' (2022.), dokumentarna TV serija | produkcija: Antitalent, emitirano: Hrvatska radiotelevizija | redatelj: Mladen Dizdar | funkcija: izvršna producentica u razvoju<ref>{{Citation|title=U boj, u boj!|url=https://www.imdb.com/title/tt14468962/?ref_=nm_flmg_t_3_prd|publisher=Antitalent Produkcija|accessdate=2023-10-03|others=Dusan Bucan}}</ref> * '''[[Maleni (2022.)|Maleni]]''' (2022.), kratkometražni igrani film | produkcija: Antitalent | redatelj: René Gallo | funkcija: producentica, koordinatorica castinga<ref>{{Citation|title=Kiddo|url=https://www.imdb.com/title/tt20874326/?ref_=nm_flmg_t_4_prd|publisher=Antitalent Produkcija|date=2022-06-21|accessdate=2023-10-03|first=Rene|last=Gallo|others=Jelena Lopatic, Damir Orlic, Noel Troselj}}</ref> * '''[[Lovac na bilje]]''' (2016. – 2022.), dokumentarni TV serijal | produkcija: Antitalent, emitirano: Hrvatska radiotelevizija | redatelj: [[Filip Filković|Filip Filković Philatz]] | funkcija: izvršna producentica<ref>{{Citation|title=Lovac na bilje|url=https://www.imdb.com/title/tt5320602/?ref_=nm_flmg_t_5_prd|publisher=Antitalent Produkcija|date=2016-01-09|accessdate=2023-10-03|others=Anton Rudan}}</ref> * '''[[Kazneni udarac]]''' (2021.), kratkometražni igrani film | produkcija: Antitalent, Cvinger Film, Zwinger Film | redatelj: Rok Biček | funkcija: izvršna producentica<ref>{{Citation|title=Kazneni udarac|url=https://www.imdb.com/title/tt13023000/?ref_=nm_flmg_t_6_prd|publisher=Antitalent Produkcija, Croatian Audiovisual Centre, Cvinger film|date=2021-08-11|accessdate=2023-10-03|first=Rok|last=Bicek|others=Gabrijel Dolenec, David Ivanovic, Karlo Zganec}}</ref> * '''[[Murina (film)|Murina]]''' (2021.), dugometražni igrani film | produkcija: Antitalent, RT Features | redateljica: Antoneta Alamat Kusijanović | funkcija: asistentica produkcije<ref>{{Citation|title=Murina|url=https://www.imdb.com/title/tt8434110/?ref_=nm_flmg_c_7_prd|publisher=Antitalent Produkcija, RT Features, SPOK Films|date=2022-04-08|accessdate=2023-10-03|first=Antoneta Alamat|last=Kusijanovic|others=Gracija Filipovic, Leon Lucev, Danica Curcic}}</ref> * '''[[Sretna Nova godina 2]]''' (2021.), dugometražni igrani film | produkcija: Inout Studio | redatelj: Jakub Kroner | funkcija: koordinatorica produkcije u Hrvatskoj<ref>{{Citation|title=Happy New Year 2|url=https://www.imdb.com/title/tt16251138/?ref_=nm_flmg_c_2_msc|publisher=Inout Studio|date=2021-12-30|accessdate=2023-10-03|first=Jakub|last=Kroner|others=Jirí Bartoska, Marco Bonini, Dominik Cicak}}</ref> * '''[[Nuovo Cinema Buie (2022.)|Nuovo Cinema Buie]]''' (2022.), dugometražni dokumentarni film | produkcija: Antitalent, HRT | redatelj: Alessio Bozzer | funkcija: istraživačica<ref>{{Citation|title=Nuovo Cinema Buie|url=https://www.imdb.com/title/tt16345506/?ref_=nm_flmg_t_1_msc|publisher=Antitalent Produkcija, HRT Television, Videoest|date=2022-09-14|accessdate=2023-10-03|first=Alessio|last=Bozzer}}</ref> * '''Traje veliko finale''' (2026.), kratkometražni igrani film | produkcija: Digital cinema environment | redatelj: Luka Galešić | funkcija: asistentica produkcije ==== Scenarij ==== * '''Ispod radara''' (2026.), dokumentarni TV serijal | produkcija: Creative Objective, naručitelj: Hrvatska radiotelevizija | redatelj Luka Tokić * '''Oči sokolove''' (2025.), dokumentarni TV serijal | produkcija: Antitalent, naručitelj: Hrvatska radiotelevizija | redatelj: Filip Filković Philatz | funkcija: scenaristica<ref>{{Citiranje weba|last=Katarina|title=THE EYES OF THE FALCON (DEVELOPMENT)|url=https://antitalent.hr/portfolio-item/the-eyes-of-the-falcon/|access-date=2023-10-03|website=antitalent|language=en-US|archive-date=6. listopada 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20231006080432/https://antitalent.hr/portfolio-item/the-eyes-of-the-falcon/|url-status=dead}}</ref> * '''Što ako crna rupa nije zapravo crna iznutra''' (2023.), kratkometražni eksperimentalni film | produkcija: [[ALU]] | redatelj: Petar Vranjković | funkcija: koscenaristica<ref>{{Citation|title=What if a Black Hole Isn't Actually Black Inside|url=https://www.imdb.com/title/tt29341412/?ref_=nm_flmg_t_1_wr|publisher=Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu|date=2023-09-20|accessdate=2023-10-03|first=Petar|last=Vranjkovic}}</ref> * '''Premisa oceana''' (status: u razvoju), dugometražni igrani film | funkcija: scenaristica<ref>{{Citiranje weba|title=CineLink Producers’ Lab Participants Reveal Projects They’ll Be Pitching in Sarajevo (Exclusive)|url=https://www.imdb.com/news/ni63722339/|access-date=2023-10-03|website=IMDb|language=en-US}}</ref> ==== Scenografija i kostimografija ==== * '''Naopako''' (2017.), kratkometražni igrani film | produkcija: [[Akademija dramske umjetnosti u Zagrebu|ADU]] | redatelj: Filip Zadro | funkcija: scenografkinja<ref>{{Citation|title=Upside Down|url=https://www.imdb.com/title/tt10807018/?ref_=nm_flmg_t_1_art|publisher=Croatian Audiovisual Centre|date=2017-10-16|accessdate=2023-10-03|first=Filip|last=Zadro|others=Ana Begic, Irena Tereza Prpic, Filip Krizan}}</ref> * '''Rojava Calling''' (2017.), kratkometražni igrani film | produkcija: [[Akademija dramske umjetnosti u Zagrebu|ADU]] | redatelj: Ante Mitrović | funkcija: scenografkinja<ref>{{Citation|title=Rojava Calling|url=https://www.imdb.com/title/tt10817192/?ref_=nm_flmg_t_2_art|publisher=Academy Of Dramatic Arts|date=2017-03-18|accessdate=2023-10-03|first=Ante|last=Mitrovic|others=Niksa Butijer, Marica Vidusic, Vedran Zivolic}}</ref> * '''Lutka''' (2017.), kratkometražni igrani film | produkcija: [[Akademija dramske umjetnosti u Zagrebu|ADU]] | redatelj: Tomislav Đurinec | funkcija: kostimografkinja<ref>{{Citation|title=The Doll|url=https://www.imdb.com/title/tt10875914/?ref_=nm_flmg_t_1_cos|publisher=Academy of Dramatic Arts Zagreb|date=2017-06-20|accessdate=2023-10-03|first=Tomislav|last=Djurinec|others=Lucija Alfier, Dajana Culjak, Martin Kuhar}}</ref> ==== Zvuk i kompozicija ==== * '''Maleni''' (2022.), kratkometražni igrani film | produkcija: Antitalent | redatelj: René Gallo | funkcija: autorica glazbe<ref>{{Citation|title=Kiddo|url=https://www.imdb.com/title/tt20874326/?ref_=nm_flmg_t_4_prd|publisher=Antitalent Produkcija|date=2022-06-21|accessdate=2023-10-03|first=Rene|last=Gallo|others=Jelena Lopatic, Damir Orlic, Noel Troselj}}</ref> * '''Promo za Odsjek dramaturgije''' (2015.), promo film | produkcija: ADU | redatelj: Filip Zadro | funkcija: kompozitorica i oblikovateljica zvuka * '''Potjera''' (2015.), kratkometražni igrani film | produkcija: ADU | redatelj: Filip Zadro | funkcija: kompozitorica i oblikovateljica zvuka == Kazalište i radio == * '''Sol na rane''' (2020.), radiodrama | produkcija: [[Hrvatski radio|HR3]], [[Hrvatska radiotelevizija]] | redatelj: Petar Vujačić | funkcija: autorica drame * '''Sol na rane''' (2019.), predstava | produkcija: Zvezdara teatar | redatelj: Ratislav Ćopić | funkcija: autorica drame * '''Mučenik''' (2018.), predstava | produkcija: ADU | redatelj: Tomislav Pavković | funkcija: dramaturginja * '''Sol na rane''' (2018.), koncertno čitanje | produkcija: [[Akademija dramske umjetnosti u Zagrebu|ADU]] | funkcija: redateljica i autorica drame * '''Maske: staroslavenska mitologija''' (2018.), performativna izložba | produkcija: Galerija Ulupuh | redateljica: Rajna Racz | funkcija: autorica teksta<ref>{{Citiranje weba|last=Art|first=Akademija|date=2018-05-12|title=MASKE – STAROSLAVENSKA MITOLOGIJA|url=https://akademija-art.hr/2018/05/12/maske-staroslavenska-mitologija/|access-date=2023-10-03|website=Akademija Art Zagreb|language=en-US}}</ref> * '''Cijankalij §218''' (2017.) cross-media projekt | produkcija: Montažstroj | redatelj: Borut Šeparović | funkcija: istraživačica * '''Tamara''' (2016.), predstava | produkcija: [[Akademija dramske umjetnosti u Zagrebu|ADU]] | redateljica: [[Arija Rizvić]] | funkcija: dramaturginja, kostimografkinja * '''Staklena menažerija''' (2016.), predstava | produkcija: [[Akademija dramske umjetnosti u Zagrebu|ADU]], [[Teatar &TD|Teatar &td]] | redateljica: [[Arija Rizvić]] | funkcija: dramaturginja, kostimografkinja * '''Lacrimosa''' (2016.), radiodrama | produkcija: [[Hrvatski radio|HR3]], [[Hrvatska radiotelevizija]] | redatelj: Mislav Brečić | funkcija: autorica drame * '''Lacrimosa''' (2015.), koncertno čitanje | produkcija: [[Akademija dramske umjetnosti u Zagrebu|ADU]] | redateljica: [[Arija Rizvić]] | funkcija: autorica drame, kompozitorica * '''Ja Buka''' (2013.), predstava | produkcija: [[Gradsko kazalište Trešnja|Kazalište Trešnja]] | redatelj: Radovan Ruždjak | funkcija: kostimografkinja * '''Očevi i sinovi''' (2013.), predstava | produkcija: [[Teatar Exit]] | redatelji: Ksenija Zec, [[Saša Božić]] | funkcija: projektna suradnica * '''Sutra (ni)je novi dan''' (2013.), predstava | produkcija: [[Teatar Exit]] | redatelj: [[Saša Anočić]] | funkcija: projektna suradnica * '''Nemirne noge''' (2012.), predstava | produkcija: [[Teatar Exit]] | redatelj: [[Saša Anočić]] | funkcija: projektna suradnica == Zbirka drama == ''Sol na rane'' objavljena je u zbirci drama [[4 drame|''4 drame'']], kao posebno izdanje [[Akademija dramske umjetnosti u Zagrebu|Akademije dramske umjetnosti]] [[Sveučilište u Zagrebu|Sveučilišta u Zagrebu]] i Studentskoga centra u Zagrebu, u sklopu Male dramske biblioteke [[Teatar &TD|Teatra &TD]].<ref>{{Citiranje weba|title=Promocija zbirke drama '4 drame' u Teatru &TD|url=https://www.tportal.hr/kultura/clanak/promocija-zbirke-drama-4-drame-u-teatru-td-20210526|access-date=2021-07-09|website=tportal.hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=2021-05-26|title=Promocija zbirke drama "4 drame" u Teatru &TD|url=https://www.teatar.hr/242974/promocija-zbirke-drama-4-drame-u-teatru-td/|access-date=2021-07-09|website=TEATAR.HR|language=hr}}</ref> == Izvori == {{izvori|32em}} == Vanjske poveznice == * [https://www.imdb.com/name/nm3343724/?ref_=nv_sr_srsg_0 IMDB filmografija: Tea Matanovic] * [https://drame.hr/hr/autori/360-tea-matanovic drame.hr: Matanović Tea] {{GLAVNIRASPORED:Matanović, Tea}} [[Kategorija:Hrvatski dramatici]] [[Kategorija:Hrvatski filmski producenti]] [[Kategorija:Scenaristi]] 0i6jxbe282bh9hga04vrkvgka601kyl 7615838 7615758 2026-10-09T21:19:56Z Ponor 38361 sitn. ([[m:Special:MyLanguage/User:Jon Harald Søby/diffedit|diffedit]]) 7615838 wikitext text/x-wiki {{Životopis | veličina = 250px | rodno_ime = | rođenje = | mjesto_rođenja = Zagreb | državljanstvo = hrvatsko | zanimanje = dramaturginja, scenaristica, producentica | web = https://www.imdb.com/name/nm3343724/ | ime = Tea Matanović | slika = Portret Tea Matanovic.png }} '''Tea Matanović''' [[Hrvati|hrvatska]] je [[Dramaturg|dramaturginja]], [[Scenarist|scenaristica]] i [[Filmski producent|producentica]]. == Životopis == Studirala je modni dizajn na [[Tekstilno-tehnološki fakultet u Zagrebu|Tekstilno-tehnološkom fakultetu]], potom [[Dramaturgija|dramaturgiju]] na [[Akademija dramske umjetnosti u Zagrebu|Akademiji dramske umjetnosti]]. Od 2012. surađivala je s [[Teatar Exit|Teatrom Exit]] na predstavama poput ''Nemirne noge'', ''Sutra (ni)je novi dan'' te ''Očevi i sinovi''.<ref>{{Citiranje weba|title=SUTRA (NI)JE NOVI DAN {{!}} Teatar EXIT|url=https://teatarexit.hr/predstave/sutra-nije-novi-dan/|access-date=2023-10-05|website=teatarexit.hr|archive-date=4. listopada 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20231004062540/https://teatarexit.hr/predstave/sutra-nije-novi-dan/|url-status=dead}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=OČEVI I SINOVI {{!}} Teatar EXIT|url=https://teatarexit.hr/predstave/ocevi-i-sinovi/|access-date=2023-10-05|website=teatarexit.hr}}</ref> Kao dramaturginja, kostimografkinja i istraživačica surađivala je i s [[Montažstroj|Montažstrojem]], [[Gradsko kazalište Trešnja|Kazalištem Trešnja]] i [[Teatar &TD|Teatrom &TD]].<ref>{{Citiranje weba|title=LJUBAV & EKONOMIJA|url=https://cijankalij.montazstroj.hr/|access-date=2023-10-05|website=Cijankalij §218|language=en-US}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Culturenet.hr - 'Ja Buka' premijerno u Kazalištu Trešnja|url=https://www.culturenet.hr/ja-buka-premijerno-u-kazalistu-tresnja/44657|access-date=2023-10-05|website=www.culturenet.hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=Hrvaćanin|first=Tim|date=2016-06-08|title="Staklena menažerija" u režiji Arije Rizvić u Teatru &TD|url=https://ziher.hr/staklena-menazerija-reziji-arije-rizvic-teatru-td/|access-date=2023-10-05|website=Ziher.hr|language=hr}}</ref> Kao dramatičarka debitirala je radiodramom ''Lacrimosa'' na Trećem programu [[Hrvatski radio|Hrvatskoga radija]].<ref>{{Citiranje weba|title=Tea Matanović: modna dizajnerica, dramaturginja, glazbenica|url=https://magazin.hrt.hr/mladi/tea-matanovic-modna-dizajnerica-dramaturginja-glazbenica-875411|access-date=2021-07-09|website=Hrvatska radiotelevizija}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=2015-05-19|title=Radio pregled tjedna|url=https://www.teatar.hr/181835/radio-pregled-tjedna-110/|access-date=2021-07-09|website=TEATAR.HR|language=hr}}</ref> Za dramu ''Sol na rane'' osvojila je 2019. nagradu za najbolji regionalni dramski tekst na FIST festivalu u Beogradu.<ref name="JL2019" /> Drama je iste godine postavljena u Zvezdara teatru, a 2020. izvedena kao radiodrama na Trećem programu Hrvatskoga radija.<ref>{{Citiranje weba |date=2018-11-18 |title=Izbjegavam žutilo kao luk prije prvog spoja. Protiv kulture trača treba se boriti |url=https://www.jutarnji.hr/kultura/kazaliste/foto-najtalentiranija-hrvatska-mlada-spisateljica-izbjegavam-zutilo-kao-luk-prije-prvog-spoja-protiv-kulture-traca-treba-se-boriti-8069708 |access-date=2021-07-09 |website=www.jutarnji.hr |language=hr-hr}}</ref><ref name="JL2019">{{Citiranje weba |date=2019-03-25 |title=Tea Matanović osvojila nagradu beogradskog FIST-a za najbolji tekst i otvara ovogodišnje, 14. izdanje |url=https://www.jutarnji.hr/kultura/kazaliste/nova-nada-naseg-dramskog-pisma-tea-matanovic-osvojila-nagradu-beogradskog-fist-a-za-najbolji-tekst-i-otvara-ovogodisnje-14-izdanje-8644205 |access-date=2021-07-09 |website=www.jutarnji.hr |language=hr-hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba |title=RETROVIZOR: DJEVOJKA O KOJOJ JOŠ UVIJEK BRUJI CIJELI INTERNET / 'Lako za to da sam atraktivna, uskoro ću imati svoju drugu diplomu, sama se uzdržavam od 15. i obožavam jesti burek i ćevape' |url=https://100posto.jutarnji.hr/news/lako-za-to-da-sam-atraktivna-uskoro-cu-imati-svoju-drugu-diplomu-sama-se-uzdrzavam-od-15-i-obozavam-jesti-burek-i-cevape1 |access-date=2021-07-09 |website=100posto.jutarnji.hr |language=hr |url-status=dead |archive-date=15. prosinca 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20191215134206/https://100posto.jutarnji.hr/news/lako-za-to-da-sam-atraktivna-uskoro-cu-imati-svoju-drugu-diplomu-sama-se-uzdrzavam-od-15-i-obozavam-jesti-burek-i-cevape1 }}</ref><ref>{{Citiranje weba |title=Tea Matanović: „Sol na rane“ :: HRT – HR 3 |url=https://radio.hrt.hr/treci-program/aod/tea-matanovic-sol-na-rane/376947/ |access-date=2021-07-09 |website=radio.hrt.hr |language=hr |archive-date=9. srpnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210709184802/https://radio.hrt.hr/treci-program/aod/tea-matanovic-sol-na-rane/376947/ |url-status=dead }}</ref> Radila je na filmovima ''Tutto il mio folle amore'' Gabrielea Salvatoresa ''i'' ''[[Murina (film)|Murina]]'' Antonete Alamat Kusijanović.<ref>{{Citiranje weba|date=2021-07-17|title=Jutarnji list - Senzacija u Cannesu! Hrvatski film “Murina” osvojio je nagradu za najbolji debitantski film|url=https://www.jutarnji.hr/kultura/film-i-televizija/senzacija-u-cannesu-hrvatski-film-murina-osvojio-je-nagradu-za-najbolji-debitantski-film-15088848|access-date=2023-10-03|website=www.jutarnji.hr|language=hr-hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=2021-07-19|title=Murina wins award for best debut film at Cannes|url=https://havc.hr/eng/info-centre/news/murina-wins-award-for-best-debut-film-at-cannes|access-date=2023-10-03|website=Havc.hr|language=en-US}}</ref> Kao razvojna producentica radila je na kratkometražnom filmu Nebojše Slijepčevića ''[[Čovjek koji nije mogao šutjeti (2024.)|Čovjek koji nije mogao šutjeti]].<ref>{{Citiranje weba|last=Badurina|first=Ana|date=2022-04-15|title=The Man Who Could Not Remain Silent on the official short film co-production forum|url=https://antitalent.hr/the-man-who-could-not-remain-silent-on-the-official-short-film-co-production-forum/|access-date=2024-08-16|website=antitalent|language=en-US|archive-date=16. kolovoza 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240816161238/https://antitalent.hr/the-man-who-could-not-remain-silent-on-the-official-short-film-co-production-forum/|url-status=dead}}</ref><ref>{{Citiranje novina|last=Brussels Short Film Festival|first=Brussels Short Film Festival|date=26/04/2022|orig-year=2022.|title=Brussels Short Film Festival, Brussels Short Film Co-Production Forum|url=https://bsff.be/wp-content/uploads/2022/04/Projects-booklet_BSFF-2022_web.pdf}}</ref>'' Film je osvojio [[Zlatna palma|''Zlatnu palmu'']] na [[Filmski festival u Cannesu|Filmskom festivalu u Cannesu]], Europsku filmsku nagradu i César te je bio nominiran za Oscara.<ref>{{Citiranje weba|title="Čovjek koji nije mogao šutjeti" osvojio francuskog Oscara|url=https://www.vecernji.hr/kultura/covjek-koji-nije-mogao-sutjeti-osvojio-francuskog-oscara-1842028|access-date=2025-03-13|website=www.vecernji.hr|language=hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Hrvatski film 'Čovjek koji nije mogao šutjeti' ušao u uži izbor za Oscara|url=https://www.tportal.hr/kultura/clanak/hrvatski-film-covjek-koji-nije-mogao-sutjeti-usao-u-uzi-izbor-za-oscara-20241217?meta_refresh=1|access-date=2025-03-13|website=tportal.hr}}</ref> Kao izvršna producentica radila je na filmu ''[[Kazneni udarac]]'' Roka Bičeka.<ref>{{Citiranje weba|title=Penalty Shot|url=http://www.antitalent.hr/penalty-shot|access-date=2021-07-09|website=antitalent|language=en-US}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=HAVC • Katalog hrvatskih filmova|url=https://havc.hr/hrvatski-film/katalog-hrvatskih-filmova/kazneni-udarac|access-date=2023-10-03|website=havc.hr|language=en-US}}</ref> Film je osvojio nagrade poput ''Štigličev pogled'' Društva slovenskih redateljica i redatelja 2022. te ''Oktavijana'' za najbolji kratkometražni film 2022.<ref>{{Citiranje weba|title=Nagrade|url=https://www.fsf.si/2021/nagrade/|access-date=2023-10-03|website=FSF|language=sl-SI}}</ref> <ref>{{Citiranje weba|date=2022-02-12|title=Nagrade Oktavijan dodijeljene po 30. put|url=https://www.hdfk.hr/nagrade-oktavijan-dodijeljene-po-30-put/|access-date=2023-10-03|website=HDFK|language=en-US|archive-date=3. listopada 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20231003114231/http://www.hdfk.hr/nagrade-oktavijan-dodijeljene-po-30-put/|url-status=dead}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Štigličeve nagrade 2022 podeljene! - Društvo slovenskih režiserjev in režiserk|url=https://www.dsr.si/2022/06/08/stigliceve-nagrade-2022-podeljene/|access-date=2023-10-03|language=sl-SI|archive-date=3. listopada 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20231003202849/https://dsr.si/2022/06/08/stigliceve-nagrade-2022-podeljene/|url-status=dead}}</ref> Bila je izvršna producentica dokumentarnog serijala ''[[Lovac na bilje]]'' te izvršna producentica u razvoju serijala ''U boj, u boj'', emitiranih na [[Hrvatska radiotelevizija|Hrvatskoj radioteleviziji]].<ref>{{Citiranje weba|last=admin|title=HERBS HUNTER|url=https://antitalent.hr/portfolio-item/herbs-hunter/|access-date=2023-10-03|website=antitalent|language=en-US}}</ref> Kao izvršna producentica radila je i na kratkometražnom filmu ''Prava istina priče o šori'' Andree Slaviček, prikazanom u programu ''Tjedna kritike'' [[Filmski festival u Cannesu|u Cannesu]].<ref>{{Citiranje weba|date=2023-05-24|title=Održana premijera filma Prava istina priče o šori u Cannesu: 'Isplati se odvažiti u isprobavanju novih načina pričanja priča'|url=https://havc.hr/infocentar/novosti/odrzana-premijera-filma-prava-istina-price-o-sori-u-cannesu-isplati-se-odvaziti-u-isprobavanju-novih-nacina-pricanja-prica|access-date=2023-10-03|website=Havc.hr|language=en-US}}</ref> Scenaristica je dokumentarnih serijala ''[[Oči sokolove]]'' i ''[[Ispod radara]]'', nastalih za Hrvatsku radioteleviziju.<ref>{{Citiranje weba|title=Oči sokolove: Međimurje|url=https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/oci-sokolove-medimurje-11963075|access-date=2025-03-13|website=Hrvatska radiotelevizija|language=hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Ispod radara|url=https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/ispod-radara-0-12906889|access-date=2026-10-03|website=Hrvatska radiotelevizija|language=hr}}</ref> Članica je Saveza scenarista i pisaca izvedbenih djela (SPID) te Hrvatske udruge producenata (HRUP).<ref>{{Citiranje weba|title=ČLANSTVO|url=https://spid.com.hr/clanstvo/|access-date=2023-04-05|website=SPID|language=en-GB}}</ref> [[Galerija Miroslav Kraljević|Galeriji Miroslav Kraljević]] pridružila se 2023., a od 2025. njezina je voditeljica.<ref>{{Citiranje weba|last=Rupnik|first=autor: Leopold|date=2024-10-28|title=Galerija je živa zajednica|url=https://vizkultura.hr/galerija-je-ziva-zajednica/|access-date=2025-03-13|website=VIZKULTURA|language=hr-HR}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Galerija Miroslav Kraljević – Nezavisna i neprofitna platforma i prostor za suvremenu umjetnost, posvećena poticanju, istraživanju, predstavljanju i dokumentiranju suvremenih umjetničkih i intelektualne praksi koje analitički i kritički propituju sadašnjost, osobito odnose politike i estetike.|url=https://g-mk.hr/|access-date=2023-04-05|language=hr}}</ref> == Filmografija == ==== Produkcija ==== * [[Čovjek koji nije mogao šutjeti (2024.)|'''Čovjek koji nije mogao šutjeti''']] (2024.), kratkometražni igrani film | produkcija: Antitalent, Contrast Films, Les Films Norfolk, Studio Virc | redatelj: Nebojša Slijepečević | funkcija: razvojna producentica * [[Prava istina priče o šori (2023.)|'''Prava istina priče o šori''']] (2023.), kratkometražni igrani film | produkcija: Antitalent, Blank – filmski inkubator, Fractal7 | redateljica: Andrea Slaviček | funkcija: izvršna producentica, voditeljica lokacije, koordinatorica castinga<ref>{{Citation|title=The Real Truth About the Fight (2023) - IMDb|url=http://www.imdb.com/title/tt15908902/fullcredits|accessdate=2023-10-03}}</ref> * '''[[Susjede bubice (2023.)|Susjede bubice]]''' (2023.), kratkometražni igrani film | produkcija: [[Akademija dramske umjetnosti u Zagrebu|ADU]] | redatelj: Filip Zadro | funkcija: producentica<ref>{{Citation|title=Creepy Crawlies|url=https://www.imdb.com/title/tt27716704/?ref_=nv_sr_srsg_0_tt_8_nm_0_q_creepy%2520crawlies|publisher=Academy of Dramatic Arts Zagreb|date=2023-05-15|accessdate=2023-10-03|first=Filip|last=Zadro|others=Zivko Anocic, Dado Cosic, Tihana Lazovic}}</ref> * '''[[Čopor (2023.)|Čopor]]''' (2023.), kratkometražni igrani film | produkcija: Antitalent | redatelj: Marko Jukić | funkcija: izvršna producentica u pripremi i snimanju * '''[[U boj, u boj! (2022.)|U boj, u boj!]]''' (2022.), dokumentarna TV serija | produkcija: Antitalent, emitirano: Hrvatska radiotelevizija | redatelj: Mladen Dizdar | funkcija: izvršna producentica u razvoju<ref>{{Citation|title=U boj, u boj!|url=https://www.imdb.com/title/tt14468962/?ref_=nm_flmg_t_3_prd|publisher=Antitalent Produkcija|accessdate=2023-10-03|others=Dusan Bucan}}</ref> * '''[[Maleni (2022.)|Maleni]]''' (2022.), kratkometražni igrani film | produkcija: Antitalent | redatelj: René Gallo | funkcija: producentica, koordinatorica castinga<ref>{{Citation|title=Kiddo|url=https://www.imdb.com/title/tt20874326/?ref_=nm_flmg_t_4_prd|publisher=Antitalent Produkcija|date=2022-06-21|accessdate=2023-10-03|first=Rene|last=Gallo|others=Jelena Lopatic, Damir Orlic, Noel Troselj}}</ref> * '''[[Lovac na bilje]]''' (2016. – 2022.), dokumentarni TV serijal | produkcija: Antitalent, emitirano: Hrvatska radiotelevizija | redatelj: [[Filip Filković|Filip Filković Philatz]] | funkcija: izvršna producentica<ref>{{Citation|title=Lovac na bilje|url=https://www.imdb.com/title/tt5320602/?ref_=nm_flmg_t_5_prd|publisher=Antitalent Produkcija|date=2016-01-09|accessdate=2023-10-03|others=Anton Rudan}}</ref> * '''[[Kazneni udarac]]''' (2021.), kratkometražni igrani film | produkcija: Antitalent, Cvinger Film, Zwinger Film | redatelj: Rok Biček | funkcija: izvršna producentica<ref>{{Citation|title=Kazneni udarac|url=https://www.imdb.com/title/tt13023000/?ref_=nm_flmg_t_6_prd|publisher=Antitalent Produkcija, Croatian Audiovisual Centre, Cvinger film|date=2021-08-11|accessdate=2023-10-03|first=Rok|last=Bicek|others=Gabrijel Dolenec, David Ivanovic, Karlo Zganec}}</ref> * '''[[Murina (film)|Murina]]''' (2021.), dugometražni igrani film | produkcija: Antitalent, RT Features | redateljica: Antoneta Alamat Kusijanović | funkcija: asistentica produkcije<ref>{{Citation|title=Murina|url=https://www.imdb.com/title/tt8434110/?ref_=nm_flmg_c_7_prd|publisher=Antitalent Produkcija, RT Features, SPOK Films|date=2022-04-08|accessdate=2023-10-03|first=Antoneta Alamat|last=Kusijanovic|others=Gracija Filipovic, Leon Lucev, Danica Curcic}}</ref> * '''[[Sretna Nova godina 2]]''' (2021.), dugometražni igrani film | produkcija: Inout Studio | redatelj: Jakub Kroner | funkcija: koordinatorica produkcije u Hrvatskoj<ref>{{Citation|title=Happy New Year 2|url=https://www.imdb.com/title/tt16251138/?ref_=nm_flmg_c_2_msc|publisher=Inout Studio|date=2021-12-30|accessdate=2023-10-03|first=Jakub|last=Kroner|others=Jirí Bartoska, Marco Bonini, Dominik Cicak}}</ref> * '''[[Nuovo Cinema Buie (2022.)|Nuovo Cinema Buie]]''' (2022.), dugometražni dokumentarni film | produkcija: Antitalent, HRT | redatelj: Alessio Bozzer | funkcija: istraživačica<ref>{{Citation|title=Nuovo Cinema Buie|url=https://www.imdb.com/title/tt16345506/?ref_=nm_flmg_t_1_msc|publisher=Antitalent Produkcija, HRT Television, Videoest|date=2022-09-14|accessdate=2023-10-03|first=Alessio|last=Bozzer}}</ref> * '''Traje veliko finale''' (2026.), kratkometražni igrani film | produkcija: Digital cinema environment | redatelj: Luka Galešić | funkcija: asistentica produkcije ==== Scenarij ==== * '''Ispod radara''' (2026.), dokumentarni TV serijal | produkcija: Creative Objective, naručitelj: Hrvatska radiotelevizija | redatelj Luka Tokić * '''Oči sokolove''' (2025.), dokumentarni TV serijal | produkcija: Antitalent, naručitelj: Hrvatska radiotelevizija | redatelj: Filip Filković Philatz | funkcija: scenaristica<ref>{{Citiranje weba|last=Katarina|title=THE EYES OF THE FALCON (DEVELOPMENT)|url=https://antitalent.hr/portfolio-item/the-eyes-of-the-falcon/|access-date=2023-10-03|website=antitalent|language=en-US|archive-date=6. listopada 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20231006080432/https://antitalent.hr/portfolio-item/the-eyes-of-the-falcon/|url-status=dead}}</ref> * '''Što ako crna rupa nije zapravo crna iznutra''' (2023.), kratkometražni eksperimentalni film | produkcija: [[ALU]] | redatelj: Petar Vranjković | funkcija: koscenaristica<ref>{{Citation|title=What if a Black Hole Isn't Actually Black Inside|url=https://www.imdb.com/title/tt29341412/?ref_=nm_flmg_t_1_wr|publisher=Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu|date=2023-09-20|accessdate=2023-10-03|first=Petar|last=Vranjkovic}}</ref> * '''Premisa oceana''' (status: u razvoju), dugometražni igrani film | funkcija: scenaristica<ref>{{Citiranje weba|title=CineLink Producers’ Lab Participants Reveal Projects They’ll Be Pitching in Sarajevo (Exclusive)|url=https://www.imdb.com/news/ni63722339/|access-date=2023-10-03|website=IMDb|language=en-US}}</ref> ==== Scenografija i kostimografija ==== * '''Naopako''' (2017.), kratkometražni igrani film | produkcija: [[Akademija dramske umjetnosti u Zagrebu|ADU]] | redatelj: Filip Zadro | funkcija: scenografkinja<ref>{{Citation|title=Upside Down|url=https://www.imdb.com/title/tt10807018/?ref_=nm_flmg_t_1_art|publisher=Croatian Audiovisual Centre|date=2017-10-16|accessdate=2023-10-03|first=Filip|last=Zadro|others=Ana Begic, Irena Tereza Prpic, Filip Krizan}}</ref> * '''Rojava Calling''' (2017.), kratkometražni igrani film | produkcija: [[Akademija dramske umjetnosti u Zagrebu|ADU]] | redatelj: Ante Mitrović | funkcija: scenografkinja<ref>{{Citation|title=Rojava Calling|url=https://www.imdb.com/title/tt10817192/?ref_=nm_flmg_t_2_art|publisher=Academy Of Dramatic Arts|date=2017-03-18|accessdate=2023-10-03|first=Ante|last=Mitrovic|others=Niksa Butijer, Marica Vidusic, Vedran Zivolic}}</ref> * '''Lutka''' (2017.), kratkometražni igrani film | produkcija: [[Akademija dramske umjetnosti u Zagrebu|ADU]] | redatelj: Tomislav Đurinec | funkcija: kostimografkinja<ref>{{Citation|title=The Doll|url=https://www.imdb.com/title/tt10875914/?ref_=nm_flmg_t_1_cos|publisher=Academy of Dramatic Arts Zagreb|date=2017-06-20|accessdate=2023-10-03|first=Tomislav|last=Djurinec|others=Lucija Alfier, Dajana Culjak, Martin Kuhar}}</ref> ==== Zvuk i kompozicija ==== * '''Maleni''' (2022.), kratkometražni igrani film | produkcija: Antitalent | redatelj: René Gallo | funkcija: autorica glazbe<ref>{{Citation|title=Kiddo|url=https://www.imdb.com/title/tt20874326/?ref_=nm_flmg_t_4_prd|publisher=Antitalent Produkcija|date=2022-06-21|accessdate=2023-10-03|first=Rene|last=Gallo|others=Jelena Lopatic, Damir Orlic, Noel Troselj}}</ref> * '''Promo za Odsjek dramaturgije''' (2015.), promo film | produkcija: ADU | redatelj: Filip Zadro | funkcija: kompozitorica i oblikovateljica zvuka * '''Potjera''' (2015.), kratkometražni igrani film | produkcija: ADU | redatelj: Filip Zadro | funkcija: kompozitorica i oblikovateljica zvuka == Kazalište i radio == * '''Sol na rane''' (2020.), radiodrama | produkcija: [[Hrvatski radio|HR3]], [[Hrvatska radiotelevizija]] | redatelj: Petar Vujačić | funkcija: autorica drame * '''Sol na rane''' (2019.), predstava | produkcija: Zvezdara teatar | redatelj: Ratislav Ćopić | funkcija: autorica drame * '''Mučenik''' (2018.), predstava | produkcija: ADU | redatelj: Tomislav Pavković | funkcija: dramaturginja * '''Sol na rane''' (2018.), koncertno čitanje | produkcija: [[Akademija dramske umjetnosti u Zagrebu|ADU]] | funkcija: redateljica i autorica drame * '''Maske: staroslavenska mitologija''' (2018.), performativna izložba | produkcija: Galerija Ulupuh | redateljica: Rajna Racz | funkcija: autorica teksta<ref>{{Citiranje weba|last=Art|first=Akademija|date=2018-05-12|title=MASKE – STAROSLAVENSKA MITOLOGIJA|url=https://akademija-art.hr/2018/05/12/maske-staroslavenska-mitologija/|access-date=2023-10-03|website=Akademija Art Zagreb|language=en-US}}</ref> * '''Cijankalij §218''' (2017.) cross-media projekt | produkcija: Montažstroj | redatelj: Borut Šeparović | funkcija: istraživačica * '''Tamara''' (2016.), predstava | produkcija: [[Akademija dramske umjetnosti u Zagrebu|ADU]] | redateljica: [[Arija Rizvić]] | funkcija: dramaturginja, kostimografkinja * '''Staklena menažerija''' (2016.), predstava | produkcija: [[Akademija dramske umjetnosti u Zagrebu|ADU]], [[Teatar &TD|Teatar &td]] | redateljica: [[Arija Rizvić]] | funkcija: dramaturginja, kostimografkinja * '''Lacrimosa''' (2016.), radiodrama | produkcija: [[Hrvatski radio|HR3]], [[Hrvatska radiotelevizija]] | redatelj: Mislav Brečić | funkcija: autorica drame * '''Lacrimosa''' (2015.), koncertno čitanje | produkcija: [[Akademija dramske umjetnosti u Zagrebu|ADU]] | redateljica: [[Arija Rizvić]] | funkcija: autorica drame, kompozitorica * '''Ja Buka''' (2013.), predstava | produkcija: [[Gradsko kazalište Trešnja|Kazalište Trešnja]] | redatelj: Radovan Ruždjak | funkcija: kostimografkinja * '''Očevi i sinovi''' (2013.), predstava | produkcija: [[Teatar Exit]] | redatelji: Ksenija Zec, [[Saša Božić]] | funkcija: projektna suradnica * '''Sutra (ni)je novi dan''' (2013.), predstava | produkcija: [[Teatar Exit]] | redatelj: [[Saša Anočić]] | funkcija: projektna suradnica * '''Nemirne noge''' (2012.), predstava | produkcija: [[Teatar Exit]] | redatelj: [[Saša Anočić]] | funkcija: projektna suradnica == Zbirka drama == ''Sol na rane'' objavljena je u zbirci drama [[4 drame|''4 drame'']], kao posebno izdanje [[Akademija dramske umjetnosti u Zagrebu|Akademije dramske umjetnosti]] [[Sveučilište u Zagrebu|Sveučilišta u Zagrebu]] i Studentskoga centra u Zagrebu, u sklopu Male dramske biblioteke [[Teatar &TD|Teatra &TD]].<ref>{{Citiranje weba|title=Promocija zbirke drama '4 drame' u Teatru &TD|url=https://www.tportal.hr/kultura/clanak/promocija-zbirke-drama-4-drame-u-teatru-td-20210526|access-date=2021-07-09|website=tportal.hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=2021-05-26|title=Promocija zbirke drama "4 drame" u Teatru &TD|url=https://www.teatar.hr/242974/promocija-zbirke-drama-4-drame-u-teatru-td/|access-date=2021-07-09|website=TEATAR.HR|language=hr}}</ref> == Izvori == {{izvori|32em}} == Vanjske poveznice == * [https://www.imdb.com/name/nm3343724/?ref_=nv_sr_srsg_0 IMDB filmografija: Tea Matanovic] * [https://drame.hr/hr/autori/360-tea-matanovic drame.hr: Matanović Tea] {{GLAVNIRASPORED:Matanović, Tea}} [[Kategorija:Hrvatski dramatici]] [[Kategorija:Hrvatski filmski producenti]] [[Kategorija:Scenaristi]] m1v0k7pav0tn1ra2feavw8piotso448 7615901 7615838 2026-10-09T22:38:08Z Ponor 38361 7615901 wikitext text/x-wiki {{Životopis | veličina = 250px | rodno_ime = | rođenje = | mjesto_rođenja = Zagreb | državljanstvo = hrvatsko | zanimanje = dramaturginja, scenaristica, producentica | web = https://www.imdb.com/name/nm3343724/ | ime = Tea Matanović | slika = Portret Tea Matanovic.png }} '''Tea Matanović''' [[Hrvati|hrvatska]] je [[Dramaturg|dramaturginja]], [[Scenarist|scenaristica]] i [[Filmski producent|producentica]]. == Životopis == Studirala je modni dizajn na [[Tekstilno-tehnološki fakultet u Zagrebu|Tekstilno-tehnološkom fakultetu]], potom [[Dramaturgija|dramaturgiju]] na [[Akademija dramske umjetnosti u Zagrebu|Akademiji dramske umjetnosti]]. Od 2012. surađivala je s [[Teatar Exit|Teatrom Exit]] na predstavama poput ''Nemirne noge'', ''Sutra (ni)je novi dan'' te ''Očevi i sinovi''.<ref>{{Citiranje weba|title=SUTRA (NI)JE NOVI DAN {{!}} Teatar EXIT|url=https://teatarexit.hr/predstave/sutra-nije-novi-dan/|access-date=2023-10-05|website=teatarexit.hr|archive-date=4. listopada 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20231004062540/https://teatarexit.hr/predstave/sutra-nije-novi-dan/|url-status=dead}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=OČEVI I SINOVI {{!}} Teatar EXIT|url=https://teatarexit.hr/predstave/ocevi-i-sinovi/|access-date=2023-10-05|website=teatarexit.hr}}</ref> Kao dramaturginja, kostimografkinja i istraživačica surađivala je i s [[Montažstroj|Montažstrojem]], [[Gradsko kazalište Trešnja|Kazalištem Trešnja]] i [[Teatar &TD|Teatrom &TD]].<ref>{{Citiranje weba|title=LJUBAV & EKONOMIJA|url=https://cijankalij.montazstroj.hr/|access-date=2023-10-05|website=Cijankalij §218|language=en-US}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Culturenet.hr - 'Ja Buka' premijerno u Kazalištu Trešnja|url=https://www.culturenet.hr/ja-buka-premijerno-u-kazalistu-tresnja/44657|access-date=2023-10-05|website=www.culturenet.hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=Hrvaćanin|first=Tim|date=2016-06-08|title="Staklena menažerija" u režiji Arije Rizvić u Teatru &TD|url=https://ziher.hr/staklena-menazerija-reziji-arije-rizvic-teatru-td/|access-date=2023-10-05|website=Ziher.hr|language=hr}}</ref> Kao dramatičarka debitirala je radiodramom ''Lacrimosa'' na Trećem programu [[Hrvatski radio|Hrvatskoga radija]].<ref>{{Citiranje weba|title=Tea Matanović: modna dizajnerica, dramaturginja, glazbenica|url=https://magazin.hrt.hr/mladi/tea-matanovic-modna-dizajnerica-dramaturginja-glazbenica-875411|access-date=2021-07-09|website=Hrvatska radiotelevizija}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=2015-05-19|title=Radio pregled tjedna|url=https://www.teatar.hr/181835/radio-pregled-tjedna-110/|access-date=2021-07-09|website=TEATAR.HR|language=hr}}</ref> Za dramu ''Sol na rane'' osvojila je 2019. nagradu za najbolji regionalni dramski tekst na FIST festivalu u Beogradu.<ref name="JL2019" /> Drama je iste godine postavljena u Zvezdara teatru, a 2020. izvedena kao radiodrama na Trećem programu Hrvatskoga radija.<ref>{{Citiranje weba |date=2018-11-18 |title=Izbjegavam žutilo kao luk prije prvog spoja. Protiv kulture trača treba se boriti |url=https://www.jutarnji.hr/kultura/kazaliste/foto-najtalentiranija-hrvatska-mlada-spisateljica-izbjegavam-zutilo-kao-luk-prije-prvog-spoja-protiv-kulture-traca-treba-se-boriti-8069708 |access-date=2021-07-09 |website=www.jutarnji.hr |language=hr-hr}}</ref><ref name="JL2019">{{Citiranje weba |date=2019-03-25 |title=Tea Matanović osvojila nagradu beogradskog FIST-a za najbolji tekst i otvara ovogodišnje, 14. izdanje |url=https://www.jutarnji.hr/kultura/kazaliste/nova-nada-naseg-dramskog-pisma-tea-matanovic-osvojila-nagradu-beogradskog-fist-a-za-najbolji-tekst-i-otvara-ovogodisnje-14-izdanje-8644205 |access-date=2021-07-09 |website=www.jutarnji.hr |language=hr-hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba |title=RETROVIZOR: DJEVOJKA O KOJOJ JOŠ UVIJEK BRUJI CIJELI INTERNET / 'Lako za to da sam atraktivna, uskoro ću imati svoju drugu diplomu, sama se uzdržavam od 15. i obožavam jesti burek i ćevape' |url=https://100posto.jutarnji.hr/news/lako-za-to-da-sam-atraktivna-uskoro-cu-imati-svoju-drugu-diplomu-sama-se-uzdrzavam-od-15-i-obozavam-jesti-burek-i-cevape1 |access-date=2021-07-09 |website=100posto.jutarnji.hr |language=hr |url-status=dead |archive-date=15. prosinca 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20191215134206/https://100posto.jutarnji.hr/news/lako-za-to-da-sam-atraktivna-uskoro-cu-imati-svoju-drugu-diplomu-sama-se-uzdrzavam-od-15-i-obozavam-jesti-burek-i-cevape1 }}</ref><ref>{{Citiranje weba |title=Tea Matanović: „Sol na rane“ :: HRT – HR 3 |url=https://radio.hrt.hr/treci-program/aod/tea-matanovic-sol-na-rane/376947/ |access-date=2021-07-09 |website=radio.hrt.hr |language=hr |archive-date=9. srpnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210709184802/https://radio.hrt.hr/treci-program/aod/tea-matanovic-sol-na-rane/376947/ |url-status=dead }}</ref> Radila je na filmovima ''Tutto il mio folle amore'' Gabrielea Salvatoresa ''i'' ''[[Murina (film)|Murina]]'' Antonete Alamat Kusijanović.<ref>{{Citiranje weba|date=2021-07-17|title=Jutarnji list - Senzacija u Cannesu! Hrvatski film “Murina” osvojio je nagradu za najbolji debitantski film|url=https://www.jutarnji.hr/kultura/film-i-televizija/senzacija-u-cannesu-hrvatski-film-murina-osvojio-je-nagradu-za-najbolji-debitantski-film-15088848|access-date=2023-10-03|website=www.jutarnji.hr|language=hr-hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=2021-07-19|title=Murina wins award for best debut film at Cannes|url=https://havc.hr/eng/info-centre/news/murina-wins-award-for-best-debut-film-at-cannes|access-date=2023-10-03|website=Havc.hr|language=en-US}}</ref> Kao razvojna producentica radila je na kratkometražnom filmu Nebojše Slijepčevića ''[[Čovjek koji nije mogao šutjeti (2024.)|Čovjek koji nije mogao šutjeti]].<ref>{{Citiranje weba|last=Badurina|first=Ana|date=2022-04-15|title=The Man Who Could Not Remain Silent on the official short film co-production forum|url=https://antitalent.hr/the-man-who-could-not-remain-silent-on-the-official-short-film-co-production-forum/|access-date=2024-08-16|website=antitalent|language=en-US|archive-date=16. kolovoza 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240816161238/https://antitalent.hr/the-man-who-could-not-remain-silent-on-the-official-short-film-co-production-forum/|url-status=dead}}</ref><ref>{{Citiranje novina|last=Brussels Short Film Festival|first=Brussels Short Film Festival|date=26/04/2022|orig-year=2022.|title=Brussels Short Film Festival, Brussels Short Film Co-Production Forum|url=https://bsff.be/wp-content/uploads/2022/04/Projects-booklet_BSFF-2022_web.pdf}}</ref>'' Film je osvojio [[Zlatna palma|''Zlatnu palmu'']] na [[Filmski festival u Cannesu|Filmskom festivalu u Cannesu]], Europsku filmsku nagradu i César te je bio nominiran za Oscara.<ref>{{Citiranje weba|title="Čovjek koji nije mogao šutjeti" osvojio francuskog Oscara|url=https://www.vecernji.hr/kultura/covjek-koji-nije-mogao-sutjeti-osvojio-francuskog-oscara-1842028|access-date=2025-03-13|website=www.vecernji.hr|language=hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Hrvatski film 'Čovjek koji nije mogao šutjeti' ušao u uži izbor za Oscara|url=https://www.tportal.hr/kultura/clanak/hrvatski-film-covjek-koji-nije-mogao-sutjeti-usao-u-uzi-izbor-za-oscara-20241217?meta_refresh=1|access-date=2025-03-13|website=tportal.hr}}</ref> Kao izvršna producentica radila je na filmu ''[[Kazneni udarac]]'' Roka Bičeka.<ref>{{Citiranje weba|title=Penalty Shot|url=http://www.antitalent.hr/penalty-shot|access-date=2021-07-09|website=antitalent|language=en-US}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=HAVC • Katalog hrvatskih filmova|url=https://havc.hr/hrvatski-film/katalog-hrvatskih-filmova/kazneni-udarac|access-date=2023-10-03|website=havc.hr|language=en-US}}</ref> Film je osvojio nagrade poput ''Štigličev pogled'' Društva slovenskih redateljica i redatelja 2022. te ''Oktavijana'' za najbolji kratkometražni film 2022.<ref>{{Citiranje weba|title=Nagrade|url=https://www.fsf.si/2021/nagrade/|access-date=2023-10-03|website=FSF|language=sl-SI}}</ref> <ref>{{Citiranje weba|date=2022-02-12|title=Nagrade Oktavijan dodijeljene po 30. put|url=https://www.hdfk.hr/nagrade-oktavijan-dodijeljene-po-30-put/|access-date=2023-10-03|website=HDFK|language=en-US|archive-date=3. listopada 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20231003114231/http://www.hdfk.hr/nagrade-oktavijan-dodijeljene-po-30-put/|url-status=dead}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Štigličeve nagrade 2022 podeljene! - Društvo slovenskih režiserjev in režiserk|url=https://www.dsr.si/2022/06/08/stigliceve-nagrade-2022-podeljene/|access-date=2023-10-03|language=sl-SI|archive-date=3. listopada 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20231003202849/https://dsr.si/2022/06/08/stigliceve-nagrade-2022-podeljene/|url-status=dead}}</ref> Bila je izvršna producentica dokumentarnog serijala ''[[Lovac na bilje]]'' te izvršna producentica u razvoju serijala ''U boj, u boj'', emitiranih na [[Hrvatska radiotelevizija|Hrvatskoj radioteleviziji]].<ref>{{Citiranje weba|last=admin|title=HERBS HUNTER|url=https://antitalent.hr/portfolio-item/herbs-hunter/|access-date=2023-10-03|website=antitalent|language=en-US}}</ref> Kao izvršna producentica radila je i na kratkometražnom filmu ''Prava istina priče o šori'' Andree Slaviček, prikazanom u programu ''Tjedna kritike'' [[Filmski festival u Cannesu|u Cannesu]].<ref>{{Citiranje weba|date=2023-05-24|title=Održana premijera filma Prava istina priče o šori u Cannesu: 'Isplati se odvažiti u isprobavanju novih načina pričanja priča'|url=https://havc.hr/infocentar/novosti/odrzana-premijera-filma-prava-istina-price-o-sori-u-cannesu-isplati-se-odvaziti-u-isprobavanju-novih-nacina-pricanja-prica|access-date=2023-10-03|website=Havc.hr|language=en-US}}</ref> Scenaristica je dokumentarnih serijala ''[[Oči sokolove]]'' i ''[[Ispod radara]]'', nastalih za Hrvatsku radioteleviziju.<ref>{{Citiranje weba|title=Oči sokolove: Međimurje|url=https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/oci-sokolove-medimurje-11963075|access-date=2025-03-13|website=Hrvatska radiotelevizija|language=hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Ispod radara|url=https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/ispod-radara-0-12906889|access-date=2026-10-03|website=Hrvatska radiotelevizija|language=hr}}</ref> Članica je Saveza scenarista i pisaca izvedbenih djela (SPID) te Hrvatske udruge producenata (HRUP).<ref>{{Citiranje weba|title=ČLANSTVO|url=https://spid.com.hr/clanstvo/|access-date=2023-04-05|website=SPID|language=en-GB}}</ref> [[Galerija Miroslav Kraljević|Galeriji Miroslav Kraljević]] pridružila se 2023., a od 2025. njezina je voditeljica.<ref>{{Citiranje weba|last=Rupnik|first=autor: Leopold|date=2024-10-28|title=Galerija je živa zajednica|url=https://vizkultura.hr/galerija-je-ziva-zajednica/|access-date=2025-03-13|website=VIZKULTURA|language=hr-HR}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Galerija Miroslav Kraljević – Nezavisna i neprofitna platforma i prostor za suvremenu umjetnost, posvećena poticanju, istraživanju, predstavljanju i dokumentiranju suvremenih umjetničkih i intelektualne praksi koje analitički i kritički propituju sadašnjost, osobito odnose politike i estetike.|url=https://g-mk.hr/|access-date=2023-04-05|language=hr}}</ref> == Filmografija == ==== Produkcija ==== * [[Čovjek koji nije mogao šutjeti (2024.)|''Čovjek koji nije mogao šutjeti'']] (2024.), kratkometražni igrani film | produkcija: Antitalent, Contrast Films, Les Films Norfolk, Studio Virc | redatelj: Nebojša Slijepečević | funkcija: razvojna producentica * [[Prava istina priče o šori (2023.)|''Prava istina priče o šori'']] (2023.), kratkometražni igrani film | produkcija: Antitalent, Blank – filmski inkubator, Fractal7 | redateljica: Andrea Slaviček | funkcija: izvršna producentica, voditeljica lokacije, koordinatorica castinga<ref>{{Citation|title=The Real Truth About the Fight (2023) - IMDb|url=http://www.imdb.com/title/tt15908902/fullcredits|accessdate=2023-10-03}}</ref> * ''[[Susjede bubice (2023.)|Susjede bubice]]'' (2023.), kratkometražni igrani film | produkcija: [[Akademija dramske umjetnosti u Zagrebu|ADU]] | redatelj: Filip Zadro | funkcija: producentica<ref>{{Citation|title=Creepy Crawlies|url=https://www.imdb.com/title/tt27716704/?ref_=nv_sr_srsg_0_tt_8_nm_0_q_creepy%2520crawlies|publisher=Academy of Dramatic Arts Zagreb|date=2023-05-15|accessdate=2023-10-03|first=Filip|last=Zadro|others=Zivko Anocic, Dado Cosic, Tihana Lazovic}}</ref> * ''[[Čopor (2023.)|Čopor]]'' (2023.), kratkometražni igrani film | produkcija: Antitalent | redatelj: Marko Jukić | funkcija: izvršna producentica u pripremi i snimanju * ''[[U boj, u boj! (2022.)|U boj, u boj!]]'' (2022.), dokumentarna TV serija | produkcija: Antitalent, emitirano: Hrvatska radiotelevizija | redatelj: Mladen Dizdar | funkcija: izvršna producentica u razvoju<ref>{{Citation|title=U boj, u boj!|url=https://www.imdb.com/title/tt14468962/?ref_=nm_flmg_t_3_prd|publisher=Antitalent Produkcija|accessdate=2023-10-03|others=Dusan Bucan}}</ref> * ''[[Maleni (2022.)|Maleni]]'' (2022.), kratkometražni igrani film | produkcija: Antitalent | redatelj: René Gallo | funkcija: producentica, koordinatorica castinga<ref>{{Citation|title=Kiddo|url=https://www.imdb.com/title/tt20874326/?ref_=nm_flmg_t_4_prd|publisher=Antitalent Produkcija|date=2022-06-21|accessdate=2023-10-03|first=Rene|last=Gallo|others=Jelena Lopatic, Damir Orlic, Noel Troselj}}</ref> * ''[[Lovac na bilje]]'' (2016. – 2022.), dokumentarni TV serijal | produkcija: Antitalent, emitirano: Hrvatska radiotelevizija | redatelj: [[Filip Filković|Filip Filković Philatz]] | funkcija: izvršna producentica<ref>{{Citation|title=Lovac na bilje|url=https://www.imdb.com/title/tt5320602/?ref_=nm_flmg_t_5_prd|publisher=Antitalent Produkcija|date=2016-01-09|accessdate=2023-10-03|others=Anton Rudan}}</ref> * ''[[Kazneni udarac]]'' (2021.), kratkometražni igrani film | produkcija: Antitalent, Cvinger Film, Zwinger Film | redatelj: Rok Biček | funkcija: izvršna producentica<ref>{{Citation|title=Kazneni udarac|url=https://www.imdb.com/title/tt13023000/?ref_=nm_flmg_t_6_prd|publisher=Antitalent Produkcija, Croatian Audiovisual Centre, Cvinger film|date=2021-08-11|accessdate=2023-10-03|first=Rok|last=Bicek|others=Gabrijel Dolenec, David Ivanovic, Karlo Zganec}}</ref> * ''[[Murina (film)|Murina]]'' (2021.), dugometražni igrani film | produkcija: Antitalent, RT Features | redateljica: Antoneta Alamat Kusijanović | funkcija: asistentica produkcije<ref>{{Citation|title=Murina|url=https://www.imdb.com/title/tt8434110/?ref_=nm_flmg_c_7_prd|publisher=Antitalent Produkcija, RT Features, SPOK Films|date=2022-04-08|accessdate=2023-10-03|first=Antoneta Alamat|last=Kusijanovic|others=Gracija Filipovic, Leon Lucev, Danica Curcic}}</ref> * ''[[Sretna Nova godina 2]]'' (2021.), dugometražni igrani film | produkcija: Inout Studio | redatelj: Jakub Kroner | funkcija: koordinatorica produkcije u Hrvatskoj<ref>{{Citation|title=Happy New Year 2|url=https://www.imdb.com/title/tt16251138/?ref_=nm_flmg_c_2_msc|publisher=Inout Studio|date=2021-12-30|accessdate=2023-10-03|first=Jakub|last=Kroner|others=Jirí Bartoska, Marco Bonini, Dominik Cicak}}</ref> * ''[[Nuovo Cinema Buie (2022.)|Nuovo Cinema Buie]]'' (2022.), dugometražni dokumentarni film | produkcija: Antitalent, HRT | redatelj: Alessio Bozzer | funkcija: istraživačica<ref>{{Citation|title=Nuovo Cinema Buie|url=https://www.imdb.com/title/tt16345506/?ref_=nm_flmg_t_1_msc|publisher=Antitalent Produkcija, HRT Television, Videoest|date=2022-09-14|accessdate=2023-10-03|first=Alessio|last=Bozzer}}</ref> * ''Traje veliko finale'' (2026.), kratkometražni igrani film | produkcija: Digital cinema environment | redatelj: Luka Galešić | funkcija: asistentica produkcije ==== Scenarij ==== * ''Ispod radara'' (2026.), dokumentarni TV serijal | produkcija: Creative Objective, naručitelj: Hrvatska radiotelevizija | redatelj Luka Tokić * ''Oči sokolove'' (2025.), dokumentarni TV serijal | produkcija: Antitalent, naručitelj: Hrvatska radiotelevizija | redatelj: Filip Filković Philatz | funkcija: scenaristica<ref>{{Citiranje weba|last=Katarina|title=THE EYES OF THE FALCON (DEVELOPMENT)|url=https://antitalent.hr/portfolio-item/the-eyes-of-the-falcon/|access-date=2023-10-03|website=antitalent|language=en-US|archive-date=6. listopada 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20231006080432/https://antitalent.hr/portfolio-item/the-eyes-of-the-falcon/|url-status=dead}}</ref> * ''Što ako crna rupa nije zapravo crna iznutra'' (2023.), kratkometražni eksperimentalni film | produkcija: [[ALU]] | redatelj: Petar Vranjković | funkcija: koscenaristica<ref>{{Citation|title=What if a Black Hole Isn't Actually Black Inside|url=https://www.imdb.com/title/tt29341412/?ref_=nm_flmg_t_1_wr|publisher=Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu|date=2023-09-20|accessdate=2023-10-03|first=Petar|last=Vranjkovic}}</ref> * ''Premisa oceana'' (status: u razvoju), dugometražni igrani film | funkcija: scenaristica<ref>{{Citiranje weba|title=CineLink Producers’ Lab Participants Reveal Projects They’ll Be Pitching in Sarajevo (Exclusive)|url=https://www.imdb.com/news/ni63722339/|access-date=2023-10-03|website=IMDb|language=en-US}}</ref> ==== Scenografija i kostimografija ==== * ''Naopako'' (2017.), kratkometražni igrani film | produkcija: [[Akademija dramske umjetnosti u Zagrebu|ADU]] | redatelj: Filip Zadro | funkcija: scenografkinja<ref>{{Citation|title=Upside Down|url=https://www.imdb.com/title/tt10807018/?ref_=nm_flmg_t_1_art|publisher=Croatian Audiovisual Centre|date=2017-10-16|accessdate=2023-10-03|first=Filip|last=Zadro|others=Ana Begic, Irena Tereza Prpic, Filip Krizan}}</ref> * ''Rojava Calling'' (2017.), kratkometražni igrani film | produkcija: [[Akademija dramske umjetnosti u Zagrebu|ADU]] | redatelj: Ante Mitrović | funkcija: scenografkinja<ref>{{Citation|title=Rojava Calling|url=https://www.imdb.com/title/tt10817192/?ref_=nm_flmg_t_2_art|publisher=Academy Of Dramatic Arts|date=2017-03-18|accessdate=2023-10-03|first=Ante|last=Mitrovic|others=Niksa Butijer, Marica Vidusic, Vedran Zivolic}}</ref> * ''Lutka'' (2017.), kratkometražni igrani film | produkcija: [[Akademija dramske umjetnosti u Zagrebu|ADU]] | redatelj: Tomislav Đurinec | funkcija: kostimografkinja<ref>{{Citation|title=The Doll|url=https://www.imdb.com/title/tt10875914/?ref_=nm_flmg_t_1_cos|publisher=Academy of Dramatic Arts Zagreb|date=2017-06-20|accessdate=2023-10-03|first=Tomislav|last=Djurinec|others=Lucija Alfier, Dajana Culjak, Martin Kuhar}}</ref> ==== Zvuk i kompozicija ==== * ''Maleni'' (2022.), kratkometražni igrani film | produkcija: Antitalent | redatelj: René Gallo | funkcija: autorica glazbe<ref>{{Citation|title=Kiddo|url=https://www.imdb.com/title/tt20874326/?ref_=nm_flmg_t_4_prd|publisher=Antitalent Produkcija|date=2022-06-21|accessdate=2023-10-03|first=Rene|last=Gallo|others=Jelena Lopatic, Damir Orlic, Noel Troselj}}</ref> * ''Promo za Odsjek dramaturgije'' (2015.), promo film | produkcija: ADU | redatelj: Filip Zadro | funkcija: kompozitorica i oblikovateljica zvuka * ''Potjera'' (2015.), kratkometražni igrani film | produkcija: ADU | redatelj: Filip Zadro | funkcija: kompozitorica i oblikovateljica zvuka == Kazalište i radio == * ''Sol na rane'' (2020.), radiodrama | produkcija: [[Hrvatski radio|HR3]], [[Hrvatska radiotelevizija]] | redatelj: Petar Vujačić | funkcija: autorica drame * ''Sol na rane'' (2019.), predstava | produkcija: Zvezdara teatar | redatelj: Ratislav Ćopić | funkcija: autorica drame * ''Mučenik'' (2018.), predstava | produkcija: ADU | redatelj: Tomislav Pavković | funkcija: dramaturginja * ''Sol na rane'' (2018.), koncertno čitanje | produkcija: [[Akademija dramske umjetnosti u Zagrebu|ADU]] | funkcija: redateljica i autorica drame * ''Maske: staroslavenska mitologija'' (2018.), performativna izložba | produkcija: Galerija Ulupuh | redateljica: Rajna Racz | funkcija: autorica teksta<ref>{{Citiranje weba|last=Art|first=Akademija|date=2018-05-12|title=MASKE – STAROSLAVENSKA MITOLOGIJA|url=https://akademija-art.hr/2018/05/12/maske-staroslavenska-mitologija/|access-date=2023-10-03|website=Akademija Art Zagreb|language=en-US}}</ref> * ''Cijankalij §218'' (2017.) cross-media projekt | produkcija: Montažstroj | redatelj: Borut Šeparović | funkcija: istraživačica * ''Tamara'' (2016.), predstava | produkcija: [[Akademija dramske umjetnosti u Zagrebu|ADU]] | redateljica: [[Arija Rizvić]] | funkcija: dramaturginja, kostimografkinja * ''Staklena menažerija'' (2016.), predstava | produkcija: [[Akademija dramske umjetnosti u Zagrebu|ADU]], [[Teatar &TD|Teatar &td]] | redateljica: [[Arija Rizvić]] | funkcija: dramaturginja, kostimografkinja * ''Lacrimosa'' (2016.), radiodrama | produkcija: [[Hrvatski radio|HR3]], [[Hrvatska radiotelevizija]] | redatelj: Mislav Brečić | funkcija: autorica drame * ''Lacrimosa'' (2015.), koncertno čitanje | produkcija: [[Akademija dramske umjetnosti u Zagrebu|ADU]] | redateljica: [[Arija Rizvić]] | funkcija: autorica drame, kompozitorica * ''Ja Buka'' (2013.), predstava | produkcija: [[Gradsko kazalište Trešnja|Kazalište Trešnja]] | redatelj: Radovan Ruždjak | funkcija: kostimografkinja * ''Očevi i sinovi'' (2013.), predstava | produkcija: [[Teatar Exit]] | redatelji: Ksenija Zec, [[Saša Božić]] | funkcija: projektna suradnica * ''Sutra (ni)je novi dan'' (2013.), predstava | produkcija: [[Teatar Exit]] | redatelj: [[Saša Anočić]] | funkcija: projektna suradnica * ''Nemirne noge'' (2012.), predstava | produkcija: [[Teatar Exit]] | redatelj: [[Saša Anočić]] | funkcija: projektna suradnica == Zbirka drama == ''Sol na rane'' objavljena je u zbirci drama [[4 drame|''4 drame'']], kao posebno izdanje [[Akademija dramske umjetnosti u Zagrebu|Akademije dramske umjetnosti]] [[Sveučilište u Zagrebu|Sveučilišta u Zagrebu]] i Studentskoga centra u Zagrebu, u sklopu Male dramske biblioteke [[Teatar &TD|Teatra &TD]].<ref>{{Citiranje weba|title=Promocija zbirke drama '4 drame' u Teatru &TD|url=https://www.tportal.hr/kultura/clanak/promocija-zbirke-drama-4-drame-u-teatru-td-20210526|access-date=2021-07-09|website=tportal.hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=2021-05-26|title=Promocija zbirke drama "4 drame" u Teatru &TD|url=https://www.teatar.hr/242974/promocija-zbirke-drama-4-drame-u-teatru-td/|access-date=2021-07-09|website=TEATAR.HR|language=hr}}</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://www.imdb.com/name/nm3343724/?ref_=nv_sr_srsg_0 IMDB filmografija: Tea Matanovic] * [https://drame.hr/hr/autori/360-tea-matanovic drame.hr: Matanović Tea] {{GLAVNIRASPORED:Matanović, Tea}} [[Kategorija:Hrvatski dramatici]] [[Kategorija:Hrvatski filmski producenti]] [[Kategorija:Scenaristi]] 7ph5z3kl4h1hl597j661uh3ph0cpt4g 0 706222 7615742 7495138 2026-10-09T16:32:30Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.6 7615742 wikitext text/x-wiki {| class="wikitable" style="font-size: 90%" align="right" ! colspan=2| Tazio Nuvolari |- style="border-top:2px solid #aaaaaa" | colspan=2| <center>[[File:TazioNuvolari.jpg|220px]] <br> <small>'''Tazio Nuvolari'''</small> </center> |- | '''Državljanstvo''' | {{Z|Kr ITA}} [[Italija|talijansko]] |- ! colspan=2| [[Europsko automobilističko prvenstvo]] |- | '''Sezone''' | 1931. − 1932., 1935. − 1939. |- | '''Momčadi''' | [[Alfa Romeo]], [[Scuderia Ferrari|Ferrari]], [[Auto Union]] |- | '''Utrke''' | 26 |- | '''Prvenstva''' | 1 <small>(1932.)</small> |- | '''Pobjede''' | 4 |- | '''Podiji''' | 1 |- | '''Prvo startno mjesto''' | 0 |- | '''Najbrži krugovi''' | 4 |- | '''Prva utrka''' | [[Velika nagrada Italije]] 1931. |- | '''Prva pobjeda''' | [[Velika nagrada Italije]] 1932. |- | '''Posljednja pobjeda''' | [[Velika nagrada Italije]] 1938. |- | '''Posljednja utrka''' | [[Velika nagrada Švicarske]] 1939. |} '''Tazio Giorgio Nuvolari''' (Castel d'Ario, [[Lombardija]], [[Kraljevina Italija]], [[16. studenog]] [[1892.]] - [[Mantova]], [[Lombardija]], [[Italija]], [[11. kolovoza]] [[1953.]]) je bio talijanski vozač [[motociklizam|motociklističkih]] i [[automobilizam|automobilističkih]] utrka. Nakon završetka [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], gdje je radio kao vozač hitne pomoći, Tazio se počeo utrkivati u [[motociklizam|motociklizmu]] 1920., kada je imao 27 godina. Godine 1925. osvojio je naslov europskog prvaka u motociklizmu u klasi 350cc. Nedugo nakon motociklizma, Tazio se počeo utrkivati u [[automobilizam|automobilizmu]], te je tako 1921. pobijedio na utrci Coppa Verona. Godine 1925. trebao je zamijeniti [[Antonio Ascari|Antonija Ascarija]] u [[Alfa Romeo|Alfa Romeu]], koji je poginuo na [[VN Francuske|Velikoj nagradi Francuske]] u srpnju, no i sam Nuvolari je dva mjeseca kasnije doživio incident na [[VN Italije|Velikoj nagradi Italije]], koji ga je izbacio iz utrkivanja neko vrijeme. Godine 1927. Tazio je osnovao vlastitu momčad, kupivši nekoliko [[Bugatti]]ja 35B za utrkivanje, gdje mu je momčadski kolega u početku bio sunarodnjak [[Achille Varzi]], a kasnije i veliki rival. Nuvolari je s Bugattijem ostvario nekoliko pobjeda, među kojima su najznačajnije bile Velika nagrada Rima i Velika nagrada Tripolija.<ref>[http://www.grandprixhistory.org/nuvo_bio.htm Tazio Nuvolari - Biography] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} ''Grand Prix History.org''. Pristupljeno 24. srpnja 2021.</ref> Od 1931. do 1932. nastupao je u [[Europsko automobilističko prvenstvo|Europskom automobilističkom prvenstvu]] za [[Alfa Corse]] u bolidima [[Alfa Romeo|Alfa Romea]]. Na [[VN Belgije|Velikoj nagradi Belgije]] na Spa-Francorchampsu osvojio je prvo postolje, zajedno sa suvozačem [[Baconin Borzacchini|Baconinom Borzacchinijem]]. Sljedeće 1932. dolazi do prve pobjede na [[VN Italije|Velikoj nagradi Italije]] na [[Autodrom Nazionale di Monza|Monzi]], a zatim i na [[VN Francuske|Velikoj nagradi Francuske]] na stazi [[Staza Reims-Gueux|Reims-Gueux]]. Na posljednjoj utrci koja se vozila na [[Nürburgring]]u za [[VN Njemačke|Veliku nagradu Njemačke]], Tazio osvaja drugo mjesto iza momčadskog kolege [[Rudolf Caracciola|Rudolfa Caracciole]]. S četiri osvojena boda, osvaja naslov prvaka te sezone.<ref> [https://www.driverdb.com/championships/standings/european-championship-grands-prix/1932/ AIACR European Championship 1932 standings] ''Driver Database''. Pristupljeno 24. srpnja 2021. </ref> Nakon što se prvenstvo nije održavalo 1933. i 1934., Nuvolari je od 1935. do 1937. vozio za [[Scuderia Ferrari|Ferrari]]. U prvoj sezoni upisao je pobjedu na [[VN Njemačke|Velikoj nagradi Njemačke]], te sezonu završio na četvrtom mjestu konačnog poretka vozača, iza [[Rudolf Caracciola|Rudolfa Caracciole]], [[Luigi Fagioli|Luigija Fagiolija]] i [[Manfred von Brauchitsch|Manfreda von Brauchitscha]] u dominantnim bolidima [[Mercedes-Benz]]a.<ref> [https://www.driverdb.com/championships/standings/european-championship-grands-prix/1935/ AIACR European Championship 1935 standings] ''Driver Database''. Pristupljeno 24. srpnja 2021. </ref> Sljedeće 1936. osvaja postolje na [[VN Italije|Velikoj nagradi Italije]], te treće mjesto u konačnom poretku vozača iza [[Bernd Rosemeyer|Bernda Rosemeyera]] i [[Hans Stuck|Hansa Stucka]] u bolidima [[Auto Union]]a.<ref> [https://www.driverdb.com/championships/standings/european-championship-grands-prix/1936/ AIACR European Championship 1936 standings] ''Driver Database''. Pristupljeno 24. srpnja 2021. </ref> Sezonu 1937. započeo je u [[Scuderia Ferrari|Ferrariju]], a završio u [[Auto Union]]u. Posljednju pobjedu ostvario je 1938. na domaćoj [[VN Italije|Velikoj nagradi Italije]] u bolidu [[Auto Union]]a, te sezonu završio na petom mjestu konačnog poretka vozača.<ref> [https://www.driverdb.com/championships/standings/european-championship-grands-prix/1938/ AIACR European Championship 1938 standings] ''Driver Database''. Pristupljeno 24. srpnja 2021. </ref> U trenutku kada je sezona 1939. bila prekinuta zbog izbijanja [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], Nuvolari se nalazio na četvrtom mjestu iza [[Hermann Paul Müller|Hermanna Paula Müllera]], [[Hermann Lang|Hermanna Langa]] i [[Rudolf Caracciola|Rudolfa Caracciole]].<ref> [https://www.driverdb.com/championships/standings/european-championship-grands-prix/1939/ AIACR European Championship 1939 standings] ''Driver Database''. Pristupljeno 24. srpnja 2021. </ref> Nastupao je i na utrkama izdržljivosti, a najbolje rezultate je postigao 1930.<ref> [https://www.racingsportscars.com/results/Mille_Miglia-1930-04-13.html Mille Miglia 1930] ''Racing Sports Cars''. Pristupljeno 24. srpnja 2021. </ref> i 1933.<ref> [https://www.racingsportscars.com/results/Mille_Miglia-1933-04-09.html Mille Miglia 1933] ''Racing Sports Cars''. Pristupljeno 24. srpnja 2021. </ref> pobjedom na utrci [[Mille Miglia]], 1931.<ref> [https://www.driverdb.com/championships/standings/targa-florio/1931/ 22° Targa Florio 1931 standings] ''Driver Database''. Pristupljeno 24. srpnja 2021. </ref> i 1932.<ref> [https://www.driverdb.com/championships/standings/targa-florio/1932/ Targa Florio 1932 standings] ''Driver Database''. Pristupljeno 24. srpnja 2021. </ref> pobjedom na utrci [[Targa Florio]], te pobjedom na utrci [[24 sata Le Mansa]] 1933., kada je zajedno sa suvozačem [[Raymond Sommer|Raymondom Sommerom]] slavio u bolidu [[Alfa Romeo]] 8C 2300MM.<ref> [https://www.racingsportscars.com/results/Le_Mans-1933-06-18.html Le Mans 24 Hours 1933] ''Racing Sports Cars''. Pristupljeno 24. srpnja 2021. </ref> == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == *[https://www.driverdb.com/drivers/tazio-nuvolari/ Tazio Nuvolari] - ''Driver Database'' *[https://www.racingsportscars.com/driver/results/Tazio-Nuvolari-I.html Tazio Nuvolari] - ''Racing Sports Cars'' {{GLAVNIRASPORED:Nuvolari, Tazio}} [[Kategorija:Talijanski automobilisti]] [[Kategorija:Talijanski športski motociklisti]] i6wopzizlmwucwmy58j236j9lawot3y 0 709538 7615816 7576765 2026-10-09T19:35:45Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.6 7615816 wikitext text/x-wiki '''Tinejdžerska trudnoća''', poznata i kao '''adolescentna trudnoća''', je [[trudnoća]] kod [[Ženka|žena]] mlađih od 20 godina.<ref name="WHO2004">{{Citiranje knjige |url=http://apps.who.int/iris/bitstream/10665/42903/1/9241591455_eng.pdf |title=Adolescent Pregnancy |year=2004 |publisher=World Health Organization |isbn=978-9241591454 |page=5 |access-date=28. srpnja 2017.}}</ref> Trudnoća može nastupiti [[Snošaj|spolnim odnosom]] nakon početka [[Ovulacija|ovulacije]], što može biti i prije prve [[Menstruacija|menstruacije]], ali obično se javlja nakon početka menstruacije.<ref>{{Citiranje weba |title=Can a Girl Get Pregnant if She Has Never Had Her Period? |url=https://www.kidshealth.org/en/teens/pre-period.html |access-date=2021-09-29 |website=www.kidshealth.org}}</ref> Kod dobro uhranjenih djevojaka, prva se menstruacija obično javlja oko 12. ili 13. godine života.<ref>{{Citiranje weba |title=Early Life Circumstances and Their Impact on Menarche and Menopause |url=http://www.medscape.com/viewarticle/589004 |access-date=2021-09-29 |website=Medscape |language=en}}</ref> Trudne tinejdžerice se suočavaju s mnogim istim problemima vezanim uz trudnoću kao i ostale žene. Za one mlađe od 15 godina tu su i dodatne brige jer je manja vjerojatnost da će biti fizički razvijene za održavanje zdrave trudnoće i/ili rađanje.<ref name="savethechildren"/> Za djevojke u dobi od 15 do 19 godina rizici su više povezani sa socio-ekonomskim, nego s biološkim čimbenicima.<ref name="makinson"/> Rizik [[Mala porođajna težina|niske porođajne težine]], [[prijevremeno rođenje|prijevremenog poroda]], [[Anemija|anemije]] i [[Preeklampsija|preeklampsije]] povezan je s [[Biološko doba|biološkom dobi]], jer se opaža kod tinejdžerskih poroda čak i nakon kontrole drugih čimbenika rizika, poput pristupa [[Prenatalna njega|prenatalnoj skrbi]].<ref>{{Citiranje časopisa |vauthors=Loto OM, Ezechi OC, Kalu BK, Loto A, Ezechi L, Ogunniyi SO |year=2004 |title=Poor obstetric performance of teenagers: Is it age- or quality of care-related? |journal=Journal of Obstetrics & Gynaecology |volume=24 |issue=4 |pages=395–398 |doi=10.1080/01443610410001685529 |pmid=15203579}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa |last=Abalkhail BA |year=1995 |title=Adolescent pregnancy: Are there biological barriers for pregnancy outcomes? |journal=The Journal of the Egyptian Public Health Association |volume=70 |issue=5–6 |pages=609–625 |pmid=17214178}}</ref> Tinejdžerske trudnoće povezane su s brojnim društvenim pitanjima, poput niže razine [[Obrazovanje|obrazovanja]] [[Siromaštvo|i siromaštva]]. <ref name="WHO2018">{{Citiranje weba |title=Adolescent pregnancy |url=https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/adolescent-pregnancy |access-date=2021-09-29 |website=www.who.int |language=en}}</ref> Tinejdžerska trudnoća u razvijenim zemljama obično se događa izvan [[brak]]a i često je slijedi [[društvena stigma]].<ref name="bbc.co.uk">{{Citiranje weba |date=2014-02-25 |title=Young mothers face stigma and abuse, say charities |url=http://www.bbc.co.uk/newsbeat/26326035}}</ref> Tinejdžerska trudnoća u [[Zemlje u razvoju|zemljama u razvoju]] često se javlja u braku, a polovica je planirana.<ref name="WHO2018" /> Međutim, u tim društvima ranu trudnoću može slijediti [[Malnutricija|pothranjenost]] i loše zdravstvene usluge pa tako uzrokovati i zdravstvene probleme. Kada se koriste u kombinaciji, obrazovne intervencije i pristup [[Kontracepcija|kontracepciji]] mogu smanjiti neželjene tinejdžerske trudnoće.<ref name="Ori2016">{{Citiranje časopisa |last=Oringanje |first=Chioma |last2=Meremikwu |first2=Martin M |last3=Eko |first3=Hokehe |last4=Esu |first4=Ekpereonne |last5=Meremikwu |first5=Anne |last6=Ehiri |first6=John E |date=3. veljače 2016. |title=Interventions for preventing unintended pregnancies among adolescents |journal=Cochrane Database of Systematic Reviews |language=en |volume=2 |pages=CD005215 |doi=10.1002/14651858.cd005215.pub3 |pmid=26839116}}</ref><ref>{{Citiranje knjige |url=http://unesdoc.unesco.org/images/0026/002607/260770e.pdf |title=International technical guidance on sexuality education: An evidence-informed approach |publisher=UNESCO |year=2018 |isbn=978-92-3-100259-5 |location=Paris |pages=18}}</ref> U [[2015.]], oko 47 na 1.000 žena imalo je djecu mlađu od 20 godina.<ref name="WHO2018" /> Stope su veće u Africi, a niže u Aziji.<ref name="WHO2018" /> U zemljama u razvoju, godišnje rađa djecu oko 2,5 milijuna žena mlađih od 16 godina i 16 milijuna žena od 15 do 19 godina.<ref name="WHO2018" /> Pritom, još 3,9 milijuna vrši [[pobačaj]].<ref name="WHO2018" /> U cijelom svijetu najčešći su uzrok smrti žena od 15 do 19 godina komplikacije povezane s trudnoćom.<ref name="WHO2018" /> == Definicija == Dob majke tinejdžerice određuje se prema lako provjerljivom datumu kada trudnoća ''prestaje'', a ne prema pretpostavljenom datumu [[Oplodnja|oplodnje]].<ref name="Kost">{{Citiranje časopisa |vauthors=Kost K, Henshaw S, Carlin L |year=2010 |title=U.S. Teenage Pregnancies, Births and Abortions: National and State Trends and Trends by Race and Ethnicity |url=http://www.guttmacher.org/pubs/USTPtrends.pdf |quote=Pregnancies are the sum of births, abortions and miscarriages. Please note that in these tables, "age" refers to the woman’s age when the pregnancy ended. Consequently, actual numbers of pregnancies that occurred among teenagers are higher than those reported here, because most of the women who conceived at age 19 had their births or abortions after they turned 20 and, thus, were not counted as teenagers.}}</ref> Slijedom toga, statistike ne uključuju trudnoće koje su započele s 19 godina, ali su završile na ili nakon 20. rođendana žene.<ref name="Kost" /> Slično, statistike o bračnom stanju majke određene su temeljem toga je li udana na kraju trudnoće, a ne u vrijeme oplodnje.&nbsp; == Posljedice == === Roditelji tinejdžeri === [[Populacijski fond Ujedinjenih naroda|Fond Ujedinjenih naroda za stanovništvo]] (UNFPA) ukazao je: "Trudnoća među djevojkama mlađim od 18 godina ima nepopravljive posljedice. Krši prava djevojaka, s posljedicama opasnim po život u smislu seksualnog i reproduktivnog zdravlja, te predstavlja visoke razvojne troškove za zajednice, osobito u kontekstu produžavanja ciklusa siromaštva."<ref name="Adolescent Pregnancy">{{Citiranje weba |year=2013 |title=Adolescent Pregnancy |url=http://www.unfpa.org/publications/adolescent-pregnancy |publisher=UNFPA}}</ref> Posljedice po zdravlje uključuju i to što još nisu fizički spremne za trudnoću i porod, što dovodi do komplikacija i pothranjenosti, budući da većinom dolaze iz kućanstava s nižim prihodima. Rizik od smrti za djevojke mlađe od 15 godina u zemljama s niskim i srednjim prihodom veći je nego za žene u dvadesetima.<ref name="Adolescent Pregnancy" /> Tinejdžerska trudnoća također utječe na obrazovanje i prihod djevojčica jer su mnoge prisiljene napustiti školu, što na kraju ugrožava buduće prilike i ekonomske izglede.<ref name="unfpa.org">{{Citiranje weba |title=Adolescent pregnancy - UNFPA - United Nations Population Fund |url=http://www.unfpa.org/adolescent-pregnancy}}</ref> Nekoliko je studija ispitivalo socio-ekonomski, [[Medicina|medicinski]] i [[Psihologija|psihološki]] utjecaj trudnoće i [[Roditeljstvo|roditeljstva]] na tinejdžere. Životni ishodi tinejdžerskih majki i njihove djece različiti su; drugi čimbenici, poput [[Siromaštvo|siromaštva]] ili socijalne podrške, mogu biti važniji od dobi majke pri rođenju. Roditelji tinejdžeri koji se mogu osloniti na potporu obitelji i zajednice, socijalne usluge i podršku za brigu o djeci, vjerojatnije će nastaviti obrazovanje i dobiti bolje plaćene poslove kako napreduju s obrazovanjem.<ref>Stepp, G. (2009) [http://www.vision.org/visionmedia/family-relationships/teen-pregnancy/15432.aspx Teen Pregnancy: The Tangled Web]. vision.org</ref> Biti mlada majka u zemlji prvog svijeta ima velike šanse utjecati na daljnje [[obrazovanje]]. Majke tinejdžerice češće će napustiti [[Srednja škola|srednju školu]].<ref name="natcamp"/> Jedno je istraživanje iz 2001. godine pokazalo da je, u odnosu na žene koje su prvi put rodile u tridesetima, 10-12% žena koje su rodile tijekom tinejdžerskih godina završilo i 14-29% pohađalo [[srednjoškolsko obrazovanje]].<ref>{{Citiranje časopisa |vauthors=Hofferth SL, Reid L, Mott FL |year=2001 |title=The effects of early childbearing on schooling over time |journal=Family Planning Perspectives |volume=33 |issue=6 |pages=259–267 |doi=10.2307/3030193 |jstor=3030193 |pmid=11804435}}</ref> Mlado majčinstvo u [[Razvijene zemlje|razvijenoj zemlji]] može utjecati na zaposlenost i [[Društvena klasa|društvenu klasu]]. Za trudnice ili majke tinejdžerice postoji sedam puta veća vjerojatnost da počine [[samoubojstvo]] od ostalih tinejdžera.<ref>{{Citiranje weba |title=The Psychological Effects of Teenage Women During Pregnancy |url=http://sean-c-powers.com/TeenagePregnancy.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20090116185041/http://sean-c-powers.com/TeenagePregnancy.html |archive-date=2009-01-16 |access-date=2009-01-05}}</ref> Prema Nacionalnoj kampanji za sprječavanje tinejdžerske trudnoće, gotovo jedna od četiri tinejdžerske majke doživjet će drugu trudnoću u roku od dvije godine od prve trudnoće.<ref name="Statistics on Teen Pregnancy">"Statistics on Teen Pregnancy".</ref> Trudnoća i porođaj značajno povećavaju šanse da te majke napuste srednju školu, a čak polovica spadne pod socijalnu skrb. Mnogi roditelji tinejdžeri nemaju intelektualnu ili emocionalnu zrelost koja je potrebna za osiguravanje drugog života.<ref name="Day 2009" /> Često su te trudnoće mjesecima skrivene što rezultira nedostatkom odgovarajuće prenatalne njege i opasnim ishodima za bebe.<ref name="Day 2009">{{Citiranje časopisa |vauthors=Cornelius MD, Goldschmidt L, Willford JA, Leech SL, Larkby C, Day NL |year=2008 |title=Body Size and Intelligence in 6-year-olds: Are Offspring of Teenage Mothers at Risk? |journal=Maternal and Child Health Journal |volume=13 |issue=6 |pages=847–856 |doi=10.1007/s10995-008-0399-0 |pmc=2759844 |pmid=18683038}}</ref> Čimbenici koji određuju koje će majke vjerojatnije imati blisko razmaknute ponovne porode uključuju brak i obrazovanje: vjerojatnost se smanjuje s razinom obrazovanja mlade žene – ili njezinih roditelja – i povećava se ako se uda.<ref>{{Citiranje časopisa |vauthors=Kalmuss DS, Namerow PB |year=1994 |title=Subsequent childbearing among teenage mothers: the determinants of a closely spaced second birth |journal=Fam Plann Perspect |volume=26 |issue=4 |pages=149–53, 159 |doi=10.2307/2136238 |jstor=2136238 |pmid=7957815}}</ref> Za adresiranje tinejdžerske trudnoće potreban je holistički pristup. To znači ne usredotočiti se na promjenu ponašanja djevojaka, već na adresiranje temeljnih razloga tinejdžerske trudnoće, poput siromaštva, nejednakosti spolova, društvenih pritisaka i prisile. Ovaj pristup trebao bi uključivati „pružanje cjelovitog [[zdravstvenog odgoja]] primjerenog dobi za sve mlade ljude, ulaganje u obrazovanje djevojčica, sprječavanje brakova djece, [[Seksualno nasilje|seksualnog nasilja]] i prisile, izgradnju rodno ravnopravnih društava osnaživanjem djevojčica i uključivanjem muškaraca i dječaka te osiguravanjem pristupa informacijama o spolnom i reproduktivnom zdravlju, kao i uslugama koje ih dočekuju i olakšavaju njihov izbor”.<ref name="unfpa.org"/> === Djeca roditelja tinejdžera === Rano majčinstvo može utjecati na [[Dječja psihologija|psihosocijalni razvoj]] djeteta. Djeca tinejdžerskih majki imaju veću vjerojatnost da će se prerano roditi s niskom porođajnom težinom, što ih predisponira za mnoga druga doživotna stanja.<ref name="Gibbs-2012">{{Citiranje časopisa |last=Gibbs |first=CM. |last2=Wendt |first2=A. |last3=Peters |first3=S. |last4=Hogue |first4=CJ. |date=Srpanj 2012. |title=The impact of early age at first childbirth on maternal and infant health |journal=Paediatr Perinat Epidemiol |volume=26 Suppl 1 |pages=259–84 |doi=10.1111/j.1365-3016.2012.01290.x |pmc=4562289 |pmid=22742615}}</ref> Djeca majki tinejdžerki izložena su većem riziku od intelektualnih, jezičnih i socio-emocionalnih zastoja.<ref name="Day 2009"/> [[Smetnje u razvoju|Poremećaji u razvoju]] i [[Ponašanje|problemi u ponašanju]] povećani su kod djece rođene od majki tinejdžerki.<ref name="aap">{{Citiranje časopisa |last=American Academy Of Pediatrics. Committee On Adolescence Committee On Early Childhood Adoption |first=Dependent Care |year=2001 |title=American Academy of Pediatrics: Care of adolescent parents and their children |url=https://archive.org/details/sim_pediatrics_2001-02_107_2/page/429 |journal=Pediatrics |volume=107 |issue=2 |pages=429–34 |doi=10.1542/peds.107.2.429 |pmid=11158485}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa |vauthors=Hofferth SL, Reid L |year=2002 |title=Early Childbearing and Children's Achievement And Behavior over Time |url=https://archive.org/details/sim_perspectives-on-sexual-and-reproductive-health_january-february-2002_34_1/page/41 |journal=Perspectives on Sexual and Reproductive Health |volume=34 |issue=1 |pages=41–49 |doi=10.2307/3030231 |jstor=3030231 |pmid=11990638}}</ref> Jedno je istraživanje pokazalo da je manje vjerojatno da će adolescentne majke stimulirati svoje dijete kroz [[Naklonost|ponašanja]] poput [[Haptička komunikacija|dodira]], [[osmijeh]]a i [[Jezikoslovlje|verbalne komunikacije]] ili biti osjetljive i prihvaćati njegove potrebe.<ref name="aap" /> Drugi je otkrio da je manje vjerojatno da će oni koji su imali veću društvenu podršku [[Ljutnja|pokazivati bijes]] prema svojoj djeci ili se oslanjati na [[Kazna|kaznu]] u odgoju djece.<ref>{{Citiranje časopisa |last=Crockenberg S |year=1987 |title=Predictors and correlates of anger toward and punitive control of toddlers by adolescent mothers |url=https://archive.org/details/sim_child-development_1987-08_58_4/page/n83 |journal=Child Dev |volume=58 |issue=4 |pages=964–75 |doi=10.2307/1130537 |jstor=1130537 |pmid=3608666}}</ref> Zapažen je i loš [[Ocjena (obrazovanje)|akademski uspjeh]] kod djece majki tinejdžerki, pri čemu mnoga djeca zaostaju po pitanju razrednog stupnja, postižu niže ocjene na standardiziranim testovima i/ili ne završavaju srednju školu.<ref name="natcamp"/> Kćeri rođene od [[Roditelji|roditelja]] tinejdžera češće će i same postati majke tinejdžerice.<ref name="natcamp" /><ref name="Furstenberg">{{Citiranje časopisa |vauthors=Furstenberg FF, Levine JA, Brooks-Gunn J |year=1990 |title=The children of teenage mothers: patterns of early childbearing in two generations |journal=Fam Plann Perspect |volume=22 |issue=2 |pages=54–61 |doi=10.2307/2135509 |jstor=2135509 |pmid=2347409}}</ref> Sinovi rođeni od majki tinejdžerica imaju tri puta veću vjerojatnost da će izdržati [[Zatvor|zatvorsku kaznu]].<ref>Maynard, Rebecca A. (Ed.). (1996).</ref> === Zdravstvena perspektiva === Majčino i [[Prenatalni razvoj čovjeka|prenatalno]] zdravlje posebno zabrinjava kod tinejdžera koji su trudni ili su postali roditelji. U svijetu je učestalost [[prijevremeno rođenje|prijevremenog poroda]] i [[Težina pri rođenju|niske porođajne težine]] veća među majkama tinejdžericama.<ref name="makinson"/><ref name="natcamp">The National Campaign to Prevent Teen Pregnancy. (2002). {{Citiranje weba |title=Not Just Another Single Issue: Teen Pregnancy Prevention's Link to Other Critical Social Issues |url=http://www.teenpregnancy.org/resources/data/pdf/notjust.pdf |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20070928011106/http://www.teenpregnancy.org/resources/data/pdf/notjust.pdf |archive-date=2007-09-28}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa |vauthors=Scholl TO, Hediger ML, Belsky DH |year=1994 |title=Prenatal care and maternal health during adolescent pregnancy: A review and meta-analysis |url=https://archive.org/details/sim_journal-of-adolescent-health_1994-09_15_6/page/444 |journal=The Journal of Adolescent Health |volume=15 |issue=6 |pages=444–456 |doi=10.1016/1054-139X(94)90491-K |pmid=7811676}}</ref> Istraživanja pokazuju da je manje vjerojatno da će trudne tinejdžerice dobiti prenatalnu skrb – često je traže u [[Trudnoća|trećem tromjesečju]], ako je uopće traže.<ref name="makinson">{{Citiranje časopisa |last=Makinson C |year=1985 |title=The health consequences of teenage fertility |journal=Family Planning Perspectives |volume=17 |issue=3 |pages=132–139 |doi=10.2307/2135024 |jstor=2135024 |pmid=2431924}}</ref> [[Institut Guttmacher]] izvjestio je da jedna trećina trudnih tinejdžerki dobiva nedovoljnu prenatalnu skrb i da će njihova djeca imati veće zdravstvene probleme u djetinjstvu ili biti hospitalizirana od one koju su rodile starije žene.<ref>Guttmacher Institute. (1999, September).</ref> U SAD-u, tinejdžerke Latinoamerikanke koje zatrudne suočavaju se s preprekama za dobivanje zdravstvene zaštite jer su najmanje osigurana skupina u zemlji.<ref name="#1">{{Citiranje časopisa |last=Sterling |first=Sandra P. |year=2009 |title=Contraceptive Use Among Adolescent Latinas Living in the United States: The Impact of Culture and Acculturation |url=https://archive.org/details/sim_journal-of-pediatric-health-care_january-february-2009_23_1/page/19 |journal=Journal of Pediatric Health Care |volume=23 |issue=1 |pages=19–28 |doi=10.1016/j.pedhc.2008.02.004 |pmid=19103403}}</ref> Mlade majke kojima se pruža kvalitetna trudnička skrb imaju znatno zdravije bebe od onih koje nemaju tu skrb. Čini se da su mnogi zdravstveni problemi povezani s majkama tinejdžerkama posljedica nedostatka pristupa odgovarajućoj zdravstvenoj skrbi.<ref>{{Citiranje časopisa |vauthors=Raatikainen K, Heiskanen N, Verkasalo PK, Heinonen S |year=2005 |title=Good outcome of teenage pregnancies in high-quality maternity care |journal=The European Journal of Public Health |volume=16 |issue=2 |pages=157–161 |doi=10.1093/eurpub/cki158 |pmid=16141302}}</ref> Mnogi trudni tinejdžeri izloženi su riziku od [[Malnutricija|nedostatka nutritivno kvalitetne prehrane]] zbog loših [[Dijeta|prehrambenih navika]] uobičajenih u adolescenciji, uključujući pokušaje [[Mršavljenje|gubitka kilograma]] dijetom, preskakanje obroka, [[Faddizam u hrani|fadizam u prehrani]], "grickanje" i konzumaciju [[Brza hrana|brze hrane]].<ref>{{Citiranje časopisa |vauthors=Gutierrez Y, King JC |year=1993 |title=Nutrition during teenage pregnancy |url=https://archive.org/details/sim_pediatric-annals_1993-02_22_2/page/99 |journal=Pediatric Annals |volume=22 |issue=2 |pages=99–108 |doi=10.3928/0090-4481-19930201-07 |pmid=8493060}}</ref> Neadekvatna [[Prehrana i trudnoća|prehrana tijekom trudnoće]] još je izraženiji problem među tinejdžerima u zemljama u razvoju.<ref>{{Citiranje časopisa |vauthors=Sanchez PA, Idrisa A, Bobzom DN, Airede A, Hollis BW, Liston DE, Jones DD, Dasgupta A, Glew RH |year=1997 |title=Calcium and vitamin D status of pregnant teenagers in Maiduguri, Nigeria |url=https://archive.org/details/sim_journal-of-the-national-medical-association_1997-12_89_12/page/805 |journal=Journal of the National Medical Association |volume=89 |issue=12 |pages=805–811 |pmc=2608295 |pmid=9433060}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa |vauthors=Peña E, Sánchez A, Solano L |year=2003 |title=Profile of nutritional risk in pregnant adolescents |journal=Archivos Latinoamericanos de Nutricion |volume=53 |issue=2 |pages=141–149 |pmid=14528603}}</ref> Komplikacije trudnoće rezultiraju smrću oko 70.000 tinejdžerki u zemljama u razvoju svake godine. Mlade majke i njihove bebe također su pod većim rizikom od zaraze [[HIV|HIV-om]].<ref name="savethechildren"/> [[Svjetska zdravstvena organizacija]] procjenjuje da je rizik od smrti nakon trudnoće dvostruko veći za djevojke u dobi od 15 do 19 godina nego za žene u dobi od 20 do 24 godine. Stopa smrtnosti majki može biti i do pet puta veća za djevojčice u dobi od 10 do 14 godina nego za žene u dobi od 20 do 24 godine. Ilegalni [[pobačaj]] također nosi mnoge rizike za tinejdžerke u područjima poput [[Supsaharska Afrika|podsaharske Afrike]].<ref name="subsahara">{{Citiranje časopisa |last=Locoh |first=Thérèse |year=1999 |title=Early Marriage and Motherhood in Sub-Saharan Africa |url=https://www.ajol.info/index.php/ae/article/view/22558 |journal=African Environment |volume=10 |issue=3 |pages=31–42 |doi=10.4314/ae.v10i3.22558 |doi-broken-date=31 May 2021}}</ref> Rizik od medicinskih komplikacija veći je za djevojčice mlađe od 15 godina, jer nerazvijena [[zdjelica]] može dovesti do poteškoća pri [[Porođaj|porodu]]. Ometani porođaj obično se rješava [[Carski rez|carskim rezom]] u razvijenim zemljama; međutim, u regijama u razvoju gdje medicinske usluge mogu biti nedostupne, to može dovesti do [[Eklampsija|eklampsije]], [[Akušerska fistula|akušerske fistule]], smrtnosti dojenčadi ili majčinske smrti.<ref name="savethechildren">{{Citiranje časopisa |last=Mayor S |year=2004 |title=Pregnancy and childbirth are leading causes of death in teenage girls in developing countries |journal=BMJ |volume=328 |issue=7449 |pages=1152 |doi=10.1136/bmj.328.7449.1152-a |pmc=411126 |pmid=15142897}}</ref><ref name="unfpa.org"/> Za majke starije od petnaest godina, dob sama po sebi nije faktor rizika, a loši ishodi više su povezani sa socio-ekonomskim čimbenicima nego s biologijom.<ref name="makinson"/> === Ekonomska perspektiva === [[Oportunitetni trošak|Oportunitetni troškovi za]] cijeli život uzrokovani tinejdžerskom trudnoćom u različitim zemljama variraju od 1% do 30% godišnjeg BDP-a (30% je brojka u [[Uganda|Ugandi]]).<ref name="UNFPA">{{Citiranje weba |last=United Nations Population Fund |year=2014 |title=Population and poverty |url=https://www.unfpa.org/resources/population-and-poverty |access-date=22. ožujka 2019.}}</ref> U SAD-u, tinejdžerska trudnoća porezne obveznike košta između 9,4 i 28 milijardi dolara svake godine, zbog faktora kao što su udomiteljstvo i izgubljeni prihodi od poreza.<ref name="HHS">{{Citiranje weba |last=United States Department of Health and Human Services |year=2016 |title=Negative Impacts of Teen Childbearing |url=https://www.hhs.gov/ash/oah/adolescent-development/reproductive-health-and-teen-pregnancy/teen-pregnancy-and-childbearing/teen-childbearing/index.html |access-date=22. ožujka 2019. |archive-date=21. ožujka 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190321175033/https://www.hhs.gov/ash/oah/adolescent-development/reproductive-health-and-teen-pregnancy/teen-pregnancy-and-childbearing/teen-childbearing/index.html |url-status=dead }}</ref> Procijenjeni rast ekonomske produktivnosti od prekida tinejdžerske trudnoće u Brazilu i Indiji iznosio bi preko 3,5 milijardi dolara, odnosno 7,7 milijardi dolara.<ref name="UNFPA" /> Manje od jedne trećine majki tinejdžerica je uzdržavana, što uvelike povećava vjerojatnost da će se obratiti vladi za pomoć.<ref>O’Halloran, Peggy (April 1998) [https://web.archive.org/web/20070720035204/http://www.moappp.org/Documents/pregnancypovertyschoolandemployment.pdf Pregnancy, Poverty, School and Employment]. moappp.org.</ref> Korelacija između ranijeg rađanja djeteta i neuspjeha završetka srednje škole mnogim mladim ženama smanjuje mogućnosti za karijeru.<ref name="natcamp"/> Jedno je istraživanje pokazalo da je 1988. godine 60% majki tinejdžerki [[Siromaštvo|osiromašilo]] u vrijeme poroda.<ref>{{Citiranje časopisa |vauthors=Coley RL, Chase-Lansdale PL |year=1998 |title=Adolescent pregnancy and parenthood. Recent evidence and future directions |url=https://archive.org/details/sim_american-psychologist_1998-02_53_2/page/152 |journal=The American Psychologist |volume=53 |issue=2 |pages=152–166 |doi=10.1037/0003-066X.53.2.152 |pmid=9491745}}</ref> Dodatna istraživanja pokazala su da je gotovo 50% svih majki tinejdžerica zatražilo [[Socijalna zaštita|socijalnu pomoć]] u prvih pet godina života svog djeteta.<ref name="natcamp" /> Studija provedena na 100 majki tinejdžerki u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velikoj Britaniji]] pokazala je da je samo 11% primalo [[Plaća|plaću]], dok je preostalih 89% [[Nezaposlenost|nezaposleno]].<ref>Social Exclusion Unit. (1999).</ref> Većina britanskih majki tinejdžerica živi u [[Siromaštvo|siromaštvu]], s gotovo polovicom u donjoj petini raspodjele prihoda.<ref name="dfes">[https://web.archive.org/web/20081008194146/http://www.everychildmatters.gov.uk/teenagepregnancy/?FileName=teenpreg.pdf Teenage pregnancy]. everychildmatters.gov.uk</ref> == Faktori rizika == === Kultura === Stope tinejdžerskih trudnoća veće su u društvima u kojima je tradicionalno da se djevojke udaju mlade i gdje ih se potiče da rađaju djecu čim budu u mogućnosti. Na primjer, u nekim podsaharskim afričkim zemljama rana trudnoća često se smatra blagoslovom jer je to dokaz [[plodnost]]i mlade žene.<ref name="subsahara"/> Zemlje u kojima su tinejdžerski brakovi uobičajeni imaju veći broj tinejdžerskih trudnoća. Na [[Indijski potkontinent|indijskom potkontinentu,]] rani brak i trudnoća češći su u tradicionalnim ruralnim zajednicama nego u gradovima.<ref name="escap">{{Citiranje časopisa |last=Mehta |first=Suman |last2=Groenen |first2=Riet |last3=Roque |first3=Francisco |year=1998 |title=Adolescents in Changing Times: Issues and Perspectives for Adolescent Reproductive Health in The ESCAP Region |url=http://www.unescap.org/esid/psis/population/icpd/sec7.asp |publisher=United Nations Social and Economic Commission for Asia and the Pacific |archive-url=https://web.archive.org/web/20120211123000/http://www.unescap.org/esid/psis/population/icpd/sec7.asp |archive-date=2012-02-11 |access-date=7. srpnja 2006.}}</ref> Mnogi tinejdžeri nisu educirani o metodama kontracepcije i kako se nositi s vršnjacima koji ih prisiljavaju na spolni odnos prije nego što su spremni. Mnogi trudni tinejdžeri nemaju spoznaje o središnjim činjenicama vezanim uz seksualnost.<ref>{{Citiranje časopisa |last=MacLeod |first=C. |year=1999 |title=The 'Causes' of Teenage Pregnancy: Review of South African Research – Part 2 |journal=South African Journal of Psychology |volume=29 |pages=8–16 |doi=10.1177/008124639902900102}}</ref> Ekonomski poticaji također utječu na odluku o rođenju djece. U društvima u kojima se djeca zapošljavaju u ranoj dobi, ekonomski je privlačno imati mnogo djece.<ref>{{Citiranje knjige |last=Fog |first=A. |url=https://books.google.com/books?id=Wi1PmIdkVA8C&q=having+children+to+avoid+poverty+in+old+age&pg=PA254 |title=Cultural Selection |date=1999-02-28 |isbn=9780792355793}}</ref> U društvima u kojima je tinejdžerski brak rjeđi, kao što su mnoge razvijene zemlje, rana dob prvog [[snošaj]]a i nedostatak uporabe [[Kontracepcija|metoda kontracepcije]] (ili njihova nedosljedna i/ili pogrešna upotreba; uporaba metode s velikom stopom neuspjeha također je problem) mogu biti čimbenici u tinejdžerskoj trudnoći.<ref name="oecd"/><ref name="toosoon">[http://aspe.hhs.gov/HSP/cyp/xsteesex.htm Beginning Too Soon: Adolescent Sexual Behavior, Pregnancy And Parenthood] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150416092257/http://aspe.hhs.gov/HSP/cyp/xsteesex.htm |date=16. travnja 2015. }}, US Department of Health and Human Services.</ref> Čini se da je većina tinejdžerskih trudnoća u razvijenom svijetu neplanirana.<ref name="toosoon" /> Mnoge zapadne zemlje uvele su programe zdravstvenog odgoja čiji je glavni cilj smanjenje neplaniranih trudnoća i [[Spolno prenosive bolesti|spolno prenosivih bolesti]]. Zemlje s manjim brojem tinejdžerki koje rađaju prihvaćaju seksualne odnose među tinejdžerima i pružaju sveobuhvatne i uravnotežene informacije o seksualnosti.<ref name="guttmacher2">Guttmacher Institute. (2005).</ref> Tinejdžerske trudnoće uobičajene su među [[Romi]]ma jer se ranije udaju.<ref>{{Citiranje časopisa |last=Avci |first=Ilknur Aydin |last2=Cavusoglu |first2=Figen |last3=Aydin |first3=Mesiya |last4=Altay |first4=Birsen |date=17. siječnja 2018. |title=Attitude and practice of family planning methods among Roma women living in northern Turkey |journal=International Journal of Nursing Sciences |volume=5 |issue=1 |pages=33–38 |doi=10.1016/j.ijnss.2018.01.002 |pmc=6626220 |pmid=31406798}}</ref> === Obiteljsko okruženje === Tinejdžerska trudnoća i majčinstvo mogu utjecati na mlađu braću i sestre. Jedno je istraživanje pokazalo da su mlađe sestre tinejdžerskih majki rjeđe naglašavale važnost [[Obrazovanje|obrazovanja]] i zaposlenja te su vjerojatnije prihvaćale ljudsko spolno ponašanje, roditeljstvo i brak u mlađoj dobi. Utvrđeno je da su i mlađa braća tolerantnija prema vanbračnim i ranim porodima, osim što su podložnija visokorizičnom ponašanju.<ref>{{Citiranje časopisa |last=East PL |year=1996 |title=Do adolescent pregnancy and childbearing affect younger siblings? |journal=Family Planning Perspectives |volume=28 |issue=4 |pages=148–153 |doi=10.2307/2136190 |jstor=2136190 |pmid=8853279}}</ref> Ako mlađe sestre roditelja tinejdžera čuvaju djecu, veća je vjerojatnost da će i same zatrudnjeti.<ref name="Jacobson">{{Citiranje časopisa |vauthors=East PL, Jacobson LJ |year=2001 |title=The younger siblings of teenage mothers: a follow-up of their pregnancy risk |url=https://archive.org/details/sim_developmental-psychology_2001-03_37_2/page/254 |journal=Dev Psychol |volume=37 |issue=2 |pages=254–64 |doi=10.1037/0012-1649.37.2.254 |pmc=3878983 |pmid=11269393}}</ref> Kad starija kći dobije dijete, roditelji često postaju sve prihvatljiviji kako vrijeme prolazi.<ref>{{Citiranje časopisa |last=East |first=P. L. |year=1998 |title=Impact of Adolescent Childbearing on Families and Younger Sibling: Effects that Increase Younger Siblings' Risk for Early Pregnancy |journal=Applied Developmental Science |volume=2 |issue=2 |pages=62–74 |doi=10.1207/s1532480xads0202_1}}</ref> Studija iz Norveške 2011. pokazala je da je vjerojatnost da će mlađa sestra imati tinejdžersku trudnoću porasla s 1: 5 na 2: 5 ako je starija sestra imala dijete kao tinejdžerka.<ref>{{Citiranje novina |date=9. kolovoza 2011. |title=Teenage pregnancy is 'contagious' |work=BBC News |url=https://www.bbc.co.uk/news/health-14442709}}</ref> === Uloga upotrebe droga i alkohola === [[Droge]] i [[alkohol]] koji smanjuju inhibiciju mogu potaknuti neželjenu spolnu aktivnost.<ref>Theuri, Joseph and Nzioka, David (2021).</ref> Ako je tako, nije poznato utječu li sami lijekovi na tinejdžere da se upuste u rizičnije ponašanje ili je veća vjerojatnost da će tinejdžeri koji se drogiraju ući u spolne odnose. Korelacija ne podrazumijeva uzročnost. Droge s najjačim dokazima povezanosti s tinejdžerskom trudnoćom su alkohol, [[Marihuana|kanabis]], [[MDMA|ecstasy]] i drugi [[Amfetamini|supstituirani amfetamini]]. Lijekovi s najmanje dokaza koji podupiru vezu s ranom trudnoćom su [[opioidi]], poput [[heroin]]a, [[Morfin|morfija]] i [[oksikodon]]a, čiji je poznati učinak značajno smanjenje [[Libido|libida]] – čini se da su tinejdžerski korisnici opioida značajno smanjili stopu začeću u usporedbi s njihovom neupotrebom te u usporedbi s vršnjacima koji koriste alkohol, ecstasy, kanabis i amfetamin.<ref name="oecd"/><ref name="kaiser">{{Citiranje weba |title=U.S.Teen Sexual Activity |url=http://www.kff.org/youthhivstds/upload/U-S-Teen-Sexual-Activity-Fact-Sheet.pdf |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20080216015345/http://www.kff.org/youthhivstds/upload/U-S-Teen-Sexual-Activity-Fact-Sheet.pdf |archive-date=2008-02-16}}</ref><ref name="Besharov">{{Citiranje časopisa |last=Besharov |first=D. J. |last2=Gardiner |first2=K. N. |year=1997 |title=Trends in Teen Sexual Behavior |url=https://archive.org/details/sim_children-and-youth-services-review_1997_19_5-6/page/341 |journal=Children and Youth Services Review |volume=19 |issue=5–6 |pages=341–367 |citeseerx=10.1.1.673.5213 |doi=10.1016/S0190-7409(97)00022-4 |pmid=12295352}}</ref><ref>Sax, Leonard (2005) [http://www.whygendermatters.com/ ''Why Gender Matters''].</ref> === Rani pubertet === Djevojke koje rano sazriju (prijevremeni pubertet) češće će stupiti u spolne odnose u mlađoj dobi, što ih dovodi u veći rizik od tinejdžerske trudnoće.<ref>{{Citiranje časopisa |last=Deardorff |first=J |last2=Gonzales |first2=NA |last3=Christopher |first3=FS |last4=Roosa |first4=MW |last5=Millsap |first5=RE |year=2005 |title=Early puberty and adolescent pregnancy: the influence of alcohol use |url=https://archive.org/details/sim_pediatrics_2005-12_116_6/page/1451 |journal=Pediatrics |volume=116 |issue=6 |pages=1451–6 |citeseerx=10.1.1.558.9628 |doi=10.1542/peds.2005-0542 |pmid=16322170}}</ref> === Kontracepcija === Adolescentima može nedostajati znanje ili pristup konvencionalnim metodama sprječavanja trudnoće, jer mogu biti previše posramljeni ili uplašeni da traže takve informacije.<ref name="pollingdata">The National Campaign to Prevent Teen Pregnancy. (1997).</ref><ref name="britsexed">Slater, Jon. (2000).</ref> Godine 1998. britanska vlada postavila je cilj da do 2010. prepolovi stopu trudnoće ispod 18 godina. Kako bi se to postiglo, uspostavljena je Strategija tinejdžerske trudnoće (TPS). Stopa trudnoće u ovoj skupini, iako pada, blago je porasla u 2007. godini, na 41,7 na 1000 žena. Mlade žene često razmišljaju o kontracepciji ili kao o "piluli" ili o kondomima te slabo poznaju druge metode. Na njih jvrše velik utjecaj negativne ili priče iz druge ruke o metodama kontracepcije njihovih prijatelja i medija. [[Predrasuda|Predrasude]] je iznimno teško prevladati. Prekomjerna zabrinutost zbog nuspojava, na primjer debljanja i [[Akne|akni]], često utječe na izbor. Propuštanje do tri tablete mjesečno uobičajeno je, a u ovoj dobnoj skupini ta će brojka vjerojatno biti veća. Ponovna konzumacija nakon tjedna bez tableta, skrivanje pilula, interakcije s drogama i poteškoće pri ponovnom izdavanju recepata mogu dovesti do neuspjeha metode.<ref>{{Citiranje časopisa |last=Adams, A. |last2=D'Souza, R. |year=2009 |title=Teenage contraception |journal=General Practice Update |volume=2 |issue=6 |pages=36–39}}</ref> U SAD-u, prema Nacionalnom istraživanju rasta obitelji iz 2002., za seksualno aktivne adolescentne žene koje žele izbjeći trudnoću manje je izgledno da koriste kontracepciju od starijih žena (18% od 15-19-godišnjaka nije koristilo kontracepciju, u usporedbi s 10,7% žena u dobi od 15 do 44 godine).<ref name="trusell&Wynn">National Surveys of Family Growth{{Citiranje časopisa |vauthors=Trussell J, Wynn LL |date=Siječanj 2008. |title=Reducing unintended pregnancy in the United States |url=http://www.arhp.org/publications-and-resources/contraception-journal/january-2008 |url-status=dead |journal=Contraception |volume=77 |issue=1 |pages=1–5 |doi=10.1016/j.contraception.2007.09.001 |pmid=18082659 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180819115227/http://www.arhp.org/Publications-and-Resources/Contraception-Journal/January-2008 |archive-date=2018-08-19 |access-date=2008-09-08}}</ref> Više od 80% tinejdžerskih trudnoća je nenamjerno.<ref name="speidel">{{Citiranje časopisa |last=Speidel |first=J. J. |last2=Harper |first2=C. C. |last3=Shields |first3=W. C. |year=2008 |title=The potential of long-acting reversible contraception to decrease unintended pregnancy |url=https://archive.org/details/sim_contraception_2008-09_78_3/page/197 |journal=Contraception |volume=78 |issue=3 |pages=197–200 |doi=10.1016/j.contraception.2008.06.001 |pmid=18692608}}</ref> Više od polovice neželjenih trudnoća bilo je kod žena koje nisu koristile kontracepciju,<ref name="trusell&Wynn" /> većina ostatka je posljedica nedosljedne ili nepravilne uporabe.<ref name="speidel" /> Nacionalno longitudinalno istraživanje zdravlja adolescenata ispitalo je 1995. godine 1027 učenika u SAD-u u razredima od 7 do 12 kako bi usporedilo upotrebu kontracepcije među bijelcima, crncima i Latinoamerikancima. Rezultati su pokazali da je 36,2% Latinoamerikanaca reklo da nikada nisu koristili kontracepciju tijekom spolnog odnosa, što je visoka stopa u usporedbi s 23,3% crnih tinejdžera i 17,0% bijelih tinejdžera.<ref name="#1"/> U studiji iz 2012. ispitano je više od 1.000 žena kako bi se otkrili čimbenici koji pridonose nekorištenju kontracepcije. Od ispitanih, gotovo polovica je bila uključena u nezaštićeni spolni odnos u prethodna tri mjeseca. Ove su žene navele tri glavna razloga zbog kojih ne koriste kontracepciju: poteškoće s pristupom kontracepciji (najčešći razlog), nedostatak namjere za spolnim odnosima i zabluda da "nisu mogle zatrudnjeti".<ref>{{Citiranje časopisa |last=Biggs |first=M. A. |last2=Karasek |first2=D |last3=Foster |first3=D. G. |year=2012 |title=Unprotected intercourse among women wanting to avoid pregnancy: Attitudes, behaviors, and beliefs |journal=Women's Health Issues |volume=22 |issue=3 |pages=e311–8 |doi=10.1016/j.whi.2012.03.003 |pmid=22555219}}</ref> U studiji za Institut Guttmacher, istraživači su otkrili da su stope tinejdžerske trudnoće u SAD-u manje nijansirane nego što se moglo pretpostaviti. "Budući da su vrijeme i razine seksualne aktivnosti prilično slični u [Švedskoj, Francuskoj, Kanadi, Velikoj Britaniji i SAD-u], visoke stope u SAD-u nastaju prvenstveno zbog manje korištenja, a vjerojatno i korištenja manje učinkovite, kontracepcije od strane seksualno aktivnih tinejdžera."<ref name="DJE">{{Citiranje weba |last=Darroch |first=Jacqueline E. |last2=Jennifer J. Frost |last3=Susheela Singh |title=Teenage Sexual and Reproductive Behavior in Developed Countries: Can More Progress Be Made? |url=http://www.guttmacher.org/pubs/eurosynth_rpt.pdf |access-date=14. veljače 2011. |publisher=The Alan Guttmacher Institute}}</ref> Stoga se uzrok raskoraka između bogatih nacija može u velikoj mjeri tražiti u pitanjima koja se temelje na kontracepciji. Među tinejdžerima u Velikoj Britaniji koji traže pobačaj, studija je pokazala da je stopa korištenja kontracepcije približno ista za tinejdžere kao i za starije žene.<ref>{{Citiranje novina |date=22. siječnja 2007. |title=Teenage pregnancy myth dismissed |work=BBC News |url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/health/6279601.stm |access-date=25. svibnja 2010.}}</ref> U drugim slučajevima koristi se kontracepcija, ali se pokazuje neadekvatnom. Neiskusni adolescenti mogu pogrešno koristiti [[prezervativ]]e, zaboraviti uzeti [[Kontracepcijska tableta|oralnu kontracepciju]] ili ne koristiti kontracepciju koju su prethodno odabrali. Stope neuspjeha kontracepcije veće su za tinejdžere, osobito siromašne, nego za starije korisnike.<ref name="Besharov"/> Kontraceptivi dugog djelovanja, poput [[Kontracepcijska spirala|intrauterinih naprava]], potkožnih [[Kontracepcijski implantat|kontracepcijskih implantata]] i kontracepcijskih injekcija (kao što je [[Depo-Provera]] i [[kombinirana injekcijska kontracepcija]]), koji sprječavaju trudnoću mjesecima ili godinama, učinkovitiji su kod žena koje se teže sjete uzeti tabletu ili dosljedno koriste barijerne metode. === Seksualno zlostavljanje === Studije iz Južne Afrike pokazale su da je 11–20% trudnoća u tinejdžera izravna posljedica [[Silovanje|silovanja]], dok je oko 60% majki tinejdžerki imalo neželjena seksualna iskustva prije trudnoće. Prije 15. godine većina ženskih iskustava u prvom snošaju nije dobrovoljna; Institut Guttmacher otkrio je da su 60% djevojčica koje su imale spolne odnose prije 15. godine bile prisiljene od muškaraca koji su u prosjeku bili šest godina stariji.<ref>{{Citiranje časopisa |last=Speizer |first=I. S. |last2=Pettifor |first2=A |last3=Cummings |first3=S |last4=MacPhail |first4=C |last5=Kleinschmidt |first5=I |last6=Rees |first6=H. V. |year=2009 |title=Sexual violence and reproductive health outcomes among South African female youths: A contextual analysis |journal=American Journal of Public Health |volume=99 Suppl 2 |pages=S425–31 |doi=10.2105/AJPH.2008.136606 |pmc=3515795 |pmid=19372525}}</ref> Svaki peti otac tinejdžer priznao je da je prisilio djevojku na spolni odnos.<ref>Cullinan, Kerry [https://web.archive.org/web/20081120202426/http://www.csa.za.org/article/articleview/259/1/1/ Teen mothers often forced into sex]. www.csa.za.org. 23 November 2003</ref> Više studija pokazalo je snažnu vezu između seksualnog zlostavljanja u ranom djetinjstvu i kasnije tinejdžerske trudnoće u industrijaliziranim zemljama. Do 70% žena koje su rodile u tinejdžerskim godinama bile su zlostavljane kao mlade djevojke; nasuprot tome, zlostavljano je 25% žena koje nisu rodile u tinejdžerskoj dobi.<ref>{{Citiranje časopisa |vauthors=Saewyc EM, Magee LL, Pettingell SE |year=2004 |title=Teenage pregnancy and associated risk behaviors among sexually abused adolescents |url=https://archive.org/details/sim_perspectives-on-sexual-and-reproductive-health_may-june-2004_36_3/page/98 |journal=Perspectives on Sexual and Reproductive Health |volume=36 |issue=3 |pages=98–105 |doi=10.1363/3609804 |pmid=15306268}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa |last=Saewyc |first=E. M. |last2=Magee |first2=L. L. |last3=Pettingell |first3=S. E. |year=2004 |title=Teenage pregnancy and associated risk behaviors among sexually abused adolescents |url=https://archive.org/details/sim_perspectives-on-sexual-and-reproductive-health_may-june-2004_36_3/page/98 |journal=Perspectives on Sexual and Reproductive Health |volume=36 |issue=3 |pages=98–105 |doi=10.1363/3609804 |pmid=15306268}}</ref> U nekim se zemljama spolni odnos između maloljetnika i odrasle osobe prema zakonu ne smatra sporazumnim jer se vjeruje da maloljetniku nedostaje zrelost i kompetencija za donošenje informirane odluke o spolnom odnosu s punoljetnom osobom. U tim se zemljama spolni odnos s malodobnom osobom smatra zakonskim silovanjem. Nasuprot tome, u većini europskih zemalja, nakon što je adolescent navršio dob pristanka, on ili ona mogu legalno imati seksualne odnose s odraslima jer se općenito smatra da (iako se mogu primijeniti određena ograničenja) dosezanje dobi pristanka maloljetniku omogućuje da pristane na spolni odnos s bilo kojim partnerom koji je također navršio tu dob. Stoga je definicija zakonskog silovanja ograničena na spolni odnos s osobom mlađom od dobi pristanka. Ono što predstavlja zakonsko silovanje na kraju ovisi o zakonodavnom okviru određene zemlje. === Nasilje u vezama === Studije su pokazale da su adolescentice u vrijeme začeća često u nasilnim odnosima.<ref name="autogenerated1">{{Citiranje časopisa |last=Rosen D |year=2004 |title="I Just Let Him Have His Way" Partner Violence in the Lives of Low-Income, Teenage Mothers |url=https://archive.org/details/sim_violence-against-women_2004-01_10_1/page/6 |journal=Violence Against Women |volume=10 |issue=1 |pages=6–28 |doi=10.1177/1077801203256069}}</ref> Također su izvijestili da je saznanje o njihovoj trudnoći često pojačalo nasilno i kontrolirajuće ponašanje njihovih partnera. Dva puta je vjerojatnije da će djevojke ispod 18 godina biti žrtve fizičkog nasilja od strane oca djeteta, u odnosu na majke iznad 18 godina starosti. Britansko istraživanje pokazalo je da je 70% žena koje su rodile u tinejdžerskim godinama doživjelo adolescentsko nasilje u obitelji. Slični su rezultati pronađeni u studijama u SAD-u. Studija države [[Washington (savezna država)|Washington]] pokazala je da je 70% majki tinejdžerica njihov partner pretukao, dok ih je 51% doživjelo pokušaj sabotiranja korištenja kontracepcije U istraživanju provedenom na 379 majki tinejdžerki i 95 tinejdžerki bez djece, 62% njih u dobi od 11 do 15 godina i 56% njih u dobi od 16 do 19 godina prijavilo je nasilje od strane svojih partnera. Nadalje, 51% djevojčica izvijestilo je da je od strane partnera doživjelo barem jedan pokušaj sabotiranja njihovog napora da koriste kontracepciju.<ref>[http://www.cpeip.fsu.edu/resourceFiles/resourceFile_73.pdf Violence, Abuse and Adolescent Childbearing] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130927202303/http://www.cpeip.fsu.edu/resourceFiles/resourceFile_73.pdf|date=2013-09-27}}.</ref> === Socio-ekonomski faktori === Unutar područja istraživanja i među relevantnim društvenim akterima, tinejdžerska trudnoća je dominantno prepoznata kao društveni problem. S povećanom stopom tinejdžerske trudnoće povezano je siromaštvo.<ref name="Besharov"/> Ekonomski siromašne zemlje poput [[Niger]]a i [[Bangladeš]]a imaju daleko više majki tinejdžerki u usporedbi s ekonomski bogatim zemljama poput [[Švicarska|Švicarske]] i [[Japan]]a.<ref name="globalis">[https://web.archive.org/web/20070713173733/http://globalis.gvu.unu.edu/indicator.cfm?IndicatorID=127 Indicator: Births per 1000 women (aged 15–19) – 2002] UNFPA, State of World Population 2003.</ref> U Velikoj Britaniji, oko polovice svih trudnoća mlađih od 18 godina koncentrirano je među 30% najugroženije populacije, a samo 14% javlja se među 30% najmanje depriviranih.<ref>"[http://www.statistics.gov.uk/statbase/Product.asp?vlnk=6725 Teenage Conceptions By Small Area Deprivation In England and Wales 2001-2]" (Spring 2007)''Health Statistics Quarterly Volume 33''</ref> Na primjer, u [[Italija|Italiji]] je stopa nataliteta među tinejdžerskom populacijom u dobrostojećim [[Središnja Italija|središnjim regijama]] samo 3,3 na 1.000, dok je u siromašnijem [[Južna Italija|Mezzogiornu]] 10,0 na 1000.<ref name="oecd">UNICEF. (2001).{{Citiranje weba |title=A League Table of Teenage Births in Rich Nations |url=http://www.unicef-icdc.org/publications/pdf/repcard3e.pdf |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20060629123124/http://www.unicef-icdc.org/publications/pdf/repcard3e.pdf |archive-date=2006-06-29}}</ref> Slično, u SAD -u je sociolog [[Mike A. Males]] primijetio da je stopa nataliteta među tinejdžerskom populacijom pomno prati stope siromaštva u [[Kalifornija|Kaliforniji]].<ref>Males, Mike (2001) [http://home.earthlink.net/~mmales/yt-sex.htm America’s Pointless "Teen Sex" Squabble] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181013092427/http://home.earthlink.net/~mmales/yt-sex.htm |date=13. listopada 2018. }}, c Youth Today.</ref> Tinejdžerska trudnoća koštala je SAD preko 9,1 milijardu dolara 2004. godine, uključujući 1,9 milijardi dolara za zdravstvenu zaštitu, 2,3 milijarde dolara za dobrobit djece, 2,1 milijardu dolara za kažnjavanje zatvorom i 2,9 milijardi dolara zbog nižeg poreznog prihoda.<ref>[http://www.medicalnewstoday.com/articles/55373.php Teen Births Cost U.S. Government $9.1B In 2004 Despite Drop In Teen Birth, Pregnancy Rates, Report Says] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110512174552/http://www.medicalnewstoday.com/articles/55373.php}}.</ref> Postoji malo dokaza koji podupiru uvriježeno mišljenje da tinejdžerske majke zatrudne kako bi dobile beneficije, socijalnu skrb i stambeno zbrinjavanje. Većina je znala o stanovanju ili financijskoj pomoći prije nego što je zatrudnjela, a ono što su mislili da znaju često se pokazalo pogrešnim.<ref name="psi">[http://www.psi.org.uk/news/pressrelease.asp?news_item_id=37 Teenage Mothers : Decisions and Outcomes – Provides a unique review of how teenage mothers think] {{Webarchive}} Policy Studies Institute, University of Westminster, 30 Oct 1998</ref> === Okruženje tijekom odrastanja === Djevojke izložene zlostavljanju, [[Nasilje u obitelji|obiteljskom nasilju]] i obiteljskim svađama u djetinjstvu, vjerojatnije će zatrudnjeti kao tinejdžerke, a rizik od trudnoće u tinejdžerskoj dobi povećava se s brojem negativnih iskustava u djetinjstvu.<ref>{{Citiranje časopisa |last=Smith, Carolyn |year=1996 |title=The link between childhood maltreatment and teenage pregnancy |url=https://archive.org/details/sim_social-work-research_1996-09_20_3/page/n4 |journal=Social Work Research |volume=20 |issue=3 |pages=131–141 |doi=10.1093/swr/20.3.131}}</ref> Prema studiji iz 2004., jedna trećina tinejdžerskih trudnoća mogla se spriječiti uklanjanjem izloženosti zlostavljanju, nasilju i obiteljskim svađama. Znanstvenici napominju da "obiteljska disfunkcija ima trajne i nepovoljne zdravstvene posljedice po žene tijekom adolescencije, reproduktivne godine i nakon nje". Kada obiteljsko okruženje ne uključuje štetna iskustva iz djetinjstva, čini se da tinejdžerska trudnoća ne povećava vjerojatnost dugoročnih, negativnih psihosocijalnih posljedica.<ref>Tamkins, T. (2004) [http://findarticles.com/p/articles/mi_m0NNR/is_2_36/ai_n6069104/pg_1 Teenage pregnancy risk rises with childhood exposure to family strife] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071104231437/http://findarticles.com/p/articles/mi_m0NNR/is_2_36/ai_n6069104/pg_1}} Perspectives on Sexual and Reproductive Health, March–April 2004</ref> Studije su također pokazale da je kod dječaka koji su odrasli u kućama s pretučenom majkom ili koji su izravno doživjeli fizičko nasilje znatno veća vjerojatnost da će oploditi djevojčicu.<ref>{{Citiranje časopisa |vauthors=Anda RF, Felitti VJ, Chapman DP, Croft JB, Williamson DF, Santelli J, Dietz PM, Marks JS |year=2001 |title=Abused boys, battered mothers, and male involvement in teen pregnancy |journal=Pediatrics |volume=107 |issue=2 |page=E19 |doi=10.1542/peds.107.2.e19 |pmid=11158493}}</ref> Dokazano je i da su djevojke čiji su očevi napustili obitelj rano u životu imale najveću stopu rane seksualne aktivnosti i tinejdžerske trudnoće. Djevojke čiji su ih očevi napustili u kasnijoj dobi imale su nižu stopu rane seksualne aktivnosti, a najniže stope nalaze se u djevojčica čiji su očevi bili prisutni tijekom cijelog djetinjstva. Čak i kad su istraživači uzeli u obzir druge čimbenike koji su mogli pridonijeti ranoj spolnoj aktivnosti i trudnoći, poput problema u ponašanju i životnih nedaća, za djevojčice koje otac napustio rano bilo je pet puta vjerojatnije u SAD-u i tri puta vjerojatnije na [[Novi Zeland|Novom Zelandu]] da će zatrudnjeti kao tinejdžerke nego što je to bio slučaj kod djevojki koje su imale prisutnog oca.<ref>{{Citiranje časopisa |vauthors=Ellis BJ, Bates JE, Dodge KA, Fergusson DM, Horwood LJ, Pettit GS, Woodward L |year=2003 |title=Does father absence place daughters at special risk for early sexual activity and teenage pregnancy? |url=https://archive.org/details/sim_child-development_may-june-2003_74_3/page/801 |journal=Child Development |volume=74 |issue=3 |pages=801–821 |doi=10.1111/1467-8624.00569 |pmc=2764264 |pmid=12795391}}</ref><ref>Quigley, Ann (2003) [http://mentalhealth.about.com/cs/familyresources/a/teensex503_2.htm Father's Absence Increases Daughter's Risk of Teen Pregnancy] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150906023159/http://mentalhealth.about.com/cs/familyresources/a/teensex503_2.htm |date=6. rujna 2015. }} Health Behavior News Service, May 27, 2003</ref> Niska obrazovna očekivanja također su označena kao faktor rizika.<ref>{{Citiranje časopisa |vauthors=Allen E, Bonell C, Strange V, Copas A, Stephenson J, Johnson AM, Oakley A |year=2007 |title=Does the UK government's teenage pregnancy strategy deal with the correct risk factors? Findings from a secondary analysis of data from a randomised trial of sex education and their implications for policy |journal=J Epidemiol Community Health |volume=61 |issue=1 |pages=20–7 |doi=10.1136/jech.2005.040865 |pmc=2465587 |pmid=17183010}}</ref> Vjerojatnije je da će djevojčica postati roditelj tinejdžer ako je njezina majka ili starija sestra rodila u tinejdžerskim godinama.<ref name="Furstenberg"/><ref name="Jacobson"/> Pojava adolescentne trudnoće pripisuje se i prekidu [[Interpersonalna komunikacija|komunikacije]] između roditelja i djeteta, kao i neadekvatnom roditeljskom nadzoru.<ref name="pollingdata"/> Djevojke u sustavu udomiteljstva češće od svojih vršnjakinja zatrudne kao tinejdžerice. National Casey Alumni Study, koja je ispitala alumnije iz sustava udomiteljstva iz 23 zajednice diljem SAD-a, otkrila je da je natalitet djevojaka u udomiteljstvu više nego dvostruko veći od njihovih vršnjakinja izvan sustava udomiteljstva. Studija Sveučilišta Chicago o tranziciji mladih iz sustava udomiteljstva u Illinoisu, Iowi i Wisconsinu otkrila je da je gotovo polovica žena bila trudna do 19. godine. Odjel za socijalne usluge u Utahu otkrio je da su djevojke koje su napustile sustav udomiteljstva između 1999. i 2004. godine imale natalitet gotovo tri puta veći od djevojaka u općoj populaciji.<ref>{{Citiranje weba |title=Fostering Hope: Preventing Teen Pregnancy Among Youth in Foster Care |url=http://www.teenpregnancy.org/fostercare/Foster_Care_Project_FactSheet2.pdf |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20070928011130/http://www.teenpregnancy.org/fostercare/Foster_Care_Project_FactSheet2.pdf |archive-date=2007-09-28}}</ref> === Utjecaj medija === Studija provedena 2006. pokazala je da je za tinejdežere izloženije seksualnosti u medijima veća vjerojatnost da će se i sami uključiti u seksualnu aktivnost.<ref>{{Citiranje časopisa |last=L'Engle |first=KL |last2=Brown |first2=JD |last3=Kenneavy |first3=K |year=2006 |title=The mass media are an important context for adolescents' sexual behavior |url=https://archive.org/details/sim_journal-of-adolescent-health_2006-03_38_3/page/186 |journal=Journal of Adolescent Health |volume=38 |issue=3 |pages=186–192 |doi=10.1016/j.jadohealth.2005.03.020 |pmid=16488814}}</ref> == Prevencija == Opsežno seksualno obrazovanje i pristup [[Kontracepcija|kontracepciji]] imaju utjecaj na neplaniranu tinejdžersku trudnoću.<ref name=":0">{{Citiranje časopisa |last=Oringanje |first=Chioma |last2=Meremikwu |first2=Martin M |last3=Eko |first3=Hokehe |last4=Esu |first4=Ekpereonne |last5=Meremikwu |first5=Anne |last6=Ehiri |first6=John E |date=3. veljače 2016. |title=Interventions for preventing unintended pregnancies among adolescents |journal=Cochrane Database of Systematic Reviews |volume=2 |pages=CD005215 |doi=10.1002/14651858.CD005215.pub3 |pmid=26839116}}</ref> Nije jasno koja je vrsta intervencije najučinkovitija.<ref name=":0" /> U SAD-u je slobodan pristup dugotrajnom obliku [[reverzibilnih metoda kontracepcije]], zajedno s obrazovanjem, smanjio stope tinejdžerskih trudnoća za oko 80% i stopu pobačaja za više od 75%.<ref>{{Citiranje časopisa |last=Secura |first=Gina M. |last2=Madden |first2=Tessa |last3=McNicholas |first3=Colleen |last4=Mullersman |first4=Jennifer |last5=Buckel |first5=Christina M. |last6=Zhao |first6=Qiuhong |last7=Peipert |first7=Jeffrey F. |date=2. listopada 2014. |title=Provision of No-Cost, Long-Acting Contraception and Teenage Pregnancy |url=https://archive.org/details/sim_new-england-journal-of-medicine_2014-10-02_371_14/page/1316 |journal=New England Journal of Medicine |volume=371 |issue=14 |pages=1316–1323 |doi=10.1056/NEJMoa1400506 |pmc=4230891 |pmid=25271604}}</ref> === Obrazovanje === Nizozemski pristup sprječavanju tinejdžerskih trudnoća mnoge zemlje gledaju kao model. Kurikulum je fokusiran na vrijednosti, ponašanja, komunikaciju i pregovaračke vještine, kao i biološke aspekte reprodukcije. Mediji potiču otvoreni dijalog, a zdravstveni sustav garantira povjerljivost i neosuđujući pristup. === Pristup temeljen na apstinenciji === Neke škole provode zdravstveni odgoj koji potiče isključivo [[Apstinencija|apstinenciju]]. Dokazi ne podržavaju učinkovitost ovakvog pristupa.<ref name="Obs07">{{Citiranje časopisa |last=Ott |first=Mary A |last2=Santelli |first2=John S |date=Listopad 2007. |title=Abstinence and abstinence-only education |journal=Current Opinion in Obstetrics and Gynecology |volume=19 |issue=5 |pages=446–452 |doi=10.1097/GCO.0b013e3282efdc0b |pmc=5913747 |pmid=17885460}}</ref> Utvrđeno je da je neučinkovit u smanjenju rizika od [[HIV]]-a u razvijenom svijetu<ref name="Underhill2007">{{Citiranje časopisa |last=Underhill |first=K |last2=Operario, D |last3=Montgomery, P |date=17. listopada 2007. |editor-last=Operario |editor-first=Don |title=Abstinence-only programs for HIV infection prevention in high-income countries |journal=Cochrane Database of Systematic Reviews |issue=4 |pages=CD005421 |doi=10.1002/14651858.CD005421.pub2 |pmid=17943855}}</ref> i ne smanjuje stope neplanirane trudnoće u usporedbi sa sveobuhvatnim zdravstvenim odgojem.<ref name="Obs07" /> Također, ne smanjuje stopu seksualne aktivnosti učenika u usporedbi s učenicima koji pohađaju sveobuhvatne sate zdravstvenog odgoja.<ref name="Kohler08">{{Citiranje časopisa |last=Kohler |first=Pamela |last2=Lafferty, William |last3=Manhart, Lisa |date=Travanj 2008. |title=Abstinence-Only and Comprehensive Sex Education and the Initiation of Sexual Activity and Teen Pregnancy |url=https://archive.org/details/sim_journal-of-adolescent-health_2008-04_42_4/page/344 |journal=Journal of Adolescent Health |volume=42 |issue=4 |pages=344–351 |doi=10.1016/j.jadohealth.2007.08.026 |pmid=18346659}}</ref> === Javne politike === ==== SAD ==== U [[SAD]]-u, Zakon o osobnoj odgovornosti i radnim mogućnostima iz 1996. sadržavao je cilj smanjenja broja mladih samohranih crnih i [[Hispanoamerikanci i Latinoamerikanci|latinoameričkih]] majki na socijalnoj skrbi, što je postalo temelj za prevenciju tinejdžerske trudnoće u SAD-u i osnivanje Nacionalne kampanje za sprječavanje tinejdžerske trudnoće, poznate pod nazivom Power to Decide.<ref name="BusinessInsider">{{Citiranje weba |title=PRESIDENT WILLIAM JEFFERSON CLINTON STATE OF THE UNION ADDRESS |url=https://clintonwhitehouse4.archives.gov/WH/New/other/sotu.html |website=clintonwhitehouse4.archives.gov}}</ref> ''Title X'' Zakona o uslugama planiranja obitelji i istraživanje stanovništva (1970.) je inicijaitva za poticanje upotrebe kontracepcije. Njome se osiguravaju usluge planiranja obitelji onima koji nisu kvalificirani za [[Medicaid]] raspodjelom "financiranja mreži javnih, privatnih i neprofitnih tijela [za pružanje] usluga na kliznoj ljestvici na temelju prihoda".<ref>{{Citiranje weba |last=The National Campaign to Prevent Teen and Unplanned Pregnancy |title=Policy Brief: Title X Plays a Critical Role in Preventing Unplanned Pregnancy |url=http://www.thenationalcampaign.org/resources/pdf/Briefly_PolicyBrief_TitleX.pdf |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20110807191610/http://www.thenationalcampaign.org/resources/pdf/Briefly_PolicyBrief_TitleX.pdf |archive-date=7. kolovoza 2011. |access-date=15. veljače 2011.}}</ref> Studije pokazuju da je, na međunarodnoj razini, uspjeh u smanjenju stopa trudnoće među tinejdžerima izravno povezan s vrstom pristupa kakav koristi ''Title X'': „Ono što se čini ključnim za uspjeh je da adolescenti znaju gdje mogu otići po informacije i usluge, da mogu tamo doći lako i sigurni su da će dobiti povjerljivu, neosuđivanu skrb te da su te usluge i zalihe kontracepcije besplatne ili koštaju vrlo malo.”<ref name="DJE"/> U adresiranju visoke stope neplaniranih tinejdžerskih trudnoća, znanstvenici se slažu da se s problemom potrebno suočiti i iz biološkog i iz kulturnog konteksta. ==== Zemlje u razvoju ==== U zemljama u razvoju programi reproduktivnog zdravlja namijenjeni tinejdžerima često su malih razmjera i nisu centralno koordinirani, iako neke zemlje poput [[Šri Lanka|Šri Lanke]] imaju sustavni okvir javnih politika za poučavanje o seksu u školama.<ref name="escap"/> Nevladine agencije poput [[International Planned Parenthood Federation|Međunarodne federacije za planirano roditeljstvo]] i [[Marie Stopes International]] pružaju savjete o kontracepciji za mlade žene diljem svijeta. Zakoni protiv [[Dječji brak|brakova djece]] smanjili su, ali nisu ukinuli tu praksu. Poboljšana ženska [[pismenost]] i izgledi za obrazovanje doveli su do povećanja dobi pri prvom porodu u područjima kao što su [[Iran]], [[Indonezija]] i [[Indija|indijska]] država [[Kerala]]. === Ostalo === Tim istraživača i pedagoga u Kaliforniji objavio je popis "najboljih praksi" u sprječavanju tinejdžerske trudnoće, koji uključuje, osim prethodno spomenutih koncepata, rad na "ulijevanju vjere u uspješnu budućnost", uključivanje muškaraca u proces prevencije i osmišljavanje intervencija koje su kulturno relevantne.<ref name="joe">{{Citiranje časopisa |last=Fe Moncloa |last2=Marilyn Johns |last3=Elizabeth J. Gong |last4=Stephen Russell |last5=Faye Lee |last6=Estella West |year=2003 |title=Best Practices in Teen Pregnancy Prevention Practitioner Handbook |url=http://www.joe.org/joe/2003april/tt1.php |journal=Journal of Extension |volume=41 |issue=2 |access-date=25. rujna 2021. |archive-date=8. kolovoza 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200808044201/https://www.joe.org/joe/2003april/tt1.php |url-status=dead }}</ref> == Prevalencija == {{OWID |chart = grapher/adolescent-fertility |title = Broj trudnoća u djevojčica starosti između 10 i 14 godina |image = Adolescent birth rate, OWID.svg |caption = Interaktivna karta broja trudnoća za svakih 1000 djevojčica starosti između 10 i 14 godina }} U izvještajima o stopama tinejdžerske trudnoće općenito se koristi broj trudnoća na 1.000 žena koje su završile trudnoću u dobi od 15 do 19 godina.<ref>[https://web.archive.org/web/20130525042927/http://www.statcan.gc.ca/kits-trousses/preg-gross/edu04_0134e-eng.htm Teenage pregnancy –Definitions].</ref> U svijetu se stope tinejdžerske trudnoće kreću od 143 na 1.000 u nekim podsaharskim afričkim zemljama do 2,9 na 1.000 u Južnoj Koreji.<ref name="oecd"/><ref name="ncbi">{{Citiranje časopisa |last=Treffers PE |year=2003 |title=Teenage pregnancy, a worldwide problem |journal=Nederlands Tijdschrift voor Geneeskunde |volume=147 |issue=47 |pages=2320–2325 |pmid=14669537}}</ref> U SAD-u je 82% trudnoća u dobi između 15 i 19 godina neplanirano.<ref>{{Citiranje časopisa |vauthors=Marnach ML, Long ME, Casey PM |year=2013 |title=Current Issues in Contraception |url=https://archive.org/details/sim_mayo-clinic-proceedings_2013-03_88_3/page/295 |journal=Mayo Clinic Proceedings |volume=88 |issue=3 |pages=295–299 |doi=10.1016/j.mayocp.2013.01.007 |pmid=23489454}}</ref> Prema [[UNFPA]], „U svim regijama svijeta, uključujući zemlje s visokim prihodima, djevojke koje su siromašne, slabo obrazovane ili žive u ruralnim područjima izložene su većem riziku od trudnoće nego one bogatije, dobro obrazovane ili urbane. To vrijedi i na globalnoj razini: 95% svjetskih poroda adolescenata (u dobi od 15-19 godina) događa se u zemljama u razvoju. Svake godine oko 3 milijuna djevojčica u ovoj dobnoj skupini pribjegava nesigurnim pobačajima, riskirajući svoje živote i zdravlje.”<ref name="Adolescent Pregnancy"/> Prema istraživanju [[UNICEF]]-a iz 2001. godine, u 10 od 12 razvijenih zemalja s dostupnim podacima, više od dvije trećine mladih imalo je spolne odnose još u tinejdžerskim godinama. U Danskoj, Finskoj, Njemačkoj, Islandu, Norveškoj, Velikoj Britaniji i SAD-u taj udio iznosi preko 80%. U Australiji, Velikoj Britaniji i SAD-u spolni odnos imalo je približno 25% 15-godišnjaka i 50% 17-godišnjaka.<ref name="oecd"/> Prema ''Enciklopediji za žensko zdravlje'', objavljenoj 2004. godine, u svijetu godišnje oko 15 milijuna djevojčica mlađih od 20 godina dobije dijete. Procjene su bile da je 20–60% ovih trudnoća u zemljama u razvoju pogrešno ili neželjeno.<ref name="Teen Pregnancy">[http://www.credoreference.com/entry/sprwh/teen_pregnancy "Teen Pregnancy"] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} (2004) in ''Encyclopedia of Women's Health''.</ref> Organizacija [[Spasi djecu|Save the Children]] otkrila je da godišnje diljem svijeta 13 milijuna djece rode žene mlađe od 20 godina, od čega više od 90% u zemljama u razvoju. Komplikacije trudnoće i [[Porođaj|poroda]] vodeći su uzrok [[smrt]]nosti žena u dobi od 15-19 godina u takvim područjima.<ref name="savethechildren"/> == Tinejdžersko očinstvo == U nekim slučajevima, otac djeteta je suprug tinejdžerice. Začeće se može dogoditi u braku ili sama trudnoća može ubrzati stupanje brak. U zemljama poput SAD-a i Irske, većina majki tinejdžerica nije udana za oca svoje djece.<ref name="oecd"/><ref>National Campaign to Prevent Teen Pregnancy. (2007).</ref> U Velikoj Britaniji polovica svih tinejdžera s djecom samohrani su roditelji, 40% živi zajedno kao par, a 10% je u braku.<ref>"[http://www.statistics.gov.uk/statbase/ssdataset.asp?vlnk=7522&More=Y Census 2001 People aged 16–29]" ''Office For National Statistics''</ref> Roditelji tinejdžeri često su u romantičnoj vezi u vrijeme rođenja, ali mnogi očevi adolescenti ne ostaju s majkom i to često narušava njihov odnos s djetetom. Američka istraživanja obično podcjenjuju prevalenciju tinejdžerskog očinstva.<ref>{{Citiranje časopisa |last=Joyner, K |last2=Peters, H.E. |last3=Hynes, K |year=2012 |title=The Quality of Male Fertility Data in Major U.S. Surveys |url=https://archive.org/details/sim_demography_2012-02_49_1/page/101 |journal=Demography |volume=49 |issue=1 |pages=101–124 |doi=10.1007/s13524-011-0073-9 |pmc=3500148 |pmid=22203451}}</ref> U mnogim slučajevima "otac tinejdžer" može biti pogrešan naziv. Studije Referentnog ureda za stanovništvo i Nacionalnog centra za zdravstvenu statistiku otkrile su da je oko dvije trećine poroda tinejdžerki u SAD-u povezano s odraslim muškarcima starijima od 20 godina.<ref>{{Citiranje časopisa |last=De Vita |last2=Carol J. |date=Ožujak 1996. |title=The United States at Mid-Decade |url=http://prb.org/Publications/PopulationBulletins/1996/TheUnitedStatesatMidDecade.aspx |url-status=dead |journal=Population Bulletin |volume=50 |issue=4 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080724171519/http://prb.org/Publications/PopulationBulletins/1996/TheUnitedStatesatMidDecade.aspx |archive-date=24. srpnja 2008.}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa |last=National Center for Health Statistic |date=Rujan 1993. |title=Advance Report of Final Natality Statistics, 1991 |url=https://www.cdc.gov/nchs/data/mvsr/supp/mv42_03s.pdf |journal=Monthly Vital Statistics Report |volume=42 |issue=3, Supplement 9}}</ref> Institut Guttmacher izvještava da je više od 40% majki u dobi od 15 do 17 godina imalo seksualne partnere tri do pet godina starije, a gotovo jedna od pet partnera šest ili više godina starijeg.<ref>Family Planning Perspectives, July/August 1995.</ref> Studija o porodu tinejdžerica iz Kalifornije iz 1990. godine izvijestila je da što je majka mlađa, veća je razlika u godinama s njenim muškim partnerom.<ref>California Resident Live Births, 1990, by Age of Father, by Age of Mother, California Vital Statistics Section, Department of Health Services, 1992.</ref> U Velikoj Britaniji, kod 72% zajednički registriranih poroda žena mlađih od 20 godina, otac je stariji od 20 godina, a gotovo 1 od 4 ima više od 25 godina.<ref>[https://web.archive.org/web/20080227213726/http://www.statistics.gov.uk/downloads/theme_population/FM1_34/FM1_no34_2005.pdf FM1 Birth statistics no.34 (2005)] ''Office For National Statistics'' pp. 14–15.</ref> == Vidi također == * [[Trudnoća]] * [[Kontracepcija]] * [[Pubertet]] * [[Porod]] == Izvori == {{izvori|30em}} [[Kategorija:Stranice s nepregledanim prijevodima]] [[Kategorija:Ljudska trudnoća]] 3ypeh1we1spwubrxrylzl1rcxkpaztv 0 711580 7615745 7405359 2026-10-09T16:35:49Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.6 7615745 wikitext text/x-wiki {{infookvir otok | ime = Te Peka Karara | izvorno ime = | drugo ime = | vrsta = | etimologija = | slika = {{slika s oznakom |slika = LakeWanakaNov272024.jpg |širina = 300 |x = 0.23 |y = 0.21 |tekst = Te Peka Karara |boja = black <!-- boja teksta: black, white... --> }} | opis slike = Te Peka Karara u jezeru [[Wanaka]] | slika2 = | opis slike2 = | zemljovid = | zemljovid_opis = | koordinate = | smještaj = [[Južni otok]] | dz = NZL | jezero = [[Wanaka]] | otočje = | površina = 0,65 | površina ref = | duljina = | duljina ref = | širina = | širina ref = | duljina obale = | duljina obale ref = | vrh = 325 | vrh ref = | stanovništvo = nenaseljen | zemljovid_lok = | zemljovid_lok_opis = | pushpin_map = Novi Zeland | mark = | marksize = | pushpin_label = | pushpin_label_position = | zaštita = }} '''Te Peka Karara''' ('''Otok Stevensons''') je mali otok u Stevensonovom rukavcu jezera [[Wanaka]], [[Južni otok]], [[Novi Zeland]].<ref>''http://www.odt.co.nz/your-town/queenstown/69992/tree-planting-bid-make-safe-hav {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}en''</ref> U blizini južnog kraja otoka nalaze se dva otočića spojena s otokom Te Peka Karara sprudovima. Ptica ''[[Gallirallus australis]]'' je dovedena na otok 2002. godine s [[Chathamski otoci|Chathamskih otoka]].<ref>''http://www.qldc.govt.nz/buff_weka_translocation_programme'' {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120429193036/http://www.qldc.govt.nz/buff_weka_translocation_programme |date=29. travnja 2012. }}</ref> Godine 2009. uklonjene su zbog grabežljivice koje su privukli pretjerano razmnoženi kunići, a koji su osim [[kunić]]a ubili i četiri ptice. ''Gallirallus australis'' su ponovno dovedeni 2013.<ref>{{Citiranje novina |date=6. ožujka 2013. |title=Weka Return |page=3 |work=Southern Lakes Mirror |url=http://mirror.realviewdigital.com/?iid=74701#folio=1 |access-date=28. listopada 2021. |archive-date=10. ožujka 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160310171033/http://mirror.realviewdigital.com/?iid=74701#folio=1 |url-status=dead }}</ref> {{Široka slika|LakeWanakaNov272024 (cropped to Te Peka Karara).jpg|1000px|Te Peka Karara}} == Izvori == {{Izvori}} [[Kategorija:Novozelandski otoci]] [[Kategorija:Jezerski otoci]] jlev0wfogobe36ok8fr4y5g0buwc828 0 714032 7615970 7563363 2026-10-10T06:20:27Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.6 7615970 wikitext text/x-wiki {{Infookvir F1 utrka | naziv_VN = [[Datoteka:Flag of Florida.svg|20px]] Velika nagrada Miamija | slika = Hard Rock Stadium Circuit 2022.svg | naziv_staze = Miami International Autodrome | broj_krugova = 57 | dužina_km = 5,410 | dužina_t_km = 308.370 | rekord_kruga = | godina_rekord = | vozač_rekord = | konstruktor_rekord = | rekord_kruga_u = | godina_rekord_u = | vozač_rekord_u = | konstruktor_rekord_u = | godina_posljednje_utrke =2022. | pp_vozač = | pp_momčad = | vrijeme_pp = | pobjednik = | pobjednička_momčad = | drugoplasirani = | drugoplasirana_momčad = | trećeplasirani = | trećeplasirana_momčad = | nk_vozač = | nk_momčad = | najbrži_krug = }} '''Velika nagrada Miamija''' je automobilistička utrka [[Formula 1|Formule 1]], koja se prvi put vozila na natjecanju [[Formula 1 – sezona 2022.|2022.]] Staza Miami International Autodrome, osigurala je ugovor s Formulom 1 na deset godina, a prolazi oko Hard Rock Stadiuma koji je sjedište [[National Football League|NFL]] momčadi [[Miami Dolphins]]a.<ref>[https://maxf1.net/vn-miamija-potvrdena-za-f1-kalendar-2022/ VN Miamija potvrđena za F1 kalendar 2022.] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} ''MAX F1'' Objavljeno 18. travnja 2021. Pristupljeno 25. studenog 2021.</ref> == Izvori == {{Izvori}} {{Utrke Formule 1}} [[Kategorija:Velike nagrade F1|Miami]] [[Kategorija:Međunarodna automobilistička natjecanja u SAD-u]] o9qxhomj63a54fwjs1vnqqk73840vo2 0 718519 7615843 7615421 2026-10-09T21:26:08Z Juan carlos perez rodriguez 258214 /* Pobjednici */ 7615843 wikitext text/x-wiki '''Prvenstvo [[Azerbajdžan]]a u [[šah]]u''' ([[azerski jezik|azerski]]: ''Azərbaycan Şahmat Çempionatı''), turnir je čiji pobjednik postaje prvak Azerbajdžana. Održava se u pravilu svake godine, ali uz česte iznimke, s čestim promjenama sustava natjecanja i kvalitetom turnira (ranije je često organizirano kao otvoreni turnir). Organizira ga [[Azerbajdžanski šahovski savez]]. == Pobjednici == {| style="margin: 1em auto 1em auto" | valign="top" | {| class="sortable wikitable" ! # !! Godina !! Grad !! Muški pobjednik |- | 48 || 1992 || [[Baku]] || {{sort|Raouf Gadjily}} |- | 49 || 1993 || [[Baku]] || {{sort|Rahim Gasimov}} |- | 50 || 1994 || [[Baku]] || {{sort|Raouf Gadjily}} |- | 51 ||1995 || [[Baku]] || {{sort|Vugar Gashimov}}<ref name=Vugar>{{cite web|last=Scimia|first=Edward|title=Vugar Gashimov: About.com Guide|url=http://chess.about.com/od/famouschessplayers/p/Gashimov.htm|work=Chess.about.com|access-date=22 June 2013|language=en|archive-date=6. rujna 2015.|archive-url=https://web.archive.org/web/20150906215549/http://chess.about.com/od/famouschessplayers/p/Gashimov.htm|url-status=dead}}</ref> |- | 52 || 1996 || [[Baku]] || {{sort|Vugar Gashimov}}<ref name=Vugar /> |- | 53 || 1997 || [[Baku]] || {{sort|Sarhan Guliev}} <ref>[https://www.365chess.com/tournaments/AZE-ch_1997/10614 Prvenstvo Azerbajdžana 1997]</ref> |- | 54 || 1998 || [[Baku]] || {{sort|Vugar Gashimov}}<ref name=Vugar /> |- | 55 || 1999 || [[Baku]] || {{sort|Rufat Bagirov}} |- | 56 || 2000 ||[[Baku]] || {{sort|Magomed Zulfugarli}} <ref>[https://www.365chess.com/tournaments/AZE-ch_2000/4882 Prvenstvo Azerbajdžana 2000]</ref> |- | 57 || 2001 ||[[Baku]]|| {{sort|Shakhriyar Mammedyarov}} <ref>[https://www.365chess.com/tournaments/AZE-ch_2001/3023 Prvenstvo Azerbajdžana 2001]</ref> |- | 58 || 2002 || [[Baku]] || {{sort|Shakhriyar Mammedyarov}} |- | 59 || 2003 || [[Baku]] || {{sort|Rauf Mamedov}} <ref>[https://ratings.fide.com/report.phtml?event=37290 Prvenstvo Azerbajdžana 2003]</ref> |- | 60 || 2004 || [[Baku]] || {{sort|Rauf Mamedov}} <ref>[https://ratings.fide.com/report.phtml?event=29772 Prvenstvo Azerbajdžana 2004]</ref> |- | 61 || 2006 || [[Baku]] || [[Rauf Mamedov]] |- | 62 || 2007 || [[Baku]] || [[Elmir Guseinov]]<ref>{{cite web|url=http://ratings.fide.com/tournament_report.phtml?event16=6822|title=Azerbaijan Championship|publisher=FIDE|access-date=12 February 2007|language=en|archive-date=8. prosinca 2015.|archive-url=https://web.archive.org/web/20151208173013/http://ratings.fide.com/tournament_report.phtml?event16=6822|url-status=dead}}</ref> |- | 63 || 2008 || [[Baku]] || [[Rauf Mamedov]] |- | 64 || 2009 || [[Baku]] || [[Rashad Babaev]] <ref>[https://www.365chess.com/tournaments/ch-AZE_2009/37934 Prvenstvo Azerbajdžana 2009]</ref> |- | 65 || 2010 || [[Baku]] || {{sort|Eltaj Safarli}} <ref>[https://ratings.fide.com/report.phtml?event=49177 Prvenstvo Azerbajdžana 2010]</ref> |- | 66 || 2011 || [[Baku]] || {{sort|Nidjat Mamedov}}<ref>{{cite web|url=http://ratings.fide.com/tournament_report.phtml?event16=57212|title=Azerbaijan Championship|publisher=FIDE|access-date=28 March 2011|language=en|archive-date=8. prosinca 2015.|archive-url=https://web.archive.org/web/20151208231852/http://ratings.fide.com/tournament_report.phtml?event16=57212|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.news.az/articles/sports/30631|title=Azerbaijani chess champion declared|date=2011-02-01|publisher=News.az|access-date=28 March 2011|language=en|archive-date=8. prosinca 2015.|archive-url=https://web.archive.org/web/20151208065424/http://news.az/articles/sports/30631|url-status=dead}}</ref> |- | 67 || 2012 || [[Baku]] || [[Ulvi Bajarani]]<ref>{{cite web|title=Şahmat üzrə kişilər arasında Azərbaycan çempionatı (1 dəstə)|url=http://ulvichess.az/chess-news-in-azerbaijan/233-350ahmat-252zr601-ki351il601r-aras305nda-az601rbaycan-231empionat305-1-d601st601.html|work=Ulvichess.az|access-date=22 June 2013|language=az|archive-date=8. prosinca 2015.|archive-url=https://web.archive.org/web/20151208055639/http://ulvichess.az/chess-news-in-azerbaijan/233-350ahmat-252zr601-ki351il601r-aras305nda-az601rbaycan-231empionat305-1-d601st601.html|url-status=dead}}</ref> |- | 68 || 2013 || [[Baku]] || [[Zaur Mammadov]]<ref>{{cite web|title=Стали известны призеры чемпионата Азербайджана по шахматам|url=http://www.1news.az/sport/chess/20130125093651135.html|work=1News.az|access-date=22 June 2013|language=ru}}</ref><ref>{{cite web|title=Azərbaycan çempionatı bitdi|url=http://www.milli.az/news/sport/165464.html|work=Milli.az|access-date=22 June 2013|language=az|archive-date=24 June 2013|archive-url=https://archive.is/20130624205106/http://www.milli.az/news/sport/165464.html|url-status=dead}}</ref> |- | 69 || 2014 || [[Baku]] || {{sort|Ulvi Bajarani}} <ref>[https://ratings.fide.com/report.phtml?event=90374 Prvenstvo Azerbajdžana 2014]</ref> |- | 70 || 2015 || [[Baku]] || {{sort|Rauf Mamedov}} <ref>[https://www.365chess.com/tournaments/70th_ch-AZE_2015_2015/40891 Prvenstvo Azerbajdžana 2015]</ref> |- | 71 || 2016 || [[Baku]] || {{sort|Eltaj Safarli}} <ref>[https://www.365chess.com/tournaments/71st_ch-AZE_2016_2016/41454 Prvenstvo Azerbajdžana 2016]</ref> |- | 72 || 2017 || [[Baku]] || {{sort|Nijat Abasov}} <ref>[https://www.365chess.com/tournaments/72nd_ch-AZE_2017_2017/41964 Prvenstvo Azerbajdžana 2017]</ref> |- | 73 || 2018 || [[Baku]] || {{sort|Abdulla Gadimbayli}} <ref>[https://www.365chess.com/tournaments/73rd_ch-AZE_2018_2018/42514 Prvenstvo Azerbajdžana 2018]</ref> |- | 74 || 2019 || [[Baku]] || {{sort|Mahammad Muradli}} <ref>[https://www.365chess.com/tournaments/74th_ch-AZE_2019_2019/43157 Prvenstvo Azerbajdžana 2019]</ref> |- | 75 || 2021 || [[Baku]] || {{sort|Vasif Durarbayli}} <ref>[https://www.365chess.com/tournaments/75th_ch-AZE_Final_2021_2021/44356 Prvenstvo Azerbajdžana 2021]</ref> |- | 76 || 2022 || [[Baku]] || {{sort|Mahammad Muradli}} <ref>[https://www.365chess.com/tournaments/76th_ch-AZE_Final_2022_2022/44847 Prvenstvo Azerbajdžana 2022]</ref> |} | valign="top" | {| class="sortable wikitable" ! Godina !! Grad !! Ženska pobjednica |- | 2001 || [[Baku]] || {{sort|Zeinab Mamedyarova}} |- | 2002 || [[Baku]] || {{sort|Firuza Velikhanli}} <ref>[https://rating.fide.com/report.phtml?event=22345 Prvenstvo ženska 2002]</ref> |- | 2003 || [[Baku]] || {{sort|Turkan Mamedyarova}} <ref>[https://ratings.fide.com/report.phtml?event=25105 Prvenstvo ženska 2003]</ref> |- | 2004 || [[Baku]] || {{sort|Afag Khudaverdiyeva}} <ref>[https://ratings.fide.com/report.phtml?event=29867 Prvenstvo ženska 2004]</ref> |- | 2006 || [[Baku]] || {{sort|Khayala Isgandarova}} <ref>[https://ratings.fide.com/report.phtml?event=34563 Prvenstvo ženska 2006]</ref> |- | 2007 || [[Baku]] || {{sort|Zeinab Mamedyarova}} <ref>[https://ratings.fide.com/report.phtml?event=6823 Prvenstvo ženska 2007]</ref> |- | 2008 || [[Baku]] || {{sort|Zeinab Mamedyarova}}<ref>{{cite web|url=http://ratings.fide.com/tournament_report.phtml?event16=12095|title=Champ of the Republic of Azerbaijan, women, 2008|publisher=FIDE|access-date=3 May 2011|language=en|archive-date=8. prosinca 2015.|archive-url=https://web.archive.org/web/20151208214317/http://ratings.fide.com/tournament_report.phtml?event16=12095|url-status=dead}}</ref> |- | 2009 || [[Baku]] || {{sort|Narmin Kazimova}} <ref>[https://ratings.fide.com/report.phtml?event=18403 Prvenstvo ženska 2009]</ref> |- | 2010 || [[Baku]] || {{sort|Turkan Mamedyarova}} <ref>[https://ratings.fide.com/report.phtml?event=49278 Prvenstvo ženska 2010]</ref> |- | 2011 || [[Baku]] || {{sort|Turkan Mamedyarova}}<ref>{{cite web|url=http://ratings.fide.com/tournament_report.phtml?event16=57196|title=AZE Champ women-2011|publisher=FIDE|access-date=28 March 2011|language=en|archive-date=11. rujna 2014.|archive-url=https://web.archive.org/web/20140911002815/http://ratings.fide.com/tournament_report.phtml?event16=57196|url-status=dead}}</ref> |- | 2012 || [[Baku]] || {{sort|Turkan Mamedyarova}}<ref>{{cite web|title=Azerbaijan Championship (Women) 2012|url=http://ulvichess.az/chess-news-in-azerbaijan/118-azerbaijan-championship-women-2012.html|work=Ulvichess.az|access-date=22 June 2013|archive-date=8 December 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20151208072750/http://ulvichess.az/chess-news-in-azerbaijan/118-azerbaijan-championship-women-2012.html|url-status=dead|language=en}}</ref> |- | 2013 || [[Baku]] || [[Khayala Abdulla]]<ref>{{cite web|title=Qadınlar arasinda Azarbaycan cempionati|url=http://chess-results.com/tnr94140.aspx?art=4&lan=11&wi=821|work=Chess-results.com|access-date=22 June 2013|language=az}}</ref><ref>{{cite web|title=Qadınlar arasında Azərbaycan Çempionatı|url=http://ulvichess.az/chess-news-in-azerbaijan/267-qad305nlar-aras305nda-az601rbaycan-199empionat305.html|work=Ulvichess.az|access-date=22 June 2013|language=az|archive-date=4. srpnja 2015.|archive-url=https://web.archive.org/web/20150704074501/http://ulvichess.az/chess-news-in-azerbaijan/267-qad305nlar-aras305nda-az601rbaycan-199empionat305.html|url-status=dead}}</ref> |} |} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://www.azerichess.az/ Službene stranice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050404132913/http://www.chess.az/ |date=4. travnja 2005. }} {{aze oznaka}} {{eng oznaka}} {{rus oznaka}} [[Kategorija:Šah u Azerbajdžanu]] [[Kategorija:Nacionalna šahovska natjecanja|Azerbajdžan]] [[Kategorija:Azerbajdžanska športska natjecanja]] ehg7dnhi078qr4vxdrq2absf6cijllk 7615887 7615843 2026-10-09T22:21:00Z Croxyz 205325 /* Pobjednici */ 7615887 wikitext text/x-wiki '''Prvenstvo [[Azerbajdžan]]a u [[šah]]u''' ([[azerski jezik|azerski]]: ''Azərbaycan Şahmat Çempionatı''), turnir je čiji pobjednik postaje prvak Azerbajdžana. Održava se u pravilu svake godine, ali uz česte iznimke, s čestim promjenama sustava natjecanja i kvalitetom turnira (ranije je često organizirano kao otvoreni turnir). Organizira ga [[Azerbajdžanski šahovski savez]]. == Pobjednici == {| style="margin: 1em auto 1em auto" | valign="top" | {| class="sortable wikitable" ! # !! Godina !! Grad !! Muški pobjednik |- | 48. || 1992. || [[Baku]] || {{sort|Raouf Gadjily}} |- | 49. || 1993. || [[Baku]] || {{sort|Rahim Gasimov}} |- | 50. || 1994. || [[Baku]] || {{sort|Raouf Gadjily}} |- | 51 ||1995. || [[Baku]] || {{sort|Vugar Gashimov}}<ref name=Vugar>{{cite web|last=Scimia|first=Edward|title=Vugar Gashimov: About.com Guide|url=http://chess.about.com/od/famouschessplayers/p/Gashimov.htm|work=Chess.about.com|access-date=22 June 2013|language=en|archive-date=6. rujna 2015.|archive-url=https://web.archive.org/web/20150906215549/http://chess.about.com/od/famouschessplayers/p/Gashimov.htm|url-status=dead}}</ref> |- | 52. || 1996. || [[Baku]] || {{sort|Vugar Gashimov}}<ref name=Vugar /> |- | 53. || 1997 || [[Baku]] || {{sort|Sarhan Guliev}} <ref>[https://www.365chess.com/tournaments/AZE-ch_1997/10614 Prvenstvo Azerbajdžana 1997]</ref> |- | 54. || 1998. || [[Baku]] || {{sort|Vugar Gashimov}}<ref name=Vugar /> |- | 55. || 1999. || [[Baku]] || {{sort|Rufat Bagirov}} |- | 56. || 2000. ||[[Baku]] || {{sort|Magomed Zulfugarli}} <ref>[https://www.365chess.com/tournaments/AZE-ch_2000/4882 Prvenstvo Azerbajdžana 2000]</ref> |- | 57. || 2001. ||[[Baku]]|| {{sort|Shakhriyar Mammedyarov}} <ref>[https://www.365chess.com/tournaments/AZE-ch_2001/3023 Prvenstvo Azerbajdžana 2001]</ref> |- | 58. || 2002. || [[Baku]] || {{sort|Shakhriyar Mammedyarov}} |- | 59. || 2003 || [[Baku]] || {{sort|Rauf Mamedov}} <ref>[https://ratings.fide.com/report.phtml?event=37290 Prvenstvo Azerbajdžana 2003]</ref> |- | 60. || 2004 || [[Baku]] || {{sort|Rauf Mamedov}} <ref>[https://ratings.fide.com/report.phtml?event=29772 Prvenstvo Azerbajdžana 2004]</ref> |- | 61. || 2006. || [[Baku]] || [[Rauf Mamedov]] |- | 62. || 2007. || [[Baku]] || [[Elmir Guseinov]]<ref>{{cite web|url=http://ratings.fide.com/tournament_report.phtml?event16=6822|title=Azerbaijan Championship|publisher=FIDE|access-date=12 February 2007|language=en|archive-date=8. prosinca 2015.|archive-url=https://web.archive.org/web/20151208173013/http://ratings.fide.com/tournament_report.phtml?event16=6822|url-status=dead}}</ref> |- | 63. || 2008. || [[Baku]] || [[Rauf Mamedov]] |- | 64. || 2009. || [[Baku]] || [[Rashad Babaev]] <ref>[https://www.365chess.com/tournaments/ch-AZE_2009/37934 Prvenstvo Azerbajdžana 2009]</ref> |- | 65. || 2010. || [[Baku]] || {{sort|Eltaj Safarli}} <ref>[https://ratings.fide.com/report.phtml?event=49177 Prvenstvo Azerbajdžana 2010]</ref> |- | 66. || 2011. || [[Baku]] || {{sort|Nidjat Mamedov}}<ref>{{cite web|url=http://ratings.fide.com/tournament_report.phtml?event16=57212|title=Azerbaijan Championship|publisher=FIDE|access-date=28 March 2011|language=en|archive-date=8. prosinca 2015.|archive-url=https://web.archive.org/web/20151208231852/http://ratings.fide.com/tournament_report.phtml?event16=57212|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.news.az/articles/sports/30631|title=Azerbaijani chess champion declared|date=2011-02-01|publisher=News.az|access-date=28 March 2011|language=en|archive-date=8. prosinca 2015.|archive-url=https://web.archive.org/web/20151208065424/http://news.az/articles/sports/30631|url-status=dead}}</ref> |- | 67. || 2012. || [[Baku]] || [[Ulvi Bajarani]]<ref>{{cite web|title=Şahmat üzrə kişilər arasında Azərbaycan çempionatı (1 dəstə)|url=http://ulvichess.az/chess-news-in-azerbaijan/233-350ahmat-252zr601-ki351il601r-aras305nda-az601rbaycan-231empionat305-1-d601st601.html|work=Ulvichess.az|access-date=22 June 2013|language=az|archive-date=8. prosinca 2015.|archive-url=https://web.archive.org/web/20151208055639/http://ulvichess.az/chess-news-in-azerbaijan/233-350ahmat-252zr601-ki351il601r-aras305nda-az601rbaycan-231empionat305-1-d601st601.html|url-status=dead}}</ref> |- | 68. || 2013. || [[Baku]] || [[Zaur Mammadov]]<ref>{{cite web|title=Стали известны призеры чемпионата Азербайджана по шахматам|url=http://www.1news.az/sport/chess/20130125093651135.html|work=1News.az|access-date=22 June 2013|language=ru}}</ref><ref>{{cite web|title=Azərbaycan çempionatı bitdi|url=http://www.milli.az/news/sport/165464.html|work=Milli.az|access-date=22 June 2013|language=az|archive-date=24 June 2013|archive-url=https://archive.is/20130624205106/http://www.milli.az/news/sport/165464.html|url-status=dead}}</ref> |- | 69. || 2014. || [[Baku]] || {{sort|Ulvi Bajarani}} <ref>[https://ratings.fide.com/report.phtml?event=90374 Prvenstvo Azerbajdžana 2014]</ref> |- | 70. || 2015. || [[Baku]] || {{sort|Rauf Mamedov}} <ref>[https://www.365chess.com/tournaments/70th_ch-AZE_2015_2015/40891 Prvenstvo Azerbajdžana 2015]</ref> |- | 71. || 2016. || [[Baku]] || {{sort|Eltaj Safarli}} <ref>[https://www.365chess.com/tournaments/71st_ch-AZE_2016_2016/41454 Prvenstvo Azerbajdžana 2016]</ref> |- | 72. || 2017. || [[Baku]] || {{sort|Nijat Abasov}} <ref>[https://www.365chess.com/tournaments/72nd_ch-AZE_2017_2017/41964 Prvenstvo Azerbajdžana 2017]</ref> |- | 73. || 2018. || [[Baku]] || {{sort|Abdulla Gadimbayli}} <ref>[https://www.365chess.com/tournaments/73rd_ch-AZE_2018_2018/42514 Prvenstvo Azerbajdžana 2018]</ref> |- | 74. || 2019. || [[Baku]] || {{sort|Mahammad Muradli}} <ref>[https://www.365chess.com/tournaments/74th_ch-AZE_2019_2019/43157 Prvenstvo Azerbajdžana 2019]</ref> |- | 75. || 2021. || [[Baku]] || {{sort|Vasif Durarbayli}} <ref>[https://www.365chess.com/tournaments/75th_ch-AZE_Final_2021_2021/44356 Prvenstvo Azerbajdžana 2021]</ref> |- | 76. || 2022. || [[Baku]] || {{sort|Mahammad Muradli}} <ref>[https://www.365chess.com/tournaments/76th_ch-AZE_Final_2022_2022/44847 Prvenstvo Azerbajdžana 2022]</ref> |} | valign="top" | {| class="sortable wikitable" ! Godina !! Grad !! Ženska pobjednica |- | 2001. || [[Baku]] || {{sort|Zeinab Mamedyarova}} |- | 2002 || [[Baku]] || {{sort|Firuza Velikhanli}} <ref>[https://rating.fide.com/report.phtml?event=22345 Prvenstvo ženska 2002]</ref> |- | 2003 || [[Baku]] || {{sort|Turkan Mamedyarova}} <ref>[https://ratings.fide.com/report.phtml?event=25105 Prvenstvo ženska 2003]</ref> |- | 2004 || [[Baku]] || {{sort|Afag Khudaverdiyeva}} <ref>[https://ratings.fide.com/report.phtml?event=29867 Prvenstvo ženska 2004]</ref> |- | 2006 || [[Baku]] || {{sort|Khayala Isgandarova}} <ref>[https://ratings.fide.com/report.phtml?event=34563 Prvenstvo ženska 2006]</ref> |- | 2007. || [[Baku]] || {{sort|Zeinab Mamedyarova}} <ref>[https://ratings.fide.com/report.phtml?event=6823 Prvenstvo ženska 2007]</ref> |- | 2008. || [[Baku]] || {{sort|Zeinab Mamedyarova}}<ref>{{cite web|url=http://ratings.fide.com/tournament_report.phtml?event16=12095|title=Champ of the Republic of Azerbaijan, women, 2008|publisher=FIDE|access-date=3 May 2011|language=en|archive-date=8. prosinca 2015.|archive-url=https://web.archive.org/web/20151208214317/http://ratings.fide.com/tournament_report.phtml?event16=12095|url-status=dead}}</ref> |- | 2009 || [[Baku]] || {{sort|Narmin Kazimova}} <ref>[https://ratings.fide.com/report.phtml?event=18403 Prvenstvo ženska 2009]</ref> |- | 2010 || [[Baku]] || {{sort|Turkan Mamedyarova}} <ref>[https://ratings.fide.com/report.phtml?event=49278 Prvenstvo ženska 2010]</ref> |- | 2011. || [[Baku]] || {{sort|Turkan Mamedyarova}}<ref>{{cite web|url=http://ratings.fide.com/tournament_report.phtml?event16=57196|title=AZE Champ women-2011|publisher=FIDE|access-date=28 March 2011|language=en|archive-date=11. rujna 2014.|archive-url=https://web.archive.org/web/20140911002815/http://ratings.fide.com/tournament_report.phtml?event16=57196|url-status=dead}}</ref> |- | 2012. || [[Baku]] || {{sort|Turkan Mamedyarova}}<ref>{{cite web|title=Azerbaijan Championship (Women) 2012|url=http://ulvichess.az/chess-news-in-azerbaijan/118-azerbaijan-championship-women-2012.html|work=Ulvichess.az|access-date=22 June 2013|archive-date=8 December 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20151208072750/http://ulvichess.az/chess-news-in-azerbaijan/118-azerbaijan-championship-women-2012.html|url-status=dead|language=en}}</ref> |- | 2013. || [[Baku]] || [[Khayala Abdulla]]<ref>{{cite web|title=Qadınlar arasinda Azarbaycan cempionati|url=http://chess-results.com/tnr94140.aspx?art=4&lan=11&wi=821|work=Chess-results.com|access-date=22 June 2013|language=az}}</ref><ref>{{cite web|title=Qadınlar arasında Azərbaycan Çempionatı|url=http://ulvichess.az/chess-news-in-azerbaijan/267-qad305nlar-aras305nda-az601rbaycan-199empionat305.html|work=Ulvichess.az|access-date=22 June 2013|language=az|archive-date=4. srpnja 2015.|archive-url=https://web.archive.org/web/20150704074501/http://ulvichess.az/chess-news-in-azerbaijan/267-qad305nlar-aras305nda-az601rbaycan-199empionat305.html|url-status=dead}}</ref> |} |} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://www.azerichess.az/ Službene stranice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050404132913/http://www.chess.az/ |date=4. travnja 2005. }} {{aze oznaka}} {{eng oznaka}} {{rus oznaka}} [[Kategorija:Šah u Azerbajdžanu]] [[Kategorija:Nacionalna šahovska natjecanja|Azerbajdžan]] [[Kategorija:Azerbajdžanska športska natjecanja]] gp997a37si9cc0lcxwc1u3buevjgbi8 7615914 7615887 2026-10-09T23:34:18Z Juan carlos perez rodriguez 258214 /* Pobjednici */ 7615914 wikitext text/x-wiki '''Prvenstvo [[Azerbajdžan]]a u [[šah]]u''' ([[azerski jezik|azerski]]: ''Azərbaycan Şahmat Çempionatı''), turnir je čiji pobjednik postaje prvak Azerbajdžana. Održava se u pravilu svake godine, ali uz česte iznimke, s čestim promjenama sustava natjecanja i kvalitetom turnira (ranije je često organizirano kao otvoreni turnir). Organizira ga [[Azerbajdžanski šahovski savez]]. == Pobjednici == '''Source''': ''Russian Chess Base'' <div style="column-count:3"> # 1934 K. Selimkhanov # 1936 M. Zhilakov # 1938 Vladimir Makogonov # 1947 Vladimir Makogonov # 1948 Vladimir Makogonov # 1949 Vladimir Makogonov # 1950 B. Levitas # 1951 Vladimir Makogonov # 1952 Vladimir Makogonov # 1953 Azer Zeinally # 1954 Sultan Khalilbeili # 1955 Yuri Averbakh # 1956 Lev Aronin # 1957 Samuel Zhukhovitsky # 1958 Sultan Khalilbeili # 1959 Vladimir Bagirov # 1960 Vladimir Bagirov # 1961 Vladimir Bagirov # 1962 Vladimir Bagirov # 1963 Vladimir Bagirov # 1964 Vladimir Bagirov # 1965 Sultan Khalilbeili # 1966 Vladimir Bagirov # 1967 Vladimir Bagirov # 1968 Vladimir Bagirov # 1969 Oleg Pavlenko # 1970 Vladimir Bagirov # 1971 Lev Polugaevsky # 1972 Vladimir Bagirov # 1973 Oleg Pavlenko # 1974 Aleksandr Morgulev # 1976 Vladimir Bagirov # 1977 Fikret Sideifzade # 1978 Elmar Magerramov # 1979 Elmar Magerramov # 1980 Rostislav Korsunsky # 1981 Karen Grigorian # 1982 Fikret Sideifzade # 1983 Rostislav Korsunsky # 1984 Fikret Sideifzade # 1985 Rostislav Korsunsky # 1986 Alex Avshalumov # 1987 Elmar Magerramov # 1988 Alex Avshalumov # 1989 Rostislav Korsunsky # 1990 Rostislav Korsunsky # 1991 Fikret Sideifzade </div> {| style="margin: 1em auto 1em auto" | valign="top" | {| class="sortable wikitable" ! # !! Godina !! Grad !! Muški pobjednik |- | 48. || 1992. || [[Baku]] || {{sort|Raouf Gadjily}} |- | 49. || 1993. || [[Baku]] || {{sort|Rahim Gasimov}} |- | 50. || 1994. || [[Baku]] || {{sort|Raouf Gadjily}} |- | 51 ||1995. || [[Baku]] || {{sort|Vugar Gashimov}}<ref name=Vugar>{{cite web|last=Scimia|first=Edward|title=Vugar Gashimov: About.com Guide|url=http://chess.about.com/od/famouschessplayers/p/Gashimov.htm|work=Chess.about.com|access-date=22 June 2013|language=en|archive-date=6. rujna 2015.|archive-url=https://web.archive.org/web/20150906215549/http://chess.about.com/od/famouschessplayers/p/Gashimov.htm|url-status=dead}}</ref> |- | 52. || 1996. || [[Baku]] || {{sort|Vugar Gashimov}}<ref name=Vugar /> |- | 53. || 1997 || [[Baku]] || {{sort|Sarhan Guliev}} <ref>[https://www.365chess.com/tournaments/AZE-ch_1997/10614 Prvenstvo Azerbajdžana 1997]</ref> |- | 54. || 1998. || [[Baku]] || {{sort|Vugar Gashimov}}<ref name=Vugar /> |- | 55. || 1999. || [[Baku]] || {{sort|Rufat Bagirov}} |- | 56. || 2000. ||[[Baku]] || {{sort|Magomed Zulfugarli}} <ref>[https://www.365chess.com/tournaments/AZE-ch_2000/4882 Prvenstvo Azerbajdžana 2000]</ref> |- | 57. || 2001. ||[[Baku]]|| {{sort|Shakhriyar Mammedyarov}} <ref>[https://www.365chess.com/tournaments/AZE-ch_2001/3023 Prvenstvo Azerbajdžana 2001]</ref> |- | 58. || 2002. || [[Baku]] || {{sort|Shakhriyar Mammedyarov}} |- | 59. || 2003 || [[Baku]] || {{sort|Rauf Mamedov}} <ref>[https://ratings.fide.com/report.phtml?event=37290 Prvenstvo Azerbajdžana 2003]</ref> |- | 60. || 2004 || [[Baku]] || {{sort|Rauf Mamedov}} <ref>[https://ratings.fide.com/report.phtml?event=29772 Prvenstvo Azerbajdžana 2004]</ref> |- | 61. || 2006. || [[Baku]] || [[Rauf Mamedov]] |- | 62. || 2007. || [[Baku]] || [[Elmir Guseinov]]<ref>{{cite web|url=http://ratings.fide.com/tournament_report.phtml?event16=6822|title=Azerbaijan Championship|publisher=FIDE|access-date=12 February 2007|language=en|archive-date=8. prosinca 2015.|archive-url=https://web.archive.org/web/20151208173013/http://ratings.fide.com/tournament_report.phtml?event16=6822|url-status=dead}}</ref> |- | 63. || 2008. || [[Baku]] || [[Rauf Mamedov]] |- | 64. || 2009. || [[Baku]] || [[Rashad Babaev]] <ref>[https://www.365chess.com/tournaments/ch-AZE_2009/37934 Prvenstvo Azerbajdžana 2009]</ref> |- | 65. || 2010. || [[Baku]] || {{sort|Eltaj Safarli}} <ref>[https://ratings.fide.com/report.phtml?event=49177 Prvenstvo Azerbajdžana 2010]</ref> |- | 66. || 2011. || [[Baku]] || {{sort|Nidjat Mamedov}}<ref>{{cite web|url=http://ratings.fide.com/tournament_report.phtml?event16=57212|title=Azerbaijan Championship|publisher=FIDE|access-date=28 March 2011|language=en|archive-date=8. prosinca 2015.|archive-url=https://web.archive.org/web/20151208231852/http://ratings.fide.com/tournament_report.phtml?event16=57212|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.news.az/articles/sports/30631|title=Azerbaijani chess champion declared|date=2011-02-01|publisher=News.az|access-date=28 March 2011|language=en|archive-date=8. prosinca 2015.|archive-url=https://web.archive.org/web/20151208065424/http://news.az/articles/sports/30631|url-status=dead}}</ref> |- | 67. || 2012. || [[Baku]] || [[Ulvi Bajarani]]<ref>{{cite web|title=Şahmat üzrə kişilər arasında Azərbaycan çempionatı (1 dəstə)|url=http://ulvichess.az/chess-news-in-azerbaijan/233-350ahmat-252zr601-ki351il601r-aras305nda-az601rbaycan-231empionat305-1-d601st601.html|work=Ulvichess.az|access-date=22 June 2013|language=az|archive-date=8. prosinca 2015.|archive-url=https://web.archive.org/web/20151208055639/http://ulvichess.az/chess-news-in-azerbaijan/233-350ahmat-252zr601-ki351il601r-aras305nda-az601rbaycan-231empionat305-1-d601st601.html|url-status=dead}}</ref> |- | 68. || 2013. || [[Baku]] || [[Zaur Mammadov]]<ref>{{cite web|title=Стали известны призеры чемпионата Азербайджана по шахматам|url=http://www.1news.az/sport/chess/20130125093651135.html|work=1News.az|access-date=22 June 2013|language=ru}}</ref><ref>{{cite web|title=Azərbaycan çempionatı bitdi|url=http://www.milli.az/news/sport/165464.html|work=Milli.az|access-date=22 June 2013|language=az|archive-date=24 June 2013|archive-url=https://archive.is/20130624205106/http://www.milli.az/news/sport/165464.html|url-status=dead}}</ref> |- | 69. || 2014. || [[Baku]] || {{sort|Ulvi Bajarani}} <ref>[https://ratings.fide.com/report.phtml?event=90374 Prvenstvo Azerbajdžana 2014]</ref> |- | 70. || 2015. || [[Baku]] || {{sort|Rauf Mamedov}} <ref>[https://www.365chess.com/tournaments/70th_ch-AZE_2015_2015/40891 Prvenstvo Azerbajdžana 2015]</ref> |- | 71. || 2016. || [[Baku]] || {{sort|Eltaj Safarli}} <ref>[https://www.365chess.com/tournaments/71st_ch-AZE_2016_2016/41454 Prvenstvo Azerbajdžana 2016]</ref> |- | 72. || 2017. || [[Baku]] || {{sort|Nijat Abasov}} <ref>[https://www.365chess.com/tournaments/72nd_ch-AZE_2017_2017/41964 Prvenstvo Azerbajdžana 2017]</ref> |- | 73. || 2018. || [[Baku]] || {{sort|Abdulla Gadimbayli}} <ref>[https://www.365chess.com/tournaments/73rd_ch-AZE_2018_2018/42514 Prvenstvo Azerbajdžana 2018]</ref> |- | 74. || 2019. || [[Baku]] || {{sort|Mahammad Muradli}} <ref>[https://www.365chess.com/tournaments/74th_ch-AZE_2019_2019/43157 Prvenstvo Azerbajdžana 2019]</ref> |- | 75. || 2021. || [[Baku]] || {{sort|Vasif Durarbayli}} <ref>[https://www.365chess.com/tournaments/75th_ch-AZE_Final_2021_2021/44356 Prvenstvo Azerbajdžana 2021]</ref> |- | 76. || 2022. || [[Baku]] || {{sort|Mahammad Muradli}} <ref>[https://www.365chess.com/tournaments/76th_ch-AZE_Final_2022_2022/44847 Prvenstvo Azerbajdžana 2022]</ref> |} | valign="top" | {| class="sortable wikitable" ! Godina !! Grad !! Ženska pobjednica |- | 2001. || [[Baku]] || {{sort|Zeinab Mamedyarova}} |- | 2002 || [[Baku]] || {{sort|Firuza Velikhanli}} <ref>[https://rating.fide.com/report.phtml?event=22345 Prvenstvo ženska 2002]</ref> |- | 2003 || [[Baku]] || {{sort|Turkan Mamedyarova}} <ref>[https://ratings.fide.com/report.phtml?event=25105 Prvenstvo ženska 2003]</ref> |- | 2004 || [[Baku]] || {{sort|Afag Khudaverdiyeva}} <ref>[https://ratings.fide.com/report.phtml?event=29867 Prvenstvo ženska 2004]</ref> |- | 2006 || [[Baku]] || {{sort|Khayala Isgandarova}} <ref>[https://ratings.fide.com/report.phtml?event=34563 Prvenstvo ženska 2006]</ref> |- | 2007. || [[Baku]] || {{sort|Zeinab Mamedyarova}} <ref>[https://ratings.fide.com/report.phtml?event=6823 Prvenstvo ženska 2007]</ref> |- | 2008. || [[Baku]] || {{sort|Zeinab Mamedyarova}}<ref>{{cite web|url=http://ratings.fide.com/tournament_report.phtml?event16=12095|title=Champ of the Republic of Azerbaijan, women, 2008|publisher=FIDE|access-date=3 May 2011|language=en|archive-date=8. prosinca 2015.|archive-url=https://web.archive.org/web/20151208214317/http://ratings.fide.com/tournament_report.phtml?event16=12095|url-status=dead}}</ref> |- | 2009 || [[Baku]] || {{sort|Narmin Kazimova}} <ref>[https://ratings.fide.com/report.phtml?event=18403 Prvenstvo ženska 2009]</ref> |- | 2010 || [[Baku]] || {{sort|Turkan Mamedyarova}} <ref>[https://ratings.fide.com/report.phtml?event=49278 Prvenstvo ženska 2010]</ref> |- | 2011. || [[Baku]] || {{sort|Turkan Mamedyarova}}<ref>{{cite web|url=http://ratings.fide.com/tournament_report.phtml?event16=57196|title=AZE Champ women-2011|publisher=FIDE|access-date=28 March 2011|language=en|archive-date=11. rujna 2014.|archive-url=https://web.archive.org/web/20140911002815/http://ratings.fide.com/tournament_report.phtml?event16=57196|url-status=dead}}</ref> |- | 2012. || [[Baku]] || {{sort|Turkan Mamedyarova}}<ref>{{cite web|title=Azerbaijan Championship (Women) 2012|url=http://ulvichess.az/chess-news-in-azerbaijan/118-azerbaijan-championship-women-2012.html|work=Ulvichess.az|access-date=22 June 2013|archive-date=8 December 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20151208072750/http://ulvichess.az/chess-news-in-azerbaijan/118-azerbaijan-championship-women-2012.html|url-status=dead|language=en}}</ref> |- | 2013. || [[Baku]] || [[Khayala Abdulla]]<ref>{{cite web|title=Qadınlar arasinda Azarbaycan cempionati|url=http://chess-results.com/tnr94140.aspx?art=4&lan=11&wi=821|work=Chess-results.com|access-date=22 June 2013|language=az}}</ref><ref>{{cite web|title=Qadınlar arasında Azərbaycan Çempionatı|url=http://ulvichess.az/chess-news-in-azerbaijan/267-qad305nlar-aras305nda-az601rbaycan-199empionat305.html|work=Ulvichess.az|access-date=22 June 2013|language=az|archive-date=4. srpnja 2015.|archive-url=https://web.archive.org/web/20150704074501/http://ulvichess.az/chess-news-in-azerbaijan/267-qad305nlar-aras305nda-az601rbaycan-199empionat305.html|url-status=dead}}</ref> |- | 2014. || [[Baku]] || {{sort|Aytan Amrayeva}} <ref>[https://ratings.fide.com/report.phtml?event=93512 Prvenstvo ženska 2014]</ref> |} |} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://www.azerichess.az/ Službene stranice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050404132913/http://www.chess.az/ |date=4. travnja 2005. }} {{aze oznaka}} {{eng oznaka}} {{rus oznaka}} [[Kategorija:Šah u Azerbajdžanu]] [[Kategorija:Nacionalna šahovska natjecanja|Azerbajdžan]] [[Kategorija:Azerbajdžanska športska natjecanja]] ej4conw4noxg0mhes3nyh0s9peyj69m 7616024 7615914 2026-10-10T09:57:40Z Croxyz 205325 [[Suradnik:Juan carlos perez rodriguez|Juan carlos perez rodriguez]], can you link the source and format it as a table? 7616024 wikitext text/x-wiki '''Prvenstvo [[Azerbajdžan]]a u [[šah]]u''' ([[azerski jezik|azerski]]: ''Azərbaycan Şahmat Çempionatı''), turnir je čiji pobjednik postaje prvak Azerbajdžana. Održava se u pravilu svake godine, ali uz česte iznimke, s čestim promjenama sustava natjecanja i kvalitetom turnira (ranije je često organizirano kao otvoreni turnir). Organizira ga [[Azerbajdžanski šahovski savez]]. == Pobjednici == {| style="margin: 1em auto 1em auto" | valign="top" | {| class="sortable wikitable" ! # !! Godina !! Grad !! Muški pobjednik |- | 48. || 1992. || [[Baku]] || {{sort|Raouf Gadjily}} |- | 49. || 1993. || [[Baku]] || {{sort|Rahim Gasimov}} |- | 50. || 1994. || [[Baku]] || {{sort|Raouf Gadjily}} |- | 51 ||1995. || [[Baku]] || {{sort|Vugar Gashimov}}<ref name=Vugar>{{cite web|last=Scimia|first=Edward|title=Vugar Gashimov: About.com Guide|url=http://chess.about.com/od/famouschessplayers/p/Gashimov.htm|work=Chess.about.com|access-date=22 June 2013|language=en|archive-date=6. rujna 2015.|archive-url=https://web.archive.org/web/20150906215549/http://chess.about.com/od/famouschessplayers/p/Gashimov.htm|url-status=dead}}</ref> |- | 52. || 1996. || [[Baku]] || {{sort|Vugar Gashimov}}<ref name=Vugar /> |- | 53. || 1997 || [[Baku]] || {{sort|Sarhan Guliev}} <ref>[https://www.365chess.com/tournaments/AZE-ch_1997/10614 Prvenstvo Azerbajdžana 1997]</ref> |- | 54. || 1998. || [[Baku]] || {{sort|Vugar Gashimov}}<ref name=Vugar /> |- | 55. || 1999. || [[Baku]] || {{sort|Rufat Bagirov}} |- | 56. || 2000. ||[[Baku]] || {{sort|Magomed Zulfugarli}} <ref>[https://www.365chess.com/tournaments/AZE-ch_2000/4882 Prvenstvo Azerbajdžana 2000]</ref> |- | 57. || 2001. ||[[Baku]]|| {{sort|Shakhriyar Mammedyarov}} <ref>[https://www.365chess.com/tournaments/AZE-ch_2001/3023 Prvenstvo Azerbajdžana 2001]</ref> |- | 58. || 2002. || [[Baku]] || {{sort|Shakhriyar Mammedyarov}} |- | 59. || 2003 || [[Baku]] || {{sort|Rauf Mamedov}} <ref>[https://ratings.fide.com/report.phtml?event=37290 Prvenstvo Azerbajdžana 2003]</ref> |- | 60. || 2004 || [[Baku]] || {{sort|Rauf Mamedov}} <ref>[https://ratings.fide.com/report.phtml?event=29772 Prvenstvo Azerbajdžana 2004]</ref> |- | 61. || 2006. || [[Baku]] || [[Rauf Mamedov]] |- | 62. || 2007. || [[Baku]] || [[Elmir Guseinov]]<ref>{{cite web|url=http://ratings.fide.com/tournament_report.phtml?event16=6822|title=Azerbaijan Championship|publisher=FIDE|access-date=12 February 2007|language=en|archive-date=8. prosinca 2015.|archive-url=https://web.archive.org/web/20151208173013/http://ratings.fide.com/tournament_report.phtml?event16=6822|url-status=dead}}</ref> |- | 63. || 2008. || [[Baku]] || [[Rauf Mamedov]] |- | 64. || 2009. || [[Baku]] || [[Rashad Babaev]] <ref>[https://www.365chess.com/tournaments/ch-AZE_2009/37934 Prvenstvo Azerbajdžana 2009]</ref> |- | 65. || 2010. || [[Baku]] || {{sort|Eltaj Safarli}} <ref>[https://ratings.fide.com/report.phtml?event=49177 Prvenstvo Azerbajdžana 2010]</ref> |- | 66. || 2011. || [[Baku]] || {{sort|Nidjat Mamedov}}<ref>{{cite web|url=http://ratings.fide.com/tournament_report.phtml?event16=57212|title=Azerbaijan Championship|publisher=FIDE|access-date=28 March 2011|language=en|archive-date=8. prosinca 2015.|archive-url=https://web.archive.org/web/20151208231852/http://ratings.fide.com/tournament_report.phtml?event16=57212|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.news.az/articles/sports/30631|title=Azerbaijani chess champion declared|date=2011-02-01|publisher=News.az|access-date=28 March 2011|language=en|archive-date=8. prosinca 2015.|archive-url=https://web.archive.org/web/20151208065424/http://news.az/articles/sports/30631|url-status=dead}}</ref> |- | 67. || 2012. || [[Baku]] || [[Ulvi Bajarani]]<ref>{{cite web|title=Şahmat üzrə kişilər arasında Azərbaycan çempionatı (1 dəstə)|url=http://ulvichess.az/chess-news-in-azerbaijan/233-350ahmat-252zr601-ki351il601r-aras305nda-az601rbaycan-231empionat305-1-d601st601.html|work=Ulvichess.az|access-date=22 June 2013|language=az|archive-date=8. prosinca 2015.|archive-url=https://web.archive.org/web/20151208055639/http://ulvichess.az/chess-news-in-azerbaijan/233-350ahmat-252zr601-ki351il601r-aras305nda-az601rbaycan-231empionat305-1-d601st601.html|url-status=dead}}</ref> |- | 68. || 2013. || [[Baku]] || [[Zaur Mammadov]]<ref>{{cite web|title=Стали известны призеры чемпионата Азербайджана по шахматам|url=http://www.1news.az/sport/chess/20130125093651135.html|work=1News.az|access-date=22 June 2013|language=ru}}</ref><ref>{{cite web|title=Azərbaycan çempionatı bitdi|url=http://www.milli.az/news/sport/165464.html|work=Milli.az|access-date=22 June 2013|language=az|archive-date=24 June 2013|archive-url=https://archive.is/20130624205106/http://www.milli.az/news/sport/165464.html|url-status=dead}}</ref> |- | 69. || 2014. || [[Baku]] || {{sort|Ulvi Bajarani}} <ref>[https://ratings.fide.com/report.phtml?event=90374 Prvenstvo Azerbajdžana 2014]</ref> |- | 70. || 2015. || [[Baku]] || {{sort|Rauf Mamedov}} <ref>[https://www.365chess.com/tournaments/70th_ch-AZE_2015_2015/40891 Prvenstvo Azerbajdžana 2015]</ref> |- | 71. || 2016. || [[Baku]] || {{sort|Eltaj Safarli}} <ref>[https://www.365chess.com/tournaments/71st_ch-AZE_2016_2016/41454 Prvenstvo Azerbajdžana 2016]</ref> |- | 72. || 2017. || [[Baku]] || {{sort|Nijat Abasov}} <ref>[https://www.365chess.com/tournaments/72nd_ch-AZE_2017_2017/41964 Prvenstvo Azerbajdžana 2017]</ref> |- | 73. || 2018. || [[Baku]] || {{sort|Abdulla Gadimbayli}} <ref>[https://www.365chess.com/tournaments/73rd_ch-AZE_2018_2018/42514 Prvenstvo Azerbajdžana 2018]</ref> |- | 74. || 2019. || [[Baku]] || {{sort|Mahammad Muradli}} <ref>[https://www.365chess.com/tournaments/74th_ch-AZE_2019_2019/43157 Prvenstvo Azerbajdžana 2019]</ref> |- | 75. || 2021. || [[Baku]] || {{sort|Vasif Durarbayli}} <ref>[https://www.365chess.com/tournaments/75th_ch-AZE_Final_2021_2021/44356 Prvenstvo Azerbajdžana 2021]</ref> |- | 76. || 2022. || [[Baku]] || {{sort|Mahammad Muradli}} <ref>[https://www.365chess.com/tournaments/76th_ch-AZE_Final_2022_2022/44847 Prvenstvo Azerbajdžana 2022]</ref> |} | valign="top" | {| class="sortable wikitable" ! Godina !! Grad !! Ženska pobjednica |- | 2001. || [[Baku]] || {{sort|Zeinab Mamedyarova}} |- | 2002 || [[Baku]] || {{sort|Firuza Velikhanli}} <ref>[https://rating.fide.com/report.phtml?event=22345 Prvenstvo ženska 2002]</ref> |- | 2003 || [[Baku]] || {{sort|Turkan Mamedyarova}} <ref>[https://ratings.fide.com/report.phtml?event=25105 Prvenstvo ženska 2003]</ref> |- | 2004 || [[Baku]] || {{sort|Afag Khudaverdiyeva}} <ref>[https://ratings.fide.com/report.phtml?event=29867 Prvenstvo ženska 2004]</ref> |- | 2006 || [[Baku]] || {{sort|Khayala Isgandarova}} <ref>[https://ratings.fide.com/report.phtml?event=34563 Prvenstvo ženska 2006]</ref> |- | 2007. || [[Baku]] || {{sort|Zeinab Mamedyarova}} <ref>[https://ratings.fide.com/report.phtml?event=6823 Prvenstvo ženska 2007]</ref> |- | 2008. || [[Baku]] || {{sort|Zeinab Mamedyarova}}<ref>{{cite web|url=http://ratings.fide.com/tournament_report.phtml?event16=12095|title=Champ of the Republic of Azerbaijan, women, 2008|publisher=FIDE|access-date=3 May 2011|language=en|archive-date=8. prosinca 2015.|archive-url=https://web.archive.org/web/20151208214317/http://ratings.fide.com/tournament_report.phtml?event16=12095|url-status=dead}}</ref> |- | 2009 || [[Baku]] || {{sort|Narmin Kazimova}} <ref>[https://ratings.fide.com/report.phtml?event=18403 Prvenstvo ženska 2009]</ref> |- | 2010 || [[Baku]] || {{sort|Turkan Mamedyarova}} <ref>[https://ratings.fide.com/report.phtml?event=49278 Prvenstvo ženska 2010]</ref> |- | 2011. || [[Baku]] || {{sort|Turkan Mamedyarova}}<ref>{{cite web|url=http://ratings.fide.com/tournament_report.phtml?event16=57196|title=AZE Champ women-2011|publisher=FIDE|access-date=28 March 2011|language=en|archive-date=11. rujna 2014.|archive-url=https://web.archive.org/web/20140911002815/http://ratings.fide.com/tournament_report.phtml?event16=57196|url-status=dead}}</ref> |- | 2012. || [[Baku]] || {{sort|Turkan Mamedyarova}}<ref>{{cite web|title=Azerbaijan Championship (Women) 2012|url=http://ulvichess.az/chess-news-in-azerbaijan/118-azerbaijan-championship-women-2012.html|work=Ulvichess.az|access-date=22 June 2013|archive-date=8 December 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20151208072750/http://ulvichess.az/chess-news-in-azerbaijan/118-azerbaijan-championship-women-2012.html|url-status=dead|language=en}}</ref> |- | 2013. || [[Baku]] || [[Khayala Abdulla]]<ref>{{cite web|title=Qadınlar arasinda Azarbaycan cempionati|url=http://chess-results.com/tnr94140.aspx?art=4&lan=11&wi=821|work=Chess-results.com|access-date=22 June 2013|language=az}}</ref><ref>{{cite web|title=Qadınlar arasında Azərbaycan Çempionatı|url=http://ulvichess.az/chess-news-in-azerbaijan/267-qad305nlar-aras305nda-az601rbaycan-199empionat305.html|work=Ulvichess.az|access-date=22 June 2013|language=az|archive-date=4. srpnja 2015.|archive-url=https://web.archive.org/web/20150704074501/http://ulvichess.az/chess-news-in-azerbaijan/267-qad305nlar-aras305nda-az601rbaycan-199empionat305.html|url-status=dead}}</ref> |} |} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://www.azerichess.az/ Službene stranice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050404132913/http://www.chess.az/ |date=4. travnja 2005. }} {{aze oznaka}} {{eng oznaka}} {{rus oznaka}} [[Kategorija:Šah u Azerbajdžanu]] [[Kategorija:Nacionalna šahovska natjecanja|Azerbajdžan]] [[Kategorija:Azerbajdžanska športska natjecanja]] gp997a37si9cc0lcxwc1u3buevjgbi8 0 719381 7615911 7562315 2026-10-09T23:21:21Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.6 7615911 wikitext text/x-wiki {{Wikiprojekt 10000/Ikona}} [[Datoteka:Ludovic and Lauren (8425515069).jpg|250px|mini|desno|Trčanje na [[maraton]]u]] '''Trčanje''' je način [[kretanje|kretanja]] koji omogućava [[ljudi]]ma i [[životinja]]ma da brzo hodaju. Trčanje je tip [[hod]]a koji je karakterističan po zračnoj fazi u kojoj su sva [[stopalo|stopala]] iznad zemlje (iako postoje izuzeci).<ref>https://royalsocietypublishing.org/doi/abs/10.1098/rspb.2004.2702 Preuzeto 1. ožujka 2022.</ref> To je u [[kontrast]]u s [[pješačenje]]m, gdje je jedna [[noga]] uvijek u kontaktu sa zemljom, noge se uglavnom drže ispravljeno i središte [[gravitacija|gravitacije]] prenosi se s jedne noge na drugu, u maniri inverznoga [[klatno|klatna]].<ref>Biewener, A. A. 2003. Animal Locomotion. Oxford University Press, USA. ISBN 978-0-19-850022-3,</ref> Karakteristično svojstvo [[tijelo|tijela]] koje trči s gledišta [[mehanika|mehanike]] [[opruga|opruge]] i [[masa|mase]] je, da do promjena [[kinetička energija|kinetičke]] i [[potencijalna energija|potencijalne energije]] u okviru koraka dolazi simultano, pri čemu se skladištenje [[energija|energije]] ostvaruje putem elastičnih [[tetiva]] i [[mišić]]a. Pojam trčanje može se odnositi na bilo koji opseg [[brzina]] od jogginga do [[sprint]]a. Pretpostavlja se, da su preci ljudske vrste razvili sposobnost trčanja na duge pruge prije oko 2,6 milijuna godina, vjerojatno da bi mogli loviti [[životinje]].<ref>https://www.discovermagazine.com/planet-earth/born-to-run Preuzeto 1. ožujka 2022.</ref> Natjecateljsko trčanje razvilo se iz religioznih festivala u raznim područjima. Zapisi o natjecateljskom trčanju datiraju još iz vremena Tajlteanskih igara u [[Irska|Irskoj]] iz 1829. pr. Kr., dok su se prve zapisane [[Olimpijske igre]] odvile 776. pr. Kr. Trčanje se opisuje kao najdostupniji sport na [[svijet]]u.<ref>Soviet Sport: The Success Story - Page 49, V. Gerlitsyn - 1987</ref> [[Skijaško trčanje]] je popularna disciplina [[Nordijsko skijanje|nordijskog skijanja]]. Radi o tehnici skijanja koja se koristi uglavnom na ravnijim površinama prekrivenim [[snijeg]]om. [[Cross trčanje]] jedna je od trkačkih disciplina [[atletika|atletike]]. To je trčanje preko neravnog terena, koji nije posebno pripremljen za trčanje. Iako postoji mogućnost ozljeda tijekom trčanja (baš kao u svakom [[sport]]u), postoje mnoge prednosti. Neke od tih prednosti uključuju potencijalni gubitak težine, poboljšanje kardiovaskularnog i respiratornog [[zdravlje|zdravlja]] (smanjenje rizika od kardiovaskularnih i respiratornih bolesti), poboljšanu kardiovaskularnu [[kondicija|kondiciju]], smanjenje ukupnog [[kolesterol]]a u [[krv]]i, jačanje [[kosti]]ju (i potencijalno povećanu gustoću kostiju), moguće jačanje [[imunološki sustav|imunološkog sustava]] i poboljšano [[samopoštovanje]] i emocionalno stanje. Trčanje, kao i svi oblici redovite [[tjelovježba|tjelovježbe]], može učinkovito usporiti ili preokrenuti učinke [[starenje|starenja]]. Čak i [[ljudi]] koji su već doživjeli [[srčani udar]] imaju 20% manje šanse za razvoj ozbiljnih srčanih problema ako se više bave trčanjem ili bilo kojom vrstom aerobne aktivnosti.<ref>https://search.credoreference.com/content/entry/hhphoh/the_science_of_exercise_shows_benefits_beyond_weight_loss/0 {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Preuzeto 1. ožujka 2022.</ref> ==Zanimljivosti== [["Čovjek protiv konja" maraton]] održava se od 1980. Samo u dva izdanja do 2021. je trkač uspio pobijediti konja. [[Utrka s vlakom Puffing Billy]] održava se u Australiji i trkač mora imati tempo od barem 4 minute i 15 sekundi po kilometru da bi ga pobijedio.<ref>https://www.trcanje.hr/bizarno-i-zabavno-5-najcudnijih-utrka-na-svijetu/15379/</ref> ''Streak Runners International'', postoji od 2012., je organizacija koja prati trkačke nizove. Potrebno je otrčati barem 1 milju u danu da bi se niz nastavio (i započeo). Za ulazak na listu potreban je niz od barem 365 dana.<ref>https://trcanje.net/arhiva/34899</ref><ref>https://www.runeveryday.com/statistics.php</ref> Za Hrvate na kraju 2024., najdulji niz muškarca je 7 godina, a žene nisu još postavile niz.<ref>https://www.runeveryday.com/int-retired-streaks.php</ref><ref>https://www.runeveryday.com/int-active-streaks.php</ref> == Izvori == {{izvori}} ==Vanjske poveznice== * [https://racemango.com/hr Race Mango, kalendar utrka] * [https://racebase.hr/ Racebase.hr, kalendar utrka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250312163058/https://racebase.hr/ |date=12. ožujka 2025. }} [[Kategorija:Atletika]] [[Kategorija:Rekreacija]] gpx4bav4a1csggwsk1iby97nat1zj47 0 720297 7615687 7587249 2026-10-09T13:45:00Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.6 7615687 wikitext text/x-wiki '''[[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu]]''' u klasi '''''80cc''''' za 1988. godinu je treći put zaredom osvojio [[Španjolska|španjolski]] vozač [[Jorge Martínez|Jorge Martínez "Aspar"]], koji je također osvojio i prvenstvo u klasi ''125cc'', te je posljednji motociklist koji je osvojio dva svjetska prvenstva u istoj sezoni. Jorge Martínez je vozio za motocikl ''Derbi'', odnosno za ''Derbi GP Team'' (koji je po sponzoru bio poznat i kao ''Ducados''). == Raspored utrka i osvajači postolja == 1988. godine je bilo na rasporedu 15 trkaćh vikenda ''[[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu|Svjetskog prvenstva]]'', a na njih 7 su održane utrke u klasi ''80cc''. {| class="wikitable sortable" style="font-size: 80%" !{{abbr|rb|redni broj utrke u klasi u prvenstvu}} !!{{abbr|datum|datum održavanja utrke}} !!staza !!{{abbr|utrka|''Velika nagrada''}} !!{{abbr|pole poz.|1. startna pozicija}} !!{{abbr|motocikl|motocikl na 1. startnoj poziciji}} !!{{abbr|naj.krug|najbrži krug}} !!motocikl !!pobjednik !!motocikl !!drugoplasirani !!motocikl !!trećeplasirani !!motocikl !!{{abbr|izvj.|izvor ili izvještaj za utrku}} |- | ||<small> 27. ožujka 1988. ||{{Z|JAP}} [[Staza Suzuka|Suzuka]] ||''VN Japana ||colspan="10" align="center"| ''nije bilo utrke 80cc || |- | ||<small> 10. travnja 1988. ||{{Z|SAD}} Laguna Seca ||''VN SAD-a ||colspan="10" align="center"| ''nije bilo utrke 80cc || |- |'''1 ||<small> 24. travnja 1988. ||{{Z|ŠPA}} Jarama ||''VN Španjolske ||{{Z|ŠPA}} Jorge Martínez ||Derbi ||{{Z|ŠPA}} Àlex Crivillé ||Derbi |{{Z|ŠVI}} '''Stefan Dörflinger ||'''Krauser ||{{Z|ŠPA}} Jorge Martínez ||Derbi ||{{Z|ŠPA}} Àlex Crivillé ||Derbi |<ref>{{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/1988/SPA/80cc/RAC/Classification motogp.com, ''Spanish Grand Prix / Jarama, April 24th 1988 / 80cc / RAC Classification''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220324151551/https://www.motogp.com/en/gp-results/1988/SPA/80cc/RAC/Classification |date=24. ožujka 2022. }}, pristupljeno 24. ožujka 2022.</ref> |- |'''2 ||<small> 1. svibnja 1988. ||{{Z|ŠPA}} Jerez ||''VN Expo 92 ||{{Z|ŠPA}} Jorge Martínez ||Derbi ||{{Z|ŠVI}} Stefan Dörflinger ||Krauser |{{Z|ŠPA}} '''Jorge Martínez ||'''Derbi ||{{Z|ŠPA}} Manuel Herreros ||Derbi ||{{Z|ŠPA}} Àlex Crivillé ||Derbi |<ref>{{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/1988/POR/80cc/RAC/Classification motogp.com, ''Portuguese Grand Prix / Circuito de Jerez - Angel Nieto, May 1st 1988 / 80cc / RAC Classification''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220324151552/https://www.motogp.com/en/gp-results/1988/POR/80cc/RAC/Classification |date=24. ožujka 2022. }}, pristupljeno 24. ožujka 2022.</ref> |- |'''3 ||<small> 22. svibnja 1988. ||{{Z|ITA}} [[Autodrom Enzo e Dino Ferrari|Imola]] ||''VN Nacija ||{{Z|ŠPA}} Jorge Martínez ||Derbi ||{{Z|ŠPA}} Jorge Martínez ||Derbi |{{Z|ŠPA}} '''Jorge Martínez ||'''Derbi ||{{Z|ŠVI}} Stefan Dörflinger ||Krauser ||{{Z|ŠPA}} Manuel Herreros ||Derbi |<ref>{{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/1988/NAT/80cc/RAC/Classification motogp.com, ''Nations Grand Prix / Imola, May 22nd 1988 / 80cc / RAC Classification''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220515200140/https://www.motogp.com/en/gp-results/1988/NAT/80cc/RAC/Classification |date=15. svibnja 2022. }}, pristupljeno 24. ožujka 2022.</ref> |- |'''4 ||<small> 29. svibnja 1988. ||{{Z|NJE}} [[Nürburgring]] ||''VN Zapadne Njemačke ||{{Z|ŠPA}} Jorge Martínez ||Derbi ||{{Z|ŠPA}} Jorge Martínez ||Derbi |{{Z|ŠPA}} '''Jorge Martínez ||'''Derbi ||{{Z|ŠPA}} Àlex Crivillé ||Derbi ||{{Z|ŠPA}} Manuel Herreros ||Derbi |<ref>{{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/1988/WGER/80cc/RAC/Classification motogp.com, ''West Germany Grand Prix / ''Nurburgring, May 29th 1988'' / 80cc / RAC Classification''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220324160127/https://www.motogp.com/en/gp-results/1988/WGER/80cc/RAC/Classification |date=24. ožujka 2022. }}, pristupljeno 24. ožujka 2022.</ref> |- | ||<small> 12. lipnja 1988. ||{{Z|AUT}} Salzburgring ||''VN Austrije ||colspan="10" align="center"| ''nije bilo utrke 80cc || |- |'''5 ||<small> 26. lipnja 1988. ||{{Z|NIZ}} Assen ||''VN Nizozemske ||{{Z|ŠPA}} Jorge Martínez ||Derbi ||{{Z|NJE}} Peter Öttl ||Krauser |{{Z|ŠPA}} '''Jorge Martínez ||'''Derbi ||{{Z|NJE}} Peter Öttl ||Krauser ||{{Z|NIZ}} Bert Smit ||Krauser (Minarelli) |<ref>{{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/1988/NED/80cc/RAC/Classification motogp.com, ''Dutch TT / TT Circuit Assen, June 25th 1988 / 80cc / RAC Classification''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220324160107/https://www.motogp.com/en/gp-results/1988/NED/80cc/RAC/Classification |date=24. ožujka 2022. }}, pristupljeno 24. ožujka 2022.</ref> |- | ||<small> 3. srpnja 1988. ||{{Z|BEL}} [[Staza Spa-Francorchamps|Spa-Francorchamps]] ||''VN Belgije ||colspan="10" align="center"| ''nije bilo utrke 80cc || |- |'''6 ||<small> 17. srpnja 1988. ||{{Z|JUG}}{{Z|HRV}} [[Automotodrom Grobnik|Grobnik]] ||''[[Velika nagrada Jadrana (motociklizam)|VN Jugoslavije]] ||{{Z|ŠPA}} Jorge Martínez ||Derbi ||{{Z|ŠPA}} Jorge Martínez ||Derbi |{{Z|ŠPA}} '''Jorge Martínez ||'''Derbi ||{{Z|NJE}} Peter Öttl ||Krauser ||{{Z|ŠPA}} Àlex Crivillé ||Derbi |<ref>{{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/1988/JUG/80cc/RAC/Classification motogp.com, ''Yugoslavian Grand Prix / Rijeka, July 17th 1988 / 80cc / RAC Classification''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220324160109/https://www.motogp.com/en/gp-results/1988/JUG/80cc/RAC/Classification |date=24. ožujka 2022. }}, pristupljeno 24. ožujka 2022.</ref> |- | ||<small> 24. srpnja 1988. ||{{Z|FRA}} Paul Ricard ||''VN Francuske ||colspan="10" align="center"| ''nije bilo utrke 80cc || |- | ||<small> 7. kolovoza 1988. ||{{Z|UK}} Donington Park ||''VN Velike Britanije ||colspan="10" align="center"| ''nije bilo utrke 80cc || |- | ||<small> 14. kolovoza 1988. ||{{Z|ŠVE}} Anderstorp ||''VN Švedske ||colspan="10" align="center"| ''nije bilo utrke 80cc || |- |'''7 ||<small> 28. kolovoza 1988. ||{{Z|ČSSR}}Brno ||''VN Čehoslovačke ||{{Z|ŠPA}} Jorge Martínez ||Derbi ||{{Z|ŠPA}} Jorge Martínez ||Derbi |{{Z|ŠPA}} '''Jorge Martínez ||'''Derbi ||{{Z|ŠVI}} Stefan Dörflinger ||Krauser ||{{Z|ŠPA}} Àlex Crivillé ||Derbi |<ref>{{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/1988/TCH/80cc/RAC/Classification motogp.com, ''Czechoslovakian Grand Prix / Automotodrom Brno, August 28th 1988 / 80cc / RAC Classification''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220324163437/https://www.motogp.com/en/gp-results/1988/TCH/80cc/RAC/Classification |date=24. ožujka 2022. }}, pristupljeno 24. ožujka 2022.</ref> |- | ||<small> 17. rujna 1988. ||{{Z|BRA}} Goiânia ||''VN Brazila ||colspan="10" align="center"| ''nije bilo utrke 80cc || |- |} <small> ''VN Expo 92'' također navedena kao ''VN Portugala'' ili ''VN Campsa'' <br> ''VN Nacija'' također navedena kao ''VN Italije'' <br> ''VN Zapadne Njemačke'' također navedena kao ''VN Njemačke'' <br> ''VN Nizozemske'' također navedena kao ''Dutch TT'' <br> ''VN Argentine'' - trebala je biti održana 11. rujna 1988., ali je otkazana i uklonjena iz rasporeda </small> == Poredak za vozače == ; Sustav bodovanja Bodove osvaja prvih 15 vozača u utrci. {| class="wikitable" style="font-size: 85%; text-align:center" |- !pozicija u utrci |bgcolor="gold"|'''1. ||bgcolor="silver"|'''2. ||bgcolor="goldenrod"|'''3. ||'''4. ||'''5. ||'''6. ||'''7. ||'''8. ||'''9. ||'''10. ||'''11. ||'''12. ||'''13. ||'''14. ||'''15. |- !bodovi |20 ||17 ||15 ||13 ||11 ||10 ||9 ||8 ||7 ||6 ||5 ||4 ||3 ||2 ||1 |- |} {| class="wikitable sortable" style="font-size: 90%" !mj. !!vozač !!konstruktor <br> (motocikl) !!bod |- bgcolor="gold" |'''1. ||{{Z|ŠPA}} '''[[Jorge Martínez]] ||'''Derbi ||align="right"|'''137 |- bgcolor="silver" |'''2. ||{{Z|ŠPA}} '''[[Àlex Crivillé]] ||'''Derbi ||align="right"|'''90 |- bgcolor="goldenrod" |'''3. ||{{Z|ŠVI}} '''[[Stefan Dörflinger]] ||'''Krauser ||align="right"|'''77 |- |4. ||{{Z|ŠPA}} [[Manuel Herreros]] ||Derbi ||align="right"|69 |- |5. ||{{Z|NJE}} Peter Öttl ||Krauser ||align="right"|65 |- |6. ||{{Z|BUG}} Bogdan Nikolov ||Krauser ||align="right"|55 |- |7. ||{{Z|MAĐ}} Juhász Károly ||Krauser ||align="right"|54 |- |8. ||{{Z|NIZ}} Jos van Dongen ||Casal ||align="right"|47 |- |9. ||{{Z|ITA}} Giuseppe Ascareggi ||BBFT ||align="right"|46 |- |10. ||{{Z|ITA}} Gabriele Gnani ||Gnani ||align="right"|36 |- |11. ||{{Z|ŠPA}} Herri Torrontegui ||Autisa ||align="right"|28 |- |12. ||{{Z|NJE}} Jörg Seel ||Seel ||rowspan="3" align="right"|27 |- |13. ||{{Z|NIZ}} Adrie Nijenhuis ||Casal |- |14. ||{{Z|NJE}} Günter Schirnhofer ||Krauser |- |15. ||{{Z|NIZ}} Bert Smit ||Krauser (Minarelli) ||align="right"|25 |- |16. ||{{Z|ŠVI}} René Dünki ||Krauser ||align="right"|22 |- |17. ||{{Z|ŠVI}} Reiner Koster ||LCR <br> Krauser LCR ||align="right"|11 |- |18. ||{{Z|NJE}} Heinz Paschen ||Casal <br> Kiefer ||rowspan="2" align="right"|10 |- |19. ||{{Z|NIZ}} Hans Koopman ||Ziegler |- |20. ||{{Z|BEL}} Serge Julin ||Casal ||rowspan="2" align="right"|8 |- |21. ||{{Z|BEL}} Jacques Bernard ||Fantic |- |rowspan="2"|22. ||{{Z|UK}} Ian McConnachie ||Autisa ||rowspan="2" align="right"|6 |- |{{Z|ITA}} Paolo Priori ||Krauser |- |24. ||{{Z|NJE}} Rainer Kunz ||Ziegler ||rowspan="2" align="right"|5 |- |25. ||{{Z|MAĐ}} János Szabó ||Krauser |- |26. ||{{Z|JUG}} Janez Pintar ||Eberhardt ||align="right"|4 |- |27. ||{{Z|ŠVI}} Stefan Brägger ||Casal ||rowspan="2" align="right"|3 |- |28. ||{{Z|ŠPA}}{{Z|AND}} Javier Arumi ||Krauser |- |rowspan="2"|29. ||{{Z|NJE}} Hubert Abold ||Krauser ||rowspan="2" align="right"|2 |- |{{Z|NJE}} Hagen Klein ||Ziegler |- |rowspan="2"|31. ||{{Z|ŠPA}} Jaime Mariano ||JJ-Cobas ||rowspan="2" align="right"|1 |- |{{Z|JUG}} Alojz Pavlič ||Seel |- |} <small> u ljestvici vozači koji su osvojili bodove u prvenstvu </small> == Poredak za konstruktore == ''Derbi'' prvak u poretku konstruktora.<ref>{{en icon}} [https://www.motogp.com/en/statistics/constructors-wc/1988/All-classes/?page=1 motogp.com, ''1988 / Constructors' World Champion''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220515200139/https://www.motogp.com/en/statistics/constructors-wc/1988/All-classes/?page=1 |date=15. svibnja 2022. }}, pristupljeno 24. ožujka 2022.</ref> <ref> {{fra icon}} [http://racingmemo.free.fr/MOTO-GP-CH%20MONDE%20CONST.htm racingmemo.free.fr, ''LESCHAMPIONNATS DU MONDE DE VITESSE MOTO / Championnats du Monde des constructeurs''], pristupljeno 24. ožujka 2022. </ref> {| class="wikitable sortable" style="font-size: 90%" !mj. !!konstruktor !!bod |- bgcolor="gold" |'''1. ||'''{{Z|ŠPA}} Derbi || |- |} == Povezani članci == * [[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu]] * [[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu – niže klase]] == Vanjske poveznice == * {{en icon}} [https://www.motogp.com motogp.com] * {{fra icon}} [http://racingmemo.free.fr/MOTO-GP-CH%20MONDE.htm racingmemo.free.fr, ''LES CHAMPIONNATS DU MONDE DE VITESSE MOTO''] * {{fra icon}} [http://www.pilotegpmoto.com pilotegpmoto.com] * {{nld icon}} [https://web.archive.org/web/20150725172956/http://www.jumpingjack.nl/GP-races_Index.htm jumpingjack.nl, ''Alle Grand-Prix uitslagen en bijzonderheden, van 1973 (het jaar dat Jack begon met racen) tot heden.''] * {{en icon}} [https://www.motorsport-archive.com/results/series/38 motorsport-archive.com, ''World 80ccm Championship :: Overview''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220128194550/https://www.motorsport-archive.com/results/series/38 |date=28. siječnja 2022. }} * {{en icon}} [https://en.wikipedia.org/wiki/1988_Grand_Prix_motorcycle_racing_season en.wikipedia.org, ''1988 Grand Prix motorcycle racing season''] * {{ita icon}} [https://it.wikipedia.org/wiki/Risultati_del_motomondiale_1988 it.wikipedia.org, ''Risultati del motomondiale 1988''] == Izvori == <small> * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20220323174418/https://www.motogp.com/en/world-standing/1988/80cc/Championship motogp.com, ''Championship Standings 80cc 1988''], pristupljeno 23. ožujka 2022. * {{en icon}} {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, pristupljeno 23. ožujka 2022. * {{fra icon}} [http://racingmemo.free.fr/MOTO-GP-classements_88-080.htm racingmemo.free.fr, ''CHAMPIONNAT DU MONDE DE VITESSE MOTO - CLASSEMENTS COMPLETS - 1988 - 80cc''], pristupljeno 23. ožujka 2022. * {{fra icon}} [http://racingmemo.free.fr/MOTO-GP-1988.htm racingmemo.free.fr, ''Les Championnats du Monde de Courses sur Route - L'année 1988''], pristupljeno 23. ožujka 2022. * {{nld icon}} [https://web.archive.org/web/20150725172956/http://www.jumpingjack.nl/GP-races_1988_heden.htm jumpingjack.nl, ''1988 - GP''], wayback arhiva * {{fra icon}} [http://www.pilotegpmoto.com/gp-1988.pdf pilotegpmoto.com, ''1988 (GP)''], preuzeto 23. ožujka 2022. {{izvori}} </small> {{Sezone Svjetskog prvenstva u motociklizmu}} {{Svjetski prvaci u 80cc/50cc}} [[Kategorija:Sezone Svjetskog prvenstva u motociklizmu – 80cc|1988 4 80cc]] 4rtl9tj6omhrjzs52w1luy56nyowe94 0 720669 7615700 7435515 2026-10-09T14:25:41Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.6 7615700 wikitext text/x-wiki '''[[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu]]''' u klasi '''''MotoGP''''' za 2007. godinu je osvojio [[Australija|australski]] vozač [[Casey Stoner]] s motociklom ''"Ducati"'', kojima je ovo ujedno bilo prvo osvojeno prvenstvo u bilo kojoj od klasa [[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu|Svjetskog prvenstva]]. ''Ducati'' je također osvojio prvenstvo za konstruktore te za momčadi (''Ducati Marlboro Team''). <br> U ovoj sezoni motocikli ''MotoGP'' klase su imali motore obujma do 800cc, za razliku od prijašnjih do 990cc. == Raspored utrka i osvajači postolja == 2007. godine je bilo na rasporedu 18 trkaćh vikenda ''[[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu|Svjetskog prvenstva]]'' i na svima su vožene utrke u klasi ''MotoGP''. {| class="wikitable sortable" style="font-size: 80%" !{{abbr|rb|redni broj utrke u klasi u prvenstvu}} !!{{abbr|datum|datum održavanja utrke}} !!staza !!{{abbr|utrka|''Velika nagrada''}} !!{{abbr|pole poz.|1. startna pozicija}} !!{{abbr|motocikl|motocikl na 1. startnoj poziciji}} !!{{abbr|naj.krug|najbrži krug}} !!motocikl !!pobjednik !!motocikl !!drugoplasirani !!motocikl !!trećeplasirani !!motocikl !!{{abbr|izvj.|izvor ili izvještaj za utrku}} |- |'''1 ||<small> 10. ožujka 2007. ||{{Z|KAT}} Losail ||''VN Katara |{{Z|ITA}} Valentino Rossi ||Yamaha ||{{Z|AUS}} Casey Stoner ||Ducati |{{Z|AUS}} '''Casey Stoner ||'''Ducati ||{{Z|ITA}} Valentino Rossi ||Yamaha ||{{Z|ŠPA}} Dani Pedrosa ||Honda |<ref> {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2007/MotoGP/QAT/RAC/classification.pdf resources.motogp.com, ''MotoGP / Commercialbank GRAND PRIX OF QATAR / Race / Classification''], objavljeno 10. ožujka 2007., preuzeto 3. travnja 2022. </ref> |- |'''2 ||<small> 25. ožujka 2007. ||{{Z|ŠPA}} Jerez ||''VN Španjolske |{{Z|ŠPA}} Dani Pedrosa ||Honda ||{{Z|ITA}} Valentino Rossi ||Yamaha |{{Z|ITA}} '''Valentino Rossi ||'''Yamaha ||{{Z|ŠPA}} Dani Pedrosa ||Honda ||{{Z|SAD}} Colin Edwards ||Yamaha |<ref> {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2007/MotoGP/SPA/RAC/classification.pdf resources.motogp.com, ''MotoGP / GRAN PREMIO bwin.com DE ESPAÑA / Race / Classification''], objavljeno 25. ožujka 2007., preuzeto 3. travnja 2022. </ref> |- |'''3 ||<small> 22. travnja 2007. ||{{Z|TUR}} [[Staza Istanbul Park|Istanbul Park]] ||''VN Turske |{{Z|ITA}} Valentino Rossi ||Yamaha ||{{Z|AUS}} Chris Vermeulen ||Suzuki |{{Z|AUS}} '''Casey Stoner ||'''Ducati ||{{Z|ŠPA}} Toni Elías ||Honda ||{{Z|ITA}} Loris Capirossi ||Ducati |<ref> {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2007/MotoGP/TUR/RAC/classification.pdf resources.motogp.com, ''MotoGP / GRAND PRIX OF TURKEY / Race / Classification''], objavljeno 22. travnja 2007., preuzeto 3. travnja 2022. </ref> |- |'''4 ||<small> 6. svibnja 2007. || {{Z|KIN}} Shanghai ||''VN Kine |{{Z|ITA}} Valentino Rossi ||Yamaha ||{{Z|AUS}} Casey Stoner ||Ducati |{{Z|AUS}} '''Casey Stoner ||'''Ducati ||{{Z|ITA}} Valentino Rossi ||Yamaha ||{{Z|SAD}} John Hopkins ||Suzuki |<ref> {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2007/MotoGP/CHN/RAC/classification.pdf resources.motogp.com, ''MotoGP / SINOPEC GREAT WALL LUBRICANTS GP OF CHINA / Race / Classification''], objavljeno 6. svibnja 2007., preuzeto 3. travnja 2022. </ref> |- |'''5 ||<small> 20. svibnja 2007. ||{{Z|FRA}} Le Mans - Bugatti ||''VN Francuske |{{Z|SAD}} Colin Edwards ||Yamaha ||<small> {{Z|SAD}} John Hopkins <br> {{Z|ITA}} Loris Capirossi ||<small> Suzuki <br> Ducati |{{Z|AUS}} '''Chris Vermeulen ||'''Suzuki ||{{Z|ITA}} Marco Melandri ||Honda ||{{Z|AUS}} Casey Stoner ||Ducati |<ref> {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2007/MotoGP/FRA/RAC/classification.pdf resources.motogp.com, ''MotoGP / ALICE GRAND PRIX DE FRANCE / Race / Classification''], objavljeno 20. svibnja 2007., preuzeto 3. travnja 2022. </ref><ref> {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2007/MotoGP/FRA/RAC/fast%2blap%2brider.pdf esources.motogp.com, ''MotoGP / ALICE GRAND PRIX DE FRANCE / Race / Fastest Lap of Each Rider''], objavljeno 20. svibnja 2007., preuzeto 3. travnja 2022. </ref> |- |'''6 ||<small> 3. lipnja 2007. ||{{Z|ITA}} [[Autodrom Internazionale del Mugello|Mugello]] ||''VN Italije |{{Z|AUS}} Casey Stoner ||Ducati ||{{Z|ŠPA}} Dani Pedrosa ||Honda |{{Z|ITA}} '''Valentino Rossi ||'''Yamaha ||{{Z|ŠPA}} Dani Pedrosa ||Honda ||{{Z|BRA}} Alex Barros ||Ducati |<ref> {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2007/MotoGP/ITA/RAC/classification.pdf resources.motogp.com, ''MotoGP / GRAN PREMIO D'ITALIA ALICE / Race / Classification''], objavljeno 3. lipnja 2007., preuzeto 3. travnja 2022. </ref> |- |'''7 ||<small> 10. lipnja 2007. ||{{Z|ŠPA}} Catalunya (Barcelona) ||''VN Katalonije |{{Z|ITA}} Valentino Rossi ||Yamaha ||{{Z|SAD}} John Hopkins ||Suzuki |{{Z|AUS}} '''Casey Stoner ||'''Ducati ||{{Z|ITA}} Valentino Rossi ||Yamaha ||{{Z|ŠPA}} Dani Pedrosa ||Honda |<ref> {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2007/MotoGP/CAT/RAC/classification.pdf resources.motogp.com, ''MotoGP / GRAN PREMI CINZANO DE CATALUNYA / Race / Classification''], objavljeno 10. lipnja 2007., preuzeto 3. travnja 2022. </ref> |- |'''8 ||<small> 24. lipnja 2007. ||{{Z|UK}} Donnington Park ||''VN Velike Britanije |{{Z|SAD}} Colin Edwards ||Yamaha ||{{Z|ŠPA}} Toni Elías ||Honda |{{Z|AUS}} '''Casey Stoner ||'''Ducati ||{{Z|SAD}} Colin Edwards ||Yamaha ||{{Z|AUS}} Chris Vermeulen ||Suzuki |<ref> {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2007/MotoGP/GBR/RAC/classification.pdf resources.motogp.com, ''MotoGP / NICKEL & DIME BRITISH GRAND PRIX / Race / Classification''], objavljeno 24. lipnja 2007., preuzeto 3. travnja 2022. </ref> |- |'''9 ||<small> 30. lipnja 2007. ||{{Z|NIZ}} Assen ||''VN Nizozemske |{{Z|AUS}} Chris Vermeulen ||Suzuki ||{{Z|ITA}} Valentino Rossi ||Yamaha |{{Z|ITA}} '''Valentino Rossi ||'''Yamaha ||{{Z|AUS}} Casey Stoner ||Ducati ||{{Z|SAD}} Nicky Hayden ||Honda |<ref> {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2007/MotoGP/NED/RAC/classification.pdf resources.motogp.com, ''MotoGP / A-STYLE TT ASSEN / Race / Classification''], objavljeno 30. lipnja 2007., preuzeto 3. travnja 2022. </ref> |- |'''10 ||<small> 15. srpnja 2007. ||{{Z|NJE}} Sachsenring ||''VN Njemačke |{{Z|AUS}} Casey Stoner ||Ducati ||{{Z|ŠPA}} Dani Pedrosa ||Honda |{{Z|ŠPA}} '''Dani Pedrosa ||'''Honda ||{{Z|ITA}} Loris Capirossi ||Ducati ||{{Z|SAD}} Nicky Hayden ||Honda |<ref> {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2007/MotoGP/GER/RAC/classification.pdf resources.motogp.com, ''MotoGP / ALICE MOTORRAD GRAND PRIX DEUTSCHLAND / Race / Classification''], objavljeno 15. srpnja 2007., preuzeto 3. travnja 2022. </ref> |- |'''11 ||<small> 22. srpnja 2007. ||{{Z|SAD}} Laguna Seca ||''VN SAD-a |{{Z|AUS}} Casey Stoner ||Ducati ||{{Z|AUS}} Casey Stoner ||Ducati |{{Z|AUS}} '''Casey Stoner ||'''Ducati ||{{Z|AUS}} Chris Vermeulen ||Suzuki ||{{Z|ITA}} Marco Melandri ||Honda |<ref> {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2007/MotoGP/USA/RAC/classification.pdf resources.motogp.com, ''MotoGP / RED BULL U.S. GRAND PRIX / Race / Classification''], objavljeno 22. srpnja 2007., preuzeto 3. travnja 2022. </ref> |- |'''12 ||<small> 19. kolovoza 2007. ||{{Z|ČEŠ}} Brno ||''VN Češke Republike |{{Z|AUS}} Casey Stoner ||Ducati ||{{Z|AUS}} Casey Stoner ||Ducati |{{Z|AUS}} '''Casey Stoner ||'''Ducati ||{{Z|SAD}} John Hopkins ||Suzuki ||{{Z|SAD}} Nicky Hayden ||Honda |<ref> {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2007/MotoGP/CZE/RAC/classification.pdf resources.motogp.com, ''MotoGP / CARDION AB GRAND PRIX CESKE REPUBLIKY / Race / Classification''], objavljeno 19. kolovoza 2007., preuzeto 3. travnja 2022. </ref> |- |'''13 ||<small> 2. rujna 2007. ||{{Z|ITA}} Misano Adriatico ||''VN San Marina i Rivijere Rimini |{{Z|AUS}} Casey Stoner ||Ducati ||{{Z|AUS}} Casey Stoner ||Ducati |{{Z|AUS}} '''Casey Stoner ||'''Ducati ||{{Z|AUS}} Chris Vermeulen ||Suzuki ||{{Z|SAD}} John Hopkins ||Suzuki |<ref> {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2007/MotoGP/RSM/RAC/classification.pdf resources.motogp.com, ''MotoGP / GP CINZANO DI SAN MARINO E RIVIERA DI RIMINI / Race / Classification''], objavljeno 2. rujna 2007., preuzeto 3. travnja 2022. </ref> |- |'''14 ||<small> 16. rujna 2007. ||{{Z|POR}} Estoril ||''VN Portugala |{{Z|SAD}} Nicky Hayden ||Honda ||{{Z|SAD}} Nicky Hayden ||Honda |{{Z|ITA}} '''Valentino Rossi ||'''Yamaha ||{{Z|ŠPA}} Dani Pedrosa ||Honda ||{{Z|AUS}} Casey Stoner ||Ducati |<ref> {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2007/MotoGP/POR/RAC/classification.pdf resources.motogp.com, ''MotoGP / bwin.com GRANDE PREMIO DE PORTUGAL / Race / Classification''], objavljeno 16. rujna 2007., preuzeto 3. travnja 2022. </ref> |- |'''15 ||<small> 23. rujna 2007. ||{{Z|JAP}} Twin-Ring Motegi ||''VN Japana |{{Z|ŠPA}} Dani Pedrosa ||Honda ||{{Z|ŠPA}} Toni Elías ||Honda |{{Z|ITA}} '''Loris Capirossi ||'''Ducati ||{{Z|FRA}} Randy de Puniet ||Kawasaki ||{{Z|ŠPA}} Toni Elías ||Honda |<ref> {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2007/MotoGP/JPN/RAC/classification.pdf resources.motogp.com, ''MotoGP / A-STYLE GRAND PRIX OF JAPAN / Race / Classification''], objavljeno 23. rujna 2007., preuzeto 3. travnja 2022. </ref> |- |'''16 ||<small> 14. listopada 2007. ||{{Z|AUS}} Phillip Island ||''VN Australije |{{Z|ŠPA}} Dani Pedrosa ||Honda ||{{Z|ITA}} Valentino Rossi ||Yamaha |{{Z|AUS}} '''Casey Stoner ||'''Ducati ||{{Z|ITA}} Loris Capirossi ||Ducati ||{{Z|ITA}} Valentino Rossi ||Yamaha |<ref> {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2007/MotoGP/AUS/RAC/classification.pdf resources.motogp.com, ''MotoGP / GMC AUSTRALIAN GRAND PRIX / Race / Classification''], objavljeno 14. listopada 2007., preuzeto 3. travnja 2022. </ref> |- |'''17 ||<small> 21. listopada 2007. ||{{Z|MALE}} Sepang ||''VN Malezije |{{Z|ŠPA}} Dani Pedrosa ||Honda ||{{Z|AUS}} Casey Stoner ||Ducati |{{Z|AUS}} '''Casey Stoner ||'''Ducati ||{{Z|ITA}} Marco Melandri ||Honda ||{{Z|ŠPA}} Dani Pedrosa ||Honda |<ref> {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2007/MotoGP/MAL/RAC/classification.pdf resources.motogp.com, ''MotoGP / POLINI MALAYSIAN MOTORCYCLE GRAND PRIX / Race / Classification''], objavljeno 21. listopada 2007., preuzeto 3. travnja 2022. </ref> |- |'''18 ||<small> 4. studenog 2007. ||{{Z|ŠPA}} Valencia (Ricardo Tormo) ||''VN Zajednice Valencia |{{Z|ŠPA}} Dani Pedrosa ||Honda ||{{Z|ŠPA}} Dani Pedrosa ||Honda |{{Z|ŠPA}} '''Dani Pedrosa ||'''Honda ||{{Z|AUS}} Casey Stoner ||Ducati ||{{Z|SAD}} John Hopkins ||Suzuki |<ref> {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2007/MotoGP/VAL/RAC/classification.pdf resources.motogp.com, ''MotoGP / G.P. bwin.com DE LA COMUNITAT VALENCIANA / Race / Classification''], objavljeno 4. studenog 2007., preuzeto 3. travnja 2022. </ref> |- |} <small> ''VN Velike Britanije'' - također navedena kao ''VN Britanije'' <br> ''VN Nizozemske'' - također navedena kao ''Dutch TT'', odnosno ''TT Assen'' </small> == Poredak za vozače == ; Sustav bodovanja Bodove osvaja prvih 15 vozača u utrci. {| class="wikitable" style="font-size: 85%; text-align:center" |- !pozicija u utrci |bgcolor="gold"|'''1. ||bgcolor="silver"|'''2. ||bgcolor="goldenrod"|'''3. ||'''4. ||'''5. ||'''6. ||'''7. ||'''8. ||'''9. ||'''10. ||'''11. ||'''12. ||'''13. ||'''14. ||'''15. |- !bodovi |25 ||20 ||16 ||13 ||11 ||10 ||9 ||8 ||7 ||6 ||5 ||4 ||3 ||2 ||1 |- |} {| class="wikitable sortable" style="font-size: 90%" !mj. !!vozač !!konstruktor !!{{abbr|bm|broj motocikla}} !!momčad (tim) !!motocikl !!bodova |- bgcolor="gold" |'''1. ||{{Z|AUS}} '''[[Casey Stoner]] ||'''Ducati ||'''27 ||<small> '''Ducati Marlboro Team <br> Ducati Team ||<small> '''Ducati Desmosedici GP7 ||align="right"|'''367 |- bgcolor="silver" |'''2. ||{{Z|ŠPA}} '''[[Dani Pedrosa]] ||'''[[Honda]] ||'''26 ||<small> '''Repsol Honda Team ||<small> '''Honda RC212V ||align="right"|'''242 |- bgcolor="goldenrod" |'''3. ||{{Z|ITA}} '''[[Valentino Rossi]] ||'''[[Yamaha]] ||'''46 ||<small> '''FIAT Yamaha Team ||<small> '''Yamaha YZR-M1 ||align="right"|'''241 |- |4. ||{{Z|SAD}} John Hopkins ||[[Suzuki]] ||21 ||<small> Rizla Suzuki MotoGP ||<small> Suzuki GSV-R ||align="right"|189 |- |5. ||{{Z|ITA}} [[Marco Melandri]] ||Honda ||33 ||<small> Honda Gresini ||<small> Honda RC212V ||align="right"|187 |- |6. ||{{Z|AUS}} [[Chris Vermeulen]] ||Suzuki ||71 ||<small> Rizla Suzuki MotoGP ||<small> Suzuki GSV-R ||align="right"|179 |- |7. ||{{Z|ITA}} [[Loris Capirossi]] ||Ducati ||65 ||<small> Ducati Marlboro Team <br> Ducati Team ||<small> Ducati Desmosedici GP7 ||align="right"|166 |- |8. ||{{Z|SAD}} [[Nicky Hayden]] ||Honda ||1 ||<small> Repsol Honda Team ||<small> Honda RC212V ||align="right"|127 |- |9. ||{{Z|SAD}} [[Colin Edwards]] ||Yamaha ||5 ||<small> FIAT Yamaha Team ||<small> Yamaha YZR-M1 ||align="right"|124 |- |10. ||{{Z|BRA}} Alex Barros ||Ducati ||4 ||<small> Pramac d'Antín ||<small> Ducati Desmosedici GP7 ||align="right"|115 |- |11. ||{{Z|FRA}} Randy de Puniet ||Kawasaki ||14 ||<small> Kawasaki Racing Team ||<small> Kawasaki ZX-RR ||align="right"|108 |- |12. ||{{Z|ŠPA}} [[Toni Elías]] ||Honda ||24 ||<small> Honda Gresini ||<small> Honda RC212V ||align="right"|104 |- |13. ||{{Z|NJE}} Alex Hofmann ||Ducati ||66 ||<small> Pramac d'Antín ||<small> Ducati Desmosedici GP7 ||rowspan="2" align="right"|65 |- |14. ||{{Z|ŠPA}} [[Carlos Checa]] ||Honda ||7 ||<small> Honda LCR ||<small> Honda RC212V |- |15. ||{{Z|AUS}} Anthony West ||Kawasaki ||13 ||<small> Kawasaki Racing Team ||<small> Kawasaki ZX-RR ||align="right"|59 |- |16. ||{{Z|FRA}} [[Sylvain Guintoli]] ||Yamaha ||50 ||<small> Dunlop Yamaha Tech 3 ||<small> Yamaha YZR-M1 ||align="right"|50 |- |17. ||{{Z|JAP}} Shinya Nakano ||Honda ||56 ||<small> Konica Minolta Honda ||<small> Honda RC212V ||align="right"|47 |- |18. ||{{Z|JAP}} Makoto Tamada ||Yamaha ||5 ||<small> Dunlop Yamaha Tech 3 ||<small> Yamaha YZR-M1 ||align="right"|38 |- |19. ||{{Z|SAD}} Kurtis Roberts ||KR212V ||80 ||<small> Team Roberts ||<small> KR212V ||align="right"|10 |- |rowspan="2"|20. ||{{Z|ITA}} Michel Fabrizio ||Honda ||84 ||<small> Honda Gresini ||<small> Honda RC212V ||rowspan="2" align="right"|6 |- |{{Z|SAD}} Roger Lee Hayden ||Kawasaki ||95 ||<small> Kawasaki Racing Team ||<small> Kawasaki ZX-RR |- |22. ||{{Z|ŠPA}} Fonsi Nieto ||Kawasaki ||11 ||<small> Kawasaki Racing Team ||<small> Kawasaki ZX-RR ||align="right"|5 |- |23. ||{{Z|FRA}} [[Olivier Jacque]] ||Kawasaki ||19 ||<small> Kawasaki Racing Team ||<small> Kawasaki ZX-RR ||rowspan="2" align="right"|4 |- |24. ||{{Z|SAD}} [[Kenny Roberts Junior]] ||KR212V ||10 ||<small> Team Roberts ||<small> KR212V |- |25. ||{{Z|JAP}} Nobuatsu Aoki ||Suzuki ||9 ||<small> Rizla Suzuki MotoGP ||<small> Suzuki GSV-R ||align="right"|3 |- |26. ||{{Z|JAP}} Shinichi Ito ||Ducati ||72 ||<small> Pramac d'Antín ||<small> Ducati Desmosedici GP7 ||align="right"|1 |- |} <small> u ljestvici vozači koji su osvojili bodove u prvenstvu </small> == Poredak za konstruktore == ; Sustav bodovanja Bodove za proizvođača osvaja najbolje plasirani motocikl proizvođača među prvih 15 u utrci. {| class="wikitable" style="font-size: 85%; text-align:center" |- !pozicija u utrci |bgcolor="gold"|'''1. ||bgcolor="silver"|'''2. ||bgcolor="goldenrod"|'''3. ||'''4. ||'''5. ||'''6. ||'''7. ||'''8. ||'''9. ||'''10. ||'''11. ||'''12. ||'''13. ||'''14. ||'''15. |- !bodovi |25 ||20 ||16 ||13 ||11 ||10 ||9 ||8 ||7 ||6 ||5 ||4 ||3 ||2 ||1 |- |} ''Ducati'' prvak u poretku konstruktora. {| class="wikitable sortable" style="font-size: 90%" !mj. !!konstruktor !!bod |- bgcolor="gold" |'''1. ||{{Z|ITA}} '''Ducati ||align="right"|'''394 |- bgcolor="silver" |'''2. ||{{Z|JAP}} '''[[Honda]] ||align="right"|'''313 |- bgcolor="goldenrod" |'''3. ||{{Z|JAP}} '''[[Yamaha]] ||align="right"|'''283 |- |4. ||{{Z|JAP}} [[Suzuki]] ||align="right"|241 |- |5. ||{{Z|JAP}} Kawasaki ||align="right"|144 |- |6. ||{{Z|SAD}} KR212V <br> <small> {{Z|SAD}} ''KR'' <br> {{Z|SAD}}{{Z|JAP}} ''KR-Honda'' </small> ||align="right"|14 |- |} <small> u ljestvici konstruktori koji su osvojili bodove u prvenstvu </small> == Poredak za momčadi (timove) == ; Sustav bodovanja Bodove za timove (momčadi) osvajaju vozači tima koji su plasirani među prvih 15 u utrci, ujedno i osvajači bodova za poredak vozača. {| class="wikitable" style="font-size: 85%; text-align:center" |- !pozicija u utrci |bgcolor="gold"|'''1. ||bgcolor="silver"|'''2. ||bgcolor="goldenrod"|'''3. ||'''4. ||'''5. ||'''6. ||'''7. ||'''8. ||'''9. ||'''10. ||'''11. ||'''12. ||'''13. ||'''14. ||'''15. |- !bodovi |25 ||20 ||16 ||13 ||11 ||10 ||9 ||8 ||7 ||6 ||5 ||4 ||3 ||2 ||1 |- |} ''Ducati Marlboro Team'' (tvornička momčad ''Ducatija'') osvojila prvenstvo za momčadi. U utrci za ''VN SAD-a'' su imali naziv ''Ducati Team''. {| class="wikitable sortable" style="font-size: 90%" !mj. !!momčad !!konstruktor !!bod |- bgcolor="gold" |'''1. ||{{Z|ITA}} '''Ducati Marlboro Team <br> <small> {{Z|ITA}} ''Ducati Team''''' </small> ||'''Ducati ||align="right"|'''533 |- bgcolor="silver" |'''2. ||{{Z|JAP}} '''Repsol Honda Team ||'''[[Honda]] ||align="right"|'''369 |- bgcolor="goldenrod" |'''3. ||{{Z|JAP}}{{Z|UK}} '''Rizla Suzuki MotoGP ||'''[[Suzuki]] ||align="right"|'''368 |- |4. ||{{Z|JAP}}{{Z|ITA}} FIAT Yamaha Team ||[[Yamaha]] ||align="right"|365 |- |5. ||{{Z|ITA}} Honda Gresini ||Honda ||align="right"|297 |- |6. ||{{Z|ITA}}{{Z|ŠPA}} Pramac d'Antín ||Ducati ||align="right"|181 |- |7. ||{{Z|JAP}} Kawasaki Racing Team ||Kawasaki ||align="right"|176 |- |8. ||{{Z|FRA}} Dunlop Yamaha Tech 3 ||Yamaha ||align="right"|88 |- |9. ||{{Z|MNK}}{{Z|ITA}} Honda LCR ||Honda ||align="right"|65 |- |10. ||{{Z|MNK}} Konica Minolta Honda ||Honda ||align="right"|47 |- |11. ||{{Z|SAD}} Team Roberts ||KR212V ||align="right"|14 |- |} <small> u ljestvici momčadi (timovi) koji su osvojili bodove u prvenstvu </small> == Povezani članci == * [[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu]] == Vanjske poveznice == * {{en icon}} [https://www.motogp.com motogp.com] * {{fra icon}} [http://racingmemo.free.fr/MOTO-GP-CH%20MONDE.htm racingmemo.free.fr, ''LES CHAMPIONNATS DU MONDE DE VITESSE MOTO''] * {{en icon}} [https://motorsportstats.com/series/motogp/summary/2022 motorsportstats.com, ''MotoGP''] * {{fra icon}} [http://www.pilotegpmoto.com pilotegpmoto.com] * {{nld icon}} [https://web.archive.org/web/20150725172956/http://www.jumpingjack.nl/GP-races_Index.htm jumpingjack.nl, ''Alle Grand-Prix uitslagen en bijzonderheden, van 1973 (het jaar dat Jack begon met racen) tot heden.''] * {{en icon}} [https://www.motorsport-archive.com/results/series/67 motorsport-archive.com, ''MotoGP World Championship :: Overview''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230529225755/https://www.motorsport-archive.com/results/series/67 |date=29. svibnja 2023. }} * {{en icon}} [https://www.the-sports.org/moto-moto-gp-presentation-medal-winners-sup405.html the-sports.org, ''Moto - Moto GP - Prize list''] * {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/series/motogp/ motorsportmagazine.com, ''World Motorcycle Championship / MotoGP''] * {{en icon}} [https://en.wikipedia.org/wiki/2007_Grand_Prix_motorcycle_racing_season en.wikipedia.org, ''2007 Grand Prix motorcycle racing season''] * {{spa icon}} [https://es.wikipedia.org/wiki/Temporada_2007_del_Campeonato_del_Mundo_de_Motociclismo es.wikipedia.org, ''Temporada 2007 del Campeonato del Mundo de Motociclismo''] * {{ita icon}} [https://it.wikipedia.org/wiki/Risultati_del_motomondiale_2007 it.wikipedia.org, ''Risultati del motomondiale 2007''] == Izvori == <small> * {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/2007/QAT/MotoGP/RAC/Classification motogp.com, ''GP Results / 2007 / MotoGP''], pristupljeno 2. travnja 2022. * {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/statistics/gp-race-winners/2007/All-circuits/MotoGP/All-countries/?page=1 motogp.com, ''Grand Prix Race Winners - 2007 - MotoGP''], pristupljeno 2. travnja 2022. * {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/world-standing/2007/MotoGP/Championship motogp.com, ''Championship Standings MotoGP™ 2007''], pristupljeno 2. travnja 2022. * {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2007/MotoGP/VAL/world%2bstanding.pdf resources.motogp.com, ''MotoGP / G.P. bwin.com DE LA COMUNITAT VALENCIANA / World Championship Classification'' (''konačni poredak nakon posljednje utrke'')], preuzeto 2. travnja 2022. * {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2007/MotoGP/VAL/season%2bstatistics%2b-%2briders.pdf resources.motogp.com, ''MotoGP / After the G.P. bwin.com DE LA COMUNITAT VALENCIANA / 2007 Season Statistics - Riders (no wildcards)''], preuzeto 2. travnja 2022. * {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2007/MotoGP/VAL/rookie%2bof%2bthe%2byear.pdf resources.motogp.com, ''2007 Rookie of the Year Classification''], preuzeto 2. travnja 2022. * {{fra icon}} [http://racingmemo.free.fr/MOTO-GP-classements_07-800.htm racingmemo.free.fr, ''CHAMPIONNAT DU MONDE DE VITESSE MOTO - CLASSEMENTS COMPLETS - 2007 - MotoGP''], pristupljeno 2. travnja 2021. * {{fra icon}} [http://racingmemo.free.fr/M%20GP%20grilles/grille%202007%20mGP.htm racingmemo.free.fr, ''Grille de classement complète, essais et courses. - 2007 - MotoGP''], pristupljeno 2. travnja 2021. * {{fra icon}} [http://racingmemo.free.fr/MOTO-GP-2007.htm racingmemo.free.fr, ''Les Championnats du Monde de Courses sur Route L'année 2007''], pristupljeno 2. travnja 2021. * {{nld icon}} [https://web.archive.org/web/20150725171314/http://www.jumpingjack.nl/GP-races_2007_heden.htm jumpingjack.nl, ''2007 - GP''], wayback arhiva * {{fra icon}} [http://www.pilotegpmoto.com/gp-2007.pdf pilotegpmoto.com, ''2007 (GP)''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211115084915/http://www.pilotegpmoto.com/gp-2007.pdf |date=15. studenoga 2021. }}, preuzeto 2. travnja 2021. * {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/championships/2007-world-motorcycle-championship/ motorsportmagazine.com, ''2007 World Motorcycle Championship''], pristupljeno 3. travnja 2021. * {{en icon}} [https://www.the-sports.org/moto-2007-moto-gp-epr5774.html the-sports.org, ''Moto GP 2007''], pristupljeno 3. travnja 2021. * {{en icon}} {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, pristupljeno 3. travnja 2021. * {{en icon}} [https://motorsportstats.com/series/motogp/calendar/2007 motorsportstats.com, ''MotoGP - 2007 - Calendar''], pristupljeno 3. travnja 2021. * {{en icon}} [https://motorsportstats.com/series/motogp/standings/2007 motorsportstats.com, ''MotoGP - 2007 - Standings''], pristupljeno 3. travnja 2021. * {{en icon}} [https://motorsportstats.com/series/motogp/results/2007 motorsportstats.com, ''MotoGP - 2007 - Results''], pristupljeno 3. travnja 2021. * {{en icon}} [https://www.motorsport-archive.com/results/season/3747 motorsport-archive.com, ''MotoGP World Championship 2007 :: Schedule and Standings''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220706060054/https://www.motorsport-archive.com/results/season/3747 |date=6. srpnja 2022. }}, pristupljeno 2. travnja 2021. * {{en icon}} [https://www.motorsport-archive.com/results/season/driver2/id/3747 motorsport-archive.com, ''MotoGP World Championship 2007 :: Drivers''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220402183709/https://www.motorsport-archive.com/results/season/driver2/id/3747 |date=2. travnja 2022. }}, pristupljeno 2. travnja 2021. {{izvori|53em}} </small> {{Sezone Svjetskog prvenstva u motociklizmu}} {{Svjetski prvaci u MotoGP/500cc}} [[Kategorija:Sezone Svjetskog prvenstva u motociklizmu – MotoGP|2007 1 MotoGP]] azruvmu6iqakt4lwkcz6xyvaitfww6b 0 722331 7615696 7608638 2026-10-09T14:14:34Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.6 7615696 wikitext text/x-wiki '''[[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu]]''' u klasi '''''500cc''''' za 2001. godinu je osvojio [[Italija|talijanski]] vozač [[Valentino Rossi]] na motociklu ''[[Honda|Honda NSR 500]]'' u momčadi ''Nastro Azzuro Honda Racing''. <br> Ovo je bila posljednja sezona prvenstva u klasi ''500cc'', koju je od 2002. godine zamijenila nova klasa ''MotoGP'' (četverotaktni motori zapremine 990cc). == Raspored utrka i osvajači postolja == 2001. godine je bilo na rasporedu 16 trkaćih vikenda ''[[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu|Svjetskog prvenstva]]'' i na svima su vožene utrke u klasi ''500cc''. {| class="wikitable sortable" style="font-size: 80%" !{{abbr|rb|redni broj utrke u klasi u prvenstvu}} !!{{abbr|datum|datum održavanja utrke}} !!staza !!{{abbr|utrka|''Velika nagrada''}} !!{{abbr|pole poz.|1. startna pozicija}} !!{{abbr|motocikl|motocikl na 1. startnoj poziciji}} !!{{abbr|naj.krug|najbrži krug}} !!motocikl !!pobjednik !!motocikl !!drugoplasirani !!motocikl !!trećeplasirani !!motocikl !!{{abbr|izvj.|izvor ili izvještaj za utrku}} |- |'''1 ||<small> 8. travnja 2001. ||{{Z|JAP}} [[Staza Suzuka|Suzuka]] ||''VN Japana |{{Z|ITA}} Loris Capirossi ||Honda ||{{Z|JAP}} Tohru Ukawa ||Honda |{{Z|ITA}} '''Valentino Rossi ||'''Honda ||{{Z|AUS}} Garry McCoy ||Yamaha ||{{Z|ITA}} Max Biaggi ||Yamaha |<ref> {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/2001/JPN/500cc/RAC/Classification motogp.com, ''JAPANESE GRAND PRIX / 500cc / RAC''], pristupljeno 18. svibnja 2022. </ref> |- |'''2 ||<small> 20. travnja 2001. ||{{Z|JAR}} Phakisa Freeway ||''VN Južne Afrike |{{Z|ITA}} Valentino Rossi ||Honda ||{{Z|ITA}} Valentino Rossi ||Honda |{{Z|ITA}} '''Valentino Rossi ||'''Honda ||{{Z|ITA}} Loris Capirossi ||Honda ||{{Z|JAP}} Tohru Ukawa ||Honda |<ref>{{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/2001/RSA/500cc/RAC/Classification motogp.com, ''SOUTH AFRICAN GRAND PRIX / 500cc / RAC''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220518172006/https://www.motogp.com/en/gp-results/2001/RSA/500cc/RAC/Classification |date=18. svibnja 2022. }}, pristupljeno 18. svibnja 2022.</ref> |- |'''3 ||<small> 6. svibnja 2001. ||{{Z|ŠPA}} Jerez ||''VN Španjolske |{{Z|ITA}} Valentino Rossi ||Honda ||{{Z|ITA}} Valentino Rossi ||Honda |{{Z|ITA}} '''Valentino Rossi ||'''Honda ||{{Z|JAP}} Norifumi Abe ||Yamaha ||{{Z|ITA}} Loris Capirossi ||Honda |<ref>{{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/2001/SPA/500cc/RAC/Classification motogp.com, ''SPANISH GRAND PRIX / 500cc / RAC''], pristupljeno 18. svibnja 2022.</ref> |- |'''4 ||<small> 20. svibnja 2001. ||{{Z|FRA}} Le Mans - Bugatti ||''VN Francuske |{{Z|ITA}} Max Biaggi ||Yamaha ||{{Z|ITA}} Max Biaggi ||Yamaha |{{Z|ITA}} '''Max Biaggi ||'''Yamaha ||{{Z|ŠPA}} Carlos Checa ||Yamaha ||{{Z|ITA}} Valentino Rossi ||Honda |<ref>{{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/2001/FRA/500cc/RAC/Classification motogp.com, ''FRENCH GRAND PRIX / 500cc / RAC''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220518172008/https://www.motogp.com/en/gp-results/2001/FRA/500cc/RAC/Classification |date=18. svibnja 2022. }}, pristupljeno 18. svibnja 2022.</ref> |- |'''5 ||<small> 3. lipnja 2001. ||{{Z|ITA}} [[Autodrom Internazionale del Mugello|Mugello]] ||''VN Italije |{{Z|ITA}} Valentino Rossi ||Honda ||{{Z|ITA}} Valentino Rossi ||Honda |{{Z|BRA}} '''Alex Barros ||'''Honda ||{{Z|ITA}} Loris Capirossi ||Honda ||{{Z|ITA}} Max Biaggi ||Yamaha |<ref>{{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/2001/ITA/500cc/RAC/Classification motogp.com, ''ITALIAN GRAND PRIX / 500cc / RAC''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220518172010/https://www.motogp.com/en/gp-results/2001/ITA/500cc/RAC/Classification |date=18. svibnja 2022. }}, pristupljeno 18. svibnja 2022.</ref> |- |'''6 ||<small> 17. lipnja 2001. ||{{Z|ŠPA}} Catalunya (Barcelona) ||''VN Katalonije |{{Z|ITA}} Valentino Rossi ||Honda ||{{Z|ITA}} Valentino Rossi ||Honda |{{Z|ITA}} '''Valentino Rossi ||'''Honda ||{{Z|ITA}} Max Biaggi ||Yamaha ||{{Z|ITA}} Loris Capirossi ||Honda |<ref>{{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/2001/CAT/500cc/RAC/Classification motogp.com, ''CATALUNYA GRAND PRIX / 500cc / RAC''], pristupljeno 19. svibnja 2022.</ref> |- |'''7 ||<small> 30. lipnja 2001. ||{{Z|NIZ}} Assen ||''VN Nizozemske |{{Z|ITA}} Loris Capirossi ||Honda ||{{Z|ITA}} Valentino Rossi ||Honda |{{Z|ITA}} '''Max Biaggi ||'''Yamaha ||{{Z|ITA}} Max Biaggi ||Yamaha ||{{Z|ITA}} Loris Capirossi ||Honda |<ref>{{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/2001/NED/500cc/RAC/Classification motogp.com, ''DUTCH TT / 500cc / RAC''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220519140739/https://www.motogp.com/en/gp-results/2001/NED/500cc/RAC/Classification |date=19. svibnja 2022. }}, pristupljeno 19. svibnja 2022.</ref> |- |'''8 ||<small> 8. srpnja 2001. ||{{Z|UK}} Donnington Park ||''VN Velike Britanije |{{Z|ITA}} Max Biaggi ||Yamaha ||{{Z|ITA}} Valentino Rossi ||Honda |{{Z|ITA}} '''Valentino Rossi ||'''Honda ||{{Z|ITA}} Max Biaggi ||Yamaha ||{{Z|BRA}} Alex Barros ||Honda |<ref>{{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/2001/GBR/500cc/RAC/Classification motogp.com, ''BRITISH GRAND PRIX / 500cc / RAC''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220519140740/https://www.motogp.com/en/gp-results/2001/GBR/500cc/RAC/Classification |date=19. svibnja 2022. }}, pristupljeno 19. svibnja 2022.</ref> |- |'''9 ||<small> 22. srpnja 2001. ||{{Z|NJE}} Sachsenring ||''VN Njemačke |{{Z|ITA}} Max Biaggi ||Yamaha ||{{Z|JAP}} Shinya Nakano ||Yamaha |{{Z|ITA}} '''Max Biaggi ||'''Yamaha ||{{Z|ŠPA}} Carlos Checa ||Yamaha ||{{Z|JAP}} Shinya Nakano ||Yamaha |<ref>{{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/2001/GER/500cc/RAC/Classification motogp.com, ''GERMAN GRAND PRIX / 500cc / RAC''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220519140742/https://www.motogp.com/en/gp-results/2001/GER/500cc/RAC/Classification |date=19. svibnja 2022. }}, pristupljeno 19. svibnnja 2022.</ref> |- |'''10 ||<small> 26. kolovoza 2001. ||{{Z|ČEŠ}} Brno ||''VN Češke Republike |{{Z|ITA}} Max Biaggi ||Yamaha ||{{Z|ITA}} Valentino Rossi ||Honda |{{Z|ITA}} '''Valentino Rossi ||'''Honda ||{{Z|ŠPA}} Àlex Crivillé ||Honda ||{{Z|ITA}} Loris Capirossi ||Honda |<ref> {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/2001/CZE/500cc/RAC/Classification motogp.com, ''Gauloises Grand Prix České republiky / 500cc / RAC''], pristupljeno 19. svibnja 2022. </ref> |- |'''11 ||<small> 9. rujna 2001. ||{{Z|POR}} Estoril ||''VN Portugala |{{Z|ITA}} Max Biaggi ||Yamaha ||{{Z|ITA}} Loris Capirossi ||Honda |{{Z|ITA}} '''Valentino Rossi ||'''Honda ||{{Z|ITA}} Loris Capirossi ||Honda ||{{Z|AUS}} Garry McCoy ||Yamaha |<ref> {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/2001/POR/500cc/RAC/Classification motogp.com, ''PORTUGUESE GRAND PRIX / 500cc / RAC''], pristupljeno 20. svibnja 2022. </ref> |- |'''12 ||<small> 23. rujna 2001. ||{{Z|ŠPA}} Valencia (Ricardo Tormo) ||''VN Zajednice Valencia |{{Z|ITA}} Max Biaggi ||Yamaha ||{{Z|ŠPA}} Sete Gibernau ||Suzuki ||{{Z|ŠPA}} '''Sete Gibernau ||'''Suzuki ||{{Z|BRA}} Alex Barros ||Honda ||{{Z|SAD}} Kenny Roberts Jr. ||Suzuki |<ref> {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/2001/VAL/500cc/RAC/Classification motogp.com, ''VALENCIA GRAND PRIX / 500cc / RAC''], pristupljeno 20. svibnja 2022. </ref> |- |'''13 ||<small> 7. listopada 2001. ||{{Z|JAP}} Twin-Ring Motegi ||''VN Pacifika |{{Z|ITA}} Loris Capirossi ||Honda ||{{Z|ITA}} Valentino Rossi ||Honda |{{Z|ITA}} '''Valentino Rossi ||'''Honda ||{{Z|BRA}} Alex Barros ||Honda ||{{Z|ITA}} Loris Capirossi ||Honda |<ref>{{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/2001/PAC/500cc/RAC/Classification motogp.com, ''PACIFIC GRAND PRIX / 500cc / RAC''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220520131213/https://www.motogp.com/en/gp-results/2001/PAC/500cc/RAC/Classification |date=20. svibnja 2022. }}, pristupljeno 20. svibnja 2022.</ref> |- |'''14 ||<small> 14. listopada 2001. ||{{Z|AUS}} Phillip Island ||''VN Australije |{{Z|ITA}} Max Biaggi ||Yamaha ||{{Z|ITA}} Max Biaggi ||Yamaha |{{Z|ITA}} '''Valentino Rossi ||'''Honda ||{{Z|ITA}} Max Biaggi ||Yamaha ||{{Z|ITA}} Loris Capirossi ||Honda |<ref>{{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/2001/AUS/500cc/RAC/Classification motogp.com, ''AUSTRALIAN GRAND PRIX / 500cc / RAC''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220520131218/https://www.motogp.com/en/gp-results/2001/AUS/500cc/RAC/Classification |date=20. svibnja 2022. }}, pristupljeno 20. svibnja 2022.</ref> |- |'''15 ||<small> 21. listopada 2001. ||{{Z|MALE}} Sepang ||''VN Malezije |{{Z|ITA}} Loris Capirossi ||Honda ||{{Z|ITA}} Valentino Rossi ||Honda |{{Z|ITA}} '''Valentino Rossi ||'''Honda ||{{Z|ITA}} Loris Capirossi ||Honda ||{{Z|AUS}} Garry McCoy ||Yamaha |<ref>{{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/2001/MAL/500cc/RAC/Classification motogp.com, ''MALAYSIAN GRAND PRIX / 500cc / RAC''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220520131215/https://www.motogp.com/en/gp-results/2001/MAL/500cc/RAC/Classification |date=20. svibnja 2022. }}, pristupljeno 20. svibnja 2022.</ref> |- |'''16 ||<small> 3. studenog 2001. ||{{Z|BRA}} Jacarepaguá (Nelson Piquet) ||''VN Rio de Janeira |{{Z|ITA}} Valentino Rossi ||Honda ||{{Z|ITA}} Valentino Rossi ||Honda |{{Z|ITA}} '''Valentino Rossi ||'''Honda ||{{Z|ŠPA}} Carlos Checa ||Yamaha ||{{Z|ITA}} Max Biaggi ||Yamaha |<ref>{{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/2001/RIO/500cc/RAC/Classification motogp.com, ''MRIO GRAND PRIX / 500cc / RAC''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220520131216/https://www.motogp.com/en/gp-results/2001/RIO/500cc/RAC/Classification |date=20. svibnja 2022. }}, pristupljeno 20. svibnja 2022.</ref> |- |} <small> ''VN Južne Afrike'' - također navedena kao ''VN Afrike'' <br> ''VN Nizozemske'' - također navedena kao ''Dutch TT'' <br> ''VN Velike Britanije'' - također navedena kao ''VN Britanije'' <br> ''VN Rio de Janeira'' - također navedena kao ''VN Rija'', odnosno ''VN Brazila'' </small> == Poredak za vozače == ; Sustav bodovanja Bodove osvaja prvih 15 vozača u utrci. {| class="wikitable" style="font-size: 85%; text-align:center" |- !pozicija u utrci |bgcolor="gold"|'''1. ||bgcolor="silver"|'''2. ||bgcolor="goldenrod"|'''3. ||'''4. ||'''5. ||'''6. ||'''7. ||'''8. ||'''9. ||'''10. ||'''11. ||'''12. ||'''13. ||'''14. ||'''15. |- !bodovi |25 ||20 ||16 ||13 ||11 ||10 ||9 ||8 ||7 ||6 ||5 ||4 ||3 ||2 ||1 |- |} {| class="wikitable sortable" style="font-size: 90%" !mj. !!vozač !!konstruktor !!{{abbr|bm|broj motocikla}} !!momčad (tim) !!motocikl !!bodova |- bgcolor="gold" |'''1. ||{{Z|ITA}} '''[[Valentino Rossi]] ||'''[[Honda]] ||'''46 ||<small> '''Nastro Azzuro Honda ||<small> '''Honda NSR500 V4 ||align="right"|'''325 |- bgcolor="silver" |'''2. ||{{Z|ITA}} '''[[Max Biaggi]] ||'''[[Yamaha]] ||'''3 ||<small> '''Marlboro Yamaha Team ||<small> '''Yamaha YZR500 (OWL6) ||align="right"|'''219 |- bgcolor="goldenrod" |'''3. ||{{Z|ITA}} '''[[Loris Capirossi]] ||'''Honda ||'''65 ||<small> '''West Honda Pons ||<small> '''Honda NSR500 V4 ||align="right"|'''210 |- |4. ||{{Z|BRA}} Alex Barros ||Honda ||4 ||<small> West Honda Pons ||<small> Honda NSR500 V4 ||align="right"|182 |- |5. ||{{Z|JAP}} Shinya Nakano ||Yamaha ||56 ||<small> Gauloises Yamaha Tech 3 ||<small> Yamaha YZR500 (OWL6) ||align="right"|155 |- |6. ||{{Z|ŠPA}} [[Carlos Checa]] ||Yamaha ||7 ||<small> Marlboro Yamaha Team ||<small> Yamaha YZR500 (OWL6) ||rowspan="2" align="right"|137 |- |7. ||{{Z|JAP}} Norifumi Abe ||Yamaha ||5 ||<small> Antena 3 Yamaha d'Antin ||<small> Yamaha YZR500 (OWL6) |- |8. ||{{Z|ŠPA}} [[Àlex Crivillé]] ||Honda ||28 ||<small> Repsol YPF Honda Team ||<small> Honda NSR500 V4 ||align="right"|120 |- |9. ||{{Z|ŠPA}} [[Sete Gibernau]] ||[[Suzuki]] ||15 ||<small> Telefónica Movistar Suzuki ||<small> Suzuki RGV500 (XRB1) ||align="right"|119 |- |10. ||{{Z|JAP}} Tohru Ukawa ||Honda ||11 ||<small> Repsol YPF Honda Team ||<small> Honda NSR500 V4 ||align="right"|107 |- |11. ||{{Z|SAD}} [[Kenny Roberts Junior]] ||Suzuki ||1 ||<small> Telefónica Movistar Suzuki ||<small> Suzuki RGV500 (XRB1) ||align="right"|97 |- |12. ||{{Z|AUS}} Garry McCoy ||Yamaha ||5 ||<small> Red Bull Yamaha WCM ||<small> Yamaha YZR500 (OWL6) ||align="right"|88 |- |13. ||{{Z|NIZ}} Jurgen van den Goorbergh ||Proton KR ||17 ||<small> Proton Team KR ||<small> Proton KR3 ||align="right"|65 |- |14. ||{{Z|JAP}} [[Noriyuki Haga]] ||Yamaha ||41 ||<small> Red Bull Yamaha WCM ||<small> Yamaha YZR500 (OWL6) ||rowspan="2" align="right"|59 |- |15. ||{{Z|FRA}} [[Olivier Jacque]] ||Yamaha ||19 ||<small> Gauloises Yamaha Tech 3 ||<small> Yamaha YZR500 (OWL6) |- |16. ||{{Z|ŠPA}} José Luis Cardoso ||Yamaha ||10 ||<small> Antena 3 Yamaha d'Antin ||<small> Yamaha YZR500 (OWL6) ||align="right"|45 |- |17. ||{{Z|JAP}} Haruchika Aoki ||Honda ||12 ||<small> Arie Molenaar Racing ||<small> Honda NSR500V (V2) ||align="right"|33 |- |18. ||{{Z|AUS}} Anthony West ||Honda ||14 ||<small> Dee Cee Jeans Racing ||<small> Honda NSR500V (V2) ||align="right"|27 |- |19. ||{{Z|UK}} [[Leon Haslam]] ||Honda ||9 ||<small> Shell Advance Honda ||<small> Honda NSR500V (V2) <br> Honda NSR500 V4 ||align="right"|13 |- |20. ||{{Z|UK}} Chris Walker ||Honda ||8 ||<small> Shell Advance Honda ||<small> Honda NSR500 V4 ||align="right"|9 |- |21. ||{{Z|JAP}} Yukio Kagayama ||Suzuki ||64 ||<small> Telefónica Movistar Suzuki ||<small> Suzuki RGV500 (XRB1) ||rowspan="2" align="right"|6 |- |22. ||{{Z|ŠVE}} Johan Stigefelt ||Sabre V4 ||16 ||<small> Sabre Sport ||<small> Sabre V4 |- |23. ||{{Z|AUS}} Brendan Clarke ||Honda ||18 ||<small> Shell Advance Honda ||<small> Honda NSR500V (V2) ||align="right"|5 |- |24. ||{{Z|NIZ}} Barry Veneman ||Honda ||21 ||<small> Dee Cee Jeans Racing ||<small> Honda NSR500V (V2) ||align="right"|4 |- |rowspan="2"|25. ||{{Z|AUS}} Mark Willis ||Pulse ||68 ||<small> Pulse GP ||<small> Pulse 500 ||rowspan="2" align="right"|3 |- |{{Z|UK}} Jason Vincent ||Pulse <br> Yamaha ||24 ||<small> Pulse GP <br> Red Bull Yamaha WCM ||<small> Pulse 500 <br> Yamaha YZR500 (OWL6) |- |27. ||{{Z|NIZ}} Jarno Janssen ||Honda ||32 ||<small> Arie Molenaar Racing ||<small> Honda NSR500V (V2) ||align="right"|1 |- |} <small> u ljestvici vozači koji su osvojili bodove u prvenstvu </small> == Poredak za konstruktore == ; Sustav bodovanja Bodove za proizvođača osvaja najbolje plasirani motocikl proizvođača među prvih 15 u utrci. {| class="wikitable" style="font-size: 85%; text-align:center" |- !pozicija u utrci |bgcolor="gold"|'''1. ||bgcolor="silver"|'''2. ||bgcolor="goldenrod"|'''3. ||'''4. ||'''5. ||'''6. ||'''7. ||'''8. ||'''9. ||'''10. ||'''11. ||'''12. ||'''13. ||'''14. ||'''15. |- !bodovi |25 ||20 ||16 ||13 ||11 ||10 ||9 ||8 ||7 ||6 ||5 ||4 ||3 ||2 ||1 |- |} '''[[Honda]]''' prvak u poretku konstruktora. {| class="wikitable sortable" style="font-size: 90%" !mj. !!konstruktor !!bod |- bgcolor="gold" |'''1. ||{{Z|JAP}} '''[[Honda]] ||align="right"|'''367 |- bgcolor="silver" |'''2. ||{{Z|JAP}} '''[[Yamaha]] ||align="right"|'''295 |- bgcolor="goldenrod" |'''3. ||{{Z|JAP}} '''[[Suzuki]] ||align="right"|'''153 |- |4. ||{{Z|MALE}}{{Z|SAD}} Proton KR ||align="right"|65 |- |5. ||{{Z|UK}} Sabre V4 ||align="right"|6 |- |6. ||{{Z|NZL}} Pulse ||align="right"|3 |- |} <small> u ljestvici konstruktori koji su osvojili bodove u prvenstvu </small> == Povezani članci == * [[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu]] == Vanjske poveznice == * {{en icon}} [https://www.motogp.com motogp.com] * {{fra icon}} [http://racingmemo.free.fr/MOTO-GP-CH%20MONDE.htm racingmemo.free.fr, ''LES CHAMPIONNATS DU MONDE DE VITESSE MOTO''] * {{en icon}} [https://motorsportstats.com/series/motogp/summary/2022 motorsportstats.com, ''MotoGP''] * {{fra icon}} [http://www.pilotegpmoto.com pilotegpmoto.com] * {{nld icon}} [https://web.archive.org/web/20150725172956/http://www.jumpingjack.nl/GP-races_Index.htm jumpingjack.nl, ''Alle Grand-Prix uitslagen en bijzonderheden, van 1973 (het jaar dat Jack begon met racen) tot heden.''] * {{en icon}} [https://www.motorsport-archive.com/results/series/36 motorsport-archive.com, ''World 500ccm Championship :: Overview''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220706055850/https://www.motorsport-archive.com/results/series/36 |date=6. srpnja 2022. }} * {{en icon}} [https://www.the-sports.org/moto-moto-gp-presentation-medal-winners-sup405.html the-sports.org, ''Moto - Moto GP - Prize list''] * {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/series/motogp/ motorsportmagazine.com, ''World Motorcycle Championship / MotoGP''] * {{en icon}} [https://en.wikipedia.org/wiki/2001_Grand_Prix_motorcycle_racing_season en.wikipedia.org, ''2001 Grand Prix motorcycle racing season''] * {{spa icon}} [https://es.wikipedia.org/wiki/Temporada_2001_del_Campeonato_del_Mundo_de_Motociclismo es.wikipedia.org, ''Temporada 2001 del Campeonato del Mundo de Motociclismo''] == Izvori == <small> * {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/2001/JPN/500cc/RAC/Classification motogp.com, ''GP Results / 2001 / 500cc''], pristupljeno 17. svibnja 2022. * {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/world-standing/2001/500cc/Championship motogp.com, ''Championship Standings 500cc 2001''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220517165510/https://www.motogp.com/en/world-standing/2001/500cc/Championship |date=17. svibnja 2022. }}, pristupljeno 17. svibnja 2022. * {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2001/500cc/BRA/world+standing.pdf?v1_96143780 resources.motogp.com, ''500cc / CINZANO RIO GRAND PRIX / World Championship Classification'', (''konačni poredak nakon posljednje utrke'')], preuzeto 17. svibnja 2022. * {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/statistics/gp-race-winners/2001/All-circuits/MotoGP/All-countries/?page=1 motogp.com, ''Grand Prix Race Winners - 2001 - MotoGP (500cc)''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220517165511/https://www.motogp.com/en/statistics/gp-race-winners/2001/All-circuits/MotoGP/All-countries/?page=1 |date=17. svibnja 2022. }}, pristupljeno 17. svibnja 2022. * {{fra icon}} [http://racingmemo.free.fr/MOTO-GP-classements_01-500.htm racingmemo.free.fr, ''CHAMPIONNAT DU MONDE DE VITESSE MOTO - CLASSEMENTS COMPLETS - 2001 - 500cc''], pristupljeno 17. svibnja 2022. * {{fra icon}} [http://racingmemo.free.fr/M%20GP%20grilles/grille%202001%20500.htm racingmemo.free.fr, ''Grille de classement complète, essais et courses. - 2001 - 500cc''], preuzeto 17. svibnja 2022. * {{fra icon}} [http://racingmemo.free.fr/MOTO-GP-2001.htm racingmemo.free.fr, ''Les Championnats du Monde de Courses sur Route - L'année 2001''], pristupljeno 17. svibnja 2022. * {{nld icon}} [https://web.archive.org/web/20150725155814/http://www.jumpingjack.nl/GP-races_2001_heden.htm jumpingjack.nl, ''2001 - GP''], wayback arhiva * {{fra icon}} [http://www.pilotegpmoto.com/gp-2001.pdf pilotegpmoto.com, ''2001 (GP)''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211115093136/http://www.pilotegpmoto.com/gp-2001.pdf |date=15. studenoga 2021. }}, preuzeto 17. svibnja 2022. * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20220427220022/https://motorsportstats.com/series/motogp/summary/2001 motorsportstats.com, ''MotoGP - 2001 - Summary''], pristupljeno 17. svibnja 2022. * {{en icon}} [https://motorsportstats.com/series/motogp/calendar/2001 motorsportstats.com, ''MotoGP - 2001 - Calendar''], pristupljeno 17. svibnja 2022. * {{en icon}} [https://motorsportstats.com/series/motogp/standings/2001 motorsportstats.com, ''MotoGP - 2001 - Standings''], pristupljeno 17. svibnja 2022. * {{en icon}} [https://motorsportstats.com/series/motogp/results/2001 motorsportstats.com, ''MotoGP - 2001 - Results''], pristupljeno 17. svibnja 2022. * {{en icon}} [https://www.the-sports.org/moto-2001-500-cc-epr53588.html the-sports.org, ''Moto - 500 cc - 2001''], pristupljeno 17. svibnja 2022. * {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/championships/2001-world-motorcycle-championship/ motorsportmagazine.com, ''2001 World Motorcycle Championship''], pristupljeno 17. svibnja 2022. * {{en icon}} [https://www.f1network.net/main/s180/st33619.htm f1network.net, ''500cc Grand Prix entry list for 2001''], objavljeno 30. travnja 2005., pristupljeno 17. svibnja 2022. * {{en icon}} [https://www.motorsport-archive.com/results/season/111 motorsport-archive.com, ''World 500ccm Championship 2001 :: Schedule and Standings''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220517165510/https://www.motorsport-archive.com/results/season/111 |date=17. svibnja 2022. }}, pristupljeno 17. svibnja 2022. * {{en icon}} [https://www.motorsport-archive.com/results/season/driver2/id/111 motorsport-archive.com, ''World 500ccm Championship 2001 :: Drivers''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220517165543/https://www.motorsport-archive.com/results/season/driver2/id/111 |date=17. svibnja 2022. }}, pristupljeno 17. svibnja 2022. * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20180614121520/https://www.yamaha-racing.com/motogp/calendar/all/2001# yamaha-racing.com, ''2001 MotoGP Calendar''], wayback arhiva {{izvori|53em}} </small> {{Sezone Svjetskog prvenstva u motociklizmu}} {{Svjetski prvaci u MotoGP/500cc}} [[Kategorija:Sezone Svjetskog prvenstva u motociklizmu – 500cc|2001 1 500cc]] 55bc5z1u7laydaplj18oq43l746gvgz 0 722446 7615875 7615306 2026-10-09T22:07:27Z Croxyz 205325 izvor? 7615875 wikitext text/x-wiki {{Infookvir TV serija|slika=Lego Ninjago - Masters of Spinjitzu logo.svg|natpis_pod_slikom=Izvorni [[logo]] do [[2019.]]|orig_naslov=Lego Ninjago: Masters of Spinjitzu|autor=Michael Hegner<br>Tommy Andreasen|redatelj={{Plainlist| * Michael Hegner * Justin Murphy * Peter Hausner * Martin Skov * Michael Helmuth Hansen * Trylle Vilstrup * Thomas Østergaard Poulsen * Jens Møller * Per During Risager * Frederik Budolph * Peter Egeberg * Wade Cross * Daniel Ife * Shane Poettcker }}|država=[[Danska]]<br>[[Kanada]]|jezik=[[engleski jezik|engleski]]<br>[[danski jezik|danski]]|broj_sezona=14|broj_epizoda=180 (+ posebne epizode)|tv_kuća={{Plainlist| * Wil Film ApS (''Ninjago: Masters of Spinjitzu'') * [[WildBrain Studios]] (''Ninjago'') * [[The Lego Group]] }}|početak_serije=[[14. siječnja]] [[2011.]]}} '''''LEGO Ninjago''''' (prije [[2019.]] '''''LEGO Ninjago: Masters of Spinjitzu''''') je američko-danska [[Računalna animacija|računalno animirana]] [[televizijska serija]] koju su razvila i napisala braća [[Dan Hageman|Dan]] i [[Kevin Hageman]] koji su scenarij pisali do devete sezone. U seriji je riječ je o šest mladih [[nindža|ninja]] koji ujedinjeni uz pomoć svojih moći pomažu stanovnicima Ninjaga i spašavaju svijet. Tim je skupio [[Sensei]] Wu kako bi zaštitio Ninjago od Lorda Garmadona. Međutim, ninje se kasnije moraju suočiti i s drugim negativcima.<ref name=":0">{{Citiranje weba|title=Lego Ninjago Wiki|url=https://lego-ninjago.fandom.com/de/wiki/Lego_Ninjago_Wiki|access-date=2022-05-20|website=lego-ninjago.fandom.com|language=de}}</ref> Serija je izvorno razvijena kako bi se podudarala s linijom igračaka tvrtke ''[[Lego]]''. Premijera je bila 14. siječnja 2011. na televizijskoj mreži ''[[Cartoon Network]]''. U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] serija se prikazivala od 2012 do 2020. na kanalima [[Nova TV]], [[Mini TV]], [[RTL (Hrvatska)|RTL]] i [[RTL Kockica]]. Od 1. studenoga 2020. deveta i deseta sezona su dotupne sinkronizirane na [[Netflix|Netflixu]].<ref>{{Citiranje weba|title=Je li serija Lego Ninjago (LEGO Ninjago: Masters of Spinjitzu) dostupna na Netflixu u Hrvatskoj?|url=https://hrflix.eu/detalji/lego_ninjago_masters_of_spinjitzu|url-status=live|access-date=4. prosinca 2023.|website=hrflix.eu}}</ref> Epizode su trajale po 22 minute, a od 2019. 11 minuta.<ref>{{Citiranje weba|title=LEGO Ninjago|url=https://ninjago.fandom.com/ru/wiki/LEGO_Ninjago|access-date=2022-05-20|website=Ninjago вики|language=ru}}</ref> Serija je završila u listopadu 2022., sa petnaestom sezonom ''Crystalized,'' ali od 2023. priča se nastavlja u novoj seriji ''[[Lego Ninjago: Uspon zmajeva|LEGO Ninjago: Uspon zmajeva]]'' koja nije dio originalne serije. == Radnja == {{Otkrivanje radnje}} == Svijet == == Likovi == {{Otkrivanje radnje}} Ovo je popis likova serijala ''LEGO Ninjago'': * '''Kai''' je crveni ninja [[Vatra|vatre]], Nyjin stariji brat. Sin je Raya, majstora vatre, i Maye, majstorice [[Voda|vode]]. Nakon smrti roditelja radio je kao [[kovač]] u njihovoj kovačnici u selu Ignacia sa svojom sestrom dok nije upoznao Senseia Wua. Naime, tada su njegovu sestru oteli Kosturi koji su radili za Lorda Garmadona. Kaija, potaknuta tim događajem, Sensei Wu počeo je trenirati, a tada je i upoznao ostatak svojega tima: Colea, Jaya, Zanea, a, nakon što su spasili njegovu sestru i porazili Kosture te je Garmadon pobjegao, upoznao je Lloyda.<ref name=":1">{{Citiranje weba|title=Ninjago Wiki|url=https://ninjago.fandom.com/wiki/Ninjago_Wiki|access-date=2022-06-03|website=ninjago.fandom.com|language=en}}</ref> * '''Cole''' je crni ninja [[Tlo|zemlje]]. Sin je Lilly i glazbenika Loua. On je poslao Colea u Umjetničku školu Martyja Oppenheimera gdje je učio plesati. Cole je pak napustio školu i Sensei Wu uzeo ga je pod svoje okrilje. Kasnije je spletom okolnosti postao [[duh]].<ref name=":0" /> * '''Jay Walker''' (rođen kao Jay Gordon, posvojen) jest plavi ninja [[Munja|munje]]. Biološki je sin Cliffa Gordona i njegove žene, on je bio poznat [[glumac]] koji je oporukom Jayu ostavio bogatstvo. Jay je tek tada saznao da je [[Posvajanje|posvojen]] jer su ga odgajali Ed i Edna Walker. Jay je najbezbrižniji i najsmješniji od svih ninja iako je obično samo sebi smiješan. Nyjin je dečko.<ref name=":1" /> * '''Zane''' je bijeli ninja [[Led|leda]] i prvi ikada izrađeni Nindroid. Zane u početku nije znao da je [[robot]] i svi su jednostavno mislili da je čudan. Kasnije je otkrio istinu i, nakon nekog vremena, susreo se sa svojim izumiteljem-ocem, doktor Julienom. Ipak, on je umro. ''Brat'' mu je Echo Zane. * '''Lloyd''' (puno ime: Majstor Lloyd Montgomery Garmadon) jest legendarni zeleni ninja, gospodar [[Energija|energije]], bivši je zlatni ninja. On je trenutačni vođa tima ninja. Sin je Garmadona i Misako, Wuov je nećak te unuk Prvog Majstora Spinjitzua. Umjetno je odrastao iz djeteta u tinejdžera. Kao dijete bio je razmažen i devijantan, ali, kada je odrastao, postao je tih i zreo mladić. * '''Nya''' je ninja vode i jedno s [[More|morem]]. Kaijeva je mlađa sestra. U početku nije bila ninja, nego je momcima pomagala na druge načine, a bila je i Samurai X. Tek je kasnije otkrila da je njezina majka bila elementarna majstorica vode. Ona je snažna i šarmantna. Majka joj je u 14. sezoni rekla da je nazvana po Nyad, prvoj majstorici vode. * '''Majstor Wu''' (poznatiji kao Sensei Wu) jest mudar i jak starac, inače sin Prvog Majstora Spinjitzua. Mentor je ninjama i majstor stvaranja, Spinjitzua i mnogih drugih vještina. Lord Garmadon njegov je brat, a Misako, u koju se zaljubio, šogorica i majka njegova nećaka Lloyda. Prije trenutačnih učenika, imao je učenika Morra, majstora vjetra, koji je postao zao, a onda umro pa se kasnije vratio kao duh.<ref name=":0" /> == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://ninjago.fandom.com/wiki/Ninjago_Wiki Ninjago_Wiki] * [https://www.lego.com/en-us Lego.com] [[Kategorija:Američke znanstvenofantastične televizijske serije]] 6jr793vjltreu17f6d8nersfn844no6 0 722489 7615819 7422719 2026-10-09T20:05:47Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.6 7615819 wikitext text/x-wiki {{Likovni umjetnik |ime = Todor Švrakić |slika = Todor Švrakić.jpg |veličina = 220px |opis = |rođenje = [[8. ožujka]] [[1882.]] |mjesto rođenja=[[Prijedor]] |smrt = [[5. prosinca]] [[1931.]] |mjesto smrti = [[Sarajevo]] |nacionalnost = |period = |vrsta = [[slikarstvo]] |praksa = |utjecao = |utjecali = |djela = |nagrade = |potpis = }} '''Todor Švrakić''' ([[Prijedor]], [[10. ožujka]] [[1882.]]<ref name="EN">''Narodna encikopedija, St. Stanojević, Zagreb, 1925. – 1929.''</ref> – [[Sarajevo]],<ref name="ЕЕ">'' http://www.zetna.org/zek/konyvek/19/gimi.ht {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}ml.''</ref>, [[5. prosinca]] [[1931.]]), [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je slikar srpskog podrijetla. Prvi je školovani slikar sa područja [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. == Životopis == [[Slika:Ismet Mujezinović, Roman Petrović, Todor Švrakić, Mario Mikulić, Sarajevo.jpg|thumb|lijevo|270px|Spomen-ploča Todoru Švrakiću, [[Roman Petrović|Romanu Petroviću]], [[Ismet Mujezinović|Ismetu Mujezinoviću]] i [[Mario Mikulić (slikar)|Mariju Mikuliću]] u [[Sarajevo|Sarajevu]]]] Todor Švrakić je rođen 1882. godine u [[Prijedor]]u, u siromašnoj [[Srbi Bosne i Hercegovine|bosanskoj srpskoj]] zanatskoj obitelji. Kao sin drvodjelje, sa 16 godina odlazi u [[Beograd]] gdje pohađa privatnu slikarsku školu Riste i Bete Vukanović. Obrazovao se i u Umjetničkoj školi u Beogradu, smještenoj u Gospodar Jevremovom konaku. Usavršavanje je produžio kod Paje Jovanovića u Beču, i kasnije u [[Prag]]u i [[Pariz]]u.<ref>Pravda, Beograd 27. studenog 1927.</ref> Bio je stipendista sarajevske [[Srpsko prosvjetno i kulturno društvo Prosvjeta|Prosvjete]] na Umjetničkoj akademiji u Pragu.<ref>Risto Besarović: "Iz kulturne i političke istorije Bosne i Hercegovine", Sarajevo 1966.</ref> Sa kolegama sa praške akademije, Perom Popovićem i Brankom Radulovićem, priredio je 1907. godine zajedničku izložbu u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Bilo je još nekoliko njegovih samostalnih izložbi, poput one u rodnom Prijedoru kolovoza 1910. godine. Prije [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] bio je član društva Medulić, sa kojim je izlagao u [[Zagreb]]u, krajem iste 1910. godine. Izlagao je 1911. godine u Pragu, i na svim izložbama Medulića, zatim u [[Rim]]u 1911. godine za paviljon [[Kraljevina Srbija|Kraljevine Srbije]]<ref>{{Cite journal|last=Elezović|first=Zvezdana|date=2009|title=Kosovske teme paviljona Kraljevine Srbije na međunarodnoj izložbi u Rimu 1911. godine|url=|journal=Baština|volume=27|pages=|via=}}</ref> i na svim [[Kraljevina Jugoslavija|jugoslavenskim]] izložbama u to vrijeme. Radio je kompozicije portrete i pejzaže, od kojih je najpoznatiji zvanični i jedini portret [[Nikola Pašić|Nikole Pašića]]. Otvorio je svoju privatnu slikarsku školu u Sarajevu. Studenog 1927. godine Švrakić je u Novinarskom domu u Beogradu priredio izložbu svojih akvarela. Radovi su se odnosili na "divote" Južne Srbije. Na godišnjoj izložbi društva Lade 13. ožujka 1932. godine publika je imala priliku da vidu njegovu posmrtnu kolekciju.<ref>Vreme, 8. ožujka 1932.</ref> Istu je činilo 20 radova, uglavnom akvarela na kojima je umjetnik prikazao folkorni karakter [[Bošnjaci|muslimanskih]] krajeva [[Bosna i Hercegovina|Bosne]] i Južne [[Srbija|Srbije]]. Švrakić je značajan za [[etnologija|etnologiju]], jer je na svojim tematskim ciklusima vjerno, upečatljivo prikazao tadašnji narodni život U Bosni, Južnoj Srbiji, Toplici, Đerdapu i Istočnoj Srbiji i ostalim krajevima Jugoslavije. Samostalno je izlagao u Beogradu (1913., 1971.), Sarajevu (1919., 1920., 1923., 1969.), Novom Sadu (1919.) i Somboru (1919., 1922., 1923.).<ref>{{cite web |url=https://ugbih.ba/2020/09/15/svrakic-todor/|title=Švrakić, Todor |publisher=ugbih.ba|date=2017-08-05 |accessdate=2020-12-30}}</ref> Radio je kao predavač u srednjim školama u Sarajevu i [[Tuzla|Tuzli]].<ref>{{cite web |url=https://ugbih.ba/2020/09/15/svrakic-todor/|title=Švrakić, Todor |publisher=ugbih.ba|date=2017-08-05 |accessdate=2020-12-30}}</ref> Godine 1930. on je učitelj vještina u [[Prva gimnazija u Sarajevu|Prvoj muškoj gimnaziji]] u Sarajevu.<ref>Prosvetni glasnik, Beograd 1. prosinca 1930.</ref> Unaprijeđen je u nastavnika druge grupe, druge kategorije. Bilo je to pred smrt početkom prosinca 1931. godine. Tu u Sarajevu u ulici koja je nosila njegovo ime, bio mu je stan, u kojem je stvarao i umro. Bio je oženjen Bosiljkom, nastavnicom građanskih škola, sa kojim je imao sina Mirka, psihijatra psihoanalitičara. Supruga je nakon njegove smrti prešla sa službom iz Sarajeva u Beograd. Preminuo je u Sarajevu 5. prosinca 1931. godine. == Galerija == <center> <gallery> Todor Švrakić Sarajevo.jpg|Sarajevo Todor Švrakić - Morske hridi, 1920.jpg|Morske hridi, 1920. Todor Švrakić - Prelazak preko Albanije, 1921.png|Prelazak preko Albanije, 1921. Todor Švrakić - Šuma, 1925.jpg|Šuma, 1925. Todor Švrakić (1882-1931) - Kosac.jpg|Kosac Todor Švrakić - Mučenici za slobodu.png|Mučenici za slobodu </gallery> </center> == Izvori == {{Izvori|2}} == Vanjske povezice == * [https://ugbih.ba/2020/09/15/svrakic-todor/ Todor Švrakić] {{GLAVNIRASPORED:Švrakić, Todor}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački slikari]] [[Kategorija:Životopisi, Prijedor]] [[Kategorija:Životopisi, Sarajevo]] l8rqoazhzq1e2mflm0hu25x909e7osd 0 723067 7615855 7475959 2026-10-09T21:44:19Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.6 7615855 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Toxicodendron'' | slika = Pacific poison oak (7174659762).jpg | slika_opis = ''Toxicodendron diversilobum'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Anacardiaceae]] | subfamilia = [[Anacardioideae]] | tribus = [[Rhoeae]] | genus = '''''Toxicodendron''''' | genus_autorstvo = Mill. }} '''''Toxicodendron''''' (latinsko ime roda znači “otrovno drvo”), biljna rod iz porodice [[Rujevke|rujevki]] čijih 28 vrsta raste po gotovo cijeloj [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]] na jug do [[Peru]]a i [[Bolivija|Bolivije]], te u Aziji od [[Sahalin]]a do tropske [[Azija|Azije]], i na zapad do [[Pakistan]]a.<ref>[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:30002515-2 Plants of the World online] Pristupljeno 3. lipnja 2022.</ref> Najpoznatije vrste su [[otrovni bršljan]] i dvije vrste grmova poznate u Americi kao zapadni ili “pacifički otrovni hrast” (''[[Toxicodendron diversilobum|T. diversilobum]]'') i “atlantski otrovni hrast” (''[[Toxicodendron pubescens|T. pubescens]]'') koji uzrokuju [[dermatitis]].<ref>[https://www.medicalnewstoday.com/articles/toxicodendron#risks-and-dangers What to know about Toxicodendron] Pristupljeno 3. lipnja 2022.</ref> == Ime == Ime Toxicodendron dolazi od grčkog toxikon = otrov i dendron = drvo. Dakle: “otrovno drvo”. Vrste roda Toxicodendron imaju alkil- i alkenil-katehole, osobito urushiol, koji izaziva alergijski kontaktni [[dermatitis]]. U novijem radu o razlikovanju [[Rhus]] i ''Toxicodendron'' kao važna razlika se navodi da Toxicodendron ima te [[Kateholi|katehole]], da izlučevina na zraku pocrni i da može izazvati dermatitis. == Opis == ''Toxicodendron'' <small>Mill.</small> je rod iz porodice Anacardiaceae — dakle rod otrovnih rujeva, otrovnog [[Bršljan (biljni rod)|bršljan]]a, otrovnog [[hrast]]a i lakovca. WFO ga opisuje kao listopadne grmove ili stabla, rjeđe drvenaste penjačice, s bijelim lateksom u [[floem]]u koji na zraku pocrni. Biljke su poligamne ili dvodomne. POWO vodi rod kao prihvaćen; prirodni areal mu ide od [[Sahalin]]a i tropske [[Azija|Azije]] do zapadne [[Kanada|Kanade]], [[Peru]]a, [[Venezuela|Venezuele]], [[Bahami|Bahama]] i [[Bermudi|Bermuda]].<ref name="WFO ">[https://worldfloraonline.org/taxon/wfo-4000038660;jsessionid=F184D36547B0B98BDFD01C764EE40EBF WFO] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, pristupljeno 1. lipnja 2026.</ref> == Vrste == {{stupci|3| # ''[[Toxicodendron acuminatum]]'' <small>(DC.) C.Y.Wu & T.L.Ming</small> # ''[[Toxicodendron bimannii]]'' <small>Barbhuiya</small> # ''[[Toxicodendron borneense]]'' <small>(Stapf) Gillis</small> # ''[[Toxicodendron calcicola]]'' <small>C.Y.Wu</small> # ''[[Toxicodendron delavayi]]'' <small>(Franch.) F.A.Barkley</small> # ''[[Toxicodendron diversilobum]]'' <small>(Torr. & A.Gray) Greene</small> # ''[[Toxicodendron fulvum]]'' <small>(Craib) C.Y.Wu & T.L.Ming</small> # ''[[Toxicodendron grandiflorum]]'' <small>C.Y.Wu & T.L.Ming</small> # ''[[Toxicodendron griffithii]]'' <small>(Hook.f.) Kuntze</small> # ''[[Toxicodendron hirtellum]]'' <small>C.Y.Wu</small> # ''[[Toxicodendron hookeri]]'' <small>(K.C.Sahni & Bahadur) C.Y.Wu & T.L.Ming</small> # ''[[Toxicodendron khasianum]]'' <small>(Hook.f.) Kuntze</small> # ''[[Toxicodendron nodosum]]'' <small>(Blume) Kuntze</small> # ''[[Toxicodendron oligophyllum]]'' <small>S.L.Tang, Liang Ma & S.P.Chen</small> # ''[[Toxicodendron orientale]]'' <small>Greene</small> # ''[[Toxicodendron pubescens]]'' <small>Mill.</small> # ''[[Toxicodendron quinquefoliolatum]]'' <small>Q.H.Chen</small> # ''[[Toxicodendron radicans]]'' <small>(L.) Kuntze</small> # ''[[Toxicodendron rhetsoides]]'' <small>(Craib) Tardieu</small> # ''[[Toxicodendron rostratum]]'' <small>T.L.Ming & Z.F.Chen</small> # ''[[Toxicodendron rydbergii]]'' <small>(Small ex Rydb.) Greene</small> # ''[[Toxicodendron striatum]]'' <small>(Ruiz & Pav.) Kuntze</small> # ''[[Toxicodendron succedaneum]]'' <small>(L.) Kuntze</small> # ''[[Toxicodendron sylvestre]]'' <small>(Siebold & Zucc.) Kuntze</small> # ''[[Toxicodendron trichocarpum]]'' <small>(Miq.) Kuntze</small> # ''[[Toxicodendron vernicifluum]]'' <small>(Stokes) F.A.Barkley</small> # ''[[Toxicodendron vernix]]'' <small>(L.) Kuntze</small> # ''[[Toxicodendron wallichii]]'' <small>(Hook.f.) Kuntze</small> # ''[[Toxicodendron yunnanense]]'' <small>C.Y.Wu</small> # ''[[Toxicodendron ×lobadioides]]'' <small>Greene</small> }} == Sinonimi == Heterotipski: * ''Albonia'' <small>Buc'hoz</small> in Herb. Color. Amérique: t. 57 (1783), nom. nud. * ''Augia'' <small>Lour.</small> in Fl. Cochinch.: 337 (1790), nom. rej. * ''Philostemon'' <small>Raf.</small> in Fl. Ludov.: 107 (1817) * ''Vernix'' <small>Adans.</small> in Fam. Pl. 2: 347 (1763) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Rhoeae]] [[Kategorija:Toxicodendron| ]] ftkgsc2hjyr2h11mc5km8jv55ny6b53 0 724217 7615690 7608635 2026-10-09T13:58:01Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 6; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.6 7615690 wikitext text/x-wiki '''[[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu]]''' u klasi '''''250cc''''' za 1994. godinu je osvojio [[Italija|talijanski]] vozač [[Max Biaggi]] na motociklu ''Aprilia RSV250'' u momčadi ''Chesterfield Aprilia''. == Raspored utrka i osvajači postolja == 1994. godine je bilo na rasporedu 14 trkaćih vikenda ''[[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu|Svjetskog prvenstva]]'' i na svima su vožene utrke u klasi ''250cc''. {| class="wikitable sortable" style="font-size: 80%" !{{abbr|rb|redni broj utrke u klasi u prvenstvu}} !!{{abbr|datum|datum održavanja utrke}} !!staza !!{{abbr|utrka|''Velika nagrada''}} !!{{abbr|pole poz.|1. startna pozicija}} !!{{abbr|motocikl|motocikl na 1. startnoj poziciji}} !!{{abbr|naj.krug|najbrži krug}} !!motocikl !!pobjednik !!motocikl !!drugoplasirani !!motocikl !!trećeplasirani !!motocikl !!{{abbr|izvj.|izvor ili izvještaj za utrku}} |- |'''1 ||<small> 27. ožujka 1994. ||{{Z|AUS}} Eastern Creek ||''VN Australije |{{Z|ITA}} Loris Capirossi ||Honda ||{{Z|ITA}} Max Biaggi ||Aprilia |{{Z|ITA}} '''Max Biaggi ||'''Aprilia ||{{Z|ITA}} Doriano Romboni ||Honda ||{{Z|ITA}} Loris Capirossi ||Honda |<ref name="pilotegp_1994"> {{fra icon}} [http://www.pilotegpmoto.com/gp-1994.pdf pilotegpmoto.com, ''1994 (GP)''], preuzeto 27. lipnja 2022. </ref><ref name="jumpingjack_1994_1"> {{nld icon}} [https://web.archive.org/web/20150725165631/http://www.jumpingjack.nl/GP-races_1994_deel_1_heden.htm jumpingjack.nl, ''2001 - GP - Deel 1''], wayback arhiva </ref><ref> {{ita icon}} [https://it.wikipedia.org/wiki/Gran_Premio_motociclistico_d%27Australia_1994 it.wikipedia.org, ''Gran Premio motociclistico d'Australia 1994''], pristupljeno 27. lipnja 2022. </ref> |- |'''2 ||<small> 10. travnja 1994. ||{{Z|MALE}} Shah Alam ||''VN Malezije |{{Z|ITA}} Max Biaggi ||Aprilia ||{{Z|ITA}} Max Biaggi ||Aprilia |{{Z|ITA}} '''Max Biaggi ||'''Aprilia ||{{Z|JAP}} Tadayuki Okada ||Honda ||{{Z|ITA}} Loris Capirossi ||Honda |<ref name="pilotegp_1994"/><ref name="jumpingjack_1994_1"/><ref> {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/1994/MAL/250cc/RAC/Classification motogp.com, ''MALAYSIAN GRAND PRIX / 250cc / RAC''], pristupljeno 27. lipnja 2022. </ref><ref> {{ita icon}} [https://it.wikipedia.org/wiki/Gran_Premio_motociclistico_della_Malesia_1994 it.wikipedia.org, ''Gran Premio motociclistico della Malesia 1994''], pristupljeno 27. lipnja 2022. </ref> |- |'''3 ||<small> 24. travnja 1994. ||{{Z|JAP}} [[Staza Suzuka|Suzuka]] ||''VN Japana |{{Z|ITA}} Max Biaggi ||Aprilia ||{{Z|ITA}} Max Biaggi ||Aprilia |{{Z|JAP}} '''Tadayuki Okada ||'''Honda ||{{Z|ITA}} Loris Capirossi ||Honda ||{{Z|JAP}} Tohru Ukawa ||Honda |<ref name="pilotegp_1994"/><ref name="jumpingjack_1994_1"/><ref> {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/1994/JPN/250cc/RAC/Classification motogp.com, ''JAPANESE GRAND PRIX / 250cc / RAC''], pristupljeno 27. lipnja 2022. </ref><ref> {{ita icon}} [https://it.wikipedia.org/wiki/Gran_Premio_motociclistico_del_Giappone_1994 it.wikipedia.org, ''Gran Premio motociclistico del Giappone 1994''], pristupljeno 27. lipnja 2022. </ref> |- |'''4 ||<small> 8. svibnja 1994. ||{{Z|ŠPA}} Jerez ||''VN Španjolske |{{Z|ITA}} Loris Capirossi ||Honda ||{{Z|ITA}} Max Biaggi ||Aprilia |{{Z|FRA}} '''Jean-Philippe Ruggia ||'''Aprilia ||{{Z|ITA}} Doriano Romboni ||Honda ||{{Z|JAP}} Tadayuki Okada ||Honda |<ref name="pilotegp_1994"/><ref name="jumpingjack_1994_1"/><ref> {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/1994/SPA/250cc/RAC/Classification motogp.com, ''SPANISH GRAND PRIX / 250cc / RAC''], pristupljeno 27. lipnja 2022. </ref><ref> {{ita icon}} [https://it.wikipedia.org/wiki/Gran_Premio_motociclistico_di_Spagna_1994 it.wikipedia.org, ''Gran Premio motociclistico di Spagna 1994''], pristupljeno 27. lipnja 2022. </ref> |- |'''5 ||<small> 22. svibnja 1994. ||{{Z|AUT}} Salzburgring ||''VN Austrije |{{Z|ITA}} Max Biaggi ||Aprilia ||{{Z|ITA}} Loris Capirossi ||Honda |{{Z|ITA}} '''Loris Capirossi ||'''Honda ||{{Z|ITA}} Max Biaggi ||Aprilia ||{{Z|ITA}} Doriano Romboni ||Honda |<ref name="pilotegp_1994"/><ref name="jumpingjack_1994_1"/><ref> {{ita icon}} [https://it.wikipedia.org/wiki/Gran_Premio_motociclistico_d%27Austria_1994 it.wikipedia.org, ''Gran Premio motociclistico d'Austria 1994''], pristupljeno 27. lipnja 2022. </ref> |- |'''6 ||<small> 12. lipnja 1994. ||{{Z|NJE}} Hockenheim ||''VN Njemačke |{{Z|ITA}} Loris Capirossi ||Honda ||{{Z|ITA}} Loris Capirossi ||Honda |{{Z|ITA}} '''Loris Capirossi ||'''Honda ||{{Z|ITA}} Max Biaggi ||Aprilia ||{{Z|ITA}} Doriano Romboni ||Honda |<ref name="pilotegp_1994"/><ref> {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/1994/GER/250cc/RAC/Classification motogp.com, ''GERMAN GRAND PRIX / 250cc / RAC''], pristupljeno 27. lipnja 2022. </ref><ref> {{ita icon}} [https://it.wikipedia.org/wiki/Gran_Premio_motociclistico_di_Germania_1994 it.wikipedia.org, ''Gran Premio motociclistico di Germania 1994''], pristupljeno 27. lipnja 2022. </ref> |- |'''7 ||<small> 25. lipnja 1994. ||{{Z|NIZ}} Assen ||''VN Nizozemske |{{Z|ITA}} Max Biaggi ||Aprilia ||{{Z|ITA}} Max Biaggi ||Aprilia |{{Z|ITA}} '''Max Biaggi ||'''Aprilia ||{{Z|JAP}} Tadayuki Okada ||Honda ||{{Z|NIZ}} Wilco Zeelenberg ||Honda |<ref name="pilotegp_1994"/><ref> {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/1994/NED/250cc/RAC/Classification motogp.com, ''Dutch TT / 250cc / RAC''], pristupljeno 27. lipnja 2022. </ref><ref> {{ita icon}} [https://it.wikipedia.org/wiki/Gran_Premio_motociclistico_d%27Olanda_1994 it.wikipedia.org, ''Gran Premio motociclistico d'Olanda 1994''], pristupljeno 27. lipnja 2022. </ref> |- |'''8 ||<small> 3. srpnja 1994. ||{{Z|ITA}} [[Autodrom Internazionale del Mugello|Mugello]] ||''VN Italije |{{Z|ITA}} Max Biaggi ||Aprilia ||{{Z|ITA}} Max Biaggi ||Aprilia |{{Z|NJE}} '''Ralf Waldmann ||'''Honda ||{{Z|JAP}} Tetsuya Harada ||Yamaha ||{{Z|ITA}} Loris Capirossi ||Honda |<ref name="pilotegp_1994"/><ref> {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/1994/ITA/250cc/RAC/Classification motogp.com, ''ITALIAN GRAND PRIX / 250cc / RAC''], pristupljeno 27. lipnja 2022. </ref><ref> {{ita icon}} [https://it.wikipedia.org/wiki/Gran_Premio_motociclistico_d%27Italia_1994 it.wikipedia.org, ''Gran Premio motociclistico d'Italia 1994''], pristupljeno 27. lipnja 2022. </ref> |- |'''9 ||<small> 17. srpnja 1994. ||{{Z|FRA}} Le Mans - Bugatti ||''VN Francuske ||{{Z|ITA}} Doriano Romboni ||Honda ||{{Z|ITA}} Loris Capirossi ||Honda |{{Z|ITA}} '''Loris Capirossi ||'''Honda ||{{Z|ITA}} Doriano Romboni ||Honda ||{{Z|ITA}} Max Biaggi ||Aprilia |<ref name="pilotegp_1994"/><ref>{{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/1994/FRA/250cc/RAC/Classification motogp.com, ''FRENCH GRAND PRIX / 250cc / RAC''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220627154619/https://www.motogp.com/en/gp-results/1994/FRA/250cc/RAC/Classification |date=27. lipnja 2022. }}, pristupljeno 27. lipnja 2022.</ref><ref> {{ita icon}} [https://it.wikipedia.org/wiki/Gran_Premio_motociclistico_di_Francia_1994 it.wikipedia.org, ''Gran Premio motociclistico di Francia 1994''], pristupljeno 27. lipnja 2022. </ref> |- |'''10 ||<small> 24. srpnja 1994. ||{{Z|UK}} Donnington Park ||''VN Velike Britanije |{{Z|ITA}} Loris Capirossi ||Honda ||{{Z|ITA}} Loris Capirossi ||Honda |{{Z|ITA}} '''Loris Capirossi ||'''Honda ||{{Z|JAP}} Tadayuki Okada ||Honda ||{{Z|ITA}} Doriano Romboni ||Honda |<ref name="pilotegp_1994"/><ref>{{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/1994/GBR/250cc/RAC/Classification motogp.com, ''BRITISH GRAND PRIX / 250cc / RAC''], pristupljeno 27. lipnja 2022.</ref><ref> {{ita icon}} [https://it.wikipedia.org/wiki/Gran_Premio_motociclistico_di_Gran_Bretagna_1994 it.wikipedia.org, ''Gran Premio motociclistico di Gran Bretagna 1994''], pristupljeno 27. lipnja 2022. </ref> |- |'''11 ||<small> 21. kolovoza 1994. ||{{Z|ČEŠ}} Brno ||''VN Češke Republike |{{Z|ITA}} Max Biaggi ||Aprilia ||{{Z|ITA}} Max Biaggi ||Aprilia |{{Z|ITA}} '''Max Biaggi ||'''Aprilia ||{{Z|NJE}} Ralf Waldmann ||Honda ||{{Z|FRA}} Jean-Philippe Ruggia ||Aprilia |<ref name="pilotegp_1994"/><ref>{{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/1994/CZE/250cc/RAC/Classification motogp.com, ''Czech Republic Grand Prix / 250cc / RAC''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220627161415/https://www.motogp.com/en/gp-results/1994/CZE/250cc/RAC/Classification |date=27. lipnja 2022. }}, pristupljeno 27. lipnja 2022.</ref><ref> {{ita icon}} [https://it.wikipedia.org/wiki/Gran_Premio_motociclistico_della_Repubblica_Ceca_1994 it.wikipedia.org, ''Gran Premio motociclistico della Repubblica Ceca 1994''], pristupljeno 27. lipnja 2022. </ref> |- |'''12 ||<small> 11. rujna 1994. ||{{Z|SAD}} Laguna Seca ||''VN SAD-a |{{Z|ITA}} Doriano Romboni ||Honda ||{{Z|ITA}} Max Biaggi ||Aprilia |{{Z|ITA}} '''Doriano Romboni ||'''Honda ||{{Z|ITA}} Max Biaggi ||Aprilia ||{{Z|JAP}} Tetsuya Harada ||Yamaha |<ref name="pilotegp_1994"/><ref>{{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/1994/USA/250cc/RAC/Classification motogp.com, ''UNITED STATES GRAND PRIX / 250cc / RAC''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220627161413/https://www.motogp.com/en/gp-results/1994/USA/250cc/RAC/Classification |date=27. lipnja 2022. }}, pristupljeno 27. lipnja 2022.</ref><ref> {{ita icon}} [https://it.wikipedia.org/wiki/Gran_Premio_motociclistico_degli_Stati_Uniti_d%27America_1994 it.wikipedia.org, ''Gran Premio motociclistico degli Stati Uniti d'America 1994''], pristupljeno 27. lipnja 2022. </ref> |- |'''13 ||<small> 25. rujna 1994. ||{{Z|ARG}} Oscar A. Gálvez - Buenos Aires ||''VN Argentine |{{Z|ITA}} Loris Capirossi ||Honda ||{{Z|JAP}} Tetsuya Harada ||Yamaha |{{Z|JAP}} '''Tadayuki Okada ||'''Honda ||{{Z|ITA}} Max Biaggi ||Aprilia ||{{Z|JAP}} Tetsuya Harada ||Yamaha |<ref name="pilotegp_1994"/><ref>{{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/1994/ARG/500cc/RAC/Classification motogp.com, ''Argentinian Grand Prix / 250cc / RAC''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220627161417/https://www.motogp.com/en/gp-results/1994/ARG/500cc/RAC/Classification |date=27. lipnja 2022. }}, pristupljeno 27. lipnja 2022.</ref><ref> {{ita icon}} [https://it.wikipedia.org/wiki/Gran_Premio_motociclistico_d%27Argentina_1994 it.wikipedia.org, ''Gran Premio motociclistico d'Argentina 1994''], pristupljeno 27. lipnja 2022. </ref> |- |'''14 ||<small> 9. listopada 1994. ||{{Z|ŠPA}} Catalunya - Barcelona ||''VN Europe |{{Z|ITA}} Max Biaggi ||Aprilia ||{{Z|ITA}} Loris Capirossi ||Honda |{{Z|ITA}} '''Max Biaggi ||'''Aprilia ||{{Z|ITA}} Loris Capirossi ||Honda ||{{Z|ITA}} Doriano Romboni ||Honda |<ref name="pilotegp_1994"/><ref>{{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/1994/EUR/250cc/RAC/Classification motogp.com, ''EUROPEAN GRAND PRIX / 250cc / RAC''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220627161416/https://www.motogp.com/en/gp-results/1994/EUR/250cc/RAC/Classification |date=27. lipnja 2022. }}, pristupljeno 27. lipnja 2022.</ref><ref> {{ita icon}} [https://it.wikipedia.org/wiki/Gran_Premio_motociclistico_d%27Europa_1994 it.wikipedia.org, ''Gran Premio motociclistico d'Europa 1994''], pristupljeno 27. lipnja 2022. </ref> |- |} <small> ''VN Nizozemske'' - također navedena kao ''Dutch TT'' <br> ''VN Velike Britanije'' - također navedena kao ''VN Britanije'' </small> == Poredak za vozače == ; Sustav bodovanja Bodove osvaja prvih 15 vozača u utrci. {| class="wikitable" style="font-size: 85%; text-align:center" |- !pozicija u utrci |bgcolor="gold"|'''1. ||bgcolor="silver"|'''2. ||bgcolor="goldenrod"|'''3. ||'''4. ||'''5. ||'''6. ||'''7. ||'''8. ||'''9. ||'''10. ||'''11. ||'''12. ||'''13. ||'''14. ||'''15. |- !bodovi |25 ||20 ||16 ||13 ||11 ||10 ||9 ||8 ||7 ||6 ||5 ||4 ||3 ||2 ||1 |- |} {| class="wikitable sortable" style="font-size: 90%" !mj. !!vozač !!konstruktor !!{{abbr|bm|broj motocikla}} !!momčad (tim) !!motocikl !!bodova |- bgcolor="gold" |'''1. ||{{Z|ITA}} '''[[Max Biaggi]] ||'''Aprilia ||'''4 ||<small> '''Chesterfield Aprilia ||<small> '''Aprilia RSV250 ||align="right"|'''234 |- bgcolor="silver" |'''2 ||{{Z|JAP}} '''Tadayuki Okada ||'''[[Honda]] ||'''8 ||<small> '''Kanemoto Honda ||<small> '''Honda NSR250 ||align="right"|'''214 |- bgcolor="goldenrod" |'''3 ||{{Z|ITA}} '''[[Loris Capirossi]] ||'''Honda ||'''2 ||<small> '''Marlboro Team Pileri ||<small> '''Honda NSR250 ||align="right"|'''199 |- |4. ||{{Z|ITA}} Doriano Romboni ||Honda ||5 ||<small> HB Racing Team Italy ||<small> Honda NSR250 ||align="right"|170 |- |5. ||{{Z|NJE}} Ralf Waldmann ||Honda ||28 ||<small> HB Honda Germany ||<small> Honda NSR250 ||align="right"|156 |- |6. ||{{Z|FRA}} Jean-Philippe Ruggia ||Aprilia ||17 ||<small> Chesterfield Aprilia ||<small> Aprilia RSV250 ||align="right"|149 |- |7. ||{{Z|JAP}} [[Tetsuya Harada]] ||[[Yamaha]] ||1 ||<small> Yamaha Motor France ||<small> Yamaha TZM250 ||align="right"|109 |- |8. ||{{Z|FRA}} Jean-Michel Bayle ||Aprilia ||22 ||<small> Chesterfield Aprilia ||<small> Aprilia RSV250 ||align="right"|105 |- |9. ||{{Z|ŠPA}} Luis D'Antín ||Honda ||15 ||<small> Repsol-MX Honda Pepsi ||<small> Honda NSR250 ||align="right"|100 |- |10. ||{{Z|JAP}} Nobuatsu Aoki ||Honda ||11 ||<small> JHA Racing <br> Honda Rheos Jha Racing ||<small> Honda NSR250 ||align="right"|95 |- |11. ||{{Z|NIZ}} Wilco Zeelenberg ||Honda ||12 ||<small> DC Racing Team ||<small> Honda NSR250 ||align="right"|84 |- |12. ||{{Z|ŠPA}} [[Carlos Checa]] ||Honda ||23 ||<small> Givi Racing ||<small> Honda NSR250 ||align="right"|54 |- |13. ||{{Z|ŠVI}} Eskil Suter ||Aprilia ||19 ||<small> Mohag Aprilia ||<small> Aprilia RSV250 ||align="right"|42 |- |14. ||{{Z|ŠVI}} Adrian Bosshard ||Honda ||20 ||<small> ELF Honda Dealer Suisse ||<small> Honda NSR250 ||align="right"|34 |- |15. ||{{Z|AUT}} Andreas Preining ||Aprilia ||6 ||<small> Dolly Buster Preining ||<small> Aprilia RSV250 ||align="right"|30 |- |16. ||{{Z|NIZ}} Patrick van den Goorbergh ||Aprilia ||16 ||<small> Racing Team v.d. Goorbergh ||<small> Aprilia RSV250 ||align="right"|27 |- |17. ||{{Z|NIZ}} Jurgen van den Goorbergh ||Aprilia ||32 ||<small> Team Forza La Moto ||<small> Aprilia RSV250 ||align="right"|24 |- |18. ||{{Z|SAD}} [[Kenny Roberts Junior]] ||Yamaha ||25 ||<small> Marlboro Team Rainey ||<small> Yamaha TZM250 ||align="right"|23 |- |19. ||{{Z|JAP}} Tohru Ukawa ||Honda ||56 ||<small> HRC ||<small> Honda NSR250 ||align="right"|16 |- |rowspan="2"|20. ||{{Z|JAP}} Takuma Aoki ||Honda ||57 ||<small> Cup Noodle Honda ||<small> Honda NSR250 ||rowspan="3"align="right"|11 |- |{{Z|ITA}} Marcellino Lucchi ||Aprilia ||11 ||<small> ||<small> Aprilia RSV250 |- |22. ||{{Z|JAP}} Toshihiko Honma ||Yamaha ||44 ||<small> Marlboro Team Rainey ||<small> Yamaha TZM250 |- |23. ||{{Z|ITA}} [[Alessandro Gramigni]] ||Aprilia ||39 ||<small> Gramigni Gasss ||<small> Aprilia RSV250 ||rowspan="2" align="right"|10 |- |24. ||{{Z|ŠPA}} Luis Carlos Maurel ||Honda ||38 ||<small> Maurel Competicion ||<small> Honda NSR250 |- |25. ||{{Z|NJE}} Bernd Kassner ||Aprilia ||26 ||<small> Racing Team Munich ||<small> Aprilia RSV250 ||align="right"|9 |- |26. ||{{Z|ITA}} Giuseppe Fiorillo ||Honda ||40 ||<small> Marlboro Team Pileri ||<small> Honda NSR250 ||rowspan="2" align="right"|8 |- |27. ||{{Z|NJE}} Adi Stadler ||Honda ||27 ||<small> Veitinger Honda ||<small> Honda NSR250 |- |28. ||{{Z|AUS}} Craig Connell ||Honda ||53 ||<small> Fibreflash Racing ||<small> Honda NSR250 ||rowspan="3" align="right"|5 |- |29. ||{{Z|ŠPA}} Miguel Angel Castilla ||Yamaha ||58 ||<small> Cepsa 10 X 10 ||<small> Yamaha TZM250 |- |30. ||{{Z|ŠPA}} Juan Bautista Borja ||Aprilia <br> Honda ||29 ||<small> Team Hernandez <br> Ducados Honda Pons ||<small> Aprilia RSV250 <br> Honda NSR250 |- |31. ||{{Z|ŠPA}} José Luis Cardoso ||Aprilia ||30 ||<small> PR2 ||<small> Aprilia RSV250 ||align="right"|2 |- |} <small> u ljestvici vozači koji su osvojili bodove u prvenstvu </small> == Poredak za konstruktore == ; Sustav bodovanja Bodove za proizvođača osvaja najbolje plasirani motocikl proizvođača među prvih 15 u utrci. {| class="wikitable" style="font-size: 85%; text-align:center" |- !pozicija u utrci |bgcolor="gold"|'''1. ||bgcolor="silver"|'''2. ||bgcolor="goldenrod"|'''3. ||'''4. ||'''5. ||'''6. ||'''7. ||'''8. ||'''9. ||'''10. ||'''11. ||'''12. ||'''13. ||'''14. ||'''15. |- !bodovi |25 ||20 ||16 ||13 ||11 ||10 ||9 ||8 ||7 ||6 ||5 ||4 ||3 ||2 ||1 |- |} '''[[Honda]]''' prvak u poretku konstruktora. {| class="wikitable sortable" style="font-size: 90%" !mj. !!konstruktor !!bod |- bgcolor="gold" |'''1. ||{{Z|JAP}} '''[[Honda]] ||align="right"|'''320 |- bgcolor="silver" |'''2. ||{{Z|ITA}} '''Aprilia ||align="right"|'''283 |- bgcolor="goldenrod" |'''3. ||{{Z|JAP}} '''[[Yamaha]] ||align="right"|'''112 |- |} <small> u ljestvici konstruktori koji su osvojili bodove u prvenstvu </small> == Povezani članci == * [[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu]] * [[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu – niže klase]] == Vanjske poveznice == * {{en icon}} [https://www.motogp.com motogp.com] * {{fra icon}} [http://racingmemo.free.fr/MOTO-GP-CH%20MONDE.htm racingmemo.free.fr, ''LES CHAMPIONNATS DU MONDE DE VITESSE MOTO''] * {{en icon}} [https://motorsportstats.com/series/motogp/summary/2022 motorsportstats.com, ''MotoGP''] * {{fra icon}} [http://www.pilotegpmoto.com pilotegpmoto.com] * {{nld icon}} [https://web.archive.org/web/20150725172956/http://www.jumpingjack.nl/GP-races_Index.htm jumpingjack.nl, ''Alle Grand-Prix uitslagen en bijzonderheden, van 1973 (het jaar dat Jack begon met racen) tot heden.''] * {{en icon}} [https://www.the-sports.org/moto-250-cc-presentation-medal-winners-sup404.html the-sports.org, ''Moto - 250 cc Moto2) - Prize list''] * {{en icon}} [https://www.motorsport-archive.com/results/series/35 motorsport-archive.com, ''World 250ccm Championship :: Overview''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230530102446/https://www.motorsport-archive.com/results/series/35 |date=30. svibnja 2023. }} * {{en icon}} [https://en.wikipedia.org/wiki/1994_Grand_Prix_motorcycle_racing_season en.wikipedia.org, ''1994 Grand Prix motorcycle racing season''] * {{ita icon}} [https://it.wikipedia.org/wiki/Risultati_del_motomondiale_1994 it.wikipedia.org, ''Risultati del motomondiale 1994''] == Izvori == <small> * {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/1994/MAL/250cc/RAC/Classification motogp.com, ''GP Results / 1994 / 250cc''], pristupljeno 23. lipnja 2022. * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20220706055759/https://www.motogp.com/en/world-standing/1994/250cc/Championship motogp.com, ''Championship Standings 250cc 1994''], pristupljeno 23. lipnja 2022. * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20220706055759/https://www.motogp.com/en/statistics/gp-race-winners/1994/All-circuits/250cc/All-countries/?page=1 motogp.com, ''Statistics / 1994 / 250cc''], pristupljeno 23. lipnja 2022. * {{fra icon}} [http://racingmemo.free.fr/MOTO-GP-classements_94-250.htm racingmemo.free.fr, ''CHAMPIONNAT DU MONDE DE VITESSE MOTO - CLASSEMENTS COMPLETS - 1994 - 250cc''], pristupljeno 23. lipnja 2022. * {{fra icon}} [http://racingmemo.free.fr/MOTO-GP-1994.htm racingmemo.free.fr, ''Les Championnats du Monde de Courses sur Route - L'année 1994''], pristupljeno 23. lipnja 2022. * {{nld icon}} [https://web.archive.org/web/20150725165631/http://www.jumpingjack.nl/GP-races_1994_deel_1_heden.htm jumpingjack.nl, ''2001 - GP - Deel 1''], wayback arhiva * {{fra icon}} [http://www.pilotegpmoto.com/gp-1994.pdf pilotegpmoto.com, ''1994 (GP)''], preuzeto 23. lipnja 2022. * {{en icon}} [https://www.motorsport-archive.com/results/season/487 motorsport-archive.com, ''World 250ccm Championship 1994 :: Schedule and Standings''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220623145232/https://www.motorsport-archive.com/results/season/487 |date=23. lipnja 2022. }}, pristupljeno 23. lipnja 2022. {{izvori|53em}} </small> {{Sezone Svjetskog prvenstva u motociklizmu}} {{Svjetski prvaci u Moto2/250cc}} [[Kategorija:Sezone Svjetskog prvenstva u motociklizmu – 250cc|1994 2 250cc]] 7d7mkwy93qxgkzlilccxrakni5v20xk 2 727804 7615545 7615529 2026-10-09T12:00:45Z Ame71 128419 7615545 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = [[Nogometni kup Slovenije]]<br />1993./94. | izvorni_naziv = | slika = | opis = | domaćin = {{Z+X|SVN}} | izdanje = 3. | datum = | br_momčadi = 32 (odgovarajuće natjecanje) | konfederacije = | stadioni = | gradovi = | osvajač = [[NK Maribor|Maribor]] | broj = 2 | finalist = [[NK Mura|Mura]] | polufinalisti = [[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]]<br />[[NK Krka|Krka]] | četvrti = | utakmice = | golovi = | gledanost = | naj_strijelac = | naj_igrač = | naj_mladi = | naj_vratar = | fair-play = | prethodno = [[Kup Slovenije u nogometu 1992./93.|1992./93.]] | sljedeće = [[Kup Slovenije u nogometu 1994./95.|1994./95.]] }} '''Kup Slovenije u nogometu''' ([[slovenski]]: ''Pokal Nogometne zveze Slovenije'') u sezoni 1993./94. bilo je treće izdanje kupa Republike Slovenije. Sustav je malo prilagođen, jer su klubovi sada u kupu rangirani na temelju svojih ligaških pozicija u prethodnoj sezoni, što je značilo da je ponovno sudjelovalo istih 18 klubova iz republičke lige, dok su niželigaške momčadi morale igrati još jedan kup u proljeće i ljeto. NŠ Mura, koja je u polufinalu eliminirala braniteljicu naslova Olimpiju, morala je priznati pobjedu Mariboru nakon domaće pobjede u uzvratnoj utakmici finala.<ref>[https://slo-nogomet.net/index.php/Pokal_Nogometne_zveze_Slovenije Slovenska nogometna enciklopedija]</ref> Maribor je drugi put osvojio natjecanje. Ova pobjeda omogućila je Violi plasman u [[Europski kup pobjednika kupova 1994./95.|Kup pobjednika kupova 1994./95.]] == Sudionici == {{Col-begin}} {{Col-3}} 18 članova [[Prva slovenska nogometna liga 1992./93.|1. SNL-a 1992./93.]] primaju se izravno: * [[NK Beltinci|Beltinci]] * [[NK Celje|Celje]] * [[ND Gorica|Gorica]] * [[NK Izola|Izola]] * [[NK Koper|Koper]] * [[NK Krka|Krka Novo mesto]] * [[NK Ljubljana|Ljubljana]] * [[NK Maribor|Maribor]] * [[NK Mura|Mura]] * [[NK Nafta Lendava|Nafta Lendava]] * [[NK Naklo|Naklo]] * [[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]] * [[NK Rudar Velenje|Rudar Velenje]] * [[ND Slovan|Slovan Ljubljana]] * [[NK Steklar Rogaška Slatina|Steklar]] * [[NK Svoboda Ljubljana|Svoboda Ljubljana]] * [[NK Zagorje|Zagorje]] * [[NK Železničar Maribor|Železničar Maribor]] {{col-3}} 14 dostupnih mjesta: Međuopćinski savezi Ljubljane, Maribora, Murske Sobote, Ptuja i Kranja, kao najbrojnije, dobile su dva mjesta, dok su ostale dobile jedno. {| class="wikitable" |-style="background:#B0C4DE;" !colspan=3 | Međuopćinski kupovi |- ! Savezi !colspan=2 | Klubovi |- | <small>'''MNZ Ljubljana'''</small> | [[NK Rudar Trbovlje|Rudar Trbovlje]] || [[NK Šmartno Ljubljana|Šmartno Ljubljana]] |- | <small>'''MNZ Maribor'''</small> | [[NK Dravograd|Dravograd]] || [[NK Rače|Rače]] |- | <small>'''MNZ Celje'''</small> | [[NK Šmartno ob Paki|Šmartno ob Paki]] || |- | <small>'''MNZ Koper'''</small> | [[NK Dekani|Jadran Dekani]] || |- | <small>'''MNZ Nova Gorica'''</small> | [[NK Primorje|Primorje]] || |- | <small>'''MNZ Murska Sobota'''</small> | [[NK Veržej|Veržej]] || [[NK Goričanka Rogašovci|Goričanka Rogašovci]] |- | <small>'''MNZ Lendava'''</small> | [[NK Turnišče|Turnišče]] || |- | <small>'''MNZ Goreniska-Kranj'''</small> | [[NK Jesenice|Jesenice]] || [[NK Lesce|Lesce]] |- | <small>'''MNZ Ptuj'''</small> | [[NK Drava Ptuj|Drava Ptuj]] || [[NK Aluminij Kidričevo|Aluminij Kidričevo]] |- |} {{Col-end}} == Šesnaestina završnice == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat<br /><small>22. 9. 1993.</small> |- | [[NK Drava Ptuj|Drava Ptuj]] ||–|| '''[[NK Izola|Izola]]''' ||1:8 |- | '''[[NK Maribor|Maribor]]''' ||–|| [[NK Ljubljana|Ljubljana]] ||2:0 |- | [[NK Železničar Maribor|Železničar Maribor]] ||–|| '''[[NK Steklar|Steklar]]''' ||1:2 |- | [[NK Rače|Rače]] ||–|| '''[[NK Dekani|Jadran Dekani]]''' ||2:2 {{pen|3|4}} |- | [[NK Aluminij|Aluminij]] ||–|| '''[[NK Rudar Trbovlje|Rudar Trbovlje]]''' ||2:2 {{pen|2|4}} |- | [[NK Dravograd|Dravograd]] ||–|| '''[[NK Rudar Velenje|Rudar Velenje]]''' ||1:4 |- | [[NK Goričanka Rogašovci|Goričanka Rogašovci]] ||–|| '''[[ND Slovan|Slovan]]''' ||1:2 |- | [[NK Turnišče|Turnišče]] ||–|| '''[[NK Šmartno Ljubljana|Šmartno Ljubljana]]''' ||0:1 |- | '''[[NK Celje|Celje]]''' ||–|| [[NK Primorje|Primorje]] ||2:0 |- | '''[[NK Beltinci|Beltinci]]''' ||–|| [[NK Svoboda Ljubljana|Svoboda]] ||3:0 |- | [[NK Lesce|Lesce]] ||–|| '''[[NK Mura|Mura]]''' ||0:2 |- | '''[[NK Zagorje|Zagorje]]''' ||–|| [[NK Nafta Lendava|Nafta Lendava]] ||2:2 {{pen|3|2}} |- | [[NK Jesenice|Jesenice]] ||–|| '''[[NK Veržej|Veržej]]''' ||0:3 b.b. |- | '''[[NK Krka|Krka]]''' ||–|| [[NK Šmartno ob Paki|Šmartno ob Paki]] ||2:1 |- | [[ND Gorica|Gorica]] ||–|| '''[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]]''' ||2:4 |- | '''[[NK Naklo|Naklo]]''' ||–|| [[NK Koper|Koper]] ||3:2 |- |} == Osmina završnice == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat<br /><small>27. 10. 1993.</small> |- | [[NK Šmartno Ljubljana|Šmartno Ljubljana]] ||–|| '''[[NK Krka|Krka]]''' ||0:4 |- | [[NK Izola|Izola]] ||–|| '''[[NK Beltinci|Beltinci]]''' ||1:1 {{pen|3|4}} |- | '''[[NK Mura|Mura]]''' ||–|| [[NK Celje|Celje]] ||2:0 |- | [[NK Rudar Velenje|Rudar Velenje]] ||–|| '''[[NK Maribor|Maribor]]''' ||1:3 |- | '''[[NK Rudar Trbovlje|Rudar Trbovlje]]''' ||–|| [[NK Dekani|Jadran Dekani]] ||2:0 |- | '''[[NK Steklar|Steklar]]''' ||–|| [[NK Zagorje|Zagorje]] ||2:1 |- | [[ND Slovan|Slovan]] ||–|| Anglo ||1:4 |- | [[NK Veržej|Veržej]] ||–|| '''[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija]]''' ||0:2 |- |} == Četvrtzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat<br /><small>23. 3. 1993.</small> |- | '''[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]]''' ||–|| [[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]] ||3:1 |- | '''[[NK Celje|Celje]]''' ||–|| [[NK Naklo|Naklo]] ||3:1 |- | [[NK Primorje|Primorje]] ||–|| '''[[NK Krka|Studio D Novo Mesto]]''' ||0:0 {{pen|3|4}} |- | '''[[NK Ljubljana|Ljubljana]]''' ||–|| [[NK Svoboda Ljubljana|Svoboda]] ||4:0 |- |} == Poluzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat<br /><small>5. 5. 1993.</small> |- | [[NK Krka|Studio D Novo Mesto]] ||–|| '''[[NK Celje|Celje]]''' ||1:4 |- | [[NK Ljubljana|Ljubljana]] ||–|| '''[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]]''' ||0:1 |- |} == Završnica == {{footballbox |datum= [[2. lipnja]] [[1993.]] |momčad1 = [[NK Celje|Celje]] |rezultat = 1:2 |izvještaj = |momčad2 = <span style="background-color:gold;">[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]]</span> |strijelci1 = [[Suad Beširević|Beširović]] {{gol|63}} |strijelci2 = {{gol|42}} Topić<br />{{gol|50}} [[Dejan Djuranović|Djuranović]] |stadion = [[ŠC Skalna Klet]], [[Celje]] |gledatelji = 2500 |sudac = [[Darko Jamšek]] }} == Poveznice == * [[Prva slovenska nogometna liga 1992./93.|1. SNL 1992./93.]] * [[Druga slovenska nogometna liga 1992./93.|2. SNL 1992./93.]] * [[Treća slovenska nogometna liga 1992./93.|3. SNL 1992./93.]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://www.rsssf.org/tabless/slov93.html RSSSF] {{Nogometni kup Slovenije}} <!-- [[Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja - sezona 1992./93.| kup]] [[Kategorija:Nogometni kup Slovenije|1992-93]] --> as7a0ypk9w3hftnokdtbihar6bkz1pz 7615567 7615545 2026-10-09T12:19:12Z Ame71 128419 7615567 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = [[Nogometni kup Slovenije]]<br />1993./94. | izvorni_naziv = | slika = | opis = | domaćin = {{Z+X|SVN}} | izdanje = 3. | datum = | br_momčadi = 32 (odgovarajuće natjecanje) | konfederacije = | stadioni = | gradovi = | osvajač = [[NK Maribor|Maribor]] | broj = 2 | finalist = [[NK Mura|Mura]] | polufinalisti = [[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]]<br />[[NK Krka|Krka]] | četvrti = | utakmice = | golovi = | gledanost = | naj_strijelac = | naj_igrač = | naj_mladi = | naj_vratar = | fair-play = | prethodno = [[Kup Slovenije u nogometu 1992./93.|1992./93.]] | sljedeće = [[Kup Slovenije u nogometu 1994./95.|1994./95.]] }} '''Kup Slovenije u nogometu''' ([[slovenski]]: ''Pokal Nogometne zveze Slovenije'') u sezoni 1993./94. bilo je treće izdanje kupa Republike Slovenije. Sustav je malo prilagođen, jer su klubovi sada u kupu rangirani na temelju svojih ligaških pozicija u prethodnoj sezoni, što je značilo da je ponovno sudjelovalo istih 18 klubova iz republičke lige, dok su niželigaške momčadi morale igrati još jedan kup u proljeće i ljeto. NŠ Mura, koja je u polufinalu eliminirala braniteljicu naslova Olimpiju, morala je priznati pobjedu Mariboru nakon domaće pobjede u uzvratnoj utakmici finala.<ref>[https://slo-nogomet.net/index.php/Pokal_Nogometne_zveze_Slovenije Slovenska nogometna enciklopedija]</ref> Maribor je drugi put osvojio natjecanje. Ova pobjeda omogućila je Violi plasman u [[Europski kup pobjednika kupova 1994./95.|Kup pobjednika kupova 1994./95.]] == Sudionici == {{Col-begin}} {{Col-3}} 18 članova [[Prva slovenska nogometna liga 1992./93.|1. SNL-a 1992./93.]] primaju se izravno: * [[NK Beltinci|Beltinci]] * [[NK Celje|Celje]] * [[ND Gorica|Gorica]] * [[NK Izola|Izola]] * [[NK Koper|Koper]] * [[NK Krka|Krka Novo mesto]] * [[NK Ljubljana|Ljubljana]] * [[NK Maribor|Maribor]] * [[NK Mura|Mura]] * [[NK Nafta Lendava|Nafta Lendava]] * [[NK Naklo|Naklo]] * [[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]] * [[NK Rudar Velenje|Rudar Velenje]] * [[ND Slovan|Slovan Ljubljana]] * [[NK Steklar Rogaška Slatina|Steklar]] * [[NK Svoboda Ljubljana|Svoboda Ljubljana]] * [[NK Zagorje|Zagorje]] * [[NK Železničar Maribor|Železničar Maribor]] {{col-3}} 14 dostupnih mjesta: Međuopćinski savezi Ljubljane, Maribora, Murske Sobote, Ptuja i Kranja, kao najbrojnije, dobile su dva mjesta, dok su ostale dobile jedno. {| class="wikitable" |-style="background:#B0C4DE;" !colspan=3 | Međuopćinski kupovi |- ! Savezi !colspan=2 | Klubovi |- | <small>'''MNZ Ljubljana'''</small> | [[NK Rudar Trbovlje|Rudar Trbovlje]] || [[NK Šmartno Ljubljana|Šmartno Ljubljana]] |- | <small>'''MNZ Maribor'''</small> | [[NK Dravograd|Dravograd]] || [[NK Rače|Rače]] |- | <small>'''MNZ Celje'''</small> | [[NK Šmartno ob Paki|Šmartno ob Paki]] || |- | <small>'''MNZ Koper'''</small> | [[NK Dekani|Jadran Dekani]] || |- | <small>'''MNZ Nova Gorica'''</small> | [[NK Primorje|Primorje]] || |- | <small>'''MNZ Murska Sobota'''</small> | [[NK Veržej|Veržej]] || [[NK Goričanka Rogašovci|Goričanka Rogašovci]] |- | <small>'''MNZ Lendava'''</small> | [[NK Turnišče|Turnišče]] || |- | <small>'''MNZ Goreniska-Kranj'''</small> | [[NK Jesenice|Jesenice]] || [[NK Lesce|Lesce]] |- | <small>'''MNZ Ptuj'''</small> | [[NK Drava Ptuj|Drava Ptuj]] || [[NK Aluminij Kidričevo|Aluminij Kidričevo]] |- |} {{Col-end}} == Šesnaestina završnice == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat<br /><small>22. 9. 1993.</small> |- | [[NK Drava Ptuj|Drava Ptuj]] ||–|| '''[[NK Izola|Izola]]''' ||1:8 |- | '''[[NK Maribor|Maribor]]''' ||–|| [[NK Ljubljana|Ljubljana]] ||2:0 |- | [[NK Železničar Maribor|Železničar Maribor]] ||–|| '''[[NK Steklar|Steklar]]''' ||1:2 |- | [[NK Rače|Rače]] ||–|| '''[[NK Dekani|Jadran Dekani]]''' ||2:2 {{pen|3|4}} |- | [[NK Aluminij|Aluminij]] ||–|| '''[[NK Rudar Trbovlje|Rudar Trbovlje]]''' ||2:2 {{pen|2|4}} |- | [[NK Dravograd|Dravograd]] ||–|| '''[[NK Rudar Velenje|Rudar Velenje]]''' ||1:4 |- | [[NK Goričanka Rogašovci|Goričanka Rogašovci]] ||–|| '''[[ND Slovan|Slovan]]''' ||1:2 |- | [[NK Turnišče|Turnišče]] ||–|| '''[[NK Šmartno Ljubljana|Šmartno Ljubljana]]''' ||0:1 |- | '''[[NK Celje|Celje]]''' ||–|| [[NK Primorje|Primorje]] ||2:0 |- | '''[[NK Beltinci|Beltinci]]''' ||–|| [[NK Svoboda Ljubljana|Svoboda]] ||3:0 |- | [[NK Lesce|Lesce]] ||–|| '''[[NK Mura|Mura]]''' ||0:2 |- | '''[[NK Zagorje|Zagorje]]''' ||–|| [[NK Nafta Lendava|Nafta Lendava]] ||2:2 {{pen|3|2}} |- | [[NK Jesenice|Jesenice]] ||–|| '''[[NK Veržej|Veržej]]''' ||0:3 b.b. |- | '''[[NK Krka|Krka]]''' ||–|| [[NK Šmartno ob Paki|Šmartno ob Paki]] ||2:1 |- | [[ND Gorica|Gorica]] ||–|| '''[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]]''' ||2:4 |- | '''[[NK Naklo|Naklo]]''' ||–|| [[NK Koper|Koper]] ||3:2 |- |} == Osmina završnice == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat<br /><small>27. 10. 1993.</small> |- | [[NK Šmartno Ljubljana|Šmartno Ljubljana]] ||–|| '''[[NK Krka|Krka]]''' ||0:4 |- | [[NK Izola|Izola]] ||–|| '''[[NK Beltinci|Beltinci]]''' ||1:1 {{pen|3|4}} |- | '''[[NK Mura|Mura]]''' ||–|| [[NK Celje|Celje]] ||2:0 |- | [[NK Rudar Velenje|Rudar Velenje]] ||–|| '''[[NK Maribor|Maribor]]''' ||1:3 |- | '''[[NK Rudar Trbovlje|Rudar Trbovlje]]''' ||–|| [[NK Dekani|Jadran Dekani]] ||2:0 |- | '''[[NK Steklar|Steklar]]''' ||–|| [[NK Zagorje|Zagorje]] ||2:1 |- | [[ND Slovan|Slovan]] ||–|| '''[[NK Naklo|Naklo]]''' ||1:4 |- | [[NK Veržej|Veržej]] ||–|| '''[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija]]''' ||0:2 |- |} == Četvrtzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Prva momčad !! Ukupno !! Druga momčad !1. utakmica<br /><small>10. 11. 1993.</small> !2. utakmica<br /><small>24. 11. 1993.</small> |- | '''[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]]''' ||1:0|| [[NK Naklo|Naklo]] ||1:0 ||0:0 |- | [[NK Steklar|Steklar]] ||1:1 {{pen|3|5}}|| '''[[NK Krka|Krka]]''' ||1:0 ||0:1 |- | [[NK Rudar Trbovlje|Rudar Trbovlje]] ||1:3|| '''[[NK Mura|Mura]]''' ||0:1 ||1:2 |- | [[NK Beltinci|Beltinci]] ||3:8|| '''[[NK Maribor|Maribor]]''' ||2:4 ||1:4 |- |} == Poluzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Prva momčad !! Ukupno !! Druga momčad !1. utakmica<br /><small>20. 4. 1994.</small> !2. utakmica<br /><small>11. 5. 1994.</small> |- | '''[[NK Maribor|Maribor]]''' ||6:0|| [[NK Krka|Krka]] ||1:0 ||5:0 |- | [[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]] ||1:3|| '''[[NK Mura|Mura]]''' ||1:2 ||0:1 |- |} == Završnica == {| class="wikitable" style="text-align: center; font-size: 100%;" |- ! Prva momčad !! Ukupno !! Druga momčad !1. utakmica<br /><small>8. 6. 1994.</small> !2. utakmica<br /><small>15. 6. 1994.</small> |- | [[NK Mura|Mura]] ||2:3|| bgcolor="gold"| '''[[NK Maribor|Maribor]]''' ||1:0 ||1:3 |- |} === Prva utakmica === {{footballbox |datum= [[2. lipnja]] [[1993.]] |momčad1 = [[NK Celje|Celje]] |rezultat = 1:2 |izvještaj = |momčad2 = <span style="background-color:gold;">[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]]</span> |strijelci1 = [[Suad Beširević|Beširović]] {{gol|63}} |strijelci2 = {{gol|42}} Topić<br />{{gol|50}} [[Dejan Djuranović|Djuranović]] |stadion = [[ŠC Skalna Klet]], [[Celje]] |gledatelji = 2500 |sudac = [[Darko Jamšek]] }} === Druga utakmica === {{footballbox |datum= [[2. lipnja]] [[1993.]] |momčad1 = [[NK Celje|Celje]] |rezultat = 1:2 |izvještaj = |momčad2 = <span style="background-color:gold;">[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]]</span> |strijelci1 = [[Suad Beširević|Beširović]] {{gol|63}} |strijelci2 = {{gol|42}} Topić<br />{{gol|50}} [[Dejan Djuranović|Djuranović]] |stadion = [[ŠC Skalna Klet]], [[Celje]] |gledatelji = 2500 |sudac = [[Darko Jamšek]] }} == Poveznice == * [[Prva slovenska nogometna liga 1992./93.|1. SNL 1992./93.]] * [[Druga slovenska nogometna liga 1992./93.|2. SNL 1992./93.]] * [[Treća slovenska nogometna liga 1992./93.|3. SNL 1992./93.]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://www.rsssf.org/tabless/slov93.html RSSSF] {{Nogometni kup Slovenije}} <!-- [[Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja - sezona 1992./93.| kup]] [[Kategorija:Nogometni kup Slovenije|1992-93]] --> g2spc7hc1dtg4lsesf540fqzd4n607b 7615782 7615567 2026-10-09T18:19:05Z Ame71 128419 7615782 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = [[Nogometni kup Slovenije]]<br />1993./94. | izvorni_naziv = | slika = | opis = | domaćin = {{Z+X|SVN}} | izdanje = 3. | datum = | br_momčadi = 32 (odgovarajuće natjecanje) | konfederacije = | stadioni = | gradovi = | osvajač = [[NK Maribor|Maribor]] | broj = 2 | finalist = [[NK Mura|Mura]] | polufinalisti = [[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]]<br />[[NK Krka|Krka]] | četvrti = | utakmice = | golovi = | gledanost = | naj_strijelac = | naj_igrač = | naj_mladi = | naj_vratar = | fair-play = | prethodno = [[Kup Slovenije u nogometu 1992./93.|1992./93.]] | sljedeće = [[Kup Slovenije u nogometu 1994./95.|1994./95.]] }} '''Kup Slovenije u nogometu''' ([[slovenski]]: ''Pokal Nogometne zveze Slovenije'') u sezoni 1993./94. bilo je treće izdanje kupa Republike Slovenije. Sustav je malo prilagođen, jer su klubovi sada u kupu rangirani na temelju svojih ligaških pozicija u prethodnoj sezoni, što je značilo da je ponovno sudjelovalo istih 18 klubova iz republičke lige, dok su niželigaške momčadi morale igrati još jedan kup u proljeće i ljeto. NŠ Mura, koja je u polufinalu eliminirala braniteljicu naslova Olimpiju, morala je priznati pobjedu Mariboru nakon domaće pobjede u uzvratnoj utakmici finala.<ref>[https://slo-nogomet.net/index.php/Pokal_Nogometne_zveze_Slovenije Slovenska nogometna enciklopedija]</ref> Maribor je drugi put osvojio natjecanje. Ova pobjeda omogućila je Violi plasman u [[Europski kup pobjednika kupova 1994./95.|Kup pobjednika kupova 1994./95.]] == Sudionici == {{Col-begin}} {{Col-3}} 18 članova [[Prva slovenska nogometna liga 1992./93.|1. SNL-a 1992./93.]] primaju se izravno: * [[NK Beltinci|Beltinci]] * [[NK Celje|Celje]] * [[ND Gorica|Gorica]] * [[NK Izola|Izola]] * [[NK Koper|Koper]] * [[NK Krka|Krka Novo mesto]] * [[NK Ljubljana|Ljubljana]] * [[NK Maribor|Maribor]] * [[NK Mura|Mura]] * [[NK Nafta Lendava|Nafta Lendava]] * [[NK Naklo|Naklo]] * [[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]] * [[NK Rudar Velenje|Rudar Velenje]] * [[ND Slovan|Slovan Ljubljana]] * [[NK Steklar Rogaška Slatina|Steklar]] * [[NK Svoboda Ljubljana|Svoboda Ljubljana]] * [[NK Zagorje|Zagorje]] * [[NK Železničar Maribor|Železničar Maribor]] {{col-3}} 14 dostupnih mjesta: Međuopćinski savezi Ljubljane, Maribora, Murske Sobote, Ptuja i Kranja, kao najbrojnije, dobile su dva mjesta, dok su ostale dobile jedno. {| class="wikitable" |-style="background:#B0C4DE;" !colspan=3 | Međuopćinski kupovi |- ! Savezi !colspan=2 | Klubovi |- | <small>'''MNZ Ljubljana'''</small> | [[NK Rudar Trbovlje|Rudar Trbovlje]] || [[NK Šmartno Ljubljana|Šmartno Ljubljana]] |- | <small>'''MNZ Maribor'''</small> | [[NK Dravograd|Dravograd]] || [[NK Rače|Rače]] |- | <small>'''MNZ Celje'''</small> | [[NK Šmartno ob Paki|Šmartno ob Paki]] || |- | <small>'''MNZ Koper'''</small> | [[NK Dekani|Jadran Dekani]] || |- | <small>'''MNZ Nova Gorica'''</small> | [[NK Primorje|Primorje]] || |- | <small>'''MNZ Murska Sobota'''</small> | [[NK Veržej|Veržej]] || [[NK Goričanka Rogašovci|Goričanka Rogašovci]] |- | <small>'''MNZ Lendava'''</small> | [[NK Turnišče|Turnišče]] || |- | <small>'''MNZ Goreniska-Kranj'''</small> | [[NK Jesenice|Jesenice]] || [[NK Lesce|Lesce]] |- | <small>'''MNZ Ptuj'''</small> | [[NK Drava Ptuj|Drava Ptuj]] || [[NK Aluminij Kidričevo|Aluminij Kidričevo]] |- |} {{Col-end}} == Šesnaestina završnice == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat<br /><small>22. 9. 1993.</small> |- | [[NK Drava Ptuj|Drava Ptuj]] ||–|| '''[[NK Izola|Izola]]''' ||1:8 |- | '''[[NK Maribor|Maribor]]''' ||–|| [[NK Ljubljana|Ljubljana]] ||2:0 |- | [[NK Železničar Maribor|Železničar Maribor]] ||–|| '''[[NK Steklar|Steklar]]''' ||1:2 |- | [[NK Rače|Rače]] ||–|| '''[[NK Dekani|Jadran Dekani]]''' ||2:2 {{pen|3|4}} |- | [[NK Aluminij|Aluminij]] ||–|| '''[[NK Rudar Trbovlje|Rudar Trbovlje]]''' ||2:2 {{pen|2|4}} |- | [[NK Dravograd|Dravograd]] ||–|| '''[[NK Rudar Velenje|Rudar Velenje]]''' ||1:4 |- | [[NK Goričanka Rogašovci|Goričanka Rogašovci]] ||–|| '''[[ND Slovan|Slovan]]''' ||1:2 |- | [[NK Turnišče|Turnišče]] ||–|| '''[[NK Šmartno Ljubljana|Šmartno Ljubljana]]''' ||0:1 |- | '''[[NK Celje|Celje]]''' ||–|| [[NK Primorje|Primorje]] ||2:0 |- | '''[[NK Beltinci|Beltinci]]''' ||–|| [[NK Svoboda Ljubljana|Svoboda]] ||3:0 |- | [[NK Lesce|Lesce]] ||–|| '''[[NK Mura|Mura]]''' ||0:2 |- | '''[[NK Zagorje|Zagorje]]''' ||–|| [[NK Nafta Lendava|Nafta Lendava]] ||2:2 {{pen|3|2}} |- | [[NK Jesenice|Jesenice]] ||–|| '''[[NK Veržej|Veržej]]''' ||0:3 b.b. |- | '''[[NK Krka|Krka]]''' ||–|| [[NK Šmartno ob Paki|Šmartno ob Paki]] ||2:1 |- | [[ND Gorica|Gorica]] ||–|| '''[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]]''' ||2:4 |- | '''[[NK Naklo|Naklo]]''' ||–|| [[NK Koper|Koper]] ||3:2 |- |} == Osmina završnice == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat<br /><small>27. 10. 1993.</small> |- | [[NK Šmartno Ljubljana|Šmartno Ljubljana]] ||–|| '''[[NK Krka|Krka]]''' ||0:4 |- | [[NK Izola|Izola]] ||–|| '''[[NK Beltinci|Beltinci]]''' ||1:1 {{pen|3|4}} |- | '''[[NK Mura|Mura]]''' ||–|| [[NK Celje|Celje]] ||2:0 |- | [[NK Rudar Velenje|Rudar Velenje]] ||–|| '''[[NK Maribor|Maribor]]''' ||1:3 |- | '''[[NK Rudar Trbovlje|Rudar Trbovlje]]''' ||–|| [[NK Dekani|Jadran Dekani]] ||2:0 |- | '''[[NK Steklar|Steklar]]''' ||–|| [[NK Zagorje|Zagorje]] ||2:1 |- | [[ND Slovan|Slovan]] ||–|| '''[[NK Naklo|Naklo]]''' ||1:4 |- | [[NK Veržej|Veržej]] ||–|| '''[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija]]''' ||0:2 |- |} == Četvrtzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Prva momčad !! Ukupno !! Druga momčad !1. utakmica<br /><small>10. 11. 1993.</small> !2. utakmica<br /><small>24. 11. 1993.</small> |- | '''[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]]''' ||1:0|| [[NK Naklo|Naklo]] ||1:0 ||0:0 |- | [[NK Steklar|Steklar]] ||1:1 {{pen|3|5}}|| '''[[NK Krka|Krka]]''' ||1:0 ||0:1 |- | [[NK Rudar Trbovlje|Rudar Trbovlje]] ||1:3|| '''[[NK Mura|Mura]]''' ||0:1 ||1:2 |- | [[NK Beltinci|Beltinci]] ||3:8|| '''[[NK Maribor|Maribor]]''' ||2:4 ||1:4 |- |} == Poluzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Prva momčad !! Ukupno !! Druga momčad !1. utakmica<br /><small>20. 4. 1994.</small> !2. utakmica<br /><small>11. 5. 1994.</small> |- | '''[[NK Maribor|Maribor]]''' ||6:0|| [[NK Krka|Krka]] ||1:0 ||5:0 |- | [[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]] ||1:3|| '''[[NK Mura|Mura]]''' ||1:2 ||0:1 |- |} == Završnica == {| class="wikitable" style="text-align: center; font-size: 100%;" |- ! Prva momčad !! Ukupno !! Druga momčad !1. utakmica<br /><small>8. 6. 1994.</small> !2. utakmica<br /><small>15. 6. 1994.</small> |- | [[NK Mura|Mura]] ||2:3|| bgcolor="gold"| '''[[NK Maribor|Maribor]]''' ||1:0 ||1:3 |- |} === Prva utakmica === {{footballbox |datum= [[8. lipnja]] [[1994.]] |momčad1 = [[NK Mura|Mura]] |rezultat = 1:0 |izvještaj = [https://web.archive.org/web/20160304002827/http://www.nkmaribor.com/zgodovina/statistika/default.asp?sezona=1993/94&t=2&kolo=POKAL5(1) (izvještaj)] |momčad2 = [[NK Maribor|Maribor]] |strijelci1 = [[Vladimir Kokol|Kokol]] {{gol|20}} |strijelci2 = |stadion = [[Stadion Fazanerija]], [[Murska Sobota]] |gledatelji = 6000 |sudac = [[Štefan Tivold]] }} === Druga utakmica === {{footballbox |datum= [[15. lipnja]] [[1994.]] |momčad1 = [[NK Maribor|Maribor]] |rezultat = 3:1 |izvještaj = [https://web.archive.org/web/20160304065733/http://www.nkmaribor.com/zgodovina/statistika/default.asp?sezona=1993/94&t=2&kolo=POKAL5(2) (izvještaj)] |momčad2 = [[NK Mura|Mura]] |strijelci1 = [[Peter Binkovski|Binkovski]] {{gol|27}}<br />[[Mato Stanić|Stanić]] {{gol|53}}<br />[[Kliton Bozgo|Bozgo]] {{gol|67}} |strijelci2 = {{gol|80}} [[Robert Belec|Belec]] |stadion = [[Stadion Ljudski vrt]], [[Maribor]] |gledatelji = 10000 |sudac = [[Milan Mitrovič]] }} == Poveznice == * [[Prva slovenska nogometna liga 1993./94.|1. SNL 1993./94.]] * [[Druga slovenska nogometna liga 1993./94.|2. SNL 1993./94.]] * [[Treća slovenska nogometna liga 1993./94.|3. SNL 1993./94.]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://www.rsssf.org/tabless/slov94.html RSSSF] {{Nogometni kup Slovenije}} <!-- [[Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja - sezona 1993./94.| kup]] [[Kategorija:Nogometni kup Slovenije|1993-94]] --> r2yoo41e6j6aui4b2n8vewsdyztfj13 7615988 7615782 2026-10-10T08:04:13Z Ame71 128419 7615988 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = [[Nogometni kup Slovenije]]<br />1994./95. | izvorni_naziv = | slika = | opis = | domaćin = {{Z+X|SVN}} | izdanje = 4. | datum = | br_momčadi = 32 (odgovarajuće natjecanje) | konfederacije = | stadioni = | gradovi = | osvajač = [[NK Mura|Mura]] | broj = 1 | finalist = [[NK Celje|Celje]] | polufinalisti = [[NK Beltinci|Beltinci]]<br />[[NK Maribor|Maribor]] | četvrti = | utakmice = | golovi = | gledanost = | naj_strijelac = | naj_igrač = | naj_mladi = | naj_vratar = | fair-play = | prethodno = [[Kup Slovenije u nogometu 1993./94.|1993./94.]] | sljedeće = [[Kup Slovenije u nogometu 1995./96.|1995./96.]] }} '''Kup Slovenije u nogometu''' ([[slovenski]]: ''Pokal Nogometne zveze Slovenije'') u sezoni 1994./95. bilo je četvrto izdanje [[Nogometni kup Slovenije|kupa Republike Slovenije]]. U usporedbi s prethodnim izdanjem, broj izravno primljenih klubova pao je s 18 na 16, što znači da su primljena još dva finalista međuopćinskih kupova.<ref>[https://slo-nogomet.net/index.php/Pokal_Nogometne_zveze_Slovenije Slovenska nogometna enciklopedija]</ref> NK Mura je prvi put osvojila natjecanje. Ova pobjeda omogućila je crno-bijelima plasman u [[Europski kup pobjednika kupova 1995./96.|Kup pobjednika kupova 1995./96.]] == Sudionici == {{Col-begin}} {{Col-3}} 16 klubova iz [[Prva slovenska nogometna liga 1993./94.|1. SNL 1993./94.]] plasiralo se direktno: * [[NK Beltinci|Beltinci]] * [[NK Celje|Celje]] * [[ND Gorica|Gorica]] * [[NK Izola|Izola]] * [[NK Dekani|Jadran Dekani]] * [[NK Koper|Koper]] * [[NK Krka|Krka Novo Mesto]] * [[NK Ljubljana|Ljubljana]] * [[NK Maribor|Maribor]] * [[NK Mura|Mura]] * [[NK Naklo|Naklo]] * [[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]] * [[NK Primorje|Primorje]] * [[NK Rudar Velenje|Rudar Velenje]] * [[NK Steklar Rogaška Slatina|Steklar]] * [[NK Svoboda Ljubljana|Svoboda Ljubljana]] {{col-3}} 16 dostupnih mjesta: Međuopćinski savezi Ljubljane, Maribora, Murske Sobote, Ptuja i Kranja, Celja i Lendave, kao savezi s najviše članova, imaju dva predstavnika, dok preostali savezi imaju jednog predstavnik. {| class="wikitable" |-style="background:#B0C4DE;" !colspan=3 | Međuopćinski kupovi |- ! Savezi !colspan=2 | Klubovi |- | <small>'''MNZ Ljubljana'''</small> | [[NK Zagorje|Zagorje]] || [[NK Kočevje|Kočevje]] |- | <small>'''MNZ Maribor'''</small> | [[NK Kovinar Maribor|Kovinar Maribor]] || [[NK Korotan Prevalje (1933.)|Korotan Prevalje]] |- | <small>'''MNZ Celje'''</small> | [[NK Radeče|Radeče]] || [[ND Dravinja|Dravinja]] |- | <small>'''MNZ Koper'''</small> | [[NK Ilirska Bistrica|Ilirska Bistrica]] || |- | <small>'''MNZ Nova Gorica'''</small> | [[NK Bilje|Bilje]] || |- | <small>'''MNZ Murska Sobota'''</small> | [[NK Serdica|Serdica]] || [[ŠD Ižakovci|Ižakovci]] |- | <small>'''MNZ Lendava'''</small> | [[NK Turnišče|Turnišče]] || [[NK Odranci|Odranci]] |- | <small>'''MNZ Goreniska-Kranj'''</small> | [[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]] || [[NK Visoko|Visoko]] |- | <small>'''MNZ Ptuj'''</small> | [[NK Bistrica|Bistrica]] || [[NK Aluminij Kidričevo|Aluminij Kidričevo]] |- |} {{Col-end}} == Šesnaestina završnice == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat<br /><small>22. 9. 1993.</small> |- | [[NK Drava Ptuj|Drava Ptuj]] ||–|| '''[[NK Izola|Izola]]''' ||1:8 |- | '''[[NK Maribor|Maribor]]''' ||–|| [[NK Ljubljana|Ljubljana]] ||2:0 |- | [[NK Železničar Maribor|Železničar Maribor]] ||–|| '''[[NK Steklar|Steklar]]''' ||1:2 |- | [[NK Rače|Rače]] ||–|| '''[[NK Dekani|Jadran Dekani]]''' ||2:2 {{pen|3|4}} |- | [[NK Aluminij|Aluminij]] ||–|| '''[[NK Rudar Trbovlje|Rudar Trbovlje]]''' ||2:2 {{pen|2|4}} |- | [[NK Dravograd|Dravograd]] ||–|| '''[[NK Rudar Velenje|Rudar Velenje]]''' ||1:4 |- | [[NK Goričanka Rogašovci|Goričanka Rogašovci]] ||–|| '''[[ND Slovan|Slovan]]''' ||1:2 |- | [[NK Turnišče|Turnišče]] ||–|| '''[[NK Šmartno Ljubljana|Šmartno Ljubljana]]''' ||0:1 |- | '''[[NK Celje|Celje]]''' ||–|| [[NK Primorje|Primorje]] ||2:0 |- | '''[[NK Beltinci|Beltinci]]''' ||–|| [[NK Svoboda Ljubljana|Svoboda]] ||3:0 |- | [[NK Lesce|Lesce]] ||–|| '''[[NK Mura|Mura]]''' ||0:2 |- | '''[[NK Zagorje|Zagorje]]''' ||–|| [[NK Nafta Lendava|Nafta Lendava]] ||2:2 {{pen|3|2}} |- | [[NK Jesenice|Jesenice]] ||–|| '''[[NK Veržej|Veržej]]''' ||0:3 b.b. |- | '''[[NK Krka|Krka]]''' ||–|| [[NK Šmartno ob Paki|Šmartno ob Paki]] ||2:1 |- | [[ND Gorica|Gorica]] ||–|| '''[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]]''' ||2:4 |- | '''[[NK Naklo|Naklo]]''' ||–|| [[NK Koper|Koper]] ||3:2 |- |} == Osmina završnice == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat<br /><small>27. 10. 1993.</small> |- | [[NK Šmartno Ljubljana|Šmartno Ljubljana]] ||–|| '''[[NK Krka|Krka]]''' ||0:4 |- | [[NK Izola|Izola]] ||–|| '''[[NK Beltinci|Beltinci]]''' ||1:1 {{pen|3|4}} |- | '''[[NK Mura|Mura]]''' ||–|| [[NK Celje|Celje]] ||2:0 |- | [[NK Rudar Velenje|Rudar Velenje]] ||–|| '''[[NK Maribor|Maribor]]''' ||1:3 |- | '''[[NK Rudar Trbovlje|Rudar Trbovlje]]''' ||–|| [[NK Dekani|Jadran Dekani]] ||2:0 |- | '''[[NK Steklar|Steklar]]''' ||–|| [[NK Zagorje|Zagorje]] ||2:1 |- | [[ND Slovan|Slovan]] ||–|| '''[[NK Naklo|Naklo]]''' ||1:4 |- | [[NK Veržej|Veržej]] ||–|| '''[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija]]''' ||0:2 |- |} == Četvrtzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Prva momčad !! Ukupno !! Druga momčad !1. utakmica<br /><small>10. 11. 1993.</small> !2. utakmica<br /><small>24. 11. 1993.</small> |- | '''[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]]''' ||1:0|| [[NK Naklo|Naklo]] ||1:0 ||0:0 |- | [[NK Steklar|Steklar]] ||1:1 {{pen|3|5}}|| '''[[NK Krka|Krka]]''' ||1:0 ||0:1 |- | [[NK Rudar Trbovlje|Rudar Trbovlje]] ||1:3|| '''[[NK Mura|Mura]]''' ||0:1 ||1:2 |- | [[NK Beltinci|Beltinci]] ||3:8|| '''[[NK Maribor|Maribor]]''' ||2:4 ||1:4 |- |} == Poluzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Prva momčad !! Ukupno !! Druga momčad !1. utakmica<br /><small>20. 4. 1994.</small> !2. utakmica<br /><small>11. 5. 1994.</small> |- | '''[[NK Maribor|Maribor]]''' ||6:0|| [[NK Krka|Krka]] ||1:0 ||5:0 |- | [[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]] ||1:3|| '''[[NK Mura|Mura]]''' ||1:2 ||0:1 |- |} == Završnica == {| class="wikitable" style="text-align: center; font-size: 100%;" |- ! Prva momčad !! Ukupno !! Druga momčad !1. utakmica<br /><small>8. 6. 1994.</small> !2. utakmica<br /><small>15. 6. 1994.</small> |- | [[NK Mura|Mura]] ||2:3|| bgcolor="gold"| '''[[NK Maribor|Maribor]]''' ||1:0 ||1:3 |- |} === Prva utakmica === {{footballbox |datum= [[8. lipnja]] [[1994.]] |momčad1 = [[NK Mura|Mura]] |rezultat = 1:0 |izvještaj = [https://web.archive.org/web/20160304002827/http://www.nkmaribor.com/zgodovina/statistika/default.asp?sezona=1993/94&t=2&kolo=POKAL5(1) (izvještaj)] |momčad2 = [[NK Maribor|Maribor]] |strijelci1 = [[Vladimir Kokol|Kokol]] {{gol|20}} |strijelci2 = |stadion = [[Stadion Fazanerija]], [[Murska Sobota]] |gledatelji = 6000 |sudac = [[Štefan Tivold]] }} === Druga utakmica === {{footballbox |datum= [[15. lipnja]] [[1994.]] |momčad1 = [[NK Maribor|Maribor]] |rezultat = 3:1 |izvještaj = [https://web.archive.org/web/20160304065733/http://www.nkmaribor.com/zgodovina/statistika/default.asp?sezona=1993/94&t=2&kolo=POKAL5(2) (izvještaj)] |momčad2 = [[NK Mura|Mura]] |strijelci1 = [[Peter Binkovski|Binkovski]] {{gol|27}}<br />[[Mato Stanić|Stanić]] {{gol|53}}<br />[[Kliton Bozgo|Bozgo]] {{gol|67}} |strijelci2 = {{gol|80}} [[Robert Belec|Belec]] |stadion = [[Stadion Ljudski vrt]], [[Maribor]] |gledatelji = 10000 |sudac = [[Milan Mitrovič]] }} == Poveznice == * [[Prva slovenska nogometna liga 1993./94.|1. SNL 1993./94.]] * [[Druga slovenska nogometna liga 1993./94.|2. SNL 1993./94.]] * [[Treća slovenska nogometna liga 1993./94.|3. SNL 1993./94.]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://www.rsssf.org/tabless/slov94.html RSSSF] {{Nogometni kup Slovenije}} <!-- [[Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja - sezona 1993./94.| kup]] [[Kategorija:Nogometni kup Slovenije|1993-94]] --> 3bczbb4sb187pxc00kly115s1hlax0p 7615989 7615988 2026-10-10T08:16:02Z Ame71 128419 /* Šesnaestina završnice */ 7615989 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = [[Nogometni kup Slovenije]]<br />1994./95. | izvorni_naziv = | slika = | opis = | domaćin = {{Z+X|SVN}} | izdanje = 4. | datum = | br_momčadi = 32 (odgovarajuće natjecanje) | konfederacije = | stadioni = | gradovi = | osvajač = [[NK Mura|Mura]] | broj = 1 | finalist = [[NK Celje|Celje]] | polufinalisti = [[NK Beltinci|Beltinci]]<br />[[NK Maribor|Maribor]] | četvrti = | utakmice = | golovi = | gledanost = | naj_strijelac = | naj_igrač = | naj_mladi = | naj_vratar = | fair-play = | prethodno = [[Kup Slovenije u nogometu 1993./94.|1993./94.]] | sljedeće = [[Kup Slovenije u nogometu 1995./96.|1995./96.]] }} '''Kup Slovenije u nogometu''' ([[slovenski]]: ''Pokal Nogometne zveze Slovenije'') u sezoni 1994./95. bilo je četvrto izdanje [[Nogometni kup Slovenije|kupa Republike Slovenije]]. U usporedbi s prethodnim izdanjem, broj izravno primljenih klubova pao je s 18 na 16, što znači da su primljena još dva finalista međuopćinskih kupova.<ref>[https://slo-nogomet.net/index.php/Pokal_Nogometne_zveze_Slovenije Slovenska nogometna enciklopedija]</ref> NK Mura je prvi put osvojila natjecanje. Ova pobjeda omogućila je crno-bijelima plasman u [[Europski kup pobjednika kupova 1995./96.|Kup pobjednika kupova 1995./96.]] == Sudionici == {{Col-begin}} {{Col-3}} 16 klubova iz [[Prva slovenska nogometna liga 1993./94.|1. SNL 1993./94.]] plasiralo se direktno: * [[NK Beltinci|Beltinci]] * [[NK Celje|Celje]] * [[ND Gorica|Gorica]] * [[NK Izola|Izola]] * [[NK Dekani|Jadran Dekani]] * [[NK Koper|Koper]] * [[NK Krka|Krka Novo Mesto]] * [[NK Ljubljana|Ljubljana]] * [[NK Maribor|Maribor]] * [[NK Mura|Mura]] * [[NK Naklo|Naklo]] * [[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]] * [[NK Primorje|Primorje]] * [[NK Rudar Velenje|Rudar Velenje]] * [[NK Steklar Rogaška Slatina|Steklar]] * [[NK Svoboda Ljubljana|Svoboda Ljubljana]] {{col-3}} 16 dostupnih mjesta: Međuopćinski savezi Ljubljane, Maribora, Murske Sobote, Ptuja i Kranja, Celja i Lendave, kao savezi s najviše članova, imaju dva predstavnika, dok preostali savezi imaju jednog predstavnik. {| class="wikitable" |-style="background:#B0C4DE;" !colspan=3 | Međuopćinski kupovi |- ! Savezi !colspan=2 | Klubovi |- | <small>'''MNZ Ljubljana'''</small> | [[NK Zagorje|Zagorje]] || [[NK Kočevje|Kočevje]] |- | <small>'''MNZ Maribor'''</small> | [[NK Kovinar Maribor|Kovinar Maribor]] || [[NK Korotan Prevalje (1933.)|Korotan Prevalje]] |- | <small>'''MNZ Celje'''</small> | [[NK Radeče|Radeče]] || [[ND Dravinja|Dravinja]] |- | <small>'''MNZ Koper'''</small> | [[NK Ilirska Bistrica|Ilirska Bistrica]] || |- | <small>'''MNZ Nova Gorica'''</small> | [[NK Bilje|Bilje]] || |- | <small>'''MNZ Murska Sobota'''</small> | [[NK Serdica|Serdica]] || [[ŠD Ižakovci|Ižakovci]] |- | <small>'''MNZ Lendava'''</small> | [[NK Turnišče|Turnišče]] || [[NK Odranci|Odranci]] |- | <small>'''MNZ Goreniska-Kranj'''</small> | [[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]] || [[NK Visoko|Visoko]] |- | <small>'''MNZ Ptuj'''</small> | [[NK Bistrica|Bistrica]] || [[NK Aluminij Kidričevo|Aluminij Kidričevo]] |- |} {{Col-end}} == Šesnaestina završnice == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat<br /><small>30. 7. 1994.</small> |- | Serdica ||–|| '''[[NK Mura|Mura]]''' ||1:9 |- | [[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]] ||–|| '''[[NK Rudar Velenje|Rudar Velenje]]''' ||0:6 |- | '''[[NK Naklo|Naklo]]''' ||–|| [[NK Svoboda Ljubljana|Svoboda]] ||4:2 |- | '''[[NK Olimpija Ljubljana (1945–2005)|Olimpija]]''' ||–|| [[NK Zagorje|Zagorje]] ||1:0 |- | '''[[NK Izola|Izola]]''' ||–|| [[NK Dekani|Jadran Dekani]] ||2:0 |- | [[ND Slovan|Slovan]] ||–|| '''[[NK Korotan Prevalje (1933)|Korotan Prevalje]]''' ||1:7 |- | [[NK Ljubljana|Železničar Ljubljana]] ||–|| '''[[NK Celje|Celje]]''' ||0:3 |- | '''[[NK Kočevje|Kočevje]]''' ||–|| [[FC Koper|Koper]] ||2:0 |- | [[NK Kovinar Maribor|Kovinar Maribor]] ||–|| '''[[ND Gorica|Gorica]]''' ||0:2 |- | [[NK Ilirska Bistrica|Ilirska Bistrica]] ||–|| '''[[NK Maribor|Maribor]]''' ||2:3 |- | [[NK Odranci|Odranci]] ||–|| '''[[ND Bilje|Bilje]]''' ||2:2 {{pen|3|4}} |- | Ižakovci ||–|| '''Turnišče''' ||0:3 |- | '''[[NK Aluminij|Aluminij]]''' ||–|| Radeče ||4:1 |- | '''[[ND Dravinja|Dravinja]]''' ||–|| [[NK Bistrica (Slovenska Bistrica)|Bistrica]] ||3:1 |- | [[NK Krka|Krka]] ||–|| '''[[NK Primorje|Primorje]]''' ||1:3 |- | Visoko ||–|| '''[[NK Beltinci|Beltinci]]''' ||0:10 |- |} == Osmina završnice == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat<br /><small>27. 10. 1993.</small> |- | [[NK Šmartno Ljubljana|Šmartno Ljubljana]] ||–|| '''[[NK Krka|Krka]]''' ||0:4 |- | [[NK Izola|Izola]] ||–|| '''[[NK Beltinci|Beltinci]]''' ||1:1 {{pen|3|4}} |- | '''[[NK Mura|Mura]]''' ||–|| [[NK Celje|Celje]] ||2:0 |- | [[NK Rudar Velenje|Rudar Velenje]] ||–|| '''[[NK Maribor|Maribor]]''' ||1:3 |- | '''[[NK Rudar Trbovlje|Rudar Trbovlje]]''' ||–|| [[NK Dekani|Jadran Dekani]] ||2:0 |- | '''[[NK Steklar|Steklar]]''' ||–|| [[NK Zagorje|Zagorje]] ||2:1 |- | [[ND Slovan|Slovan]] ||–|| '''[[NK Naklo|Naklo]]''' ||1:4 |- | [[NK Veržej|Veržej]] ||–|| '''[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija]]''' ||0:2 |- |} == Četvrtzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Prva momčad !! Ukupno !! Druga momčad !1. utakmica<br /><small>10. 11. 1993.</small> !2. utakmica<br /><small>24. 11. 1993.</small> |- | '''[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]]''' ||1:0|| [[NK Naklo|Naklo]] ||1:0 ||0:0 |- | [[NK Steklar|Steklar]] ||1:1 {{pen|3|5}}|| '''[[NK Krka|Krka]]''' ||1:0 ||0:1 |- | [[NK Rudar Trbovlje|Rudar Trbovlje]] ||1:3|| '''[[NK Mura|Mura]]''' ||0:1 ||1:2 |- | [[NK Beltinci|Beltinci]] ||3:8|| '''[[NK Maribor|Maribor]]''' ||2:4 ||1:4 |- |} == Poluzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Prva momčad !! Ukupno !! Druga momčad !1. utakmica<br /><small>20. 4. 1994.</small> !2. utakmica<br /><small>11. 5. 1994.</small> |- | '''[[NK Maribor|Maribor]]''' ||6:0|| [[NK Krka|Krka]] ||1:0 ||5:0 |- | [[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]] ||1:3|| '''[[NK Mura|Mura]]''' ||1:2 ||0:1 |- |} == Završnica == {| class="wikitable" style="text-align: center; font-size: 100%;" |- ! Prva momčad !! Ukupno !! Druga momčad !1. utakmica<br /><small>8. 6. 1994.</small> !2. utakmica<br /><small>15. 6. 1994.</small> |- | [[NK Mura|Mura]] ||2:3|| bgcolor="gold"| '''[[NK Maribor|Maribor]]''' ||1:0 ||1:3 |- |} === Prva utakmica === {{footballbox |datum= [[8. lipnja]] [[1994.]] |momčad1 = [[NK Mura|Mura]] |rezultat = 1:0 |izvještaj = [https://web.archive.org/web/20160304002827/http://www.nkmaribor.com/zgodovina/statistika/default.asp?sezona=1993/94&t=2&kolo=POKAL5(1) (izvještaj)] |momčad2 = [[NK Maribor|Maribor]] |strijelci1 = [[Vladimir Kokol|Kokol]] {{gol|20}} |strijelci2 = |stadion = [[Stadion Fazanerija]], [[Murska Sobota]] |gledatelji = 6000 |sudac = [[Štefan Tivold]] }} === Druga utakmica === {{footballbox |datum= [[15. lipnja]] [[1994.]] |momčad1 = [[NK Maribor|Maribor]] |rezultat = 3:1 |izvještaj = [https://web.archive.org/web/20160304065733/http://www.nkmaribor.com/zgodovina/statistika/default.asp?sezona=1993/94&t=2&kolo=POKAL5(2) (izvještaj)] |momčad2 = [[NK Mura|Mura]] |strijelci1 = [[Peter Binkovski|Binkovski]] {{gol|27}}<br />[[Mato Stanić|Stanić]] {{gol|53}}<br />[[Kliton Bozgo|Bozgo]] {{gol|67}} |strijelci2 = {{gol|80}} [[Robert Belec|Belec]] |stadion = [[Stadion Ljudski vrt]], [[Maribor]] |gledatelji = 10000 |sudac = [[Milan Mitrovič]] }} == Poveznice == * [[Prva slovenska nogometna liga 1993./94.|1. SNL 1993./94.]] * [[Druga slovenska nogometna liga 1993./94.|2. SNL 1993./94.]] * [[Treća slovenska nogometna liga 1993./94.|3. SNL 1993./94.]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://www.rsssf.org/tabless/slov94.html RSSSF] {{Nogometni kup Slovenije}} <!-- [[Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja - sezona 1993./94.| kup]] [[Kategorija:Nogometni kup Slovenije|1993-94]] --> 9uvmpxr6hc0oqcdxus5sn2hc05iu50a 7615991 7615989 2026-10-10T08:20:07Z Ame71 128419 7615991 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = [[Nogometni kup Slovenije]]<br />1994./95. | izvorni_naziv = | slika = | opis = | domaćin = {{Z+X|SVN}} | izdanje = 4. | datum = | br_momčadi = 32 (odgovarajuće natjecanje) | konfederacije = | stadioni = | gradovi = | osvajač = [[NK Mura|Mura]] | broj = 1 | finalist = [[NK Celje|Celje]] | polufinalisti = [[NK Beltinci|Beltinci]]<br />[[NK Maribor|Maribor]] | četvrti = | utakmice = | golovi = | gledanost = | naj_strijelac = | naj_igrač = | naj_mladi = | naj_vratar = | fair-play = | prethodno = [[Kup Slovenije u nogometu 1993./94.|1993./94.]] | sljedeće = [[Kup Slovenije u nogometu 1995./96.|1995./96.]] }} '''Kup Slovenije u nogometu''' ([[slovenski]]: ''Pokal Nogometne zveze Slovenije'') u sezoni 1994./95. bilo je četvrto izdanje [[Nogometni kup Slovenije|kupa Republike Slovenije]]. U usporedbi s prethodnim izdanjem, broj izravno primljenih klubova pao je s 18 na 16, što znači da su primljena još dva finalista međuopćinskih kupova.<ref>[https://slo-nogomet.net/index.php/Pokal_Nogometne_zveze_Slovenije Slovenska nogometna enciklopedija]</ref> NK Mura je prvi put osvojila natjecanje. Ova pobjeda omogućila je crno-bijelima plasman u [[Europski kup pobjednika kupova 1995./96.|Kup pobjednika kupova 1995./96.]] == Sudionici == {{Col-begin}} {{Col-3}} 16 klubova iz [[Prva slovenska nogometna liga 1993./94.|1. SNL 1993./94.]] plasiralo se direktno: * [[NK Beltinci|Beltinci]] * [[NK Celje|Celje]] * [[ND Gorica|Gorica]] * [[NK Izola|Izola]] * [[NK Dekani|Jadran Dekani]] * [[NK Koper|Koper]] * [[NK Krka|Krka Novo Mesto]] * [[NK Ljubljana|Ljubljana]] * [[NK Maribor|Maribor]] * [[NK Mura|Mura]] * [[NK Naklo|Naklo]] * [[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]] * [[NK Primorje|Primorje]] * [[NK Rudar Velenje|Rudar Velenje]] * [[NK Steklar Rogaška Slatina|Steklar]] * [[NK Svoboda Ljubljana|Svoboda Ljubljana]] {{col-3}} 16 dostupnih mjesta: Međuopćinski savezi Ljubljane, Maribora, Murske Sobote, Ptuja i Kranja, Celja i Lendave, kao savezi s najviše članova, imaju dva predstavnika, dok preostali savezi imaju jednog predstavnik. {| class="wikitable" |-style="background:#B0C4DE;" !colspan=3 | Međuopćinski kupovi |- ! Savezi !colspan=2 | Klubovi |- | <small>'''MNZ Ljubljana'''</small> | [[NK Zagorje|Zagorje]] || [[NK Kočevje|Kočevje]] |- | <small>'''MNZ Maribor'''</small> | [[NK Kovinar Maribor|Kovinar Maribor]] || [[NK Korotan Prevalje (1933.)|Korotan Prevalje]] |- | <small>'''MNZ Celje'''</small> | [[NK Radeče|Radeče]] || [[ND Dravinja|Dravinja]] |- | <small>'''MNZ Koper'''</small> | [[NK Ilirska Bistrica|Ilirska Bistrica]] || |- | <small>'''MNZ Nova Gorica'''</small> | [[NK Bilje|Bilje]] || |- | <small>'''MNZ Murska Sobota'''</small> | [[NK Serdica|Serdica]] || [[ŠD Ižakovci|Ižakovci]] |- | <small>'''MNZ Lendava'''</small> | [[NK Turnišče|Turnišče]] || [[NK Odranci|Odranci]] |- | <small>'''MNZ Goreniska-Kranj'''</small> | [[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]] || [[NK Visoko|Visoko]] |- | <small>'''MNZ Ptuj'''</small> | [[NK Bistrica|Bistrica]] || [[NK Aluminij Kidričevo|Aluminij Kidričevo]] |- |} {{Col-end}} == Šesnaestina završnice == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat<br /><small>30. 7. 1994.</small> |- | [[NK Serdica|Serdica]] ||–|| '''[[NK Mura|Mura]]''' ||1:9 |- | [[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]] ||–|| '''[[NK Rudar Velenje|Rudar Velenje]]''' ||0:6 |- | '''[[NK Naklo|Naklo]]''' ||–|| [[NK Svoboda Ljubljana|Svoboda]] ||4:2 |- | '''[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]]''' ||–|| [[NK Zagorje|Zagorje]] ||1:0 |- | '''[[NK Izola|Izola]]''' ||–|| [[NK Dekani|Jadran Dekani]] ||2:0 |- | [[ND Slovan|Slovan]] ||–|| '''[[NK Korotan Prevalje (1933.)|Korotan Prevalje]]''' ||1:7 |- | [[NK Ljubljana|Železničar Ljubljana]] ||–|| '''[[NK Celje|Celje]]''' ||0:3 |- | '''[[NK Kočevje|Kočevje]]''' ||–|| [[NK Koper|Koper]] ||2:0 |- | [[NK Kovinar Maribor|Kovinar Maribor]] ||–|| '''[[ND Gorica|Gorica]]''' ||0:2 |- | [[NK Ilirska Bistrica|Ilirska Bistrica]] ||–|| '''[[NK Maribor|Maribor]]''' ||2:3 |- | [[NK Odranci|Odranci]] ||–|| '''[[ND Bilje|Bilje]]''' ||2:2 {{pen|3|4}} |- | [[ŠD Ižakovci|Ižakovci]] ||–|| '''[[NK Turnišče|Turnišče]]''' ||0:3 |- | '''[[NK Aluminij|Aluminij]]''' ||–|| [[NK Radeče|Radeče]] ||4:1 |- | '''[[ND Dravinja|Dravinja]]''' ||–|| [[NK Bistrica|Bistrica]] ||3:1 |- | [[NK Krka|Krka]] ||–|| '''[[NK Primorje|Primorje]]''' ||1:3 |- | [[NK Visoko|Visoko]] ||–|| '''[[NK Beltinci|Beltinci]]''' ||0:10 |- |} == Osmina završnice == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat<br /><small>27. 10. 1993.</small> |- | [[NK Šmartno Ljubljana|Šmartno Ljubljana]] ||–|| '''[[NK Krka|Krka]]''' ||0:4 |- | [[NK Izola|Izola]] ||–|| '''[[NK Beltinci|Beltinci]]''' ||1:1 {{pen|3|4}} |- | '''[[NK Mura|Mura]]''' ||–|| [[NK Celje|Celje]] ||2:0 |- | [[NK Rudar Velenje|Rudar Velenje]] ||–|| '''[[NK Maribor|Maribor]]''' ||1:3 |- | '''[[NK Rudar Trbovlje|Rudar Trbovlje]]''' ||–|| [[NK Dekani|Jadran Dekani]] ||2:0 |- | '''[[NK Steklar|Steklar]]''' ||–|| [[NK Zagorje|Zagorje]] ||2:1 |- | [[ND Slovan|Slovan]] ||–|| '''[[NK Naklo|Naklo]]''' ||1:4 |- | [[NK Veržej|Veržej]] ||–|| '''[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija]]''' ||0:2 |- |} == Četvrtzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Prva momčad !! Ukupno !! Druga momčad !1. utakmica<br /><small>10. 11. 1993.</small> !2. utakmica<br /><small>24. 11. 1993.</small> |- | '''[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]]''' ||1:0|| [[NK Naklo|Naklo]] ||1:0 ||0:0 |- | [[NK Steklar|Steklar]] ||1:1 {{pen|3|5}}|| '''[[NK Krka|Krka]]''' ||1:0 ||0:1 |- | [[NK Rudar Trbovlje|Rudar Trbovlje]] ||1:3|| '''[[NK Mura|Mura]]''' ||0:1 ||1:2 |- | [[NK Beltinci|Beltinci]] ||3:8|| '''[[NK Maribor|Maribor]]''' ||2:4 ||1:4 |- |} == Poluzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Prva momčad !! Ukupno !! Druga momčad !1. utakmica<br /><small>20. 4. 1994.</small> !2. utakmica<br /><small>11. 5. 1994.</small> |- | '''[[NK Maribor|Maribor]]''' ||6:0|| [[NK Krka|Krka]] ||1:0 ||5:0 |- | [[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]] ||1:3|| '''[[NK Mura|Mura]]''' ||1:2 ||0:1 |- |} == Završnica == {| class="wikitable" style="text-align: center; font-size: 100%;" |- ! Prva momčad !! Ukupno !! Druga momčad !1. utakmica<br /><small>8. 6. 1994.</small> !2. utakmica<br /><small>15. 6. 1994.</small> |- | [[NK Mura|Mura]] ||2:3|| bgcolor="gold"| '''[[NK Maribor|Maribor]]''' ||1:0 ||1:3 |- |} === Prva utakmica === {{footballbox |datum= [[8. lipnja]] [[1994.]] |momčad1 = [[NK Mura|Mura]] |rezultat = 1:0 |izvještaj = [https://web.archive.org/web/20160304002827/http://www.nkmaribor.com/zgodovina/statistika/default.asp?sezona=1993/94&t=2&kolo=POKAL5(1) (izvještaj)] |momčad2 = [[NK Maribor|Maribor]] |strijelci1 = [[Vladimir Kokol|Kokol]] {{gol|20}} |strijelci2 = |stadion = [[Stadion Fazanerija]], [[Murska Sobota]] |gledatelji = 6000 |sudac = [[Štefan Tivold]] }} === Druga utakmica === {{footballbox |datum= [[15. lipnja]] [[1994.]] |momčad1 = [[NK Maribor|Maribor]] |rezultat = 3:1 |izvještaj = [https://web.archive.org/web/20160304065733/http://www.nkmaribor.com/zgodovina/statistika/default.asp?sezona=1993/94&t=2&kolo=POKAL5(2) (izvještaj)] |momčad2 = [[NK Mura|Mura]] |strijelci1 = [[Peter Binkovski|Binkovski]] {{gol|27}}<br />[[Mato Stanić|Stanić]] {{gol|53}}<br />[[Kliton Bozgo|Bozgo]] {{gol|67}} |strijelci2 = {{gol|80}} [[Robert Belec|Belec]] |stadion = [[Stadion Ljudski vrt]], [[Maribor]] |gledatelji = 10000 |sudac = [[Milan Mitrovič]] }} == Poveznice == * [[Prva slovenska nogometna liga 1993./94.|1. SNL 1993./94.]] * [[Druga slovenska nogometna liga 1993./94.|2. SNL 1993./94.]] * [[Treća slovenska nogometna liga 1993./94.|3. SNL 1993./94.]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://www.rsssf.org/tabless/slov94.html RSSSF] {{Nogometni kup Slovenije}} <!-- [[Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja - sezona 1993./94.| kup]] [[Kategorija:Nogometni kup Slovenije|1993-94]] --> 199mc1lnowtnejszr5nshnnzahwsntg 7615995 7615991 2026-10-10T08:33:02Z Ame71 128419 7615995 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = [[Nogometni kup Slovenije]]<br />1994./95. | izvorni_naziv = | slika = | opis = | domaćin = {{Z+X|SVN}} | izdanje = 4. | datum = | br_momčadi = 32 (odgovarajuće natjecanje) | konfederacije = | stadioni = | gradovi = | osvajač = [[NK Mura|Mura]] | broj = 1 | finalist = [[NK Celje|Celje]] | polufinalisti = [[NK Beltinci|Beltinci]]<br />[[NK Maribor|Maribor]] | četvrti = | utakmice = | golovi = | gledanost = | naj_strijelac = | naj_igrač = | naj_mladi = | naj_vratar = | fair-play = | prethodno = [[Kup Slovenije u nogometu 1993./94.|1993./94.]] | sljedeće = [[Kup Slovenije u nogometu 1995./96.|1995./96.]] }} '''Kup Slovenije u nogometu''' ([[slovenski]]: ''Pokal Nogometne zveze Slovenije'') u sezoni 1994./95. bilo je četvrto izdanje [[Nogometni kup Slovenije|kupa Republike Slovenije]]. U usporedbi s prethodnim izdanjem, broj izravno primljenih klubova pao je s 18 na 16, što znači da su primljena još dva finalista međuopćinskih kupova.<ref>[https://slo-nogomet.net/index.php/Pokal_Nogometne_zveze_Slovenije Slovenska nogometna enciklopedija]</ref> NK Mura je prvi put osvojila natjecanje. Ova pobjeda omogućila je crno-bijelima plasman u [[Europski kup pobjednika kupova 1995./96.|Kup pobjednika kupova 1995./96.]] == Sudionici == {{Col-begin}} {{Col-3}} 16 klubova iz [[Prva slovenska nogometna liga 1993./94.|1. SNL 1993./94.]] plasiralo se direktno: * [[NK Beltinci|Beltinci]] * [[NK Celje|Celje]] * [[ND Gorica|Gorica]] * [[NK Izola|Izola]] * [[NK Dekani|Jadran Dekani]] * [[NK Koper|Koper]] * [[NK Krka|Krka Novo Mesto]] * [[NK Ljubljana|Ljubljana]] * [[NK Maribor|Maribor]] * [[NK Mura|Mura]] * [[NK Naklo|Naklo]] * [[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]] * [[NK Primorje|Primorje]] * [[NK Rudar Velenje|Rudar Velenje]] * [[NK Steklar Rogaška Slatina|Steklar]] * [[NK Svoboda Ljubljana|Svoboda Ljubljana]] {{col-3}} 16 dostupnih mjesta: Međuopćinski savezi Ljubljane, Maribora, Murske Sobote, Ptuja i Kranja, Celja i Lendave, kao savezi s najviše članova, imaju dva predstavnika, dok preostali savezi imaju jednog predstavnik. {| class="wikitable" |-style="background:#B0C4DE;" !colspan=3 | Međuopćinski kupovi |- ! Savezi !colspan=2 | Klubovi |- | <small>'''MNZ Ljubljana'''</small> | [[NK Zagorje|Zagorje]] || [[NK Kočevje|Kočevje]] |- | <small>'''MNZ Maribor'''</small> | [[NK Kovinar Maribor|Kovinar Maribor]] || [[NK Korotan Prevalje (1933.)|Korotan Prevalje]] |- | <small>'''MNZ Celje'''</small> | [[NK Radeče|Radeče]] || [[ND Dravinja|Dravinja]] |- | <small>'''MNZ Koper'''</small> | [[NK Ilirska Bistrica|Ilirska Bistrica]] || |- | <small>'''MNZ Nova Gorica'''</small> | [[NK Bilje|Bilje]] || |- | <small>'''MNZ Murska Sobota'''</small> | [[NK Serdica|Serdica]] || [[ŠD Ižakovci|Ižakovci]] |- | <small>'''MNZ Lendava'''</small> | [[NK Turnišče|Turnišče]] || [[NK Odranci|Odranci]] |- | <small>'''MNZ Goreniska-Kranj'''</small> | [[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]] || [[NK Visoko|Visoko]] |- | <small>'''MNZ Ptuj'''</small> | [[NK Bistrica|Bistrica]] || [[NK Aluminij Kidričevo|Aluminij Kidričevo]] |- |} {{Col-end}} == Šesnaestina završnice == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat<br /><small>30. 7. 1994.</small> |- | [[NK Serdica|Serdica]] ||–|| '''[[NK Mura|Mura]]''' ||1:9 |- | [[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]] ||–|| '''[[NK Rudar Velenje|Rudar Velenje]]''' ||0:6 |- | '''[[NK Naklo|Naklo]]''' ||–|| [[NK Svoboda Ljubljana|Svoboda]] ||4:2 |- | '''[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]]''' ||–|| [[NK Zagorje|Zagorje]] ||1:0 |- | '''[[NK Izola|Izola]]''' ||–|| [[NK Dekani|Jadran Dekani]] ||2:0 |- | [[ND Slovan|Slovan]] ||–|| '''[[NK Korotan Prevalje (1933.)|Korotan Prevalje]]''' ||1:7 |- | [[NK Ljubljana|Železničar Ljubljana]] ||–|| '''[[NK Celje|Celje]]''' ||0:3 |- | '''[[NK Kočevje|Kočevje]]''' ||–|| [[NK Koper|Koper]] ||2:0 |- | [[NK Kovinar Maribor|Kovinar Maribor]] ||–|| '''[[ND Gorica|Gorica]]''' ||0:2 |- | [[NK Ilirska Bistrica|Ilirska Bistrica]] ||–|| '''[[NK Maribor|Maribor]]''' ||2:3 |- | [[NK Odranci|Odranci]] ||–|| '''[[ND Bilje|Bilje]]''' ||2:2 {{pen|3|4}} |- | [[ŠD Ižakovci|Ižakovci]] ||–|| '''[[NK Turnišče|Turnišče]]''' ||0:3 |- | '''[[NK Aluminij|Aluminij]]''' ||–|| [[NK Radeče|Radeče]] ||4:1 |- | '''[[ND Dravinja|Dravinja]]''' ||–|| [[NK Bistrica|Bistrica]] ||3:1 |- | [[NK Krka|Krka]] ||–|| '''[[NK Primorje|Primorje]]''' ||1:3 |- | [[NK Visoko|Visoko]] ||–|| '''[[NK Beltinci|Beltinci]]''' ||0:10 |- |} == Osmina završnice == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat<br /><small>31. 8. 1998.</small> |- | [[NK Aluminij|Aluminij]] ||–|| '''[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]]''' ||0:4 |- | '''[[NK Mura|Mura]]''' ||–|| [[NK Korotan Prevalje (1933.)|Korotan Prevalje]] ||2:0 |- | '''[[NK Celje|Celje]]''' ||–|| [[NK Naklo|Naklo]] ||2:0 |- | '''[[ND Gorica|Gorica]]''' ||–|| [[NK Turnišče|Turnišče]] ||1:0 |- | '''[[NK Rudar Velenje|Rudar Velenje]]''' ||–|| [[NK Primorje|Primorje]] ||2:2 {{pen|4|3}} |- | '''[[NK Beltinci|Beltinci]]''' ||–|| [[ND Dravinja|Dravinja]] ||4:0 |- | [[ND Bilje|Bilje]] ||–|| '''[[NK Izola|Izola]]''' ||0:4 |- | '''[[NK Maribor|Maribor]]''' ||–|| [[NK Kočevje|Kočevje]] ||4:1 |- |} == Četvrtzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Prva momčad !! Ukupno !! Druga momčad !1. utakmica<br /><small>10. 11. 1993.</small> !2. utakmica<br /><small>24. 11. 1993.</small> |- | '''[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]]''' ||1:0|| [[NK Naklo|Naklo]] ||1:0 ||0:0 |- | [[NK Steklar|Steklar]] ||1:1 {{pen|3|5}}|| '''[[NK Krka|Krka]]''' ||1:0 ||0:1 |- | [[NK Rudar Trbovlje|Rudar Trbovlje]] ||1:3|| '''[[NK Mura|Mura]]''' ||0:1 ||1:2 |- | [[NK Beltinci|Beltinci]] ||3:8|| '''[[NK Maribor|Maribor]]''' ||2:4 ||1:4 |- |} == Poluzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Prva momčad !! Ukupno !! Druga momčad !1. utakmica<br /><small>20. 4. 1994.</small> !2. utakmica<br /><small>11. 5. 1994.</small> |- | '''[[NK Maribor|Maribor]]''' ||6:0|| [[NK Krka|Krka]] ||1:0 ||5:0 |- | [[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]] ||1:3|| '''[[NK Mura|Mura]]''' ||1:2 ||0:1 |- |} == Završnica == {| class="wikitable" style="text-align: center; font-size: 100%;" |- ! Prva momčad !! Ukupno !! Druga momčad !1. utakmica<br /><small>8. 6. 1994.</small> !2. utakmica<br /><small>15. 6. 1994.</small> |- | [[NK Mura|Mura]] ||2:3|| bgcolor="gold"| '''[[NK Maribor|Maribor]]''' ||1:0 ||1:3 |- |} === Prva utakmica === {{footballbox |datum= [[8. lipnja]] [[1994.]] |momčad1 = [[NK Mura|Mura]] |rezultat = 1:0 |izvještaj = [https://web.archive.org/web/20160304002827/http://www.nkmaribor.com/zgodovina/statistika/default.asp?sezona=1993/94&t=2&kolo=POKAL5(1) (izvještaj)] |momčad2 = [[NK Maribor|Maribor]] |strijelci1 = [[Vladimir Kokol|Kokol]] {{gol|20}} |strijelci2 = |stadion = [[Stadion Fazanerija]], [[Murska Sobota]] |gledatelji = 6000 |sudac = [[Štefan Tivold]] }} === Druga utakmica === {{footballbox |datum= [[15. lipnja]] [[1994.]] |momčad1 = [[NK Maribor|Maribor]] |rezultat = 3:1 |izvještaj = [https://web.archive.org/web/20160304065733/http://www.nkmaribor.com/zgodovina/statistika/default.asp?sezona=1993/94&t=2&kolo=POKAL5(2) (izvještaj)] |momčad2 = [[NK Mura|Mura]] |strijelci1 = [[Peter Binkovski|Binkovski]] {{gol|27}}<br />[[Mato Stanić|Stanić]] {{gol|53}}<br />[[Kliton Bozgo|Bozgo]] {{gol|67}} |strijelci2 = {{gol|80}} [[Robert Belec|Belec]] |stadion = [[Stadion Ljudski vrt]], [[Maribor]] |gledatelji = 10000 |sudac = [[Milan Mitrovič]] }} == Poveznice == * [[Prva slovenska nogometna liga 1993./94.|1. SNL 1993./94.]] * [[Druga slovenska nogometna liga 1993./94.|2. SNL 1993./94.]] * [[Treća slovenska nogometna liga 1993./94.|3. SNL 1993./94.]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://www.rsssf.org/tabless/slov94.html RSSSF] {{Nogometni kup Slovenije}} <!-- [[Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja - sezona 1993./94.| kup]] [[Kategorija:Nogometni kup Slovenije|1993-94]] --> psl923rzbltomhlo0ehck9swy1clade 7615999 7615995 2026-10-10T08:57:43Z Ame71 128419 7615999 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = [[Nogometni kup Slovenije]]<br />1994./95. | izvorni_naziv = | slika = | opis = | domaćin = {{Z+X|SVN}} | izdanje = 4. | datum = | br_momčadi = 32 (odgovarajuće natjecanje) | konfederacije = | stadioni = | gradovi = | osvajač = [[NK Mura|Mura]] | broj = 1 | finalist = [[NK Celje|Celje]] | polufinalisti = [[NK Beltinci|Beltinci]]<br />[[NK Maribor|Maribor]] | četvrti = | utakmice = | golovi = | gledanost = | naj_strijelac = | naj_igrač = | naj_mladi = | naj_vratar = | fair-play = | prethodno = [[Kup Slovenije u nogometu 1993./94.|1993./94.]] | sljedeće = [[Kup Slovenije u nogometu 1995./96.|1995./96.]] }} '''Kup Slovenije u nogometu''' ([[slovenski]]: ''Pokal Nogometne zveze Slovenije'') u sezoni 1994./95. bilo je četvrto izdanje [[Nogometni kup Slovenije|kupa Republike Slovenije]]. U usporedbi s prethodnim izdanjem, broj izravno primljenih klubova pao je s 18 na 16, što znači da su primljena još dva finalista međuopćinskih kupova.<ref>[https://slo-nogomet.net/index.php/Pokal_Nogometne_zveze_Slovenije Slovenska nogometna enciklopedija]</ref> NK Mura je prvi put osvojila natjecanje. Ova pobjeda omogućila je crno-bijelima plasman u [[Europski kup pobjednika kupova 1995./96.|Kup pobjednika kupova 1995./96.]] == Sudionici == {{Col-begin}} {{Col-3}} 16 klubova iz [[Prva slovenska nogometna liga 1993./94.|1. SNL 1993./94.]] plasiralo se direktno: * [[NK Beltinci|Beltinci]] * [[NK Celje|Celje]] * [[ND Gorica|Gorica]] * [[NK Izola|Izola]] * [[NK Dekani|Jadran Dekani]] * [[NK Koper|Koper]] * [[NK Krka|Krka Novo Mesto]] * [[NK Ljubljana|Ljubljana]] * [[NK Maribor|Maribor]] * [[NK Mura|Mura]] * [[NK Naklo|Naklo]] * [[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]] * [[NK Primorje|Primorje]] * [[NK Rudar Velenje|Rudar Velenje]] * [[NK Steklar Rogaška Slatina|Steklar]] * [[NK Svoboda Ljubljana|Svoboda Ljubljana]] {{col-3}} 16 dostupnih mjesta: Međuopćinski savezi Ljubljane, Maribora, Murske Sobote, Ptuja i Kranja, Celja i Lendave, kao savezi s najviše članova, imaju dva predstavnika, dok preostali savezi imaju jednog predstavnik. {| class="wikitable" |-style="background:#B0C4DE;" !colspan=3 | Međuopćinski kupovi |- ! Savezi !colspan=2 | Klubovi |- | <small>'''MNZ Ljubljana'''</small> | [[NK Zagorje|Zagorje]] || [[NK Kočevje|Kočevje]] |- | <small>'''MNZ Maribor'''</small> | [[NK Kovinar Maribor|Kovinar Maribor]] || [[NK Korotan Prevalje (1933.)|Korotan Prevalje]] |- | <small>'''MNZ Celje'''</small> | [[NK Radeče|Radeče]] || [[ND Dravinja|Dravinja]] |- | <small>'''MNZ Koper'''</small> | [[NK Ilirska Bistrica|Ilirska Bistrica]] || |- | <small>'''MNZ Nova Gorica'''</small> | [[NK Bilje|Bilje]] || |- | <small>'''MNZ Murska Sobota'''</small> | [[NK Serdica|Serdica]] || [[ŠD Ižakovci|Ižakovci]] |- | <small>'''MNZ Lendava'''</small> | [[NK Turnišče|Turnišče]] || [[NK Odranci|Odranci]] |- | <small>'''MNZ Goreniska-Kranj'''</small> | [[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]] || [[NK Visoko|Visoko]] |- | <small>'''MNZ Ptuj'''</small> | [[NK Bistrica|Bistrica]] || [[NK Aluminij Kidričevo|Aluminij Kidričevo]] |- |} {{Col-end}} == Šesnaestina završnice == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat<br /><small>30. 7. 1994.</small> |- | [[NK Serdica|Serdica]] ||–|| '''[[NK Mura|Mura]]''' ||1:9 |- | [[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]] ||–|| '''[[NK Rudar Velenje|Rudar Velenje]]''' ||0:6 |- | '''[[NK Naklo|Naklo]]''' ||–|| [[NK Svoboda Ljubljana|Svoboda]] ||4:2 |- | '''[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]]''' ||–|| [[NK Zagorje|Zagorje]] ||1:0 |- | '''[[NK Izola|Izola]]''' ||–|| [[NK Dekani|Jadran Dekani]] ||2:0 |- | [[ND Slovan|Slovan]] ||–|| '''[[NK Korotan Prevalje (1933.)|Korotan Prevalje]]''' ||1:7 |- | [[NK Ljubljana|Železničar Ljubljana]] ||–|| '''[[NK Celje|Celje]]''' ||0:3 |- | '''[[NK Kočevje|Kočevje]]''' ||–|| [[NK Koper|Koper]] ||2:0 |- | [[NK Kovinar Maribor|Kovinar Maribor]] ||–|| '''[[ND Gorica|Gorica]]''' ||0:2 |- | [[NK Ilirska Bistrica|Ilirska Bistrica]] ||–|| '''[[NK Maribor|Maribor]]''' ||2:3 |- | [[NK Odranci|Odranci]] ||–|| '''[[ND Bilje|Bilje]]''' ||2:2 {{pen|3|4}} |- | [[ŠD Ižakovci|Ižakovci]] ||–|| '''[[NK Turnišče|Turnišče]]''' ||0:3 |- | '''[[NK Aluminij|Aluminij]]''' ||–|| [[NK Radeče|Radeče]] ||4:1 |- | '''[[ND Dravinja|Dravinja]]''' ||–|| [[NK Bistrica|Bistrica]] ||3:1 |- | [[NK Krka|Krka]] ||–|| '''[[NK Primorje|Primorje]]''' ||1:3 |- | [[NK Visoko|Visoko]] ||–|| '''[[NK Beltinci|Beltinci]]''' ||0:10 |- |} == Osmina završnice == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat<br /><small>31. 8. 1998.</small> |- | [[NK Aluminij|Aluminij]] ||–|| '''[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]]''' ||0:4 |- | '''[[NK Mura|Mura]]''' ||–|| [[NK Korotan Prevalje (1933.)|Korotan Prevalje]] ||2:0 |- | '''[[NK Celje|Celje]]''' ||–|| [[NK Naklo|Naklo]] ||2:0 |- | '''[[ND Gorica|Gorica]]''' ||–|| [[NK Turnišče|Turnišče]] ||1:0 |- | '''[[NK Rudar Velenje|Rudar Velenje]]''' ||–|| [[NK Primorje|Primorje]] ||2:2 {{pen|4|3}} |- | '''[[NK Beltinci|Beltinci]]''' ||–|| [[ND Dravinja|Dravinja]] ||4:0 |- | [[ND Bilje|Bilje]] ||–|| '''[[NK Izola|Izola]]''' ||0:4 |- | '''[[NK Maribor|Maribor]]''' ||–|| [[NK Kočevje|Kočevje]] ||4:1 |- |} == Četvrtzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Prva momčad !! Ukupno !! Druga momčad !1. utakmica<br /><small>27. 11. 1994.</small> !2. utakmica<br /><small>4. 12. 1994.</small> |- | [[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]] ||2:5|| '''[[NK Beltinci|Beltinci]]''' ||1:4 ||1:1 |- | [[ND Gorica|Gorica]] ||1:1 {{pen|0|3}}|| '''[[NK Maribor|Maribor]]''' ||1:0 ||0:1 |- | [[NK Rudar Velenje|Rudar Velenje]] ||1:2|| '''[[NK Celje|Celje]]''' ||0:2 ||1:0 |- | [[NK Izola|Izola]] ||2:3|| '''[[NK Mura|Mura]]''' ||0:0 ||2:3 |- |} == Poluzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Prva momčad !! Ukupno !! Druga momčad !1. utakmica<br /><small>15. 3. 1995.</small> !2. utakmica<br /><small>5. 4. 1995.</small> |- | [[NK Beltinci|Beltinci]] ||1:1 {{Pg}}|| '''[[NK Mura|Mura]]''' ||1:1 ||0:0 |- | '''[[NK Celje|Celje]]''' ||2:1|| [[NK Maribor|Maribor]] ||1:1 ||1:0 |- |} == Završnica == {| class="wikitable" style="text-align: center; font-size: 100%;" |- ! Prva momčad !! Ukupno !! Druga momčad !1. utakmica<br /><small>10. 5. 1995.</small> !2. utakmica<br /><small>24. 5. 1995.</small> |- | [[NK Celje|Celje]] ||1:2|| bgcolor="gold"| '''[[NK Mura|Mura]]''' ||1:1 ||0:1 |- |} === Prva utakmica === {{footballbox |datum= [[10. svibnja]] [[1995.]] |momčad1 = [[NK Celje|Publikum Celje]] |rezultat = 1:1 |izvještaj = |momčad2 = [[NK Mura|Mura]] |strijelci1 = [[Simon Sešlar|Sešlar]] {{gol|55|pen}} |strijelci2 = {{gol|73}} [[Bojan Rous|Rous]] |stadion = [[ŠC Skalna Klet]], [[Celje]] |gledatelji = 1000 |sudac = [[Žarko Hvalič]] }} === Druga utakmica === {{footballbox |datum= [[24. svibnja]] [[1995.]] |momčad1 = [[NK Mura|Mura]] |rezultat = 1:0 |izvještaj = |momčad2 = [[NK Celje|Publikum Celje]] |strijelci1 = [[Nedeljko Topić|Topić]] {{gol|84}} |strijelci2 = |stadion = [[Stadion Fazanerija]], [[Murska Sobota]] |gledatelji = 3000 |sudac = [[Žarko Vidali]] }} == Poveznice == * [[Prva slovenska nogometna liga 1994./95.|1. SNL 1994./95.]] * [[Druga slovenska nogometna liga 1994./95.|2. SNL 1994./95.]] * [[Treća slovenska nogometna liga 1994./95.|3. SNL 1994./95.]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://www.rsssf.org/tabless/slov95.html RSSSF] {{Nogometni kup Slovenije}} <!-- [[Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja - sezona 1994./95.| kup]] [[Kategorija:Nogometni kup Slovenije|1994-95]] --> ez4evrpws7r3tk5piyg8rmgyhpf21hl 7616011 7615999 2026-10-10T09:23:43Z Croxyz 205325 /* Sudionici */ 7616011 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = [[Nogometni kup Slovenije]]<br />1994./95. | izvorni_naziv = | slika = | opis = | domaćin = {{Z+X|SVN}} | izdanje = 4. | datum = | br_momčadi = 32 (odgovarajuće natjecanje) | konfederacije = | stadioni = | gradovi = | osvajač = [[NK Mura|Mura]] | broj = 1 | finalist = [[NK Celje|Celje]] | polufinalisti = [[NK Beltinci|Beltinci]]<br />[[NK Maribor|Maribor]] | četvrti = | utakmice = | golovi = | gledanost = | naj_strijelac = | naj_igrač = | naj_mladi = | naj_vratar = | fair-play = | prethodno = [[Kup Slovenije u nogometu 1993./94.|1993./94.]] | sljedeće = [[Kup Slovenije u nogometu 1995./96.|1995./96.]] }} '''Kup Slovenije u nogometu''' ([[slovenski]]: ''Pokal Nogometne zveze Slovenije'') u sezoni 1994./95. bilo je četvrto izdanje [[Nogometni kup Slovenije|kupa Republike Slovenije]]. U usporedbi s prethodnim izdanjem, broj izravno primljenih klubova pao je s 18 na 16, što znači da su primljena još dva finalista međuopćinskih kupova.<ref>[https://slo-nogomet.net/index.php/Pokal_Nogometne_zveze_Slovenije Slovenska nogometna enciklopedija]</ref> NK Mura je prvi put osvojila natjecanje. Ova pobjeda omogućila je crno-bijelima plasman u [[Europski kup pobjednika kupova 1995./96.|Kup pobjednika kupova 1995./96.]] == Sudionici == {{Col-begin}} {{Col-3}} 16 klubova iz [[Prva slovenska nogometna liga 1993./94.|1. SNL 1993./94.]] plasiralo se direktno: * [[NK Beltinci|Beltinci]] * [[NK Celje|Celje]] * [[ND Gorica|Gorica]] * [[NK Izola|Izola]] * [[NK Dekani|Jadran Dekani]] * [[NK Koper|Koper]] * [[NK Krka|Krka Novo Mesto]] * [[NK Ljubljana|Ljubljana]] * [[NK Maribor|Maribor]] * [[NK Mura|Mura]] * [[NK Naklo|Naklo]] * [[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]] * [[NK Primorje|Primorje]] * [[NK Rudar Velenje|Rudar Velenje]] * [[NK Steklar Rogaška Slatina|Steklar]] * [[NK Svoboda Ljubljana|Svoboda Ljubljana]] {{col-3}} 16 dostupnih mjesta: Međuopćinski savezi Ljubljane, Maribora, Murske Sobote, Ptuja i Kranja, Celja i Lendave, kao savezi s najviše članova, imaju dva predstavnika, dok preostali savezi imaju jednog predstavnika. {| class="wikitable" |-style="background:#B0C4DE;" !colspan=3 | Međuopćinski kupovi |- ! Savezi !colspan=2 | Klubovi |- | <small>'''MNZ Ljubljana'''</small> | [[NK Zagorje|Zagorje]] || [[NK Kočevje|Kočevje]] |- | <small>'''MNZ Maribor'''</small> | [[NK Kovinar Maribor|Kovinar Maribor]] || [[NK Korotan Prevalje (1933.)|Korotan Prevalje]] |- | <small>'''MNZ Celje'''</small> | [[NK Radeče|Radeče]] || [[ND Dravinja|Dravinja]] |- | <small>'''MNZ Koper'''</small> | [[NK Ilirska Bistrica|Ilirska Bistrica]] || |- | <small>'''MNZ Nova Gorica'''</small> | [[NK Bilje|Bilje]] || |- | <small>'''MNZ Murska Sobota'''</small> | [[NK Serdica|Serdica]] || [[ŠD Ižakovci|Ižakovci]] |- | <small>'''MNZ Lendava'''</small> | [[NK Turnišče|Turnišče]] || [[NK Odranci|Odranci]] |- | <small>'''MNZ Goreniska-Kranj'''</small> | [[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]] || [[NK Visoko|Visoko]] |- | <small>'''MNZ Ptuj'''</small> | [[NK Bistrica|Bistrica]] || [[NK Aluminij Kidričevo|Aluminij Kidričevo]] |- |} {{Col-end}} == Šesnaestina završnice == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat<br /><small>30. 7. 1994.</small> |- | [[NK Serdica|Serdica]] ||–|| '''[[NK Mura|Mura]]''' ||1:9 |- | [[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]] ||–|| '''[[NK Rudar Velenje|Rudar Velenje]]''' ||0:6 |- | '''[[NK Naklo|Naklo]]''' ||–|| [[NK Svoboda Ljubljana|Svoboda]] ||4:2 |- | '''[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]]''' ||–|| [[NK Zagorje|Zagorje]] ||1:0 |- | '''[[NK Izola|Izola]]''' ||–|| [[NK Dekani|Jadran Dekani]] ||2:0 |- | [[ND Slovan|Slovan]] ||–|| '''[[NK Korotan Prevalje (1933.)|Korotan Prevalje]]''' ||1:7 |- | [[NK Ljubljana|Železničar Ljubljana]] ||–|| '''[[NK Celje|Celje]]''' ||0:3 |- | '''[[NK Kočevje|Kočevje]]''' ||–|| [[NK Koper|Koper]] ||2:0 |- | [[NK Kovinar Maribor|Kovinar Maribor]] ||–|| '''[[ND Gorica|Gorica]]''' ||0:2 |- | [[NK Ilirska Bistrica|Ilirska Bistrica]] ||–|| '''[[NK Maribor|Maribor]]''' ||2:3 |- | [[NK Odranci|Odranci]] ||–|| '''[[ND Bilje|Bilje]]''' ||2:2 {{pen|3|4}} |- | [[ŠD Ižakovci|Ižakovci]] ||–|| '''[[NK Turnišče|Turnišče]]''' ||0:3 |- | '''[[NK Aluminij|Aluminij]]''' ||–|| [[NK Radeče|Radeče]] ||4:1 |- | '''[[ND Dravinja|Dravinja]]''' ||–|| [[NK Bistrica|Bistrica]] ||3:1 |- | [[NK Krka|Krka]] ||–|| '''[[NK Primorje|Primorje]]''' ||1:3 |- | [[NK Visoko|Visoko]] ||–|| '''[[NK Beltinci|Beltinci]]''' ||0:10 |- |} == Osmina završnice == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat<br /><small>31. 8. 1998.</small> |- | [[NK Aluminij|Aluminij]] ||–|| '''[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]]''' ||0:4 |- | '''[[NK Mura|Mura]]''' ||–|| [[NK Korotan Prevalje (1933.)|Korotan Prevalje]] ||2:0 |- | '''[[NK Celje|Celje]]''' ||–|| [[NK Naklo|Naklo]] ||2:0 |- | '''[[ND Gorica|Gorica]]''' ||–|| [[NK Turnišče|Turnišče]] ||1:0 |- | '''[[NK Rudar Velenje|Rudar Velenje]]''' ||–|| [[NK Primorje|Primorje]] ||2:2 {{pen|4|3}} |- | '''[[NK Beltinci|Beltinci]]''' ||–|| [[ND Dravinja|Dravinja]] ||4:0 |- | [[ND Bilje|Bilje]] ||–|| '''[[NK Izola|Izola]]''' ||0:4 |- | '''[[NK Maribor|Maribor]]''' ||–|| [[NK Kočevje|Kočevje]] ||4:1 |- |} == Četvrtzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Prva momčad !! Ukupno !! Druga momčad !1. utakmica<br /><small>27. 11. 1994.</small> !2. utakmica<br /><small>4. 12. 1994.</small> |- | [[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]] ||2:5|| '''[[NK Beltinci|Beltinci]]''' ||1:4 ||1:1 |- | [[ND Gorica|Gorica]] ||1:1 {{pen|0|3}}|| '''[[NK Maribor|Maribor]]''' ||1:0 ||0:1 |- | [[NK Rudar Velenje|Rudar Velenje]] ||1:2|| '''[[NK Celje|Celje]]''' ||0:2 ||1:0 |- | [[NK Izola|Izola]] ||2:3|| '''[[NK Mura|Mura]]''' ||0:0 ||2:3 |- |} == Poluzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Prva momčad !! Ukupno !! Druga momčad !1. utakmica<br /><small>15. 3. 1995.</small> !2. utakmica<br /><small>5. 4. 1995.</small> |- | [[NK Beltinci|Beltinci]] ||1:1 {{Pg}}|| '''[[NK Mura|Mura]]''' ||1:1 ||0:0 |- | '''[[NK Celje|Celje]]''' ||2:1|| [[NK Maribor|Maribor]] ||1:1 ||1:0 |- |} == Završnica == {| class="wikitable" style="text-align: center; font-size: 100%;" |- ! Prva momčad !! Ukupno !! Druga momčad !1. utakmica<br /><small>10. 5. 1995.</small> !2. utakmica<br /><small>24. 5. 1995.</small> |- | [[NK Celje|Celje]] ||1:2|| bgcolor="gold"| '''[[NK Mura|Mura]]''' ||1:1 ||0:1 |- |} === Prva utakmica === {{footballbox |datum= [[10. svibnja]] [[1995.]] |momčad1 = [[NK Celje|Publikum Celje]] |rezultat = 1:1 |izvještaj = |momčad2 = [[NK Mura|Mura]] |strijelci1 = [[Simon Sešlar|Sešlar]] {{gol|55|pen}} |strijelci2 = {{gol|73}} [[Bojan Rous|Rous]] |stadion = [[ŠC Skalna Klet]], [[Celje]] |gledatelji = 1000 |sudac = [[Žarko Hvalič]] }} === Druga utakmica === {{footballbox |datum= [[24. svibnja]] [[1995.]] |momčad1 = [[NK Mura|Mura]] |rezultat = 1:0 |izvještaj = |momčad2 = [[NK Celje|Publikum Celje]] |strijelci1 = [[Nedeljko Topić|Topić]] {{gol|84}} |strijelci2 = |stadion = [[Stadion Fazanerija]], [[Murska Sobota]] |gledatelji = 3000 |sudac = [[Žarko Vidali]] }} == Poveznice == * [[Prva slovenska nogometna liga 1994./95.|1. SNL 1994./95.]] * [[Druga slovenska nogometna liga 1994./95.|2. SNL 1994./95.]] * [[Treća slovenska nogometna liga 1994./95.|3. SNL 1994./95.]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://www.rsssf.org/tabless/slov95.html RSSSF] {{Nogometni kup Slovenije}} <!-- [[Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja - sezona 1994./95.| kup]] [[Kategorija:Nogometni kup Slovenije|1994-95]] --> k3ysg1jq9bqzrp0yog2so80rf88v97i 0 728020 7616052 7376428 2026-10-10T11:13:42Z Metalowy 241816 /* Diskografija */ 7616052 wikitext text/x-wiki {{Infookvir glazbenik | Ime = Steve Swanson | Logo = | Logo_opis = | Img = Six Feet Under at Hatefest (Martin Rulsch) 08.jpg | Img_capt = Steve Swanson s [[Six Feet Under]]om 2015. godine. | Img_size = | Landscape = | Background = instrumentalist | Rodno_ime = | Pseudonim = | Rođenje = [[1966.]] | Smrt = | Instrument = [[gitara]] | Žanr = [[death metal]] | Zanimanje = | Djelatno_razdoblje = | Producentska_kuća = | Angažman = [[Six Feet Under]]<br>[[Massacre]] | URL = | nagrade = | Značajni instrumenti = }} '''Steve Swanson''' je bivši solo-gitarist ''[[death metal]]''-sastava [[Six Feet Under]]. Pridružio se sastavu 1997. kada ga je [[Allen West]] napustio.<ref>{{Citiranje weba|title=Steve Swanson - Encyclopaedia Metallum: The Metal Archives|url=https://www.metal-archives.com/artists/Steve_Swanson/5589|access-date=2022-09-06|website=www.metal-archives.com}}</ref> Prije nego što se pridružio Six Feet Underu, Swanson je svirao u sastavu [[Massacre]] s [[Terry Butler|Terryjom Butlerom]]. == Diskografija == ; Six Feet Under * ''[[Maximum Violence]]'' (1999.) * ''[[Graveyard Classics]]'' (2000.) * ''[[True Carnage]]'' (2001.) * ''[[Bringer of Blood]]'' (2003.) * ''[[Graveyard Classics 2]]'' (2004.) * ''[[13 (album Six Feet Undera)|13]]'' (2005.) * ''[[Commandment]]'' (2007.) * ''[[Death Rituals]]'' (2008.) * ''[[Graveyard Classics III]]'' (2010.) * ''[[Undead]]'' (2012.) * ''[[Unborn]]'' (2013.) ; Massacre * ''[[Inhuman Condition]]'' (1992.) * ''[[Europe and Beyond "Live in Germany 1991"]]'' (2020.) == Izvori == {{Izvori}} {{DEFAULTSORT:Swanson, Steve}} [[Kategorija:Američki gitaristi heavy metala]] [[Kategorija:Death metal]] iz0zeyfow82xwtj3dvg6cfysyuj716e 0 731859 7615821 7408253 2026-10-09T20:06:17Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.6 7615821 wikitext text/x-wiki {{Tvrtka | grupa = Anadolu Group (19%) <br/ > BMC (19%) <br/ > Kök Group <br/ > Turkcell (19%) <br/ > Zorlu Holding (19%) <br/ > TOBB (5%) | ime = Togg | slika = [[Datoteka:TOGG logo.svg|200px]] | vrsta = Dioničko društvo | osnutak = [[2018.]] | osnivači = | sjedište = [[Datoteka:Flag of Turkey.svg|20px|Gebze, Turska]] | predsjednik = | ključne_osobe= | industrija = [[automobil]]ska | proizvodi = [[automobil]]i | zaposleni = 1000+ (2022.) | holding = | slogan = | web =https://www.togg.com.tr | sjedište_grad = Gebze | sjedište_država = [[Turska]] | pod_posluženo = | usluge = | prihod = | operativni_prihod = | neto_dobit = | divizije = | podruž = | vlasnik = | prestala_postojati = | dodatak = |}} '''Togg''' je [[turska]] [[automobil]]ska [[tvrtka]] koja je osnovana kroz zajedničko ulaganje 2018. godine.<ref>{{Citiranje weba|title=About the Togg car|url=https://www.teslask.com/togg/about-the-togg-car.html?amp=1|website=teslask.com|language=en|access-date=2. studenoga 2022.|archive-date=31. listopada 2022.|archive-url=https://web.archive.org/web/20221031164003/https://www.teslask.com/togg/about-the-togg-car.html?amp=1|url-status=dead}}</ref> Tvrtke i organizacije koje su odlučile surađivati na proizvodnji domaćih automobila u Turskoj najavio je predsjednik [[Recep Tayyip Erdoğan]] u studenom 2017. U tu svrhu, turskog proizvođača Togg Car pokrenule su 25. lipnja 2018. Anadolu Group (19 %), BMC (19 %), Kök Group (19 %), Turkcell (19 %), Zorlu Holding (19 %) i TOBB (5 %).<ref>{{Citiranje weba|title=Turkey's first national car with Togg brand|url=https://www.turkishproperties.com.tr/en/turkeys-first-national-car-with-togg-brand/|website=turkishproperties.com.tr|language=en|access-date=2. studenoga 2022.|archive-url=https://web.archive.org/web/20230314053901/https://www.turkishproperties.com.tr/en/turkeys-first-national-car-with-togg-brand/|archive-date=14. ožujka 2023.|url-status=dead}}</ref> Od tada je osnovan turski Automobile Joint Venture Group Inc. Tvrtka je najavila da će njen prvi automobil biti spreman za masovnu proizvodnju do kraja 2022. godine.<ref>{{Citiranje weba|title=Togg showcases first body assembly of Turkey's homegrown car|url=https://www.dailysabah.com/business/automotive/togg-showcases-first-body-assembly-of-turkeys-homegrown-car|website=turkishproperties.com.tr|language=en}}</ref> Međunarodni debi tvrtke Togg održao se 5. siječnja 2022. na sajmu CES 2022 u [[Las Vegas|Las Vegasu]], [[Nevada]].<ref>{{Citiranje weba|title=Turkeys domestically-produced car TOGG makes international debut at Las Vegas fair|url=https://www.anews.com.tr/gallery/world/turkeys-domestically-produced-car-togg-makes-international-debut-at-las-vegas-fair|access-date=2026-03-20|website=A News|language=en}}</ref> == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://www.togg.com.tr/ Službena web-stranica tvrtke] [[Kategorija:Turske tvrtke]] [[Kategorija:Proizvođači automobila]] amojqpx6m50m67sedkpwqrw4eaaglmw 0 737603 7616013 7368877 2026-10-10T09:32:51Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.6 7616013 wikitext text/x-wiki {{Infookvir životopis | ime = Vjenceslav Turković | slika = | veličina = | opis_slike = | rodno_ime = | rođenje = [[28. rujna]] [[1826.]] | mjesto_rođenja = [[Kraljevica]], [[Kraljevina Hrvatska pod Habsburzima|Banska Hrvatska]] | smrt = [[30. travnja]] [[1902.]] | mjesto_smrti = [[Karlovac]], [[Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija|Trojedna Kraljevina]] | posljednje_počivalište = | nacionalnost = | etnicitet = | državljanstvo = | poznat_po = | obrazovanje = | poslodavac = | zanimanje = | godine_rada = | bogatstvo = | vjera = | supruga = | djeca = 5 | rođaci = [[Turković Kutjevski]] }} '''Vjenceslav Turković''' (negdje ''Vencel'' i ''Vinko''; [[Kraljevica]], [[28. rujna]] [[1826.]] – [[Karlovac]], [[30. travnja]] [[1902.]]), bio je hrvatski [[gospodarstvenik]], [[brodovlasnik]] i [[trgovac]]. == Životopis == Turković je iz Kraljevice [[1842.]] godine prešao u [[Karlovac]] kod starijeg brata Ivana. Kod njega je stekao vrijedno trgovačko iskustvo što mu je omogućilo da se samostalno počne baviti trgovinom [[hrast]]ovim [[dužica]]ma i [[žitarice|žitom]]. U tom poslu bio je vrlo uspješan. U vrijeme [[Hrvatska u Revoluciji 1848.|revolucionarnih previranja]] [[1848.]] godine najveća tvrtka za trgovinu drvom, od Lorenza Ciotta iz [[Rijeka|Rijeke]], predala mu je kompletnu manipulaciju robom u Karlovcu. Godine [[1858.]] je s [[Franjo Türk (stariji)|Franjom Türkom]] osnovao [[poduzeće]] Turković-Türk, koje je bilo vodeće u trgovini [[drvo]]m u Hrvatskoj, a djelovalo do [[1886.]] godine. Karlovac je bio u to vrijeme središte trgovine drvom.<ref name="encik">{{Citiranje weba |title=Turković, Vjenceslav |url=https://enciklopedija.hr/clanak/62786 |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |access-date=22. veljače 2023.}}</ref><ref name="daz">[https://www.daz.hr/vodic/site/article/hr-dazg-1006-obitelj-turkovic HR-DAZG-1006 Obitelj Turković], ''[[Državni arhiv u Zagrebu]]'' Pristupljeno 22. veljače 2023.</ref><ref name="zic">Žic, Igor: [http://www.klub-susacana.hr/revija/clanak.asp?Num=69&C=21 Kraljevica, II. dio], ''Šušačka revija'' br. 69</ref><ref>[https://tehnika.lzmk.hr/turkovic-vjenceslav/ Turković, Vjenceslav, poduzetnik, brodovlasnik], ''tehnika.lzmk.hr'' Pristupljeno 8. travnja 2023.</ref> Turković je aktivno uključen u društveni i politički život u Karlovcu. Njegova kuća bila je okupljalište mnogih gradskih intelektualaca i uglednika pa i sami [[biskup]] [[Josip Juraj Strossmayer]] kao i [[Franjo Rački]]. Često je u svojoj kući priređivao koncerte i zabave. Djelovao je kao član mnogih gradskih društava, a [[1864.]] godine izabran je za predsjednika Ilirske čitaonice. Izabran je za narodnog zastupnika grada Karlovca u [[Hrvatski sabor|Hrvatskom saboru]] [[1865.]] godine.<ref name="daz"/> U Saboru je bio do [[1871.]] godine.<ref name="encik"/><ref>[https://zavicajnikalendar.gkka.hr/30-travanj/ 30. travnja kalendar], ''zavicajnikalendar.gkka.hr'' Pristupljeno 8. travnja 2023.</ref> Turković je unaprijedio naslijeđeno [[Brodogradilište Kraljevica|brodogradilište u Kraljevici]], u kojem je pokrenuo gradnju velikih [[jedrenjak]]a [[1868.]] godine. Brodograditelj Vatroslav Arčanin za njega izgradio pet velikih jedrenjaka: ''Grad Karlovac'' (1868.), ''Josip Juraj Strossmayer'' (1869.), ''Kraljevica'' (1870.), ''Tri brata'' (1871.) i ''Tri sina'' (1875.). Jedrenjak ''Tri sina'' bio je nosivosti 1200 [[tona]], ''Kraljevica'' oko 838 t, a ''Tri brata'' oko 535 t. Jedrenjaci su plovili po cijelom svijetu, a njima su zapovijedali i upravljali domaći pomorski kapetani.<ref name="zic"/><ref>[https://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=827 ARČANIN, Vatroslav, brodograditelj] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, ''hbl.lzmk.hr'' Pristupljeno 8. travnja 2023.</ref> === Kutjevačko dobro === Godine [[1882.]] na dražbi koju je raspisala [[Zemaljska vlada Hrvatske, Slavonije i Dalmacije|Zemaljska vlada]], kupljeno je Kutjevačko dobro uključujući i [[Dvorac Kutjevo]].<ref>[https://www.jutarnji.hr/vijesti/zagreb/propada-paviljon-koji-su-gradu-zagrebu-poklonili-svjetski-poznati-vocari-tu-piju-pa-ga-razvale-15112711 Propada paviljon koji su gradu Zagrebu poklonili svjetski poznati voćari: ‘Tu piju pa ga razvale‘], ''[[Jutarnji list]]'' Pristupljeno 22. veljače 2023.</ref> Na dražbu su pristigle tri ponude, a najveća ponuda dolazila je od kompanije Turković-Türk u iznosu od 1.350.000 [[Mađarska forinta#Povijest|forinti]]. Kupoprodajni ugovor je potpisan [[10. srpnja]] 1882. godine, a potpisnici su bili Turković i Franjo Türk kao kupci. Ukupna površina poduzeća iznosi 14.549 [[hektar]]a, pri čemu je 11.967 hektara bilo pod [[Šuma|šumom]] što je bio glavni razlog kupovine imanja, jer se poduzeće Turković-Türk bavilo trgovinom drva. Preostali dio zemljišta je bilo gospodarsko.<ref name="puljic"/> Tijekom šezdeset i tri godine Turković te njegovi sinovi i unuci podigli su Kutjevačko dobro i doveli ga do najvećega procvata. Kutjevo postaje poznato u vinogradarskim i vinarskim krugovima u svijetu. Podižu velike vinograde i voćnjake (plantaža [[Draganlug]] tada najveća u [[Europa|Europi]]), dovode stručnu radnu snagu i unapređuju uzgoj [[Vinova loza|vinove loze]] i podrumarstvo te mijenjaju navike i praksu lokalnoga stanovništva.<ref>[https://www.novilist.hr/novosti/hrvatska/dinastija-turkovic-kako-je-jedna-stara-fotografija-otkrila-neobicnu-pricu-o-plemickoj-obitelji-rijeci-i-novom-listu/ DINASTIJA TURKOVIĆ Kako je jedna stara fotografija otkrila neobičnu priču o plemićkoj obitelji, Rijeci i – Novom listu], ''[[Novi list]]'' Pristupljeno 22. veljače 2023.</ref><ref>[https://issuu.com/dravniarhivuslavonskombrodu/docs/obitelj_turkovi___i_kutjevo Katalog izložbe ''Obitelj Turković i Kutjevo''], Pristupljeno 22. veljače 2023.</ref> == Brak i potomstvo == {{glavni|Turković Kutjevski}} Turkovićeva supruga zvala se Ivana (Johanna), rođena Amšel. Imali su petero djece, kćeri Ljuboslavu (rođenu 1852.) i Jelku (rođenu 1859.) i te sinove [[Petar Dragan Turković|Petra Dragana]] (rođenog 1855.) i [[Milan Turković|Milana]] (rođenog 1857.) i Ivana.<ref>[https://www.geni.com/people/Vjenceslav-Vencel-Vinko-Turkovi%C4%87/6000000024197057026 Vjenceslav (Vencel, Vinko) Turković], ''geni.com'' Pristupljeno 22. veljače 2023.</ref> Sinovi Petar Dragan i Milana su [[1911.]] godine od [[Popis austrijskih vladara|austrijskog cara]] [[Franjo Josip I.|Franje Josipa]] dobili [[barun]]at s pridjevom Kutjevski.<ref name="puljic">Puljić, Matej: [https://repozitorij.ffzg.unizg.hr/islandora/object/ffzg%3A3891/datastream/PDF/view Obitelj Turković kao privredni čimbenik razvoja i modernizacije požeške kotline] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211100345/https://repozitorij.ffzg.unizg.hr/islandora/object/ffzg:3891/datastream/PDF/view |date=11. veljače 2023. }}</ref> Sinovi Petra Dragana [[Vladimir Turković|Vladimir]] i [[Davorin Turković|Davorin]] su se oženili kćerkama [[Josip Gorup|Josipa Gorupa pl. Slavinjskog]]. Sin Milan je oženio kćerku baruna [[Jovan Živković|Jovana Živkovića Fruškogorskog]], dugogodišnjega [[Banovac (dužnosnik)|podbana]] i jednoga od autora [[Hrvatsko-ugarska nagodba|Hrvatsko-ugarske nagodbe]]. == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Turković, Vjenceslav}} [[Kategorija:Hrvatski poduzetnici]] [[Kategorija:Turkovići Kutjevski]] [[Kategorija:Hrvatski političari do 1918.]] cxscngegkpo1g32eh2mb49qir7jq5ey 0 740298 7615945 7575538 2026-10-10T03:30:44Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.6 7615945 wikitext text/x-wiki '''Utrka s preprekama''' (engl. obstacle course racing (OCR)) je sport u kojem natjecatelj krećući se na nogama mora savladati razne fizičke izazove u formi prepreka. Utrke variraju u duljini, broju prepreka te udaljenosti između prepreka. ==Povijest== Joe De Sena je osnivač Spartan utrke. U svojem životu je završio maratone, ultramaratone, ironmane i pustolovne utrke. 2007. je na svom imanju organizirao utrku pod imenom "Utrka Smrti" koju je završilo 3 od 8 njegovih prijatelja. Utrka, na kojoj osim što se trčalo, moralo se svladati razne prepreke. Već 2009. godine osnovao je Spartan Race. Spartan Race je brand koji organizira utrke s različitim brojem preprepreka i različitih udaljenosti. Prepreke s kojima se suočavaju natjecatelji su raznovrsne; preskakanje zidova različite visine, penjanje užetom na 5 m visine, puzanje ispod bodljikave žice, nošenje kanti ili vreća uzbrdo, bacanje koplja u metu, prelaženje prepreka držeći se samo rukama (karike, šipke,…), prelaženje blatnih rupa gdje se povremeno treba zagnjuriti u blatnu vodu i slično. Nemogućnost dovršavanja prepreke ili zadatka kažnjava se s 30 "marinaca" koji se moraju napraviti pred sucem nakon prepreke koja se ne može završiti. Spartan utrke nisu prve utrke s preprekama. Utrka pod imenom "Tough Guy" održana je još 1987. Ima ih još nekoliko starijih pod imenom "Rugged Maniac", "Tough Mudder", "Warrior Dash" itd.<ref>https://www.trcanje.hr/utrke-s-preprekama/10727/</ref> International Obstacle Race Federation koja okuplja utrke s preprekama, [[pustolovne utrke]] i ninja utrke osnovana je 2014. ==U Hrvatskoj== ''Zagreb Urban Challenge'' održava se od 2003. Dvočlani timovi u limitiranom vremenu moraju obići što više kontrolnih točaka unutar grada i riješiti što više zadataka koji se na kraju boduju sukladno ostvarenom učinku svakog tima. Na raspolaganju imaju limitirano vrijeme da obiđu što više ponuđenih kontrolnih točaka i zadataka. Uz sve standardne pustolovne discipline kao što je brdski bicikl, treking ili veslanje kajaka, natjecatelji se koristite i javnim prijevozom - tramvajima, autobusima, uspinjačom. U utrci ih očekuju i zadaci iznenađenja na koje se treba prilagoditi na licu mjesta; skakanje sa skakačkog tornja u bazen, pjevanje karaoka, pantomima, nalaženje osobe sa slike u pojedinim kafićima, nalaženje životinja u zoološkom vrtu, gađanje iz luka, plivanje, veslanje, spuštanje i penjanje užetom, stand up paddling, rješavanje slagalica i zagonetki...<ref> https://www.outdoor.hr/urban-challenge</ref> 2012. je u Donjoj Stubici održana ''Potraga za stubičkim blagom'', orjentacijsko-treking natjecanje sa izazovima (košarka, paintbal, streličarstvo, kviz).<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=2466</ref> "Combat Race" (hrvatski brand) je prvi put održan 2013. u Belom Manastiru.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.glas-slavonije.hr/198659/4/U-Baranji-prvi-hrvatski-Combat-Race |title=Arhivirana kopija |access-date=20. travnja 2023. |archive-date=20. travnja 2023. |archive-url=https://web.archive.org/web/20230420222748/http://www.glas-slavonije.hr/198659/4/U-Baranji-prvi-hrvatski-Combat-Race |url-status=dead }}</ref><ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=3430</ref><ref>http://www.combatrace.eu/ {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> "Mountain Madness" (hrvatski brand)<ref>https://mountainmadness.eu/</ref>, prva planinska utrka s preprekama u Hrvatskoj, prvi put je održana 2015. u Ravnoj Gori.<ref>https://www.fiuman.hr/mountain-madness-najluda-planinska-utrka-u-hrvatskoj/</ref><ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=4448</ref> Mountain Madness Hvar održan je 2018. i 2019.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.stotinka.hr/hrv/dogadjaj/747 |title=Arhivirana kopija |access-date=9. ožujka 2025. |archive-date=28. lipnja 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20220628002206/https://stotinka.hr/hrv/dogadjaj/747 |url-status=dead }}</ref><ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=5447</ref> Mountain Madness Winter Edition održana je 2020.<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=5526</ref> ''Run like hell'' u organizaciji Reebok Challenge Club-a održana je 2015. u Zagrebu.<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=4105</ref> ''Legionar challenge'' održan je 2016. u Zagrebu.<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=4385</ref> ''Zrinske vatre crosstrail'' održan je u Zrinskoj gori 2017. To je prva crosstrail utrka u Hrvatskoj.<ref>https://trcanje.hr/cms/upload/File/najave/2017/Hrvatska%20zajedno%202017-Zrinske%20vatre%20crosstrail.pdf</ref> ''Crosstrail utrka Voda & Vatra'' održana je 2018. u Termama Topusko. Utrka je sadržavala poligon s preprekama zanimljivih vizualnih oblika.<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=5142</ref><ref>http://www.topterme.hr/kraljica-jezera-14-15062019-n24-190</ref> Tough Mudder utrka u Hrvatskoj je prvi put održana 2019. u Zagrebu, u organizaciji Tough Mudder Adria.<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=5536</ref> ''Tough Mudder 5K Urban izazov'' održan je 2019. u Zagrebu.<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=5404</ref><ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=5736</ref><ref>{{Citiranje weba |url=https://www.toughmudder.hr/ |title=Arhivirana kopija |access-date=9. ožujka 2025. |archive-date=31. ožujka 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20220331113944/https://toughmudder.hr/ |url-status=dead }}</ref> "Hog Race" (hrvatski brand) održan je 2020. u Malom Mihaljevcu.<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=5523</ref><ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=5892</ref><ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=6104</ref><ref>http://hograce.pg-geler.hr/</ref> ''Valens Victorious'' održana je 2022. u Vinkovcima.<ref>https://www.stoperica.hr/natjecanje/valens-victorious-/66?fbclid=IwAR1FbsttkvtH4cZUBPQHV_chCHf3ferLO72TONiGy4ZZI3b_vvDDqw0g0Tw</ref> Spartan utrka s preprekama prvi put je u Hrvatskoj održana 2023. u Svetoj Nedelji.<ref>https://www.tportal.hr/sport/clanak/nakon-globalnog-uspjeha-spartan-race-utrka-po-prvi-puta-dolazi-u-hrvatsku-20221201</ref> "Challenger Race" (hrvatski projekt) održan u Varaždinu 2023. je hibrid utrke s preprekama i [[CrossFit]]a.<ref>https://varazdin-sport.hr/challenger-race-2023-okupio-20-timova-a-najbolje-bile-fittest-besties/</ref><ref>https://evarazdin.hr/magazin/lifestyle/foto-i-ove-godine-odrzan-challenger-race-varazdin-sudjelovao-i-ministar-habijan-413050/</ref> ==Ostalo== [[Utrka smrti]] je utrka kojoj natjecatelji prije početka ne znaju duljinu, ni stazu odnosno rutu, niti hoće li okrepa biti omogućena. Rok za završetak utrke je 24 sata, ali utrka često traje višestruko dulje. Utrka uključuje višestruke neobične prepreke namijenjene mentalnom i fizičkom testiranju sudionika po čemu je slična utrkama s preprekama.<ref>https://www.trcanje.hr/bizarno-i-zabavno-5-najcudnijih-utrka-na-svijetu/15379/</ref> ==Vidi== *[[Spartan utrke s preprekama u Hrvatskoj]] *[[Tough Mudder utrke u Hrvatskoj]] ==Vanjske poveznice== *[https://www.ocrbalkan.com/ OCR Balkan] ==Izvori== {{izvori}} {{mrva-sport}} [[Kategorija:Atletske discipline]] hyi7tq73fotfo6z0z7vctalsv633bh9 0 742161 7615699 7587281 2026-10-09T14:23:22Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.6 7615699 wikitext text/x-wiki '''[[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu]]''' u klasi '''''MotoGP''''' za 2006. godinu je osvojio [[SAD|američki]] vozač [[Nicky Hayden]] na motociklu ''[[Honda|Honda RC211V]]'' s momčadi ''Repsol Honda Team''. <br> Ovo je posljednja sezona u kojoj su se u klasi ''MotoGP'' koristili motocikli zapremine do 990 cm³, jer su se za 2007. godinu počeli koristiti motocikli zapremine motora do 800 cm³. == Raspored utrka i osvajači postolja == 2006. godine je bilo na rasporedu 17 trkačih vikenda ''[[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu|Svjetskog prvenstva]]'', te su na svima vožene utrke u klasi ''MotoGP''. {| class="wikitable sortable" style="font-size: 80%" !{{abbr|rb|redni broj utrke u klasi u prvenstvu}} !!{{abbr|datum|datum održavanja utrke}} !!staza !!{{abbr|utrka|''Velika nagrada''}} !!width="10%"|službeni naziv utrke !!{{abbr|pole poz.|1. startna pozicija}} !!{{abbr|motocikl|motocikl na 1. startnoj poziciji}} !!{{abbr|naj.krug|najbrži krug}} !!motocikl !!pobjednik !!motocikl !!drugoplasirani !!motocikl !!trećeplasirani !!motocikl !!{{abbr|izvj.|izvor ili izvještaj za utrku}} |- |'''1 ||<small> 26. ožujka 2006. ||{{Z|ŠPA}} Jerez ||''VN Španjolske ||<small> ''Gran Premio betandwin.com de España |{{Z|ITA}} Loris Capirossi ||Ducati ||{{Z|ITA}} Loris Capirossi ||Ducati |{{Z|ITA}} '''Loris Capirossi ||'''Ducati ||{{Z|ŠPA}} Dani Pedrosa ||Honda ||{{Z|SAD}} Nicky Hayden ||Honda |<ref> {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/2006/SPA/MotoGP/RAC/Classification motogp.com, ''GP Results / 2006 / SPANISH GRAND PRIX / MotoGP / RAC''], pristupljeno 14. lipnja 2023. </ref><ref> {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2006/MotoGP/SPA/RAC/classification.pdf?_ga=2.113313871.918496783.1686740057-1593667620.1626188518&_gl=1*qqw43b*_ga*MTU5MzY2NzYyMC4xNjI2MTg4NTE4*_ga_0204YNR4C1*MTY4Njc0MDA1OC4yNDQuMS4xNjg2NzQwMDcxLjAuMC4w resources.motogp.com, ''MotoGP / GRAN PREMIO betandwin.com DE ESPAÑA / Race / Classification after 27 laps = 119.421 km''], objavljeno 26. ožujka 2006., preuzeto 14. lipnja 2023. </ref><ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/motogp/2006/gran-premio-betandwin-com-de-espana/classification/race motorsportstats.com, ''MotoGP / 2006 / ESP / Race''], pristupljeno 14. lipnja 2023. </ref><ref> {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/2006-spanish-motogp/ motorsportmagazine.com, ''2006 Spanish MotoGP''], pristupljeno 14. lipnja 2023. </ref> |- |'''2. ||<small> 8. travnja 2006. ||{{Z|KAT}} Losail ||''VN Katara ||<small> ''Commercialbank Grand Prix of Qatar |{{Z|AUS}} Casey Stoner ||Honda ||{{Z|ITA}} Valentino Rossi ||Yamaha |{{Z|ITA}} '''Valentino Rossi ||'''Yamaha ||{{Z|SAD}} Nicky Hayden ||Honda ||{{Z|ITA}} Loris Capirossi ||Ducati |<ref> {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/2006/QAT/MotoGP/RAC/Classification motogp.com, ''GP Results / 2006 / GRAND PRIX OF QATAR / MotoGP / RAC''], pristupljeno 14. lipnja 2023. </ref><ref> {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2006/MotoGP/QAT/RAC/classification.pdf?_ga=2.13117823.918496783.1686740057-1593667620.1626188518&_gl=1*in07sc*_ga*MTU5MzY2NzYyMC4xNjI2MTg4NTE4*_ga_0204YNR4C1*MTY4Njc1NDU3MS4yNDUuMS4xNjg2NzU0NjYzLjAuMC4w resources.motogp.com, ''MotoGP / COMMERCIALBANK GRAND PRIX OF QATAR / Race / Classification after 22 laps = 118.36 km''], objavljeno 8. travnja 2006., preuzeto 14. lipnja 2023. </ref><ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/motogp/2006/commercialbank-grand-prix-of-qatar/classification/race motorsportstats.com, ''MotoGP / 2006 / QAT / Race''], pristupljeno 14. lipnja 2023. </ref><ref> {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/2006-qatar-motogp/ motorsportmagazine.com, ''2006 Qatar MotoGP''], pristupljeno 14. lipnja 2023. </ref> |- |'''3 ||<small> 30. travnja 2006. ||{{Z|TUR}} [[Staza Istanbul Park|Istanbul Park]] ||''VN Turske ||<small> ''Grand Prix of Turkey |{{Z|AUS}} Chris Vermeulen ||Suzuki ||{{Z|ŠPA}} Toni Elías ||Honda |{{Z|ITA}} '''Marco Melandri ||'''Honda ||{{Z|AUS}} Casey Stoner ||Honda ||{{Z|SAD}} Nicky Hayden ||Honda |<ref> {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/2006/TUR/MotoGP/RAC/Classification motogp.com, ''GP Results / 2006 / GRAND PRIX OF TURKEY / MotoGP / RAC''], pristupljeno 14. lipnja 2023. </ref><ref> {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2006/MotoGP/TUR/RAC/classification.pdf?_ga=2.12009852.918496783.1686740057-1593667620.1626188518&_gl=1*u4kovs*_ga*MTU5MzY2NzYyMC4xNjI2MTg4NTE4*_ga_0204YNR4C1*MTY4Njc1NDU3MS4yNDUuMS4xNjg2NzU1MDgxLjAuMC4w resources.motogp.com, ''MotoGP / GRAND PRIX OF TURKEY / Race / Classification after 22 laps = 117.48 km''], objavljeno 30. travnja 2006., preuzeto 14. lipnja 2023. </ref><ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/motogp/2006/grand-prix-of-turkey/classification/race motorsportstats.com, ''MotoGP / 2006 / TUR / Race''], pristupljeno 14. lipnja 2023. </ref><ref> {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/2006-turkish-motogp/ motorsportmagazine.com, ''2006 Turkish MotoGP''], pristupljeno 14. lipnja 2023. </ref> |- |'''4 ||<small> 14. svibnja 2006. ||{{Z|KIN}} Shanghai ||''VN Kine ||<small> ''Polini Grand Prix of China |{{Z|ŠPA}} Dani Pedrosa ||Honda ||{{Z|ŠPA}} Dani Pedrosa ||Honda |{{Z|ŠPA}} '''Dani Pedrosa ||'''Honda ||{{Z|SAD}} Nicky Hayden ||Honda ||{{Z|SAD}} Colin Edwards ||Yamaha |<ref> {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/2006/CHN/MotoGP/RAC/Classification motogp.com, ''GP Results / 2006 / GRAND PRIX OF CHINA / MotoGP / RAC''], pristupljeno 15. lipnja 2023. </ref><ref> {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2006/MotoGP/CHN/RAC/classification.pdf?_ga=2.4328699.918496783.1686740057-1593667620.1626188518&_gl=1*1fqnb7i*_ga*MTU5MzY2NzYyMC4xNjI2MTg4NTE4*_ga_0204YNR4C1*MTY4NjgzNjE4Ni4yNDcuMS4xNjg2ODM2MjY2LjAuMC4w resources.motogp.com, ''MotoGP / POLINI GRAND PRIX OF CHINA / Race / Classification after 22 laps = 116.182 km''], objavljeno 14. svibnja 2006., preuzeto 15. lipnja 2023. </ref><ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/motogp/2006/polini-grand-prix-of-china/classification/race motorsportstats.com, ''MotoGP / 2006 / CHN / Race''], pristupljeno 15. lipnja 2023. </ref><ref> {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/2006-chinese-motogp/ motorsportmagazine.com, ''2006 Chinese MotoGP''], pristupljeno 14. lipnja 2023. </ref> |- |'''5 ||<small> 21. svibnja 2006. ||{{Z|FRA}} Le Mans - Bugatti ||''VN Francuske ||<small> ''Alice Grand Prix de France |{{Z|ŠPA}} Dani Pedrosa ||Honda ||{{Z|ITA}} Valentino Rossi ||Yamaha |{{Z|ITA}} '''Marco Melandri ||'''Honda ||{{Z|ITA}} Loris Capirossi ||Ducati ||{{Z|ŠPA}} Dani Pedrosa ||Honda |<ref> {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/2006/FRA/MotoGP/RAC/Classification motogp.com, ''GP Results / 2006 / FRENCH GRAND PRIX / MotoGP / RAC''], pristupljeno 15. lipnja 2023. </ref><ref> {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2006/MotoGP/FRA/RAC/classification.pdf?_ga=2.50800993.918496783.1686740057-1593667620.1626188518&_gl=1*jh21hm*_ga*MTU5MzY2NzYyMC4xNjI2MTg4NTE4*_ga_0204YNR4C1*MTY4NjgzNjE4Ni4yNDcuMS4xNjg2ODM2NjgzLjAuMC4w resources.motogp.com, ''MotoGP / ALICE GRAND PRIX DE FRANCE / Race / Classification after 28 laps = 117.04 km''], objavljeno 21. svibnja 2006., preuzeto 15. lipnja 2023. </ref><ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/motogp/2006/alice-grand-prix-de-france/classification/race motorsportstats.com, ''MotoGP / 2006 / FRA / Race''], pristupljeno 15. lipnja 2023. </ref><ref> {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/2006-french-motogp/ motorsportmagazine.com, ''2006 French MotoGP''], pristupljeno 14. lipnja 2023. </ref> |- |'''6 ||<small> 4. lipnja 2006. ||{{Z|ITA}} [[Autodrom Internazionale del Mugello|Mugello]] ||''VN Italije ||<small> ''Gran Premio d'Italia Alice |{{Z|ŠPA}} Sete Gibernau ||Ducati ||{{Z|ITA}} Loris Capirossi ||Ducati |{{Z|ITA}} '''Valentino Rossi ||'''Yamaha ||{{Z|ITA}} Loris Capirossi ||Ducati ||{{Z|SAD}} Nicky Hayden ||Honda |<ref> {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/2006/ITA/MotoGP/RAC/Classification motogp.com, ''GP Results / 2006 / ITALIAN GRAND PRIX / MotoGP / RAC''], pristupljeno 15. lipnja 2023. </ref><ref> {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2006/MotoGP/ITA/RAC/classification.pdf?_ga=2.16393598.918496783.1686740057-1593667620.1626188518&_gl=1*1w3ax6v*_ga*MTU5MzY2NzYyMC4xNjI2MTg4NTE4*_ga_0204YNR4C1*MTY4NjgzNjE4Ni4yNDcuMS4xNjg2ODM3MDYxLjAuMC4w resources.motogp.com, ''MotoGP / GRAN PREMIO D'ITALIA ALICE / Race / Classification after 23 laps = 120.354 km''], objavljeno 4. lipnja 2006., preuzeto 15. lipnja 2023. </ref><ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/motogp/2006/gran-premio-d-italia-alice/classification/race motorsportstats.com, ''MotoGP / 2006 / ITA / Race''], pristupljeno 15. lipnja 2023. </ref><ref> {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/2006-italian-motogp/ motorsportmagazine.com, ''2006 Italian MotoGP''], pristupljeno 14. lipnja 2023. </ref> |- |'''7 ||<small> 18. lipnja 2006. ||{{Z|ŠPA}} Catalunya (Barcelona) ||''VN Katalonije ||<small> '' Gran Premi Cinzano de Catalunya |{{Z|ITA}} Valentino Rossi ||Yamaha ||{{Z|SAD}} Nicky Hayden ||Honda |{{Z|ITA}} '''Valentino Rossi ||'''Yamaha ||{{Z|SAD}} Nicky Hayden ||Honda ||{{Z|SAD}} Kenny Roberts Jr ||KR211V |<ref> {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/2006/CAT/MotoGP/RAC/Classification motogp.com, ''GP Results / 2006 / CATALUNYA GRAND PRIX / MotoGP / RAC''], pristupljeno 15. lipnja 2023. </ref><ref> {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2006/MotoGP/CAT/RAC/classification.pdf?_ga=2.3098616.918496783.1686740057-1593667620.1626188518&_gl=1*vydsc6*_ga*MTU5MzY2NzYyMC4xNjI2MTg4NTE4*_ga_0204YNR4C1*MTY4NjgzNjE4Ni4yNDcuMS4xNjg2ODM3NDY1LjAuMC4w resources.motogp.com, ''MotoGP / GRAN PREMI CINZANO DE CATALUNYA / Race / Classification after 24 laps = 113.488 km''], objavljeno 18. lipnja 2006., preuzeto 15. lipnja 2023. </ref><ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/motogp/2006/gran-premi-cinzano-de-catalunya/classification motorsportstats.com, ''MotoGP / 2006 / CAT / Race''], pristupljeno 15. lipnja 2023. </ref><ref> {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/2006-catalan-motogp/ motorsportmagazine.com, ''2006 Catalan MotoGP''], pristupljeno 14. lipnja 2023. </ref> |- |'''8 ||<small> 24. lipnja 2006. ||{{Z|NIZ}} Assen ||''VN Nizozemske ||<small> ''A-Style TT Assen |{{Z|SAD}} John Hopkins ||Suzuki ||{{Z|SAD}} Nicky Hayden ||Honda |{{Z|SAD}} '''Nicky Hayden ||'''Honda ||{{Z|JAP}} Shinya Nakano ||Kawasaki ||{{Z|ŠPA}} Dani Pedrosa ||Honda |<ref> {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/2006/NED/MotoGP/RAC/Classification motogp.com, ''GP Results / 2006 / DUTCH TT / MotoGP / RAC''], pristupljeno 16. lipnja 2023. </ref><ref> {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2006/MotoGP/NED/RAC/classification.pdf?_ga=2.74924122.918496783.1686740057-1593667620.1626188518&_gl=1*37kodg*_ga*MTU5MzY2NzYyMC4xNjI2MTg4NTE4*_ga_0204YNR4C1*MTY4NjkxMTcwMS4yNDkuMS4xNjg2OTExNzI3LjAuMC4w resources.motogp.com, ''MotoGP / A-STYLE TT ASSEN / Race / Classification after 26 laps = 118.43 km''], objavljeno 24. lipnja 2006., preuzeto 16. lipnja 2023. </ref><ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/motogp/2006/a-style-tt-assen/classification/race motorsportstats.com, ''MotoGP / 2006 / NLD / Race''], pristupljeno 16. lipnja 2023. </ref><ref> {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/2006-dutch-tt-motogp/ motorsportmagazine.com, ''2006 Dutch TT MotoGP''], pristupljeno 14. lipnja 2023. </ref> |- |'''9 ||<small> 2. srpnja 2006. ||{{Z|UK}} Donnington Park ||''VN Britanije ||<small> ''GAS British Grand Prix |{{Z|ŠPA}} Dani Pedrosa ||Honda ||{{Z|ŠPA}} Dani Pedrosa ||Honda |{{Z|ŠPA}} '''Dani Pedrosa ||'''Honda ||{{Z|ITA}} Valentino Rossi ||Yamaha ||{{Z|ITA}} Marco Melandri ||Honda |<ref> {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/2006/GBR/MotoGP/RAC/Classification motogp.com, ''GP Results / 2006 / BRITISH GRAND PRIX / MotoGP / RAC''], pristupljeno 16. lipnja 2023. </ref><ref> {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2006/MotoGP/GBR/RAC/classification.pdf?_ga=2.37179368.918496783.1686740057-1593667620.1626188518&_gl=1*13e3d31*_ga*MTU5MzY2NzYyMC4xNjI2MTg4NTE4*_ga_0204YNR4C1*MTY4NjkxMTcwMS4yNDkuMS4xNjg2OTEyMTg5LjAuMC4w resources.motogp.com, ''MotoGP / GAS BRITISH GRAND PRIX / Race / Classification after 30 laps = 120.69 km''], objavljeno 2. srpnja 2006., preuzeto 16. lipnja 2023. </ref><ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/motogp/2006/gas-british-grand-prix/classification/race motorsportstats.com, ''MotoGP / 2006 / GBR / Race''], pristupljeno 16. lipnja 2023. </ref><ref> {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/2006-british-motogp/ motorsportmagazine.com, ''2006 British MotoGP''], pristupljeno 14. lipnja 2023. </ref> |- |'''10 ||<small> 16. srpnja 2006. ||{{Z|NJE}} Sachsenring ||''VN Njemačke ||<small> ''betandwin.com Motorrad Grand Prix Deutschland |{{Z|ŠPA}} Dani Pedrosa ||Honda ||{{Z|ŠPA}} Dani Pedrosa ||Honda |{{Z|ITA}} '''Valentino Rossi ||'''Yamaha ||{{Z|ITA}} Marco Melandri ||Honda ||{{Z|SAD}} Nicky Hayden ||Honda |<ref> {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/2006/GER/MotoGP/RAC/Classification motogp.com, ''GP Results / 2006 / GERMAN GRAND PRIX / MotoGP / RAC''], pristupljeno 19. lipnja 2023. </ref><ref> {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2006/MotoGP/GER/RAC/classification.pdf?_ga=2.119188041.1127999369.1687181705-1593667620.1626188518&_gl=1*o0cpua*_ga*MTU5MzY2NzYyMC4xNjI2MTg4NTE4*_ga_0204YNR4C1*MTY4NzE4MTcwNi4yNTEuMS4xNjg3MTgxNzU0LjAuMC4w resources.motogp.com, ''MotoGP / betandwin.com MOTORRAD GP DEUTSCHLAND / Race / Classification after 30 laps = 110.13 km''], objavljeno 16. srpnja 2006., preuzeto 19. lipnja 2023. </ref><ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/motogp/2006/betandwin-com-motorrad-grand-prix-deutschland/classification/race motorsportstats.com, ''MotoGP / 2006 / DEU / Race''], pristupljeno 19. lipnja 2023. </ref><ref> {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/2006-german-motogp/ motorsportmagazine.com, ''2006 German MotoGP''], pristupljeno 19. lipnja 2023. </ref> |- |'''11. ||<small> 23. srpnja 2006. ||{{Z|SAD}} Laguna Seca ||''VN SAD-a ||<small> ''Red Bull U.S. Grand Prix |{{Z|AUS}} Chris Vermeulen ||Suzuki ||{{Z|ŠPA}} Dani Pedrosa ||Honda |{{Z|SAD}} '''Nicky Hayden ||'''Honda ||{{Z|ŠPA}} Dani Pedrosa ||Honda ||{{Z|ITA}} Marco Melandri ||Honda |<ref> {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/2006/USA/MotoGP/RAC/Classification motogp.com, ''GP Results / 2006 / UNITED STATES GRAND PRIX / MotoGP / RAC''], pristupljeno 19. lipnja 2023. </ref><ref> {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2006/MotoGP/USA/RAC/classification.pdf?_ga=2.82570582.1127999369.1687181705-1593667620.1626188518&_gl=1*1x750y*_ga*MTU5MzY2NzYyMC4xNjI2MTg4NTE4*_ga_0204YNR4C1*MTY4NzE4MTcwNi4yNTEuMS4xNjg3MTgyMjYyLjAuMC4w resources.motogp.com, ''MotoGP / RED BULL U.S. GRAND PRIX / Race / Classification after 32 laps = 115.52 km''], objavljeno 23. srpnja 2006., preuzeto 19. lipnja 2023. </ref><ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/motogp/2006/red-bull-u-s-grand-prix/classification/race motorsportstats.com, ''MotoGP / 2006 / USA / Race''], pristupljeno 19. lipnja 2023. </ref><ref> {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/2006-united-states-motogp/ motorsportmagazine.com, ''2006 United States MotoGP''], pristupljeno 19. lipnja 2023. </ref> |- |'''12 ||<small> 20. kolovoza 2006. ||{{Z|ČEŠ}} Brno ||''VN Češke Republike ||<small> ''Gauloises Grand Prix České republiky |{{Z|ITA}} Valentino Rossi ||Yamaha ||{{Z|ITA}} Loris Capirossi ||Ducati |{{Z|ITA}} '''Loris Capirossi ||'''Ducati ||{{Z|ITA}} Valentino Rossi ||Yamaha ||{{Z|ŠPA}} Dani Pedrosa ||Honda |<ref> {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/2006/CZE/MotoGP/RAC/Classification motogp.com, ''GP Results / 2006 / Gauloises Grand Prix České republiky / MotoGP / RAC''], pristupljeno 19. lipnja 2023. </ref><ref> {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2006/MotoGP/CZE/RAC/classification.pdf?_ga=2.69321296.1127999369.1687181705-1593667620.1626188518&_gl=1*14qaai9*_ga*MTU5MzY2NzYyMC4xNjI2MTg4NTE4*_ga_0204YNR4C1*MTY4NzE4MTcwNi4yNTEuMS4xNjg3MTgzNDczLjAuMC4w resources.motogp.com, ''MotoGP / GAULOISES GRAND PRIX CESKE REPUBLIKY / Race / Classification after 22 laps = 118.866 km''], objavljeno 20. kolovoza 2006., preuzeto 19. lipnja 2023. </ref><ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/motogp/2006/gauloises-grand-prix-ceske-republiky/classification/race motorsportstats.com, ''MotoGP / 2006 / CZE / Race''], pristupljeno 19. lipnja 2023. </ref><ref> {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/2006-czech-motogp/ motorsportmagazine.com, ''2006 Czech MotoGP''], pristupljeno 19. lipnja 2023. </ref> |- |'''13 ||<small> 10. rujna 2006. ||{{Z|MALE}} Sepang ||''VN Malezije ||<small> ''Marlboro Malaysian Motorcycle Grand Prix |{{Z|ITA}} Valentino Rossi ||Yamaha ||{{Z|ITA}} Loris Capirossi ||Ducati |{{Z|ITA}} '''Valentino Rossi ||'''Yamaha ||{{Z|ITA}} Loris Capirossi ||Ducati ||{{Z|ŠPA}} Dani Pedrosa ||Honda |<ref> {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2006/MotoGP/MAL/RAC/classification.pdf?_ga=2.48800358.1127999369.1687181705-1593667620.1626188518&_gl=1*zrqfpz*_ga*MTU5MzY2NzYyMC4xNjI2MTg4NTE4*_ga_0204YNR4C1*MTY4NzE4MTcwNi4yNTEuMS4xNjg3MTg0MjM2LjAuMC4w resources.motogp.com, ''MotoGP / GMARLBORO MALAYSIAN MOTORCYCLE G.P. / Race / Classification after 21 laps = 116.508 km''], objavljeno 10. rujna 2006., preuzeto 19. lipnja 2023. </ref><ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/motogp/2006/marlboro-malaysian-motorcycle-grand-prix/classification/race motorsportstats.com, ''MotoGP / 2006 / MYS / Race''], pristupljeno 19. lipnja 2023. </ref><ref> {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/2006-malaysian-motogp/ motorsportmagazine.com, ''2006 Malaysian MotoGP''], pristupljeno 19. lipnja 2023. </ref> |- |'''14 ||<small> 1. rujna 2006. ||{{Z|AUS}} Phillip Island ||''VN Australije ||<small> ''GMC Australian Grand Prix |{{Z|SAD}} Nicky Hayden ||Honda ||{{Z|ITA}} Valentino Rossi ||Yamaha |{{Z|ITA}} '''Marco Melandri ||'''Honda ||{{Z|AUS}} Chris Vermeulen ||Suzuki ||{{Z|ITA}} Valentino Rossi ||Yamaha |<ref> {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/2006/AUS/MotoGP/RAC/Classification motogp.com, ''GP Results / 2006 / AUSTRALIAN GRAND PRIX / MotoGP / RAC''], pristupljeno 20. lipnja 2023. </ref><ref> {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2006/MotoGP/AUS/RAC/classification.pdf?_ga=2.148106615.1127999369.1687181705-1593667620.1626188518&_gl=1*dqur6a*_ga*MTU5MzY2NzYyMC4xNjI2MTg4NTE4*_ga_0204YNR4C1*MTY4NzE4MTcwNi4yNTEuMS4xNjg3MTg1NDk4LjAuMC4w resources.motogp.com, ''MotoGP / GMC AUSTRALIAN GRAND PRIX / Race / Classification after 26 laps = 115.648 km''], objavljeno 17. rujna 2006., preuzeto 20. lipnja 2023. </ref><ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/motogp/2006/gmc-australian-grand-prix/classification motorsportstats.com, ''MotoGP / 2006 / AUS / Race''], pristupljeno 20. lipnja 2023. </ref><ref> {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/2006-australian-motogp/ motorsportmagazine.com, ''2006 Australian MotoGP''], pristupljeno 20. lipnja 2023. </ref> |- |'''15 ||<small> 24. rujna 2006. ||{{Z|JAP}} Twin-Ring Motegi ||''VN Japana ||<small> ''A-Style Grand Prix of Japan |{{Z|ITA}} Loris Capirossi ||Ducati ||{{Z|ITA}} Valentino Rossi ||Yamaha |{{Z|ITA}} '''Loris Capirossi ||'''Ducati ||{{Z|ITA}} Valentino Rossi ||Yamaha ||{{Z|ITA}} Marco Melandri ||Honda |<ref> {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/2006/JPN/MotoGP/RAC/Classification motogp.com, ''GP Results / 2006 / JAPANESE GRAND PRIX / MotoGP / RAC''], pristupljeno 20. lipnja 2023. </ref><ref> {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2006/MotoGP/JPN/RAC/classification.pdf?_ga=2.85999642.304406660.1687277324-1593667620.1626188518&_gl=1*sfd74j*_ga*MTU5MzY2NzYyMC4xNjI2MTg4NTE4*_ga_0204YNR4C1*MTY4NzI3NzMyOS4yNTMuMS4xNjg3Mjc3ODY0LjAuMC4w resources.motogp.com, ''MotoGP / A-STYLE GRAND PRIX OF JAPAN / Race / Classification after 24 laps = 115.224 km''], objavljeno 24. rujna 2006., preuzeto 20. lipnja 2023. </ref><ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/motogp/2006/a-style-grand-prix-of-japan/classification/race motorsportstats.com, ''MotoGP / 2006 / JAP / Race''], pristupljeno 20. lipnja 2023. </ref><ref> {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/2006-japanese-motogp/ motorsportmagazine.com, ''2006 Japanese MotoGP''], pristupljeno 20. lipnja 2023. </ref> |- |'''16 ||<small> 15. listopada 2006. ||{{Z|POR}} Estoril ||''VN Portugala ||<small> ''bwin.com Grande Premio de Portugal |{{Z|ITA}} Valentino Rossi ||Yamaha ||{{Z|SAD}} Kenny Roberts Jr ||KR211V |{{Z|ŠPA}} '''Toni Elías ||'''Honda ||{{Z|ITA}} Valentino Rossi ||Yamaha ||{{Z|SAD}} Kenny Roberts Jr ||KR211V |<ref> {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/2006/POR/MotoGP/RAC/Classification motogp.com, ''GP Results / 2006 / PORTUGUESE GRAND PRIX / MotoGP / RAC''], pristupljeno 20. lipnja 2023. </ref><ref> {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2006/MotoGP/POR/RAC/classification.pdf?_ga=2.260022920.304406660.1687277324-1593667620.1626188518&_gl=1*1a31ku1*_ga*MTU5MzY2NzYyMC4xNjI2MTg4NTE4*_ga_0204YNR4C1*MTY4NzI3NzMyOS4yNTMuMS4xNjg3Mjc4MjMzLjAuMC4w resources.motogp.com, ''MotoGP / bwin.com GRANDE PREMIO DE PORTUGAL / Race / Classification after 28 laps = 117.096 km''], objavljeno 15. listopada 2006., preuzeto 20. lipnja 2023. </ref><ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/motogp/2006/bwin-com-grande-premio-de-portugal/classification/race motorsportstats.com, ''MotoGP / 2006 / PRT / Race''], pristupljeno 20. lipnja 2023. </ref><ref> {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/2006-portuguese-motogp/ motorsportmagazine.com, ''2006 Portuguese MotoGP''], pristupljeno 20. lipnja 2023. </ref> |- |'''17 ||<small> 29. listopada 2006. ||{{Z|ŠPA}} Valencia (Ricardo Tormo) ||''VN Zajednice Valencia ||<small> ''Gran Premio bwin.com de la Comunitat Valenciana |{{Z|ITA}} Valentino Rossi ||Yamaha ||{{Z|ITA}} Loris Capirossi ||Ducati |{{Z|AUS}} '''Troy Bayliss ||'''Ducati ||{{Z|ITA}} Loris Capirossi ||Ducati ||{{Z|SAD}} Nicky Hayden ||Honda |<ref>{{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/2006/VAL/MotoGP/RAC/Classification motogp.com, ''GP Results / 2006 / VALENCIA GRAND PRIX / MotoGP / RAC''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230621114850/https://www.motogp.com/en/gp-results/2006/VAL/MotoGP/RAC/Classification |date=21. lipnja 2023. }}, pristupljeno 21. lipnja 2023.</ref><ref> {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2006/MotoGP/VAL/RAC/classification.pdf?_ga=2.96890653.304406660.1687277324-1593667620.1626188518&_gl=1*v1baom*_ga*MTU5MzY2NzYyMC4xNjI2MTg4NTE4*_ga_0204YNR4C1*MTY4NzI3NzMyOS4yNTMuMS4xNjg3Mjc4NzE5LjAuMC4w resources.motogp.com, ''MotoGP / GP bwin.com DE LA COMUNITAT VALENCIANA / Race / Classification after 30 laps = 120.15 km''], objavljeno 29. listopada 2006., preuzeto 21. lipnja 2023. </ref><ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/motogp/2006/gran-premio-bwin-com-de-la-comunitat-valenciana/classification/race motorsportstats.com, ''MotoGP / 2006 / VAL / Race''], pristupljeno 21. lipnja 2023. </ref><ref> {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/2006-valencia-motogp/ motorsportmagazine.com, ''2006 Valencia MotoGP''], pristupljeno 21. lipnja 2023. </ref> |- |} <small> ''VN Nizozemske'' - također navedena kao ''Dutch TT'', odnosno ''TT Assen'' <br> ''VN Britanije'' - također navedena kao ''VN Velike Britanije'' <br> ''VN Zajednice Valencia'' - također navedena kao ''VN Valencije'' </small> == Poredak za vozače == ; Sustav bodovanja Bodove osvaja prvih 15 vozača u utrci. {| class="wikitable" style="font-size: 85%; text-align:center" |- !pozicija u utrci |bgcolor="gold"|'''1. ||bgcolor="silver"|'''2. ||bgcolor="goldenrod"|'''3. ||'''4. ||'''5. ||'''6. ||'''7. ||'''8. ||'''9. ||'''10. ||'''11. ||'''12. ||'''13. ||'''14. ||'''15. |- !bodovi |25 ||20 ||16 ||13 ||11 ||10 ||9 ||8 ||7 ||6 ||5 ||4 ||3 ||2 ||1 |- |} {| class="wikitable sortable" style="font-size: 90%" !mj. !!vozač !!konstruktor !!{{abbr|bm|broj motocikla}} !!momčad (tim) !!motocikl !!bodova |- bgcolor="gold" |'''1. ||{{Z|SAD}} '''[[Nicky Hayden]] ||'''[[Honda]] ||<center> '''69 ||<small> '''Repsol Honda Team ||<small> '''Honda RC211V ||align="right"|'''252 |- bgcolor="silver" |'''2. ||{{Z|ITA}} '''[[Valentino Rossi]] ||'''[[Yamaha]] ||<center> '''46 ||<small> '''Camel Yamaha Team ||<small> '''Yamaha YZR-M1 (OWR3) ||align="right"|'''247 |- bgcolor="goldenrod" |'''3. ||{{Z|ITA}} '''[[Loris Capirossi]] ||'''Ducati ||<center> '''65 ||<small> '''Ducati Marlboro Team ||<small> '''Ducati Desmosedici GP6 ||align="right"|'''229 |- |4. ||{{Z|ITA}} [[Marco Melandri]] ||Honda ||<center> 33 ||<small> Fortuna Honda ||<small> Honda RC211V ||align="right"|228 |- |5. ||{{Z|ŠPA}} [[Dani Pedrosa]] ||Honda ||<center> 26 ||<small> Repsol Honda Team ||<small> Honda RC211V ||align="right"|215 |- |6. ||{{Z|SAD}} [[Kenny Roberts Junior|Kenny Roberts Jr]] ||KR211V <br> KR ||<center> 10 ||<small> Team Roberts ||<small> KR211V ||align="right"|134 |- |7. ||{{Z|SAD}} [[Colin Edwards]] ||Yamaha ||<center> 5 ||<small> Camel Yamaha Team ||<small> Yamaha YZR-M1 (OWR3) ||align="right"|124 |- |8. ||{{Z|AUS}} [[Casey Stoner]] ||Honda ||<center> 27 ||<small> Honda LCR ||<small> Honda RC211V ||align="right"|119 |- |9. ||{{Z|ŠPA}} [[Toni Elías]] ||Honda ||<center> 24 ||<small> Fortuna Honda ||<small> Honda RC211V ||rowspan="2" align="right"|116 |- |10. ||{{Z|SAD}} John Hopkins ||[[Suzuki]] ||<center> 21 ||<small> Rizla Suzuki MotoGP ||<small> Suzuki GSV-R |- |11. ||{{Z|AUS}} [[Chris Vermeulen]] ||Suzuki ||<center> 71 ||<small> Rizla Suzuki MotoGP ||<small> Suzuki GSV-R ||align="right"|98 |- |12. ||{{Z|JAP}} Makoto Tamada ||Honda ||<center> 6 ||<small> Konica Minolta Honda ||<small> Honda RC211V ||align="right"|96 |- |13. ||{{Z|ŠPA}} [[Sete Gibernau]] ||Ducati ||<center> 15 ||<small> Ducati Marlboro Team ||<small> Ducati Desmosedici GP6 ||align="right"|95 |- |14. ||{{Z|JAP}} [[Shinya Nakano]] ||Kawasaki ||<center> 56 ||<small> Kawasaki Racing Team ||<small> Kawasaki Ninja ZX-RR ||align="right"|92 |- |15. ||{{Z|ŠPA}} [[Carlos Checa]] ||Yamaha ||<center> 7 ||<small> Tech 3 Yamaha ||<small> Yamaha YZR-M1 (OWR3) ||align="right"|75 |- |16. ||{{Z|FRA}} [[Randy de Puniet]] ||Kawasaki ||<center> 17 ||<small> Kawasaki Racing Team ||<small> Kawasaki Ninja ZX-RR ||align="right"|37 |- |17. ||{{Z|NJE}} Alex Hofmann ||Ducati ||<center> 66 ||<small> Pramac d'Antín MotoGP <br> Ducati Marlboro Team ||<small> Ducati Desmosedici GP5 <br> Ducati Desmosedici GP6 ||align="right"|30 |- |18. ||{{Z|UK}} James Ellison ||Yamaha ||<center> 77 ||<small> Tech 3 Yamaha ||<small> Yamaha YZR-M1 (OWR3) ||align="right"|26 |- |19. ||{{Z|AUS}} [[Troy Bayliss]] ||Ducati ||<center> 12 ||<small> Ducati Marlboro Team ||<small> Ducati Desmosedici GP6 ||align="right"|25 |- |20. ||{{Z|ŠPA}} José Luis Cardoso ||Ducati ||<center> 30 ||<small> Pramac d'Antín MotoGP ||<small> Ducati Desmosedici GP5 ||align="right"|10 |- |21. ||{{Z|JAP}} Kousuke Akiyoshi ||Suzuki ||<center> 64 ||<small> Team Suzuki MotoGP ||<small> Suzuki GSV-R ||align="right"|3 |- |22. ||{{Z|AUS}} Garry McCoy ||Ilmor <br> Ilmor X3 ||<center> 8 ||<small> Ilmor SRT ||<small> Ilmor X3 ||align="right"|2 |- |} <small> u ljestvici vozači koji su osvojili bodove u prvenstvu </small> == Poredak za konstruktore == ; Sustav bodovanja Bodove za proizvođača osvaja najbolje plasirani motocikl proizvođača među prvih 15 u utrci. {| class="wikitable" style="font-size: 85%; text-align:center" |- !pozicija u utrci |bgcolor="gold"|'''1. ||bgcolor="silver"|'''2. ||bgcolor="goldenrod"|'''3. ||'''4. ||'''5. ||'''6. ||'''7. ||'''8. ||'''9. ||'''10. ||'''11. ||'''12. ||'''13. ||'''14. ||'''15. |- !bodovi |25 ||20 ||16 ||13 ||11 ||10 ||9 ||8 ||7 ||6 ||5 ||4 ||3 ||2 ||1 |- |} ''[[Honda]]'' prvak u poretku konstruktora. {| class="wikitable sortable" style="font-size: 90%" !mj. !!konstruktor !!bod |- bgcolor="gold" |'''1. ||{{Z|JAP}} '''[[Honda]] ||align="right"|''' 360 |- bgcolor="silver" |'''2. ||{{Z|JAP}} '''[[Yamaha]] ||align="right"|''' 289 |- bgcolor="goldenrod" |'''3. ||{{Z|ITA}} '''Ducati ||align="right"|''' 248 |- |4. ||{{Z|JAP}} [[Suzuki]] ||align="right"| 151 |- |5. ||{{Z|SAD}} KR211V <br> <small> {{Z|SAD}} ''KR'' <br> {{Z|SAD}}{{Z|JAP}} ''KR-Honda'' </small> ||align="right"| 134 |- |6. ||{{Z|JAP}} Kawasaki ||align="right"| 109 |- |7. ||{{Z|UK}} Ilmor X3 <br> <small> {{Z|UK}} ''Ilmor'' </small> ||align="right"| 2 |- |} <small> u ljestvici konstruktori koji su osvojili bodove u prvenstvu </small> == Poredak za momčadi (timove) == ; Sustav bodovanja Bodove za timove (momčadi) osvajaju vozači tima koji su plasirani među prvih 15 u utrci, ujedno i osvajači bodova za poredak vozača. {| class="wikitable" style="font-size: 85%; text-align:center" |- !pozicija u utrci |bgcolor="gold"|'''1. ||bgcolor="silver"|'''2. ||bgcolor="goldenrod"|'''3. ||'''4. ||'''5. ||'''6. ||'''7. ||'''8. ||'''9. ||'''10. ||'''11. ||'''12. ||'''13. ||'''14. ||'''15. |- !bodovi |25 ||20 ||16 ||13 ||11 ||10 ||9 ||8 ||7 ||6 ||5 ||4 ||3 ||2 ||1 |- |} ''Repsol Honda Team'' (tvornička momčad ''[[Honda|Honde]]'') osvojila prvenstvo za momčadi. {| class="wikitable sortable" style="font-size: 90%" !mj. !!momčad !!konstruktor !!bod |- bgcolor="gold" |'''1. ||{{Z|JAP}} '''Repsol Honda Team ||'''[[Honda]] ||align="right"|''' 467 |- bgcolor="silver" |'''2. ||{{Z|JAP}}{{Z|ITA}} '''Camel Yamaha Team ||'''[[Yamaha]] ||align="right"|''' 371 |- bgcolor="goldenrod" |'''3. ||{{Z|ITA}} '''Ducati Marlboro Team ||'''Ducati ||align="right"|''' 356 |- |4. ||{{Z|ITA}} Fortuna Honda ||Honda ||align="right"| 344 |- |5. ||{{Z|JAP}}{{Z|UK}} Rizla Suzuki MotoGP ||[[Suzuki]] ||align="right"| 214 |- |6. ||{{Z|SAD}} Team Roberts ||KR211V ||align="right"| 134 |- |7. ||{{Z|JAP}} Kawasaki Racing Team ||Kawasaki ||align="right"| 129 |- |8. ||{{Z|MNK}}{{Z|ITA}} Honda LCR ||Honda ||align="right"| 119 |- |9. ||{{Z|FRA}} Tech 3 Yamaha ||Yamaha ||align="right"| 101 |- |10. ||{{Z|MNK}} Konica Minolta Honda ||Honda ||align="right"|96 |- |11. ||{{Z|ITA}}{{Z|ŠPA}} Pramac d'Antín MotoGP ||Ducati ||align="right"| 33 |- |} <small> u ljestvici momčadi (timovi) koji su osvojili bodove u prvenstvu </small> == Povezani članci == * [[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu]] == Vanjske poveznice == * {{en icon}} [https://www.motogp.com motogp.com] * {{fra icon}} [http://racingmemo.free.fr/MOTO-GP-CH%20MONDE.htm racingmemo.free.fr, ''LES CHAMPIONNATS DU MONDE DE VITESSE MOTO''] * {{en icon}} [https://motorsportstats.com/series/motogp/summary/2022 motorsportstats.com, ''MotoGP''] * {{fra icon}} [http://www.pilotegpmoto.com pilotegpmoto.com] * {{nld icon}} [https://web.archive.org/web/20150725172956/http://www.jumpingjack.nl/GP-races_Index.htm jumpingjack.nl, ''Alle Grand-Prix uitslagen en bijzonderheden, van 1973 (het jaar dat Jack begon met racen) tot heden.''] * {{en icon}} [https://www.motorsport-archive.com/results/series/67 motorsport-archive.com, ''MotoGP World Championship :: Overview''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230529225755/https://www.motorsport-archive.com/results/series/67 |date=29. svibnja 2023. }} * {{en icon}} [https://www.the-sports.org/moto-moto-gp-presentation-medal-winners-sup405.html the-sports.org, ''Moto - Moto GP - Prize list''] * {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/series/motogp/ motorsportmagazine.com, ''World Motorcycle Championship / MotoGP''] * {{en icon}} [http://motorsporttop20.com/motorcycle-championships-world/ motorsporttop20.com, ''Motorcycle Championships''] * {{en icon}} [https://www.progcovers.com/motor/fimgrandprix.html progcovers.com, ''Motor Racing Programme Covers / FIM Grand Prix World Championship Programmes / 500cc Class / MotoGP''] * {{en icon}} [https://en.wikipedia.org/wiki/2006_Grand_Prix_motorcycle_racing_season en.wikipedia.org, ''2006 Grand Prix motorcycle racing season''] * {{it icon}} [https://it.wikipedia.org/wiki/Motomondiale_2006 it.wikipedia.org, ''Motomondiale 2006''] * {{it icon}} [https://it.wikipedia.org/wiki/Risultati_del_motomondiale_2006 it.wikipedia.org, ''Risultati del motomondiale 2006''] * {{es icon}} [https://es.wikipedia.org/wiki/Temporada_2006_del_Campeonato_del_Mundo_de_Motociclismo es.wikipedia.org, ''Temporada 2006 del Campeonato del Mundo de Motociclismo''] == Izvori == <small> * {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/2006/SPA/MotoGP/RAC/Classification motogp.com, ''GP Results / 2006 / MotoGP / RAC''], pristupljeno 29. svibnja 2023. * {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/world-standing/2006/MotoGP/Championship motogp.com, ''Championship Standings MotoGP™ 2006''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230529155632/https://www.motogp.com/en/world-standing/2006/MotoGP/Championship |date=29. svibnja 2023. }}, pristupljeno 29. svibnja 2023. * {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2006/MotoGP/VAL/world%2bstanding.pdf?_ga=2.136028145.1733817736.1685368864-1593667620.1626188518&_gl=1*ydhekr*_ga*MTU5MzY2NzYyMC4xNjI2MTg4NTE4*_ga_0204YNR4C1*MTY4NTM2ODg2Ny4yNDEuMS4xNjg1MzY5MDM2LjAuMC4w resources.motogp.com, resources.motogp.com, ''MotoGP / GP bwin.com DE LA COMUNITAT VALENCIANA / World Championship Classification / (Rider / Constructor / Team)'' (konačni poredak)], objavljeno 29. listopada 2006., preuzeto 29. svibnja 2023. * {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/statistics/gp-race-winners/2006/All-circuits/MotoGP/All-countries/?page=1 motogp.com, ''Statistics / 2006 / MotoGP / Grand Prix Race Winners''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230529154131/https://www.motogp.com/en/statistics/gp-race-winners/2006/All-circuits/MotoGP/All-countries/?page=1 |date=29. svibnja 2023. }}, pristupljeno 29. svibnja 2023. * {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/statistics/riders-stats/2006/All-circuits/MotoGP/All-countries/fast-lap/?page=1 motogp.com, ''Statistics / 2006 / MotoGP / Riders stats / Race fastets laps''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230529154132/https://www.motogp.com/en/statistics/riders-stats/2006/All-circuits/MotoGP/All-countries/fast-lap/?page=1 |date=29. svibnja 2023. }}, pristupljeno 29. svibnja 2023. * {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/statistics/riders-stats/2006/All-circuits/MotoGP/All-countries/podiums/?page=1 motogp.com, ''Statistics / 2006 / MotoGP / Riders stats / Grand Prix podiums''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230529155635/https://www.motogp.com/en/statistics/riders-stats/2006/All-circuits/MotoGP/All-countries/podiums/?page=1 |date=29. svibnja 2023. }}, pristupljeno 29. svibnja 2023. * {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/statistics/riders-stats/2006/All-circuits/MotoGP/All-countries/poles/?page=1 motogp.com, ''Statistics / 2006 / MotoGP / Riders stats / Poles''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230529154130/https://www.motogp.com/en/statistics/riders-stats/2006/All-circuits/MotoGP/All-countries/poles/?page=1 |date=29. svibnja 2023. }}, pristupljeno 29. svibnja 2023. * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20230529154132/https://motorsportstats.com/series/motogp/summary/2006 motorsportstats.com, ''MotoGP / 2006 / Summary''], pristupljeno 29. svibnja 2023. * {{en icon}} [https://motorsportstats.com/series/motogp/calendar/2006 motorsportstats.com, ''MotoGP / 2006 / Calendar''], pristupljeno 29. svibnja 2023. * {{en icon}} [https://motorsportstats.com/series/motogp/standings/2006 motorsportstats.com, ''MotoGP / 2006 / Standings''], pristupljeno 29. svibnja 2023. * {{en icon}} [https://motorsportstats.com/series/motogp/results/2006 motorsportstats.com, ''MotoGP / 2006 / Results''], pristupljeno 29. svibnja 2023. * {{fra icon}} [http://racingmemo.free.fr/MOTO-GP-classements_06-999.htm racingmemo.free.fr, ''CHAMPIONNAT DU MONDE DE VITESSE MOTO - CLASSEMENTS COMPLETS - 2006- MotoGP''], pristupljeno 29. svibnja 2023. * {{fra icon}} [http://racingmemo.free.fr/M%20GP%20grilles/grille%202006%20mGP.htm racingmemo.free.fr, ''Grille de classement complète, essais et courses. - 2006 - MotoGP''], pristupljeno 29. svibnja 2023. * {{fra icon}} [http://racingmemo.free.fr/MOTO-GP-2006.htm racingmemo.free.fr, ''Les Championnats du Monde de Courses sur Route L'année 2006''], pristupljeno 29. svibnja 2023. * {{nld icon}} [https://web.archive.org/web/20150725170524/http://www.jumpingjack.nl/GP-races_2006_heden.htm jumpingjack.nl, ''2006 - GP''], wayback arhiva * {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/championships/2006-world-motorcycle-championship/ motorsportmagazine.com, ''2006 World Motorcycle Championship''], pristupljeno 29. svibnja 2023. * {{en icon}} [https://www.the-sports.org/moto-2006-moto-gp-epr3606.html the-sports.org, ''Moto GP 2006''], pristupljeno 29. svibnja 2023. * {{en icon}} [https://www.the-sports.org/moto-calendar-2006-s13-c0-b0-g37-u51.html the-sports.org, ''Moto : Results and calendar for the season 2006''], pristupljeno 29. svibnja 2023. * {{en icon}} [https://www.motorsport-archive.com/results/season/2587 motorsport-archive.com, ''MotoGP World Championship 2006 :: Schedule and Standings''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230206124820/https://www.motorsport-archive.com/results/season/2587 |date=6. veljače 2023. }}, pristupljeno 29. svibnja 2023. * {{en icon}} [https://www.motorsport-archive.com/results/season/driver2/id/2587 motorsport-archive.com, ''MotoGP World Championship 2006 :: Drivers''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230529154133/https://www.motorsport-archive.com/results/season/driver2/id/2587 |date=29. svibnja 2023. }}, pristupljeno 29. svibnja 2023. * {{en icon}} [http://motorsporttop20.com/wp-content/uploads/2022/11/2.500cc-MotoGP-1.pdf motorsporttop20.com, ''FICM 500cc GRAND PRIX EUROPEAN CHAMPIONSHIP (1938-39) / FIM 500cc GRAND PRIX WORLD CHAMPIONSHIP (1949-2001) / FIM MOTO GP WORLD CHAMPIONSHIP (since 2002)''], preuzeto 29. svibnja 2023. * {{deu icon}} [https://web.archive.org/web/20160902140416/http://www.motorrad-autogrammkarten.de/motorradsport-statistik/grand-prix-wm-podium/year_stat/2006.html motorrad-autogrammkarten.de, ''Grand Prix Motorrad Weltmeisterschaft Podium / 2006''], wayback arhiva * {{en icon}} [https://www.progcovers.com/motor/motogp2006.html progcovers.com, ''Motor Racing Programme Covers / 2006 MotoGP (FIM Grand Prix World Championship) Programmes''], pristupljeno 29. svibnja 2023. * {{fra icon}} [http://www.pilotegpmoto.com/2006.pdf pilotegpmoto.com, ''PROGRAMMES 2006''], preuzeto 29. svibnja 2023. * {{en icon}} [https://global.yamaha-motor.com/race/wgp-50th/race_archive/season2000_10/2006/ global.yamaha-motor.com, ''2006 - Rossi ranked 2nd, misses consecutive titles''], prostupljeno 29. svibnja 2023. {{izvori|53em}} </small> {{Sezone Svjetskog prvenstva u motociklizmu}} {{Svjetski prvaci u MotoGP/500cc}} [[Kategorija:Sezone Svjetskog prvenstva u motociklizmu – MotoGP|2006 1 MotoGP]] 6x34jv4w5wi0lreleillqxmr0g0np4d 0 742879 7615854 7245778 2026-10-09T21:43:19Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.6 7615854 wikitext text/x-wiki  [[Datoteka:Not_too_bright._(3678784084).jpg|mini| Turist na nesigurnoj udaljenosti od [[Bizon|bizona]]]] '''Touron''' je jedan od onih pejorativnih naziva koji nastaje spajanjem riječi "turist" i "moron", koristeći se kako bi se opisala osoba koja tijekom svog odmora čini izuzetno puno gluposti.<ref name="Colorado2">{{Citation|last=Hannigan|first=Patrick|title=Yes, we are all tourons|journal=Colorado Central Magazine|url=http://cozine.com/2007-august/yes-we-are-all-tourons/|date=August 2007|orig-year=1972|accessdate=6. lipnja 2023.|archive-date=13. prosinca 2013.|archive-url=https://web.archive.org/web/20131213053325/http://cozine.com/2007-august/yes-we-are-all-tourons/|url-status=dead}}</ref> Ovaj je izraz posebno čest u govoru parkovnih čuvara, koji ga koriste kako bi opisali način na koji neki turisti ponašaju prilikom posjete [[Nacionalni park|nacionalnom parku]].<ref name="Dickson20102">{{cite book|last=Dickson|first=Paul|url=https://books.google.com/books?id=ETw15ZfcSqEC&pg=RA2-PR14|title=Slang: The Topical Dictionary of Americanisms|date=1 September 2010|publisher=Bloomsbury Publishing|isbn=978-0-8027-1849-5|pages=2–}}</ref> Ovaj izraz naglašava nedostatak znanja i često se koristi u različitim [[Supkultura|subkulturama]]. Također se upotrebljava za opisivanje turista generalno, kada se nalaze izvan svoje uobičajene "zone udobnosti".<ref name="Reid20062">{{cite book|last=Reid|first=Luc|url=https://archive.org/details/isbn_9781582974231|title=Talk the Talk: The Slang of 65 American Subcultures|date=4 September 2006|publisher=Writer's Digest Books|isbn=978-1-59963-375-6|pages=[https://archive.org/details/isbn_9781582974231/page/179 179]–|url-access=registration}}</ref> == Etimologija == Prvi zapisi o izrazu "turon" potječu iz rujna 1987. godine u članku "Reći što?" objavljenom u ''[[The Washington Post|The Washington Postu]]'', koji ga definira kao turista koji je obično dosadan. Godine 1991., izraz se spominje u članku "The Road Toad" objavljenom u ''Orlando Sentinelu'', koji opisuje turista koji putuje na US 192 i State Road 535, i naziva ih "touronima" - kombinacijom turista i morona prema lokalnom DJ-u.<ref>{{cite web|last=McFedries|first=Paul|date=March 26, 2003|title=Logophilia Limited|url=http://wordspy.com/words/touron.asp|access-date=2013-12-12|publisher=Paul McFedries and Logophilia Limited}}</ref> Ti turisti često neočekivano izvode polukružne manevere s lijevog traka, što rezultira sudarima između vozila iza njih. Služba nacionalnog parka redovito upozorava posjetitelje na opasnosti divljih životinja i okoliša. Na [[Internet|internetu]] se često dijele slike i videozapisi turista koji su se našli u opasnim situacijama, prikazujući njihovo, često šokantno, ponašanje.<ref>{{cite news|date=July 6, 2011|title=YouTube videos evidence of tourons' arrival in Yellowstone|newspaper=The Billings Gazette|publisher=The Billings Gazette|url=http://billingsgazette.com/lifestyles/recreation/gazoutdoors/youtube-videos-evidence-of-tourons-arrival-in-yellowstone/article_5eb38714-80de-5f58-a749-8696e90a4fd9.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20131226040000/http://billingsgazette.com/lifestyles/recreation/gazoutdoors/youtube-videos-evidence-of-tourons-arrival-in-yellowstone/article_5eb38714-80de-5f58-a749-8696e90a4fd9.html|archive-date=26. prosinca 2013.|access-date=6. lipnja 2023.|url-status=dead}}</ref> Turisti koji se ponašaju kao touroni često voze neregularno. Česta je pojava vidjeti vozila zaustavljena nasred ceste čim ugledaju [[Obični jelen|jelena]]. Vozači i putnici izlaze iz vozila kako bi fotografirali, što rezultira kilometarskim zastojevima u prometu. Izraz se koristi kao humoristička obrana od uobičajenog pogoršanja koje lokalno stanovništvo turističkih područja doživljava zbog stalne izloženosti turistima. <ref name="Colorado3">{{Citation|last=Hannigan|first=Patrick|title=Yes, we are all tourons|journal=Colorado Central Magazine|url=http://cozine.com/2007-august/yes-we-are-all-tourons/|date=August 2007|orig-year=1972|accessdate=6. lipnja 2023.|archive-date=13. prosinca 2013.|archive-url=https://web.archive.org/web/20131213053325/http://cozine.com/2007-august/yes-we-are-all-tourons/|url-status=dead}}</ref> Tvrdi se da svatko postaje putnik kada se nađe izvan svojeg doma i udaljen od poznatog okruženja.<ref name="Colorado5">{{Citation|last=Hannigan|first=Patrick|title=Yes, we are all tourons|journal=Colorado Central Magazine|url=http://cozine.com/2007-august/yes-we-are-all-tourons/|date=August 2007|orig-year=1972|accessdate=6. lipnja 2023.|archive-date=13. prosinca 2013.|archive-url=https://web.archive.org/web/20131213053325/http://cozine.com/2007-august/yes-we-are-all-tourons/|url-status=dead}}</ref> Sama činjenica da se osobe nađu kao putnici na stranoj lokaciji može ih kvalificirati kao turone.<ref name="The Great Touron King2">{{cite web|last=Timmerman|first=Kelsey|date=2010-08-19|title=Invoking the Great Touron King|url=http://whereamiwearing.com/2010/08/invoking-the-great-touron-king/|access-date=2013-12-12|publisher=WhereamIwearing.com|archive-date=3. srpnja 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20230703092042/http://whereamiwearing.com/2010/08/invoking-the-great-touron-king/|url-status=dead}}</ref> Autor Kelsey Timmerman vjeruje da je turon "djelomično željni turist, a djelomično dobronamjerni moron". Turisti postaju touronci zbog svoje reakcije ignoriranja opasnosti na mjesta koja nisu nikada ranije posjetili, zbog veće znatiželje.<ref name="The Great Touron King3">{{cite web|last=Timmerman|first=Kelsey|date=2010-08-19|title=Invoking the Great Touron King|url=http://whereamiwearing.com/2010/08/invoking-the-great-touron-king/|access-date=2013-12-12|publisher=WhereamIwearing.com|archive-date=3. srpnja 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20230703092042/http://whereamiwearing.com/2010/08/invoking-the-great-touron-king/|url-status=dead}}</ref> == Izvori == <references group="" responsive="0"></references> == Vanjske poveznice == * [http://landlopers.com/2010/06/29/dont-touron/ Nemojte biti Touron] blog kao što je spomenula Kelsey Timmerman u članku. [[Kategorija:Turizam]] neye997q242zg0kfopmx268je5ofj4l 0 745464 7615694 7608637 2026-10-09T14:09:18Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.6 7615694 wikitext text/x-wiki '''[[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu]]''' u klasi '''''500cc''''' za 2000. godinu je osvojio [[SAD|američki]] vozač [[Kenny Roberts Junior]] na motociklu ''[[Suzuki|Suzuki RGV 500]]'' u momčadi ''Telefónica Movistar Suzuki ''. == Raspored utrka i osvajači postolja == 2000. godine je bilo na rasporedu 16 trkačih vikenda ''[[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu|Svjetskog prvenstva]]'' i na svima su vožene utrke u klasi ''500cc''. {| class="wikitable sortable" style="font-size: 80%" !{{abbr|rb|redni broj utrke u klasi u prvenstvu}} !!{{abbr|datum|datum održavanja utrke}} !!staza !!{{abbr|utrka|''Velika nagrada''}} !!width="10%"|službeni naziv utrke !!{{abbr|pole poz.|1. startna pozicija}} !!{{abbr|motocikl|motocikl na 1. startnoj poziciji}} !!{{abbr|naj.krug|najbrži krug}} !!motocikl !!pobjednik !!motocikl !!drugoplasirani !!motocikl !!trećeplasirani !!motocikl !!{{abbr|izvj.|izvor ili izvještaj za utrku}} |- |'''1 ||<small> 19. ožujka 2000. ||{{Z|JAR}} Phakisa Freeway ||''VN Južne Afrike ||<small> ''Gauloises Africa's Grand Prix |{{Z|ŠPA}} Sete Gibernau ||Honda ||{{Z|ITA}} Valentino Rossi ||Honda |{{Z|AUS}} '''Garry McCoy ||'''Yamaha ||{{Z|ŠPA}} Carlos Checa ||Yamaha ||{{Z|ITA}} Loris Capirossi ||Honda |<ref name="jumpingjack_2000"> {{nld icon}} [https://web.archive.org/web/20150725154430/http://www.jumpingjack.nl/GP-races_2000_heden.htm jumpingjack.nl, ''2000 - GP''], wayback arhiva </ref><ref name="racingmemo_2000_GP"> {{fra icon}} [http://racingmemo.free.fr/MOTO-GP-2000.htm racingmemo.free.fr, ''Les Championnats du Monde de Courses sur Route - L'année 2000''], pristupljeno 5. kolovoza 2023. </ref><ref name="racingmemo_2000_500cc_grille"> {{fra icon}} [http://racingmemo.free.fr/M%20GP%20grilles/grille%202000%20500.htm racingmemo.free.fr, ''Grille de classement complète, essais et courses. - 2000 - 500cc''], pristupljeno 5. kolovoza 2023. </ref><ref name="pilotegp_2000"> {{fra icon}} [https://web.archive.org/web/20211231150940/http://www.pilotegpmoto.com/gp-2000.pdf pilotegpmoto.com, ''GP 2000''], wayback arhiva </ref><ref name="MA-de_2000"> {{deu icon}} [https://web.archive.org/web/20160902134620/http://www.motorrad-autogrammkarten.de/motorradsport-statistik/grand-prix-wm-podium/year_stat/2000.html motorrad-autogrammkarten.de, ''Grand Prix Motorrad Weltmeisterschaft Podium / 2000''], wayback arhiva </ref><ref> {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/2000/rsa/500cc/rac/classification motogp.com, ''RESULTS / 2000 / SOUTH AFRICAN GRAND PRIX 2000 / 500cc / RAC''], pristupljeno 5. kolovoza 2023. </ref><ref> {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2000/500cc/RSA/RAC/classification.pdf resources.motogp.com, ''500cc / GAULOISES AFRICA'S GRAND PRIX / Race Classification after 28 laps = 118.776 km''], objavljeno 19. ožujka 2000., preuzeto 5. kolovoza 2023. </ref><ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/motogp/2000/gauloises-africas-grand-prix/classification/race motorsportstats.com, ''MotoGP / 2000 / ZAF / Race''], pristupljeno 5. kolovoza 2023. </ref><ref> {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/2000-south-african-motogp/ motorsportmagazine.com, ''2000 South African MotoGP''], pristupljeno 5. kolovoza 2023. </ref> |- |'''2 ||<small> 2. travnja 2000. ||{{Z|MALE}} Sepang ||''VN Malezije ||<small> ''Malaysian Motorcycle Grand Prix |{{Z|SAD}} Kenny Roberts Jr. ||Suzuki ||{{Z|SAD}} Kenny Roberts Jr. ||Suzuki |{{Z|SAD}} '''Kenny Roberts Jr. ||'''Suzuki ||{{Z|ŠPA}} Carlos Checa ||Yamaha ||{{Z|AUS}} Garry McCoy ||Yamaha |<ref name="jumpingjack_2000"/><ref name="racingmemo_2000_GP"/><ref name="racingmemo_2000_500cc_grille"/><ref name="pilotegp_2000"/><ref name="MA-de_2000"/><ref> {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/2000/mal/500cc/rac/classification motogp.com, ''RESULTS / 2000 / MALAYSIAN GRAND PRIX 2000 / 500cc / RAC''], pristupljeno 5. kolovoza 2023. </ref><ref> {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2000/500cc/MAL/RAC/classification.pdf resources.motogp.com, ''500cc / MALAYSIAN GRAND PRIX / Race Classification after 15 laps = 83.22 km''], objavljeno 2. travnja 2000., preuzeto 5. kolovoza 2023. </ref><ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/motogp/2000/malaysian-grand-prix/classification/race motorsportstats.com, ''MotoGP / 2000 / MYS / Race''], pristupljeno 5. kolovoza 2023. </ref><ref> {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/2000-malaysian-motogp/ motorsportmagazine.com, ''2000 Malaysian MotoGP''], pristupljeno 5. kolovoza 2023. </ref> |- |'''3 ||<small> 9. travnja 2000. ||{{Z|JAP}} [[Staza Suzuka|Suzuka]] ||''VN Japana ||<small> ''Marlboro Grand Prix of Japan |{{Z|SAD}} Kenny Roberts Jr. ||Suzuki ||{{Z|SAD}} Kenny Roberts Jr. ||Suzuki |{{Z|JAP}} '''Norifumi Abe ||'''Yamaha ||{{Z|SAD}} Kenny Roberts Jr. ||Suzuki ||{{Z|JAP}} Tadayuki Okada ||Honda |<ref name="jumpingjack_2000"/><ref name="racingmemo_2000_GP"/><ref name="racingmemo_2000_500cc_grille"/><ref name="pilotegp_2000"/><ref name="MA-de_2000"/><ref> {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/2000/jpn/500cc/rac/classification motogp.com, ''RESULTS / 2000 / JAPANESE GRAND PRIX 2000 / 500cc / RAC''], pristupljeno 5. kolovoza 2023. </ref><ref> {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2000/500cc/JPN/RAC/classification.pdf resources.motogp.com, ''500cc / MARLBORO GRAND PRIX OF JAPAN / Race Classification after 21 laps = 123.144 km''], objavljeno 9. travnja 2000., preuzeto 5. kolovoza 2023. </ref><ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/motogp/2000/marlboro-grand-prix-of-japan/classification motorsportstats.com, ''MotoGP / 2000 / JPN / Race''], pristupljeno 5. kolovoza 2023. </ref><ref> {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/2000-japanese-motogp/ motorsportmagazine.com, ''2000 Japanese MotoGP''], pristupljeno 5. kolovoza 2023. </ref> |- |'''4 ||<small> 30. travnja 2000. ||{{Z|ŠPA}} Jerez ||''VN Španjolske ||<small> ''Gran Premio Marlboro de España |{{Z|ITA}} Max Biaggi ||Yamaha ||{{Z|SAD}} Kenny Roberts Jr. ||Suzuki |{{Z|SAD}} '''Kenny Roberts Jr. ||'''Suzuki ||{{Z|ŠPA}} Carlos Checa ||Yamaha ||{{Z|ITA}} Valentino Rossi ||Honda |<ref name="jumpingjack_2000"/><ref name="racingmemo_2000_GP"/><ref name="racingmemo_2000_500cc_grille"/><ref name="pilotegp_2000"/><ref name="MA-de_2000"/><ref> {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/2000/spa/500cc/rac/classification motogp.com, ''RESULTS / 2000 / SPANISH GRAND PRIX 2000 / 500cc / RAC''], pristupljeno 5. kolovoza 2023. </ref><ref> {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2000/500cc/SPA/RAC2/classification.pdf resources.motogp.com, ''500cc / GRAN PREMIO MARLBORO DE ESPAÑA / Race Classification after 26 laps = 114.998 km''], objavljeno 30. travnja 2000., preuzeto 5. kolovoza 2023. </ref><ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/motogp/2000/gran-premio-marlboro-de-espana/classification/race motorsportstats.com, ''MotoGP / 2000 / ESP / Race''], pristupljeno 5. kolovoza 2023. </ref><ref> {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/2000-spanish-motogp/ motorsportmagazine.com, ''2000 Spanish MotoGP''], pristupljeno 5. kolovoza 2023. </ref> |- |'''5 ||<small> 14. svibnja 2000. ||{{Z|FRA}} Le Mans - Bugatti ||''VN Francuske ||<small> ''Grand Prix Polini de France |{{Z|ITA}} Max Biaggi ||Yamaha ||{{Z|ITA}} Valentino Rossi ||Honda |{{Z|ŠPA}} '''Àlex Crivillé ||'''Honda ||{{Z|JAP}} Norifumi Abe ||Yamaha ||{{Z|ITA}} Valentino Rossi ||Honda |<ref name="jumpingjack_2000"/><ref name="racingmemo_2000_GP"/><ref name="racingmemo_2000_500cc_grille"/><ref name="pilotegp_2000"/><ref name="MA-de_2000"/><ref> {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2000/500cc/FRA/RAC/classification.pdf resources.motogp.com, ''500cc / GRAND PRIX POLINI DE FRANCE / Race Classification after 28 laps = 120.54 km''], objavljeno 14. svibnja 2000., preuzeto 5. kolovoza 2023. </ref><ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/motogp/2000/grand-prix-polini-de-france/classification motorsportstats.com, ''MotoGP / 2000 / FRA / Race''], pristupljeno 5. kolovoza 2023. </ref><ref> {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/2000-french-motogp/ motorsportmagazine.com, ''2000 French MotoGP''], pristupljeno 5. kolovoza 2023. </ref> |- |'''6 ||<small> 28. svibnja 2000. ||{{Z|ITA}} [[Autodrom Internazionale del Mugello|Mugello]] ||''VN Italije ||<small> ''Gran Premio Cinzano d'Italia |{{Z|BRA}} Alex Barros ||Honda ||{{Z|ITA}} Loris Capirossi ||Honda |{{Z|ITA}} '''Loris Capirossi ||'''Honda ||{{Z|ŠPA}} Carlos Checa ||Yamaha ||{{Z|UK}}{{Z|SJI}} Jeremy McWilliams ||Aprilia |<ref name="jumpingjack_2000"/><ref name="racingmemo_2000_GP"/><ref name="racingmemo_2000_500cc_grille"/><ref name="pilotegp_2000"/><ref name="MA-de_2000"/><ref> {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/2000/ita/500cc/rac/classification motogp.com, ''RESULTS / 2000 / ITALIAN GRAND PRIX 2000 / 500cc / RAC''], pristupljeno 5. kolovoza 2023. </ref><ref> {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2000/500cc/ITA/RAC/classification.pdf resources.motogp.com, ''500cc / GRAN PREMIO CINZANO D'ITALIA / Race Classification after 23 laps = 120.635 km''], objavljeno 28. svibnja 2000., preuzeto 5. kolovoza 2023. </ref><ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/motogp/2000/gran-premio-cinzano-d-italia/classification motorsportstats.com, ''MotoGP / 2000 / ITA / Race''], pristupljeno 5. kolovoza 2023. </ref><ref> {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/2000-italian-motogp/ motorsportmagazine.com, ''2000 Italian MotoGP''], pristupljeno 5. kolovoza 2023. </ref> |- |'''7 ||<small> 11. lipnja 2000. ||{{Z|ŠPA}} Catalunya (Barcelona) ||''VN Katalonije ||<small> ''Gran Premi Marlboro de Catalunya |{{Z|BRA}} Alex Barros ||Honda ||{{Z|BRA}} Alex Barros ||Honda |{{Z|SAD}} '''Kenny Roberts Jr. ||'''Suzuki ||{{Z|JAP}} Norifumi Abe ||Yamaha ||{{Z|ITA}} Valentino Rossi ||Honda |<ref name="jumpingjack_2000"/><ref name="racingmemo_2000_GP"/><ref name="racingmemo_2000_500cc_grille"/><ref name="pilotegp_2000"/><ref name="MA-de_2000"/><ref> {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/2000/cat/500cc/rac/classification motogp.com, ''RESULTS / 2000 / CATALUNYA GRAND PRIX 2000 / 500cc / RAC''], pristupljeno 19. kolovoza 2023. </ref><ref> {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2000/500cc/CAT/RAC/classification.pdf resources.motogp.com, ''500cc / GRAN PREMI MARLBORO DE CATALUNYA / Race Classification after 25 laps = 118.175 km''], objavljeno 11. lipnja 2000., preuzeto 19. kolovoza 2023. </ref><ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/motogp/2000/gran-premi-marlboro-de-catalunya/classification/race motorsportstats.com, ''MotoGP / 2000 / CAT / Race''], pristupljeno 19. kolovoza 2023. </ref><ref> {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/2000-catalan-motogp/ motorsportmagazine.com, ''2000 Catalan MotoGP''], pristupljeno 19. kolovoza 2023. </ref> |- |'''8 ||<small> 24. lipnja 2000. ||{{Z|NIZ}} Assen ||''VN Nizozemske ||<small> ''Rizla+ Dutch TT |{{Z|ITA}} Loris Capirossi ||Honda ||{{Z|ITA}} Max Biaggi ||Yamaha |{{Z|BRA}} '''Alex Barros ||'''Honda ||{{Z|ŠPA}} Àlex Crivillé ||Honda ||{{Z|ITA}} Loris Capirossi ||Honda |<ref name="jumpingjack_2000"/><ref name="racingmemo_2000_GP"/><ref name="racingmemo_2000_500cc_grille"/><ref name="pilotegp_2000"/><ref name="MA-de_2000"/><ref> {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/2000/ned/500cc/rac/classification motogp.com, ''RESULTS / 2000 / DUTCH TT 2000 / 500cc / RAC''], pristupljeno 19. kolovoza 2023. </ref><ref> {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2000/500cc/NED/RAC2/classification.pdf resources.motogp.com, ''500cc / RIZLA DUTCH TT / Race Classification after 20 laps = 120.98 km''], objavljeno 24. lipnja 2000., preuzeto 19. kolovoza 2023. </ref><ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/motogp/2000/rizla-dutch-tt/classification/race motorsportstats.com, ''MotoGP / 2000 / NLD / Race''], pristupljeno 19. kolovoza 2023. </ref><ref> {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/2000-dutch-tt-motogp/ motorsportmagazine.com, ''2000 Dutch TT MotoGP''], pristupljeno 19. kolovoza 2023. </ref> |- |'''9 ||<small> 9. srpnja 2023. ||{{Z|UK}} Donnington Park ||''VN Britanije ||<small> ''Cinzano British Grand Prix |{{Z|BRA}} Alex Barros ||Honda ||{{Z|AUS}} Garry McCoy ||Yamaha |{{Z|ITA}} '''Valentino Rossi ||'''Honda ||{{Z|SAD}} Kenny Roberts Jr. ||Suzuki ||{{Z|UK}}{{Z|SJI}} Jeremy McWilliams ||Aprilia |<ref name="jumpingjack_2000"/><ref name="racingmemo_2000_GP"/><ref name="racingmemo_2000_500cc_grille"/><ref name="pilotegp_2000"/><ref name="MA-de_2000"/><ref> {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/2000/gbr/500cc/rac/classification motogp.com, ''RESULTS / 2000 / BRITISH GRAND PRIX 2000 / 500cc / RAC''], pristupljeno 19. kolovoza 2023. </ref><ref> {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2000/500cc/GBR/RAC/classification.pdf resources.motogp.com, ''500cc / CINZANO BRITISH GRAND PRIX / Race Classification after 30 laps = 120.69 km''], objavljeno 9. srpnja 2000., preuzeto 19. kolovoza 2023. </ref><ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/motogp/2000/cinzano-british-grand-prix/classification/race motorsportstats.com, ''MotoGP / 2000 / GBR / Race''], pristupljeno 19. kolovoza 2023. </ref><ref> {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/2000-british-motogp/ motorsportmagazine.com, ''2000 British MotoGP''], pristupljeno 19. kolovoza 2023. </ref> |- |'''10 ||<small> 23. srpnja 2000. ||{{Z|NJE}} Sachsenring ||''VN Njemačke ||<small> ''Cinzano Motorrad Grand Prix Deutschland |{{Z|SAD}} Kenny Roberts Jr. ||Suzuki ||{{Z|JAP}} Tadayuki Okada ||Honda |{{Z|BRA}} '''Alex Barros ||'''Honda ||{{Z|ITA}} Valentino Rossi ||Honda ||{{Z|SAD}} Kenny Roberts Jr. ||Suzuki |<ref name="jumpingjack_2000"/><ref name="racingmemo_2000_GP"/><ref name="racingmemo_2000_500cc_grille"/><ref name="pilotegp_2000"/><ref name="MA-de_2000"/><ref> {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/2000/ger/500cc/rac/classification motogp.com, ''RESULTS / 2000 / GERMAN GRAND PRIX 2000 / 500cc / RAC''], pristupljeno 19. kolovoza 2023. </ref><ref> {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2000/500cc/GER/RAC/classification.pdf resources.motogp.com, ''500cc / CINZANO MOTORRAD GP DEUTSCHLAND / Race Classification after 31 laps = 108.748 km''], objavljeno 23. srpnja 2000., preuzeto 19. kolovoza 2023. </ref><ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/motogp/2000/cinzano-motorrad-gp-deutschland/classification/race motorsportstats.com, ''MotoGP / 2000 / GER / Race''], pristupljeno 19. kolovoza 2023. </ref><ref> {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/2000-german-motogp/ motorsportmagazine.com, ''2000 German MotoGP''], pristupljeno 19. kolovoza 2023. </ref> |- |'''11 ||<small> 20. kolovoza 2000. ||{{Z|ČEŠ}} Brno ||''VN Češke Republike ||<small> ''Gauloises Grand Prix České republiky |{{Z|ITA}} Max Biaggi ||Yamaha ||{{Z|ITA}} Max Biaggi ||Yamaha |{{Z|ITA}} '''Max Biaggi ||'''Yamaha ||{{Z|ITA}} Valentino Rossi ||Honda ||{{Z|AUS}} Garry McCoy ||Yamaha |<ref name="jumpingjack_2000"/><ref name="racingmemo_2000_GP"/><ref name="racingmemo_2000_500cc_grille"/><ref name="pilotegp_2000"/><ref name="MA-de_2000"/><ref> {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/2000/cze/500cc/rac/classification motogp.com, ''RESULTS / 2000 / Gauloises Grand Prix České republiky 2000 / 500cc / RAC''], pristupljeno 20. kolovoza 2023. </ref><ref> {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2000/500cc/CZE/RAC/classification.pdf resources.motogp.com, ''500cc / GAULOISES GP CESKE REPUBLIKY / Race Classification after 22 laps = 118.866 km''], objavljeno 20. kolovoza 2000., preuzeto 20. kolovoza 2023. </ref><ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/motogp/2000/gauloises-gp-ceske-republiky/classification/race motorsportstats.com, ''MotoGP / 2000 / CZE / Race''], pristupljeno 20. kolovoza 2023. </ref><ref> {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/2000-czech-motogp/ motorsportmagazine.com, ''2000 Czech MotoGP''], pristupljeno 20. kolovoza 2023. </ref> |- |'''12 ||<small> 3. rujna 2000. ||{{Z|POR}} Estoril ||''VN Portugala ||<small> ''Grande Premio Marlboro de Portugal |{{Z|AUS}} Garry McCoy ||Yamaha ||{{Z|ITA}} Valentino Rossi ||Honda |{{Z|AUS}} '''Garry McCoy ||'''Yamaha ||{{Z|SAD}} Kenny Roberts Jr. ||Suzuki ||{{Z|ITA}} Valentino Rossi ||Honda |<ref name="jumpingjack_2000"/><ref name="racingmemo_2000_GP"/><ref name="racingmemo_2000_500cc_grille"/><ref name="pilotegp_2000"/><ref name="MA-de_2000"/><ref> {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/2000/por/500cc/rac/classification motogp.com, ''RESULTS / 2000 / PORTUGUESE GRAND PRIX 2000 / 500cc / RAC''], pristupljeno 20. kolovoza 2023. </ref><ref> {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2000/500cc/POR/RAC/classification.pdf resources.motogp.com, ''500cc / GP MARLBORO DE PORTUGAL / Race Classification after 28 laps = 117.096 km''], objavljeno 3. rujna 2000., preuzeto 20. kolovoza 2023. </ref><ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/motogp/2000/gp-marlboro-de-portugal/classification/race motorsportstats.com, ''MotoGP / 2000 / PRT / Race''], pristupljeno 20. kolovoza 2023. </ref><ref> {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/2000-portuguese-motogp/ motorsportmagazine.com, ''2000 Portuguese MotoGP''], pristupljeno 20. kolovoza 2023. </ref> |- |'''13 ||<small> 17. rujna 2000. ||{{Z|ŠPA}} Valencia (Ricardo Tormo) ||''VN Zajednice Valencia ||<small> ''Gran Premio Marlboro de la Comunitat Valenciana |{{Z|SAD}} Kenny Roberts Jr. ||Suzuki ||{{Z|ŠPA}} Àlex Crivillé ||Honda |{{Z|AUS}} '''Garry McCoy ||'''Yamaha ||{{Z|SAD}} Kenny Roberts Jr. ||Suzuki ||{{Z|ITA}} Max Biaggi ||Yamaha |<ref name="jumpingjack_2000"/><ref name="racingmemo_2000_GP"/><ref name="racingmemo_2000_500cc_grille"/><ref name="pilotegp_2000"/><ref name="MA-de_2000"/><ref> {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/2000/val/500cc/rac/classification motogp.com, ''RESULTS / 2000 / VALENCIA GRAND PRIX 2000 / 500cc / RAC''], pristupljeno 24. kolovoza 2023. </ref><ref> {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2000/500cc/VAL/RAC/classification.pdf resources.motogp.com, ''500cc / GP MARLBORO COMUNITAT VALENCIANA / Race Classification after 30 laps = 120.15 km''], objavljeno 17. rujna 2000., preuzeto 24. kolovoza 2023. </ref><ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/motogp/2000/gp-marlboro-comunitat-valenciana/classification/race motorsportstats.com, ''MotoGP / 2000 / VAL / Race''], pristupljeno 24. kolovoza 2023. </ref><ref> {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/2000-valencia-motogp/ motorsportmagazine.com, ''2000 Valencia MotoGP''], pristupljeno 20. kolovoza 2023. </ref> |- |'''14 ||<small> 7. listopada 2000. ||{{Z|BRA}} Jacarepaguá (Nelson Piquet) ||''VN Rio de Janeira ||<small> ''Cinzano Rio Grand Prix |{{Z|ITA}} Max Biaggi ||Yamaha ||{{Z|ITA}} Valentino Rossi ||Honda |{{Z|ITA}} '''Valentino Rossi ||'''Honda ||{{Z|BRA}} Alex Barros ||Honda ||{{Z|AUS}} Garry McCoy ||Yamaha |<ref name="jumpingjack_2000"/><ref name="racingmemo_2000_GP"/><ref name="racingmemo_2000_500cc_grille"/><ref name="pilotegp_2000"/><ref name="MA-de_2000"/><ref>{{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/2000/rio/500cc/rac/classification motogp.com, ''RESULTS / 2000 / RIO GRAND PRIX 2000 / 500cc / RAC''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230824144843/https://www.motogp.com/en/gp-results/2000/rio/500cc/rac/classification |date=24. kolovoza 2023. }}, pristupljeno 24. kolovoza 2023.</ref><ref> {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2000/500cc/BRA/RAC/classification.pdf resources.motogp.com, ''500cc / CINZANO RIO GRAND PRIX / Race Classification after 24 laps = 118.392 km''], objavljeno 7. listopada 2000., preuzeto 24. kolovoza 2023. </ref><ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/motogp/2000/cinzano-rio-grand-prix/classification/race motorsportstats.com, ''MotoGP / 2000 / BRA / Race''], pristupljeno 24. kolovoza 2023. </ref><ref> {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/2000-brazilian-motogp/ motorsportmagazine.com, ''2000 Brazilian MotoGP''], pristupljeno 20. kolovoza 2023. </ref> |- |'''15 ||<small> 15. listopada 2000. ||{{Z|JAP}} Twin-Ring Motegi ||''VN Pacifika ||<small> ''Pacific Grand Prix of Motegi |{{Z|ITA}} Max Biaggi ||Yamaha ||{{Z|ITA}} Valentino Rossi ||Honda |{{Z|SAD}} '''Kenny Roberts Jr. ||'''Suzuki ||{{Z|ITA}} Valentino Rossi ||Honda ||{{Z|ITA}} Max Biaggi ||Yamaha |<ref name="jumpingjack_2000"/><ref name="racingmemo_2000_GP"/><ref name="racingmemo_2000_500cc_grille"/><ref name="pilotegp_2000"/><ref name="MA-de_2000"/><ref>{{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/2000/pac/500cc/rac/classification motogp.com, ''RESULTS / 2000 / PACIFIC GRAND PRIX 2000 / 500cc / RAC''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230824144838/https://www.motogp.com/en/gp-results/2000/pac/500cc/rac/classification |date=24. kolovoza 2023. }}, pristupljeno 24. kolovoza 2023.</ref><ref> {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2000/500cc/MOT/RAC/classification.pdf resources.motogp.com, ''500cc / PACIFIC GRAND PRIX OF MOTEGI / Race Classification after 25 laps = 120.025 km''], objavljeno 15. listopada 2000., preuzeto 24. kolovoza 2023. </ref><ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/motogp/2000/pacific-grand-prix-of-motegi/classification/race motorsportstats.com, ''MotoGP / 2000 / PAC / Race''], pristupljeno 24. kolovoza 2023. </ref><ref> {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/2000-pacific-motogp/ motorsportmagazine.com, ''2000 Pacific MotoGP''], pristupljeno 20. kolovoza 2023. </ref> |- |'''16 ||<small> 29. listopada 2000. ||{{Z|AUS}} Phillip Island ||''VN Australije ||<small> ''Qantas Australian Grand Prix |{{Z|UK}}{{Z|SJI}} Jeremy McWilliams ||Aprilia ||{{Z|ITA}} Max Biaggi ||Yamaha |{{Z|ITA}} '''Max Biaggi ||'''Yamaha ||{{Z|ITA}} Loris Capirossi ||Honda ||{{Z|ITA}} Valentino Rossi ||Honda |<ref name="jumpingjack_2000"/><ref name="racingmemo_2000_GP"/><ref name="racingmemo_2000_500cc_grille"/><ref name="pilotegp_2000"/><ref name="MA-de_2000"/><ref>{{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/2000/aus/500cc/rac/classification motogp.com, ''RESULTS / 2000 / AUSTRALIAN GRAND PRIX 2000 / 500cc / RAC''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230831100016/https://www.motogp.com/en/gp-results/2000/aus/500cc/rac/classification |date=31. kolovoza 2023. }}, pristupljeno 24. kolovoza 2023.</ref><ref> {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2000/500cc/AUS/RAC/classification.pdf resources.motogp.com, ''500cc / QANTAS AUSTRALIAN GRAND PRIX / Race Classification after 27 laps = 120.096 km''], objavljeno 29. listopada 2000., preuzeto 24. kolovoza 2023. </ref><ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/motogp/2000/qantas-australian-grand-prix/classification/race motorsportstats.com, ''MotoGP / 2000 / AUS / Race''], pristupljeno 24. kolovoza 2023. </ref><ref> {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/2000-australian-motogp/ motorsportmagazine.com, ''2000 Australian MotoGP''], pristupljeno 20. kolovoza 2023. </ref> |- |} <small> ''VN Južne Afrike'' - također navedena kao ''VN Afrike'' <br> ''VN Malezije'' - utrka skraćena zvog kišnog vreemena <br> ''VN Španjolske'' - utrka prekinuta nakon 16. kruga zbog kiše, potom novi start po plasmanu u utrci, te su se vremena iz oba dijela utrke zbrojila za konačan rezultat <br> ''VN Nizozemske'' - također navedena kao ''Dutch TT''; utrka prekinuta nakon 3. kruga zbog kiše, potom novi start po plasmanu u utrci (17 krugova), te su se vremena iz oba dijela utrke zbrojila za konačan rezultat <br> ''VN Britanije'' - također navedena kao ''VN Velike Britanije'' <br> ''VN Zajednice Valencia'' - također navedena kao ''VN Valencije'' <br> ''VN Rio de Janeira'' - također navedena kao ''VN Rija'', odnosno ''VN Brazila'' </small> == Poredak za vozače == ; Sustav bodovanja Bodove osvaja prvih 15 vozača u utrci. {| class="wikitable" style="font-size: 85%; text-align:center" |- !pozicija u utrci |bgcolor="gold"|'''1. ||bgcolor="silver"|'''2. ||bgcolor="goldenrod"|'''3. ||'''4. ||'''5. ||'''6. ||'''7. ||'''8. ||'''9. ||'''10. ||'''11. ||'''12. ||'''13. ||'''14. ||'''15. |- !bodovi |25 ||20 ||16 ||13 ||11 ||10 ||9 ||8 ||7 ||6 ||5 ||4 ||3 ||2 ||1 |- |} {| class="wikitable sortable" style="font-size: 90%" !mj. !!vozač !!konstruktor !!{{abbr|bm|broj motocikla}} !!momčad (tim) !!motocikl !!bodova |- bgcolor="gold" |'''1. ||{{Z|SAD}} '''[[Kenny Roberts Junior]] ||'''[[Suzuki]] ||<center> '''2 ||<small> '''Telefónica Movistar Suzuki ||<small> '''Suzuki RGV500 (XRB0) ||align="right"| '''258 |- bgcolor="silver" |'''2. ||{{Z|ITA}} '''[[Valentino Rossi]] ||'''[[Honda]] ||<center> '''46 ||<small> '''Nastro Azzuro Honda ||<small> '''Honda NSR500 V4 ||align="right"| '''209 |- bgcolor="goldenrod" |'''3. ||{{Z|ITA}} '''[[Max Biaggi]] ||'''[[Yamaha]] ||<center> '''4 ||<small> '''Marlboro Yamaha Team ||<small> '''Yamaha YZR500 (OWK6) ||align="right"| '''170 |- |4. ||{{Z|BRA}} [[Alex Barros]] ||Honda ||<center> 10 ||<small> Emerson Honda Pons ||<small> Honda NSR500 V4 ||align="right"| 163 |- |5. ||{{Z|AUS}} Garry McCoy ||Yamaha ||<center> 24 ||<small> Red Bull Yamaha WCM ||<small> Yamaha YZR500 (OWK6) ||align="right"| 161 |- |6. ||{{Z|ŠPA}} [[Carlos Checa]] ||Yamaha ||<center> 7 ||<small> Marlboro Yamaha Team ||<small> Yamaha YZR500 (OWK6) ||align="right"| 155 |- |7. ||{{Z|ITA}} [[Loris Capirossi]] ||Honda ||<center> 65 ||<small> Emerson Honda Pons ||<small> Honda NSR500 V4 ||align="right"| 154 |- |8. ||{{Z|JAP}} Norifumi Abe ||Yamaha ||<center> 6 ||<small> Antena 3 Yamaha d'Antin ||<small> Yamaha YZR500 (OWK6) ||align="right"| 147 |- |9. ||{{Z|ŠPA}} [[Àlex Crivillé]] ||Honda ||<center> 1 ||<small> Repsol YPF Honda Team ||<small> Honda NSR500 V4 ||align="right"| 122 |- |10. ||{{Z|JAP}} [[Nobuatsu Aoki]] ||Suzuki ||<center> 9 ||<small> Telefónica Movistar Suzuki ||<small> Suzuki RGV500 (XRB0) ||align="right"| 116 |- |11. ||{{Z|JAP}} [[Tadayuki Okada]] ||Honda ||<center> 8 ||<small> Repsol YPF Honda Team ||<small> Honda NSR500 V4 ||align="right"| 107 |- |12. ||{{Z|FRA}} [[Régis Laconi]] ||Yamaha ||<center> 55 ||<small> Red Bull Yamaha WCM ||<small> Yamaha YZR500 (OWK6) ||align="right"| 106 |- |13. ||{{Z|NIZ}} Jurgen van den Goorbergh ||TSR-Honda ||<center> 17 ||<small> Rizla+ Honda ||<small> TSR-Honda AC50M ||align="right"| 85 |- |14. ||{{Z|UK}}{{Z|SJI}} Jeremy McWilliams ||Aprilia ||<center> 99 ||<small> Aprilia Grand Prix Racing <br> Blu Aprilia Team ||<small> Aprilia RSW-2 500 ||align="right"| 76 |- |15. ||{{Z|ŠPA}} [[Sete Gibernau]] ||Honda ||<center> 5 ||<small> Repsol YPF Honda Team ||<small> Honda NSR500 V4 ||align="right"| 72 |- |16. ||{{Z|JAP}} [[Tetsuya Harada]] ||Aprilia ||<center> 31 ||<small> Aprilia Grand Prix Racing <br> Blu Aprilia Team ||<small> Aprilia RSW-2 500 ||align="right"| 38 |- |17. ||{{Z|ŠPA}} José David de Gea ||Modenas <br> <small> ''Modenas KR3 ||<center> 11 ||<small> Proton Team KR ||<small> Modenas KR3 ||align="right"| 23 |- |18. ||{{Z|ŠPA}} José Luis Cardoso ||Honda ||<center> 25 ||<small> Maxon Dee Cee Jeans ||<small> Honda NSR500V (V2) ||align="right"| 19 |- |19. ||{{Z|JAP}} Yoshiteru Konishi ||TSR-Honda ||<center> 15 ||<small> Technical Sports Racing F.C.C. TSR ||<small> TSR-Honda AC50M ||align="right"| 16 |- |20. ||{{Z|BEL}} Sébastien Le Grelle ||Honda ||<center> 18 ||<small> Tecmas Honda Elf ||<small> Honda NSR500V (V2) ||align="right"| 7 |- |21. ||{{Z|JAP}} Akira Ryō ||Suzuki ||<center> 19 ||<small> Team Suzuki ||<small> Suzuki RGV500 (XRB0) ||align="right"| 6 |- |22. ||{{Z|FRA}} Sébastien Gimbert ||Honda ||<center> 22 ||<small> Tecmas Honda Elf ||<small> Honda NSR500V (V2) ||align="right"| 5 |- |23. ||{{Z|JAR}} Shane Norval ||Honda ||<center> 12 ||<small> Sabre Sport ||<small> Honda NSR500V (V2) ||align="right"| 4 |- |rowspan="3"|24. ||{{Z|UK}}John McGuinness ||Honda ||<center> 26 ||<small> Demon Vimto Honda ||<small> Honda NSR500V (V2) ||rowspan="5" align="right"| 3 |- |{{Z|ŠPA}} David Tomás ||Honda ||<center> 33 ||<small> Queroseno Racing Team <br> Sabre Sport ||<small> Honda NSR500V (V2) |- |{{Z|JAP}} Tekkyū Kayō ||TSR-Honda <br> Honda ||<center> 56 ||<small> Technical Sports Racing F.C.C. TSR <br> Tecmas Honda Elf ||<small> TSR-Honda AC50M <br> Honda NSR500V (V2) |- |rowspan="2"|27. ||{{Z|ITA}} [[Luca Cadalora]] ||Modenas <br> <small> ''Modenas KR3 ||<center> 27 ||<small> Proton Team KR ||<small> Modenas KR3 |- |{{Z|AUS}} Mark Willis ||Modenas <br> <small> ''Modenas KR3 ||<center> 68 ||<small> Proton Team KR ||<small> Modenas KR3 |- |rowspan="3"|29. ||{{Z|AUS}} Anthony Gobert ||Modenas <br> <small> ''Modenas KR3 ||<center> 30 ||<small> Proton Team KR ||<small> Modenas KR3 ||rowspan="3" align="right"| 1 |- |{{Z|ITA}} Paolo Tessari ||Paton ||<center> 43 ||<small> Team Paton ||<small> Paton PG 500 R |- |{{Z|UK}} Phil Giles ||Honda ||<center> 20 ||<small> Sabre Sport ||<small> Honda NSR500V (V2) |- |} <small> u ljestvici vozači koji su osvojili bodove u prvenstvu </small> == Poredak za konstruktore == ; Sustav bodovanja Bodove za proizvođača osvaja najbolje plasirani motocikl proizvođača među prvih 15 u utrci. {| class="wikitable" style="font-size: 85%; text-align:center" |- !pozicija u utrci |bgcolor="gold"|'''1. ||bgcolor="silver"|'''2. ||bgcolor="goldenrod"|'''3. ||'''4. ||'''5. ||'''6. ||'''7. ||'''8. ||'''9. ||'''10. ||'''11. ||'''12. ||'''13. ||'''14. ||'''15. |- !bodovi |25 ||20 ||16 ||13 ||11 ||10 ||9 ||8 ||7 ||6 ||5 ||4 ||3 ||2 ||1 |- |} '''[[Yamaha]]''' prvak u poretku konstruktora. {| class="wikitable sortable" style="font-size: 90%" !mj. !!konstruktor !!bod |- bgcolor="gold" |'''1. ||{{Z|JAP}} '''[[Yamaha]] ||align="right"| '''318 |- bgcolor="silver" |'''2. ||{{Z|JAP}} '''[[Honda]] ||align="right"| '''311 |- bgcolor="goldenrod" |'''3. ||{{Z|JAP}} '''[[Suzuki]] ||align="right"| '''264 |- |4. ||{{Z|ITA}} Aprilia ||align="right"| 94 |- |5. ||{{Z|JAP}} TSR-[[Honda]] ||align="right"| 85 |- |6. ||{{Z|MALE}} Modenas <br> <small> ''{{Z|MALE}} Modenas KR3'' ||align="right"| 30 |- |7. ||{{Z|ITA}} Paton ||align="right"| 1 |- |} <small> u ljestvici konstruktori koji su osvojili bodove u prvenstvu </small> == Povezani članci == * [[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu]] == Vanjske poveznice == * {{en icon}} [https://www.motogp.com motogp.com] * {{fra icon}} [http://racingmemo.free.fr/MOTO-GP-CH%20MONDE.htm racingmemo.free.fr, ''LES CHAMPIONNATS DU MONDE DE VITESSE MOTO''] * {{en icon}} [https://motorsportstats.com/series/motogp/summary/2022 motorsportstats.com, ''MotoGP''] * {{fra icon}} [http://www.pilotegpmoto.com pilotegpmoto.com] * {{nld icon}} [https://web.archive.org/web/20150725172956/http://www.jumpingjack.nl/GP-races_Index.htm jumpingjack.nl, ''Alle Grand-Prix uitslagen en bijzonderheden, van 1973 (het jaar dat Jack begon met racen) tot heden.''] * {{en icon}} [https://www.motorsport-archive.com/results/series/36 motorsport-archive.com, ''World 500ccm Championship :: Overview''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220706055850/https://www.motorsport-archive.com/results/series/36 |date=6. srpnja 2022. }} * {{en icon}} [https://www.the-sports.org/moto-moto-gp-presentation-medal-winners-sup405.html the-sports.org, ''Moto - Moto GP - Prize list''] * {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/series/motogp/ motorsportmagazine.com, ''World Motorcycle Championship / MotoGP''] * {{en icon}} [http://motorsporttop20.com/motorcycle-championships-world/ motorsporttop20.com, ''Motorcycle Championships''] * {{en icon}} [https://www.progcovers.com/motor/fimgrandprix.html progcovers.com, ''Motor Racing Programme Covers / FIM Grand Prix World Championship Programmes / 500cc Class / MotoGP''] * {{en icon}} [https://en.wikipedia.org/wiki/2000_Grand_Prix_motorcycle_racing_season en.wikipedia.org, ''2000 Grand Prix motorcycle racing season''] * {{it icon}} [https://it.wikipedia.org/wiki/Risultati_del_motomondiale_2000 it.wikipedia.org, ''Risultati del motomondiale 2000''] * {{es icon}} [https://es.wikipedia.org/wiki/Temporada_2000_del_Campeonato_del_Mundo_de_Motociclismo es.wikipedia.org, ''Temporada 2000 del Campeonato del Mundo de Motociclismo''] == Izvori == <small> * {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/2000/rsa/500cc/rac/classification motogp.com, ''Results / 2000 / 500cc''], pristupljeno 27. srpnja 2023. * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20230727150446/https://www.motogp.com/en/world-standing/2000/500cc/championship-standings motogp.com, ''Championship Standings 2000 / 500cc''], pristupljeno 27. srpnja 2023. * {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2000/500cc/AUS/world+standing.pdf resources.motogp.com, ''500cc / QANTAS AUSTRALIAN GRAND PRIX / World Championship Classification / Rider / Constructor'', (''konačni poredak nakon posljednje utrke'')], objavljeno 29. listopada 2000., preuzeto 27. srpnja 2023. * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20230701140712/https://motorsportstats.com/series/MotoGP/summary/2000 motorsportstats.com, ''MotoGP / 2000 / Summary''], pristupljeno 28. srpnja 2023. * {{en icon}} [https://motorsportstats.com/series/motogp/calendar/2000 motorsportstats.com, ''MotoGP / 2000 / Calendar''], pristupljeno 28. srpnja 2023. * {{en icon}} [https://motorsportstats.com/series/motogp/standings/2000 motorsportstats.com, ''MotoGP / 2000 / Standings''], pristupljeno 28. srpnja 2023. * {{en icon}} [https://motorsportstats.com/series/motogp/results/2000 motorsportstats.com, ''MotoGP / 2000 / Results''], pristupljeno 28. srpnja 2023. * {{fra icon}} [http://racingmemo.free.fr/MOTO-GP-classements_00-500.htm racingmemo.free.fr, ''CHAMPIONNAT DU MONDE DE VITESSE MOTO - CLASSEMENTS COMPLETS - 2000 - 500cc''], pristupljeno 27. srpnja 2023. * {{fra icon}} [http://racingmemo.free.fr/M%20GP%20grilles/grille%202000%20500.htm racingmemo.free.fr, ''Grille de classement complète, essais et courses. - 2000 - 500cc''], pristupljeno 27. srpnja 2023. * {{fra icon}} [http://racingmemo.free.fr/MOTO-GP-2000.htm racingmemo.free.fr, ''Les Championnats du Monde de Courses sur Route - L'année 2000''], pristupljeno 27. srpnja 2023. * {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/championships/2000-world-motorcycle-championship/ motorsportmagazine.com, ''2000 World Motorcycle Championship''], pristupljeno 28. srpnja 2023. * {{nld icon}} [https://web.archive.org/web/20150725154430/http://www.jumpingjack.nl/GP-races_2000_heden.htm jumpingjack.nl, ''2000 - GP''], wayback arhiva * {{fra icon}} [https://web.archive.org/web/20211231150940/http://www.pilotegpmoto.com/gp-2000.pdf pilotegpmoto.com, ''GP 2000''], wayback arhiva * {{en icon}} [https://www.the-sports.org/moto-2000-500-cc-epr53605.html the-sports.org, ''Moto - 500 cc - 2000 - Detailed results''], pristupljeno 27. srpnja 2023. * {{en icon}} [https://www.the-sports.org/moto-calendar-2000-s13-c0-b0-g37-u12.html the-sports.org, ''Moto : Results and calendar for the season 2000''], pristupljeno 27. srpnja 2023. * {{en icon}} [https://www.motorsport-archive.com/results/season/112 motorsport-archive.com, ''World 500ccm Championship 2000 :: Schedule and Standings''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221125153149/https://www.motorsport-archive.com/results/season/112 |date=25. studenoga 2022. }}, pristupljeno 28. srpnja 2023. * {{en icon}} [https://www.motorsport-archive.com/results/season/driver2/id/112 motorsport-archive.com, ''World 500ccm Championship 2000 :: Drivers''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230728190119/https://www.motorsport-archive.com/results/season/driver2/id/112 |date=28. srpnja 2023. }}, pristupljeno 28. srpnja 2023. * {{en icon}} [https://www.f1network.net/main/s180/st33654.htm f1network.net, , ''500cc Grand Prix entry list for 2000''], objavljeno 30. travnja 2005., pristupljeno 27. srpnja 2023. * {{en icon}} [http://motorsporttop20.com/wp-content/uploads/2023/05/2.500cc-MotoGP-1.pdf motorsporttop20.com, ''FICM 500cc GRAND PRIX EUROPEAN CHAMPIONSHIP (1938-39) / FIM 500cc GRAND PRIX WORLD CHAMPIONSHIP (1949-2001) / FIM MOTO GP WORLD CHAMPIONSHIP (since 2002)''], preuzeto 28. srpnja 2023. * {{deu icon}} [https://web.archive.org/web/20160902134620/http://www.motorrad-autogrammkarten.de/motorradsport-statistik/grand-prix-wm-podium/year_stat/2000.html motorrad-autogrammkarten.de, ''Grand Prix Motorrad Weltmeisterschaft Podium / 2000''], wayback arhiva * {{en icon}} [https://www.progcovers.com/motor/500cc2000.html progcovers.com, ''Motor Racing Programme Covers / 2000 500cc Class (FIM Grand Prix World Championship) Programmes''], pristupljeno 28. srpnja 2023. * {{fra icon}} [http://www.pilotegpmoto.com/2000.pdf pilotegpmoto.com, ''PROGRAMMES 2000''], preuzeto 28. srpnja 2023. * {{en icon}} [https://global.yamaha-motor.com/race/wgp-50th/race_archive/season2000_10/2000/ global.yamaha-motor.com, ''2000 – Yamaha takes back manufacturer's title in 500cc & 250cc classes''], pristupljeno 28. srpnja 2023. {{izvori|53em}} </small> {{Sezone Svjetskog prvenstva u motociklizmu}} {{Svjetski prvaci u MotoGP/500cc}} [[Kategorija:Sezone Svjetskog prvenstva u motociklizmu – 500cc|2000 1 500cc]] b6jd7szxawqpenpy4vxnda1884hq7m5 0 746441 7615725 6959707 2026-10-09T16:12:59Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.6 7615725 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Taraxacum aberrans'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Asterales]] | familia = [[Asteraceae]] | genus = ''[[Taraxacum]]'' | genus_autorstvo = | species = ''T. aberrans'' | subspecies = | dvoimeno = ''Taraxacum aberrans'' | dvoimeno_autorstvo = [[A. Hagendijk|Hagend.]], [[Johannes Leendert van Soest|Soest]] & [[H. A. Zevenbergen|Zevenb.]] }} '''''Taraxacum aberrans''''', [[Trajnice|trajnica]]<ref>[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:252593-1 Kew] Pristupljeno 20. kolovoza 2023.</ref>, vrsta [[Maslačak|maslačka]] iz sjeverne ([[Danska]]), srednje ([[Češka]], [[Njemačka]], [[Nizozemska]] i [[Poljska]]) i jugozapadne Europe ([[Francuska]])<ref>[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/complete-plant-list?tx_jaxonapi_test%5BdistCode%5D=JMY&cHash=979ca8f2966ce3e5f6477829926bcfc8 World Plants (Complete List)] Pristupljeno 20. kolovoza 2023.</ref> Vrsta je opisana [[1974.]] U [[Velika Britanija (otok)|Veliku Britaniju]] je možda uvezena<ref>[https://bsbi.org/species/taraxacum-aberrans#:~:text=T.,and%20ligule%20stripes%20grey%2Dpink. Botanical Society of Britain & Ireland] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Pristupljeno 20. kolovoza 2023.</ref> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Maslačak]] [[Kategorija:Flora Danske]] [[Kategorija:Flora Poljske]] [[Kategorija:Flora Češke]] [[Kategorija:Flora Njemačke]] [[Kategorija:Flora Nizozemske]] [[Kategorija:Flora Francuske]] mtuo2fe787rhltilct42g5d6l6mis6c 0 756908 7615680 7264696 2026-10-09T13:30:33Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.6 7615680 wikitext text/x-wiki '''[[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu]]''' u klasi '''''50cc''''' je svoje prvo izdanje imala 1962. godine. Kao uvod je 1961. godine vožen ''F.I.M. Europski kup 50cc''.<ref>{{fra icon}} [http://racingmemo.free.fr/M%20EUROPECpe%20Europe%201961%20050.htm racingmemo.free.fr, ''COUPE D'EUROPE F.I.M. DES 50cc (1961)''], pristupljeno 29. prosinca 2023.</ref> <br> Prvak je postao vozač [[Ernst Degner]] iz [[Zapadna Njemačka|Zapadne Njemačke]] na motociklu proizvođača ''[[Suzuki]]'', kojima je ovo bilo prvo osvojeno svjetsko prvenstvo. <br> Degner se do 1961. godine predstavljao [[Njemačka Demokratska Republika|Istočnu Njemačku]] i vozio motocikle tvrtke ''[[MZ – Motorradwerk Zschopau|MZ]]'', ali je krajem 1961. uspio prebjeći u [[Zapadna Njemačka|Zapadnu Njemačku]], dobiti njihovu licencu, te je potom otišao u [[Japan]] voziti i raditi za ''Suzuki''.<ref> {{en icon}} [http://www.motorsportmemorial.org/LWFWIW/focusLWFWIW.php?db=LWF&db2=ms&n=362 motorsportmemorial.org, ''Ernst Degner''], priatupljeno 24. siječnja 2024. </ref> <ref> {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20061113031823/http://www.superbikeplanet.com/000908a.htm superbikeplanet.com, ''Racing behind the Iron Curtai''], wayback arhiva </ref> == Raspored utrka i osvajači postolja == 1962. godine je bilo na rasporedu 11 trkačih vikenda ''[[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu|Svjetskog prvenstva]]'', te su na 10 njih vožene utrke u klasi ''50cc''. {| class="wikitable sortable" style="font-size: 80%" !{{abbr|rb|redni broj utrke u klasi u prvenstvu}} !!{{abbr|datum|datum održavanja utrke}} !!staza !!{{abbr|utrka|''Velika nagrada''}} !!width="10%"|službeni naziv utrke !!{{abbr|pole poz.|1. startna pozicija}} !!{{abbr|motocikl|motocikl na 1. startnoj poziciji}} !!{{abbr|naj.krug|najbrži krug}} !!motocikl !!pobjednik !!motocikl !!drugoplasirani !!motocikl !!trećeplasirani !!motocikl !!{{abbr|izvj.|izvor ili izvještaj za utrku}} |- |'''1. ||<small> 6. svibnja 1962. ||{{Z|ŠPA FRANCO}}{{Z|ŠPA}} Montjuïc - Barcelona ||''VN Španjolske ||<small> ''12° GP de España - 18° Circuito Internacional de Barcelona |{{Z|ŠVI}} Luigi Taveri ||Honda ||{{Z|NJE}} Hans-Georg Anscheidt ||Kreidler |{{Z|NJE}} '''Hans-Georg Anscheidt ||'''Kreidler ||{{Z|ŠPA FRANCO}}{{Z|ŠPA}} José Maria Busquets ||Derbi ||{{Z|ŠVI}} Luigi Taveri ||Honda |<ref name="pilotegp_1962"> {{fra icon}} [http://www.pilotegpmoto.com/gp-1962.pdf pilotegpmoto.com, ''GP 1962''], preuzeto 11. siječnja 2024. </ref><ref name="racingmemo_1962_GP"> {{fra icon}} [http://racingmemo.free.fr/MOTO-GP-1962.htm racingmemo.free.fr, ''Les Championnats du Monde de Courses sur Route - L'année 1962''], pristupljeno 11. siječnja 2024. </ref><ref name="racingmemo_1962_50cc"> {{fra icon}} [http://racingmemo.free.fr/MOTO-GP-classements_62-050.htm racingmemo.free.fr, ''CHAMPIONNAT DU MONDE DE VITESSE MOTO - CLASSEMENTS COMPLETS - 1962 - 50cc''], pristupljeno 11. siječnja 2024. </ref><ref name="MAGK_1962"> {{deu icon}} [https://web.archive.org/web/20160902050636/http://www.motorrad-autogrammkarten.de/motorradsport-statistik/grand-prix-wm-podium/year_stat/1962.html motorrad-autogrammkarten.de, ''Grand Prix Motorrad Weltmeisterschaft Podium / 1962''], wayback arhiva </ref><ref> {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/1962/spa/50cc/rac/classification motogp.com, ''Results / 1962 / SPANISH GRAND PRIX 1962 / 50cc / RAC''], pristupljeno 11. siječnja 2023. </ref><ref> {{it icon}} [https://it.wikipedia.org/wiki/Gran_Premio_motociclistico_di_Spagna_1962 it.wikipedia.org, ''Gran Premio motociclistico di Spagna 1962''], pristupljeno 11. siječnja 2023. </ref><ref> {{nld icon}} [https://nl.wikipedia.org/wiki/Grand_Prix-wegrace_van_Spanje_1962 nl.wikipedia.org, ''Grand Prix-wegrace van Spanje 1962''], pristupljeno 11. siječnja 2023. </ref> |- |'''2. ||<small> 13. svibnja 1962. ||{{Z|FRA}} Charade - Clermont-Ferrand ||''VN Francuske ||<small> ''Grand Prix moto de France 1962 |{{Z|JAP}} Kunimitsu Takahashi ||Honda ||{{Z|NIZ}} Jan Huberts ||Kreidler |{{Z|NIZ}} '''Jan Huberts ||'''Kreidler ||{{Z|JAP}} Kunimitsu Takahashi ||Honda ||{{Z|ŠVI}} Luigi Taveri ||Honda |<ref name="pilotegp_1962"/><ref name="racingmemo_1962_GP"/><ref name="racingmemo_1962_50cc"/><ref name="MAGK_1962"/><ref> {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/1962/fra/50cc/rac/classification motogp.com, ''Results / 1962 / FRENCH GRAND PRIX 1962 / 50cc / RAC''], pristupljeno 11. siječnja 2023. </ref><ref> {{nld icon}} [https://nl.wikipedia.org/wiki/Grand_Prix-wegrace_van_Frankrijk_1962 nl.wikipedia.org, ''Grand Prix-wegrace van Frankrijk 1962''], pristupljeno 11. siječnja 2023. </ref> |- |'''3 ||<small> 4. lipnja 1962. ||{{Z|UK}}{{Z|OTM}} Snaefell Mountain || ''Tourist Trophy ||<small> ''Isle of Man Tourist Trophy (T.T. Races 1962) |{{Z|NJE}} Ernst Degner ||Suzuki ||{{Z|NJE}} Ernst Degner ||Suzuki |{{Z|NJE}} '''Ernst Degner ||'''Suzuki ||{{Z|ŠVI}} Luigi Taveri ||Honda ||{{Z|UK}}{{Z|SJI}} Tommy Robb ||Honda |<ref name="pilotegp_1962"/><ref name="racingmemo_1962_GP"/><ref name="racingmemo_1962_50cc"/><ref name="MAGK_1962"/><ref> {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/1962/tt/50cc/rac/classification motogp.com, ''Results / 1962 / TOURIST TROPHY 1962 / 50cc / RAC''], pristupljeno 12. siječnja 2023. </ref><ref> {{en icon}} [https://www.iomtt.com/tt-database/events/races?meet_code=TT62&race_seq=5 iomtt.com, ''TT 1962 50cc TT Results''], pristupljeno 12. siječnja 2023. </ref><ref> {{nld icon}} [https://nl.wikipedia.org/wiki/Isle_of_Man_TT_1962 nl.wikipedia.org, ''Isle of Man TT 1962''], pristupljeno 12. siječnja 2023. </ref><ref>{{es icon}} [https://es.wikipedia.org/wiki/TT_Isla_de_Man_de_1962 es.wikipedia.org, ''TT Isla de Man de 1962''], pristupljeno 12. siječnja 2023. </ref> |- |'''4 ||<small> 30. lipnja 1962. ||{{Z|NIZ}} Assen ||''VN Nizozemske ||<small> ''TT Grote Prijs van Nederland der K.N.M.V |{{Z|NJE}} Ernst Degner ||Suzuki ||{{Z|NIZ}} Jan Huberts ||Kreidler |{{Z|NJE}} '''Ernst Degner ||'''Suzuki ||{{Z|NIZ}} Jan Huberts ||Kreidler ||{{Z|NJE}} Hans-Georg Anscheidt ||Kreidler |<ref name="pilotegp_1962"/><ref name="racingmemo_1962_GP"/><ref name="racingmemo_1962_50cc"/><ref name="MAGK_1962"/><ref> {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/1962/ned/50cc/rac/classification motogp.com, ''Results / 1962 / DUTCH TT 1962 / 50cc / RAC''], pristupljeno 12. siječnja 2023. </ref><ref> {{nld icon}} [https://nl.wikipedia.org/wiki/TT_Assen_1962 nl.wikipedia.org, ''TT Assen 1962''], pristupljeno 12. siječnja 2023. </ref><ref> {{es icon}} [https://es.wikipedia.org/wiki/Gran_Premio_de_los_Pa%C3%ADses_Bajos_de_Motociclismo_de_1962 es.wikipedia.org, ''Gran Premio de los Países Bajos de Motociclismo de 1962''], pristupljeno 12. siječnja 2023. </ref> |- |'''5 ||<small> 8. srpnja 1962. ||{{Z|BEL}} [[Staza Spa-Francorchamps|Spa-Francorchamps]] ||''VN Belgije ||<small> ''Grand Prix de Belgique des motos |{{Z|NIZ}} Jan Huberts ||Kreidler ||{{Z|NJE}} Ernst Degner ||Suzuki |{{Z|NJE}} '''Ernst Degner ||'''Suzuki ||{{Z|NJE}} Hans-Georg Anscheidt ||Kreidler ||{{Z|ŠVI}} Luigi Taveri ||Honda |<ref name="pilotegp_1962"/><ref name="racingmemo_1962_GP"/><ref name="racingmemo_1962_50cc"/><ref name="MAGK_1962"/><ref>{{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/1962/bel/50cc/rac/classification motogp.com, ''Results / 1962 / BELGIUM GRAND PRIX 1962 / 50cc / RAC''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240131002730/https://www.motogp.com/en/gp-results/1962/bel/50cc/rac/classification |date=31. siječnja 2024. }}, pristupljeno 22. siječnja 2023.</ref><ref> {{nld icon}} [https://nl.wikipedia.org/wiki/Grand_Prix-wegrace_van_Belgi%C3%AB_1962 nl.wikipedia.org, ''Grand Prix-wegrace van België 1962''], pristupljeno 22. siječnja 2023. </ref> |- |'''6 ||<small> 15. srpnja 1962. ||{{Z|NJE}} Solitude ||''VN Zapadne Njemačke ||<small> ''Großer Preis von Deutschalnd auf den Solitude |{{Z|NJE}} Hans-Georg Anscheidt ||Kreidler ||{{Z|NJE}} Ernst Degner ||Suzuki |{{Z|NJE}} '''Ernst Degner ||'''Suzuki ||{{Z|NJE}} Hans-Georg Anscheidt ||Kreidler ||{{Z|JAP}} Mitsuo Itoh ||Suzuki |<ref name="pilotegp_1962"/><ref name="racingmemo_1962_GP"/><ref name="racingmemo_1962_50cc"/><ref name="MAGK_1962"/><ref> {{nld icon}} [https://nl.wikipedia.org/wiki/Grand_Prix-wegrace_van_Duitsland_1962 nl.wikipedia.org, ''Grand Prix-wegrace van Duitsland 1962''], pristupljeno 22. siječnja 2023. </ref> |- | ||<small> 11. kolovoza 1962. ||{{Z|UK}}{{Z|SJI}} Dundrod ||''VN Ulstera ||<small> ''34th Ulster Grand Prix |colspan="10" align="center"| ''nije bilo utrke 50cc |<ref name="pilotegp_1962"/><ref name="racingmemo_1962_GP"/><ref name="racingmemo_1962_50cc"/><ref name="MAGK_1962"/> |- |'''7 ||<small> 19. kolovoza 1962. ||{{Z|DRNJ}}{{Z|NJE}} Sachsenring ||''VN Istočne Njemačke ||<small> ''Großer Preis der Deutschen Demokratischen Republik |{{Z|NZL}} Hugh Anderson ||Suzuki ||{{Z|NIZ}} Jan Huberts ||Kreidler |{{Z|NIZ}} '''Jan Huberts ||'''Kreidler ||{{Z|JAP}} Mitsuo Itoh ||Suzuki ||{{Z|NZL}} Hugh Anderson ||Suzuki |<ref name="pilotegp_1962"/><ref name="racingmemo_1962_GP"/><ref name="racingmemo_1962_50cc"/><ref name="MAGK_1962"/><ref> {{nld icon}} [https://nl.wikipedia.org/wiki/Grand_Prix-wegrace_van_de_DDR_1962 nl.wikipedia.org, ''Grand Prix-wegrace van de DDR 1962''], pristupljeno 23. siječnja 2023. </ref> |- |'''8 ||<small> 9. studenog 1962. ||{{Z|ITA}} [[Autodrom Nazionale di Monza|Monza]] ||''VN Nacija ||<small> ''40º Gran Premio delle Nazioni |{{Z|NJE}} Hans-Georg Anscheidt ||Kreidler ||{{Z|NJE}} Hans-Georg Anscheidt ||Kreidler |{{Z|NJE}} '''Hans-Georg Anscheidt ||'''Kreidler ||{{Z|JAP}} Mitsuo Itoh ||Suzuki ||{{Z|NIZ}} Jan Huberts ||Kreidler |<ref name="pilotegp_1962"/><ref name="racingmemo_1962_GP"/><ref name="racingmemo_1962_50cc"/><ref name="MAGK_1962"/><ref> {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/1962/nat/50cc/rac/classification motogp.com, ''Results / 1962 / NATIONS GRAND PRIX 1962 / 50cc / RAC''], pristupljeno 23. siječnja 2023. </ref><ref> {{nld icon}} [https://nl.wikipedia.org/wiki/Grand_Prix-wegrace_der_Naties_1962 nl.wikipedia.org, ''Grand Prix-wegrace der Naties 1962''], pristupljeno 23. siječnja 2023. </ref> |- |'''9 ||<small> 23. rujna 1962. ||{{Z|FIN}} Pyynikkinajo – Tampere ||''VN Finske ||<small> '' 25° Pyynikki TT |{{Z|NJE}} Hans-Georg Anscheidt ||Kreidler ||{{Z|ŠVI}} Luigi Taveri ||Honda |{{Z|ŠVI}} '''Luigi Taveri ||'''Honda ||{{Z|UK}}{{Z|SJI}} Tommy Robb ||Honda ||{{Z|NJE}} Hans-Georg Anscheidt ||Kreidler |<ref name="pilotegp_1962"/><ref name="racingmemo_1962_GP"/><ref name="racingmemo_1962_50cc"/><ref name="MAGK_1962"/><ref> {{nld icon}} [https://nl.wikipedia.org/wiki/Grand_Prix-wegrace_van_Finland_1962 nl.wikipedia.org, ''Grand Prix-wegrace van Finland 1962''], pristupljeno 24. siječnja 2023. </ref> |- |'''10 ||<small> 14. listopada 1962. ||{{Z|ARG}} Buenos Aires - Autódromo Municipal ||''VN Argentine ||<small> |{{Z|NZL}} Hugh Anderson ||Suzuki || || |{{Z|NZL}} '''Hugh Anderson ||'''Suzuki ||{{Z|NJE}} Ernst Degner ||Suzuki ||{{Z|NJE}} Hans-Georg Anscheidt ||Kreidler |<ref name="pilotegp_1962"/><ref name="racingmemo_1962_GP"/><ref name="racingmemo_1962_50cc"/><ref name="MAGK_1962"/><ref> {{nld icon}} [https://nl.wikipedia.org/wiki/Grand_Prix-wegrace_van_Argentini%C3%AB_1962 nl.wikipedia.org, ''Grand Prix-wegrace van Argentinië 1962''], pristupljeno 24. siječnja 2023. </ref> |- |} <small> ''1. startna pozicija'' (eng. ''pole position'') – kao statistika se broji od 1974. godine, dotad nije službeno dijeljena, te je ovisila o pojedinim stazama i utrkama <br> ''VN Nizozemske'' – također navedena kao ''Dutch TT'', odnosno kao ''TT Assen'' <br> ''VN Zapadne Njemačke'' – također navedena kao ''VN Njemačke'' <br> ''VN Finske'' – također navedena kao ''Pyynikki TT'' <br> ''VN Argentine'' - zbog udaljenosti i troškova samo manji broj vozača i momčadi sudjelovali u utrci </small> == Poredak za vozače == ; Sustav bodovanja Bodove je osvajalo prvih 6 vozača u utrci. Od ukupnog broja osvojenih bodova, u poretku su vozaču stavljeni bodovi iz 6 utrka s najboljim plasmanom. {| class="wikitable" style="font-size: 85%; text-align:center" |- !pozicija u utrci |bgcolor="gold"|'''1. ||bgcolor="silver"|'''2. ||bgcolor="goldenrod"|'''3. ||'''4. ||'''5. ||'''6. |- !bodovi |8 ||6 ||4 ||3 ||2 ||1 |- |} {| class="wikitable sortable" style="font-size: 90%" !mj. !!vozač !!konstruktor !!{{abbr|bm|broj motocikla}} !!momčad (tim) !!motocikl !!bodova !!ukupno <br> bodova |- bgcolor="gold" |'''1. ||{{Z|NJE}} '''[[Ernst Degner]] ||'''[[Suzuki]] ||<center> '''5 / 30 ||<small> ''' ||<small> '''Suzuki RM 62 ||align="right"| '''41 || ''' |- bgcolor="silver" |'''2. ||{{Z|NJE}} '''[[Hans-Georg Anscheidt]] ||'''Kreidler ||<center> '''51 ||<small> ''' ||<small> '''Kreidler ||align="right"| '''36 ||align="right"| '''(43) |- bgcolor="goldenrod" |'''3. ||{{Z|ŠVI}} '''[[Luigi Taveri]] ||'''[[Honda]] ||<center> ''' ||<small> ''' ||<small> '''Honda RC110 <br> Honda RC111 ||rowspan="2" align="right"| '''29 ||align="right"| '''(33) |- |4. ||{{Z|NIZ}} Jan Huberts ||Kreidler ||<center> ||<small> ||<small> Kreidler || |- |5. ||{{Z|JAP}} Mitsuo Itoh ||Suzuki ||<center> ||<small> ||<small> Suzuki RM 62 ||align="right"| 23 ||align="right"| (24) |- |6. ||{{Z|UK}}{{Z|SJI}} [[Tommy Robb]] ||Honda ||<center> 22 ||<small> ||<small> Honda RC110 ||align="right"| 17 || |- |7. ||{{Z|NZL}} [[Hugh Anderson]] ||Suzuki ||<center> ||<small> ||<small> Suzuki RM 62 <br> Suzuki RM 63 ||align="right"| 16 || |- |8. ||{{Z|JAP}} Seichi Suzuki ||Suzuki ||<center> ||<small> ||<small> Suzuki RM 62 ||align="right"| 10 || |- |9. ||{{Z|JAP}} Kunimitsu Takahashi ||Honda ||<center> ||<small> ||<small> Honda RC110 <br> Honda RC111 ||align="right"| 7 || |- |10. ||{{Z|ŠPA FRANCO}}{{Z|ŠPA}} José Maria Busquets ||Derbi ||<center> ||<small> ||<small> Derbi ||rowspan="2" align="right"| 6 || |- |11. ||{{Z|NJE}} Wolfgang Gedlich ||Kreidler ||<center> ||<small> ||<small> Kreidler || |- |rowspan="2"|12. ||{{Z|JAP}} Isao Morishita ||Suzuki ||<center> ||<small> ||<small> Suzuki RM 62 ||rowspan="3" align="right"| 2 || |- |{{Z|JAP}} Teisuke Tanaka ||Honda ||<center> 24 / 30 ||<small> ||<small> Honda || |- |14. ||{{Z|JAP}} Michio Ichino ||Suzuki ||<center> ||<small> ||<small> Suzuki RM 62 || |- |rowspan="2"|15. ||{{Z|UK}} Dan Shorey ||Kreidler ||<center> ||<small> ||<small> Kreidler ||rowspan="2" align="right"| 1 || |- |{{Z|NJE}} Günter Beer ||Kreidler ||<center> ||<small> ||<small> Kreidler || |- |} <small> u ljestvici vozači koji su osvojili bodove u prvenstvu </small> == Poredak za konstruktore == ; Sustav bodovanja Bodove za proizvođača osvaja najbolje plasirani motocikl proizvođača među prvih 6 u utrci. Od ukupnog broja osvojenih bodova, u poretku su konstruktoru stavljeni bodovi iz 6 utrka s najboljim plasmanom. {| class="wikitable" style="font-size: 85%; text-align:center" |- !pozicija u utrci |bgcolor="gold"|'''1. ||bgcolor="silver"|'''2. ||bgcolor="goldenrod"|'''3. ||'''4. ||'''5. ||'''6. |- !bodovi |8 ||6 ||4 ||3 ||2 ||1 |- |} '''''[[Suzuki|"Suzuki"]]''''' prvak u poretku konstruktora. {| class="wikitable sortable" style="font-size: 90%" !mj. !!konstruktor !!bodova u <br> poretku !!ukupno <br> bodova |- bgcolor="gold" |'''1. ||{{Z|JAP}} '''[[Suzuki]] ||align="right"| '''46 ||align="right"| '''(57) |- bgcolor="silver" |'''2. ||{{Z|NJE}} '''Kreidler ||align="right"| '''44 ||align="right"| '''(61) |- bgcolor="goldenrod" |'''3. ||{{Z|JAP}} '''[[Honda]] ||align="right"| '''32 ||align="right"| '''(36) |- |4. ||{{Z|ŠPA FRANCO}}{{Z|ŠPA}} Derbi ||align="right"| 6 || |- |} <small> u ljestvici konstruktori koji su osvojili bodove u prvenstvu </small> == Povezani članci == * [[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu]] * [[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu – niže klase]] == Vanjske poveznice == * {{en icon}} [https://www.motogp.com motogp.com] * {{fra icon}} [http://racingmemo.free.fr/MOTO-GP-CH%20MONDE.htm racingmemo.free.fr, ''LES CHAMPIONNATS DU MONDE DE VITESSE MOTO''] * {{fra icon}} [http://www.pilotegpmoto.com pilotegpmoto.com] * {{en icon}} [https://www.the-sports.org/moto-50cc-presentation-medal-winners-sup14869.html the-sports.org, ''Moto - 50cc - Prize list''] * {{en icon}} [http://motorsporttop20.com/motorcycle-championships-world/ motorsporttop20.com, ''Motorcycle Championships''] * {{en icon}} [https://www.progcovers.com/motor/fimgrandprix.html progcovers.com, ''Motor Racing Programme Covers / FIM Grand Prix World Championship Programmes / 500cc Class /MotoGP''] * {{nld icon}} [https://nl.wikipedia.org/wiki/Wereldkampioenschap_wegrace_1962 nl.wikipedia.org, ''Wereldkampioenschap wegrace 1962''] * {{it icon}} [https://it.wikipedia.org/wiki/Risultati_del_motomondiale_1962 it.wikipedia.org, ''Risultati del motomondiale 1962''] == Izvori == <small> * {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/1962/spa/50cc/rac/classification motogp.com, ''Results / 1962 / 50cc''], pristupljeno 29. prosinca 2023. * {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/world-standing/1962/50cc/championship-standings motogp.com, ''Championship Standings 1962 / 50cc''], pristupljeno 29. prosinca 2023. * {{fra icon}} [http://racingmemo.free.fr/MOTO-GP-classements_62-050.htm racingmemo.free.fr, ''CHAMPIONNAT DU MONDE DE VITESSE MOTO - CLASSEMENTS COMPLETS - 1962 - 50cc''], pristupljeno 29. prosinca 2023. * {{fra icon}} [http://racingmemo.free.fr/MOTO-GP-1962.htm racingmemo.free.fr, ''Les Championnats du Monde de Courses sur Route - L'année 1962''], pristupljeno 29. prosinca 2023. * {{fra icon}} [http://www.pilotegpmoto.com/gp-1962.pdf pilotegpmoto.com, ''GP 1962''], preuzeto 29. prosinca 2023. * {{deu icon}} [https://web.archive.org/web/20160902050636/http://www.motorrad-autogrammkarten.de/motorradsport-statistik/grand-prix-wm-podium/year_stat/1962.html motorrad-autogrammkarten.de, ''Grand Prix Motorrad Weltmeisterschaft Podium / 1962''], wayback arhiva * {{en icon}} [http://motorsporttop20.com/wp-content/uploads/2022/11/6.50cc-80cc-GP.pdf motorsporttop20.com, ''FIM 50cc EUROPEAN CUP (1961) / FIM 50cc WORLD CHAMPIONSHIP (1962-83) / FIM 80 cc WORLD CHAMPIONSHIP (1984-89)''], preuzeto 29. prosinca 2023. * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20230331153555/https://progcovers.com/motor/500cc1962.html progcovers.com, ''Motor Racing Programme Covers / 1962 500cc Class (FIM Grand Prix World Championship) Programmes''], wayback arhiva * {{fra icon}} [http://www.pilotegpmoto.com/1962.pdf pilotegpmoto.com, ''PROGRAMMES 1962''], preuzeto 29. prosinca 2023. {{izvori|53em}} </small> {{Sezone Svjetskog prvenstva u motociklizmu}} {{Svjetski prvaci u 80cc/50cc}} [[Kategorija:Sezone Svjetskog prvenstva u motociklizmu|1962 5 50cc]] qv8aztymzowhoiugh7oxb21523s3tc8 0 757831 7615814 7552798 2026-10-09T19:31:22Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.6 7615814 wikitext text/x-wiki {{Infookvir rukometaš | ime = Tin Lučin | slika = | slika_širina = | slika_opis = | država = {{Z+X|HRV}} | puno ime = | nadimak = | datum rođenja = [[16. kolovoza]] [[1999.]] | mjesto rođenja = [[Rijeka]] | država rođenja = [[Hrvatska]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | visina = 1,96 m | pozicija = | ruka = | trenutačni klub = [[RK NEXE Našice]] | broj u klubu = 41 | ugovor = | juniorski klubovi = | mlade godine = | godina = | profesionalni klubovi = | nastupi(golovi) = | reprezentacija = {{RukRep|HRV}} | debi = | protiv = | godine u reprezentaciji = 2021. – | nastupi u reprezentaciji(golovi) = | godine treniranja = | klubovi = | medalje = {{Medalje SP}} {{Medalje srebro| [[Rukometno SP 2025.| Hrvatska, Danska i Norveška 2025.]]|}} {{Medalje EP}} {{Medalje bronca| [[Europsko prvenstvo u rukometu – Danska, Švedska i Norveška 2026.| Danska, Švedska i Norveška 2026.]]|}} }} '''Tin Lučin''' ([[Rijeka]], [[16. kolovoza]] [[1999.]]) [[hrvat]]ski je [[rukomet]]aš koji igra za [[RK NEXE Našice]] i [[hrvatska rukometna reprezentacija|hrvatsku reprezentaciju]]. Lučin je seniorsku karijeru započeo igrajući za RK Kozalu, zatim [[RK Zamet]] gdje je svoje igračke sposobnosti pokazao u utakmicama [[Premijer liga (rukomet)|hrvatske Premijer Lige]] i [[Kup EHF-a|EHF kupa]]. Nakon jedne sezone u Zametu prelazi u [[RK Zagreb|PPD Zagreb]].<ref>[https://www.novilist.hr/Sport/Rukomet/ZBOGOM-ZAMETU-Rijecka-rukometna-nada-Tin-Lucin-prelazi-u-PPD-Zagreb/ Zbogom Zametu Riječka rukometna nada Tin Lučin prelazi u “PPD Zagreb”] Novi list Preuzeto 13. siječnja 2024.</ref> Igrao je još jednu sezonu u Zametu zbog nedostatka minutaže u Zagrebu.<ref>[https://www.sportcom.hr/regionalni-sport/rukomet/mrk-zamet/tin-lucio-iduce-sezone-ponovo-u-dresu-zameta-mladi-rukometas-dolazi-na-posudbu-iz-ppd-zagreba Tin Lučin iduće sezone ponovo u dresu Zameta, mladi rukometaš dolazi na posudbu iz PPD Zagreba?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240113194639/https://www.sportcom.hr/regionalni-sport/rukomet/mrk-zamet/tin-lucio-iduce-sezone-ponovo-u-dresu-zameta-mladi-rukometas-dolazi-na-posudbu-iz-ppd-zagreba |date=13. siječnja 2024. }} Sport Com Preuzeto 13. siječnja 2024.</ref> Osvojio je Premijer ligu u sezoni 2017.-'18. i Kup Hrvatske 2018. Lučin je od 2019. igrao u španjolskoj ligi s [[Club Balonmano Ademar León|Ademarom Leónom]]. Potpisao je ugovor s poljskim prvoligašem Wisła Płock 2021. godine. S Wisłom je osvojio Kup Poljske 2022. i 2023. te 3. mjesto u EHF Europskoj ligi 2022. godine. == Reprezentacija == Na Europskom prvenstvu do 18. godina u Hrvatskoj 2016. osvojio je srebrnu medalju s hrvatskom mladom reprezentacijom. Sa [[hrvatska rukometna reprezentacija|seniorskom reprezentacijom Hrvatske]] osvojio je 8. mjesto na [[Europsko prvenstvo u rukometu – Mađarska i Slovačka 2022.|Europskom prvenstvu 2022.]], postigavši 28 golova u sedam utakmica. Rukometom se bavi i njegov mlađi brat [[Fran Lučin]] kao rukometni vratar.<ref>[https://rukometnizurnal.com/fran-lucin-potpisao-za-vojvodinu/ Fran Lučin potpisao za Vojvodinu] Rukometni žurnal Preuzeto 13. siječnja 2024.</ref> Bio je član hrvatske reprezentacije koja je osvojila srebro na [[Rukometno SP 2025.|Svjetskom prvenstvu u Hrvatskoj, Danskoj i Norveškoj 2025.]] == Izvori == {{izvori}} {{Sastav Hrvatska 2024 EP rukomet}} {{Sastav Hrvatska 2025 SP rukomet}} {{Sastav Hrvatska 2026 EP rukomet}} {{GLAVNIRASPORED:Lučin, Tin}} [[Kategorija:Hrvatski rukometaši]] [[Kategorija:Nositelji Reda Danice hrvatske s likom Franje Bučara]][[Kategorija:Životopisi, Rijeka]] [[Kategorija:Rukometaši RK Zagreba]] [[Kategorija:Rukometaši RK Zameta]] [[Kategorija:Rukometaši RK NEXE Našica]] rswb6nl80qb6xs7xrc9u5d6wgjanf5z 0 758217 7615977 7471717 2026-10-10T07:09:30Z Flamingounicorn 243866 + 7615977 wikitext text/x-wiki {{slično|o hrvatskoj televizijskoj emisiji "Tko to tamo pjeva?"|srbijanski film|Tko to tamo pjeva}} {{Infookvir TV emisija | bg_color = | ime = Tko to tamo pjeva? | slika = [[Datoteka:Tko to tamo pjeva? Logo.jpg|260px]] | ime_2 = | žanr = [[glazba|glazbeni]] | format = ''[[reality show]]'' | smislio = | realizator = | utemeljeno_na = "''I Can See Your Voice''" {{DZ|JKO}} | razvio = | napisao = | scenarij = | grafika = | režiser = [[Ivan Miladinov]] | voditelj = [[Frano Ridjan]] | uloge = [[Alka Vuica]]<br>Gianna Apostolski<br>[[Luka Nižetić]]<br>Goran Vinčić | žiri = | glasovi = | pripovjedač = | gl_skladatelj = | uvodna_gl = | završna_gl = | skladatelj = | država = {{DZ+X|HRV}} | jezik = [[hrvatski jezik|hrvatski]] | sezone = 3 | emisije = 36 | izvršni_producent = [[Goran Marić (producent)|Goran Marić]] | producent = Gordana Čorapina Kojundžić (kreativna)<ref name=":produkcija">{{Citiranje weba|date=2024-02-05|title=Show koji je zaludio svijet uskoro dolazi na male ekrane: Pjesme, zabave i mnogo smijeha zasigurno neće nedostajati!|url=https://showbuzz.dnevnik.hr/inmagazin/tko-to-tamo-pjeva-show-koji-je-zaludio-svijet-uskoro-dolazi-na-male-ekrane-pjesme-zabave-i-mnogo-smijeha-zasigurno-nece-nedostajati---826323.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240206020713/https://showbuzz.dnevnik.hr/inmagazin/tko-to-tamo-pjeva-show-koji-je-zaludio-svijet-uskoro-dolazi-na-male-ekrane-pjesme-zabave-i-mnogo-smijeha-zasigurno-nece-nedostajati---826323.html|archive-date=2024-02-06|access-date=2024-03-05|website=Showbuzz.dnevnik.hr}}</ref> | urednik = Alen Šalić<ref name=":produkcija" /> | lokacijaprodukcije = | kinematografija = | trajanje_emisije = 120 min. | produkcijska_kuća = CJ ENM<br>Serena Productions | budget = | tv_kuća = [[Nova TV]] | prva_emisija = [[15. ožujka]] [[2024.]] | posljednja_emisija = | prethodna = | sljedeća = [[Tko to tamo pjeva? (1. sezona)|1. sezona (2024.)]] | web_stranica = https://novatv.dnevnik.hr/zabavni/tko-to-tamo-pjeva/ | imdb_id = 31957307 }} '''Tko to tamo pjeva?''' [[hrvatska]] je inačica južnokorejskoga glazbenog ''[[reality show]]a'' ''„[[I Can See Your Voice]]”'' tvrtke CJ ENM. Emisija je krenula s prikazivanjem [[15. ožujka]] [[2024.]] godine na kanalu [[Nova TV]]. Voditelj emisije je [[Frano Ridjan]],<ref>{{Citiranje weba|date=2024-03-05|title=Frano Ridjan vodit će show ''Tko to tamo pjeva?''|url=https://novatv.dnevnik.hr/zabavni/tko-to-tamo-pjeva/clanak/zanimljivosti/tko-to-tamo-pjeva-frano-ridjan-vodit-ce-show-tko-to-tamo-pjeva---836082.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240305232638/https://novatv.dnevnik.hr/zabavni/tko-to-tamo-pjeva/clanak/zanimljivosti/tko-to-tamo-pjeva-frano-ridjan-vodit-ce-show-tko-to-tamo-pjeva---836082.html|archive-date=2024-03-05|access-date=2024-03-05|website=[[Nova TV]]}}</ref> dok su panelisti [[Alka Vuica]], [[Gianna Apostolski]], [[Luka Nižetić]] i [[Goran Vinčić]].<ref>{{Citiranje weba|date=2024-03-06|title="Tko tamo pjeva?" od 15. ožujka na Novoj TV!|url=https://novatv.dnevnik.hr/zabavni/tko-to-tamo-pjeva/clanak/zanimljivosti/tko-tamo-pjeva-od-15-ozujka-na-novoj-tv---836370.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240306205237/https://novatv.dnevnik.hr/zabavni/tko-to-tamo-pjeva/clanak/zanimljivosti/tko-tamo-pjeva-od-15-ozujka-na-novoj-tv---836370.html|archive-date=2024-03-06|access-date=2024-03-06|website=[[Nova TV]]}}</ref> Emisija je obnovljena za drugu sezonu, a prijave za istu su počele u listopadu 2024.<ref>{{Citiranje weba|title="Tko to tamo pjeva?" se vraća - prijavite se i postanite dio ovog nezaboravnog spektakla|url=https://novatv.dnevnik.hr/zabavni/tko-to-tamo-pjeva/clanak/zanimljivosti/tko-to-tamo-pjeva-se-vraca-prijavite-se-i-postanite-dio-ovog-nezaboravnog-spektakla---875006.html|access-date=2024-10-18|website=Nova TV|language=hr|archive-url=https://web.archive.org/web/20241208153726/https://novatv.dnevnik.hr/zabavni/tko-to-tamo-pjeva/clanak/zanimljivosti/tko-to-tamo-pjeva-se-vraca-prijavite-se-i-postanite-dio-ovog-nezaboravnog-spektakla---875006.html|archive-date=2024-12-08|url-status=live}}</ref> Treća je sezona započela humanitarnim izdanjima emisije emitiranima [[24. travnja]] i [[1. svibnja]] [[2026.]], a redovno prikazivanje sezone započelo je [[2. listopada]] [[2026]].<ref>{{citiranje weba|url=https://showbuzz.dnevnik.hr/inmagazin/humanitarno-izdanje-u-emisije-tko-to-tamo-pjeva-valentina-baus-i-petar-pereza-u-ulozi-natjecatelja---976563.html|title=Humanitarno izdanje emisije Tko to tamo pjeva: Valentina Baus i Petar Pereža u ulozi natjecatelja!|date=24. travnja 2026.|access-date=10. listopada 2026.|archive-url=https://web.archive.org/web/20260606203008/https://showbuzz.dnevnik.hr/inmagazin/humanitarno-izdanje-u-emisije-tko-to-tamo-pjeva-valentina-baus-i-petar-pereza-u-ulozi-natjecatelja---976563.html|archive-date=6. lipnja 2026.|website=showbuzz.dnevnik.hr}}</ref><ref>{{citiranje weba|url=https://www.24sata.hr/show/u-petak-krece-nova-sezona-tko-to-tamo-pjeva-a-panelistima-ce-se-pridruziti-nives-celzijus-1157786|title=U petak kreće nova sezona 'Tko to tamo pjeva', a panelistima će se pridružiti Nives Celzijus|date=30. rujna 2026.|access-date=10. listopada 2026.|archive-url=https://web.archive.org/web/20261004201321/https://www.24sata.hr/show/u-petak-krece-nova-sezona-tko-to-tamo-pjeva-a-panelistima-ce-se-pridruziti-nives-celzijus-1157786|archive-date=4. listopada 2026.|publisher=[[24sata]]|website=24sata.hr}}</ref> == Produkcija == Prije pokretanja [[Srbija|srbijanskog]] kanala [[Una TV]], [[21. prosinca]] [[2021.]],<ref>{{Citiranje weba|date=16. prosinca 2021.|title=Regionalna UNA TV uskoro počinje sa emitovanjem!|url=https://telesrbija.com/regionalna-una-tv-uskoro-pocinje-sa-emitovanjem|url-status=live|access-date=20. siječnja 2024.|website=telesrbija.com}}</ref> Una World Network je u suradnji s „Videostroj” isprva planirao proizvesti adaptaciju ''showa'' za više zemalja putem zajedničkog sporazuma s produkcijskim kućama „CJ ENM” i „[[Fremantle (kompanija)|Fremantle]]” s početkom razvoja u rujnu 2021.<ref>{{Citiranje weba|date=6. rujna 2021.|title=CJ ENM’s ‘I Can See Your Voice’ sells into five European countries|url=https://tbivision.com/2021/09/06/cj-enms-i-can-see-your-voice-sells-into-five-european-countries/|url-status=live|access-date=20. siječnja 2024.|website=tbivision.com}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=1. listopada 2021.|title=UNA TV najavila prvi veliki glazbeni šou – I can see your voice|url=https://www.maxportal.hr/magazin/una-tv-najavila-prvi-veliki-glazbeni-sou-i-can-see-your-voice/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20211001210516/https://www.maxportal.hr/magazin/una-tv-najavila-prvi-veliki-glazbeni-sou-i-can-see-your-voice/|archive-date=1. listopada 2021.|access-date=20. siječnja 2024.|website=maxportal.hr}}</ref> Na kraju su zemlje sudionice odlučile snimiti vlastite adaptacije ''showa'', a United Media je u siječnju 2024. nabavila hrvatsku inačicu.<ref>{{Citiranje weba|date=20. siječnja 2024.|title=Nova TV u potrazi za natjecateljima novog formata – "Tko to tamo pjeva?"|url=https://novatv.dnevnik.hr/zabavni/tko-to-tamo-pjeva/clanak/zanimljivosti/nova-tv-u-potrazi-za-natjecateljima-novog-formata-tko-to-tamo-pjeva---823998.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240120000817/https://novatv.dnevnik.hr/zabavni/tko-to-tamo-pjeva/clanak/zanimljivosti/nova-tv-u-potrazi-za-natjecateljima-novog-formata-tko-to-tamo-pjeva---823998.html|archive-date=20. siječnja 2024.|access-date=20. siječnja 2024.|website=[[Nova TV]]}}</ref> == Format == U svakoj emisiji gledateljima se predstavljaju „tajni glasovi” koje publika raspoznaje prema njihovim zanimanjima, karakterima. Tako će u svakoj emisiji pjevati [[odvjetnik]], [[medicinska sestra]], građevinar, [[frizer]]ka ili netko treći. Među njima se u svakoj emisiji krije različiti broj [[pjevač]]a, ali i onih koji uopće ne znaju pjevati. Natjecatelju je cilj među devetero „tajnih glasova” raspoznati one koji pjevaju loše i tako doći do glavne novčane nagrade. === Panelisti === {| class="wikitable" style="text-align:center" |+ Panelisti emisije ''Tko to tamo pjeva?'' |- ! rowspan="2" style="width:20%;" scope="col"| Panelist ! colspan="9" | Sezona |- ! style="width:7%;" scope="colspan"| [[Tko to tamo pjeva? (1. sezona)|1.]] ! style="width:7%;" scope="colspan"| [[Tko to tamo pjeva? (2. sezona)|2.]] ! style="width:7%;" scope="colspan"| [[Tko to tamo pjeva? (3. sezona)|3.]] |- ! scope="row" style="text-align: center;" | [[Alka Vuica]] | colspan="1" style="background: #DFD; | ● | colspan="1" style="background: #DFD; | ● | colspan="1" style="background: #DFD; | ● |- ! scope="row" style="text-align: center;" | [[Gianna Apostolski]] | colspan="1" style="background: #DFD; | ● | colspan="1" style="background: #DFD; | ● | colspan="1" style="background: #DFD; | ● |- ! scope="row" style="text-align: center;" | [[Luka Nižetić]] | colspan="1" style="background: #DFD; | ● | colspan="1" style="background: #DFD; | ● | colspan="1" style="background: #DFD; | ● |- ! scope="row" style="text-align: center;" | [[Goran Vinčić]] | colspan="1" style="background: #DFD; | ● | colspan="1" style="background: #DFD; | ● | colspan="1" style="background: #DFD; | ● |} == Pregled sezona == {{Pregled emisije |infoA = Dobri<br>pjevači |infoB = Loši<br>pjevači |boja1 = #e8e8e8 |poveznica1 = Tko to tamo pjeva? (1. sezona) |epizode1 = 12 |premijera1 = {{premijera|15|3|2024}} |finale1 = {{finale|31|5|2024}} |infoA1 = 11 |infoB1 = 1 |boja2 = #3646a1 |poveznica2 = Tko to tamo pjeva? (2. sezona) |epizode2 = 12 |premijera2 = {{premijera|7|3|2025}} |finale2 = {{finale|23|5|2025}} |infoA2 = 11 |infoB2 = 1 |boja3 = #001635 |poveznica3 = Tko to tamo pjeva? (3. sezona) |epizode3 = 12 |premijera3 = {{premijera|24|4|2026}} |finale3 = |infoA3 = |infoB3 = }} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * {{službena|https://novatv.dnevnik.hr/zabavni/tko-to-tamo-pjeva/}} novatv.dnevnik.hr * [https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zanimljivosti/popis-suradnika-emisije-tko-to-tamo-pjeva---838496.html Popis suradnika emisije Tko to tamo pjeva?] –{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240817113049/https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zanimljivosti/popis-suradnika-emisije-tko-to-tamo-pjeva---838496.html|date=2024-08-17}} * {{imdb|tt31957307}} {{Domaća televizijska produkcija na Novoj TV}} [[Kategorija:Televizijske emisije na NOVA TV-u]] [[Kategorija:Televizijske igre]] ddbwqujr0vs5fytyieh7p4vvetm4gr0 0 759744 7615708 7021554 2026-10-09T15:27:57Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.6 7615708 wikitext text/x-wiki {{Naslov u kurzivu}}[[File:Tabula_hungariae.jpg|poveznica=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Tabula_hungariae.jpg|mini|285x285px|''Tabula Hungariae'', [[Ingolstadt]], 1528.]] [[File:Tabula_hungariae_orientation.jpg|poveznica=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Tabula_hungariae_orientation.jpg|mini|200x200px|Približno područje koje zemljovid pokriva.]] '''''Tabula Hungariae''''', ponekad i '''Lázárova karta''',<ref>[http://www.reneszansziwiw.hu/entity/98/datapage Lázár térképe]{{Dead link|date=June 2018|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=no}}</ref> najstariji je sačuvani tiskani zemljovid [[Mađarska|Mađarske]], koji je navodno prije [[1528.]] godine nacrtao Mađar [[Lázár deák]] (latinski: ''Lazarus secretarius''). Godine 2007. [[zemljovid]] je upisan u popis [[UNESCO]]-ovog programa »[[Sjećanje svijeta]]«.<ref name="mow">{{cite web|date=2008-05-16|title=Tabula Hungariae|url=http://portal.unesco.org/ci/en/ev.php-URL_ID=22451&URL_DO=DO_TOPIC&URL_SECTION=201.html|accessdate=2009-12-15|publisher=UNESCO Memory of the World Programme}}</ref> == Opis == Zemljovid je dimenzija otprilike {{Nowrap|78,5 × {{n|54|cm}}}}<ref>{{Citiranje weba|title=Our first printed map {{!}} Tabula Hungariae|url=https://lazarterkep.oszk.hu/en/terkepismertetok/our-first-printed-map|access-date=2024-02-14|website=lazarterkep.oszk.hu|url-status=dead}}</ref> te je orijentiran u smjeru jugozapad – sjeveroistok. Prikazuje naselja i znamenita mjesta [[Kraljevina Ugarska|Kraljevine Ugarske]] iz ranog 16. stoljeća. Južni predjeli koje je okupiralo [[Osmansko Carstvo]] označeni su drugačijim bojama. Kako su južne regije na zemljovidu jedine koje nisu bile unutar granica Kraljevine, smatra se da je svrha zemljovida bila priprema za rat s Osmanlijama. Neka od ucrtanih naselja nestala su posljedicom [[Osmanski ratovi u Europi|osmanskih ratova]] i terora, što zemljovid čini još važnijim. Najvrijednije informacije na zemljovidu su nazivi i opisi naselja. U sastavu zemljovida nalazi se oko 1400 zemljopisnih naziva, od kojih 1270 pripada naseljima (365 od njih teritoriju [[Kraljevina Mađarska|Kraljevine Mađarske]] nakon [[Trianonski ugovor|Trianonskog ugovora]]). Na dnu zemljovida nalazi se opis Kraljevine na [[Njemački jezik|njemačkom]] i [[Latinski jezik|latinskom]] jeziku. === Nazivi naselja === Nazivi naselja zapisivali su se drugačijim pravopisom no danas. Primjerice, današnje »é« zapisivalo se kao »ee«, a današnje »ö« kao »ew«. Također se može zapaziti kako je »c« ponegdje napisano kao »tz«, što je karakteristično za pravopis [[Starovisokonjemački jezik|starovisokonjemačkog jezika]]. Takvo je zapisivanje možebitno djelo suradnika koji su zemljovid pripremili za tisak. Lázár je, međutim, za druga naselja koristio izgovor dijalekata mađarskoga. == Tisak == Zemljovid je tiskan uz pomoć [[Georg Tannstetter|Georga Tannstettera]] kod [[Petrus Apianus|Petrusa Apianusa]] u [[Ingolstadt|Ingolstadtu]], a tiskanje je platio [[Johannes Cuspinianus]]. == Baština == Tek je nekoliko zemljovida tiskano, a skoro svi su izgubljeni tijekom povijesti, zbog čega su istraživači za njih znali isključivo na temelju opisa. Međutim, ranih 1880-ih godina neočekivano je pronađen jedan od zemljovida. Kupio ga je sakupljač [[Sándor Apponyi]] 1882. godine. Godine 1924. zemljovid je premješten u [[Nacionalna knjižnica Mađarske|Nacionalnu knjižnicu Mađarske]], gdje se nalazi i danas. == Kasnije inačice == Nekoliko je kopija zemljovida izrađeno prije 1552. godine, no niti jedna nije sačuvana. Unatoč tomu, zemljovide se nakon 1552. crtalo na osnovi Lázárovoga pod naslovom ''Tabula Hungariae'', odnosno ''Nova descriptio totius Hungariae''. Poznato je 6 različitih verzija: * Giovanni Andrea Vavassore (djelovao 1510. – 1572.), [[Venecija]], 1553. * Pirro Ligorio (1496. – 1583.), [[Rim]], 1558. (izgubljena) i 1599. * Antonio Lafreri (1512. – 1577.), Rim, 1558., 1559. i 1560-ih * János Zsámboky (1531. – 1584.), [[Beč]], 1566. * Claudio Duchetti (1554. – 1597.), Rim, 1577. * Giovanni Orlandi (djelovao 1600. – 1604.), Rim, 1602. == Izvori == {{Izvori}} == Literatura == * Ankwicz-Kleehoven, Hans. 1959. ''Der Wiener Humanist Johannes Cuspinian. Gelehrter und Diplomat zur Zeit Kaiser Maximilians I.'' Böhlau, Graz, Köln, str. 253–255. * Lakatos, Bálint. 2013. ''[http://www.academia.edu/9546042/L%C3%A1z%C3%A1r_de%C3%A1k_Tabula_Hungariae-j%C3%A1nak_1528_helyrajza_%C3%A9s_a_k%C3%A9s%C5%91_k%C3%B6z%C3%A9pkori_%C3%BAth%C3%A1l%C3%B3zat._Settlements_on_Lazarus_Tabula_and_Late_Medieval_Road_Network._In_Archivariorum_historicorumque_magistra._Szerk._K%C3%A1d%C3%A1r_Zs%C3%B3fia_Lakatos_B%C3%A1lint_Zarn%C3%B3czki_%C3%81ron._Budapest_2013_103_128 Lázár deák Tabula Hungariae - ának (1528) helyrajza és a késo középkori úthálózat]'' (Naselja na Lázárovoj Tabula Hungariae (1528.) i kasnosrednjovjekovne ceste), u: Zsófia Kádár/Bálint Lakatos/Áron Zarnóczki (ur.). Archivariorum historicorumque magistra. Történeti tanulmányok Bak Borbála tanárno 70. születésnapjára, (A Magyar Levéltárosok Egyesülete kiadványai, '''13'''), Budimpešta, str. 103–128 (mađarski i njemački). * Oberhummer, Eugen; Wieser, Franz von (ur.). 1906. ''Wolfgang Lazius. Karten der österreichischen Lande und des Königreichs Ungarn aus den Jahren 1545–1563''. Innsbruck, str. 37–40. * Török, Zsolt. 1987. [http://www.press.uchicago.edu/books/HOC/HOC_V3_Pt2/Volume3_Part2.html Renaissance Cartography in East-Central Europe, ca. 1450-1650], u: David Woodward, ''The History of Cartography'', '''3'''(2), University of Chicago Press. == Vanjske poveznice == * {{Citiranje knjige|last=Gábor|first=Timár|url=http://www.fomi.hu/honlap/magyar/szaklap/2008/07/5.pdf|title=Lázár térképe és a ptolemaioszi vetület|last2=i dr.|year=2008.|trans-title=Lázárov zemljovid i Ptolemejeva projekcija|access-date=14. veljače 2024.|archive-date=13. prosinca 2013.|archive-url=https://web.archive.org/web/20131213120725/http://www.fomi.hu/honlap/magyar/szaklap/2008/07/5.pdf|url-status=bot: unknown}} [[Kategorija:Zemljopis Mađarske]] g2w752n69k6evp1953rlmquwcrb660x 0 759936 7615597 6843843 2026-10-09T12:41:41Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Kenijski atletičari|Kenijski atletičari]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Kenijski srednjoprugaši|Kenijski srednjoprugaši]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7615597 wikitext text/x-wiki {{Wikiprojekt 10000/Ikona}} {{Medalje vrh}} {{Medalje sport | [[Atletika]]}} {{Medalje OI}} {{Medalje zlato| [[OI_1968.|Mexico City 1968.]] | 1500 m}} {{Medalje zlato| [[OI_1972.|München 1972.]] | 3000 m sa zaprekama}} {{Medalje srebro| [[OI_1968.|Mexico City 1968.]] | 5000 m }} {{Medalje srebro| [[OI_1972.|München 1972.]] | 1500 m }} {{Medalje dno}} [[Datoteka:Kipchoge Keino (1972).jpg|240px|mini|desno|Kipchoge Keino 1972. godine.]] '''Kipchoge Hezekieh "Kip" Keino''' (Kipsamo, Nandi, [[Kenija]], [[17. siječnja]] [[1940]].) - [[Kenija|kenijski]] [[atletičar]], dvostruki olimpijski pobjednik Keino se vrlo uspješno natjecao na [[Ljetne olimpijske igre|Ljetnim olimpijskim igrama]] U [[OI 1964.|Tokiju 1964.]], u [[OI 1968.|Ciudad de Méxicu 1968.]] i u [[OI 1972.|Münchenu 1972.]]<ref>[https://www.olympedia.org/flagbearers?country_id=KEN Flagbearers for Kenya] Olympedia Preuzeto 17. veljače 2024.</ref> Keino je bio nositelj [[Zastava Kenije|zastave Kenije]] na Ljetnim olimpijskim igrama 1964. i ceremonijama otvaranja Ljetnih olimpijskih igara 1972. Godine 1968. osvojio je naslov olimpijskog prvaka u trčanju na 1500 m i bio viceprvak na 800 m, a 1972. osvojio je naslov prvaka na 3000 m sa zaprekama i bio viceprvak u trčanju na 5000 m. Na [[Igre Commonwealtha|Igrama Commonwealtha]] u [[Kingston]]u 1966. pobijedio je na jednu i tri milje, a u [[Edinburgh]]u 1970. pobijedio je na 1500 metara i bio srebrni na 5000 metara. Pobijedio je na 1500 m i 5000 m na [[Afričke igre|Afričkim igrama]] 1965. u [[Brazzaville]]u, a osvojio je srebro na 1500 m 1973. u [[Lagos]]u. Dana 27. kolovoza 1965. postavio je svjetski rekord na 3000 m s vremenom 7:39,6. Vrijedio je do 1972. godine, kada ga je poboljšao [[Emiel Puttemans]]. Dana 30. studenog 1965. postavio je i svjetski rekord u trčanju na 5000 m s vremenom 13:24,2. Vrijedio je do 1966. kada ga je poboljšao [[Ron Clarke]]. Godine 2012. primljen je u novoosnovanu [[Međunarodna atletska kuća slavnih|Međunarodnu atletsku kuću slavnih]], kao jedan od prva dvadeset i četiri [[atletičar]]a. Na ceremoniji otvaranja [[OI 2016.|Ljetnih olimpijskih igara 2016.]] primio je prvo posebno priznanje [[MOO]]-a za humanitarna postignuća iz ruku predsjednika MOO-a, [[Nijemci|Nijemca]] [[Thomas Bach|Thomasa Bacha]]. Dana 14. svibnja 2021., [[asteroid]] 39285 Kipkeino, koji su otkrili astronomi u Spacewatch-u 1997. godine, nazvan je u njegovu [[čast]].<ref>[https://www.wgsbn-iau.org/files/Bulletins/V001/WGSBNBull_V001_001.pdf Bulletin] WGSBN Preuzeto 17. veljače 2024.</ref> == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Kipchoge, Keino}} [[Kategorija:Kenijski srednjoprugaši]] [[Kategorija:Olimpijski pobjednici u atletici]] 0p54a0asffz2d1hmih6t747q7amvaci 0 761395 7615711 7294463 2026-10-09T15:39:26Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.6 7615711 wikitext text/x-wiki {{Infookvir jezero | ime = Tajmir | izvorno_ime = {{Rus.|Таймыр, Таймырское озеро}} | vrsta = | etimologija = | slika = Lake Taymyr 2017-07-20 Sentinel-2 L2A Highlight Optimized Natural Color.jpg | slika_opis = Satelitska snimka | slika2 = | slika2_opis = | zemljovid = Lake_Taymyr-txu-oclc-6654394-ns-46-48-2nd-ed.jpg | zemljovid_opis = Jezero Tajmir. Američka vojna karta iz 1964. | koordinate = {{coord|74|32|34|N|101|38|39|E|region:RU-KYA_type:waterbody_scale:2500000|display=inline,title}} | lokacija = [[Krasnojarski kraj]] | dz = RUS | obalni_gradovi = | površina = 4560 | duljina = | širina = | dubina = 26 | prosječna dubina = 2.8 | obalna crta = | površina porječja = 104300 | zapremina = 12,8 | visina = 6 | smrznuto = od kraja rujna do lipnja | pritok = [[Tajmira|Gornja Tajmira]], [[Zapadnaja (rijeka)|Zapadnaja]], [[Severnaja (rijeka)|Severnaja]], [[Bikada-Nguoma]], [[Yamu-Tarida]] i [[Kalamissamo]] | ulijeva = [[Tajmira|Donju Tajmiru]] | otoci = | slijev = | slika_karta = | opis_karte = | pushpin_map = Rusija Krasnojarski kraj | mark = Red circle 50%.svg | marksize = 35 | pushpin_label = }} '''Tajmir''' ({{Rus.|Таймыр, Таймырское озеро}}) je [[jezero]] u središnjim regijama [[Tajmir (poluotok)|poluotoka Tajmir]] u [[Krasnojarski kraj|Krasnojarskom kraju]], [[Rusija]]. Nalazi se južno od gorja [[Biranga]]. == Geografija == Jezero Tajmir proteže oko 165&nbsp;km u smjeru istoka - zapad. Ima nepravilan oblik s mnogo krakova koji strše u različitim smjerovima koji pokrivaju široku regiju. Njegova najveća širina je, međutim, samo oko 23&nbsp;km u njegovom najširem području koje je prema istočnom kraju jezera. [[slika:Karte_Taimyr.png|mini|lijevo|300px|Slijev rijeke Tajmire]] Glavna rijeka koja teče u njegov bazen sa zapada je [[Tajmira|Gornja Tajmira]]. Ostale rijeke koje se u njega ulijevaju su [[Zapadnaja (rijeka)|Zapadnaja]], [[Severnaja (rijeka)|Severnaja]], [[Bikada-Nguoma]], [[Yamu-Tarida]] i [[Kalamissamo]]. [[Tajmira|Donja Tajmira]] teče iz jezera prema sjeveru preko planinskog područja Biranga. Područje tundre južno od jezera Tajmir puno je manjih jezera i močvara. Postoje dva prilično velika jezera istočno i jugoistočno od najistočnijeg dijela jezera Tajmir, koji je zaljev Jamuneru: 33&nbsp;km istočno je jezero Kungusalah, a 72&nbsp;km jugoistočno je jezero Portnjagino. Oba jezera su promjera od oko 20&nbsp;km. Jezero Tajmir prekriveno je ledom od kraja rujna do lipnja. == Ekologija == Jezero Taymyr vrvi mnogim vrstama riba tipičnih za hladne arktičke vode, poput vijuna, siga i muksuna.{{Pojasniti|Provjeriti prijevod: [[:en:loach (fish)|loach]], [[:en:Common whitefish|sig]], and [[:en:muksun|muksun]]}} ''[[Salvelinus taimyricus]]'' je vrsta [[Salvelinus|gagla]] koja se nalazi u jezeru.<ref>[https://fishbase.mnhn.fr/summary/Salvelinus-taimyricus.html Salvelinus taimyricus] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> Postoji [[Pretjerano iskorištavanje|prekomjerno iskorištavanje]] nekih vrsta riba unatoč zabačenosti područja.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Pospelova|first=Elena B.|last2=Pospelov|first2=Igor N.|last3=Zhulidov|first3=Alexander V.|last4=Robarts|first4=Richard D.|last5=Zhulidova|first5=Olga V.|last6=Zhulidov|first6=Daniel A.|last7=Gurtovaya|first7=Tatyana Yu.|date=12 October 2004|title=Biogeography of the Byrranga Mountains, Taymyr Peninsula, Russian Arctic|url=https://www.cambridge.org/core/journals/polar-record/article/abs/biogeography-of-the-byrranga-mountains-taymyr-peninsula-russian-arctic/C5BDED1591D64C6AF00397A64FEBCDBD|journal=[[Cambridge University Press]]|volume=40|issue=4|pages=327–344|bibcode=2004PoRec..40..327P|doi=10.1017/S0032247404003833}}</ref> Mala kontaminacija [[plutonij]]em otkrivena je u sedimentima jezera Tajmir. Ovo je možda posljedica čestica nošenih vjetrom nakon brojnih atmosferskih nuklearnih pokusa u [[Novaja zemlja|Novoj Zemlji]] tijekom [[Hladni rat|Hladnog rata]]. == Temperature vode == * Prosječna temperatura vode u kolovozu: +7&nbsp;°C * Zimi je temperatura vode malo iznad 1&nbsp;°C == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat-inline|}} * [http://www.encyclopedia.com/doc/1E1-Taymyra.html Encyclopedia.com] * [https://web.archive.org/web/20080413033657/http://www.taimyr24.ru/about/area/2 Taymyr area information and pictures] * [http://www.yukonmuseums.ca/mammoth/abstra-d.htm Geological and paleontological data] [[Kategorija:Jezera u Krasnojarskom kraju]] [[Kategorija:Karski slijev]] l5t72nisducvdy2awu5h52rske8q58e 0 763525 7616016 6917750 2026-10-10T09:39:13Z EmausBot 46911 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Morž]] 7616016 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Morž]] g0zfzsbzrl9em6pr0r9fmi3kupc1sim 0 765538 7615798 7557414 2026-10-09T18:56:14Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.6 7615798 wikitext text/x-wiki {{Wikiprojekt Europa/Ikona}} {{Infookvir nogometaš/trener/izbornik | ime = Thomas Strakosha | slika = [[Datoteka:Thomas Strakosha01.jpg|190px]] | opis slike = Thomas Strakosha | država = {{Z+X|ALB}} | puno ime = Thomas Fotaq Strakosha | nadimak = | datum rođenja = [[19. ožujka]] [[1995.]] | datum smrti = | visina = 193 cm | trenutačni klub = [[AEK Atena F.C.|AEK Atena]] | broj u klubu = 1 | pozicija = [[Vratar (nogomet)|vratar]] | ugovor = | mlade godine = [[2011.]] – [[2012.]]<br>[[2012.]] – [[2014.]] | juniorski klubovi = [[Panionios F.C.|Panionios]] <br>[[S.S. Lazio|Lazio]] | godina = [[2015.]] – [[2022.]] <br> [[2015.]] – [[2016.]] <br> [[2022.]] – [[2024.]] <br> [[2024.]] – ''danas'' | profesionalni klubovi = [[S.S. Lazio|Lazio]]<br> → [[US Salernitana 1919|Salernitana]] (posudba)<br> [[Brentford F.C.|Brentford]]<br> [[AEK Atena F.C.|AEK Atena]] | nastupi(golovi) = {{0}}164 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}11 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}{{0}}2 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}{{0}}0 {{0}}{{0}}{{0}}(0) | godine u reprezentaciji = [[2012.]] – [[2013.]] <br> [[2013.]] – [[2016.]] <br> [[2017.]] – ''danas'' | reprezentacija = {{Z|ALB}} [[Albanska nogometna reprezentacija do 19 godina|Albanija do 19]] <br> {{Z|ALB}} [[Albanska nogometna reprezentacija do 21 godine|Albanija do 21]] <br> {{Z|ALB}} [[Albanska nogometna reprezentacija|Albanija]] | nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}{{0}}6 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}11 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}31 {{0}}{{0}}{{0}}(0) | godine treniranja = | klubovi = | medalje = | bilješka = | ažurirano = 8. srpnja 2024. }} '''Thomas Fotaq Strakosha''' ([[Atena (grad)|Atena]], [[19. ožujka]] [[1995.]]) [[Albanci|albanski]] [[nogometaš]] koji igra na poziciji vratara. Trenutno igra za [[AEK Atena F.C.|AEK Atenu]]. Sin je [[Foto Strakosha|Fota Strakoshe]], koji je 15 godina bio vratar u grčkom nogometu te u [[Albanska nogometna reprezentacija|albanskoj reprezentaciji]]. Njegov brat Dhimitri također je nogometaš (igra na poziciji napadača). == Igračka karijera == Nakon igranja u mlađim momčadima grčkoga Panioniosa između 2011. i 2012., stigao je u talijanski [[S.S. Lazio|Lazio]] 2012. i promoviran u glavni sastav odlaskom Argentinca [[Juan Pablo Carrizo|Juana Pabla Carriza]] u [[Football Club Internazionale Milano|milanski Inter]], kao treći vratar momčadi. Lazio ga je 2015. posudio Salernitani. Za taj klub je odigrao 12 utakmica. Odlaskom sunarodnjaka vratara [[Etrit Berisha|Etrita Berishe]] vratio se u Lazio 2016., opet kao treći izbor. Dana 20. rujna 2016. službeno je debitirao kao igrač Lazija nakon 4 godine, u utakmici protiv [[A.C. Milan|Milana]], zamijenivši ozlijeđenog [[Federico Marchetti|Federica Marchettija]]. Njegov jedini profesionalni naslov bio je Kup Italije u sezoni 2012./13.<ref>[http://www.lalaziosiamonoi.it/editoriale/lulic-scrive-la-storia-del-calcio-a-roma-c-e-solo-la-lazio-34784 Lulic scrive la storia del calcio: a Roma c'è SOLO LA LAZIO!] lalaziosiamonoi.it Preuzeto 29. svibnja 2024.</ref> Dana 14. srpnja 2022. Strakosha je potpisao trogodišnji ugovor s engleskim [[Brentford F.C.|Brentfordom]].<ref>[https://www.brentfordfc.com/news/2022/july/thomas-strakosha-signs-for-brentford/ Albania international joins on a free transfer] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220714151005/https://www.brentfordfc.com/news/2022/july/thomas-strakosha-signs-for-brentford/ |date=14. srpnja 2022. }} brentfordfc.com Preuzeto 29. svibnja 2024.</ref> == Reprezentativna karijera == Nakon što je igrao za mlade reprezentacije Albanije, Thomas Strakosha je prvi put pozvan u [[Albanska nogometna reprezentacija|seniorsku momčad Albanije]] u kolovozu 2016., u utakmicama protiv Maroka i Makedonije. == Izvori == {{izvori}} {{Sastav Albanija 2024. EP}} {{GLAVNIRASPORED:Strakosha, Thomas}} [[Kategorija:Albanski nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši S.S. Lazija]] [[Kategorija:Nogometaši AEK Atene]] [[Kategorija:Aktivni nogometaši]] [[Kategorija:Životopisi, Atena]] 4g7zsypdjvmn0pmm8pjv1rcjn5ho1ot 0 766994 7615952 7575547 2026-10-10T03:49:30Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.6 7615952 wikitext text/x-wiki {{radovi}} {{Infookvir vaterpolski klub |ime = Dupin |slika = |puno ime = Vaterpolo klub Dupin |sjedište = Kraj BB, 21325 [[Tučepi]] |grad = [[Tučepi]] |država = {{Z|HRV}} [[Hrvatska]] |prvenstvo = |boje kluba = |osnovan = |plivalište = |kapacitet = |predsjednik = |trener = |liga = |uspjesi = |sezona = |plasman = |web stranica = }} '''Vaterpolo klub "Dupin"''' ('''''VK "Dupin"; VK "Dupin" Tučepi; Dupin Tučepi; Dupin''''') je bio muški [[vaterpolo|vaterpolski]] klub iz [[Tučepi|Tučepa]], [[Splitsko-dalmatinska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]]. <br> == O klubu == == Bazen == == Uspjesi == ; [[Druga hrvatska vaterpolska liga|2. HVL – Jug]] * drugoplasirani: 2008. ; [[Treća hrvatska vaterpolska liga|3. HVL]] * prvaci: 2009. (''Split''), 2009. (ukupno), 2010. (''Split''), 2010. (ukupno), 2011. (''Split'') == Pregled po sezonama == {| class="wikitable sortable mw-collapsible mw-collapsed" style="font-size: 85%; text-align: center" !sezona !!rang <br> lige !!liga !!dio lige !!poz. !!klubova <br> u ligi !!ut !!pob !!ner !!por !!gol+ !!gol- !!bod !!doigravanje !!napomene !!izvori |- !colspan="16"| Dupin |- |[[2. HVL 1993.|1993.]] ||II. ||[[Druga hrvatska vaterpolska liga|2. HVL – Jug]] || ||6. ||6 ||10 ||0 ||0 ||10 ||69 ||153 ||0 || || || |- |[[2. HVL 1994.|1994.]] ||II. ||2. HVL – Jug || ||5. ||6 ||10 ||1 ||1 ||8 ||73 ||109 ||3 || || || |- |[[2. HVL 1995.|1995.]] ||II. ||2. HVL – Jug || ||5. ||6 ||5 ||2 ||0 ||3 ||43 ||77 ||4 || || || |- |[[2. HVL 1996.|1996.]] ||II. ||2. HVL – Jug || ||bgcolor="goldenrod"|3. ||8 ||14 ||8 ||1 ||5 ||117 ||113 ||17 || || || |- |[[2. HVL 1997.|1997.]] ||II. ||[[Druga hrvatska vaterpolska liga|2. HVL]] || ||4. ||8 ||14 ||4 ||2 ||8 ||96 ||131 ||10 || || || |- |[[2. HVL 1998.|1998.]] ||II. ||2. HVL – Jug || || ||6 (8) || || || || || || || || ||<small> odustali nakon 2. kola || |- | || || || || || || || || || || || || || || || |- |[[3. HVL 2006.|2006.]] ||IV. ||[[Treća hrvatska vaterpolska liga|3. HVL – Split]] || ||bgcolor="goldenrod"|3. ||8 ||14 ||9 ||1 ||4 ||153 ||115 ||19 || || || |- |[[2. HVL 2007.|2007.]] ||III. ||2. HVL – Jug || ||bgcolor="goldenrod"|3. ||8 ||14 ||6 ||2 ||6 ||159 ||137 ||14 || || || |- |[[2. HVL 2008.|2008.]] ||III. ||2. HVL – Jug || ||bgcolor="silver"|2. ||7 ||12 || || || || || ||20 || || || |- |rowspan="2"|[[3. HVL 2009.|2009.]] ||rowspan="2"|IV. ||3. HVL – Split || ||bgcolor="gold"|1. ||7 ||12 ||11 ||0 ||1 ||145 ||109 ||22 || ||<small> u doigravanje za prvaka ||rowspan="2"| |- |[[Treća hrvatska vaterpolska liga|3. HVL – doigravanje za prvaka]] || || ||2 ||colspan="7"| ||bgcolor="gold"|'''prvak ||<small> majstorica na jednu utakmicu |- |rowspan="2"|[[3. HVL 2010.|2010.]] ||rowspan="2"|IV. ||3. HVL – Split || ||bgcolor="gold"|1. ||6 ||10 ||8 ||1 ||1 ||162 ||114 ||17 || ||<small> u doigravanje za prvaka ||rowspan="2"| |- |3. HVL – doigravanje za prvaka || || ||2 ||colspan="7"| ||bgcolor="gold"|'''prvak || |- |[[3. HVL 2011.|2011.]] ||IV. ||3. HVL – Split || ||bgcolor="gold"|1. ||6 ||10 ||8 ||0 ||2 ||145 ||123 ||24 || || || |- | || || || || || || || || || || || || || || || |- | || || || || || || || || || || || || || || || |- |} == Poznati igrači == == Poznati treneri == == Povezani članci == * [[Tučepi]] == Vanjske poveznice == * [https://www.sportilus.com/klubovi/vaterpolo-klub-dupin--tucepi/ sportilus.com, ''VATERPOLO KLUB DUPIN - TUČEPI''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240626150912/https://www.sportilus.com/klubovi/vaterpolo-klub-dupin--tucepi/ |date=26. lipnja 2024. }} == Izvori == * [https://web.archive.org/web/20210310071025/https://www.sportcom.hr/lokalni-sport/ostalo/ostalo/vaterpolska-baza-polako-nestaje-u-sjeni-medalja-s-olimpijskih-igara sportcom.hr, ''Vaterpolska baza polako nestaje u sjeni sjajnih medalja s olimpijskih igara''], objavljeno 26. kolovoza 2016., pristupljeno 26. lipnja 2024. * [https://www.fininfo.hr/Poduzece/Pregled/vaterpolo-klub-dupin-tucepi-u-likvidaciji/Detaljno/599900 fininfo.hr, Vaterpolo klub "Dupin" - Tučepi U LIKVIDACIJI] {{izvori}} {{mrva-vaterpolo-klub}} {{GLAVNIRASPORED:Dupin Tučepi, VK}} [[Kategorija:Vaterpolski klubovi u Splitsko-dalmatinskoj županiji]] [[Kategorija:Tučepi]] f78nncldzog8hvlfhazr570387lpauv 0 767332 7615709 7552866 2026-10-09T15:29:56Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.6 7615709 wikitext text/x-wiki {{Wikiprojekt Europa/Ikona}} {{Infookvir biciklist | ime = Tadej Pogačar | slika = 2022 Tour of Slovenia (Stage 3, Tadej Pogačar celebrating victory on Celje Castle v2).jpg | slika_širina = | slika_opis = Tadej Pogačar 2022. | puno_ime = | nadimak = Pog, Pogi, PoGo, [[Pink Panther (lik)|Pink Panther]] | državljanstvo = | datum_rođenja = [[21. rujna]] [[1998.]] | datum_smrti = | visina = 1,76 m | težina =66 kg | trenutni_tim = UAE Team Emirates | disciplina = | tip_vozača = | amaterske_godine = | amaterski_timovi = | profesionalne_godine = [[2017.]] – | profesionalni_timovi =</div> *2017. – 2018. Rog–Ljubljana *2019. – '''danas''' UAE Team Emirates | značajnije_pobjede = '''[[Tour de France]]''' ::'''Ukupni pobjednik [[File:Jersey yellow.svg|20px]] (2020., 2021., 2024., 2025.) '''[[Giro d'Italia]]''' ::'''Ukupni pobjednik [[File:Jersey pink.svg|20px]] (2024.) {{Medalje OI}} {{Medalje bronca | [[OI 2020.| Tokio 2020.]] | [[Biciklizam na OI 2020.|cestovna utrka]]}} }} '''Tadej Pogačar''' ([[Komenda]], [[Slovenija]], [[21. rujna]] [[1998.]]) [[Slovenci|slovenski]] je profesionalni [[biciklist]] koji trenutno vozi za UCI WorldTeam UAE Team Emirates. Pobijedio je na [[Tour de France]]u 2020., 2021. i 2024. godine osvojivši tri različite majice tijekom svakog Toura, što je podvig neviđen u gotovo četiri desetljeća. Pobijedio je na izdanju [[Giro d'Italia]] 2024., osvojivši i planinsku klasifikaciju i šest etapa. Odličan u vožnji na [[kronometar]], jednodnevnoj klasičnoj vožnji i na usponima, uspoređivali su ga s legendarnim svestranim biciklistima kao što su: [[Eddy Merckx]] i [[Bernard Hinault]]. Godine 2019. postao je najmlađi biciklist koji je pobijedio na UCI World Tour utrci s pobjedom na Tour of California u dobi od 20 godina. Kasnije tijekom godine, na svom debitantskom Grand Touru, Pogačar je osvojio tri etape [[Vuelta a España]] na putu do ukupnog trećeg mjesta i naslova mladog vozača. I u svom [[debi]]ju na [[Tour de France]]u i u sljedećoj godini, osvojio je tri etape i utrku u ukupnom poretku, kao i brdske etape i u poretku mladih vozača, postavši jedini biciklist koji je osvojio te tri klasifikacije istovremeno. On je prvi slovenski pobjednik, a s 21 godinom i drugi najmlađi pobjednik nakon [[Henri Cornet|Henrija Corneta]], koji je pobijedio [[1904.]] s 19 godina.<ref>[https://velo.outsideonline.com/events/tour-de-france/tour-de-france-trivia-who-the-heck-is-tadej-pogacar/ Tour de France trivia: Who the heck is Tadej Pogačar?] Velo Preuzeto 5. srpnja 2024.</ref> On je prvi cestovni biciklist u [[povijest]]i koji je probio granicu od 6.000 bodova na UCI svjetskoj ljestvici. Trostruki je nacionalni prvak u vožnji na kronometar (2019., 2020., 2023.). Jedini je biciklist koji je osvojio bijelu majicu na [[Tour de France]]u ukupno 4 puta, a tijekom tog razdoblja držao je majicu ukupno rekordnih 75 dana. Šest puta je osvojio tri različita jednodnevna Monumenta (Tour of Flanders jednom, Liège–Bastogne–Liège dva puta i Giro di Lombardia tri puta), Pariz-Nica jednom i Tirreno–Adriatico u dva navrata. Godine [[2021.]] postao je prvi pobjednik [[Tour de France]]a koji je iste godine osvojio olimpijsku medalju u cestovnoj utrci nakon što je uzeo broncu na muškoj cestovnoj utrci.<ref>[https://velo.outsideonline.com/events/olympics/olympic-notebook-tadej-pogacar-makes-history-in-tour-de-france-olympic-double/Olympic Games notebook: Tadej Pogačar makes history in Tour de France-Olympic double] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Velo Preuzeto 5. srpnja 2024.</ref> Trenutačno je broj 1 u muškoj UCI cestovnoj utrci. Bio je broj 1 rekordan ukupan broj tjedana i rekordan broj uzastopnih tjedana. Sezone [[2021.]], [[2022.]] i [[2023.]] završio je kao svjetski broj 1. == Izvori == {{izvori}} {{commons|Category:Tadej Pogačar}} {{GLAVNIRASPORED:Pogačar, Tadej}} [[Kategorija:Biciklisti]] [[Kategorija:Slovenski športaši]] bp4n0qwjs6s5ho5d2ywyuws01wnf4s9 4 767630 7616025 7202411 2026-10-10T10:01:11Z Croxyz 205325 7616025 wikitext text/x-wiki {{smjernice|{{prečac|[[WP:KRZNA]]|[[WP:KRTE]]}}}} '''Kriteriji značajnosti po temama''' Wikipedije na hrvatskom jeziku pomažu suradnicima prosuditi zaslužuje li tema o kojoj žele pisati vlastiti članak. Kriterije značajnosti u praksi zajednički osmišljavaju suradnici, primjerice dok raspravljaju o pojedinačnim slučajevima. Ova stranica sažima ono što se obično smatra ili ne smatra relevantnim i iznosi pojednostavljen prikaz prijašnjih rasprava, ali ne pokriva i sve moguće slučajeve. Svi ovdje određeni kriteriji s vremenom se mogu i promijeniti. '''Ovaj popis nije strogo pravilo Wikipedije'''. Čak i članci koji ne ispunjuju niže navedene kriterije mogu, u posebnim slučajevima, zaslužiti mjesto na Wikipediji. Tema svakog članka, međutim, mora biti '''dostatno pokrivena sekundarnim izvorima''' i time ispunjavati [[WP:KR|osnovne kriterije]], iz kojih su izvedeni svi drugi. Teme za koje ne postoje javno objavljeni [[WP:VI|vjerodostojni izvori]] ne mogu imati članak na Wikipediji. == Osobe == {{prečac|[[WP:OSOBA]]}} Dovoljan, no ne i nužan kriterij jest da se osoba navodi u etabliranome biografskom leksikonu poput ''[[Hrvatski biografski leksikon|Hrvatskoga biografskog leksikona]]'', Oxfordova ''Rječnika nacionalnih biografija'' ili ''Njemačke biografske enciklopedije'', odnosno u općim leksikonima kao što su [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|''Hrvatska enciklopedija'']], ''[[Encyclopædia Britannica]]'', [[Brockhaus enciklopedija|Enciklopedija Brockhaus]] itd. Čak i ako osoba ne ispunjuje taj kriterij ili neki od kriterija navedenih u nastavku, može se smatrati značajnom prema [[Wikipedija:Kriteriji|općim kriterijima značajnosti]] (primjerice istaknute osobe iz predmodernoga doba o kojima je pisano dosta stručnih radova). Ako je osoba o kojoj se piše živa, preporuka je pročitati i slijediti smjernicu [[Wikipedija:Životopisi živih osoba]]. Također je važno napomenuti da [[Wikipedija:Što ne spada u Wikipediju#Wikipedija nije direktorij|Wikipedija nije baza informacija]], što uključuje [[Rodoslovlje|genealoške]] i biografske baze. === Akademici i znanstvenici === Akademik najčešće ispunjava uvjete za svoj članak na Wikipediji ako je član ekskluzivne i uvažene akademske zajednice ([[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti|HAZU]], [[Britanska akademija]], [[Nacionalna akademija znanosti »Leopoldina«|Leopoldina]], [[Nacionalna akademija znanosti]], [[Institut de France]], [[Švedska akademija]]…), ako je primio međunarodno priznatu ili državnu znanstvenu nagradu ([[Nobelova nagrada]], [[Državna nagrada za znanost]], [[Turingova nagrada]], [[Abelova nagrada]]…) ili ako je [[rektor]] sveučilišta. Profesori, docenti i slični mogu zadovoljiti kriterije ako je njihov rad citiran u brojnim znanstvenim publikacijama (u to se ne ubrajaju velike suradnje i autorstva iz počasti) ili ako se nekako drukčije kao znanstvenici izdvajaju od drugih osoba koje su specijalizirane za njihovo područje znanosti. I pseudoznanstvenik može biti dovoljno značajan za vlastiti članak ako je njegova ili njezina teza osobito raširena/poznata te ako postoji veći broj znanstvenih djela čiji je cilj poboriti ili razložiti pseudoznanstvenost njegovih teza. === Arhitekti === Arhitekti vrlo vjerojatno zaslužuju članak: * ako se navode u preglednim djelima o povijesti umjetnosti ili njihovim ekvivalentima * ako su osvojili neku prestižnu nagradu * ako su projektirali barem dvije zgrade koje su i same zaslužile članke na Wikipediji ili koje se smatraju kulturno-povijesno poznatima * ako su (bili) članovi prestižnog umjetničkog društva (HAZU, JAZU, [[Europska akademija znanosti i umjetnosti]]…) === Članovi kraljevskih obitelji === Članovi kraljevskih obitelji koji tipično ispunjavaju kriterije značajnosti uključuju: * vladare, [[Poglavar države|poglavare]] i suverene ([[Car|careve]], [[Kralj|kraljeve]], [[Kraljica|kraljice vladarice]], [[Veliki vojvoda|velike vojvode]], [[Sultan|sultane]], [[Knez|knezove]]…) koji su vladali svojevremeno općepriznatom državom ili starijim, usporedivo uređenim društvima * druge punopravne članove, čije je članstvo u obitelji stečeno rodom ili brakom, koji su u bilo kojem dijelu svojeg života bili na vladajućem položaju. Nije nužno da te osobe budu članovi kraljevskih obitelji ''cijeloga'' života. Za članove koji nisu bili na vladajućem položaju za života ili one koji nisu (bili) punopravni članovi obitelji zbog sklapanja [[Morganatski brak|morganatskog braka]] primjenjuju se [[Wikipedija:Kriteriji značajnosti po temama#Plemstvo i visoki dužnosnici|isti kriteriji kao za plemstvo]]. === Članovi vojske === Član vojske obično zaslužuje članak ako ispunjava neki od slijedećih kriterija: * [[Vrhovni zapovjednik|vrhovni je zapovjednik]] oružanih snaga neke države, [[Ministarstvo obrane Republike Hrvatske|ministar obrane]] ili [[generalissimus]] * zapovjednik je ili drži neku drugu visoku dužnost u [[Grane oružanih snaga|grani oružanih snaga]] neke države * dobio je čin [[General|generala]] odnosno [[zastavnik]]a ili je bio zapovjednik neke (svojevremeno) veće vojne jedinice * zapovjednik je postrojbe koja je sudjelovala u povijesno važnoj bitci ili velikom vojnom pothvatu, npr. zapovjednik [[Korpus|korpusa]], [[Ratna mornarica|mornarice]] ili (u starije doba) [[Divizija|vojne divizije]], ili je osobno vodio zapovjedništvo u bitci. Nije odsudan sam čin, nego <u>položaj</u>. * [[časnik]] je, [[dočasnik]], [[dozapovjednik]], [[vojnik]], [[Pomorac|mornar]] ili civilni djelatnik (mehaničar, liječnik…) koji je dobio najviše vojno priznanje neke države za hrabrost u ratu, npr. [[Medalja časti|medalju časti SAD-a]], [[Viktorijin križ]] UK-a ili neku drugu iznimno isključivu nagradu * časnik je, dočasnik, podzapovjednik, vojnik, mornar ili civilni djelatnik čiji su doprinosi zbog izvanrednih zasluga uvelike pokriveni u medijima ili tiskanoj literaturi iako nije primio neko od gore navedenih priznanja. === Glazbenici === Tekstopisci ili skladatelji (bilo popularne glazbe, crkvenih pjesama ili drugih) mogu se smatrati opće značajnima ako su stvorili veliku količinu donekle široko poznatih djela. '''Estradni glazbenik''' može biti značajan ako ispunjava neke (preporučljivo, barem dva) od sljedećih kriterija: * objavio je barem jedan studijski album koji je dosegao certifikaciju diskografske kuće (srebrnu, zlatnu ili platinastu) * dobitnik je nagrada na glazbenim festivalima područne, državne ili međunarodne razine * objavio je više pjesama s višemilijunskim preslušavanjima na glazbenim servisima ([[YouTube]], [[Spotify]], [[Deezer]] i sl.) * na službenu kanalu ili profilu na glazbenim servisima ima značajan broj pratitelja/pretplatnika u odnosu na broj stanovnika države u kojoj živi * <u>ugledni</u> su sekundarni izvori{{efn|Izvori za ovaj kriterij ne mogu biti isključivo članci iz [[žuti tisak|žutog tiska]], raznih [[tabloid]]a ili kolumni sličnog stila.}} ili glazbeni stručnjaci ustvrdili da se glazbenik ističe u nekom žanru, glazbenom pokretu, razdoblju ili na nekom području. ==== Klasični glazbenici ==== Klasični glazbenik '''instrumentalist''' može biti značajan ako ispunjava neke (preporučljivo, barem dva) od sljedećih kriterija: * završen konzervatorij ili glazbena akademija (iznimke su vrlo uspješni (samouki) solisti/„čuda od djeteta”, pr. [[Franjo Krežma]]) * objavio je nosač zvuka pri etabliranim glazbenim izdavačima klasične glazbe * koncertirao je u poznatijemu komornu ansamblu ili orkestru barem pet godina (pr. [[Hrvatski barokni ansambl]], [[Zagrebački kvartet]], [[Zagrebački solisti]]) * ostvario je suradnje sa značajnim^{(vidi kriterije iznad)} estradnim ili inim klasičnim glazbenicima. Klasični glazbenik '''solopjevač''' može biti značajan ako ispunjava neke (preporučljivo, barem dva) od sljedećih kriterija: * završen [[konzervatorij]] ili glazbenu akademiju * objavio je nosač zvuka pri etabliranim glazbenim izdavačima klasične glazbe * pjevao je u uglednijoj opernoj kući izvan domovine barem dvije godine/sezone * operni prvak u nacionalnoj opernoj kući (u Hrvatskoj svi HNK-ovi) * ostvario je suradnje sa značajnim^{(vidi kriterije iznad)} estradnim ili inim klasičnim glazbenicima. === Kriminalci === Kriminalci bi trebali imati zaseban članak samo ako su naširoko poznati. To primjerice mogu biti ubojice vladara ([[Gavrilo Princip]], [[John Wilkes Booth]], [[Lee Harvey Oswald]]), osobe čiji je zločin na drugi način znatno utjecao na društvo ([[Osama bin Laden]], [[Anders Behring Breivik]], [[Satoši Kirišima]]) ili osobe čiji je zločin bio razglašen ([[Jack Trbosjek]], [[Ted Bundy]]). Zločincima koji su promijenili ime treba istaknuti novo ime ili ga stvoriti kao [[Wikipedija:Preusmjeravanje|preusmjeravanje]] ako je ono također poznato. Za naziv članka rabi se ime po kojima su najpoznatiji. Ako je riječ o živoj osobi, važno je pratiti smjernice o [[Wikipedija:Životopisi živih osoba|životopisima živih osoba]]. === Plemstvo i visoki dužnosnici === [[Plemstvo|Plemići]], iz povijesti ili sadašnjice, ne zaslužuju vlastiti članak samim time što pripadaju plemićkoj obitelji. Plemići koji ispunjavaju kriterije neke druge kategorije s ove stranice, primjerice oni koji posjeduju velika imanja ili nekako drukčije znatno utječu na životne uvjete brojnih drugih ljudi, vrlo vjerojatno zaslužuju članak. Takvi bi članci prije svega trebali sadržavati podatke kojima osoba ispunjava kriterije, a ne isključivo informacije koje se tiču [[Naslov|titula]], [[Heraldika|heraldike]] ili rodbinskih veza. Alternativa člancima o zasebnim plemićima jest članak o plemićkoj obitelji ili o plemićkoj tituli (npr. [[Vojvoda od Cornwalla]]), u koji se zatim mogu dodati sažete informacije o osobama koje samostalno ne ispunjavaju uvjete za vlastiti članak. === Poduzetnici === Poduzetnici su vjerojatno značajni ako su česta tema u općim medijima ili medijima koji se bave poslovanjem (npr. ''[[The Economist]]''). Izvršni direktori, predsjednici [[koncern]]a ili uprava tvrtki od javnog interesa također se često mogu smatrati značajnima. === Političari i državni službenici === Političar ili državni službenik vjerojatno se može smatrati značajnim ako ispunjava barem jedan od sljedećih kriterija: * ako je predsjednik [[Predsjednik države|države]] ili [[Predsjednik vlade|vlade]] (premijer), [[generalni guverner]], [[ministar]], član neke [[Zakonodavna vlast|zakonodavne skupštine]] ili na istovrjednu položaju na nacionalnoj razini [[Unitarizam|unitarne]] ili federalnoj razini [[Federacija|federativne]] države * obnaša ili je obnašao internu stranačku dužnost na nacionalnoj razini u stranci koja jest ili je bila zastupljena u zakonodavnoj skupštini neke države: čelnik stranke, član odbora stranke, tajnik stranke, predsjednik (ili istovrjedan položaj) u udruzi povezanoj sa strankom * obnaša ili je obnašao zahtjevne mjesne, područne ili državne zadaće koji sa sobom nose znatnu moć na toj razini (npr. gradonačelnik, [[župan]]) * drži ili je držao rukovodeću poziciju u nekom nacionalnom tijelu * ako je glavni tajnik ili na istovrjednu visoku položaju u [[Međuvladina organizacija|međuvladinoj organizaciji]] * ako ima očito odgovarajuću moć i utjecaj ili je dobio ''opsežnu'' pozornost svojedobnih nacionalnih medija (ili medija koji su naširoko prepisani u povijesnim radovima), čak i ako nije bio na jednom od gore navedenih službenih položaja. Političari koji pripadaju isključivo sljedećim kategorijama obično <u>nisu</u> značajni: * kandidati za političke položaje (uz moguć izuzetak za osobito medijski pokrivene kandidate za važne položaje, npr. [[Ross Perot]]) * osoba koja obnaša unutarstranačku dužnost na mjesnoj razini * »obični« predstavnici bez osobite moći ili medijske pokrivenosti na mjesnim ili područnim skupštinama. === Pravnici === Pravnik je vjerojatno značajan ako ispunjava jedan od ovih kriterija: * sudac je u [[Vrhovni sud|vrhovnom sudu]] neke države, [[Kasacijski sud|kasacijskom sudu]] ili žalbenom sudu (na razini države ili šire) * sudac je u međunarodnom sudu (npr. [[Haaški sud|Haaškom sudu]], [[Stalni arbitražni sud|Stalnom arbitražnom sudu]], [[Međunarodni kazneni sud|Međunarodnom kaznenom sudu]], [[Europski sud za ljudska prava|Europskom sudu za ljudska prava]] ili [[Sud Europske unije|Sudu Europske unije]]) * čelnik je državnog tijela vezana uz pravosuđe (npr. [[Državno sudbeno vijeće Republike Hrvatske|Državnog sudbenog vijeća]] ili [[Državno odvjetništvo Republike Hrvatske|Državnog odvjetništva]]), [[pučki pravobranitelj]], predstojnik nekog nižeg suda ili je na drugoj vodećoj pravnoj poziciji visoke uprave * stručnjak je za definirano pravno područje, kao znanstvenik ili kao odvjetnik, i autor je pravnog nefikcijskog djela koje je objavio priznati nakladnik. === Pisci i prevoditelji === Pisac je tipično enciklopedijski značajan ako ispunjava barem jedan od sljedećih uvjeta: * pojedinačan je ili glavni autor jednog djela ili više njih u izdanju određene [[Nakladništvo|izdavačke kuće]] (ne računaju se usluge tiska na zahtjev) * osvojio je prestižnu nagradu ([[Nobelova nagrada za književnost]], [[Nagrada August Šenoa]], [[Nagrada Ksaver Šandor Gjalski]], [[Nagrada Booker]], [[Pulitzerova nagrada]]…) Kako bi se mogli smatrati značajnima, pjesnici, novelisti i slični pisci kraćih djela uglavnom bi morali biti autori: * velika broja djela koja su šire poznata ili * barem jedne objavljene zbirke. Književni prevoditelj obično je dovoljno značajan za vlastiti članak ako ispunjava neki od sljedećih kriterija: * autor je više prijevoda koji su zapaženi zbog prijevoda sâmog * autor je velikog broja prijevoda književnih djela * uvršten je kao prevoditelj u književno-povijesnoj enciklopediji * osvojio je prestižnu nagradu poput [[Nagrada Goethe-Instituta|nagrade Goethe-Instituta]] ili [[Oxford-Weidenfeldova nagrada za prevođenje|Oxford-Weidenfeldove nagrade za prevođenje]]. Riječ »pisac« ovdje označava sve autore tekstualnih djela. U to su uključeni autori i [[Beletristika|beletristike]] (u to je uključeno i pjesništvo) i [[Diskurzivni književni oblici|diskurzivnih tekstova]]. === Sportaši === '''''Profesionalnim sportašima''''' smatraju se oni koji su barem dvije godine uspješno zarađivali za život aktivnim sudjelovanjem u sportu (u to se ubrajaju i stipendije za natjecatelje, sponzorski ugovori itd., ali ne i naknade za vodstvo, akademske stipendije, sredstva za studiranje i druga sredstva koja zahtijevaju vodstvo, studiranje ili posao). Sportaši uvršteni u glavne sportske enciklopedije ili leksikone neke države (npr. ''Sportski leksikon'' ili ''[[Nogometni leksikon]]'' [[LZMK|LZMK-a]]) uvijek se smatraju značajnima. Kako bi se mogao smatrati značajnim, sportaš mora ispuniti barem jedan od sljedećih kriterija na seniorskim natjecanjima, odnosno barem dva na juniorskima: * profesionalno je aktivan ili je lider ([[trener]], glavni sudac i sl.) profesionalno aktivnih sportaša * ima značajnu pokrivenost u izvorima u etabliranim masovnim medijima, u što se primjerice ubrajaju opsežni ''[[interview]]i'' * aktivni je član nacionalnog sportskog tima ili je vođa ([[kapetan (šport)|kapetan]]) takva tima, sudjeluje na [[Olimpijske igre|Olimpijskim igrama]] ili drugim međunarodnim prvenstvima (npr. [[UEFA Europska liga|Europskoj ligi]], [[Copa América|Copa Américi]] itd.) ** za natjecatelje u ekipnim športovima: imao barem jedan nastup u najvišoj ligi države ili za A reprezentaciju koja je članica svjetske ili kontinentalne organizacije * ubraja se u nacionalnu sportsku elitu zbog osvojenih odličja ili plasmana na nacionalnim prvenstvima, pripada ili je pripadao višoj diviziji u timskim sportovima / ekipnim natjecanjima ili je među 0,25 % najboljih od svih registriranih natjecatelja u svojoj klasi natjecanja (definirano prema spolu, težinskoj kategoriji, invaliditetu itd.) u zemlji ** za natjecatelje u ekipnim športovima: osvojio jedno od prvih triju mjesta na regionalnoj ili nacionalnoj razini * postavio je državni ili međunarodni rekord ili ostvario drugi izvanredan uspjeh * primio je opću, prestižnu i isključivu nagradu za sport poput [[Državna nagrada za sport „Franjo Bučar”|Državne nagrade za sport „Franjo Bučar”]] * član je nekog nacionalnog i ekskluzivnog sportskog društva (npr. [[Kuća slavnih FIBA-e|FIBA-ine kuće slavnih]], [[Kuća slavnih Formule 1|Kuće slavnih Formule 1]]) U ekipnim sportovima sportaš bi trebao biti aktivan ili vođa u jednom od 0,25 % najboljih registriranih momčadi u državi. Sportaši u manje uspješnim timovima mogu biti značajni prema kriterijima za pojedinačne sportaše. '''Sportaši u dječjim ligama i natjecanjima''' i njihovi lideri najčešće su značajni isključivo ako su njihovi uspjesi svjetski priznati ili jedinstveni na drugi način. ==== ESport ==== Igrač ili lider u kategoriji nekog [[ESportovi|eSporta]] vjerojatno ima enciklopedijsku značajnost ako ispunjuje '''oba sljedeća kriterija''' na međunarodnim natjecanjima: * prepoznat je u više izvora u etabliranim masovnim medijima * profesionalni je igrač ili lider (trener, analitičar i sl.) profesionalnih igrača koji su mogli ili mogu prisustvovati na zatvorenom svjetskom natjecanju ili regionalnom natjecanju koje omogućuje plasiranje na svjetsko prvenstvo, kao i njihove organizacije. Na primjer, uvjet ispunjuju svi timovi (i njihovi igrači) koji imaju priliku kvalificirati se na WCS Premier League America/Europe/Korea (''[[StarCraft]]''), ''Mid-Season Invitational'' i ''World Championship'' (''[[League of Legends]]'') ili ''The International'' (''[[Dota 2]]''). === Umjetnici === Umjetnik ili umjetnica, u što se ubrajaju i ilustratori, fotografi, kipari, slikari itd., ispunjuje kriterije i može se smatrati značajnim: * ako se navodi u preglednim djelima o [[povijest umjetnosti|povijesti umjetnosti]] ili njihovim ekvivalentima * ako je osvojio neku prestižnu nagradu za umjetnost (pr. [[Nagrada HAZU]], [[Nagrada Vladimir Nazor]]) * ako je održao barem jednu izložbu u etabliranu [[muzej]]u, galeriji ili ustanovi (pr. [[Klovićevi dvori]]) * ako su mu samostalna djela izložena u nekom nacionalnom ili međunarodno priznatom muzeju (pr. [[Louvre]]) * ako je bio ključna osoba u nekom zapaženom umjetničkom pokretu (pr. [[Salvador Dali]] – nadrealizam) * ako je djelovao na nekom dvoru ili bio čelnik državne umjetničke institucije (pr. [[Nacionalni muzej moderne umjetnosti]]) * ako je autor barem dvaju djela koja se smatraju kulturno-povijesno značajnima * ako je član nekog prestižnog umjetničkog društva poput [[HAZU|HAZU-a]]. Crtači [[grafiti|grafita]], ulični umjetnici i umjetnici sličnih netradicionalnih formata mogu ispunjavati kriterije ako su za više svojih radova (ili izvedbi) dobili <u>znatnu</u> pozornost medija ili kritičkih autora na državnoj ili međunarodnoj razini (pr. [[Banksy]]). === Vjerski vođe === [[Duhovnik]], svećenik ili istovjetan vjerski vođa u nekoj religiji koji ispunjava sljedeće kriterije uglavnom zaslužuje vlastiti članak: * [[papa]] je, [[Patrijarh (kršćanstvo)|patrijarh]], [[nadbiskup]], [[biskup]] ili je na istovjetnoj dužnosti u nekršćanskim religijama * [[Dekan (religija)|dekan]] je ili je na istovjetnu upraviteljskom položaju * vjerski je dužnosnik sa značajnim svjetovnim upravnim zadaćama (npr. kolonijalni službenici i sl.) koji je svojedobno bio važan autoritet nekom mjesnom društvu * autor je spisa/knjige (ili više njih) u nakladi etabliranih (vjerskih i/ili svjetovnih) izdavača (u Hrvatskoj pr. [[Glas Koncila]], [[Verbum]], [[Kršćanska sadašnjost]], [[Salesiana]] i dr.) * ima očito odgovarajuću moć i utjecaj ili je dobio <u>opsežnu</u> pozornost nacionalnih medija, čak i ako nije imao neki od gore navedenih naslova. === Zabavni mediji i novinarstvo === U kategoriju zabavnih medija ubrajaju se osobe koje se pojavljuju u filmovima, televizijskim i radijskim emisijama, kazališnim predstavama, cirkuskim predstavama i sličnim medijima. Osoba u toj kategoriji vjerojatno je značajna ako ispunjava barem jedan od ovih kriterija: * voditelj je programa, glavni glumac, redatelj ili ima drugu istaknutu ulogu u značajnome filmu, emisiji ili radijskom programu * ima manju ulogu u barem dvama ''posebno relevantnim'' filmovima, emisijama ili radijskim programima ili kreativno sudjeluje u njihovoj izradi (kao npr. autor scenarija) * glumac je, voditelj programa, novinar ili sl. koji je osvojio prestižnu državnu ili međunarodnu nagradu, npr. [[Europska kazališna nagrada|Europsku kazališnu nagradu]], [[Nagrada Emmy|Emmy]], [[Nagrada Otokar Keršovani|nagradu Otokar Keršovani]] ili sl. * glavni je urednik, stalni kolumnist, stalni kroničar ili ima sličnu poziciju u osobito relevantnim novinama ([[Novinska naklada|tiraža]] od barem {{N|5000}} primjeraka). Dodatne uloge i slično ne daju nikakvu važnost bez obzira na distribuciju djela, ali se mogu spomenuti ako je osoba inače poznata, npr. ''[[cameo]]''. '''Glumac''' je obično značajan ako ispunjuje neki od sljedećih kriterija: * ima glavnu ulogu u filmu koji je bio dijelom regularne ponude kina * ima glavnu ulogu u poznatoj TV seriji koja se prikazuje na nacionalnim kanalima * ima glavnu ulogu u filmu ili TV seriji nagrađenoj prestižnom nacionalnom nagradom (pr. [[Oscar]], [[BAFTA]], [[Nagrada César|César]], [[Zlatni globus]] itd.) * imao je više glavnih uloga u poznatom nacionalnom (pr. [[Hrvatsko narodno kazalište|HNK-u]]) ili područnom kazalištu (pr. [[ZGK Komedija]]) * igrao je ulogu koja ima veliku pokrivenost u nacionalnim medijima ili je nagrađena prestižnom nagradom (npr. [[Nagrada Tony|Tony]], [[Nagrada hrvatskog glumišta]] i sl.). '''Redatelj''' je pak uglavnom značajan ako ispunjuje neki od ovih kriterija: * režirao je film koji je bio dijelom redovne ponude kina * režirao je poznatu TV seriju koja se prikazuje na nacionalnim kanalima * režirao je film ili TV seriju nagrađenu prestižnom nacionalnom nagradom * režirao je više predstava u poznatom nacionalnom ili područnom kazalištu * nagrađen je prestižnom nagradom ili je dobio veliku medijsku pokrivenost u nacionalnim medijima za svoju redateljsku ulogu. == Izmišljeni likovi i pojave == Izmišljeni lik ili druga fiktivna pojava (uključujući mjesta, predmete, koncepte ili bića) može biti značajna, odnosno imati enciklopedijsku vrijednost ako ispunjava jedan od ovih kriterija: * spominje se više od jednom te ima veću važnost u nekom poznatom djelu, neovisno o fiktivnom svijetu u kojem se pojavljuje ili izvornoj [[Franšiza|franšizi]] (ne računaju se marketinški materijali, [[Fandom|fandomi]] i ''[[fan fiction]]'') * ima dokumentirani utjecaj na kulturu i društvo izvan izvornog djela * spominje se u više različitih djela, ali ne trivijalno. Ako lik ne ispunjava navedene kriterije, valja provjeriti može li se njegov opis uvrstiti u članak o izvornome djelu. == Institucije i organizacije == Opći kriterij za značajnost institucije (tijelo, [[tvrtka]], [[udruga]], [[zaklada]] itd.) jest da je opširno opisana u više napisa ili izvora u etabliranim masovnim medijima koji nisu povezani sa samom institucijom (poput novina, knjiga, dokumentarnih filmova ili mrežnih stranica). === Tvrtke === Tvrtka ili poduzeće vjerojatno ima enciklopedijsku vrijednost ako ispunjuje neki od ovih kriterija: * kotira na većoj [[Burza|burzi]] (npr. [[Zagrebačka burza|Zagrebačkoj burzi]]) * pojavljuje se na popisima važnih tvrtki objavljenih u renomiranim publikacijama (restoran u [[Michelinov vodič|Michelinovu vodiču]] i sl.) * ima ili je imala velik tržišni udio u jednoj industriji (ili više njih) koja je i sama enciklopedijski značajna (npr. [[Compaq]]) * uvelike je sudjelovala u razvoju proizvoda od velikog značaja veliku broju ljudi (npr. [[Revolut]]) * posjeduje [[robna marka|robnu marku]] koja je dovoljno značajna za vlastiti članak. Veličina tvrtke također može biti indikacija značajnosti. Tvrtka koja ispunjava barem dva od sljedećih kriterija može se smatrati enciklopedijski značajnom: * ima ili je imala više od 500 stalnih zaposlenika * ima imovinu vrijednu barem 20 milijuna eura (odnosno imovinu istovjetne vrijednosti u drugoj valuti) * ima promet u iznosu od barem 40 milijuna eura godišnje (odnosno u istovjetnu iznosu u nekoj drugoj valuti) Starost tvrtke također se može uzeti u obzir. * Tvrtka s neprekinutim duljim stažem (oko 60 godina ili više, odn. duže od radnog vijeka prosječne osobe) može se samim time smatrati enciklopedijski značajnijom od novih tvrtki ili tvrtki kraćega vijeka. Na značajnost može utjecati i njezin utemeljitelj. * Tvrtka koju su osnovale osobe dobro etablirane u poslovnom svijetu ili koje su se nekako drukčije izdvojile u društvu može u nekim slučajevima biti značajna zbog same činjenice da su je osnovali te osobe. ==== Robne marke i proizvodi ==== Značajnima se mogu smatrati [[robna marka|robne marke (''brandovi'')]] ili proizvodi koji su općepoznati barem na nacionalnoj razini (npr. [[Startas]], [[Domaćica]], [[Rimac Nevera]], [[Melem]]...), kao i proizvodi zaštićeni na nacionalnoj (pr. [[Izvorno hrvatsko]]) ili široj razini (pr. oznaka zemljopisne izvornosti EU-a; [[slavonski med]], [[istarski pršut]], [[teran]], [[prošek]]...) === Škole i knjižnice === Obrazovne institucije obično su značajne ako imaju kulturno-povijesno važnost same po sebi, a ne samo kao škole. Javna sveučilišta, fakulteti, pučka učilišta i srednje škole najčešće mogu imati vlastite članke. Osnovne škole i druge obrazovne institucije na toj razini (vrtići, zabavne ustanove i sl.) uglavnom bi se trebale opisati u člancima o mjestima u kojima se nalaze ili u člancima o obrazovanju u tome mjestu. Obrazovni programi koji vode do akademskih ili stručnih naziva ([[Doktor|dr.]] [[Umjetnost|art]]. / [[Magistar|mag]]. ing. [[Šumarstvo|silv]]. / univ. [[Bakalaureat|bacc]]. [[Kroatistika|croat]]. i sl.) opisuju se u člancima o struci koje se dotiču (npr. [[političke znanosti]]). Veće knjižnice ili mreže knjižnica obično su dovoljno značajne za vlastite članke. To se prije svega tiče glavnih knjižnica u većim mjestima ili državama (npr. [[Knjižnice grada Zagreba]], [[Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu]]). Neke knjižnice nalaze se u povijesno značajnim zgradama, a u tim slučajevima članak može obraditi i knjižnicu i zgradu. Zaseban članak o zgradi može se napisati ako knjižnica čini tek dio poslovanja zgrade u kojoj se nalazi (što također vrijedi za muzeje i njihove zgrade). === Neprofitne organizacije i udruge === Organizacija ili udruga mogla bi biti enciklopedijski značajna: * ako je utjecala na razvoj većeg pokreta * ako je dokumentirano i dugo djelovala bez prestanka (barem 65 godina) * ako je bila od velike važnosti u životu neke enciklopedijski značajne osobe * ako je riječ o savjetodavnom tijelu na državnoj razini ili ako ima ili je imala neki drugi znatan politički utjecaj * ako je riječ o trajnu udruženju više organizacija u kojem barem dvije sastavnice ispunjuju prethodno navedene kriterije * ako je dobro dokumentirana povijesna organizacija ili udruga. Ona pak najčešće <u>nije</u> enciklopedijski značajna ako se na nju odnosi neka od sljedećih točaka: * ima malen broj članova (manje od 1000) * usmjerena je prema malenoj [[Interesna skupina|interesnoj skupini]] * lokalnog je karaktera * lokalni je odjeljak ili manji odjeljak veće organizacije te se ujedno ne ističe ni po čemu. ==== Političke stranke ==== Značajne su uglavnom one političke stranke koje su držale ili drže mandat u lokalnim, regionalnim ili nacionalnim skupštinama (gradske ili [[Hrvatske županije#Županijska skupština|županijske skupštine]], [[Hrvatski sabor]] ili ekvivalentna tijela u drugim državama). Organizacije koje nemaju funkciju političke reprezentacije poput odjeljaka stranaka za mladež razmatraju se prema općim kriterijima neprofitnih organizacija ili udruga. Druge političke organizacije ispunjuju kriterije ako ih uvelike pokrivaju neovisni i ozbiljni izvori. Stranka koja nije osvojila mandat na općim izborima za neku skupštinu, međutim, može biti značajna ako su s njom povezane značajne ili povijesne osobe, ako je njezina aktivnost (u nekim izborima ili općenito) stekla pažnju medija ili povjesničarske struke ili ako se kao politička stranka osobito izdvaja na neki drugi način. Među političke organizacije koje obično <u>nisu</u> značajne ubrajaju se: * lokalni odjeljci stranaka (npr. HDZ Mljet), stranački odjeljci za mladež ili drugi specijalni odjeljci organizacija; njih se može opisati u članku o matičnoj organizaciji * stranke koje nikad nisu dobile mandat u nekoj skupštini ili parlamentu. ==== Sportske organizacije ==== Sportski klub značajnost uglavnom dobiva kada je registriran u relevantnom sportskom savezu države (npr. [[Hrvatski nogometni savez]] ili [[Hrvatski karate savez]]). Krovne države ili naddržavne organizacije za neki sport uvijek su enciklopedijski značajne. === Događaji === Događaj se može smatrati enciklopedijski značajnim ako okuplja osobito veliku publiku te ako na njemu sudjeluju osobe koje ispunjavaju druge kriterije značajnosti, posebice ako se ponavlja (npr. [[Međunarodna smotra folklora u Zagrebu]], [[INmusic festival]], [[Riječki karneval]] i sl.). Kriterije značajnosti također mogu ispuniti događaji koja se održavaju dugi niz godina (barem 30). === Navijačke i huliganske skupine === Pojedinačna navijačka i/ili huliganska organizacija, klub ili slična skupina značajna je ako i samo ako je sveobuhvatno prikazana u bilo kojem izvoru u masovnim medijima, npr. u knjizi ili dokumentarnom/igranom filmu (npr. [[Chelsea Headhunters]] u ''The Football Factory''). Ne računaju se [[mrežne stranice]] i drugi materijali s korporativne ili navijačke scene ni tek povremena spominjanja u masovnim medijima. Podatci o raznim grupama mogu se uvrstiti u članke o huliganizmu u određenim zemljama, no članak o nazivu huliganske skupine ne smije se preusmjeravati na članak o nogometnom klubu. == Knjige, filmovi, umjetnički radovi i druge vrste djela == Kulturni proizvod (knjiga, slika, film, glazeni komad i dr.) može se smatrati značajnim ako ispunjuje jedan od sljedećih kriterija: * stvoren je prije 1500. godine, prije šire dostupnosti tiska (primjerice [[oslikani rukopis]], [[inkunabula]]) * navodi se u povijesnim antologijama o književnosti, umjetnosti i sl. ili u povijesno-kulturnim preglednim djelima * obrađen je u stručnoj literaturi * vjerodostojni izvori potvrđuju njegovu važnost za određeni žanr * dobio je prestižnu državnu ili međunarodnu nagradu ili je postao dijelom prestižne zbirke poput [[Sjećanje svijeta|Sjećanja svijeta]] ili [[Književni kanon|književnog kanona]] * dobio je velik broj recenzija ili izvještaja u etabliranim [[masovni mediji|masovnim medijima]] * dosegao je dovoljnu popularnost za uvrštavanje na top–ljestvicu (najprodavanije knjige, najgledaniji filmovi i sl.). Knjiga, film ili drugi rad koji nije samostalan, nego dio [[Franšiza|franšize]] ili serijala (uključujući pojedinačne epizode TV serija), valja opisati u članku o serijalu ili franšizi. Djelo koje još nije objavljeno može dobiti vlastiti članak ako je u neovisnim izvorima (npr. u novinskim člancima, no ne i u oglašivačkim materijalima) dovoljno opširno opisano. U suprotnome bi se trebalo opisati u članku o autoru ili o franšizi. === Umjetnine i jedinstveni radovi === Jedinstveno djelo (slika, skladba ili sl.) većinom se smatra značajnim: * ako je poznato u umjetničko-povijesnoj ili kulturno-povijesnoj struci * ako osobito ilustrira određenu povijesnoumjetničku ili stilističku epohu ili pravac, rad određena autora ili slično * ako su mu dodijeljene važnije umjetničke počasti ili nagrade * ako je dio zbirke nacionalnog muzeja, značajnog privatnog muzeja ili neke druge važne zbirke, odnosno ako se (film, predstava ili skladba) prikazuje ili izvodi u značajnim kućama ([[Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog|KD Vatroslava Lisinskog]], [[HNK]], [[Sydneyska opera]] i sl.) * ako je javni ukras poput kipa ([[Kip bana Josipa Jelačića u Zagrebu]], [[Kip slobode]] i sl.) * ako je iz drugih razloga zadobilo veliku pozornost u etabliranim masovnim medijima, primjerice zbog visokoprofilnih krađa umjetnina, visokih prodajnih cijena, poznatih krivotvorina itd. Manje poznata djela mogu se opisati u članku o njihovu autoru. === Novele, pjesme i slični tekstovi === [[Novela]], [[Poezija|pjesma]] ili drugi kraći tekstovi obično se mogu smatrati značajnima tek ako su uvršteni u više međusobno neovisnih zbirki tiskanih na istome jeziku ili ako su ih [[Književna kritika|kritičari]] opširno pokrili u drugim medijima. Ako se djelo nalazi samo u jednoj zbirci, preporučljivo je opisati ga u članku o toj zbirci ako ona ispunjava kriterije značajnosti za književna djela. === Novine i časopisi === Novine i časopisi obično su enciklopedijski značajni ako ispunjavaju barem jedan od ovih kriterija u nekom razdoblju svoje povijesti: * izdaju se barem 10 godina * pokrivaju se u više izvora u masovnim medijima, * objavljuju izvorne tekstove autora koji ispunjavaju kriterije značajnosti za osobe * smatraju se važnom publikacijom za vijesti u određenoj enciklopedijski značajnoj branši ili tematskom području * smatraju se važnom publikacijom za vijesti u nekoj državi, na većem području ili na jeziku dovoljno raširenom da ima vlastiti kôd [[Popis ISO 639 oznaka jezika|ISO 639]]. * imaju velik broj pretplatnika (otprilike 2000 ili više) * pojedinačna se izdanja prodaju u većem broju prodavaonica * plasiraju se na popise vodećih publikacija („top liste”) na državnoj razini ili šire. Besplatne novine, časopisi za zaposlenike pojedine tvrtke i časopisi za članove pojedine organizacije nisu enciklopedijski značajni samim time što imaju veliku tiražu, no mogu biti značajni ako ispunjavaju druge kriterije za časopise. Manje značajan časopis za članove neke organizacije može se opisati u članku o toj organizaciji. Publikacije čija je osnovna namjena [[oglašavanje]] određene [[robna marka|robne marke]], tvrtke ili slično trebaju se opisati u članku o nakladniku. === Mrežna mjesta i mrežni sadržaj === Mrežna mjesta i razni mrežni sadržaji (u što se ubrajaju [[Internetski strip|internetski stripovi]], [[Internetski radio|internetske radijske postaje]] i ''[[podcast]]i'', [[Mrežni dnevnik|blogovi]], [[Internetski forum|internetski forumi]], mrežne novine, e-časopisi i internetske [[Videoigra|videoigre]], među ostalim) često su značajni ako ispunjavaju neki od sljedećih kriterija: * imaju iznimno visoku posjećenost * pokrilo ih je više neovisnih masovnih medija osim onih isključivo internetskih. Mrežno mjesto obično <u>nije</u> enciklopedijski značajno ako je riječ o službenim stranicama tvrtke, organizacije, brenda ili slične institucije, no mogu se spomenuti u članku tvrtke (najčešće kao vanjska poveznica, osim ako se stranica po nečemu ističe). === Skladbe i albumi === Glazbeni albumi najčešće su značajni ako je značajan njihov autor, zbog čega glazbenici koji imaju članke na Wikipediji obično imaju i članke o svojim albumima. Sama činjenica da je album relevantan ne znači nužno i da treba imati svoj članak. Kad je riječ o albumima za koje se navodi samo popis pjesama, bolje ih je uvrstiti u kompilacijski članak (npr. [[Diskografija The Beatlesa]]). Članak o albumu s popisom pjesama može se, međutim, proširiti podacima o glazbenicima, producentima, autorima, dizajnu omota, poviješću stvaranja, plasmanom u diskografiji sastava, prijmom, recenzijama, objavom singlova itd.; ti podatci opravdavaju stvaranje zasebnog članka za album. '''Skladbe, pjesme ili singlovi''' obično su značajni: * ako je singl dosegnuo visoko mjesto (neko od prvih deset) na važnoj nacionalnoj ljestvici (poput Top-liste [[Hrvatska diskografska udruga|Hrvatske diskografske udruge]]) * ako je pjesma predstavljala državu na [[Pjesma Eurovizije|Pjesmi Eurovizije]] * ako je skladba državna himna ili se upotrebljava kao službena pjesma područja, općine, grada itd. * ako je skladba kanonsko djelo određenoga žanra, ako ju je obradilo više enciklopedijski značajnih glazbenika ili sastava ili ako je učestala izvedba na koncertima ''[[Cover band|cover bandova]]'' ili sličnih izvođača. Dijelovi kanonskih djela (poput ''Papagenove arije'' iz [[Čarobna frula|Čarobne frule]]) trebali bi se obraditi u člancima o cijelim djelima osim ako postoji dovoljno podataka za samostalni članak * ako je pjesma/skladba dobila prestižnu nagradu (npr. [[Grammy]], [[Porin (nagrada)|Porin]]) kao »pjesma godine« * ako ju je popularizirala reklama na televiziji, radiju ili drugdje. Glazbene albume namijenjene televizijskim serijama, filmovima, videoigrama, mjuziklima i sl. (tzv. ''[[soundtrack]]'') najbolje je opisati u članku o izvornom filmu, seriji, videoigri itd. Ako odjeljak o glazbi u tim člancima postane predugačak, preporučuje se stvoriti općenitiji članak o glazbi u tom djelu/franšizi (npr. [[Glazba u Star Warsu]]), o poznatoj glazbenoj temi (npr. [[Tema Jamesa Bonda|teme Jamesa Bonda]]) i sl. === Filmovi, TV serije i TV programi === Film može dobiti vlastiti članak ako se prikazivao u barem jednoj državi u većoj franšizi kina ili ako se prikazivao na nekom međunarodnom [[Filmski festival|filmskom festivalu]]. Radijska ili televizijska serija, TV program ili slično djelo može biti značajno: * ako se prenosi(lo) diljem države u kojoj je nastalo uz neki od donjih uvjeta: ** značajnost potvrđuju provjerljivi podatci o gledanosti ili pokrivenost u neovisnim izvorima (u što se ne ubrajaju marketinški materijali) ** više se puta emitira(lo) izvan države u kojoj je nastalo ** neovisni i profesionalni kritičari posvetili su mu recenzije. * ako je riječ o vrsti programa koji su preuzele i prilagodile druge države (npr. ''[[Family Feud]]'', uvezen u Hrvatsku kao ''[[Pet na pet]]'') * ako je djelo bilo finalist ili ako je osvojilo jednu nagradu ili više njih (npr. [[Nagrada Emmy|nagradu Emmy]], [[Zlatni globus|Zlatni globus]] i sl.), no <u>ne računaju</u> se nagrade za pojedine žanrove kao što je [[nagrada Saturn]]. Članci o TV serijama trebaju se napraviti prije članaka o zasebnim sezonama, dijelovima, likovima, konceptima ili drugim obilježjima serije. Zatim se u glavni članak o seriji sažeto piše o njezinim dijelovima ili drugim obilježjima. Pojedinačne epizode relevantne su ako su dobile značajnu i trajnu pozornost u medijima, a potom i izvan televizijskih stranica i slično odnosno ako je epizoda jedinstvena u svijetu televizije po tome što je najveća, najduža, najskuplja, što je pružila jedinstveno tehničko rješenje i sl. Glavni likovi u značajnoj seriji s malim brojem glavnih uloga značajni su uglavnom ako je serija snimana najmanje dvije sezone. Sporedni likovi mogu se sažeto opisati u glavnom članku. === Osobe s YouTubea i influenceri === Stvaratelj sadržaja na [[YouTube]]u ili ''[[influencer]]'' (»utjecajnik«) može biti enciklopedijski značajan: * ako se spominje u etabliranim sekundarnim izvorima * ako ima ili je imao osobito velik broj gledatelja u odnosu na jezik kojim govori ili teme kojima se bavi. <u>Oba uvjeta</u> treba ispuniti prije razmatranja je li osoba dovoljno značajna za stvaranje članka. Ako je djelo dotične osobe prevođeno na druge jezike, to se također može uzeti u obzir. === Hrana i piće === ==== Jela ==== Sva hrana koja ima nacionalni ili međunarodni utjecaj, npr. [[Nacionalno jelo|nacionalna jela]], može se smatrati značajnom. U to se <u>ne ubrajaju</u> obiteljski recepti, koji vrlo rijetko imaju enciklopedijsku značajnost. Receptima za jela [[Wikipedija:Što ne spada u Wikipediju#Wikipedija nije zbirka informacija|nije mjesto na Wikipediji]], nego u [[:en:Wikibooks:Cookbook|kuharici]]. ==== Pića ==== Tipično se značajnim pićima smatraju ona koja se prodaju u velikim količinama ili za neuobičajeno visoke iznose. Vodeći proizvodi pojedinih proizvođača katkad mogu biti značajni (poput [[Coca-Cola|Coca-Cole]], [[Orangina|Orangine]] i sl.). Pića spravljena kod kuće vrlo rijetko imaju enciklopedijsku značajnost. Različite okuse ili inačice istog pića preporučuje se preusmjeriti na glavni članak o piću te ih ondje opisati ako za to postoji dovoljno materijala. === Softver === [[Programska podrška|Softver]] treba ispunjavati neki od ovih kriterija da bi mogao biti enciklopedijski značajan: * detaljno je obrađen u više etabliranih, neovisnih izvora * osvojio je veću, poznatu nagradu * bio je predmet više recenzija u izvorima s velikim brojem čitatelja s obzirom na jezik izvora * upotreba tog softvera poučava se na nekoj razini školovanja (npr. [[Microsoft Word|Microsoft Windows]], [[CorelDRAW]], [[AutoCAD]], [[Adobe Photoshop]]) * obrađuje se u priručnicima ili knjigama s uputama koje su napisali neovisni autori i objavili neovisni izdavači * niz vjerodostojnih, neutralnih i neovisnih izvora dodijelio mu je povijesni ili tehnički značaj, tj. značajan je po: ** uvođenju važnih tehničkih inovacija ili ** važnosti za razvoj nekog područja u kojem se izdvaja od konkurentnih softvera. Samoobjavljene tvrdnje o važnosti softvera ne ispunjavaju taj kriterij. Ako softver koji proizvodi neka tvrtka drastično utječe na financijsku situaciju te tvrtke, ali se inače ne razlikuje od drugih sličnih proizvoda i ne ispunjava bilo koji od gore navedenih kriterija značajnosti, softver bi trebalo ukratko opisati u članku o tvrtki. ==== Videoigre ==== [[Videoigra]] bi mogla biti značajna ako ispunjuje neki od sljedećih kriterija: * igra je izdana u prodaju kao [[CD|CD-ROM]] * igru su sekundarni izvori prosudili kao jednu od najvažnijih ili najprodavanijih videoigara za neku nemarginalnu igraću platformu ili konzolu (npr. [[Microsoft Windows|Windows]], [[Linux]], [[Nintendo Entertainment System]], [[Xbox One]], među ostalim) * igru su sekundarni izvori prosudili kao povijesno značajnu, bilo kao format, kao nadahnuće za brojne druge igre ili kao začetak žanra videoigara * igra je <u>ekstenzivno</u> obrađena i opisana u sekundarnim izvorima koji nisu ni u kojem obliku povezani s proizvođačem ili nakladnikom igre (upute, oglašivački materijal i sl. ne ispunjavaju taj kriterij). '''Derivativne igre''' (inačice za druge platforme, prerade, kompilacijska izdanja, [[Dodatak (videoigre)|dodatci]] / ''expansion packs'' i sl.) mogu biti obrađene u članku na Wikipediji, ali najčešće ne zaslužuju vlastiti članak. Takva se izdanja ili dodatci mogu sažeto obraditi u glavnom članku o igri ili franšizi osim ako se izdanje ili dodatak po sadržaju ili značaju znatno razlikuje od izvorne igre. Nastavci i dodatci osobito etabliranih igara ili franšiza najčešće zaslužuju samostalni članak jer postoji dovoljno materijala za nj. == Geografija == Na Wikipediji je uglavnom moguće pisati o većini mjesta. To je zato što je, između ostalog, često lako provjeriti da mjesto postoji. Nadalje, na internetu su obično objavljeni barem osnovni podatci o njemu. Međutim, premda je neko mjesto dovoljno značajno za opis, to ne mora značiti da je dovoljno značajno za vlastiti članak. Često je zbog manjka materijala u sekundarnim izvorima prikladnije uvrstiti pojedine lokacije u veći članak o određenom mjestu. Enciklopedijski se značajnima uglavnom smatraju: ==== Prema upravnim kriterijima ==== * mjesta imenovana na [[topografska karta|topografskim]] ili cestovnim kartama države * mjesta imenovana u [[Popis stanovništva|popisima stanovništva]] države * trenutačne, ukinute ili povijesne upravne jedinice poput [[općina]], [[županija]], izbornih jedinica, [[Zemljopisno područje|regija]] (u zemljama poput Švedske), grofovija i drugih oblika ustroja u inozemstvu * zgrade i mjesta sa statusom [[kulturno dobro|kulturnog dobra]] (npr. [[Stari grad Samobor]]), [[nacionalni park]]ovi i ostala zaštićena dobra i područja * ceste koje prolaze kroz više dijelova države, npr. [[autocesta|autoceste]], [[Državna cesta|državne ceste]], [[Brza cesta|brze ceste]], [[Europska mreža međunarodnih pravaca|europski pravci]], [[željeznica|željeznice]] itd. ==== Prema kulturnim kriterijima ==== * [[crkva|crkve]], [[džamija|džamije]], [[sinagoga|sinagoge]], [[hram]]ovi i druga [[svetište|svetišta]] i bogomolje od velika povijesnog značaja (npr. [[katedrala sv. Jakova u Šibeniku]], [[Nova Bochumska sinagoga|nova bochumska sinagoga]]) * [[Biskupija|biskupije]] ili istovjetne vjerske [[Administrativna jedinica|upravne jedinice]] od velika značaja * javni sportski objekti prilagođeni gledateljima na tribinama i sl. * [[željeznički kolodvor|željeznički]] i [[autobus]]ni [[kolodvor]]i, [[zračna luka|zračne]], [[riječna luka|riječne]] i [[morska luka|morske luke]] te druga čvorišta prometa na duge udaljenosti * jezgre gradova, robne kuće, kompleksi zgrada, [[trg]]ovi ili [[ulica|ulice]] u kojima se nalaze ili su se u prošlosti nalazili uredi javnih funkcija za područnu ili državnu razinu (npr. [[Trg svetog Marka]], [[Downing Street]]) * ceste, ulice i putevi od osobita interesa, bilo zbog svoje starosti, okoline ili slično (npr. [[Jozefina]], [[Kungsleden]]) * građevine i prostori važni za kulturnu razmjenu kao što su veća javna okupljališta (kulturni centri), javni parkovi, [[knjižnica|knjižnice]] i vanjske pozornice * kulturno značajne građevine i prostori poput [[kino|kina]], [[kazalište|kazališta]], [[muzej]]a, umjetničkih paviljona i [[koncertna dvorana|koncertnih dvorana]] * važne građevine i prostori za njegu kao što su domovi zdravlja, javne stomatološke ambulante, [[bolnica|bolnice]], klinike za mlade, klinički bolnički centri, psihijatrijske klinike i centri za brigu o djeci * prostori za rekreaciju poput parkova, kupališta, planinarskih staza, [[Prirodni rezervat|prirodnih rezervata]] i [[Područje važno za očuvanje ptica|područja važnih za očuvanje ptica]] * dijelovi gradova i [[gradska četvrt|gradske četvrti]] (kvartovi) * građevine i mjesta koji se ističu po svojoj arhitekturi prema kriterijima za umjetnine: ** koja su bila predmet izložbe o arhitekturi ** koja su osvojila prestižnu nagradu ** koja su opisana u stručnoj literaturi. Primjeri mjesta koja <u>nisu</u> značajna ako nemaju neku osobitu povijesnu, kulturnu ili drugu važnost: * pojedinačne trgovine, ustanove, građevine ili druge [[Nekretnina|nekretnine]] * pojedinačne autobusne linije te autobusne ili tramvajske postaje koje nisu okretišta ili čvorišta * ulice, staze ili ceste bez kućnih brojeva, tranzitnog prometa, široke ponude usluga ili neke druge važne funkcije * otvoreni prostori, [[kružni tok|kružni tokovi]] ili [[raskrižje|križanja]] * sportski tereni i dvorane koji ponajprije služe za treninge i koje javnost ne može upotrebljavati u većoj mjeri * središta manjih mjesta s malim brojem [[prodavaonica]]. == Vijesti == Članak koji se bavi vijestima mora prije svega ispunjavati [[Wikipedija:Kriteriji|opće kriterije Wikipedije za enciklopedijski značaj]]. Događaj o kojem se tijekom godine naveliko raspravlja, za koji se može pretpostaviti da će ga se ljudi sjećati nakon desetak godina i koji će biti obrađen u povijesnim pregledima može se smatrati dovoljno značajnim. Postoje, međutim, granični slučajevi koji bi mogli biti osporeni, a u takvim slučajevima odluka o tome treba li tema ostati zastupljena na Wikipediji donosi se na temelju politike Wikipedije i [[Wikipedija:Konsenzus|konsenzusa zajednice]]. Teme iz vijesti koje najčešće zaslužuju vlastiti članak jesu: * [[elementarna nepogoda|prirodne nepogode]] ili [[prirodna katastrofa|katastrofe]] koje uvelike utječu na velik broj ljudi zbog, primjerice, svojih gospodarskih posljedica (npr. [[poplave u Hrvatskoj u veljači 2014.]], [[potres i cunami u Sendaiju 2011.]]) * nesreće koje imaju ozbiljan utjecaj na prirodu na nekom području (npr. [[izljev nafte u Meksičkom zaljevu 2010.]]) * događaji koji su imali važan i trajan utjecaj na politiku u jednoj državi ili više njih (npr. [[državni udar u Čileu 1973.]]) * kraljevska vjenčanja ili krunidbe organizirane kao nacionalni događaji * teme koje su dobile veliku pozornost u svjetskim medijima. Ipak, treba pripaziti da se brojni događaji koji nemaju enciklopedijski značaj nerijetko plasiraju u svjetskim medijima. Ako događaj prema drugim kriterijima nije enciklopedijski značajan, trebao bi dobiti <u>izvanrednu</u> pažnju javnosti kako bi zaslužio vlastiti članak. Među vijestima koje obično <u>ne zaslužuju</u> zaseban članak nalaze se: * vijesti koje su dobile pažnju svjetskih medija, ali im je prikladnija obrada u već postojećim člancima o široj temi, npr. smrt poznate osobe i sl. * rutinski objavljivane vijesti, čak i ako je izvještaj opsežan. Na primjer, pojedini manji sportski događaji (poput »prvenstva grada Zagreba u [[Kros|krosu]] 2021. godine«) i vjenčanja slavnih osoba obično se ne smatraju vijestima. Umjesto stvaranja novog članka preporučuje se ažuriranje već postojećih članaka (u ovim primjerima to su širi članak o [[Šport u Zagrebu|sportu u Zagrebu]] / [[Prvenstvo grada Zagreba u krosu|zagrebačkom prvenstvu u krosu]] te pojedinačni članci o osobama koje stupaju u brak). == Bilješke == {{notelist}} == Pročitajte više == * [[Wikipedija:Kriteriji]] * [[Wikipedija:Kriteriji za brzo brisanje]] * [[Wikipedija:Provjerljivost]] {{Pravila i smjernice Wikipedije}} 6o2ulv2qby4qbpznqk4o9ee68q6aw2u 0 774830 7615953 7492581 2026-10-10T03:49:46Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.6 7615953 wikitext text/x-wiki {{radovi}} {{Infookvir vaterpolski klub |ime = Kaštela |slika = |puno ime = Vaterpolo klub "Kaštela" |sjedište = Novi put 14, 21214 [[Kaštel Lukšić]] |grad = [[Kaštela]] |država = {{Z|HRV}} [[Hrvatska]] |prvenstvo = |boje kluba = |osnovan = 2000. |plivalište = |kapacitet = |predsjednik = |trener = |liga = |uspjesi = |sezona = |plasman = |web stranica = }} '''Vaterpolo klub "Kaštela"''' ('''''VK "Kaštela"; V.K. Kaštela; Kaštela (Kaštel Lukšić); Kaštela''''') je muški [[vaterpolo|vaterpolski]] klub iz [[Kaštel Lukšić]]a, [[Kaštela|Grad Kaštela]], [[Splitsko-dalmatinska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]]. <br> == O klubu == == Uspjesi == == Pregled po sezonama == {| class="wikitable sortable mw-collapsible mw-collapsed" style="font-size: 85%; text-align: center" !sezona !!rang <br> lige !!liga !!dio lige !!poz. !!klubova <br> u ligi !!ut !!pob !!ner !!por !!gol+ !!gol- !!bod !!doigravanje !!napomene !!izvori |- !colspan="16"| Kaštela |- |[[3. HVL 2003.|2003.]] ||III. ||[[Treća hrvatska vaterpolska liga|3. HVL – Split]] || ||4. ||7 (8) ||12 ||5 ||0 ||7 ||117 ||108 ||10 || || || |- | || || || || || || || || || || || || || || || |- |[[3. HVL 2006.|2006.]] ||IV. ||3. HVL – Split || ||4. ||8 ||14 ||8 ||1 ||5 ||135 ||132 ||17 || || || |- | || || || || || || || || || || || || || || || |- |[[3. HVL 2009.|2009.]] ||IV. ||3. HVL – Split || ||7. ||7 ||12 ||1 ||0 ||11 ||53 ||115 ||2 || || || |- | || || || || || || || || || || || || || || || |- | || || || || || || || || || || || || || || || |- |} == Bazen == == Poznati igrači == == Poznati treneri == == Povezani članci == * [[VK Kaštela Kaštel Lukšić (žene)]] * [[Kaštel Lukšić]] == Vanjske poveznice == == Izvori == <small> * [https://www.portal.hr/kastela/klubovi portal.hr, ''Portal Grada Kaštela / Sportski klubovi i udruge''], * [https://web.archive.org/web/20210310071025/https://www.sportcom.hr/lokalni-sport/ostalo/ostalo/vaterpolska-baza-polako-nestaje-u-sjeni-medalja-s-olimpijskih-igara sportcom.hr, ''Vaterpolska baza polako nestaje u sjeni sjajnih medalja s olimpijskih igara''], objavljeno 26. kolovoza 2016., * [https://web.archive.org/web/20190416152020/http://www.poslovna.hr/lite/vk-kastela/13043/subjekti.aspx?AspxAutoDetectCookieSupport=1 poslovna.hr, VATERPOLO KLUB KAŠTELA], wayback arhiva * [https://www.poslovna.hr/lite/vk-kastela/13043/subjekti.aspx?AspxAutoDetectCookieSupport=1 poslovna.hr, VK KAŠTELA] (brisano) * [https://www.fininfo.hr/Poduzece/Pregled/vk-kastela/Detaljno/631662 fininfo.hr, VK "KAŠTELA"] * [https://infobiz.fina.hr/neprofitni/vk-kastela/OIB-84441999265 infobiz.fina.hr, VATERPOLO KLUB "KAŠTELA"] * [https://www.mojatvrtka.net/vk-kastela/ mojatvrtka.net, ''VATERPOLO KLUB KAŠTELA''] {{izvori}} </small> {{mrva-vaterpolo-klub-hrvatska}} {{GLAVNIRASPORED:Kaptela, VK}} [[Kategorija:Vaterpolski klubovi u Splitsko-dalmatinskoj županiji]] [[Kategorija:Šport u Kaštelima]] oho2vug71inhqk7zzuqawuajdw2hsvq 0 776365 7615684 7594630 2026-10-09T13:40:16Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.6 7615684 wikitext text/x-wiki {{radovi}} '''[[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu]]''' u klasi '''''80cc''''' za 1988. godinu je treći put zaredom osvojio [[Španjolska|španjolski]] vozač [[Jorge Martínez|Jorge Martínez "Aspar"]], na motociklu proizvođača ''Derbi''. == Raspored utrka i osvajači postolja == 1986. godine je bilo na rasporedu 12 trkačih vikenda ''[[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu|Svjetskog prvenstva]]'', a na njih 9 su održane utrke u klasi ''80cc''. {| class="wikitable sortable" style="font-size: 80%" !{{abbr|rb|redni broj utrke u klasi u prvenstvu}} !!{{abbr|datum|datum održavanja utrke}} !!staza !!{{abbr|utrka|''Velika nagrada''}} !!width="10%"|službeni naziv utrke !!{{abbr|pole poz.|1. startna pozicija}} !!{{abbr|motocikl|motocikl na 1. startnoj poziciji}} !!{{abbr|naj.krug|najbrži krug}} !!motocikl !!pobjednik !!motocikl !!drugoplasirani !!motocikl !!trećeplasirani !!motocikl !!{{abbr|izvj.|izvor ili izvještaj za utrku}} |- |'''1 ||<small> 4. svibnja 1986. ||{{Z|ŠPA}} Jarama ||''VN Španjolske ||<small> ''XXXVI Gran Premio de España |{{Z|ŠPA}} Jorge Martínez ||Derbi ||{{Z|ŠPA}} Jorge Martínez ||Derbi |{{Z|ŠPA}} '''Jorge Martínez ||'''Derbi ||{{Z|ŠPA}} Ángel Nieto ||Derbi ||{{Z|ŠPA}} Manuel Herreros ||Derbi |<ref name="jumpingjack_1986"> {{nld icon}} [https://web.archive.org/web/20150725153404/http://www.jumpingjack.nl/GP-races_1986_heden.htm jumpingjack.nl, ''1986 - GP''], wayback arhiva </ref> <ref name="pilotegp_1986">{{fra icon}} [https://web.archive.org/web/20220228165705/http://www.pilotegpmoto.com/gp-1986.pdf pilotegpmoto.com, ''GP 1986''], wayback arhiva</ref> <ref name="racingmemo_1986_GP"> {{fra icon}} [http://racingmemo.free.fr/MOTO-GP-1986.htm racingmemo.free.fr, ''Les Championnats du Monde de Courses sur Route - L'année 1986''], pristupljeno 9. siječnja 2025. </ref> <ref name="racingmemo_1986_80cc"> {{fra icon}} [http://racingmemo.free.fr/MOTO-GP-classements_86-080.htm racingmemo.free.fr, ''CHAMPIONNAT DU MONDE DE VITESSE MOTO - CLASSEMENTS COMPLETS - 1986 - 80cc''], pristupljeno 9. siječnja 2025. </ref> <ref name="MA-de_1986"> {{deu icon}}[https://web.archive.org/web/20160902063751/http://www.motorrad-autogrammkarten.de/motorradsport-statistik/grand-prix-wm-podium/year_stat/1986.html motorrad-autogrammkarten.de, ''Grand Prix Motorrad Weltmeisterschaft Podium / 1986''], wayback arhiva </ref> <ref>{{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/1986/spa/80cc/rac/classification motogp.com, ''Results / 1986 / SPANISH GRAND PRIX 1986 / 80cc / RAC''], pristupljeno 9. siječnja 2025.</ref> <ref> [https://www.progcovers.com/motor/jarama860504.jpg progcovers.com, ''1986 500cc Class (FIM Grand Prix World Championship) Programmes / Round 1 / Jarama''], preuzeto 9. siječnja 2025. </ref> <ref> {{ita icon}} [https://it.wikipedia.org/wiki/Gran_Premio_motociclistico_di_Spagna_1986 it.wikipedia.org, ''Gran Premio motociclistico di Spagna 1986''], pristupljeno 9. siječnja 2025. </ref> <ref> {{nld icon}} [https://nl.wikipedia.org/wiki/Grand_Prix-wegrace_van_Spanje_1986 nl.wikipedia.org, ''Grand Prix-wegrace van Spanje 1986''], pristupljeno 9. siječnja 2025. </ref> |- |'''2 ||<small> 18. svibnja 1986. ||{{Z|ITA}} [[Autodrom Nazionale di Monza|Monza]] ||''VN Ncija ||<small> ''64º Gran Premio delle Nazioni / 64º Gran Premio d'Italia |{{Z|ŠVI}} Stefan Dörflinger ||Krauser ||{{Z|UK}} Ian McConnachie ||Krauser |{{Z|ŠVI}} '''Stefan Dörflinger ||'''Krauser ||{{Z|ŠPA}} Jorge Martínez ||Derbi ||{{Z|ŠPA}} Manuel Herreros ||Derbi |<ref name="jumpingjack_1986"/> <ref name="pilotegp_1986"/> <ref name="racingmemo_1986_GP"/> <ref name="racingmemo_1986_80cc"/> <ref name="MA-de_1986"/> <ref>{{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/1986/nat/80cc/rac/classification motogp.com, ''Results / 1986 / NATIONS GRAND PRIX 1986 / 80cc / RAC''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250109160630/https://www.motogp.com/en/gp-results/1986/nat/80cc/rac/classification |date=9. siječnja 2025. }}, pristupljeno 9. siječnja 2025.</ref> <ref> [https://www.progcovers.com/motor/monza860518.jpg progcovers.com, ''1986 500cc Class (FIM Grand Prix World Championship) Programmes / Round 2 / Monza''], preuzeto 9. siječnja 2025. </ref> <ref>{{es icon}} [https://hemeroteca.mundodeportivo.com/preview/1986/05/18/pagina-43/1144737/pdf.html hemeroteca.mundodeportivo.com, ''El Mundo Deportivo'', izdanje od 18. svibnja 1986., str. 43] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250109155845/https://hemeroteca.mundodeportivo.com/preview/1986/05/18/pagina-43/1144737/pdf.html |date=9. siječnja 2025. }}, preuzeto 9. siječnja 2025.</ref> <ref> {{es icon}} [https://hemeroteca.mundodeportivo.com/preview/1986/05/19/pagina-47/1144799/pdf.html hemeroteca.mundodeportivo.com, ''El Mundo Deportivo'', izdanje od 19. svibnja 1986., str. 47], preuzeto 9. siječnja 2025. </ref> <ref> {{ita icon}} [https://it.wikipedia.org/wiki/Gran_Premio_motociclistico_delle_Nazioni_1986 it.wikipedia.org, ''Gran Premio motociclistico delle Nazioni 1986''], pristupljeno 9. siječnja 2025. </ref> <ref> {{nld icon}} [https://nl.wikipedia.org/wiki/Grand_Prix-wegrace_der_Naties_1986 nl.wikipedia.org, ''Grand Prix-wegrace der Naties 1986''], pristupljeno 9. siječnja 2025. </ref> |- |'''3 ||<small> 25. svibnja 1986. ||{{Z|NJE}} [[Nürburgring|Nürburgring]] ||''VN Njemačke ||<small> ''Grosser Preis von Deutschland |{{Z|ŠVI}} Stefan Dörflinger ||Krauser ||{{Z|UK}} Ian McConnachie ||Krauser |{{Z|ŠPA}} '''Manuel Herreros ||'''Derbi ||{{Z|ŠVI}} Stefan Dörflinger ||Krauser ||{{Z|UK}} Ian McConnachie ||Krauser |<ref name="jumpingjack_1986"/> <ref name="pilotegp_1986"/> <ref name="racingmemo_1986_GP"/> <ref name="racingmemo_1986_80cc"/> <ref name="MA-de_1986"/> <ref>{{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/1986/wger/80cc/rac/classification motogp.com, ''Results / 1986 / WEST GERMANY GRAND PRIX 1986 / 80cc / RAC''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250111104201/https://www.motogp.com/en/gp-results/1986/wger/80cc/rac/classification |date=11. siječnja 2025. }}, pristupljeno 11. siječnja 2025.</ref> <ref> [https://www.progcovers.com/motor/nurburgring860525.jpg progcovers.com, ''1986 500cc Class (FIM Grand Prix World Championship) Programmes / Round 3 / Nürburgring''], preuzeto 11. siječnja 2025. </ref> <ref> {{es icon}} [https://hemeroteca.mundodeportivo.com/preview/1986/05/26/pagina-38/1143850/pdf.html#&mode=fullScreen hemeroteca.mundodeportivo.com, ''El Mundo Deportivo'', izdanje od 26. svibnja 1986., str. 38], preuzeto 11. siječnja 2025. </ref> <ref> {{ita icon}} [https://it.wikipedia.org/wiki/Gran_Premio_motociclistico_di_Germania_1986 it.wikipedia.org, ''Gran Premio motociclistico di Germania 1986''], pristupljeno 11. siječnja 2025. </ref> <ref> {{nld icon}} [https://nl.wikipedia.org/wiki/Grand_Prix-wegrace_van_Duitsland_1986 nl.wikipedia.org, ''Grand Prix-wegrace van Duitsland 1986''], pristupljeno 11. siječnja 2025. </ref> <ref> {{es icon}} [https://es.wikipedia.org/wiki/Gran_Premio_de_Alemania_de_Motociclismo_de_1986 es.wikipedia.org, ''Gran Premio de Alemania de Motociclismo de 1986''], pristupljeno 11. siječnja 2025. </ref> |- |'''4 ||<small> 8. lipnja 1986. ||{{Z|AUT}} Salzburgring ||''VN Austrije ||<small> ''Großer Preis von Österreich / WM-Lauf für Motorräder |{{Z|ŠPA}} Jorge Martínez ||Derbi ||{{Z|UK}} Ian McConnachie ||Krauser |{{Z|ŠPA}} '''Jorge Martínez ||'''Derbi ||{{Z|ŠPA}} Manuel Herreros ||Derbi ||{{Z|ITA}} Pier Paolo Bianchi ||Seel |<ref name="jumpingjack_1986"/> <ref name="pilotegp_1986"/> <ref name="racingmemo_1986_GP"/> <ref name="racingmemo_1986_80cc"/> <ref name="MA-de_1986"/> <ref> [https://www.progcovers.com/motor/salzburg860608.jpg progcovers.com, ''1986 500cc Class (FIM Grand Prix World Championship) Programmes / Round 4 / Salzburgring''], preuzeto 11. siječnja 2025. </ref> <ref> {{es icon}} [https://hemeroteca.mundodeportivo.com/preview/1986/06/08/pagina-50/1142136/pdf.html#&mode=fullScreen hemeroteca.mundodeportivo.com, ''El Mundo Deportivo'', izdanje od 8. lipnja 1986., str. 50], preuzeto 11. siječnja 2025. </ref> <ref> {{ita icon}} [https://it.wikipedia.org/wiki/Gran_Premio_motociclistico_d%27Austria_1986 it.wikipedia.org, ''Gran Premio motociclistico d'Austria 1986''], pristupljeno 11. siječnja 2025. </ref> <ref> {{nld icon}} [https://nl.wikipedia.org/wiki/Grand_Prix-wegrace_van_Oostenrijk_1986 nl.wikipedia.org, ''Grand Prix-wegrace van Oostenrijk 1986''], pristupljeno 11. siječnja 2025. </ref> <ref> {{es icon}} [https://es.wikipedia.org/wiki/Gran_Premio_de_Austria_de_Motociclismo_de_1986 es.wikipedia.org, ''Gran Premio de Austria de Motociclismo de 1986''], pristupljeno 11. siječnja 2025. </ref> |- |'''5 ||<small> 15. lipnja 1986. ||{{Z|JUG}}{{Z|HRV}} [[Automotodrom Grobnik|Grobnik]] ||''[[Velika nagrada Jadrana (motociklizam)|VN Jugoslavije]] ||<small> ''YU Grand Prix |{{Z|ŠPA}} Jorge Martínez ||Derbi ||{{Z|ŠPA}} Jorge Martínez ||Derbi |{{Z|ŠPA}} '''Jorge Martínez ||'''Derbi ||{{Z|ŠVI}} Stefan Dörflinger ||Krauser ||{{Z|UK}} Ian McConnachie ||Krauser |<ref name="jumpingjack_1986"/> <ref name="pilotegp_1986"/> <ref name="racingmemo_1986_GP"/> <ref name="racingmemo_1986_80cc"/> <ref name="MA-de_1986"/> <ref> [https://www.progcovers.com/motor/grobnik860615.jpg progcovers.com, ''1986 500cc Class (FIM Grand Prix World Championship) Programmes / Round 5 / Grobnik''], preuzeto 13. siječnja 2025. </ref> <ref> {{es icon}} [https://hemeroteca.mundodeportivo.com/preview/1986/06/16/pagina-39/1140783/pdf.html hemeroteca.mundodeportivo.com, ''El Mundo Deportivo'', izdanje od 16. lipnja 1986., str. 39], preuzeto 13. siječnja 2025. </ref> <ref> {{ita icon}} [https://it.wikipedia.org/wiki/Gran_Premio_motociclistico_di_Jugoslavia_1986 it.wikipedia.org, ''Gran Premio motociclistico di Jugoslavia 1986''], pristupljeno 13. siječnja 2025. </ref> <ref> {{nld icon}} [https://nl.wikipedia.org/wiki/Grand_Prix-wegrace_van_Joegoslavi%C3%AB_1986 nl.wikipedia.org, ''Grand Prix-wegrace van Joegoslavië 1986''], pristupljeno 13. siječnja 2025. </ref> <ref> {{es icon}} [https://es.wikipedia.org/wiki/Gran_Premio_de_Yugoslavia_de_Motociclismo_de_1986 es.wikipedia.org, ''Gran Premio de Yugoslavia de Motociclismo de 1986''], pristupljeno 13. siječnja 2025. </ref> |- |'''6 ||<small> 28. lipnja 1986. ||{{Z|NIZ}} Assen ||''VN Nizozemske ||<small> ''Grote Prijs van Nederland der K.N.M.V. - 56e Dutch TT |{{Z|ŠPA}} Jorge Martínez ||Derbi ||{{Z|UK}} Ian McConnachie ||Krauser |{{Z|ŠPA}} '''Jorge Martínez ||'''Derbi ||{{Z|ŠPA}} Manuel Herreros ||Derbi ||{{Z|NIZ}} Hans Spaan ||Casal |<ref name="jumpingjack_1986"/> <ref name="pilotegp_1986"/> <ref name="racingmemo_1986_GP"/> <ref name="racingmemo_1986_80cc"/> <ref name="MA-de_1986"/> <ref>{{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/1986/ned/80cc/rac/classification motogp.com, ''Results / 1986 / DUTCH TT 1986 / 80cc / RAC''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250113154538/https://www.motogp.com/en/gp-results/1986/ned/80cc/rac/classification |date=13. siječnja 2025. }}, pristupljeno 13. siječnja 2025.</ref> <ref> [https://www.progcovers.com/motor/assen860628.jpg progcovers.com, ''1986 500cc Class (FIM Grand Prix World Championship) Programmes / Round 6 / TT Circuit Assen''], preuzeto 13. siječnja 2025. </ref> <ref> {{es icon}} [https://hemeroteca.mundodeportivo.com/preview/1986/06/27/pagina-44/1148694/pdf.html hemeroteca.mundodeportivo.com, ''El Mundo Deportivo'', izdanje od 27. lipnja 1986., str. 44], preuzeto 13. siječnja 2025. </ref> <ref> {{ita icon}} [https://it.wikipedia.org/wiki/Gran_Premio_motociclistico_d%27Olanda_1986 it.wikipedia.org, ''Gran Premio motociclistico d'Olanda 1986''], pristupljeno 13. siječnja 2025. </ref> <ref> {{nld icon}} [https://nl.wikipedia.org/wiki/TT_Assen_1986 nl.wikipedia.org, ''TT Assen 1986''], pristupljeno 13. siječnja 2025. </ref> <ref> {{es icon}} [https://es.wikipedia.org/wiki/Gran_Premio_de_los_Pa%C3%ADses_Bajos_de_Motociclismo_de_1986 es.wikipedia.org, ''Gran Premio de los Países Bajos de Motociclismo de 1986''], pristupljeno 13. siječnja 2025. </ref> |- | ||<small> 6. srpnja 1986. ||{{Z|BEL}} [[Staza Spa-Francorchamps|Spa-Francorchamps]] ||''VN Belgije ||<small> ''GP of Belgium |colspan="10" align="center"| ''nije bilo utrke 80cc |<ref name="jumpingjack_1986"/> <ref name="pilotegp_1986"/> <ref name="racingmemo_1986_GP"/> <ref name="racingmemo_1986_80cc"/> <ref name="MA-de_1986"/> <ref> [https://www.progcovers.com/motor/spa86_3.jpg progcovers.com, ''1986 500cc Class (FIM Grand Prix World Championship) Programmes / Round 7 / Spa-Francorchamps''], preuzeto 13. siječnja 2025. </ref> |- | ||<small> 20. srpnja 1986. ||{{Z|FRA}} Paul Ricard – Le Castellet ||''VN Francuske ||<small> ''Grand Prix de France |colspan="10" align="center"| ''nije bilo utrke 80cc |<ref name="jumpingjack_1986"/> <ref name="pilotegp_1986"/> <ref name="racingmemo_1986_GP"/> <ref name="racingmemo_1986_80cc"/> <ref name="MA-de_1986"/> <ref> [https://www.progcovers.com/motor/paulricard860720.jpg progcovers.com, ''1986 500cc Class (FIM Grand Prix World Championship) Programmes / Round 8 / Paul Ricard''], preuzeto 13. siječnja 2025. </ref> |- |'''7 ||<small> 3. kolovoza 1986. ||{{Z|UK}} [[Staza Silverstone|Silverstone]] ||''VN Velike Britanije ||<small> ''Shell Oils British Grand Prix |{{Z|ŠVI}} Stefan Dörflinger ||Krauser ||{{Z|ŠVI}} Stefan Dörflinger ||Krauser |{{Z|UK}} '''Ian McConnachie ||'''Krauser ||{{Z|ŠVI}} Stefan Dörflinger ||Krauser ||{{Z|ŠPA}} Jorge Martínez ||Derbi |<ref name="jumpingjack_1986"/> <ref name="pilotegp_1986"/> <ref name="racingmemo_1986_GP"/> <ref name="racingmemo_1986_80cc"/> <ref name="MA-de_1986"/> <ref> [https://www.progcovers.com/motor/silverstone860803.jpg progcovers.com, ''1986 500cc Class (FIM Grand Prix World Championship) Programmes / Round 9 / Silverstone Circuit''], preuzeto 15. siječnja 2025. </ref> <ref> {{es icon}} [https://hemeroteca.mundodeportivo.com/preview/1986/08/03/pagina-41/1141307/pdf.html#&mode=fullScreen hemeroteca.mundodeportivo.com, ''El Mundo Deportivo'', izdanje od 3. kolovoza 1986., str. 41], preuzeto 15. siječnja 2025. </ref> <ref>{{fra icon}} [https://www.e-newspaperarchives.ch/?a=d&d=LLE19860804-01.2.36&e=-------de-20--1--img-txIN--------0----- e-newspaperarchives.ch, ''La liberté, 4. August 1986''], preuzeto 15. siječnja 2025.</ref> <ref> {{ita icon}} [https://it.wikipedia.org/wiki/Gran_Premio_motociclistico_di_Gran_Bretagna_1986 it.wikipedia.org, ''Gran Premio motociclistico di Gran Bretagna 1986''], pristupljeno 15. siječnja 2025. </ref> <ref> {{nld icon}} [https://nl.wikipedia.org/wiki/Grand_Prix-wegrace_van_Groot-Brittanni%C3%AB_1986 nl.wikipedia.org, ''Grand Prix-wegrace van Groot-Brittannië 1986''], pristupljeno 15. siječnja 2025. </ref> <ref> {{es icon}} [https://es.wikipedia.org/wiki/Gran_Premio_de_Gran_Breta%C3%B1a_de_Motociclismo_de_1986 es.wikipedia.org, ''Gran Premio de Gran Bretaña de Motociclismo de 1986''], pristupljeno 15. siječnja 2025. </ref> |- | ||<small> 10. kolovoza 1986. ||{{Z|ŠVE}} Anderstorp ||''VN Švedske ||<small> ''Swedish TT |colspan="10" align="center"| ''nije bilo utrke 80cc |<ref name="jumpingjack_1986"/> <ref name="pilotegp_1986"/> <ref name="racingmemo_1986_GP"/> <ref name="racingmemo_1986_80cc"/> <ref name="MA-de_1986"/> <ref> [https://www.progcovers.com/motor/anderstorp860810.jpg progcovers.com, ''1986 500cc Class (FIM Grand Prix World Championship) Programmes / Round 10 / Anderstorp Raceway''], preuzeto 13. siječnja 2025. </ref> |- |'''8 ||<small> 24. kolovoza 1986. ||{{Z|ITA}} Santa Monica (Misano) ||''VN San Marina ||<small> ''6º Gran Premio San Marino |{{Z|ŠPA}} Jorge Martínez ||Derbi ||{{Z|ITA}} Pier Paolo Bianchi ||Seel |{{Z|ITA}} '''Pier Paolo Bianchi ||'''Seel ||{{Z|ŠPA}} Jorge Martínez ||Derbi ||{{Z|ŠPA}} Manuel Herreros ||Derbi |<ref name="jumpingjack_1986"/> <ref name="pilotegp_1986"/> <ref name="racingmemo_1986_GP"/> <ref name="racingmemo_1986_80cc"/> <ref name="MA-de_1986"/> <ref>{{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/1986/rsm/80cc/rac/classification motogp.com, ''Results / 1986 / SAN MARINO GRAND PRIX 1986 / 80cc / RAC''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250115174515/https://www.motogp.com/en/gp-results/1986/rsm/80cc/rac/classification |date=15. siječnja 2025. }}, pristupljeno 15. siječnja 2025.</ref> <ref> [https://www.progcovers.com/motor/misano860824.jpg progcovers.com, ''1986 500cc Class (FIM Grand Prix World Championship) Programmes / Round 11 / Misano World Circuit''], preuzeto 15. siječnja 2025. </ref> <ref> {{ita icon}} [https://it.wikipedia.org/wiki/Gran_Premio_motociclistico_di_San_Marino_1986 it.wikipedia.org, ''Gran Premio motociclistico di San Marino 1986''], pristupljeno 15. siječnja 2025. </ref> <ref> {{nld icon}} [https://nl.wikipedia.org/wiki/Grand_Prix-wegrace_van_San_Marino_1986 nl.wikipedia.org, ''Grand Prix-wegrace van San Marino 1986''], pristupljeno 15. siječnja 2025. </ref> <ref> {{es icon}} [https://es.wikipedia.org/wiki/Gran_Premio_de_San_Marino_de_Motociclismo_de_1986 es.wikipedia.org, ''Gran Premio de San Marino de Motociclismo de 1986''], pristupljeno 15. siječnja 2025. </ref> |- |'''9 ||<small> 28. rujna 1986. ||{{Z|NJE}} [[Hockenheimring]] ||''VN Baden-Württemberga ||<small> ''Welmeisterschaft Finale / 1. ADAC Motorrad "All-Round-Race" |{{Z|NJE}} Gerhard Waibel ||Krauser <br> (Real-Krauser) ||{{Z|ŠVI}} Stefan Dörflinger ||Krauser |{{Z|NJE}} '''Gerhard Waibel ||'''Krauser <br> (Real-Krauser) ||{{Z|ŠVI}} Stefan Dörflinger ||Krauser ||{{Z|NIZ}} Hans Spaan ||Casal |<ref name="jumpingjack_1986"/> <ref name="pilotegp_1986"/> <ref name="racingmemo_1986_GP"/> <ref name="racingmemo_1986_80cc"/> <ref name="MA-de_1986"/> <ref>{{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/1986/baw/80cc/rac/classification motogp.com, ''Results / 1986 / BADEN-WÜRTEMBERG 1986 / 80cc / RAC''], pristupljeno 17. siječnja 2025.</ref> <ref> {{es icon}} [https://hemeroteca.mundodeportivo.com/preview/1986/09/29/pagina-55/1157185/pdf.html hemeroteca.mundodeportivo.com, ''El Mundo Deportivo'', izdanje od 29. rujna 1986., str. 55], preuzeto 17. siječnja 2025. </ref> < <ref> {{ita icon}} [https://it.wikipedia.org/wiki/Gran_Premio_motociclistico_del_Baden-W%C3%BCrttemberg_1986 it.wikipedia.org, ''Gran Premio motociclistico del Baden-Württemberg 1986''], pristupljeno 17. siječnja 2025. </ref> <ref> {{nld icon}} [https://nl.wikipedia.org/wiki/Preis_von_Baden-W%C3%BCrttemberg_1986 nl.wikipedia.org, ''Preis von Baden-Württemberg 1986''], pristupljeno 17. siječnja 2025. </ref> <ref> {{es icon}} [https://es.wikipedia.org/wiki/Gran_Premio_del_Baden-W%C3%BCrttemberg_de_1986 es.wikipedia.org, ''Gran Premio del Baden-Württemberg de 1986''], pristupljeno 17. siječnja 2025. </ref> |- |} <small> ''VN Nacija'' – također navedena kao ''VN Italije'' <br> ''VN Njemačke'' - također navedena kao ''VN Zapadne Njemačke'' <br> ''VN Nizozemske'' – također navedena kao ''Dutch TT'', odnosno ''TT ssen'' <br> ''VN Velike Britanije'' – također navedena kao ''VN Britanije'' <br> ''VN Švedske'' – također navedena kao ''Swedish TT'' <br> ''VN Juže Afrike'' – trebala biti održana u rujnu 1986., otkazana radi bojkota [[Apartheid|politike apartheida]] <br> ''VN Baden-Württemberga'' – održana kao zamjena za ''VN Južne Afrike'' </small> == Poredak za vozače == Bodove je osvajalo prvih 10 vozača u utrci. {| class="wikitable" style="font-size: 85%; text-align:center" |- !pozicija u utrci |bgcolor="gold"|'''1. ||bgcolor="silver"|'''2. ||bgcolor="goldenrod"|'''3. ||'''4. ||'''5. ||'''6. ||'''7. ||'''8. ||'''9. ||'''10. |- !bodovi |15 ||12 ||10 ||8 ||6 ||5 ||4 ||3 ||2 ||1 |- |} {| class="wikitable sortable" style="font-size: 90%" !mj. !!vozač !!konstruktor !!{{abbr|bm|broj motocikla}} !!momčad (tim) !!motocikl !!bodova |- bgcolor="gold" |'''1. ||{{Z|ŠPA}} '''[[Jorge Martínez]] ||'''Derbi ||<center> '''2 ||<small> '''Nacional Motor Derbi ||<small> '''Derbi ||align="center"|''' 94 |- bgcolor="silver" |'''2. ||{{Z|ŠPA}} '''[[Manuel Herreros]] ||'''Derbi ||<center> ''' ||<small> '''Nacional Motor Derbi ||<small> '''Derbi ||align="center"|''' 85 |- bgcolor="goldenrod" |'''3. ||{{Z|ŠVI}} '''[[Stefan Dörflinger]] ||'''Krauser ||<center> ''' ||<small> '''Krauser Racing ||<small> '''Krauser ||align="center"|''' 82 |- |4. ||{{Z|NIZ}} Hans Spaan ||Casal <br> HuVo-Casal ||<center> ||<small> Hertog Jan Sport Casal ||<small> Casal <br> HuVo-Casal ||align="center"| 57 |- |5. ||{{Z|NJE}} Gerhard Waibel ||Krauser <br> Real-Krauser ||<center> ||<small> Massa Real Racing Team ||<small> Krauser <br> Real-Krauser ||align="center"| 51 |- |6. ||{{Z|UK}} Ian McConnachie ||Krauser ||<center> ||<small> ||<small> Krauser ||align="center"| 50 |- |7. ||{{Z|ŠPA}} [[Ángel Nieto]] ||Derbi ||<center> 30 ||<small> Nacional Motor Derbi ||<small> Derbi ||align="center"| 45 |- |8. ||{{Z|ITA}} [[Pier Paolo Bianchi]] ||Seel ||<center> ||<small> ||<small> Seel ||align="center"| 44 |- |9. ||{{Z|AUT}} Josef Fischer ||Krauser ||<center> ||<small> Krauser Racing ||<small> Krauser ||align="center"| 13 |- |10. ||{{Z|AUT}} Gerd Kafka ||Krauser ||<center> ||<small> ||<small> Krauser ||align="center"| 9 |- |11. ||{{Z|NIZ}} Wilco Zeelenberg ||Casal ||<center> ||<small> ||<small> Casal <br> HuVo-Casal ||rowspan="2" align="center"| 8 |- |12. ||{{Z|NJE}} Hubert Abold ||Seel <br> Krauser ||<center> ||<small> Team & Co Promotion ||<small> Seel <br> Krauser |- |rowspan="2"|13. ||{{Z|ŠPA}} Juan Ramón Bolart ||Autisa ||<center> ||<small> Autisa ||<small> Autisa ||rowspan="4" align="center"| 6 |- |{{Z|NIZ}} Theo Timmer ||HuVo-Casal <br> Casal ||<center> ||<small> Hertog Jan Pentax ||<small> HuVo-Casal <br> Casal |- |15. ||{{Z|NJE}} Rainer Kunz ||Ziegler ||<center> 37 ||<small> ||<small> Ziegler |- |16. ||{{Z|BRA}} [[Alex Barros]] ||Autisa ||<center> ||<small> Autisa Antonio Gutierres Arbizu ||<small> Autisa |- |17. ||{{Z|NIZ}} [[Henk van Kessel]] ||Krauser ||<center> ||<small> Pentax Nederland ||<small> Krauser ||rowspan="2" align="center"| 5 |- |18. ||{{Z|ŠPA}} Domingo Gil Blanco ||Autisa ||<center> ||<small> Autisa ||<small> Autisa |- |19. ||{{Z|NJE}} Reiner Scheidhauer ||Seel ||<center> ||<small> RS Rallye Motosport Handels GmbH ||<small> Seel ||align="center"| 4 |- |20. ||{{Z|NJE}} Alfred Waibel ||Krauser <br> Real ||<center> ||<small> ||<small> Krauser <br> Real ||rowspan="2" align="center"| 3 |- |21. ||{{Z|ŠPA}} Felix Rodríguez ||Autisa ||<center> ||<small> Autisa ||<small> Autisa |- |22. ||{{Z|ŠPA}} Luis Miguel Reyes ||Autisa ||<center> ||<small> Autisa ||<small> Autisa ||align="center"| 2 |- |rowspan="2"|23. ||{{Z|ITA}} Salvatore Milano ||Krauser ||<center> ||<small> ||<small> Krauser ||rowspan="2" align="center"| 1 |- |{{Z|ŠPA}} Herri Torrontegui ||Autisa ||<center> ||<small> JJ Cobas ||<small> Autisa |- |} <small> u ljestvici vozači koji su osvojili bodove u prvenstvu </small> == Poredak za konstruktore == ''Derbi'' prvak u poretku konstruktora. <ref> {{fra icon}} [http://racingmemo.free.fr/MOTO-GP-CH%20MONDE%20CONST.htm racingmemo.free.fr, ''LESCHAMPIONNATS DU MONDE DE VITESSE MOTO / Championnats du Monde des constructeurs''], pristupljeno 29. prosinca 2024. </ref> {| class="wikitable sortable" style="font-size: 90%" !mj. !!konstruktor !!bod |- bgcolor="gold" |'''1. ||{{Z|ŠPA}} '''Derbi || |- |} == Vanjske poveznice == * {{en icon}} [https://www.motogp.com motogp.com] * {{fra icon}} [http://racingmemo.free.fr/MOTO-GP-CH%20MONDE.htm racingmemo.free.fr, ''LES CHAMPIONNATS DU MONDE DE VITESSE MOTO''] * {{fra icon}} [https://web.archive.org/web/20231207001348/http://www.pilotegpmoto.com/ pilotegpmoto.com], wayback * {{nld icon}} [https://web.archive.org/web/20150725172956/http://www.jumpingjack.nl/GP-races_Index.htm jumpingjack.nl, ''Alle Grand-Prix uitslagen en bijzonderheden, van 1973 (het jaar dat Jack begon met racen) tot heden.''], wayback * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20220519155406/https://www.motorsport-archive.com/results/series/38 motorsport-archive.com, ''World 80ccm Championship :: Overview''], wayback * {{en icon}} [https://www.the-sports.org/moto-80cc-presentation-medal-winners-sup14870.html the-sports.org, ''Moto - 80cc - Prize list''] * {{en icon}} [http://motorsporttop20.com/motorcycle-championships-world/ motorsporttop20.com, ''Motorcycle Championships''] * {{en icon}} [https://www.progcovers.com/motor/fimgrandprix.html progcovers.com, ''Motor Racing Programme Covers / FIM Grand Prix World Championship Programmes / 500cc Class / MotoGP''] * {{deu icon}} [https://de.wikipedia.org/wiki/Motorrad-Weltmeisterschaft_1986 de.wikipedia.org, ''Motorrad-Weltmeisterschaft 1986''] * {{it icon}} [https://it.wikipedia.org/wiki/Risultati_del_motomondiale_1986 it.wikipedia.org, ''Risultati del motomondiale 1986''] * {{nld icon}} [https://nl.wikipedia.org/wiki/Wereldkampioenschap_wegrace_1986 nl.wikipedia.org, ''Wereldkampioenschap wegrace 1986''] == Izvori == <small> * {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/1986/spa/80cc/rac/classification motogp.com, ''Results / 1986 / 80cc / RAC''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241229122841/https://www.motogp.com/en/gp-results/1986/spa/80cc/rac/classification |date=29. prosinca 2024. }}, pristupljeno 29. prosinca 2024. * {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/world-standing/1986/80cc/championship-standings motogp.com, ''19868 / Riders' Championship / Championship Standings 1986 / 80c''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241229122842/https://www.motogp.com/en/world-standing/1986/80cc/championship-standings |date=29. prosinca 2024. }}, pristupljeno 29. prosinca 2024. * {{fra icon}} [http://racingmemo.free.fr/MOTO-GP-classements_86-080.htm racingmemo.free.fr, ''CHAMPIONNAT DU MONDE DE VITESSE MOTO - CLASSEMENTS COMPLETS - 1986 - 80cc''], pristupljeno 29. prosinca 2024. * {{fra icon}} [http://racingmemo.free.fr/MOTO-GP-1986.htm racingmemo.free.fr, ''Les Championnats du Monde de Courses sur Route - L'année 1986''], pristupljeno 29. prosinca 2024. * {{nld icon}} [https://web.archive.org/web/20150725153404/http://www.jumpingjack.nl/GP-races_1986_heden.htm jumpingjack.nl, ''1986 - GP''], wayback arhiva * {{fra icon}} [https://web.archive.org/web/20220228165705/http://www.pilotegpmoto.com/gp-1986.pdf pilotegpmoto.com, ''GP 1986''], wayback arhiva * {{deu icon}} [https://web.archive.org/web/20160902063751/http://www.motorrad-autogrammkarten.de/motorradsport-statistik/grand-prix-wm-podium/year_stat/1986.html motorrad-autogrammkarten.de, ''Grand Prix Motorrad Weltmeisterschaft Podium / 1986''], wayback arhiva * {{en icon}} [http://motorsporttop20.com/wp-content/uploads/2022/11/6.50cc-80cc-GP.pdf motorsporttop20.com, ''FIM 50cc EUROPEAN CUP (1961) / FIM 50cc WORLD CHAMPIONSHIP (1962-83) / FIM 80 cc WORLD CHAMPIONSHIP (1984-89)''], preuzeto 29. prosinca 2024. * {{en icon}} [https://www.progcovers.com/motor/500cc1986.php progcovers.com, ''Motor Racing Programme Covers / 1986 500cc Class (FIM Grand Prix World Championship) Programmes''], pristupljeno 29. prosinca 2024. {{izvori|53em}} </small> {{Sezone Svjetskog prvenstva u motociklizmu}} {{Svjetski prvaci u 80cc/50cc}} [[Kategorija:Sezone Svjetskog prvenstva u motociklizmu – 80cc|1986 4 80cc]] l8uf0zw3hmfx00y21vn6iiznidw7146 0 777118 7615733 7591310 2026-10-09T16:26:01Z ~2026-53474-55 374933 /* Sponzori */ 7615733 wikitext text/x-wiki {{Infookvir rukometno natjecanje | naziv turnira = Svjetsko prvenstvo u rukometu | godina = | godinaa = 2027. | izvorni naziv = ''Handball-Weltmeisterschaft der Männer 2027'' ([[njemački|njem]].) | slika = | veličina = 250px | domaćin = {{Z|NJE}} [[Njemačka]] | datum = [[13. siječnja|13.]] – [[31. siječnja]] [[2027.]] | momčadi = 32 | savezi = 5 | dvorane = 6 | gradovi = 6 gradova | prvak = | prvak2 = | drugi = | drugi2 = | treći = | treći2 = | četvrti = | četvrti2 = | utakmice = | golovi = | gledanost = | strijelac = | igrač = | vratar = | ažurirano = |prethodno=[[Svjetsko prvenstvo u rukometu – Hrvatska, Danska i Norveška 2025.|2025.]]}}{{Budući športski događaj|rukomet}} '''30. Svjetsko prvenstvo u rukometu 2027.''' [[rukomet]]no je prvenstvo koje će se održati u [[Njemačka|Njemačkoj]] od [[13. siječnja|13.]] do [[31. siječnja]] [[2027.]]<ref>[https://www.ihf.info/media-center/news/ihf-council-awards-events-2027 IHF Council awards events up to 2027] ihf.info Preuzeto 14. siječnja 2025.</ref> Domaćin prvenstva bit će Njemačka. Utakmice će se odigrati na šest lokacija diljem zemlje. Finale će se održati u [[Lanxess Arena|Lanxess Areni]] u [[Köln]]u. Ovaj će turnir poslužiti kao kvalifikacijsko natjecanje za Ljetne [[XXXIV. Olimpijske igre – Los Angeles 2028.|Olimpijske igre 2028]]. godine, jer će se pobjednici automatski kvalificirati za Igre. Uz to, putem ovog će se događaja dodijeliti šest mjesta na kvalifikacijskim turnirima za Olimpijske igre. == Domaćinstvo == Ponude: * {{Z|MAĐ}} [[Mađarska]] * {{Z|DAN}} [[Danska]], {{Z|NOR}} [[Norveška]], {{Z|HRV}} [[Hrvatska]] * {{Z|NJE}} [[Njemačka]]. Pet država izrazilo je zanimanje za domaćinstvo turnira. Dodjela domaćinstva održana je na sastanku Vijeća IHF-a u [[Kairo|Kairu]], u [[Egipat|Egiptu]], [[28. veljače]] [[2020.]]<ref>[https://web.archive.org/web/20200131072149/https://www.time24.news/a/2020/01/german-handball-federation-will-host-world-cup-again-in-2027.html German Handball Federation will host World Cup again in 2027] time24.news Preuzeto 14. siječnja 2025.</ref> Za domaćina je izabrana Njemačka. Ovo će biti šesti put da će Njemačka biti domaćin ovog turnira. Istoga dana [[Hrvatska]], [[Danska]] i [[Norveška]] izabrane su za domaćine [[Svjetsko prvenstvo u rukometu – Hrvatska, Danska i Norveška 2025.|Svjetskoga prvenstva 2025.]] == Dvorane == Sportske arene u kojima će se održavati utakmice nalaze se u [[Hannover]]u, [[Kiel]]u, [[Köln]]u, [[Magdeburg]]u, [[München]]u i [[Stuttgart]]u. <center> {| class="wikitable" style="text-align:center;" |- ! colspan="3" |{{Z+X|NJE}} |- |[[Hannover]] |[[Kiel]] |[[Köln]] |- |[[ZAG-Arena]]<br>Kapacitet: {{n|10000}} |[[Merkur Ostseehalle|Wunderino Arena]]<br>Kapacitet: {{n|10250}} |[[Lanxess Arena]]<br>Kapacitet: {{n|19250}} |- |[[Magdeburg]] |[[München]] |[[Stuttgart]] |- |[[GETEC Arena]]<br>Kapacitet: 6500 |[[SAP Garden]]<br>Kapacitet: {{n|11000}} |[[Porsche-Arena]]<br>Kapacitet: 6200 |} </center> == Kvalifikacijska natjecanja == {| class="wikitable" |- ! Natjecanje ! Nadnevci ! Mjesta ! Kvalificirali se |- | domaćini | 2. siječnja 2020. | 1 | {{RukRep|NJE}} |- | [[Svjetsko prvenstvo u rukometu – Hrvatska, Danska i Norveška 2025.|Svjetsko prvenstvo 2025.]] | 14. siječnja – 2. veljače 2025. | 1 | {{RukRep|DAN}} |- | [[Europsko prvenstvo u rukometu – Danska, Švedska i Norveška 2026.|Europsko prvenstvo 2026.]] | 15. siječnja – 1. veljače 2026. | 4 | {{RukRep|HRV}} <br> {{RukRep|ŠVE}} <br> {{RukRep|ISL}} <br> {{RukRep|POR}} |- | Azijsko prvenstvo 2026. | 15. – 29. siječnja 2026. | 4 | {{RukRep|BHR}} <br> {{RukRep|JAP}} <br> {{RukRep|KUV}} <br> {{RukRep|KAT}} |- | Afričko prvenstvo 2026. | 21. – 31. siječnja 2026. | 5 | {{RukRep|ALŽ}} <br> {{RukRep|EGI}} <br> {{RukRep|TUN}} <br> {{RukRep|ZEL}} <br> {{RukRep|ANG}} |- | Južno i Srednjoameričko prvenstvo 2026. | 19. – 24. siječnja 2026. | 4 | {{RukRep|ARG}} <br> {{RukRep|BRA}} <br> {{RukRep|ČIL}} <br> {{RukRep|URU}} |- | Europske kvalifikacije | 29. listopada 2025. – 17. svibnja 2026. | 10 | {{RukRep|POLJ}} <br> {{RukRep|OVČ}} <br> {{RukRep|NOR}} <br> {{RukRep|FRA}} <br> {{RukRep|ŠPA}} <br> {{RukRep|ITA}} <br> {{RukRep|GRČ}} <br> {{RukRep|MAK}} <br> {{RukRep|SLO}} <br> {{RukRep|SRB}} |- | Sjevernoameričko prvenstvo 2024. | 12. – 16. svibnja 2026. | 1 | {{RukRep|SAD}} |- | pozivnica | – | 1+1 | {{RukRep|SAU}} <br> {{RukRep|TUR}} |} === Kvalificirane momčadi === {| class="wikitable" |- | '''Podebljani tekst''' označava godinu osvajanja određenoga prvenstva. |- | ''Ukošeni tekst'' označava domaćina određenoga prvenstva. |- |'''''Podebljano ukošeni tekst''''' označava godinu osvajanja određenoga prvenstva, ujedno i domaćina istog. |} {| class="wikitable sortable" ! width="125"| država !! kvalificirala se kao !! nadnevak kvalificiranja !! prijašnji nastupi''' |- |{{RukRep|NJE}} || domaćin || [[28. veljače]] [[2020.]] || 28 ('''''[[Rukometno SP 1938.|1938.]]''''', [[Rukometno SP 1954.|1954.]], ''[[Rukometno SP 1958.|1958.]]'', ''[[Rukometno SP 1961.|1961.]]'', [[Rukometno SP 1964.|1964.]], [[Rukometno SP 1967.|1967.]], [[Rukometno SP 1970.|1970.]], ''[[Rukometno SP 1974.|1974.]]'', '''[[Rukometno SP 1978.|1978.]]''', ''[[Rukometno SP 1982.|1982.]]'', [[Rukometno SP 1986.|1986.]], [[Rukometno SP 1990.|1990.]], [[Rukometno SP 1993.|1993.]], [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], '''''[[Rukometno SP 2007.|2007.]]''''', [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], ''[[Rukometno SP 2019.|2019.]]'', [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|DAN}} || [[Svjetsko prvenstvo u rukometu – Hrvatska, Danska i Norveška 2025.|Svjetsko Prvenstvo 2025]] || [[2. veljače]] [[2025.]] || 26 [[Rukometno SP 1938.|1938.]], [[Rukometno SP 1954.|1954.]], [[Rukometno SP 1958.|1958.]], [[Rukometno SP 1961.|1961.]], [[Rukometno SP 1964.|1964.]], [[Rukometno SP 1967.|1967.]], [[Rukometno SP 1970.|1970.]], [[Rukometno SP 1974.|1974.]], ''[[Rukometno SP 1978.|1978.]]'', [[Rukometno SP 1982.|1982.]], [[Rukometno SP 1986.|1986.]], [[Rukometno SP 1993.|1993.]], [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], '''''[[Rukometno SP 2019.|2019.]]''''', '''[[Rukometno SP 2021.|2021.]]''', '''[[Rukometno SP 2023.|2023.]]''', '''''[[Rukometno SP 2025.|2025.]]''''' |- |{{RukRep|HRV}} || rowspan="4"| Među prvih šest u [[Europsko prvenstvo u rukometu – Danska, Švedska i Norveška 2026.|Europsko Prvenstvo 2026.]] || rowspan="4"| [[28. siječnja]], [[2026.]] || 16 ([[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], '''[[Rukometno SP 2003.|2003.]]''', [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], ''[[Rukometno SP 2009.|2009.]]'', [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], ''[[Rukometno SP 2025.|2025]]'') |- |{{RukRep|ŠVE}} || 26 ([[Rukometno SP 1938.|1938.]], '''''[[Rukometno SP 1954.|1954.]]''''', '''[[Rukometno SP 1958.|1958.]]''', [[Rukometno SP 1961.|1961.]], [[Rukometno SP 1964.|1964.]], ''[[Rukometno SP 1967.|1967.]]'', [[Rukometno SP 1970.|1970.]], [[Rukometno SP 1974.|1974.]], [[Rukometno SP 1978.|1978.]], [[Rukometno SP 1982.|1982.]], [[Rukometno SP 1986.|1986.]], '''[[Rukometno SP 1990.|1990.]]''', ''[[Rukometno SP 1993.|1993.]]'', [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1997.|1997.]], '''[[Rukometno SP 1999.|1999.]]''', [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], ''[[Rukometno SP 2011.|2011.]]'', [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], ''[[Rukometno SP 2023.|2023.]]'', [[Rukometno SP 2025.|2025]]) |- |{{RukRep|ISL}} || 23 ([[Rukometno SP 1958.|1958.]], [[Rukometno SP 1961.|1961.]], [[Rukometno SP 1964.|1964.]], [[Rukometno SP 1970.|1970.]], [[Rukometno SP 1974.|1974.]], [[Rukometno SP 1978.|1978.]], [[Rukometno SP 1986.|1986.]], [[Rukometno SP 1990.|1990.]], [[Rukometno SP 1993.|1993.]], ''[[Rukometno SP 1995.|1995.]]'', [[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|POR}} || 6 ([[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], ''[[Rukometno SP 2003.|2003.]]'', [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|JAP}} || rowspan="4"|polufinalist na Azijskom prvenstvu 2024. || rowspan="4"| [[25. siječnja]] [[2026.]] || 16 ([[Rukometno SP 1961.|1961.]], [[Rukometno SP 1964.|1964.]], [[Rukometno SP 1967.|1967.]], [[Rukometno SP 1970.|1970.]], [[Rukometno SP 1974.|1974.]], [[Rukometno SP 1978.|1978.]], [[Rukometno SP 1982.|1982.]], [[Rukometno SP 1990.|1990.]], [[Rukometno SP 1995.|1995.]], ''[[Rukometno SP 1997.|1997.]]'', [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2017.|2017]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|KAT}} || 10 ([[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], ''[[Rukometno SP 2015.|2015.]]'', [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|BHR}} || 6 ([[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|KUV}} || 9 ([[Rukometno SP 1982.|1982.]], [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|ARG}} || rowspan="4"| među prvih četvero na Južnom i Srednjoameričkom prvenstvu 2024. || rowspan="2"| [[21. siječnja]] [[2026.]] || 10 ([[Rukometno SP 1997.|1997,]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|BRA}} || 17 ([[Rukometno SP 1958.|1958.]], [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|ČIL}} || rowspan="2"| [[24. siječnja]] [[2026.]] || 8 ([[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|URU}} || 2 ([[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]]) |- |{{RukRep|EGI}} || rowspan="5"| među prvih pet na Afričkom prvenstvu 2026. || rowspan="2"| [[25. siječnja]], [[2026.]] || 18 ([[Rukometno SP 1964.|1964.]], [[Rukometno SP 1993.|1993.]], [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1997.|1997.]], ''[[Rukometno SP 1999.|1999.]]'', [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], ''[[Rukometno SP 2021.|2021.]]'', [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|TUN}} || 17 ([[Rukometno SP 1967.|1967.]], [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], ''[[Rukometno SP 2005.|2005.]]'', [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|ALŽ}} || rowspan="2"| [[26. siječnja]] [[2026.]] || 17 ([[Rukometno SP 1974.|1974.]], [[Rukometno SP 1982.|1982.]], [[Rukometno SP 1986.|1986.]], [[Rukometno SP 1990.|1990.]], [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|ZEL}} || 3. ([[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|ANG}} || [[30. siječnja]], [[2026.]] || 5 ([[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2017.|2017]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]]) |- |{{RukRep|NOR}} || rowspan="9"| europsko doigravanje || rowspan="3"| [[16. svibnja]] [[2026.]] || 18 ([[Rukometno SP 1958.|1958]], [[Rukometno SP 1961.|1961.]], [[Rukometno SP 1964.|1964.]], [[Rukometno SP 1970.|1970.]], [[Rukometno SP 1993.|1993.]], [[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], ''[[Rukometno SP 2025.|2025.]]'') |- |{{RukRep|OVČ}} || 0 (prvi nastup) |- |{{RukRep|ŠPA}} || 23 ([[Rukometno SP 1958.|1958]], [[Rukometno SP 1974.|1974.]], [[Rukometno SP 1978.|1978.]], [[Rukometno SP 1982.|1982.]], [[Rukometno SP 1986.|1986.]], [[Rukometno SP 1990.|1990.]], [[Rukometno SP 1993.|1993.]], [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], '''[[Rukometno SP 2005.|2005.]]''', [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], '''''[[Rukometno SP 2013.|2013.]]''''', [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|GRČ}} || rowspan="6"| [[17. svibnja]] [[2026.]] || 1 ([[Rukometno SP 2005.|2005.]]) |- |{{RukRep|FRA}} || 25 ([[Rukometno SP 1954.|1954.]], [[Rukometno SP 1958.|1958.]], [[Rukometno SP 1961.|1961.]], [[Rukometno SP 1964.|1964.]], [[Rukometno SP 1967.|1967.]], ''[[Rukometno SP 1970.|1970]]'', [[Rukometno SP 1978.|1978.]], [[Rukometno SP 1990.|1990.]], [[Rukometno SP 1993.|1993.]], '''[[Rukometno SP 1995.|1995.]]''', [[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], '''''[[Rukometno SP 2001.|2001.]]''''', [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], '''[[Rukometno SP 2009.|2009.]]''', '''[[Rukometno SP 2011.|2011.]]''', [[Rukometno SP 2013.|2013.]], '''[[Rukometno SP 2015.|2015.]]''', '''''[[Rukometno SP 2017.|2017.]]''''', [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|SLO}} || 11 ([[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|SRB}} || 6 ([[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]]) |- |{{RukRep|ITA}} || 2 ([[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|MAK}} || 9 ([[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]],) |- |{{RukRep|SAD}} || prvo mjesto na Sjevernoameričkom prvenstvu 2024. || [[16. svibnja]] [[2026.]] || 8 ([[Rukometno SP 1964.|1964.]], [[Rukometno SP 1970.|1970.]], [[Rukometno SP 1974.|1974.]], [[Rukometno SP 1993.|1993.]], [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|SAU}} || rowspan="2" | pozivnica || rowspan="2" | [[9. lipnja]] [[2026.]] || 10 ([[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]]) |- |{{RukRep|TUR}} || 0 (prvi nastup) |} == Sponzori == === Službeni sponzori turnira === {{Col-begin}} {{Col-3}} * Dekra * Hummel * Molten * Gerflor * Reflex * Liqui Moly {{Col-break}} * Sportfive * Grundfos * Josera * [[Lidl]] * [[Opel]] * Würth {{Col-break}} * Harting * Blåkläder * Falken Tire * Kieback&Peter {{Col-end}} == Izvlačenje == Ždrijeb je održan [[10. lipnja]] [[2026.]] u [[München]]. === Jakosne skupine === {| class="wikitable" ! style="width:15%;" |Zdjela 1 ! style="width:15%;" |Zdjela 2 ! style="width:15%;" |Zdjela 3 ! style="width:15%;" |Zdjela 4 |- | style="vertical-align: top;" |{{RukRep|DAN}}<br>{{RukRep|NJE}}<br>{{RukRep|HRV}}<br>{{RukRep|ISL}}<br>{{RukRep|POR}}<br>{{RukRep|ŠVE}}<br>{{RukRep|EGI}}<br>{{RukRep|ARG}} | style="vertical-align: top;" |{{RukRep|FRA}}<br>{{RukRep|SLO}}<br>{{RukRep|NOR}}<br>{{RukRep|SRB}}<br>{{RukRep|ŠPA}}<br>{{RukRep|ITA}}<br>{{RukRep|OVČ}}<br>{{RukRep|MAK}} | style="vertical-align: top;" |{{RukRep|GRČ}}<br>{{RukRep|POLJ}}<br>{{RukRep|BRA}}<br>{{RukRep|BHR}}<br>{{RukRep|TUN}}<br>{{RukRep|ZEL}}<br>{{RukRep|ČIL}}<br>{{RukRep|SAD}} | style="vertical-align: top;" |{{RukRep|KAT}}<br>{{RukRep|KUV}}<br>{{RukRep|JAP}}<br>{{RukRep|ALŽ}}<br>{{RukRep|ANG}}<br>{{RukRep|URU}}<br>{{RukRep|TUR}}<br>{{RukRep|SAU}} |} == Skupine == === Skupina A === {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! width="30" |# ! width="170" | Momčad ! width="35" |U ! width="35" |P ! width="35" |N ! width="35" |I ! width="35" |G+ ! width="35" |G– ! width="35" |G+/– ! width="40" |Bod. ! width="100" |Nastavak natjecanja |- bgcolor="ccffcc" |1. | align="left" | {{RukRep|NJE}} | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' | rowspan="3" | [[#Skupina I 2|Drugi krug<br>Skupina I]] |- bgcolor="ccffcc" |2. | align="left" | {{RukRep|SRB}} | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- bgcolor="ccffcc" |3. | align="left" | {{RukRep|TUN}} | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- bgcolor="ffcccc" |4. | align="left" | {{RukRep|URU}} | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |[[#Skupina I|Predsjednički kup<br>Skupina I]] |} <small>Izvor: [https://www.ihf.info/competitions/men/308/30th-ihf-mens-handball-world-championship-2027-germany/263667/groups-rankings International Handball Federation]</small> {{handballbox |datum = [[13. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = 17:30 |momčad1 = {{RukRep|SRB}} |momčad2 = {{RukRep|URU}} |stadion = [[SAP Garden]], [[München]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[13. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = 20:30 |momčad1 = {{RukRep|NJE}} |momčad2 = {{RukRep|TUN}} |stadion = [[SAP Garden]], [[München]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[15. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = 18:00 |momčad1 = {{RukRep|SRB}} |momčad2 = {{RukRep|TUN}} |stadion = [[SAP Garden]], [[München]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[15. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = 20:30 |momčad1 = {{RukRep|URU}} |momčad2 = {{RukRep|NJE}} |stadion = [[SAP Garden]], [[München]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[17. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = 18:00 |momčad1 = {{RukRep|TUN}} |momčad2 = {{RukRep|URU}} |stadion = [[SAP Garden]], [[München]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[17. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = 20:30 |momčad1 = {{RukRep|NJE}} |momčad2 = {{RukRep|SRB}} |stadion = [[SAP Garden]], [[München]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} === Skupina B === {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! width="30" |# ! width="170" | Momčad ! width="35" |U ! width="35" |P ! width="35" |N ! width="35" |I ! width="35" |G+ ! width="35" |G– ! width="35" |G+/– ! width="40" |Bod. ! width="100" |Nastavak natjecanja |- bgcolor="ccffcc" |1. | align="left" | {{RukRep|EGI}} | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' | rowspan="3" |[[#Skupina I 2|Drugi krug<br>Skupina I]] |- bgcolor="ccffcc" |2. | align="left" | {{RukRep|ITA}} | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- bgcolor="ccffcc" |3. | align="left" | {{RukRep|ZEL}} | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- bgcolor="ffcccc" |4. | align="left" | {{RukRep|SAU}} | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |[[#Skupina I|Predsjednički kup<br>Skupina I]] |} <small>Izvor: [https://www.ihf.info/competitions/men/308/30th-ihf-mens-handball-world-championship-2027-germany/263667/groups-rankings International Handball Federation]</small> {{handballbox |datum = [[13. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = 18:00 |momčad1 = {{RukRep|ITA}} |momčad2 = {{RukRep|SAU}} |stadion = [[Porsche-Arena]], [[Stuttgart]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[13. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = 20:30 |momčad1 = {{RukRep|EGI}} |momčad2 = {{RukRep|ZEL}} |stadion = [[Porsche-Arena]], [[Stuttgart]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[15. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = 18:00 |momčad1 = {{RukRep|SAU}} |momčad2 = {{RukRep|EGI}} |stadion = [[Porsche-Arena]], [[Stuttgart]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[15. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = 20:30 |momčad1 = {{RukRep|ITA}} |momčad2 = {{RukRep|ZEL}} |stadion = [[Porsche-Arena]], [[Stuttgart]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[17. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = 18:00 |momčad1 = {{RukRep|ZEL}} |momčad2 = {{RukRep|SAU}} |stadion = [[Porsche-Arena]], [[Stuttgart]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[17. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = 20:30 |momčad1 = {{RukRep|EGI}} |momčad2 = {{RukRep|ITA}} |stadion = [[Porsche-Arena]], [[Stuttgart]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} === Skupina C === {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! width="30" |# ! width="170" | Momčad ! width="35" |U ! width="35" |P ! width="35" |N ! width="35" |I ! width="35" |G+ ! width="35" |G– ! width="35" |G+/– ! width="40" |Bod. ! width="100" |Nastavak natjecanja |- bgcolor="ccffcc" |1. | align="left" | {{RukRep|HRV}} | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' | rowspan="3" |[[#Skupina II 2|Drugi krug<br>Skupina II]] |- bgcolor="ccffcc" |2. | align="left" | {{RukRep|ŠPA}} | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- bgcolor="ccffcc" |3. | align="left" | {{RukRep|ČIL}} | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- bgcolor="ffcccc" |4. | align="left" | {{RukRep|TUR}} | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |[[#Skupina I|Predsjednički<br>kup Skupina I]] |} <small>Izvor: [https://www.ihf.info/competitions/men/308/30th-ihf-mens-handball-world-championship-2027-germany/263667/groups-rankings International Handball Federation]</small> {{handballbox |datum = [[14. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = 18:00 |momčad1 = {{RukRep|ŠPA}} |momčad2 = {{RukRep|TUR}} |stadion = [[SAP Garden]], [[München]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[14. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = 20:30 |momčad1 = {{RukRep|HRV}} |momčad2 = {{RukRep|ČIL}} |stadion = [[SAP Garden]], [[München]] |strijelci1= |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[16. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = 18:00 |momčad1 = {{RukRep|ŠPA}} |momčad2 = {{RukRep|ČIL}} |stadion = [[SAP Garden]], [[München]] |strijelci1= |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[16. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = 20:30 |momčad1 = {{RukRep|TUR}} |momčad2 = {{RukRep|HRV}} |stadion = [[SAP Garden]], [[München]] |strijelci1= |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[18. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = 18:00 |momčad1 = {{RukRep|ČIL}} |momčad2 = {{RukRep|TUR}} |stadion = [[SAP Garden]], [[München]] |strijelci1= |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[18. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = 20:30 |momčad1 = {{RukRep|HRV}} |momčad2 = {{RukRep|ŠPA}} |stadion = [[SAP Garden]], [[München]] |srtijelci1= |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} === Skupina D === {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! width="30" |# ! width="170" | Momčad ! width="35" |U ! width="35" |P ! width="35" |N ! width="35" |I ! width="35" |G+ ! width="35" |G– ! width="35" |G+/– ! width="40" |Bod. ! width="100" |Nastavak natjecanja |- bgcolor="ccffcc" |1. | align="left" | {{RukRep|ARG}} | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' | rowspan="3" |[[#Skupina II 2|Drugi krug<br>Skupina II]] |- bgcolor="ccffcc" |2. | align="left" | {{RukRep|FRA}} | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- bgcolor="ccffcc" |3. | align="left" | {{RukRep|BRA}} | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- bgcolor="ffcccc" |4. | align="left" | {{RukRep|KUV}} | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |[[#Skupina I|Predsjednički kup<br>Skupina I]] |} <small>Izvor: [https://www.ihf.info/competitions/men/308/30th-ihf-mens-handball-world-championship-2027-germany/263667/groups-rankings International Handball Federation]</small> {{handballbox |datum = [[14. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = 18:00/30 |momčad1 = {{RukRep|ARG}} |momčad2 = {{RukRep|BRA}} |stadion = [[Porsche-Arena]], [[Stuttgart]] |strijelči1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[14. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = 20:30/21:00 |momčad1 = {{RukRep|FRA}} |momčad2 = {{RukRep|KUV}} |stadion = [[Porsche-Arena]], [[Stuttgart]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledalteji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[16. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = 18:00/30 |momčad1 = {{RukRep|FRA}} |momčad2 = {{RukRep|BRA}} |stadion = [[Porsche-Arena]], [[Stuttgart]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[16. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = 20:30/21:00 |momčad1 = {{RukRep|KUV}} |momčad2 = {{RukRep|ARG}} |stadion = [[Porsche-Arena]], [[Stuttgart]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[18. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = 18:00/30 |momčad1 = {{RukRep|BRA}} |momčad2 = {{RukRep|KUV}} |stadion = [[Porsche-Arena]], [[Stuttgart]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[18. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = 20:30/21:00 |momčad1 = {{RukRep|ARG}} |momčad2 = {{RukRep|FRA}} |stadion = [[Porsche-Arena]], [[Stuttgart]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni1= }} === Skupina E === {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! width="30" |# ! width="170" | Momčad ! width="35" |U ! width="35" |P ! width="35" |N ! width="35" |I ! width="35" |G+ ! width="35" |G– ! width="35" |G+/– ! width="40" |Bod. ! width="100" |Nastavak natjecanja |- bgcolor="ccffcc" |1. | align="left" | {{RukRep|ŠVE}} | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' | rowspan="3" |[[#Skupina III|Drugi krug<br>Skupina III]] |- bgcolor="ccffcc" |2. | align="left" | {{RukRep|NOR}} | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- bgcolor="ccffcc" |3. | align="left" | {{RukRep|GRČ}} | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- bgcolor="ffcccc" |4. | align="left" | {{RukRep|KAT}} | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |[[#Skupina II|Predsjednički kup<br>Skupina II]] |} <small>Izvor: [https://www.ihf.info/competitions/men/308/30th-ihf-mens-handball-world-championship-2027-germany/263667/groups-rankings International Handball Federation]</small> {{handballbox |datum = [[14. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = 18:00 |momčad1 = {{RukRep|ŠVE}} |momčad2 = {{RukRep|GRČ}} |stadion = [[Merkur Ostseehalle|Wunderino Arena]], [[Kiel]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izjveštad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[14. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = 20:30 |momčad1 = {{RukRep|NOR}} |momčad2 = {{RukRep|KAT}} |stadion = [[Merkur Ostseehalle|Wunderino Arena]], [[Kiel]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izjveštad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crventi2= }} ---- {{handballbox |datum = [[16. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = 18:00 |momčad1 = {{RukRep|KAT}} |momčad2 = {{RukRep|ŠVE}} |stadion = [[Merkur Ostseehalle|Wunderino Arena]], [[Kiel]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izjveštad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[16. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = 20:30 |momčad1 = {{RukRep|NOR}} |momčad2 = {{RukRep|GRČ}} |stadion = [[Merkur Ostseehalle|Wunderino Arena]], [[Kiel]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izjveštad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[18. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = 18:00 |momčad1 = {{RukRep|GRČ}} |momčad2 = {{RukRep|KAT}} |stadion = [[Merkur Ostseehalle|Wunderino Arena]], [[Kiel]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijecli2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[18. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = 20:30 |momčad1 = {{RukRep|ŠVE}} |momčad2 = {{RukRep|NOR}} |stadion = [[Merkur Ostseehalle|Wunderino Arena]], [[Kiel]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} === Skupina F === {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! width="30" |# ! width="170" | Momčad ! width="35" |U ! width="35" |P ! width="35" |N ! width="35" |I ! width="35" |G+ ! width="35" |G– ! width="35" |G+/– ! width="40" |Bod. ! width="100" |Nastavak natjecanja |- bgcolor="ccffcc" |1. | align="left" | {{RukRep|POR}} | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' | rowspan="3" |[[#Skupina III|Drugi krug<br>Skupina III]] |- bgcolor="ccffcc" |2. | align="left" | {{RukRep|OVČ}} | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- bgcolor="ccffcc" |3. | align="left" | {{RukRep|POLJ}} | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- bgcolor="ffcccc" |4. | align="left" | {{RukRep|ALŽ}} | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |[[#Skupina II|Predsjednički kup<br>Skupina II]] |} <small>Izvor: [https://www.ihf.info/competitions/men/308/30th-ihf-mens-handball-world-championship-2027-germany/263667/groups-rankings International Handball Federation]</small> {{handballbox |datum = [[14. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = 18:00 |momčad1 = {{RukRep|OVČ}} |momčad2 = {{RukRep|ALŽ}} |stadion = [[GETEC Arena]], [[Magdeburg]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[14. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = 20:30 |momčad1 = {{RukRep|POR}} |momčad2 = {{RukRep|POLJ}} |stadion = [[GETEC Arena]], [[Magdeburg]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[16. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = 18:00 |momčad1 = {{RukRep|ALŽ}} |momčad2 = {{RukRep|POR}} |stadion = [[GETEC Arena]], [[Magdeburg]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledateji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[16. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = 20:30 |momčad1 = {{RukRep|OVČ}} |momčad2 = {{RukRep|POLJ}} |stadion = [[GETEC Arena]], [[Magdeburg]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledateji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[18. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = 18:00 |momčad1 = {{RukRep|POLJ}} |momčad2 = {{RukRep|ALŽ}} |stadion = [[GETEC Arena]], [[Magdeburg]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[18. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = 20:30 |momčad1 = {{RukRep|POR}} |momčad2 = {{RukRep|OVČ}} |stadion = [[GETEC Arena]], [[Magdeburg]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izjevšrad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} === Skupina G === {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! width="30" |# ! width="170" | Momčad ! width="35" |U ! width="35" |P ! width="35" |N ! width="35" |I ! width="35" |G+ ! width="35" |G– ! width="35" |G+/– ! width="40" |Bod. ! width="100" |Nastavak natjecanja |- bgcolor="ccffcc" |1. | align="left" | {{RukRep|DAN}} | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' | rowspan="3" |[[#Skupina IV|Drugi krug<br>Skupina IV]] |- bgcolor="ccffcc" |2. | align="left" | {{RukRep|SLO}} | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- bgcolor="ccffcc" |3. | align="left" | {{RukRep|SAD}} | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- bgcolor="ffcccc" |4. | align="left" | {{RukRep|ANG}} | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |[[#Skupina II|Predsjednički kup<br>Skupina II]] |} <small>Izvor: [https://www.ihf.info/competitions/men/308/30th-ihf-mens-handball-world-championship-2027-germany/263667/groups-rankings International Handball Federation]</small> {{handballbox |datum = [[15. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = 18:00 |momčad1 = {{RukRep|SLO}} |momčad2 = {{RukRep|ANG}} |stadion = [[Merkur Ostseehalle|Wunderino Arena]], [[Kiel]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[15. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = 20:30 |momčad1 = {{RukRep|DAN}} |momčad2 = {{RukRep|SAD}} |stadion = [[Merkur Ostseehalle|Wunderino Arena]], [[Kiel]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[17. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = 18:00 |momčad1 = {{RukRep|SLO}} |momčad2 = {{RukRep|SAD}} |stadion = [[Merkur Ostseehalle|Wunderino Arena]], [[Kiel]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[17. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = 20:30 |momčad1 = {{RukRep|ANG}} |momčad2 = {{RukRep|DAN}} |stadion = [[Merkur Ostseehalle|Wunderino Arena]], [[Kiel]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[19. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = 18:00 |momčad1 = {{RukRep|SAD}} |momčad2 = {{RukRep|ANG}} |stadion = [[Merkur Ostseehalle|Wunderino Arena]], [[Kiel]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crevni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[19. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = 20:30 |momčad1 = {{RukRep|DAN}} |momčad2 = {{RukRep|SLO}} |stadion = [[Merkur Ostseehalle|Wunderino Arena]], [[Kiel]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} === Skupina H === {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! width="30" |# ! width="170" | Momčad ! width="35" |U ! width="35" |P ! width="35" |N ! width="35" |I ! width="35" |G+ ! width="35" |G– ! width="35" |G+/– ! width="40" |Bod. ! width="100" |Nastavak natjecanja |- bgcolor="ccffcc" |1. | align="left" | {{RukRep|ISL}} | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' | rowspan="3" |[[#Skupina IV|Drugi krug<br>Skupina IV]] |- bgcolor="ccffcc" |2. | align="left" | {{RukRep|MAK}} | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- bgcolor="ccffcc" |3. | align="left" | {{RukRep|BHR}} | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- bgcolor="ffcccc" |4. | align="left" | {{RukRep|JAP}} | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |[[#Skupina II|Predsjednički kup<br>Skupina II]] |} <small>Izvor: [https://www.ihf.info/competitions/men/308/30th-ihf-mens-handball-world-championship-2027-germany/263667/groups-rankings International Handball Federation]</small> {{handballbox |datum = [[15. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = 18:00 |momčad1 = {{RukRep|MAK}} |momčad2 = {{RukRep|JAP}} |stadion = [[GETEC Arena]], [[Magdeburg]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[15. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = 20:30 |momčad1 = {{RukRep|ISL}} |momčad2 = {{RukRep|BHR}} |stadion = [[GETEC Arena]], [[Magdeburg]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[17. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = 18:00 |momčad1 = {{RukRep|MAK}} |momčad2 = {{RukRep|BHR}} |stadion = [[GETEC Arena]], [[Magdeburg]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[17. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = 20:30 |momčad1 = {{RukRep|JAP}} |momčad2 = {{RukRep|ISL}} |stadion = [[GETEC Arena]], [[Magdeburg]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[19. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = 18:00 |momčad1 = {{RukRep|BHR}} |momčad2 = {{RukRep|JAP}} |stadion = [[GETEC Arena]], [[Magdeburg]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crevni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[19. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = 20:30 |momčad1 = {{RukRep|ISL}} |momčad2 = {{RukRep|MAK}} |stadion = [[GETEC Arena]], [[Magdeburg]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} == Predsjednički kup == === Skupina I === {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! width="30" |# ! width="170" |Momčad ! width="35" |U ! width="35" |P ! width="35" |N ! width="35" |I ! width="35" |G+ ! width="35" |G– ! width="35" |G+/– ! width="40" |Bod. ! width="100" |Nastavak natjecanja |- bgcolor="ccffcc" |1. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |[[#Utakmica za 25. mjesto|Utakmica za 25. mjesto]] |- bgcolor="bbebff" |2. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |[[#Utakmica za 27. mjesto|Utakmica za 27. mjesto]] |- bgcolor="ffffcc" |3. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |[[#Utakmica za 29. mjesto|Utakmica za 29. mjesto]] |- bgcolor="ffcccc" |4. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |[[#Utakmica za 31. mjesto|Utakmica za 31. mjesto]] |} {{handballbox |datum = [[20. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[GETEC Arena]], [[Magdeburg]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[20. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[GETEC Arena]], [[Magdeburg]] |strijelci1 = |rezulat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[22. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[GETEC Arena]], [[Magdeburg]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[22. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[GETEC Arena]], [[Magdeburg]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[24. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[GETEC Arena]], [[Magdeburg]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[24. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[GETEC Arena]], [[Magdeburg]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} === Skupina II === {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! width="30" |# ! width="170" |Momčad ! width="35" |U ! width="35" |P ! width="35" |N ! width="35" |I ! width="35" |G+ ! width="35" |G– ! width="35" |G+/– ! width="40" |Bod. ! width="100" |Nastavak natjecanja |- bgcolor="ccffcc" |1. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |[[#Utakmica za 25. mjesto|Utakmica za 25. mjesto]] |- bgcolor="bbebff" |2. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |[[#Utakmica za 27. mjesto|Utakmica za 27. mjesto]] |- bgcolor="ffffcc" |3. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |[[#Utakmica za 29. mjesto|Utakmica za 29. mjesto]] |- bgcolor="ffcccc" |4. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |[[#Utakmica za 31. mjesto|Utakmica za 31. mjesto]] |} {{handballbox |datum = [[21. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[GETEC Arena]], [[Magdeburg]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |2min1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[21. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[GETEC Arena]], [[Magdeburg]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[23. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[GETEC Arena]], [[Magdeburg]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[23. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[GETEC Arena]], [[Magdeburg]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[25. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[GETEC Arena]], [[Magdeburg]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[25. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[GETEC Arena]], [[Magdeburg]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} === Utakmica za 31. mjesto === {{handballbox |datum = [[27. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[GETEC Arena]], [[Magdeburg]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |2min1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} === Utakmica za 29. mjesto === {{handballbox |datum = [[27. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[GETEC Arena]], [[Magdeburg]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |2min1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} === Utakmica za 27. mjesto === {{handballbox |datum = [[27. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[GETEC Arena]], [[Magdeburg]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |2min1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} === Utakmica za 25. mjesto === {{handballbox |datum = [[27. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[GETEC Arena]], [[Magdeburg]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |2min1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} == Drugi krug == Svi bodovi osvojeni u prvome krugu protiv ekipa koje su se također kvalificirale u drugi krug prebacuju se u isti. === Skupina I === {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! width="30" |# ! width="170" |Momčad ! width="35" |U ! width="35" |P ! width="35" |N ! width="35" |I ! width="35" |G+ ! width="35" |G– ! width="35" |G+/– ! width="40" |Bod. ! width="100" |Nastavak natjecanja |- bgcolor="ccffcc" |1. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' | rowspan="2" |[[#Četvrtfinale|Četvrtfinale]] |- bgcolor="ccffcc" |2. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- |3. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- |4. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- |5. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- |6. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |} <small>Izvor: </small> {{handballbox |datum = [[20. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Lanxess Arena]], [[Köln]] |strijelci1= |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[20. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Lanxess Arena]], [[Köln]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[20. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Lanxess Arena]], [[Köln]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[22. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Lanxess Arena]], [[Köln]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[22. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Lanxess Arena]], [[Köln]] |strijelci1 = |rezultat = : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crevni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[22. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Lanxess Arena]], [[Köln]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[24. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Lanxess Arena]], [[Köln]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijecli2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[24. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Lanxess Arena]], [[Köln]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[24. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Lanxess Arena]], [[Köln]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} === Skupina II === {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! width="30" |# ! width="170" |Momčad ! width="35" |U ! width="35" |P ! width="35" |N ! width="35" |I ! width="35" |G+ ! width="35" |G– ! width="35" |G+/– ! width="40" |Bod. ! width="100" |Nastavak natjecanja |- bgcolor="ccffcc" |1. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' | rowspan="2" |[[#Četvrtfinale|Četvrtfinale]] |- bgcolor="ccffcc" |2. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- |3. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- |4. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- |5. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- |6. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |} <small>Izvor: </small> {{handballbox |datum = [[21. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Lanxess Arena]], [[Köln]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crevni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[21. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Lanxess Arena]], [[Köln]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crevni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[21. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Lanxess Arena]], [[Köln]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledateji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[23. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Lanxess Arena]], [[Köln]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme=: |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[23. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Lanxess Arena]], [[Köln]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[23. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Lanxess Arena]], [[Köln]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[25. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Lanxess Arena]], [[Köln]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijecli2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[25. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Lanxess Arena]], [[Köln]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[25. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Lanxess Arena]], [[Köln]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} === Skupina III === {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! width="30" |# ! width="170" |Momčad ! width="35" |U ! width="35" |P ! width="35" |N ! width="35" |I ! width="35" |G+ ! width="35" |G– ! width="35" |G+/– ! width="40" |Bod. ! width="100" |Nastavak natjecanja |- bgcolor="ccffcc" |1. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' | rowspan="2" |[[#Četvrtfinale|Četvrtfinale]] |- bgcolor="ccffcc" |2. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- |3. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- |4. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- |5. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- |6. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |} <small>Izvor: </small> {{handballbox |datum = [[20. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[ZAG-Arena]], [[Hannover]] |strijelci1 = |rezultat = : |gledatelji = |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[20. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[ZAG-Arena]], [[Hannover]] |strijelci1 = |rezultat = : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[20. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[ZAG-Arena]], [[Hannover]] |strijelci1 = |rezultat = : |gledatejli= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[22. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[ZAG-Arena]], [[Hannover]] |strijelci1 = |rezultat = : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[22. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[ZAG-Arena]], [[Hannover]] |strijelci1 = |rezultat = : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[22. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[ZAG-Arena]], [[Hannover]] |strijelci1 = |rezultat = : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[24. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[ZAG-Arena]], [[Hannover]] |strijelci1 = |rezultat = : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[24. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[ZAG-Arena]], [[Hannover]] |strijelci1 = |rezultat = : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[24. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[ZAG-Arena]], [[Hannover]] |strijelci1 = |rezultat = : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} === Skupina IV === {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! width="30" |# ! width="170" |Momčad ! width="35" |U ! width="35" |P ! width="35" |N ! width="35" |I ! width="35" |G+ ! width="35" |G– ! width="35" |G+/– ! width="40" |Bod. ! width="100" |Nastavak natjecanja |- bgcolor="ccffcc" |1. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' | rowspan="2" |[[#Četvrtfinale|Četvrtfinale]] |- bgcolor="ccffcc" |2. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- |3. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- |4. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- |5. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- |6. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |} <small>Izvor: </small> {{handballbox |datum = [[21. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[ZAG-Arena]], [[Hannover]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[21. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[ZAG-Arena]], [[Hannover]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[21. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[ZAG-Arena]], [[Hannover]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[23. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[ZAG-Arena]], [[Hannover]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[23. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[ZAG-Arena]], [[Hannover]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[23. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[ZAG-Arena]], [[Hannover]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[25. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[ZAG-Arena]], [[Hannover]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[25. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[ZAG-Arena]], [[Hannover]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[25. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[ZAG-Arena]], [[Hannover]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} == Završnica == {{Round8-with third <!-- Četvrtfinale --> | 26. siječnja|||| | 27. siječnja|||| | 26. siječnja|||| | 27. siječnja|||| <!-- Polufinale --> | 29. siječnja|||| | 29. siječnja|||| <!-- Finale --> | 31. siječnja|||| <!-- Za 3. mjesto --> | 31. siječnja|||| |widescore=yes}} {{Round4-with third |RD1 = '''5. – 8. mjesto''' |RD2 = '''5./6. mjesto''' |Consol = '''7./8. mjesto''' <!--Nadnevak-ura|Momčad 1|Rezultat 1|Momčad 2|Rezultat 2 --> <!--5. – 8. mjesto --> | 29. siječnja|||| | 29. siječnja|||| <!--5./6. mjesto --> | 31. siječnja|||| | 31. siječnja|||| }} === Četvrtfinale === {{handballbox |datum = [[26. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Lanxess Arena]], [[Köln]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[26. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Lanxess Arena]], [[Köln]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[27. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Lanxess Arena]], [[Köln]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[27. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Lanxess Arena]], [[Köln]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} === 5. – 8. mjesta === {{handballbox |datum = [[29. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Lanxess Arena]], [[Köln]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[29. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Lanxess Arena]], [[Köln]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} === Polufinale === {{handballbox |datum = [[29. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Lanxess Arena]], [[Köln]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[29. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Lanxess Arena]], [[Köln]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} === 7. mjesto === {{handballbox |datum = [[31. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Lanxess Arena]], [[Köln]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} === 5. mjesto === {{handballbox |datum = [[31. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Lanxess Arena]], [[Köln]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} === Utakmica za 3. mjesto === {{handballbox |datum = [[31. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Lanxess Arena]], [[Köln]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= |bg=#cc9966 }} === Finale === {{handballbox |datum = [[31. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Lanxess Arena]], [[Köln]] |strijelci1= |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= |bg=gold }} == Konačni poredak == {| class="wikitable" style="text-align: center;" !width=35 | plasman !width=200 | momčad |- | bgcolor="ffff00" | 1. | align="left" | |- | bgcolor="bfbfbf" | 2. | align="left" | |- | bgcolor="cd7f32" | 3. | align="left" | |- | 4. | align="left" | |- | 5. | align="left" | |- | 6. | align="left" | |- | 7. | align="left" | |- | 8. | align="left" | |- | 9. | align="left" | |- | 10. | align="left" | |- | 11. | align="left" | |- | 12. | align="left" | |- | 13. | align="left" | |- | 14. | align="left" | |- | 15. | align="left" | |- | 16. | align="left" | |- | 17. | align="left" | |- | 18. | align="left" | |- | 19. | align="left" | |- | 20. | align="left" | |- | 21. | align="left" | |- | 22. | align="left" | |- | 23. | align="left" | |- | 24. | align="left" | |- | 25. | align="left" | |- | 26. | align="left" | |- | 27. | align="left" | |- | 28. | align="left" | |- | 29. | align="left" | |- | 30. | align="left" | |- | 31. | align="left" | |- | 32. | align="left" | |} == Izvori == {{Izvori}} {{Svjetska prvenstva u rukometu}} [[Kategorija:Svjetska prvenstva u rukometu|M2027]] [[Kategorija:Međunarodna rukometna natjecanja u Njemačkoj]] 22lbch6kyd78r4x3syjyidubed4qkzv 7615734 7615733 2026-10-09T16:26:45Z ~2026-53474-55 374933 /* Sponzori */ 7615734 wikitext text/x-wiki {{Infookvir rukometno natjecanje | naziv turnira = Svjetsko prvenstvo u rukometu | godina = | godinaa = 2027. | izvorni naziv = ''Handball-Weltmeisterschaft der Männer 2027'' ([[njemački|njem]].) | slika = | veličina = 250px | domaćin = {{Z|NJE}} [[Njemačka]] | datum = [[13. siječnja|13.]] – [[31. siječnja]] [[2027.]] | momčadi = 32 | savezi = 5 | dvorane = 6 | gradovi = 6 gradova | prvak = | prvak2 = | drugi = | drugi2 = | treći = | treći2 = | četvrti = | četvrti2 = | utakmice = | golovi = | gledanost = | strijelac = | igrač = | vratar = | ažurirano = |prethodno=[[Svjetsko prvenstvo u rukometu – Hrvatska, Danska i Norveška 2025.|2025.]]}}{{Budući športski događaj|rukomet}} '''30. Svjetsko prvenstvo u rukometu 2027.''' [[rukomet]]no je prvenstvo koje će se održati u [[Njemačka|Njemačkoj]] od [[13. siječnja|13.]] do [[31. siječnja]] [[2027.]]<ref>[https://www.ihf.info/media-center/news/ihf-council-awards-events-2027 IHF Council awards events up to 2027] ihf.info Preuzeto 14. siječnja 2025.</ref> Domaćin prvenstva bit će Njemačka. Utakmice će se odigrati na šest lokacija diljem zemlje. Finale će se održati u [[Lanxess Arena|Lanxess Areni]] u [[Köln]]u. Ovaj će turnir poslužiti kao kvalifikacijsko natjecanje za Ljetne [[XXXIV. Olimpijske igre – Los Angeles 2028.|Olimpijske igre 2028]]. godine, jer će se pobjednici automatski kvalificirati za Igre. Uz to, putem ovog će se događaja dodijeliti šest mjesta na kvalifikacijskim turnirima za Olimpijske igre. == Domaćinstvo == Ponude: * {{Z|MAĐ}} [[Mađarska]] * {{Z|DAN}} [[Danska]], {{Z|NOR}} [[Norveška]], {{Z|HRV}} [[Hrvatska]] * {{Z|NJE}} [[Njemačka]]. Pet država izrazilo je zanimanje za domaćinstvo turnira. Dodjela domaćinstva održana je na sastanku Vijeća IHF-a u [[Kairo|Kairu]], u [[Egipat|Egiptu]], [[28. veljače]] [[2020.]]<ref>[https://web.archive.org/web/20200131072149/https://www.time24.news/a/2020/01/german-handball-federation-will-host-world-cup-again-in-2027.html German Handball Federation will host World Cup again in 2027] time24.news Preuzeto 14. siječnja 2025.</ref> Za domaćina je izabrana Njemačka. Ovo će biti šesti put da će Njemačka biti domaćin ovog turnira. Istoga dana [[Hrvatska]], [[Danska]] i [[Norveška]] izabrane su za domaćine [[Svjetsko prvenstvo u rukometu – Hrvatska, Danska i Norveška 2025.|Svjetskoga prvenstva 2025.]] == Dvorane == Sportske arene u kojima će se održavati utakmice nalaze se u [[Hannover]]u, [[Kiel]]u, [[Köln]]u, [[Magdeburg]]u, [[München]]u i [[Stuttgart]]u. <center> {| class="wikitable" style="text-align:center;" |- ! colspan="3" |{{Z+X|NJE}} |- |[[Hannover]] |[[Kiel]] |[[Köln]] |- |[[ZAG-Arena]]<br>Kapacitet: {{n|10000}} |[[Merkur Ostseehalle|Wunderino Arena]]<br>Kapacitet: {{n|10250}} |[[Lanxess Arena]]<br>Kapacitet: {{n|19250}} |- |[[Magdeburg]] |[[München]] |[[Stuttgart]] |- |[[GETEC Arena]]<br>Kapacitet: 6500 |[[SAP Garden]]<br>Kapacitet: {{n|11000}} |[[Porsche-Arena]]<br>Kapacitet: 6200 |} </center> == Kvalifikacijska natjecanja == {| class="wikitable" |- ! Natjecanje ! Nadnevci ! Mjesta ! Kvalificirali se |- | domaćini | 2. siječnja 2020. | 1 | {{RukRep|NJE}} |- | [[Svjetsko prvenstvo u rukometu – Hrvatska, Danska i Norveška 2025.|Svjetsko prvenstvo 2025.]] | 14. siječnja – 2. veljače 2025. | 1 | {{RukRep|DAN}} |- | [[Europsko prvenstvo u rukometu – Danska, Švedska i Norveška 2026.|Europsko prvenstvo 2026.]] | 15. siječnja – 1. veljače 2026. | 4 | {{RukRep|HRV}} <br> {{RukRep|ŠVE}} <br> {{RukRep|ISL}} <br> {{RukRep|POR}} |- | Azijsko prvenstvo 2026. | 15. – 29. siječnja 2026. | 4 | {{RukRep|BHR}} <br> {{RukRep|JAP}} <br> {{RukRep|KUV}} <br> {{RukRep|KAT}} |- | Afričko prvenstvo 2026. | 21. – 31. siječnja 2026. | 5 | {{RukRep|ALŽ}} <br> {{RukRep|EGI}} <br> {{RukRep|TUN}} <br> {{RukRep|ZEL}} <br> {{RukRep|ANG}} |- | Južno i Srednjoameričko prvenstvo 2026. | 19. – 24. siječnja 2026. | 4 | {{RukRep|ARG}} <br> {{RukRep|BRA}} <br> {{RukRep|ČIL}} <br> {{RukRep|URU}} |- | Europske kvalifikacije | 29. listopada 2025. – 17. svibnja 2026. | 10 | {{RukRep|POLJ}} <br> {{RukRep|OVČ}} <br> {{RukRep|NOR}} <br> {{RukRep|FRA}} <br> {{RukRep|ŠPA}} <br> {{RukRep|ITA}} <br> {{RukRep|GRČ}} <br> {{RukRep|MAK}} <br> {{RukRep|SLO}} <br> {{RukRep|SRB}} |- | Sjevernoameričko prvenstvo 2024. | 12. – 16. svibnja 2026. | 1 | {{RukRep|SAD}} |- | pozivnica | – | 1+1 | {{RukRep|SAU}} <br> {{RukRep|TUR}} |} === Kvalificirane momčadi === {| class="wikitable" |- | '''Podebljani tekst''' označava godinu osvajanja određenoga prvenstva. |- | ''Ukošeni tekst'' označava domaćina određenoga prvenstva. |- |'''''Podebljano ukošeni tekst''''' označava godinu osvajanja određenoga prvenstva, ujedno i domaćina istog. |} {| class="wikitable sortable" ! width="125"| država !! kvalificirala se kao !! nadnevak kvalificiranja !! prijašnji nastupi''' |- |{{RukRep|NJE}} || domaćin || [[28. veljače]] [[2020.]] || 28 ('''''[[Rukometno SP 1938.|1938.]]''''', [[Rukometno SP 1954.|1954.]], ''[[Rukometno SP 1958.|1958.]]'', ''[[Rukometno SP 1961.|1961.]]'', [[Rukometno SP 1964.|1964.]], [[Rukometno SP 1967.|1967.]], [[Rukometno SP 1970.|1970.]], ''[[Rukometno SP 1974.|1974.]]'', '''[[Rukometno SP 1978.|1978.]]''', ''[[Rukometno SP 1982.|1982.]]'', [[Rukometno SP 1986.|1986.]], [[Rukometno SP 1990.|1990.]], [[Rukometno SP 1993.|1993.]], [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], '''''[[Rukometno SP 2007.|2007.]]''''', [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], ''[[Rukometno SP 2019.|2019.]]'', [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|DAN}} || [[Svjetsko prvenstvo u rukometu – Hrvatska, Danska i Norveška 2025.|Svjetsko Prvenstvo 2025]] || [[2. veljače]] [[2025.]] || 26 [[Rukometno SP 1938.|1938.]], [[Rukometno SP 1954.|1954.]], [[Rukometno SP 1958.|1958.]], [[Rukometno SP 1961.|1961.]], [[Rukometno SP 1964.|1964.]], [[Rukometno SP 1967.|1967.]], [[Rukometno SP 1970.|1970.]], [[Rukometno SP 1974.|1974.]], ''[[Rukometno SP 1978.|1978.]]'', [[Rukometno SP 1982.|1982.]], [[Rukometno SP 1986.|1986.]], [[Rukometno SP 1993.|1993.]], [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], '''''[[Rukometno SP 2019.|2019.]]''''', '''[[Rukometno SP 2021.|2021.]]''', '''[[Rukometno SP 2023.|2023.]]''', '''''[[Rukometno SP 2025.|2025.]]''''' |- |{{RukRep|HRV}} || rowspan="4"| Među prvih šest u [[Europsko prvenstvo u rukometu – Danska, Švedska i Norveška 2026.|Europsko Prvenstvo 2026.]] || rowspan="4"| [[28. siječnja]], [[2026.]] || 16 ([[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], '''[[Rukometno SP 2003.|2003.]]''', [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], ''[[Rukometno SP 2009.|2009.]]'', [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], ''[[Rukometno SP 2025.|2025]]'') |- |{{RukRep|ŠVE}} || 26 ([[Rukometno SP 1938.|1938.]], '''''[[Rukometno SP 1954.|1954.]]''''', '''[[Rukometno SP 1958.|1958.]]''', [[Rukometno SP 1961.|1961.]], [[Rukometno SP 1964.|1964.]], ''[[Rukometno SP 1967.|1967.]]'', [[Rukometno SP 1970.|1970.]], [[Rukometno SP 1974.|1974.]], [[Rukometno SP 1978.|1978.]], [[Rukometno SP 1982.|1982.]], [[Rukometno SP 1986.|1986.]], '''[[Rukometno SP 1990.|1990.]]''', ''[[Rukometno SP 1993.|1993.]]'', [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1997.|1997.]], '''[[Rukometno SP 1999.|1999.]]''', [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], ''[[Rukometno SP 2011.|2011.]]'', [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], ''[[Rukometno SP 2023.|2023.]]'', [[Rukometno SP 2025.|2025]]) |- |{{RukRep|ISL}} || 23 ([[Rukometno SP 1958.|1958.]], [[Rukometno SP 1961.|1961.]], [[Rukometno SP 1964.|1964.]], [[Rukometno SP 1970.|1970.]], [[Rukometno SP 1974.|1974.]], [[Rukometno SP 1978.|1978.]], [[Rukometno SP 1986.|1986.]], [[Rukometno SP 1990.|1990.]], [[Rukometno SP 1993.|1993.]], ''[[Rukometno SP 1995.|1995.]]'', [[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|POR}} || 6 ([[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], ''[[Rukometno SP 2003.|2003.]]'', [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|JAP}} || rowspan="4"|polufinalist na Azijskom prvenstvu 2024. || rowspan="4"| [[25. siječnja]] [[2026.]] || 16 ([[Rukometno SP 1961.|1961.]], [[Rukometno SP 1964.|1964.]], [[Rukometno SP 1967.|1967.]], [[Rukometno SP 1970.|1970.]], [[Rukometno SP 1974.|1974.]], [[Rukometno SP 1978.|1978.]], [[Rukometno SP 1982.|1982.]], [[Rukometno SP 1990.|1990.]], [[Rukometno SP 1995.|1995.]], ''[[Rukometno SP 1997.|1997.]]'', [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2017.|2017]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|KAT}} || 10 ([[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], ''[[Rukometno SP 2015.|2015.]]'', [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|BHR}} || 6 ([[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|KUV}} || 9 ([[Rukometno SP 1982.|1982.]], [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|ARG}} || rowspan="4"| među prvih četvero na Južnom i Srednjoameričkom prvenstvu 2024. || rowspan="2"| [[21. siječnja]] [[2026.]] || 10 ([[Rukometno SP 1997.|1997,]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|BRA}} || 17 ([[Rukometno SP 1958.|1958.]], [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|ČIL}} || rowspan="2"| [[24. siječnja]] [[2026.]] || 8 ([[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|URU}} || 2 ([[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]]) |- |{{RukRep|EGI}} || rowspan="5"| među prvih pet na Afričkom prvenstvu 2026. || rowspan="2"| [[25. siječnja]], [[2026.]] || 18 ([[Rukometno SP 1964.|1964.]], [[Rukometno SP 1993.|1993.]], [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1997.|1997.]], ''[[Rukometno SP 1999.|1999.]]'', [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], ''[[Rukometno SP 2021.|2021.]]'', [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|TUN}} || 17 ([[Rukometno SP 1967.|1967.]], [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], ''[[Rukometno SP 2005.|2005.]]'', [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|ALŽ}} || rowspan="2"| [[26. siječnja]] [[2026.]] || 17 ([[Rukometno SP 1974.|1974.]], [[Rukometno SP 1982.|1982.]], [[Rukometno SP 1986.|1986.]], [[Rukometno SP 1990.|1990.]], [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|ZEL}} || 3. ([[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|ANG}} || [[30. siječnja]], [[2026.]] || 5 ([[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2017.|2017]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]]) |- |{{RukRep|NOR}} || rowspan="9"| europsko doigravanje || rowspan="3"| [[16. svibnja]] [[2026.]] || 18 ([[Rukometno SP 1958.|1958]], [[Rukometno SP 1961.|1961.]], [[Rukometno SP 1964.|1964.]], [[Rukometno SP 1970.|1970.]], [[Rukometno SP 1993.|1993.]], [[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], ''[[Rukometno SP 2025.|2025.]]'') |- |{{RukRep|OVČ}} || 0 (prvi nastup) |- |{{RukRep|ŠPA}} || 23 ([[Rukometno SP 1958.|1958]], [[Rukometno SP 1974.|1974.]], [[Rukometno SP 1978.|1978.]], [[Rukometno SP 1982.|1982.]], [[Rukometno SP 1986.|1986.]], [[Rukometno SP 1990.|1990.]], [[Rukometno SP 1993.|1993.]], [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], '''[[Rukometno SP 2005.|2005.]]''', [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], '''''[[Rukometno SP 2013.|2013.]]''''', [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|GRČ}} || rowspan="6"| [[17. svibnja]] [[2026.]] || 1 ([[Rukometno SP 2005.|2005.]]) |- |{{RukRep|FRA}} || 25 ([[Rukometno SP 1954.|1954.]], [[Rukometno SP 1958.|1958.]], [[Rukometno SP 1961.|1961.]], [[Rukometno SP 1964.|1964.]], [[Rukometno SP 1967.|1967.]], ''[[Rukometno SP 1970.|1970]]'', [[Rukometno SP 1978.|1978.]], [[Rukometno SP 1990.|1990.]], [[Rukometno SP 1993.|1993.]], '''[[Rukometno SP 1995.|1995.]]''', [[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], '''''[[Rukometno SP 2001.|2001.]]''''', [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], '''[[Rukometno SP 2009.|2009.]]''', '''[[Rukometno SP 2011.|2011.]]''', [[Rukometno SP 2013.|2013.]], '''[[Rukometno SP 2015.|2015.]]''', '''''[[Rukometno SP 2017.|2017.]]''''', [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|SLO}} || 11 ([[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|SRB}} || 6 ([[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]]) |- |{{RukRep|ITA}} || 2 ([[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|MAK}} || 9 ([[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]],) |- |{{RukRep|SAD}} || prvo mjesto na Sjevernoameričkom prvenstvu 2024. || [[16. svibnja]] [[2026.]] || 8 ([[Rukometno SP 1964.|1964.]], [[Rukometno SP 1970.|1970.]], [[Rukometno SP 1974.|1974.]], [[Rukometno SP 1993.|1993.]], [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|SAU}} || rowspan="2" | pozivnica || rowspan="2" | [[9. lipnja]] [[2026.]] || 10 ([[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]]) |- |{{RukRep|TUR}} || 0 (prvi nastup) |} == Sponzori == === Službeni sponzori turnira === {{Col-begin}} {{Col-3}} * Dekra * Hummel * Molten * Gerflor * Reflex * Liqui Moly {{Col-break}} * Sportfive * Grundfos * Josera * [[Opel]] * [[Lidl]] * Würth {{Col-break}} * Harting * Blåkläder * Falken Tire * Kieback&Peter {{Col-end}} == Izvlačenje == Ždrijeb je održan [[10. lipnja]] [[2026.]] u [[München]]. === Jakosne skupine === {| class="wikitable" ! style="width:15%;" |Zdjela 1 ! style="width:15%;" |Zdjela 2 ! style="width:15%;" |Zdjela 3 ! style="width:15%;" |Zdjela 4 |- | style="vertical-align: top;" |{{RukRep|DAN}}<br>{{RukRep|NJE}}<br>{{RukRep|HRV}}<br>{{RukRep|ISL}}<br>{{RukRep|POR}}<br>{{RukRep|ŠVE}}<br>{{RukRep|EGI}}<br>{{RukRep|ARG}} | style="vertical-align: top;" |{{RukRep|FRA}}<br>{{RukRep|SLO}}<br>{{RukRep|NOR}}<br>{{RukRep|SRB}}<br>{{RukRep|ŠPA}}<br>{{RukRep|ITA}}<br>{{RukRep|OVČ}}<br>{{RukRep|MAK}} | style="vertical-align: top;" |{{RukRep|GRČ}}<br>{{RukRep|POLJ}}<br>{{RukRep|BRA}}<br>{{RukRep|BHR}}<br>{{RukRep|TUN}}<br>{{RukRep|ZEL}}<br>{{RukRep|ČIL}}<br>{{RukRep|SAD}} | style="vertical-align: top;" |{{RukRep|KAT}}<br>{{RukRep|KUV}}<br>{{RukRep|JAP}}<br>{{RukRep|ALŽ}}<br>{{RukRep|ANG}}<br>{{RukRep|URU}}<br>{{RukRep|TUR}}<br>{{RukRep|SAU}} |} == Skupine == === Skupina A === {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! width="30" |# ! width="170" | Momčad ! width="35" |U ! width="35" |P ! width="35" |N ! width="35" |I ! width="35" |G+ ! width="35" |G– ! width="35" |G+/– ! width="40" |Bod. ! width="100" |Nastavak natjecanja |- bgcolor="ccffcc" |1. | align="left" | {{RukRep|NJE}} | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' | rowspan="3" | [[#Skupina I 2|Drugi krug<br>Skupina I]] |- bgcolor="ccffcc" |2. | align="left" | {{RukRep|SRB}} | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- bgcolor="ccffcc" |3. | align="left" | {{RukRep|TUN}} | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- bgcolor="ffcccc" |4. | align="left" | {{RukRep|URU}} | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |[[#Skupina I|Predsjednički kup<br>Skupina I]] |} <small>Izvor: [https://www.ihf.info/competitions/men/308/30th-ihf-mens-handball-world-championship-2027-germany/263667/groups-rankings International Handball Federation]</small> {{handballbox |datum = [[13. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = 17:30 |momčad1 = {{RukRep|SRB}} |momčad2 = {{RukRep|URU}} |stadion = [[SAP Garden]], [[München]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[13. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = 20:30 |momčad1 = {{RukRep|NJE}} |momčad2 = {{RukRep|TUN}} |stadion = [[SAP Garden]], [[München]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[15. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = 18:00 |momčad1 = {{RukRep|SRB}} |momčad2 = {{RukRep|TUN}} |stadion = [[SAP Garden]], [[München]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[15. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = 20:30 |momčad1 = {{RukRep|URU}} |momčad2 = {{RukRep|NJE}} |stadion = [[SAP Garden]], [[München]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[17. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = 18:00 |momčad1 = {{RukRep|TUN}} |momčad2 = {{RukRep|URU}} |stadion = [[SAP Garden]], [[München]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[17. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = 20:30 |momčad1 = {{RukRep|NJE}} |momčad2 = {{RukRep|SRB}} |stadion = [[SAP Garden]], [[München]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} === Skupina B === {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! width="30" |# ! width="170" | Momčad ! width="35" |U ! width="35" |P ! width="35" |N ! width="35" |I ! width="35" |G+ ! width="35" |G– ! width="35" |G+/– ! width="40" |Bod. ! width="100" |Nastavak natjecanja |- bgcolor="ccffcc" |1. | align="left" | {{RukRep|EGI}} | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' | rowspan="3" |[[#Skupina I 2|Drugi krug<br>Skupina I]] |- bgcolor="ccffcc" |2. | align="left" | {{RukRep|ITA}} | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- bgcolor="ccffcc" |3. | align="left" | {{RukRep|ZEL}} | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- bgcolor="ffcccc" |4. | align="left" | {{RukRep|SAU}} | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |[[#Skupina I|Predsjednički kup<br>Skupina I]] |} <small>Izvor: [https://www.ihf.info/competitions/men/308/30th-ihf-mens-handball-world-championship-2027-germany/263667/groups-rankings International Handball Federation]</small> {{handballbox |datum = [[13. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = 18:00 |momčad1 = {{RukRep|ITA}} |momčad2 = {{RukRep|SAU}} |stadion = [[Porsche-Arena]], [[Stuttgart]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[13. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = 20:30 |momčad1 = {{RukRep|EGI}} |momčad2 = {{RukRep|ZEL}} |stadion = [[Porsche-Arena]], [[Stuttgart]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[15. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = 18:00 |momčad1 = {{RukRep|SAU}} |momčad2 = {{RukRep|EGI}} |stadion = [[Porsche-Arena]], [[Stuttgart]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[15. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = 20:30 |momčad1 = {{RukRep|ITA}} |momčad2 = {{RukRep|ZEL}} |stadion = [[Porsche-Arena]], [[Stuttgart]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[17. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = 18:00 |momčad1 = {{RukRep|ZEL}} |momčad2 = {{RukRep|SAU}} |stadion = [[Porsche-Arena]], [[Stuttgart]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[17. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = 20:30 |momčad1 = {{RukRep|EGI}} |momčad2 = {{RukRep|ITA}} |stadion = [[Porsche-Arena]], [[Stuttgart]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} === Skupina C === {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! width="30" |# ! width="170" | Momčad ! width="35" |U ! width="35" |P ! width="35" |N ! width="35" |I ! width="35" |G+ ! width="35" |G– ! width="35" |G+/– ! width="40" |Bod. ! width="100" |Nastavak natjecanja |- bgcolor="ccffcc" |1. | align="left" | {{RukRep|HRV}} | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' | rowspan="3" |[[#Skupina II 2|Drugi krug<br>Skupina II]] |- bgcolor="ccffcc" |2. | align="left" | {{RukRep|ŠPA}} | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- bgcolor="ccffcc" |3. | align="left" | {{RukRep|ČIL}} | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- bgcolor="ffcccc" |4. | align="left" | {{RukRep|TUR}} | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |[[#Skupina I|Predsjednički<br>kup Skupina I]] |} <small>Izvor: [https://www.ihf.info/competitions/men/308/30th-ihf-mens-handball-world-championship-2027-germany/263667/groups-rankings International Handball Federation]</small> {{handballbox |datum = [[14. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = 18:00 |momčad1 = {{RukRep|ŠPA}} |momčad2 = {{RukRep|TUR}} |stadion = [[SAP Garden]], [[München]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[14. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = 20:30 |momčad1 = {{RukRep|HRV}} |momčad2 = {{RukRep|ČIL}} |stadion = [[SAP Garden]], [[München]] |strijelci1= |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[16. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = 18:00 |momčad1 = {{RukRep|ŠPA}} |momčad2 = {{RukRep|ČIL}} |stadion = [[SAP Garden]], [[München]] |strijelci1= |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[16. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = 20:30 |momčad1 = {{RukRep|TUR}} |momčad2 = {{RukRep|HRV}} |stadion = [[SAP Garden]], [[München]] |strijelci1= |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[18. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = 18:00 |momčad1 = {{RukRep|ČIL}} |momčad2 = {{RukRep|TUR}} |stadion = [[SAP Garden]], [[München]] |strijelci1= |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[18. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = 20:30 |momčad1 = {{RukRep|HRV}} |momčad2 = {{RukRep|ŠPA}} |stadion = [[SAP Garden]], [[München]] |srtijelci1= |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} === Skupina D === {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! width="30" |# ! width="170" | Momčad ! width="35" |U ! width="35" |P ! width="35" |N ! width="35" |I ! width="35" |G+ ! width="35" |G– ! width="35" |G+/– ! width="40" |Bod. ! width="100" |Nastavak natjecanja |- bgcolor="ccffcc" |1. | align="left" | {{RukRep|ARG}} | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' | rowspan="3" |[[#Skupina II 2|Drugi krug<br>Skupina II]] |- bgcolor="ccffcc" |2. | align="left" | {{RukRep|FRA}} | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- bgcolor="ccffcc" |3. | align="left" | {{RukRep|BRA}} | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- bgcolor="ffcccc" |4. | align="left" | {{RukRep|KUV}} | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |[[#Skupina I|Predsjednički kup<br>Skupina I]] |} <small>Izvor: [https://www.ihf.info/competitions/men/308/30th-ihf-mens-handball-world-championship-2027-germany/263667/groups-rankings International Handball Federation]</small> {{handballbox |datum = [[14. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = 18:00/30 |momčad1 = {{RukRep|ARG}} |momčad2 = {{RukRep|BRA}} |stadion = [[Porsche-Arena]], [[Stuttgart]] |strijelči1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[14. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = 20:30/21:00 |momčad1 = {{RukRep|FRA}} |momčad2 = {{RukRep|KUV}} |stadion = [[Porsche-Arena]], [[Stuttgart]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledalteji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[16. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = 18:00/30 |momčad1 = {{RukRep|FRA}} |momčad2 = {{RukRep|BRA}} |stadion = [[Porsche-Arena]], [[Stuttgart]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[16. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = 20:30/21:00 |momčad1 = {{RukRep|KUV}} |momčad2 = {{RukRep|ARG}} |stadion = [[Porsche-Arena]], [[Stuttgart]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[18. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = 18:00/30 |momčad1 = {{RukRep|BRA}} |momčad2 = {{RukRep|KUV}} |stadion = [[Porsche-Arena]], [[Stuttgart]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[18. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = 20:30/21:00 |momčad1 = {{RukRep|ARG}} |momčad2 = {{RukRep|FRA}} |stadion = [[Porsche-Arena]], [[Stuttgart]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni1= }} === Skupina E === {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! width="30" |# ! width="170" | Momčad ! width="35" |U ! width="35" |P ! width="35" |N ! width="35" |I ! width="35" |G+ ! width="35" |G– ! width="35" |G+/– ! width="40" |Bod. ! width="100" |Nastavak natjecanja |- bgcolor="ccffcc" |1. | align="left" | {{RukRep|ŠVE}} | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' | rowspan="3" |[[#Skupina III|Drugi krug<br>Skupina III]] |- bgcolor="ccffcc" |2. | align="left" | {{RukRep|NOR}} | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- bgcolor="ccffcc" |3. | align="left" | {{RukRep|GRČ}} | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- bgcolor="ffcccc" |4. | align="left" | {{RukRep|KAT}} | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |[[#Skupina II|Predsjednički kup<br>Skupina II]] |} <small>Izvor: [https://www.ihf.info/competitions/men/308/30th-ihf-mens-handball-world-championship-2027-germany/263667/groups-rankings International Handball Federation]</small> {{handballbox |datum = [[14. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = 18:00 |momčad1 = {{RukRep|ŠVE}} |momčad2 = {{RukRep|GRČ}} |stadion = [[Merkur Ostseehalle|Wunderino Arena]], [[Kiel]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izjveštad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[14. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = 20:30 |momčad1 = {{RukRep|NOR}} |momčad2 = {{RukRep|KAT}} |stadion = [[Merkur Ostseehalle|Wunderino Arena]], [[Kiel]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izjveštad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crventi2= }} ---- {{handballbox |datum = [[16. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = 18:00 |momčad1 = {{RukRep|KAT}} |momčad2 = {{RukRep|ŠVE}} |stadion = [[Merkur Ostseehalle|Wunderino Arena]], [[Kiel]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izjveštad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[16. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = 20:30 |momčad1 = {{RukRep|NOR}} |momčad2 = {{RukRep|GRČ}} |stadion = [[Merkur Ostseehalle|Wunderino Arena]], [[Kiel]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izjveštad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[18. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = 18:00 |momčad1 = {{RukRep|GRČ}} |momčad2 = {{RukRep|KAT}} |stadion = [[Merkur Ostseehalle|Wunderino Arena]], [[Kiel]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijecli2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[18. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = 20:30 |momčad1 = {{RukRep|ŠVE}} |momčad2 = {{RukRep|NOR}} |stadion = [[Merkur Ostseehalle|Wunderino Arena]], [[Kiel]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} === Skupina F === {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! width="30" |# ! width="170" | Momčad ! width="35" |U ! width="35" |P ! width="35" |N ! width="35" |I ! width="35" |G+ ! width="35" |G– ! width="35" |G+/– ! width="40" |Bod. ! width="100" |Nastavak natjecanja |- bgcolor="ccffcc" |1. | align="left" | {{RukRep|POR}} | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' | rowspan="3" |[[#Skupina III|Drugi krug<br>Skupina III]] |- bgcolor="ccffcc" |2. | align="left" | {{RukRep|OVČ}} | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- bgcolor="ccffcc" |3. | align="left" | {{RukRep|POLJ}} | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- bgcolor="ffcccc" |4. | align="left" | {{RukRep|ALŽ}} | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |[[#Skupina II|Predsjednički kup<br>Skupina II]] |} <small>Izvor: [https://www.ihf.info/competitions/men/308/30th-ihf-mens-handball-world-championship-2027-germany/263667/groups-rankings International Handball Federation]</small> {{handballbox |datum = [[14. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = 18:00 |momčad1 = {{RukRep|OVČ}} |momčad2 = {{RukRep|ALŽ}} |stadion = [[GETEC Arena]], [[Magdeburg]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[14. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = 20:30 |momčad1 = {{RukRep|POR}} |momčad2 = {{RukRep|POLJ}} |stadion = [[GETEC Arena]], [[Magdeburg]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[16. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = 18:00 |momčad1 = {{RukRep|ALŽ}} |momčad2 = {{RukRep|POR}} |stadion = [[GETEC Arena]], [[Magdeburg]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledateji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[16. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = 20:30 |momčad1 = {{RukRep|OVČ}} |momčad2 = {{RukRep|POLJ}} |stadion = [[GETEC Arena]], [[Magdeburg]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledateji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[18. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = 18:00 |momčad1 = {{RukRep|POLJ}} |momčad2 = {{RukRep|ALŽ}} |stadion = [[GETEC Arena]], [[Magdeburg]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[18. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = 20:30 |momčad1 = {{RukRep|POR}} |momčad2 = {{RukRep|OVČ}} |stadion = [[GETEC Arena]], [[Magdeburg]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izjevšrad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} === Skupina G === {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! width="30" |# ! width="170" | Momčad ! width="35" |U ! width="35" |P ! width="35" |N ! width="35" |I ! width="35" |G+ ! width="35" |G– ! width="35" |G+/– ! width="40" |Bod. ! width="100" |Nastavak natjecanja |- bgcolor="ccffcc" |1. | align="left" | {{RukRep|DAN}} | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' | rowspan="3" |[[#Skupina IV|Drugi krug<br>Skupina IV]] |- bgcolor="ccffcc" |2. | align="left" | {{RukRep|SLO}} | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- bgcolor="ccffcc" |3. | align="left" | {{RukRep|SAD}} | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- bgcolor="ffcccc" |4. | align="left" | {{RukRep|ANG}} | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |[[#Skupina II|Predsjednički kup<br>Skupina II]] |} <small>Izvor: [https://www.ihf.info/competitions/men/308/30th-ihf-mens-handball-world-championship-2027-germany/263667/groups-rankings International Handball Federation]</small> {{handballbox |datum = [[15. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = 18:00 |momčad1 = {{RukRep|SLO}} |momčad2 = {{RukRep|ANG}} |stadion = [[Merkur Ostseehalle|Wunderino Arena]], [[Kiel]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[15. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = 20:30 |momčad1 = {{RukRep|DAN}} |momčad2 = {{RukRep|SAD}} |stadion = [[Merkur Ostseehalle|Wunderino Arena]], [[Kiel]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[17. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = 18:00 |momčad1 = {{RukRep|SLO}} |momčad2 = {{RukRep|SAD}} |stadion = [[Merkur Ostseehalle|Wunderino Arena]], [[Kiel]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[17. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = 20:30 |momčad1 = {{RukRep|ANG}} |momčad2 = {{RukRep|DAN}} |stadion = [[Merkur Ostseehalle|Wunderino Arena]], [[Kiel]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[19. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = 18:00 |momčad1 = {{RukRep|SAD}} |momčad2 = {{RukRep|ANG}} |stadion = [[Merkur Ostseehalle|Wunderino Arena]], [[Kiel]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crevni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[19. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = 20:30 |momčad1 = {{RukRep|DAN}} |momčad2 = {{RukRep|SLO}} |stadion = [[Merkur Ostseehalle|Wunderino Arena]], [[Kiel]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} === Skupina H === {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! width="30" |# ! width="170" | Momčad ! width="35" |U ! width="35" |P ! width="35" |N ! width="35" |I ! width="35" |G+ ! width="35" |G– ! width="35" |G+/– ! width="40" |Bod. ! width="100" |Nastavak natjecanja |- bgcolor="ccffcc" |1. | align="left" | {{RukRep|ISL}} | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' | rowspan="3" |[[#Skupina IV|Drugi krug<br>Skupina IV]] |- bgcolor="ccffcc" |2. | align="left" | {{RukRep|MAK}} | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- bgcolor="ccffcc" |3. | align="left" | {{RukRep|BHR}} | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- bgcolor="ffcccc" |4. | align="left" | {{RukRep|JAP}} | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |[[#Skupina II|Predsjednički kup<br>Skupina II]] |} <small>Izvor: [https://www.ihf.info/competitions/men/308/30th-ihf-mens-handball-world-championship-2027-germany/263667/groups-rankings International Handball Federation]</small> {{handballbox |datum = [[15. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = 18:00 |momčad1 = {{RukRep|MAK}} |momčad2 = {{RukRep|JAP}} |stadion = [[GETEC Arena]], [[Magdeburg]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[15. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = 20:30 |momčad1 = {{RukRep|ISL}} |momčad2 = {{RukRep|BHR}} |stadion = [[GETEC Arena]], [[Magdeburg]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[17. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = 18:00 |momčad1 = {{RukRep|MAK}} |momčad2 = {{RukRep|BHR}} |stadion = [[GETEC Arena]], [[Magdeburg]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[17. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = 20:30 |momčad1 = {{RukRep|JAP}} |momčad2 = {{RukRep|ISL}} |stadion = [[GETEC Arena]], [[Magdeburg]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[19. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = 18:00 |momčad1 = {{RukRep|BHR}} |momčad2 = {{RukRep|JAP}} |stadion = [[GETEC Arena]], [[Magdeburg]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crevni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[19. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = 20:30 |momčad1 = {{RukRep|ISL}} |momčad2 = {{RukRep|MAK}} |stadion = [[GETEC Arena]], [[Magdeburg]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} == Predsjednički kup == === Skupina I === {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! width="30" |# ! width="170" |Momčad ! width="35" |U ! width="35" |P ! width="35" |N ! width="35" |I ! width="35" |G+ ! width="35" |G– ! width="35" |G+/– ! width="40" |Bod. ! width="100" |Nastavak natjecanja |- bgcolor="ccffcc" |1. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |[[#Utakmica za 25. mjesto|Utakmica za 25. mjesto]] |- bgcolor="bbebff" |2. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |[[#Utakmica za 27. mjesto|Utakmica za 27. mjesto]] |- bgcolor="ffffcc" |3. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |[[#Utakmica za 29. mjesto|Utakmica za 29. mjesto]] |- bgcolor="ffcccc" |4. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |[[#Utakmica za 31. mjesto|Utakmica za 31. mjesto]] |} {{handballbox |datum = [[20. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[GETEC Arena]], [[Magdeburg]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[20. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[GETEC Arena]], [[Magdeburg]] |strijelci1 = |rezulat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[22. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[GETEC Arena]], [[Magdeburg]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[22. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[GETEC Arena]], [[Magdeburg]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[24. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[GETEC Arena]], [[Magdeburg]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[24. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[GETEC Arena]], [[Magdeburg]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} === Skupina II === {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! width="30" |# ! width="170" |Momčad ! width="35" |U ! width="35" |P ! width="35" |N ! width="35" |I ! width="35" |G+ ! width="35" |G– ! width="35" |G+/– ! width="40" |Bod. ! width="100" |Nastavak natjecanja |- bgcolor="ccffcc" |1. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |[[#Utakmica za 25. mjesto|Utakmica za 25. mjesto]] |- bgcolor="bbebff" |2. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |[[#Utakmica za 27. mjesto|Utakmica za 27. mjesto]] |- bgcolor="ffffcc" |3. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |[[#Utakmica za 29. mjesto|Utakmica za 29. mjesto]] |- bgcolor="ffcccc" |4. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |[[#Utakmica za 31. mjesto|Utakmica za 31. mjesto]] |} {{handballbox |datum = [[21. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[GETEC Arena]], [[Magdeburg]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |2min1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[21. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[GETEC Arena]], [[Magdeburg]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[23. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[GETEC Arena]], [[Magdeburg]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[23. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[GETEC Arena]], [[Magdeburg]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[25. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[GETEC Arena]], [[Magdeburg]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[25. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[GETEC Arena]], [[Magdeburg]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} === Utakmica za 31. mjesto === {{handballbox |datum = [[27. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[GETEC Arena]], [[Magdeburg]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |2min1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} === Utakmica za 29. mjesto === {{handballbox |datum = [[27. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[GETEC Arena]], [[Magdeburg]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |2min1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} === Utakmica za 27. mjesto === {{handballbox |datum = [[27. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[GETEC Arena]], [[Magdeburg]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |2min1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} === Utakmica za 25. mjesto === {{handballbox |datum = [[27. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[GETEC Arena]], [[Magdeburg]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |2min1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} == Drugi krug == Svi bodovi osvojeni u prvome krugu protiv ekipa koje su se također kvalificirale u drugi krug prebacuju se u isti. === Skupina I === {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! width="30" |# ! width="170" |Momčad ! width="35" |U ! width="35" |P ! width="35" |N ! width="35" |I ! width="35" |G+ ! width="35" |G– ! width="35" |G+/– ! width="40" |Bod. ! width="100" |Nastavak natjecanja |- bgcolor="ccffcc" |1. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' | rowspan="2" |[[#Četvrtfinale|Četvrtfinale]] |- bgcolor="ccffcc" |2. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- |3. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- |4. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- |5. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- |6. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |} <small>Izvor: </small> {{handballbox |datum = [[20. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Lanxess Arena]], [[Köln]] |strijelci1= |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[20. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Lanxess Arena]], [[Köln]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[20. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Lanxess Arena]], [[Köln]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[22. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Lanxess Arena]], [[Köln]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[22. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Lanxess Arena]], [[Köln]] |strijelci1 = |rezultat = : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crevni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[22. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Lanxess Arena]], [[Köln]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[24. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Lanxess Arena]], [[Köln]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijecli2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[24. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Lanxess Arena]], [[Köln]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[24. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Lanxess Arena]], [[Köln]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} === Skupina II === {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! width="30" |# ! width="170" |Momčad ! width="35" |U ! width="35" |P ! width="35" |N ! width="35" |I ! width="35" |G+ ! width="35" |G– ! width="35" |G+/– ! width="40" |Bod. ! width="100" |Nastavak natjecanja |- bgcolor="ccffcc" |1. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' | rowspan="2" |[[#Četvrtfinale|Četvrtfinale]] |- bgcolor="ccffcc" |2. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- |3. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- |4. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- |5. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- |6. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |} <small>Izvor: </small> {{handballbox |datum = [[21. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Lanxess Arena]], [[Köln]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crevni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[21. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Lanxess Arena]], [[Köln]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crevni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[21. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Lanxess Arena]], [[Köln]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledateji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[23. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Lanxess Arena]], [[Köln]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme=: |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[23. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Lanxess Arena]], [[Köln]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[23. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Lanxess Arena]], [[Köln]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[25. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Lanxess Arena]], [[Köln]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijecli2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[25. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Lanxess Arena]], [[Köln]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[25. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Lanxess Arena]], [[Köln]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} === Skupina III === {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! width="30" |# ! width="170" |Momčad ! width="35" |U ! width="35" |P ! width="35" |N ! width="35" |I ! width="35" |G+ ! width="35" |G– ! width="35" |G+/– ! width="40" |Bod. ! width="100" |Nastavak natjecanja |- bgcolor="ccffcc" |1. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' | rowspan="2" |[[#Četvrtfinale|Četvrtfinale]] |- bgcolor="ccffcc" |2. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- |3. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- |4. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- |5. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- |6. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |} <small>Izvor: </small> {{handballbox |datum = [[20. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[ZAG-Arena]], [[Hannover]] |strijelci1 = |rezultat = : |gledatelji = |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[20. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[ZAG-Arena]], [[Hannover]] |strijelci1 = |rezultat = : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[20. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[ZAG-Arena]], [[Hannover]] |strijelci1 = |rezultat = : |gledatejli= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[22. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[ZAG-Arena]], [[Hannover]] |strijelci1 = |rezultat = : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[22. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[ZAG-Arena]], [[Hannover]] |strijelci1 = |rezultat = : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[22. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[ZAG-Arena]], [[Hannover]] |strijelci1 = |rezultat = : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[24. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[ZAG-Arena]], [[Hannover]] |strijelci1 = |rezultat = : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[24. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[ZAG-Arena]], [[Hannover]] |strijelci1 = |rezultat = : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[24. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[ZAG-Arena]], [[Hannover]] |strijelci1 = |rezultat = : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} === Skupina IV === {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! width="30" |# ! width="170" |Momčad ! width="35" |U ! width="35" |P ! width="35" |N ! width="35" |I ! width="35" |G+ ! width="35" |G– ! width="35" |G+/– ! width="40" |Bod. ! width="100" |Nastavak natjecanja |- bgcolor="ccffcc" |1. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' | rowspan="2" |[[#Četvrtfinale|Četvrtfinale]] |- bgcolor="ccffcc" |2. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- |3. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- |4. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- |5. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- |6. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |} <small>Izvor: </small> {{handballbox |datum = [[21. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[ZAG-Arena]], [[Hannover]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[21. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[ZAG-Arena]], [[Hannover]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[21. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[ZAG-Arena]], [[Hannover]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[23. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[ZAG-Arena]], [[Hannover]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[23. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[ZAG-Arena]], [[Hannover]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[23. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[ZAG-Arena]], [[Hannover]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[25. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[ZAG-Arena]], [[Hannover]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[25. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[ZAG-Arena]], [[Hannover]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[25. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[ZAG-Arena]], [[Hannover]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} == Završnica == {{Round8-with third <!-- Četvrtfinale --> | 26. siječnja|||| | 27. siječnja|||| | 26. siječnja|||| | 27. siječnja|||| <!-- Polufinale --> | 29. siječnja|||| | 29. siječnja|||| <!-- Finale --> | 31. siječnja|||| <!-- Za 3. mjesto --> | 31. siječnja|||| |widescore=yes}} {{Round4-with third |RD1 = '''5. – 8. mjesto''' |RD2 = '''5./6. mjesto''' |Consol = '''7./8. mjesto''' <!--Nadnevak-ura|Momčad 1|Rezultat 1|Momčad 2|Rezultat 2 --> <!--5. – 8. mjesto --> | 29. siječnja|||| | 29. siječnja|||| <!--5./6. mjesto --> | 31. siječnja|||| | 31. siječnja|||| }} === Četvrtfinale === {{handballbox |datum = [[26. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Lanxess Arena]], [[Köln]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[26. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Lanxess Arena]], [[Köln]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[27. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Lanxess Arena]], [[Köln]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[27. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Lanxess Arena]], [[Köln]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} === 5. – 8. mjesta === {{handballbox |datum = [[29. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Lanxess Arena]], [[Köln]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[29. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Lanxess Arena]], [[Köln]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} === Polufinale === {{handballbox |datum = [[29. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Lanxess Arena]], [[Köln]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[29. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Lanxess Arena]], [[Köln]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} === 7. mjesto === {{handballbox |datum = [[31. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Lanxess Arena]], [[Köln]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} === 5. mjesto === {{handballbox |datum = [[31. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Lanxess Arena]], [[Köln]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} === Utakmica za 3. mjesto === {{handballbox |datum = [[31. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Lanxess Arena]], [[Köln]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= |bg=#cc9966 }} === Finale === {{handballbox |datum = [[31. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Lanxess Arena]], [[Köln]] |strijelci1= |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= |bg=gold }} == Konačni poredak == {| class="wikitable" style="text-align: center;" !width=35 | plasman !width=200 | momčad |- | bgcolor="ffff00" | 1. | align="left" | |- | bgcolor="bfbfbf" | 2. | align="left" | |- | bgcolor="cd7f32" | 3. | align="left" | |- | 4. | align="left" | |- | 5. | align="left" | |- | 6. | align="left" | |- | 7. | align="left" | |- | 8. | align="left" | |- | 9. | align="left" | |- | 10. | align="left" | |- | 11. | align="left" | |- | 12. | align="left" | |- | 13. | align="left" | |- | 14. | align="left" | |- | 15. | align="left" | |- | 16. | align="left" | |- | 17. | align="left" | |- | 18. | align="left" | |- | 19. | align="left" | |- | 20. | align="left" | |- | 21. | align="left" | |- | 22. | align="left" | |- | 23. | align="left" | |- | 24. | align="left" | |- | 25. | align="left" | |- | 26. | align="left" | |- | 27. | align="left" | |- | 28. | align="left" | |- | 29. | align="left" | |- | 30. | align="left" | |- | 31. | align="left" | |- | 32. | align="left" | |} == Izvori == {{Izvori}} {{Svjetska prvenstva u rukometu}} [[Kategorija:Svjetska prvenstva u rukometu|M2027]] [[Kategorija:Međunarodna rukometna natjecanja u Njemačkoj]] cdvyda4ma5myo0ws3n7bv6gmvw30a3a 7615895 7615734 2026-10-09T22:24:35Z Croxyz 205325 bez izvora 7615895 wikitext text/x-wiki {{Infookvir rukometno natjecanje | naziv turnira = Svjetsko prvenstvo u rukometu | godina = | godinaa = 2027. | izvorni naziv = ''Handball-Weltmeisterschaft der Männer 2027'' ([[njemački|njem]].) | slika = | veličina = 250px | domaćin = {{Z|NJE}} [[Njemačka]] | datum = [[13. siječnja|13.]] – [[31. siječnja]] [[2027.]] | momčadi = 32 | savezi = 5 | dvorane = 6 | gradovi = 6 gradova | prvak = | prvak2 = | drugi = | drugi2 = | treći = | treći2 = | četvrti = | četvrti2 = | utakmice = | golovi = | gledanost = | strijelac = | igrač = | vratar = | ažurirano = |prethodno=[[Svjetsko prvenstvo u rukometu – Hrvatska, Danska i Norveška 2025.|2025.]]}}{{Budući športski događaj|rukomet}} '''30. Svjetsko prvenstvo u rukometu 2027.''' [[rukomet]]no je prvenstvo koje će se održati u [[Njemačka|Njemačkoj]] od [[13. siječnja|13.]] do [[31. siječnja]] [[2027.]]<ref>[https://www.ihf.info/media-center/news/ihf-council-awards-events-2027 IHF Council awards events up to 2027] ihf.info Preuzeto 14. siječnja 2025.</ref> Domaćin prvenstva bit će Njemačka. Utakmice će se odigrati na šest lokacija diljem zemlje. Finale će se održati u [[Lanxess Arena|Lanxess Areni]] u [[Köln]]u. Ovaj će turnir poslužiti kao kvalifikacijsko natjecanje za Ljetne [[XXXIV. Olimpijske igre – Los Angeles 2028.|Olimpijske igre 2028]]. godine, jer će se pobjednici automatski kvalificirati za Igre. Uz to, putem ovog će se događaja dodijeliti šest mjesta na kvalifikacijskim turnirima za Olimpijske igre. == Domaćinstvo == Ponude: * {{Z|MAĐ}} [[Mađarska]] * {{Z|DAN}} [[Danska]], {{Z|NOR}} [[Norveška]], {{Z|HRV}} [[Hrvatska]] * {{Z|NJE}} [[Njemačka]]. Pet država izrazilo je zanimanje za domaćinstvo turnira. Dodjela domaćinstva održana je na sastanku Vijeća IHF-a u [[Kairo|Kairu]], u [[Egipat|Egiptu]], [[28. veljače]] [[2020.]]<ref>[https://web.archive.org/web/20200131072149/https://www.time24.news/a/2020/01/german-handball-federation-will-host-world-cup-again-in-2027.html German Handball Federation will host World Cup again in 2027] time24.news Preuzeto 14. siječnja 2025.</ref> Za domaćina je izabrana Njemačka. Ovo će biti šesti put da će Njemačka biti domaćin ovog turnira. Istoga dana [[Hrvatska]], [[Danska]] i [[Norveška]] izabrane su za domaćine [[Svjetsko prvenstvo u rukometu – Hrvatska, Danska i Norveška 2025.|Svjetskoga prvenstva 2025.]] == Dvorane == Sportske arene u kojima će se održavati utakmice nalaze se u [[Hannover]]u, [[Kiel]]u, [[Köln]]u, [[Magdeburg]]u, [[München]]u i [[Stuttgart]]u. <center> {| class="wikitable" style="text-align:center;" |- ! colspan="3" |{{Z+X|NJE}} |- |[[Hannover]] |[[Kiel]] |[[Köln]] |- |[[ZAG-Arena]]<br>Kapacitet: {{n|10000}} |[[Merkur Ostseehalle|Wunderino Arena]]<br>Kapacitet: {{n|10250}} |[[Lanxess Arena]]<br>Kapacitet: {{n|19250}} |- |[[Magdeburg]] |[[München]] |[[Stuttgart]] |- |[[GETEC Arena]]<br>Kapacitet: 6500 |[[SAP Garden]]<br>Kapacitet: {{n|11000}} |[[Porsche-Arena]]<br>Kapacitet: 6200 |} </center> == Kvalifikacijska natjecanja == {| class="wikitable" |- ! Natjecanje ! Nadnevci ! Mjesta ! Kvalificirali se |- | domaćini | 2. siječnja 2020. | 1 | {{RukRep|NJE}} |- | [[Svjetsko prvenstvo u rukometu – Hrvatska, Danska i Norveška 2025.|Svjetsko prvenstvo 2025.]] | 14. siječnja – 2. veljače 2025. | 1 | {{RukRep|DAN}} |- | [[Europsko prvenstvo u rukometu – Danska, Švedska i Norveška 2026.|Europsko prvenstvo 2026.]] | 15. siječnja – 1. veljače 2026. | 4 | {{RukRep|HRV}} <br> {{RukRep|ŠVE}} <br> {{RukRep|ISL}} <br> {{RukRep|POR}} |- | Azijsko prvenstvo 2026. | 15. – 29. siječnja 2026. | 4 | {{RukRep|BHR}} <br> {{RukRep|JAP}} <br> {{RukRep|KUV}} <br> {{RukRep|KAT}} |- | Afričko prvenstvo 2026. | 21. – 31. siječnja 2026. | 5 | {{RukRep|ALŽ}} <br> {{RukRep|EGI}} <br> {{RukRep|TUN}} <br> {{RukRep|ZEL}} <br> {{RukRep|ANG}} |- | Južno i Srednjoameričko prvenstvo 2026. | 19. – 24. siječnja 2026. | 4 | {{RukRep|ARG}} <br> {{RukRep|BRA}} <br> {{RukRep|ČIL}} <br> {{RukRep|URU}} |- | Europske kvalifikacije | 29. listopada 2025. – 17. svibnja 2026. | 10 | {{RukRep|POLJ}} <br> {{RukRep|OVČ}} <br> {{RukRep|NOR}} <br> {{RukRep|FRA}} <br> {{RukRep|ŠPA}} <br> {{RukRep|ITA}} <br> {{RukRep|GRČ}} <br> {{RukRep|MAK}} <br> {{RukRep|SLO}} <br> {{RukRep|SRB}} |- | Sjevernoameričko prvenstvo 2024. | 12. – 16. svibnja 2026. | 1 | {{RukRep|SAD}} |- | pozivnica | – | 1+1 | {{RukRep|SAU}} <br> {{RukRep|TUR}} |} === Kvalificirane momčadi === {| class="wikitable" |- | '''Podebljani tekst''' označava godinu osvajanja određenoga prvenstva. |- | ''Ukošeni tekst'' označava domaćina određenoga prvenstva. |- |'''''Podebljano ukošeni tekst''''' označava godinu osvajanja određenoga prvenstva, ujedno i domaćina istog. |} {| class="wikitable sortable" ! width="125"| država !! kvalificirala se kao !! nadnevak kvalificiranja !! prijašnji nastupi''' |- |{{RukRep|NJE}} || domaćin || [[28. veljače]] [[2020.]] || 28 ('''''[[Rukometno SP 1938.|1938.]]''''', [[Rukometno SP 1954.|1954.]], ''[[Rukometno SP 1958.|1958.]]'', ''[[Rukometno SP 1961.|1961.]]'', [[Rukometno SP 1964.|1964.]], [[Rukometno SP 1967.|1967.]], [[Rukometno SP 1970.|1970.]], ''[[Rukometno SP 1974.|1974.]]'', '''[[Rukometno SP 1978.|1978.]]''', ''[[Rukometno SP 1982.|1982.]]'', [[Rukometno SP 1986.|1986.]], [[Rukometno SP 1990.|1990.]], [[Rukometno SP 1993.|1993.]], [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], '''''[[Rukometno SP 2007.|2007.]]''''', [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], ''[[Rukometno SP 2019.|2019.]]'', [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|DAN}} || [[Svjetsko prvenstvo u rukometu – Hrvatska, Danska i Norveška 2025.|Svjetsko Prvenstvo 2025]] || [[2. veljače]] [[2025.]] || 26 [[Rukometno SP 1938.|1938.]], [[Rukometno SP 1954.|1954.]], [[Rukometno SP 1958.|1958.]], [[Rukometno SP 1961.|1961.]], [[Rukometno SP 1964.|1964.]], [[Rukometno SP 1967.|1967.]], [[Rukometno SP 1970.|1970.]], [[Rukometno SP 1974.|1974.]], ''[[Rukometno SP 1978.|1978.]]'', [[Rukometno SP 1982.|1982.]], [[Rukometno SP 1986.|1986.]], [[Rukometno SP 1993.|1993.]], [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], '''''[[Rukometno SP 2019.|2019.]]''''', '''[[Rukometno SP 2021.|2021.]]''', '''[[Rukometno SP 2023.|2023.]]''', '''''[[Rukometno SP 2025.|2025.]]''''' |- |{{RukRep|HRV}} || rowspan="4"| Među prvih šest u [[Europsko prvenstvo u rukometu – Danska, Švedska i Norveška 2026.|Europsko Prvenstvo 2026.]] || rowspan="4"| [[28. siječnja]], [[2026.]] || 16 ([[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], '''[[Rukometno SP 2003.|2003.]]''', [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], ''[[Rukometno SP 2009.|2009.]]'', [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], ''[[Rukometno SP 2025.|2025]]'') |- |{{RukRep|ŠVE}} || 26 ([[Rukometno SP 1938.|1938.]], '''''[[Rukometno SP 1954.|1954.]]''''', '''[[Rukometno SP 1958.|1958.]]''', [[Rukometno SP 1961.|1961.]], [[Rukometno SP 1964.|1964.]], ''[[Rukometno SP 1967.|1967.]]'', [[Rukometno SP 1970.|1970.]], [[Rukometno SP 1974.|1974.]], [[Rukometno SP 1978.|1978.]], [[Rukometno SP 1982.|1982.]], [[Rukometno SP 1986.|1986.]], '''[[Rukometno SP 1990.|1990.]]''', ''[[Rukometno SP 1993.|1993.]]'', [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1997.|1997.]], '''[[Rukometno SP 1999.|1999.]]''', [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], ''[[Rukometno SP 2011.|2011.]]'', [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], ''[[Rukometno SP 2023.|2023.]]'', [[Rukometno SP 2025.|2025]]) |- |{{RukRep|ISL}} || 23 ([[Rukometno SP 1958.|1958.]], [[Rukometno SP 1961.|1961.]], [[Rukometno SP 1964.|1964.]], [[Rukometno SP 1970.|1970.]], [[Rukometno SP 1974.|1974.]], [[Rukometno SP 1978.|1978.]], [[Rukometno SP 1986.|1986.]], [[Rukometno SP 1990.|1990.]], [[Rukometno SP 1993.|1993.]], ''[[Rukometno SP 1995.|1995.]]'', [[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|POR}} || 6 ([[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], ''[[Rukometno SP 2003.|2003.]]'', [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|JAP}} || rowspan="4"|polufinalist na Azijskom prvenstvu 2024. || rowspan="4"| [[25. siječnja]] [[2026.]] || 16 ([[Rukometno SP 1961.|1961.]], [[Rukometno SP 1964.|1964.]], [[Rukometno SP 1967.|1967.]], [[Rukometno SP 1970.|1970.]], [[Rukometno SP 1974.|1974.]], [[Rukometno SP 1978.|1978.]], [[Rukometno SP 1982.|1982.]], [[Rukometno SP 1990.|1990.]], [[Rukometno SP 1995.|1995.]], ''[[Rukometno SP 1997.|1997.]]'', [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2017.|2017]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|KAT}} || 10 ([[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], ''[[Rukometno SP 2015.|2015.]]'', [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|BHR}} || 6 ([[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|KUV}} || 9 ([[Rukometno SP 1982.|1982.]], [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|ARG}} || rowspan="4"| među prvih četvero na Južnom i Srednjoameričkom prvenstvu 2024. || rowspan="2"| [[21. siječnja]] [[2026.]] || 10 ([[Rukometno SP 1997.|1997,]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|BRA}} || 17 ([[Rukometno SP 1958.|1958.]], [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|ČIL}} || rowspan="2"| [[24. siječnja]] [[2026.]] || 8 ([[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|URU}} || 2 ([[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]]) |- |{{RukRep|EGI}} || rowspan="5"| među prvih pet na Afričkom prvenstvu 2026. || rowspan="2"| [[25. siječnja]], [[2026.]] || 18 ([[Rukometno SP 1964.|1964.]], [[Rukometno SP 1993.|1993.]], [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1997.|1997.]], ''[[Rukometno SP 1999.|1999.]]'', [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], ''[[Rukometno SP 2021.|2021.]]'', [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|TUN}} || 17 ([[Rukometno SP 1967.|1967.]], [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], ''[[Rukometno SP 2005.|2005.]]'', [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|ALŽ}} || rowspan="2"| [[26. siječnja]] [[2026.]] || 17 ([[Rukometno SP 1974.|1974.]], [[Rukometno SP 1982.|1982.]], [[Rukometno SP 1986.|1986.]], [[Rukometno SP 1990.|1990.]], [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|ZEL}} || 3. ([[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|ANG}} || [[30. siječnja]], [[2026.]] || 5 ([[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2017.|2017]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]]) |- |{{RukRep|NOR}} || rowspan="9"| europsko doigravanje || rowspan="3"| [[16. svibnja]] [[2026.]] || 18 ([[Rukometno SP 1958.|1958]], [[Rukometno SP 1961.|1961.]], [[Rukometno SP 1964.|1964.]], [[Rukometno SP 1970.|1970.]], [[Rukometno SP 1993.|1993.]], [[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], ''[[Rukometno SP 2025.|2025.]]'') |- |{{RukRep|OVČ}} || 0 (prvi nastup) |- |{{RukRep|ŠPA}} || 23 ([[Rukometno SP 1958.|1958]], [[Rukometno SP 1974.|1974.]], [[Rukometno SP 1978.|1978.]], [[Rukometno SP 1982.|1982.]], [[Rukometno SP 1986.|1986.]], [[Rukometno SP 1990.|1990.]], [[Rukometno SP 1993.|1993.]], [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], '''[[Rukometno SP 2005.|2005.]]''', [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], '''''[[Rukometno SP 2013.|2013.]]''''', [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|GRČ}} || rowspan="6"| [[17. svibnja]] [[2026.]] || 1 ([[Rukometno SP 2005.|2005.]]) |- |{{RukRep|FRA}} || 25 ([[Rukometno SP 1954.|1954.]], [[Rukometno SP 1958.|1958.]], [[Rukometno SP 1961.|1961.]], [[Rukometno SP 1964.|1964.]], [[Rukometno SP 1967.|1967.]], ''[[Rukometno SP 1970.|1970]]'', [[Rukometno SP 1978.|1978.]], [[Rukometno SP 1990.|1990.]], [[Rukometno SP 1993.|1993.]], '''[[Rukometno SP 1995.|1995.]]''', [[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], '''''[[Rukometno SP 2001.|2001.]]''''', [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], '''[[Rukometno SP 2009.|2009.]]''', '''[[Rukometno SP 2011.|2011.]]''', [[Rukometno SP 2013.|2013.]], '''[[Rukometno SP 2015.|2015.]]''', '''''[[Rukometno SP 2017.|2017.]]''''', [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|SLO}} || 11 ([[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|SRB}} || 6 ([[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]]) |- |{{RukRep|ITA}} || 2 ([[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|MAK}} || 9 ([[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]],) |- |{{RukRep|SAD}} || prvo mjesto na Sjevernoameričkom prvenstvu 2024. || [[16. svibnja]] [[2026.]] || 8 ([[Rukometno SP 1964.|1964.]], [[Rukometno SP 1970.|1970.]], [[Rukometno SP 1974.|1974.]], [[Rukometno SP 1993.|1993.]], [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|SAU}} || rowspan="2" | pozivnica || rowspan="2" | [[9. lipnja]] [[2026.]] || 10 ([[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]]) |- |{{RukRep|TUR}} || 0 (prvi nastup) |} == Izvlačenje == Ždrijeb je održan [[10. lipnja]] [[2026.]] u [[München]]. === Jakosne skupine === {| class="wikitable" ! style="width:15%;" |Zdjela 1 ! style="width:15%;" |Zdjela 2 ! style="width:15%;" |Zdjela 3 ! style="width:15%;" |Zdjela 4 |- | style="vertical-align: top;" |{{RukRep|DAN}}<br>{{RukRep|NJE}}<br>{{RukRep|HRV}}<br>{{RukRep|ISL}}<br>{{RukRep|POR}}<br>{{RukRep|ŠVE}}<br>{{RukRep|EGI}}<br>{{RukRep|ARG}} | style="vertical-align: top;" |{{RukRep|FRA}}<br>{{RukRep|SLO}}<br>{{RukRep|NOR}}<br>{{RukRep|SRB}}<br>{{RukRep|ŠPA}}<br>{{RukRep|ITA}}<br>{{RukRep|OVČ}}<br>{{RukRep|MAK}} | style="vertical-align: top;" |{{RukRep|GRČ}}<br>{{RukRep|POLJ}}<br>{{RukRep|BRA}}<br>{{RukRep|BHR}}<br>{{RukRep|TUN}}<br>{{RukRep|ZEL}}<br>{{RukRep|ČIL}}<br>{{RukRep|SAD}} | style="vertical-align: top;" |{{RukRep|KAT}}<br>{{RukRep|KUV}}<br>{{RukRep|JAP}}<br>{{RukRep|ALŽ}}<br>{{RukRep|ANG}}<br>{{RukRep|URU}}<br>{{RukRep|TUR}}<br>{{RukRep|SAU}} |} == Skupine == === Skupina A === {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! width="30" |# ! width="170" | Momčad ! width="35" |U ! width="35" |P ! width="35" |N ! width="35" |I ! width="35" |G+ ! width="35" |G– ! width="35" |G+/– ! width="40" |Bod. ! width="100" |Nastavak natjecanja |- bgcolor="ccffcc" |1. | align="left" | {{RukRep|NJE}} | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' | rowspan="3" | [[#Skupina I 2|Drugi krug<br>Skupina I]] |- bgcolor="ccffcc" |2. | align="left" | {{RukRep|SRB}} | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- bgcolor="ccffcc" |3. | align="left" | {{RukRep|TUN}} | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- bgcolor="ffcccc" |4. | align="left" | {{RukRep|URU}} | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |[[#Skupina I|Predsjednički kup<br>Skupina I]] |} <small>Izvor: [https://www.ihf.info/competitions/men/308/30th-ihf-mens-handball-world-championship-2027-germany/263667/groups-rankings International Handball Federation]</small> {{handballbox |datum = [[13. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = 17:30 |momčad1 = {{RukRep|SRB}} |momčad2 = {{RukRep|URU}} |stadion = [[SAP Garden]], [[München]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[13. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = 20:30 |momčad1 = {{RukRep|NJE}} |momčad2 = {{RukRep|TUN}} |stadion = [[SAP Garden]], [[München]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[15. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = 18:00 |momčad1 = {{RukRep|SRB}} |momčad2 = {{RukRep|TUN}} |stadion = [[SAP Garden]], [[München]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[15. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = 20:30 |momčad1 = {{RukRep|URU}} |momčad2 = {{RukRep|NJE}} |stadion = [[SAP Garden]], [[München]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[17. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = 18:00 |momčad1 = {{RukRep|TUN}} |momčad2 = {{RukRep|URU}} |stadion = [[SAP Garden]], [[München]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[17. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = 20:30 |momčad1 = {{RukRep|NJE}} |momčad2 = {{RukRep|SRB}} |stadion = [[SAP Garden]], [[München]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} === Skupina B === {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! width="30" |# ! width="170" | Momčad ! width="35" |U ! width="35" |P ! width="35" |N ! width="35" |I ! width="35" |G+ ! width="35" |G– ! width="35" |G+/– ! width="40" |Bod. ! width="100" |Nastavak natjecanja |- bgcolor="ccffcc" |1. | align="left" | {{RukRep|EGI}} | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' | rowspan="3" |[[#Skupina I 2|Drugi krug<br>Skupina I]] |- bgcolor="ccffcc" |2. | align="left" | {{RukRep|ITA}} | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- bgcolor="ccffcc" |3. | align="left" | {{RukRep|ZEL}} | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- bgcolor="ffcccc" |4. | align="left" | {{RukRep|SAU}} | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |[[#Skupina I|Predsjednički kup<br>Skupina I]] |} <small>Izvor: [https://www.ihf.info/competitions/men/308/30th-ihf-mens-handball-world-championship-2027-germany/263667/groups-rankings International Handball Federation]</small> {{handballbox |datum = [[13. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = 18:00 |momčad1 = {{RukRep|ITA}} |momčad2 = {{RukRep|SAU}} |stadion = [[Porsche-Arena]], [[Stuttgart]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[13. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = 20:30 |momčad1 = {{RukRep|EGI}} |momčad2 = {{RukRep|ZEL}} |stadion = [[Porsche-Arena]], [[Stuttgart]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[15. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = 18:00 |momčad1 = {{RukRep|SAU}} |momčad2 = {{RukRep|EGI}} |stadion = [[Porsche-Arena]], [[Stuttgart]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[15. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = 20:30 |momčad1 = {{RukRep|ITA}} |momčad2 = {{RukRep|ZEL}} |stadion = [[Porsche-Arena]], [[Stuttgart]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[17. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = 18:00 |momčad1 = {{RukRep|ZEL}} |momčad2 = {{RukRep|SAU}} |stadion = [[Porsche-Arena]], [[Stuttgart]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[17. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = 20:30 |momčad1 = {{RukRep|EGI}} |momčad2 = {{RukRep|ITA}} |stadion = [[Porsche-Arena]], [[Stuttgart]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} === Skupina C === {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! width="30" |# ! width="170" | Momčad ! width="35" |U ! width="35" |P ! width="35" |N ! width="35" |I ! width="35" |G+ ! width="35" |G– ! width="35" |G+/– ! width="40" |Bod. ! width="100" |Nastavak natjecanja |- bgcolor="ccffcc" |1. | align="left" | {{RukRep|HRV}} | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' | rowspan="3" |[[#Skupina II 2|Drugi krug<br>Skupina II]] |- bgcolor="ccffcc" |2. | align="left" | {{RukRep|ŠPA}} | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- bgcolor="ccffcc" |3. | align="left" | {{RukRep|ČIL}} | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- bgcolor="ffcccc" |4. | align="left" | {{RukRep|TUR}} | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |[[#Skupina I|Predsjednički<br>kup Skupina I]] |} <small>Izvor: [https://www.ihf.info/competitions/men/308/30th-ihf-mens-handball-world-championship-2027-germany/263667/groups-rankings International Handball Federation]</small> {{handballbox |datum = [[14. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = 18:00 |momčad1 = {{RukRep|ŠPA}} |momčad2 = {{RukRep|TUR}} |stadion = [[SAP Garden]], [[München]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[14. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = 20:30 |momčad1 = {{RukRep|HRV}} |momčad2 = {{RukRep|ČIL}} |stadion = [[SAP Garden]], [[München]] |strijelci1= |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[16. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = 18:00 |momčad1 = {{RukRep|ŠPA}} |momčad2 = {{RukRep|ČIL}} |stadion = [[SAP Garden]], [[München]] |strijelci1= |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[16. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = 20:30 |momčad1 = {{RukRep|TUR}} |momčad2 = {{RukRep|HRV}} |stadion = [[SAP Garden]], [[München]] |strijelci1= |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[18. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = 18:00 |momčad1 = {{RukRep|ČIL}} |momčad2 = {{RukRep|TUR}} |stadion = [[SAP Garden]], [[München]] |strijelci1= |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[18. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = 20:30 |momčad1 = {{RukRep|HRV}} |momčad2 = {{RukRep|ŠPA}} |stadion = [[SAP Garden]], [[München]] |srtijelci1= |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} === Skupina D === {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! width="30" |# ! width="170" | Momčad ! width="35" |U ! width="35" |P ! width="35" |N ! width="35" |I ! width="35" |G+ ! width="35" |G– ! width="35" |G+/– ! width="40" |Bod. ! width="100" |Nastavak natjecanja |- bgcolor="ccffcc" |1. | align="left" | {{RukRep|ARG}} | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' | rowspan="3" |[[#Skupina II 2|Drugi krug<br>Skupina II]] |- bgcolor="ccffcc" |2. | align="left" | {{RukRep|FRA}} | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- bgcolor="ccffcc" |3. | align="left" | {{RukRep|BRA}} | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- bgcolor="ffcccc" |4. | align="left" | {{RukRep|KUV}} | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |[[#Skupina I|Predsjednički kup<br>Skupina I]] |} <small>Izvor: [https://www.ihf.info/competitions/men/308/30th-ihf-mens-handball-world-championship-2027-germany/263667/groups-rankings International Handball Federation]</small> {{handballbox |datum = [[14. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = 18:00/30 |momčad1 = {{RukRep|ARG}} |momčad2 = {{RukRep|BRA}} |stadion = [[Porsche-Arena]], [[Stuttgart]] |strijelči1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[14. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = 20:30/21:00 |momčad1 = {{RukRep|FRA}} |momčad2 = {{RukRep|KUV}} |stadion = [[Porsche-Arena]], [[Stuttgart]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledalteji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[16. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = 18:00/30 |momčad1 = {{RukRep|FRA}} |momčad2 = {{RukRep|BRA}} |stadion = [[Porsche-Arena]], [[Stuttgart]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[16. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = 20:30/21:00 |momčad1 = {{RukRep|KUV}} |momčad2 = {{RukRep|ARG}} |stadion = [[Porsche-Arena]], [[Stuttgart]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[18. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = 18:00/30 |momčad1 = {{RukRep|BRA}} |momčad2 = {{RukRep|KUV}} |stadion = [[Porsche-Arena]], [[Stuttgart]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[18. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = 20:30/21:00 |momčad1 = {{RukRep|ARG}} |momčad2 = {{RukRep|FRA}} |stadion = [[Porsche-Arena]], [[Stuttgart]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni1= }} === Skupina E === {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! width="30" |# ! width="170" | Momčad ! width="35" |U ! width="35" |P ! width="35" |N ! width="35" |I ! width="35" |G+ ! width="35" |G– ! width="35" |G+/– ! width="40" |Bod. ! width="100" |Nastavak natjecanja |- bgcolor="ccffcc" |1. | align="left" | {{RukRep|ŠVE}} | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' | rowspan="3" |[[#Skupina III|Drugi krug<br>Skupina III]] |- bgcolor="ccffcc" |2. | align="left" | {{RukRep|NOR}} | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- bgcolor="ccffcc" |3. | align="left" | {{RukRep|GRČ}} | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- bgcolor="ffcccc" |4. | align="left" | {{RukRep|KAT}} | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |[[#Skupina II|Predsjednički kup<br>Skupina II]] |} <small>Izvor: [https://www.ihf.info/competitions/men/308/30th-ihf-mens-handball-world-championship-2027-germany/263667/groups-rankings International Handball Federation]</small> {{handballbox |datum = [[14. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = 18:00 |momčad1 = {{RukRep|ŠVE}} |momčad2 = {{RukRep|GRČ}} |stadion = [[Merkur Ostseehalle|Wunderino Arena]], [[Kiel]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izjveštad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[14. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = 20:30 |momčad1 = {{RukRep|NOR}} |momčad2 = {{RukRep|KAT}} |stadion = [[Merkur Ostseehalle|Wunderino Arena]], [[Kiel]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izjveštad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crventi2= }} ---- {{handballbox |datum = [[16. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = 18:00 |momčad1 = {{RukRep|KAT}} |momčad2 = {{RukRep|ŠVE}} |stadion = [[Merkur Ostseehalle|Wunderino Arena]], [[Kiel]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izjveštad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[16. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = 20:30 |momčad1 = {{RukRep|NOR}} |momčad2 = {{RukRep|GRČ}} |stadion = [[Merkur Ostseehalle|Wunderino Arena]], [[Kiel]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izjveštad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[18. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = 18:00 |momčad1 = {{RukRep|GRČ}} |momčad2 = {{RukRep|KAT}} |stadion = [[Merkur Ostseehalle|Wunderino Arena]], [[Kiel]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijecli2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[18. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = 20:30 |momčad1 = {{RukRep|ŠVE}} |momčad2 = {{RukRep|NOR}} |stadion = [[Merkur Ostseehalle|Wunderino Arena]], [[Kiel]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} === Skupina F === {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! width="30" |# ! width="170" | Momčad ! width="35" |U ! width="35" |P ! width="35" |N ! width="35" |I ! width="35" |G+ ! width="35" |G– ! width="35" |G+/– ! width="40" |Bod. ! width="100" |Nastavak natjecanja |- bgcolor="ccffcc" |1. | align="left" | {{RukRep|POR}} | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' | rowspan="3" |[[#Skupina III|Drugi krug<br>Skupina III]] |- bgcolor="ccffcc" |2. | align="left" | {{RukRep|OVČ}} | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- bgcolor="ccffcc" |3. | align="left" | {{RukRep|POLJ}} | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- bgcolor="ffcccc" |4. | align="left" | {{RukRep|ALŽ}} | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |[[#Skupina II|Predsjednički kup<br>Skupina II]] |} <small>Izvor: [https://www.ihf.info/competitions/men/308/30th-ihf-mens-handball-world-championship-2027-germany/263667/groups-rankings International Handball Federation]</small> {{handballbox |datum = [[14. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = 18:00 |momčad1 = {{RukRep|OVČ}} |momčad2 = {{RukRep|ALŽ}} |stadion = [[GETEC Arena]], [[Magdeburg]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[14. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = 20:30 |momčad1 = {{RukRep|POR}} |momčad2 = {{RukRep|POLJ}} |stadion = [[GETEC Arena]], [[Magdeburg]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[16. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = 18:00 |momčad1 = {{RukRep|ALŽ}} |momčad2 = {{RukRep|POR}} |stadion = [[GETEC Arena]], [[Magdeburg]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledateji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[16. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = 20:30 |momčad1 = {{RukRep|OVČ}} |momčad2 = {{RukRep|POLJ}} |stadion = [[GETEC Arena]], [[Magdeburg]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledateji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[18. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = 18:00 |momčad1 = {{RukRep|POLJ}} |momčad2 = {{RukRep|ALŽ}} |stadion = [[GETEC Arena]], [[Magdeburg]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[18. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = 20:30 |momčad1 = {{RukRep|POR}} |momčad2 = {{RukRep|OVČ}} |stadion = [[GETEC Arena]], [[Magdeburg]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izjevšrad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} === Skupina G === {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! width="30" |# ! width="170" | Momčad ! width="35" |U ! width="35" |P ! width="35" |N ! width="35" |I ! width="35" |G+ ! width="35" |G– ! width="35" |G+/– ! width="40" |Bod. ! width="100" |Nastavak natjecanja |- bgcolor="ccffcc" |1. | align="left" | {{RukRep|DAN}} | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' | rowspan="3" |[[#Skupina IV|Drugi krug<br>Skupina IV]] |- bgcolor="ccffcc" |2. | align="left" | {{RukRep|SLO}} | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- bgcolor="ccffcc" |3. | align="left" | {{RukRep|SAD}} | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- bgcolor="ffcccc" |4. | align="left" | {{RukRep|ANG}} | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |[[#Skupina II|Predsjednički kup<br>Skupina II]] |} <small>Izvor: [https://www.ihf.info/competitions/men/308/30th-ihf-mens-handball-world-championship-2027-germany/263667/groups-rankings International Handball Federation]</small> {{handballbox |datum = [[15. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = 18:00 |momčad1 = {{RukRep|SLO}} |momčad2 = {{RukRep|ANG}} |stadion = [[Merkur Ostseehalle|Wunderino Arena]], [[Kiel]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[15. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = 20:30 |momčad1 = {{RukRep|DAN}} |momčad2 = {{RukRep|SAD}} |stadion = [[Merkur Ostseehalle|Wunderino Arena]], [[Kiel]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[17. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = 18:00 |momčad1 = {{RukRep|SLO}} |momčad2 = {{RukRep|SAD}} |stadion = [[Merkur Ostseehalle|Wunderino Arena]], [[Kiel]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[17. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = 20:30 |momčad1 = {{RukRep|ANG}} |momčad2 = {{RukRep|DAN}} |stadion = [[Merkur Ostseehalle|Wunderino Arena]], [[Kiel]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[19. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = 18:00 |momčad1 = {{RukRep|SAD}} |momčad2 = {{RukRep|ANG}} |stadion = [[Merkur Ostseehalle|Wunderino Arena]], [[Kiel]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crevni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[19. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = 20:30 |momčad1 = {{RukRep|DAN}} |momčad2 = {{RukRep|SLO}} |stadion = [[Merkur Ostseehalle|Wunderino Arena]], [[Kiel]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} === Skupina H === {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! width="30" |# ! width="170" | Momčad ! width="35" |U ! width="35" |P ! width="35" |N ! width="35" |I ! width="35" |G+ ! width="35" |G– ! width="35" |G+/– ! width="40" |Bod. ! width="100" |Nastavak natjecanja |- bgcolor="ccffcc" |1. | align="left" | {{RukRep|ISL}} | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' | rowspan="3" |[[#Skupina IV|Drugi krug<br>Skupina IV]] |- bgcolor="ccffcc" |2. | align="left" | {{RukRep|MAK}} | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- bgcolor="ccffcc" |3. | align="left" | {{RukRep|BHR}} | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- bgcolor="ffcccc" |4. | align="left" | {{RukRep|JAP}} | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |[[#Skupina II|Predsjednički kup<br>Skupina II]] |} <small>Izvor: [https://www.ihf.info/competitions/men/308/30th-ihf-mens-handball-world-championship-2027-germany/263667/groups-rankings International Handball Federation]</small> {{handballbox |datum = [[15. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = 18:00 |momčad1 = {{RukRep|MAK}} |momčad2 = {{RukRep|JAP}} |stadion = [[GETEC Arena]], [[Magdeburg]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[15. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = 20:30 |momčad1 = {{RukRep|ISL}} |momčad2 = {{RukRep|BHR}} |stadion = [[GETEC Arena]], [[Magdeburg]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[17. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = 18:00 |momčad1 = {{RukRep|MAK}} |momčad2 = {{RukRep|BHR}} |stadion = [[GETEC Arena]], [[Magdeburg]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[17. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = 20:30 |momčad1 = {{RukRep|JAP}} |momčad2 = {{RukRep|ISL}} |stadion = [[GETEC Arena]], [[Magdeburg]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[19. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = 18:00 |momčad1 = {{RukRep|BHR}} |momčad2 = {{RukRep|JAP}} |stadion = [[GETEC Arena]], [[Magdeburg]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crevni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[19. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = 20:30 |momčad1 = {{RukRep|ISL}} |momčad2 = {{RukRep|MAK}} |stadion = [[GETEC Arena]], [[Magdeburg]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} == Predsjednički kup == === Skupina I === {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! width="30" |# ! width="170" |Momčad ! width="35" |U ! width="35" |P ! width="35" |N ! width="35" |I ! width="35" |G+ ! width="35" |G– ! width="35" |G+/– ! width="40" |Bod. ! width="100" |Nastavak natjecanja |- bgcolor="ccffcc" |1. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |[[#Utakmica za 25. mjesto|Utakmica za 25. mjesto]] |- bgcolor="bbebff" |2. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |[[#Utakmica za 27. mjesto|Utakmica za 27. mjesto]] |- bgcolor="ffffcc" |3. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |[[#Utakmica za 29. mjesto|Utakmica za 29. mjesto]] |- bgcolor="ffcccc" |4. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |[[#Utakmica za 31. mjesto|Utakmica za 31. mjesto]] |} {{handballbox |datum = [[20. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[GETEC Arena]], [[Magdeburg]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[20. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[GETEC Arena]], [[Magdeburg]] |strijelci1 = |rezulat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[22. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[GETEC Arena]], [[Magdeburg]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[22. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[GETEC Arena]], [[Magdeburg]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[24. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[GETEC Arena]], [[Magdeburg]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[24. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[GETEC Arena]], [[Magdeburg]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} === Skupina II === {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! width="30" |# ! width="170" |Momčad ! width="35" |U ! width="35" |P ! width="35" |N ! width="35" |I ! width="35" |G+ ! width="35" |G– ! width="35" |G+/– ! width="40" |Bod. ! width="100" |Nastavak natjecanja |- bgcolor="ccffcc" |1. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |[[#Utakmica za 25. mjesto|Utakmica za 25. mjesto]] |- bgcolor="bbebff" |2. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |[[#Utakmica za 27. mjesto|Utakmica za 27. mjesto]] |- bgcolor="ffffcc" |3. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |[[#Utakmica za 29. mjesto|Utakmica za 29. mjesto]] |- bgcolor="ffcccc" |4. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |[[#Utakmica za 31. mjesto|Utakmica za 31. mjesto]] |} {{handballbox |datum = [[21. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[GETEC Arena]], [[Magdeburg]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |2min1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[21. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[GETEC Arena]], [[Magdeburg]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[23. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[GETEC Arena]], [[Magdeburg]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[23. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[GETEC Arena]], [[Magdeburg]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[25. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[GETEC Arena]], [[Magdeburg]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[25. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[GETEC Arena]], [[Magdeburg]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} === Utakmica za 31. mjesto === {{handballbox |datum = [[27. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[GETEC Arena]], [[Magdeburg]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |2min1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} === Utakmica za 29. mjesto === {{handballbox |datum = [[27. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[GETEC Arena]], [[Magdeburg]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |2min1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} === Utakmica za 27. mjesto === {{handballbox |datum = [[27. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[GETEC Arena]], [[Magdeburg]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |2min1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} === Utakmica za 25. mjesto === {{handballbox |datum = [[27. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[GETEC Arena]], [[Magdeburg]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |2min1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} == Drugi krug == Svi bodovi osvojeni u prvome krugu protiv ekipa koje su se također kvalificirale u drugi krug prebacuju se u isti. === Skupina I === {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! width="30" |# ! width="170" |Momčad ! width="35" |U ! width="35" |P ! width="35" |N ! width="35" |I ! width="35" |G+ ! width="35" |G– ! width="35" |G+/– ! width="40" |Bod. ! width="100" |Nastavak natjecanja |- bgcolor="ccffcc" |1. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' | rowspan="2" |[[#Četvrtfinale|Četvrtfinale]] |- bgcolor="ccffcc" |2. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- |3. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- |4. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- |5. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- |6. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |} <small>Izvor: </small> {{handballbox |datum = [[20. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Lanxess Arena]], [[Köln]] |strijelci1= |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[20. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Lanxess Arena]], [[Köln]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[20. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Lanxess Arena]], [[Köln]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[22. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Lanxess Arena]], [[Köln]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[22. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Lanxess Arena]], [[Köln]] |strijelci1 = |rezultat = : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crevni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[22. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Lanxess Arena]], [[Köln]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[24. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Lanxess Arena]], [[Köln]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijecli2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[24. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Lanxess Arena]], [[Köln]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[24. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Lanxess Arena]], [[Köln]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} === Skupina II === {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! width="30" |# ! width="170" |Momčad ! width="35" |U ! width="35" |P ! width="35" |N ! width="35" |I ! width="35" |G+ ! width="35" |G– ! width="35" |G+/– ! width="40" |Bod. ! width="100" |Nastavak natjecanja |- bgcolor="ccffcc" |1. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' | rowspan="2" |[[#Četvrtfinale|Četvrtfinale]] |- bgcolor="ccffcc" |2. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- |3. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- |4. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- |5. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- |6. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |} <small>Izvor: </small> {{handballbox |datum = [[21. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Lanxess Arena]], [[Köln]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crevni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[21. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Lanxess Arena]], [[Köln]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crevni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[21. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Lanxess Arena]], [[Köln]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledateji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[23. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Lanxess Arena]], [[Köln]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme=: |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[23. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Lanxess Arena]], [[Köln]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[23. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Lanxess Arena]], [[Köln]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[25. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Lanxess Arena]], [[Köln]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijecli2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[25. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Lanxess Arena]], [[Köln]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[25. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Lanxess Arena]], [[Köln]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} === Skupina III === {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! width="30" |# ! width="170" |Momčad ! width="35" |U ! width="35" |P ! width="35" |N ! width="35" |I ! width="35" |G+ ! width="35" |G– ! width="35" |G+/– ! width="40" |Bod. ! width="100" |Nastavak natjecanja |- bgcolor="ccffcc" |1. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' | rowspan="2" |[[#Četvrtfinale|Četvrtfinale]] |- bgcolor="ccffcc" |2. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- |3. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- |4. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- |5. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- |6. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |} <small>Izvor: </small> {{handballbox |datum = [[20. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[ZAG-Arena]], [[Hannover]] |strijelci1 = |rezultat = : |gledatelji = |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[20. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[ZAG-Arena]], [[Hannover]] |strijelci1 = |rezultat = : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[20. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[ZAG-Arena]], [[Hannover]] |strijelci1 = |rezultat = : |gledatejli= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[22. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[ZAG-Arena]], [[Hannover]] |strijelci1 = |rezultat = : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[22. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[ZAG-Arena]], [[Hannover]] |strijelci1 = |rezultat = : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[22. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[ZAG-Arena]], [[Hannover]] |strijelci1 = |rezultat = : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[24. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[ZAG-Arena]], [[Hannover]] |strijelci1 = |rezultat = : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[24. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[ZAG-Arena]], [[Hannover]] |strijelci1 = |rezultat = : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[24. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[ZAG-Arena]], [[Hannover]] |strijelci1 = |rezultat = : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} === Skupina IV === {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! width="30" |# ! width="170" |Momčad ! width="35" |U ! width="35" |P ! width="35" |N ! width="35" |I ! width="35" |G+ ! width="35" |G– ! width="35" |G+/– ! width="40" |Bod. ! width="100" |Nastavak natjecanja |- bgcolor="ccffcc" |1. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' | rowspan="2" |[[#Četvrtfinale|Četvrtfinale]] |- bgcolor="ccffcc" |2. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- |3. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- |4. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- |5. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- |6. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |} <small>Izvor: </small> {{handballbox |datum = [[21. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[ZAG-Arena]], [[Hannover]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[21. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[ZAG-Arena]], [[Hannover]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[21. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[ZAG-Arena]], [[Hannover]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[23. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[ZAG-Arena]], [[Hannover]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[23. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[ZAG-Arena]], [[Hannover]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[23. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[ZAG-Arena]], [[Hannover]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[25. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[ZAG-Arena]], [[Hannover]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[25. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[ZAG-Arena]], [[Hannover]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[25. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[ZAG-Arena]], [[Hannover]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} == Završnica == {{Round8-with third <!-- Četvrtfinale --> | 26. siječnja|||| | 27. siječnja|||| | 26. siječnja|||| | 27. siječnja|||| <!-- Polufinale --> | 29. siječnja|||| | 29. siječnja|||| <!-- Finale --> | 31. siječnja|||| <!-- Za 3. mjesto --> | 31. siječnja|||| |widescore=yes}} {{Round4-with third |RD1 = '''5. – 8. mjesto''' |RD2 = '''5./6. mjesto''' |Consol = '''7./8. mjesto''' <!--Nadnevak-ura|Momčad 1|Rezultat 1|Momčad 2|Rezultat 2 --> <!--5. – 8. mjesto --> | 29. siječnja|||| | 29. siječnja|||| <!--5./6. mjesto --> | 31. siječnja|||| | 31. siječnja|||| }} === Četvrtfinale === {{handballbox |datum = [[26. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Lanxess Arena]], [[Köln]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[26. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Lanxess Arena]], [[Köln]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[27. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Lanxess Arena]], [[Köln]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[27. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Lanxess Arena]], [[Köln]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} === 5. – 8. mjesta === {{handballbox |datum = [[29. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Lanxess Arena]], [[Köln]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[29. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Lanxess Arena]], [[Köln]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} === Polufinale === {{handballbox |datum = [[29. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Lanxess Arena]], [[Köln]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[29. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Lanxess Arena]], [[Köln]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} === 7. mjesto === {{handballbox |datum = [[31. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Lanxess Arena]], [[Köln]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} === 5. mjesto === {{handballbox |datum = [[31. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Lanxess Arena]], [[Köln]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} === Utakmica za 3. mjesto === {{handballbox |datum = [[31. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Lanxess Arena]], [[Köln]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= |bg=#cc9966 }} === Finale === {{handballbox |datum = [[31. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Lanxess Arena]], [[Köln]] |strijelci1= |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= |bg=gold }} == Konačni poredak == {| class="wikitable" style="text-align: center;" !width=35 | plasman !width=200 | momčad |- | bgcolor="ffff00" | 1. | align="left" | |- | bgcolor="bfbfbf" | 2. | align="left" | |- | bgcolor="cd7f32" | 3. | align="left" | |- | 4. | align="left" | |- | 5. | align="left" | |- | 6. | align="left" | |- | 7. | align="left" | |- | 8. | align="left" | |- | 9. | align="left" | |- | 10. | align="left" | |- | 11. | align="left" | |- | 12. | align="left" | |- | 13. | align="left" | |- | 14. | align="left" | |- | 15. | align="left" | |- | 16. | align="left" | |- | 17. | align="left" | |- | 18. | align="left" | |- | 19. | align="left" | |- | 20. | align="left" | |- | 21. | align="left" | |- | 22. | align="left" | |- | 23. | align="left" | |- | 24. | align="left" | |- | 25. | align="left" | |- | 26. | align="left" | |- | 27. | align="left" | |- | 28. | align="left" | |- | 29. | align="left" | |- | 30. | align="left" | |- | 31. | align="left" | |- | 32. | align="left" | |} == Izvori == {{Izvori}} {{Svjetska prvenstva u rukometu}} [[Kategorija:Svjetska prvenstva u rukometu|M2027]] [[Kategorija:Međunarodna rukometna natjecanja u Njemačkoj]] gysanucfoqz33ywyhcqiauqwvun5qb7 0 777597 7615682 7608619 2026-10-09T13:34:32Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.6 7615682 wikitext text/x-wiki '''[[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu]]''' u klasi '''''500cc''''' za 1972. godinu je sedmi put zaredom osvojio [[Italija|talijanski]] vozač [[Giacomo Agostini]] na motociklu proizvođača ''MV Agusta''. <br> Agostini je 1972. godine također osvojio i prvenstvo u klasi ''350cc''. == Raspored utrka i osvajači postolja == 1972. godine je bilo na rasporedu 13 trkačih vikenda ''[[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu|Svjetskog prvenstva]]'' i na svima su vožene utrke u klasi ''500cc''. {| class="wikitable sortable" style="font-size: 80%" !{{abbr|rb|redni broj utrke u klasi u prvenstvu}} !!{{abbr|datum|datum održavanja utrke}} !!staza !!{{abbr|utrka|''Velika nagrada''}} !!width="10%"|službeni naziv utrke !!{{abbr|pole poz.|1. startna pozicija}} !!{{abbr|motocikl|motocikl na 1. startnoj poziciji}} !!{{abbr|naj.krug|najbrži krug}} !!motocikl !!pobjednik !!motocikl !!drugoplasirani !!motocikl !!trećeplasirani !!motocikl !!{{abbr|izvj.|izvor ili izvještaj za utrku}} |- |'''1 ||<small> 30. travnja 1972. ||{{Z|NJE}} [[Nürburgring|Nürburgring Nordschleife]] ||''VN Njemačke ||<small> ''Internationales ADAC-Eifelrennen | || ||{{Z|ITA}} Giacomo Agostini ||MV Agusta |{{Z|ITA}} '''Giacomo Agostini ||'''MV Agusta ||{{Z|ITA}} Alberto Pagani ||MV Agusta ||{{Z|NZL}} Kim Newcombe ||König |<ref name="pilotegp_1972"> {{fra icon}} [https://web.archive.org/web/20190920130457/http://pilotegpmoto.com/gp/gp-1972.pdf pilotegpmoto.com, ''GP 1972''], wayback arhiva </ref> <ref name="racingmemo_1972_GP"> {{fra icon}} [http://racingmemo.free.fr/MOTO-GP-1972.htm racingmemo.free.fr, ''Les Championnats du Monde de Courses sur Route - L'année 1972''], pristupljeno 6. veljače 2025. </ref> <ref name="racingmemo_1972_500cc"> {{fra icon}} [http://racingmemo.free.fr/MOTO-GP-classements_72-500.htm racingmemo.free.fr, ''CHAMPIONNAT DU MONDE DE VITESSE MOTO - CLASSEMENTS COMPLETS - 1972 - 500cc''], pristupljeno 6. veljače 2025. </ref> <ref name="MAGK_1972"> {{deu icon}} [https://web.archive.org/web/20160902110014/http://www.motorrad-autogrammkarten.de/motorradsport-statistik/grand-prix-wm-podium/year_stat/1972.html motorrad-autogrammkarten.de, ''Grand Prix Motorrad Weltmeisterschaft Podium / 1972''], wayback arhiva </ref> <ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/fim-motogp-world-championship/1972/west-germany-grand-prix/classification/race motorsportstats.com, ''MotoGP / 1972 / FRG / Race''], pristupljeno 6. veljače 2025. </ref> <ref> {{es icon}} [https://hemeroteca.mundodeportivo.com/preview/1972/04/30/pagina-14/977468/pdf.html hemeroteca.mundodeportivo.com, ''El Mundo Deportivo'', izdanje od 30. travnja 1972., str. 14], preuzeto 6. veljače 2025. </ref> <ref> {{es icon}} [https://hemeroteca.mundodeportivo.com/preview/1972/05/01/pagina-47/977529/pdf.html hemeroteca.mundodeportivo.com, ''El Mundo Deportivo'', izdanje od 1. svibnja 1972., str. 47], preuzeto 6. veljače 2025. </ref> <ref> {{nld icon}} [https://web.archive.org/web/20160305191658/http://motorracehistorie.nl/jaar1972/index.html#GPDuitsland1972 motorracehistorie.nl, ''"Motor" No 18 05-05-1972 GP van Duitsland''], wayback arhiva </ref> <ref> [https://www.progcovers.com/motor/nurburgring720430.jpg progcovers.com, ''1972 500cc Class (FIM Grand Prix World Championship) Programmes / Round 1 / Nürburgring''], preuzeto 6. veljače 2025. </ref> <ref> {{nld icon}} [https://nl.wikipedia.org/wiki/Grand_Prix-wegrace_van_Duitsland_1972 nl.wikipedia.org, ''Grand Prix-wegrace van Duitsland 1972''], pristupljeno 6. veljače 2025. </ref> <ref> {{es icon}} [https://es.wikipedia.org/wiki/Gran_Premio_de_Alemania_de_Motociclismo_de_1972 es.wikipedia.org, ''Gran Premio de Alemania de Motociclismo de 1972''], pristupljeno 6. veljače 2025. </ref> |- |'''2 ||<small> 7. svibnja 1972. ||{{Z|FRA}} Charade (Clermont-Ferrand) ||''VN Francuske ||<small> ''Championnat du Monde de Vitesse Motos et Side-Cars / Grand Prix de France'' |{{Z|FRA}} ''Christian Bourgeois ||''Yamaha ||{{Z|ITA}} Giacomo Agostini ||MV Agusta |{{Z|ITA}} '''Giacomo Agostini ||'''MV Agusta ||{{Z|FRA}} Christian Bourgeois ||Yamaha ||{{Z|NIZ}} Rob Bron ||Suzuki |<ref name="pilotegp_1972"/> <ref name="racingmemo_1972_GP"/> <ref name="racingmemo_1972_500cc"/> <ref name="MAGK_1972"/> <ref> {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/1972/fra/500cc/rac/classification motogp.com, ''Results / FRENCH GRAND PRIX 1972 / 500cc / RAC''], pristupljeno 6. veljače 2025. </ref> <ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/fim-motogp-world-championship/1972/west-germany-grand-prix/classification/race motorsportstats.com, ''MotoGP / 1972 / FRG / Race''], pristupljeno 6. veljače 2025. </ref> <ref> {{nld icon}} [https://web.archive.org/web/20160304112140/http://www.motorracehistorie.nl/jaar1972/1972-2.html#Frankrijk-1972 motorracehistorie.nl, ''"Motor" No 19 12-05-1972 G.P. Frankrijk''], wayback arhiva </ref> <ref> [https://www.progcovers.com/motor/clermont720507.jpg progcovers.com, ''1972 500cc Class (FIM Grand Prix World Championship) Programmes / Round 2 / Clermont-Ferrand''], preuzeto 6. veljače 2025. </ref> <ref> {{nld icon}} [https://nl.wikipedia.org/wiki/Grand_Prix-wegrace_van_Frankrijk_1972 nl.wikipedia.org, ''Grand Prix-wegrace van Frankrijk 1972''], pristupljeno 6. veljače 2025. </ref> <ref> {{es icon}} [https://es.wikipedia.org/wiki/Gran_Premio_de_Francia_de_Motociclismo_de_1972 es.wikipedia.org, ''Gran Premio de Francia de Motociclismo de 1972''], pristupljeno 6. veljače 2025. </ref> |- |'''3 ||<small> 14. svibnja 1972. ||{{Z|AUT}} Salzburgring ||''VN Austrije ||<small> ''rosser Preis von Österreich |{{Z|ITA}} ''Giacomo Agostini ||''MV Agusta ||{{Z|ITA}} Giacomo Agostini ||MV Agusta |{{Z|ITA}} '''Giacomo Agostini ||'''MV Agusta ||{{Z|ITA}} Guido Mandracci ||Suzuki ||{{Z|ŠVE}} Bosse Granath ||Husqvarna |<ref name="pilotegp_1972"/> <ref name="racingmemo_1972_GP"/> <ref name="racingmemo_1972_500cc"/> <ref name="MAGK_1972"/> <ref> {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/1972/aut/500cc/rac/classification motogp.com, ''Results / AUSTRIAN GRAND PRIX 1972 / 500cc / RAC''], pristupljeno 7. veljače 2025. </ref> <ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/fim-motogp-world-championship/1972/austrian-grand-prix/classification/race motorsportstats.com, ''MotoGP / 1972 / AUT / Race''], pristupljeno 7. veljače 2025. </ref> <ref> {{es icon}} [https://hemeroteca.mundodeportivo.com/preview/1972/05/15/pagina-22/1435779/pdf.html hemeroteca.mundodeportivo.com, ''El Mundo Deportivo'', izdanje od 15. svibnja 1972., str. 22], preuzeto 7. veljače 2025. </ref><ref> {{nld icon}} [https://web.archive.org/web/20160304112140/http://www.motorracehistorie.nl/jaar1972/1972-2.html#Oostenrijk1972 motorracehistorie.nl, ''"Motor" No 19 12-05-1972 GP Oostenrijk''], wayback arhiva </ref> <ref> [https://www.progcovers.com/motor/salzburgring720514.jpg progcovers.com, ''1972 500cc Class (FIM Grand Prix World Championship) Programmes / Round 3 / Salzburgring''], preuzeto 7. veljače 2025. </ref> <ref> {{es icon}} [https://es.wikipedia.org/wiki/Gran_Premio_de_Austria_de_Motociclismo_de_1972 es.wikipedia.org, ''Gran Premio de Austria de Motociclismo de 1972''], pristupljeno 7. veljače 2025. </ref> |- |'''4 ||<small> 21. svibnja 1972. ||{{Z|ITA}} [[Autodrom Enzo e Dino Ferrari|Imola - Dino Ferrari]] ||''VN Nacija ||<small> ''50° Gran Premio delle Nazioni |{{Z|ITA}} ''Giacomo Agostini ||''MV Agusta ||{{Z|ITA}} Giacomo Agostini ||MV Agusta |{{Z|ITA}} '''Giacomo Agostini ||'''MV Agusta ||{{Z|ITA}} Alberto Pagani ||MV Agusta ||{{Z|ITA}} Bruno Spaggiari ||Ducati |<ref name="pilotegp_1972"/> <ref name="racingmemo_1972_GP"/> <ref name="racingmemo_1972_500cc"/> <ref name="MAGK_1972"/> <ref> {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/1972/nat/500cc/rac/classification motogp.com, ''Results / NATIONS GRAND PRIX 1972 / 500cc / RAC''], pristupljeno 7. veljače 2025. </ref> <ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/fim-motogp-world-championship/1972/nations-grand-prix/classification/race motorsportstats.com, ''MotoGP / 1972 / NAT / Race''], pristupljeno 7. veljače 2025. </ref> <ref> {{es icon}} [https://hemeroteca.mundodeportivo.com/preview/1972/05/22/pagina-35/979604/pdf.html hemeroteca.mundodeportivo.com, ''El Mundo Deportivo'', izdanje od 22. svibnja 1972., str. 35], preuzeto 7. veljače 2025. </ref> <ref> {{nld icon}} [https://web.archive.org/web/20160304112140/http://www.motorracehistorie.nl/jaar1972/1972-2.html#Itallie1972 motorracehistorie.nl, ''"Motor" No 22 02-06-1972 De 50e Italiaanse GP''], wayback arhiva </ref> <ref> {{es icon}} [https://es.wikipedia.org/wiki/Gran_Premio_de_las_Naciones_de_Motociclismo_de_1972 es.wikipedia.org, ''Gran Premio de las Naciones de Motociclismo de 1972''], pristupljeno 7. veljače 2025. </ref> |- |'''5 ||<small> 9. lipnja 1972. ||{{Z|UK}}{{Z|OTM}} Snaefell Mountain || ''Tourist Trophy ||<small> ''The 1972 Manx Grand Prix | || ||{{Z|ITA}} Giacomo Agostini ||MV Agusta |{{Z|ITA}} '''Giacomo Agostini ||'''MV Agusta ||{{Z|ITA}} Alberto Pagani ||MV Agusta ||{{Z|UK}} Mick Grant ||Kawasaki |<ref name="pilotegp_1972"/> <ref name="racingmemo_1972_GP"/> <ref name="racingmemo_1972_500cc"/> <ref name="MAGK_1972"/> <ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/fim-motogp-world-championship/1972/tourist-trophy/classification/race motorsportstats.com, ''MotoGP / 1972 / IOM / Race''], pristupljeno 10. veljače 2025. </ref> <ref> {{en icon}} [https://www.iomtt.com/tt-database/events/races?meet_code=TT72&race_seq=10 iomtt.com, ''TT 1972 Senior TT Results''], pristupljeno 10. veljače 2025. </ref> <ref> {{es icon}} [https://hemeroteca.mundodeportivo.com/preview/1972/06/10/pagina-26/979800/pdf.html hemeroteca.mundodeportivo.com, ''El Mundo Deportivo'', izdanje od 10. lipnja 1972., str. 26], preuzeto 10. veljače 2025. </ref> <ref> [https://www.progcovers.com/motor/manx72.jpg progcovers.com, ''1972 500cc Class (FIM Grand Prix World Championship) Programmes / Round 5 / Snaefell Mountain Circuit''], preuzeto 10. veljače 2025. </ref> <ref> {{es icon}} [https://es.wikipedia.org/wiki/TT_Isla_de_Man_de_1972 es.wikipedia.org, ''TT Isla de Man de 1972''], pristupljeno 10. veljače 2025. </ref> <ref> {{nld icon}} [https://nl.wikipedia.org/wiki/Isle_of_Man_TT_1972 nl.wikipedia.org, ''Isle of Man TT 1972''], pristupljeno 10. veljače 2025. </ref> |- |'''6 ||<small> 18. lipnja 1972. ||{{Z|JUG}}{{Z|HRV}} [[Preluk|Preluk - Opatija]] ||''[[Velika nagrada Jadrana (motociklizam)|VN Jugoslavije]] ||<small> '' |{{Z|ITA}} ''Giacomo Agostini ||''MV Agusta ||{{Z|ITA}} Giacomo Agostini ||MV Agusta |{{Z|ITA}} '''Alberto Pagani ||'''MV Agusta ||{{Z|UK}} Chas Mortimer ||Yamaha ||{{Z|NJE}} Paul Eickelberg ||König |<ref name="pilotegp_1972"/> <ref name="racingmemo_1972_GP"/> <ref name="racingmemo_1972_500cc"/> <ref name="MAGK_1972"/> <ref> {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/1972/jug/500cc/rac/classification motogp.com, ''Results / YUGOSLAVIAN GRAND PRIX 1972 / 500cc / RAC''], pristupljeno 10. veljače 2025. </ref> <ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/fim-motogp-world-championship/1972/yugoslavian-grand-prix/classification/race motorsportstats.com, ''MotoGP / 1972 / YUG / Race''], pristupljeno 10. veljače 2025. </ref> <ref> {{es icon}} [https://es.wikipedia.org/wiki/Gran_Premio_de_Yugoslavia_de_Motociclismo_de_1972 es.wikipedia.org, ''Gran Premio de Yugoslavia de Motociclismo de 1972''], pristupljeno 10. veljače 2025. </ref> <ref> {{nld icon}} [https://nl.wikipedia.org/wiki/Grand_Prix-wegrace_van_Joegoslavi%C3%AB_1972 nl.wikipedia.org, ''Gran Premio motociclistico di Jugoslavia 1972''], pristupljeno 10. veljače 2025. </ref> |- |'''7 ||<small> 24. lipnja 1972. ||{{Z|NIZ}} Assen ||''VN Nizozemske ||<small> ''Grote Prijs van Nederland der KNMV / Dutch TT Assen |{{Z|ITA}} ''Giacomo Agostini ||''MV Agusta ||{{Z|ITA}} Giacomo Agostini ||MV Agusta |{{Z|ITA}} '''Giacomo Agostini ||'''MV Agusta ||{{Z|ITA}} Alberto Pagani ||MV Agusta ||{{Z|ŠVI}} Bruno Kneubühler ||Yamaha |<ref name="pilotegp_1972"/> <ref name="racingmemo_1972_GP"/> <ref name="racingmemo_1972_500cc"/> <ref name="MAGK_1972"/> <ref> {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/1972/ned/500cc/rac/classification motogp.com, ''Results / DUTCH TT 1972 / 500cc / RAC''], pristupljeno 11. veljače 2025. </ref> <ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/fim-motogp-world-championship/1972/dutch-tt/classification/race motorsportstats.com, ''MotoGP / 1972 / NLD / Race''], pristupljeno 11. veljače 2025. </ref> <ref> {{nld icon}} [https://web.archive.org/web/20160304112140/http://www.motorracehistorie.nl/jaar1972/1972-2.html#Inschrijvingassen1972 motorracehistorie.nl, ''"Motor" No 25 23-06-1972 1e TT nummer''], wayback arhiva </ref> <ref> [https://www.progcovers.com/motor/assen720624.jpg progcovers.com, ''1972 500cc Class (FIM Grand Prix World Championship) Programmes / Round 7 / TT Circuit Assen''], preuzeto 11. veljače 2025. </ref> <ref> {{es icon}} [https://es.wikipedia.org/wiki/Gran_Premio_de_los_Pa%C3%ADses_Bajos_de_Motociclismo_de_1972 es.wikipedia.org, ''Gran Premio de los Países Bajos de Motociclismo de 1972''], pristupljeno 11. veljače 2025. </ref> <ref> {{nld icon}} [https://nl.wikipedia.org/wiki/TT_Assen_1972 nl.wikipedia.org, ''TT Assen 1972''], pristupljeno 11. veljače 2025. </ref> |- |'''8. ||<small> 2. srpnja 1972. ||{{Z|BEL}} [[Staza Spa-Francorchamps|Spa-Francorchamps]] ||''VN Belgije ||<small> ''Grand Prix de Belgique des Motos - Grote Prijs van Belgie voor Moto's | || ||{{Z|ITA}} Giacomo Agostini ||MV Agusta |{{Z|ITA}} '''Giacomo Agostini ||'''MV Agusta ||{{Z|ITA}} Alberto Pagani ||MV Agusta ||{{Z|UK}} Rodney Gould ||Yamaha |<ref name="pilotegp_1972"/> <ref name="racingmemo_1972_GP"/> <ref name="racingmemo_1972_500cc"/> <ref name="MAGK_1972"/> <ref> {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/1972/bel/500cc/rac/classification motogp.com, ''Results / BELGIUM GRAND PRIX 1972 / 500cc / RAC''], pristupljeno 11. veljače 2025. </ref> <ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/fim-motogp-world-championship/1972/belgium-grand-prix/classification motorsportstats.com, ''MotoGP / 1972 / BEL / Race''], pristupljeno 11. veljače 2025. </ref> <ref> {{nld icon}} [https://web.archive.org/web/20160304110324/http://www.motorracehistorie.nl/jaar1972/1972-4.html#GP-Gelgie1972 motorracehistorie.nl, ''"Motor" No 27 07-07-1972 GP van Belgie''], wayback arhiva </ref> <ref> [https://www.progcovers.com/motor/spa720702.jpg progcovers.com, ''1972 500cc Class (FIM Grand Prix World Championship) Programmes / Round 8 / Spa-Francorchamps''], preuzeto 11. veljače 2025. </ref> <ref> {{es icon}} [https://es.wikipedia.org/wiki/Gran_Premio_de_B%C3%A9lgica_de_Motociclismo_de_1972 es.wikipedia.org, ''Gran Premio de Bélgica de Motociclismo de 1972''], pristupljeno 11. veljače 2025. </ref> <ref> {{nld icon}} [https://nl.wikipedia.org/wiki/Grand_Prix-wegrace_van_Belgi%C3%AB_1972 nl.wikipedia.org, ''Grand Prix-wegrace van België 1972''], pristupljeno 11. veljače 2025. </ref> |- |'''9 ||<small> 9. srpnja 1972. ||{{Z|DRNJ}}{{Z|NJE}} Sachsenring ||''VN Istočne Njemačke ||<small> ''Großer Preis der Deutschen Demokratischen Republik | || ||{{Z|ITA}} Giacomo Agostini ||MV Agusta |{{Z|ITA}} '''Giacomo Agostini ||'''MV Agusta ||{{Z|UK}} Rodney Gould ||Yamaha ||{{Z|NZL}} Kim Newcombe ||König |<ref name="pilotegp_1972"/> <ref name="racingmemo_1972_GP"/> <ref name="racingmemo_1972_500cc"/> <ref name="MAGK_1972"/> <ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/fim-motogp-world-championship/1972/east-germany-grand-prix/classification/race motorsportstats.com, ''MotoGP / 1972 / GDR / Race''], pristupljeno 12. veljače 2025. </ref> <ref> {{nld icon}} [https://web.archive.org/web/20160304110324/http://www.motorracehistorie.nl/jaar1972/1972-4.html#GP-Ostduitsland1972 motorracehistorie.nl, ''"Motor" No 28 14-07-1972 GP Oost Duitsland''], wayback arhiva </ref> <ref> {{es icon}} [https://hemeroteca.mundodeportivo.com/preview/1972/07/10/pagina-30/971904/pdf.html hemeroteca.mundodeportivo.com, ''El Mundo Deportivo'', izdanje od 10. srpnja 1972., str. 30], preuzeto 12. veljače 2025. </ref> <ref> [https://www.progcovers.com/motor/sachsenring72.jpg progcovers.com, ''1972 500cc Class (FIM Grand Prix World Championship) Programmes / Round 9 / Sachsenring''], preuzeto 12. veljače 2025. </ref> <ref> {{es icon}} [https://es.wikipedia.org/wiki/Gran_Premio_de_Alemania_del_Este_de_Motociclismo_de_1972 es.wikipedia.org, ''Gran Premio de Alemania del Este de Motociclismo de 1972''], pristupljeno 12. veljače 2025. </ref> <ref> {{nld icon}} [https://it.wikipedia.org/wiki/Gran_Premio_motociclistico_della_Germania_Est_1972 nl.wikipedia.org, ''Gran Premio motociclistico della Germania Est 1972''], pristupljeno 12. veljače 2025. </ref> |- |'''10 ||<small> 16. srpnja 1972. ||{{Z|ČSSR}} Brno ||''VN Čehoslovačke ||<small> ''XXII. Grand Prix ČSSR | || ||{{Z|ITA}} Giacomo Agostini ||MV Agusta |{{Z|ITA}} '''Giacomo Agostini ||'''MV Agusta ||{{Z|AUS}} Jack Findlay ||Suzuki <br> <small> (JADA-Suzuki) <br> (Jada) </small> ||{{Z|ŠVI}} Bruno Kneubühler ||Yamaha |<ref name="pilotegp_1972"/> <ref name="racingmemo_1972_GP"/> <ref name="racingmemo_1972_500cc"/> <ref name="MAGK_1972"/> <ref>{{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/1972/tch/500cc/rac/classification motogp.com, ''Results / CZECHOSLOVAKIAN GRAND PRIX 1972 / 500cc / RAC''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20260117024451/https://www.motogp.com/en/gp-results/1972/tch/500cc/rac/classification |date=17. siječnja 2026. }}, pristupljeno 12. veljače 2025.</ref> <ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/fim-motogp-world-championship/1972/czechoslovakian-grand-prix/classification/race motorsportstats.com, ''MotoGP / 1972 / CZE / Race''], pristupljeno 12. veljače 2025. </ref> <ref> {{nld icon}} [https://web.archive.org/web/20160304110324/http://www.motorracehistorie.nl/jaar1972/1972-4.html#GP-Tsjecgolowakije-1972 motorracehistorie.nl, ''"Motor" No 29 21-07-1972 G.P.Tsjechoslowakije''], wayback arhiva </ref> <ref> {{es icon}} [https://hemeroteca.mundodeportivo.com/preview/1972/07/17/pagina-11/972947/pdf.html hemeroteca.mundodeportivo.com, ''El Mundo Deportivo'', izdanje od 17. srpnja 1972., str. 11], preuzeto 12. veljače 2025. </ref> <ref> {{ces icon}} [https://www.rejmi.cz/programy/gp_brno/ms_brno_1972.pdf rejmi.cz, ''XXII. Grand Prix ČSSR / Program''], preuzeto 12. veljače 2025. </ref> <ref> [https://www.progcovers.com/motor/brno720716.jpg progcovers.com, ''1972 500cc Class (FIM Grand Prix World Championship) Programmes / Round 10 / Brno Circuit''], preuzeto 12. veljače 2025. </ref> <ref> {{es icon}} [https://es.wikipedia.org/wiki/Gran_Premio_de_Checoslovaquia_de_Motociclismo_de_1972 es.wikipedia.org, ''Gran Premio de Checoslovaquia de Motociclismo de 1972''], pristupljeno 12. veljače 2025. </ref> |- |'''11 ||<small> 23. srpnja 1972. ||{{Z|ŠVE}} Anderstorp (Scandinavian Raceway) ||''VN Švedske ||<small> ''VM Sveriges Grand Prix för motorcyklar |{{Z|UK}} ''Rodney Gould ||''Yamaha ||{{Z|ITA}} Giacomo Agostini ||MV Agusta |{{Z|ITA}} '''Giacomo Agostini ||'''MV Agusta ||{{Z|UK}} Rodney Gould ||Yamaha ||{{Z|ŠVE}} Bosse Granath ||Husqvarna |<ref name="pilotegp_1972"/> <ref name="racingmemo_1972_GP"/> <ref name="racingmemo_1972_500cc"/> <ref name="MAGK_1972"/> <ref>{{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/1972/swe/500cc/rac/classification motogp.com, ''Results / SWEDISH GRAND PRIX 1972 / 500cc / RAC''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20260117015740/https://www.motogp.com/en/gp-results/1972/swe/500cc/rac/classification |date=17. siječnja 2026. }}, pristupljeno 13. veljače 2025.</ref> <ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/fim-motogp-world-championship/1972/swedish-grand-prix/classification/race motorsportstats.com, ''MotoGP / 1972 / SWE / Race''], pristupljeno 13. veljače 2025. </ref> <ref> {{nld icon}} [https://web.archive.org/web/20160304113855/http://www.motorracehistorie.nl/jaar1972/1972-5.html#Jan-de-Vries1972-5 motorracehistorie.nl, ''"Motor" No 30 28-07-1972 Jan de Vries weer aan de leiding''], wayback arhiva </ref> <ref> [https://www.progcovers.com/motor/anderstorp720723.jpg progcovers.com, ''1972 500cc Class (FIM Grand Prix World Championship) Programmes / Round 11 / Anderstorp Raceway''], preuzeto 13. veljače 2025. </ref> <ref> {{es icon}} [https://es.wikipedia.org/wiki/Gran_Premio_de_Suecia_de_Motociclismo_de_1972 es.wikipedia.org, ''Gran Premio de Suecia de Motociclismo de 1972''], pristupljeno 13. veljače 2025. </ref> |- |'''12 ||<small> 30. srpnja 1972. ||{{Z|FIN}} Imatra ||''VN Finske ||<small> ''XI Imatranajo | || ||{{Z|ITA}} Giacomo Agostini ||MV Agusta |{{Z|ITA}} '''Giacomo Agostini ||'''MV Agusta ||{{Z|ITA}} Alberto Pagani ||MV Agusta ||{{Z|UK}} Rodney Gould ||Yamaha |<ref name="pilotegp_1972"/> <ref name="racingmemo_1972_GP"/> <ref name="racingmemo_1972_500cc"/> <ref name="MAGK_1972"/> <ref>{{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/1972/fin/500cc/rac/classification motogp.com, ''Results / FINLAND GRAND PRIX 1972 / 500cc / RAC''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20260117005802/https://www.motogp.com/en/gp-results/1972/fin/500cc/rac/classification |date=17. siječnja 2026. }}, pristupljeno 13. veljače 2025.</ref> <ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/fim-motogp-world-championship/1972/finland-grand-prix/classification/race motorsportstats.com, ''MotoGP / 1972 / FIN / Race''], pristupljeno 13. veljače 2025. </ref> <ref> {{nld icon}} [https://web.archive.org/web/20160304113855/http://www.motorracehistorie.nl/jaar1972/1972-5.html#Finland1972-5 motorracehistorie.nl, ''"Motor" No 31 04-08-1972 G.P. van Finland''], wayback arhiva </ref> <ref> {{es icon}} [https://hemeroteca.mundodeportivo.com/preview/1972/07/31/pagina-18/978557/pdf.html hemeroteca.mundodeportivo.com, ''El Mundo Deportivo'', izdanje od 31. srpnja 1972., str. 18], preuzeto 13. veljače 2025. </ref> <ref> [https://www.progcovers.com/motor/imatra720730.jpg progcovers.com, ''1972 500cc Class (FIM Grand Prix World Championship) Programmes / Round 12 / Imatranajo''], preuzeto 13. veljače 2025. </ref> <ref> {{es icon}} [https://es.wikipedia.org/wiki/Gran_Premio_de_Finlandia_de_Motociclismo_de_1972 es.wikipedia.org, ''Gran Premio de Finlandia de Motociclismo de 1972''], pristupljeno 13. veljače 2025. </ref> |- |'''13 ||<small> 23. rujna 1972. ||{{Z|ŠPA}} Barcelona – Montjuïc ||''VN Španjolske ||<small> ''XXII Gran Premio de España |{{Z|ŠVI}} Bruno Kneubühler ||Yamaha ||{{Z|UK}} Chas Mortimer ||Yamaha |{{Z|UK}} '''Chas Mortimer ||'''Yamaha ||{{Z|UK}} Dave Simmonds ||Kawasaki ||{{Z|AUS}} Jack Findlay ||Suzuki <br> <small> (JADA-Suzuki) <br> (Jada) </small> |<ref name="pilotegp_1972"/> <ref name="racingmemo_1972_GP"/> <ref name="racingmemo_1972_500cc"/> <ref name="MAGK_1972"/> <ref>{{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/1972/spa/500cc/rac/classification motogp.com, ''Results / SPANISH GRAND PRIX 1972 / 500cc / RAC''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250214154921/https://www.motogp.com/en/gp-results/1972/spa/500cc/rac/classification |date=14. veljače 2025. }}, pristupljeno 14. veljače 2025.</ref> <ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/fim-motogp-world-championship/1972/spanish-grand-prix/classification/race motorsportstats.com, ''MotoGP / 1972 / ESP / Race''], pristupljeno 14. veljače 2025. </ref> <ref> {{es icon}} [https://hemeroteca.mundodeportivo.com/preview/1972/09/24/pagina-20/984799/pdf.html hemeroteca.mundodeportivo.com, ''El Mundo Deportivo'', izdanje od 24. rujna 1972., str. 20], preuzeto 14. veljače 2025. </ref> <ref> [https://www.progcovers.com/motor/montjuic720923.jpg progcovers.com, ''1972 500cc Class (FIM Grand Prix World Championship) Programmes / Round 13 / Montjuïc''], preuzeto 14. veljače 2025. </ref> <ref> {{es icon}} [https://es.wikipedia.org/wiki/Gran_Premio_de_Espa%C3%B1a_de_Motociclismo_de_1972 es.wikipedia.org, ''Gran Premio de España de Motociclismo de 1972''], pristupljeno 14. veljače 2025. </ref> <ref> {{nld icon}} [https://nl.wikipedia.org/wiki/Grand_Prix-wegrace_van_Spanje_1972 nl.wikipedia.org, ''Grand Prix-wegrace van Spanje 1972''], pristupljeno 14. veljače 2025. </ref> |- |} <small> ''1. startna pozicija'' (eng. ''pole position'') – kao statistika se broji od 1974. godine, dotad nije službeno dijeljena, te je ovisila o pojedinim stazama i utrkama <br> ''VN Njemačke'' - također navedena kao ''VN Zapadne Njemačke'', odnosno kao ''Eifelrennen'' <br> ''VN Nacija'' - također navedena kao ''VN Italije'' <br> ''Tourist Trophy'' - za TT utrku je klasa nazvana ''Senior TT'' <br> ''VN Nizozemske'' - također navedena kao ''Dutch TT'', odnosno kao ''TT Assen'' <br> ''VN Ulstera'' (staza ''Dundrod'') - bila planirana za kolovoz 1972., ali je otkazana <br> ''VN Švedske'' - također navedena kao ''Swedish TT'' <br> ''VN Finske'' - također navedena kao ''Imatranajo'' </small> == Poredak za vozače == ; Sustav bodovanja Bodove je osvajalo prvih 10 vozača u utrci. Od ukupnog broja osvojenih bodova, u poretku su vozaču stavljeni bodovi iz 7 utrka s najboljim plasmanom. {| class="wikitable" style="font-size: 85%; text-align:center" |- !pozicija u utrci |bgcolor="gold"|'''1. ||bgcolor="silver"|'''2. ||bgcolor="goldenrod"|'''3. ||'''4. ||'''5. ||'''6. ||'''7. ||'''8. ||'''9. ||'''10. |- !bodovi |15 ||12 ||10 ||8 ||6 ||5 ||4 ||3 ||2 ||1 |- |} {| class="wikitable sortable" style="font-size: 90%" !mj. !!vozač !!konstruktor !!{{abbr|bm|broj motocikla}} !!momčad (tim) !!motocikl !!bodova <br> u poretku !!ukupno <br> bodova |- bgcolor="gold" |'''1. ||{{Z|ITA}} '''[[Giacomo Agostini]] ||'''MV Agusta ||<center> '''1 / 8 / 51 / 501 ||<small> '''MV Meccanica Verghera ||<small> '''MV Agusta ||<center> '''105 ||<center> '''(165) |- bgcolor="silver" |'''2. ||{{Z|ITA}} '''[[Alberto Pagani]] ||'''MV Agusta ||<center> '''2 / 3 / 4 / 36 / 62 / 533 ||<small> '''MV Meccanica Verghera ||<small> '''MV Agusta ||<center> '''87 || |- bgcolor="goldenrod" |'''3. ||{{Z|ŠVI}} '''[[Bruno Kneubühler]] ||'''[[Yamaha]] ||<center> '''1 / 5 / 18 / 29 / 30 / 36 / 80 ||<small> ''' ||<small> '''Yamaha ||<center> '''54 ||<center> (57) |- |4. ||{{Z|UK}} [[Rodney Gould]] ||Yamaha ||<center> 4 / 16 / 50 / 85 ||<small> ||<small> Yamaha ||<center> 52 || |- |5. ||{{Z|ŠVE}} Bosse Granath ||Husqvarna ||<center> 3 / 16 / 29 / 38 / 61 / 518 ||<small> ||<small> Husqvarna ||<center> 47 ||<center> (51) |- |6. ||{{Z|UK}} [[Chas Mortimer]] ||Yamaha ||<center> 5 / 6 / 34 ||<small> ||<small> Yamaha ||rowspan="2"|<center> 42 || |- |7. ||{{Z|UK}} [[Dave Simmonds]] ||Kawasaki ||<center> 4 / 8 / 9 / 10 / 24 / 536 ||<small> ||<small> Kawasaki || |- |8. ||{{Z|UK}} Billie Nelson ||Yamaha <br> Paton <br> [[Honda]] ||<center> 6 / 9 / 10 / 36 / 52 / 531 || ||<small> Yamaha <br> Paton <br> Honda ||rowspan="2"|<center> 31 ||<center> (33) |- |9. ||{{Z|AUS}} [[Jack Findlay]] ||[[Suzuki]] <br> (JADA-Suzuki) <br> (Jada) ||<center> 6 / 11 / 18 / 56 / 514 ||<small> Danièlle Fontana ||<small> Suzuki <br> JADA-Suzuki <br> Jada || |- |10. ||{{Z|NZL}} [[Kim Newcombe]] ||König ||<center> 7 / 38 / 66 / 555 ||<small> König Motorenbau ||<small> König ||<center> 27 || |- |11. ||{{Z|ITA}} Guido Mandracci ||[[Suzuki]] ||<center> 6 / 27 / 56 ||<small> ||<small> Suzuki ||<center> 24 || |- |12. ||{{Z|FRA}} Christian Bourgeois ||Yamaha ||<center> 10 / 42 / 53 ||<small> Sonauto-Yamaha ||<small> Yamaha ||<center> 20 || |- |13. ||{{Z|NIZ}} [[Rob Bron]] ||Suzuki ||<center> 3 / 4 ||<small> N.V. Nimag ||<small> Suzuki ||<center> 18 || |- |14. ||{{Z|ŠVE}} Sven-Olof Gunnarsson ||Kawasaki ||<center> 25 / 30 / 67 ||<small> ||<small> Kawasaki ||<center> 16 || |- |15. ||{{Z|UK}} Jerry Lancaster ||Suzuki <br> Yamaha ||<center> 14 / 35 / 88 ||<small> ||<small> Suzuki <br> Yamaha ||<center> 14 || |- |16. ||{{Z|NJE}} Paul Eickelberg ||König ||<center> 12 ||<small> ||<small> König ||<center> 13 || |- |rowspan="2"|17. ||{{Z|ITA}} Bruno Spaggiari ||Ducati ||<center> 9 ||<small> ||<small> Ducati ||rowspan="2"|<center> 10 || |- |{{Z|UK}} Mick Grant ||Kawasaki ||<center> 14 ||<small> Padgett ||<small> Kawasaki || |- |19. ||{{Z|ITA}} Gianpiero Zubani ||Kawasaki ||<center> 11 ||<small> ||<small> Kawasaki ||rowspan="3"|<center> 9 || |- |20. ||{{Z|ITA}} Sergio Baroncini ||Ducati ||<center> 5 ||<small> ||<small> Ducati || |- |21. ||{{Z|NJE}} Lothar John ||Yamaha <br> Suzuki ||<center> 14 / 20 / 60 565 ||<small> Reifag Racing Team ||<small> Yamaha <br> Suzuki || |- |rowspan="3"|22. ||{{Z|UK}} Paul Smart ||Ducati ||<center> 8 ||<small> ||<small> Ducati ||rowspan="3"|<center> 8 || |- |{{Z|UK}} Kevin Cowley ||Seeley <br> Seeley-Matchless ||<center> ||<small> ||<small> Seeley <br> Seeley-Matchless || |- |{{Z|JAP}} [[Hideo Kanaya]] ||Yamaha ||<center> ||<small> ||<small> Yamaha || |- |25. ||{{Z|NIZ}} Piet van der Wal ||Kawasaki ||<center> ||<small> ||<small> Kawasaki ||<center> 7 || |- |rowspan="3"|26. ||{{Z|NJE}} Ernst Hiller ||König <br> Kawasaki ||<center> ||<small> ||<small> König <br> Kawasaki ||rowspan="3"|<center> 6 || |- |{{Z|FRA}} André Pogolotti ||Suzuki ||<center> ||<small> ||<small> Suzuki || |- |{{Z|UK}} Derek Chatterton ||Yamaha ||<center> ||<small> ||<small> Yamaha || |- |rowspan="5"|29. ||{{Z|NJE}} Klaus Huber ||Kawasaki ||<center> ||<small> ||<small> Kawasaki ||rowspan="6"|<center> 5 || |- |{{Z|UK}} Charlie Williams ||Yamaha ||<center> ||<small> ||<small> Yamaha || |- |{{Z|UK}} Charlie Dobson ||Kawasaki ||<center> ||<small> ||<small> Kawasaki || |- |{{Z|FRA}} Eric Offenstadt ||Kawasaki <br> Yamaha ||<center> ||<small> Ecurie Baranne ||<small> Kawasaki <br> Yamaha || |- |{{Z|FIN}} Pentti Korhonen ||Yamaha ||<center> ||<small> ||<small> Yamaha || |- |34. ||{{Z|ŠVE}} Kurt-Ivan Carlsson ||Yamaha ||<center> 11 / 46 / 64 ||<small> ||<small> Yamaha || |- |rowspan="3"|35. ||{{Z|ITA}} Silvano Bertarelli ||Kawasaki <br> Paton ||<center> ||<small> ||<small> Kawasaki <br> Paton ||rowspan="3"|<center> 4 || |- |{{Z|UK}}{{Z|WAL}} Selwyn Griffiths ||Matchless ||<center> ||<small> ||<small> Matchless || |- |{{Z|AUT}} Alois Maxwald ||Rotax ||<center> ||<small> MSC Rutzenmoos ||<small> Rotax || |- |rowspan="4"|38. ||{{Z|UK}} Clive Brown ||Suzuki ||<center> ||<small> ||<small> Suzuki ||rowspan="5"|<center> 3 || |- |{{Z|UK}} Paul Cott ||Seeley ||<center> ||<small> ||<small> Seeley || |- |{{Z|UK}} Derek Lee ||Suzuki <br> Seeley ||<center> ||<small> ||<small> Suzuki <br> Seeley || |- |{{Z|ITA}} Getulio Marcaccini ||Aermacchi ||<center> ||<small> ||<small> Aermacchi || |- |42. ||{{Z|ITA}} Carlo Marelli ||Paton <br> Kawasaki ||<center> ||<small> ||<small> Paton <br> Kawasaki || |- |rowspan="4"|43. ||{{Z|JAP}} Kendo Takeshi Araoka ||Kawasaki ||<center> ||<small> ||<small> Kawasaki ||rowspan="4"|<center> 2 || |- |{{Z|MAĐ}} Árpád Juhos ||Metisse/Matchless <br> Aermacchi ||<center> ||<small> ||<small> Metisse/Matchless <br> Aermacchi || |- |{{Z|FIN}} Seppo Kangasniemi ||Yamaha ||<center> ||<small> ||<small> Yamaha || |- |{{Z|ŠVE}} Johnny Bengtsson ||Husqvarna ||<center> ||<small> ||<small> Husqvarna <br> Husqvarna-Proto || |- |rowspan="5"|47. ||{{Z|UK}} Charlie Sanby ||Suzuki ||<center> 12 ||<small> Hin-Tac ||<small> Suzuki ||rowspan="5"|<center> 1 || |- |{{Z|ITA}} Roberto Gallina ||Paton <br> ASG||<center> ||<small> Giuseppe Pattoni ||<small> Paton <br> ASG || |- |{{Z|AUT}} Josef Özelt ||Matchless ||<center> ||<small> ||<small> Matchless || |- |{{Z|ŠVE}} Ulf Nilsson ||Suzuki ||<center> ||<small> ||<small> Suzuki || |- |{{Z|UK}} Maurice Hawthorne ||Kawasaki ||<center> ||<small> ||<small> Kawasaki || |- |} <small> u ljestvici vozači koji su osvojili bodove u prvenstvu </small> == Poredak za konstruktore == ; Sustav bodovanja Bodove za proizvođača osvaja najbolje plasirani motocikl proizvođača među prvih 10 u utrci, te se uzima 7 najboljih plasmana po utrkama. {| class="wikitable" style="font-size: 85%; text-align:center" |- !pozicija u utrci |bgcolor="gold"|'''1. ||bgcolor="silver"|'''2. ||bgcolor="goldenrod"|'''3. ||'''4. ||'''5. ||'''6. ||'''7. ||'''8. ||'''9. ||'''10. |- !bodovi |15 ||12 ||10 ||8 ||6 ||5 ||4 ||3 ||2 ||1 |- |} '''''MV Agusta''''' prvak u poretku konstruktora. {| class="wikitable sortable" style="font-size: 90%" !mj. !!konstruktor !!bod !!ukupno <br> bodova |- bgcolor="gold" |'''1. ||{{Z|ITA}} '''MV Agusta ||<center> '''105 ||<center> '''(180) |- bgcolor="silver" |'''2. ||{{Z|JAP}} '''[[Yamaha]] ||<center> '''83 ||<center> '''(124) |- bgcolor="goldenrod" |'''3. ||{{Z|JAP}} '''[[Suzuki]] <br> <small> ''({{Z|ITA}} Jada-[[Suzuki]]'') </small> ''' ||<center> '''61 ||<center> '''(68) |- |4. ||{{Z|JAP}} Kawasaki ||<center> 57 ||<center> (75) |- |5. ||{{Z|ŠVE}} Husqvarna ||<center> 47 ||<center> (53) |- |6. ||{{Z|NJE}} König ||<center> 39 || |- |7. ||{{Z|ITA}} Ducati ||<center> 15 || |- |8. ||{{Z|UK}} Seeley ||<center> 8 || |- |9. ||{{Z|UK}} Matchless ||<center> 6 || |- |10. ||{{Z|AUT}} Rotax ||<center> 4 || |- |11. ||{{Z|ITA}} Aermacchi ||<center> 3 || |- |12. ||{{Z|ITA}} Paton ||<center> 2 || |- |} <small> u ljestvici konstruktori koji su osvojili bodove u prvenstvu </small> == Vanjske poveznice == * {{en icon}} [https://www.motogp.com motogp.com] * {{fra icon}} [http://racingmemo.free.fr/MOTO-GP-CH%20MONDE.htm racingmemo.free.fr, ''LES CHAMPIONNATS DU MONDE DE VITESSE MOTO''] * {{en icon}} [https://motorsportstats.com/series/motogp/summary/2024 motorsportstats.com, ''MotoGP''] * {{fra icon}} [https://web.archive.org/web/20231207001348/http://www.pilotegpmoto.com/ pilotegpmoto.com], wayback * {{nld icon}} [https://web.archive.org/web/20150725172956/http://www.jumpingjack.nl/GP-races_Index.htm jumpingjack.nl, ''Alle Grand-Prix uitslagen en bijzonderheden, van 1973 (het jaar dat Jack begon met racen) tot heden.''] * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20221125153143/https://www.motorsport-archive.com/results/series/36 motorsport-archive.com, ''World 500ccm Championship :: Overview''], wayback arhiva * {{en icon}} [https://www.the-sports.org/moto-moto-gp-presentation-medal-winners-sup405.html the-sports.org, ''Moto - Moto GP - Prize list''] * {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/series/motogp/ motorsportmagazine.com, ''World Motorcycle Championship / MotoGP''] * {{en icon}} [http://motorsporttop20.com/motorcycle-championships-world/ motorsporttop20.com, ''Motorcycle Championships''] * {{en icon}} [https://www.progcovers.com/motor/fimgrandprix.html progcovers.com, ''Motor Racing Programme Covers / FIM Grand Prix World Championship Programmes / 500cc Class / MotoGP''] * {{en icon}} [https://en.wikipedia.org/wiki/1972_Grand_Prix_motorcycle_racing_season en.wikipedia.org, ''72 Grand Prix motorcycle racing seasonon''] * {{deu icon}} [https://de.wikipedia.org/wiki/Motorrad-Weltmeisterschaft_1972 de.wikipedia.org, ''Motorrad-Weltmeisterschaft 1972''] * {{ita icon}} [https://it.wikipedia.org/wiki/Risultati_del_motomondiale_1972 it.wikipedia.org, ''Risultati del motomondiale 1972''] * {{es icon}} [https://es.wikipedia.org/wiki/Temporada_1972_del_Campeonato_del_Mundo_de_Motociclismo es.wikipedia.org, ''Temporada 1972 del Campeonato del Mundo de Motociclismo''] * {{nld icon}} [https://nl.wikipedia.org/wiki/Wereldkampioenschap_wegrace_1972 nl.wikipedia.org, ''Wereldkampioenschap wegrace 1972''] == Izvori == <small> * {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/1972/fra/500cc/rac/classification motogp.com, ''Results / 1972 / 500cc''], pristupljeno 26. siječnja 2025. * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20240315185026/https://www.motogp.com/en/world-standing/1972/500cc/championship-standings motogp.com, ''1972 / Standings / Riders' Championship / Championship Standings 1972''], pristupljeno 26. siječnja 2025. * {{en icon}} [https://motorsportstats.com/series/fim-motogp-world-championship/summary/1972 motorsportstats.com, ''MotoGP - 1972 - Summary''], pristupljeno 26. siječnja 2025. * {{en icon}} [https://motorsportstats.com/series/fim-motogp-world-championship/calendar/1972 motorsportstats.com, ''MotoGP - 1972 - Calendar''], pristupljeno 26. siječnja 2025. * {{en icon}} [https://motorsportstats.com/series/fim-motogp-world-championship/standings/1972 motorsportstats.com, ''MotoGP - 1972 - Standings''], pristupljeno 26. siječnja 2025. * {{en icon}} [https://motorsportstats.com/series/fim-motogp-world-championship/results/1972 motorsportstats.com, ''MotoGP - 1972 - Results''], pristupljeno 26. siječnja 2025. * {{fra icon}} [http://racingmemo.free.fr/MOTO-GP-classements_72-500.htm racingmemo.free.fr, ''CHAMPIONNAT DU MONDE DE VITESSE MOTO - CLASSEMENTS COMPLETS - 1972 - 500cc''], pristupljeno 26. siječnja 2025. * {{fra icon}} [http://racingmemo.free.fr/MOTO-GP-1972.htm racingmemo.free.fr, ''Les Championnats du Monde de Courses sur Route - L'année 1972''], pristupljeno 26. siječnja 2025. * {{fra icon}} [https://web.archive.org/web/20190920130457/http://pilotegpmoto.com/gp/gp-1972.pdf pilotegpmoto.com, ''GP 1972''], wayback arhiva * {{deu icon}} [https://web.archive.org/web/20160902110014/http://www.motorrad-autogrammkarten.de/motorradsport-statistik/grand-prix-wm-podium/year_stat/1972.html motorrad-autogrammkarten.de, ''Grand Prix Motorrad Weltmeisterschaft Podium / 1972''], wayback arhiva * {{en icon}} [http://motorsporttop20.com/wp-content/uploads/2024/11/2.500cc-MotoGP.pdf motorsporttop20.com, ''FICM 500cc GRAND PRIX EUROPEAN CHAMPIONSHIP (1938-39) / FIM 500cc GRAND PRIX WORLD CHAMPIONSHIP (1949-2001) / FIM MOTO GP WORLD CHAMPIONSHIP (since 2002)''], preuzeto 26. siječnja 2025. * {{en icon}} [https://www.progcovers.com/motor/500cc1972.php progcovers.com, ''Motor Racing Programme Covers / 1974 500cc Class (FIM Grand Prix World Championship) Programmes''], pristupljeno 26. siječnja 2025. * {{en icon}} [https://www.f1network.net/main/s180/st90473.htm f1network.net, ''500cc Grand Prix entry lists for 1972 to 1975''], objavljeno 13. listopada 2006., pristupljeno 10. veljače 2025. {{izvori|53em}} </small> {{Sezone Svjetskog prvenstva u motociklizmu}} {{Svjetski prvaci u MotoGP/500cc}} [[Kategorija:Sezone Svjetskog prvenstva u motociklizmu – 500cc|1972 1 500cc]] htttbckmxzhwhv1nf361ltao6beenb0 0 779952 7615640 7139188 2026-10-09T13:19:05Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Sisavci|Sisavci]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Redovi Euarchontoglires|Redovi Euarchontoglires]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7615640 wikitext text/x-wiki {{Wikiprojekt 10000/Ikona}}{{Taksokvir | boja = pink | naziv = Leteći lemuri | slika = Colugo (Galeopterus variegatus, adult female), Central Catchment Area, Singapore - 20060618.jpg | slika_opis = ''[[Galeopterus variegatus]]'' | regnum = [[Životinje|Animalia]] | phylum = [[Svitkovci|Chordata]] | classis = [[Sisavci|Mammalia]] | ordo = ''Dermoptera'' | familia = '''Cynocephalidae''' | familia_autorstvo = [[George Gaylord Simpson|Simpson]], [[1945.]] | razdioba_stupanj = [[Rod (taksonomija)|Rodovi]] | razdioba = {{plainlist| * ''[[Cynocephalus]]'' * ''[[Galeopterus]]'' * ''[[Dermotherium]]''}} }} '''Leteći lemuri''' ili '''kolugo''' [[sisavci]] su koji žive na [[stablo|drveću]]. Prisutni su u [[jugoistočna Azija|jugoistočnoj Aziji]]. Postoje dvije vrste u porodici ''Cynocephalidae'' i jedan red ''Dermoptera''. Imaju najnapredniju sposobnost [[klizanje|klizanja]] među [[sisavci]]ma, koristeći zaliske dodatne [[koža|kože]] između [[noga|nogu]] kako bi se poput [[jedrilica|jedrilice]] kretali s viših na niže [[visina|visine]]. Zovu ih leteći lemuri, iako nisu pravi [[lemuri]]. Prilično su veliki za arborealnog sisavca: s oko 35 do 40 cm duljine i 1 do 2 kg težine, usporedivi su s [[Američka naboruša|oposumi]]ma srednje veličine ili vrlo velikim [[vjeverica]]ma.<ref>Lim, Norman (2007). Colugo: The flying lemur of South-East Asia. Singapore: Draco Publishing and Distribution Pte Ltd.</ref> Imaju umjereno duge, vitke [[ud]]ove jednake duljine sprijeda i straga, srednje dug [[rep]] i relativno laganu građu. [[Glava]] im je mala, s velikim, frontalno usmjerenim očima s izvrsnim vidom na daljinu i malim, okruglim ušima. Pri [[rođenje|rođenju]] teže samo oko 35 g i treba im 2-3 godine da dostignu punu veličinu.<ref> Macdonald (Ed), David W. (2006). The Encyclopedia of Mammals. Oxford University Press. ISBN 0-19-920608-2.</ref> Njihova najprepoznatljivija značajka je kožna [[opna]] rastegnuta između njihovih udova, koja im omogućuje da klize preko velikih [[udaljenost]]i između [[stablo|drveća]]. Od svih sisavaca koji se mogu kretati na ovaj način, imaju najopsežnije prilagodbe za [[let]]. Njihove klizne membrane ili patagium su velike koliko je geometrijski moguće: protežu se od [[lopatica]] do prednjih nogu, od vrha krajnjeg vanjskog nožnog [[prst]]a do vrhova nožnih prstiju i od stražnjih nogu do vrha [[rep]]a;<ref> MacKinnon, Kathy (1984). Macdonald, D.. ur. The Encyclopedia of Mammals. New York: Facts on File. str. 446–447. ISBN 0-87196-871-1.</ref> za razliku od drugih sisavaca sa sposobnošću klizanja, čak je i [[prostor]] između nožnih prstiju isprepleten kako bi se povećala ukupna površina, kao kod krila [[šišmiš]]a. Kao rezultat toga, tradicionalno su smatrani bliskim [[predak|precima]] šišmiša, iako ih neki danas smatraju bliskim rođacima primata.<ref> Jan E. Janecka, Webb Miller, Thomas H. Pringle, Frank Wiens, Annette Zitzmann, Kristofer M. Helgen, Mark S. Springer, William J. Murphy (2007). „Molecular and Genomic Data Identify the Closest Living Relative of Primates”. Science 318 (5851): 792–794. Bibcode 2007Sci...318..792J. DOI:10.1126/science.1147555. PMID 17975064.</ref> Oni su iznenađujuće nespretni penjači. Nedostaju im suprotni [[prst]]i i nisu osobito jaki, pa se penju uz pomoć niza sporih [[skok]]ova, grabeći [[kora|koru]] drveća svojim malim, oštrim [[pandža]]ma. [[Sramežljivost|Sramežljiva]] su i noćna [[biće|bića]]. Njihovo [[stanište]] je ograničeno na [[tropske kišne prašume|tropske prašume]] jugoistočne Azije. Zbog toga se vrlo malo zna o njihovim [[navika]]ma. Smatra se da uglavnom vode samotnjačke [[život]]e, osim [[majka|majki]] koje se brinu za svoje mlade. [[Biljojed]]i su i uglavnom se hrane [[lišće]]m, mladicama, [[cvijet|cvjetovima]] i biljnim sokovima, a možda i [[voće]]m. Imaju dobro razvijen [[želudac]] i duga [[crijevo|crijeva]], što im omogućuje izvlačenje hranjivih tvari iz lišća. == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Redovi Euarchontoglires]] 7mnn5od8gu5gy83iqq67v9ru9abpwu1 3 783922 7615867 7615280 2026-10-09T22:00:53Z Croxyz 205325 /* Asia Express */ Odgovor 7615867 wikitext text/x-wiki <div style="text-align:right; color:#777">''arkiv'': [[RSUR:Croxyz/Arkiv 1|1.]] [[RSUR:Croxyz/Arkiv 2|2.]]</div> == Gabriel Martinelli == Greškom sam uklonio predložak Radovi tako da sam planirao dodati poveznice i infokvir, ali nisam planirao reprezentativnu karijeru. [[Suradnik:Labud222|Labud]][[Razgovor sa suradnikom:Labud222|222]] 14:40, 21. travnja 2025. (CEST) == Čakovec == Trenutno nemam ništa o proslavi 1000-te obljetnice, ali ću pokušati nešto pronaći. --[[Suradnik:Silverije|<b style="display:inline; color:orange; background:purple; padding:2px 3px 2px 5px;">Silve</b>]][[Razgovor sa suradnikom:Silverije|<b style="display:inline; color:orange; background:blue; padding:2px 3px 2px 3px;">rije</b>]] 20:37, 22. travnja 2025. (CEST) :Pronašao i dopunio članak. --[[Suradnik:Silverije|<b style="display:inline; color:orange; background:purple; padding:2px 3px 2px 5px;">Silve</b>]][[Razgovor sa suradnikom:Silverije|<b style="display:inline; color:orange; background:blue; padding:2px 3px 2px 3px;">rije</b>]] 20:05, 28. travnja 2025. (CEST) == Kvalifikacije 1938. == In the page of [https://www.fsgzrenjanin.com/Period%201929-1944.html fsgzrenjanin.com], in the season 1938./39. they say "Status je izgubila Slavija, a Sparta je trebala da reši pitanje 12. ligaša sa poraženim finalistom kvalifikacija." I think they meant the program of qualifications were the winners were promoted and the finalist would have played vs Sparta for last place in the national championship. But the boycott of Concordia and Split ruined the program. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 16:08, 24. travnja 2025. (CEST) :{{s|Ame71}}, ah okay then. I think it might be the best to only have Dodatne kvalifikacije under the Srbija section. To me it makes sense that these additional qualifiers were played to determine the 10th team of the Serbian League. Concordia, Split and possibly Velež are outliers. They couldn't have participated in Serbian League qualifiers. This is likely a naming mistake made by exyufudbal.rs. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 22:47, 24. travnja 2025. (CEST) ::{{s|Ame71}} from Milorad Sijić, [http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf Fudbal u Kraljevini Jugoslavije (drugo dopunjeno izdanje)], Zavičajni muzej župe Aleksandrovac, Aleksandrovac 2014. ::Page 121: ::The [[Kvalifikacije za prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1939.|national league qualifiers]] consisted of two leagues consisting of podsavez champions (meaning my assumption was right). ::The winners of the two groups were suppossed to play against each other. The winner would be promoted to the national league while the loser would play against Sparta Zemun (just like FSG Zrenjanin said). ::Croatian (Borovo is located in modern-day Croatia by the way, it could've been a Serb club or it just stayed in JNS for some reason) and Slovenian (this is not true Mairbor played against Borovo) clubs withdrew at the start of the qualifiers ::Page 122: SAŠK was the winner of Sarajevski podsavez thanks to goal-difference ([[it:Prvi_razred_1938-1939#Sarajevo]]/exyufudbal.rs claims it had 2 points more than Hajduk Sarajevo), however it withdrew from further competiting (meaning it didn't take part in the qualifiers). SAŠK supported the creation of a Croatian league (which makes sense since they were a Croat club), so JNS declared Velež the winner of Sarajevski podsavez (change ''Per qualche motivo ha preso il posto del SAŠK.'' in [[it:Prvi razred 1938-1939]]. You might need to change [[it:Sarajevski nogometni podsavez]], [[it:Nogometni Klub SAŠK Napredak]], but after I try to verify if Velež was handed the title which makes no sense to me since they didn't partook in Sarajevski podsavez championship, was there another, possibly provincial, league with the winner of the Sarajevo league competing against the other winner?). ::Page 123: The group winners (Bata & Vojvodina) are suppossed to play in a finale, however changes occured (HNS, Croatian-Slovenian League etc.). Serbian League has 10 members: 7 were the 7 national league teams from the previous season, 2 are the qualifiers group winners (Vojvodina and Bata) while the last club was determined via further qualifiers. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:14, 24. travnja 2025. (CEST) :::{{s|Ame71}}, Sarajevski podsavez provincial info found in that book, but not on it.wiki. Add it to it.wiki so it won't be lost. Note that not all of the information is complete (e.g. 1932./33. season which doesn't mention the Herzegovinian champion). Sometimes maybe 2 matches were played, but only 1 is listed. :::;Season 1930./31. (page 272, 273) :::Bosnian provincial champion: Šumadija Tuzla :::Herzegovinian provincial champion: [[JSK Mostar]] (I'm linking that article since I recently created it, I won't be linking other clubs) :::<br> :::Sarajevo podsavez provinical final: :::Tuzla: Šumadija vs JSK 3:0 :::Mostar: JSK vs Šumadija ??? :::JSK winner. :::<br> :::Sarajevo podsavez final: :::Sarajevo: Sloga vs JSK 5:1 :::<br><br> :::;Season 1931./32. (page 273) :::Bosnian provincial champion: Bojna Travnik :::Herzegovina provinical final was played in Mostar: [[JSK Mostar]] vs [[ŠK Uskok Čapljina|Uskok Čapljina]] 6:1. JSK is the Herz. prov. champ. :::Sarajevo podsavez provinical final was played in Mostar: JSK vs Bojna Travnik 1:4 :::<br><br> :::;Season 1932./33. (page 273) :::Travnička župa: Bojna Travnik :::Tuzlanska župa: Union Usora :::Travnik: Bojna v Union 3:4 :::Usora: Union v Bojna 3:1 :::Union is the winner of Bosnian provinical championship. :::<br><br> :::;Season 1933./34. (page 274) :::Bosnian provincial championship :::Travnička župa: Bojna Travnik :::Zenička župa: ??? :::Tuzlanska župa: Zmaj od Bosne Tuzla :::Dobojska župa: Hrabri Teslić :::<br> :::Bosnian provincial final: :::Travnik: Bojna v Hrabri 1:1 :::Teslić: Hrabri v Bojna ??? :::Bojna is the winner of Bosnian provincial championship :::<br> :::Velež is the winner of Herzegovinan provincial championship :::<br> :::Sarajevo podsavez provinical final :::Travnik: Bojna v Velež 1:1 :::Mostar: Velež v Bojna ??? :::<br><br> :::;Season 1934./35. (page 274, 275) :::Bosnian provincial championship :::Dobojska župa: Željezničar Doboj :::Tuzlanska župa: Šumadija Tuzla :::Zenička župa: Jadran Visoko :::Travnička župa: Bojna Travnik :::<br> :::Semifinal: :::Doboj: Željezničar vs Šumadija ??? :::Tuzla: Šumadija v Željezničar 0:0 :::Travnik: Bojna v Jadran ??? :::Visoko: Jadran v Bojna 4:1 :::<br> :::Final :::Visoko: Jadran v Željezničar ??? :::Doboj: Željezničar v Jadran 4:0 (Jadran was the winner somehow, must've been 2 really entertaining matches) :::<br> :::Herzegovina provinical championship :::Mostarska župa: Velež Mostar :::Čapljinska župa: [[ŠK Uskok Čapljina|Uskok Čapljina]] (I assume Uskok was eliminated before the final) :::<br> :::Final :::Mostar: Velež v Leotar Trebinje 2:0 :::Trebinje: Leotar Trebinje v Velež 1:4 :::<br> :::Sarajevo podsavez provinical final :::Mostar: Velež vs Jadran 7:0 :::Visoko: Jadran vs Velež 7:1 (yes, the source says that Velež won the first match 7:0 and lost the second one 1:7) :::<br><br> :::;Season 1936./37. (page 275, 276), 1935./36. isn't covered sadly :::For this season we have autumn tables (obviously the seasons haven't finished yet). I'll only list the clubs. :::<br> :::Tuzlanska župa: 1. Zmaj od Bosne Tuzla, 2. Šumadija Tuzla, 3. Solvaj (could be Solvay, as Serbian Cyrillic doesn't have a letter for y, for Solvay see it.wiki usege) Lukavac, 4. Sloboda Tuzla, 5. Zrinjski Tuzla (I think I saw this club on hr.wiki) :::Travnička župa: 1. Bojna Travnik, 2. Ugar Turbe, 3. Sloga Gornji Vakuf, 3. JSK Travnik :::Zenička župa: 1. Jadran Visoko, 2. Građanski Zenica, 3. Visoko (just Visoko, similiar to [[NK Zagreb]]), 4. Rudar Kakanj, 5. Željezara Zenica :::Dobojska župa: 1. Hrabri Teslić, 2. Union Usora, 3. Željezničar Doboj, 4. Desta Teslić :::Mostarska župa: 1. [[JSK Mostar]], 2. Zrinjski Mostar, 3. Velež Mostar, 4. [[ŠK Vardar Mostar|Vardar Mostar]] :::Čapljinska župa: 1. Jugoslavija Čapljina, 2. Leotar Trebinje, 3. Uskok Trebinje, 4. Jugoslavija Trebinje :::<br><br> :::;Season 1937./38. (page 276) :::Bosnian provincial champion: Železara Zenica (Željezara???) :::Herzegovinian provincial champion: Velež Mostar :::<br> :::Sarajevo podsavez provinical final: :::Mostar: Velež v Železara 3:1 :::Zenica: Železara v Velež ??? :::<br> :::Sarajevo podsavez final: :::Mostar: Velež v SAŠK 1:2 :::Sarajevo: SAŠK v Velež 2:0 :::<br><br> :::;Season 1938./39. (page 277) :::Železara Zenica is the Bosnian provincial champion :::<br><br> :::;Season 1939./40. (page 277) :::Bosnian provincial championship :::Travnička i Zenička župa: Železara Zenica :::Tuzlanska i Dobojska župa: Zmaj od Bosne Tuzla :::<br> :::Bosnian provincial championship final: :::Zenica: Železara vs Zmaj od Bosne 7:1 :::Železara was also the winner of the Sarajevski podsavez provincial championship (meaning that it defeated the Herzegovinian champion). :::As always, you might want to acquire the Fudbalska takmičenja Južnih Slovena... book. I'm sure it has more information. Sadly this didn't answer if Velež was awarded the title. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:09, 25. travnja 2025. (CEST) ::::According to a [https://forum.sportsport.ba/viewtopic.php?t=15856 forum post] Velež eliminated Železara in the finale. Velež was suppossed to play against SAŠK but SAŠK decided to leave the system which gave Velež a spot in the qualifiers. There's no mention of Velež being awarded the title. Obviously, this is not a good source. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:20, 25. travnja 2025. (CEST) :::::That post calls the club Žel'''j'''ezara. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:20, 25. travnja 2025. (CEST) ::::::{{s|Croxyz}} I thought SAŠK was Sarajevo city league champion, while Velež Mostar was provincial champion, and then Velež beat SAŠK in the subfederal final. On claudionicoletti.eu there are the finals of the '20s, but not of the '30s. As I had only the exYU page and no other sources, I wrote "Per qualche motivo (il Velež) ha preso il posto del SAŠK". [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 06:38, 25. travnja 2025. (CEST) :::::::{{s|Ame71}}, yes I believe that’s the case. SAŠK won the city league and Veež probably won the provinical league (we need better sources). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 17:41, 25. travnja 2025. (CEST) ::::::::{{s|Ame71}}, should we move the 1st two group qualifiers above the Serbia section? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:25, 25. travnja 2025. (CEST) :::::::::Currently I'm trying to figure out why Slavija played in the qualifiers instead of Bačka. Sadly in the last edition of [https://www.zkvh.org.rs/storage/app/media/digital/periodika/sportski_list/su_slist195.pdf Subotički športski list] there's no mention for this, although they mention that the qualifiers will take place soon. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:22, 26. travnja 2025. (CEST) ::::::::::[https://www.rsssf.org/tablesj/joeg40.html RSSSF] has a list of qualifying matches under Promotion Playoff 1940 (Hrvatska). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:27, 26. travnja 2025. (CEST) :::::::::::Take note that the club's called Žel'''j'''ezničar Zagreb and not Železničar Zagreb. Confirmation is present in the last page of this [https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=2&godina=1940&broj=000560 this Varaždinske novosti issue]. I forgot to add that [https://www.rsssf.org/tablesj/joeg40.html#krel here] is the RSSSF link for the Željezničar Zagreb vs Slavija matches. Now I'll seek out the reason why Slavija participated in the qualifiers instead of Bačka. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:33, 26. travnja 2025. (CEST) ::::::::::::[https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=2&godina=1940&broj=000545 Last page under ŠPORT] covers this. I transcribed the text for you. It's a bit archaic so if you have any trouble understanding anything I'll gladly explain it to you. ::::::::::::"SPLIT" ILI VARAŽDINSKA "SLAVIJA" MORAT ĆE IGRATI U KVALIFIKACIONOM TURNIRU ::::::::::::U nedjelju je dovršena predzadnja utakmica hrvatsko-slovenske lige. To je varaždinska "Slavija" odgirala u Ljubljani 13 minuta ostatka prekinute utakmice pa kako u tom rezultatu nije pao nijedan zgoditak, ostao je rezultat na 3:3. Poredak na kraju prvenstvene tablice izgleda sada ovako: ::::::::::::(see table, also do you know what the numbers which are surrounded by () at the end of every row represent?) ::::::::::::Imadu dakle igrati još jedino "Split" i "Slavija" i to u Splitu (listed under 12. kolo, played on May 19th). O toj utakmici ovisi, koji će od tih klubova igrati kvalifikaoni turnir, jer bi "Slavija" u slučaju pobjede potisnula "Split" na predzadnje mjesto hrvatskih klubova. Subotička "Bačka" po propozicijama otpada, ali se prenose glasovi (archaic way of saying it is rumoured) da dogodišnja hrvatska liga ne će brojiti samo osam, nego i opet deset klubova. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:57, 26. travnja 2025. (CEST) :::::::::::::{{s|Ame71}}, I solved the mystery of these weird numbers which are located in brackets, that is (). It's the number of points the club didn't win so far. E.g. Split has 13 (21) points after 17 matches meaning it won 13 points and ''lost'' 21 points (it didn't win in those matches so it didn't the maximum number of points in these matches). :::::::::::::In the second to last edition of [https://www.zkvh.org.rs/storage/app/media/digital/periodika/sportski_list/su_slist194.pdf Subotički športski list] it is stated that Bačka Subotica and Ljubljana are automatically relegated, while Varaždin will compete in a relegation play-off. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:07, 26. travnja 2025. (CEST) ::::::::::::::[https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=2&godina=1940&broj=000560 Last page of this Varaždinske novosti issue] has a report on the second match between Željezničar and Slavija. It is stated after the match report ''Međutim Slavija ne će ispasti iz lige, odnosno Slavija će ipak ući u Hrvatsku ligu. Tako je izjavio u nedjelju na skupštini III. župe ZNP-a u Varaždin predsjednik ZNP-a ing. Ećimović, takove su informacije donijele i jučerašnje zagrebačke novine, svi ligaški klubovi izjavili su se za Slaviju, a jučerašnja večernja sjednica HNS u Zagrebu također je u tom pravcu svoje rekla.'' ::::::::::::::Sadly this is too vague. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:31, 26. travnja 2025. (CEST) :::::::::::::::According to pages 134 & 135 of Fudbal u Kraljevini Jugoslaviji the league consisted of 9 clubs with Slavija Varaždin being admitted as the 10th member. It doesn't mention Bačka. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:39, 26. travnja 2025. (CEST) == I feel a little confused == It's better if you do the mention the 10 participating clubs of the Croatian-Slovenian league and how they were determined. It drives me crazy... [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 00:39, 27. travnja 2025. (CEST) :Well done for kvalifikacije 1938, I didn't know how create it as it begun as Yugoslav qualifiers and finished as Serbian ones. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 00:39, 27. travnja 2025. (CEST) :: What are the questions you made me (you wrote a lot :D)? I'm watching the Spanish cup final now, then I'll go to sleep. Tomorrow I'll read it. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 00:39, 27. travnja 2025. (CEST) :::{{s|Ame71}}, I decided to just list the participants of the Croatian-Slovenian league. This way I don't have to spend time researching how they were chosen. As for the questions, they were mostly centered around the [[Kvalifikacije za prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1939.|qualifiers article]]. I don't think anything is left unanswered. I wanted to watch the Spanish cup final aswell, but I was supossed to do other stuff. In the end, I did nothing and procrastined by editing Wikipedia. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:55, 27. travnja 2025. (CEST) :::: I translated "'''Neslužbena nogometna prvenstva Srbije''' predstavljaju neslužbena nacionalna prvenstva" and the category from Serbian wiki. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 17:05, 27. travnja 2025. (CEST) :::::{{s|Ame71}}, I found [https://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%9D%D0%B5%D0%B7%D0%B2%D0%B0%D0%BD%D0%B8%D1%87%D0%BD%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B2%D0%B5%D0%BD%D1%81%D1%82%D0%B2%D0%B0_%D0%A1%D1%80%D0%B1%D0%B8%D1%98%D0%B5_%D1%83_%D1%84%D1%83%D0%B4%D0%B1%D0%B0%D0%BB%D1%83 this article]. Honestly, the name and grouping is odd. I suggest renaming and deleting (most of) the Italian article. En.wiki has a good naming solution, although I don't know if we can group the pre-WW2 championships with the WW2 championships (different countries). As for the category, I was thinking of renaming it to [[:Kategorija:Nogometna natjecanja u Srbiji po sezonama (1918. – 1941.)]], similarly to [[:Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja po sezonama (1918. – 1941.)]] and [[:Kategorija:Nogometna natjecanja u Srbiji po sezonama (1945. – 1991.)]] If needed, you can make another category for WW2. Sijić's book covers the period so I can help with transcribing those articles. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 17:48, 27. travnja 2025. (CEST) == Zagrebačke župe == [[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1919./20.]] had 13 župas. On [http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf Fudbal u kraljevini Jugoslaviji] they are: 1. sušačka župa, 2. karlovačka župa, 3. varaždinska župa, 4. bjelovarska župa, 5. osiječka župa, 6. podravinska župa, 7. brodska župa, 8. banjalučka župa, 9. moslavička župa, 10. sisačka župa, 11. gospićka župa, 12. đakovska župa i 13. požeška župa. On [https://www.claudionicoletti.eu/soccer-statistics/campionati-nazionali-in-europa/all-final-tables/yugoslavia-league-final-tables/yug-1918-20/ claudionicoletti.eu] 11 of them are ok, but Moslavina and Gospić are missing, and in their place there are Daruvar and Doboj. What's the right one? I'm working that on [[:it: Prvenstvo ZNP 1920]], and then I'll do in on Croatian side. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 18:23, 2. svibnja 2025. (CEST) :{{s|Ame71}}, can I get the page number for Fudbal u kraljevini Jugoslaviji? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 22:04, 2. svibnja 2025. (CEST) ::Also, as stated previously, you might want to buy that Fudbalska takmičenja u Južnih Slovena... book since Cybermb says it covers all seasons and all lower leagues. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 22:04, 2. svibnja 2025. (CEST) ::: it's page 142 of [http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf Fudbal u kraljevini Jugoslaviji]. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 06:13, 3. svibnja 2025. (CEST) ::::{{s|Ame71}}, i'm really busy today and tomorrow so I can't do a complete investigation. According to [https://hrcak.srce.hr/file/444226 this article] Daruvar župa is number IX (''U finalnom dvoboju trebao se susresti s klubom iz Ivanić Grada, ali s obzirom da igrači Ivanića nisu doputovali, DONK osvaja naslov prvog pobjednika IX. nogometne župe.'', page 55). In the 1923/24 season there have been some changes: ''To se najbolje osjetilo u sezoni 1923./24. kada kod novog ustrojstva Daruvar prestaje biti župskim središtem. Umjesto daruvarske župe osnovana je nogometna Župa Moslavina u kojoj su igrali klubovi s područja Daruvara, Pakraca, Kutine i Ivanić Grada.'' Fudbal u Kraljevini Jugoslaviji probably records this later župa structure. Try looking on the internet for mentions of Daruvar being the IX župa and please notify me if you found anything. As I said earlier, I'm quite busy so I sadly can't help. Takmičenje Južnih Slovena probably answers this dilemma. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:26, 4. svibnja 2025. (CEST) ::::: Daruvar clubs were in 9th župa (Moslavina). In 1936 they moved to 7th one (Brod). There were some moves trough the years. Then I see there were some changes in the numbers and towns in the župas. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 20:23, 4. svibnja 2025. (CEST) ::::::{{s|Ame71}}, I found [https://sportnet.hr/sportnetklub/nogomet-1/ligaski-vremeplov-194302/p5425163/ this]. It doesn't match the župa numbers presented in [[it:Prvenstvo_ZNP_1920#Provincia]]. Honestly, I think you should try and acquire that book. It'll be tough for me to find absolutely anything (trustworthy) by looking at newspapers due to lack of digitised papers from that era. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 18:56, 5. svibnja 2025. (CEST) :::::::Also I don't find [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Zagreba%C4%8Dki_nogometni_savez&diff=prev&oldid=7198679 this trustworthy]. As we previously found out, the list is either incomplete or it doesn't record every single change. Without a year, that list can be pretty misleading. For example [https://hrcak.srce.hr/file/444226 according to page 73 of this paper] župas got their names during the 1940./41. season. Karlovačka župa was renamed to Župa Lopašić in 1940, while this name is listed alongside župas from the previous decade/two decades. I think it would be the best if that revision was reverted so inaccuracies don't spread as much in future sources/works. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:03, 5. svibnja 2025. (CEST) ::::::::{{S|Ame71}}, also just so you know, Ljubljanski nogometni podsavez should be abbreviated as LJNP instead of LNP. In Croatian there are two letters: L and LJ. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 02:10, 6. svibnja 2025. (CEST) ::::::::: LJNP or LjNP? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 08:22, 6. svibnja 2025. (CEST) ::::::::::{{s|Ame71}}, honestly, I don't know. Words beginning with DŽ, LJ or NJ are very rare in Croatian. I highly doubt there are 5 possible words which can be found in initialisms, with the most common obviously being German (njemački). Also I find it weird how 1. slovenski '''š'''portni klub Maribor is referred to as I. S'''S'''K Maribor. At first I thought this might be a mistake, but it is also found in [https://nogomet.lzmk.hr/clanak/maribor Nogometni leksikon], so I guess it's true. Fun fact: according to Album nogometnih klubova Jugoslavije it is the first [[hazena]] club in Yugoslavia. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:57, 6. svibnja 2025. (CEST) :::::::::::{{s|Ame71}}, what are you thoughts on the župa issues? Should we delete that section of the ZNP article? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 15:19, 6. svibnja 2025. (CEST) :::::::::::: I think it's better to keep it, so when I'll get the book I'll check the differences. There is no definitive version of a page on Wikipedia. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 19:31, 6. svibnja 2025. (CEST) :::::::::::::{{s|Ame71}}, remember we can always have it saved in the revision history. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:39, 6. svibnja 2025. (CEST) ::::::::::::::{{s|Ame71}}, I expanded the Područje section. Once you get that book, we'll be able to expand it with ease. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 21:28, 6. svibnja 2025. (CEST) ::::::::::::::: About Sparta Ljubljana : you're right, they merged Primorje. But i see they were in 2. razred in the following season. I assume the club still existed. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 13:01, 7. svibnja 2025. (CEST) ::::::::::::::::{{s|Ame71}}, I remembered the LJNP/LjNP dilemma. The correct abbreviation is LJNP, at least in Croatian (I don't know how Italian would treat it). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:14, 4. rujna 2025. (CEST) ::::::::::::::::: as Italians don't know Croatian alphabet, I think it's better to leave LjNP. Otherwise they would wonder what the meaning of "J" is.[[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 09:07, 4. rujna 2025. (CEST) == Kravarsko == Postavljanje starijeg popisa je jednostavno što sam vidio da nije potkrijepljen izvorom a nisam mogao naći izvor te informacije [[Suradnik:Tmatic01|Tmatic01]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tmatic01|razgovor]])</small> 13:24, 4. svibnja 2025. (CEST) :{{s|Tmatic01}}, u člancima o mjestima (npr. [[Barbarići Kravarski]]) nalaze se grafikoni s brojem stanovnika za svaki popis stanovništva od 1857. nadalje. Izvori bi se trebali nalaziti na [[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|ovom linku]] (nisam pregledavao je li poveznice i dalje funkcioniraju) koji je prisutan ispod takvih grafikona. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:00, 4. svibnja 2025. (CEST) == Wembley Stadium (1923.) == Podsjeti me zašto smo prebacivali [[Wembley Stadium (1923)]] na [[Wembley Stadium (1923.)]], a nismo ga brisali. Zanima me na što bi potonji trebao voditi jer sada, nekako, vodi na samoga sebe. Jesam li nešto pogrešno shvatio? [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 17:59, 6. svibnja 2025. (CEST) :{{s|Ponor}}, gledam sada i ni meni nije jasno. Je li možeš kao administrator vidjeti kako su izgledale prijašnje inačice članaka? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 18:28, 6. svibnja 2025. (CEST) == NK HAŠK 1903 == Ne bih rekao da je skroz ispravno trenutni opis koji je baziran na Leksikografskom zavodu. Ako gledamo prema kontinuaciji brenda kluba HAŠK, on je spajanjem TPK-a, Naftaša i ostalih ulazio u više lige (nešto kao NK Varaždin s NK Ivančicom u 3. HNL). Trenutni klub je novoosnovana udruga koja nema pravno veze s tim prijašnjim klubovima. Ova trenutna stranica pod nazivom NK HAŠK 1903 bi trebala biti osvrt na brend nogometne selekcije HAŠK-a (nešto kao HNK Zrinjski u BIH). ZNS, kao službeno tijelo, mu priznaje slijednost od bivšeg nogometnog kluba i uzima godinu osnutka 1903, kao brenda. Slično je s Dinamom koji ima nekoliko puta ponovno pravno osnivanje, ali mu je priznata slijednost. Primjer: https://zns.hr/predstavljanje-klubova/6627-nk-hask-1903 Stajalište kluba: https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/hnl/kultni-klub-sanja-obnovu-slavnog-rivalstva-hrvatskog-nogometa-doveli-su-novog-trenera-i-sportskog-direktora-15301778 Po tome bi trebali imati posebne stranice '''NK Naftaš Ivanić''' čija povijest staje spajanjem s HAŠK-om, '''NK TPK''' s informacijama koje su sada za NK HAŠK 1903 te također njihova povijest nestaje spajanjem i stranicu '''NK HAŠK 1903''' s kontinuacijom brenda starog kluba gdje se opisuju ta spajanja radi uključivanja u više lige. Ovo trenutno ne otkriva prave informacije u pozadini, a najviše su opisani u tiskanom izdanju knjige H.A.Š.K. iz 1993. Da li to ima smisla? Pozz. [[Suradnik:Borisb7~hrwiki|strongBNF]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Borisb7~hrwiki|razgovor]])</small> 11:22, 11. svibnja 2025. (CEST) :{{s|Borisb7~hrwiki}}, o nogometnoj sekciji izvornog HAŠK-a trebalo bi pisati pod [[HAŠK#Nogometna sekcija]]. Sadržaj treba biti pokriven izvorima (prilikom navođenja knjige potrebno je navesti i str.). O nogometnoj, a i drugim sekcijama opširno je pisao [[Bogdan Cuvaj]] u znanstvenom časopisu Povijest sporta. Da o HAŠK-u nije napisao preko 100 stranica, sažeo bi njegove radove i dodao bi ih u članku o HAŠK-u, kao što sam to učinio u člancima [[NK Jarun Zagreb]], [[HŠK Sava Zagreb]], [[HŠK Olympia Zagreb]], [[AC Troja Sarajevo]] itd. U biti tijekom prošla dva mjeseca iscrpio sam sve njegove nogometne članke u Povijesti sporta osim onih o HAŠK-u. :Za [[NK HAŠK 1903 Zagreb]] važno je naglasiti u samom uvodu da nije isti klub kao izvorni HAŠK. Novi HAŠK (tj. NK HAŠK 1903) nije se mogao spojiti s TPK-om jer je TPK promijenio ime dvije godine ranije u Pešćenica. Dodatna potvrda tog imena prisutna je u člancima [[4. rang HNL-a 1992.#Jug – skupina B]], [[3. HNL 1992./93.#Središte (ZG regija)]]. Potonje sezone Pešćenica ispada u [[4. rang HNL-a 1993./94.#4. HNL NS Zagrebačke regije]] gdje se natječe pod imenom HAŠK 1903 Zagreb. :[[Nogometni leksikon]] s pravom tvrdi da ''[https://nogomet.lzmk.hr/clanak/hask-1903 1993. uzima ime HAŠK 1903. kojim se poziva na tradiciju najstarijega zagrebačkoga kluba s kojim nije u pov. vezi]''. :Godine 1945. ukinuti su svi nogometni klubovi koji su djelovali za vrijeme NDH. Većinski su ih zamijenili novonastala fiskulturna (fizkulturna) društva (skraćeno FD). Svaki zagrebački FD predstavljao je neku ili nekoliko vezanih struka. Dio tih društava naveden je u članku [[Prvenstvo Zagreba u nogometu 1946.]] Tijekom narednih nekoliko godina dolazi do propasti FD-a, odnosno na njihovo cjepkanje na više različitih sportskih klubova (mislim na nogometne, rukometne, teniske itd.) te obnove i osnivanja novih klubova koji su vezani za klubove ukinute 1945. ili ranije. U tom periodu druge polovice 40-ih i 50-ih. Iz [[NK Željezničar Zagreb|Željezničara]] je izrasla [[NK Lokomotiva Zagreb|FD Lokomotiva]] iz koje je nastala današnja NK Lokomotiva. FD Tekstilac prethodnik je [[NK Ravnice]]. Godine 1950. dolazi do spajanja dvaju klubova u [[NK Maksimir]] (nasljednik HŠK Maksimir koji je prestao djelovati 1941. kada se spojio s [[HŠK Borongaj Zagreb|Borongajem]] u Kvaternik). [[NK Trešnjevka Zagreb]] obnovljena je 1948., tri godine nakon svog ukinuća. Nabrojao sam samo neke nasumične primjere da ilustriram na koje sve načine su predratni klubovi nastavili s radom. :Osim obnovljenih klubova, u tom periodu su s djelovanjem započeli i novonastali klubovi vezani za neku tvornicu/tvrtku. Primjeri takvih momčadi su [[NK Končar Zagreb|Rade Končar]], [[NK Kožarac Zagreb|Kožarac]] (1950./51.), [[NK Cestogradnja Zagreb|Komunalac]] (1952.), [[NK Elektrosond Zagreb|Elektrosond]] (1955.), [[NK Pliva Zagreb|Pliva]] (1955.), a i naravno TPK, odnosno punim imenom Tvornica parnih kotlova (člank o tvrtci [[Tvornica parnih kotlova]]). Upravo je na temelju tog tvorničkog kluba koji 1991. mijenja ime u Pešćenica nastao današnji HAŠK 1903. Klub se tek 1993. proglasio nasljednikom izvornog HAŠK-a, premda je dvije/tri godine paralelno postojao uz [[ANK Mladost Zagreb]]. Ovaj slučaj nije isti kao kod Zrinjskog. Zrinjski je odmah obnovljen kao HŠK Zrinjski Mostar, dok je TPK/Pešćenica djelovao punih 40 godina kao TPK ili Pešćenica. :Dinamo Zagreb je od Građanskog preuzeo stadion, boju dresova, nadimak (''purgeri''), a i veliki dio igrača. Nogometni leksikon navodi: [https://nogomet.lzmk.hr/clanak/gradjanski-prvi-hrvatski-gradjanski-sportski-klub ''Formalno je prestao djelovati 1945., a većina igrača pristupila je novoosnovanome Dinamu, koji je nastavljač tradicije zagrebačkih »purgera«.''] :[https://web.archive.org/web/20150219205718/http://povijestdinama.com/index.php/2012-04-24-15-03-12/1941-1950/sezona-194445 Za Građanski su u sezoni 1944./45. nastupili:] :Vratari: [[Franjo Šoštarić]] (1/0), [[Franjo Glaser]] :Obrana: [[Miroslav Brozović]] (1/0), [[Miljenko Đukić]], [[Ernest Dubac]] (1/0), [[Ivica Ožegović]] :Vezni red: [[Ivica Reiss]] (1/0), [[Ivan Jazbinšek]], [[Mirko Kokotović]] (1/1), [[Branko Pleše]] :Napad: [[Zvonimir Cimermančić]] (1/0), [[Franjo Wolfl]] (1/2), [[Stjepan Bobek]] (1/0), [[August Lešnik]] (1/2), [[Zvonko Canjuga]], [[Milan Antolković]], [[Stjepan Kalšan]] (1/0), [[Florijan Matekalo]] :Ako je vjerovati člancima o igračima (3 igrača nemaju članak): za Dinamo je nakon rata zaigralo 7 od 15 igrača Građanskog ([[Ivica Reiss]], [[Mirko Kokotović]], [[Branko Pleše]], [[Zvonimir Cimermančić]], [[Franjo Wölfl]], [[August Lešnik]], [[Milan Antolković]]), za Partizan koji [https://nogomet.lzmk.hr/clanak/partizan-fk-fudbalski-klub ''je imao velike privilegije nakon 1945., u svoje redove doveo je najbolje igrače iz cijele zemlje''] ([[Franjo Šoštarić]], [[Franjo Glaser]], [[Miroslav Brozović]], [[Stjepan Bobek]], [[Zvonko Canjuga]], [[Florijan Matekalo]]) 6 igrača, a druge klubove [[Ernest Dubac]] i [[Ivan Jazbinšek]]. Za Dinamo su igrali bivši igrači Građanskog, za Lokomotivu bivši igrači Željezničara itd., dok za novi HAŠK nitko nije mogao igrati. Uostalom, da je HAŠK 1903 doista nasljednik HAŠK-a, TPK bi ili u 1950-im promijenio ime u HAŠK ili bi preuzeo njegovu tradiciju. :Što se tiče Naftaša, on je samo jednu sezonu igrao kao fuzionirani klub s HAŠK-om ([[2. HNL 2006./07.]]) te valja istaknuti da je HAŠK paralelno nastavio djelovati u [[5. rang HNL-a 2006./07.#1. Zagrebačka liga]], gdje je igrao i prošle sezone ([[5. rang HNL-a 2005./06.#1. Zagrebačka liga]]). O fuzioniranim klubovima koji su djelovali 1 sezonu, a iduće se raspali, nemamo članke (usp. [[NK SAŠK Napredak Sarajevo]], koji je obnovljen 1995., a 2011. se nakratko fuzionirao s Famosom iz Hrasnice) – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 20:44, 11. svibnja 2025. (CEST) ::Iz sličnih razloga [[NK Concordia Zagreb]] nije [[HŠK Concordia Zagreb]]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 20:52, 11. svibnja 2025. (CEST) :::Jako iscrpno i zanimljivo. :::Ovdje vidimo problem postojanja TPK-a/Peščenice dugi niz godina prije nego su promijenili ime u HAŠK 1903. Realno gledajući tako može bilo koji klub promijeniti ime u neki prošli slavni i tražiti sljednost. :::Ajmo vidjeti s druge strane situaciju. Originalni HAŠK je prestao postojati 1945. Njegov posljedni nasljednik [[ANK Mladost Zagreb]] prestaje 1956. Prema informacijama s web stranice trenutnog HAŠK 1903 (https://hask.hr/povijest/), 1990. je održana obnoviteljska skupština i obnovljen je rad sportskog društva HAŠK. Te informacije se podudaraju s informacijama u knjizi H.A.Š.K. Takav splet okolnosti bi mogao biti sličan kontinuitet kao kod [[Zrinjski Mostar|Zrinjskog]]. Problem nastaje kada obnovljeno društvo želi krenuti s uključivanjem nogometne selekcije u natjecanje. Ovdje je napravljen pravni manevar da se uzme postojeća licenca nekog kluba koji se već natječe u nekoj ligi, a u ovom slučaju to je TPK/Peščenica. Daljnje pravne zavrzlame s Naftašem nećemo spominjati. :::Pravno gledano, TPK je promijenio ime, uzeo boje itd. Teoretsko pitanje: Da li bi ovdje bila drugačija situacija da su u tom trenutku osnovali novi klub HAŠK i krenuli od zadnje lige? Da li bi onda mogli govorili o sljednosti sa starim HAŠK nogometnim klubom? :::Gledano s HAŠK 1903 strane, nebitno je kako su pravno ušli u ligu, da li je to od nule ili koristeći postojeću licencu. Gledano sa strane TPK-a, oni ovom fuzijom nastavljaju svoj kontinuitet. :::Budući da ZNS pripisuje sva stara ostvarenja nogometne selekcije HAŠK-a novom klubu HAŠK 1903, što se može vidjeti na službenim web stranicama saveza, ne bi li u tom slučaju mogli ovdje vidjeti sljednika kao kod Zrinjskog budući da ga krovni savez tako smatra? (uzimam Zrinjski za primjer radi jednostavnosti) [[Suradnik:Borisb7~hrwiki|strongBNF]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Borisb7~hrwiki|razgovor]])</small> 01:00, 12. svibnja 2025. (CEST) ::::{{S|Borisb7~hrwiki}}, Krovni savez je HNS, a ne ZNS. Na [https://semafor.hns.family/klubovi/640/nk-hask-1903/ HNS-ovom Semaforu] nema podataka za datum osnutka kluba HAŠK 1903. Također, potvrđuje li HNS da su HAŠK i HAŠK 1903 isti klubovi? Potvrđuje li isto za obje Concordije? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:07, 12. svibnja 2025. (CEST) :::::{{s|Borisb7~hrwiki}}, ja ne znam je li na web-stranici ZNS-a uopće pregledavaju kakvi podatci se unose, odnosno je li tekstove serviraju sami klubovi. Otišao sam na [https://zns.hr/predstavljanje-klubova?limitstart=0 Predstavljanje klubova] i odabrao drugi klub: [https://zns.hr/predstavljanje-klubova/7295-nk-botinec NK Botinec]. Na web-stranici se tvrdi da je Botinec u sezoni 1983./84. igrao u Trećoj HNL. Te godine nije postojala jedinstvena liga na razini SR Hrvatske, već su postojale četiri lige (v. [[Hrvatska republička nogometna liga]]). Zagrebački klubovi natjecali su se u [[Hrvatska nogometna liga – Sjever 1983./84.|Hrvatskoj nogometnoj ligi – Sjever]] (III. stupanj), a Botincu ni traga, kao ni u [[Regionalna nogometna liga ZO Zagreb 1983./84.|Regionalnoj nogometnoj ligi ZO Zagreb]] (IV. stupanj), ni [[Zagrebačka nogometna zona 1983./84.|Zagrebačkoj nogometnoj zoni]] (V. stupanj). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:24, 12. svibnja 2025. (CEST) ::::::Nakon pregleda svih dostupnih informacija, iako se klub poziva na tradiciju originalnog HAŠK-a osnovanog 1903. godine, formalno-pravni kontinuitet između originalnog HAŠK-a i današnjeg NK HAŠK 1903 nije jasno dokumentiran u dostupnim službenim izvorima (uključujući web stranice HNS-a i ZNS-a). ::::::Originalni HAŠK je ukinut 1945. godine, a današnji klub je obnovljen kroz različite faze, uključujući preuzimanje statusa drugih klubova, kao što je NK Naftaš Ivanić. ::::::Nadobudno sam kontaktirao ZNS i HNS vezano uz status kluba, da vidimo njihovo službeno stajalište, ali zasad nema odgovora. [[Posebno:Doprinosi/92.242.248.104|92.242.248.104]] 10:45, 14. svibnja 2025. (CEST) == Igor Plavšić == Pozdrav! Vidim da si uočio moju stranicu koju sam napravio, te da je predložena za brisanje. Shvaćam da nemam uvjete za glumca niti neku ozbiljniju ulogu, stoga sam maknuo taj dio i ostavio samo informaciju o statiranju i kvizaštvu. Također imam i dvije važeće poveznice i linka koji potkrijepljuju navedene informacije. Rado bi da stranica ostane ako nikom ne smeta. Hvala! [[Suradnik:Ingvar 30|Ingvar 30]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ingvar 30|razgovor]])</small> 09:01, 17. svibnja 2025. (CEST) == RE: Čakovec == Ovo vezano za [[NK Čakovec]] <br> - HNS semafor klubove po ligama nalazi po "posljednjem" ili "trenutnom" nazivu (ili čak za različite klubove ukoliklo je neki klub "naslijedio", "kupio" ili "zamijenio" licencu drugog kluba - prikazuje posljednje) - tako da tu treba biti oprezan (što se tiče kronologije) - ovdje imaš [[Razgovor:NK Marsonia 1909 Slavonski Brod|razgovor za slučaj kluba ''Marsonia 1909'']] - gdje su povezana bar dva različita kluba, a i ovaj "može" stajati zasebno <br> Što se tiče ''Čakovca'' - izgleda da je po članku neka uredno kronologija naziva (koliko sam pratio) * 1920. - ČSK Čakovec (''Čakovečki sportski klub'') * 1945. - Jedinstvo * 1961. - MTČ * 1983. - MTČ-Sloga * 1993. - Čakovec-Patrick * 1993. - (Čakovec) * 1994. - Čakovec-Union * 1996. - Čakovec ....nadalje imamo da je zadnju sezonu kao ''Čakovec'' igrao <br> [[3. HNL – Sjever 2013./14.|2013./14. - 3. HNL Sjever]], a potom promjena imena u ''Archea Čakovec'', te je u sezoni <br> [[4. rang HNL-a 2014./15.|2014./15. - MŽNL Čakovec – Varaždin]] - odustali nakon 7. kola <br> prema poveznici [https://msm.hr/nk-cakovec-dobra-stara-vremena/ msm.hr, ''NK Čakovec: Dobra stara vremena'', od 20. prosinca 2021.] - piše da je postupak za brisanje iz registra udruga za ''NK Archea – Čakovec'' pokrenut 2015. godine s tim da je ''MTČ-Sloga'' u biti bila fuzija ''MTČ-a'' i ''[[NK Sloga Čakovec|"Sloge"]], koja se 1987. opet osamostaljuje nadalje, prema onoj knjigi <br> 100 GODINA NOGOMETA U HRVATSKOJ 1880 - 1980, Zagreb, 1981. <br> za klubove s područja Čakovec - Nogometni savez Međimurja (str. 84-85) stoji * ''MTČ'', NK - 1961. (''Čakovački'' ŠK - 1920., ''Jedinstvo'' NK - 1945.) dok za ove ugašene, među ostalim navodi: * CSISK - Čakovečki omladinski SK - 1910. (iako po ovoj kratici bi naziv mogao biti i na mađarskom jeziku) * ''Građanski'', SK - 1910. (''Građanski'' ŠK - 1932.) knjiga Nebojša Jakovljević i dr.: Fudbalska takmičenja južnih Slovena 1873-1974, Subotica, 2018., {{ISBN|978-86-87893-40-5}}, str. 22-24, <br> za 1910. godinu navodi ''Čakovečki OŠK'' Pozdrav, <br> [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 09:07, 19. svibnja 2025. (CEST) P.S. <br> ''[[Nogometni leksikon]]'' je izdan 2004. godine, te sve ove natuknice [https://nogomet.lzmk.hr/Projekt na njegovoj web-stranici] su preuzete iz knjige, odnosno po tada dostupnim izvorima i tumačenjima <br> [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 09:10, 19. svibnja 2025. (CEST) :{{s|Cybermb}}, evo uočio sam još jednu nekonzistetnost. 1987. se Sloga osamostalila, no prema [https://nogomet.lzmk.hr/clanak/cakovec-nk Nogometnom leksikonu MTČ – Sloga djeluje pod tim nazivom do 1993.] Pokušat ću uz ove izvore koje smo naveli sastaviti nekakav smislen tekst u članku [[NK Čakovec]]. Javim ako uočim još kakve probleme, a za ovu Archaeju, odnosno gašenja NK Čakovec svakako treba dodatno istražiti. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:51, 19. svibnja 2025. (CEST) ::Evo tražim malo po ljestvicama što imamo na wikipediji (nažalost nekompletno) ::* 1986./87. - MTČ-Sloga - [[III. regionalna nogometna liga Varaždin 1986./87.|III. regionalna nogometna liga Varaždin]] - 5. mjesto ::* 1988./89. - MTČ - [[II. Hrvatska nogometna liga – Sjever 1988./89.|II. Hrvatska nogometna liga – Sjever]] - 5. mjesto ::* 1989./90. - MTČ - [[Hrvatska nogometna liga – Sjever 1989./90.|Hrvatska nogometna liga – Sjever]] - 13. mjesto ::* 1990./91. - MTČ - [[Hrvatska nogometna liga – Sjever 1990./91.|Hrvatska nogometna liga – Sjever]] - 12. mjesto ::* 1990./91. - Sloga - [[Nogometna liga Zajednice općina Varaždin 1990./91.|Nogometna liga Zajednice općina Varaždin]] - 1. mjesto ::* 1992 - ČSK Patrick - [[3. HNL – Sjever – Skupina A 1992.|3. HNL – Sjever – Skupina A]] - 5. mjesto ::* 1992./93. - Čakovec - [[2. HNL 1992./93.|2. HNL - sjever]] - 15. mjesto ::...nemamo komplete podatke, ali očito je ''Sloga'' postojala u tom periodu ::tipa za 1987./88., ''MTČ'' bi trebao biti u ''Regionalnoj ligi Zagreb - Sjever'' ::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 15:23, 19. svibnja 2025. (CEST) :::Vidi ovo (taman ''googlao'') - ''[[NK Sloga Čakovec|Sloga]]'' ima web-stranicu i na [https://www.nssloga-cakovec.hr/povijest-kluba/ njoj opisanu povijest] - po ovome je klub obnovljen/nanovo osnovan 1987. kao ''ONK "Sloga"'', dok ''MTČ-Sloga'' se preimenuje u ''Čakovec'' (ali u svim onim ljestvicama što sam pronalazio stoji ''MTČ Čakovec'' - je li možda u tom slučaju ''MTČ'' kao ''sponzorsko'' ime?) :::1987. godine je otvoren ''[[Stadion SRC Mladost]]'' :::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 15:35, 19. svibnja 2025. (CEST) :::Ok, {{s|Cybermb}}, bitno je da možemo dokazati da je Nogometni leksikon u krivu. U članku [[NK Čakovec]] navedemo da se klub u sezoni X natjecao pod imenom Y, a za izvor stavimo izvore koje koristimo u člancima o sezonama. Ja ću s radom na članku nastaviti kasnije, tako da slobodno radi na njemu. Od povijesti do 1940. mislim da nisam jedino dodao onaj izvor s Povijesti sporta te onog međimurskog muzeja (vidio sam da ima još članaka o klubu na njihovoj web-stranici). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 15:36, 19. svibnja 2025. (CEST) ::::Budem kasnije tijekom dana proučio ovo za povijest Sloge. Na brzinu sam uočio "Službeno 1931. godine organiziran je „Seljački športski klub“ koji je 22. i 29. ožujka 1931. godine odigrao dvije kvalifikacijske utakmice za prijam u Jugoslavenski nogometni savez protiv ČSK-a iz Čakovca". Bilo bi lijepo to ubaciti u članak da se dodatno istakne veza između Sloge i Čakovca. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 15:38, 19. svibnja 2025. (CEST) :::::{{s|Ame71}}, I'll likely forget to ask you later, so I'm writing this here. Please change ČSK to ČŠK in prvenstvo Ljubljanskog nogometnog podsaveza articles. Multiple Croatian sources confirmed it's called ČŠK. ČSK is possibly an error/Slovenian version of writing the club name (for some unknown reason they abbreviate Športni klub as SK, which you may have encountered in Slovenian language sources). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 15:41, 19. svibnja 2025. (CEST) ::::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]], moguće je da je MTČ sponzorsko ime. Vjerojatno je u pitanju [[Međimurska trikotaža Čakovec]]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:56, 20. svibnja 2025. (CEST) :::::::Gledam sada sezone 20. stoljeća preko Što vodi ovamo. Upalo mi je u oko [[3. ŽNL Međimurska]]. Trebalo bi to pregledati. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 02:26, 20. svibnja 2025. (CEST) ::::::::[https://semafor.hns.family/klubovi/107875/ns-medjimurje-cakovec/?cid=52236170 Osnovan 2016.] Mislim da bi trebalo maknuti poveznice na NK Čakovec za te sezone nakon 2014./15. Što ti misliš? Dovršio sam [[NK Čakovec]]. Slobodno nešto dodaj ako misliš da nedostaje. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 02:58, 20. svibnja 2025. (CEST) :::::::::Ovo za ''NŠ Međimurje-Čakovec'' :::::::::izgleda da je ovo osnovano 2009. kao zajednička noogmetna škola i ''[[NK Čakovec|Čakovca]]'' i ''[[NK Međimurje Čakovec|Međimurja]]'', očito kasnije dodali i seniore :::::::::[https://www.sportilus.com/klubovi/nogometni-klub-ns-medimurje-cakovec/ sportilus.com, ''NOGOMETNI KLUB NŠ MEĐIMURJE-ČAKOVEC''] :::::::::[https://www.fininfo.hr/Poduzece/Pregled/nk-ns-medimurje-cakovec/Detaljno/608394 fininfo.hr, NK NŠ "MEĐIMURJE-ČAKOVEC"], - osnovan (upisan) 2009., te poslije brisan :::::::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 18:07, 20. svibnja 2025. (CEST) ::::::::::{{s|Cybermb}}, da promijenimo onda poveznice tako da vode na NŠ Međimurje Čakovec? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 18:10, 20. svibnja 2025. (CEST) :::::::::::Može....ja sam vjerojatno stavljao i poveznicu i na ''Međimurje'' i na ''Čakovec'' u tablicama gdje su se pojavljivali ''NŠ Međomurje-Čakovec'' :::::::::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 07:35, 21. svibnja 2025. (CEST) Dodat ću točke iza godine popisa, hvala na primjedbi. [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 21:51, 20. svibnja 2025. (CEST) :{{s|Marco Mitrovich}}, podsjećam na te točke. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:56, 21. svibnja 2025. (CEST) :: od kako si mi rekao sve nove stranice imaju točke, ako misliš na starije bit će urađeno i to kad kompletiram leskovačka sela. bez brige. :) [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 15:07, 21. svibnja 2025. (CEST) == Parametar == Kad uhvatiš priliku, vidi zašto ne radi parametar "izbornik" u infookviru [[Predložak:Infookvir košarkaš|"Košarkaš"]] (vidio si kod [[Tomislav Mijatović|Mijatovića]]: popunjen, a ne prikazuje ga na ekranu). [[Suradnik:KWiki|KWiki]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:KWiki|razgovor]])</small> 13:40, 21. svibnja 2025. (CEST) :[[Suradnik:KWiki|KWiki]], parametar se ne prikazuje jer ne postoji. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:47, 21. svibnja 2025. (CEST) ::Joj, dobro si. Ostao mi iz onog prvog okvira kad sam zamijenio, a nisam ni shvatio. :-) Hvala ti. [[Suradnik:KWiki|KWiki]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:KWiki|razgovor]])</small> 14:00, 21. svibnja 2025. (CEST) == Stranica Eko Eko == Imam pitanje za stranicu [[Eko Eko]]. Jer je u-redu da stranicu cijelo uređujem da prati kriterije, i onda da se ne briše? [[Suradnik:WikiHelper3906|WikiHelper3906]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:WikiHelper3906|razgovor]])</small> 19:57, 21. svibnja 2025. (CEST) :@[[Suradnik:WikiHelper3906|WikiHelper3906]], evo ja ću odgovoriti da ne izgleda kao da je Croxyz sam u tome. Članak je prekratak, gramatički nepravilan toliko da moram pitati na kojem ste stupnju poznavanja hrvatskog jezika, a za neko veće proširenje trebalo bi naći dobre sekundarne reference (izvore). Pohvaljujem trud, ali za pisanje nečega što bi moglo ostati u Wikipediji netko bi od nas sada morao dosta na njemu raditi (protiv svoje volje). [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 21:16, 21. svibnja 2025. (CEST) ::Pa znači da mogu urediti stranicu da se ne obrisa? [[Suradnik:WikiHelper3906|WikiHelper3906]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:WikiHelper3906|razgovor]])</small> 10:27, 22. svibnja 2025. (CEST) :::@[[Suradnik:WikiHelper3906|WikiHelper3906]] Da, u ovom nacrtu članka dok ne bude spreman za objavljivanje: [[Nacrt:Eko Eko]] [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 12:36, 22. svibnja 2025. (CEST) ::::Koliko imam vremena za to? [[Suradnik:WikiHelper3906|WikiHelper3906]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:WikiHelper3906|razgovor]])</small> 15:10, 26. svibnja 2025. (CEST) :::::Dva mjeseca. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 16:00, 26. svibnja 2025. (CEST) ::::::👍👍👍 [[Suradnik:WikiHelper3906|WikiHelper3906]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:WikiHelper3906|razgovor]])</small> 16:57, 26. svibnja 2025. (CEST) ::::::Kao u koj datum? Format je DD/MM/GGGG. [[Suradnik:WikiHelper3906|WikiHelper3906]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:WikiHelper3906|razgovor]])</small> 16:57, 26. svibnja 2025. (CEST) :::::::Molim? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 17:21, 26. svibnja 2025. (CEST) ::::::::Ja želim rok uređivanja stranice [[Nacrt:Eko Eko|Eka Eka]]. [[Suradnik:WikiHelper3906|WikiHelper3906]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:WikiHelper3906|razgovor]])</small> 19:50, 26. svibnja 2025. (CEST) == War championships == I'm planning to create some pages about the war championships during occupation of Yugoslavia. I'm beginning with the Styrian league 1941-42 with Rapid Maribor and SK Celje. Have I to take the name in German (Gauliga Steiermark) or in Croatian (Štajerska okružna liga) ? and what about the Category? <nowiki>[[Kategorija:Nogometna natjecanja u Sloveniji za vrijeme okupacije]]</nowiki> should be good? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 09:58, 22. svibnja 2025. (CEST) :{{s|Ame71}}, honestly I don't know about the title. In Croatian we use Bundesliga, so maybe you should stick to Gauliga. Also, I have no idea how to translate [[:en:Gau (territory)]], so maybe it would be the best if you chose to call it Gauliga Steiermark. You might want to call it [[:Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja po sezonama (1941. – 1945.)]], after [[:Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja po sezonama (1941. – 1945.)]] – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:43, 22. svibnja 2025. (CEST) == Bosanskohercegovački nogometni superkup == Vezano za ovo [[Bosanskohercegovački nogometni superkup]] - problem je što nijedan od ovih superkupova (od 1997. do 2001.) nije igran za "cijelo" područje BiH Kao što znamo, za vrijeme rata i u poraću su bila odvojena prvenstva i kupovi za Herceg-Bosnu, Republiku Srpsku i bošnjački dio (najčešće pod nazivom ''NS BiH'' - te uglavnom priznat od UEFA-e. <br> možeš vidjeti na [[Premijer liga Bosne i Hercegovine (nogomet)]] (prvenstva od 1993. do 2001.) i [[Nogometni kup Bosne i Hercegovine]], [[Nogometni kup Federacije BiH]] <br> 1998. i 2000. su igrana doigravanja za prvaka i pobjednika kupa između predstavnika ''Herceg-Bosne'' i ''NS BiH'' (1999. nije iz nekog razloga - problem sa ''Veležom'' i još neke stvari - tipa stadioni na koima će se igrati i sl.), a za sezonu 2000./01. i 2001./02. je igrana zajednička liga za ''hrvatske'' (ex Herceg-Bosna) i ''bošnjačke'' (NS BiH) klubove i tad se naziva ''Premijer liga'' Sad možemo i po sezonama: <br> 1997. <br> igrano za područje ''NS BiH'' (bošnjački klubovi) <br> ''Čelik'' - prvak lige [https://en.wikipedia.org/wiki/1996%E2%80%9397_First_League_of_Bosnia_and_Herzegovina en wiki], [https://www.rsssf.org/tablesb/bih97.html rsssf], [https://it.wikipedia.org/wiki/Prva_liga_NS_BiH_1996-1997 it.wiki] <br> ''Sarajevo'' - pobjednik kupa ''NS BiH'' [https://it.wikipedia.org/wiki/Kup_NS_BiH_1996-1997 it wiki], [https://en.wikipedia.org/wiki/1996%E2%80%9397_Bosnia_and_Herzegovina_Football_Cup en wiki] 1998. <br> možemo staviti kao ''Federaciju'' - igrano nakon doigravanja klubova iz Herceg-Bosne i NS BiH <br> ''Željezničar'' - prvak doigravanja ([[Doigravanje za prvaka Federacije BiH u nogometu 1998.|za prvaka Federacije ili BiH bez RS klubova]] - u ligi NS BiH su bili četvrti (''Bosna Visoko'' - prvak) - [https://it.wikipedia.org/wiki/Prva_liga_NS_BiH_1997-1998 it wiki] [https://en.wikipedia.org/wiki/1997%E2%80%9398_First_League_of_Bosnia_and_Herzegovina en wiki], [https://www.rsssf.org/tablesb/bih98.html rsssf] <br> ''Sarajevo'' - pobjednik i ''doigravanja za Kup (F) BIH'' (u proncipu utakmica protiv ''Orašja'' (osvajač [[Nogometni kup Herceg-Bosne|kupa Herceg Bosne]]) i prethodno osvajač kupa NS BiH (protiv ''Slobode Tuzla'') - [https://it.wikipedia.org/wiki/Kup_NS_BiH_1997-1998 it wiki], [https://en.wikipedia.org/wiki/1997%E2%80%9398_Bosnia_and_Herzegovina_Football_Cup en wiki] [https://www.rsssf.org/tablesb/bihcup98.html rsssf - kup] 1999. <br> ovo je opet igrano samo za ''bošnjačke'' klubove - otkazana doigravanja između HB i NS BiH klubova <br> ''Sarajevo'' - prvak [[Premijer liga NS BiH 1998./99.|Premijer lige NS BiH]] - ali negdje sam nalazio da se ovo nazivalo i ''Prva A liga'' <br> ''Bosna Visoko'' - pobjednik kupa NS BiH (protiv ''Sarajeva'') - [https://it.wikipedia.org/wiki/Kup_NS_BiH_1998-1999 it wiki], [https://en.wikipedia.org/wiki/1998%E2%80%9399_Bosnia_and_Herzegovina_Football_Cup en wiki], [https://www.rsssf.org/tablesb/bih99.html rsssf] 2000. <br> možemo staviti kao ''Federaciju'' - igrano nakon doigravanja klubova iz Herceg-Bosne i NS BiH <br> ''Brotnjo'' - prvak [[Doigravanje za prvaka Federacije BiH u nogometu 2000.|Doigravanja za prvaka]] (u [[Prva nogometna liga Herceg-Bosne 1999./00.|prvoj ligi HB]] je ''Brotnjo'' bio 2., a prvak ''Posušje''); (prvak [[Premijer liga NS BiH 1999./2000.|Premiejr lige NS BiH]] je bio ''Jedinstvo Bihać'' <br> ''Željezničar'' - pobjednik kupa - Kup NS BiH je igran do četvrtzavršnice - polufinalisti u doigravanje, Kup HB - pobjednik ''Orašje'' (finalisti u doigravanje) - [https://it.wikipedia.org/wiki/Kup_NS_BiH_1999-2000 it wiki], [https://en.wikipedia.org/wiki/1999%E2%80%932000_Bosnia_and_Herzegovina_Football_Cup en wiki] [https://www.rsssf.org/tablesb/bihcup00.html rsssf kup] 2001. <br> nije igrano - ''Željezničar'' ''"dupla kruna"'' <br> ovo se može smtrati za "cijelu" Bosnu i Hercegovinu, ali: <br> [[Nogometna Premijer liga Federacije BiH 2000./01.|Premijer liga]] - igrali ''hrvatski'' i ''Bošnjački'' klubovi Kup BiH - počeo kao kup sa ''hrvatskim'' i ''bošnjačkim'' klubovima (kao ''Federacija''), no nakon odigrane osmine završnice, postignut je dogovor sa FSRS - te su 4 polufinalista ''[[Nogometni kup Republike Srpske|Kupa RS]]'' naknadno ušla u natjecanje - [https://it.wikipedia.org/wiki/Kup_Bosne_i_Hercegovine_2000-2001 it wiki], [https://en.wikipedia.org/wiki/2000%E2%80%9301_Bosnia_and_Herzegovina_Football_Cup en wiki], [https://www.rsssf.org/tablesb/bihcup01.html rsssf - kup] <br> Nadam se da sam malo ''"pojasnio"'', samo bi trebalo ''nekako'' navesti na što se odnose <br> [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 16:25, 22. svibnja 2025. (CEST) :{{s|Cybermb}}, a da probamo sve to navesti u obliku tablice slične onoj u članku [[Prvenstvo Republike Srpske Krajine u nogometu]]? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 20:01, 22. svibnja 2025. (CEST) Pa svakako navesti u tablici s tim da bih ja išao nekako ovako: {| class="wikitable" !Godina !!Područje !!Datum !!Mjesto odigravanja, stadion !!Pobjednik !!Rezutat !!Drugoplasirani !!napomene |- |1997. ||NS BiH || || |[[FK Sarajevo|Sarajevo]] ||2:0, 1:3 <small> ([[Pravilo gola u gostima|g]]) </small> ||[[NK Čelik Zenica|Čelik]] |<small> ''"Čelik"'' - prvak Prve lige NS BiH <br> ''"Sarajevo"'' - pobjednik [[Kup NS BiH (1994. – 2000.)|Kupa NS BiH]] |- |} (naravno ako možemo naći datume i stadione - bilo bi super - ovako moje mišljenje ili "što bih ubacio") [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 07:45, 23. svibnja 2025. (CEST) :{{s|Cybermb}}, sviđa mi se tvoja ideja s tablicom. Pokušat ću pronaći datume i mjesta održavanja po internetu. Zanimljivo je da RSSSF ta izdanja superkupa svrštava pod bošnjačka natjecanja ([https://www.rsssf.org/tablesb/bihcuphist.html Muslim Part, Cup and Super Cup]). Naravno, [[HNK Brotnjo Čitluk|Brotnjo]] je sudjelovalo 2000. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 18:29, 23. svibnja 2025. (CEST) ::{{s|Cybermb}}, srećom pa imamo [[Suradnik:Croxyz/Izvori]] ::1997. igrano 30. srpnja na [[Stadion Bilino polje]] (Zenica) i 2. kolovoza na [[Stadion Koševo]] (Sarajevo). ::Izvor: [https://www.bordovremeplov.ba/Sezona/utakmice?id=1998&takmicenjeId=14 Bordo vremeplov] ::1998. igrano 25. studenog na [[Stadion Grbavica]] (Sarajevo) ::Izvor: [https://www.bordovremeplov.ba/Sezona/utakmice?id=1999&takmicenjeId=14 Bordo vremeplov] ::1999. igrano 25. studenog (isti datum kao iznad) na [[Stadion Koševo]] (Sarajevo) ::Izvor: [https://www.bordovremeplov.ba/Sezona/utakmice?id=2000&takmicenjeId=14 Bordo vremeplov] ::Za te tri utakmice iznad nisam uopće pregledavao drugdje jer je FK Sarajevo sudjelovalo sva tri puta. ::Niti jedan od naših triju izvora za Željezničar ne pokriva period nakon raspada Jugoslavije tako da sam to morao drugdje pronaći. ::[https://www.rsssf.org/tablesb/bih00.html RSSSF] ima strijelce i datum druge utakmice, no nema stadion. Brotnjo je navedeno kao "Brontjo Citluk". ::Transfermarkt ima datume i stadione. [https://www.transfermarkt.com/superkup-bih/startseite/pokalwettbewerb/BHSC?saison_id=1996 Kod njih su stadioni za 1997. obrnuti]. Sve ostale informacije poklapaju se s Bordo vremeplovom. Što se tiče za [https://www.transfermarkt.com/superkup-bih/startseite/pokalwettbewerb/BHSC?saison_id=1999 2000. godinu], kod njih piše da je igrano 2001. Prva utakmica igrana je na Stadion Bare (stadion [[HNK Brotnjo Čitluk]]) 10. ožujka 2001., a uzvratna 14. ožujka na [[Stadion Grbavica]]. ::To je to što se tiče naših klasičnih izvora. Naravno, postoje i novinski članci, ali njih nisam gledao. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:02, 23. svibnja 2025. (CEST) :::Također, možda bi se mogao navesti Superkup između RSK i RS 1994. koji je naveden u [[Prvenstvo Republike Srpske Krajine u nogometu#Kup]], no naravno to nije superkup između dvije bosanskohercegovačke momčadi. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:09, 23. svibnja 2025. (CEST) ::::{{s|Cybermb}}, što ćemo na kraju s člankom o superkupu? Pitam jer sutra izlazi iz popisa neophođenih izmjena pa se bojim da ćemo zaboraviti na taj članak. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:37, 26. svibnja 2025. (CEST) :::::Pa da ga ti urediš prema ovome što smo imali u Razgovoru ili? :::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 08:24, 26. svibnja 2025. (CEST) ::::::{{s|Cybermb}}, evo radim sada na članku [[Nogometni superkup Bosne i Hercegovine]] (preimenovan po uzoru na [[Nogometni kup Bosne i Hercegovine]]). Imaš li prijedlog za naziv natjecanja 1998. između Sarajeva i Orašja. Doigravanje za kup FBiH nekako nezodno zvuči. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:29, 26. svibnja 2025. (CEST) :::::::Da samo stavim osvajač [[Nogometni kup Federacije BiH|Nogometnog kupa Federacije BiH]]? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:38, 26. svibnja 2025. (CEST) ::::::::Također treba li navoditi 2001. budući da te sezone nije igran superkup? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:39, 26. svibnja 2025. (CEST) :::::::::Dovršio sam članak. Jedino nisam navodio stadione i datume jer nam za njih treba još izvora. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:06, 26. svibnja 2025. (CEST) ::::::::::Možda bi se dalo kopati po [https://www.glassrpske.com/arhiva Glasu Srpske]? Taj izvor nije bio dio [[Suradnik:Croxyz/Izvori]] kada je nastao članak [[Prvenstvo Republike Srpske Krajine u nogometu]]. Pokušao sam pronaći superkup između RS i RSK 1994., no našao sam [https://arhiva.glassrpske.com/novine/1994/08/GlasSrpske19940801.pdf završni turnir sezone 1993./94.] Uspio sam pronaći i rezultate jednog kola ličke grupe [https://arhiva.glassrpske.com/novine/1994/05/GlasSrpske19940509.pdf te sezone]. Budem pokušao pronaći tablice za tu sezonu tako da je možemo stvoriti. Možda uspijem pronaći i tablice za 1992., odnosno 1994./95. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:33, 26. svibnja 2025. (CEST) :::::::::::[https://arhiva.glassrpske.com/novine/1994/05/GlasSrpske19940511.pdf Evo] i jednog kola grupe Banije i Kordun 1993./94. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:36, 26. svibnja 2025. (CEST) ::::::::::::[https://arhiva.glassrpske.com/novine/1994/05/GlasSrpske19940525.pdf Jedno kolo] lige Zapadne Slavonije. [https://arhiva.glassrpske.com/novine/1994/06/GlasSrpske19940603.pdf Spomen kupa RSK] i [https://arhiva.glassrpske.com/novine/1994/06/GlasSrpske1994060405.pdf ovdje]. U lipanjskim brojevima nije bilo informacija. Pogledat ću kasnije za ranije mjesece, – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 15:03, 26. svibnja 2025. (CEST) vezano za superkup, na stranici [[Hrvatski nogometni superkup]] nismo navodili kad je netko osvojio ''dvostruku krunu'' (nego smo jednostavno ''"nije igrano"'', ali prilično sam siguran da je ''"Hajduk"'' proglašen za pobjednika Superkupa 1995. (za ovo što je ''"Dinamo" / "Croatia"'' osvajao ''dvostruke'' stvarno nisam gledao), ali [https://en.wikipedia.org/wiki/Croatian_Football_Super_Cup en.wiki], [https://www.rsssf.org/tablesk/kroasupcuphist.html RSSSF] <br> Stvarno ti imam staviti ona prvenstva RSK (i "sljednika", do sezone 1997./98.), ali nikako stići (kao što sam ti negdje ranije pisao) <br> [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 14:48, 26. svibnja 2025. (CEST) :{{s|Cybermb}}, imaš li prvenstva RSK do Oluje? Ako da, onda neću trošiti vrijeme na pronalaženje podataka. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 15:04, 26. svibnja 2025. (CEST) ::Moram vidjeti..... ::ima dosta u knjizi o nogometu u Baranji ::Boro Borivoj Novaković, "50 godina nogometa u Baranji (1947/48-1996/97)", Beli Manastir, 2005., ISBN 953-6505-84-3 ::...samo je moram naći...na nekom ''hardu'' mi je ::i onda to ukucati...mislim da imam još ::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 15:58, 26. svibnja 2025. (CEST) :::{{s|Cybermb}}, dok čekam za superkup, naletio sam na moguću grešku u članku o jednom drugu kupu: [[Kup Zagrebačkog nogometnog saveza|Kupu ZNS-a]]. Prema [https://web.archive.org/web/20160403112150/http://www.nk-maksimir.hr/prosle_sezone/utakmice_rezultati1970-71.htm arhiviranoj web-stranici NK Maksimira] u sezoni 1970./71. postojao je Kup ZNS-a. Maksimir se nije natjecao u kupu [https://web.archive.org/web/20160422094143/http://nk-maksimir.hr/prosle_sezone/utakmice_rezultati1969-70.htm 1969./70.], a u sezoni [https://web.archive.org/web/20160422050326/http://nk-maksimir.hr/prosle_sezone/utakmice_rezultati1968-69.htm 1968./69.] Maksimir je ispao u 2. kolu Kupa maršala Tita (vidiš možda bih mogao dodati utakmice Maksimira u člancima o Kupu maršala Tita, a i za druge klubove, ako imamo izvore na [[Suradnik:Croxyz/Izvori]]). Ono što želim reći je da članak [[Kup Zagrebačkog nogometnog saveza]] sadrži osvajače od 1974. U [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kup_Zagreba%C4%8Dkog_nogometnog_saveza&diff=prev&oldid=4942785 ovoj izmjeni si dodao osvajače iz SFRJ]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 18:51, 28. svibnja 2025. (CEST) ::::[https://web.archive.org/web/20160403112137/http://www.nk-maksimir.hr/prosle_sezone/utakmice_rezultati1957-58.htm Javlja se od 1958.] – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:41, 28. svibnja 2025. (CEST) :::::U međuvremenu sam dodao sve sezone NK Maksimira u Kupu maršala Tita. Bile su dvije nelogičnosti. Maksimir je nekako dvaput igrao u kvalifikacijama za [[Kup maršala Tita 1962./63.]], a za sezonu [https://web.archive.org/web/20160403051603/http://www.nk-maksimir.hr/prosle_sezone/utakmice_rezultati1965-66.htm 1965./66. jedino je navedeno 4. kolo kvalifikacija], no ne vjerujem da je to Kup maršala Tita jer nedostaju ranija kola, a 4. kolo bi nekim čudom trebalo biti igrano na isti dan kada je četvrtfinale kupa sudeći po infookviru članka [[Kup maršala Tita 1965./66.]]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 20:45, 28. svibnja 2025. (CEST) ::::::{{s|Cybermb}}, podsjećam te ovdje na superkup i ine stvari. Molim te pogledaj [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Mario_Kova%C4%8Devi%C4%87&diff=prev&oldid=7179054 ovu] i [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Mario_Kova%C4%8Devi%C4%87&diff=prev&oldid=7226098 trenutnu verziju ovog članka]. Ja sam šokiran kako nitko od novinara mnogobrojnih medija, ne samo nacionalnih, već i lokalnih nije u stanju odraditi ovaj jednostavni fact-checking. Trebalo mi je 2 sata da popravim članak. Za Kovačevića ti pišem čisto informativno kao podsjetnik da se ne smije vjerovati medijima (a i možda Kovačevića jer tvrdi da je osvojio [https://web.archive.org/web/20200807213917/https://nk-polet-smnm.hr/index.php/klub/novosti/1390-intervju nekakvu četvrtoligašku titulu] sa Strmcom iako to ne navode naši članci [[4. HNL – Središte B 2008./09.]], [[4. HNL 2009./10.#Središte B]] i [[4. HNL 2010./11.#Središte B]]). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 15:12, 4. lipnja 2025. (CEST) :::::::Što se tiče [[Kup Zagrebačkog nogometnog saveza|Kupa Zagrebačkog nogometnog saveza]] - ovi pobjednici od 1974. pa na dalje su preuzeti iz knjige :::::::Kerhin Ico, Rede Miroslav: Platinasti jubilej Zagrebačkog nogometnog saveza : 1919 - 1994, Zagreb, 1995. (str. 227) :::::::ali, sasvim moguće je da se Kup igrao i ranije, taj dio nisam proučavao. :::::::Za Kup Maršala Tita - su svakako bile "kvalifikacije", koje su se "odrađivale" preko regionalnih kupova (općinski / područni / regoionalni / repubički) kupovi, te je moguće da su pojedine "faze" (nazovimo kvalifikacija" za kup maršala Tita/Jugoslavije) nosile i različite nazive po "područjima" - s tim da tipa "područni kup" nije odigran do finala, nego kao "polufinalisti" idu u "regionalni kup" i sl.). <br> :::::::Također je moguće da su istovremeneo igrana i dva kupa - primjerice za 1950.e i 1960.-e sam u monografijama kluboba s područja Dalmacije nalazio u istoj sezoni da igraju i ''Kup Splitskog nogometnog podsaveza'' i ''Jugokup za područje Dalmacije''. Ovo bi trebalo negdje proučiti, ali ne znam odakle. :::::::Možeš nešto vidjeti iz članka [[Kup Nogometnog saveza Općine Split]], kojeg sam stvorio, ali koji ima nepotpune podatke. :::::::Ovo za Kovačevića i Strmec stvarno ne znam, ali iz iskustva znamo da većini naših portala i novinara se ne može baš vjerovati. :::::::ovo za [[Nogometni superkup Bosne i Hercegovine]] - komotno ti radi :::::::1998. ovo ''Sarajevo'' vs ''Orašje'' staviti kao ''Kup Federacije BiH'' (ali da NS/FS BiH'' i UEFA ovo priznaju kao "službenu" titulu pobjednika Kupa BiH) :::::::Kao što sam prije napisao, ja sam ova dva izdanja "doigravanja" (1998. i 2000.) stavio u članak [[Nogometni kup Federacije BiH]] :::::::Dok od sezone 2000./01. na dalje pod [[Nogometni kup Bosne i Hercegovine]] :::::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 07:57, 5. lipnja 2025. (CEST) ::::::::{{s|Cybermb}}, iz nekog razloga danas ne dobivam obavijesti o porukama na svojoj SZR tako da me pingaj, ako mi budeš odgovarao. Ne znam jesi li viđao poruke na Ame71-ovoj SZR oko [[NK Posavina Zagreb]]. Trebalo bi provjeriti (vrlo vjerojatno piše u 100 GODINA NOGOMETA U HRVATSKOJ 1880 - 1980, Zagreb, 1981.) jesu li se Chromos (stari naziv Posavine) i [[NK Mesarski Zagreb|Mesarski]] 1960. spojili u Mesokrom ili Meskrom. Bi li mogao ispisati cijelu natuknicu za Chromos (nemoj tražiti pod Posavina jer se to ime koristi od 1996./97.)? Sjećam se iz članaka o sezonama Kupu maršala Tita da je taj cijeli sustav kvalifikacija poprilično kompliciran (čak se sjećam da su se spominjali i neki švicarski i njemački sudionici, ako ne iz drugih zemalja, koji su igrali proitv klubova iz SFRJ) tako da je svašta moguće. Vidio sam tako na web-stranici NK Maksimira da su se paralelno natjecali u više kupova tijekom sezone (baš kao ovi dalmatinski klubovi koje navodiš) tako da je sasvim smisleno da se nešto iskrivilo pri digitalizaciji rezultata. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 15:26, 5. lipnja 2025. (CEST) == Makedonci u Srbiji == Nije trebalo da uklanjaš referenciran sadržaj, mogao si prvo na szr da pitaš. Sto se tiče patrijarha odakle izvor da su u 17. stolječu živjeli Srbi u Makedoniji i da je on Srbin. To što je bio patrijarh ne znači da je bio Srbin, naročito ne u srednjem vijeku. [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 22:49, 22. svibnja 2025. (CEST) Što se tiče prvoga, znači da su se selili u Srbiju jer nisu htijeli da žive direktno pod Turcima, ne razumijem šta tu nije jasno? Izvori da je Maksim bio Srbin ne postoje, on je Slaven iz Makedonije, a oni su preci današnjih Makedonaca. [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 22:54, 22. svibnja 2025. (CEST) I koji je pridev od države Srbije na hrvatskom jeziku prema pravopisu? [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 22:59, 22. svibnja 2025. (CEST) :{{s|Marco Mitrovich}}, u hrvatskom postoje dva pridjeva: srpski i srbijanski. Potonji se najčešće koristi kako bi se naglasio da se nešto odnosi na državu (Srbiju), a ne narod (Srbe). Npr. srbijanska reprezentacija, srbijansko veleposlanstvo, srbijanski Mađari i sl. U članku sam izmijenio srbijanski u srpski jer mi nekako nije imalo smisla da koristiš oba pridjeva u sekciji. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 22:21, 23. svibnja 2025. (CEST) ::znam za to, samo si mi to mogao odmah kazat, što se mene tiče ima smisla što govoriš, neka bude samo jedna varijanta. [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 22:36, 23. svibnja 2025. (CEST) == Vlatka Planina == Pozdrav! Vidim da je stranica predložena za brisanje. Zanima me zašto, i kako to ispraviti? Hvala! [[Suradnik:Vlatkaplanina|Vlatkaplanina]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Vlatkaplanina|razgovor]])</small> 18:10, 24. svibnja 2025. (CEST) :{{s|Hijerovit}} je u međuvremenu to dobro objasnio na [[Wikipedija:Rasprava_o_brisanju/Rasprave/Svibanj_2025.#Vlatka_Planina]]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:23, 24. svibnja 2025. (CEST) == HNL 2024./25. == Hvala na info oko HNL-a. Dopunio sam sve, no onda vidio da si je netko dao truda na engleskoj Wikici pa samo prenio. Ipak možda je i poanta u tome da čovjek prvo vjeruje u vlastiti rad. [[Suradnik:M3zzz00|m3zzz00]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:M3zzz00|razgovor]])</small> 22:17, 25. svibnja 2025. (CEST) :{{S|M3zzz00}}, ok. Malo mi je bilo čudno kako najveća pobjeda nije ujedno i najefikasnija utakmica pa sam išao provjeriti. Ostatak članka nisam gledao. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 22:19, 25. svibnja 2025. (CEST) == Upit == https://zns.hr/soccer/tournaments/90472539-kupzns-a-seniori2425 [[Kup Nogometnog saveza Zagrebačke županije]] Bilo bi dobro kreirati, dodatno za razlikovanje od donjeg članka. [[Suradnik:Loptač01|Loptač01]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Loptač01|razgovor]])</small> 03:59, 28. svibnja 2025. (CEST) :{{s|Loptač01}}, linkao si aktualnu sezonu [[Kup Zagrebačkog nogometnog saveza|Kupa Zagrebačkog nogometnog saveza]]. Slobodno stvori članak, ja bih trebao dovršiti članak [[Dejan Ljubičić]]. Možeš stvoriti i preostale nedavne sezone. Trebale bi sve biti dostupne na HNS Semaforu. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:44, 28. svibnja 2025. (CEST) ::Ok, ipak fali članak "''Nogometni savez Zgrebačke županije"'' [[Suradnik:Loptač01|Loptač01]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Loptač01|razgovor]])</small> 17:47, 28. svibnja 2025. (CEST) :::{{s|Loptač01}}, i to možeš stvoriti. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 18:30, 28. svibnja 2025. (CEST) ::::nije lako naći izvore, niti sam blizu zageba, ali kad se napiše svakako ću lektorirati [[Suradnik:Loptač01|Loptač01]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Loptač01|razgovor]])</small> 20:12, 28. svibnja 2025. (CEST) :::::bilo bi korisno svakoj nižoj ligi dodati poveznicu županijskog kupa, i obrnuto;na članku hr kup dodati odlomak sa svim žns/kupovima (teško mi je pobrojati sam); molim i pregled mojih uređivanja o razlici premijer/1. zagrebačke žnl, potvrđeno po sofaskoru; ako ne vidim koji lokalni klub sa točnim imenom lige, prepuštam popravak [[Suradnik:Loptač01|Loptač01]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Loptač01|razgovor]])</small> 01:08, 31. svibnja 2025. (CEST) ::::::{{s|Loptač01}}, ok. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:14, 31. svibnja 2025. (CEST) :::::::{{s|Loptač01}}, u [https://zns.hr/images/zns/4-nl-srediste/dokumenti/24_25/znl/PROPOZICIJE-NATJECANJA-SENIORA-ZNS-a-2024.-2025.g.pdf propozicijama natjecanja] imaš sve potrebne informacije o imenima, sudionicima i rangovima. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:17, 31. svibnja 2025. (CEST) ::::::::Pardon. ovo iznad je za ZNS, a ne NSZŽ. Na njihovoj web-stranici su neažurirane propozicije. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:21, 31. svibnja 2025. (CEST) :::::::::{{s|Loptač01}}, :::::::::[https://semafor.hns.family/ HNS Semafor] (Sezona: 2024/25 Razina: ŽNS zagrebački) ima PREMIER LIGA NSZŽ 24/25 na samom dnu. :::::::::[https://ns-vrbovec.hr/premier-liga-2024-2025/ NS Vrbovec] (Neki nogometni savezi poput onog Osječko-baranjske županije su podijeljeni na više saveza) također tvrdi da postoji Premier liga NS Zagrebačke županije. Za rang iznad navodi 4. NL Sr. Zg, a rang ispod 1. ŽNL. Izgleda da je Premier liga novo natjecanje. :::::::::To velim zbog izmjena poput [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=NK_Vatrogasac_Zdenci_Brdove%C4%8Dki&diff=prev&oldid=7222030 ovih]. Klub se natječe u Premier ligi prema [https://semafor.hns.family/klubovi/1303/nk-vatrogasac-z/ HNS-u]. Budem ispravio to. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:27, 31. svibnja 2025. (CEST) ::::::::::[[NK Dubrava#Povijest]] ::::::::::Slično kao NK Šparta, ako treba dodatno popraviti [[Suradnik:Loptač01|Loptač01]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Loptač01|razgovor]])</small> 09:23, 31. svibnja 2025. (CEST) :::::::::::[[1. ŽNL Varaždinska]] :::::::::::Prema članku, MŽNL ne postoji, ili je treba preimenovati u Elitnu [[Suradnik:Loptač01|Loptač01]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Loptač01|razgovor]])</small> 10:28, 31. svibnja 2025. (CEST) ::::::::::::[[1. ŽNL Međimurska]] po ovome je različita od premier lige... ::::::::::::https://www.sofascore.com/tournament/football/croatia-amateur/1-medimurska-nl/18405#id:65644 ::::::::::::https://www.sofascore.com/tournament/football/croatia-amateur/medimurska-premier-nl/16845#id:65445 [[Suradnik:Loptač01|Loptač01]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Loptač01|razgovor]])</small> 10:33, 31. svibnja 2025. (CEST) :::::::::::::[[Sustav nogometnih liga u Hrvatskoj]] prikazuje obe lige pod "Sjever" [[Suradnik:Loptač01|Loptač01]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Loptač01|razgovor]])</small> 10:43, 31. svibnja 2025. (CEST) == Jugijo == Hojla! Primijetio sam da si mi poslao zahvalu dok sam još dovršavao članak, ali ionako sam ti se mislio javiti. Znam da si potkovaniji za novija izdanja Yu-Gi-Oh!-a više od mene (meni je sve poslije GX-a ''terra incognita'' [[Datoteka:Face-grin.svg|20px]]), pa sam te mislio zamoliti da, ako imaš volje i vremena, malo projuriš kroz [[Yu-Gi-Oh! (kartaška igra)|članak]]. Trudio sam ga se dovoljno kvalitetno prevesti s engleskoga, ali možda sam gdjegdje posrnuo u prijenosu terminologije. Zeznuto je i to što nisam uvijek pri ruci imao spremne hrvatske ekvivalente za engleske nazive (kako uopće zovemo ''counter trapove''?!), pa sam tu kombinirao izraze koje su rabili u prvoj sinkronizaciji serije s izrazima koje sam pokušao nekako prevesti na svoju ruku, ali možda ipak zvuče ''clunky''. Usput budi rečeno, na prevođenje članka potaknulo me to što me jedan prijatelj ponovno navukao na sakupljanje tih karata, pa sad malo udovoljavam petnaest godina mlađem Neptuneu. [[Datoteka:Face-blush.svg|20px]] [[Suradnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune'''</span>]] <span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;">'''🕉'''</span> [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 22:17, 28. svibnja 2025. (CEST) :{{s|Neptune, the Mystic}}, ok, budem pregledao sutra, ako se sjetim. Mislim da sam čak posjedovao knjižicu s pravilima tiskanim u vrijeme XYZ-a, odnosno prije nego što su mi ta čudovišta djelomično dala inspiraciju za korisničko ime prilikom stvaranja računa na Wikipedija. Imam jedno pitanje. Još dok je članak bio u tiskari uočio sam da su neki ''Monster Types'' ukošeni, a neki ne (npr. Pendulum-čudovišta). Koliko sam shvatio dok si me podučavao pravopisu, sve riječi iz stranih jezika bi trebale biti ukošene. Također, imam još jedno pravopisno pitanje koje se povremeno pojavljuje među nepatroliranim izmjenama, no eto nikad ti ga ne postavljam jer znam da si preopterečen životnim obavezama. U [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?diff=7062868&oldid=6947898&rcid=14322824 ovakvim] slučajevima, što je ispravno? IP-ova inačica ili prethodna inačica? Izmjenu sam iskopao iz naših DM-ova na Discordu. Stoji neodgovoreno od prosinca. Također, sjećam se da me je Stribør više puta pitao za tebe. Prije koji mjesec čak je nešto spominjao bitno vezano za tebe, nešto što ti može biti od koristi, no ne sjećam se više što. U svakom slučaju, možda bi bilo dobro da mu odgovoriš. Inače, na serveru se nadamo tvom povratku. Dvojica (ne znam je li smijem dijeliti imena javno) su baš spominjali kako si im značajno utjecao na glazbeni ukus, a jedan je rekao da si im upravo preko glazbe znatno promijenio ukus. Još je jedan od ovih jučer zavolio jednog od tvojih omiljenih skladatelja. Također veli da nema s kim dijeliti nove pjesme. Kad smo kod glazbe, baš mi je YouTube počeo prekjučer ponovno preporučivati skladbe iz Yu-Gi-Oh-a! :P.S. budući da ne znam hoćeš li se ikada vratiti na Discord, znaj da sam cijelo ovo vrijeme vjerovao da je znaš-već-tko stajao iza ''Bilog'', no eto nedavno mi je rečeno da si to bio ti. Ako jest istina, stvarno imaš dobar dar za pjesništvo, ''meštre''! [[Datoteka:Face-grin.svg|20px]] – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:52, 28. svibnja 2025. (CEST) ::E vidiš, tek sam nedavno naučio da se to ''xyz'' čita ek-si i odjednom mi je postalo potpuno jasno zašto svoje suradničko ime čitaš /kroksi/. [[Datoteka:Face-grin.svg|20px]] Hvala ti unaprijed, samo imaj na umu da nije ništa hitno – kad stigneš i kad ti se bude htjelo, vidim da marljivo radiš, pa te ne želim dodatno opterećivati. Nego, dok me nema na Discordu, ako te što bude zanimalo, slobodno me pitaj ovako, odgovorit ću prije ili poslije, kako stignem! ::* Ukosio sam imena koja pravopisno nisu prilagođena našem jeziku, a ona koja jesu nije bilo potrebe odijevati u kurziv jer bismo ih transkribirano ionako jednako pisali (link, pendulum, ali ''synchro'', tj. sinkro). Institut u pravopisnom rječniku ima divan primjer – ''rock''-glazbu i rok-glazbu. To ti je taj princip; ako transkribiramo, kurziv nam ne treba. ::* Bio je urednik ili urednikom, pitaš? Nećeš vjerovati, ali oboje. Obje su varijante sintaktički u redu iako je ona s instrumentalom stilski obilježena, malo vuče na Bibliju ("...i postao čovjekom"). Ovako napamet ne znam postoji li i semantička razlika, ali ako postoji, vjerojatno je o tome pisala Ivana Brač, vjerujem da njezin rad o instrumentalu u kopulativnim rečenicama imaš negdje na gugleši ako te zanima. Da moram birati isključivo jedan oblik, priklonio bih se nominativu, manje zasvrbi oko. ::* Slobodno opet pozdravi sve na Discordu, valjda ću prije ili poslije iskopati lozinku za račun jer sam u međuvremenu nabavio i novi laptop, pa je muka živa prijavljivati se na sve moguće stranice... Dok me nema, ako komu u međuvremenu zatreba koja novija preporuka za mjuzu (u smislu glazbe koju dosta slušam u zadnje vrijeme, ne nužno i povijesno novije), prenesi da valja baciti uho na Judas Priest i pjesme "Genocide" (s ''Unleashed in the Easta'', ne sa ''Sad Wings of Destinyja''!) i "The Rage" (s ''British Steela'') te Pearl Jam i pjesmu "Habit" (s ''No Codea'') jer baš divno masiraju bubnjiće! [[Datoteka:Face-grin.svg|20px]] ::* Ako se odnosiš na osobu na koju mislim da se odnosiš, mogu samo reći da joj možda i jesam prišapnuo pokoju šaljivu pjesan, ali više od toga ne mogu / ne smijem reći. [[Datoteka:Face-wink.svg|20px]] ::[[Suradnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune'''</span>]] <span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;">'''🕉'''</span> [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 00:59, 29. svibnja 2025. (CEST) :::{{s|Neptune, the Mystic}}, nažalost nisam stigao danas pregledati članak zbog previše životnih, a i patrolerskih obavezi. Također nisam ni pokušao tražiti ta pravila. Iskreno ne znam ni gdje bi mogla biti, no nisam 100 % siguran da su na hrvatskom. Piše li se onda ''metal''-sastav ili metal-sastav? Sjećam se da si onom Poljaku stalno mijenjao metal u ''metal''-. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 02:06, 30. svibnja 2025. (CEST) ::::Postoje hrvatskojezične web-stranice o tvojoj omiljenjoj ''children's card game''. Probaj vidjeti kakve izraze ondje koriste. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 02:12, 30. svibnja 2025. (CEST) ::::Sve u redu, rekoh da nema žurbe. Vjerojatno sam mu mijenjao u italik kad nije stajalo samo metal, nego npr. ''heavy metal'', ''thrash metal'' itd. ::::Ako stoji samo metal, piše se metal-sastav. ::::Bacio sam bio pogled na neke takve stranice dok sam prevodio članak, ali ako se dobro sjećam, mahom su se služili engleštinom. [[Datoteka:Face-tongue.svg|20px]] [[Suradnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune'''</span>]] <span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;">'''🕉'''</span> [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 19:29, 30. svibnja 2025. (CEST) :::::{{s|Neptune, the Mystic}}, danas, točnije u ovih nekoliko sati, napokon imam nešto slobodnog vremena. Da nema izbora za jubilarni članak zaboravio bih totalno na članak. Bacio sam brzinski pogled na članak i vidim da u [[Yu-Gi-Oh!_(kartaška_igra)#Mjesta_za_karte]] neujednačeno koristiš i ''link''-čudovišta i link-čudovišta, tako da bi to trebalo prepraviti. Cijeli članak ću pročitati naknadno. Sjetio sam se da bi možda {{s|Hijerovit}} mogao znati ponešto o sinkroniziranoj terminologiji posljednjih godina. Ja sam ''u svoje vrijeme'' tumačio pravila s engleskog jer gotovo nitko u mojoj okolini nije dovoljno dobro poznavao engleski (ok, nisam ni ja znao prevesti drugima neke riječi poput, fiend type, sjeti se Demona, ili cenzuriranog, češćeg oblika Summoned Skulla) tako da ne želim unositi svoje kovanice (naravno, ne sjećam se nakon svih ovih godina što sam ja skovao, a što preuzeo iz sinkronizacije i okoline). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:57, 5. lipnja 2025. (CEST) == Slovenian clubs in Hungarian leagues in WW2 == During WW2 [[NK Mura]] and [[NK Nafta Lendava]] played in the Hungarian leagues, but in different ranks. I don't know what name to give to the season pages. It was easy with German, but it's hard with Hungarian. For example: * [[NK Mura]] played in ** 1941-42 - [https://www.magyarfutball.hu/hu/bajnoki-vegeredmeny/8714 4. rang] - Északdunántúli kerület, I. osztály, B-csoport 1941/1942 - ''Sjeverno-zadunavski okrug, I. divizija, Grupa B 1941./42.'' ** 1942-43 - [https://www.magyarfutball.hu/hu/bajnoki-vegeredmeny/8677 4. rang] - Északdunántúli kerület, I. osztály, Szombathelyi csoport 1942/1943 - ''Sjeverni prekodunavski okrug, I. divizija, Szombathely grupa 1942./43.'' ** 1943-44 - [https://www.magyarfutball.hu/hu/bajnoki-vegeredmeny/8608 4. rang] - Győri (Északdunántúli) kerület, I. osztály, Szombathelyi csoport 1943/1944 ''Okrug Győr (Sjeverno Podunavlje), I. divizija, grupa Szombathely 1943./44.'' ** 1944-45 - [https://www.magyarfutball.hu/hu/bajnoki-vegeredmeny/8564 2. rang] - Északdunántúli körzet 1944/1945 - ''Sjeverni Zadunavski okrug 1944./45.'' (interrupted) ** 1944-45 - [https://www.magyarfutball.hu/hu/bajnoki-vegeredmeny/8557 3. rang] - Nemzeti Bajnokság III, 9. csoport - Tervezet 1944/1945 - ''Nacionalno prvenstvo III, Grupa 9 - Draft 1944./45.'' * [[NK Nafta Lendava]] played in ** 1941-42 - [https://www.magyarfutball.hu/hu/bajnoki-vegeredmeny/8756 5. rang] - Déldunántúli kerület, II. osztály, Nagykanizsai csoport 1941/1942 - ''Južno-zadunavski okrug, II. divizija, Nagykanizska grupa 1941./42.'' ** 1942-43 - [https://www.magyarfutball.hu/hu/bajnoki-vegeredmeny/7901 5. rang] - Északdunántúli kerület, II. osztály, Szombathelyi csoport 1942/1943 - ''Sjeverni prekodunavski okrug, II. divizija, Szombathely grupa 1942./43.'' ** 1943-44 - [https://www.magyarfutball.hu/hu/bajnoki-vegeredmeny/8623 5. rang] - Győri (Északdunántúli) kerület, II. osztály, Szombathelyi csoport 1943/1944 - ''Okrug Győr (Sjeverno Podunavlje), II. divizija, grupa Szombathely 1943./44'' I'm planning to put 2 tables in every page like "Prekmurian clubs in Hungarian footbal system 1941-42" and so again, what do you think about. And what would be the right translation? "Prekmurski klubovi u mađarskom nogometnom sustavu 1941.-42."? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 10:40, 3. lipnja 2025. (CEST) :{{s|Ame71}}, here are the names I came up with using Google Translate: :*[[Prvenstvo Sjevernozadunavskog okruga – I. razred – skupina B 1941./42.]] (Zadunavlje = [[:en:Transdanubia]]) :*[[Prvenstvo Sjevernozadunavskog okruga – I. razred – skupina Sambotel 1942./43.]] ([[Sambotel]] = Szombathely) :*[[Prvenstvo Đurskog okruga – I. razred – skupina Sambotel 1943./44.]] (or you can replace Đurskog with Sjevernozadunavskog, [[Đura]] = Győr) :*[[Prvenstvo Sjevernozadunavskog okruga 1944./45.]] :* [[Nemzeti Bajnokság III – 9. grupa 1944./45.]] (I don't know if we should translate [[Nemzeti Bajnokság I|Nemzeti Bajnokság]], also take a look at [https://www.magyarfutball.hu/hu/tabellak/szezon/1944_osz], Tervezet might mean cancelled/never played) :*[[Prvenstvo Južnozadunavskog okruga – II. razred – skupina Velika Kaniža 1941./42.]] ([[Velika Kaniža]] = Nagykanizsa) :* [[Prvenstvo Sjevernozadunavskog okruga – II. razred – skupina Sambotel 1942./43.]] :* [[Prvenstvo Đurskog okruga – II. razred – skupina Sambotel 1943./44.]] (or you can replace Đurskog with Sjevernozadunavskog) :* [[Prekmurski klubovi u mađarskom nogometnom sustavu 1941./42.]] :Also, you could perhaps make the Transdanubia Championship articles (Prvenstvo Sjevernozadunavskog/Južnozadunavskog okruga) include the other divisions and groups. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:37, 3. lipnja 2025. (CEST) == Načelnici et altera == Baj d vej, mislim da je najbolje sad ostavljati sve promjene načelnika itd. Nije neka razlika jesu li na funkciji danas ili za tjedan dana i nitko to neće mijenjati opet. Te članke ionako nitko ne uređuje između izbora pa je ''imho'' manje štetno ostaviti ranije promjene nego da idućih nekoliko godina imamo zastarjele podatke za više općina no sad. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Hijerovit|<span style="color:#ad0000">'''Hijérovīt'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Hijerovit|^þⰁ_č]] 14:20, 3. lipnja 2025. (CEST) == Pitanje == Ne znam zašto ste obrisali moju uredbu stranice [[Belišće]]. Bili su izbori, ona je pobijedila, zašto si ti obrisao moju uredbu? Možda zbog citate? [[Suradnik:WikiHelper3906|WikiHelper3906]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:WikiHelper3906|razgovor]])</small> 15:18, 3. lipnja 2025. (CEST) :@[[Suradnik:WikiHelper3906|WikiHelper3906]] Trebalo bi pričekati da se izvrši predaja vlasti – izabrana kandidatkinja ne postaje gradonačelnica čim pobijedi na izvorima. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Hijerovit|<span style="color:#ad0000">'''Hijérovīt'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Hijerovit|^þⰁ_č]] 15:42, 3. lipnja 2025. (CEST) :{{s|WikiHelper3906}}, novoizabrani politički dužnosnici rijetko preuzimaju vlast odmah nakon što budu izabrani. Na vlast stupaju nakon nekoliko dana, tjedana, mjeseci (npr. predsjednički izbori u SAD-u) i sl. Wikipedija treba prikazivati trenutačno stanje, a ne neko buduće. Po trenutnom stanju izgleda da je gradonačelnik Belišća Burić, barem tako tvrdi [https://belisce.hr/gradonacelnik-grada-belisca/ službena gradska web-stranica]. Naravno, gradske web-stranice možda se ne ažuriraju svakodnevno, tako da kasne. U tom slučaju trebalo bi otkriti jesu li lokalni mediji objavili članke o primopredaji vlasti. Ja takve članke nisam našao. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 15:49, 3. lipnja 2025. (CEST) ::{{s|Hijerovit}}, ovo zaboravljam spominjati zadnjih dana. Uvijek postoji šansa da izabrani kandidat umre ili iz nekog razloga odustane ipak od izabrane pozicije iz osobnih/zdravstvenih/inih razloga. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:03, 6. lipnja 2025. (CEST) == Plagijati == Baci pogled na članke koji navode disertaciju [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?search=insource%3A%22Tin+Mudra%C5%BEija%22&title=Posebno%3ATra%C5%BEi&ns0=1 Tina Mudražije] kao izvor. Meni se čini da se radi o izravnim prijevodima sa slovenskog na hrvatski, što je kršenje autorskih prava i ne bi se smjelo raditi. Imamo opciju brisanja ili traženja dopusnice od dr. Mudražije. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 13:27, 5. lipnja 2025. (CEST) :{{s|Ponor}}, meni uopće nisu došle obavijesti da sam danas dobio 2 poruke na SZR. Znaš li možda je li se nešto mijenjalo s obavijestima? Ako mi budeš odgovarao, molim te pingaj me. Ovih prvih osam članaka koje navodiš, odnosno ove koji nemaju "19" u naslovu sam ja napisao. U njima nećeš nalaziti ikakve sporne dijelove. {{s|Ame71}} zadnjih mjesec/dva stvara poprilično velike članke pretežito iz slovenskojezičnih izvora koje djelomično osobno prevodi, a djelomično strojni. Ja se trudim da to bude što enciklopedičnije i neutralnije. Pokušavam izbaciti što više nebitnih dijelova i preoblikovati članke, no stvarno je preiscrpljujuće i vremenski prezahtjevno (da ispatroliram jedan članak, a bez da ga dodatno preobrađujem, mi je prosječno potrebno negdje između pola sata i sat vremena) preoblikovati apsolutno sve da podudaranja s originalom budu minimalna. Ovih zadnjih tjedan dana nemam baš slobodnog vremena, tako da ni ne stignem patrolirati svakodnevno (to si vjerojatno i uočio). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 15:40, 5. lipnja 2025. (CEST) :: Mislio sam da se može prevesti, mislio sam da nije moguće kopirati izvorne tekstove u cijelosti. Na it.wiki mi nikad nisu stvarali probleme, ali sada sumnjam da to jednostavno još nisu primijetili. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 17:19, 6. lipnja 2025. (CEST) :::@[[Suradnik:Ame71|Ame71]], na it.wiki ljudi ne znaju slovenski jezik pa ne mogu usporediti. Ali da nije u redu - nije. Ja volim reći da bih se tako mogao obogatiti prevođenjem knjiga Harry Potter - nov jezik, nova autorska prava(?). Možda se možeš javiti Mudražiji i pitati ga bi li poslao [[WP:DOPUSNICA|dopusnicu]], to jest email kao na [[Wikipedija:Dopuštenja za uporabu sadržaja/Odgovor]]. Možda možeš pitati ChatGPT ili Google Gemini: "parafraziraj sljedeći tekst tako da ne krši autorska prava: ..." i onda copy&paste jedan po jedan paragraf. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 19:14, 6. lipnja 2025. (CEST) ::::{{s|Ponor}}, rađe mu piši na engleskom da mu Google Translate ili štogod koristi lakše pomogne prvi prevođenju nazad na talijanski ako nešto ne shvati. {{s|Ame71}}, In case you're going to use AI to paraphrase sentences, please check them in detail, since AI likes to add fictitious details to inputted text. I saw this several times when people tried to translate an article via ChatGPT. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:21, 6. lipnja 2025. (CEST) :::::{{s|Croxyz}} for translations I use google translator, not AI. Anyway, if I'll use ChatGPT, I'll mark it. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 09:48, 8. lipnja 2025. (CEST) == [[Nacrt:SAO Zapadna Slavonija]] == Smatram da je trenutno stanje članka dovoljno dobro da mu se makne oznaka nacrt [[Suradnik:Tmatic01|Tmatic01]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tmatic01|razgovor]])</small> 19:30, 5. lipnja 2025. (CEST) :{{S|Tmatic01}}, premjestih zu glavni imenski prostor. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 17:04, 6. lipnja 2025. (CEST) == Gradonačelnica Ivana Jerbić == Jer je sada dobro stranica [[Belišće]]? Idi u https://belisce.hr/gradonacelnik-grada-belisca/. Stranica se ažurirala napokon. [[Suradnik:WikiHelper3906|WikiHelper3906]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:WikiHelper3906|razgovor]])</small> 19:36, 5. lipnja 2025. (CEST) :{{s|WikiHelper3906 }}, je, pregledao sam te izmjene jučer. Samo bi trebalo još ažurirati [[Belišće#Administracija i politika]]. Naravno, moguće je uvijek skratiti tu sekciju i navesti samo najbitnije informacije. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 16:54, 6. lipnja 2025. (CEST) == Chromos / Mesarski / Posavina == {{s|Croxyz}}, {{s|Ame71}} vezano za ovo što si molio da provjerim iz knjige * Franjo Frntić, Dragutin Hripko i dr: ''Sto godina nogometa u Hrvatskoj : 1880-1980.'', Zagreb, 1983., UDK: 796.332(497.13)"1880/1980" Pod "ZAGREB Zagrebački nogometni savez" (str 128-130) za ugašene klubove > * ZAGREB: ''Mesarski'', SK - 1927. Pod "ZAGREB: Nogometni odbor općine Trnje" (str. 132) za klubove u natjecanju * ZAGREB: ''Chromos'', NK - 1979. (''Chromos'', NK - 1955., ''Kemičar'', NK - 1963.) trebalo bi vidjeti iz monografija ZNS-a (1969., 1994. i mislim iz 2020.) ima li što navedeno, pa pogledam) <br> [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 11:44, 6. lipnja 2025. (CEST) :{{s|Cybermb}}, super da se poklapaju godine s člankom o Chromosu (Posavini) i Mesarskom. Moguće je da se Mes(o)krom nalazi red ili dva ispod Mesarskog u "ZAGREB Zagrebački nogometni savez" (str 128-130). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 16:56, 6. lipnja 2025. (CEST) ::Nema ''Mesokroma'' (osim ako mi nije promaklo) u toj knjizi pod savezima koji pripadaju Zagrebu - više puta sam pregledavao. <br> ::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 17:25, 6. lipnja 2025. (CEST) :::{{s|Cybermb}}, ok. Postojala je šansa da si možda zaboravio navesti, pa sam te pingao. Mislim da nemamo arhivirane novine za period tijekom kojeg je djelovao Mes(o)krom. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 17:37, 6. lipnja 2025. (CEST) == Spam == Tebi očigledno nije do suradnje sa mnom već do provociranja, pošto sada Aca ne sme ti si se aktivirao. Kako god, bez rasprave uklanjaš naziv validan. Bit ćeš prijavljen. Prijatno.[[Suradnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 22:01, 6. lipnja 2025. (CEST) == Boje u nogometnim tablicama == Sređujem neke stvari oko noćne teme pa mi često iskoče nogometni članci. Ne znam hoće li se što na lagan način moći napraviti po pitanju vidljivosti teksta u tablicama, ali me zanima znaš li zašto se te tablice toliko često bojaju? Što znače crvena, zelena, siva (...) pozadina u tablicama u https://hr.wikipedia.org/wiki/Albanska_nogometna_reprezentacija?vectornightmode=1&minervanightmode=1 npr.? [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 01:28, 10. lipnja 2025. (CEST) :@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]], @[[Suradnik:Ponor|Ponor]] pozdrav noćnoj straži! {{;P}} [[Albanska nogometna reprezentacija#Utakmice|#Utakmice]]: Zelena valjda reprezentira pobjedu, žuta izjednačenje, a crvena gubitak. Za postave ne znam, valjda se tako razlikuju položaji na terenu. [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 01:33, 10. lipnja 2025. (CEST) :{{s|Ponor}}, za te boje znam iz iskustva da su dodane u člancima o reprezentacijama s [[EURO 2016.|Europskog prvenstva 2016.]] Pretpostavljam da je riječ o uljepšavanju ([[CSS]], ali za članak na Wikipediji). Je li kod tebe red Napadači boldan? Također, podsjećam na GLAVNIRASPORED i kategorije u članku [[Vlatka Planina]] (ne znam je li i dalje uređuješ taj članak te jesi li uopće vidio moj odgovor). Što se tiče boja, očito ih ima i u drugim člancima, poput [[Armenska nogometna reprezentacija]] koji sam vidio neki dan prilikom ophođenja, no nisam ih uklonio jer mi se nije dalo ispravljati armenska imena i prezimena. Također ti želim reći da je Ame71 odgovorio iznad. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:35, 10. lipnja 2025. (CEST) ::Koreanovsky je u pravu što se tiče utakmica. To je preuzeto s en.wiki. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:35, 10. lipnja 2025. (CEST) :::Mislio sam na prvu tablicu, naslov "Trenutni sastav" (iz 2016.?). Napadači izgleda boldan, ako gledamo na isti. Ta je tablica još OK jer se barem vidi tekst (linkovi nisu plavi nego podcrtani), ali u odjeljku "Uspjesi na velikim natjecanjima" ne vide se imena. Armenska je još čudnija, uh. Ljudi su u sportskim tablicama baš kreativno bojali :D :::Ne znam što s Ameom. Bilo bi mi lakše da nisam to vidio, ali sad kada jesam... neka se barem ne ponovi. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 01:43, 10. lipnja 2025. (CEST) ::::{{s|Ponor}}, vjeruj mi to s 2016. nije samo problem kod trenutnih sastava. I drugi dijelovi članaka su zapeli u vremenu. No, eto, uvijek može poslužiti motivacija drugima da ažuriraju (ja sam tako i došao na hr.wiki davne 2018.). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:46, 10. lipnja 2025. (CEST) == ChatGPT za pronalaženje izvora == Hvala ti što si prepravio navod izvora. Očito mi je promaklo izbrisati sporni dodatak. No, vidim da si mi ostavio tekst u sažetku pa mislim da je u redu da na njega i odgovorim. Prvo, ne sviđa mi se jezično spletkarenje i generaliziranje. Ne pišem "članke" koristeći ChatGPT, već sam cijeli tekst napisao svojom glavom i rukom. Izvore sam također provjerio i dao im zeleno svjetlo, baš kao što bih to učinio i prije nego je umjetna inteligencija postala široko rasprostranjena. Drugo, iako ga i sada koristim tek sporadično, i dalje ću, kad god se nađem u nedoumici, koristiti ChatGPT '''oko mehaničkih finesa poput pronalaženja sekundarnih izvora''', a onda ću, kao i svaki put do sada, taj izvor '''pregledati i provjeriti''' mu vjerodostojnost. Ne vidim zašto bi to bilo neuvjerljivo dokle god je izvor dobro utemeljen. Reci mi koja je razlika za krajnjeg korisnika – čitatelja – između toga da mi Google izbaci izvor i korištenja ChatGPT-ja u te svrhe? Potonji je samo ''inteligentniji'' i lakši za korištenje. Ako to dosad nije bilo očito, i sâm se oštro protivim tome da u članke ubacujemo tekst koji je proizveo ChatGPT. '''Ručno provjereni izvori ne spadaju u tu kategoriju.''' Treće, nađi one izvore koje smatraš neadekvatnima i slobodno ih, uz prethodno navedeno obrazloženje, obriši. Tvoj, : [[Suradnik:Šaholjubac|<span style="font-family:'Trebuchet MS'; font-weight:bold; color:#013a63">Šaholjubac</span>]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Šaholjubac|<span style="color:black; font-weight:bold;">☎️</span>]])</small> 17:20, 13. lipnja 2025. (CEST) :{{s|Šaholjubac}}, slobodno tragaj za izvore korišteći ChatGPT, samo ga nemoj tražiti da ti prevodi s drugih jezičnih izdanja Wikipedije (ili prepričava tekstovi) jer voli ubacivati nepostojeće detalje u prijevod. Tako sam primjerice jednom sređivao takav jedan prijevod o nekoj svetici te je ondje ubačen [[crkveni red|red]] kojem je ''kao'' pripadala. Naravno, u izvorniku ta informacija ne postoji. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 17:43, 13. lipnja 2025. (CEST) ::Dogovoreno! :) ::Tvoj, ::: ::[[Suradnik:Šaholjubac|<span style="font-family:'Trebuchet MS'; font-weight:bold; color:#013a63">Šaholjubac</span>]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Šaholjubac|<span style="color:black; font-weight:bold;">☎️</span>]])</small> 21:03, 13. lipnja 2025. (CEST) :::{{s|Šaholjubac}}, zaboraviti sam navesti da bi bilo pametno da uklanjaš "?utm_source=chatgpt.com" iz linkova u izvorima. Nekada u budućnosti ti linkovi neće postojati, pa InternetArchiveBot neće uvijek moći postaviti link na arhiviranu verziju članka jer nikada nije arhivirao URL koji sadrži ?utm_source=chatgpt.com. Naravno, češće će i arhivirati linkove bez ?utm_source=chatgpt.com jer su češći. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:42, 14. lipnja 2025. (CEST) == Regex == Nema ih nego u možda desetak članaka: [https://hr.m.wikipedia.org/w/index.php?search=insource%3A%2F-+%3F%5C%7B%5B%5E%7D%5D%2B%5C%7D+%3F-%2F&title=Posebno%3ATra%C5%BEi&ns0=1] Teško je to botom ispravljati, treba jako paziti da nisu matematičke formule i sl. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 13:51, 14. lipnja 2025. (CEST) == Motociklizam == Vjerojatno si primijetio da radim članke vezane uz [[:Kategorija:Motociklizam|motociklizam]] - prvenstveno članke [[:Kategorija:Sezone Svjetskog prvenstva u motociklizmu|po sezonama Svjetskog prvenstva (GP)]] i [[:Kategorija:Športski motociklisti|članke o vozačima]] - što se tiče ovih po sezonama - radim za svaku kategoriju/klasu u [[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu|GP svjetskom prvenstvu]] zasebno - jednostavno lakše (a i svaka klasa vozi zasebno utrke) <br> na većini ostalih wikipedija (bar do sezone 2011.) su u istom članku stavljani podaci za sve kategotije koje su se odvijale u sezoni u sklopu GP-a (MotoGP/500cc, Moto2/250cc / Moto3/125cc / MotoE / 350cc / 80cc/50cc), ali ponegdje su stavljana i prvenstva za prikoličare (''sidecar'', dok su održavana unutar GP-a); ''Thunderbikes Trophy'' iz 1990.-ih, ili ''Formula 750'' iz 1970.-ih (a ona uopće nije održavana na istim vikendima kao i GP prvenstvo <br> Tako da mi je za jednu sezonu stavljati podatke tipa za prvenstva u 3 klase jednostavno previše (a i ovako, ako nastavim ovim tempom - 1 članak na mjesec - trebat će mi 20ak godina da kompletiram) ovdje bih te molio, ako imaš alate članak [[Dodatak:Popis svjetskih prvaka u motociklizmu]] staviti interwiki sa [https://en.wikipedia.org/wiki/List_of_Grand_Prix_motorcycle_racing_World_Riders%27_Champions_by_year en.wiki - List of Grand Prix motorcycle racing World Riders' Champions by year] - na to je trenutno kao ''interwiki'' spojen naš članak [[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu – niže klase]] (pa da ispravimo) članci za vozače - trenutno ih više radim kao ''mrve'' (samo osnovno o vozaču; uspjesi po prvenstvima i sl., sa što više vanjskih poveznica i izvora...nažalost nisam baš sa vremenom da se bolje posvetim tim člancima, pa dobijemo nešto kao [[Raymond Roche]] ili [[Sébastien Charpentier]]) <br> prije sam više napravio oko članaka, kao za [[Wayne Rainey]] ili [[Marco Simoncelli]]. <br> ovdje bih te molio ako možeš [[Nacrt:Noriyuki Haga]] vratiti u GIP (odnosno na [[Noriyuki Haga]]) - u međuvremenu sam o Hagi napisao malo biografske podatke Što se tiče vozača, zasad mislim raditi one koji su bili (ajmo reći među vodećima) u svjetskim prvenstvima za [[Svjetsko prvenstvo u superbikeu|Superbike]] i [[Supersport svjetsko prvenstvo|Supersport]], a poslije opet na one koji su više bili u [[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu|GP svjetskom prvenstvu]] Je li OK ovako kako radim? [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 08:20, 18. lipnja 2025. (CEST) :{{s|Cybermb}}, {{riješeno}}. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 08:48, 18. lipnja 2025. (CEST) ::{{s|Cybermb}}, mene nema do nedjelje. Bi li mogao ažurirati do kraja [[SEHA liga]]? Danas je djelomično ažuriran članak. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:22, 19. lipnja 2025. (CEST) :::Pogledaj sada [[v|članak za SEHA ligu]] - malo sam ažurirao. Trebao bih još predložak ažurirati - ovo sa klubovima. Možda i napravim koju sezonu (imamo do 2018./19. - neke sam ja i radio svojevremeno; 2019./20. je netko samo započeo, kao ''mrva'', a ovo iza nemamo, a kako je po grupama i nije baš ''regularno'' igrano, tu bi bilo malo problema sa člancima, ali možda koju i napravim :::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 13:21, 23. lipnja 2025. (CEST) :::: Naravno da znam za promjenu imena iz Makedonija u [[Sjeverna Makedonija]] (negdje 2018.) - samo ostali su isti predlošci za zastave, pa da to sad bezveze ne mijenja, :::: [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 14:39, 23. lipnja 2025. (CEST) :::::A i vidim da su mi (sjeverno)makedonski klubovi ostali između rumunjskih (''Steaua'') i ruskih (''CSKA'') - nisam pazio, ali opet bolje neg što je bilo :::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 14:42, 23. lipnja 2025. (CEST) == Pitanje za vas == Kako da pravim to kutiju na vašu suradničku stranicu, da mogu dodati sve te stvari o mene i moj babel? [[Suradnik:WikiHelper3906|WikiHelper3906]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:WikiHelper3906|razgovor]])</small> 12:37, 18. lipnja 2025. (CEST) :{{S|WikiHelper3906}}, popis svih postojećih suradničkih okvirića nalazi se [[Predložak:Suradnički okvirići|ovdje]]. Nisam dobro shvatio pitanje. Želiš stvoriti novi, nepostojeći okvirić ili ih želiš dodati na svojoj suradničkoj stranici? Mene nema do ponedjeljka tako da se nadam da će ti {{s|Hijerovit}} moći pomoći u slučaju ako odgovoriš ovdje. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:37, 18. lipnja 2025. (CEST) ::To je zapravo za moju englesku suradničku stranicu. [[Suradnik:WikiHelper3906|WikiHelper3906]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:WikiHelper3906|razgovor]])</small> 09:10, 19. lipnja 2025. (CEST) == Wikipodatci == Znam da si ponekad na Wikipodatcima, ne znam znaš li za [https://wdvd.toolforge.org/index.php?lang=hr&limit=200&description=on&labels=on&sitelinks=on alat koji prikazuje nedavne promjene u hrvatskim nazivima i opisima]. Ne znam komu bi to još moglo pomoći, ne pratim baš tko sve uređuje tamo, ti ih možda možeš pingati ovdje za ovaj link. Kad smo kod toga, @[[Suradnik:Historičarsamja|Historičarsamja]] upravo je tamo izveo što je izvodio i u našim člancima; sjećam li se dobro – to je odbačeno kao guranje vlastitog mišljenja? [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 16:04, 20. lipnja 2025. (CEST) :{{s|Ponor}}, osobno koristim https://pltools.toolforge.org/rech/. Budem preporučio https://wdvd.toolforge.org/ suradnicima koji su mi preporučili korištenje https://wdvd.toolforge.org/. Zahvaljujem ti na otkriću bolje alternative! Znaš li možda je li postoji neki način kojim mogu vidjeti sve izmjene s jezičnim kodom hr? Ova dva alata jedino prikazuju neophođene izmjene. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:09, 23. lipnja 2025. (CEST) == Unity (album Joosta Kleina == Da, studijski album je. Pozdrav, [[Suradnik:Labud222|Labud]][[Razgovor sa suradnikom:Labud222|222]] 10:33, 25. lipnja 2025. (CEST) == RE: [[Kup Nogometnog saveza Županije Splitsko-dalmatinske 2018./19.]] == za finalnu utakmicu - očito sam upisao pogrešan rezultat i naknadno nisam provjeravao <br> [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 07:26, 27. lipnja 2025. (CEST) == Vrbanj == Već sam napravio [[Special:Diff/7200792|zadatak]] Vrbanj/Vrbnja/Vrbnju, ali sam sve vratio. Riječ je Vrbânj (lok. Verbônj), s dugosilaznim naglaskom na drugogom slogu, pa se stvarno deklinira Vrbanj/Vrbanja/Vrbanju. Kao npr. Vodnjân. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 22:50, 27. lipnja 2025. (CEST) :{{s|Ponor}}, iskreno se ne sjećam što sam gledao prije mjesec dana. Bacio sam sada pogled na Hrvatski jezični portal i vidim da je [https://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=f15mWRF8&keyword=Vrbnjanin ondje] Vrbnja. Možda su oba oblika prihvatljiva? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:01, 27. lipnja 2025. (CEST) ::Neka ostane po starom, tj. na način kako se lokalno izgovara ime mjesta. Ne vjerujem da bi baš u sve članke ljudi stavili pogrešno. Promijenio sam mišljenje kada sam vidio https://hrcak.srce.hr/229609. Ne znam koliko u ovom slučaju možemo vjerovati HJP-u. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 23:11, 27. lipnja 2025. (CEST) == Žumberački uskoci == Pozdrav, vidim da se maknulo prezime koje sam na dodao, situacija je da se prezime nalazi najčešće u mjestu Željezno evo linka na kojem se može pronać više toga https://uskok-sosice.hr/znameniti-vojskovoda-iz-zumberka-tomo-ljubanovic/ [[Suradnik:Ljubanović|Ljubanović]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ljubanović|razgovor]])</small> 19:11, 28. lipnja 2025. (CEST) == Nacrti (opet) == Jedina (neslužbena) [[Wikipedija:Ophođene promjene#Kako ophoditi|uputa za nacrte]] za koju ja znam kaže: »Postoji nekoliko slučajeva kada članak treba prebaciti u [[Wikipedija:Imenski prostori|imenski prostor]] Nacrt: ... '''vrlo loš''' strojni prijevod« Prije prebacivanja u nacrt imamo dosta opcija, jedna bi bila postavljanje [[:Kategorija:Predlošci - održavanje Wikipedije|predložaka za održavanje]]. U Nacrtu se nijedan članak neće popraviti, tako da ne vidim nikakvu korist od trpanja i izrazito loših (neenciklopedijski pisani, bez izvora) i prihvatljivih članaka (poneka jezična pogreška, viseće reference i sl.). U tom smislu, ne vidim kako je [[ David Starr Jordan]] za Nacrt. Pravilo [[WP:UREĐIVANJE]] kaže da na Wikipediji ne cjepidlačimo oko svake sitnice, treba ga se držati. Lijepo te molim. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 17:31, 9. srpnja 2025. (CEST) :{{s|Ponor}}, ne može ići u GIP bez minimalne dorade (npr. nedostaju <nowiki>{{izvori}}, {{GLAVNIRASPORED:}},</nowiki> kategorije, treba ukloniti linkove na vanjske poveznice u tekstu članka i sl.). Ja ne stignem pročitati strojni prijevod od 57 KB (da ne govorim tek o [[Luj XIV., kralj Francuske]]) i poispraviti sve, a na popisu neophođenih izmjena stoji danima. Znaš i sam da imamo vječni problem s nedostatkom ophođenja, odnosno da ja i Hijerovit (od danas {{s|Runolist}}) poophodimo možda čak 4/5 svih izmjena. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 17:40, 9. srpnja 2025. (CEST) ::Ne znam na koje se pravilo pozivaš u prvoj rečenici pa mi je teško odgovoriti. Podsjećam te da ne postoji obveza ophodnje promjena; svi radimo koliko hoćemo i možemo, pa makar u GIP-u bilo 66 % manjkavih članaka umjesto sadašnjih 63 %. U Nacrt treba stavljati samo jako, jako loše članke – iako bih ja takve 30 dana od nastanka najradije odmah predlagao za brisanje. Podsjećam da pravilo o Nacrtu nikad nije doneseno i tu smo svi u sivoj zoni. Prvi korak uvijek su predlošci za održavanje, ili - pogledati na drugu stranu. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 18:18, 9. srpnja 2025. (CEST) == Voždovac == Ovo za [[FK Voždovac Beograd]] <br> ista stvar da je klub promijenio ime iz ''"Dušanovac"'' u ''"Voždovački SK"'' stoji na [https://www.fkvozdovac.rs/istorijat-kluba/ službnim stranicama kluba], ili u člancima na wikipedijama na [https://de.wikipedia.org/wiki/FK_Vo%C5%BEdovac njemačkom], [https://en.wikipedia.org/wiki/FK_Vo%C5%BEdovac engleskom], [https://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%A4%D0%9A_%D0%92%D0%BE%D0%B6%D0%B4%D0%BE%D0%B2%D0%B0%D1%86 srpskom], [https://it.wikipedia.org/wiki/Fudbalski_Klub_Vo%C5%BEdovac talijanskom] ili [https://fr.wikipedia.org/wiki/FK_Vo%C5%BEdovac_Belgrade francuskom jeziku] <br> slično stoji i na [https://globalsportsarchive.com/team/soccer/fk-vozdovac/18823/ globalsportsarchive.com] <br> [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 07:51, 13. srpnja 2025. (CEST) : po knjizi Nebojša Jakovljević i dr.: ''Fudbalska takmičenja južnih Slovena 1873-1941'', Subotica, 2018., {{ISBN|978-86-87893-40-5}}, str. 234-294 (''Beogradski looptački podsavez'') izgleda da su ''Dušanovac'' i ''Voždovački (SK)'' postojali istodobno : po sezonama imamo: * 1927./28. ** ''Dušanovac'' - II. razred - Grupa "Sava" * 1928./29. ** ''Dušanovac'' - II. razred - Grupa "Drava" * 1929./30. ** ''Dušanovac'' - II. razred - Grupa "Drava" ** ''Voždovački'' - IV. razred * 1930./31. ** ''Dušanovac'' - II. razred - Grupa "Drava" ** ''Voždovački'' - III. razred - Grupa "Morava" * 1931./32. ** ''Dušanovac'' - II. razred - Grupa "Drava" ** ''Voždovački'' - III .razred - Grupa "Morava" * 1932./33. ** ''Voždovački'' - II. razred - Grupa "Sava" ** ''Dušanovac'' - II. razred - Grupa "Drava" * 1933./34. ** ''Dušanovac'' - II. razred - Grupa "Sava" ** ''Voždovački'' - II. razred - Grupa "Drava" * 1934./35. ** ''Dušanovac'' - I/B razred ** ''Voždovački'' - II. razred - Grupa "Sava" * 1935./36. ** ''Dušanovac'' - I/B razred ** ''Voždovački'' - II. razred - Grupa "Sava" * 1936./37. ** ''Dušanovac'' - I/B razred ** ''Voždovački'' - II. razred - Grupa "Sava" * 1937./38. ** ''Dušanovac'' - I/B razred ** ''Voždovački'' - II. razred - Grupa "Sava" * 1938./39. ** ''Dušanovac'' - I/B razred ** ''Voždovački'' - II. razred - Grupa "Sava" * 1939./40. ** ''Dušanovac'' - I/B razred ** ''Voždovački'' - II. razred - Grupa "Sava" * 1940./41. (prekinuto prvenstvo) ** ''Dušanovac'' - I/B razred ** ''Voždovački'' - II. razred - Grupa "Sava" : Očito se negdje taj ''"Dušanovac"'' "izgubio", ili jednostavno su uzimali krivi podatak ili slično (kkao piše po ostalim stranicama) : [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 09:01, 13. srpnja 2025. (CEST) ::{{s|Cybermb}}, pretražujem internet i vidim da nisam prvi koji je uočio tu grešku. [https://www.facebook.com/photo.php?fbid=1105497604714159&id=100057617902699&set=a.172830321314230 U komentarima ovog posta je Jakovljević upozorio na netočnost]. Još je priložio sliku iz iste knjige koju sam ja koristio :D. Koje li slučajnosti... Mislim da bi u članku [[FK Voždovac Beograd]] trebali navesti da je to pogrešno. Nešto tipa: ''1929. osnovan je Voždovački SK koji je djelovao paralelno uz Dušanovac,(izvor) unatoč klupskim tvrdnjama da je klub promijenio ime iz Dušanovac u Voždovački.(izvor)'' – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:08, 13. srpnja 2025. (CEST) :::Na sr.wiki ([[:sr:Други_разред_Београдског_лоптачког_подсавеза_у_фудбалу_1932/33.#cite_note-Вождовачки-10]]) stoji da je Voždovački postojao od 1929. do 1941. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:21, 13. srpnja 2025. (CEST) ::::Sad treba vdjeti odnos (predratnih) ''Dušanovca'' i ''Voždovačkog'' i kad je stvarno bilo to spajanje (ako ga je bilo), <br> ::::ali nakon WW2 klub je djelovao kao ''"Voždovački"'' (do 1973.) - tako je primjerice [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1969./70.|1969./70.]] bio član ''2. savezne lige - Sjever'') <br> ::::Mislim da bi to trebalo navesti u članku kako si naveo, možda i s vremenom stvoriti članak za ''Dušanovac'' (dakle većinu pre-WW2 liga od ''Beogradskog podsaveza'' možemo "iskopati"'' <br> ::::Možda spomenuto u ''Fudbal u Kraljevini Jugoslaviji'' (knjiga je na ćirilici, pa mi je to malo muka čitati ako nisam koncetrirarn) ::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 13:40, 13. srpnja 2025. (CEST) :::::{{s|Cybermb}}, trebalo bi vidjeti i kome pripisati titulu za II. liga Beogradskog podsaveza 1933./34. Upravo sam poslao poruku jednom suradniku sa sr.wiki koji detaljno obrađuje povijest beogradskog nogometa, točnije [[FK Palilulac Beograd]]. Nadam se da će moći pomoći. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:52, 13. srpnja 2025. (CEST) ::::::{{s|Cybermb}}, [[:sr:Разговор_с_корисником:Batavele#Voždovac|dobio sam odgovor]] da je Dušanovac 1954. promijenio ime u Sloboda. Prema klupskoj web-stranici Voždovački i Sloboda su se ujedinili 1973. Naravno, to bi trebalo provjeriti jer smo zaključili da ona nije pouzdana. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 16:18, 13. srpnja 2025. (CEST) :::::::{{s|Cybermb}}, mislim da smo riješili rebus, no pitanje je što s titulama do 1973. Ne znam jesu li to titule Voždovačkog, Dušanovca ili oba kluba. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 17:11, 13. srpnja 2025. (CEST) == FA == Preklopismo se. Idem na ručak...--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])</small> 13:19, 21. srpnja 2025. (CEST) == Odgovor: Prva javna nogometna utakmica u Zagrebu == Hm, da. Upoznat sam sa navedenim utakmicama PNIŠK-a prije ove s HAŠK-om. No, to je prva utakmica u Zagrebu sa ulaznicama i dostupni izvori je navode kao "prva javna nogometna utakmica u Zagrebu". Možda bi mogao biti naziv "Prva javna nogometna utakmica zagrebačkih klubova". Hvala na informacijama napisanim o PNIŠK-u. Nisam znao da je odbio biti član Hrvatskog športskog saveza i da je bio član Mađarskog saveza. No, negdje sam naslutio da je igrao u prvenstvu provincije mađarskog natjecanja. [[Suradnik:Pluki]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Pluki|razgovor]])</small> 20:40, 21. srpnja 2025. (CEST) :{{s|Pluki}}, pregledao sam sada na [https://www.magyarfutball.hu/hu/tabellak/szezon/1908-1909 magyarfutball.hu] sva provincijska natjecanja mađarskog (ugarskog?) prvenstva i nisam našao nigdje spomen [[PNIŠK|P(H)NIŠK-a]] tako da se možda nikada nije natjecao u prvenstvu iako je bio član saveza, vjerojatno zbog velike geografske udaljenosti. U [https://www.magyarfutball.hu/hu/bajnoki-vegeredmeny/4941 sezoni 1909./10.] (PHNIŠK je prestao djelovati 27. listopada 1909.), koliko mi se čini, prvi put se natječe neki klub ''s ove strane Drave'', riječki [[Fiumei Atletikai Club|Fiumei AC]] (onaj isti Club Atletico iz članka o P(H)NIŠK-u). Stvarno je ironično da su se odbili pridružiti Hrvatskom športskom savezu, odnosno pridružili Mađarskom sportskom savezu, a veliki dio igrača (ili svi prema Albumu nogometnih klubova Jugoslavije iz 1925.) su dvije/tri godine kasnije osnovali [[1. hrvatski građanski športski klub Zagreb|Građanski]] u sklopu borbe protiv mađarizacije.<br><br> :Što se tiče prve javne utakmice, na [[Suradnik:Cybermb|Cybermbovoj]] [https://hr.wikipedia.org/wiki/Razgovor_sa_suradnikom:Cybermb#Concordia Stranici za razgovor] potražio sam savjet oko imenovanja članka. On je predložio sličan naziv, ''Prva međusobna nogometna utakmica zagrebačkih klubova'', no problem je što je [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1982&broj=00052&page=240 deset dana ranije] odigrana javna utakmica između juniora [[HAŠK|HAŠK-a]] i juniora [[HSVK Academia Zagreb|Academije]]. Možda bi najbolje bilo preimenovati članak u [[HAŠK – PNIŠK (1906.)]] ili nešto slično? Na Cybermbovoj stranici za razgovor nisam spomenuo da se popis igrača PNIŠK-a (za HAŠK nisam gledao) u članku [[Prva javna nogometna utakmica u Zagrebu]] ne poklapa [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1975&broj=00024&page=2123 s onim kojeg navodi Cuvaj]. Našao sam čak izvještaj iz Sokola kojeg spominje Cuvaj tako da bi se mogao navesti negdje na prigodnom mjestu u članku. Izvještaj se nalazi na <nowiki>https://digitalnezbirke.kgz.hr/?pr=iiif.v.a&id=18616&tify={%22pages%22:[443],%22view%22:%22info%22}</nowiki> (nažalost uglaste i vitičaste zagrade kvare mogućnost linkanja, a ne pada mi trenutno napamet kako riješiti taj problem).<br><br> :I za kraj, volio bih ti reći da sam davnih dana, prije jedno desetljeće, čitao tvoje članke na Wikipediji, tako da si jedan od najznačajnijih ljudi koji su utjecali na formiranje mojeg interesa za povijest nogometa, no u tim mlađim danima nisam znao kako doći do ikakvih materijala koji bi ispunili moju mladenačku znatiželju. Vrlo vjerojatno ćeš pronaći koješta zanimljivo na [[Suradnik:Croxyz/Izvori]], (nepotpunom) popisu online izvora koje smo pronašli ja i Cybermb. Tijekom zadnjih godina dobili smo jednog divnog suradnika s talijanske Wikipedije zvanog [[Suradnik:Ame71|Ame71]] koji je napisao poprilično velik broj članaka o sezonama iz Jugoslavije (pokrio je razne niželigaške sezone SFRJ, mnogobrojne klubove, aposlutno sve sezone: prve dvije lige SFRJ, Kupa maršala Tita, prvih nekoliko liga SR Crne Gore, prvenstva Kraljevine Jugoslavije, prvenstva Ljubljanskog nogometnog podsaveza, sezone NK Maksimira u SFRJ itd.). Mislim da planira obraditi sve sezone svih razreda Zagrebačkog nogometnog podsaveza u bližoj budućnosti. Ja sam mu tijekom proteklih nekoliko mjeseci pomogao tako što sam kreirao članke o svim preostalim klubovima s arhivirane web-stranice NK Maksimira (koju si koristio kao izvor za brojne članke) izuzev jednog ([https://web.archive.org/web/20170413070207/http://nk-maksimir.hr/omjeri_s_klubovima/metal.htm Metala] iz Remetinca). Imaš potuni popis tih klubova na [[Suradnik:Croxyz/Popis članaka (1001 – 1500)]] od 1376. do 1425. članka. Također sam dodao i sva bivša imena svih tih silnih klubova protiv kojih se NK Maksimir natjecao. Također sam nadopunio i poispravio velik broj članaka koje si ti ili drugi kreirao/znatno doprinio, tako da možeš vidjeti nadopune svog rada. Što se tiče članaka koji su nadopunjeni s podatcima iz časopisa Povijest sporta (jako je zanimljiv za čitanje, a sve je javno dostupno), evo ti nepotpuni potpis (naravno tu nisu članci koji su nadopunjeni npr. podatcima iz drugih izvora koje sam koristio): [[ŠK Zagreb]], [[RŠK Amateur Zagreb]], [[HRŠK Velebit Zagreb]], [[NK Jarun Zagreb]], [[NK Kustošija Zagreb]], [[SK Makabi Zagreb]], [[HŠK Olympia Zagreb]], [[Nogometni i sportski klub Oxford]], [[PNIŠK]], [[NK Poštar Zagreb]], [[HŠK Sava Zagreb]]. Preostali su mi još Građanski, HAŠK (preko 100 stranica tako da će za ovo trebati dani, ako ne tjedni rada), Concordia (imam probleme s hokeajškom sekcijom, pogledaj Cybermbovu [[https://hr.wikipedia.org/wiki/Razgovor_sa_suradnikom:Cybermb#Concordia Stranicu za razgovor]), no mislim da ću njih sve doraditi nekada u budućnosti. Prvo treba riješiti te nesuglasice oko članka o susretu između HAŠK-a i PNIŠK-a. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:27, 22. srpnja 2025. (CEST) == NK Grafičar Ljubljana == I think NK Grafičar Ljubljana was a different club from Svoboda. It has a page in en.wiki [[:en:NK Grafičar Ljubljana]]. Reading the [https://snportal.si/drugo/od-druge-jugoslovanske-do-cetrte-slovenske-lige/ history of Svoboda] we see they mergered in the late '50s in a new "Grafičar", a club later took again the name "Svoboda". I see on [http://www.mnzljubljana-zveza.si/dokumenti/Zbornik%20100%20let%20Medobcinske%20nogometne%20zveze%20Ljubljana%20KONCNA%20v01.pdf Zbornik Medobčinske nogometne zveze Ljubljana 1920–2020] at page 101 : till 1958 there were a Svoboda and a Grafičar. I suppose they mergered into Grafičar (there were no more Svoboda) and in 1962 this club changed name in "Svoboda" (there were no more Grafičar). I was planning to create the voice, but I have no time: today I was in the beach and next 3 days I'll be in a beer fest in Austria. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 22:29, 30. srpnja 2025. (CEST) :Yeah, I saw in [[NK Svoboda Ljubljana]] that it was a different club that merged with Svoboda. I didn’t know if you’d make a seperate article so I assumed that you forgot to correct all other mentions of the club. I hope you have a great time this week! – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 22:43, 30. srpnja 2025. (CEST) == Dresovi == Opet ono s dresovima u [[:Kategorija:Stranice s neispravnim poveznicama datoteka]]. Znaš li zašto te datoteke uopće nestaju? [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 19:45, 31. srpnja 2025. (CEST) :[[Suradnik:Ponor|Ponor]], aj budem vidio uskoro. Trenutno prepravljam članak [[NK Lila]] koji je u toj kategoriji tako da se dobro potrefilo. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:49, 31. srpnja 2025. (CEST) ::{{s|Ponor}}: ::* [[NK Domžale]] – meni promaklo pri ažuriranju poprilično velikog broja članaka. Stvarno sam se premorio taj dan od ažuriranja mnogobrojnih članaka. ::* [[Hellas Verona F.C.]] – opet moja greška, isti dan je u pitanju. Ovdje vjerojatno nisam ni uočio zbog kontrasta boja. ::* Nenogometni članci – nastali jučer. To bi trebalo dobro ispatrolirati jer koliko se sjećam terminologija nije dobra (npr. obitelj umjesto porodice) ::* [[HNK Hajduk Split]] – ovaj članak je jedan drugi suradnik danas uređivao. Ne vidim grešku u infookviru. ::* [[NK Omladinac Ciglenik-Bečic]] – jučer obrisane datoteke ::* [[Poljska nogometna reprezentacija]] – dres je crvene i bijele boje tako da me ne čudi da mi mozak nije uočio grešku koja je također crvene boje. ::* [[Real Oviedo]] – vidim da sam patrolirao izmjenu suradnika Labud222. Moguće je da sam copypasteao dres, a da nisam pogledao dres nakon što sam kliknuo Prikaži kako će izgledati. Jednostavno zaboravim ponekad provjeriti je li sve valja prilikom ažuriranja nekoliko odvojenih dijelova članka. ::Sve ću to sada ispraviti. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 20:04, 31. srpnja 2025. (CEST) :::Oh, pa nisi mi morao svaki članak objašnjavati. Ali svejedno hvala. Ne razumijem se u te dresove i uvijek sam se pitao zašto prestanu raditi. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 20:07, 31. srpnja 2025. (CEST) ::::{{s|Ponor}}, iskreno ni ja ne znam zašto se te greške javljaju. Mislim da se najčešće javljaju za parametre donjeg dijela tijela (shorts/socks). U pitanju su uvijek ti ''custom'' parametri, tj. boje koje nisu zapisane u hex formatu. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 20:09, 31. srpnja 2025. (CEST) == RE: 1. Zagrebačka nogometna liga == Za ovo [[1. Zagrebačka nogometna liga]] - od 2022./23. bi trebala biti šesti stupanj lige, kako si naveo. <br> [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 15:56, 5. kolovoza 2025. (CEST) == Molio bih te da napraviš wiki stranicu KK Đakovo,hvala ti. == Napisao sam sve u naslovu :) [[Suradnik:Kiriljenko47|Kiriljenko47]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kiriljenko47|razgovor]])</small> 01:16, 7. kolovoza 2025. (CEST) :{{s|Kiriljenko47}}, košarkom se ne bavim, a nemam nikakve izvore vezane za temu tako da se bojim da ne mogu napisati članak. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:28, 7. kolovoza 2025. (CEST) ::Znaš li nekog tko se kuži u košarku pa da zamoliš da napravi?Hvala na odgovoru. [[Posebno:Doprinosi/93.141.190.123|93.141.190.123]] 01:53, 7. kolovoza 2025. (CEST) :::Vjerojatno {{s|Cybermb}} ili {{s|Labud222}}. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 10:54, 7. kolovoza 2025. (CEST) == [[Nacrt:Aircash]] == Pozdrav, enciklopedizirao sam stranicu, ali smatram da sam ne mogu prosuditi je li dovoljno dobro da se makne status nacrta. To dajem tebi jer si mu ti status nacrta dodjelio [[Suradnik:Tmatic01|Festina lente!]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tmatic01|razgovor]])</small> 00:35, 14. kolovoza 2025. (CEST) == Bašćanska ploča == [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Ba%C5%A1%C4%87anska_plo%C4%8Da&diff=7271117&oldid=7270167] Nešto nije u redu s infookvirom spomenik. Ne pojavljuje se opis slike.--<small>[[Suradnik:Rovoobob|<b><span style="color:blue;">Rovoobob</span></b>]] [[Razgovor sa suradnikom:Rovoobob|<b><span style="color:green;">Razgovor</span></b>]]</small> 03:21, 14. kolovoza 2025. (CEST) :{{s|Rovoobob}}, {{riješeno}}. {{s|Runolist}} (Hijerovit) je nedavno mijenjao [[Predložak:Infookvir spomenik]]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:48, 14. kolovoza 2025. (CEST) == Za brisanje == pozdrav :) Možeš li obrisati ovu sliku, ja ne znam [[:Datoteka:Images (1) (1).png]] [[Suradnik:Tmatic01|Festina lente!]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tmatic01|razgovor]])</small> 22:23, 14. kolovoza 2025. (CEST) :{{s|Trnatic01}}, nisam administrator pa ne mogu brisati datoteke. Predložio sam datoteku za brisanje, pa će je izbrisati neki administrator tijekom narednih dana. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:44, 15. kolovoza 2025. (CEST) ::Uredu, hvala [[Suradnik:Tmatic01|Festina lente!]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tmatic01|razgovor]])</small> 05:28, 15. kolovoza 2025. (CEST) ::@[[Suradnik:Tmatic01|Tmatic01]] Slobodno ubuduće svoje slike samo predloži za brzo brisanje predloškom <code><nowiki>{{subst:brisati|razlog= razlog}}</nowiki></code> bez započinjanja rasprave. Kad – tad nam dođe na red obrisati. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 10:19, 15. kolovoza 2025. (CEST) :::uredu, :) :::Pogriješio sam što nisam promjenio ime slike pa bolje je obrisat [[Suradnik:Tmatic01|Festina lente!]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tmatic01|razgovor]])</small> 12:05, 15. kolovoza 2025. (CEST) == ... == [[:en:User:WikiHelper3906/MegaBox|MegaBox]] [[Suradnik:WikiHelper3906|WikiHelper3906]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:WikiHelper3906|razgovor]])</small> 13:54, 16. kolovoza 2025. (CEST) == RE: Zrinjski == Vezano za [[HŠK Zrinjski Mostar]], što si mi naveo u [https://hr.wikipedia.org/wiki/Razgovor_sa_suradnikom:Cybermb#Concordia mom Razgovoru] <br> u knjizi ''Fudbalska takmičenja Južnih Slovena'', doslovno su navedene sve ljestvice državnih prvenstava i kvalifikacija, te podsaveznih prvenstava (ukoliko je igrano kup-sustavom, onda rezultati) te se tu mkože kronološki pratiti <br> također je navedeno po godinama kada je bio registriran pri podsavezu (očito ''Sarajevskom'' i nešto ''Splitskom'') - koliko sam vidio - stalno kao ''HŠK Zrinjski'' <br> Prvenstva ''Saarajevskog podsaveza'' su igrana slično kao i ona ''[[:Kategorija:Prvenstva Osječkog nogometnog podsaveza (do 1940./41.)|Osječkog podsaveza]]'' (što sada radim) - za područje Sarajeva je bio I. i II. razred (uglavnom - igrano ligaški), te ostalo po ''župama - provincijama''. <br> ''Mostarska župa'' - obično igrana kao ''Podgrupa Mostar'' - kao liga za klubove iz [[Mostar]]a; te ''Trebinjsko-Čapljinska grupa'' - očito ostatak Hercegovine - igrano po kup-sustavu - sad opet bi to dalje trebalo vidjeti - kraj 1920.-ih i početak 1930.-ih - prvenstvo ''Provincije Sarajevskog podsaveza'' je igrano kup-sustavom - nešto slično kao [[Prvenstvo Osječkog nogometnog podsaveza – Provincija 1928./29.]] - možda i napravim članak tipa [[HŠK Zrinjski Mostar u prvenstvima]] ili slično (ali sada zbilja nemam vremena za to) <br> P.S. - ima još stvari što si mi nedavno pisao ili ''spominjao'' po člancima i razgovorima, ali jednostavno nemogu sve pohvatati [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 22:43, 18. kolovoza 2025. (CEST) :{{s|Cybermb}}, a ma ne, ne tražim te da kopaš po ljestvicama i ligama. Mislio sam te pitati je li u knjizi objašnjena povijest kluba, npr. kada je osnovan, obnovljen. mijenjao imena i to. Tijekom dana sam naletio na [https://www.hercegovina.info/sport/nogomet/pogled-u-proslost-kako-je-osnovan-hsk-zrinjski-156315/156315/ ovo] gdje se spominje da je u knjizi pod godinu osnutka navedena 1910. Taman si mi odgovorio kada sam bio pri kraju čišćenja članka od kršenja autorskih plava, neenciklopedijskog stila i sl. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 22:50, 18. kolovoza 2025. (CEST) ::Ne piše ništa slično, ali piše da je prva nogometna lopta donešena u Mostar 1903. godine, a da se nogomet igra od 1905. godine. Na području BiH se prvi klub osniva 1908. godine u Sarajevu. Prije I. svjetskog rata su u Mostaru osnovani đački klubovi poput ''Zrinjskog'', Slavije'', ''HROŠK-a'' i drugih.... (str. 15-169) - ovo sam malo parafrazirao <br> ::na [https://hskzrinjski.ba/povijest/ hskzrinjski.ba/povijest] stoji da je ''“Đački športski klub”,'' osnocvan 1905. godine, a 1912. godine prerasta u ''Gimnazijalni nogometni klub” Zrinjski.''. 1914. prestaje s radom radi WWI, a obnavlja se 1922. kao ''HŠK Zrinjski''. ::u monografiji ''Hrvatski športski klub "Zrinjski" 1905-1993'', stoji da su se 1917. godine ''Zrinjski'' i ''[[HROŠK Mostar|HROŠK]]'' spojili u ''Hercegovac'', koji je djelovao do 1918. (ali kako organizacijski, ako je ''Zrinjski'' 1914. prestao s radom ili bio privremeno ugašen? - možda od članova kluba?) <br> ::također stoji da je 1911. godine ''Đački športski klub'' igrao dvije utakmice protiv ''Osmana'' iz Sarajeva ::kod mnogih klubova se kao godina osnivanja navodi i kad je neformalno utemeljen, ili ako je utemeljen kao (nekakvo) športsko društvo, iz čega se ''rodila'' nogometna sekcija <br> ::- kod dosta klubova ima takav primjer - kao ::* [https://en.wikipedia.org/wiki/TSV_1860_Munich TSV 1860 München] - društvo utemeljeno 1860., a nogomet igraju od 1899. ::* [https://en.wikipedia.org/wiki/CR_Flamengo CR Flamengo] - 1885. osnovan veslački klub, nogomet se igrea od 1911. ::* [https://en.wikipedia.org/wiki/Botafogo_FR Botafogo] - 1894. isto kao verslački klub, nogomet od 1904. ::* [https://en.wikipedia.org/wiki/Bradford_(Park_Avenue)_A.F.C. Bradford (Park Avenue) A.F.C.] - 3 sezone igrali 1. englesku ligu, ::** 1863. osnovani kao ''Bradford Football Club'' i igrali ragbi (rugby union) ::** 1895. postaju ''rugby league'' klub (ragbi 13) - igraju ga do 1907. ::** 1895. nogometna sekcija, ali amaterska ::** 1907. - profesionalni nogometni klub ::** 1974. je došlo do gašenja kluvba, pa opet obnova i dalje ::- u ovim člancima, možeš li mi objasniti na koji način su prekršena autorska prava? ::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 23:40, 18. kolovoza 2025. (CEST) :::{{s|Cybermb}}, u Mudražije (napamet govorim, citira neki izvor) stoji da je Zrinjski ukinut prije izbijanja Prvog svjetskog rata. U našem članku je donedavno stajalo da je ukinut na sam dan atentata Franje Ferdinanda (vjerojatno greška). Sva sportska društva Austro-Ugarske su zabranjena 1914. zbog Prvog svjetskog rata. U Hrvatskoj (sad ne znam je li se tu odnosi na današnju RH ili na Hrvatsku i Slavoniju koje su bile dio [[Translajtanija|Translajtanije]]. za razliku od Dalmacije koja je bila dio [[Cislajtanija|Cislajtanije]]) je, najprije u Zagrebu, tijekom trajanja rata postepeno dozvoljena obnova, no igra se isključivo za potrebe Crvenog križa (o tome imaš dva izvora u [[Suradnik:Croxyz/Izvori#Zagreb]] gdje se ako se ne varam nakratko spominje stanje u Ugarskoj i Austriji). Sjećam se da je slična sudbina zadesila [[SAŠK]] i druga sarajevska društva (vidi izvor u članku ako te zanima). Zrinjski i HROŠK se tako nisu mogli spojiti 1917., već je riječ o igračima bivših predratnih klubova, kao što Mudražija navodi (v. izvor u članku o Zrinjskom). Što se tiče utakmica s Osmanom (uklopljeno u [[FK Slavija Istočno Sarajevo]], no kako nemam dovoljno izvora, ne znam je li riječ o dvama različitim klubovima, a po internetu pronalazim dosta kontrodiktornih informacija), mislim da je tu došlo do neke zbrke u izvorima. 1911. se spominje i u Mudražijinom tekstu (točnije veljača 1911.), no u jednom od izvora kojih citira, Mostar kolijevka sporta (str. 28.), nalazi se jedna nezgodna formulacija o Hajduku (koji je upravo osnovan u veljači 1911.) tako da je to možda moglo utjecati na druge izvore/ili je pod utjecajem drugih izvora. Na internetu sam danas ranije pronalazio da je utakmica igrana 1912. Čak sam našao i sliku nekog novinskog izvještaja. Nažalost ne postoje digitalizirane splitske novine za 1911. i 1912. tako da nisam mogao provjeriti datum. Osman je igrao s tim mostarskim klubom pri povratku iz Splita. Što se tiče autorskih prava, veliki dio članka je bio copypastean s klupske web-stranice ([https://copyvios.toolforge.org/?lang=hr&project=wikipedia&oldid=7270336&action=compare&url=https%3A%2F%2Fweb.archive.org%2Fweb%2F20190219060923%2Fhttp%3A%2F%2Fwww.hskzrinjski.ba%2Findex.php%2Fklub%2Fpovijestkluba link]). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:01, 19. kolovoza 2025. (CEST) ::::Hajduk je u principu osnovan (osnivačka skupština, statut, ime i još neke stvari) krajem 1910., neformalno se ''vuče'' od 1908. godine. ::::13. veljače 1911. je izdano dopuuštenje za rad kluba u Zadru - ''napamet govorim'' - to je u principu dan registracije ''Hajduka'' kao športske udruge prema tadašnjim carevinskim pravilima, ali ''Hajduk'' kao takav već djeluje ::::Ima izvora za to, ali svi uzimamo 13. 02. 1911. kao ''početni'' datum ''Hajduka'' ::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 00:09, 19. kolovoza 2025. (CEST) :::::{{s|Cybermb}}, zanimljivo. Kako ne znam baš puno o ranoj povijesti Hajduka, mislio sam da je izvještaj JNS-a iz 1932. pogriješio pri navođenju 1910. kao godinu osnutka Hajduka. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:12, 19. kolovoza 2025. (CEST) == [[2. ŽNL Varaždinska]] == kako smo negdje i prije imali u razgovorui. ''2. ŽNL Varaždinska'' je igrana 1990.-ih. (a ispod su bile ''3. ŽNL Varaždin'' i ''Liga NS Ludbreg'') <br> no poslije je drugi rang županijske lige podijeljen na ''2. ŽNL Varaždin'' (skupine ''Istok'' i ''Zapad''; ali isto navedena io kao ''2. ŽNL Varaždinska'')), i ''1. liga NS Ludbreg'' (za klubove koji spadaju pod ''Nogometno središte Ludbreg''). Od sezone 2016.-/17. je nanovo ''2. ŽNL Varaždinska'' jedinstvena liga (nisam pratio za svaku sezonu, ali moeš vidjeti preko HNS semafora). <br> [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 07:04, 31. kolovoza 2025. (CEST) :{{s|Cybermb}}, znam za taj komplicirani sustav, nego sam te spomenuo u poruci čisto da ne budeš začuđen ako ikada budeš gledao taj predložak. Također, ovih posljednjih nekoliko dana nastali su članci [[3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2023./24.]], [[3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2024./25.]] i [[3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2025./26.]] Trebali bi ih srediti. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:38, 31. kolovoza 2025. (CEST) == Južna Srbija== Morat ćeš svoj opis izmjene da obrazložiš. Nije dovoljno, zašto je nepouzdan? Zbog čega? [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marko Mitrović Sugarski]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 17:50, 3. rujna 2025. (CEST) :Isto tako i one predloške koje si stavio na stranici Šopi. Bez ikakvog validnog objašnjenja uklanjaš izvor, ne može se nešto objasnit sa dve-tri riječi. Ako ovako radiš onda tvoje namjere nisu dobre. imam razloga da sumnjam u njih. Ne surađuješ uopće. [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marko Mitrović Sugarski]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 18:04, 3. rujna 2025. (CEST) ::{{s|Marco Mitrovich}}, web-stranica optimizacijazdravstva.rs. web-stranica koja se bavi zdravstvom, ne može biti pouzdan izvor ([[WP:VI]]) za tvrdnju "... što se pretežno poklapa sa Nišavskim, Jablaničkim, Topličkim, Pirotskim i Pčimjskim upravnim okrugom." – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 18:26, 3. rujna 2025. (CEST) :::Čudi me tvoj zakasneli odgovor. U pitanju je državna organizacija i njena stranica na kojoj je region Južne Srbije. Sasvim validno. To čime se bavi je irelevantno u ovom slučaju, ovdje su relevantni region i mapa koji priznaje državna institucija. [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marko Mitrović Sugarski]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 18:34, 3. rujna 2025. (CEST) ::::{{s|Marco Mitrovich}}, odgovor ''kasni'' 36 minuta jer sam ophodio članak [[Serge Gnabry]]. Poruku si poslao u trenutku sređivanja članka. Ponavljam, izvor se bavim sa zdravstvenim stanjem u tom dijelu države te ne navodi "... što se pretežno poklapa sa Nišavskim, Jablaničkim, Topličkim, Pirotskim i Pčimjskim upravnim okrugom." – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 22:41, 3. rujna 2025. (CEST) Nisi sredjivao samo taj clanak, mogao si da odgovoris da si hteo, imao si vremena, pratio sam šta si radio čekajući tvoj odgovor. ja da se ponavljam necu, izvor je validan sto se tice regiona Južna Srbija, mape, koji je ustanovila državna institucija i nebitno je čime se bavi. Ne šteti, samo koristi potvrđivanju teritorije Južne Srbije. Uostalon kao što je rekao Koreanovsky "od muhe se pravi slon".[[Suradnik:Marco Mitrovich|Marko Mitrović Sugarski]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 07:20, 4. rujna 2025. (CEST) :ostatak rečenice koju navodiš bih korigovao, ionako sam to mislio da uradim. [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marko Mitrović Sugarski]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 07:28, 4. rujna 2025. (CEST) ::@[[Suradnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] Aktualno stanje rečenice je okej, no prošlo nije bilo jer je ''de facto'' [[WP:SYNTH|sintetiziralo]] izvore. Treba pripaziti na to, no mislim da smo sad riješili taj dio. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 16:29, 4. rujna 2025. (CEST) == Hrvatska grana obitelji Erdody == Vezano za izmjenu, odnosno uklanjanje izmjene na članku [[Erdődy]] koja se odnosi na sjedište tzv. hrvatske grane obitelji Erdody. U članku se navodi da je sjedište u Jastrebarskom, što se opravdava citatom iz https://www.enciklopedija.hr/clanak/erdody . Da, Hrvatska enciklopedija, kao i Hrvatski biografski leksikon navode podatak o sjedištu u Jastrebarskom. Navedeno proizlazi iz jednog, nadasve površnog teksta Agneze Szabo (u kojem brka i pojedine članove obiteljskih grana), objavljenog u monografiji "Jastrebarsko:1249.-1999." Navedeni podatak se potom, tzv. kružnom referencom ponavlja u još nekim člancima Tatjane Radauš i Agneze Szabo. Međutim, navedeno nije točno. Tek nedavno je uopće istražen život Petra III. Erdodya (sina bana Petra II. i brata bana Tome II., poznatijeg kao Toma Bakač Erdody). Smatra se da se upravo između te dvojice braće (Petra III. i Tome II.) razgranava obitelj Erdody na dvije grane, pri čemu se ona Petrova naziva "hrvatskom". Međutim, Petar III. nije bio vlasnikom i posjednikom Jastrebarskog, niti su njegovi potomci baštinili Jastrebarsko. Jastrebarsko vlastelinstvo je, kao stariji sin, nakon oca Petra II. naslijedio Toma II., dok je Petar III. svoje sjedište prebacio na Okićko vlastelinstvo, u Kerestinec gdje je sagradio novi dvorac. O tome postoje brojni povijesni izvori - npr. kraljevska potvrda kojom se Petru III. i njegovim sinovima potvrđuje vlasništvo Okića s Kerestincem. Nadalje, postoji i ugovor o podjeli imovine između braće Tome II. i Petra III. temeljem kojega Toma dobiva Jastrebarsko u isključivo vlasništvo, a Petar Kerestinec. Konačno, po smrti Nikole IV. Erdodya, unuka Petra III. i posljednjeg pripadniha tzv. hrvatske grane obitelji Erdody, Keresttinec i ostali posjedi te grane (koji su poimence navedeni u kraljevskoj ispravi o nasljedstvu - a u kojem nema Jastrebarskog), prelaze u nasljedstvo potomaka Tomine loze. Isto tako, svi izvori koji se bave Jastrebarskim vlastelinstvom dosljedno spominju vlasništvo loze Tome II. (koja se naziva često ugarskom ili klanječkom lozom) - npr. Adamček, Feletar. Dakle, bez obzira što gore navedeni online izvori navode Jastrebarsko kao sjedište tzv. hrvatske grane - navedeno nije točno. Dodatni izvor - knjiga "Banderij obitelji Erdody", 2023. [[Suradnik:Ro0103|Ro0103]] 16:00, 4. rujna 2025. (CEST) :@[[Suradnik:Ro0103|Ro0103]] Prigovore ovakve vrste primjerenije je uputiti Leksikografskom zavodu. Mi smo ovdje zaduženi samo pratiti sekundarne izvore, a sve ovdje opisano je [[WP:VLI|vlastito istraživanje]] koje nama ne može ulaziti u obzir pri pisanju članaka. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 16:27, 4. rujna 2025. (CEST) ::Upravo sam gore naveo da postoje relevantni izvori, objavljeni u nizu službenih publikacija, primjerice u časopisu Starine HAZU-a. Podatke koje sam naveo objavili su u svojim djelima eminentna imena hrvatske historiografije poput npr. Emilija Laszowskog, Josipa Adamčeka ili akademika Dragutin Feletara. I ne radi se o vlastitom istraživanju u smislu kako se ovdje navodi. [[Suradnik:Ro0103|Ro0103]] 15:00, 5. rujna 2025. (CEST) :@[[Suradnik:Ro0103|Ro0103]] Ako imate sekundarne izvore onda slobodno dodajte citate u odvojenom paragrafu gdje pišete da taj i taj kažu ovo, a taj i taj kažu ovo. Na vama nije da presuđujete u ovome formatu što je točno nego što literatura kaže. A kao što kaže kolega slobodno uputite dokaze nadležnim institucijama. Iako, oni godinama u svojim enciklopedijama ponavljaju nebuloze. Čak se podatci iz jedne znaju pogrešno preuzeti u drugu. Ali to je već drugi problem. [[Posebno:Doprinosi/&#126;2025-52713-3|&#126;2025-52713-3]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2025-52713-3|talk]]) 17:06, 4. rujna 2025. (CEST) ::{{s|Runolist}}, u ovakvim slučajevima mislim da je najbolje ukloniti tvrdnju da je Jastrebarsko bilo sjedište. To sam i učinio. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:35, 4. rujna 2025. (CEST) ::Poslao sam komentar na stranici Hrvatske enciklopedije, pa ćemo vidjeti što će odgovoriti. Jedini izvor za ovu tvrdnju je tekst Agneze Szabo u navedenoj knjizi "Jastrebarsko...". Potom Agneza Szabo u drugom članku kao referencu navodi upravo tu monografiju (ne navodeći da je ona autorica spomenutog teksta). Potom Tatjana Radauš u Hrvatskom biografskom leksikonu navodi Agnezu Szabo kao referencu. Agneza Szabo, u novom članku navodi Tatjanu Radauš kao referencu itd. U predmetnom tekstu u monografiji Agneza Szabo je pogrešno identificirala članove po pojedinoj lozi, ali i izmiješala loze unakrsno te iznijela niz kontradiktornosti. Primjerice, na str. 322 navodi kako se Toma II. 1614. zahvalio na banskoj časti i otada živio na svojim imanjima, pri čemu na prvom mjestu spominje - Jastrebarsko! Na istoj stranici piše i da je 1607. postao nasljedni župan Varaždinske županije i da to "prelazi na njegovo potomstvo". Nadalje piše da su po smrti potomka bana Nikole III. (koji je unuk Petra III.), Nikole IV. 1706. godine sva imanja ove "jastrebarske grane" kao i velikožupanska čast varaždinske županije (koju su kao nasljednu čast potomci Tome II. već imali!) prelazi na tzv. ugarsku granu obitelji (koju definira kao potomke Tome II., odnosno njegovog sina Krste). Dakle, jedini izvor(!) ove tvrdnje dolazi iz površnog teksta jedne autorice, bez navođenja ijednog izvora za tu tvrdnju. Jasno da Wikipedia nije mjesto da se takve nedosljednosti i pogreške razrješuju, ali mislim da se kontradiktorne i netočne tvrdnje trebaju izbjegavati. Zato podržavam izmjenu koju je napravio {{s|Croxyz}} da se sjedište uopće ne navodi. [[Suradnik:Ro0103|Ro0103]] 15:34, 5. rujna 2025. (CEST) == Galovci == vezano za [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=7._rang_HNL-a_2021.%2F22.&oldid=prev&diff=7283780 7. rang HNL-a 2021./22.] i [[3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2021./22.]], Koliko vidim po [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=N%C5%A0K_Galovac&action=history povijesti članka], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=N%C5%A0K_Galovac&oldid=1929140 2009. godine je] napravljen članka kao [[NK Galovac]]. <br> 2023. si ti prebacio članak na [[NŠK Galovac]]. <br> [https://semafor.hns.family/klubovi/224/nsk-galovac/ po HNS semaforu] - na grbu piše ''NK Galovac'' - očito se klub tako i zvao ranije. Što se tiče ovoga u BBŽ-u - ja sam kroz 2024. radio [[Dodatak:Popis nogometnih klubova u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji]], kad bjelovarski ''Galovac'' nije bio aktivan - [https://semafor.hns.family/klubovi/1403/nk-galovac/ HNS semafor], pa sam ga zato vjerojatno izostavio <br> - sad kako ga nazvati - možda članak nazvati [[NK Galovac (1951.)]] - po godini osnivanja ovog kluba? <br> [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 12:26, 5. rujna 2025. (CEST) :{{s|Cybermb}}, pokušat ću smisliti neko rješenje. Listam trenutno ''[https://library.foi.hr/LIB/knjiga.php?B=1&item=X01099 Nogomet bjelovarskog nogometnog podsaveza : 1908. - 1955.], Bjelovar : Bjelovarski nogometni podsavez, 1955. (Bjelovar : Prosvjeta)''. Dosad nisam uočio da su klubovi poredani kronološki po godini osnutka. Na 44. i 45. str. se nalazi tekst o NK Omladinac Galovac, izemđu [[NK Polet Uljanik]] (osn. 1952., prema našem članku i Nogometnom leksikonu 1966.) i [[NK Dalit Daruvar]] osnovan 1954.). Za Omladinac Galovac nije navedena godina osnutka, već samo "Najmlađi je seoski klub..." ([[Galovac (Bjelovar)|Galovac]] i [[Uljanik (Garešnica)|Uljanik]] bi trebali biti sela jer su 1953. imali 652 i 682 stanovnika). Kakogod, u Uljaniku je 1955. postojao klub imena Polet (neću proučavati povijest tog kluba, već samo navodim jer bi podatak o godini osnutka mogao biti netočan), a u Galovcu je osnovan klub negdje između 1952. i 1954. tako da možda ne bi bilo pametno da dodamo godinu osnutka u naslov. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:00, 5. rujna 2025. (CEST) ::{{s|Cybermb}}, gledam sada preimenovanja klubova. Možda ćemo trebati preimenovati [[HNK Orijent 1919]] (v. <nowiki>https://hns.family/files/documents/25925/registracije%2006.10.2022.[37409].pdf</nowiki>) – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:23, 5. rujna 2025. (CEST) :::Bilježim ovdje ako ćeš ikada raditi članak o [[GNK Tigar Sveta Nedelja]] (trenutno igra u 3. NL – Centar) <nowiki>https://hns.family/files/documents/21844/registracije%2003.08.2021[10732].pdf</nowiki> (kasnije sam našao i [https://zapad.tv/gnk-tigar-sveta-nedelja-razvoj-kluba-i-planovi/][https://gnktigarsvetanedelja.hr/o_klubu]) – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:26, 5. rujna 2025. (CEST) ::::Treba vidjeti je li ovo [[NK Novigrad]] <nowiki>https://hns.family/files/documents/27788/registracije%2026.07.2023.[37409].pdf</nowiki> – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:28, 5. rujna 2025. (CEST) :::::{{s|Cybermb}}, nisam nažalost ništa uspio pronaći u HNS-ovom glasilu za Galovac. Probaj kopati po web-stranici NSZŽ na Internet Archiveu ili po izvorima za prethodne sezone kluba. Rado bih to učinio, no zbog obaveza vjerojatno ću biti odsutan u trenutku kada ćeš ovo čitati. Uspio sam naći neki dokument NSZŽ iz 2015./16. koji klub naziva NŠK Galovac. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:49, 5. rujna 2025. (CEST) Meni napomena za bližu budućnost [[NK Sloga Brezje]] -> [[GNK Tigar Sveta Nedelja]] (v. izvore iznad). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:53, 5. rujna 2025. (CEST) :{{s|Cybermb}}, nisam se bavio ovim klubovima osim sa Slogom Brezje. Preimenovao sam članak i nadopunio ga izvorima. Znaš li išta o [[HNK Tigar Rakitje]], a da nije navedeno [https://gnktigarsvetanedelja.hr/o_klubu ovjde]? Vidim da [https://www.companywall.hr/tvrtka/vnk-tigar-rakitje/MM2b3eX0 od 2021.] djeluje VNK Tigar Rakitje u [https://semafor.hns.family/klubovi/175175/vnk-tigar-rakitje/ čijem se grbu] nalazi godina 1966. Je li HNK Tigar Rakitje zapravo neki raniji klub iz [[Rakitje|Rakitja]]? [[NK Rakitje]] osnovano je 1966. prema [https://nogomet.lzmk.hr/clanak/zagrebacka-zupanija-nogometni-savez Nog. leksikonu] i [https://www.nss.hr/glasnici/dokumenti/Izvjesce%20o%20radu%201994%202014%20.pdf Nogometnom savezu Samobora]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 17:45, 7. rujna 2025. (CEST) ::Vidim u glasnicima NSZŽ da na prijelazu s 2013. na 2014. Rakitje djeluje kao Tigar Rakitje [https://nszz.hr/category/2013/][https://nszz.hr/category/2014/], no treba izvor za godinu. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 18:05, 7. rujna 2025. (CEST) :::Nažalost, nisam to toliko proučavao. znam dsa je nedavno (prije nekoliko godina) bila fuzija u kojoj je nastao ''Tigar Rakitje'', te da je u Rakitju bio klub :::...nisam proučavao :::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 19:34, 7. rujna 2025. (CEST) ::::{{s|Cybermb}}, možda miješaš fuziju GNK Sveta Nedelja i HNK Tigar Rakitje koja je navedena u članku [[GNK Tigar Sveta Nedelja]]? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 20:18, 7. rujna 2025. (CEST) :::::izgleda da sam to pomiješao :::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 20:49, 7. rujna 2025. (CEST) ::::::{{s|Cybermb}}, istraživao sam sada po netu. Izgleda da se NK Galovac iz Zadarske županije u 2025. zove NŠK Galovac. Viđao sam tri različite varijacije grba. Očito ili nemaju definirani grb ili ga nisu promijenili u Cometu. Kakogod, svakako treba navoditi i ime NK Galovac koje je očito korišteno donedavno. Najbolje rješenje po mom mišljenju je da [[NK Galovac]] postane razdvojba, [[NŠK Galovac]] članak o klubu iz Zadarske županije, [[NK Galovac (Zadarska županija)]] preusmjerenje na [[NŠK Galovac]], a [[NK Galovac (Bjelovarsko-bilogorska županija)]] neka bude naziv nepostojećog članka o klubu iz Bjelovarsko-bilogorske županije. Napravit ću te izmjene. Ako smisliš neke bolje nazive za članke (godina osnutka kluba iz Bjelovarsko-bilogorske županije je sporna), promijenit ću ih. Želiš li srediti članke [[3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2021./22.]], [[3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2022./23.]], [[3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2023./24.]], [[3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2024./25.]] i [[3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2025./26.]]? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:44, 8. rujna 2025. (CEST) :::::::ne mislim sređivati zasa dove članke za 3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorsku, ali da možda napišeše nešto autoru [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=3._%C5%BDNL_Bjelovarsko-bilogorska_2025./26.&action=history ovih članaka] - {{s|MihCro4.4.10}}? :::::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 07:08, 8. rujna 2025. (CEST) ::::::::možda da ovaj iz BBŽ-a nasloviš kao [[NK Galovac (Bjelovar)]] (ili [[NK Galovac (Grad Bjelovar)]]), s obzirom da je [[Galovac (Bjelovar)|Galovac]] naselje u stastavu [[Bjelovar|Grada Bjelovara]]? ::::::::[[NK Galovac (Bjelovarsko-bilogorska županija)]] djeluje onako ''nezgrapno'' ::::::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 07:48, 8. rujna 2025. (CEST) :::::::::{{s|Cybermb}}, ok, budem koristio [[NK Galovac (Bjelovar)]] po uzoru na [[Galovac (Bjelovar)]]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:24, 8. rujna 2025. (CEST) ::::::::::{{s|Cybermb}}, navode li tvoji izvori klub imena [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?search=insource%3A%2FBorac+Galovac%2F&title=Posebno%3ATra%C5%BEi&profile=advanced&fulltext=1&ns0=1 Borac Galovac]? U knjizi Nogomet bjelovarskog nogometnog podsaveza : 1908. - 1955. iz 1955. klub iz Galovca se zove Omladinac. Pitam jer nisam dodavao poveznice na [[NK Galovac (Bjelovar)]] u tim člancima, no pretpostavljam da su isti klubovi u pitanju. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:48, 8. rujna 2025. (CEST) :::::::::::Knjiga ''100 GODINA NOGOMETA U HRVATSKOJ 1880 - 1980'' za :::::::::::Bjelovar, NSO (str. 82) navodi kao aktivni klub :::::::::::GALOVAC: ''Borac'', NK - 1950. :::::::::::Zadar, NSO (str. 127-128) navodi kao klub koji je prestao djelovati :::::::::::GALOVCI: ''Galovac'', NK - 1968. :::::::::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 13:59, 8. rujna 2025. (CEST) ::::::::::::{{s|Cybermb}}, riješih sve klubove u ovoj raspravi ([[NŠK Galovac]], [[GNK Tigar Sveta Nedelja]], [[HNK Orijent]], [[NK Novigrad]]) osim [[HNK Tigar Rakitje]] i [[NK Galovac (Bjelovar)]] jer članci o njima ne postoje, a ne namjeravam ih stvarati. Možda ovih dana riješim preostale dugove s tvoje SZR (npr. onu utakmicu između HAŠK-a i PNIŠK-a), kao i te sezone 3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorske županije. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:08, 9. rujna 2025. (CEST) :::::::::::::{{s|Cybermb}}, možeš li u istoj knjizi vidjeti kako se točno zvao [[NK Vila Velebita Zagreb]]? Prefiks NK mi je sumnjiv jer koliko znam, ne javlja se prije 1940-ih/1950-ih. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:01, 10. rujna 2025. (CEST) ::::::::::::::U onom popisu pravila (link u zadnjoj poruci na [[Razgovor_sa_suradnikom:Cybermb#Prvenstva NDH]]) piše Športsko-dobrotvorni klub Vila Velebita. Piše li isto u tvojoj knjizi. Taj popis pravila bih trebao jednom proučiti i usporediti s našim člancima. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:05, 10. rujna 2025. (CEST) :::::::::::::::{{s|Cybermb}}, i da nisam zaboravio na te sezone 3. ŽNL. Popravit ću ih vjerojatno ovih dana. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:17, 14. rujna 2025. (CEST) ::::::::::::::::{{s|Cybermb}}, također, ništa od Zrinskog Osječko 1664. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 17:25, 15. rujna 2025. (CEST) :::::::::::::::::Iz ''100 GODINA NOGOMETA U HRVATSKOJ 1880 - 1980'' za ''Zagrebački nogometni savez'', str. 128-130 navedena :::::::::::::::::ZAGREB: ''Vila Velebita'', HŠK - 1932. :::::::::::::::::(vjerojatno je u nekom dijelu bila i ''NK'') :::::::::::::::::Iz knjige ''Fudbalska takmičenja južnih Slovena 1973-1941'', navedena u prvenstvima ''Zagrebačkog podsaveza'': :::::::::::::::::1935./36. - IV. razred - 3. :::::::::::::::::1936./37. - III. razred - 1. :::::::::::::::::1937./38. - II. razred - 8. :::::::::::::::::1938./39. - II. razred - 10. :::::::::::::::::1939./40. - II. razred - 5. :::::::::::::::::vidio sam i ovo što si pisao po razgovorima, ali nikako nešto odgovoriti ili napraviti :::::::::::::::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 07:25, 17. rujna 2025. (CEST) == Logičar Roman Suszko == Molim te, pregledaj jezik u [[Suradnik:Alx-pl/Pješčanik|članku]] koji želim objaviti u glavnom prostoru. [[Suradnik:Alx-pl|Alx-pl]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Alx-pl|razgovor]])</small> 18:49, 14. rujna 2025. (CEST) == RE: 3. NL – Centar == Trebalo bi poglerdati, ali prilično sam siguran da se [[3. NL – Centar|3. HNL - Središte]] (ili sličnog naziva) 1990.-ih igrala u 2-3 skupine. <br> Po onome što imamo, recimo [[3. HNL 1997./98.|1997./98.]] se zvala nekako ''MNO Središte'' i igrana u skupinama ''Istok'' i ''Zapad''. <br> [[3. HNL 1995./96.|1995./96.]] i [https://hr.wikipedia.org/wiki/3._HNL_1996./97.#MNO_Sredi%C5%A1te 1996./97.] kao 4. stupanj lige u tri skupine. <br> [[3. HNL 1992./93.|1992./93.]], [[3. HNL 1993./94.|1993./94.]], [[3. HNL 1994./95.|1994./95.]] kao ''3. HNL - zagrebačka regija'' (ili slično) <br> [[3. HNL 1992.|1992.]] bi to bila ''3. HNL – Sjever – Skupina B'' (''Skupina A'' bi baš bila današnja ''Regija Sjever'') <br> Što se tiče raditi sezonu-po sezonu skupina 3. (H)NL - iskreno mi se ne da (osim možda ''Juga''), ali možda budem pokoju (prvenstveno mislim na ''Zapad'' - ova koja pokriva današnju ''3. NL Zapad'') <br> ali svakako bi trebao skupne članke za sezone <br> [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 06:59, 18. rujna 2025. (CEST) :{{s|Cybermb}}, znači onda ne dodam te sezone prije 1998./99.? Prošle sam večeri i danas dodao sve linkove na članke o skupinama u člancima o sezonama 3. HNL (s nižim rangovima nisam dovršio, ne znam kad ću dovršiti niti koliko toga ima, samo znam da sam dodao linkove na te županijske lige u većini članaka) te sam u člancima o klubovima uklonio sve linkove na članke o sezonama koje vode na članke 3. HNL i članke koji započinju s X. rang (teško mi je objasniti, mislim na ovakve izmjene [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=NK_Uljanik_Pula_(2003.)&diff=prev&oldid=7291716][https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=HNK_Mosor_%C5%BDrnovnica&diff=prev&oldid=7292177]). Ne brini, stvarat ću povremeno članke o tim sezonama, odnosno izdvajat ću ih iz tih članaka poput [[3. HNL 1992./93.]], [[4. rang HNL-a 1992./93.]] i sl. Znaš li možda slučajno (ne trebaš kopati po literaturi) zašto je krajem 1990-ih postojolao nekoliko 4. HNL u kojem se natječu klubovi iz iste županije, dok su ostale županije imale 1. županijsku ligu (npr. 4. HNL Međimurje iz [[4. rang HNL-a 1998./99.]] ili 3 različite skupine 4. HNL u [[4. rang HNL-a 1997./98.]]). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:18, 18. rujna 2025. (CEST) ::4. HNL (opet u nekim županijama ili regijama) je postojala 1990.-ih - zašto ne svugdje i zašto ne unificirano, stvarno ne znam. ::znam da je ''4. HNL Međimurje'' postojala i ranih 2000.-ih ::za [[3. NL – Centar]] (i prethodnike) - možda najbolje da pobjednike pišeš i dalje kao tablicu, ne kako popis, nešto u stilu [[2. ŽNL Istarska]] ::- dakle po stupcima ::sezona / rang lige (opcionalno) / skupina (ako je jedna, naravno ostaviš prazno) / broj klubova / pobjednik lige / napomene i sl. / ili još koji stupac ::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 12:56, 18. rujna 2025. (CEST) :::{{s|Cybermb}}, ok napravit ću tablicu u stilu [[2. ŽNL Istarska]]. Samo ne znam od koje sezone da počnem, odnosno što se može smatrati 3. HNL – Središte, a što ne. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:46, 18. rujna 2025. (CEST) možda da ideš kronološki od početka, nešto u stilu: {| class="wikitable sortable" style="font-size: 90%" !sezona !!rang !!skupina !!klubova !!pobjednik !!napomene |- !colspan="6"| 3. HNL Sjever - Skupina B |- |1992. ||III. || ||8 ||Vrapče Zagreb ||<small> pokriva područje ''Središte'' |- !colspan="6"| 3. HNl - Zagrebačka regija |- |1992./93. ||III. || ||18 ||Sesvete || |- |1993./94. ||III. || ||16 ||Sesvete || |- |1994./95. ||III. || ||16 ||PIK Vrbovec || |- !colspan="6"| 3. HNL – MNO Središte |- |rowspan="3"|1995./96. ||rowspan="3"| IV. |Istok ||18 ||Metalac Sisak || |- |Središte ||18 ||Lučko Kompresor || |- |Zapad ||18 ||Stubica AM (Donja Stubica) || |- |} ...i tako dalje (narabvno staviti poveznice) ima i ova [[:Kategorija:3. HNL - Središte po sezonama]] - samo bi predložak trebalo bolje urediti, možda u stilu [[Predložak:3. HNL - Jug sezone]] <br> (naravno - kad (takva) liga nije postojala ostaviti prazne sezone ili kakvu napomenu) <br> (odnosno kad je bila zajednička 3. HNL za regije ''Središte'' i ''Zapad'') <br> [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 15:30, 18. rujna 2025. (CEST) :{{s|Cybermb}}, ok, budem kasnije tako napravio. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 15:32, 18. rujna 2025. (CEST) == Re: Bomba i barut == Odgovorio sam tebi i Kkupusu o kategoriji na njenoj SZR, a Ksaver je čisti kvakač. Ne mora činiti štetu da ima prepoznatljiv uzorak uređivanja, a s obzirom na to koliko agresivno koristi čarape i da je već potvrđen s jednom, blesavo mi je zamarati provjeritelje svaka dva dana. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 12:31, 18. rujna 2025. (CEST) :{{s|Runolist}}, ok, ne znam ništa o tim čarapama Ksaver Buke. Ja sam na prvi pogled pomislio da je to jedan poznati suradnik sa sr. ili sh.wiki sličnog imena. Mislim da bi bilo dobro da ga odblokiraš jer smo u prošlosti imali više slučajeva da su napredni novaci (možda su povratnici???) greškom blokirani pod sumnjom da su čarape. I jedna napomena kada budeš ophodio Cetkove izmjene: veliki broj tih članaka bi trebalo preimenovati (npr. [[Mordancage proces]]) jer njihovi naslovi nisu ''u duhu hrvatskog jezika''. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:45, 18. rujna 2025. (CEST) ::Kao netko tko se Ksaverom bavi od početka, obećajem ti da nije nedužni novak ili povratnik. Vidi SZR ove zadnje čarape – em se znamo, em eksplicitno spominje da je blokiran ''više puta''. Što se Cetka tiče, nemam snage popravljati za njim, a on ima snage puno raditi bez da pokuša naučiti nešto ili poboljšati svoj rad (evidentno ne samo kroz godine primjedbi na izvore, već i ovo jučer i danas sa sidebarovima). Što se mene tiče, neka naslovi ostanu kako jesu – nije neprihvatljivo. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 12:58, 18. rujna 2025. (CEST) :::{{s|Runolist}}, ako misliš na [[Razgovor sa suradnikom:Bombelles Barutanski]], ondje ne vidim da tvrdi da je dosad više puta blokiran niti da te poznaje. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:43, 18. rujna 2025. (CEST) ::::Nije li množina u "Vaše blokad'''e''' su simpatične" jasna? Zašto bi me poimence spominjao za neke izvore, administratore općenito opominjao za smjernice, kakve to veze ima s njegovim doprinosima? Podsjeća li te to na nekog tko je [https://hr.wikipedia.org/wiki/Razgovor_sa_suradnikom:Ksaver_Buka#U_vezi_s_komentarima_na_stranici_za_razgovor_o_Titu dobio prigovore] i [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page=User%3AKsaver+Buka&type=block blokade] od više administratora, tko je inzistirao da je u pravu u [[Special:Diff/7265927|svojoj borbi za Wikipediju]] bez obzira na sve i onomad [[Special:Diff/7267146|obećao da će čarapariti]]? ''Srusly''. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 15:04, 18. rujna 2025. (CEST) == League name == I want to create the Slovenian "Območna liga" seasons from 1979 to 1991. It was the 4th tier in YU football system, just below Republic league. Have I to call them in Slovenian (Območna liga) or in Croatian (Slovenska regionalna liga) ? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 09:56, 20. rujna 2025. (CEST) :{{s|Ame71}}, so I did a bit (not a lot) of research: :* According to NK Maksimir in [https://web.archive.org/web/20160422093525/http://nk-maksimir.hr/prosle_sezone/1979-80_prva_zagrebacka_liga.htm 1979./80.] the 3rd tier were Republička liga – Sjever and Republička liga – Jug, while the 4th tier (below Republička liga – Sjever) consisted of Zagrebačka zona – Sjever and Zagrebačka zona – Jug. In [https://web.archive.org/web/20160403091046/http://www.nk-maksimir.hr/prosle_sezone/1980-81_medjuopcinska_liga_a_skupina.htm 1980./81.] there was a single unified republička liga, while the 4th tier became Nogometna liga zagrebačke regije. Now, this information is incorrect. This change occurred a season earlier (they displayed the league pyramid for the 1980./81. season as the league pyramid of the 1979./80. season). :* [[Regionalna nogometna liga Rijeka – Pula 1978./79.]] replaced Riječko-pulska nogometna zona :* [[Regionalna nogometna liga Slavonije i Baranje 1979./80.]] is named the first season of that competition :* However, this change didn't happen everywhere. Dalmatinska nogometna liga was still called like that. That sums up the existing 4th tier seasons in [[:Kategorija:Nogometno prvenstvo Jugoslavije - 4. ligaški rang (Hrvatska)]] :As for Bosnia and Herzegovina, a unifed league ([[Republička nogometna liga Bosne i Hercegovine|republička liga]]) existed during almost every season of SFRY's existence. We have less readily available information since we have less articles. Sadly we don't have any articles for the 1977./78. and 1978./79. seasons (see [[:Kategorija:Nogometno_prvenstvo_Jugoslavije_-_4._ligaški_rang_(BiH)]]). The 1979./80. season articles exist because [[NK Široki Brijeg|Mladost Lištica]] and [[FK Budućnost Banovići|Budućnost Banovići]] were promoted from the lower tier by winning it. :As for Serbia we don't really have much information as the clubs in [[Suradnik:Croxyz/Izvori]] played in higher and lower divisions. :As for the word "Območna", I don't know what it means. I assume it means Regionalna (I'll ask a friend). I decided to compare the league pyramids in Croatia and Bosnia and Herzegovina to see if there were similar changes. There could've been a unified naming switch across Yugoslavia, although it doesn't seem to have happened everywhere at the same time (take a look at Croatian leagues for example). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 11:19, 20. rujna 2025. (CEST) ::{{s|Ame71}}, also I just wanted to share that recently we lost a lot of sources (e.g. Rijeka nogometa which has been recovered, Maribor's season tables, Kozara's entire website, Lovćen's archived tables were wiped out after Internet Archive was hacked for a few days). Thus, I believe it would be a good idea to do something from [[Suradnik:Croxyz/Izvori]] (e.g. [[FK Omarska]]'s site even tells the tier the club is competing in). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 11:23, 20. rujna 2025. (CEST) ::: ok, I'll work the Omarska seasons. Just I need you help me in fixing the "Kategorije" in the end of the page. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 11:46, 20. rujna 2025. (CEST) :::: in [[Kup maršala Tita 1950.]] it's useless you add Dinamo, Hajduk, Partizan and Zvezda scores: they are already included (in that year FSJ the cup from the round of 64). In the following years FSJ manages from the round of 16, and the big teams played preliminary rounds managed by the Croatian, Serbian, etc. federations (these are the results that can be added, as they are not included in the annals of the Yugoslav Cup). [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 13:21, 20. rujna 2025. (CEST) ::::: just created [[Općinska nogometna liga Banja Luka 1973./74.]]. Could you fix the categories, please? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 15:14, 20. rujna 2025. (CEST) ::::::{{s|Ame71}}, fixed. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:45, 20. rujna 2025. (CEST) ::::::: I think there is a little mistake in FK Omarska website: Regionalna liga BIH in 1990/91 and 1991/92 seasons were not 4th and 3rd level, but 5th level in both of them (1: Prva liga, 2: Druga liga, 3: Međurepubličke lige, 4: Republičke lige). [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 20:10, 27. rujna 2025. (CEST) ::::::::{{s|Ame71}}, yeah, probably a mistake. I remember seeing a similar one elsewhere. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:56, 27. rujna 2025. (CEST) ::::::::: Just created [[Regionalna nogometna liga BiH – Zapad 1990./91.]], but later I discovered it already existed as [[Regionalna nogometna liga BiH – Banja Luka 1990./91.]] (created by {{s|Cybermb}}). Which version should we keep? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 17:22, 28. rujna 2025. (CEST) :::::::::: The FK Omarska website calls this league both ways (RL Zapad or RL Banja Luka).[[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 17:28, 28. rujna 2025. (CEST) :::::::::::{{s|Ame71}}, honestly I think it would be better to have Zapad in the title due to consistency (other articles have Sjever and Jug in the title, that is North and South). We can have Banja Luka as a redirect. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:31, 29. rujna 2025. (CEST) == Bez naslova == :[[Franco Merli|Hvala]]! Nije mi bilo znano da je Franco preminuo. — [[Suradnik:Mychele Trempetich|Miha]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mychele Trempetich|razgovor]])</small> 22:51, 22. rujna 2025. (CEST) ::[[Suradnik:Mychele Trempetich|Miha]], na [[Glavna stranica|Glavnoj stranici]] na dnu Novosti imamo [[Wikipedija:Nedavne smrti]]. Preko [https://w.wiki/8u5a ovog queryja] dohvaćaju se podatci s Wikidate. Svakih nekoliko dana ažuriram članke o nedavno preminulim osobama s tog queryja te ih dodam u članak [[2025.]] Totalno sam zaboravio ažurirati nekoliko dana, tako da hvala ti na podsjetniku! – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:09, 23. rujna 2025. (CEST) == Košarka == [[Dodatak:KK Cibona u međunarodnim natjecanjima]] https://en.m.wikipedia.org/wiki/2015%E2%80%9316_FIBA_Europe_Cup https://en.m.wikipedia.org/wiki/2025%E2%80%9326_FIBA_Europe_Cup [[Dodatak:KK Split u međunarodnim natjecanjima]] https://en.m.wikipedia.org/wiki/2021%E2%80%9322_Basketball_Champions_League [[Dodatak:KK Cedevita u međunarodnim natjecanjima]] https://en.m.wikipedia.org/wiki/2022%E2%80%9323_FIBA_Europe_Cup molba za ažuriranje 4 sezone koje nedostaju klubovima [[Suradnik:Loptač01|Loptač01]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Loptač01|razgovor]])</small> 23:53, 24. rujna 2025. (CEST) :{{s|Loptač01}}, ja ti se u košarku ''ne kužim''. Bolje da to odradi {{s|Labud222}}, a {{s|Cybermb}} je zauzet u zadnje vrijeme. Popravit ću Labud222-ovo, ako bude imao kakve probleme s prikazom sadržaja (nepravilni stupci, predlošci i sl.). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:09, 25. rujna 2025. (CEST) ::pitam zbog tablica koje ne znam dodati, valjda će biti odrađeno [[Suradnik:Loptač01|Loptač01]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Loptač01|razgovor]])</small> 04:18, 25. rujna 2025. (CEST) == Stalno se blokiraju ljudi radi ideoloških razloga == Molim Vas da pokušate urazumiti Runolista, Neptuna i druge da Wikipedija mora biti otvorena svima. [[Suradnik:Potokposkok|Potokposkok]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Potokposkok|razgovor]])</small> 15:26, 25. rujna 2025. (CEST) == Adrian Šemper == Prevodio sam s en.wiki i zato nema Dinama II i Lokomotive. Dodati ću za Lokomotivu. Pozdrav, [[Suradnik:Labud222|Labud]][[Razgovor sa suradnikom:Labud222|222]] 09:51, 8. listopada 2025. (CEST) == Aleksander Cepuš == Zdravo. Molim vas da izbacite stranicu Aleksander Cepuš. Bio bih vam zahvalan. Pozdrav, nekadašnji muzičar Aleksander Cepuš [[Posebno:Doprinosi/&#126;2025-29231-21|&#126;2025-29231-21]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2025-29231-21|talk]]) 13:53, 18. listopada 2025. (CEST) == Newdsm == Bok, Vidio sam [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=%C4%90akova%C4%8Dko-osje%C4%8Dka_nadbiskupija&diff=prev&oldid=6989875 ovo], pa bi ti samo skrenuo pažnju na {{pp|newdsm}} odnosno {{pp|Nemam razdvojbu}}. Dakle, ako je wp sa zagradom, a ne postoji odgovarajuća stranica, možemo: # napravit odgovarajuću razdvojbenu stranicu (ja to često radim, npr jutros: [[Leven]]) # ako mi se ne da, dodam redak u tablicu na [[WP:BR]] # ako mi se ni to ne da, dodam {{pp|newdsm}} iza wikipoveznice [[Suradnik:Argo Navis|<span style="font-size:10pt;color:darkorange;">'''₳RɢṌ'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Argo Navis|<span style="font-size:10pt;color:black;">'''Ṅav¡ડ'''</span>]] 11:19, 22. listopada 2025. (CEST) :Dobro jutro! Hoćemo zadržati? Prema dva izvora, [[Sulejman Nuhić|Nuhić]] je zaista bio prvak u Jugoslaviji. — [[Suradnik:Mychele Trempetich|Miha]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mychele Trempetich|razgovor]])</small> 10:51, 28. listopada 2025. (CET) :Dakle, uz [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Carevna_Akishino&diff=7344918&oldid=7344274 ovo], mora ići i [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kako&diff=7344945&oldid=7344897 ovo]. [[Suradnik:Argo Navis|<span style="font-size:10pt;color:darkorange;">'''₳RɢṌ'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Argo Navis|<span style="font-size:10pt;color:black;">'''Ṅav¡ડ'''</span>]] 08:14, 27. studenoga 2025. (CET) == kontakt s urednikom Croxyz == pozdrav, kako doci do osobe koja ima nick Croxyz? Hvala, Ruzina Frankulin [[Suradnik:RuzinaFrankulin|RuzinaFrankulin]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:RuzinaFrankulin|razgovor]])</small> 18:35, 1. studenoga 2025. (CET) :najbrze na email tonci@sensoria.hr [[Suradnik:RuzinaFrankulin|RuzinaFrankulin]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:RuzinaFrankulin|razgovor]])</small> 18:38, 1. studenoga 2025. (CET) ::{{s|RuzinaFrankulin}}, najbolji način je upravo ovdje. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:20, 1. studenoga 2025. (CET) :::dobro, onda bih molio da nas pustite da uredimo stranicu Zidar Betonsky jer je to nas projekt. Vec smo par puta pokusali urediti neke stvari i svaki put promjene izbrisete. Molimo da to prepustite nama jer nema nikakvog smisla da to ureduje netko drugi, a kad vec postojil. Da li je to OK? [[Suradnik:RuzinaFrankulin|RuzinaFrankulin]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:RuzinaFrankulin|razgovor]])</small> 19:27, 1. studenoga 2025. (CET) ::::@[[Suradnik:RuzinaFrankulin|RuzinaFrankulin]] Vaše se izmjene brišu jer nisu u skladu s "lokalnim običajima". :) Na stranicu za razgovor dobili ste poruku dobrodošlice koja sadrži upute za početak rada. Dobro proučite uvodni tečaj i uređivanju stranice o svome bendu pristupajte oprezno, jer se radi o [[WP:SUKINT|sukobu interesa]], a Wikipedijini članci nisu ničije vlasništvo. Preporuka je za Vas korigirati tek ključne greške i to obavezno uz [[WP:VI|sekundarne izvore]], a ostatak prepustiti drugim osobama. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 19:40, 1. studenoga 2025. (CET) :::::znaci zelite kazati da je smisao wikipedije da ima netocne podatke? nemamo alocirano vrijeme za bavjenje wikipedijom uz sve ostale obaveze, ali valjda bi nekom tko to održava trebalo biti u interesu da ima tocne podatke? kako uopce netko postane admin neceg takvog? sto, da mi otvorimo stranicu Pravi Zidar Betonsky? Kakvog to ima smisla? Ni postava nije navedena kako se mi deklariramo.Molim posasnjenje. [[Suradnik:RuzinaFrankulin|RuzinaFrankulin]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:RuzinaFrankulin|razgovor]])</small> 19:48, 1. studenoga 2025. (CET) ::::::znaci nema odgovora? onaj tko je pisao taj tekst nije napravio ni osnovnu provjeru cinjenica. Format postave koju smo zeljeli promijeniti je sluzbeni format koji je na CD izdanju. Da li je to primarni, sekundarni ili tercijalni izvor? To da smo kultni bend nikada nismo izgovorili, te bi to takoder promijenili. Molimo objasnjenje na koj inacin mozemo korigirati tekst, ili neka se cijeli clanak izbrise, ok? Osoba koja to ureduje je svaki put nas epromjene izbrisala iako je to oficleni niz na CD izdanju. [[Suradnik:RuzinaFrankulin|RuzinaFrankulin]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:RuzinaFrankulin|razgovor]])</small> 14:52, 4. studenoga 2025. (CET) == Zahvala == Samo želim zahvaliti na doprinosu hrvatskoj wikipediji, pogotovo za katoličke teme. Baš sam išao na stranicu FSSP-a kad sam vidio da ste vi napravili izmjenu nekoliko sati prije. [[Suradnik:CroJoe|CroJoe]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:CroJoe|razgovor]])</small> 14:55, 4. studenoga 2025. (CET) == Prvenstvo Sarajevskog nogometnog podsaveza == I'm creating the pages of the "Prvenstvo Sarajevskog nogometnog podsaveza". Could you fix the categories, please? And what's the right name: "Bar Kohba" or "Barkhoba"? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 00:29, 5. studenoga 2025. (CET) :Hold on a second. Did you manage to get the book somehow or are you planning on only using the archived exyufudbal.rs tables? As for the name, I remember that I struggled to find any information regarding the club, but I can try again. Who knows maybe I should try somehow in Hebrew (Hebrew doesn't use the Latin script so obviously I can't get any search results while searching in Croatian). Whatever the name is, it's some variant of the name [[Bar Kohba]]. Also could Barkhoba be a typo? Currently I'm fixing [[NK Kamen Ingrad]]'s article. Can you remind me during which period did this Jewish Sarajevo club exist (I remember that there were multiple ones). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:37, 5. studenoga 2025. (CET) ::{{s|Ame71}}, sorry I forgot to ping. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:37, 5. studenoga 2025. (CET) :::Interesting finds: [https://www.facebook.com/photo/?fbid=476878332819163&set=a.469733453533651][https://www.facebook.com/photo/?fbid=476878362819160&set=a.469733453533651] – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:43, 5. studenoga 2025. (CET) ::::{{s|Ame71}}, after I fix NK Kamen Ingrad's article, I'll review this [https://xn--80aafkgm9bibt.xn--90a3ac/%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B3%D0%BB%D0%B5%D0%B4/%D0%B6%D0%B8%D0%B4%D0%BE%D0%B2 Zagreb publication called Židov] (literally called Jew). Even though it's a publication from Croatia, it was digitalised by a Serbian library. Obviously, I expect the Jews to have more coverage of the club and access to people connected to the club (e.g. interviews). Also, non-Jews can easily miswrite the clubs name. The reason I didn't encounter this publication earlier is because it uses "Bar-Kochba" and also "Bar Kochba" [https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00071_19210823|page:6 in this issue]. Again, I'll have to go through multiple issues to see if the spelling is consistent. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:52, 5. studenoga 2025. (CET) ::::: Unfortunately I haven't got the book, I'm using only archived exyufudbal.rs tables. I don't know how long these tables will be available (remember FK Lovcen tables), so I'm planning to create the subfederations pages (not only Sarajevo), and if one day we'll get the book, we'll improve the pages. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 00:55, 5. studenoga 2025. (CET) ::::::Ah okay. Do you want me to make a list of clubs (with archived pages, no longer existing pages) that have online/archived tables, but don't have articles on Wikipedia for those seasons. I think the list is not long, maybe 2 or 3 clubs, with one of them being [[NK Hajduk Brezje]]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:59, 5. studenoga 2025. (CET) :::::::: I think it's a good idea. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 01:43, 5. studenoga 2025. (CET) :::::::{{s|Ame71}} Jugoslovenski Muslimanski ŠK (or is it Jugoslavenski???) in [[Prvenstvo Sarajevskog nogometnog podsaveza 1920.]] is [[Sarajevski športski klub]]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:31, 5. studenoga 2025. (CET) ::::::::{{s|Ame71}}, I'm very tired. I'll make the list during the day. In Bosnia and Herzegovina they have a website for old news, however you need to pay a lot to access there collection (only for a short period of time). Transcripts of some articles are made free. Here are the free samples (they come from a Sarajevo Jewish paper): [https://infobiro.ba/article/714964/omladina-i-odgoj-autor-nije-naveden][https://infobiro.ba/article/718637/glavna-skupstina-zidovskog-nacionalnog-drustva-za-bih-autor-nije-naveden][https://infobiro.ba/article/718672/nogometna-sekcija-bar-kohbe-autor-nije-naveden][https://infobiro.ba/article/715605/gradske-vijesti-autor-nije-naveden][https://infobiro.ba/article/718027/vijesti-i-biljeske-autor-nije-naveden][https://infobiro.ba/article/844544/o-ustanovama-u-jevrejskom-sarajevu-i-o-njihovom-radu-be-p][https://infobiro.ba/article/719529/drustvene-vijesti-autor-nije-naveden][https://infobiro.ba/article/728048/gradske-vijesti-zidovsko-nacijonalno-drustvo][https://infobiro.ba/article/727876/gradske-vijesti-autor-nije-naveden]. As you can see the name is written in multiple ways. I'll highlight the first article (published on Jan 1 1919) which covers the foundation of the club. I assume the club was founded in late 1918. Also, maybe you should abbreviate Jugoslavenski/Jugoslovenski to Jug. or something similar. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 02:06, 5. studenoga 2025. (CET) :::::::::{{s|Ame71}}, online I'm seeing claims that Židovsko športsko društvo Bar-Kohba (this name is independently confirmed in Atlas nogometnih klubova from 1925) was founded in 1908 or 1909. It seems that it was reformed in 1918. However, I'd need to look further. Also I found [https://www.academia.edu/44358337/Contributions_to_the_History_of_Sport_Sport_in_the_Grip_of_Ideology_and_Politics_in_Bosnia_and_Herzegovina_1875_1941_ this publication] which I'll need to read. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 02:22, 5. studenoga 2025. (CET) ::::::::::[https://ishainternational.wordpress.com/wp-content/uploads/2020/10/carnivalvol20_final_version_published_withoutissn.pdf Alt. link] – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 02:25, 5. studenoga 2025. (CET) :::::::::::{{s|Ame71}}, I'll go to bed now. Context for [[Prvenstvo_Sarajevskog_nogometnog_podsaveza_1920./21.#Promijenite_ime]] exists in [[NK SAŠK Napredak Sarajevo]] (see citation no. 10). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 02:28, 5. studenoga 2025. (CET) ::::::::::::{{s|Ame71}}, I bring you excellent news. One of these [https://infobiro.ba/article/713826/drustvene-vijesti-autor-nije-naveden free transcribed articles] features the foundation of Židovsko športsko društvo Bar Ko'''c'''hba. It was founded on December 23 1918 following a merger between Židovsko gombalačko društvo (Jewish Gymnastics Society), Židovski športski klub, Bar Kohba (without the letter c) and Hakoah. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:26, 5. studenoga 2025. (CET) :::::::::::::{{s|Ame71}}, two more sources for tables: :::::::::::::* Milorad Sijić, [http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf Fudbal u Kraljevini Jugoslavije (drugo dopunjeno izdanje)], Zavičajni muzej župe Aleksandrovac, Aleksandrovac 2014. (I remember it featured some provincial matches which are not present in exyufudbal.rs) :::::::::::::* Milorad Sijić, [https://www.exyufudbal.in.rs/biblioteka/plavi-sa-grbavice Plavi sa Grbavice], Kruševac 2021. (contains photographs of tables from newspapers, also covers 2. razred for some seasons) :::::::::::::– <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:49, 5. studenoga 2025. (CET) :::::::::::::: In [https://www.claudionicoletti.eu/soccer-statistics/campionati-nazionali-in-europa/all-final-tables/yugoslavia-league-final-tables/yug-1921-30/ claudionicoletti] website, when an opponent withdraws, they write "w/o" (walk over). How can I say that in croatian (in short way)? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 17:59, 6. studenoga 2025. (CET) :::::::::::::::{{s|Ame71}} bez borbe. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 18:01, 6. studenoga 2025. (CET) == Navijači == [[Navijači#Načini navijanja|Navijači]] (tekst ispod naslova treba ukloniti) [[Posebno:Doprinosi/&#126;2025-32055-88|&#126;2025-32055-88]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2025-32055-88|talk]]) 23:28, 7. studenoga 2025. (CET) :{{riješeno}} – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 15:45, 8. studenoga 2025. (CET) == Ivica Zubac == Znam da je bio u Brotnju, ali sam mislio da juniorske klubove ne stavljamo u infookvire. Pozdrav, [[Suradnik:Labud222|Labud]][[Razgovor sa suradnikom:Labud222|222]] 13:08, 9. studenoga 2025. (CET) :{{s|Labud222}}, ok onda obrišiti Brotnjo. Samo pokušaj pronaći je li prije Zrinjevca kojim slučajem igrao za seniore Brotnja. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:11, 9. studenoga 2025. (CET) Prema https://brotnjo.ba/nba-zvijezda-ivica-zubac-uvijek-mi-je-bio-san-zaigrati-za-seniore-brotnja/ ovom izvoru nije igrao za seniore Brotnja. Pozdrav, [[Suradnik:Labud222|Labud]][[Razgovor sa suradnikom:Labud222|222]] 13:13, 9. studenoga 2025. (CET) == Nikola Aleksić iz Distorzije uma == Pozdrav. Što treba napraviti da članak o Nikoli Aleksiću iz Distorzije uma budeaktivan na Wikipediji? Što su greške. Vi ste ga premjestili u nacrt. https://hr.wikipedia.org/wiki/Nacrt:Nikola_Aleksić Vidim da ga je kasnije Runolist ga brisao zbog neprikladnog preusmjeravanja. Ne znam zbog čega. Preusmjerava na bend i na album. Molim pomozite mi sipraviti ako trebam što. Hvala unaprijed. Razmotrite je li prikladno nastaviti s njenim uređivanjem. Niže je navedena evidencija brisanja i premještanja za ovu stranicu: * [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&logid=5123871 10:43, 27. svibnja 2025.] [[Suradnik:Runolist|<bdi>Runolist</bdi>]] [[Razgovor sa suradnikom:Runolist|razgovor]] [[Posebno:Doprinosi/Runolist|doprinosi]] briše stranicu [[Nikola Aleksić]] (nepotrebno ili neprikladno preusmjeravanje ([[WP:PRE]])) * [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&logid=5121492 00:21, 21. svibnja 2025.] [[Suradnik:Croxyz|<bdi>Croxyz</bdi>]] [[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|razgovor]] [[Posebno:Doprinosi/Croxyz|doprinosi]] premješta stranicu [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Nikola_Aleksi%C4%87&redirect=no&action=edit&redlink=1 Nikola Aleksić] na [[Nacrt:Nikola Aleksić]] [[Posebno:Doprinosi/&#126;2025-32984-50|&#126;2025-32984-50]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2025-32984-50|talk]]) 10:55, 12. studenoga 2025. (CET) :@[[Suradnik:~2025-32984-50|~2025-32984-50]] Ako imamo nacrt, preusmjeravanje iz glavnog imenskog prostora u nacrt smatra se neprikladnim. Dovedite nacrt u red (svi problemi pišu na stranici), pokažite da osoba ispunjava [[WP:KRTE#Glazbenici]] i premjestit ćemo ga na glavnu stranicu. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 11:26, 12. studenoga 2025. (CET) ::Dobar dan. Hvala na odgovoru. Je li treba ovdje u poruci dokazati kriterije WP:KRTE#Glazbenici ili na nacrtu stranice? [[Posebno:Doprinosi/&#126;2025-33306-41|&#126;2025-33306-41]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2025-33306-41|talk]]) 15:11, 13. studenoga 2025. (CET) :::Na nacrtu stranice. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:24, 13. studenoga 2025. (CET) ::::Dobar dan. Evo sve uređeno. Nadam se da je sad u redu i da može ići objava. Hvala [[Posebno:Doprinosi/&#126;2025-33306-41|&#126;2025-33306-41]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2025-33306-41|talk]]) 08:35, 14. studenoga 2025. (CET) :::::Poštovani, je li sad sve u redu? Može li objava članka? Hvala [[Suradnik:Lawandrule|Lawandrule]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Lawandrule|razgovor]])</small> 09:34, 4. prosinca 2025. (CET) == Portal o Aziji == Možeš li mi molim te (ako znaš) pomoći s izradom portala o Aziji. Pozdrav, [[Suradnik:Labud222|Labud]][[Razgovor sa suradnikom:Labud222|222]] 14:11, 13. studenoga 2025. (CET) :{{s|Labud222}}, s čime točno ti treba pomoć na [[Wikipedija:Portali/Prijedlozi/Portal:Azija]]? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:15, 13. studenoga 2025. (CET) ::Da ljepše izgleda i da više sliči na ostale portale. [[Suradnik:Labud222|Labud]][[Razgovor sa suradnikom:Labud222|222]] 14:17, 13. studenoga 2025. (CET) :::{{s|Labud222}}, želiš kopiju portala o Europi? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:19, 13. studenoga 2025. (CET) ::::Nešto slično portalu o Europi. [[Suradnik:Labud222|Labud]][[Razgovor sa suradnikom:Labud222|222]] 14:21, 13. studenoga 2025. (CET) == Predrag Figenwald == Kada već Predrag Figenwald hoće da se članak o njemu ukloni iz Wikipedije, onda neka tako i bude. Ali baš mi je žao. Objektivno gledano, Predrag zaslužuje mjesto u Wikipediji. Citiram članak "Odlazak buntovnika s razlogom" iz "Večernjeg lista" od 12. 7. 2008.: "No, bili su tu (u redakciji "Poleta") i nezamjenjivi intelektualac generacije Vlatko Fras, najtalentiraniji i najbizarniji Predrag Figenwald, filmski kritičari Nenad Polimac (najbolji od svih), Srećko Jurdana (zadužen za kung-fu filmove i westerne), pokojni trend-sveznalica Vladimir Cvitan, pokojni Dražen Vrdoljak i Darko Glavan, prvi pravi rock kritičari u nas, profesorica Slavenka Drakulić, zgodne novinarke Snježana Banović (hodala s Johnyjem Štulićem, danas kazališna redateljica) i Gordana Farkaš (supruga Paola Sfecija, ugledna izdavačica), odličan redaktor Marjan Jurleka (direktor Večernjeg lista) i još mnogo drugih." [[Suradnik:Svjetlan Feretić|Svjetlan Feretić]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Svjetlan Feretić|razgovor]])</small> 00:39, 14. studenoga 2025. (CET) == BLP == In [https://web.archive.org/web/20180804122352/http://www.exyufudbal.in.rs/tabele/11-sezone-tabele-kraljevina/53-predistorija-do-1920#beogradski-podsavez-provincija exyufudbal] they say the first edition of Belgrade subfederation championship is the 1920 one: {| class="wikitable" !mj. !! style="width:200px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |- bgcolor="gold" |1. || [[BSK Beograd]] ||3||3||0||0||11||0||<math>\infty</math>||6 |- |2. || [[SK Jugoslavija Beograd|Jugoslavija]] ||3||2||0||1||7||3||2,333||4 |- |3. || [[FK BUSK|BUSK]] ||3||1||0||2||1||3||0,333||2 |- |4. || [[FK BASK|Soko]]||3||0||0||3||1||14||0,071||0 |- |5. || [[Srpski mač]] ||colspan="8"|<center> <small> ''Srpski mač se povukao s natjecanja |- !colspan="10"| |- |} But in [https://www.claudionicoletti.eu/soccer-statistics/campionati-nazionali-in-europa/all-final-tables/yugoslavia-league-final-tables/yug-1918-20/ claudionicoletti] they say the 1st edition was in 1919: {| class="wikitable" !mj. !! style="width:200px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |- bgcolor="gold" |1. || [[BSK Beograd]] ||3||3||0||0||11||2||5,500||6 |- |2. || [[SK Jugoslavija Beograd|Jugoslavija]] ||3||2||0||1||10||4||2,500||4 |- |3. || [[FK BUSK|BUSK]] ||3||0||1||2||2||5||0,400||1 |- |4. || [[Srpski mač]] ||3||0||1||2||2||14||0,143||1 |- !colspan="10"| |- |} What is the 1st edition I have to create? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 06:33, 18. studenoga 2025. (CET) OMG, in en.wiki and sr.wiki they say the first edition was in 1919-20 with this table: {| class="wikitable" !mj. !! style="width:200px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |- bgcolor="gold" |1. || [[BSK Beograd]] ||4||4||0||0||17||3||5,666||8 |- |2. || [[SK Jugoslavija Beograd|Jugoslavija]] ||4||3||0||1||10||3||3,333||6 |- |3. || [[FK BUSK|BUSK]] ||4||2||0||2||3||6||0,500||4 |- |4. || [[SK Vardar Beograd|Vardar]] ||4||1||0||3||2||7||0,285||2 |- |5. || [[FK BASK|Soko]] ||4||0||0||4||4||17||0,235||0 |- !colspan="10"| |- |} What's the right one we have to keep? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 06:48, 18. studenoga 2025. (CET) :The 1st one is correct. It's also present in Milorad Sijić, [http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf Fudbal u Kraljevini Jugoslavije (drugo dopunjeno izdanje)], Zavičajni muzej župe Aleksandrovac, Aleksandrovac 2014., str. 191. [[:en:1919–20 Serbian Football Championship]] uses [https://www.rsssf.org/tabless/serv-wom20.html RSSSF] as a source. If you paste the URL, you'll see that in [https://web.archive.org/web/20220709074046/https://www.rsssf.org/tabless/serv-wom20.html 2022 there was a table identical to the one on en.wiki]. Since then RSSSF was updated by Nebojša Jakovljević (the guy behind exyufudbal). The 2022 source used by RSSSF is [https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=186&godina=1920&broj=000005 page 3 of this Jadranski sport] edition. Above the Jadranski sport table there is a short text saying that the autumn part of the season has concluded, meaning that this is a midseason table. RSSSF got the season wrong. It's the midseason table of the 1920./21. season (the next season), as stated by Milorad Sijić, [http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf Fudbal u Kraljevini Jugoslavije (drugo dopunjeno izdanje)], Zavičajni muzej župe Aleksandrovac, Aleksandrovac 2014., str. 191. For the 1919 season [https://www.claudionicoletti.eu/soccer-statistics/campionati-nazionali-in-europa/all-final-tables/yugoslavia-league-final-tables/yug-1918-20/ Claudio Nicoletti's table] doesn't have a BEOGRADSKI LOPTAČKI PODSAVEZ label above it meaning that it wasn't a BLP competition (BLP was founded in 1920, the following year). [https://www.yumpu.com/xx/document/view/60199494/knjiga-prezentaciona-kopija Prezentaciona kopija (page 544.)] has Nicoletti's table and it says that these were friendly games. If you're planning on creating that article, please suggest a name. As for the clubs without articles, I remember BUSK from [https://dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-W13O8QAX/a530affa-5154-4a45-9e1f-0ff1d88bd00e/PDF Album nogometnih klubova Jugoslavije] (page 84). I never created an article due to Album nogometnih klubova Jugoslavije disagreeing with [[:it:Beogradski univerzitetski sportski klub]]. [[:sr:Srpski mač]] claims that the club ceased to exist in 1911, although the [https://library.foi.hr/dbook/index.php?B=1&item=X01888&P= 1932 report] (scroll to Stranice 76-77) claims that the club still exists. I won't explore this topic, as I'm busy with the SNP article and other articles. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:02, 18. studenoga 2025. (CET) ::[[Suradnik:Ame71|Ame71]], fell free to add that midseason table in the 1920./21. article. Use Jadranski sport as the source. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:29, 18. studenoga 2025. (CET) == Partizan Susek == Mogu li se negdje naći tablice liga u kojima je i Partizan iz Suseka? [[Suradnik:Jolicnikola|Jolicnikola]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Jolicnikola|razgovor]])</small> 00:44, 21. studenoga 2025. (CET) :{{s|Jolicnikola}}, imaš li kakve korisne podatke o klubu (godina osnutka, bivša imena i sl.)? Na [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?limit=500&offset=0&profile=default&search=insource%3A%2FSusek%2F&title=Posebno:Tra%C5%BEi&ns0=1 hr.wiki] ne postoji niti jedan članak s tim klubom.[https://srbijasport.net/club/2194-susek-susek/results Ovdje imaš rezultate od 2010.] Očigledno se klub preimenovao iz Partizan Susek u Susek. Ndema ga na web-stranici FSG Zrenjanin (dakle, nije nikada bio u ligi s nekim klubom iz Zrenjanina). Nema ga u tablicama [[FK Mladost Bački Petrovac]]. Od izvora [[Suradnik:Croxyz/Izvori#Vojvodina]] ga možda ima u jednoj od knjiga o FK Vrbas. Za Vojvodinu čisto sumnjam, osim ako je klub osnovan prije 60-ih. Ako je za vrijeme Jugoslavije dogurao na nekakve značajne razine, možda ga ima u knjizi o Bačkoj, no budi oprezan, veliki udio tablica ima mnogo grešaka. To je to što se tiče knjiga o Vojvodini. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:14, 21. studenoga 2025. (CET) ::A joj vidim na en.wiki da si već našao rezultate od 2010. nadalje. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:16, 21. studenoga 2025. (CET) :::Moj savjet bi ti bio da pokušaš pronaći (arhivirane) web-stranice [https://srbijasport.net/league/548-gradska-liga-novog-sada ovih klubova], odnosno (arhiviranih) lokalnih portala – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:19, 21. studenoga 2025. (CET) ::::Na [https://www.yumpu.com/en/document/read/55430430/beocin-engleski-niska-rezolucija 21. str.] ove publikacije stoji da je osnovan 1925. i da se kasnije zvao "FC Hajduk". Naravno, nije se mogao zvati ni FC ni FK u tom dobu. U izvještajima Jug. nog. saveza iz 1932. i 1937. ne spominje se nikakav klub iz Suseka među klubovima Novosadskog nogometnog podsaveza (ali se zato spominje Cement Beočin). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:29, 21. studenoga 2025. (CET) :::::{{s|Jolicnikola}}, ako je tada postojao, bio je divlji klub (v. [[Zagrebački nogometni podsavez#Divlji klubovi]]), odnosno nije bio član niti jednog podsaveza. Jako mali udio klubova (pogotvo izvan gradova) je bio registriran. Nepoznat je njihov broj, no vjerojatno ih je bilo više i u samim gradovima i to čak možda i u Zagrebu gdje je broj članova podsaveza bio ograničen točno na 70 192X. Jako je kasno, pa neću nastaviti istraživati. Probaj pronaći na internetu nekakve informacije s pretragom Hajduk Susek. [https://www.sremskenovine.co.rs/2019/09/susecane-sve-manje-zanima-fudbal-2/ Ovo sam uspio pronaći]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:35, 21. studenoga 2025. (CET) ::::::Nažalost, nigdje nisam našao :( [[Suradnik:Jolicnikola|Jolicnikola]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Jolicnikola|razgovor]])</small> 14:59, 21. studenoga 2025. (CET) == Religija == Jesi ti uređivao [[Semitski neopaganizam|ovo]] kao neprijavljeni suradnik? Ako jesi – zahvaljujem na doradi! — [[Suradnik:Mychele Trempetich|Miha]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mychele Trempetich|razgovor]])</small> 14:43, 23. studenoga 2025. (CET) :{{s|Mychele Trempetich|Miha}}, nisam. To je jedan drugi naš suradnik. Zašto uređuje kao IP-ovac? Nemam pojma. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 15:20, 23. studenoga 2025. (CET) == Sokolovi iz Sokolovca == [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=NK_Sokol_Sokolovac&action=history 21.09.2024. si napravio] preusmjerenje [[NK Sokol Sokolovac]] na [[HNK Sokol Sokolovac]], no problem je što se ovdje radi o dva različita kluba imena ''Sokol'', koji dolaze iz naselja imena Sokolovac. * [[HNK Sokol Sokolovac]] iz naselja i općine [[Sokolovac]], [[Koprivničko-križevačka županija]] - [https://semafor.hns.family/klubovi/938/nk-sokol/ semafor.hns.family, ''Nogometni klub Sokol Sokolovac, Sokolovac''] (ali grb prikazuje ''HNK Sokol'' * NK Sokol Sokolovac iz naselja [[Sokolovac (Dežanovac)|Sokolovac]], [[Dežanovac|Općina Dežanovac]], [[Bjelovarsko-bilogorska županija]] - [https://semafor.hns.family/klubovi/1428/nk-sokol-s/ semafor.hns.family, ''Nogometni klub Sokol Sokolovac, Sokolovac''] pa i ovdje imamo kako sad staviti poveznicu na taj klub z BBŽ-a u [[Dodatak:Popis nogometnih klubova u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji]] sam ga stavio kao [[NK Sokol Sokolovac]], možda da ga staim kao [[NK Sokol Sokolovac (1973.)]] ili [[NK Sokol Sokolovac (Dežanovac)]], da se bezveze ne briše ovo preusmjerenje u budućnosti pozdrav, [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 16:12, 28. studenoga 2025. (CET) :{{s|Cybermb}}, {{riješeno}}. [[NK Sokol Sokolovac]] je sada razdvojba koja vodi na [[HNK Sokol Sokolovac]] i [[NK Sokol Sokolovac (1973.)]] (ako u budućnosti zaželiš promijeniti ime, ovdje je [[Posebno:Što_vodi_ovamo/NK Sokol Sokolovac (1973.)|popis]], nisam dodavao poveznicu na NK Sokol Sokolovac (1973.) u drugim člancima, npr. u člancima o sezonama ŽNL BBŽ). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 17:39, 28. studenoga 2025. (CET) == 3 srpnja 1991 == Da li stvarno neznas sto je bilo 3. srpnja 1991 ??? Pa ne mogu vjerovati... Aj malo citaj, poptrudi se, uci.... --[[Suradnik:Croq|Croq]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Croq|razgovor]])</small> 13:30, 1. prosinca 2025. (CET) == fotografija Diogen == Poštovani Croxyz Fotografija za koju ste pitali što predstavlja je sa albuma grupe Diogen [[Suradnik:Vinyl cd|Vinyl cd]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Vinyl cd|razgovor]])</small> 18:34, 4. prosinca 2025. (CET) :{{s|Vinyl cd}}, je li to naslovnica albuma? Također je li fotografija zaštićena autorskim pravima? Na [[:c:File:1019378d1.jpg]] piše da nije zaštićena autorskim pravima što pretpostavljam da je to netočno – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:32, 6. prosinca 2025. (CET) ::Poštovani Croxyz. ::slika je sa albuma grupe Diogen i koliko je meni poznato nije zaštićena autorskim pravom [[Suradnik:Vinyl cd|Vinyl cd]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Vinyl cd|razgovor]])</small> 17:08, 6. prosinca 2025. (CET) :::{{s|Vinyl cd}}, slika vrlo vjerojatno je zaštićena autorskim pravima. Je li poznat autor? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:45, 7. prosinca 2025. (CET) ::::autor je Robert Žegarac kontaktirao sam ga telefonski ,rekao je da slika nije zaštićena autorskim pravom i da dozvoljava da se objavi ::::njgov email je robert.zegarac@gmail.com [[Suradnik:Vinyl cd|Vinyl cd]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Vinyl cd|razgovor]])</small> 17:17, 8. prosinca 2025. (CET) {{izvlaka}} {{s|Vinyl cd}} svaka je fotografija zaštićena autorskim pravima do 70 godina nakon smrti autora, osim ako se autor sam nije javno odrekao autorskih prava. U ovom slučaju, autor treba što prije poslati e-mail prema uputi na [[WP:DZ]] u kojem nečim dokazuje svoj identitet i to da je stvarni autor. Također, kada se postavljaju slike, poželjno im je dati neko smisleno ime i u opis staviti podatke o čemu ili komu se radi. [[:c:File:1019378d1.jpg]] sada treba preimenovati, što može samo administrator tamo. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 17:59, 8. prosinca 2025. (CET) == Dinamova zaklada Nema predaje == Pozdrav, ljubazno molim objašnjenje zašto je ukinuta stranica Dinamove zaklade Nema predaje, ujedno i poglavlje u temi GNK Dinamo? Riječ je o zasebnom entitetu kojeg je osnovao Zakladnik GNK Dinamo i koji djeluje paralelno i u suradnji s GNK Dinamom. Zašto takav entitet ne bi smio imati svoju stranicu ili barem poglavlje na stranici GNK Dinamo. Srdačno, [[Suradnik:Jerkovic9|Jerkovic9]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Jerkovic9|razgovor]])</small> 09:23, 8. prosinca 2025. (CET) :{{s|Jerkovic9}}, ima li zaklada enciklopedijski značaj? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 22:35, 8. prosinca 2025. (CET) == Ujedinjeni protiv fašizma - izmjena 8.12.2025. u 10:18 == Pozdrav kolega, imam nekoliko pitanja vezanih uz [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Ujedinjeni_protiv_fa%C5%A1izma&curid=797759&diff=7351152&oldid=7348671 navedenu izmjenu]. # Zašto je sporni dio sastava inicijative? # Zašto je sporni popis nekih od pojedinaca koji su prisustvovali prosvjedima? Isti dio nije bio sporan u mom prošlom članku [[Prosvjed na Markovom trgu 2024.]] ni npr. u članku [[Sto posto za Hrvatsku]] u kojem ima i cijela sekcija o tome. # Zašto neke od reakcija smatrate "nebitnima"? [[Suradnik:Ashune|Ashune]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ashune|razgovor]])</small> 23:35, 8. prosinca 2025. (CET) :{{s|Ashune}}, stvarno cijenim detaljnu reportažu, no morao sam ukloniti dijelove za koje smatram da nemaju enciklopedijski značaj (npr. ''vrijeđali glumce'', ''"kratko naguravala s policijom"'') ili nisu pisani enciklopedijskim stilom (npr. ''"unosili se u lice i vrijeđali"'', ''"udarili u ruku"''). Sastav incijative nije sporan, već je pisan neenciklopedijskim stilom (''"organizacija, kolektiva, inicijativa i pojedinaca i pojedinki"'') te djeluje previše neprecizno. Također pojedinci je ponovljeno dvaput (u hrvatskom je muški rod ujedno i neutralni rod kada je riječ o množini). Odjeljak o nesudjelovanju riječke gradonačelnice mi isto djeluje kao neenciklopedijski sadržaj (zašto bi uopće navodili da osoba X nije sudjelovala na prosvjedu?). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 16:22, 9. prosinca 2025. (CET) ::Nisam našao koje su konkretno sve organizacije i pojedinci dio inicijative pa sam prenio kako su ih opisali mediji. Što se tiče dijela teksta koji spominje riječku gradonačelnicu, više je naglasak bio na njenom stavu o prosvjedima (zbog čega sam i stavio u reakcije, pogotovo da se pokrije širi spektar pogleda na događaj) nego na činjenici da nije sudjelovala. ::Ne protivim se generalno navedenom uređivanju, jedino smatram da bi popis nekih od javnih osoba-sudionika bilo dobro navesti kad se već navode i u drugim člancima pa bih taj dio vratio. I sam volim znati tko što podržava ili čemu se protivi kad čitam o raznim prosvjedima i sličnome pa smatram da bi takve informacije zanimale i čitatelje naše Wikipedije. ::Lp, [[Suradnik:Ashune|Ashune]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ashune|razgovor]])</small> 17:15, 9. prosinca 2025. (CET) == Ljudevit Gaj == Malo sam uredio. Onaj dio što je esejski sam zakomentirao. Nisam znao što s tim učiniti. To je tamo još od početka članka, možda ga treba obrisati?--<small>[[Suradnik:Rovoobob|<b><span style="color:blue;">Rovoobob</span></b>]] [[Razgovor sa suradnikom:Rovoobob|<b><span style="color:green;">Razgovor</span></b>]]</small> 11:12, 18. prosinca 2025. (CET) :{{s|Rovoobob}}, nije loša ta ideja sa zakomentiranjem. Ako nekome ubuduće zatreba pri proširenju članka, možda mu dadne ideju o čemu da piše. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 03:03, 19. prosinca 2025. (CET) == 2025. - izmjena od 17. prosinca 2025. u 00:04 == Pozdrav, možeš li mi objasniti [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=2025.&oldid=7356422 ovu izmjenu]? Na stranici s novostima piše da je navedene nedavne smrti potrebno dodati i u stranicu godine smrti. [[Suradnik:Ashune|Ashune]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ashune|razgovor]])</small> 14:16, 18. prosinca 2025. (CET) :{{s|Ashune}}, vidio sam crvenu poveznicu (u tom trenutku nepostojeći članak) te da nedostaje godina, pa sam pomislio da je to nečiji vandalizam iz perioda tijekom kojeg sam bio odsutan s wiki. Slobodno vrati, pogotovo ako nađeš godinu. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 03:04, 19. prosinca 2025. (CET) ::U redu, hvala na pojašnjenju. Nažalost, na internetu ne mogu pronaći datum rođenja gospođe Braut. [[Suradnik:Ashune|Ashune]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ashune|razgovor]])</small> 11:40, 19. prosinca 2025. (CET) == 2025- Izmejan od 21. prosinca 2025. == Pozdrav, Možete li nam pojasni izmjenu na stranici Mario Perković, piše da je rađena putem AI? [[Suradnik:Ivan12183k|Ivan12183k]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ivan12183k|razgovor]])</small> 19:30, 21. prosinca 2025. (CET) :Članak je u međuvremenu obrisan, pa ga ne mogu analizirati. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:44, 21. prosinca 2025. (CET) == pouzdaniji izvor == Obrisana mi je dopuna podatka o samom autoru (traži se pouzdaniji izvor). Obzirom da je moja malenkost i osobno autor, ali i da sam naveo izvor (ugovor o autorstvu), nije mi poznato koji bi to bio još pouzdaniji izvor od naprijed navedenoga. [[Suradnik:Mislav11|Mislav11]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mislav11|razgovor]])</small> 12:16, 30. prosinca 2025. (CET) :@[[Suradnik:Mislav11|Mislav11]] Naveli ste primarni izvor koji pritom nije javno objavljen, što je problem s obzirom na naše [[WP:PRO|pravilo o provjerljivosti]]. ''Rule of thumb'': ako bilo koja osoba ne može otvoriti internet ili otići u knjižnicu te ondje provjeriti informaciju koju dodajete, onda nemate dovoljno dobar izvor. Proguglajte, vjerojatno ima nečeg napisanog negdje. Za takve sporedne podatke može proći i članak na nekom regionalnom portalu. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 12:22, 30. prosinca 2025. (CET) == Srpska liga == I've a doubt: just discovered the leagues with BSK and SK Jugoslavija in Serbia during WW2 weren't "Srpska liga", but "Podsavezna liga Beograd" and every time there were in program the finals vs other Podsaveznas champions (never played). So I'm planning to create the "Podsavezna liga Beograd" with a redirect from the main page. The main page will be remain "Srpska liga", or maybe "Podsavezne lige Srbije"? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 22:48, 30. prosinca 2025. (CET) :{{s|Ame71}}, I don't understand the "and every time there were in program the finals vs other Podsaveznas champions (never played)." part. Podsavezna liga Beograd should be Prvenstvo Beogradskog loptačkof podsaveza, according to Sijić's Fudbal u Kraljevini Jugoslavije. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:22, 30. prosinca 2025. (CET) ::I meant every year (1941, 1942 and 1943) SLS planned to organize the finals between the best 3 clubs of Beograd subfederation vs the other subfederation champions, but cause of WW2 these finals weren't played. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 23:31, 30. prosinca 2025. (CET) :::{{s|Ame71}}, maybe call them Prvenstvo Srbije u nogometu? I mean, was there ever an actual league or was it a cup competition? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:35, 30. prosinca 2025. (CET) :::: The most part of subfederation championship were leagues. There were subfederation leagues and a final phase in cup system. Now I'm going make the changes and to move the page of "Srpska liga u nogometu" to "Prvenstvo Srbije u nogometu". [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 23:46, 30. prosinca 2025. (CET) :::::{{S|Ame71}}, okay. Right now I'm cleaning [[1. hrvatski građanski športski klub Zagreb]]'s article (which is not called 1. Hrvatski Športski Klub Građanski Zagreb, as it.wiki claims). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:57, 30. prosinca 2025. (CET) ::::::{{s|Ame71}} [[Srpska liga u nogometu 1941./42.]] is called Beogradski pehar (literally Belgrade trophy) by [https://web.archive.org/web/20170324193758/http://trstenicani.com/ts_sport_legende/images/ts_ljubvuk_novo_vreme_sl.jpg this edition of Novo vreme]. It is featured in Milorad Sijić, [http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf Fudbal u Kraljevini Jugoslavije (drugo dopunjeno izdanje)], Zavičajni muzej župe Aleksandrovac, Aleksandrovac 2014., str. 380–381. under the same name (Beogradski pehar). It says that it's a BLP competition, not a Serbian (national) one. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 11:20, 31. prosinca 2025. (CET) :::::::{{s|Ame71}}, what should we do with Beogradski pehar in [[Srpska liga u nogometu 1941./42.]]? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:12, 31. prosinca 2025. (CET) :::::::: I changed in 1941-42 season "Podsavezna liga" to "Beogradski pehar". [http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf This book drives me crazy]: there's all I need, but I can't find it easily. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 13:16, 31. prosinca 2025. (CET) :::::::::{{s|Ame71}}, trust me you're not the only one who is confused. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:20, 31. prosinca 2025. (CET) ::::::::::{{s|Ame71}}, should I remove Beogradski pehar from [[Srpska liga u nogometu 1941./42.]] and rename [[Srpska liga u nogometu 1941./42.]] to [[Prvenstvo Srbije u nogometu 1941./42.]]? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:35, 31. prosinca 2025. (CET) ::::::::::: Just wait, I'll do that. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 13:57, 31. prosinca 2025. (CET) ::::::::::::@[[Suradnik:Ame71|Ame71]], for the WW2 seasons Vitez Zemun should be changed to Vitez Beograd (see [[ZSK Vitez Zemun]]). It also probably dropped the ZSK prefix, as it isn’t based in Zemun anymore. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:54, 31. prosinca 2025. (CET) == Vrbovec == bok, ja sam autor oba teksta, i na službenom webu Grada Vrbovca i na Wikipediji, sad sam pobrisao tekst na webu, da možeš vidjeti da sam ja [[Posebno:Doprinosi/&#126;2026-67674|&#126;2026-67674]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2026-67674|talk]]) 16:40, 4. siječnja 2026. (CET) :@[[Suradnik:~2026-67674|~2026-67674]] Neobična situacija zato što tada u principu kao izvor stavljate sebe same ("ovdje kažem da je tako jer sam tamo napisao da je tako"). Zbog [[WP:VI]] trebali bismo znati tko je na stranici Vrbovca pisao tekst, koje su stručne reference autora. Možda bi bolje bilo na Wikipediji napisati tekst i navesti sve izvore, a onda tamo objaviti kako god hoćete. Kada ovdje objavite, odričete se većine autorskih prava. Ispod je Croxyz spomenuo dopusnice, to je [[Wikipedija:Dopuštenja za uporabu sadržaja]]; no to je tek početak priče jer, kako rekoh, citirate sebe na drugom mjestu. Ne znam možemo li smisliti što pametnije. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 00:15, 5. siječnja 2026. (CET) ::onda možete vratiti tekst na Wiki kao što sam napisao? [[Posebno:Doprinosi/&#126;2026-67674|&#126;2026-67674]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2026-67674|talk]]) 10:50, 5. siječnja 2026. (CET) :::@[[Suradnik:~2026-67674|~2026-67674]] Stvorite trajni račun pa ću vratiti kao Vašu osobnu podstranicu. Bilo bi dobro da stari članak uređujete odjeljak po odjeljak jer nam je teško sve odjednom pregledati. Sve treba imati izvor. Ne znam zašto ste mijenjali površinu i broj naselja, površina je citirana u svim infookvirima hrvatskih naselja prema Državnoj geodetskoj upravi, a broj naselja je iz popisa 2021. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 16:41, 5. siječnja 2026. (CET) :::Pozdrav, evo stvoren trajni račun, ok, onda ću od sad odjeljak po odjeljak, vodim brigu o izvorima. Površina je mijenjana jer tako stoji u službenim dokumentima Grada (https://vrbovec.hr/wp-content/uploads/2019/04/Procjena-rizika-od-velikih-nesre%C4%87a-za-podru%C4%8Dje-grada-Vrbovca.pdf) :::broj naselja je mijenjan jer je u studenom 2025. od početnih 42 naselja ukinuto jedno, te dodano 6 novih - dakle 47 (https://vrbovec.hr/wp-content/uploads/2025/11/T9Odluka-o-granicama-pod.naselja-i-imenima.zip) [[Suradnik:Speak Mellon|Speak Mellon]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Speak Mellon|razgovor]])</small> 18:12, 5. siječnja 2026. (CET) ::::{{s|Ponor}}, dobili smo odgovor za naselja i površinu. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:13, 5. siječnja 2026. (CET) == Dodatci == Vidjet ćeš u postavkama nekoliko novih dodataka koji bi ti mogli pomoći u ophodnji: jedan dodaje poveznicu na copyvio, jedan je za otvaranje diffova odmah u popisima izmjena, a jedan dodaje (tipke za) galeriju zanimljivih slika prema nekim kriterijima - taj bi možda fotograf @[[Suradnik:Runolist|Runolist]] ipak više volio. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 16:41, 4. siječnja 2026. (CET) :@[[Suradnik:Ponor|Ponor]] Opa! Jako simpa. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 19:43, 4. siječnja 2026. (CET) ::{{s|Ponor}}, isprobat ću kasnije ove ostale dodatke. Bi li mogao objasniti anonimnom suradniku iz poruke iznad proceduru oko dopusnica. Vezano je za današnje izmjene na članku [[Vrbovec]]? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:14, 4. siječnja 2026. (CET) == Nedjeljko Jusup wikipedia stranica == U skladu s naputcima unesena je nova verzija teksta u enciklopedijskom stilu. Dodani su i izvori/linkovi. Molim javite da li je sad sve u redu? [[Posebno:Doprinosi/&#126;2026-94337|&#126;2026-94337]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2026-94337|talk]]) 16:33, 5. siječnja 2026. (CET) :Niti jedna tvrdnja nije potkrepljena izvorom, a ni sama tema članka ne djeluje da je od enciklopedijskog značaja. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:18, 5. siječnja 2026. (CET) ::Poštovani CROXYZ! ::Stranica  Nedjeljko Jusup na Wikipediji postoji od 2012. godine (https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Nedjeljko_Jusup&direction=next&oldid=3301944. U međuvremenu je više puta nadopunjavana i sve je bilo ok  do ovih posljednjih izmjena  https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Nedjeljko_Jusup&action=history (4. siječnja 2026.) ::Predložili ste brisanje članka jer, kako ste u odgovoru naveli , „Niti jedna tvrdnja nije potkrepljena izvorom, a ni sama tema članka ne djeluje da je od enciklopedijskog značaja“. ::Poštovani gospodine Croxyz, zahvaljujemo na vremenu koje ste utrošili  čitajući  naš članak. Ako mislite da  Nedjeljko Jusup, osnivač i prvi glavni urednik Zadarskog lista (prvog i jedinog dnevnika u povijesti Zadra i zadarske regije) ne zaslužuje mjesto u Wikipediji slobodno ga izbrišite. ::Hvala na suradnji! [[Posebno:Doprinosi/&#126;2026-11202-5|&#126;2026-11202-5]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2026-11202-5|talk]]) 13:43, 6. siječnja 2026. (CET) ::Poštovani Croxyz dodano je još izvora da se lakše odlučite. Lp. Hvala [[Posebno:Doprinosi/&#126;2026-11202-5|&#126;2026-11202-5]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2026-11202-5|talk]]) 18:02, 10. siječnja 2026. (CET) == Molba == [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Ante_Grgurevi%C4%87&diff=next&oldid=7370188 Ajde malo sporije reagiraj], molim te.--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])</small> 13:12, 16. siječnja 2026. (CET) :{{s|Tulkas Astaldo}}, je li imamo izvor za datum smrti? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:06, 16. siječnja 2026. (CET) == Different table == You're right, I found some problems in season 1929-30 because the sources say different things. So i deduce the 1929-30 final group table was: Obilić 5, Dušan Silni 5 and Kosovo Kikinda 2 (without PSK), and it was played on June 1930 (season 1929-30), as [https://www.fsgzrenjanin.com/Period%201929-1944.html fsgzrenjanin.com] says. And in autumn 1930 (season 1930-31) they played another Banatska liga with 4 clubs: Obilić 10, PSK Pančevo 8, Dušan Silni 5 and Kosovo Kikinda 1, with Obilić and PSK qualified for [[prednatjecanje za prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1930./31.]] (following [https://www.fsgzrenjanin.com/Period%201929-1944.html fsgzrenjanin.com]). Obilić and PSK Pančevo didn't take part in VBNP 1930-31. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 14:37, 16. siječnja 2026. (CET) :{{s|Ame71}}, I managed to solve it with [https://web.archive.org/web/20180805015952/http://www.exyufudbal.in.rs/tabele/11-sezone-tabele-kraljevina/61-1929-1930#velikobe%C4%8Dkere%C4%8Dki-podsavez-zavr%C5%A1nica exyufudbal]. The table contains results after June 25th, but before the repeated July match between Kosovo and Obilić. When this final group began, Pančevo clubs played in Beogradski loptački podsavez. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 17:34, 16. siječnja 2026. (CET) ::Ah, ok, now I understand. I'm going to make the changes. Have we to considerate season 1929-30 as the last of Banatska župa, or the first of VB/Petrovgrad podsavez? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 18:57, 16. siječnja 2026. (CET) :::{{s|Ame71}}, I mean it isn’t that really importnat. We can always put the 1929./30. under the Banatska župa and VBNP columns in the template. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 21:18, 16. siječnja 2026. (CET) == RE: [[2. ŽNL Krapinsko-zagorska 2024./25.]] == U principu jest, ali bih možda trebao i dodati rezultate u križaljku i eventualno najbolje strijelce - o sam običavao raditi sa ligama u tijeku (ili nerom završenim) - ali mogu se maknuti <nowiki> {{radovi}} </nowiki> <br> [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 11:35, 22. siječnja 2026. (CET) == Odgovor: Oxford == Ups, da. Postoje dva članka. Ako imaš volje slobodno ih objedini. Nisam više tako aktivan kao u mlađim danima. Pišem samo onda kada imam inspiraciju. No, ako je potrebno stojim na raspolaganju za pomoć. [[Suradnik:Pluki]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Pluki|razgovor]])</small> 09:05, 27. siječnja 2026. (CEST) == Strikture jednjaka == Pozdrav, na clanku [[strikture jednjaka]] izmjene su vraćene na staru verziju koja nije tačna. Ezofagealne strikture su zaseban pojam u odnosu na ezogafealne strukture. To označava pojavu suženja na jednjaku (engl. [https://www.uhd.nhs.uk/uploads/about/docs/our_publications/patient_information_leaflets/gastro/041-22_Oesophageal-Stricture.pdf oesophageal stricture]), dok se ezofagealnim strukturama mogu nazvati anatomske strukture koje izgrađuju jednjak kao organ. [[Suradnik:Informationwizard122|Informationwizard122]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Informationwizard122|razgovor]])</small> 22:09, 30. siječnja 2026. (CET) :[[Suradnica:Informationwizard122|Informationwizard122]], vraćen je oblik strikture. Nisam nikad čuo za tu riječ pa sam pomislio da je greška. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 16:24, 31. siječnja 2026. (CET) == Članci tjedna za 2026. == [[Wikipedija:Članak tjedna/Prijedlozi za tjedne članke 2026.|Počelo je]]! Znam da si Concordiju htio predložiti za neki tjedan, ostavljam ti da sam umetneš točan prijedlog. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 23:32, 3. veljače 2026. (CET) :{{s|Runolist}}, ako se sjetim kasnije ću dodati. Lako je zapamtiti datum: 10. 10., pogotovo jer se teren nalazi pokraj današnje 10. gimnazije. Trenutno pišem odgovor na SZR Duhova. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:35, 3. veljače 2026. (CET) ::{{s|Runolist}}, da dodam još teksta? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:00, 4. veljače 2026. (CET) :::P.S. podsjećam na slike iz Klaićeve. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:07, 4. veljače 2026. (CET) :::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Da, stavi skroz isti tekst koji bi stavio da namještaš članak za GS. Također, skužio sam da nemamo gdje potpisati predlagatelja ili komentar, to ću srediti sutra. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 00:28, 4. veljače 2026. (CET) == [[user:Općina Vidovec]] changed to [[user:Bruno Hranić-načelnik]] == I've changed username of "Općina Vidovec" to "Bruno Hranić-načelnik" (on his request). I don't know if this name is proper on hr.wiki, but I thinh is much better then "Općina Vidovec". Please let me know if removing the "-načelnik" part would be advisable. [[Suradnik:Malarz pl|Malarz pl]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Malarz pl|razgovor]])</small> 14:34, 7. veljače 2026. (CET) :{{s|Malarz pl}}, honestly I don't know what hr.wiki's username rules look like. The user in question is the ''načelnik'' (Polish: starosta) of [[Vidovec|općina Vidovec]] (county/powiat Vidovec) or someone closely connected to the person. His only contributions are his autobiography, which obviously didn't meet the notability criteria. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:45, 7. veljače 2026. (CET) ::Actually, a better Polish equivalent would be ''wojt'' of a ''gmina''. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:48, 7. veljače 2026. (CET) Before 1989 there was in Poland "naczelnik gminy" (now "wójt gminy"). I saw too [[:c:Special:Contributions/Bruno_Hranić-načelnik]]. I realized that "Bruno Hranic" is propably "nacelnik" of "Općina Vidovec" :-) Hr.wiki username rules are on [[Wikipedija:Suradničko ime]] :-) Previous username conflict with "Suradničko ime ne smije biti komercijalno, ime tvrtke, nekog proizvoda, '''institucije''' i sličnog" (as I saw in autotranslator). Thanks. [[Suradnik:Malarz pl|Malarz pl]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Malarz pl|razgovor]])</small> 15:04, 7. veljače 2026. (CET) == Pokrajinsko prvenstvo Splitskog nogometnog podsaveza == Molim te nemoj ophoditi članke tog suradnika. Namjeravam ih kasnije srediti, no prvo moram u ondašnjim novinama pronaći je li se natjecalo zvalo provincijsko ili pokrajinsko prvenstvo. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:05, 13. veljače 2026. (CET) :[[Slika:Thumbs up icon.svg|20px]] [[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])</small> 13:14, 13. veljače 2026. (CET) == 1 strd pzo == poštovani, ja sam stvorio tu stranicu i uređivao. Zašto ste izbrisali te podatke koje sam stavio. Još je veća stvar jer sam ja pripadnik te postrojbe,ta sjećanja što ste izbrisali su moja,proživljena. I taj povijesni prelet prva dva Miga 21 HRZ je istinit. A poveznicu niste ni pročitali do kraja. Tamo se govori Bobetku da dolaze dva miga ,a on pita koja dva miga. E pa ta dva koja su mi proletjeli iznad glave. Malo profesionalnosti molim i čitati sa razumijevanjem. Ali vjerojatno ste premlad da to shvatite. [[Suradnik:Vidikovac|Vidikovac]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Vidikovac|razgovor]])</small> 12:15, 15. veljače 2026. (CET) == Rasprava o brisanju – Nacrt:DomagojĆorić/ == '''U raspravi je prijedlog naveden - "Razlog brisanja:''' kriteriji" Članak opisuje javno djelujuću osobu, izabranog političara u regionalnom parlamentu, koja ima više potvrđenih funkcija u Mladeži HDZ-a i Osječko-baranjskoj županiji (predsjednik Mladeži HDZ-a OBŽ, zamjenik nacionalnog predsjednika MHDZ, član Nacionalnog odbora HDZ-a, predsjednik Savjeta mladih OBŽ, voditelj radne skupine HZŽ). Sve tvrdnje su potkrijepljene izvornim referencama iz lokalnih i nacionalnih medija kao i službenih državnih stranica. Smatram da članak zadovoljava kriterij relevantnosti jer opisuje osobe s javnim djelovanjem i utjecajem u političkoj i društvenoj sferi.Sve tvrdnje su potkrijepljene izvornim referencama iz lokalnih i nacionalnih medija (OsijekNews, OsijekExpress, Dnevno.hr, 031portal). i drugi Smatram da članak zadovoljava kriterij relevantnosti jer opisuje osobu s javnim djelovanjem i utjecajem u političkoj i društvenoj sferi. S obzirom na višestruke javne funkcije, izborne mandate, medijsku prisutnost i doprinos mladima u politici, smatram da članak zadovoljava kriterij relevantnosti za hrvatsku Wikipediju. Ukoliko urednici smatraju potrebnim, dodatno se mogu označiti i novi izvori uz svaku tvrdnju da se jasno vidi provjerljivost informacija, iako je to već potkrijepljeno. [[Suradnik:BIVUŠ101|BIVUŠ101]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:BIVUŠ101|razgovor]])</small> 12:02, 20. veljače 2026. (CET) :{{BIVUŠ101}}, članak ne ispunjava kriterije o političare. Nije riječ o saborskom zastupniku niti ministru. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:36, 20. veljače 2026. (CET) ::Ako Domagoj Ćorić nije saborski zastupnik ili ministar, relevantan je po WP:KRTE jer obnaša izabranu funkciju zastupnika u Skupštini Osječko-baranjske županije odnosno obnaša dužnost kroz predstavničko tijelo, (Skupština Osječko-baranjske županije) tj. demokratski izabran predstavnika građana, te ima visoke stranačke mandate kao član Nacionalnog odbora HDZ-a (najviše tijelo stranke), prema pravilu WP:KRTE citiram "obnaša internu stranačku dužnost na nacionalnoj razini u stranci" , član je i Predsjedništva HDZ-a OBŽ, predsjednik Mladeži HDZ-a OBŽ i zamjenik nacionalnog predsjednika Mladeži HDZ-a. Sve tvrdnje su provjerljive u pouzdanim medijima, što pokazuje da je politički relevantna osoba u regionalnoj sferi i lokalnoj. itd. Molim vas kod navoda zašto da ili ne da točnije elaborirate svoje argumente. [[Suradnik:BIVUŠ101|BIVUŠ101]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:BIVUŠ101|razgovor]])</small> 12:55, 20. veljače 2026. (CET) :::Zastupnički kriterij odnosi se na državne parlamente, a ne županijske. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:03, 20. veljače 2026. (CET) ::::Poštovani i dalje navod ne stoji jer prema kriteriju citiram ::::''Političari i državni službenici:'' ::::''Političar ili državni službenik vjerojatno se može smatrati značajnim ako ispunjava <u>barem '''jedan''' od sljedećih kriterija</u>:'' ::::* ako je predsjednik [[Predsjednik države|države]] ili [[Predsjednik vlade|vlade]] (premijer), [[generalni guverner]], [[ministar]], član neke [[Zakonodavna vlast|zakonodavne skupštine]] ili na istovrjednu položaju na nacionalnoj razini [[Unitarizam|unitarne]] ili federalnoj razini [[Federacija|federativne]] države. (To se na Hrvatsku odnosi i na regionalni državni ustroj odnosno - Županije) ::::* ''obnaša ili je obnašao internu stranačku dužnost na nacionalnoj razini u stranci koja jest ili je bila zastupljena u zakonodavnoj skupštini neke države: čelnik stranke, član odbora stranke, tajnik stranke, predsjednik (ili istovrjedan položaj) u udruzi povezanoj sa strankom'' ::::'''Taj kriterij je isto ispunjen.''' ::::Po kriterijima: ::::# Interna stranačka dužnost na nacionalnoj razini - Domagoj Ćorić je Član Nacionalnog odbora stranke HDZ izabran na općem saboru stranke (Najviše tijelo stranke) koja je zastupljena u Hrvatskom saboru. Zamjenik je nacionalnog predsjednika Mladeži HDZ-a, što je isto nacionalna stranačka funkcija. '''To točno zadovoljava točku 2. kriterija.''' ::::# Zahtjevne mjesne ili područne zadaće s moći: ::::#* Član je Predsjedništva HDZ-a Osječko-baranjske županije i Zastupnik u Skupštini Osječko-baranjske županije – ovo su izabrane funkcije s realnom političkom moći na županijskoj razini. '''To zadovoljava točku 3. kriterija.''' ::::# Medijski odjek, provjerljivost, relevantnost: ::::#* Aktivnosti su popraćene neovisnim medijima poput OsijekNews, OsijekExpress, 031portal, Dnevno.hr. ::::#* Ovo je u skladu s kriterijem 6 čak ako nije na nacionalnoj razini, ima očitu moć i medijsku pokrivenost od nacionalne do lokalne razine ::::Zaključno osobno smatram da tekst zadovoljava '''barem dva kriterija''' značajnosti: stranačka funkcija na nacionalnoj razini i značajne izabrane funkcije na regionalnoj razini, uz medijsku pokrivenost. Dakle, prema WP:KRTE, ovo jest relevantno za članak na Wikipediji. [[Suradnik:BIVUŠ101|BIVUŠ101]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:BIVUŠ101|razgovor]])</small> 13:15, 20. veljače 2026. (CET) :::::Hrvatska nije federativna država. Federativne države su BiH, Rusija, Švicarska, SAD, tako da taj kriterij nije ispunjen. Valjda biste to trebali znati jer je jasno da ste usko povezani s temom članka. Član nacionalnog odbora nije interna stranačka dužnost na nacionalnoj razini. To bi bile najviše pozicije, tipa predsjednik stranke. Županijska razina je sasvim irelevanta što se tiče kriterija značajnosti. Niti jedna enciklopedija, leksikon i sl. ne bi pokrila osobu s takvom funkcijom. U suprotnom bi postojali članci o zamjenicima župana iz pripadnike X nacionalne manjine. Ti osječki mjesni mediji nisu nimalo relevantni. Relevantni mediji bi bili nacionalni mediji tipa Večernji, Jutarnji itd. Dnevno.hr je najobičniji internetski portal. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:27, 20. veljače 2026. (CET) ::::::Poštovani, (Draft - koji je izrađen je napravljen u dobroj namjeri jer pratim aktivno političku scenu mladih u Hrvatskoj i smatrao sam korisnim kreiranje istog) Nitko nije naveo da je Hrvatska federativna država (čitati s pažnjom), eksplicite vam piše - ''član odbora stranke,'' zato je i navedeno'','' pritom osobna kvalifikacija o o pojedinim portalima tko je i za što kvalificiran i relevantan izbjegavam jer gledam objektivno. Osijek nema neograničeni broj portala pa da prema tome izdvajamo "relevantne izvore". Već su ovo jedini šire dostupni portali na tome području koje je moguće pronaći. ::::::Kao primjer vam navodim [[Pavo Gagulić]] , kao gotovo identičnu stranicu, s time da primjerice osobu koju sam obradio (Domagoj Ćorić) ima i veće i značajnije te relevantnije položaje kao mlada osoba kako internog stranačkog tako i institucionalnog djelovanja uz više od 30 označenih izvora. [[Suradnik:BIVUŠ101|BIVUŠ101]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:BIVUŠ101|razgovor]])</small> 13:55, 20. veljače 2026. (CET) :::::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]]@[[Suradnik:Ponor|Ponor]] ? :::::::poštovani urednici, još nisam dobio povratni odgovor a u međuvremenu kako vidim pokrenuta je i rasprava za brisanje stranice - Pavo Gagulić kojeg sam Vam naveo kao primjer, napominjem takvih stranica ima još niz poput primjerice - Ivan Vidiš - https://hr.wikipedia.org/wiki/Ivan_Vidi%C5%A1, i Petar Ćurić - https://hr.wikipedia.org/wiki/Petar_%C4%86uri%C4%87. S time da primjerice ponavljam osobu koju sam obradio (Domagoj Ćorić) ima i veće i značajnije te relevantnije položaje kao mlada osoba kako internog stranačkog tako i institucionalnog djelovanja uz više od 30 označenih izvora. Jesu li onda sve te stranice ispravne i relevantne? ili su sve za uklanjanje.. [[Suradnik:BIVUŠ101|BIVUŠ101]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:BIVUŠ101|razgovor]])</small> 08:59, 23. veljače 2026. (CET) ::::::::Poštovani rasprava je sada otvorena i za gore navedene primjere nakon mojeg naputka. Citiram suradnika "Hijerovit" — za stranicu Ivan Vidiš. lipnja 2024. (CEST) , "kriterije kao bivši predsjednik mladeži HDZ-a ispunjava". Te je stranica već bila zadržana a bila je i već predmet rasprave o brisanju, sukladno tome kriteriji se opetovano tumače po vlastitom dojmu ne pravilima. Osobno gledajući pravila i Domagoj Ćorić i Ivan Vidiš ispunjavaju sva pravila o zadržavanju i zahtjevu za premještanje na glavnu stranicu. S time da Ivan Vidiš ima dosta slabije izvore, Ukoliko su potrebne korekcije, dobrodošle su no napominjem osobu koju sam objektivno obradio ima sve potrebne kriterije. Te tražim zahtjev za premještaj stranice - Domagoj Ćorić na glavnu stranicu. @[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]], @[[Suradnik:Ponor|Ponor]] [[Suradnik:BIVUŠ101|BIVUŠ101]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:BIVUŠ101|razgovor]])</small> 09:01, 25. veljače 2026. (CET) :::::::::@[[Suradnik:BIVUŠ101|BIVUŠ101]] Možda biste mogli prestati maltretirati suradnika na njegovoj osobnoj stranici i stvar raspraviti u raspravi za brisanje (kraći argumenti) ili na stranici za razgovor članka/nacrta. Mogli biste pogledati i kako su, što se same forme tiče, pisani članci na Wikipediji – Vaš ni formu ne zadovoljava. Stilski – puno praznih rečenica, kao iz političkog letka pred izvjesne ''izbore''. Natežete kriterije. Ovoliko strasti obično pokazuju oni koji imaju veze s osobom o kojoj pišu, a to za Wikipediju nije dobro: ni strast ni veze. Budite sigurni da će netko napisati članak kada osoba bude od enciklopedijskog značaja. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 16:52, 25. veljače 2026. (CET) ::::::::::Smijeh! "Maltretiranje" je ne dobivanje odgovora na jasne argumente? Prvo ste me vi osobno optužili da koristim chatGPT, pa onda kasnije ste uvidjeli da nije, pa je stvar ova ili ona.. sve samo ne meritum, jeste uopće pročitali sadržaj? Argumente i sve ostalo u raspravi? Nakon toga uz jasno istaknuti niz primjera stranica sve su sada predložene za brisanje, meni je "page" kao "page" nebitan ali mi je bitno vrijeme i trud koji sam uložio u isti da bi netko paušalno ocjenjivao.. Previše ste "strasti" i osobnih kvalifikacija iznijeli za tako "irelevantne" stvari.. Možda bi bilo dobro preispitati i vaše osobne relacije i odnose? Predlažem da sami onda osobno izmijenite i educirate i nas ostale, bit će nam zadovoljstvo! [[Suradnik:BIVUŠ101|BIVUŠ101]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:BIVUŠ101|razgovor]])</small> 08:44, 26. veljače 2026. (CET) == Nogomet == Možeš li pregledati [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=2._NL_2024./25.&diff=prev&oldid=7391696 ovo]. Ponavljali su se parametri, pretpostavio sam da je umjesto 1 trebalo pisati 2. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 17:35, 20. veljače 2026. (CET) :{{s|Ponor}}, nije ništa izmijenjeno, tj. ostala je zelena boja kod stuoca drugoplasiranog kluba. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 17:39, 20. veljače 2026. (CET) == Frano Veraja == Postovani, izbrisali ste cijeli tekst o Frani Veraja s objašnjenjem da “izgleda” kao AI. Svi podaci su točni i provjereni i ja sam ih osobno napisao. Mozete mi dodatno objasniti u čemu je problem? [[Suradnik:Cvita1008|Cvita1008]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cvita1008|razgovor]])</small> 19:43, 20. veljače 2026. (CET) :{{s|Cvita1008}}, članak stilski jako sliči na brojne nedavne članke za koje je očito da su pisani AI-jem, uključujući članke rukometne tematike. Članci bi trebali biti pisani u neutralnom tonu, a svaka tvrdnja bi trebala biti pokrivena izvorom. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:07, 21. veljače 2026. (CET) == Domobranske bojne == @[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] pozdrav, imam pitanje, razmišljam da sve dalmatinske domobranske bojne spojim u jedan povijesni paragraf na wiki stranici 23. domobranske pukovnije, čisto da je sve na jednom mjestu, eto javite što mislite o ideji pa ću se uhvatiti "posla". Što se tiče dužili, dan danas se u HV kaže da neko duži oružje, posuđuje od države, bar su tako meni objasnili :) [[Suradnik:Dudeidassa|Dudeidassa]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dudeidassa|razgovor]])</small> 22:40, 20. veljače 2026. (CET) :{{s|Dudeidassa}}, nisam znao za ovo dužiti. Mislih da je riječ o nekom čudnom tipfeleru, makar ni sam nisam znao što bi to bilo :) Slobodno spoji te članke u jedan, ako misliš da je tako najbolje. Naravno, zadrži sadržaj koji se razlikuje (npr. slike, organizaciju jedinica, ali navedi izvore za organizaciju) – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:03, 21. veljače 2026. (CET) == Roman "U vrtlogu vremena" na stranici "Žigmund Luksemburški" == Poštovanje, uklonili ste rečenicu "Žigmund Luksemburški je jedan od glavnih ikova u romanu povijesne fantastike U vrtlogu vremena, hrvatske autorice Ivane Julius." uz pitanje "Je li roman dovoljno značajan da bude uvršten u popularnu kulturu?". Dolje nudim dodatne izvore koji potvrđuju relevantnost romana: Izdanja: Roman je doživio 2 izdanja, 2023. i 2024.:(https://katalog.kgz.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?&currentPage=1&searchById=100&sort=0&age=0&spid0=100&spv0=povijesni+roman+za+mlade&mdid0=0&vzid0=0&xm0=1&selectedId=1700000665), (https://katalog.kgz.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?&currentPage=1&searchById=10&sort=0&age=0&spid0=10&spv0=Julius%2c+Ivana&xm0=1&mdid0=0&vzid0=0&selectedId=1031999) Prijevod: Preveden je na engleski jezik (The Whirlwind of time, 2025, prevoditeljica Mihaela Galjuf) (https://www.amazon.in/Whirlwind-Time-Book-ebook/dp/B0FL8XCKL9?ref_=ast_author_dp&th=1&psc=1) Recenzije i osvrte su napisali književnici: Saša Jakšić: https://ovisnaocitanju.com/recenzija/u-vrtlogu-vremena-ivana-julius/ Sandra Pocrnić Mlakar: https://beletra.hr/ivana-julius-moja-junakinja-jelena-osvaja-publiku-svojom-zenskom-snagom-tihom-ali-mocnom/ Osvrt književnice Marijane Dragičević nalazi se na omotu hrv. izdanja knjige. Osvrti književnika Davora Pleskine i Petra Petrovića nalaze se na omotu eng. izdanja knjige. O autorici i knjizi pisali su mediji: Večernji list: https://scontent.fzag3-1.fna.fbcdn.net/v/t39.30808-6/574573118_1142768331297008_1833912637579889898_n.jpg?_nc_cat=104&ccb=1-7&_nc_sid=7b2446&_nc_ohc=2revW2G_Uq8Q7kNvwGP2rl0&_nc_oc=Adksyo2re9SQHuA4OIVZdPNHBghjtbJtCnnnH9DpT_1PevHGnjz4_WVH51cBYsqf2Jk&_nc_zt=23&_nc_ht=scontent.fzag3-1.fna&_nc_gid=j6UcKBs06Gpe1AAB0zWC3w&oh=00_AfsvjN-CRvO2O7c96Mc3XRFBnybJbZ84RLsukRff-6Xp7w&oe=69A0FDE1 Časopis Kvaka: https://www.casopiskvaka.com.hr/2024/04/ivana-julius-moja-junakinja-jelena.html Otvorena televizija: https://www.youtube.com/watch?v=yCx_j-xhGos Televizija Zapad: https://zapad.hr/ivana-julius-u-vrtlogu-vremena/ Radio Banovina: https://www.radio-banovina.hr/audio-kako-je-ivana-julius-spojila-fantaziju-povijest-i-medvednicu/ -Roman je spomenut i obrađen u knjizi "Zagorkini sljedbenici", Sandre Pocrnić Mlakar (str.145)(https://katalog.kgz.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?&currentPage=1&searchById=-1&sort=5&new=30&age=0&fid0=5&fv0=hrvatski&selectedId=1009386) ---- S obzirom na sve navedeno, ako mislite da je roman ipak dovoljno značajan, molim da razmislite o vraćanju uklonjene rečenice na stranici "Žigmund Luksemburški". [[Suradnik:Botros99|Botros99]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Botros99|razgovor]])</small> 17:51, 22. veljače 2026. (CET) :{{Botros99}}, nije značajan. Prva rečenica definicije popularne kulture na [https://www.enciklopedija.hr/clanak/popularna-kultura Hrvatskoj enciklopediji] glasi: ''popularna kultura, kultura koja je svima dostupna i '''široko rasprostranjena'''; '''svakodnevna medijska kultura koja prevladava u suvremenom društvu;''' zajednički skup praksa i uvjerenja koje su stekle '''globalnu prihvaćenost''' i koje obilježava medijska dostupnost i pojavnost u obliku komercijalnoga proizvoda. '' – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:39, 22. veljače 2026. (CET) == Petar Ćurić == <nowiki>{{Zadržati}}</nowiki> za [[//hr.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Symbol_keep_vote.svg|poveznica=Datoteka:Symbol_keep_vote.svg|21x21px|Zadržati]] '''Zadržati''' Ne shvaćam čemu takvi prijedlozi, zapravo sam ostao bez teksta. Pročitajte njegov životopis malo bolje. Radite što hoćete. Jako ste me razočarali ali ja vam tu ne mogu ništa osim da ljude demotivirate za rad na taj način [[Suradnik:Slavko Macan|Slavko Macan]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Slavko Macan|razgovor]])</small> 17:54, 28. veljače 2026. (CET) == Hvala na dobrodošlici i pomoći == Poštovani kolega hvala na pomoći, baš se i ne snalazim više u ovom ambijentu, sve mi je novo... [[Suradnik:Vitek|vitek]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Vitek|razgovor]])</small> 23:28, 3. ožujka 2026. (CET) :{{s|Vitek}}, bez problema. Povremeno ću pregledavati tvoje članke i ispravljati ih. I ja pozaboravim određene stvari nakon nekog vremena. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:29, 3. ožujka 2026. (CET) == Tog(o)a == Vidi [https://egzonimi.lzmk.hr/?p=3230 ovo]. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 19:21, 8. ožujka 2026. (CET) :{{s|MaGa}}, zanimljivo. Kada sam brzinski sređivao članak, provjerio sma oblik Togoa na Hrv. enc. Prisutan je u [https://www.enciklopedija.hr/clanak/eyadema-gnassingbe ovom članku]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:27, 8. ožujka 2026. (CET) ::Izgleda da nisi tražio [https://enciklopedija.hr/clanak/Togo na pravom mjestu]. :D <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 19:36, 8. ožujka 2026. (CET) ::''Baj d vej'', ja uvijek tražim tamo gdje je eksplicitno navedeno kao pravilo. Možda je članke na HE prekucavao netko tko ne zna za neko pravilo, a netko tko je to trebao pregledati - ''promašio''. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 19:44, 8. ožujka 2026. (CET) :::{{s|MaGa}}, ma znam nego ovako mi je bilo najlakše provjeriti. Obično koristim HJP, no znam da (često) nema natuknice za države s popisom oblika. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:47, 8. ožujka 2026. (CET) ::::HJP... Rekao bi jedan bivši kolega: ''Da, ali ne''. Uglavnom, ''botom lajn'': Preko trnja do zvijezda. Nema nam druge. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 19:57, 8. ožujka 2026. (CET) ::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] i @[[Suradnik:MaGa|MaGa]] Informativna točka o najčešćim situacijama: ako je takav otvoreni slog (onaj koji završava na samoglasnik) na kraju imena muškog roda naglašen, samoglasnik se zadržava u sklonidbi, kao kod Peru -> Perua, San José -> San Joséa, Copiapó -> Copiapóa. Ako nije, mijenja ga se kao bilo koju domaću imenicu, npr. Tokio -> Tokija, Meksiko -> Meksika, Santiago -> Santiaga. Kod ženskih doduše nije tako: Cumaná -> Cumane. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 17:43, 9. ožujka 2026. (CET) :::::@[[Suradnik:Runolist|Runolist]]e, na početku ovog odlomka naveo sam poveznicu na LZMK koja jasno govori. Ja na to nemam što ni dodati niti oduzeti, to su sigurno pisali učeni(ji od mene) ljudi. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 17:56, 9. ožujka 2026. (CET) == Nino Skrabe == postovani Croxyz ...@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] male izmjene za Ninu Skrabe radim vec 10+godina, sto se vidi iz povijesti, na njegovo inzistiranje. Svakih par mjeseci mi posalje dopunu koju radim na Wikipediji, isto kako sam i postavio stranicu. Stoga Vas molim da izmjenu vratitr nazad. Hvala lijepo Lp [[Suradnik:Isalopek|Igor Salopek]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Isalopek|razgovor]])</small> 17:15, 10. ožujka 2026. (CET) :{{s|Igor Salopek}}, u izvorima članka [[Nino Škrabe]] nije stajalo ono što se tvrdi. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:23, 12. ožujka 2026. (CET) ::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] da li.moram ponovno izmjene unositi ili cete ih vratiti? Ako treba mogu poslati prtscr maila od Nine Skrabe iako mi nije jasno zasto.kad se u povijesti vidi da ja stalno dopune radim ::Hvala [[Suradnik:Isalopek|Igor Salopek]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Isalopek|razgovor]])</small> 07:15, 14. ožujka 2026. (CET) :::{{s|Igor Salopek}}, vaka tvrdnja u članku bi trebala biti pokrivena izvorima. Trenutno članak ima samo dva izvora koji naravno pokrivaju mali dio članka. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 17:20, 14. ožujka 2026. (CET) ::::Ne razumijem sad vise sto ocekujete od mene? Gospodin Nino Skrabe mi daje sve u mailu i ja postavljam na wikipediju. ::::Ako to nije dovoljno onda ne znam sto je. ::::Dakle izvor je sam Nino Skrabe. ::::Ajme 10g nikakvih problema sad odjednom je problem. ::::Eto, da li cete vratiti ili moram sam opet upisivati? ::::Lp [[Suradnik:Isalopek|Igor Salopek]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Isalopek|razgovor]])</small> 20:09, 14. ožujka 2026. (CET) :::::{{s|Igor Salopek}}, problem nije odjednom, već od [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Nino_%C5%A0krabe&diff=prev&oldid=2398363 30. travnja 2010.], dakle skoro 16 godina. Tvrdnje u svakom članku bi trebale biti pokrivene vjerodostojnim i provjerljivim izvorima ([[WP:VI]], [[WP:NI]]), dakle ne primarnim (u ovom slučaju samog Škrabe), već sekundarnim i tercijarnim izvorima. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 20:29, 14. ožujka 2026. (CET) ::::::Evo ne znam sto da kazem. Javit cu autoru, Ninu Skrabe, da ne zelite objaviti izmjene jer ga ne smatrate vjerodostojnim. Nazalost drugih provjerljivih izvora nemam. ::::::Vjerujem da ce biti razocaran, ali ako ne zelite, ne zelite. [[Suradnik:Isalopek|Igor Salopek]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Isalopek|razgovor]])</small> 20:51, 14. ožujka 2026. (CET) :::::::{{s|Igor Salopek}}, za većinu toga vjerojatno postoje izvori u LZMK-ovim izdanjima, znanstvenim radovima, nacionalnim/regionalnim medijima, knjigama, časopisima i sl. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 22:12, 14. ožujka 2026. (CET) == Turnir drugoligaša i trećeligaša 1991. == In the page 372 of the Orijent book, they say the club played in the ''Grupa Zapad'' of '''Turnir drugoligaša i trećeligaša 1991.''' I never heard anything about it, I think it was played in the same days of [[Turnir „Slobodna Hrvatska” 1991.]]. In facebook ([https://www.facebook.com/profile/100057584734421/search/?q=turnir%20drugoligasa%20i%20treceligasa POVIJEST RIJEČKOG NOGOMETA]) i found this: Zbog općepoznate političke i ratne situacije, raspada Jugoslavije i hrvatskog osamostaljenja oformljena su samostalna hrvatska prvenstvena i kup natjecanja u kojima su klubovi uglavnom bili raspoređeni prema plasmanu u posljednjem izdanju jugoslavenskih natjecanja. Zbog ratnog stanja u Hrvatskoj i uvedenog moratorija zbog nesigurnosti svih nogometaša, nogometnih djelatnika i gledatelja početak službenih nogometnih natjecanja za sezonu 1991./1992. su trebala započeti tijekom kolovoza 1991. godine, ali su se često odgađala pa su započela tek krajem veljače i početkom ožujka 1992. godine. Krajem ljeta i tijekom jeseni 1991. godine su se na područjima Hrvatske koja nisu bila obuhvaćena ratom odigravalo niz humanitarnih utakmica, te nekoliko značajnijih turnira. Prvi od tih turnira je bio Trofej ''Novog lista'' koji se je odigrao u Rijeci, Zagrebu i Splitu i na kojem su nastupili dojučerašnji jugoslavenski prvoligaši iz Hrvatske - ''Rijeka'' Rijeka, ''Hajduk'' Split, ''Dinamo'' Zagreb i ''Osijek'' Osijek. Nakon ovoga je uslijedilo neslužbeno nogometno prvenstvo Hrvatske ''Slobodna Hrvatska 1991.'', čiji se prvi dio odigrao po Hrvatskom zagorju i Međimurju, a drugi dio u Istri, a nastupilo je budućih 7 hrvatskih prvoligaša uključujući i ''Rijeku''. Paralelno s ovim natjecanjem se je u Rijeci odigrao ''Trofej Compa'' na kojem su nastupili riječki klubovi ''Grbci'', ''Lokomotiva'', ''Rikard Benčić'' i ''Zamet''. Nekako za vrijeme odigravanja navedenih turnira se je na području Rijeke i okolice počeo održavati turnir ''Sportaši Hrvatske - HNS Rijeka 1991.'' (i u ostalim sportovima su se održavali turniri ovakvog naziva), a ovo natjecanje se sastojalo od 2 turnira - ''Turnir drugoligaša i trećeligaša'' i ''Turnir niželigaša'', a sav prihod s ovog natjecanja je išao u dobrotvorne svrha. Na ''Turniru drugoligaša i trećeligaša'' su se od riječkih klubova natjecali ''Lučki radnik'' (osvoji turnir) i ''Orijent'', dok su se na ''Turniru niželigaša'' od riječkih klubova natjecali ''Grbci'', ''INA Delta'', ''Rikard Benčić'', ''Turnić'' i ''Zamet'' (pobjednik turnira). Za ovaj turnir moram spomenuti da su svi klubovi bili oslabljeni, jer je dio njihovih igrača bio na ratištu, što im se događalo i narednih nekoliko sezona u službenim natjecanjima. Krajem 1991. godine se je održao ‘ratni’ malonogometni turnir pod nazivom ''Neovisna Hrvatska 1991.'', a sve utakmice su se odigrale u zagrebačkoj 'Ledenoj dvorani' Dvorani sportova, a na turniru su se uz ''Rijeku'' još natjecali i ''Hajduk'' Split, ''Zagreb'' Zagreb, ''INKER'' Zaprešić (ex ''Jugokeramika''), ''Varteks'' Varaždin i selekcija Sportskih novosti pod nazivom ''SN scorpion''. Na turniru je trebao nastupati i zagrebački ''HAŠK Građanski'' (ex ‘’Dinamo’’), ali nisu nastupali zbog 'odmora' nogometaša, koji su ionako pratili ovaj turnir iz gledališta. Čim je ratna stihija pomalo počela jenjavati krajem veljače i početkom ožujka 1992. godine su se u Hrvatskoj počela ubrzanim ritmom održavati službena natjecanja u novooformljenim hrvatskim natjecanjima. U prvenstvima hrvatske su od riječkih klubova u 1. hrvatsku nogometnu ligu je ušla ''Rijeka'', u zapadnu skupinu 2. hrvatske nogometne lige je ušao ''Orijent'', u primorsku skupinu 3. hrvatske nogometne lige je ušao ''Lučki radnik'', u 'B' grupu riječke skupine 4. hrvatske nogometne lige su ušli ''Grbci'', ''INA Delta'' i ''Lokomotiva'', dok su u riječku skupinu 5. hrvatske nogometne lige ušli ''Rikard Benčić'', ''Turnić'' i ''Zamet'', a tijekom narednih godina se je nastavila tradicija iz vremena Jugoslavije o redovitim mijenjanjima sustava natjecanja (ali bržim ritmom), pri čemu je nekoliko klubova nestalo, a par njih se oformilo. U prvo izdanje hrvatskog nogometnog kupa 1992. godine je ušlo 7 klubova koji su bili izborili plasman u završnicu Kupa maršala Tita 1991./1992. About the western group of Turnir drugoligaša i trećeligaša, the table was: Lučki radnik 6 pts, Halubjan, Opatija and Orijent 4 pts, Grobničan 2 pts. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 13:38, 11. ožujka 2026. (CET) :{{s|Ame71}}, the war ([[Domovinski rat]]) broke out in early 1991, before Croatia got it's independence. Even though the war started, the clubs continued to compete in their Yugoslav leagues. In June, after the season ended, Croatia became an independent state. This resulted in clubs leaving the Yugoslav football pyramid. Due to the war, it became impossible to organise leagues. Because of this, the new season didn't start in August. With no games, local friendly tournaments were set up. Some of them are covered in [[Nogometno prvenstvo Hrvatske 1991./92. – ostale lige]]. Keep in mind that some of these tournaments could've been official tournaments. We don't know, due to a lack of information. All of these are local tournaments. The first tournament mentioned in that Facebook post is likely a friendly tournament organised by the Rijeka daily [[Novi list]]. It also mentions [[Turnir „Slobodna Hrvatska” 1991.]] The text then mentions some local Rijeka tournaments. The second paragraph covers the foundation of the Croatian football pyramid. Orijent played in [[2._HNL_1992.#Zapad]], Lučki radnik in [[3._HNL_1992.#Skupina_A_–_Riječka_skupina]]. The other leagues aren't covered on hr.wiki (they should be a part of [[4. rang HNL-a 1992.]] and [[5. rang HNL-a 1992.]]) :Starting in early 1992 (or sometimes perhaps even in late 1991) there were a bunch of non-official torunaments. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:19, 12. ožujka 2026. (CET) == Stranica StreetGainZ == Poštovani, mogu li znati koji je razlog brisanja stranice? Prije par dana sam probao istu stranicu uploadati, no tada je bio problem u imenu računa te je to sada riješeno + dodana je dodatna litetaruta i poveznice na sami članak pa me zanima koji dio sada nije u skladu sa pravilima? [[Suradnik:Nikola Pustišek|Nikola Pustišek]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Nikola Pustišek|razgovor]])</small> 22:08, 12. ožujka 2026. (CET) :{{s|Nikola Pustišek}}, zato što organizacija ne ispunjava [[Wikipedija:Kriteriji značajnosti po temama|kriterije značajnosti]]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 22:38, 12. ožujka 2026. (CET) ::Poštovani, hvala na odgovoru. Pod kriterijima značajnosti misli se na ovo " ::Ona pak najčešće nije enciklopedijski značajna ako se na nju odnosi neka od sljedećih točaka: ::* ima malen broj članova (manje od 1000) ::* usmjerena je prema malenoj [[Interesna skupina|interesnoj skupini]] ::* lokalnog je karaktera ::* lokalni je odjeljak ili manji odjeljak veće organizacije te se ujedno ne ističe ni po čemu. ::" ? ::Ukoliko je jedna ili više kratica razlog za ukidanje naše stranice, zbog čega su odobrene onda stranice drugih manjih udruga koje također ne ispunjavaju navedene kriterije? [[Suradnik:Nikola Pustišek|Nikola Pustišek]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Nikola Pustišek|razgovor]])</small> 09:34, 13. ožujka 2026. (CET) :::Ako smatrate da neka udruga ne ispunjava kriterije značajnosti, slobodno predložite njen članak za brisanje. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 17:22, 14. ožujka 2026. (CET) == Ivan Marević == Zbog čega je članak predložen za brisanje? Čisto da znam gdje griješim. Hvala [[Suradnik:Pego6786|Pego6786]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Pego6786|razgovor]])</small> 09:00, 16. ožujka 2026. (CET) :Zbog vjerojatnog neispunjavanja kriterija značajnosti za političare. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:07, 17. ožujka 2026. (CET) == Nacrt: Bokšački Klub Klis, molim vas doprinesite. == Molio bih vas da uredite nacrt članka Bokšački Klub Klis, ako znate. Hvala, srdačno vas pozdravljam! [[Suradnik:Suradnik78785|Suradnik78785]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Suradnik78785|razgovor]])</small> 19:59, 18. ožujka 2026. (CET) :{{s|Suradnik78785}}, sadržaj članka [[Nacrt:Bokšački klub Klis]] uopće nije potkrepljen izvorima niti je pravopisno sređen. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:36, 18. ožujka 2026. (CET) == Prvenstvo Osiječke župe u nogometu 1919./20. == Why do you want to delete [[Prvenstvo Osiječke župe u nogometu 1919./20.|this page]] ? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 19:25, 19. ožujka 2026. (CET) :{{s|Ame71}}, because it should be written as Osječki and not Osiječki. This misspelling is common on exyufudbal. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 22:25, 19. ožujka 2026. (CET) ::I understood later (I had to comparize the 2 links). [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 09:16, 20. ožujka 2026. (CET) :::Đakovske -> Đakovačke, moslavičke -> moslavačke – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 11:02, 20. ožujka 2026. (CET) == Stranice o sezonama Kupa SRJ sa svim strijelcima == Evo stranica o prve tri sezone Kupa SRJ sa (skoro) svim strijelcima: [https://www.rsssf.org/tablesj/joeg93.html#kup], [https://www.rsssf.org/tablesj/joeg94.html#kup], [https://www.rsssf.org/tablesj/joeg95.html#kup] [[Suradnik:Jolicnikola|Jolicnikola]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Jolicnikola|razgovor]])</small> 11:39, 20. ožujka 2026. (CET) :[[Suradnik:Ame71|Ame71]], besides the first three season of the FR Yugoslavia Cup, we also got a bunch of [https://fsv.rs/arhiva-fudbalskih-takmicenja-na-teritoriji-vojvodine-od-1945-do-danas/ Vojvodina tables]. Now you can cover most of the Vojvodina seasons. I remember that we had incomplete tables for several seasons. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 11:57, 20. ožujka 2026. (CET) ::Additionaly, this may be useful for correcting tables with incorrect goal-differences. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:04, 20. ožujka 2026. (CET) ::: Vojvodina page will be useful in the future, at the moment I'm busy with ZNP pages. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 15:37, 21. ožujka 2026. (CET) == Dinamova slika iz 1951. == [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Josip_Drago_Horvat&curid=491100&diff=7410065&oldid=7410057 Ova slika] koju su dodao u par članak danas ima malo čudan početak teksta. Molim te pogledaj: ''"Dinamo Zagreb s momčadi Dinama (?!) koja je osvojila Kup maršala Tita 1951. U gornjem redu su..."'' [[User:Jure Grm|<span style="color:Gold;">Jure</span>]] [[User talk:Jure Grm|<span style="color:Blue;">Grm</span>]], 24. dana mjeseca ožujka, godine Gospodnje dvijetisućedvadesetšeste u 20:23 20:23, 24. ožujka 2026. (CET) :Btw. sad sam vidio da si iz infookvira Franji Wölflu izbacio trenerske podatke. Ima li neki posebni razlog za to? - [[User:Jure Grm|<span style="color:Gold;">Jure</span>]] [[User talk:Jure Grm|<span style="color:Blue;">Grm</span>]], 24. dana mjeseca ožujka, godine Gospodnje dvijetisućedvadesetšeste u 20:31 20:31, 24. ožujka 2026. (CET) ::{{s|Jure Grm}}, dobro da si uočio ovo prvo. Ispravljao sam slike u drugim člancima, pa sam slučajno pogriješio. Wölflov članak sam počeo uređivati jer mi je bilo čudno kako u infookviru ima samo 79 golova, a 304 nastupa. To je pogrešno interpretirano iz Nogometnog leksiona. ''[https://nogomet.lzmk.hr/clanak/2665 Za Dinamo odigrao 304 utakmice i postigao 79 ligaških pogodaka]'' znači da je sveukupno odigrao 304 utakmice (vjerojatno uključuje i prijateljske), a da je u ligi postigao 79 golova (mislim da je to tipfeler, trebalo bi biti 89 prema Dinamovoj web-stranici). O Wölflu sam pronalazio mnogo kontradiktornih i pogrešnih podataka. F.F. (očito [[Franjo Frntić]]) tvrdi u [[Tko je tko u NDH]] ([https://znaci.org/00003/557.pdf str. 427.]) da je Wölfl počeo igrati u Concordiji s 13 godina 1930. Wölfl je rođen 1918., tako da je 13-godišnjak postao tek 1931. Nisam mogao pronaći potvrdu da je Wölfl igrao za prvu momčad Concordije kao 16-godišnjak, 1934. Koliko vidim, Concordia te godine nije igrala u prvenstvu ZNP, prvenstvo Jugoslavije 1933./34. je otkazano, a 1934./35. nije nastupao. No, vjerovat ću Cuvaju jer znam da je vodio detaljne dnevnike. Također sam pronalazio kontradiktorne podatke o godinama u kojima je igrao za Građanski (od 1937. ili 1938.). Izgleda da se pridružio Građanskom u listopadu 1937., a prvi put u nekoj službenoj tuakmici azigrao je 1938. Što se tiče trenerske karijere, prije bi se infookvira zabunom interpretiralo da je Wölfl bio trener prve momčadi Dinama i izbornik Jugoslavije. Barem sam ja imao takav dojam. No Wölfla nisam uspio pronaći na popisu trenera Dinama kroz povijest. Trebalo bi u infookviru navesti koje točno pozicije je držao unutar Dinama i jugoslavenske reprezentacije. Nisam uspio pronaći te podatke. Možda je proveo dulje vrijeme u stožeru jugoslavenske reprezentacije? Nažalost, nemamo nigdje kompletnu biografiju Wölfla (ni na Dinamovoj web-stranici, ni u Povijesti sporta i inim publikacijama). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 21:35, 24. ožujka 2026. (CET) :::Što se tiče nastupa za B reprezentaciju, utakmica se odigrala, no u Politici nisu naveli sastave. Trebalo bi pričekati još nekoliko dana (ili tjedana) da NSK digitalizira izdanja Novosti iz 1940. (trenutno digitaliziraju 1938. i 1939.). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 21:37, 24. ožujka 2026. (CET) ::::I svakako mu treba vratiti izborničke funkcije, odnosno članstvo u kolektivnim izborničkim komisijama i u jugoslavenskoj 1954. i u hrvatskoj reprezentaciji 1956. - [[User:Jure Grm|<span style="color:Gold;">Jure</span>]] [[User talk:Jure Grm|<span style="color:Blue;">Grm</span>]], 24. dana mjeseca ožujka, godine Gospodnje dvijetisućedvadesetšeste u 22:49 22:49, 24. ožujka 2026. (CET) :::Ovu pogrešku imaš na više mjesta ... [[User:Jure Grm|<span style="color:Gold;">Jure</span>]] [[User talk:Jure Grm|<span style="color:Blue;">Grm</span>]], 24. dana mjeseca ožujka, godine Gospodnje dvijetisućedvadesetšeste u 22:38 22:38, 24. ožujka 2026. (CET) ::::{{s|Jure Grm}}, evo riješih. Jao, stvarno sam brzoplet danas. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:01, 24. ožujka 2026. (CET) ==Predložak== Hvala na dopunjavanju i iskorištavanju predloška. Ja sam bio još nesiguran koliko je to dobro i uopće korisno, pa na kraju nisam iskoristio. Isto tako i s predloškom za glagoljicu. [[Suradnik:Kkupus|Kkupus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kkupus|razgovor]])</small> 16:56, 31. ožujka 2026. (CEST) :{{s|Kkupus}}, vjeruj mi korisno je. Znaš li možda glagoljicu? Ako da, pokušaj nadopuniti pisce [[Predložak:Glagoljica]] s autorima koji se navode u [https://library.foi.hr/dbook/index.php?B=1&item=X04047&P= ovoj knjizi]. Odi na ovaj scroll na dnu i odi na 13–18., 256–259. str. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:08, 1. travnja 2026. (CEST) ::{{S|Kkupus}}, bi li htio popuniti predložak s člancima [[:Kategorija:Glagoljica]]? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:15, 1. travnja 2026. (CEST) :::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Izbjegavao sam popunjavati s podatcima s [[:Kategorija:Glagoljica]] jer je po meni većina toga, izuzev podlistka Glagoljski zapisi apsolutno irelevantna. Uglavnom su to neke moderne pojave od manje važnosti ili jako nedorečene teme poput [[Hrvatska glagoljica]]. Probat ću vidjeti po ovome popisu koji su poslao, iako mislim da ima trenutačno i lakše dostupne literature, barem u knjižnicama. [[Suradnik:Kkupus|Kkupus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kkupus|razgovor]])</small> 00:58, 1. travnja 2026. (CEST) ::::{{s|Kkupus}}, vjerujem da postoji. [[Predložak:Hrvatska ćirilica bosančica]] sam slučajno pronašao prilikom traganja sadržaja za [[Bosančica#U_suvremenom_dobu]]. Bilo mi je čudno kako nisam naletio na taj predložak dok sam sređivao članak o našoj ćirilici. Ustanovio sam da se predložak nigdje nije koristio, pa sam ga odlučio uklopiti u sve članke koje je naveden. Inače, ovu knjigu koju sam naveo iznad, je FOI na isti dan, dan prije ili kasnije, digitalizirao tako da sam ju slučajno otkrio u pravo vrijeme. Kukuljević Sakcinski ju je sastavio kao popis hrvatskih knjiga koje je pronašao u nekoliko tadašnjih (privatnih) knjižnica. Naravno, to nije popis knjiga tiskan/pisan do te godine jer je kod nas znanost tek bila u početcima (npr. Kukuljević Sakcinski ne zna za Nauk karstjanski [[Matija Divković|Matije Divkovića]], ako se ne varam prve hrvatske tiskane ćirilične knjige, čija je skraćena inačica prema Hrvatskoj enciklopedija doživjela [https://www.enciklopedija.hr/clanak/divkovic-matija čak 27 izdanja!]). Većina dotad navedenih autora u predlošku su navedena u njegovoj knjizi, ali nisam mogao pronaći potvrde (slike) da su one doista pisane na našoj inačice ćirilice, a ne na ''standardnoj'' ćirilici, pa ih nisam naveo. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:11, 1. travnja 2026. (CEST) == [[2. HNL 1994./95.]] == ovo vezano za [[2. HNL 1994./95.]] * grupa "Sjever"'' - gdje je nedoumica između [[NK Slavonija Požega|''Slavonija'' - Požega]] i [[ŽNK Mladost 127. Suhopolje|''Mladost 127'' - Suhopolje]] na 1. mjestu (oba po 65 bodova) poredak * 1. ''Mladost 127'' * 2. ''Slavonija'' imamo po * ''Hrvatski športski almanah 1995/1996'', str. 439 * Željko Kovač: ''Povijest nogometa od NK Jedinstvo do HNK Đakovo Croatia : 1962.-2016.'', Đakovo, 2017., {{ISBN|978-953-6831-80-7}}, str. 224 * Dragutun Kerže: ''Olimpija, simbol Donjega grada : 1923. - 2003.'', Osijek, 2003., {{ISBN|953-99459-0-9}} * Branko Pleše, Goran Čičin-Mašansker: ''Nogometni klub Slaven Belupo, Koprivnica : 1907. - 2007.'', Koprivnica, 2007., {{ISBN|978-953-55074-0-8}}, str 117-118 iskreno, nisam našao (još) da je negdje * 1. ''Slavonija'' * 2. ''Mladost 127'' [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 15:50, 9. travnja 2026. (CEST) :{{s|Cybermb}}, super je da nam se svi izvori slažu oko 1. mjesta. To znači da RSSSF nije pouzdan za ovu sezonu, odnosno da ga ne bismo trebali koristiti. Trebali bi ispraviti tu tablicu u članku. Vidim da Croatia Đakovo i Jedinstvo Donji Miholjac imaju jednaki broj bodova (39), slično kao i Slavonija Požega i Mladost 127. Suhopolje. Je li se ti izvori koje si naveo u poruci iznad slažu oko pozicija tih klubova na ljestvici? Također, bi li mogao vidjeti je li Hrvatski športski almanah 1995/1996 ima identične ljestvice za [[2._HNL_1994./95.#Zapad]] i [[2._HNL_1994./95.#Jug]] (broj bodova, gol-razlika i sl.)? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 17:25, 9. travnja 2026. (CEST) == Bunić == https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Bunić&oldid=prev&diff=7428662 Trazis izvor moje izmjene, kad ja sam samo popravio gresku nekog drugog? Ali moje izmejna je, da ni je tamo Laudon ishranjen! Gdje ima izvora, da tamo ishranjen je??? Sve izvore govore samo o nehovim decama. Nema... nonsense, ishranjen je u Becu, mislim da klik u engelskoj ili nekoj drugoj wiki i vidi se sve. Ne znam ko je stvario ovaj nonsense da je ishranjen u Bunicu. Ali kad nema izvora, da je tamo sahranjen, zasto izvor, da tamo ishranjen ni je??? {| class="wikitable" ! colspan="2" |Ernst Gideon von Laudon |- | colspan="2" |Portrait, <abbr>c.</abbr> 1780 |- !Born |13 February 1717 Toce mõisa, [https://en.wikipedia.org/w/index.php?title=Toce,_Latvia&action=edit&redlink=1 Tootzen] [<nowiki/>[[:lv:Toce|lv]]], [[:en:Swedish_Livonia|Swedish Livonia]] (in present-day Toce, [[:en:Madona_Municipality|Madona Municipality]], [[:en:Latvia|Latvia]]) |- !Died |14 July 1790 (aged 73) [[:en:Nový_Jičín|Nový Jičín]], [[:en:Moravian_Margraviate|Moravian Margraviate]], [[:en:Holy_Roman_Empire|Holy Roman Empire]] |- !Buried |[[:en:Penzing_(Vienna)|Hadersdorf]], [[:en:Vienna|Vienna]] |} [[Suradnik:270kHz|270kHz]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:270kHz|razgovor]])</small> 08:44, 14. travnja 2026. (CEST) :{{s|270kHz}}, pregledao sam povijest izmjena te uklonio nereferencirani sadržaj. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 11:54, 14. travnja 2026. (CEST) == Zagreb league 1930/31 == I have a question about the [[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1930./31.|1930/31 Zagreb championship]]: I think the champion was Viktorija, but the page [[Prvenstva Zagrebačkog nogometnog podsaveza]] lists the champion as HAŠK. The subfederation final is also listed as HAŠK-Segesta 4:0, but I haven't found any sources about it. Who do you think was the real winner? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 20:38, 14. travnja 2026. (CEST) :{{s|Ame71}}, at first I started digging through sources about HAŠK. I couldn't find anything, but then I rememebered that [https://www.yumpu.com/xx/document/read/60199494/knjiga-prezentaciona-kopija/21 this page exists]. Also I'd like to point out a mistake on that specific page. Concordia did not win the 1938–39 ZNP championship. It lost to BGŠK Bjelovar, the provincial champion, in the ZNP championship final. I find it interesting that we have a HAŠK vs Segesta championship twice in a row. It could be a duplication error. Without dates it's hard to confirm anything. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 20:57, 14. travnja 2026. (CEST) ::I think it would be the best if {{s|Cybermb}} looked into this. It's 100% mentioned in Fudbalska takmičenja u Južnih Slovena. ::P.S. Cybermb, si uspio pronači išta vezano za onu župu Bosanske krajine i 2. HNL 1994./95.? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 21:03, 14. travnja 2026. (CEST) :::A final HAŠK-Segesta 4:0 is on April 1933 (but for 1931/32 season, [http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf Fudbal u Kraljevini Jugoslavije (drugo dopunjeno izdanje), str. 152.]). I suppose the podsavez final wasn't played in 1931 (Viktorija v Segesta). [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 10:25, 15. travnja 2026. (CEST) ::::{{s|Ame71}}, here's what I managed to find. After the qualifiers (quarter finals) have been played, 1931 Varaždinske novosti editions stop reporting on the further outcome of the 1930–31 provincial championship. Why? I don't know. [https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&id=701953 Novosti, 21. srpnja 1931., str. 6.] mentions what I assume is the missing qualifiers/quarter finals tie: ::::Unitas Nova Gradiška – BSK Brod na Savi. What's strange is that in the previous season Unitas competed in the Sisačka župa championship. Segesta is participating in the provincial championship. Is this some previously cancelled match? ::::From that Novosti edition we have the following result: ::::* Viktorija Karlovac – ČŠK Čakovec 0:0 (June 20th, not 19th as [http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf Sijić, str. 150.] claims). Both clubs are named the champions of their župas. ::::There are no reports on the 2nd leg of the qualifiers/quarter finals. ::::In [https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&id=702005 Novosti, 29. srpnja 1931., god. XXV., br. 207., str. 15.] we have a report on the matches that will take part on August 2nd 1931: ::::* ČŠK Čakovec – Orient Sušak ::::* Koprivnica – Ivanić ::::* BSK Brod na Savi – Segesta Sisak ::::This confirms that the Unitas Nova Gradiška vs BSK Brod na Savi fixture was a provincial championship tie. Maybe Unitas played in Bjelovarska župa, while Koprivnica played in Podravska (not Bjelovarska) župa? ::::You might have noticed that Orient is listed here. ::::In [[Prvenstvo Sušačke župe u nogometu 1930./31.]] we have: ::::* ČŠK Čakovec – Orient Sušak 1:1 2:2 1:3 ::::* Orient Sušak – Segesta Sisak 3:3 1:4 ::::Do you have dates in Orient's book? Did Orient play against anybody before ČŠK? Because we have a Koprivnica – Ivanić tie, the Orient – Segesta tie was a semifinal, just as [[Prvenstvo Sušačke župe u nogometu 1930./31.]] claims. ::::I'll stop jhere because I don't have any dates. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 11:56, 15. travnja 2026. (CEST) :::::{{s|Ame71}}, I'm really confused. [https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&id=702151 August 7th] edition claims that the following matches will take place: :::::* ČŠK – Ivanić :::::* Segesta – Brod :::::This makes zero sense. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:06, 15. travnja 2026. (CEST) ::::::{{s|Ame71}}, I have a full table: II. razred [[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1930./31.]] [https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&id=702201 Novosti, 17. kolovoza 1931., god. XXV., br. 226., str. 12.] There's just one single mistake (it's a typo): Croatia (the worst club) should have 1 draw, not 6. In previous week's report, Croatia was accidently given 5, not 0 draws (in the last leg Croatia drew). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:17, 15. travnja 2026. (CEST) :::::::{{s|Ame71}}, do you plan on doing this table? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 21:01, 16. travnja 2026. (CEST) ::::::::I can't open it.... [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 21:14, 16. travnja 2026. (CEST) ::::::::Ah, I see that the entire webpage is down. Such a shame, I wanted to see the report of the Viktorija Segesta games. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 21:14, 16. travnja 2026. (CEST) :::::::::{{s|Ame71}}, the site is back online again. [[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1931./32.]] Viktorija vs Segesta amtch is indeed called a qualifing match. ::::::::: [[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1930./31.]] :::::::::May 17th official ZNP short text: no mention of the winner of Viktorija vs Željezničar becoming the champion of ZNOP :::::::::May 18th only a short report, no mention of title win :::::::::May 19th [https://digitalna.nsk.hr/?pr=iiif.v.a&id=690412&vwopt=%7B%22pages%22%3A%5B14%5D%2C%22pan%22%3A%7B%22x%22%3A0.566%2C%22y%22%3A1.123%7D%2C%22view%22%3A%22image%22%2C%22zoom%22%3A1.241%7D link] Viktorija called the champion of 1. razred. Here's an interesting text: :::::::::''Prema propozicijama igra prvo plasirani klub lokalnog prvenstva Zagreba sa trećeplasiranim zagrebačkim klubom u Liga prvenstvu [is this Yugoslav championship?] kvalifikacionu utakmicu, ali tek u 1932 godini...'' :::::::::Do we have records of this qualifying match? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:41, 17. travnja 2026. (CEST) ::::::::::I see a doigravanje to [[Prednatjecanje za prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1931./32.|prednatjecanje za prvenstvo Jugoslavije 1931./32.]] Viktorija v Segesta in May 1932 (3-0 and 4-2). Viktorija was 4th in 1.razred, while Segesta became province champion 1932, but in October. So I think Segesta played as province champions 1931. ::::::::::And I see another doigravanje Viktorija v Segesta in June 1933 (4-1 the 1st match, while the 2nd score is unknown). Viktorija was 1. razred champions, while Segesta played (I think) as province champions 1932, while in 1933 the province champions were BGŠK Bjelovar (source [http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf Fudbal u Kraljevini Jugoslavije (drugo dopunjeno izdanje)]). [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 14:51, 17. travnja 2026. (CEST) :::::::::::{{s|Ame71}} so I researched a lot of things. I stumbled upon the confirmation for the 1935–36 provincial final results: Slavija Sisak 6:0 BGŠK Bjelovar, BGŠK Bjelovar 1:3 Slavija Sisak. The results are confirmed (dates aren't mentioned, I didn't check Novosti) by Novo doba, 25. kolovoza 1936., str. 4. :::::::::::<br> :::::::::::I found confirmation that Segesta was the provincial champion for 1931. :::::::::::[https://library.foi.hr/LIB/knjiga.php?B=1&item=X01888 Izveštaj o radu Jugoslovenskog nogometnog saveza u 1932 godini za XV redovnu godišnju skupštinu od 18-XII-1932 god.], Beograd : Jugoslovenski nogometni savez, 1932., str. 28. (scroll to Stranice 31-32) has ''drugoplasirani i pobednik četvrtoplasiranog i prvak provincije Znp-a''. Additionally, [https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&id=690254 Novosti, 22. svibnja 1932., god. XXVI., br. 139., str. 11.] has ''i pobjednik na utakmici izmedju prvaka pokrajine ZNP i četvrtog iz Zagreba''. This edition of Novosti covers the format for [[Prednatjecanje za prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1931./32.]] This edition was released on the day of the 2nd match between Viktorija and Segesta. In the same text it is stated that Viktorija has already qualified for the 1st group. This is a bit strange, but in the next day's edition ([https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&id=690255 Novosti, 23. svibnja 1932., god. XXVI., br. 140., str. 10.]) it is stated the match took place in the morning. This seems strange in today's age, but keep in mind that the [[Prva noćna nogometna utakmica u Hrvatskoj|first night game in Croatia was played the previous year]]. :::::::::::<br> :::::::::::Still we didn't know if HAŠK or Viktorija ([https://www.yumpu.com/xx/document/read/60199494/knjiga-prezentaciona-kopija/21 as claimed by Prezentaciona kopija]) was the winner of [[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1930./31.|prvenstvo Zagreba 1930./31.]] Previously I mentioned how [https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&id=690412 Novosti] (p. 14.) called Viktorija the winner of I. razred. It was unclear if that meant that Viktorija was the winner of Zagreb championship. Today I decided to check [https://digitalna.nb.rs/view/URN:NB:RS:SD_2F6F6602455A67B1B521D786232CBF4A-1931-05-18 Politika, 18. svibnja 1931., god. XXVIII., br. 8269., str. 9.] (I didn't check it for Segesta, do you want me to try and find any information on Sgesta in Politika?). Politika calls Viktorija ''prvak Zagreba'' and it claims that Viktorija ''definitivno osvojila prvenstvo Zagreba''. We should add this to [[Prvenstva Zagrebačkog nogometnog podsaveza]]. :::::::::::Since Viktorija was the champion, the question is: was there a final between Viktorija and Segesta? I don't know. It could be possible that tehre was no final, and instead the 2 clubs only played against each other as part of the Yugoslav championship qualifiers. Thus, we shouldn't mention any final nor those 2 qualifier matches as the ZNP final. :::::::::::Going back to [[Prvenstva Zagrebačkog nogometnog podsaveza]], I see that the article currently has HAŠK 4:0 Segesta as the result of the 1930–31 final. This match was mentioned in the [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Prvenstva_Zagreba%C4%8Dkog_nogometnog_podsaveza&oldid=4478908 earliest edit]. No source is given, so I can't guess with certainty where that result comes from. As you pointed out, this match appears in Milorad Sijić, [http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf Fudbal u Kraljevini Jugoslavije (drugo dopunjeno izdanje)], Zavičajni muzej župe Aleksandrovac, Aleksandrovac 2014., str. 152. as the final of the 1931–32 season, even though the match was played on April 9th 1933. [https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&id=690055 Novosti], 10. travnja 1933., good. XXVII., br. 100., str. 12. has ''HAŠK OSVAJA PRVNESTVO ZNP. Sisak, 9 aprila. Uz veliko interesovanje publike održana je danas na igralištu Segeste utakmica za prvenstvo ZNP za 1932 godinu''. This confirms the information present in Sijić's book. This Novosti edition should be cited in [[Prvenstva Zagrebačkog nogometnog podsaveza]]. :::::::::::<br> :::::::::::And now come the 1933 Viktorija vs Segesta matches. [https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&id=690444 Novosti, 18. lipnja 1933., god. XXVII., br. 165., str. 12.] has an interesting report which you should read. It announces the 2nd match between Segesta and Viktorija. The 1st one was played in Sisak. Segesta 3:7 Viktorija. The order of fixtures in [[Prvenstva Zagrebačkog nogometnog podsaveza]] should be corrected. Take a look at the language in the Novosti report: ''Kvalifikaciona utakmica'', ''lokalnog prvenstva ZNP-a''. Segesta is incorrectly named the ZNP champion (''Segesta koja je prvak Z. N. P-a'') even though it's called the provincial champion (''prvaka pokrajine'') in the same sentence. [https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&id=690447 Novosti, 19. lipnja 1933., god. XXVII., br. 166., str. 12.] has the correct result (4:1 for Viktorija) and it says ''Jučer je odigrana ova retur utakmica, tzv. kvalifikaciona igra za ulazak u daljna prednatjecanja, za nacionalnu ligu. Igrali su prvak Ia razreda Zagreba i prvak pokrajine ZNP-a Segesta iz Siska''. Cite this 2 Novosti editions as sources. I don't know when the first match was played. :::::::::::And for the end we have the Slavija Trsat vs BGŠK Bjelovar mateches. They were played on September 3rd and 10th according to Sijić's book. I can't find them in Novosti! [https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&id=838207 Novosti, 10. rujna 1933., god. XXVII., br. 249., str. 14.] has BGŠK vs ČŠK Bjelovar as part of BGŠK's 25th anniversary. I can't find the matches in Politika. I checked Varaždinske novosti for the semifinal matches between BGŠK and VŠK. The first match was played on the 20th, not 16th of August ([https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=2&godina=1933&broj=000194&E= p. 5.]). It's called divizijsko prvenstvo and both clubs are winners of their župas. [https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=2&godina=1933&broj=000195&E= Page 5] confirms the 5:1 result. Honestly I have no idea what Sijić's source may be. I can't view [https://digitalna.nsk.hr/?pr=l&rr%5B7%5D%5Bo%5D%5B555414%5D=oa&class=10001&oby=rmr&obyt=a&published=y&restricted=n&mrx%5B10583%5D%5B556338%5D=a&ps=100&page=90 Novosti] any more (site is offline) so I can't see what Novosti says about the VŠK vs BGŠK games. Please remind me to check later. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 18:56, 19. travnja 2026. (CEST) I'm working 1935/36 season and I found something strange. There is a league wiht the best 5 Zagreb clubs + Slavija Varaždin and it's called "Podsavezni razred" in exYU and "1. razred" in Milorad Sijić's book. The winners are Concordia, but according to Sijić's book, the Podsavez final was Slavija Sisak (theat's ok) versus Slavija Varaždin (4th place in Podsavez league!), with Varaždin as winners and ZNP champions, without reported scores. So I suppose ZNP didn't considered champions the best 3 clubs (Concordia, Građanski and HAŠK) because they were promoted to [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1936./37.|Yugoslav league 1936/37]]. But it's just my opinion, I have no sources confirming that. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 19:30, 19. travnja 2026. (CEST) :So, who are the 1936 ZNP champions? Concordia winners of the league or Slavija Varaždin (according to Sijić's book) ? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 19:33, 19. travnja 2026. (CEST) ::{{s|Ame71}}, in the meantime can you add II. razred [[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1930./31.]]? Novosti, [https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&id=831089 20. kolovoza 1933., str. 24.] has ''divizijskim prvenstvenim utakmicama''. They're played in Varaždin and Sisak (no matches named). [https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&id=831096 22. kolovoza 1933., str. 10.] sa<s that on September 10th BGŠK will organise its 25th anniversary. Just like in the paragraph above. [https://digitalna.nsk.hr/?pr=iiif.v.a&id=834953&vwopt=%7B%22pages%22%3A%5B10%5D%2C%22pan%22%3A%7B%22x%22%3A0.634%2C%22y%22%3A1.019%7D%2C%22view%22%3A%22image%22%2C%22zoom%22%3A0.953%7D Novosti, 28. kolovoza, 29. kolovoza 1933., god. XXVII., br. 237., str. 10.] that BGŠK beat VŠK 5:1 in Bjelovar on August 28th, not 23rd as Sijić's book claims. No competition name is given. [https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&id=838201 Noovsti, 6. rujna 1933., god. XXVII., br. 245., str. 12.] has without a date (I'd remove Sijić's date because I don't trust his source dfor the provincial championship): ''Sušak: BGŠK (Bjelovar)–Slavija 3:0. (polufinale prvenstva pokrajine ZNP-a: gosti su zasluženo pobijedili)''. This means that Slavija Trsat (or Sušak?) vs BGŠK Bjelovar was not the final match as Sijić claims! [https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&id=838218 Novosti, 21. rujna 1933., god. XXVII., br. 260., str. 13.] has BGŠK – Slavija 1:1, semifinal of ZNP provincial championship. Final will be Segesta vs BGŠK. [https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&id=838226 Novosti, 29. rujna 1933., god. XXVII., br. 268., str. 12.] says that the match will be played in Bjelovar on October 1st. The site crashed, again. Please remind me to carry my search later. It looks like we have another provincial championship. However, I don't know for which season it is. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 21:13, 19. travnja 2026. (CEST) :::{{s|Ame71}}, [https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&id=838229 Novosti, 1. listopada 1933., god. XXVII., br. 270., str. 12.] says that in the first match Segesta beat BGŠK 5:0. [https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&id=838233 Novosti, 5. listopada 1933., god. XXVII., br. 274., str. 14.]: BGŠK vs Segesta 3:0, 2nd match of ZNP provincial final. ''... druga finalna utakmica pokrajinskog prvenstva ZNP-a 1933: ... Segesta radi bolje goaldiferencije (5:3) i po treći put redom prvak provincije, a time dobiva trajno i prelazni pokal "Jutarnjeg lista", koji je tako tek nakon 12 godina pripao stalno jednom klubu''. Apparently, for 12 years the newspaper Jutarnji list has awarded a temporary trophy (a cup) to the winner of the ZNP provincial champion (keep in mind that the provincial championship has by this point, been for a little more than 12 years. Segesta, after winning the provincial championship three times in a row (this is important for reconstructing the past!) has permanently won the cup. I don't know if this was the norm. Brazil won the FIFA World Cup Trophy permanently after winning it three times in a row (when Pele played for Brazil), see [[:en:FIFA World Cup Trophy]]. We have a new problem. We have 4 provincial finals in three years!? What do you think? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 22:02, 19. travnja 2026. (CEST) {|class="wikitable" |- !Season !Zagreb !Province !Final |- |1930./31. |Viktorija |Segesta |No final (clubs play in prednatjecanje) |- |1931./32. |HAŠK |Segesta |HAŠK vs Segesta, 1932 final even though it's played in 1933 |- |1932./33. | Viktorija | Segesta??? <br> Segesta (again? it became the 1933 provincial champion in October 1933) | Viktorija vs Segesta (June 1933) <br> ? vs Segesta |- |1933./34. | Željezničar | Slavija | Željezničar vs Slavija |} {{s|Ame71}}, here's a table. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 22:15, 19. travnja 2026. (CEST) ::The matches in June 1933 were a play-off to join to [[Kvalifikacije za Nacionalnu ligu 1933.]], not a Podsavez final. As the ZNP final Segesta v Bjelovar was played on October 1933, I suppose Segesta played the June play-off as holder of province title of previous season. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 22:58, 19. travnja 2026. (CEST) :::{{s|Ame71}}, currently I'm updating some articles. I think you're correct as the 2nd Viktorija vs Segesta match was played a week before prednatjecanje (we also have ''Jučer je odigrana ova retur utakmica, tzv. kvalifikaciona igra za ulazak u daljna prednatjecanja, za nacionalnu ligu''). In that case we are missing the 1932./33. podsavez final match. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:03, 19. travnja 2026. (CEST) :{{s|Ame71}}, [[Kvalifikacije za Nacionalnu ligu 1933.]] is incomplete. It's fully covered by [https://web.archive.org/web/20180604111702/http://www.exyufudbal.in.rs/tabele/11-sezone-tabele-kraljevina/65-1933-1934 exyufudbal]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 22:46, 19. travnja 2026. (CEST) ::{{s|Ame71}}, can you explain the [[Kvalifikacije_i_ponovljene_kvalifikacije_za_Nacionalnu_ligu_1934.#2._skupina]] table? I don't see that table in exyufudbal nor in Sijić's book. I'm really tired. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:57, 19. travnja 2026. (CEST) :::{{s|Ame71}}, can you redo the entire [[Kvalifikacije za Nacionalnu ligu 1933.]] page? It was based on Sijić's book and I can see that not all results match. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:30, 20. travnja 2026. (CEST) ::::Today I'm a bit busy, but I'll work again the pages (last time I just added the scores). In [[Kvalifikacije i ponovljene kvalifikacije za Nacionalnu ligu 1934.]] the exYU link was wrong, just corrected it. Can I change the name in [[Kvalifikacije za Nacionalnu ligu 1934.]]? The [[Kvalifikacije za Nacionalnu ligu 1933.|ponovljene kvalifikacije]] just exist. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 07:40, 20. travnja 2026. (CEST) :::::{{s|Ame71}}, I changed it. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:58, 20. travnja 2026. (CEST) ::::::{{s|Ame71}}, Concordia should be the champion. I found a news report after their title win. Prezentaciona kopija agrees with this. I looked through many editions of Subotički športski list, trying to find Concordia's match against Slavija Sisak. Did the same for Varaždinske novostii and Slavija Varaždin. I wasn't sucessful. Without any dates, this is really hard. In his paper on Concordia, [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1977&broj=00032&page=2799 Cuvaj mentions that Concordia won the championship], but doesn't mention any provincial final game, which is understandable, since he covers other information such as major international results and players. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:10, 21. travnja 2026. (CEST) :::::::I managed to enough information about Slavija Sisak. It will get an article in the nar future. Founded in 1919/20 as J. želj. š. k., it later fused with the newfounded Teslić club into Slavija which ceased to exist in 1943. I also found a history of [[ŠNK Banovac Glina]]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:22, 21. travnja 2026. (CEST) ::::::::{{s|Ame71}}, I'm tired right now, so I can't think properly. The article [[Kvalifikacije za Nacionalnu ligu 1933.|Kvalifikacije za Nacionalnu ligu '''1933.''']] begins with Prednatjecanje za prvenstvo Jugoslavije u nogometu '''1934.''' ili Kvalifikacije za Nacionalnu ligu '''1934.''' Is this an error or on purpose? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:10, 22. travnja 2026. (CEST) :::::::::it's beacuse once the two Kvalifikacije (1933 and 1934) were posted together. When I created the 1933 one, i left the redirect in the 1934 one (as the page was [[Kvalifikacije i ponovljene kvalifikacije za Nacionalnu ligu 1934.]]). Now I'm planning to delete it. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 06:13, 22. travnja 2026. (CEST) == Stranica Goran Andrijanić == [[Suradnik:Goran Andrijanic|Goran Andrijanic]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Goran Andrijanic|razgovor]])</small> 12:22, 16. travnja 2026. (CEST) == Kraljica Atalija == Dobar dan! Uklonio si [[Atalija|uređivanje]]. Možda griješim, al' misliš li da bismo mogli ostaviti opis vladavine? To bi bilo citiranje Biblije; valjda je dopušteno. Kao izvor, stavimo ovo: Biblija, Sveto pismo Staroga i Novoga zavjeta, Hrvatsko biblijsko društvo, Zagreb, 2007. [[Suradnik:Mychele Trempetich|Miha]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mychele Trempetich|razgovor]])</small> 15:31, 21. travnja 2026. (CEST) :{{s|Mychele Trempetich|Miha}}, nisam znao da je to tekst iz Biblije. Ono što sam vidio pri ophođenju jest izmjena IP-ovca bez izvora. Slobodno vrati izmjenu, no svakako citiraj i o kojoj biblijskoj knjizi i poglavljima je riječ (v. [[Kratice biblijskih knjiga]]). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 15:48, 21. travnja 2026. (CEST) :[[Datoteka:Face-smile.svg|20px]] Hvala ti mnogo! ::[[Suradnik:Mychele Trempetich|Miha]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mychele Trempetich|razgovor]])</small> 17:14, 21. travnja 2026. (CEST) ::{{s|Mychele Trempetich|Miha}}, dodaj samo str. Biblije te poglavlje i retke za Drugu knjigu o Kraljeva – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 17:30, 21. travnja 2026. (CEST) == Nogometaš Požega == Negdje sam to davno čitao, samo je izgleda članak obrisan sa Neta. —[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])</small> 17:14, 22. travnja 2026. (CEST) == Novi Vukovar == Kolodvor Novi Vukovar je njegovo prvo i povijesno ime jer se nalazi u dijelu grada koji se zove Novi Vukovar. To je bitno istaknuti jer grad Vukovar ima još i kolodvor Vukovar- Borovo naselje i kolodvor Stari Vukovar na Sajmištu. Između ostalog, ne treba mi HRT uopće za nešto što znam jer sam tu rođen i živim. Sam tekst članka bitan je samo zbog povijesnog značaja Tuđmanovog govora na tom kolodvoru. Ali to je manje bitno od činjenice da ljudi pojma nemaju gdje je koji kolodvor u Vukovaru. Kolodvor se danas zove kolodvor Vukovar no to stvara pomutnju te je bitno istaknuti i u imenu a ne beznačajne, bezvezne informacije sa HRT koje su stavljene jer se treba navesti izvor. Bolest. Sasvim nebitno. Lokalne članke često uređuju ljudi koji žive na određenom području. I njihova znanja su tu najbitnija a ne izvori nepismenih hrvatskih web portala koji ne znaju napisati točno no naziv određenog naselja ili mjesta. Ohladi sa tim izvorima. Cilj članaka nije samo povijest već i potreba da ljudi dobiju pravilnu obavijest. Danas se Wikipedia prije svega koristi za orijentaciju i svatko tko posjećuje određeno mjesto prvo sve provjeri na wiki. :{{s|AnimeStation}}, na [https://prodaja.hzpp.hr/ web-stranici HŽPP-a] ne nalazim nikakav kolodvor Novi Vukovar, tako da se članak ne može zvati pod tim imenom. Za svaku tvrdnju trebaš navesti izvor ([[WP:VI]]). Vrijedi za sve članke i sve izmjene. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:31, 29. travnja 2026. (CEST) :Ne. On se definitivno službeno naziva Željeznički kolodvor Vukovar. Nazim žk Novi Vukovar ne na svim starim razglednicama željeznice na području grada. Prije Drugog svjetskog rata se zvao Novi Vukovar jer Vukovar ima 3 željeznička kolodvora, a ovaj se nalazio u dijelu grada Novi Vukovar. U takvim situacijama, danasnje vrijeme, treba koristiti službeni naziv. No onda to stvara zabunu medju ljudima koji misle da je kolodvor Vukovar u četvrti Borovo Naselje. Ako striktno mora službeno, ispravite slobodno na "Željeznički kolodvor Vukovar". Ali na žalost I dalje ljudi neće znati. A bitno je i zbog povijesti jer ljudi misle da je čuveni Tuđmanov govor, koji je označio povratak prognanika, bio na danas glavnom gradskom kolodvoru u Borovu Naselju a nije. Lijep pozdrav. [[Suradnik:AnimeStation|Andreas786]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:AnimeStation|razgovor]])</small> 13:06, 30. travnja 2026. (CEST) ::{{s|AnimeStation}}, trebamo koristiti službeni i najčešći naziv ([[WP:COMMONNAME]]). Koliko vidim, slažeš se da je točan naziv Željeznički kolodvor Vukovar. U članku se može navesti da se kolodvor prethodno drugačijeb zvao, no potrebno je navesti izvor do koje godine se tako zvao. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 22:24, 30. travnja 2026. (CEST) :::Ok. Može. Da , naziv Ž kolodvor Vukovar je naziv od prije rata iz vremena socijalizma, i do danas. Možemo naziv staviti Željeznički kolodvor Vukovar. A Wikipedia dopušta podeljanim slovima u početku teksta uz službeni i kolokvijalni naziv. Ili unutar teksta kratko objašnjenje. Iako će ljudi i dalje iz naziva misliti da je to sadašnji glavni kolodvor u Borovu Naselju, jer je taj nakon rata prosto postao to, glavni,a pošto naši ljudi gledaju samo naziv, slike i tekst sa crtom koji je istaknut, ili pod točkicama biće zbunjeni. Uglavnom naziv svakako treba biti službeni u naslovu članka "Željeznički kolodvor Vukovar". Hvala. [[Suradnik:AnimeStation|Andreas786]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:AnimeStation|razgovor]])</small> 22:32, 30. travnja 2026. (CEST) == Našice == :Poštovani gospodine! Ne znam zašto mi brišete tekst na stranici "Bitka za Našice 1944." Jedva sam naučio upisati nešto na Wikipediju (starija sam osoba, 66 godina i nikad do sada nisam se bavio ovim poslom). Želim samo dodati podatke koji su ponešto različiti od ovih postojećih ne želeći umanjiti vrijednost postojećih. Budete li mi na ovaj tekst odgovarali, nisam siguran da ću znati naći i pročitati. Stoga, ako smatrate da ima smisla čuti se sa mnom, lakše mi je preko e-maila (marman.zeljko@gmail.com). Volio bih da me uputite gdje griješim jer nemam koga pitati za savjet. Stranica na kojoj želim upisati dio je povijesti moga grada pa mi je zbog toga stalo do objektivizacije! :S poštovanjem, Željko Marman, Našice [[Posebno:Doprinosi/&#126;2026-25568-13|&#126;2026-25568-13]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2026-25568-13|talk]]) 17:11, 30. travnja 2026. (CEST) ::Poštovani, iako sam unio sve izvore po Vašem naputku, ponovo ste sve izbrisali! ::Zašto? [[Posebno:Doprinosi/&#126;2026-34398-88|&#126;2026-34398-88]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2026-34398-88|talk]]) 17:43, 11. lipnja 2026. (CEST) ::Za svaku dodanu tvrdnju u članku [[Bitka za Našice 1944.]] potrebno je navesti puni izvor. <nowiki>{{Citiranje knjige|last=Kovačić|first=Davor|title=Obilježja njemačkog policijskog sustava u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj od 1941. do 1945. godine}}</nowiki>, odnosno {{Citiranje knjige|last=Kovačić|first=Davor|title=Obilježja njemačkog policijskog sustava u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj od 1941. do 1945. godine}} ne navodi izdavača, godinu izdanja i stranicu/stranice na kojoj se nalazi taj sadržaj. <nowiki>{{Citiranje časopisa|title=Ratni dnevnik Armijske grupe "F", T311, roll191, znaci.org|journal=}}</nowiki>, odnosno {{Citiranje časopisa|title=Ratni dnevnik Armijske grupe "F", T311, roll191, znaci.org|journal=}} ne navodi autora, link (pretpostavljam da je riječ o web-stranici), godinu izdamnja, izdavača, stranica/stranice. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 22:28, 30. travnja 2026. (CEST) :: Poštovani, iako sam unio sve izvore po Vašem naputku, ponovo ste sve izbrisali! :: Zašto? :[[Posebno:Doprinosi/&#126;2026-34568-94|&#126;2026-34568-94]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2026-34568-94|talk]]) 16:14, 12. lipnja 2026. (CEST) ::Jer u [https://www.znaci.org/00001/46_174.htm Jovan Kokot: Prva i druga faza napada na uporište u Našicama], znaci.org sigurno ne stoji ''Ukupno je neposredno napadalo 7 bataljuna. Ostale jedinice (12. slavonska brigada, 4. brigada, osječka, čehoslovačka i virovitička brigada, ukupno 18 bataljuna) bile su raspoređene kao okolno osiguranje i rezerva. Nakon dva dana iz borbe je, zbog nemogućnosti proboja obrane, povučena 16. brigada, a zamijenila ju je 12. slavonska brigada koja je uspješno probila obrambene linije te su se branitelji povukli u dvorac. Partizani su dva puta pokušali frontalnim napadom uz podršku artiljerije osvojiti dvorac, ali su oba puta bili odbijeni. Borbe u Našicama trajale su punih 6 dana i noći, gotovo bez prestanka. Obrambene snage koristile su se [[tenk]]ovima, [[topništvo]]m i [[Zrakoplovstvo|zrakoplovstvom]]. Napad slavonskih partizana trajao je 150 sati'' kao ni ''te ukupno ispalili 725.820 puščanih metaka, 1.975 granata za haubice i topove, 818 mina za minobacače i potrošili 1.440 kg eksploziva za uništavanje bunkera'' u [https://www.znaci.org/00001/46_175.htm Jovan Kokot: Obostrani gubici u našičkoj operaciji], znaci.org< – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 21:00, 13. lipnja 2026. (CEST) == Kastilja == [[Filip Kastiljski, gospodar Cabrere i Ribere|Hvala]] na uređivanju! [[Suradnik:Mychele Trempetich|Miha]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mychele Trempetich|razgovor]])</small> 22:09, 30. travnja 2026. (CEST) == Savjetich == Kad radiš pretragu po regexu, dobro ti je na početku tražiti po najspecifičnijoj riječi iz regexa, pa onda po njemu, [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?search=insource%3A%22vanjska%22+insource%3A%2FVanjska+poveznica%2F&title=Posebno%3ATra%C5%BEi&profile=advanced&fulltext=1&ns0=1 npr. ovako]. Sam regex često ne nađe sve stranice jer ima 10 s za traženje, koje je samo po sebi sporo. Ovaj početni insource:"vanjske" (navodnici!) traži prvo u indeksu riječi, što je puno brža pretraga. Just sayin'. Bit će sređeno uskoro. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 14:24, 1. svibnja 2026. (CEST) == Značajne osobe == Inače, ravnanje po HE nije najbolji način za otkriti je li osoba od velikog značaja ili nije. Mnoge osobe imaju članke u HBL-u ili su jednostavno – poznate. Wikipedijina glavna prednost pred tradicionalnim leksikografijama jest da uključuje i popularnu kulturu. Da ne spominjem da baš i nije od koristi brisati poveznice na profesore s dotičnih fakulteta o kojima imamo članke – značajni su time što su profesori koji su zaslužili članke na Wikipediji, a takvih baš i nema puno. Ako ćeš brisati s takvih popisa ubuduće, najbolje bi bilo uklanjati osobe kojima iz članka nije razvidno da se o njima osobito pročulo izvan rodnog grada ([[Eric Johansson]], [[Marta Nikolin]]). <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 14:58, 4. svibnja 2026. (CEST) :Hm, da. I nije prvi put da s ovim imamo problem. Npr. danas u [[Special:Diff/7447935]] s obrazloženjem koje meni ništa ne znači "bez sveopćeg značaja" izbrisani su [[Bela Čikoš Sesija]], [[Julije Knifer]] i sl. Je li to opet po onom kriteriju postojanja članka na drugim wikijima? To je loš kriterij. To si i sam tvrdio kada su ljudi u članke svojevremeno dodavali najpoznatije Hrvate, prema nekom istraživanju prisutnosti na Wikipedijama. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 15:23, 4. svibnja 2026. (CEST) ::U članku [[Münster]] pod Poznate osobe je 12 plavih imena zamijenjeno s 12 crvenih. Čak je i [[Joseph Ratzinger]] obrisan. Ne vidim razuman razlog. —[[Suradnik:Artus|Artus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Artus|razgovor]])</small> 15:36, 4. svibnja 2026. (CEST) :::Ah tu smo, vidim da je u sažetku uređivanja https://w.wiki/Mcp4. Croxyz već si bio lijepo zamoljen da ne koristiš taj strojni upit, više ti je ljudi argumentiralo zašto se automatski ne može utvrđivati nečija poznatost u gradu. Kako sam maloprije napisao, kada su drugi koristili sličan upit pisao si im "Wikipedija ne može sama sebi biti izvor". [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 15:52, 4. svibnja 2026. (CEST) :::{{S|Croxyz}}, molim te pojasni čemu [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Osijek&diff=next&oldid=7432628 ovo]?! Bez sveopćeg značaja?! Na temelju čega si ti prosudio da oni nemaju sveopći značaj, a praktički svi imaju članak na wikipediji?! Prvo te molim odgovor na ovo, a potom te molim da se suzdržiš od sličnih brisanja. -- [[User:Jure Grm|<span style="color:Gold;">Jure</span>]] [[User talk:Jure Grm|<span style="color:Blue;">Grm</span>]], 4. dana mjeseca svibnja, godine Gospodnje dvijetisućedvadesetšeste u 15:57 15:57, 4. svibnja 2026. (CEST) ::::{{s|Runolist}}, mislim da sam tu napravio jezičnu grešku. Naviknut sam na ''Notable people'' s en.wiki. Kod nas je standardiziran oblik ''Poznate osobe'' što nema isto značenje. Notable znači značajan, a ne poznat, što je velika razlika. Ravnao sam se po Hrvatskoj enciklopediji da utvrdim je li osoba ''notable'' (značajna), tj. ispunjava li značajnost za uvrštavanje u Hrvatskoj enciklopediji (uvrštavanje u HE je kriterij značajnosti na hr.wiki), a ne poznata. Svakako možemo vratiti poznate osobe koje nisu od enciklopedijskog značaja za LZMK jer se sekcija zove Poznate, a ne Značajne osobe. Što se tiče Osijeka, odnosno "sveopćeg značaja", tu sam htio svrstati osobe koje su od "sveopćeg značaja", dakle nisu poznate samo kod nas u Hrvatskoj i susjednim zemljama, već i u inozemstvu (tj. tamo su značajne i poznate, a ne opskurne). Nažalost, za to nema boljeg načina od korištenja bota da generira popis osoba jer se za svaki veći grad nađu osobe koje su poznate u inozemstvu, a ne kod nas što često znači da nemaju članke kod nas. Za Osijek je to [[:en:María Baxa]], za Zagreb [[:en:Franjo von Bayros]] i [[:en:Tomaž Šalamun]], za Rijeku [[:en:Mihaly Csikszentmihalyi]], [[:en:David Elazar]] za Sarajevo (da navedem jedan primjer izvan Hrvatske) itd. To koristim samo za gradove i nigdje drugdje kako bi mi olakšalo sastavljanje popisa. Konvencionalni popisi ne mogu uvijek pomoći pri sastavljanju tih popisa, npr. da koristim tražilicu na Hrvatskoj enciklopediji za sastavljanje popisa ''kandidata'', ne bih našao Baxu, Csikszentmihalyija i Elazara. Takve popise sastavljam jer prošli popisi često nisu navodili pojedine poznate osobe, kompletno zamarivali etničke manjine i osobe koje su postale značajne izvan Hrvatske (ovdje je posebice izražajan slučaj kod naroda koji su genocidirani i potjerani, tako sam za mjesta u BiH pronalazio značajne Poljake i, ako se ne varam Čehe, kojih je bilo na tisuće, ako ne desetke tisuća, prije Tita) čime se nametao nacionalistički POV u člancima, npr. u članku o [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Subotica&diff=6102661&oldid=6070568 Subotici] (taj problem postoji i danas u brojnim člancima o bosanskohercegovačkim i srpskim gradovima), bili puni beznačajnih osoba koji su u biti bili popis članaka (s čestim kršenjima NPOV-a) koje je stvorio jedan naš bivši administrator i puni osoba koje su dodale te same osobe kako bi se promovirale (pri pisanju ovog odgovora [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Rijeka&diff=prev&oldid=7449067 naletio sam na ovog] koji je nekako prošao kroz sustav ophođenja, a i sam znaš za nedavni slučaj s Vinkovcima za koji si zatražio provjeru na Meti). ::::{{s|Ponor}}, kada radim ovakve popise s botom uvijek isfiltriram pojedince za koje sumnjam da nisu dovoljno značajni (ovdje govorim prvenstveno o raznim nogometašima i košarkašima) i člancima koji su očito botovski (ili preko čarapa) stavrani na raznim wikijima, tako da se trudim da popisu budu objektivni. Trenutni popis poznatih osoba [[Osijek]]a sadrži novinara koji nigdje nema članak. Gita Šerman Kopljar bi trebala biti [[Gita Šerman-Kopljar]]. Misliš li da stvarno zaslužuje biti na ovakvom popisu, a koliko vidim je glumila u samo 3 filma, od kojih 1 nema članak? Inače, razlog zbog kojeg sam i počeo uređivati članak je što mi je bilo čudno da "Oskar Nemon" nema članak (zapravo se zove [[Oscar Nemon]]). I dalje u članku stoji krivi oblik. Jesam li jasno objasnio sve što sam htio reći? Mislim da stvarno nema boljeg pomagala od ovog, a prethodni popis je (gotovo) uvijek gori naspram mog revidiranog. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:12, 6. svibnja 2026. (CEST) :::::Kao što sam naveo u poruci u idućoj sekciji, za Osijek (i drugdje ako će biti potrebno) ću vratiti prethodno stanje te pokrenuti raspravu, ako je potrebno. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:13, 6. svibnja 2026. (CEST) ::::::Zaboravio sam navesti gore i slučaj [[Ivan Grnja|Ivana Grnje]]. Naveden kao poznata osoba Osijeka, a nikad nije ni igrao u prvoj ligi (kao igrač ne ispunjava kriterije za članak!), dok je kao trener bio 2 godine trenera NK Osijek. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:27, 6. svibnja 2026. (CEST) :::::Croxyz, poznate ili značajne osobe iz Osijeka mogu ali ne moraju biti rođene u Osijeku. Osobe koje ćeš ti naći kao rođene u Osijeku mogle su izaći iz osječkog rodilišta, ali to što su prva 3 dana provele u Osijeku ne čini ih ''osobama iz Osijeka''. Ljudi koji su sastavljali te popise često imaju bolji osjećaj tko je živio, radio, stvarao (...) u Osijeku od bilo kakve skripte za Wikipodatke. Ponavljam jer i dalje tvrdiš da je upit na query.wikidata.org neprikosnoven: kada su ljudi dodavali poznatost osoba po broju članaka o njima na drugim wikijima, ti si to uredno uklanjao. Već ti je bilo rečeno u kafiću da uklanjanje poznatih po kriteriju te pretrage nije dobro. Ona ti može poslužiti za ručno dodavanje, ali nikad ne bi smjela za stvaranje popisa poznatih. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 00:42, 6. svibnja 2026. (CEST) ::::::I posljednja napomena: tu smo ti @[[Suradnik:Runolist|Runolist]], @[[Suradnik:Jure Grm|Jure Grm]] i ja napisali da si u krivu. [[Special:Diff/7448053/7449089|Ovako nešto]] možeš napraviti tek kada se sa svima dogovoriš, to je pravilo [[WP:KON]]. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 00:44, 6. svibnja 2026. (CEST) :::::::{{s|Ponor}}, odlučio sam pričekati nekoliko dana da vidim hoće li se netko od suradnika ovdje javiti u vezi Osijeka. {{s|Runolist}} mi se zahvalio na obrazloženju iznad (ne znam je li mogu linkati zahvalu), no nije ništa ovdje pisao. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:09, 11. svibnja 2026. (CEST) ::::::::Bojim se da postoje krupni problemi u metodologiji odabira. Jer su bila obrisana imena čak i najzaslužnijih Osječana o kojima postoje brončani kipovi u najužem centru tog grada: npr. [[Adolf Waldinger]], [[Franjo Krežma]], [https://www.universitas-portal.hr/dani-paje-kolarica-u-osijeku/ Pajo Kolarić]. Moguće je da ne postoji živa osoba koja pamti grad bez tih spomenika, tako davno su postavljeni. Te skulpture kod Osječana izgrađuju povijesno sjećanje na njihov grad. Na glavnom trgu u osječkoj Tvrđi nalazi se od davnina Glazbena škola [[Franjo Kuhač|Franje Kuhača]], a i ta osoba je bila obrisana. Kao i [[Vera Svoboda]], [[Bela Čikoš Sesija]] i mnogi drugi. [[Gita Šerman-Kopljar|Gita Šerman Kopljar]] bila je primarno kazališna diva, a ne filmska glumica. Ona je obilježila desetljeća HNK u Osijeku kao najslavnija osoba po kojoj je taj HNK bio prepoznatljiv. Provjerio sam nasumično na internetu ovih nekoliko imena koja su bila brisana i otišlo mi je na to dosta vremena. Možda je bolje pustiti da u taj popis unose imena neki suradnici koji su za razliku od nas upućeniji u konkretnu temu i koji će s lakoćom prepoznati značajne osobe povezane s dotičnim gradom. Ne može svatko od nas biti stručan baš za svako područje.—[[Suradnik:Artus|Artus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Artus|razgovor]])</small> 17:31, 12. svibnja 2026. (CEST) :::::::::Složit ću se s Artusom. Isprike što se nisam ranije javio, slabo imam vremena popratiti s punom pozornošću, a zahvale šaljem i inače za odgovore kao neku poruku da sam ih doživio na nekoj razini. :P Uglavnom, da, ja ne bih micao osim ako je netko baš očito vrlo slabo značajan. Ako jednom bude zaista previše imena, može se pokrenuti rasprava na SZR oko izoliranja naj-najvažnijih pojedinaca prema više izvora. Nije neka goruća potreba za čišćenjem toga (očite reklame su očite, to nije sporno), pa nema veze ako se rasprava i rastegne. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 20:13, 12. svibnja 2026. (CEST) ::::::::::Ponovo su masovno brisana imena iako su dosad unisono svi urednici i administratori upozorili da se to ne radi. Nakon što sam gore naveo izvor o znanstvenom skupu povodom 200 godina od rođenja Paje Kolarića, na kojem se vidi i brončani kip u centru grada, ponovo je Kolarić obrisan. U drugom [https://web.archive.org/web/20101204171828/http://essekeri.hr/bio/15-pajo-kolaric izvoru] u članku o Kolariću piše i da jedno čitavo stambeno naselje u Osijeku nosi njegovo ime i da preko sedamdeset godina poznato Slavonsko tamburaško društvo u tom gradu nosi njegovo ime. —[[Suradnik:Artus|Artus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Artus|razgovor]])</small> 08:46, 22. svibnja 2026. (CEST) == Broj stranice i uklanjanje sadržaja == U sažetku uređivanja [[Special:Diff/7448018]] tražiš da se navede točna stranica i dosta toga uklanjaš. Moram te upozoriti da se točna stranica u članku ne traži ni u akademskim citatima, a mi možemo biti sretni ako uopće dobijemo izvor. Često uklanjaš velike dijelove teksta s tim obrazloženjem u zadnje vrijeme. Naše pravilo (prijevod engleskoga) o provjerljivosti i navođenju izvora čak ne nalaže obavezu navođenja izvora, nego je potrebno autorovo znanje da takav izvor negdje postoji. Ako sadržaj nitko ne smatra spornim, što se obilježava i raspravlja, ne treba sve uklanjati ako i nije naveden izvor. Molim te uskladi svoje prestroge kriterije s pravilima projekta, uklanjati s ovakvim trivijalnim razlogom nije u redu. Usput još, u standardu je nenaglašen oblik od nju - je. Imaš to u https://gramatika.hr/pravilo/osobne-zamjenice/25/ [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 15:03, 4. svibnja 2026. (CEST) : Za manje od dva sata su zaredom obrisani u dvadeset članaka izvori koji potkrepljuju tvrdnje, reference koje sam ja kroz godine unosio u ovu wikipediju. Nameće mi se misao u koju ne želim vjerovati, da je motiv masovnog uzastopnog brisanja suradnik koji je unosio izvore. —[[Suradnik:Artus|Artus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Artus|razgovor]])</small> 15:54, 4. svibnja 2026. (CEST) ::{{s|Ponor}} (i dr.), oprosti(te) ako ne stignem na sve odgovoriti večeras ili slučajno zaboravim na nešto odgovoriti, dobio sam 13 poruka u međuvremenu. Što se tiče tog članka bio mi je izrazito sumnjiv navod da ''Većina kroatista daje prednost licu, dok neki daju prednost osobi.'' Ta tvrdnja mi je bila bizarna jer kroz školski sustav rijetko kad sam čuo za pojam ''lične zamjenice''. Vidio sam da [https://gramatika.hr/pravilo/osobne-zamjenice/25/ Gramatika.hr] koristi osobne zamjenice. Pitao sam {{s|Neptune, the Mystic}}a je li točno da prevladava oblik ''lične zamjenice''. Rekao mi da ne prevladavaju te je pregledao stanje u literaturi koju posjeduje (naravno, to ne uključuje svu postojeću literaturu). U međuvremenu je [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Osobne_zamjenice&diff=prev&oldid=7448956 ispravio tvrdnju u članku]. ::<br> ::Prije nego što sam pitao Neptunea, odlučio sam provjeriti što piše u citiranom radu (Branka Tafra: [https://hrcak.srce.hr/clanak/113778 ''Lice i osoba''], Jezik, god., 47., br. 3., 2000., str. 95–105.). Budući da nije bila navedena točna stranica, što je očekivano, jer bi izvor trebao biti provjerljiv, tj. trebala bi postojala mogućnost da čitatelj s lakoćom provjeri točnost tvrdnje, trebao sam čitati čitav rad umjesto jedne stranice. U radu nigdje nisam pronašao tvrdnju koja bi se mogla slagati s "Većina kroatista daje prednost ''licu''". Najbliže toj tvrdnji je sljedeći isječak teksta s početne, 95. str.: {{citat|U 19. je stoljeću ono već bilo u potpunosti izgrađeno; sjetimo se samo nekih dobrih naziva: ''slovnica, glasoslovlje, oblikoslovlje, skladnja, dvoglasac, podmet ...'' Naziv osoba bio je sasvim uobičajen, što je detaljno prikazala S. Ham (1999.), pridružujući se nekim hrvatskim jezikoslovcima koji se zalažu da taj naziv zamijeni dosadašnji naziv lice.}} ::<br> ::No, tu nigdje ne piše da većina kroatista daje prednost licu, već da je ''donedavno'' to bio uobičajeni izraz. Izvor ne spominje kakvo je bilo trenutno stanje u trenutku pisanja. Dakle, u izvoru nije pisalo ono što se tvrdi. Izvor je 27 godina star te se situacija, kako mi tvrdi Neptune, promijenila. ::<br> ::Što se tiče provjerljivosti, na en.wiki sam tijekom godina viđao da suradnici uklanjaju tvrdnje jer nije preciziran izvor, tj. ne navodi se točna stranica. Iznad si mi napisao {{citat|Naše pravilo (prijevod engleskoga) o provjerljivosti i navođenju izvora čak ne nalaže obavezu navođenja izvora, nego je potrebno autorovo znanje da takav izvor negdje postoji.}} Mislim da takva praksa nije dobra. Isti suradnik (Artus) je isti dan kada sam dobio ove poruke na SZR u članku [[Mate Kapović]] [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Mate_Kapovi%C4%87&diff=prev&oldid=7447804 dodao] {{citat|Ipak, kako bi ostvario napredovanje u struci, u svojoj ranijoj fazi daje podršku puristici [[Sanda Ham|Sandi Ham]] u proganju široko proširenog u Hrvatskoj termina ''[[Lična zamjenica|lične zamjenice]]'' i forsiranju ''osobnih zamjenica'', što se vidi već i u naslovu njegove disertacije. A prethodno je za mentora svog diplomskog rada odabrao tada najistaknutijeg purista u Zagrebu [[Bulcsú László|Bulcsú Lászlóa]]. U narednom desetljeću Kapović je počeo kritizirati.}} Nije li ovo teško kršenje [[WP:ŽŽO|pravila o životopisima živih osoba]]? Sadržaj nije pokriven izvorom. Da ovo smatram kao "potrebno autorovo znanje da takav izvor negdje postoji"? Ne želim pokretati nikakvu svađu, već ti želim samo ilustrirati zašto mislim da ta praksa nije dobra. Vidim da su mi u člancima poništene izmjene. Vratit ću stanje nakon moje izmjene te svugdje (nadam se da nešto neću slučajno preskočiti) pokrenuti raspravu na SZR. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:06, 5. svibnja 2026. (CEST) :::Obrazloženje uklanjanja bilo je »treba navesti točan izvor, a ne 9 stranica«. Navođenje stranice u citatu ne zahtijeva Nature pa ne trebamo ni mi. Lijepo je već što je naveden izvor. Ako se radi o PDF-u, lako ga se preskenira, a pomaže i ''text search''. Sporan sadržaj možete raspraviti kako god hoćete (stranica za razgovor članka!), ja sam samo prigovorio na nedavne slučajeve kada si uklanjao velike dodatke tražeći »točan broj stranice«. Točan broj stranice možeš pitati suradnika ako je što baš toliko sporno ili teško za naći u referenci. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 00:54, 6. svibnja 2026. (CEST) ::::{{s|Ponor}}, pričekat ću do dana da odgovorim ovdje da se drugi ovdje oglase te da možemo kasnije ponovno šročitati sve što je piano. Ipak je 1 ujutro... – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:02, 6. svibnja 2026. (CEST) ::::@[[Suradnik:Artus|Artus]] može mrvicu pripaziti na [[WP:n]]eutralnost... i meni se par puta učinilo da je od nekoliko postojećih relevantnih stajališta u člancima više naglasio jedno – nisam upućen u tematiku, ali nekad se već iz ''tôna'' to vidi. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 01:02, 6. svibnja 2026. (CEST) :::::Mogu razumjeti da stil iznošenja podataka može drugoj osobi zazvučati da je tonom pojačano i zahvalan sam za svako skretanje pozornosti u slučaju da to primijete. Zato se nisam suprotstavio da se "napredovanje u struci" izostavi. Međutim, pritom su obrisani i neki pouzdani izvori što kao da je bio okidač za drugog suradnika za pokretanje lavine brisanja izvora u drugim člancima koje sam ranije uređivao jer i sam sada gore spominje taj primjer ("napredovanje u struci"). :::::@[[Suradnik:Neptune, the Mystic|Neptune]] je na kraju odlično riješio članak o zamjenicama "ja, ti, on" - skidam kapu! :::::Kada se gore kaže da su jučer u "člancima poništene izmjene", moram reći da kad bi bilo da sam ih samo poništio, to bi trajalo par minuta, ali ja sam jučer uložio, kao što se može vidjeti, pet sati rada i uvijek kooperativno obrazložio svoj postupak s obzirom na navedenu primjedbu. —[[Suradnik:Artus|Artus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Artus|razgovor]])</small> 10:59, 6. svibnja 2026. (CEST) == Druga Liga SRJ == Evo našao sam konačne tablice proljetnog dijela sezone Druge Lige SRJ 1993./94., 1994./95. i 1995./96. [https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00064_19940523|page:21 1993./94.], [https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00064_19950529|page:21 1994./95.] i [https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00064_19960527|page:19 1995./96.] [https://pretraziva.rs/pregled/borba Ovdje] možeš tražiti one tablice iz SFRJ/SRJ/SCG liga koje ih do sad nisi našao, mada je to nepresušan izvor i sigurno nemaš vremena baš toliko da nađeš, ali evo nek se tu nađe [[Suradnik:Jolicnikola|Jolicnikola]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Jolicnikola|razgovor]])</small> 13:05, 6. svibnja 2026. (CEST) :{{s|Jolicnikola}}, znam za Borbu. Imam je na popisu svojih izvora. Koristio sam ju je prethodno više puta za traganje tablica i rezultata, npr. [[Kvalifikacije za popunu Druge savezne lige 1973.]] Problem je samo u tome što treba jako puno vremena da se pronađe određena tablica jer izlaze na dnevnoj, a ne tjednoj razini. Također, rijetko kad dnevne novine imaju sportsku sekciju na točno određenoj stranici što dodatno otežava bilokakvu potragu. :{{s|Ame71}}, Jolicnikola found complete tables for [[Druga liga SR Jugoslavije u nogometu 1993./94.]], [[Druga liga SR Jugoslavije u nogometu 1994./95.]] and [[Druga liga SR Jugoslavije u nogometu 1995./96.]] – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:13, 6. svibnja 2026. (CEST) == [[FK Dunav Monoštor]] == Pa kod ''MFL Sombor - 2. razred'' je MFL kratica od ''Međuopštinska fudbalska liga'', pa pisali mi ''MFL Sombor - 2. razred'', ''Međuopćinska liga Sombor - 2. razred'' ili ''2. Međuopćinska liga Sombor'' - mislim da je sasvim svejedno pogledaj * [https://www.srbijasport.net/league/8231-mfl-sombor-2-razred srbijasport.net, ''MFL Sombor 2. razred''] * [https://www.soinfo.org/sombor/sport/tabele/ soinfo.org, ''Tabele''] * [https://sportin.biz/kategorija/fudbal/mol-sombor-2-razred/ sportin.biz, ''MOL Sombor 2.razred''] imaš ovdje primjer kako je liga "jednostavno" promijenila ime * [https://www.srbijasport.net/league/2314-medjuopstinska-liga-sombor-apatin-kula-odzaci srbijasport.net, ''2015/16 - Međuopštinska liga Sombor-Apatin-Kula-Odžaci''] * [https://www.srbijasport.net/league/2881-mfl-sombor-1-razred srbijasport.net, ''2016/17 - MFL Sombor 1. razred''] [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 07:15, 7. svibnja 2026. (CEST) == Enciklopedija fizičke kulture == super što su [https://efk.lzmk.hr/ je ovako stavili na internet] - imam "fizički" 2. svezak enciklopedije imaš ovo [https://efk.lzmk.hr/web/viewer.html?file=../dodatci/rezultati.pdf rezultati] - to je također iz 2. dijela - i služio sam se time prilikom pisanja pojedinih članaka za prvenstva Jugoslavije (za koje je navedeno) - plus za dosta sportova top3 sa europskih i svjetskih prvenstava,tada aktualni rekordi i svašta nešto - za ex.yu sportaše u manjim sportovima (plivanje, atletika, itd...) - tako možeš lako naći kad su bili prvaci u nečemu (naravno sve do 1976. ili 1977.) [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 14:15, 7. svibnja 2026. (CEST) :{{s|Cybermb}}, nisam uočio te rezultate. Hvala ti što si ukazao na to. Možda ču večeras pokušati napokon riješiti onu dilemu oko jugoslavenskih prvenstava u hokeju na travi. Također, podsjećam te na [[#2._HNL_1994./95.]]. Nismo nikada riješili taj problem. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:53, 7. svibnja 2026. (CEST) == [[2. HNL 1994./95.]] - nastavak == vezano za članak [[2. HNL 1994./95.]], odnodno, prethodno u [https://hr.wikipedia.org/wiki/Razgovor_sa_suradnikom:Croxyz#2._HNL_1994./95. tvom Razgovoru]] [[2. HNL 1994./95.|2. HNL 1994./95. - Sjever]], prema <br> ''Hrvatski športski almanah 1995/1996'', str. 439 i prema <br> Branko Pleše, Goran Čičin-Mašansker: ''Nogometni klub Slaven Belupo, Koprivnica: 1907. - 2007.'', Koprivnica, 2007., {{ISBN|978-953-55074-0-8}}, str 117-118 napisat ću ti poredak prema ova dvije 1. Mladost 127 Suhopolje 2. Slavonija Požega 3. Slaven Belupo Koprivnica 4. Bjelovar 5. Čakovec - Union 6. Budućnost Hodošan 7. Mladost Cerić 8. Croatia Đakovo 9. Jedinstvo Donji Miholjac 10. Spačva Vinkovci 11. Metalac - OLT Osijek 12. Đakovo 13. Podravina Ludbreg 14. Olimpija Osijek 15. Križevci 16. Valpovka napravio ''copy-paste'' ljestvice iz članka u jedan ''Spreadsheet'' program i ukupna suma se podudara 480 / 196 / 88 / 196 / 742 / 742 /0 [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 08:13, 8. svibnja 2026. (CEST)9 :{{s|Cybermb}}, oprosti što ti ovako kasno odgovaram. Imao sam mnogo privatnih obaveza, pa na Wikipediji praktički nisam ni bio. Znam da Hrvatski športski almanah ima ispravnu tablicu za Sjever. Bi li u njemu mogao pogledati tablice za Zapad i Jug te vidjeti je li se slažu s našima na Wikipediji? Članak [[2. HNL 1994./95.]], odnosno tablicu/e, svakako treba ispraviti. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:05, 11. svibnja 2026. (CEST) Konačno pogledao za ove dvije grupe - poredak i podaci se slažu (gledao po ''Almanahu''), ali imena klubova baš ne: SKUPINA ZAPAD * 3. [[NK Croatia Sesvete|Croatia Sesvete]] - trebalo bi biti samo ''Sesvete'' (kasnije su igrali kao ''Badel'' (''Badel Sesvete''), pa opet ''Sesvete'', ''Croatia'' su negdje od 1999. ili 2000.) * 4. [[NK Velika Mlaka|Napredak Velika Mlaka]] - po ovome se ''Napredak'' nazivao ''Napredak - DC'' (ili ''Napredak DC'') (dakle '''Napredak - DC Velika Mlaka''') SKUPINA JUG * 4. [[RNK Split]] - tada sigurno nisu imali prefiks ''RNK'', nego ''NK'', pa staviti samo ''Split'' * 10. [[NK Jadran Luka Ploče|Jadran Ploče]] - tada su bili ''Jadran - NGB'' (ili ''Jadran NGB'', ovisno kako je pisano) - dakle staviti '''Jadran - NGB Ploče''') * 14. [[HRNK Zmaj Makarska|Zmaj Makarska]] - tada su se zvali ''Zmaj - Euroherc'' - pa staviti '''Zmaj - Euroherc Makarska''' [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 12:53, 24. svibnja 2026. (CEST) :{{s|Cybermb}}, si namjeravao urediti tablice? Svi podatci se slažu (gol-razlika i sl.)? Bilo bi bolje da se citira taj almanah, no kako ga nemam, ne mogu ga citirati (ne znam brojeve stranica) – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 21:04, 28. svibnja 2026. (CEST) :: dodao sam ''Hrvatski športski almanah 1995/1996'' i malo uredio :: [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 15:46, 2. lipnja 2026. (CEST) :::{{s|Cybermb}}, e super. Bi li mogao ispraviti ta pogrešna imena klubova u ostalim člancima? Sigurno se ti pogrešni oblici pojavljuju i drugdje (a čim je jedno ime pogrešno, upitno jesu li sva ostala točna). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 02:16, 3. lipnja 2026. (CEST) == Makedonska republička liga 1988./89. == [https://www.facebook.com/photo?fbid=1576794957782647 Ovdje] ima i tablica za Makedonsku republičku ligu 1988./89. [[Suradnik:Jolicnikola|Jolicnikola]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Jolicnikola|razgovor]])</small> 10:09, 9. svibnja 2026. (CEST) :{{s|Ame71}}, I saw that this account has additional Macedonian tables. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 22:48, 11. svibnja 2026. (CEST) == Eee == sha ina [[Posebno:Doprinosi/&#126;2026-28270-43|&#126;2026-28270-43]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2026-28270-43|talk]]) 22:57, 10. svibnja 2026. (CEST) == Delta Nigera == Poštovani kolega vidim da popravljate [[Delta Nigera|delta Nigera]], bojim se da niste primjetili da se tu ne radi samo o običnoj [[Riječna delta|riječnoj delti]], već i o regiji, a one se kao i države pišu Velikim slovima [[Suradnik:Vitek|vitek]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Vitek|razgovor]])</small> 22:16, 14. svibnja 2026. (CEST) == Desa (vladar) == :Dobro jutro! [[Datoteka:Face-smile.svg|50px]] Hvala na obavijesti! Ne znam tko je napisao da je [[Desa Vukanović]] jednak Desi vezanom uz Babino Polje. — [[Suradnik:Mychele Trempetich|Miha]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mychele Trempetich|razgovor]])</small> 09:19, 16. svibnja 2026. (CEST) ::[[Nasilje nad LGBTQ osobama|Uklonio si dio teksta]], [[Datoteka:Face-smile.svg|30px]] pa je sada dodan izvor. — [[Suradnik:Mychele Trempetich|Miha]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mychele Trempetich|razgovor]])</small> 08:52, 23. svibnja 2026. (CEST) == Main page == I read the Ponor's message. I use <nowiki>Predložak:Glavni</nowiki> to send to a second page (usually when I got the scores, not just the table). But what's the Predložak to use in the second page to send to main page? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 20:31, 19. svibnja 2026. (CEST) :I don't know. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 11:11, 20. svibnja 2026. (CEST) == Upornost. == Koji je cilj [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=NK_Kre%C5%A1evo&diff=next&oldid=7460990 ove] tvoje upornosti? Vrlo rado ću ukloniti sve ovakve izmjene kojima se ne mijenja ništa u članku.—[[User:Man_Usk|<span style="font-family:'Bradley Hand ITC','Bradley Hand','URW Chancery L','Monotype Corsiva',cursive;font-size:large;color:#000080;">''Man_Usk''</span>]] ^{<span style="color:#00FF00;">[[user_talk:Man_Usk|''recider'']]</span>} 22:30, 27. svibnja 2026. (CEST) : [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom:Ponor&diff=prev&oldid=7473830] Meni se nije pričinilo da nema isprike za neosnovane napade. : Kao što sam već rekao, sasvim je nevažno kakav je običaj na nekim drugim jezičnim inačicama Wikipedije što bi ti kao dugogodišnji suradnik trebao znati. To nije argument kako bi mi trebali ili ne bi trebali raditi. : Uopće mi nije problem da se piše bez skraćenica i sam sam to radio (samo jedan [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Nogometno_prvenstvo_Herceg-Bosne_%E2%80%93_3._liga%C5%A1ki_rang_1997./98.&diff=prev&oldid=6649128 primjer]) iako se s takvim načinom ne slažem, ali sam iz poštovanja prema kolegi {{ping|Cybermb}} i njegovom radu, što je ovdje nekima očito nepoznat pojam, radio prema njegovom stilu. Zato očekujem da se tako postupa i s mojim radom - s poštovanjem. Ako netko ispravlja samo skraćenice bez ikakvog drugog konkretnog doprinosa, osim što to po pravilima ove Wikipedije nije dozvoljeno, to smatram nepoštivanjem tuđeg rada jer se ispravlja nešto što nije ni pogrešno, ni gramatički netočno, a nije ni nevažan detalj. : Zašto smatram da je navođenje skraćenica itekako bitno? Skraćenice ili prefiksi nisu neki nebitni dodatak nego su sastavni dio službenog naziva kluba. Argument da se "prefiksi" kroz povijest mijenjaju zapravo ide u prilog njihovu navođenju, a ne izostavljanju. Ako su se mijenjali, onda je riječ o relevantnoj informaciji koju je potrebno ispravno navoditi, a ne izostavljati. Cilj bi trebao biti da su podaci točni i potkrijepljeni izvorima, a ne da ih se izbriše jer je tako lakše. Davno mi je jedan iskusniji i pametniji kolega rekao kako nitko ne kaže da je enciklopedizam lagan. :) Još bi i shvatio da se radi o nekim spornim nazivima klubova i možda ovakav pristup ima smisla za klubove od prije 100 godina za koje nije sigurno koji su naziv nosili, ali za ostale klubove to baš ne drži vodu. Taj "prefiks" kod mnogih klubova je važan dio klupskog identiteta ("Mora biti hrvatski i mora biti Zrinjski") i nije tu samo tako za ukras. Osim toga skraćenice, posebice kod bosanskohercegovačkih i hrvatskih klubova, su bitni i kod razlikovanja klubova jer samo jedno slovo i to je odmah drugi klub. Hoće li sutra Mehmedu Alispahiću pisati da je trenirao Šibenik i Šibenik ili HNK Šibenik i GNK Šibenik - dva potpuno različita kluba?! —[[User:Man_Usk|<span style="font-family:'Bradley Hand ITC','Bradley Hand','URW Chancery L','Monotype Corsiva',cursive;font-size:large;color:#000080;">''Man_Usk''</span>]] ^{<span style="color:#00FF00;">[[user_talk:Man_Usk|''recider'']]</span>} 23:43, 5. lipnja 2026. (CEST) == Interwiki == Molim te nemoj ukloniti nove interwiki-linkove ili premjesti ih do wikidate, koja se nažalost ne da urediti neprijavljenim korisnicima. Pozdrav, --[[Posebno:Doprinosi/&#126;2026-32409-65|&#126;2026-32409-65]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2026-32409-65|talk]]) 23:14, 30. svibnja 2026. (CEST) :[[Suradnik:~2026-32409-65|~2026-32409-65]], te dvije izmjene sam uklonio kako bih mogao dodati linkove na sve ostale projekte. Također sam dodao i infookvire za te dvije vrste. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:19, 30. svibnja 2026. (CEST) == Kup Jugoslavije 1990./91. == [https://smallpdf.com/file#s=3c851300-0784-428b-975e-28404be8e7fc Svi rezultati sa strijelcima, brojem gledatelja, sucima, jedanaestercima i ostalome] Kupa Jugoslavije 1990./91., preuzeti sa [https://hrnogomet.com/competition/index.php?id=UV88rCLLQUpgd&category=eF34wE3CqI&roundAbbr=R32 HRnogomet.com] [[Suradnik:Jolicnikola|Jolicnikola]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Jolicnikola|razgovor]])</small> 11:14, 31. svibnja 2026. (CEST) :{{s|Ame71}} above there are reports for [[Kup maršala Tita 1990./91.]] – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 11:54, 31. svibnja 2026. (CEST) == Območne lige == I think [[Regionalne nogometne lige 1979./80.]] should be renamed [[Slovenske regionalne nogometne lige 1979./80.]], as there were other regional leagues in Yugoslavia. I called "Območne lige" to avoid homonyms. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 12:25, 4. lipnja 2026. (CEST) :{{s|Ame71}}, yeah this is a good idea. I'll rename them. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:11, 4. lipnja 2026. (CEST) == Tranvaj u Osijeku i sve ostalo == Prije svega, cijenim trud svakog suradnika koji besplatno odvaja svoje vrijeme za ovaj projekt, bez vas Wikipedija ne bi ni zaživjela, ni preživjela. Međutim, ponekad je, usprkos pravilima o striktnom navođenju izvora, svim mogućim pravilima i uputama, potrebno dva ili više puta razmisliti prije uklanjanja neke od inačica. Neki se je suradnik, možda manje iskusan, ipak potrudio pa bi možda bilo obzirnije uputiti ga kako ići naprijed prije uklanjanja njegovih izmjena. Radi projekta i novih ili manje iskusnih suradnika pokušaj biti malo sporiji na okidaču. Svi smo volonteri i svojim radom doprinosimo ovom nevjerojatnom projektu. Lijepo te pozdravljam i nadam se da ćeš ovo razumjeti kao iskren kolegin savjet, a ne napad.--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])</small> 01:40, 11. lipnja 2026. (CEST) :{{s|Tulkas Astaldo}}, gledam sada povijest izmjena. Izgleda da sam greškom uklonio tu izmjenu prilikom uklanjanja [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Tramvajski_prijevoz_u_Osijeku&diff=7442254&oldid=7346170 ovih]. Promjene broja tramvaja uvijek ophodim kada je riječ o stranim zemljama, no za Hrvatsku uklanjam jer se sjećam da je ranije bilo nekih problema (koji članak/članci je/su u pitanju, ne sjećam se). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 09:11, 11. lipnja 2026. (CEST) == Grb Dražoevića == Pozdrav! Grb nisam pravio, već sam ga preuzeo sa stranice koja je navedena u opisu slike. Što se tiče dijelova grba, oprostit ćete mi što nisam heraldičar pa se ne razumijem najbolje, ali koliko mi je poznato moguće je grb prikazivati u punoj formi ili samo sa štitom. To ne smatram greškom, jer je više takvih grbova na wikipediji i van nje. Što se tiče, prvoga polja, tu se pretpostavljam, radi o grešci autora, jer koliko mi je poznato treba ići prvo srebrno polje. Lp [[Suradnik:Walter9|Walter9]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Walter9|razgovor]])</small> 01:24, 26. lipnja 2026. (CEST) :{{s|Walter9}}, ne pišem ti ja, već [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom:Walter9&diff=prev&oldid=7489149 neki neprijavljeni suradnik]. Samo sam prebacio poruku s vrha na dno tvoje stranice za razgovor. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:28, 26. lipnja 2026. (CEST) == NK Fužinar in 1940./41. == I see [[NK Fužinar]] played in the Maribor patch of [[Slovenska_nogometna_liga_1940./41.#Pokal_Slovenije_1941.|Pokal Slovenije 1941]] as "Slovan Guštanj". [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 02:43, 2. srpnja 2026. (CEST) :{{s|Ame71}}, so I did a little bit of additional research. The text could be correct, although we have no reason to believe it's true since we don't have a source. In the 1940./41. article I made [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Slovenska_nogometna_liga_1940./41.&diff=prev&oldid=7497528 this change] since it's specifically stated on [https://nkmura.si/arhiv-sezon/obdobje-1940-1949/1940-1941/lestvice Mura's site] that it's the eastern group of 1. razred. From my experience I can say that a lot of unsourced information from that period is false. Take a look at [[Suradnik:Croxyz/Tiskara#Niži_rangovi_koji_nedostaju]]. We have multiple clubs playing in the same ZNP competition, multiple clubs achieving the same league position etc. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:04, 2. srpnja 2026. (CEST) == Help == Hello, can you help me to improve [[Genocid nad Gazi|this]] article. Thank you! [[Suradnik:جودت|جودت]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:جودت|razgovor]])</small> 18:57, 6. srpnja 2026. (CEST) :Sadly I don't have the time. I see that in the meantime another user has contirbuted to it. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:55, 8. srpnja 2026. (CEST) == RE: NK Bjelovar == kako je bilo na [https://hr.wikipedia.org/wiki/Razgovor_sa_suradnikom:Cybermb#NK_Bjelovar mom Ragovoru ] klubovi iz [[Bjelovar]]a spomenuti u ''Sto godina nogometa u Hrvatskoj 1880–1980.'', Zagreb, 1983., str. 82 <br> (''Bjelovar'', nogometni savez općine) Aktivni klubovi * ''Bjelovar'', NK - 1950. (''Bjelovarski'' ŠK - 1908., BGŠK - 1920., ''Bjelovar'', FD - 1945., ''B. Bakić'' - 1947.) * ''Česma'', NK - 1957. * ''Sloga'', NK - 1956. Klubovi koji su prestali postojati: * ''Adria'', NŠK - 1911. * BAŠK, Bjelovarski akdemski ŠK - 1914. * ''Croatia'', NŠK - 1911. * ''Hrvat'', akademski ferijalni klub - 1909. * ''Hrvatski Sokol'', NŠK - 1908. * ''Jugoslavija'', ŠK - 1930. * ''Lokomotiva'', NK - 1955. (''Željezničar'', FD - 1949.) * ''Orao'', NŠK - 1910. * ''Oxford'', NŠK - 1910. * ''Radnik'', NK - 1951. * ''Slaven'', NK - x * ''Slaven'', HŠK - 1924. * ''Slavija'' - 1939. * ''Šparta'', srednjoškolski ŠK - 1908. * ''Viktorija'', ŠK - 1921. po ovome 1908. u Bjelovaru imamo: * "Bjelovarski ŠK" * NŠK "Hrvatski Sokol" * srednjoškolski ŠK "Šparta" * ''Oxford'' - po ovome je iz 1910. negdje iza objave knjige (1980.-ih, sad da ne tražim godinu), su se ''Bjelovar'' i ''Česma'' spojili u ''BSK-Česma'', pa poslije je to današnji ''[[NK Bjelovar|NK "Bjelovar"]]'' [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 16:26, 7. srpnja 2026. (CEST) :{{s|Cybermb}}, dodah te podatke za NK Bjelovar u članku [[NK Bjelovar]]. Uspio sam s Bjelovarskom listu pronaći godinu fuzije i godinu preimenovanja u NK Bjelovar. Ako ću imati vremena dopunit ću članak s informacijama iz članaka iz Povijesti sporta te Frntićevim člancima u Bjelovarskom listu. Ako ne stignem, dopunit ću članak za oko dva tjedna. Inače vidim da je prema knjizi Sto godina ogometa u Hrvatskoj 1880–1980 i [https://semafor.hns.family/klubovi/1398/nk-sloga-bjelovar/ HNS-u] Sloga Bjelovar osnovana 1956., dok naš članak [[NK Sloga Bjelovar]], koji citira Nogometni leksikon, navodi 1922. kao godinu osnutka. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:05, 8. srpnja 2026. (CEST) == Strmendolac == Gospodine Croxyz, tražim objašnjenje zašto ste uklonili sve podatke o stanovništvu mjesta u doba Osmanlijske vladavine. Trebam li priložiti faksimile iz NAS-a ili DAZD-a? [[Suradnik:Profešur|Profešur]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Profešur|razgovor]])</small> 10:31, 13. srpnja 2026. (CEST) == Crna poljarica == izvor? Google je Vaš prijatelj [[Posebno:Doprinosi/&#126;2026-43603-26|&#126;2026-43603-26]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2026-43603-26|talk]]) 12:46, 8. kolovoza 2026. (CEST) == Dragan Vulin? == https://hr.wikipedia.org/wiki/Dragan_Vulin stranica ne odgovara pravilu WP:KRTE , osoba nikada nije bila saborski zastupnik niti istaknuti političar kako ste navodili prema pravilima WP:KRTE i prijašnjim primjerima uklanjali stranice, stranicu je osobno vidljivo iz povijesti uređivanja radio DVulin " 12:32, 23. srpnja 2016. Dvulin " Što onda sad s ovom stranicom uređivao ju je i urednik [[Suradnik:Ponor|''ponor'']]? Brisati? Nije relevantna jer ne ispunjava kriterije o političarima. [[Suradnik:BIVUŠ101|BIVUŠ101]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:BIVUŠ101|razgovor]])</small> 09:39, 10. kolovoza 2026. (CEST) :Zamjenici gradonačelnika ispunjavaju kriterije. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 12:42, 10. kolovoza 2026. (CEST) ::Zanimljivo! Prije nekoliko mjeseci zamjenici župana nisu ispunjavali kriterije a zamjenici gradonačenika ispunjavaju, no što onda s ovom stranicom koja je vidljivo uređivana kao osobna s obzirom da piše da je DVulin uđređivao i kreirao. To je sukladno pravilu? [[Suradnik:BIVUŠ101|BIVUŠ101]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:BIVUŠ101|razgovor]])</small> 12:46, 10. kolovoza 2026. (CEST) == Mahaut == Želim ti ugodan ostatak ljeta, Cro! [[Mahaut|Hvala]] ti! — [[Suradnik:Mychele Trempetich|Miha]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mychele Trempetich|razgovor]])</small> 08:43, 18. kolovoza 2026. (CEST) == Kuga u Splitu == Hvala, pogledat ću. [[Suradnik:Walter9|Walter9]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Walter9|razgovor]])</small> 17:03, 18. kolovoza 2026. (CEST) == Makedonska republička liga == Preostale sezone makedonske republičke lige: [https://www.facebook.com/photo/?fbid=1672099391585536 1986/87], [https://www.facebook.com/photo/?fbid=1576384864490323 1987/88] i [https://www.facebook.com/photo?fbid=1673421254786683 1989/90] [[Suradnik:Jolicnikola|Jolicnikola]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Jolicnikola|razgovor]])</small> 19:24, 18. kolovoza 2026. (CEST) :{{s|Ame71}}, three new Macedonian tables have appeared. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:32, 18. kolovoza 2026. (CEST) ::{{s|Jolicnikola}} Done. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 04:35, 19. kolovoza 2026. (CEST) == [[Bitka kod Konjščine 1545.]] == U Predložak:Bitke Hrvata i Osmanlija ne možda, nego svakako treba dodati cijeli niz novih članaka. Ja sam već nedavno primijetio da na tom predlošku ima dosta posla i ja se namjeravam uključiti, koliko mi to zbog poslovnih i privatnih obveza bude dozvoljavalo vrijeme. Apropo tog predloška, ja sam pred puno godina na engleskoj wiki napisao razmjerno veliki predložak "Template:Wars and battles involving Croatia" u kojem su obuhvaćeni svi hrvatski ratovi i skoro sve značajnije hrvatske bitke u povijesti. Predložak je po meni bio jako koristan ya orijentaciju čitatelja Wikipedije zbog svoje sveobuhvatnosti. Međutim, upravo nedavno (ako si bio na enwiki, možda si primijetio) se na taj predložak okomio naš vrli kolega Joy, administrator na enwiki, koji inače dugi niz godina vedri i oblači tamo, uključujući teme vezane za Hrvatsku, najčešće preusmjeravajući ili spajajući članke i gdje treba i gdje ne treba, ali sada je prevršio svaku mjeru, kada je, bez obzira na moje protivljenje, i bez obzira na njegova neuvjerljiva, nerazumljiva ili nesuvisla obrazloženja, uz potporu još jednog tamošnjeg admina, neopravdano isposlovao brisanje tog predloška. Budući da se Joy povremeno uključuje i na hrwiki, ja se samo nadam da ovaj predložak neće doživjeti istu sudbinu. Da li se slažeš? Pozdrav, --[[Suradnik:Silverije|<b style="display:inline; color:orange; background:purple; padding:2px 3px 2px 5px;">Silve</b>]][[Razgovor sa suradnikom:Silverije|<b style="display:inline; color:orange; background:blue; padding:2px 3px 2px 3px;">rije</b>]] 19:13, 20. kolovoya 2026. (CEST) :{{s|Silverije}}, nemam pristup računalu ovih dana, pa ne uređujem Wiki. Za en.wiki nisam još gledao, no razmatrao sam malo ideju popunjavanja predloška. Postoji jedan problem: što ulazi u predložak? Govorimo li samo o hrvatskom teritoriju (ako da, govorimo li o RH ili hrvatskim povijesnim zemljama)? Gledamo li i bitke gdje su sudjelovali Hrvati (kako njih definiramo? Zapovjednik? Barem jedna vojna jedinica? Je li npr. opsada Kisega valjana?)? Uključujemo li i Hrvate kao narod (razni pobune naroda koji je živio pod osmanskim teritorijem)? Uključujemo li i Bosnu koja se historiografski ne vodi kao nekakva hrvatska država? Što sa silnim graničnim sukobima? Uključujemo li pljačkaše pojode raznih hajdučkih družina protiv Osmanlija? Ima tu svačega. Moj ti je savjet da pogledaš u kojim sve člancima (i kategorijama) se navode Osmansko Carstvo, raznorazni članci o ratovima s Osmanlijama i sl. Naravno, ima svačega što nije pokriveno. Mislim da se čak i Jelačić negdje sukobio s Turcima. Mislim da bi pd pomoći mogao i biti Atlas of Southeast Europe (izdavač Brill) kojeg možeš besplatno downloadati preko The Wikipedia Library. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 22:57, 22. kolovoza 2026. (CEST) ::{{s|Croxyz}}, hvala na odgovoru. Dvojbe oko popunjavanja predloška su svakako prisutne i logične. Postoji razlika u nazivu predloška u odnosu na uklonjeni engleski predložak, jer u engleskom naslovu je stajalo ˇRatovi i bitke koji su uključivali Hrvatskuˇ, dakle barem neku hrvatsku postrojbu kao dio cjelokupne kršćanske vojske koja se borila protiv turske vojske. U našem predlošku (bez obzira na razliku u nazivu predloška i njegov naslov: Bitke Hrvata i Osmanlija, odnosno Hrvatsko−osmanski ratovi) prostor za članke koji bi ušli u predložak je sužen, jer proizlazi da Hrvati, odnosno vojska Hrvatskog Kraljevstva mora biti dominantna u bitkama, odnosno ratovima, a ne samo sudjelovati s nekom postrojbom. Drugo, pitanje teritorija koje si postavio je takvo da odgovor glasi: oboje, i današnji teritorij RH i hrvatske povijesne zemlje. Današnji teritorij zato jer i u Istri i u Dalmaciji (koje su bile pod Mletcima), kao i vojne krajine (izravno pod bečkom upravom) itd. u bitkama su sudjelovali velikim dijelom Hrvati. Na primjer, kod oslobođenja Cetingrada 1790. habsburška postrojna se zvala Hrvatski armijski korpus. Hrvatske povijesne zemlje naprosto zato jer su u to vrijeme bile u sastavu Hrvatskog Kraljevstva (naravno, u personalnoj uniji s Ugarskom). Pa tako sve bitke na današnjem teritoriji BiH, koje su se tada odvijale na teritoriju Hrvatskog Kraljevstva su hrvatske, a ne bosanske bitke. To pravilo vrijedi i na engleskoj i na njemačkoj Wikipediji. Primjeri su Bitka za Bihać 1592., Opsada Krupe 1565 (danas Bosanska Krupa), Opsada Šturlića 1788. i slično. Isto bi vrijedilo i za bitke (opsade) kod Petrovaradina, Slankamena itd., jer je cijeli Srijem pripadao Hrvatskoj, a ne samo zapadni dio, dok je danas istočni u Srbiji. Uključiti treba i pogranične sukobe i bitke hajdučkih družina, ako su bile na hrvatskoj granici ili su u njima sudjelovali hajduci iz Hrvatske. Dvojbe mogu postojati npr. kod Kiszega, Kosovog polja i sličnih bitaka na područjima koja nisu ili nikad nisu bila u sastavu Hrvatske, premda su u takvim bitkama sudjelovali Hrvati u manjem ili većem broju. To bi se trebalo još raspraviti. ::Zamolio bih te da još jednom pogledaš što sam napisao za članak Pokolj fratara u Hercegovini, pa da završimo s njim, da ne bude više osporenosti točnosti podataka. Pozdrav, --[[Suradnik:Silverije|<b style="display:inline; color:orange; background:purple; padding:2px 3px 2px 5px;">Silve</b>]][[Razgovor sa suradnikom:Silverije|<b style="display:inline; color:orange; background:blue; padding:2px 3px 2px 3px;">rije</b>]] 01:15, 25. kolovoza 2026. (CEST) :::{{s|Silverije}}, problem kod tih hajduka i dr. neregularnih (civilnih) jedinica jest manjak dokumentacije, tj. rijetko se spominju u povijesnim izvorima i literaturi. Dovoljno je bilo da neki pojedinac okupi nekoliko seljaka iz svog (i eventualno susjednih sela) s kojim bi otišli u pohod na dan ili nekoliko dana preko granice. Nekad bi stvarno uspjeli napraviti neki značajni pothvat, poput ubojstva nekog bitnog Turčina ili paljenja čitavog grada ili vojnog tabora. Naravno, uvijek je prisutan problem enciklopedijske značajnosti. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:28, 25. kolovoza 2026. (CEST) ::::{{s|Croxyz}}, u vezi Pokolja fratara u Hercegovini već sam prije napisao da izvor iz časopisa Motrišta spominje ´montirane sudske procese´ u SAŽETKU i da nema broja stranice. Ja nemam taj časopis, odnosno cijeli njegov tekst, da bih mogao navesti stranicu. Zar sažetak nije dovoljno dobar izvor? --[[Suradnik:Silverije|<b style="display:inline; color:orange; background:purple; padding:2px 3px 2px 5px;">Silve</b>]][[Razgovor sa suradnikom:Silverije|<b style="display:inline; color:orange; background:blue; padding:2px 3px 2px 3px;">rije</b>]] 00:23, 27. kolovoza 2026. (CEST) == Pokušajte popraviti uvod 🇧🇦🇭🇷 == https://sh.wikipedia.org/wiki/Sergej_Jakirovi%C4%87 [[Suradnik:Эльдар Шукоров|Эльдар Шукоров]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Эльдар Шукоров|razgovor]])</small> 13:08, 25. kolovoza 2026. (CEST) :{{s|Эльдар Шукоров}}, nastojim ne uređivati taj projekt iz više razloga. Jedan od važnijih razloga je želja velikog broja suradnika tog projekta da Wikipedija na hrvatskom prestane postojati. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:12, 26. kolovoza 2026. (CEST) ::🤔 [[Suradnik:Эльдар Шукоров|Эльдар Шукоров]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Эльдар Шукоров|razgovor]])</small> 21:00, 1. listopada 2026. (CEST) == Molba za savjet oko članaka == Pozdrav! Napisali ste da članci još nisu spremni za punu objavu. Uređivali smo dvije stranice: 1. [[Nacrt:Augustin Zubac (stariji)|https://hr.wikipedia.org/wiki/Nacrt:Augustin_Zubac_(stariji)]] 2. [[Nacrt:Župa sv. Blaža Gradnići|https://hr.wikipedia.org/wiki/Nacrt:%C5%BDupa_sv._Bla%C5%BEa_Gradni%C4%87i]] https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Augustin_Zubac_(stariji)&redirect=no Možete li mi, molim vas, reći što bi se još trebalo doraditi i na što bi trebao obratiti pozornost? Ako je ipak sve u redu, možete li te Nacrte prebaciti u samostalne stranice? Hvala! [[Suradnik:LAPTOPBIH|LAPTOPBIH]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:LAPTOPBIH|razgovor]])</small> 16:23, 27. kolovoza 2026. (CEST) :{{s|LAPTOPBIH}}, bez da čitam članke, vidim da imaju dosta problema, kao što su citiranje Wikipedije kao izvor (Wikipedija ne može sama sebi biti izvor, [[WP:NI]]) te da su članci pisani uz pomoć umjetne inteligencije. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:49, 27. kolovoza 2026. (CEST) ::Ispravljeno. Molim pregled i, ako je dobro, prebacivanje Nacrta u stranicu. Hvala. Lp. [[Suradnik:LAPTOPBIH|LAPTOPBIH]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:LAPTOPBIH|razgovor]])</small> 13:07, 28. kolovoza 2026. (CEST) == HAJDUK 2 == https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=HNK_Hajduk_Split_II&accountJustCreated=1 https://semafor.hns.family/klubovi/96404/hnk-hajduk-ii/ molim zaštitu/upozorenje za vandalizme imena tulkas, ako nastavi [[Posebno:Doprinosi/&#126;2026-46893-05|&#126;2026-46893-05]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2026-46893-05|talk]]) 14:24, 28. kolovoza 2026. (CEST) :{{s|Loptač01}} (ako si to ti), nisam administrator pa ne mogu štiti članke, tj. onemogućiti njihovo uređivanje. {{s|Tulkas Astaldo}} nije vandal, već je odmah uočio da nešto ne štima s izmjenama, pa ih je dobornamjerno uklonio. Vrijednost <nowiki>[[3. NL – Jug]]</nowiki> se ne može koristiti za paramter "trenutačna sezona". To odmah dovodi do ''pucanja'' predloška (na dnu predloška se kraj nogometne lopte prikazuje <nowiki> [[3. NL – Jug|Trenutačna sezona]]</nowiki>. Parametar trenutačna sezona koristi se za navođenje sezone u kojoj se klub trenutno natječe (bez navođenja uglastih zagrada), primjerice HNL 2026./27. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:24, 29. kolovoza 2026. (CEST) == Lubiana league == I noticed that [[Ljubljanska nogometna liga 1959./60.]] already existed as [[Podsavezna nogometna liga Ljubljana 1959./60.]]. Do you think I've to rename all the "Ljubljanska nogometna liga" pages to "Podsavezna nogometna liga Ljubljana"? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 19:29, 28. kolovoza 2026. (CEST) :{{s|Ame71}}, can you check which name do Delo and other contemporary Slovenian newspapers use? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:28, 29. kolovoza 2026. (CEST) ::In Delo I can't find anything below the Regionalna/Območna liga (except the Ljubljana cup is called "Pokal NZS"). In the slovenian page of [[:sl: Nogometni klub Bela krajina|NK Bela krajina]], they say the club was member of "Ljubljanski podzvezni ligi". [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 07:03, 29. kolovoza 2026. (CEST) :::{{s|Ame71}}, apparently in 1960 there was a sports weekly newspaper called Polet. On [https://www.dlib.si/details/URN:NBN:SI:doc-31GMJSNN bottom right of page 7] there's the final table for ''prvenstvo celjske nogometne podzveze'' which was won by Olimp Celje. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:24, 29. kolovoza 2026. (CEST) ::::{{s|Ame71}}, have you encountered [https://slo-nogomet.net/forum/viewtopic.php?sid=b1c518381b7dc9181ad5c8866d02be48&start=195&t=348 this] before? There's a Slovenian ligaški vremeplov. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:33, 29. kolovoza 2026. (CEST) :::::{{s|Ame71}}, I found the final table for Ljubljanski podsavez in [https://www.dlib.si/details/URN:NBN:SI:doc-JGJR6MW3 Polet]. They call it "NPL" and "ljubljanski podzvezi". Honestly I don't know what to name the articles. Possibly Prvenstvo Ljubljanskog nogometnog podsaveza? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:38, 29. kolovoza 2026. (CEST) ::::::I'll rename the pages "Prvenstvo Ljubljanskog nogometnog podsaveza". Slovenian ligaški vremeplov is very interesting, after finishing with the 1951-1991 seasons, I'll improve them with this site. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 08:19, 30. kolovoza 2026. (CEST) :::::::After discussions with {{s|Cybermb}}, we agreed to rename "Prvenstvo Ljubljanskog nogometnog podsaveza" to "Liga MNZ Ljubljana" from the 1974/75 season onwards. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 07:08, 15. rujna 2026. (CEST) == Prvenstvo RSK u nogometu == Kolega Milan Gulić i moja malenkost smo nedavno objavili članak o drugom prvenstvu Republike Srpske Krajine u nogometu, sezona 1993/1994 (https://tokovi.istorije.rs/cir/uploaded/2%202026/09%20Gulic,%20Stambolija%20243-272.pdf). Vidim da ste citirali naš članak o prvom prvenstvu i objavili odličan tekst na Wikipediji, pa sam samo htio da vas obavijestim, ukoliko biste željeli, na osnovu podataka iz našeg teksta, takođe napisati i članak na wikipediji o drugom prvenstvu RSK u nogometu. Pozdrav, Nebojša Stambolija [[Posebno:Doprinosi/~2026-50362-16|~2026-50362-16]] ([[Razgovor sa suradnikom:~2026-50362-16|talk]]) 10:35, 18. rujna 2026. (CEST) :Hvala na biranim riječima! Ovih dana trenutno proširujem članak o [[HAŠK|HAŠK-u]], a i uočio sam niz grešaka u člancima o [[Sokolski stadion u Maksimiru|Sokolskom stadion u Maksimiru]] i [[Stadion Maksimir|današnjem maksimirskom stadionu]], stoga ću svakako napisati članak [[Prvenstvo Republike Srpske Krajine u nogometu 1993./94.]], najvjerojatnije u narednih mjesec dana. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:02, 18. rujna 2026. (CEST) ::Napisah članke [[Prvenstvo Republike Srpske Krajine u nogometu 1993./94.]], [[Kup Republike Srpske Krajine u nogometu]], [[Kup Republike Srpske Krajine u nogometu 1993./94.]] i [[Superkup Republike Srpske i Republike Srpske Krajine 1994.]] – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 22:12, 23. rujna 2026. (CEST) == Broj stranice i uklanjanje sadržaja (2) == Dobio sam poštom pritužbu na jedno tvoje postupanje, ali na to ću tek doći. Kada sam prije par minuta otvorio nedavne promjene dočekao me tvoj sažetak [[Special:Diff/7593855/7605190| uklanjanja referenciranog teksta]] u kojem iopet tražiš da se navede točna stranica u periodici. Prije nešto vremena na ovoj istoj stranici pod ovim istim naslovom molio sam te da to ne činiš. Ne postoji pravilo o uklanjanju sadržaja ako nije navedena točna stranica u znanstvenom radu; čak i pravilo o provjerljivosti ne traži izričito naveden izvor, tek da se takav izvor mora moći negdje naći. Postoji međutim pravilo da se [[WP: UREĐIVANJE|prije uklanjanja svega stvari pokuša popraviti]]. To je za Wikipediju jako važno pravilo, pozivamo ga izravno iz Pet stupova. Činiš veliku štetu uklanjanjem nečijeg rada radi sitnica na kojima ne inzistira ni jedan Nature npr. <u>Zato ću te sada zamoliti da u prvoj rečenici odgovora na ovu napišeš da tuđi rad više nećeš uklanjati ako izvori nisu navedeni (po TVOJOJ mjeri).</u> Ljudi gube volju uređivati kada im se na tako grub način uklanjanja sav rad. Molim te da jako paziš na nove suradnike, a i to molim po N-ti već put. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 22:11, 23. rujna 2026. (CEST) :{{s|Ponor}}, kod patroliranja uvijek pokušam prvo popraviti članak. U većinu slučaja pregledavam što se navodi u izvoru. Kako da za Žirovčića pregledavam točnost uvodnog paragrafa, ako suradnik citira 20 stranica, a većina tih riječi se ni ne pojavljuje u radu pri CTRL + F? Kad već spominješ navođenje točne stranice rada, [[Special:Diff/7602662|prije 4 dana sam zamolio]] jednog jako dobrog novaka, po mom osobnom mišljenju jednog od najboljih tijekom ljeta, da ubuduće navodi točne stranice rada koje citira. Koliko vidim, suradnik je poslušao savjet te je počeo mijenjati raspone stranica u točne stranice što naravno olakšava [[WP:PRO|provjerljivost]] članka. :<br> :Što se tiče Varaždinskih baroknih večeri višestruko sam tražio suradnika da navede izvor za svoju tvrdnju. Vidio sam da je na nečim stranicama za razgovor vrijeđao suradnike jer nisu gledali vanjsku poveznicu. Nedavno mi je jedan administrator preporučio da s takvim agresivnim novacima (kao i tvorcima ovih novih promotivnih AI-članaka) izbjegavam komunikaciju. Nakon što sam vidio komentar, odlučio sam samo pogledati tu vanjsku poveznicu na koju se suradnik poziva. U njoj piše: :[https://vbv.hr/ Do sada su zemlje partneri bili '''Slovačka''', Njemačka, Češka, Poljska, '''Izrael''', Austrija, Ruska Federacija, Italija, Francuska, Španjolska, Mađarska, Japan, Švedska, Slovenija, Irska, Švicarska i Portugal.] :U suradnikovoj izmjeni ne navode se Slovačka i Izrael. [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Vara%C5%BEdinske_barokne_ve%C4%8Deri&diff=prev&oldid=7605169 Dakle, netočna je zadnja izmjena u kojoj se tvrdi da je od 2009.] festival održan u sljedećim državama: Češka, Njemačka, Poljska, Austrija, Rusija, Italija, Francuska, Španjolska, Mađarska, Japan, Švedska, Slovenija, Irska, Švicarska, Portugal, Belgija. :Također, možeš uočiti da redoslijed država nije ispravan. Na kraju suradnikovog popisa nalazi se Belgija, a na početku Slovačka. Ako je zadnji festival bio u Slovačkoj (nisam provjeravao), onda bi Belgija trebala ići na poletku. :<br> :Što se tiče [[Gianna Apostolski]] pri nastanku to je bio čisti AI generated članak kakve viđam svakodnevno u nedavnim promjenama. Taj članak sam, kao i druge AI članke ili najvjerojatnije predložio za brzo brisanje ili ga premjestio u Nacrt s predloškom UI-članak. Taj članak je posljednjih dana premještan višestruko pod različita imena i imenske prostore te mu se tako izgubila povijest uređivanja (nisam administrator, pa ne mogu vidjeti izmjene u obrisanim člancima niti vratiti njihove povijesti izmjena). Ako mi ne vjeruješ pregledaj. Inače sada imamo [[Gianna Apostolski]] i [[Nacrt:Gianna Apostolski]]. Nema smisla imati dva članka. Koliko mi je poznato, novaci (a i ophoditelji?) ne bi smjeli fizički moći premjestiti članke iz imenskog prostora Nacrt: u GIP. Zbog toga i postoji [[Wikipedija:Zahtjev za premještanje stranice]]. Administrator (ili ophoditelj?) treba odobriti premještanje te ga sam izvesti. :<br> :Inače, nedavno sam pokrenuo jednu raspravu vezanu za sadržaj pojedinih članaka. Raspravom se nije mogao uspostaviti konzensus te sam odlučio odgodoiti interakciju kako ne bi slučajno prekršio pravilo 3RR i/ili pravilo o uređivačkom ratu. Stoga sam odlučio zamoliti dva administratora da pregledaju raspravu kao treća, neutralna strana. Još uvijek čekam da se oglase na SZR jer znam da zadnjih mjesec dana imaju previše obaveza u privatnom životu, stoga ne stižu gotovo pa uopće uređivati Wikipediju, kao i skoro svaki drugi administrator na projektoru. Ni jednom ni drugom se nisu svidjele izmjene druge strane. :<br> :Posljednjih nekoliko tjedana, ako ne mjesec dana, izuzev zadnjih nekoliko dana jer nam se vratio Tulkas Astaldo, praktički sam bio jedini ophoditelj na cijelom projektu. Od početka mjeseca napravio sam [https://xtools.wmcloud.org/patrollerstats/hr.wikipedia.org/2026-09-01/2026-09-23 3196 od 3593 ophodnji]. Razmatrao sam da u Kafiću pokrenem rasprave oko trenutnog stanja s patroliranjem + pokretanje rasprave o automatskom brisanju AI generated članaka, no od tih rasprava sam odustao jer znam da nam je i Kafić ''mrtav'' zadnjih nekolikom mjeseci. Ozbiljno sam ovih dana razmatrao da jednostavno trajno napustim Wikipediju te sam napisao svoja zadnja dva velika oproštajna članka (kako bi Englezi rekli ''[[:en:swan song]]''). Jednostavno ne mogu nikog više na Wikipediji tražiti za tuđe mišljenje ili pomoć, bilo riječ o patroliranju, sadržaju, pomoć u istraživanju i sl. Što ćemo onda s Varaždinskim baroknim večerima? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:26, 23. rujna 2026. (CEST) ::{{s|Ponor}}, također zamolio bih te da predložiš dva članka tjedna za 46. i 52. tjedan jer po pravilima ne smijem predlagati članke za te tjedne. Prijedlozi su već trebali biti izneseni do prije 3 tjedna. Pokrenuo sam raspravu u Kafiću oko toga, no samo se Runolist odazvao na nju predloživši jedan članak za članak tjedna. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:50, 23. rujna 2026. (CEST) ::Odgovorit ću na sve kada odgovoriš na ono što sam zapravo tražio od tebe. Podcrtano je. Moram, kao administrator, imati obećanje da nećeš uklanjati trud suradnika samo zato što ti se ne sviđa kako navode izvore iz periodike. Ja takav zahtjev na izvore ne vidim u pravilima, ne vidim na wikijima, a uklanjanje cijelih izmjena zbog toga smatram pretjerivanjem. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 13:06, 7. listopada 2026. (CEST) == Trener RNK Split == https://en.wikipedia.org/wiki/Dragutin_%C4%8Celi%C4%87 kako popraviti krivo prezime na svim člancima osim hr [[Suradnik:Loptač01|Loptač01]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Loptač01|razgovor]])</small> 00:34, 29. rujna 2026. (CEST) :{{s|Loptač01}}, ako si na računalu, ispod ovog 8 languages (gornji desni kut) nalaze se tri okomita kvadrata. Klikneš na njih, pa na Move. Promijeniš naslov članka u željeni te navedeš razloge promjene i/ili izvore (npr. HNS Semafor). Isti postupak vrijedi i za ostale jezike samo što umjesto engleske riječi Move piše odgovarajuća riječ ili izraz na tom jeziku. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 16:36, 29. rujna 2026. (CEST) == Uklonjen sadržaj == Zašto je uklonjen dio koji se bavio problematičnim stranama omladinskih radnih akcija? Kako je moguće da je to neenciklopedijski sadržaj ako je tekst izvučen iz izvora koji su već navedeni u članku? [[Posebno:Doprinosi/~2026-52511-57|~2026-52511-57]] ([[Razgovor sa suradnikom:~2026-52511-57|talk]]) 16:29, 30. rujna 2026. (CEST) :Izmjena za izvore navodi nepotpisani članak nekog web-portala što svakako nije pouzdan izvor ([[WP:VI]]) te Wikipediju ([[WP:NI]]). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:23, 1. listopada 2026. (CEST) == Preuzimanje slike == Pošto runolist nije aktivan nekoliko dana, smijem li preuzimati sliku odavdje https://www.zg-nadbiskupija.hr/1688-1694/3674 , i kakva su pravila što se toga tiče. [[Suradnik:Lovro.milas|Lovro.milas]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Lovro.milas|razgovor]])</small> 21:18, 30. rujna 2026. (CEST) :{{s|Lovro.milas}}, ne znam točno pravila oko tih autorskih prava. Sam portret je u javnom vlasništvu, no ne znam je li Zagrebačka nadbiskupija (ili netko drugi) ima autorska prava nad fotografijom portreta. Autorska prava najbolje zna {{s|Ivi104}}, no koliko vidim, nije aktivan na Wikipediji kao nekoć. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:16, 1. listopada 2026. (CEST) ::Također vidim da si uređivao [[Mihovil Mandić]]. Trebalo bi svakako srediti stil u tom članku (npr. ''Komunistički režim je u Mihovilu Mandiću vidio brata premijera NDH čija je krv bila na njihovim rukama.''). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:19, 1. listopada 2026. (CEST) == LLM == Kako bi ti postupio s [https://hr.wikipedia.org/wiki/Posebno:Doprinosi/Amon16 ovim izmjenama]? Ja naginjem poništavanju jer je sve pisano AI-jem. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:49, 6. listopada 2026. (CEST) :Također.--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])</small> 12:17, 7. listopada 2026. (CEST) ::{{s|Tulkas Astaldo}}, trebalo bi onda brisati i taj novostvoreni članak, a ja nemam administratorske ovlasti pa ga ne mogu brisati. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:22, 7. listopada 2026. (CEST) :Popričati sa suradnikom, dati upute, provjeriti o čemu se radi. Vrijedi li kod nas [[WP:NGN]]? Ne znam bi li LLM navodio izvore (s ponavljanjem navoda) kako to vidim u tim člancima. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 12:51, 7. listopada 2026. (CEST) ::{{s|Ponor}}, u Kafiću su svi negativni nastrojeni prema LLM člancima. A isti slučaj je i na [[:en:Wikipedia:Writing articles with large language models|Wikipediji na engleskom jeziku]] (''The use of large language models (LLMs) to generate or rewrite article content is strictly prohibited''). Pitao sam {{s|Tulkas Astaldo|Tulkasa}} za mišljenje o spomenutim člancima jer je nakon mene, najaktivniji ophoditelj. Znam iz iskustva da te navode izvora također generira LLM. Uostalom, zaista misliš da je suradnik u četiri i pol sata [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Drugi_svjetski_rat_u_Jugoslaviji&diff=prev&oldid=7613876 dodao sve ove izvore i napisao sav ovaj tekst]? Članak je narastao za 119 KB. To je malo manje od 30 KB po satu. Ta razina produktivnosti usporediva je s legendom o nastanku knjige [[Codex Gigas]]. Meni kao iskusnom suradniku treba oko sat vremena za 5 KB. Ja čisto sumnjam da će itko od nas provesti sate provjeravajući točnosti svake tvrdnje za te kontroverzne teme. Upravo iz članaka te tematike nastaju kontroverze vezane za naš projekt. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:08, 7. listopada 2026. (CEST) :::{{s|Ponor}}, LLM radi što mu se kaže [[Slika:Face-wink.svg|20px]]--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])</small> 13:12, 7. listopada 2026. (CEST) :::Moguće je napisati i pet članaka u sat vremena AKO se uređuje offline i samo kopira u wiki. Ne znam, zato kažem da se prvo pita suradnika. Hajde, ja ću, već sam namjeravao. Molim te ne diraj te članke. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 13:13, 7. listopada 2026. (CEST) :::Croxyz, filter je tvoju izmjenu [[Special:Diff/7611324]] označio s LLM. Vrijede li za sve ista pravila o LLM-u? [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 15:37, 7. listopada 2026. (CEST) ::::{{s|Ponor}}, moje članke ne generira LLM. Koristio sam ChatGPT da pokušam odgonetnuti koji izvor donosi točnu informaciju jer mi Google nije bio od koristi, a bilo je 2 ujutro. Zbog neslaganja izvora tražio sam poimenični popis poginulih članova. Brojni mediji su ove godine izvještavali o 77 igrača, no to nije točno. Nije točna ni [https://core.ac.uk/download/pdf/74362305.pdf Mudražijina] (str. 337.) tvrdnja: ''padlo kar 77 članov kluba, 9 pa jih je bilo odlikovanih z redom narodnega heroja'' (od 9 narodnih heroja nisu svi bili nogometaši, već su neki bili funkcioneri). [https://ueaeprints.uea.ac.uk/id/eprint/40335/1/VELEZ_MOSTAR_FOOTBALL_CLUB___.pdf Mills] (str. 112.) navodi ''Following this statement the book lists a further 77 footballers and 21 functionaries who died during the course of the war as Partisan fighters or camp inmates, whilst noting that a further six members had already lost their lives in forced labour camps before the war had even begun.'' – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 22:02, 7. listopada 2026. (CEST) :::::Ispravak za Mudražiju: tvrdi da je poginulo 77 članova, dakle taj broj uključuje i nogometaše i funkcionere. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 22:04, 7. listopada 2026. (CEST) ::::::{{s|Ponor}}, hoćeš pregledati svaki od tih AI članaka ili ćemo ih ja i/ili Tulkas morati poophoditi? Ne vjerujem LLM-ovima što se tiče Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:43, 7. listopada 2026. (CEST) :::::::Ponor: "Molim te ne diraj te članke." [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 23:53, 7. listopada 2026. (CEST) ::::::::{{s|Ponor}}, samo pitah hoćeš li ih ti poophoditi ili ćemo ih morati mi. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:54, 7. listopada 2026. (CEST) :::::::::Ono što sam slučajnim izborom provjerio u tim člancima, pisalo je u izvorima. Naravno da ću još pregledati i raditi sa suradnikom na nedostatcima ako ih nađem. Ovo je prvi put u puno godina da netko uopće dira te članke i moramo biti sretni što je to tako. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 00:28, 8. listopada 2026. (CEST) :::Bok svima! Htio bih se uključiti u raspravu jer razumijem vaše brige i skepsu. Kad netko u kratkom vremenu toliko proširi nekoliko članaka, a pritom koristi LLM, sasvim je normalno pitati se koliko je to stvarno provjereno. Pogotovo kad se radi o ovim temama, gdje i jedna pogrešno prenesena tvrdnja može napraviti problem. :::Shvaćam i da sam se možda malo zaletio. Krenuo sam pun volje, a vi ste odjednom dobili hrpu novog teksta i izvora koje treba pregledati. Malo sam vas zatrpao i razumijem da nije jednostavno pratiti sve te izmjene, pogotovo dok ih još dorađujem. :::Zato ću sada usporiti i prvo se posvetiti člancima koje sam već obrađivao, bez započinjanja novih prerada ili stvaranja novih članaka. Jastrebarsko, Stara Gradiška, Momčilo Đujić, Ante Vrban i ostali još trebaju doradu. Sljedeće dane namjeravam posvetiti tome da ih postupno dovedem na razinu do koje sam sada došao s člankom [[Koncentracijski logor Sisak]]. :::Kad završim svoj dio provjere i budem prilično siguran da je pojedini članak spreman za ozbiljan pregled drugih suradnika, javit ću u Kafiću i staviti poveznicu. Tako možete pregledati zaokruženu verziju, bez ganjanja hrpe izvora nakon svake moje dorade. :::Za sada bih vas zato zamolio da detaljno pogledate baš Sisak. Prođite tekst, pogledajte izvore, usporedite s ranijom verzijom i recite mi otvoreno što mislite. Je li vam takva obrada prihvatljiva? Je li to razina na kojoj biste voljeli vidjeti i ostale članke? Ako nešto ne valja, pokažite mi gdje pa ćemo provjeriti i popraviti. :::LLM mi pomaže u radu, a ja otvaram izvore, čitam ih i uspoređujem s napisanim. Članak prođe dosta dorada prije nego što ga objavim. Naravno da mi može promaknuti pogreška i za ono što objavim odgovaram ja. :::Meni je stvarno stalo do ovoga. U tim člancima ima toliko zapuštenih dijelova, rupa i tvrdnji koje godinama stoje bez dobre podloge, a mnogi upravo preko njih prvi put uče o toj povijesti. Volio bih da nekome možemo mirno preporučiti članak na hrvatskoj Wikipediji i znati da će dobiti razumljiv prikaz iza kojeg stoji ozbiljna literatura. Sisak je primjer koliko se može napraviti i do koje razine kad se jednoj temi stvarno posvetiš, a imam volje nastaviti. :::Ako imate savjet kako da vam olakšam praćenje i provjeru izmjena, samo recite. Rado možemo popričati o načinu rada i dogovoriti što bi svima bolje odgovaralo. Mislim da je dobra komunikacija temelj da ovo stvarno krene naprijed. [[Suradnik:Amon16|Amon16]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Amon16|razgovor]])</small> 15:17, 8. listopada 2026. (CEST) == Nacrt:Siniša Koprivnjak – molba za ponovnu procjenu == Poštovani Croxyz, javljam se u vezi s oznakom za brisanje koju ste 6. listopada postavili na [[Nacrt:Siniša Koprivnjak]]. Razumijem razlog – prva verzija bila je napisana uz pomoć AI alata i nisam znao da to nije u zakonu sa pravilima pošto sve što je pisalo je istina i imam više izvora koji su to potvrdili Dana 7. listopada nacrt sam ponovno napisao sam i ogulio sam ga. Zadržao sam samo podatke potkrijepljene neovisnim izvorima (Jutarnji list, 24sata, tportal, Blic, Story, Hello!, Wish te intervjui na HRT 4 i Novoj TV), a uklonio puno toga što mogu potvrdit raznim izvorima. Na stranici za razgovor o nacrtu naveo sam i da sam u sukobu interesa, jer je riječ o meni. Molio bih Vas da, kad stignete, pogledate trenutnu verziju i procijenite je li oznaka za brisanje još potrebna. Ako nacrt i dalje ne zadovoljava kriterije, rado ću poslušati konkretne savjete što ispraviti ili maknuti. Hvala na vremenu i trudu. [[Suradnik:Sans39|Sans39]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Sans39|razgovor]])</small> 12:45, 8. listopada 2026. (CEST) == Asia Express == Zašto ste mi obrisali Natjecatelje i Format emisije na Wikipediji? [[Suradnik:Lp7137|Lp7137]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Lp7137|razgovor]])</small> 16:31, 8. listopada 2026. (CEST) :{{s|Lp7137}}, sadržaj je u potpunosti prepisan s [https://www.rtl.hr/tv-emisije/asia-express-zmajeva-ruta/amuleti-imunitet-izdrzljivost-i-strategija-asia-express-zmajeva-ruta-krece-8-rujna-na-rtl-u-a-ovo-su-najvaznija-pravila.html RTL-ove web-stranice], tj. [[Wikipedija:Kršenje autorskih prava|krši autorska prava]]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:00, 10. listopada 2026. (CEST) craia2xaxumr1w67tzeqvr69yqdtcwq 0 786295 7615781 7462716 2026-10-09T18:16:27Z ~2026-54671-92 374950 /* */ 7615781 wikitext text/x-wiki {{Trener/izbornik/igrač | ime = Gonzalo García | slika = GonzaloGarciaGarcia1.jpg | opis slike = García 2007. godine | puno ime = Gonzalo Manuel García García | visina = 182 cm | država = {{Z|ŠPA}} [[Španjolska]] <br> {{Z|URU}} [[Urugvaj]] | nadimak = | datum rođenja = [[13. listopada]] [[1983.]] | mjesto rođenja = [[Montevideo]] | država rođenja = [[Urugvaj]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | trenutačni klub = [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] | broj u klubu = | pozicija = trener (kao igrač [[Vezni igrač (nogomet)|vezni]]) | mlade godine = 1989. – 1994.<br />1994. – 1998.<br />1998. – 2001.<br />2001. – 2002. | juniorski klubovi = [[CA La Rinconada|La Rinconada]]<br /> [[Defensor Sporting Club|Defensor]]<br />[[SD Compostela|Compostela]]<br />[[Real Madrid]] | godina = 2001. – 2003.<br />2003.<br />2003. – 2004.<br />2004. – 2005.<br />2005. – 2006.<br />2006. – 2008.<br />2008.<br />2008. – 2011.<br />2010.<br />2011. – 2012.<br />2012. – 2014.<br />2013. – 2014.<br />2014. – 2016.<br />2015. – 2016.<br />2016. – 2017. | profesionalni klubovi = [[Real Madrid Castilla|Real Madrid C]]<br /> [[AD Alcorcón|Alcorcón]]<br /> [[UD Mérida|Mérida]]<br />[[CF Palencia|Palencia]]<br />[[AGOVV Apeldoorn|Apeldoorn]]<br />[[SC Heerenveen|Heerenveen]]<br /> → [[Heracles Almelo]] (posudba)<br />[[FC Groningen|Groningen]]<br />→ [[VVV-Venlo]] (posudba)<br />[[AEK Larnaka]]<br />[[Maccabi Tel Aviv]]<br />→ [[Anorthosis Famagusta]] (posudba)<br />[[Anorthosis Famagusta]]<br />→ [[Heracles Almelo]] (posudba)<br /> [[SD Compostela|Compostela]] | nastupi(golovi) = <br /> {{0}}{{0}}{{0}}1 {{0}}{{0}}{{0}}(0)<br />{{0}}{{0}}{{0}}5 {{0}}{{0}}{{0}}(0)<br />{{0}}{{0}}19 {{0}}{{0}}{{0}}(1)<br />{{0}}{{0}}35 {{0}}{{0}}(16)<br />{{0}}{{0}}13 {{0}}{{0}}{{0}}(1)<br />{{0}}{{0}}16 {{0}}{{0}}{{0}}(3)<br />{{0}}{{0}}53 {{0}}{{0}}{{0}}(6)<br />{{0}}{{0}}14 {{0}}{{0}}{{0}}(3)<br />{{0}}{{0}}22 {{0}}{{0}}(12)<br />{{0}}{{0}}27 {{0}}{{0}}{{0}}(4)<br />{{0}}{{0}}19 {{0}}{{0}}{{0}}(9)<br />{{0}}{{0}}15 {{0}}{{0}}{{0}}(1)<br />{{0}}{{0}}{{0}}8 {{0}}{{0}}{{0}}(0)<br />{{0}}{{0}}23 {{0}}{{0}}{{0}}(7) | godine u reprezentaciji = 2001.<br />2002. | reprezentacija = {{NogRep|ŠPA|do=17}}<br />{{NogRep|ŠPA|do=21}} | nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}{{0}}3 {{0}}{{0}}{{0}}(1)<br />{{0}}{{0}}{{0}}1 {{0}}{{0}}{{0}}(0) | godine treniranja = 2017. – 2018.<br />2018. – 2019.<br />2019. – 2020.<br />2021. – 2023.<br />2024. – 2025.<br />2025.<br /> 2025. – ''danas'' | klubovi = [[Esbjerg fB|Esbjerg]] (pomoćni trener)<br />[[FC Twente|Twente]] (pomoćni trener)<br /> [[FC Twente|Twente]]<br /> [[NK Istra 1961|Istra 1961]]<br /> [[F.C. Arouca|Arouca]]<br /> [[NK Istra 1961|Istra 1961]]<br /> [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] | ažurirano = 13. lipnja 2025. }} '''Gonzalo Manuel García García''' ([[Montevideo]], [[Urugvaj]], [[13. listopada]] [[1983.]]), poznat kao '''Gonzalo García''' ili '''Gonzalo''', [[Urugvaj|urugvajski]]-[[Španjolska|španjolski]] je [[nogomet]]ni trener i bivši nogometaš. Trenutačno je trener [[HNK Hajduk Split|splitskog Hajduka]]. Kao igrač igrao je na poziciji [[Vezni igrač (nogomet)|veznog]]. Rođen u [[Urugvaj]]u, Gonzalo se preselio u [[Španjolska|Španjolsku]] s 13 godina i pridružio se [[Real Madrid]]u kao [[tinejdžer]], ali nikada nije napredovao dalje od treće momčadi. Većinu karijere proveo je u [[Nizozemska|nizozemskom]] [[Eredivisie]]u, kao i na [[Cipar|Cipru]] i u [[Izrael]]u. == Igračka karijera == Predstavljao je reprezentaciju Španjolsku do 17 godina s [[Andrés Iniesta|Iniestom]], [[José Antonio Reyes|Reyesom]] i [[Fernando Torres|Torresom]]. [[AC Milan|Milan]] je poslao [[Franco Baresi|Baresija]] da ga regrutira, ali [[SD Compostela|Compostela]] je već prihvatila ponudu [[Real Madrid]]a od 300.000 eura.<ref>[http://www.lavozdegalicia.es/santiago/2011/07/03/0003_201107S3C10997.htmEl día que Baresi vino en busca de un joven talento a Santiago] lavozdegalicia.es Preuzeto 26. svibnja 2025.</ref> Nikada nije napredovao dalje od treće momčadi Real Madrida. U Španjolskoj je igrao samo u trećoj ligi. Godine 2005. preselio se u Nizozemsku ([[AGOVV Apeldoorn|Apeldoorn]], [[SC Heerenveen|Heerenveen]]), zatim u [[FC Groningen|Groningen]] s kojim je potpisao četverogodišnji ugovor. Kasnije je igrao na Cipru za [[AEK Larnaka|AEK Larnaku]] (za koji je postigao [[hat-trick]] u [[Europska liga|Europskoj ligi]]), u [[Izrael]]u za [[Maccabi Tel Aviv]], a karijeru je završio u [[Heracles Almelo|Heraclesu]] i [[SD Compostela|Composteli]] u dobi od 34 godine. == Trenerska karijera == Odmah nakon prestanka igračke karijere postao je pomoćni trener u [[Danska|danskom]] [[Esbjerg fB|Esbjergu]].<ref>[https://www.tipsbladet.dk/nyhed/superliga/efter-opsigelse-fra-sportsdirektoer-esbjerg-mister-ogsaa-den-anden-assistent Efter opsigelse fra sportsdirektør: Esbjerg mister også den anden assistent] tipsbladet.dk Preuzeto 26. svibnja 2025.</ref> Godine 2019. imenovan je glavnim trenerom [[FC Twente|Twentea]], ali mu ugovor nije obnovljen nakon 14. mjesta i prekida sezone zbog [[pandemija COVID-19|pandemije COVID-19]]. U 2021. godini preuzeo je [[NK Istra 1961|Istru 1961]]<ref>[https://nkistra.com/press-gonzalo-garcia-novi-je-trener-istre-1961/ Gonzalo Garcia novi je trener Istre 1961] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250526203241/https://nkistra.com/press-gonzalo-garcia-novi-je-trener-istre-1961/ |date=26. svibnja 2025. }} nkistra.com Preuzeto 26. svibnja 2025.</ref> s kojom je ostvario 9. mjesto [[1. HNL 2021./22.|2011./22.]] i 5. mjesto [[HNL 2022./23.|2022./23.]] U svibnju 2024. postao je trener [[portugal]]skog kluba [[F.C. Arouca|Arouca]], ali je otišao u listopadu nakon loših rezultata. U Istru 1961 vratio se u siječnju 2025. U lipnju 2025. postao je trener [[HNK Hajduk Split|splitskog Hajduka]].<ref> {{cite web| url=https://hajduk.hr/vijest/gonzalo-garcia-novi-je-trener-hajduka-/17593 |naslov=Gonzalo Garcia novi je trener Hajduka |datum=13. lipnja 2025 |jezik=hrvatski}}</ref> == Izvori == {{izvori}} {{Sastav – Hajduk Split}} {{Trofej Nogometaš – Najbolji trener 1. HNL}} {{GLAVNIRASPORED:García, Gonzalo}} [[Kategorija:Španjolski nogometaši]] [[Kategorija:Španjolski nogometni treneri]] [[Kategorija:Urugvajski nogometaši]] [[Kategorija:Urugvajski nogometni treneri]] [[Kategorija:Nogometaši Heerenveena]] [[Kategorija:Nogometaši Maccabi Tel-Aviva]] [[Kategorija:Nogometaši Anorthosis Famaguste]] [[Kategorija:Treneri NK Istre 1961]] [[Kategorija:Treneri Hajduka]] [[Kategorija:Životopisi, Montevideo]] 53f86nlo07t83zpr33a156foyyrq4t1 7615788 7615781 2026-10-09T18:23:49Z Croxyz 205325 uklonjena promjena suradnika [[Special:Contributions/~2026-54671-92|~2026-54671-92]] ([[User talk:~2026-54671-92|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:Argo Navis|Argo Navis]] 7462716 wikitext text/x-wiki {{Trener/izbornik/igrač | ime = Gonzalo García | slika = GonzaloGarciaGarcia1.jpg | opis slike = García 2007. godine | puno ime = Gonzalo Manuel García García | visina = 182 cm | država = {{Z|ŠPA}} [[Španjolska]] <br> {{Z|URU}} [[Urugvaj]] | nadimak = | datum rođenja = [[13. listopada]] [[1983.]] | mjesto rođenja = [[Montevideo]] | država rođenja = [[Urugvaj]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | trenutačni klub = [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] | broj u klubu = | pozicija = trener (kao igrač [[Vezni igrač (nogomet)|vezni]]) | mlade godine = 1989. – 1994.<br />1994. – 1998.<br />1998. – 2001.<br />2001. – 2002. | juniorski klubovi = [[CA La Rinconada|La Rinconada]]<br /> [[Defensor Sporting Club|Defensor]]<br />[[SD Compostela|Compostela]]<br />[[Real Madrid]] | godina = 2001. – 2003.<br />2003.<br />2003. – 2004.<br />2004. – 2005.<br />2005. – 2006.<br />2006. – 2008.<br />2008.<br />2008. – 2011.<br />2010.<br />2011. – 2012.<br />2012. – 2014.<br />2013. – 2014.<br />2014. – 2016.<br />2015. – 2016.<br />2016. – 2017. | profesionalni klubovi = [[Real Madrid Castilla|Real Madrid C]]<br /> [[AD Alcorcón|Alcorcón]]<br /> [[UD Mérida|Mérida]]<br />[[CF Palencia|Palencia]]<br />[[AGOVV Apeldoorn|Apeldoorn]]<br />[[SC Heerenveen|Heerenveen]]<br /> → [[Heracles Almelo]] (posudba)<br />[[FC Groningen|Groningen]]<br />→ [[VVV-Venlo]] (posudba)<br />[[AEK Larnaka]]<br />[[Maccabi Tel Aviv]]<br />→ [[Anorthosis Famagusta]] (posudba)<br />[[Anorthosis Famagusta]]<br />→ [[Heracles Almelo]] (posudba)<br /> [[SD Compostela|Compostela]] | nastupi(golovi) = <br /> {{0}}{{0}}{{0}}1 {{0}}{{0}}{{0}}(0)<br />{{0}}{{0}}{{0}}5 {{0}}{{0}}{{0}}(0)<br />{{0}}{{0}}19 {{0}}{{0}}{{0}}(1)<br />{{0}}{{0}}35 {{0}}{{0}}(16)<br />{{0}}{{0}}13 {{0}}{{0}}{{0}}(1)<br />{{0}}{{0}}16 {{0}}{{0}}{{0}}(3)<br />{{0}}{{0}}53 {{0}}{{0}}{{0}}(6)<br />{{0}}{{0}}14 {{0}}{{0}}{{0}}(3)<br />{{0}}{{0}}22 {{0}}{{0}}(12)<br />{{0}}{{0}}27 {{0}}{{0}}{{0}}(4)<br />{{0}}{{0}}19 {{0}}{{0}}{{0}}(9)<br />{{0}}{{0}}15 {{0}}{{0}}{{0}}(1)<br />{{0}}{{0}}{{0}}8 {{0}}{{0}}{{0}}(0)<br />{{0}}{{0}}23 {{0}}{{0}}{{0}}(7) | godine u reprezentaciji = 2001.<br />2002. | reprezentacija = {{NogRep|ŠPA|do=17}}<br />{{NogRep|ŠPA|do=21}} | nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}{{0}}3 {{0}}{{0}}{{0}}(1)<br />{{0}}{{0}}{{0}}1 {{0}}{{0}}{{0}}(0) | godine treniranja = 2017. – 2018.<br />2018. – 2019.<br />2019. – 2020.<br />2021. – 2023.<br />2024. – 2025.<br />2025.<br /> 2025. – ''danas'' | klubovi = [[Esbjerg fB|Esbjerg]] (pomoćni trener)<br />[[FC Twente|Twente]] (pomoćni trener)<br /> [[FC Twente|Twente]]<br /> [[NK Istra 1961|Istra 1961]]<br /> [[F.C. Arouca|Arouca]]<br /> [[NK Istra 1961|Istra 1961]]<br /> [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] | ažurirano = 13. lipnja 2025. }} '''Gonzalo Manuel García García''' ([[Montevideo]], [[Urugvaj]], [[13. listopada]] [[1983.]]), poznat kao '''Gonzalo García''' ili '''Gonzalo''', [[Španjolska|španjolski]]-[[urugvaj]]ski je [[nogomet]]ni trener i bivši nogometaš. Trenutačno je trener [[HNK Hajduk Split|splitskog Hajduka]]. Kao igrač igrao je na poziciji [[Vezni igrač (nogomet)|veznog]]. Rođen u [[Urugvaj]]u, Gonzalo se preselio u [[Španjolska|Španjolsku]] s 13 godina i pridružio se [[Real Madrid]]u kao [[tinejdžer]], ali nikada nije napredovao dalje od treće momčadi. Većinu karijere proveo je u [[Nizozemska|nizozemskom]] [[Eredivisie]]u, kao i na [[Cipar|Cipru]] i u [[Izrael]]u. == Igračka karijera == Predstavljao je reprezentaciju Španjolsku do 17 godina s [[Andrés Iniesta|Iniestom]], [[José Antonio Reyes|Reyesom]] i [[Fernando Torres|Torresom]]. [[AC Milan|Milan]] je poslao [[Franco Baresi|Baresija]] da ga regrutira, ali [[SD Compostela|Compostela]] je već prihvatila ponudu [[Real Madrid]]a od 300.000 eura.<ref>[http://www.lavozdegalicia.es/santiago/2011/07/03/0003_201107S3C10997.htmEl día que Baresi vino en busca de un joven talento a Santiago] lavozdegalicia.es Preuzeto 26. svibnja 2025.</ref> Nikada nije napredovao dalje od treće momčadi Real Madrida. U Španjolskoj je igrao samo u trećoj ligi. Godine 2005. preselio se u Nizozemsku ([[AGOVV Apeldoorn|Apeldoorn]], [[SC Heerenveen|Heerenveen]]), zatim u [[FC Groningen|Groningen]] s kojim je potpisao četverogodišnji ugovor. Kasnije je igrao na Cipru za [[AEK Larnaka|AEK Larnaku]] (za koji je postigao [[hat-trick]] u [[Europska liga|Europskoj ligi]]), u [[Izrael]]u za [[Maccabi Tel Aviv]], a karijeru je završio u [[Heracles Almelo|Heraclesu]] i [[SD Compostela|Composteli]] u dobi od 34 godine. == Trenerska karijera == Odmah nakon prestanka igračke karijere postao je pomoćni trener u [[Danska|danskom]] [[Esbjerg fB|Esbjergu]].<ref>[https://www.tipsbladet.dk/nyhed/superliga/efter-opsigelse-fra-sportsdirektoer-esbjerg-mister-ogsaa-den-anden-assistent Efter opsigelse fra sportsdirektør: Esbjerg mister også den anden assistent] tipsbladet.dk Preuzeto 26. svibnja 2025.</ref> Godine 2019. imenovan je glavnim trenerom [[FC Twente|Twentea]], ali mu ugovor nije obnovljen nakon 14. mjesta i prekida sezone zbog [[pandemija COVID-19|pandemije COVID-19]]. U 2021. godini preuzeo je [[NK Istra 1961|Istru 1961]]<ref>[https://nkistra.com/press-gonzalo-garcia-novi-je-trener-istre-1961/ Gonzalo Garcia novi je trener Istre 1961] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250526203241/https://nkistra.com/press-gonzalo-garcia-novi-je-trener-istre-1961/ |date=26. svibnja 2025. }} nkistra.com Preuzeto 26. svibnja 2025.</ref> s kojom je ostvario 9. mjesto [[1. HNL 2021./22.|2011./22.]] i 5. mjesto [[HNL 2022./23.|2022./23.]] U svibnju 2024. postao je trener [[portugal]]skog kluba [[F.C. Arouca|Arouca]], ali je otišao u listopadu nakon loših rezultata. U Istru 1961 vratio se u siječnju 2025. U lipnju 2025. postao je trener [[HNK Hajduk Split|splitskog Hajduka]].<ref> {{cite web| url=https://hajduk.hr/vijest/gonzalo-garcia-novi-je-trener-hajduka-/17593 |naslov=Gonzalo Garcia novi je trener Hajduka |datum=13. lipnja 2025 |jezik=hrvatski}}</ref> == Izvori == {{izvori}} {{Sastav – Hajduk Split}} {{Trofej Nogometaš – Najbolji trener 1. HNL}} {{GLAVNIRASPORED:García, Gonzalo}} [[Kategorija:Španjolski nogometaši]] [[Kategorija:Španjolski nogometni treneri]] [[Kategorija:Urugvajski nogometaši]] [[Kategorija:Urugvajski nogometni treneri]] [[Kategorija:Nogometaši Heerenveena]] [[Kategorija:Nogometaši Maccabi Tel-Aviva]] [[Kategorija:Nogometaši Anorthosis Famaguste]] [[Kategorija:Treneri NK Istre 1961]] [[Kategorija:Treneri Hajduka]] [[Kategorija:Životopisi, Montevideo]] n5yd4q7dqetmlpycoabt2u1mns0rxw8 0 789599 7615790 7615378 2026-10-09T18:24:54Z Amon16 121913 Pojašnjen Najžarov iskaz o prijavi protiv uprave logora te razdvojeno ratno saslušanje od poslijeratnog iskaza iz 1946. 7615790 wikitext text/x-wiki {{Infookvir | iznad = Koncentracijski logor Sisak | iznadstil = font-size:115%; | podzaglavlje = Sabirni i tranzitni objekti te dječji logor | bodystil = width: 23em; | paramstil = width: 37%; | zaglavljestil = background: #e5e5e5; | slika = {{Lokacijska karta|NDH|label=Sisak|lat=45.48|long=16.37|width=300|float=center|caption=}} | opis = Položaj [[Sisak|Siska]] na karti [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]]. | slika2 = [[Datoteka:Sisak Ustasha concentration camp for children.jpg|300px|alt=Crno-bijela fotografija male djece koja leže na podu u baraci.]] | opis2 = Djeca na podu barake u sisačkom dječjem logoru. | zaglavlje1 = Opći podatci | param2 = Lokacija | vrijednost2 = [[Sisak]], [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]]<br />(danas [[Hrvatska]]) | param3 = Razdoblje različitih objekata | vrijednost3 = 1941.–1945. (različiti sabirni i tranzitni objekti)<ref name="skil_caprag">{{Citiranje knjige |last=Škiljan |first=Filip |year=2014 |title=Organizirana prisilna iseljavanja Srba iz NDH |place=Zagreb |publisher=Srpsko narodno vijeće |isbn=978-953-7442-13-2 |url=https://snv.hr/wp-content/uploads/2020/12/skiljan.pdf}} Relevantno mjesto: str. 137–140.</ref><ref name="Byford2023" details="str. 39." /> | param4 = Uprava | vrijednost4 = [[Datoteka:Flag of Germany (1935–1945).svg|22px|border|alt=Zastava nacističke Njemačke]] [[Treći Reich|Njemačka]] (tranzitni logori, do 1944.)<br />[[Datoteka:Flag of Croatia (1941–1945).svg|22px|border|alt=Zastava NDH]] [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] (dječji logor i sabirni objekti; kasnije i tranzitni logori)<ref name="Dizdar1990" details="str. 109." /><ref name="Matausic2024" details="str. 166, 168 i 178." /><ref name="Matausic2022" details="str. 226–227 i dokument 3, str. 233–235: nadležnost nad logorom, Najžarove ovlasti i Dumbovićev rad na evidenciji i smještaju djece." /> | param5 = Prijašnja namjena prostora | vrijednost5 = Tvornica, skladišta, Sokolana, škola i samostanske prostorije<ref name="jusp_intro">{{Citiranje weba |author=Javna ustanova Spomen područje Jasenovac |title=Djeca u logorima NDH |url=https://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=9555 |accessdate=2. listopada 2026.}} Odjeljci »Logor u Sisku« i »Spašavanje djece«.</ref><ref name="Fumic2011" details="str. 57 i 59; za citirani iskaz str. 59." /> | zaglavlje6 = Dječji logor | param7 = Službeni naziv | vrijednost7 = Prihvatilište za djecu izbjeglica | param8 = Djelovanje | vrijednost8 = 3. kolovoza 1942. – početak 1943.<ref name="Matausic2022" details="str. 214, 223 i 227; bilješka 850." /><ref name="Matausic2024" details="str. 171–173, bilješke 25 i 31." /> | param9 = Upravitelj | vrijednost9 = [[Antun Najžar]]<ref name="Matausic2024" details="str. 166, 168 i 178." /><ref name="Matausic2022" details="str. 226–227 i dokument 3, str. 233–235: nadležnost nad logorom, Najžarove ovlasti i Dumbovićev rad na evidenciji i smještaju djece." /> | param10 = Zatočenici | vrijednost10 = Djeca, pretežito [[Srbi|srpske]] nacionalnosti<ref name="Fumic2011" details="str. 57." /> | param11 = Broj djece | vrijednost11 = 5000–7000 prema JUSP-u Jasenovac<ref name="jusp_intro" /> | param12 = Broj umrle djece | vrijednost12 = 1152 prema popisu umrlih za 1942.; JUSP navodi i 1631 (vidi tekst)<ref name="Matausic2022" details="str. 221, bilješka 843." /><ref name="jusp_intro" /> }} Tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata]] u [[Sisak|Sisku]], tada na području [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]] (NDH), djelovalo je više sabirnih i tranzitnih logora te dječji logor. Nisu svi bili otvoreni u isto vrijeme niti su imali jednaku namjenu. Iz ranijeg logora u Capragu vlasti NDH prisilno su iseljavale Srbe u okupiranu Srbiju,<ref name="skil_caprag" /> dok su kasniji sabirni i tranzitni logori služili i za odvajanje stanovništva koje je upućivano na [[Prisilni rad|prisilni rad]] u Njemačku.<ref name="Dizdar1990" details="str. 108–109." /> S tim deportacijama i razdvajanjem obitelji bio je povezan i dječji logor, službeno nazvan ''Prihvatilište za djecu izbjeglica''.<ref name="Matausic2022" details="str. 213–214." /> Dječji logor otvoren je 3. kolovoza 1942., a vodio ga je liječnik [[Antun Najžar]].<ref name="Matausic2022" details="sažetak i str. 223, bilješka 850; na str. 227 spominje se veljača." /><ref name="Matausic2024" details="str. 166, 168 i 178." /> U njega su dovođena djeca iz drugih ustaških logora te ona odvojena od roditelja koji su slani na prisilni rad.<ref name="Matausic2022" details="str. 213–214." /> Većinom su bila [[Srbi|srpske]] nacionalnosti, pri čemu je velik dio potjecao s [[Kozara|Kozare]] i drugih područja zahvaćenih vojnim operacijama i progonom stanovništva.<ref name="Fumic2011" details="str. 57." /> Logor je prestao djelovati početkom 1943.<ref name="Matausic2022" details="str. 223 i 227; bilješka 850." /><ref name="Matausic2024" details="str. 171–173, bilješke 25 i 31." /> Kroz dječji logor prošlo je nekoliko tisuća djece, od kojih je više od tisuću umrlo zbog gladi, bolesti i neprimjerenih uvjeta boravka. Spomen područje Jasenovac navodi podatak mrtvozornika o 1152 umrla djeteta te podatak o 1631 umrlom djetetu.<ref name="jusp_intro" /> Dio djece spašen je premještanjem u druge ustanove, predajom roditeljima i rodbini ili smještajem u obitelji. U tome su sudjelovali [[Diana Budisavljević]] i njezini suradnici, djelatnici [[Hrvatski Crveni križ|Hrvatskoga Crvenog križa]], pojedini državni službenici, liječnici, crkvene ustanove i građani.<ref name="jusp_intro" /> Nakon rata Najžar je osuđen zbog ratnog zločina i pogubljen u rujnu 1946.<ref name="Matausic2024" details="str. 175–176." /> U Sisku su podignuta spomen-obilježja zatočenoj i umrloj djeci.<ref name="lead_memorial">{{Citiranje weba |author=Stiftung Denkmal für die ermordeten Juden Europas |title=Sisak Children’s Concentration Camp Memorial |work=Memorialmuseums |url=https://www.memorialmuseums.org/memorialmuseum/sisak-childrens-concentration-camp-memorial?locale=en |accessdate=2. listopada 2026.}} Odjeljak »Remembrance«.</ref> U novijim javnim polemikama osporavalo se da je ustanova bila logor i dovodila se u pitanje odgovornost njezine uprave, dok su se zasluge za spašavanje djece različito prikazivale.<ref name="Matausic2022" details="str. 213, bilješke 806–807, i str. 221." /><ref name="Matausic2024" details="str. 176–181." /> == Povijesni kontekst == [[Ustaše|Ustaška organizacija]] nastala je u političkim sukobima u [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevini Jugoslaviji]], nakon uvođenja [[Šestosiječanjska diktatura|šestosiječanjske diktature]]. Predvodio ju je [[Ante Pavelić]], a cilj joj je bio srušiti Jugoslaviju i stvoriti neovisnu hrvatsku državu. Za ostvarenje toga cilja koristila se nasilnim i terorističkim metodama, uz potporu [[Fašistička Italija|fašističke Italije]].<ref name="background_interwar">{{Citiranje weba |title=Ustaše |work=Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |url=https://enciklopedija.hr/clanak/ustase |accessdate=3. listopada 2026.}}</ref> [[Travanjski rat|Napad sila Osovine na Jugoslaviju]] 6. travnja 1941. doveo je do sloma jugoslavenske vojske i podjele zemlje između okupacijskih vlasti i država povezanih s Osovinom. [[Slavko Kvaternik]] proglasio je NDH 10. travnja, a na njezino je čelo došao Pavelić. U NDH, čiji je opstanak ovisio o Njemačkoj i Italiji, uspostavljena je jednostranačka totalitarna diktatura; vlasti su provodile progon i masovne likvidacije Srba te donijele rasne zakonske odredbe protiv [[Židovi|Židova]] i [[Romi|Roma]].<ref name="background_invasion">{{Citiranje weba |author=United States Holocaust Memorial Museum |title=World War II: Key Dates |work=Holocaust Encyclopedia |url=https://encyclopedia.ushmm.org/content/en/article/world-war-ii-key-dates |accessdate=3. listopada 2026.}} Zapis za 6. travnja 1941.</ref><ref name="background_ndh">{{Citiranje weba |title=Nezavisna Država Hrvatska |work=Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |url=https://enciklopedija.hr/clanak/nezavisna-drzava-hrvatska |accessdate=3. listopada 2026.}}</ref> Ustaške vlasti izgradile su mrežu koncentracijskih logora za zatočenje i ubijanje pripadnika progonjenih skupina i političkih protivnika režima. Najveći je bio [[Koncentracijski logor Jasenovac|jasenovački logorski kompleks]], u čijem je sastavu djelovao i [[Sabirni logor Stara Gradiška|logor Stara Gradiška]].<ref name="background_camps">{{Citiranje weba |author=United States Holocaust Memorial Museum |title=Jasenovac |work=Holocaust Encyclopedia |url=https://encyclopedia.ushmm.org/content/en/article/jasenovac |accessdate=3. listopada 2026.}} Uvodni odjeljak o vlastima NDH i logorskom sustavu.</ref> [[Datoteka:Serbian women and children in Daruvar.jpg|mini|desno|260px|alt=Skupina žena i djece na otvorenom.|Srpske žene i djeca s Kozare u logoru u [[Daruvar|Daruvaru]] 1942.]] Na sisačkom području logori su postojali već 1941. Iseljenički logor u Capragu otvoren je početkom srpnja 1941. i radio je do kraja rujna. Logor se nalazio uz željezničku prugu Zagreb–Beograd, oko pet kilometara od tadašnjeg Siska, i bio je jedno od sabirališta iz kojih su vlasti NDH organizirano prisilno iseljavale Srbe u okupiranu Srbiju. Prvi organizirani transport iz Capraga otpremljen je 1. kolovoza 1941.<ref name="skil_caprag" /> == Sabirni i tranzitni logori == Ustaški sabirni logor u nekadašnjoj Teslićevoj Staklani počeo je raditi 9. srpnja 1942., kako navodi [[Nataša Mataušić]]. U njemu su zatočene srpske obitelji s Kozare, [[Banovina|Banije]], [[Kordun|Korduna]], [[Moslavina|Moslavine]] i [[Slavonija|Slavonije]], a zatim su radno sposobni odrasli odvođeni na prisilni rad, dok su njihova djeca ostajala u Sisku.<ref name="Matausic2024" details="str. 166." /><ref name="Matausic2022" details="str. 214: uspostava sabirnog logora i odvajanje djece od roditelja odvedenih na prisilni rad." /> Nazivi ''Sisak I'' i ''Sisak II'' u literaturi ne označavaju uvijek iste objekte ni ista razdoblja. Joseph Robert White u enciklopediji Američkoga memorijalnog muzeja holokausta nazivom ''Sisak I'' označava tranzitni logor, a nazivom ''Sisak II'' logor za žene i djecu koje su vlasti smatrale nesposobnima za prisilni rad. Početak njihova rada smješta na 3. kolovoza 1941., a prijelaz tranzitnog logora pod upravu NDH u travanj 1944.<ref name="White2018" details="str. 73–74." /> Drukčiji prikaz daje [[Zdravko Dizdar]], koji njemačke logore Sisak I i Sisak II smješta u Staklanu i Pecaru, a njihovo osnivanje u siječanj 1943. U njegovu prikazu njemačka uprava trajala je do 17. svibnja 1944., kada su logori objedinjeni pod ustaškom upravom povezanom s Jasenovcem.<ref name="Dizdar1990" details="str. 98 i 108–109: njemački logori od siječnja 1943. te njihovo objedinjavanje pod ustaškom upravom 17. svibnja 1944." /> U tranzitnom su logoru, prema Whiteovu opisu, bili zatočeni Srbi, Bošnjaci i Romi namijenjeni prisilnom radu u [[Treći Reich|Reichu]], a dio ih je odveden u logor na beogradskom [[Sajmište (logor)|Sajmištu]]. Na temelju uzorka kartica Međunarodne službe traženja White spominje i kasnije boravke zatočenika u [[Augsburg|Augsburgu]], [[Auschwitz|Auschwitzu]], [[Koncentracijski logor Dachau|Dachauu]], [[Koncentracijski logor Mauthausen|Mauthausenu]] i Salzgitteru. Dio zatočenika, prema njegovu prikazu, upućen je i u njemačke logore u okupiranoj [[Norveška|Norveškoj]].<ref name="White2018" details="str. 73–74." /> O planovima za sisačke logore govori bilješka njemačke komisije od 16. siječnja 1943. U njoj je predviđeno 5000 mjesta za tranzitni logor Sisak I i 1500 za rezervni logor Sisak II, što označava planirani kapacitet, a ne ukupan broj zatočenika koji su kroz njih prošli. Komisija je razmatrala njihovo razvrstavanje i upućivanje na rad u Njemačku ili u njemačke posebne logore. Za sisačke je objekte predvidjela njemačku upravu, sudjelovanje organa Službe sigurnosti i stražu vojnih žandara.<ref name="wall_plan">»Zabeleška komisije nemačkog opunomoćenog generala u NDH od 16. januara 1943. o razvrstavanju talaca i pohapšenog stanovništva na grupe i upućivanju na rad u Nemačku ili nemačke specijalne logore u Osijeku, Zemunu i Sisku«. Zbornik dokumenata i podataka o narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XII, knjiga 3, dokument 11. Objavljeni prijevod njemačkog dokumenta. [https://znaci.org/zb/4_12_3_11.htm Mrežni izvor].</ref> Dizdar smješta njemački logor Sisak I u bivšu Teslićevu tvornicu stakla, a Sisak II u bivšu tvornicu likera, Pecaru, udaljenu približno 750 metara. Sastavni dio Siska II bila je i „Karantena”, skupina drvenih baraka podignutih 1942. u kojima su boravile žene i djeca. Logor je bio povezan sa Staklanom, a osiguravali su ga dvostruka bodljikava žica i četiri zidana bunkera na uglovima.<ref name="Dizdar1990" details="str. 109." /> Izvještaj koji prenosi Dizdar bilježi ukupno 1868 zatočenika u oba njemačka logora krajem srpnja 1943. Djeca su u logore dovođena s roditeljima ili u zasebnim skupinama. Glad, bolesti i naporan rad osobito su pogađali njih i starije zatočenike. Većina zatočenika odvođena je na prisilni rad u Njemačku, dok su među ostalim odredištima bili Jasenovac i Stara Gradiška. Ti se podatci o broju zatočenika i njihovoj daljnjoj sudbini odnose na oba logora zajedno.<ref name="Dizdar1990" details="str. 109." /> Dizdar za razdoblje od 25. siječnja 1943. do 15. siječnja 1945. prenosi procjenu Zemaljske komisije o približno 10.000 odraslih i oko 2000 djece. To je zajednički podatak za njemačke logore i logor koji je poslije bio pod ustaškom upravom. Njegov podatak o približno 2500 stradalih obuhvaća smrti u sisačkim i drugim logorima te na prisilnom radu u zemlji i inozemstvu, pa se ne odnosi samo na umrle u Sisku.<ref name="Dizdar1990" details="str. 109; autor prenosi zajedničke procjene Zemaljske komisije za razdoblje 25. siječnja 1943. – 15. siječnja 1945., uključujući stradanje nakon odvođenja iz Siska." /> Tranzitni logor u Staklani prestao je djelovati u siječnju 1945., nakon čega je zgrada pretvorena u vojarnu ustaških postrojbi. Zatočenje stanovnika Siska na istome mjestu u posljednjim tjednima rata pripada tom kasnijem razdoblju.<ref name="Byford2023" details="str. 39." /> == Kronologija prema pojedinim izvorima == Budući da White i Dizdar različito rabe nazive logora i navode različite datume pojedinih događaja, njihove su kronologije prikazane odvojeno. Razdoblje rada dječjeg logora pritom treba razlikovati od razdoblja djelovanja njemačkih tranzitnih logora. {| class="wikitable" |+ Kronologija prema Josephu Robertu Whiteu (2018.) ! Datum !! Događaj u autorovu prikazu |- | 3. kolovoza 1941. || Početak rada logora koje autor označava kao Sisak I i Sisak II.<ref name="White2018" details="str. 73: u izvorniku je navedena 1941. godina." /> |- | 29. srpnja 1942. || Dolazak prvoga transporta djece iz Mlake.<ref name="White2018" details="str. 74." /> |- | 8. siječnja 1943. || Zatvaranje dječjeg logora i premještanje preostale djece u Zagreb.<ref name="White2018" details="str. 75." /> |- | Travanj 1944. || Predaja uprave nad tranzitnim logorom Sisak I vlastima NDH.<ref name="White2018" details="str. 73–74." /> |- | Siječanj 1945. || Zatvaranje logora za odrasle; autor navodi odvođenje preostalih zatočenika u Jasenovac.<ref name="White2018" details="str. 74." /> |} {| class="wikitable" |+ Kronologija prema Zdravku Dizdaru (1990.) ! Datum !! Događaj u autorovu prikazu |- | 3. kolovoza 1942. || Osnutak dječjeg logora i dolazak prvoga transporta iz Mlake.<ref name="Dizdar1990" details="str. 103." /> |- | 8. siječnja 1943. || Zatvaranje dječjeg logora nakon odlaska posljednje skupine djece u Zagreb.<ref name="Dizdar1990" details="str. 104." /> |- | Siječanj 1943. || Osnivanje njemačkih logora Sisak I u Staklani i Sisak II u Pecari.<ref name="Dizdar1990" details="str. 108–109." /> |- | 17. svibnja 1944. || Preuzimanje i objedinjavanje njemačkih logora pod ustaškom upravom.<ref name="Dizdar1990" details="str. 98 i 109." /> |- | 15. siječnja 1945. || Raspuštanje ustaškoga sabirnog logora; autor navodi puštanje preostalih 300 zatočenika.<ref name="Dizdar1990" details="str. 98." /> |} == Dječji logor == === Dolazak djece i razdvajanje obitelji === [[Datoteka:Children in Sisak concentration camp.jpg|thumb|right|upright=0.9|alt=Crno-bijela fotografija skupine djece ispred logorske barake.|Djeca ispred barake u sisačkom logoru.]] Osnivanju dječjeg logora prethodila je [[Bitka na Kozari|ofenziva na Kozari]] u lipnju i srpnju 1942. Njemačka vojska, uz sudjelovanje domobranskih i ustaških postrojbi NDH, vodila je operaciju protiv partizanskih snaga na Kozari i Prosari, tijekom koje je zarobljen velik broj civila, većinom Srba. Vlasti NDH i njemački predstavnici planirali su zatočene civile uputiti u logore i među njima izdvojiti radnu snagu. Deportacije su tako bile praćene razdvajanjem obitelji, s kojim je bila povezana i sudbina djece.<ref name="baric_kozara">{{Citiranje časopisa |last=Barić |first=Nikica |year=2016 |title=Kozara 1942. — sudbina zarobljenika, civila i djece |journal=Pilar |volume=XI |issue=22/2 |pages=53–111 |url=https://hrcak.srce.hr/187790}} Relevantna mjesta: str. 53–55, 63–64 i 96.</ref> Ministarstvo udružbe NDH, koje je bilo nadležno za socijalnu skrb, otvorilo je dječje prihvatilište u Sisku 3. kolovoza 1942. Onamo su stizala djeca iz ustaških sabirnih logora u [[Mlaka (Jasenovac)|Mlaki]], Jablancu i [[Košutarica|Košutarici]] te iz Stare Gradiške. Primana su i djeca iz samoga sisačkog sabirnog logora, odvojena od roditelja upućenih na prisilni rad.<ref name="Matausic2022" details="sažetak i str. 213–214." /> Spomen područje Jasenovac također opisuje dovođenje djece iz više logorskih objekata i njihovo prisilno odvajanje od zatočenih majki.<ref name="jusp_intro" /> Put djece iz Mlake i Jablanca do Jasenovca opisao je nadzornik Ministarstva udružbe Franjo Perše u izvještaju od 7. kolovoza 1942. Prevozila su se seoskim kolima jer je put bio preuzak i loš za druga prijevozna sredstva; iz Mlake je vožnja trajala tri do četiri sata, a iz Jablanca šest. Pratile su ih sestre Crvenoga križa, koje su se putem brinule o njihovoj prehrani.<ref name="Matausic2022" details="dokument 1, str. 230–231: izvještaj Franje Perše Ministarstvu udružbe od 7. kolovoza 1942. Objavljeni prijepis. Arhivska signatura prema autorici: HR-HDA-223, MUP NDH, kut. 10." /> Diana Budisavljević u svojim je zapisima s početka kolovoza opisala kako su djeca kolima dopremana iz Mlake, a zatim u Jasenovcu ukrcavana u vagone. Dolazak u Sisak zabilježila je 3. kolovoza 1942. Pri prihvatu je mlijeko kasnilo, a djecu je pješice u Sokolanu odveo [[Kamilo Brössler|Kamilo Bresler]].<ref name="Budisavljevic2002" details="str. 85–86, zapisi od 2. do 4. kolovoza 1942." /> U tom je transportu bilo 906 djece, od kojih je 800 ostalo u Sisku; dojenčad te mala, slaba ili bolesna djeca u dva vagona nastavila su prema Zagrebu. Sljedećega dana iz Stare Gradiške stiglo je još 650 djece u pratnji ustaških vojnika.<ref name="Matausic2024" details="str. 167–168, uključujući bilješku 15: transporti 3. i 4. kolovoza 1942." /> Paul R. Bartrop i Eve E. Grimm među zatočenom djecom, uz srpsku, navode i židovsku i romsku djecu.<ref name="BartropGrimm2020" details="natuknica »Children’s Concentration Camps, Croatia«, dio o Sisku." /> === Uprava i logorski objekti === Iako je prihvatilište formalno bilo u nadležnosti Ministarstva udružbe, prema Mataušić njime je stvarno upravljala [[Ustaška nadzorna služba]]. O osoblju, nabavi i rashodima odlučivao je upravitelj Antun Najžar, koji je u iskazu od 25. veljače 1946. svoje ovlasti opisao riječima: »bez mog znanja i odobrenja nije se smelo niti moglo raspolagati novcem logora«.<ref name="Matausic2024" details="str. 178, bilješka 60: autoričin prijenos Najžarova iskaza od 25. veljače 1946." /><ref name="Matausic2022" details="str. 226–227 i dokument 3, str. 233–235: nadležnost nad logorom, Najžarove ovlasti i Dumbovićev rad na evidenciji i smještaju djece." /> Prema iskazu Dragice Habazin, roditelji djece smještene u dječjim objektima bili su zatočeni u logoru u Staklani, kojim je zapovijedao Andrašević.<ref name="Matausic2022" details="dokument 7, str. 246: iskaz Dragice Habazin od 5. prosinca 1945. Objavljeni prijepis." /> Djeca su bila smještena na više mjesta u gradu, među kojima se navode Staklana, Pecara, Solana Reis i prostorije samostana sestara sv. Vinka.<ref name="jusp_intro" /> Za njihov smještaj i liječenje prenamijenjene su i Sokolana te škola u Novom Sisku. Uvjeti su se razlikovali od zgrade do zgrade: školsku polikliniku Jana Koch opisala je kao improviziranu bolnicu u staroj zgradi ograđenoj žicom, s ustaškom stražom i zastavom Crvenoga križa.<ref name="Fumic2011" details="str. 57 i 59; za citirani iskaz str. 59." /> Prema Whiteovu opisu, u samostanu su boravila djeca stara najviše tri godine, a u Solani četverogodišnjaci i petogodišnjaci.<ref name="White2018" details="str. 74." /> Učitelj [[Ante Dumbović]] bio je povjerenik Ministarstva udružbe za smještaj djece, u dokumentima nazvan ''kolonizacijom'', i vodio je popise pristigle, umrle, vraćene i udomljene djece. Njegovi izvještaji i kartoteka važni su za istraživanje rada logora, ali i za praćenje sudbine pojedinoga djeteta.<ref name="Matausic2024" details="str. 168 i 175." /><ref name="Matausic2022" details="str. 226–227 i dokument 3, str. 233–235: nadležnost nad logorom, Najžarove ovlasti i Dumbovićev rad na evidenciji i smještaju djece." /> === Smještaj, prehrana i higijena === Već pri dolasku u Sisak djeca su bila iscrpljena, pothranjena i bolesna, a ondje ih nisu čekali smještaj, prehrana i zdravstvena skrb koji bi odgovarali njihovu broju i potrebama. Ležala su na podu ili slami, često bez odgovarajuće odjeće, i dobivala hranu neprilagođenu svojoj dobi.<ref name="Fumic2011" details="str. 57 i 59; za citirani iskaz str. 59." /> Prema Mataušić, djeca su danima ležala na istoj slami zagađenoj izmetom, premda je u skladištima bilo plahti, pokrivača i drugih potrepština koje im nisu bile dostupne. Opisuje i krađe hrane i odjeće te propuste u raspodjeli i njezi.<ref name="Matausic2022" details="str. 220–221." /> O teškoćama pri kupanju i raskuživanju Diana Budisavljević pisala je 6. kolovoza 1942. Okupana djeca nisu imala prostoriju u kojoj bi čekala odjeću: »Morala su gola van«, zabilježila je, uz napomenu da je vrijeme bilo oblačno i da je puhao hladan vjetar.<ref name="Budisavljevic2002" details="str. 92, zapis od 6. kolovoza 1942." /> Đuro Vidović, zemljoradnik iz Križa kraj Petrinje, vidio je uvjete u Sokolani kada je u kolovozu 1942. došao preuzeti jedno dijete. O onome što je zatekao svjedočio je pred komisijom za ratne zločine 23. siječnja 1946.: <blockquote>»Djeca su bila smještena po sobama sokolane i ležala su na podovima na kojima je bilo vrlo malo a na mjestima gotovo ni malo slame a osim toga prostorije su bile vrlo neuredne i nisu bile čišćene te je bilo i dječjih izmetina a manja mala djeca su bila i zamazana tim izmetinama.– Ispravljam ne samo da su mala djeca bila zamazana od izmetina nego su bila i velika a bila su zamazana usljed toga što su ležala sa malom djecom od godine pa na više koja su i njih istovremeno zamazali a niti jedni nIsu imali prilike da se očiste a niti je zato pružana mogućnost a o tom izgleda uprava logora kao i osoblje koje je posluživalo djecu nije vodilo brige.–«<ref name="Matausic2022" details="str. 267–268, dokument 15: iskaz Đure Vidovića od 23. siječnja 1946. Objavljeni prijepis; signatura navedena na str. 269: HR-HDA-1234, KDAŽH, ZB-KONF-380/4. Oblik „nIsu” nalazi se u prijepisu." /></blockquote> U istom iskazu Vidović je opisao i podjelu hrane kojoj je prisustvovao: <blockquote>»Pored toga što su djeca bila zamazana mnogo su plakala i vikala a istovremeno i tražila kruha koga nisu dobivala iz čega zaključujem da je ishrana te djece bila vrlo slaba gotovo nikakova, dok su djeca zapomagala i tražila kruha.– Imao sam prilike vidjeti jedamput kada je djelena hrana i to prije podne u 9 sati kojom prilikom djeci je djelana hrana koja se sastojala od neke prozirne juhe sa nekoliko komadića sasvim siguran nisam dali repe ili makarone glavno bijelo je bilo te jednim komadićem kruha koji nikako nije bio teži od 3-4 dkg. Takvu hranu djeca su dobivala dnevno dva puta i to u 9 sati izjutra i u 4 sata poslijepodne, – Kod djeljenja hrane nije se moglo pravilno raspodijeliti niti su mogla sva djeca dobiti obzirom da je bila nestašica u porcijama i žlicama tako da si od 3-7 djece jeli iz jedne porcije.–«<ref name="Matausic2022" details="str. 267–268, dokument 15: iskaz Đure Vidovića od 23. siječnja 1946. Objavljeni prijepis; signatura navedena na str. 269: HR-HDA-1234, KDAŽH, ZB-KONF-380/4. Oblik „nIsu” nalazi se u prijepisu." /></blockquote> Prema Vidovićevim riječima, građani i seljaci pokušavali su donijeti djeci kruh, sir i voće, no osoblje i naoružana straža to su sprečavali, tvrdeći da bi se djeca mogla razboljeti.<ref name="Matausic2022" details="str. 267–268, dokument 15: iskaz Đure Vidovića od 23. siječnja 1946. Objavljeni prijepis; signatura navedena na str. 269: HR-HDA-1234, KDAŽH, ZB-KONF-380/4. Oblik „nIsu” nalazi se u prijepisu." /> Ispričao je i da je pred Sokolanom vidio mrtvačka kola u koja je utovareno približno deset dječjih lijesova, nakon čega su odvezena na groblje.<ref name="Matausic2022" details="str. 267–268, dokument 15: iskaz Đure Vidovića od 23. siječnja 1946. Objavljeni prijepis; signatura navedena na str. 269: HR-HDA-1234, KDAŽH, ZB-KONF-380/4. Oblik „nIsu” nalazi se u prijepisu." /> Bartrop i Grimm navode da paketi s hranom koje je slao Crveni križ nisu stizali do djece te da je broj umrlih dosezao i četrdesetero u danu.<ref name="BartropGrimm2020" details="natuknica »Children’s Concentration Camps, Croatia«, odlomak o prehrani, umiranju i spašavanju djece u Sisku." /> Djecu na obali Kupe Joso Stanić opisao je u poratnom iskazu koji prenosi Mataušić. Prema njegovu sjećanju, vidio ih je 17. ili 18. kolovoza 1942., pri ulasku u Sisak: <blockquote>»... tek nekako 17 ili 18 (kolovoza 1942., op.a.) ponovno sam otišao u Sisak sa biciklom te taman prilikom ulaska u Sisak t.j. kada sam došao na zidani kupski most vidio sam jedan strahoviti prozor koji me je prosto zaprepastio. Naime od sokolane kao i od škole sa druge strane Kupe razišlo se ne znam ni koliko broj ali veliki broj djece niz obalu Kupe polu gola i bosa sa željom da se okupaju odnosno pošto su na to bili prisiljeni od svojih čuvara. Djeca su bila tako izmučena od kojih je bilo i velik broj upravo posve male djece neobično su mnogo vikala i plakala te zapomažući tražeći hrane i dozivajući svoje majke. Dakle, prizor upravo je toliko bio strašan da se neda uopće ničim opisati da bi se mogla dobiti jasna slika o strahovitom prizoru koji se pojavio pred svakim onim koji je slučajno tada naišao tuda...«<ref name="Matausic2024" details="str. 174 i 180, bilješke 40 i 65: autoričin prijenos iskaza Jose Stanića, saslušanog u siječnju 1946. pred Okružnom komisijom za ratne zločine Banije u bolnici u Petrinji. Arhivska signatura prema autorici: HR-HDA-1234, ZB-KONF-4/380. Trotočke, dopuna „(kolovoza 1942., op.a.)” i oblik „prozor” potječu iz objavljenog prijepisa. Prenesen je cijeli ondje citirani odlomak." /></blockquote> Kada je u rujnu 1942. obilazila logorske objekte, sestra Crvenoga križa [[Jana Koch]] zatekla je približno 160 bolesne djece na podu improvizirane bolnice, bez primjerene njege. U njezinu opisu, koji prenosi Fumić, Solana je bila hladan i vlažan betonski prostor u kojem su boravila djeca s ranama i krastama. Nedostajalo je i hrane: »Premda je već davno prošlo tri sata poslije podne, djeca tog dana još ništa nisu jela.«<ref name="Fumic2011" details="str. 57 i 59; za citirani iskaz str. 59." /> White opisuje rujanski obilazak u kojem su sudjelovale Koch, Vera Luketić i njezina majka Dragica Habazin, povezane s Hrvatskim Crvenim križem. Prema njegovu prikazu, Najžar je u razgovoru s njima odbacio navode o patnji djece, izdvojivši tek bolesnu djecu smještenu u školi.<ref name="White2018" details="str. 74." /> Dragica Habazin, također sestra Crvenoga križa, radila je s djecom od rujna 1942. Na saslušanju pred Zemaljskom komisijom 5. prosinca 1945. prisjetila se pretrpane drvene barake na kupalištu Teslić i zaraznih bolesti među djecom. Prema njezinu iskazu, rad Crvenoga križa i dolazak sestara donijeli su određeno poboljšanje prehrane. O svakodnevnoj njezi i pokušaju da dojenčad ponovno dođe do svojih majki rekla je: <blockquote>»U čitavom logoru bio je samo jedan zahod, pa su djeca obavljala nuždu sva na otvorenom na livadi, a ona manja, koja nisu mogla ići, ta su obavljala nuždu pod sebe, a mi smo ih čistili. Mi smo zatražile od ustaškog zastavnika Andraševića, koji je bio zapovjednik logora u Sisku na staklani, gdje su bili zatočenici, roditelji u našem logoru nalazeće se djece, da nam dade majke od kod nas zatočene djece, da svoju djecu doje. No on nam to nije dozvolio.«<ref name="Matausic2022" details="str. 246, dokument 7: iskaz Dragice Habazin pred Zemaljskom komisijom, 5. prosinca 1945. Objavljeni prijepis; signatura prema autorici: HR-HDA-306, ZKRZ, Guz, 4676/45 (kut. 69.)." /></blockquote> Sjećanje na glad i odvajanje od majke sačuvala je i Radojka Rahimić, čiji je iskaz Birgit Mair objavila u istraživanju ratnih iskustava bosanskih Roma. U razgovoru vođenom 2005. Rahimić se prisjetila da je u Sisku provela približno tjedan dana i da su dobivali vrlo malo hrane. Majka joj je davala vlastiti obrok, sama ne jedući ništa, sve dok djeca nisu odvojena od majki i upućena u Zagreb.<ref name="Mair2010" details="str. 177 i 181–182: istraživanje iz 2005. i iskaz Radojke Rahimić o boravku u Sisku." /> === Zdravstvena skrb i postupanje uprave === Za toliki broj djece i težinu njihova stanja, prema Mataušić, nije bilo dovoljno liječnika ni pomoćnog osoblja. Troje liječnika koji su radili s bolesnom djecom i samo se razboljelo, a zamjene nisu poslane. Uz taj manjak osoblja upozorava na nedovoljnu higijenu pri hranjenju i na premještanje djece pri kojem su se bolesna miješala sa zdravom.<ref name="Matausic2022" details="str. 220–221." /> Redovnica Mirna Mastanjević prvih je desetak dana pomagala pri hranjenju djece u samostanskim prostorijama. O tom je radu svjedočila na saslušanju 22. veljače 1946.: <blockquote>»U mjesecu augustu 1942 dopremljena su djeca x pohvatana po ustašama te smještena u prostorije našeg zabavišta i time je osnovan jedan dio dječjeg logora i kod nas. Prvih 10 dana ja sam pomagala osoblju koje je radilo kod te djece. Moj rad se sastojao u tome što sam prilikom hranjenja te djece pomagala ženama koje su hranile djecu te sam i ja hranila tu djecu. Prilikom hranjenja te djece zapazila sam da nema dovoljan broj bočica za dojenčad iz kojih su dojenčad hranili kao što nije bilo dovoljno niti lončića iz kojih su hranili djecu od 1-3 god. a koja su djeca bila smještena kod nas. Bočice kao i lončići nakon što bi iz istih jelo jedno dijete bili bi oprani u jednoj vodi i nisu ničim bili dezificirani iako je to moralo se činiti obzirom da je bilo bolesne djece te je postojala mogućnost prenosa zaraze na ostalu djecu.«<ref name="Matausic2022" details="str. 251–252, dokument 10: iskaz Mirne Mastanjević od 22. veljače 1946. Objavljeni prijepis; signatura prema autorici: HR-HDA-1234, KDAŽH, ZB-KONF-378/4. Znak „x” nalazi se u prijepisu." /></blockquote> O goloj djeci bez pokrivača, spavanju na slami i Sokolani bez prozora pisao je i sam upravitelj Antun Najžar. U izvještaju koji je 7. rujna 1942. uputio Ministarstvu udružbe i Ministarstvu zdravstva veliku je smrtnost pripisivao hladnoći, zarazama, promjeni prehrane i iscrpljenosti djece prije dolaska. Pritom je tvrdio da su liječenje i prehrana bili primjereni, navodeći cijepljenje, lijekove i infuzije, a opisao je i premještanje najteže bolesne djece iz Sokolane u školsku zgradu.<ref name="Matausic2022" details="dokument 5, izvještaj Antuna Najžara Ministarstvu udružbe i Ministarstvu zdravstva od 7. rujna 1942., str. 238–241. Nadnevak je preuzet iz tijela dokumenta; oznaka iznad prijepisa glasi 07.07.1942. Arhivska signatura prema autorici: HR-HDA-226, MZU NDH, Glavno ravnateljstvo udružbe, broj 71023-I-2-1942. (61832), kut. 147." /> Upravo je premještanje djece u uvjetima zaraze kritizirao liječnik Lazar Margulies, koji je s njima radio. Na saslušanju 24. srpnja 1945. govorio je o upozorenjima upućenima Najžaru, a Mataušić prenosi njegove riječi: <blockquote>»Najviše krivim dr. Najžara što je, kada je, izbio pjegavac u ‘Sokolani’ umjesto da je tu zgradu izolirao, odnosno djecu i personal premjestio na izolirano mjesto, dao je nalog da se sve smjesti u t. zv. ‘bolnicu’ u školi u Starom Sisku, gdje pjegavca uopće dotle nije bilo i ako je od mene u dva maha bio upozoren da to mora imati katastrofalnih posljedica.«<ref name="Matausic2022" details="str. 238, bilješka 883. Autorica citira zapisnik saslušanja liječnika Lazara Marguliesa pred komisijom za utvrđivanje ratnih zločina u Osijeku, 24. srpnja 1945. Arhivska signatura prema autorici: HR-HDA-1234, KDAŽH, ZB-KONF-4/377. U citatu stoji Stari Sisak; Najžarov izvještaj i autoričin prikaz govore o školi u Novom Sisku." /></blockquote> O Najžarovim obilascima govorila je i Julka Štajcer, zaposlena u Pučkoj školi Sisak–Novi. U iskazu od 21. veljače 1946. opisala je stanje djece i izostanak poboljšanja nakon njegovih posjeta: <blockquote>»U toku dva mjeseca koliko sam boravila u logoru, koliko se ja sjećam, svega dva puta je došao dr. Najžar kao šef logora na pregled. Svaki put kada je došao samo je prošao kroz sobe i pogledao djecu. Iza pregleda dr. Najžara nisam osjetila nikakvih promjena u pogledu poboljšanja hrane, izmjene slame, savijesnijeg liječničkog pregleda, pružanja veće liječničke pomoći i lijekova itd. mada se osjećala potreba da se u tom pravcu nešto poduzme, a što je svakako ja vjerujem morao poduzeti dr. Najžar.«<ref name="Matausic2024" details="str. 174 i 179–180, bilješke 43 i 64: autoričin prijenos iskaza Julke Štajcer od 21. veljače 1946. Arhivska signatura prema autorici: HR-HDA-1722, AFŽ-log.-23/38. Oblik „savijesnijeg” i sintaksa citata preneseni su iz objavljenog prijepisa." /></blockquote> Marija Miščević, zaposlena u kupalištu „Teslić”, svjedočila je o postupanju s djecom nakon kupanja: <blockquote>»Prilikom dopremanja djece u kupalište (...) vidjela sam, kako žene koje su radile na kupanju te djece, djecu nakon kupanja golu meću ležati ne cement. Sve su to bila mala djeca. Djeca su ostajala ležati ne cementu po nekoliko sati, dok se ne okupaju sva, a zatim su vožena u dječji logor. Rukovodioc kod tog posla bio je Dr. Najžar, koji je sve to vidio i nije poduzimao ništa da se djeca ne stavljaju na cement. Nisam se usudila prići dr. Najžaru i moliti ga da spriječi to, da djece leže na cementu zbog toga što je dr. Najžar bio vrlo surov i grub čovjek.«<ref name="Matausic2024" details="str. 180, bilješka 66: autoričin prijenos iskaza Marije Miščević. Arhivska signatura prema autorici: HR-HDA-1234, ZB-KONF, 4/384, kut. 154. Oznaka (...) te oblici „ne cement”, „ne cementu” i „da djece leže” nalaze se u objavljenom prijepisu. Prenesen je cijeli ondje citirani odlomak, a ne potpuni arhivski zapisnik." /></blockquote> Zbog velike smrtnosti Salih Kulović, pročelnik odjela Ministarstva udružbe, obratio se 17. rujna 1942. Ministarstvu zdravstva sa zahtjevom za komisijski pregled. U zahtjevu je tražio da se utvrdi zašto djeca umiru, što treba poduzeti da se smrtnost smanji i kako zaštititi stanovništvo Siska od širenja zaraznih bolesti.<ref name="Matausic2022" details="str. 217–218 i dokument 4, str. 236–237: dopis Saliha Kulovića Ministarstvu zdravstva, 17. rujna 1942." /> O teškom stanju djece govorila je i liječnica Olga Bošnjaković, koja je u Zagrebu preuzimala djecu dopremljenu iz Siska u rujnu i listopadu 1942. U sjećanju objavljenom 1955., koje prenosi Mataušić, opisala je ospice praćene teškim upalama pluća, difteriju i hripavac te pothranjenost, iscrpljenost i kožne bolesti.<ref name="Matausic2022" details="str. 223, bilješka 852. Autorica prenosi sjećanje liječnice Olge Bošnjaković objavljeno u knjizi Žene Hrvatske u NOB-i, II, Zagreb, 1955., str. 390. Navod se odnosi na djecu primljenu u Zagrebu." /> White u enciklopediji Američkoga memorijalnog muzeja holokausta navodi da je Najžar pojedinoj srpskoj pravoslavnoj djeci davao smrtonosne injekcije.<ref name="White2018" details="str. 74." /> Velimir Deželić mlađi u nedatiranom iskazu koji objavljuje Mataušić prenosi glasine o umiranju djece nakon injekcija nekog liječnika te navodi da mu pri pokušaju provjere nije bilo dopušteno ni približiti se prihvatilištu.<ref name="Matausic2022" details="dokument 17, str. 275–276: nedatirani iskaz Velimira Deželića." /> Najžar je na saslušanju 18. veljače 1946. tvrdio da su djeci koja su zbog proljeva gubila mnogo tekućine davane injekcije fiziološke otopine. Na poslijeratnom saslušanju 18. veljače 1946. Najžar je izjavio da je tijekom rata Ustaška nadzorna služba podnijela prijavu protiv uprave logora zbog glasina da liječnici injekcijama truju djecu. Prema njegovu iskazu, zbog te ga je prijave saslušao tadašnji sisački šef policije Škarek. Najžar je tvrdio da mu je objasnio kako su djeci davane injekcije fiziološke otopine radi nadoknade tekućine izgubljene zbog teških proljeva te da je nakon tog objašnjenja daljnji postupak ustaških vlasti protiv njega prekinut. Tog se ranijeg saslušanja nije mogao točno vremenski prisjetiti, smještajući ga pred zatvaranje logora ili nakon njegova zatvaranja.<ref name="Matausic2022" details="dokument 16, str. 272–273: odgovor na 49. pitanje iz dijela saslušanja održanog 18. veljače 1946." /> === Svjedočanstva o obilasku logora === Njemački opunomoćeni general [[Edmund Glaise von Horstenau]] posjetio je sisački logor u pratnji ustaškog dužnosnika [[Erih Lisak|Ericha Lisaka]]. Nataša Mataušić posjet smješta u listopad 1942., nakon ustaške akcije u selima [[Crkveni Bok]], Strmen i Ivanjski Bok, i prenosi sljedeći odlomak iz Horstenauovih zapisa. Objašnjenja u zagradama, uključujući identifikaciju zapovjednika kao Najžara, autoričine su dopune: <blockquote>»…Nakon toga otišli smo u koncentracijski logor koji je bio smješten u nekoj tvornici (tvornici stakla „Teslić i drug”, op.a.). Užasne prilike. Malo muškaraca, mnogo žena i djece bez dovoljno odjeće, noću leže na kamenu, ucviljeni su, kukaju i plaču. ‘Zapovjednik logora’ (dr. Antun Najžar, op.a.) – usprkos kasnijoj Poglavnikovoj povoljnoj ocjeni, običan lupež, ignorirao sam ga, ali sam zato svojoj ustaškoj pratnji rekao: ‘U ovakvim prilikama čovjeku dođe da povraća… samo da povraća, moja gospodo.’ A ono najstrašnije: dvorana uz čiji uzdužni zid na oskudnoj slami, koju su zacijelo bacili ovamo samo zbog moje ‘inspekcije’ leži oko 50 gole djece, dijelom već mrtve, a dijelom na umoru!«<ref name="Matausic2022" details="str. 219, bilješka 835. Autorica prenosi opis iz: Glaise von Horstenau, Edmund, ''Zapisi iz NDH'', Zagreb, 2013., str. 162–163." /></blockquote> S tim obilaskom Mataušić povezuje i zapis Rudrefa Štegera, pripadnika štaba I. domobranskog zbora u Sisku koji je prisustvovao pregledu logora. Šteger izričito navodi da se pregled odvijao u Staklani i opisuje odvojene prostore za djecu, žene i muškarce. O prostoru u kojem su bila djeca napisao je: <blockquote>»U prvom logoru bila su dijeca u barakama razvrstana po sobama i po godinama, tako, da su deca do 1. godine ležala na slami u očajnom stanju. U barakama strašan zadah i nečistoča jer su djeca vršila nuždu u sobi. Ovom prilikom njemački general obratio se Lisaku sa ovim rečima: „to je vaša kultura, trebali bi reći Poglavniku, da sam dojde ovamo, pa da bi on vidi ovu strahotu.” Nato je Lisaku pripala muka, tako da je otišao u svoj vagon na stanicu.«<ref name="Matausic2022" details="dokument 8, str. 247–249: Rudref Šteger, »Podaci o logoru pravoslavaca – Srba u novembru 1942. godine u Sisku«. Objavljeni prijepis. Arhivska signatura prema autorici: HR-HDA-1561, SDS RSUP-a SRH, 013.2.18., 34. Ime je u naslovu prijepisa navedeno kao Ruderf, a u potpisu kao Rudref." /></blockquote> Datumi u tim prikazima razlikuju se: u naslovu objavljenoga Štegerova zapisa navodi se studeni 1942., dok Mataušić posjet datira u listopad.<ref name="Matausic2022" details="dokument 8, str. 247–249: Rudref Šteger, »Podaci o logoru pravoslavaca – Srba u novembru 1942. godine u Sisku«. Objavljeni prijepis. Arhivska signatura prema autorici: HR-HDA-1561, SDS RSUP-a SRH, 013.2.18., 34. Ime je u naslovu prijepisa navedeno kao Ruderf, a u potpisu kao Rudref." /><ref name="Matausic2022" details="str. 219, bilješka 835. Autorica prenosi opis iz: Glaise von Horstenau, Edmund, ''Zapisi iz NDH'', Zagreb, 2013., str. 162–163." /> === Spašavanje i udomljavanje === [[Datoteka:Diana Budisavljević.jpg|mini|desno|200px|alt=Crno-bijeli portret Diane Budisavljević.|[[Diana Budisavljević]], organizatorica akcije pomoći djeci iz ustaških logora.<ref name="jusp_intro" />]] Djeca su iz logora izlazila uz pomoć Diane Budisavljević i njezinih suradnika, a u njihovu prijevozu, prihvatu i smještaju sudjelovali su Kamilo Bresler iz Ministarstva udružbe, članice Hrvatskoga Crvenog križa, Odbor Narodne pomoći i [[Caritas Zagrebačke nadbiskupije]]. Djecu su prihvaćale i obitelji iz Siska, Zagreba i drugih mjesta.<ref name="jusp_intro" /> Caritasovo udomljavanje djece u samom Sisku Mataušić ocjenjuje neuspješnim, ističući da su djecu ondje udomljavali građani i stanovnici okolnih sela.<ref name="Matausic2022" details="str. 221–222: autoričina ocjena lokalne kolonizacije i pomoć stanovništva." /> Zasebno opisuje prihvat djece nakon premještanja u Zagreb, gdje su smještana u više ustanova, uključujući prostorije Caritasa, a zatim njegovim posredstvom u obitelji.<ref name="Matausic2024" details="str. 172–173: premještanje djece u Zagreb i udomljavanje posredstvom Caritasa." /> Bartrop i Grimm opisuju i tajni rad dobrovoljaca povezanih s komunističkim pokretom otpora. Spasitelji su djelovali pod tajnim imenima i u manjim skupinama, a pomoć se organizirala i iz seoskih kuća i iz plemićkih domova. Djeci su pronalazili smještaj u hrvatskim obiteljima, pri čemu su ona, prema tim autorima, često radila kao kućna posluga ili na gospodarstvima.<ref name="BartropGrimm2020" details="natuknica »Children’s Concentration Camps, Croatia«, odlomak o prehrani, umiranju i spašavanju djece u Sisku." /> Dragica Habazin, sestra Crvenoga križa, u iskazu od 5. prosinca 1945. opisala je i Najžarovu suradnju pri predaji djece. Navela je da je uz njegovu susretljivost oko 400 djece, u dobi od 12 do 15 godina, uspjela predati rodbini i stanovnicima Crkvenoga Boka. U istom je iskazu opisala oskudnu prehranu, ometanje rada i prijetnje sestrama, a poboljšanje prehrane pripisala Crvenomu križu.<ref name="Matausic2022" details="str. 246, dokument 7: iskaz Dragice Habazin pred Zemaljskom komisijom, 5. prosinca 1945. Objavljeni prijepis; signatura prema autorici: HR-HDA-306, ZKRZ, Guz, 4676/45 (kut. 69.)." /> Liječnik Ivo Pedišić u sjećanjima objavljenima 1967. opisao je pomoć koju je organizirala sisačka bolnica. Mataušić prenosi njegov zapis o odazivu stanovnika okolnih sela: <blockquote>»Pozvali smo seljake iz sela Posavine da u svoje obitelji preuzmu na čuvanje i na ishranu djecu. Odaziv je bio velik, a osim toga seljaci su dovažali dnevno mlijeko, brašno, odjeću za djecu, sve besplatno.«<ref name="Matausic2022" details="str. 222, bilješka 848: odlomak iz sjećanja Ive Pedišića, »Humanitarni ilegalni rad sisačke bolnice 1941–1945. godine«, ''Putovi revolucije'', 9 (1967.), str. 234–243, prema prijenosu autorice." /></blockquote> Preuzimanje djece opisao je i Stjepan Begić iz Križa kraj Petrinje u iskazu koji je 20. siječnja 1946. dao Okružnoj komisiji za ratne zločine Banije. U prvome od dvaju odlomaka koje Mataušić prenosi iz zapisnika Begić govori kako je u jesen 1942. doznao za djecu u sisačkom logoru: <blockquote>»1942. godine u jesen primijetio sam da moji seljani dovode iz Siska neku djecu pravoslavnu po svojim kućama, a koja su do tada bila u dječjem logoru u Sisku, odakle su ih ustaške vlasti izdavale ljudima koji su ih htjeli primiti. U mome selu sva djeca i muška i ženska koja su tako bila dovedena iz Siska bila su sposobna da nešto privrijede kod kuće jer su bila stara od 12 do 14 godina.«<ref name="Matausic2022" details="str. 222, bilješka 849: dva odlomka iskaza Stjepana Begića pred Okružnom komisijom za ratne zločine Banije, 20. siječnja 1946., prema prijenosu autorice. Signatura prema autorici: HR-HDA-1234, KDAŽH, ZB-KONF-4/380." /></blockquote> Nakon što je poimenično naveo jedanaest obitelji koje su preuzele djecu, Begić je opisao i vlastiti odlazak u Sisak: <blockquote>»Po dolasku u Sisak pronašao sam kancelariju učitelja Dumbovića kome sam izrazio želju da mi dade dva dječaka, jednog za mene i jednog za mog brata. Na moje traženje Dumbović mi je izdao pismeno jedan akt upućen na ime zapovjednika logora ‘Staklana’, s tim da mi taj zapovjednik izda 2 dječaka. Na ‘Staklani’ taj sam akt predao nekom ustaškom oficiru koji je tamo izdao nalog ustašama koji su čuvali logor da mi izdaju djecu. Kod odabiranja nisam uzeo dva dječaka kako sam tražio, već dječaka i djevojčicu – brata i sestru, jer su me molili da ih ne rastavim, nego povedem zajedno što sam ja rado učinio. Kada sam dobio toga dječaka i djevojčicu doveo sam ih kod Dumbovića koji ih je proveo kroz svoje knjige te meni izdao potrebne isprave za djecu, a ja sam zatim djecu poveo kući u Križ kod Petrinje… Mjesec dana iza kako sam doveo djecu kući došao je neki njihov rođak s odobrenjem, ne znam od koga, da ih ima pravo uzeti sebi, što je i učinio.«<ref name="Matausic2022" details="str. 222, bilješka 849: dva odlomka iskaza Stjepana Begića pred Okružnom komisijom za ratne zločine Banije, 20. siječnja 1946., prema prijenosu autorice. Signatura prema autorici: HR-HDA-1234, KDAŽH, ZB-KONF-4/380." /></blockquote> Ministar udružbe [[Lovro Sušić]] odredio je 23. kolovoza 1942. da se djeca premještena iz logora u prihvatilišta vraćaju roditeljima ako za to nema političkih zapreka ili predaju hrvatskim i katoličkim obiteljima, a po potrebi smještaju u dječje domove. Zdrava djeca trebala su biti predana odmah, a bolesna nakon zdravstveno-zaštitnog roka. Provedba je povjerena Kamilu Bresleru, uz suradnju s crkvenim i dobrotvornim ustanovama, posebno Caritasom i Hrvatskim Crvenim križem.<ref name="baric_kozara" details="str. 107–108: odluka ministra udružbe od 23. kolovoza 1942. o daljnjem smještaju djece iz prihvatilišta." /> Udomljavanje je podupirao i zagrebački nadbiskup [[Alojzije Stepinac]], čiju poslanicu župnim uredima od 24. kolovoza 1942. Mataušić navodi u razgovoru za ''Novi list''.<ref name="duka_foster">{{Citiranje novina |last=Duka |first=Zdenko |date=5. studenoga 2018. |title=SKANDALOZNA REVIZIJA POVIJESTI Evo kakav užas je bio sisački logor za djecu, a sad bi ga negirali |newspaper=Novi list |url=https://www.novilist.hr/novosti/hrvatska/skandalozna-revizija-povijesti-evo-kakav-uzas-je-bio-sisacki-logor-za-djecu-a-sad-bi-ga-negirali/}} Izjave Nataše Mataušić.</ref> U prikazu sudbine djece nakon izlaska iz logora White navodi i da su mnoga krštena u Katoličkoj Crkvi, bilo zbog politike prisilnog preobraćanja u NDH bilo iz praktičnih razloga.<ref name="White2018" details="str. 74." /> Vraćanje djece obiteljima nailazilo je i na prepreke. Dumbović je u izvještaju Zemaljskoj komisiji od 8. veljače 1946. opisao kako ga je ustaški logornik Roko Faget pozvao na odgovornost zbog predaje djece roditeljima i rodbini. Nakon razgovora s Breslerom u Zagrebu doznao je da je Ustaška nadzorna služba zabranila daljnje vraćanje djece roditeljima. Prema vlastitom iskazu, nastavio je predavati djecu, ali pojedinačno umjesto u većim skupinama.<ref name="Matausic2022" details="dokument 13, str. 255–256: izvještaj Ante Dumbovića Zemaljskoj komisiji od 8. veljače 1946., objavljeni prijepis." /> Dumbović je u izvještaju Ministarstvu udružbe od 25. rujna 1942. zabilježio da je roditeljima predano 662 djece, a obiteljima na prehranu njih 1193. Budući da izvještaj opisuje stanje toga dana, iz tih se podataka ne može iščitati konačan broj spašene djece tijekom cijeloga rada logora.<ref name="Matausic2022" details="dokument 6, str. 243–245: izvještaj Ante Dumbovića Ministarstvu udružbe o razmještaju djece i brojnom stanju u prihvatilištu na dan 25. rujna 1942. Objavljeni prijepis. Prema autorici: Muzej žrtava genocida, Beograd, Arhiv, osobni fond Dragoja Lukića." /> Bartrop i Grimm u svojem prikazu spašavanja navode približno 2200 djece premještene u Zagreb i 1630 djece koju su prihvatile obitelji u Sisku i okolnim selima.<ref name="BartropGrimm2020" details="natuknica »Children’s Concentration Camps, Croatia«, odlomak o prehrani, umiranju i spašavanju djece u Sisku." /> === Evidencija i očuvanje identiteta === Uz liječenje i pronalaženje smještaja trebalo je sačuvati i podatke koji bi roditeljima i rodbini omogućili da pronađu djecu. Među najmlađima bilo je djece koja nisu znala svoje ime i prezime.<ref name="Matausic2022" details="dokument 6, str. 244–245: izvještaj Ante Dumbovića od 25. rujna 1942. Objavljeni prijepis." /> Diana Budisavljević vodila je kartoteku djece i u nju prepisivala podatke iz transportnih popisa. Dnevnički zapisi od 14. i 17. kolovoza 1942. opisuju taj rad za Ministarstvo udružbe, ali i ponovno sređivanje popisa koji više nisu bili razvrstani prema transportima.<ref name="Budisavljevic2002" details="str. 94, zapisi od 14. i 17. kolovoza 1942." /> Poteškoće su stvarale i oznake koje su djeca nosila. U zapisu od 4. kolovoza 1942. Budisavljević izričito spominje Sisak i uspoređuje metalne i kartonske oznake: »Brojevi na kartonima su se često rastrgali ili uprljali i postali nečitki.« Bez čitljive oznake bilo je teže kasnije povezati dijete s njegovim podatcima.<ref name="Budisavljevic2002" details="str. 87, zapis od 4. kolovoza 1942." /> Dumbović je u rujanskom izvještaju naveo da je dao izraditi 200 limenih brojeva za najmlađu djecu koja nisu znala svoje ime. Upozorio je, međutim, da se bez prikupljenih osobnih podataka ni nakon njihove smrti nije moglo zabilježiti više od broja i oznake nepoznatog djeteta.<ref name="Matausic2022" details="dokument 6, str. 244: oznake i popisivanje djece nepoznata imena." /> Dumbović je u izvještaju od 25. rujna upozorio Ministarstvo na važnost toga da mala djeca ostanu uz stariju braću i sestre dok se ne pribave podatci za popis: »slobodan sam upozoriti naslov, da malu djecu do tri i četiri godine ne rastavi od starije braće«. U istom je dokumentu naveo i da je radi prepoznavanja fotografirano približno četiristo djece, među kojima je bilo i umrle djece.<ref name="Matausic2022" details="dokument 6, str. 243–245: izvještaj Ante Dumbovića Ministarstvu udružbe o razmještaju djece i brojnom stanju u prihvatilištu na dan 25. rujna 1942. Objavljeni prijepis. Prema autorici: Muzej žrtava genocida, Beograd, Arhiv, osobni fond Dragoja Lukića." /> Fotografiranje je povjerio sisačkom fotografu Budimskom, koji je prema Mataušić izradio ukupno 755 fotografija namijenjenih kasnijem prepoznavanju djece.<ref name="Matausic2022" details="str. 227: rad fotografa Budimskog." /> Sređivanje podataka nastavilo se i početkom 1943., kada je Diana Budisavljević ponovno posudila cijelu sisačku kartoteku. U zapisu od 22. siječnja objašnjava da je htjela provjeriti podatke, »pogotovo s obzirom na bezimenu djecu«.<ref name="Budisavljevic2002" details="str. 117, zapis od 22. siječnja 1943." /> U zapisu od 11. lipnja 1943. opisala je i potragu za djecom žena koje su zbog bolesti vraćene iz Njemačke i nalazile se u sisačkom logoru. Sestra Crvenoga križa Fabijanić poslala joj je popis njihove djece. Mnogu su djecu uspjeli pronaći, za neku su utvrdili da su umrla, a za mnogu malu djecu nisu mogli dati podatke.<ref name="Budisavljevic2002" details="str. 131, zapis od 11. lipnja 1943." /> Potraga se nastavila i tijekom 1944. U bilješci od 10. veljače Budisavljević se osvrnula na raniji Dumbovićev posjet, kada joj je predao popis bezimene djece evidentirane samo transportnim brojem. Navela je da je uspjela utvrditi imena mnoge od te djece.<ref name="Budisavljevic2002" details="str. 158, zapis od 10. veljače 1944., s naknadnim osvrtom na Dumbovićev posjet." /> === Zatvaranje dječjeg logora === Podatci o završetku rada dječjeg logora nisu posve usklađeni ni unutar pojedinih radova. Mataušić i u radu iz 2022. i u onome iz 2024. navodi da je posljednja skupina od desetero djece stigla u Zagreb 8. siječnja 1943. te da je toga dana prihvatilište ukinuto.<ref name="Matausic2022" details="str. 223, bilješka 850." /><ref name="Matausic2024" details="str. 172–173, bilješka 31." /> Međutim, na drugome mjestu rada iz 2022. posljednji transport smješta u veljaču, dok u biografskoj bilješci o Jani Koch u radu iz 2024. navodi 8. veljače 1943.<ref name="Matausic2022" details="str. 227." /><ref name="Matausic2024" details="str. 171, bilješka 25." /> White zatvaranje datira 8. siječnja, dok Bartrop i Grimm razdoblje boravka djece određuju od 3. kolovoza 1942. do 8. veljače 1943.<ref name="White2018" details="str. 75." /><ref name="BartropGrimm2020" details="natuknica »Children’s Concentration Camps, Croatia«, odlomak o broju djece i epidemiji pjegavca u Sisku." /> Nakon zatvaranja logora Dumbovićevo je povjereništvo nastavilo rad s djecom smještenom u obitelji. Dumbović je 17. siječnja 1944. izvijestio da je na području grada i kotara na prehrani ostalo oko tisuću djece. Njegovo povjereništvo i dalje ih je predavalo roditeljima ili rodbini, izdavalo potvrde i upućivalo djecu na liječenje. U izvještaju je opisao i obavještavanje roditelja o tome gdje im se djeca nalaze te promjenu udomitelja kada je bila potrebna.<ref name="Matausic2022" details="dokument 9, str. 249–251: izvještaj Ante Dumbovića o radu Povjereničtva za smještaj, nadzor i skrb izbjegličke djece u Sisku, 17. siječnja 1944. Objavljeni prijepis. Prema autorici: Muzej žrtava genocida, Beograd, Arhiv, osobni fond Dragoja Lukića." /> === Broj djece i umrlih === O broju djece u logoru govore sačuvane evidencije, ratni izvještaji i kasniji prikazi. Ti se podatci odnose na različita razdoblja, pa je uz svaki broj važno navesti kada je zabilježen i što obuhvaća. {| class="wikitable" |+ Podatci o broju djece u dječjem logoru ! Broj !! Izvor podatka !! Vrsta i obuhvat |- | Oko 4722 || Zdravko Dizdar || Autorov podatak o broju djece u logoru potkraj rujna 1942.<ref name="Dizdar1990" details="str. 103." /> |- | 5607 || Dva izvorna abecedna kazala, prema Nataši Mataušić || Djeca zabilježena u sačuvanim kazalima prihvatilišta.<ref name="Matausic2022" details="str. 220, bilješke 838–839." /> |- | Više od 7000 || Ante Dumbović, iskaz iz veljače 1946. || Njegov navod o djeci pristigloj do kraja listopada 1942.<ref name="Matausic2022" details="str. 220, bilješka 840; dokument 13, str. 257." /> |- | 6954 || Ante Dumbović, prikaz iz 1977. || Ukupan broj koji navodi u kasnijem prikazu rada prihvatilišta.<ref name="Matausic2022" details="str. 220, bilješka 841; dokument 18, str. 277–279." /> |- | 5000–7000 || JUSP Jasenovac || Raspon naveden u prikazu dječjeg logora.<ref name="jusp_intro" /> |- | 7000 || Joseph Robert White || Autorova procjena ukupnog broja djece koja su prošla kroz logor.<ref name="White2018" details="str. 74." /> |- | 6693 || Paul R. Bartrop i Eve E. Grimm || Ukupan broj djece za razdoblje od 3. kolovoza 1942. do 8. veljače 1943. u njihovu prikazu.<ref name="BartropGrimm2020" details="natuknica »Children’s Concentration Camps, Croatia«, odlomak o broju djece i epidemiji pjegavca u Sisku." /> |} Izvori se razlikuju i u podatcima o umrloj djeci. Dumbović je komisiji za utvrđivanje ratnih zločina predao popis 1152 djece umrle tijekom 1942., koji je, prema vlastitom iskazu, sastavljao na temelju potvrda o smrti gradskog fizika Davida Ecksteina. Sačuvana evidencija bilježi datum i mjesto smrti djece te njihov transportni broj.<ref name="Matausic2022" details="str. 221, bilješka 843; str. 226–227, bilješka 862; dokument 13, str. 257." /> {| class="wikitable" |+ Podatci i procjene o umrloj djeci ! Broj !! Izvor podatka !! Razdoblje i obuhvat |- | 956 || Dumbovićev izvještaj Ministarstvu udružbe || Stanje na dan 25. rujna 1942. Za 201 dijete bilo je poznato ime, a 755 bilo je evidentirano kao nepoznato.<ref name="Matausic2022" details="dokument 6, str. 243–245: izvještaj Ante Dumbovića Ministarstvu udružbe o razmještaju djece i brojnom stanju u prihvatilištu na dan 25. rujna 1942. Objavljeni prijepis. Prema autorici: Muzej žrtava genocida, Beograd, Arhiv, osobni fond Dragoja Lukića." /> |- | 1152 || Popis umrlih prema Ecksteinovim potvrdama, koji je Dumbović predao komisiji || Popis za 1942., prema Dumbovićevu poratnom iskazu. Broj navodi i JUSP Jasenovac.<ref name="Matausic2022" details="str. 221, bilješka 843; str. 226–227, bilješka 862; dokument 13, str. 257." /><ref name="jusp_intro" /> |- | 1631 || Zemaljska komisija, prema Zdravku Dizdaru || Dizdar podatak prenosi kao broj umrlih do kraja rujna 1942.<ref name="Dizdar1990" details="str. 103." /> |- | 1631 || JUSP Jasenovac || Naveden uz broj 1152, bez pobližeg objašnjenja podloge i vremenskog obuhvata više brojke.<ref name="jusp_intro" /> |- | Oko 1800 || Zdravko Dizdar || Procjena ukupnog stradanja djece u njegovu prikazu sisačkoga dječjeg logora.<ref name="Dizdar1990" details="str. 104." /> |- | 1200–1600 || Joseph Robert White || Procjena ukupnog broja umrle djece; autor kao uzroke navodi glad, žeđ, pjegavac i zanemarivanje.<ref name="White2018" details="str. 74." /> |- | 1160–1500 || Paul R. Bartrop i Eve E. Grimm || Autorska procjena smrti povezanih s epidemijom pjegavca. U istom odlomku razdoblje boravka djece određuju od 3. kolovoza 1942. do 8. veljače 1943.<ref name="BartropGrimm2020" details="natuknica »Children’s Concentration Camps, Croatia«, odlomak o broju djece i epidemiji pjegavca u Sisku." /> |} Uz brojčane podatke zaseban je problem ostalo utvrđivanje identiteta djece. Dumbović je u izvještaju od 25. rujna, uz podatke o nepoznatoj djeci, iznio prijedloge kako poboljšati njihovo označavanje i prikupljanje podataka.<ref name="Matausic2022" details="dokument 6, str. 243–245: izvještaj Ante Dumbovića Ministarstvu udružbe o razmještaju djece i brojnom stanju u prihvatilištu na dan 25. rujna 1942. Objavljeni prijepis. Prema autorici: Muzej žrtava genocida, Beograd, Arhiv, osobni fond Dragoja Lukića." /> == Nasljeđe == === Sudbina preživjele djece === [[Datoteka:Kozarčanka - Milja Marin.jpg|mini|desno|200px|alt=Portret mlade partizanske bolničarke s kapom i puškom na ramenu.|Milja Toroman na fotografiji ''Kozarčanka'' [[Žorž Skrigin|Žorža Skrigina]], snimljenoj u prosincu 1943. Prije pridruživanja partizanima bila je zatočena u Sisku.<ref name="Konjikusic2021" details="str. 158–159." />]] Među zatočenima u Sisku bila je i Milja Toroman, poslije poznata s fotografije ''Kozarčanka''. Kao petnaestogodišnjakinja dovedena je u logor tijekom ofenzive 1942., a zatim odvedena u [[Nürnberg]], gdje je radila u njemačkom domaćinstvu. Nakon povratka u Jugoslaviju pridružila se partizanima kao bolničarka 11. krajiške brigade. [[Žorž Skrigin]] fotografirao ju je u prosincu 1943., a njezin je portret poslije rata objavljivan na razglednicama i u školskim udžbenicima.<ref name="Konjikusic2021" details="str. 158–159." /> Neka djeca spašena udomljavanjem ponovno su se našla na udaru ustaškog progona potkraj rata. Među njima bila su dvojica četrnaestogodišnjaka: Milo Đaniš, kojega je u Lukavcu Posavskom udomila Mara Žindarić, i Trifun Vujasin, udomljen kod Stjepana Kovača. Đaniš je početkom travnja 1945. odveden u Jasenovac i nije se vratio, dok je Vujasin 1. svibnja uhićen zajedno s Kovačem. Njegov je udomitelj pušten, a dječakovo tijelo pronađeno je uz Kupu nakon oslobođenja Siska. Byford oba slučaja povezuje s ponovnim progonom srpske djece u posljednjem mjesecu rata.<ref name="Byford2023" details="str. 44–45." /> Potraga za djecom nastavila se i nakon rata, ali Diana Budisavljević više nije mogla raspolagati evidencijom koju je sastavljala sa suradnicima. Prema njezinu dnevniku, pripadnici [[OZNA|OZNA-e]] 25. svibnja 1945. preuzeli su albume s fotografijama djece, a od njezine suradnice i kopiju kartoteke.<ref name="Budisavljevic2002" details="str. 166–167, zapis od 25. svibnja 1945." /> Glavnu kartoteku predala je 28. svibnja po pisanom nalogu Ministarstva socijalne politike, koji je potpisala [[Tatjana Marinić]]. Uz nju je predala bilježnice za pronalaženje djece nepoznata identiteta i registar fotografija, a svojoj suradnici Vereni Kogoj predložila je da pomogne djelatnicima Ministarstva dok ne nauče raditi s tom građom.<ref name="Budisavljevic2002" details="str. 168–169, zapis od 28. svibnja 1945." /> Bartrop i Grimm navode da javnost nije imala pristup preuzetim evidencijama te u tom kontekstu opisuju neuspjele pokušaje roditelja i djece da se ponovno pronađu.<ref name="BartropGrimm2020" details="natuknica »Children’s Concentration Camps, Croatia«, odlomak o poslijeratnom preuzimanju evidencija." /> Budisavljević je u dnevniku objasnila da je i ranije očekivala predaju kartoteke Crvenomu križu ili drugoj ustanovi, ali ju je pogodilo što ona i gospođa Džakula više nisu mogle nastaviti rad na svojoj kartoteci, identificirati najmlađu djecu i povezivati ih s roditeljima. Smatrala je da će zbog toga mnoge majke uzalud tražiti svoju djecu. Verena Kogoj još je neko vrijeme pomagala u Ministarstvu, ali joj je, prema istom zapisu, ubrzo dano do znanja da njezin rad više nije poželjan.<ref name="Budisavljevic2002" details="str. 168–169, zapis od 28. svibnja 1945." /> Božo Judaš, rođen u obitelji Subotić iz Miloševa Brda, u intervjuu objavljenom 2019. ispričao je kako je kao malo dijete iz sisačkoga logora dospio u obitelj u Petrinji. Dobio je novo ime i prezime jer se njegovo dotadašnje ime nije znalo. S preživjelim bratom, sestrama i stričevima ponovno se povezao tek kao odrastao čovjek, ali je zadržao prezime Judaš zbog već izdanih obiteljskih dokumenata i privrženosti ljudima koji su ga odgojili. U vrijeme intervjua sudbina njegove mlađe sestre Rose, s kojom je bio doveden u Sisak, još nije bila poznata.<ref name="judas_2019">{{Citiranje novina |last=Kiš Terbovc |first=Patricia |date=25. siječnja 2019. |title=Oca su mi ubili, braću i sestre bacili u logor… |newspaper=Jutarnji list |url=https://slobodnadalmacija.hr/dalmacija/zadar/forum/oca-su-mi-ubili-bracu-i-sestre-bacili-u-logor-a-mene-je-greskom-posvojio-vozac-autobusa-zivot-mi-je-spasila-mala-crvena-haljina-586055}} Preneseno u Slobodnoj Dalmaciji, s oznakom autora »JL«. Intervju s Božom Judašem, odjeljci o njegovu imenu i susretu s obitelji.</ref> U drugom intervjuu iste godine rekao je da se izjašnjava Hrvatom, povezujući to sa zahvalnošću ocu posvojitelju koji mu je spasio život.<ref name="BIRN2019" /> Među preživjelom djecom bila je i Nevenka Končar. Odrasla je u udomiteljskim obiteljima i dječjim domovima, a poslije se zaposlila u sisačkoj Željezari. Kao predsjednica sekcije preživjelih logoraša u Sisku sudjelovala je u obnovi komemoracija za stradalu djecu.<ref name="koncar_zivot">{{Citiranje weba |author=Centar za promicanje tolerancije i očuvanje sjećanja na holokaust |date=5. studenoga 2024. |title=Antisemitizam, holokaust, stradanja – Prošlost u sadašnjosti: Povijesni revizionizam, poricanje i iskrivljavanje holokausta |url=https://centartolerancije.hr/2024/11/05/antisemitizam-holokaust-stradanja-proslost-u-sadasnjosti-povijesni-revizionizam-poricanje-i-iskrivljavanje-holokausta/}} Odjeljak »Podaci o sudionicima prvog panela – preživjelima«, biografska bilješka o Nevenki Končar.</ref> === Poslijeratni postupak protiv upravitelja === Okružni sud Banije u Sisku osudio je Najžara zbog ratnog zločina na dvadeset godina lišenja slobode s prisilnim radom. Presuda je, prema radu Nataše Mataušić iz 2024., donesena 31. svibnja 1946.<ref name="Matausic2024" details="str. 175–176, bilješke 50–51. Datum 31. svibnja naveden je uz uputnicu na sudski spis; u radu iste autorice iz 2022., str. 215, bilješka 812, stoji 15. svibnja 1946." /> Uz zatvorsku kaznu izrečeno mu je i deset godina gubitka političkih i građanskih prava, osim roditeljskih. Vrhovni sud [[Narodna Republika Hrvatska|Narodne Republike Hrvatske]] zatim je kaznu zamijenio smrtnom, koja je izvršena 18. rujna 1946.<ref name="Matausic2024" details="str. 175–176, osobito bilj. 51." /> === Spomen-obilježja i javno sjećanje === Prema Byfordu, žrtvama sisačkoga logora, među njima i srpskoj djeci odvojenoj od roditelja, do 1970-ih se u poslijeratnom javnom sjećanju posvećivalo razmjerno malo pozornosti. To povezuje s prednošću koju je tada imalo obilježavanje oružane borbe i otpora.<ref name="Byford2023" details="str. 19." /> Na zatočenu i umrlu djecu podsjeća više spomen-obilježja. Na jednu od zgrada nekadašnjeg logora 1960. postavljena je spomen-ploča, koja je ukradena 1991. i poslije obnovljena. Na stradalu djecu podsjećaju i spomen-fontana s djecom u igri te spomen-područje uz groblje Viktorovac.<ref name="lead_memorial" /> Spomen-fontana ''Nedovršene igre'', rad kiparice [[Gabrijela Kolar|Gabrijele Kolar]], prikazuje brončane figure djece u igri u parku pred domom kulture. ''Hrvatski biografski leksikon'' nastanak djela datira u 1963.<ref name="hbl_kolar">{{Citiranje weba |last=Šeparović |first=Ana |year=2009 |title=Kolar, Gabrijela |work=Hrvatski biografski leksikon, mrežno izdanje |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |url=https://hbl.lzmk.hr/clanak/kolar-gabrijela |accessdate=2. listopada 2026.}}</ref> Skupinu čini sedmero djece koju je kiparica osobno poznavala, među njima i dječak Milan, kojega su njezini roditelji spasili iz logora. Povjesničarka umjetnosti Sanja Horvatinčić povezivanje spomenika s dječjim igralištem tumači željom da se preživjelima i posjetiteljima pruže utjeha i nada.<ref name="BIRN2019" /> Dječje spomen-groblje pejzažno je uređeno 1974. prema idejnom rješenju arhitektice [[Mira Halambek-Wenzler|Mire Halambek-Wenzler]], uz skulpturalno obilježje koje je izradila [[Milena Lah]].<ref name="tz_cemetery">{{Citiranje weba |author=Turistička zajednica grada Siska |title=Kulturno-povijesni spomenici |url=https://tzg-sisak.hr/kulturno-povijesni-spomenici/ |accessdate=2. listopada 2026.}} Odjeljak »Dječje spomen-groblje«.</ref> Na prostoru nasuprot groblju Viktorovac nalazi se devet kružnih kamenih ploča koje označavaju mjesto masovne grobnice djece iz logora.<ref name="lead_memorial" /> Prostor sa spomen-pločom stradaloj djeci južno od sisačkoga groblja dobio je naziv Park Diane Budisavljević odlukom Gradskog vijeća Siska od 6. listopada 2017.<ref name="park_name">Gradsko vijeće Grada Siska (6. listopada 2017). »Odluka o imenovanju Parka Diane Budisavljević«. Službeni glasnik Sisačko-moslavačke županije 25/2017, str. 1162, čl. 1–4. [https://glasila.hr/upload_data/site_files/sgsmz2517.pdf Mrežni izvor].</ref> === Crkveno sjećanje === Sveti arhijerejski sabor [[Srpska pravoslavna Crkva|Srpske pravoslavne crkve]] na svibanjskom je zasjedanju 2022. pribrojio svetima djecu stradalu u Jastrebarskom i Sisku kao djecu mučenike jastrebarske i sisačke. Odluka je objavljena u saborskom priopćenju 23. svibnja.<ref name="canonization">{{Citiranje novina |last=Čalija |first=Jelena |date=24. svibnja 2022. |title=Сабор СПЦ унео у Диптихе светих децу мученике јастребарске и сисачке |newspaper=Politika |url=https://www.politika.rs/scc/clanak/508018/sabor-spc-uneo-u-diptihe-svetih-decu-mucenike-jastrebarske-i-sisacke}}</ref> Na povijesne navode u prijedlogu kanonizacije osvrnuli su se katolički biskupi Zagrebačke metropolije u otvorenom pismu patrijarhu [[Porfirije (patrijarh srpski)|Porfiriju]] od 25. srpnja 2022. Osporili su te navode i prikaz uloge katoličkih redovnica, ističući njihov doprinos spašavanju djece.<ref name="catholic_letter">{{Citiranje weba |author=Biskupi Zagrebačke metropolije |date=25. srpnja 2022. |title=Otvoreno pismo biskupa Zagrebačke metropolije patrijarhu Porfiriju |work=Informativna katolička agencija |url=https://ika.hkm.hr/novosti/otvoreno-pismo-biskupa-zagrebacke-crkvene-pokrajine-patrijarhu-porfiriju/ |accessdate=8. listopada 2026.}} Hrvatski izvornik pisma, točke 1–4.</ref> == Historiografija i suvremene interpretacije == Dnevnik Diane Budisavljević objavljen je 2002. u časopisu ''Fontes'', a godinu poslije, 2003., i kao zasebna knjiga u izdanju Hrvatskoga državnog arhiva i Javne ustanove Spomen područje Jasenovac.<ref name="Budisavljevic2002" /><ref name="DnevnikKatalog2003">Muzejski dokumentacijski centar. [https://katalog.mdc.hr/en/Search/?Filters%5BnakladniciEn%5D=Javna+ustanova+Spomen-podru%C4%8Dje+Jasenovac&amp;Filters%5BtemeEn%5D=Povijest&amp;PageIndex=1 Kataložni zapis: ''Dnevnik Diane Budisavljević: 1941.–1945.''], urednik Josip Kolanović. Zagreb: Hrvatski državni arhiv; Jasenovac: Javna ustanova Spomen-područje Jasenovac, 2003.</ref> Prema Nataši Mataušić, uloga Diane Budisavljević bila je potisnuta u poslijeratnom javnom prikazu, a objavljivanje njezina dnevnika pomoglo je da njezin rad ponovno bude prepoznat. Autorica kritizira i kasnija tumačenja koja zasluge za spašavanje prvenstveno pripisuju Paveliću ili Stepincu.<ref name="Matausic2022" details="str. 213, bilješke 806–807, i str. 221." /> Nikica Barić u istraživanju sudbine zarobljenika, civila i djece s Kozare naglašava da su preuzimanje djece iz logora i njihov kasniji smještaj organizirale vlasti NDH. Priznajući humanitarne zasluge Diane Budisavljević, osporava prikaz njezine akcije kao pothvata provedenog mimo odobrenja režima.<ref name="baric_kozara" details="str. 109–110." /> U javnoj polemici iz 2020. dodatno je razjasnio da Dianine ciljeve razlikuje od državnih planova, koje povezuje s odvajanjem djece od roditelja i brisanjem njihova srpskog identiteta.<ref name="BaricOdgovor2020">{{Citiranje weba |last=Barić |first=Nikica |year=2020 |title=Odgovor dr. sc. Nikice Barića na navode Silvestra Milete |website=Hrvatski institut za povijest |url=https://www.isp.hr/odgovor-dr-sc-nikice-barica-na-navode-silvestra-milete/ |accessdate=8. listopada 2026.}} Autorski odgovor u javnoj polemici.</ref> O karakteru same ustanove raspravljalo se i na skupu o zbrinjavanju kozaračke djece, održanom u Sisku 30. studenoga 2018. u organizaciji Sisačke biskupije, Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatskoga katoličkog sveučilišta. U priopćenju sa skupa naglašena je humanitarna uloga Crkve, Crvenoga križa i državnih ustanova, a smrtnost je objašnjena bolestima, glađu i teškim ratnim okolnostima. U priopćenju se također navodi da je smrtnost u početku bila vrlo visoka, dok su do kraja 1942. bilježeni samo pojedinačni smrtni slučajevi. Iznesena je i tvrdnja da ne postoje dokumenti koji bi dokazivali nasilno ubijanje ili mučenje djece.<ref name="fhs_2018">{{Citiranje weba |author=Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu |date=3. prosinca 2018. |title=Održan znanstveni skup ‘Zbrinjavanje kozaračke djece i dječje prihvatilište u Sisku 1942. – 1943.’ |url=https://www.fhs.unizg.hr/obavijesti?%40=21qyb |accessdate=8. listopada 2026.}} Izvještaj i priopćenje sa skupa održanog 30. studenoga 2018.; navodi o smrtnosti, nasilnom ubijanju i mučenju preneseni su kao tvrdnje priopćenja.</ref> Skupu je prethodila javna polemika Vlatke Vukelić i Mataušić: Vukelić je osporavala označavanje ustanove koncentracijskim logorom, dok je Mataušić taj opis branila.<ref name="duka_foster" /> Igor Vukić i Ilija Kuzman u radu objavljenom u časopisu ''Pilar'' (2021.) zastupaju tumačenje da je djeci pružana zdravstvena skrb primjerena ratnim okolnostima i mogućnostima tadašnje medicine. Visoku smrtnost objašnjavaju teškim stanjem djece pri dolasku, zaraznim bolestima i nepovoljnim uvjetima smještaja, a kasniji pad broja umrlih povezuju s poboljšanjem prehrane i organizacije skrbi. Osporavaju i naziv dječji logor. U razmatranju Najžarove odgovornosti prenose i kritički iskaz liječnika Lazara Marguliesa, ali iznose pretpostavku da je na njegovo svjedočenje mogao utjecati strah od vlastitoga kaznenog progona. Uz to navode svjedočenja povoljna za Najžara.<ref name="VukicKuzman2021">{{Citiranje časopisa |last=Vukić |first=Igor |last2=Kuzman |first2=Ilija |year=2021 |title=Neke spoznaje o zbrinjavanju i zdravstvenoj skrbi djece s Kozare u prihvatilištima 1942. godine |journal=Pilar |volume=XVI |issue=31 (1) |pages=67–102 |doi=10.5559/pi.16.31.03 |url=https://hrcak.srce.hr/276005}} Posebno str. 84–89, 95–97 i 100–101.</ref> Navode i da je Margulies u svojem iskazu odbacio tvrdnje o nasilju i trovanju djece.<ref name="VukicKuzman2021" details="str. 88, bilješka 81." /> Mataušić u radu iz 2022. objavljuje i analizira dokumente o sisačkoj ustanovi te zaključuje da je ona, unatoč službenom nazivu prihvatilišta, bila logor za djecu.<ref name="Matausic2022" details="str. 213, uključujući bilješku 806." /> Pri razmatranju poratnih iskaza uzima u obzir mogućnost osobnih sukoba među svjedocima, kao i mogućnost da su saslušanja vođena uz već oblikovan zaključak o karakteru ustanove i krivnji upravitelja. I uz te ograde, opise neprimjerene prehrane, higijene i zdravstvene skrbi smatra pokazateljima teškog zanemarivanja djece. Kasnije smanjenje smrtnosti povezuje s premještanjem djece u Zagreb, a ne s poboljšanjem skrbi u Sisku.<ref name="Matausic2022" details="str. 220–221." /> U radu iz 2024. Mataušić se posebno bavi pokušajima prikazivanja Najžara kao spasitelja djece i žrtve poratnog sudskog postupka. Među publikacijama koje kritizira navodi i rad Vukića i Kuzmana, a podrobnije se osvrće na javne tvrdnje Vlatke Vukelić. Uspoređujući Najžarove izvještaje s iskazima liječnika, zaposlenica i drugih svjedoka, zaključuje da je kao upravitelj odgovoran za propuste u organizaciji liječenja, premještanje zaražene djece među ostalu djecu i izostanak poboljšanja uvjeta. Pokušaje njegova prikazivanja kao spasitelja i žrtve poratnog postupka opisuje kao [[Povijesni revizionizam|povijesni revizionizam]].<ref name="Matausic2024" details="str. 176–181; rad Vukića i Kuzmana naveden je na str. 176, u bilješci 52." /> == Vidi također == * [[Sabirni logor Jastrebarsko]] * [[Koncentracijski logor Jasenovac]] * [[Diana Budisavljević]] == Izvori == <references> <ref name="Matausic2022">{{Citiranje časopisa |last=Mataušić |first=Nataša |year=2022 |title=Rad Prihvatilišta za djecu izbjeglica u Sisku i djelovanje učitelja Ante Dumbovića (dokumenti) |journal=Zbornik Janković |volume=VI |issue=7 |pages=212–281 |doi=10.47325/zj.6.7.2 |url=https://hrcak.srce.hr/307769}}</ref> <ref name="Budisavljevic2002">{{Citiranje časopisa |last=Budisavljević |first=Diana |year=2002 |title=Dnevnik Diane Budisavljević 1941–1945. |journal=Fontes: izvori za hrvatsku povijest |volume=8 |pages=13–171 |url=https://hrcak.srce.hr/54981}} Hrvatski prijevod Silvije Szabo. Izdanje u časopisu; zasebno knjižno izdanje objavljeno je 2003.</ref> <ref name="Matausic2024">{{Citiranje knjige |last=Mataušić |first=Nataša |year=2024 |chapter=Liječnik Antun Najžar, zločinac ili spasitelj srpske djece u „Prihvatilištu za djecu izbjeglica” u Sisku? |title=80 godina od pojma genocid — Studija slučaja: Genocid nad Srbima, Jevrejima i Romima u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj |place=Beograd |publisher=Muzej žrtava genocida |pages=165–184 |doi=10.58378/ZRK.1.2024.MAT.165-184 |chapter-url=https://www.muzejgenocida.rs/images/zbornik-2024/14.%20Nata%C5%A1a%20Matau%C5%A1i%C4%87.pdf}}</ref> <ref name="Byford2023">{{Citiranje časopisa |last=Byford |first=Jovan |year=2023 |title=Rescuing the ‘Sava victims’ from oblivion and denial: History and memory of the last Ustasha crime in Sisak |journal=Tragovi |volume=6 |issue=2 |pages=7–53 |doi=10.52328/t.6.2.1 |url=https://oro.open.ac.uk/94735/1/Tragovi_god6br2_JovanByford_EN.pdf}} Engleska inačica u repozitoriju The Open University.</ref> <ref name="White2018">{{Citiranje knjige |last=White |first=Joseph Robert |year=2018 |chapter=Sisak I and II |editor-last=Megargee |editor-first=Geoffrey P. |editor2-last=White |editor2-first=Joseph R. |title=The United States Holocaust Memorial Museum Encyclopedia of Camps and Ghettos, 1933–1945: Camps and Ghettos under European Regimes Aligned with Nazi Germany |volume=III |place=Bloomington |publisher=Indiana University Press |pages=73–75 |isbn=978-0-253-02386-5 |url=https://www.ushmm.org/m/pdfs/USHMM-Encyclopedia-Camps-Ghettos-Vol-III.pdf}}</ref> <ref name="Fumic2011">{{Citiranje knjige |last=Fumić |first=Ivan |year=2011 |title=Djeca — žrtve ustaškog režima |place=Zagreb |publisher=Savez antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske |isbn=978-953-7587-09-3 |url=https://znaci.org/00003/563.pdf}}</ref> <ref name="Dizdar1990">{{Citiranje časopisa |last=Dizdar |first=Zdravko |year=1990 |title=Logori na području sjeverozapadne Hrvatske u toku drugoga svjetskog rata 1941—1945. godine |journal=Časopis za suvremenu povijest |volume=22 |issue=1–2 |pages=83–110 |url=https://hrcak.srce.hr/190520}}</ref> <ref name="BartropGrimm2020">{{Citiranje knjige |last=Bartrop |first=Paul R. |last2=Grimm |first2=Eve E. |year=2020 |title=Children of the Holocaust |publisher=ABC-CLIO |isbn=978-1-4408-6853-5 |url=https://www.bloomsbury.com/us/children-of-the-holocaust-9781440868535/ |language=en}}</ref> <ref name="Mair2010">{{Citiranje knjige |last=Mair |first=Birgit |year=2010 |chapter=They Survived Two Wars: Bosnian Roma as Civil War Refugees in Germany |editor-last=von Plato |editor-first=Alexander |editor2-last=Leh |editor2-first=Almut |editor3-last=Thonfeld |editor3-first=Christoph |title=Hitler’s Slaves: Life Stories of Forced Labourers in Nazi-Occupied Europe |publisher=Berghahn Books |pages=177–187 |isbn=978-1-84545-990-1 |doi=10.1515/9781845459901-016 |language=en}}</ref> <ref name="Konjikusic2021">{{Citiranje knjige |last=Konjikušić |first=Davor |year=2021 |title=Rotes Licht: Jugoslawische Partisanenfotografie – Bilder einer sozialen Bewegung 1941–1945 |publisher=Deutscher Kunstverlag |place=Berlin – München |isbn=978-3-422-98639-8 |url=https://www.rosalux.de/fileadmin/rls_uploads/pdfs/sonst_publikationen/10.1515_9783422986398.pdf |language=de}}</ref> <ref name="BIRN2019">{{Citiranje novina |last=Vukobratović |first=Nikola |date=7. kolovoza 2019. |title=Memory Loss: The Campaign to Whitewash Croatia’s WWII Children’s Camps |newspaper=Balkan Insight |url=https://balkaninsight.com/2019/08/07/memory-loss-the-campaign-to-whitewash-croatias-wwii-childrens-camps/ |accessdate=8. listopada 2026.}}</ref> </references> == Literatura == * {{Citiranje časopisa |last=Barić |first=Nikica |year=2016 |title=Kozara 1942. — sudbina zarobljenika, civila i djece |journal=Pilar |volume=XI |issue=22/2 |pages=53–111 |url=https://hrcak.srce.hr/187790 |ref=none}} * {{Citiranje knjige |last=Bartrop |first=Paul R. |last2=Grimm |first2=Eve E. |year=2020 |title=Children of the Holocaust |publisher=ABC-CLIO |isbn=978-1-4408-6853-5 |url=https://www.bloomsbury.com/us/children-of-the-holocaust-9781440868535/ |language=en |ref=none}} * {{Citiranje časopisa |last=Byford |first=Jovan |year=2023 |title=Rescuing the ‘Sava victims’ from oblivion and denial: History and memory of the last Ustasha crime in Sisak |journal=Tragovi |volume=6 |issue=2 |pages=7–53 |doi=10.52328/t.6.2.1 |url=https://oro.open.ac.uk/94735/1/Tragovi_god6br2_JovanByford_EN.pdf |ref=none}} * {{Citiranje časopisa |last=Dizdar |first=Zdravko |year=1990 |title=Logori na području sjeverozapadne Hrvatske u toku drugoga svjetskog rata 1941—1945. godine |journal=Časopis za suvremenu povijest |volume=22 |issue=1–2 |pages=83–110 |url=https://hrcak.srce.hr/190520 |ref=none}} * {{Citiranje knjige |last=Fumić |first=Ivan |year=2011 |title=Djeca — žrtve ustaškog režima |place=Zagreb |publisher=Savez antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske |isbn=978-953-7587-09-3 |url=https://znaci.org/00003/563.pdf |ref=none}} * {{Citiranje knjige |last=Konjikušić |first=Davor |year=2021 |title=Rotes Licht: Jugoslawische Partisanenfotografie – Bilder einer sozialen Bewegung 1941–1945 |publisher=Deutscher Kunstverlag |place=Berlin – München |isbn=978-3-422-98639-8 |url=https://www.rosalux.de/fileadmin/rls_uploads/pdfs/sonst_publikationen/10.1515_9783422986398.pdf |language=de |ref=none}} * {{Citiranje knjige |last=Mair |first=Birgit |year=2010 |chapter=They Survived Two Wars: Bosnian Roma as Civil War Refugees in Germany |editor-last=von Plato |editor-first=Alexander |editor2-last=Leh |editor2-first=Almut |editor3-last=Thonfeld |editor3-first=Christoph |title=Hitler’s Slaves: Life Stories of Forced Labourers in Nazi-Occupied Europe |publisher=Berghahn Books |pages=177–187 |isbn=978-1-84545-990-1 |doi=10.1515/9781845459901-016 |language=en |ref=none}} * {{Citiranje časopisa |last=Mataušić |first=Nataša |year=2022 |title=Rad Prihvatilišta za djecu izbjeglica u Sisku i djelovanje učitelja Ante Dumbovića (dokumenti) |journal=Zbornik Janković |volume=VI |issue=7 |pages=212–281 |doi=10.47325/zj.6.7.2 |url=https://hrcak.srce.hr/307769 |ref=none}} * {{Citiranje knjige |last=Mataušić |first=Nataša |year=2024 |chapter=Liječnik Antun Najžar, zločinac ili spasitelj srpske djece u „Prihvatilištu za djecu izbjeglica” u Sisku? |title=80 godina od pojma genocid — Studija slučaja: Genocid nad Srbima, Jevrejima i Romima u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj |place=Beograd |publisher=Muzej žrtava genocida |pages=165–184 |doi=10.58378/ZRK.1.2024.MAT.165-184 |chapter-url=https://www.muzejgenocida.rs/images/zbornik-2024/14.%20Nata%C5%A1a%20Matau%C5%A1i%C4%87.pdf |ref=none}} * {{Citiranje knjige |last=Škiljan |first=Filip |year=2014 |title=Organizirana prisilna iseljavanja Srba iz NDH |place=Zagreb |publisher=Srpsko narodno vijeće |isbn=978-953-7442-13-2 |url=https://snv.hr/wp-content/uploads/2020/12/skiljan.pdf |ref=none}} * {{Citiranje časopisa |last=Vukić |first=Igor |last2=Kuzman |first2=Ilija |year=2021 |title=Neke spoznaje o zbrinjavanju i zdravstvenoj skrbi djece s Kozare u prihvatilištima 1942. godine |journal=Pilar |volume=XVI |issue=31 (1) |pages=67–102 |doi=10.5559/pi.16.31.03 |url=https://hrcak.srce.hr/276005 |ref=none}} * {{Citiranje knjige |last=White |first=Joseph Robert |year=2018 |chapter=Sisak I and II |editor-last=Megargee |editor-first=Geoffrey P. |editor2-last=White |editor2-first=Joseph R. |title=The United States Holocaust Memorial Museum Encyclopedia of Camps and Ghettos, 1933–1945: Camps and Ghettos under European Regimes Aligned with Nazi Germany |volume=III |place=Bloomington |publisher=Indiana University Press |pages=73–75 |isbn=978-0-253-02386-5 |url=https://www.ushmm.org/m/pdfs/USHMM-Encyclopedia-Camps-Ghettos-Vol-III.pdf |ref=none}} === Objavljeni izvori === * {{Citiranje časopisa |last=Budisavljević |first=Diana |year=2002 |title=Dnevnik Diane Budisavljević 1941–1945. |journal=Fontes: izvori za hrvatsku povijest |volume=8 |pages=13–171 |url=https://hrcak.srce.hr/54981 |ref=none}} Hrvatski prijevod Silvije Szabo. == Vanjske poveznice == * [https://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=9555 Djeca u logorima NDH], Spomen područje Jasenovac * [https://hrcak.srce.hr/307769 Rad Prihvatilišta za djecu izbjeglica u Sisku i djelovanje učitelja Ante Dumbovića], rad s objavljenim prijepisima dokumenata * [https://hrcak.srce.hr/54981 Dnevnik Diane Budisavljević 1941–1945.], izdanje u časopisu ''Fontes'' * [https://www.memorialmuseums.org/memorialmuseum/sisak-childrens-concentration-camp-memorial?locale=en Spomen-obilježja dječjeg logora u Sisku], Memorialmuseums * [https://commons.wikimedia.org/wiki/Category:Sisak_concentration_camp Fotografije sisačkoga logora na Zajedničkom poslužitelju] [[Kategorija:Sisak]] [[Kategorija:Logori u NDH]] hgu2zggytq356rgv4jirex2xxydk6ae 14 791440 7615643 7340906 2026-10-09T13:20:14Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Rodovi Placentalia|Rodovi Placentalia]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Rodovi Euarchontoglires|Rodovi Euarchontoglires]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7615643 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Rodovi Euarchontoglires|Primati]] [[Kategorija:Primati|*Rodovi]] 5sccrkjf3te22sdek3mm0tmjb4zx8wq 0 793499 7615973 7464156 2026-10-10T06:26:10Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.6 7615973 wikitext text/x-wiki {{Infookvir organizacija |ime = Velika regularna loža Crne Gore |izvorno ime = Велика регуларна ложа Црне Горе |logo = |veličina = 200px |logo opis = |skraćenica = VRLCG |moto = |utemeljena = [[7. srpnja]] [[2000.]] |osnivač = |mjesto osnivanja = |prestala postojati = |tip = [[Kontinentalno slobodno zidarstvo|liberalna]] [[velika loža]] |središte = [[Danilovgrad]] |lokacija = [[Crna Gora]] |ključni ljudi = |broj članova = |web stranica = }} '''Velika regularna loža Crne Gore''' ([[Crnogorski jezik|crnog.]] ''Велика регуларна ложа Црне Горе''), skraćeno '''VRLCG''', je [[Kontinentalno slobodno zidarstvo|liberalna i adogmatska]] te [[Mješovito slobodno zidarstvo|mješovita]] [[Slobodno zidarstvo|slobodnozidarska]] [[velika loža]] u [[Crna Gora|Crnoj Gori]]. Osnovana je 2000. godine. == Povijest == Velika regularna loža Crne Gore je osnovana 7. srpnja 2000. godine od tri [[Loža (slobodno zidarstvo)|lože]]: "Montenegro", "Zeta" i "Duklja".<ref name=":1">{{Citiranje weba|url=http://www.grlm.org/index2a.htm|title=Grand Regular Lodge of Montenegro - History|access-date=2024-03-19|website=grlm.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20100902024712/http://www.grlm.org/index2a.htm|archive-date=2010-09-02|url-status=dead|language=en}}</ref> Godine 2009. potpisala je povelju o prijateljstvu s [[Veliki orijent Francuske|Velikim orijentom Francuske]], vodećim autoritetom liberalnog slobodnog zidarstva.<ref name=":4"/><ref name=":5"/> Navodno, povelje nisu nikad razmenjene.<ref name=":2"/> Velika regularna loža Crne Gore je 2. lipnja 2010. godine za počasnog [[Veliki majstor (slobodno zidarstvo)|velikog majstora]] imenovala Luigija Prunetija, tadašnjeg velikog majstora [[Velika loža Italije|Velike lože Italije]].<ref>{{Citiranje weba|title=Benvenuti sul sito ufficiale di Luigi Pruneti - Cenni biografici ed attività|url=https://www.luigipruneti.com/luigi-pruneti/|access-date=2025-09-28|website=luigipruneti.com|language=it|archive-url=https://web.archive.org/web/20250708224813/https://www.luigipruneti.com/luigi-pruneti/|archive-date=8. srpnja 2025.|url-status=dead}}</ref> Ova velika loža je došla u središte pozornosti šire javnosti u Crnoj Gori u listopadu 2011. godine nakon javnog objavljivanja jedne [[Fotografija|fotografije]] s ritualnog rada, na kome se vide poznati političari i poduzetnici kao i jedna žena. Fotografija je nastala u listopadu 2010. godine prilikom potpisivanja povelje o prijateljstvu s jednom [[Popis masonskih velikih loža u Aziji i Oceaniji#Libanon|velikom ložom iz Libanona]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.blic.rs/vesti/politika/slika-funkcioneri-dps-a-na-sastanku-masonske-loze/s425hdg|title=Funkcioneri DPS-a na sastanku masonske lože|date=2011-10-17|access-date=2024-03-19|website=blic.rs|language=sr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/crnogorski-masoni-na-facebooku-20111018|title=Crnogorski masoni na Facebooku|date=2011-10-18|access-date=2024-03-21|website=tportal.hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.monitor.co.me/bracovi-zidari/|title=Bracovi zidari|date=2011-10-28|access-date=2024-03-21|website=monitor.co.me|last=Perović-Korać|first=Milena}}</ref><ref name=":6">{{Citiranje weba|title=Vijesti: Fotografiju masonskog skupa objavili pobratimi iz Libana!|url=https://mondo.me/info/Crna-gora/a108774/Vijesti-Fotografiju-masonskog-skupa-objavili-pobratimi-iz-Libana.html|access-date=2025-09-28|date=2011-10-16|website=mondo.me}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Masonerija: Kako je nastala fotografija na kojoj su i funkcioneri DPS-a|url=https://www.vijesti.me/vijesti/politika/343841/masonerija-kako-je-nastala-fotografija-na-kojoj-su-i-funkcioneri-dps-a|access-date=2025-09-28|last=Pejović|first=Igor|date=2011-10-16|website=vijesti.me}}</ref> == Ustroj == Sjedište Velike regularne lože Crne Gore je u [[Danilovgrad]]u. Velika loža je upisana u crnogorski registar [[udruga]] od 2013. godine.<ref>{{Citiranje weba|url=https://ngo.gov.me/Pretraga/PrikazOrganizacije?id=6960|title=Registar nevladinih organizacija|access-date=2024-03-19|website=ngo.gov.me}} – Velika regularna loža Crne Gore je registrirana udruga u Regisuru nevladinih organizacija pri Ministarstvu javne uprave Crne Gore pod brojem 6501 od 29. travnja 2013. godine sa sjedištem na adresi Podanje b.b., Danilovgrad.</ref> Velika loža ima svoj [[Hram (slobodno zidarstvo)|hram]] na periferiji [[Podgorica|Podgorice]].<ref name=":2">{{Citiranje časopisa|title=Slobodno Zidarstvo u Crnoj Gori|journal=Akacija|url=http://www.slobodnozidarstvo.org/uploads/23429/documents/Akacija_5_-_1._deo.pdf|last=Rogošić|first=Branko|pages=52–53|year=2018|access-date=2024-03-19|archive-date=1. prosinca 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20241201234402/http://www.slobodnozidarstvo.org/uploads/23429/documents/Akacija_5_-_1._deo.pdf|url-status=dead}}</ref> === Lože === {{Lokacijska karta+ |Crna Gora |float=right |width=200 |caption=[[Orijent (slobodno zidarstvo)|Orijenti]] Velike regularne lože Crne Gore |places= <!--{{Lokacijska karta točka |Crna Gora |lat=42.783333 |long=19.466667 |label=[[Podgorica]] |position=bottom }} {{Lokacijska karta točka |Crna Gora |lat=42.43 |long=18.77 |label=[[Kotor]] |position=top }} {{Lokacijska karta točka |Crna Gora |lat=42.38 |long=18.92 |label=[[Cetinje]] |position=bottom }} {{Lokacijska karta točka |Crna Gora |lat=42.78 |long=18.94 |label=[[Nikšić]] |position=top }}--> {{Lokacijska karta točka |Crna Gora |lat=42.61 |long=19.05 |label=[[Danilovgrad]] |position=bottom }} }} Pod okriljem ove velike lože djeluju tri [[Loža (slobodno zidarstvo)|lože]]: * Loža "Montenegro"{{efn|name=Log|[[Orijent (slobodno zidarstvo)|Orijent]] lože nije poznat.}} – nosi naziv po [[Engleski jezik|engleskom nazivu]] za Crnu Goru * Loža "Zeta"{{efn|name=Log}} – nosi naziv po rijeci [[Zeta (rijeka)|Zeta]] * Loža "Duklja"{{efn|name=Log}} – nosi naziv po [[Antički Rim|starorimskom]] gradu [[Duklja (grad)|Duklja]] te [[Dukljansko Kraljevstvo|Kraljevstvu Duklja]] === Uprava === Velikom regularnom ložom Crne Gore upravlja [[Veliki majstor (slobodno zidarstvo)|veliki majstor]] koji se bira na trogodišnje razdoblje. Dosadašnji veliki majstori su: * Milovan Drašković (oko 2011.)<ref name=":2"/><ref name=":6"/> * [[Branislav Mićunović]] (oko 2018.)<ref name=":2"/> === Međunarodna suradnja === Velika regularna loža Crne Gore je članica nekoliko međunarodnih [[Savez velikih loža|saveza velikih loža]]:<ref>{{Citiranje weba|url=https://lvls.org.rs/medjunarodne-masonske-organizacije|title=Međunarodne masonske organizacije|access-date=2025-09-28|website=lvls.org.rs}}</ref> *[[Masonska unija Balkana]] (od 2014.)<ref>{{Citiranje weba|title=A salonicco fondata L'Unione Massonica Dei Balcani|url=https://notiziariomassonicoitaliano.blogspot.com/2015/02/a-salonicco-fondata-lunione-massonica.html|access-date=2025-09-28|date=2015-02-24|website=notiziariomassonicoitaliano.blogspot.com|language=it}}</ref> *''[[Adogmatska udruga srednje i istočne Europe]]'' (tijekom 2025.) Također, ova velika loža potpisala je povelje o prijateljstvu i međusobnom priznavanju s drugim velikim ložama, među kojima su i [[Veliki orijent Francuske]] (2009.),<ref name=":4">{{Citiranje weba|url=https://www.etoiledes2mondes.org/wordpress/?page_id=60|title=Le Grand Orient de France|access-date=2024-03-19|website=etoiledes2mondes.org|language=fr}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|title=Des us et coutumes du travail en Loge|publisher=[[Veliki orijent Francuske]]|year=2012|pages=26|url=https://www.scribd.com/document/492343028/Grand-Orient-de-France-Des-Us-Et-Coutumes-Du-Travail-en-Loge|language=fr}}</ref><ref name=":5">{{Citiranje weba|title=Deklaracija o prijateljstvu crnogorske i francuske masonerije|url=https://www.portalanalitika.me/clanak/deklaracija-o-prijateljstvu-crnogorske-i-francuske-masonerije|access-date=2025-09-28|date=2010-01-23|website=portalanalitika.me}}</ref> [[Velika loža Italije]],<ref>{{Citiranje weba|title=GLI - Rapporti internazionali|url=https://www.granloggia.it/gran-loggia-italia-degli-alam/rapporti-internazionali/|access-date=2025-09-28|website=granloggia.it|language=it}}</ref> [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Italija|Velika majčinska loža "CAMEA"]] (2010.) iz Italije,<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.glm-camea.org/trattati-di-amicizia.html|title=Trattati di Amicizia|access-date=2025-09-28|website=glm-camea.org|language=it}}</ref> [[Velika nacionalna loža Hrvatske]] (2017.)<ref>{{Citiranje weba|title=Velika Nacionalna Loža Hrvatske - Članstva i Povelje|url=https://vnlh.eu/clanstva-i-povelje/|access-date=2025-09-28|website=vnlh.eu}}</ref> i dr. === Obredi === Primarni [[Obred (slobodno zidarstvo)|obred]] Velike regularne lože Crne Gore je [[Drevni i prihvaćeni škotski obred]].<ref name=":1"/> Velika loža upravlja [[Simbolički stupnjevi|simboličkim stupnjevima]] [[Loža (slobodno zidarstvo)|plave lože]] (učenik, pomoćnik i majstor) i delegira upravljanje [[Visoki masonski stupnjevi|visokim stupnjevima]] na [[Slobodnozidarski redovi|dodatna tijela i redove]]. == Vidi još == * [[Slobodno zidarstvo u Crnoj Gori]] * [[Popis masonskih velikih loža u Europi]] ==Bilješke== {{notelist}} == Izvori == {{izvori}} {{Slobodno zidarstvo}} [[Kategorija:Velike lože|C]] [[Kategorija:Slobodno zidarstvo u Crnoj Gori]] ofyb3jgctp40bbd1mwd1kb54wd8f71g 0 793841 7615833 7611849 2026-10-09T21:11:30Z Editorcro0012 320346 . 7615833 wikitext text/x-wiki {{Infookvir TV serija | bg_color = #A58668 | ime_serije = Divlje pčele | slika = [[Datoteka:Divlje pčele Plakat.jpg|260px]] | natpis_pod_slikom = službeni [[plakat]] serije | format_serije = [[telenovela]] | žanr = [[dramska serija|obiteljska drama]]<br>romansa | autor = | temeljeno_na = {{Z|GRČ}} Άγριες Μέλισσες (''Agries melisses'') | razvoj = Iva Ilakovac<br>Marija Antić | scenarist = Višna Mamić<br>Nikolina Bogdanović<br>Danko Delač<br>[[Mihaela Erceg]] | redatelj = Stanislav Tomić<br>[[Kristijan Milić]]<br>Jasna Nanut<br>Ivan Pavličić<br>Jadran Puharić<br>Rahela Jagrič Pirc | glumci = Ana Marija Veselčić<br>Lidija Kordić<br>Lidija Penić-Grgaš | pripovjedač = | glazba = [[Ante Gelo]] | uvodna_glazba = | država = {{Z+X|HRV}} | jezik = [[hrvatski]] | broj_sezona = 2 | broj_epizoda = 150+ | popis_epizoda = | producent = | izvršni_producent = Iva Grahor<br>Danijel Ivoš | urednik = Ljubo Lasić | lokacija = | trajanje_epizode = 76 min. {{small|(1. ep.)}}<br>50 – 55 min. | produkcijska_kuća = [[RTL (Hrvatska)|RTL]] | tv_kuća = [[RTL (Hrvatska)|RTL]] / [[Voyo]] | početak_serije = {{premijera|3|11|2025|link=da}} | kraj_serije = | ostale_kuće = {{Z|SRB}} <br>{{Z|BIH}} [[Voyo]]<br>{{Z|Crna Gora}} [[Radiotelevizija Crne Gore|RTCG]] – [[TVCG1]] | web_stranica = https://www.rtl.hr/serije/divlje-pcele | imdb_id = 38592526 }}[[Datoteka:Divlje pčele Logotip.png|okvir|Službeni [[logotip]] serije]] '''''Divlje pčele''''' je [[hrvatska]] [[dramska serija|dramska televizijska serija]] koja se prikazuje od [[3. studenoga]] [[2025.]] na televizijskom kanalu [[RTL (Hrvatska)|RTL]] te na [[streaming]] [[Streaming platforma|platformi]] [[Voyo]], na kojoj je od [[9. studenoga]] moguće pratiti nove epizode 24 sata ranije. Serija je dostupna i u [[Srbija|Srbiji]] te [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], gdje se prikazuje isključivo putem platforme Voyo. Predstavlja adaptaciju istoimene [[Grčka|grčke]] televizijske serije {{ill|Agries melisse|el|Άγριες Μέλισσες|italics=yes}} iz [[2019.]] godine. Druga sezona s emitiranjem je započela [[21. rujna]] [[2026]].<ref>{{citiranje weba|url=https://www.jutarnji.hr/scena/domace-zvijezde/divlje-pcele-povratak-rtl-voyo-presuda-katarini-krneta-vrilo-15746731|title=Serija ‘Divlje pčele‘ vraća se na male ekrane! Zvijezde otkrivaju što nas čeka u novoj sezoni|date=15. rujna 2026.|access-date=16. rujna 2026.|publisher=[[Jutarnji list]]|website=jutarnji.hr|archive-date=16. rujna 2026.|archive-url=https://web.archive.org/web/20260916064215/https://www.jutarnji.hr/scena/domace-zvijezde/divlje-pcele-povratak-rtl-voyo-presuda-katarini-krneta-vrilo-15746731}}</ref> == Pregled serije == Prva sezona se prikazivala od [[3. studenoga]] [[2025.]] do [[8. lipnja]] [[2026.]] na [[RTL (Hrvatska)|RTL-u]].<ref>{{Citiranje weba|date=2026-06-08|title=Finale sezone 'Divljih pčela'! Kakvu će sudbinu doživjeti Kata, hoće li Ante konačno pasti? {{!}} RTL|url=https://www.rtl.hr/tv-emisije/divlje-pcele/finale-sezone-divljih-pcela-kakvu-ce-sudbinu-dozivjeti-kata-hoce-li-ante-konacno-pasti.html|url-status=live|access-date=2026-06-08|website=[[RTL (Hrvatska)]]|language=hr-HR}}</ref>{{Pregled serije |boja1 = #A58668 |epizode1 = 150 |premijera1 = {{premijera|3|11|2025}} |finale1 = {{finale|8|6|2026}} |boja2 = #7E8D6E |epizode2 = – |premijera2 = {{premijera|21|9|2026}} |finale2 = 2027. }} == Glumačka postava == [[RTL (Hrvatska)|RTL]] je [[3. listopada]] [[2025.]] objavio [[Glumačka postava|glumačku postavu]] serije,<ref>{{citiranje weba|date=3. listopada 2025.|title=Obiteljska tajna i borba tri sestre u surovim 50-ima: RTL donosi raskošnu dramsku seriju koja ostavlja bez daha|url=https://www.rtl.hr/novosti/obiteljska-tajna-i-borba-tri-sestre-u-surovim-50-ima-rtl-donosi-raskosnu-dramsku-seriju-koja-ostavlja-bez-daha.html|access-date=3. listopada 2025.|publisher=[[RTL (Hrvatska)|RTL]]}}</ref><ref>{{citiranje weba|date=3. listopada 2025.|title=Stiže nova domaća serija! Toliko je raskošna da će vas ostaviti bez daha!|url=https://redakcija.hr/stize-nova-domaca-serija-toliko-je-raskosna-da-ce-vas-ostaviti-bez-daha|access-date=3. listopada 2025.|website=redakcija.hr}}</ref> dok su likovi s detaljnim opisima predstavljeni naknadno.<ref>{{Citiranje weba|date=2025-11-08|title=Tko je tko u moćnoj obitelji Vukas - vodič kroz likove koji pokreću radnju 'Divljih pčela'|url=https://www.rtl.hr/tv-emisije/divlje-pcele/tko-je-tko-u-mocnoj-obitelji-vukas-vodic-kroz-likove-koji-pokrecu-radnju-divljih-pcela.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20251110032814/https://www.rtl.hr/tv-emisije/divlje-pcele/tko-je-tko-u-mocnoj-obitelji-vukas-vodic-kroz-likove-koji-pokrecu-radnju-divljih-pcela.html|archive-date=2025-11-10|access-date=2025-11-10|website=[[RTL (Hrvatska)]]|language=hr-HR}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=2025-11-09|title=Tko je tko u Vrilu - vodič kroz likove koje smo upoznali u prvim epizodama 'Divljih pčela'|url=https://www.rtl.hr/tv-emisije/divlje-pcele/tko-je-tko-u-vrilu-vodic-kroz-likove-koje-smo-upoznali-u-prvim-epizodama-divljih-pcela.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20251110032450/https://www.rtl.hr/tv-emisije/divlje-pcele/tko-je-tko-u-vrilu-vodic-kroz-likove-koje-smo-upoznali-u-prvim-epizodama-divljih-pcela.html|archive-date=2025-11-10|access-date=2025-11-10|website=[[RTL (Hrvatska)]]|language=hr-HR}}</ref> === Obitelj Runje === * [[Ana Marija Veselčić]] kao Katarina Vukas (djev. Runje), Zorina i Cvitina sestra, Petrova udovica * [[Lidija Penić-Grgaš]] kao Cvita Vukas (djev. Runje), Katarinina i Zorina sestra, Nikolina supruga * [[Lidija Kordić]] kao Zora Runje, Katarinina i Cvitina sestra === Obitelj Vukas === * [[Alain Blažević]] kao Ante Vukas, najmoćniji čovjek u selu Vrilo, Mirjanin suprug i Ivičin i Rajkin brat, Petrov, Markov, Terezin i Nikolin otac, Katarinin i Cvitin svekar, Milanov ujak * [[Sanja Vejnović]] kao Mirjana Vukas, Antina supruga. Petrova, Markova, Terezina i Nikolina majka, Katarinina i Cvitina svekrva, Milanova ujna * [[Ivan Barišić]] kao Nikola Vukas, Petrov, Markov i Terezin brat, Cvitin suprug, * [[Antonio Agostini]] kao Marko Vukas #1, Petrov, Nikolin i Terezin brat (ep 1-68) * [[Marin Klišmanić]] kao Marko Vukas #2, Petrov, Nikolin i Terezin brat (ep 70-) * [[Klemen Novak]] kao Petar Vukas †, sin najmoćnijeg čovjeka u selu Vrilo, Markov, Nikolin i Terezin brat, Katarinin suprug * [[Margarita Mladinić]] kao Tereza Radonić (djev. Vukas), Petrova, Markova i Nikolina setra, Antina kći, Vicina supruga * [[Dragan Veselić]] kao Ivica Vukas, Antin i Rajkin brat, otac Jakova i Josipa, Milanov ujak * [[Luka Šegota]] kao Jakov Vukas, Ivičin stariji sin, Josipov brat, Teodorin suprug * [[Matko Jukić]] kao Josip Vukas †, Ivičin mlađi sin, Jakovljev brat * [[Arija Rizvić]] kao Teodora Vukas †, Jakovljeva supruga * [[Jelena Perčin]] kao Rajka Bauer (djev. Vukas), Antina i Ivičina sestra, Milanova majka === Ostali === * [[Davor Pavić]] kao Milan Čavka, Antina desna ruka, Rajkin sin * [[Marija Borić Jerneić]] kao Karmela Poljak, krčmarica * [[Antonija Julija Blaće]] kao Luce Matić, krojačica, Krstina supruga * [[Jasmin Mekić]] kao Zdravko Šušnjara, načelnik, Ankin suprug * [[Monika Vuco Carev]] kao Anka Šušnjara, Zdravkova supruga * [[Vladimir Posavec Tušek]] kao Ranko Badurina, general * [[Alen Šalinović]] kao Jerko Sikirica, inspektor, Mandin sin * [[Mirela Brekalo]] kao Manda Sikirica, Jerkova majka * [[Amar Bukvić]] kao Toma Domazet † * [[Matija Kačan]] kao Veljko Budimir, barmen, Željkov bratić * [[Antonio Scarpa (glumac)|Antonio Scarpa]] kao Željko Budimir, brijač, Veljkov bratić * [[Zijad Gračić]] kao Don Jere, svećenik * [[Jolanda Tudor]] kao baba Ljuba * [[Jasna Bilušić]] kao Ferida, kućna pomoćnica u kući Ante Vukasa * [[Domagoj Janković]] kao Stipan Šabić, dugogodišnji radnik obitelji Runje * [[Slavko Sobin]] kao Lazar Krneta, upravitelj Zatvora u Splitu === Gosti === * [[Boris Svrtan]] kao Andrija Runje † * [[Ante Gelo]] kao glazbenik * [[Bosko Nusi]] * Neon Kovač Batir kao Matko Šušnjara<ref name=":0">{{Citiranje weba|date=2025-11-03|title=Od Praktikuma do malih ekrana! 🎬 – Praktikum - centar za djecu i mlade|url=https://web.facebook.com/story.php?story_fbid=1302082738624910&id=100064695892363|url-status=live|access-date=2025-11-07|website=[[Facebook]]}}</ref> * Leona Mustapić kao Jelica Šušnjara<ref name=":0" /> * Marla Ibrahimpašić kao mala Katarina<ref name=":0" /> * Dominik Čičak kao mladi Andrija Runje * [[Siniša Pavić (novinar)|Siniša Pavić]] kao Mate * [[Pere Eranović]] kao Vice Radonić ''(Zlatan)'' †, suprug Tereze, Antin i Mirjanin zet * [[Nika Grbelja]] kao Lukrecija Špiljak * [[Milan Pleština]] kao Siniša Špiljak, poslovni suradnik Ante Vukasa * [[Sandra Lončarić]] kao gospođa Špiljak * [[Matija Divić]] kao Mate Mravak * [[Ivana Gulin]] kao gospođa Mravak * [[Josip Lukić]] kao gospodin Mravak * [[Igor Jurinić]] kao pastir * [[Fran Petar Suknaić]] kao Anđelko Badurina, unuk generala Badurine * [[Marina Žužić]] kao Marta Badurina, nevjesta generala Badurine, žena pokojnog Frane Badurine (generalova sina) * [[Draško Zidar]] kao pastir Lovre † * [[Slavko Juraga]] kao odvjetnik Veselinović * [[Ana Majhenić]] kao Anđa * [[Milica Manojlović]] kao gatara Sadija * [[Mirel Huskić]] kao svirač Mirza * [[Martina Mandek]] kao Manuela Radonić/Jolanda * [[Tonka Mršić]] kao Vjerica * [[Kristian Šupe]] kao Giordano Bonačić * [[Zlatko Ožbolt]] kao Mate Poljak, Karmelin suprug * [[Barbara Rocco]] kao Ksenija, Teodorina majka * [[Mario Žunar]] kao Vice Radonić †, Zlatanov prijatelj * [[Ivan Baranović]] kao odvjetnik Katarine Runje * [[Katarina Vukovčan]] kao sestra Bjanka == Promocija == Svečana pretpremijera serija održala se [[19. listopada]] u [[Muzej Sinjske alke|Muzeju Sinjske alke]].<ref>{{Citiranje weba|title=U Sinju ekskluzivno predstavljena nova RTL-ova dramska serija 'Divlje pčele'! {{!}} RTL|url=https://www.rtl.hr/tv-emisije/divlje-pcele/u-sinju-ekskluzivno-predstavljena-nova-rtl-ova-dramska-serija-divlje-pcele.html|access-date=2025-10-22|website=www.rtl.hr|language=hr-HR}}</ref> [[Premijera|Premijerno]] prikazivanje na televiziji počelo je [[3. studenoga]] [[2025.]]<ref>{{Citiranje weba|date=2025-10-20|title=Slobodna Dalmacija - Cijeli Sinj je brujao: prva je bračna noć, a mlada i dvije sestre zatukle su ženika... Zagora pamti ovakve događaje|url=https://slobodnadalmacija.hr/mozaik/scena/tv-reality/cijeli-sinj-je-brujao-prva-je-bracna-noc-a-mlada-i-dvije-sestre-zatukle-su-zenika-zagora-pamti-ovakve-dogadaje-1511375|access-date=2025-10-22|website=slobodnadalmacija.hr|language=hr-hr}}</ref> == Međunarodna prikazivanja == {| class="wikitable" style="text-align: center;" !Država !TV mreža !Sezona !Epizoda !Premijera !Finale |- |{{Z+X|SRB}} | rowspan="2" |[[Voyo]] |1. |150 |[[3. studenoga]] [[2025.]] |[[7. lipnja]] [[2026.]] |- |{{Z+X|BIH}} |1. |150 |[[3. studenoga]] [[2025.]] |[[7. lipnja]] [[2026.]] |- |{{Z+X|CG}} |[[Radiotelevizija Crne Gore|TVCG1]] |1. |60 {{small|(5.lipnja)}} |{{premijera|16|3|2026|l}}<ref>{{Citiranje weba|date=2026-03-13|title=Serija "Divlje pčele", od ponedjeljka, radnim danima u 18:10⏰ na TVCG1.|url=https://www.instagram.com/reel/DV0Uh7BO8BO/|url-status=live|access-date=2026-06-04|website=rtcg_me {{!}} Instagram}}</ref> |– |- |{{Z+X|BIH}} |[[Federalna televizija|FTV]]<ref>{{Citiranje weba|date=2026-09-30|title=Igrana serija "Divlje pčele" |url=https://federalna.ba/index.php/igrana-serija-divlje-pcele-xov2i|url-status=live|access-date=2026-10-03|website=federalna.ba|language=bs}}</ref> |1. |150 |[[5. listopada]] [[2026.]] | |} ==Izvori== {{izvori}} == Vanjske poveznice == * {{službena|https://www.rtl.hr/serije/divlje-pcele}} rtl.hr * {{imdb|id=38592526|naslov=Divlje pčele}} * {{službena|https://www.instagram.com/divljepcele/}} na [[Instagram]]u * {{službena|https://www.facebook.com/807273462470886}} na [[Facebook]]u {{Televizijski program na RTL-u}} [[Kategorija:Hrvatske dramske serije]] [[Kategorija:Televizijske serije na RTL-u]] [[Kategorija:Televizijske serije koje su počele 2025.]] 17isp1xg5rktppraehmdtm3kv46580n 7615835 7615833 2026-10-09T21:13:08Z Editorcro0012 320346 7615835 wikitext text/x-wiki {{Infookvir TV serija | bg_color = #A58668 | ime_serije = Divlje pčele | slika = [[Datoteka:Divlje pčele Plakat.jpg|260px]] | natpis_pod_slikom = službeni [[plakat]] serije | format_serije = [[telenovela]] | žanr = [[dramska serija|obiteljska drama]]<br>romansa | autor = | temeljeno_na = {{Z|GRČ}} Άγριες Μέλισσες (''Agries melisses'') | razvoj = Iva Ilakovac<br>Marija Antić | scenarist = Višna Mamić<br>Nikolina Bogdanović<br>Danko Delač<br>[[Mihaela Erceg]] | redatelj = Stanislav Tomić<br>[[Kristijan Milić]]<br>Jasna Nanut<br>Ivan Pavličić<br>Jadran Puharić<br>Rahela Jagrič Pirc | glumci = Ana Marija Veselčić<br>Lidija Kordić<br>Lidija Penić-Grgaš | pripovjedač = | glazba = [[Ante Gelo]] | uvodna_glazba = | država = {{Z+X|HRV}} | jezik = [[hrvatski]] | broj_sezona = 2 | broj_epizoda = 150+ | popis_epizoda = | producent = | izvršni_producent = Iva Grahor<br>Danijel Ivoš | urednik = Ljubo Lasić | lokacija = | trajanje_epizode = 76 min. {{small|(1. ep.)}}<br>50 – 55 min. | produkcijska_kuća = [[RTL (Hrvatska)|RTL]] | tv_kuća = [[RTL (Hrvatska)|RTL]] / [[Voyo]] | početak_serije = {{premijera|3|11|2025|link=da}} | kraj_serije = | ostale_kuće = {{Z|SRB}} <br>{{Z|BIH}} [[Voyo, FTV]]<br>{{Z|Crna Gora}} [[Radiotelevizija Crne Gore|RTCG]] – [[TVCG1]] | web_stranica = https://www.rtl.hr/serije/divlje-pcele | imdb_id = 38592526 }}[[Datoteka:Divlje pčele Logotip.png|okvir|Službeni [[logotip]] serije]] '''''Divlje pčele''''' je [[hrvatska]] [[dramska serija|dramska televizijska serija]] koja se prikazuje od [[3. studenoga]] [[2025.]] na televizijskom kanalu [[RTL (Hrvatska)|RTL]] te na [[streaming]] [[Streaming platforma|platformi]] [[Voyo]], na kojoj je od [[9. studenoga]] moguće pratiti nove epizode 24 sata ranije. Serija je dostupna i u [[Srbija|Srbiji]] te [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], gdje se prikazuje isključivo putem platforme Voyo. Predstavlja adaptaciju istoimene [[Grčka|grčke]] televizijske serije {{ill|Agries melisse|el|Άγριες Μέλισσες|italics=yes}} iz [[2019.]] godine. Druga sezona s emitiranjem je započela [[21. rujna]] [[2026]].<ref>{{citiranje weba|url=https://www.jutarnji.hr/scena/domace-zvijezde/divlje-pcele-povratak-rtl-voyo-presuda-katarini-krneta-vrilo-15746731|title=Serija ‘Divlje pčele‘ vraća se na male ekrane! Zvijezde otkrivaju što nas čeka u novoj sezoni|date=15. rujna 2026.|access-date=16. rujna 2026.|publisher=[[Jutarnji list]]|website=jutarnji.hr|archive-date=16. rujna 2026.|archive-url=https://web.archive.org/web/20260916064215/https://www.jutarnji.hr/scena/domace-zvijezde/divlje-pcele-povratak-rtl-voyo-presuda-katarini-krneta-vrilo-15746731}}</ref> == Pregled serije == Prva sezona se prikazivala od [[3. studenoga]] [[2025.]] do [[8. lipnja]] [[2026.]] na [[RTL (Hrvatska)|RTL-u]].<ref>{{Citiranje weba|date=2026-06-08|title=Finale sezone 'Divljih pčela'! Kakvu će sudbinu doživjeti Kata, hoće li Ante konačno pasti? {{!}} RTL|url=https://www.rtl.hr/tv-emisije/divlje-pcele/finale-sezone-divljih-pcela-kakvu-ce-sudbinu-dozivjeti-kata-hoce-li-ante-konacno-pasti.html|url-status=live|access-date=2026-06-08|website=[[RTL (Hrvatska)]]|language=hr-HR}}</ref>{{Pregled serije |boja1 = #A58668 |epizode1 = 150 |premijera1 = {{premijera|3|11|2025}} |finale1 = {{finale|8|6|2026}} |boja2 = #7E8D6E |epizode2 = – |premijera2 = {{premijera|21|9|2026}} |finale2 = 2027. }} == Glumačka postava == [[RTL (Hrvatska)|RTL]] je [[3. listopada]] [[2025.]] objavio [[Glumačka postava|glumačku postavu]] serije,<ref>{{citiranje weba|date=3. listopada 2025.|title=Obiteljska tajna i borba tri sestre u surovim 50-ima: RTL donosi raskošnu dramsku seriju koja ostavlja bez daha|url=https://www.rtl.hr/novosti/obiteljska-tajna-i-borba-tri-sestre-u-surovim-50-ima-rtl-donosi-raskosnu-dramsku-seriju-koja-ostavlja-bez-daha.html|access-date=3. listopada 2025.|publisher=[[RTL (Hrvatska)|RTL]]}}</ref><ref>{{citiranje weba|date=3. listopada 2025.|title=Stiže nova domaća serija! Toliko je raskošna da će vas ostaviti bez daha!|url=https://redakcija.hr/stize-nova-domaca-serija-toliko-je-raskosna-da-ce-vas-ostaviti-bez-daha|access-date=3. listopada 2025.|website=redakcija.hr}}</ref> dok su likovi s detaljnim opisima predstavljeni naknadno.<ref>{{Citiranje weba|date=2025-11-08|title=Tko je tko u moćnoj obitelji Vukas - vodič kroz likove koji pokreću radnju 'Divljih pčela'|url=https://www.rtl.hr/tv-emisije/divlje-pcele/tko-je-tko-u-mocnoj-obitelji-vukas-vodic-kroz-likove-koji-pokrecu-radnju-divljih-pcela.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20251110032814/https://www.rtl.hr/tv-emisije/divlje-pcele/tko-je-tko-u-mocnoj-obitelji-vukas-vodic-kroz-likove-koji-pokrecu-radnju-divljih-pcela.html|archive-date=2025-11-10|access-date=2025-11-10|website=[[RTL (Hrvatska)]]|language=hr-HR}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=2025-11-09|title=Tko je tko u Vrilu - vodič kroz likove koje smo upoznali u prvim epizodama 'Divljih pčela'|url=https://www.rtl.hr/tv-emisije/divlje-pcele/tko-je-tko-u-vrilu-vodic-kroz-likove-koje-smo-upoznali-u-prvim-epizodama-divljih-pcela.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20251110032450/https://www.rtl.hr/tv-emisije/divlje-pcele/tko-je-tko-u-vrilu-vodic-kroz-likove-koje-smo-upoznali-u-prvim-epizodama-divljih-pcela.html|archive-date=2025-11-10|access-date=2025-11-10|website=[[RTL (Hrvatska)]]|language=hr-HR}}</ref> === Obitelj Runje === * [[Ana Marija Veselčić]] kao Katarina Vukas (djev. Runje), Zorina i Cvitina sestra, Petrova udovica * [[Lidija Penić-Grgaš]] kao Cvita Vukas (djev. Runje), Katarinina i Zorina sestra, Nikolina supruga * [[Lidija Kordić]] kao Zora Runje, Katarinina i Cvitina sestra === Obitelj Vukas === * [[Alain Blažević]] kao Ante Vukas, najmoćniji čovjek u selu Vrilo, Mirjanin suprug i Ivičin i Rajkin brat, Petrov, Markov, Terezin i Nikolin otac, Katarinin i Cvitin svekar, Milanov ujak * [[Sanja Vejnović]] kao Mirjana Vukas, Antina supruga. Petrova, Markova, Terezina i Nikolina majka, Katarinina i Cvitina svekrva, Milanova ujna * [[Ivan Barišić]] kao Nikola Vukas, Petrov, Markov i Terezin brat, Cvitin suprug, * [[Antonio Agostini]] kao Marko Vukas #1, Petrov, Nikolin i Terezin brat (ep 1-68) * [[Marin Klišmanić]] kao Marko Vukas #2, Petrov, Nikolin i Terezin brat (ep 70-) * [[Klemen Novak]] kao Petar Vukas †, sin najmoćnijeg čovjeka u selu Vrilo, Markov, Nikolin i Terezin brat, Katarinin suprug * [[Margarita Mladinić]] kao Tereza Radonić (djev. Vukas), Petrova, Markova i Nikolina setra, Antina kći, Vicina supruga * [[Dragan Veselić]] kao Ivica Vukas, Antin i Rajkin brat, otac Jakova i Josipa, Milanov ujak * [[Luka Šegota]] kao Jakov Vukas, Ivičin stariji sin, Josipov brat, Teodorin suprug * [[Matko Jukić]] kao Josip Vukas †, Ivičin mlađi sin, Jakovljev brat * [[Arija Rizvić]] kao Teodora Vukas †, Jakovljeva supruga * [[Jelena Perčin]] kao Rajka Bauer (djev. Vukas), Antina i Ivičina sestra, Milanova majka === Ostali === * [[Davor Pavić]] kao Milan Čavka, Antina desna ruka, Rajkin sin * [[Marija Borić Jerneić]] kao Karmela Poljak, krčmarica * [[Antonija Julija Blaće]] kao Luce Matić, krojačica, Krstina supruga * [[Jasmin Mekić]] kao Zdravko Šušnjara, načelnik, Ankin suprug * [[Monika Vuco Carev]] kao Anka Šušnjara, Zdravkova supruga * [[Vladimir Posavec Tušek]] kao Ranko Badurina, general * [[Alen Šalinović]] kao Jerko Sikirica, inspektor, Mandin sin * [[Mirela Brekalo]] kao Manda Sikirica, Jerkova majka * [[Amar Bukvić]] kao Toma Domazet † * [[Matija Kačan]] kao Veljko Budimir, barmen, Željkov bratić * [[Antonio Scarpa (glumac)|Antonio Scarpa]] kao Željko Budimir, brijač, Veljkov bratić * [[Zijad Gračić]] kao Don Jere, svećenik * [[Jolanda Tudor]] kao baba Ljuba * [[Jasna Bilušić]] kao Ferida, kućna pomoćnica u kući Ante Vukasa * [[Domagoj Janković]] kao Stipan Šabić, dugogodišnji radnik obitelji Runje * [[Slavko Sobin]] kao Lazar Krneta, upravitelj Zatvora u Splitu === Gosti === * [[Boris Svrtan]] kao Andrija Runje † * [[Ante Gelo]] kao glazbenik * [[Bosko Nusi]] * Neon Kovač Batir kao Matko Šušnjara<ref name=":0">{{Citiranje weba|date=2025-11-03|title=Od Praktikuma do malih ekrana! 🎬 – Praktikum - centar za djecu i mlade|url=https://web.facebook.com/story.php?story_fbid=1302082738624910&id=100064695892363|url-status=live|access-date=2025-11-07|website=[[Facebook]]}}</ref> * Leona Mustapić kao Jelica Šušnjara<ref name=":0" /> * Marla Ibrahimpašić kao mala Katarina<ref name=":0" /> * Dominik Čičak kao mladi Andrija Runje * [[Siniša Pavić (novinar)|Siniša Pavić]] kao Mate * [[Pere Eranović]] kao Vice Radonić ''(Zlatan)'' †, suprug Tereze, Antin i Mirjanin zet * [[Nika Grbelja]] kao Lukrecija Špiljak * [[Milan Pleština]] kao Siniša Špiljak, poslovni suradnik Ante Vukasa * [[Sandra Lončarić]] kao gospođa Špiljak * [[Matija Divić]] kao Mate Mravak * [[Ivana Gulin]] kao gospođa Mravak * [[Josip Lukić]] kao gospodin Mravak * [[Igor Jurinić]] kao pastir * [[Fran Petar Suknaić]] kao Anđelko Badurina, unuk generala Badurine * [[Marina Žužić]] kao Marta Badurina, nevjesta generala Badurine, žena pokojnog Frane Badurine (generalova sina) * [[Draško Zidar]] kao pastir Lovre † * [[Slavko Juraga]] kao odvjetnik Veselinović * [[Ana Majhenić]] kao Anđa * [[Milica Manojlović]] kao gatara Sadija * [[Mirel Huskić]] kao svirač Mirza * [[Martina Mandek]] kao Manuela Radonić/Jolanda * [[Tonka Mršić]] kao Vjerica * [[Kristian Šupe]] kao Giordano Bonačić * [[Zlatko Ožbolt]] kao Mate Poljak, Karmelin suprug * [[Barbara Rocco]] kao Ksenija, Teodorina majka * [[Mario Žunar]] kao Vice Radonić †, Zlatanov prijatelj * [[Ivan Baranović]] kao odvjetnik Katarine Runje * [[Katarina Vukovčan]] kao sestra Bjanka == Promocija == Svečana pretpremijera serija održala se [[19. listopada]] u [[Muzej Sinjske alke|Muzeju Sinjske alke]].<ref>{{Citiranje weba|title=U Sinju ekskluzivno predstavljena nova RTL-ova dramska serija 'Divlje pčele'! {{!}} RTL|url=https://www.rtl.hr/tv-emisije/divlje-pcele/u-sinju-ekskluzivno-predstavljena-nova-rtl-ova-dramska-serija-divlje-pcele.html|access-date=2025-10-22|website=www.rtl.hr|language=hr-HR}}</ref> [[Premijera|Premijerno]] prikazivanje na televiziji počelo je [[3. studenoga]] [[2025.]]<ref>{{Citiranje weba|date=2025-10-20|title=Slobodna Dalmacija - Cijeli Sinj je brujao: prva je bračna noć, a mlada i dvije sestre zatukle su ženika... Zagora pamti ovakve događaje|url=https://slobodnadalmacija.hr/mozaik/scena/tv-reality/cijeli-sinj-je-brujao-prva-je-bracna-noc-a-mlada-i-dvije-sestre-zatukle-su-zenika-zagora-pamti-ovakve-dogadaje-1511375|access-date=2025-10-22|website=slobodnadalmacija.hr|language=hr-hr}}</ref> == Međunarodna prikazivanja == {| class="wikitable" style="text-align: center;" !Država !TV mreža !Sezona !Epizoda !Premijera !Finale |- |{{Z+X|SRB}} | rowspan="2" |[[Voyo]] |1. |150 |[[3. studenoga]] [[2025.]] |[[7. lipnja]] [[2026.]] |- |{{Z+X|BIH}} |1. |150 |[[3. studenoga]] [[2025.]] |[[7. lipnja]] [[2026.]] |- |{{Z+X|CG}} |[[Radiotelevizija Crne Gore|TVCG1]] |1. |60 {{small|(5.lipnja)}} |{{premijera|16|3|2026|l}}<ref>{{Citiranje weba|date=2026-03-13|title=Serija "Divlje pčele", od ponedjeljka, radnim danima u 18:10⏰ na TVCG1.|url=https://www.instagram.com/reel/DV0Uh7BO8BO/|url-status=live|access-date=2026-06-04|website=rtcg_me {{!}} Instagram}}</ref> |– |- |{{Z+X|BIH}} |[[Federalna televizija|FTV]]<ref>{{Citiranje weba|date=2026-09-30|title=Igrana serija "Divlje pčele" |url=https://federalna.ba/index.php/igrana-serija-divlje-pcele-xov2i|url-status=live|access-date=2026-10-03|website=federalna.ba|language=bs}}</ref> |1. |150 |[[5. listopada]] [[2026.]] | |} ==Izvori== {{izvori}} == Vanjske poveznice == * {{službena|https://www.rtl.hr/serije/divlje-pcele}} rtl.hr * {{imdb|id=38592526|naslov=Divlje pčele}} * {{službena|https://www.instagram.com/divljepcele/}} na [[Instagram]]u * {{službena|https://www.facebook.com/807273462470886}} na [[Facebook]]u {{Televizijski program na RTL-u}} [[Kategorija:Hrvatske dramske serije]] [[Kategorija:Televizijske serije na RTL-u]] [[Kategorija:Televizijske serije koje su počele 2025.]] so2udskzv5hxplhlgxuexzrrh2yt6cn 7615837 7615835 2026-10-09T21:15:43Z Editorcro0012 320346 7615837 wikitext text/x-wiki {{Infookvir TV serija | bg_color = #A58668 | ime_serije = Divlje pčele | slika = [[Datoteka:Divlje pčele Plakat.jpg|260px]] | natpis_pod_slikom = službeni [[plakat]] serije | format_serije = [[telenovela]] | žanr = [[dramska serija|obiteljska drama]]<br>romansa | autor = | temeljeno_na = {{Z|GRČ}} Άγριες Μέλισσες (''Agries melisses'') | razvoj = Iva Ilakovac<br>Marija Antić | scenarist = Višna Mamić<br>Nikolina Bogdanović<br>Danko Delač<br>[[Mihaela Erceg]] | redatelj = Stanislav Tomić<br>[[Kristijan Milić]]<br>Jasna Nanut<br>Ivan Pavličić<br>Jadran Puharić<br>Rahela Jagrič Pirc | glumci = Ana Marija Veselčić<br>Lidija Kordić<br>Lidija Penić-Grgaš | pripovjedač = | glazba = [[Ante Gelo]] | uvodna_glazba = | država = {{Z+X|HRV}} | jezik = [[hrvatski]] | broj_sezona = 2 | broj_epizoda = 150+ | popis_epizoda = | producent = | izvršni_producent = Iva Grahor<br>Danijel Ivoš | urednik = Ljubo Lasić | lokacija = | trajanje_epizode = 76 min. {{small|(1. ep.)}}<br>50 – 55 min. | produkcijska_kuća = [[RTL (Hrvatska)|RTL]] | tv_kuća = [[RTL (Hrvatska)|RTL]] / [[Voyo]] | početak_serije = {{premijera|3|11|2025|link=da}} | kraj_serije = | ostale_kuće = {{Z|SRB}} [[Voyo]]<br>{{Z|BIH}} [[Voyo]] ,[[ FTV]]<br>{{Z|Crna Gora}} [[Radiotelevizija Crne Gore|RTCG]] – [[TVCG1]] | web_stranica = https://www.rtl.hr/serije/divlje-pcele | imdb_id = 38592526 }}[[Datoteka:Divlje pčele Logotip.png|okvir|Službeni [[logotip]] serije]] '''''Divlje pčele''''' je [[hrvatska]] [[dramska serija|dramska televizijska serija]] koja se prikazuje od [[3. studenoga]] [[2025.]] na televizijskom kanalu [[RTL (Hrvatska)|RTL]] te na [[streaming]] [[Streaming platforma|platformi]] [[Voyo]], na kojoj je od [[9. studenoga]] moguće pratiti nove epizode 24 sata ranije. Serija je dostupna i u [[Srbija|Srbiji]] te [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], gdje se prikazuje isključivo putem platforme Voyo. Predstavlja adaptaciju istoimene [[Grčka|grčke]] televizijske serije {{ill|Agries melisse|el|Άγριες Μέλισσες|italics=yes}} iz [[2019.]] godine. Druga sezona s emitiranjem je započela [[21. rujna]] [[2026]].<ref>{{citiranje weba|url=https://www.jutarnji.hr/scena/domace-zvijezde/divlje-pcele-povratak-rtl-voyo-presuda-katarini-krneta-vrilo-15746731|title=Serija ‘Divlje pčele‘ vraća se na male ekrane! Zvijezde otkrivaju što nas čeka u novoj sezoni|date=15. rujna 2026.|access-date=16. rujna 2026.|publisher=[[Jutarnji list]]|website=jutarnji.hr|archive-date=16. rujna 2026.|archive-url=https://web.archive.org/web/20260916064215/https://www.jutarnji.hr/scena/domace-zvijezde/divlje-pcele-povratak-rtl-voyo-presuda-katarini-krneta-vrilo-15746731}}</ref> == Pregled serije == Prva sezona se prikazivala od [[3. studenoga]] [[2025.]] do [[8. lipnja]] [[2026.]] na [[RTL (Hrvatska)|RTL-u]].<ref>{{Citiranje weba|date=2026-06-08|title=Finale sezone 'Divljih pčela'! Kakvu će sudbinu doživjeti Kata, hoće li Ante konačno pasti? {{!}} RTL|url=https://www.rtl.hr/tv-emisije/divlje-pcele/finale-sezone-divljih-pcela-kakvu-ce-sudbinu-dozivjeti-kata-hoce-li-ante-konacno-pasti.html|url-status=live|access-date=2026-06-08|website=[[RTL (Hrvatska)]]|language=hr-HR}}</ref>{{Pregled serije |boja1 = #A58668 |epizode1 = 150 |premijera1 = {{premijera|3|11|2025}} |finale1 = {{finale|8|6|2026}} |boja2 = #7E8D6E |epizode2 = – |premijera2 = {{premijera|21|9|2026}} |finale2 = 2027. }} == Glumačka postava == [[RTL (Hrvatska)|RTL]] je [[3. listopada]] [[2025.]] objavio [[Glumačka postava|glumačku postavu]] serije,<ref>{{citiranje weba|date=3. listopada 2025.|title=Obiteljska tajna i borba tri sestre u surovim 50-ima: RTL donosi raskošnu dramsku seriju koja ostavlja bez daha|url=https://www.rtl.hr/novosti/obiteljska-tajna-i-borba-tri-sestre-u-surovim-50-ima-rtl-donosi-raskosnu-dramsku-seriju-koja-ostavlja-bez-daha.html|access-date=3. listopada 2025.|publisher=[[RTL (Hrvatska)|RTL]]}}</ref><ref>{{citiranje weba|date=3. listopada 2025.|title=Stiže nova domaća serija! Toliko je raskošna da će vas ostaviti bez daha!|url=https://redakcija.hr/stize-nova-domaca-serija-toliko-je-raskosna-da-ce-vas-ostaviti-bez-daha|access-date=3. listopada 2025.|website=redakcija.hr}}</ref> dok su likovi s detaljnim opisima predstavljeni naknadno.<ref>{{Citiranje weba|date=2025-11-08|title=Tko je tko u moćnoj obitelji Vukas - vodič kroz likove koji pokreću radnju 'Divljih pčela'|url=https://www.rtl.hr/tv-emisije/divlje-pcele/tko-je-tko-u-mocnoj-obitelji-vukas-vodic-kroz-likove-koji-pokrecu-radnju-divljih-pcela.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20251110032814/https://www.rtl.hr/tv-emisije/divlje-pcele/tko-je-tko-u-mocnoj-obitelji-vukas-vodic-kroz-likove-koji-pokrecu-radnju-divljih-pcela.html|archive-date=2025-11-10|access-date=2025-11-10|website=[[RTL (Hrvatska)]]|language=hr-HR}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=2025-11-09|title=Tko je tko u Vrilu - vodič kroz likove koje smo upoznali u prvim epizodama 'Divljih pčela'|url=https://www.rtl.hr/tv-emisije/divlje-pcele/tko-je-tko-u-vrilu-vodic-kroz-likove-koje-smo-upoznali-u-prvim-epizodama-divljih-pcela.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20251110032450/https://www.rtl.hr/tv-emisije/divlje-pcele/tko-je-tko-u-vrilu-vodic-kroz-likove-koje-smo-upoznali-u-prvim-epizodama-divljih-pcela.html|archive-date=2025-11-10|access-date=2025-11-10|website=[[RTL (Hrvatska)]]|language=hr-HR}}</ref> === Obitelj Runje === * [[Ana Marija Veselčić]] kao Katarina Vukas (djev. Runje), Zorina i Cvitina sestra, Petrova udovica * [[Lidija Penić-Grgaš]] kao Cvita Vukas (djev. Runje), Katarinina i Zorina sestra, Nikolina supruga * [[Lidija Kordić]] kao Zora Runje, Katarinina i Cvitina sestra === Obitelj Vukas === * [[Alain Blažević]] kao Ante Vukas, najmoćniji čovjek u selu Vrilo, Mirjanin suprug i Ivičin i Rajkin brat, Petrov, Markov, Terezin i Nikolin otac, Katarinin i Cvitin svekar, Milanov ujak * [[Sanja Vejnović]] kao Mirjana Vukas, Antina supruga. Petrova, Markova, Terezina i Nikolina majka, Katarinina i Cvitina svekrva, Milanova ujna * [[Ivan Barišić]] kao Nikola Vukas, Petrov, Markov i Terezin brat, Cvitin suprug, * [[Antonio Agostini]] kao Marko Vukas #1, Petrov, Nikolin i Terezin brat (ep 1-68) * [[Marin Klišmanić]] kao Marko Vukas #2, Petrov, Nikolin i Terezin brat (ep 70-) * [[Klemen Novak]] kao Petar Vukas †, sin najmoćnijeg čovjeka u selu Vrilo, Markov, Nikolin i Terezin brat, Katarinin suprug * [[Margarita Mladinić]] kao Tereza Radonić (djev. Vukas), Petrova, Markova i Nikolina setra, Antina kći, Vicina supruga * [[Dragan Veselić]] kao Ivica Vukas, Antin i Rajkin brat, otac Jakova i Josipa, Milanov ujak * [[Luka Šegota]] kao Jakov Vukas, Ivičin stariji sin, Josipov brat, Teodorin suprug * [[Matko Jukić]] kao Josip Vukas †, Ivičin mlađi sin, Jakovljev brat * [[Arija Rizvić]] kao Teodora Vukas †, Jakovljeva supruga * [[Jelena Perčin]] kao Rajka Bauer (djev. Vukas), Antina i Ivičina sestra, Milanova majka === Ostali === * [[Davor Pavić]] kao Milan Čavka, Antina desna ruka, Rajkin sin * [[Marija Borić Jerneić]] kao Karmela Poljak, krčmarica * [[Antonija Julija Blaće]] kao Luce Matić, krojačica, Krstina supruga * [[Jasmin Mekić]] kao Zdravko Šušnjara, načelnik, Ankin suprug * [[Monika Vuco Carev]] kao Anka Šušnjara, Zdravkova supruga * [[Vladimir Posavec Tušek]] kao Ranko Badurina, general * [[Alen Šalinović]] kao Jerko Sikirica, inspektor, Mandin sin * [[Mirela Brekalo]] kao Manda Sikirica, Jerkova majka * [[Amar Bukvić]] kao Toma Domazet † * [[Matija Kačan]] kao Veljko Budimir, barmen, Željkov bratić * [[Antonio Scarpa (glumac)|Antonio Scarpa]] kao Željko Budimir, brijač, Veljkov bratić * [[Zijad Gračić]] kao Don Jere, svećenik * [[Jolanda Tudor]] kao baba Ljuba * [[Jasna Bilušić]] kao Ferida, kućna pomoćnica u kući Ante Vukasa * [[Domagoj Janković]] kao Stipan Šabić, dugogodišnji radnik obitelji Runje * [[Slavko Sobin]] kao Lazar Krneta, upravitelj Zatvora u Splitu === Gosti === * [[Boris Svrtan]] kao Andrija Runje † * [[Ante Gelo]] kao glazbenik * [[Bosko Nusi]] * Neon Kovač Batir kao Matko Šušnjara<ref name=":0">{{Citiranje weba|date=2025-11-03|title=Od Praktikuma do malih ekrana! 🎬 – Praktikum - centar za djecu i mlade|url=https://web.facebook.com/story.php?story_fbid=1302082738624910&id=100064695892363|url-status=live|access-date=2025-11-07|website=[[Facebook]]}}</ref> * Leona Mustapić kao Jelica Šušnjara<ref name=":0" /> * Marla Ibrahimpašić kao mala Katarina<ref name=":0" /> * Dominik Čičak kao mladi Andrija Runje * [[Siniša Pavić (novinar)|Siniša Pavić]] kao Mate * [[Pere Eranović]] kao Vice Radonić ''(Zlatan)'' †, suprug Tereze, Antin i Mirjanin zet * [[Nika Grbelja]] kao Lukrecija Špiljak * [[Milan Pleština]] kao Siniša Špiljak, poslovni suradnik Ante Vukasa * [[Sandra Lončarić]] kao gospođa Špiljak * [[Matija Divić]] kao Mate Mravak * [[Ivana Gulin]] kao gospođa Mravak * [[Josip Lukić]] kao gospodin Mravak * [[Igor Jurinić]] kao pastir * [[Fran Petar Suknaić]] kao Anđelko Badurina, unuk generala Badurine * [[Marina Žužić]] kao Marta Badurina, nevjesta generala Badurine, žena pokojnog Frane Badurine (generalova sina) * [[Draško Zidar]] kao pastir Lovre † * [[Slavko Juraga]] kao odvjetnik Veselinović * [[Ana Majhenić]] kao Anđa * [[Milica Manojlović]] kao gatara Sadija * [[Mirel Huskić]] kao svirač Mirza * [[Martina Mandek]] kao Manuela Radonić/Jolanda * [[Tonka Mršić]] kao Vjerica * [[Kristian Šupe]] kao Giordano Bonačić * [[Zlatko Ožbolt]] kao Mate Poljak, Karmelin suprug * [[Barbara Rocco]] kao Ksenija, Teodorina majka * [[Mario Žunar]] kao Vice Radonić †, Zlatanov prijatelj * [[Ivan Baranović]] kao odvjetnik Katarine Runje * [[Katarina Vukovčan]] kao sestra Bjanka == Promocija == Svečana pretpremijera serija održala se [[19. listopada]] u [[Muzej Sinjske alke|Muzeju Sinjske alke]].<ref>{{Citiranje weba|title=U Sinju ekskluzivno predstavljena nova RTL-ova dramska serija 'Divlje pčele'! {{!}} RTL|url=https://www.rtl.hr/tv-emisije/divlje-pcele/u-sinju-ekskluzivno-predstavljena-nova-rtl-ova-dramska-serija-divlje-pcele.html|access-date=2025-10-22|website=www.rtl.hr|language=hr-HR}}</ref> [[Premijera|Premijerno]] prikazivanje na televiziji počelo je [[3. studenoga]] [[2025.]]<ref>{{Citiranje weba|date=2025-10-20|title=Slobodna Dalmacija - Cijeli Sinj je brujao: prva je bračna noć, a mlada i dvije sestre zatukle su ženika... Zagora pamti ovakve događaje|url=https://slobodnadalmacija.hr/mozaik/scena/tv-reality/cijeli-sinj-je-brujao-prva-je-bracna-noc-a-mlada-i-dvije-sestre-zatukle-su-zenika-zagora-pamti-ovakve-dogadaje-1511375|access-date=2025-10-22|website=slobodnadalmacija.hr|language=hr-hr}}</ref> == Međunarodna prikazivanja == {| class="wikitable" style="text-align: center;" !Država !TV mreža !Sezona !Epizoda !Premijera !Finale |- |{{Z+X|SRB}} | rowspan="2" |[[Voyo]] |1. |150 |[[3. studenoga]] [[2025.]] |[[7. lipnja]] [[2026.]] |- |{{Z+X|BIH}} |1. |150 |[[3. studenoga]] [[2025.]] |[[7. lipnja]] [[2026.]] |- |{{Z+X|CG}} |[[Radiotelevizija Crne Gore|TVCG1]] |1. |60 {{small|(5.lipnja)}} |{{premijera|16|3|2026|l}}<ref>{{Citiranje weba|date=2026-03-13|title=Serija "Divlje pčele", od ponedjeljka, radnim danima u 18:10⏰ na TVCG1.|url=https://www.instagram.com/reel/DV0Uh7BO8BO/|url-status=live|access-date=2026-06-04|website=rtcg_me {{!}} Instagram}}</ref> |– |- |{{Z+X|BIH}} |[[Federalna televizija|FTV]]<ref>{{Citiranje weba|date=2026-09-30|title=Igrana serija "Divlje pčele" |url=https://federalna.ba/index.php/igrana-serija-divlje-pcele-xov2i|url-status=live|access-date=2026-10-03|website=federalna.ba|language=bs}}</ref> |1. |150 |[[5. listopada]] [[2026.]] | |} ==Izvori== {{izvori}} == Vanjske poveznice == * {{službena|https://www.rtl.hr/serije/divlje-pcele}} rtl.hr * {{imdb|id=38592526|naslov=Divlje pčele}} * {{službena|https://www.instagram.com/divljepcele/}} na [[Instagram]]u * {{službena|https://www.facebook.com/807273462470886}} na [[Facebook]]u {{Televizijski program na RTL-u}} [[Kategorija:Hrvatske dramske serije]] [[Kategorija:Televizijske serije na RTL-u]] [[Kategorija:Televizijske serije koje su počele 2025.]] fa24n7jktqxxasc055ujvnghd6wxwuq 7615839 7615837 2026-10-09T21:23:59Z Croxyz 205325 7615839 wikitext text/x-wiki {{Infookvir TV serija | bg_color = #A58668 | ime_serije = Divlje pčele | slika = [[Datoteka:Divlje pčele Plakat.jpg|260px]] | natpis_pod_slikom = službeni [[plakat]] serije | format_serije = [[telenovela]] | žanr = [[dramska serija|obiteljska drama]]<br>romansa | autor = | temeljeno_na = {{Z|GRČ}} Άγριες Μέλισσες (''Agries melisses'') | razvoj = Iva Ilakovac<br>Marija Antić | scenarist = Višna Mamić<br>Nikolina Bogdanović<br>Danko Delač<br>[[Mihaela Erceg]] | redatelj = Stanislav Tomić<br>[[Kristijan Milić]]<br>Jasna Nanut<br>Ivan Pavličić<br>Jadran Puharić<br>Rahela Jagrič Pirc | glumci = Ana Marija Veselčić<br>Lidija Kordić<br>Lidija Penić-Grgaš | pripovjedač = | glazba = [[Ante Gelo]] | uvodna_glazba = | država = {{Z+X|HRV}} | jezik = [[hrvatski]] | broj_sezona = 2 | broj_epizoda = 150+ | popis_epizoda = | producent = | izvršni_producent = Iva Grahor<br>Danijel Ivoš | urednik = Ljubo Lasić | lokacija = | trajanje_epizode = 76 min. {{small|(1. ep.)}}<br>50 – 55 min. | produkcijska_kuća = [[RTL (Hrvatska)|RTL]] | tv_kuća = [[RTL (Hrvatska)|RTL]] / [[Voyo]] | početak_serije = {{premijera|3|11|2025|link=da}} | kraj_serije = | ostale_kuće = {{Z|SRB}} [[Voyo]]<br>{{Z|BIH}} [[Voyo]], [[Federalna televizija|FTV]]<br>{{Z|Crna Gora}} [[Radiotelevizija Crne Gore|RTCG]] – [[TVCG1]] | web_stranica = https://www.rtl.hr/serije/divlje-pcele | imdb_id = 38592526 }}[[Datoteka:Divlje pčele Logotip.png|okvir|Službeni [[logotip]] serije]] '''''Divlje pčele''''' je [[hrvatska]] [[dramska serija|dramska televizijska serija]] koja se prikazuje od [[3. studenoga]] [[2025.]] na televizijskom kanalu [[RTL (Hrvatska)|RTL]] te na [[streaming]] [[Streaming platforma|platformi]] [[Voyo]], na kojoj je od [[9. studenoga]] moguće pratiti nove epizode 24 sata ranije. Serija je dostupna i u [[Srbija|Srbiji]] te [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], gdje se prikazuje isključivo putem platforme Voyo. Predstavlja adaptaciju istoimene [[Grčka|grčke]] televizijske serije {{ill|Agries melisse|el|Άγριες Μέλισσες|italics=yes}} iz [[2019.]] godine. Druga sezona s emitiranjem je započela [[21. rujna]] [[2026]].<ref>{{citiranje weba|url=https://www.jutarnji.hr/scena/domace-zvijezde/divlje-pcele-povratak-rtl-voyo-presuda-katarini-krneta-vrilo-15746731|title=Serija ‘Divlje pčele‘ vraća se na male ekrane! Zvijezde otkrivaju što nas čeka u novoj sezoni|date=15. rujna 2026.|access-date=16. rujna 2026.|publisher=[[Jutarnji list]]|website=jutarnji.hr|archive-date=16. rujna 2026.|archive-url=https://web.archive.org/web/20260916064215/https://www.jutarnji.hr/scena/domace-zvijezde/divlje-pcele-povratak-rtl-voyo-presuda-katarini-krneta-vrilo-15746731}}</ref> == Pregled serije == Prva sezona se prikazivala od [[3. studenoga]] [[2025.]] do [[8. lipnja]] [[2026.]] na [[RTL (Hrvatska)|RTL-u]].<ref>{{Citiranje weba|date=2026-06-08|title=Finale sezone 'Divljih pčela'! Kakvu će sudbinu doživjeti Kata, hoće li Ante konačno pasti? {{!}} RTL|url=https://www.rtl.hr/tv-emisije/divlje-pcele/finale-sezone-divljih-pcela-kakvu-ce-sudbinu-dozivjeti-kata-hoce-li-ante-konacno-pasti.html|url-status=live|access-date=2026-06-08|website=[[RTL (Hrvatska)]]|language=hr-HR}}</ref>{{Pregled serije |boja1 = #A58668 |epizode1 = 150 |premijera1 = {{premijera|3|11|2025}} |finale1 = {{finale|8|6|2026}} |boja2 = #7E8D6E |epizode2 = – |premijera2 = {{premijera|21|9|2026}} |finale2 = 2027. }} == Glumačka postava == [[RTL (Hrvatska)|RTL]] je [[3. listopada]] [[2025.]] objavio [[Glumačka postava|glumačku postavu]] serije,<ref>{{citiranje weba|date=3. listopada 2025.|title=Obiteljska tajna i borba tri sestre u surovim 50-ima: RTL donosi raskošnu dramsku seriju koja ostavlja bez daha|url=https://www.rtl.hr/novosti/obiteljska-tajna-i-borba-tri-sestre-u-surovim-50-ima-rtl-donosi-raskosnu-dramsku-seriju-koja-ostavlja-bez-daha.html|access-date=3. listopada 2025.|publisher=[[RTL (Hrvatska)|RTL]]}}</ref><ref>{{citiranje weba|date=3. listopada 2025.|title=Stiže nova domaća serija! Toliko je raskošna da će vas ostaviti bez daha!|url=https://redakcija.hr/stize-nova-domaca-serija-toliko-je-raskosna-da-ce-vas-ostaviti-bez-daha|access-date=3. listopada 2025.|website=redakcija.hr}}</ref> dok su likovi s detaljnim opisima predstavljeni naknadno.<ref>{{Citiranje weba|date=2025-11-08|title=Tko je tko u moćnoj obitelji Vukas - vodič kroz likove koji pokreću radnju 'Divljih pčela'|url=https://www.rtl.hr/tv-emisije/divlje-pcele/tko-je-tko-u-mocnoj-obitelji-vukas-vodic-kroz-likove-koji-pokrecu-radnju-divljih-pcela.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20251110032814/https://www.rtl.hr/tv-emisije/divlje-pcele/tko-je-tko-u-mocnoj-obitelji-vukas-vodic-kroz-likove-koji-pokrecu-radnju-divljih-pcela.html|archive-date=2025-11-10|access-date=2025-11-10|website=[[RTL (Hrvatska)]]|language=hr-HR}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=2025-11-09|title=Tko je tko u Vrilu - vodič kroz likove koje smo upoznali u prvim epizodama 'Divljih pčela'|url=https://www.rtl.hr/tv-emisije/divlje-pcele/tko-je-tko-u-vrilu-vodic-kroz-likove-koje-smo-upoznali-u-prvim-epizodama-divljih-pcela.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20251110032450/https://www.rtl.hr/tv-emisije/divlje-pcele/tko-je-tko-u-vrilu-vodic-kroz-likove-koje-smo-upoznali-u-prvim-epizodama-divljih-pcela.html|archive-date=2025-11-10|access-date=2025-11-10|website=[[RTL (Hrvatska)]]|language=hr-HR}}</ref> === Obitelj Runje === * [[Ana Marija Veselčić]] kao Katarina Vukas (djev. Runje), Zorina i Cvitina sestra, Petrova udovica * [[Lidija Penić-Grgaš]] kao Cvita Vukas (djev. Runje), Katarinina i Zorina sestra, Nikolina supruga * [[Lidija Kordić]] kao Zora Runje, Katarinina i Cvitina sestra === Obitelj Vukas === * [[Alain Blažević]] kao Ante Vukas, najmoćniji čovjek u selu Vrilo, Mirjanin suprug i Ivičin i Rajkin brat, Petrov, Markov, Terezin i Nikolin otac, Katarinin i Cvitin svekar, Milanov ujak * [[Sanja Vejnović]] kao Mirjana Vukas, Antina supruga. Petrova, Markova, Terezina i Nikolina majka, Katarinina i Cvitina svekrva, Milanova ujna * [[Ivan Barišić]] kao Nikola Vukas, Petrov, Markov i Terezin brat, Cvitin suprug, * [[Antonio Agostini]] kao Marko Vukas #1, Petrov, Nikolin i Terezin brat (ep 1-68) * [[Marin Klišmanić]] kao Marko Vukas #2, Petrov, Nikolin i Terezin brat (ep 70-) * [[Klemen Novak]] kao Petar Vukas †, sin najmoćnijeg čovjeka u selu Vrilo, Markov, Nikolin i Terezin brat, Katarinin suprug * [[Margarita Mladinić]] kao Tereza Radonić (djev. Vukas), Petrova, Markova i Nikolina setra, Antina kći, Vicina supruga * [[Dragan Veselić]] kao Ivica Vukas, Antin i Rajkin brat, otac Jakova i Josipa, Milanov ujak * [[Luka Šegota]] kao Jakov Vukas, Ivičin stariji sin, Josipov brat, Teodorin suprug * [[Matko Jukić]] kao Josip Vukas †, Ivičin mlađi sin, Jakovljev brat * [[Arija Rizvić]] kao Teodora Vukas †, Jakovljeva supruga * [[Jelena Perčin]] kao Rajka Bauer (djev. Vukas), Antina i Ivičina sestra, Milanova majka === Ostali === * [[Davor Pavić]] kao Milan Čavka, Antina desna ruka, Rajkin sin * [[Marija Borić Jerneić]] kao Karmela Poljak, krčmarica * [[Antonija Julija Blaće]] kao Luce Matić, krojačica, Krstina supruga * [[Jasmin Mekić]] kao Zdravko Šušnjara, načelnik, Ankin suprug * [[Monika Vuco Carev]] kao Anka Šušnjara, Zdravkova supruga * [[Vladimir Posavec Tušek]] kao Ranko Badurina, general * [[Alen Šalinović]] kao Jerko Sikirica, inspektor, Mandin sin * [[Mirela Brekalo]] kao Manda Sikirica, Jerkova majka * [[Amar Bukvić]] kao Toma Domazet † * [[Matija Kačan]] kao Veljko Budimir, barmen, Željkov bratić * [[Antonio Scarpa (glumac)|Antonio Scarpa]] kao Željko Budimir, brijač, Veljkov bratić * [[Zijad Gračić]] kao Don Jere, svećenik * [[Jolanda Tudor]] kao baba Ljuba * [[Jasna Bilušić]] kao Ferida, kućna pomoćnica u kući Ante Vukasa * [[Domagoj Janković]] kao Stipan Šabić, dugogodišnji radnik obitelji Runje * [[Slavko Sobin]] kao Lazar Krneta, upravitelj Zatvora u Splitu === Gosti === * [[Boris Svrtan]] kao Andrija Runje † * [[Ante Gelo]] kao glazbenik * [[Bosko Nusi]] * Neon Kovač Batir kao Matko Šušnjara<ref name=":0">{{Citiranje weba|date=2025-11-03|title=Od Praktikuma do malih ekrana! 🎬 – Praktikum - centar za djecu i mlade|url=https://web.facebook.com/story.php?story_fbid=1302082738624910&id=100064695892363|url-status=live|access-date=2025-11-07|website=[[Facebook]]}}</ref> * Leona Mustapić kao Jelica Šušnjara<ref name=":0" /> * Marla Ibrahimpašić kao mala Katarina<ref name=":0" /> * Dominik Čičak kao mladi Andrija Runje * [[Siniša Pavić (novinar)|Siniša Pavić]] kao Mate * [[Pere Eranović]] kao Vice Radonić ''(Zlatan)'' †, suprug Tereze, Antin i Mirjanin zet * [[Nika Grbelja]] kao Lukrecija Špiljak * [[Milan Pleština]] kao Siniša Špiljak, poslovni suradnik Ante Vukasa * [[Sandra Lončarić]] kao gospođa Špiljak * [[Matija Divić]] kao Mate Mravak * [[Ivana Gulin]] kao gospođa Mravak * [[Josip Lukić]] kao gospodin Mravak * [[Igor Jurinić]] kao pastir * [[Fran Petar Suknaić]] kao Anđelko Badurina, unuk generala Badurine * [[Marina Žužić]] kao Marta Badurina, nevjesta generala Badurine, žena pokojnog Frane Badurine (generalova sina) * [[Draško Zidar]] kao pastir Lovre † * [[Slavko Juraga]] kao odvjetnik Veselinović * [[Ana Majhenić]] kao Anđa * [[Milica Manojlović]] kao gatara Sadija * [[Mirel Huskić]] kao svirač Mirza * [[Martina Mandek]] kao Manuela Radonić/Jolanda * [[Tonka Mršić]] kao Vjerica * [[Kristian Šupe]] kao Giordano Bonačić * [[Zlatko Ožbolt]] kao Mate Poljak, Karmelin suprug * [[Barbara Rocco]] kao Ksenija, Teodorina majka * [[Mario Žunar]] kao Vice Radonić †, Zlatanov prijatelj * [[Ivan Baranović]] kao odvjetnik Katarine Runje * [[Katarina Vukovčan]] kao sestra Bjanka == Promocija == Svečana pretpremijera serija održala se [[19. listopada]] u [[Muzej Sinjske alke|Muzeju Sinjske alke]].<ref>{{Citiranje weba|title=U Sinju ekskluzivno predstavljena nova RTL-ova dramska serija 'Divlje pčele'! {{!}} RTL|url=https://www.rtl.hr/tv-emisije/divlje-pcele/u-sinju-ekskluzivno-predstavljena-nova-rtl-ova-dramska-serija-divlje-pcele.html|access-date=2025-10-22|website=www.rtl.hr|language=hr-HR}}</ref> [[Premijera|Premijerno]] prikazivanje na televiziji počelo je [[3. studenoga]] [[2025.]]<ref>{{Citiranje weba|date=2025-10-20|title=Slobodna Dalmacija - Cijeli Sinj je brujao: prva je bračna noć, a mlada i dvije sestre zatukle su ženika... Zagora pamti ovakve događaje|url=https://slobodnadalmacija.hr/mozaik/scena/tv-reality/cijeli-sinj-je-brujao-prva-je-bracna-noc-a-mlada-i-dvije-sestre-zatukle-su-zenika-zagora-pamti-ovakve-dogadaje-1511375|access-date=2025-10-22|website=slobodnadalmacija.hr|language=hr-hr}}</ref> == Međunarodna prikazivanja == {| class="wikitable" style="text-align: center;" !Država !TV mreža !Sezona !Epizoda !Premijera !Finale |- |{{Z+X|SRB}} | rowspan="2" |[[Voyo]] |1. |150 |[[3. studenoga]] [[2025.]] |[[7. lipnja]] [[2026.]] |- |{{Z+X|BIH}} |1. |150 |[[3. studenoga]] [[2025.]] |[[7. lipnja]] [[2026.]] |- |{{Z+X|CG}} |[[Radiotelevizija Crne Gore|TVCG1]] |1. |60 {{small|(5.lipnja)}} |{{premijera|16|3|2026|l}}<ref>{{Citiranje weba|date=2026-03-13|title=Serija "Divlje pčele", od ponedjeljka, radnim danima u 18:10⏰ na TVCG1.|url=https://www.instagram.com/reel/DV0Uh7BO8BO/|url-status=live|access-date=2026-06-04|website=rtcg_me {{!}} Instagram}}</ref> |– |- |{{Z+X|BIH}} |[[Federalna televizija|FTV]]<ref>{{Citiranje weba|date=2026-09-30|title=Igrana serija "Divlje pčele" |url=https://federalna.ba/index.php/igrana-serija-divlje-pcele-xov2i|url-status=live|access-date=2026-10-03|website=federalna.ba|language=bs}}</ref> |1. |150 |[[5. listopada]] [[2026.]] | |} ==Izvori== {{izvori}} == Vanjske poveznice == * {{službena|https://www.rtl.hr/serije/divlje-pcele}} rtl.hr * {{imdb|id=38592526|naslov=Divlje pčele}} * {{službena|https://www.instagram.com/divljepcele/}} na [[Instagram]]u * {{službena|https://www.facebook.com/807273462470886}} na [[Facebook]]u {{Televizijski program na RTL-u}} [[Kategorija:Hrvatske dramske serije]] [[Kategorija:Televizijske serije na RTL-u]] [[Kategorija:Televizijske serije koje su počele 2025.]] qay23t5o3fj4a05z7wr6xvh9brftv9i 14 794829 7615644 7607881 2026-10-09T13:20:27Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Izumrli Placentalia|Izumrli Placentalia]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Izumrli Euarchontoglires|Izumrli Euarchontoglires]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7615644 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|}} [[Kategorija:Izumrli Euarchontoglires|Primati]] [[Kategorija:Primati|†]] pp7rfm04tdsdfjkgx7datfqqt4hihwy 0 797388 7615822 7343337 2026-10-09T20:07:06Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.6 7615822 wikitext text/x-wiki {{Wikiprojekt 10000/Ikona}} [[Datoteka:Tokyo Stock Exchange Main Building (1988).jpg|240px|mini|desno|Glavna zgrada Tokijske burze 1988. godine.]] '''Tokijska burza''' ([[japanski]]: 東京証券取引所, ''Tōkyō Shōken Torihikijo''), skraćeno '''Tosho''' (東証) ili '''TSE/TYO''', [[burza]] je vrijednosnih papira smještena u [[Tokio|Tokiju]], u [[Japan]]u. Burza je u vlasništvu ''[[Japan Exchange Group]]'' (JPX), holding kompanije koja je i sama izlistana na burzi ({{TYO|8697}}), a njome upravlja ''Tokyo Stock Exchange, Inc.'',<ref>{{Citiranje weba |naslov=Company Profile - Tokyo Stock Exchange |url=https://www.jpx.co.jp/english/corporate/about-jpx/profile/01.html |pristupljeno=25. kolovoza 2023. |web-stranica=Japan Exchange Group |jezik=en}}</ref> podružnica u potpunom vlasništvu JPX-a. JPX je nastao spajanjem ''Tokyo Stock Exchange Group, Inc.'' i ''Osaka Securities Exchange Co., Ltd.''<ref name=":1">{{Citiranje weba |naslov=News from OSE |url=https://www.jpx.co.jp/english/corporate/about-jpx/history/ose-120705-02.html |pristupljeno=25. kolovoza 2023. |web-stranica=Japan Exchange Group |jezik=en |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20230825153633/https://www.jpx.co.jp/english/corporate/about-jpx/history/ose-120705-02.html |archive-date=25. kolovoza 2023. }}</ref> (danas ''[[Osaka Exchange|Osaka Exchange, Inc.]]''<ref>{{Citiranje weba |naslov=Company Profile - Osaka Exchange |url=https://www.jpx.co.jp/english/corporate/about-jpx/profile/02.html |pristupljeno=25. kolovoza 2023. |web-stranica=Japan Exchange Group |jezik=en}}</ref>). Proces spajanja započeo je u srpnju 2012. godine, kada ga je odobrila Japanska komisija za poštenu trgovinu.<ref>[https://web.archive.org/web/20230825153633/https://www.jpx.co.jp/english/corporate/about-jpx/history/ose-120705-02.html News from OSE] jpx.co.jp Preuzeto 24. studenoga 2025.</ref><ref name=":1" /> Sam JPX službeno je pokrenut 1. siječnja 2013. godine.<ref>[https://web.archive.org/web/20121101204600/http://ajw.asahi.com/article/economy/business/AJ201201140041 The Asahi Shimbun] The Asahi Shimbun Company pristupljeno=8. studenoga 2012.</ref> == Pregled == TSE je inkorporiran kao ''kabushiki gaisha'' ([[dioničko društvo]]) s devet direktora, četiri revizora i osam izvršnih službenika. Sjedište se nalazi na adresi 2-1 Nihonbashi-Kabutochō, u četvrti Chūō, u [[Tokio|Tokiju]], što je najveća [[financije|financijska]] četvrt u [[Japan|Japanu]]. Glavni indeksi koji prate tržište dionica TSE-a su [[Nikkei 225]], indeks kompanija koje odabire ''Nihon Keizai Shimbun'' (najveće japanske poslovne novine), [[TOPIX]] indeks temeljen na cijenama dionica tvrtki iz "Prime" segmenta, te J30 indeks velikih industrijskih kompanija koji održavaju glavne japanske novine velikog formata. Također postoje aktivna tržišta [[Obveznica|obveznica]] i [[Terminski ugovor|terminskih ugovora]] (futures). U trgovanju na TSE-u sudjeluju 94 domaće i 10 stranih vrijednosnih kompanija. === Novinarski klub === Novinarski klub burze, zvan ''Kabuto Club'' (jap. 兜倶楽部, ''Kabuto kurabu''), sastaje se na trećem katu zgrade TSE-a. Većina članova ''Kabuto Cluba'' povezana je s medijskim kućama ''[[Nihon Keizai Shimbun]]'', ''[[Kyodo News]]'', ''[[Jiji Press]]'' ili poslovnim televizijskim kućama poput ''[[Bloomberg]]a'' i ''[[CNBC]]-a''. Klub je općenito najzaposleniji tijekom travnja i svibnja, kada javna poduzeća objavljuju svoja godišnja izvješća. === Radno vrijeme === Uobičajene sesije trgovanja na burzi su od 9:00 do 11:30 sati te od 12:30 do 15:30 sati (po lokalnom vremenu) svim danima u tjednu osim subote, nedjelje i praznika koje Burza unaprijed proglasi.<ref>[https://www.wikinvest.com/List_of_Stock_Exchanges Market Hours, Tokyo Securities Exchange via Wikinvest] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> Burza je zatvorena tijekom sljedećih praznika: [[Nova godina]], Dan punoljetnosti, Dan osnutka nacije, Vernalni ekvinocij (Proljetna ravnodnevnica), Shōwa dan, Dan sjećanja na Ustav, Zeleni dan, Dječji dan, Dan mora, Dan poštovanja prema starijima, Jesenska ravnodnevnica, Dan zdravlja i sporta, Dan kulture, Dan zahvalnosti za rad i Carev rođendan.<ref>{{Citiranje weba |naslov=TSE : Calendar |url=http://www.tse.or.jp/english/about/calendar.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20101226025805/http://www.tse.or.jp/english/about/calendar.html |archive-date=26. prosinca 2010. |pristupljeno=7. listopada 2010.}}</ref> == Izvori == {{Izvori}} [[Kategorija:Burze svijeta]] [[Kategorija:Gospodarstvo Japana]] [[Kategorija:Tokio]] f553fqejppu4c2c7tt7a7vu1w1qi01v 14 797561 7615673 7344621 2026-10-09T13:27:04Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Placentalia|Placentalia]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Laurasiatheria|Laurasiatheria]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7615673 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Laurasiatheria]] r7uddg4x8uaw8dnkc7a64ozbqhqihzl 14 797887 7615626 7347763 2026-10-09T13:00:24Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Porodice Placentalia|Porodice Placentalia]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Porodice Laurasiatheria|Porodice Laurasiatheria]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7615626 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Porodice Laurasiatheria|Kukcojedi]] [[Kategorija:Kukcojedi|*Porodice]] 2evfdve4dbnu38iub5mrm9hwiqqygmd 14 798376 7615642 7352283 2026-10-09T13:20:10Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Porodice Placentalia|Porodice Placentalia]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Porodice Euarchontoglires|Porodice Euarchontoglires]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7615642 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Porodice Euarchontoglires|Primati]] [[Kategorija:Primati|*Porodice]] dl5np60xiu2t0lchyltvarc5vi7hw1k 0 798412 7615896 7358008 2026-10-09T22:26:38Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.6 7615896 wikitext text/x-wiki {{Wikiprojekt 1100. obljetnica Hrvatskog Kraljevstva/Ikona}} [[Datoteka:VarasdFotoThalerTamas1.jpg|240px|mini|desno|Trg kralja Tomislava (Korzo) s Gradskom vijećnicom.]] '''Trg kralja Tomislava u Varaždinu''' glavni je gradski trg i središnje okupljalište građana. Unatoč raširenom uvjerenju, najstariji varaždinski trg nije Trg kralja Tomislava, već [[Franjevački trg u Varaždinu|Franjevački trg]].<ref>[https://www.turizam-vzz.hr/istrazite/legende/76-najstariji-varazdinski-trg Najstariji varaždinski trg] turizam-vzz.hr Preuzeto 10. prosinca 2025.</ref> == Povijest == [[Datoteka:Korzo Varaždin.jpg|240px|mini|desno|Varaždinski Korzo s Gradskom vijećnicom.]] U 16. stoljeću dogodila se značajna promjena [[urbanizam|urbanističkog uređenja]] [[Varaždin]]a. Zamijenjen je dotadašnji gradski centar – [[Franjevački trg]] s [[Crkva sv. Nikole u Varaždinu|župnom crkvom svetog Nikole]] u neposrednoj blizini – novim trgom, današnjim Trgom kralja Tomislava. Orijentirom je umjesto smještaja crkve postala [[Gradska vijećnica u Varaždinu|Gradska vijećnica]], čime se promijenio koncept određivanja središta grada.<ref>[https://www.emajstor.hr/clanak/617/grad_varazdin_povijesni_i_arhitektonski_dragulj_na_dravi Grad Varaždin: povijesni i arhitektonski dragulj na Dravi] emajstor.hr Preuzeto 10. prosinca 2025.</ref> Nekadašnji vlasnik [[Stari grad Varaždin|Starog grada]] [[Juraj Brandenburg]] 1523. godine poklonio je Varaždincima prvu [[kamen]]u kuću te ona postaje sjedište gradskog “magistratuša” odnosno “rihtara”, preteče današnjeg gradonačelnika.<ref>[https://crovista.com/blog/znamenitosti/gradska-vije%C4%87nica-vara%C5%BEdin Gradska vijećnica Varaždin] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} crovista.com Preuzeto 10. prosinca 2025.</ref> Gradnja središnje zgrade trga odvijala se u 15. stoljeću, dok je obnovom pročelja između 1791. i 1793. godine vijećnica dobila svoj današnji izgled. == Geografski položaj i značajke == Proteže se trg u povijesnoj jezgri između [[Stari grad Varaždin|Starog grada]] i [[Šetalište Zrinjevac|Šetnice Zrinjevac]]. Dimenzije trga iznose približno 150 metara u duljinu i 100 metara u širinu. Ime je dobio po [[Tomislav|prvom hrvatskom kralju Tomislavu]]. == Arhitektura == [[Datoteka:Kuća Ritz Varaždin.jpg|mini|240px|[[Kuća Ritz u Varaždinu|Kuća Ritz]]]] Na trgu se nalaze nekoliko značajnih građevina: [[Gradska vijećnica u Varaždinu|Gradska vijećnica]], izgrađena u 15. stoljeću, smatra se najstarijom gradskom vijećnicom u Europi. U njoj se nalazi sjedište gradske uprave, nekadašnjeg slobodnog i kraljevskog grada Varaždina. [[Palača Drašković u Varaždinu|Palača grofova Drašković]] smještena je na južnom dijelu trga. Zabilježena je u 16. stoljeću, dok sadašnja zgrada ima porijeklo iz 18. stoljeća.<ref>[https://travelcroatia.live/listing/trg-kralja-tomislava-varazdin-2/ Trg kralja Tomislava Varaždin] travelcroatia.live Preuzeto 10. prosinca 2025.</ref> Riječ je o najvećoj i najstarijoj palači u [[Varaždin]]u. [[Kuća Ritz u Varaždinu|Kuća Ritz]] jednokatna je uglovnica, smještena na zapadnoj strani Trga kralja Tomislava. Zgrada [[Fakultet organizacije i informatike|Fakulteta organizacije i informatike]] [[Sveučilište u Zagrebu|Sveučilišta u Zagrebu]] također se nalazi na glavnom gradskom trgu. == Suvremena namjena == Poznat pod nazivom Korzo, Trg predstavlja popularno odredište građana i posjetitelja zahvaljujući brojnim terasama kafića i kavana. Redovito se na njemu održavaju kulturni događaji poput [[Špancirfest]]a i javna okupljanja. [[Novogodišnja utrka u Varaždinu]] održava se na gradskim ulicama i trgovima [[Varaždin]]a, sa startnom i ciljnom pozicijom na Trgu kralja Tomislava.<ref>[https://varazdin.hr/kalendar-dogadanja/1154/ 45. Novogodišnja utrka] varazdin.hr Preuzeto 30. prosinca 2024.</ref> == Izvori == {{izvori}} {{Varaždin-grad}} [[Kategorija:Varaždin]] [[Kategorija:Trgovi imenovani po kralju Tomislavu|Varaždin]] [[Kategorija:Trgovi u Hrvatskoj|kralja Tomislava (Varaždin)]] suhaeq1989meno2w82srk4tufkctgua 0 798474 7615689 7594636 2026-10-09T13:50:44Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 3) #IABot (v2.0.9.6 7615689 wikitext text/x-wiki '''[[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu]]''' u klasi '''''80cc''''' za 1989. godinu je osvojio [[Španjolska|španjolski]] vozač [[Manuel Herreros]], na motociklu proizvođača ''Derbi''. <br> Ovo je bila posljednja sezona klase ''80cc'' u utrkama ''Svjetskog prvenstva''. Herreros je uspio osvojiti prvenstvo bez ijedne osvojene utrke. == Raspored utrka i osvajači postolja == 1989. godine je bilo na rasporedu 15 trkačih vikenda ''[[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu|Svjetskog prvenstva]]'', a na njih 6 su održane utrke u klasi ''80cc''. {| class="wikitable sortable" style="font-size: 80%" !{{abbr|rb|redni broj utrke u klasi u prvenstvu}} !!{{abbr|datum|datum održavanja utrke}} !!staza !!{{abbr|utrka|''Velika nagrada''}} !!width="10%"|službeni naziv utrke !!{{abbr|pole poz.|1. startna pozicija}} !!{{abbr|motocikl|motocikl na 1. startnoj poziciji}} !!{{abbr|naj.krug|najbrži krug}} !!motocikl !!pobjednik !!motocikl !!drugoplasirani !!motocikl !!trećeplasirani !!motocikl !!{{abbr|izvj.|izvor ili izvještaj za utrku}} |- | ||<small> 26. ožujka 1989. ||{{Z|JAP}} [[Staza Suzuka|Suzuka]] ||''VN Japana ||<small> '''89 Grand Prix of Japan |colspan="10" align="center"| ''nije bilo utrke 80cc |<ref name="jumpingjack_1989"> {{nld icon}} [https://web.archive.org/web/20150725175216/http://www.jumpingjack.nl/GP-races_1989_heden.htm jumpingjack.nl, ''1989 - GP''], wayback arhiva </ref> <ref name="pilotegp_1989"> {{fra icon}} [https://web.archive.org/web/20240326122622/http://www.pilotegpmoto.com/gp-1989.pdf pilotegpmoto.com, ''GP 1989''], wayback arhiva </ref> <ref name="racingmemo_1989_GP"> {{fra icon}} [http://racingmemo.free.fr/MOTO-GP-1989.htm racingmemo.free.fr, ''Les Championnats du Monde de Courses sur Route - L'année 1989''], pristupljeno 1. siječnja 2026. </ref> <ref name="racingmemo_1989_80cc"> {{fra icon}} [http://racingmemo.free.fr/MOTO-GP-classements_89-080.htm racingmemo.free.fr, ''CHAMPIONNAT DU MONDE DE VITESSE MOTO - CLASSEMENTS COMPLETS - 1989 - 80cc''], pristupljeno 1. siječnja 2026. </ref> <ref name="MA-de_1989"> {{deu icon}} [https://web.archive.org/web/20160902040845/http://www.motorrad-autogrammkarten.de/motorradsport-statistik/grand-prix-wm-podium/year_stat/1989.html motorrad-autogrammkarten.de, ''Grand Prix Motorrad Weltmeisterschaft Podium / 1989''], wayback arhiva </ref> <ref> [https://www.progcovers.com/motor/suzuka890326.jpg progcovers.com, ''1989 500cc Class (FIM Grand Prix World Championship) Programmes / Round 1 / Suzuka Circuit''], preuzeto 1. siječnja 2026. </ref> |- | ||<small> 9. travnja 1989. ||{{Z|AUS}} Phillip Island ||''VN Australije ||<small> ''1989 Swan Premium Australian Motorcycle Grand Prix |colspan="10" align="center"| ''nije bilo utrke 80cc |<ref name="jumpingjack_1989"/> <ref name="pilotegp_1989"/> <ref name="racingmemo_1989_GP"/> <ref name="racingmemo_1989_80cc"/> <ref name="MA-de_1989"/> <ref> [https://www.progcovers.com/motor/phillipisland890409.jpg progcovers.com, ''1989 500cc Class (FIM Grand Prix World Championship) Programmes / Round 2 / Phillip Island Circuit''], preuzeto 1. siječnja 2026. </ref> |- | ||<small> 16. travnja 1989. ||{{Z|SAD}} Laguna Seca ||''VN SAD-a ||<small> ''Dunlop USGP |colspan="10" align="center"| ''nije bilo utrke 80cc |<ref name="jumpingjack_1989"/> <ref name="pilotegp_1989"/> <ref name="racingmemo_1989_GP"/> <ref name="racingmemo_1989_80cc"/> <ref name="MA-de_1989"/> <ref> [https://www.progcovers.com/motor/laguna890416.jpg progcovers.com, ''1989 500cc Class (FIM Grand Prix World Championship) Programmes / Round 3 / Laguna Seca Raceway''], preuzeto 1. siječnja 2026. </ref> |- |'''1. ||<small> 30. travnja 1989. ||{{Z|ŠPA}} Jerez ||''VN Španjolske ||<small> ''XXXIX Gran Premio de España de motociclismo de velocidad |{{Z|ŠVI}} Stefan Dörflinger ||Krauser ||{{Z|ŠVI}} Stefan Dörflinger ||Krauser |{{Z|ŠPA}} '''Herri Torrontegui ||'''Krauser ||{{Z|ŠVI}} Stefan Dörflinger ||Krauser ||{{Z|NJE}} Peter Öttl ||Krauser |<ref name="jumpingjack_1989"/> <ref name="pilotegp_1989"/> <ref name="racingmemo_1989_GP"/> <ref name="racingmemo_1989_80cc"/> <ref name="MA-de_1989"/> <ref>{{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/1989/spa/80cc/rac/classification motogp.com, ''Results / 1989 / SPANISH GRAND PRIX 1989 / 80cc / RAC''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20251004052832/https://www.motogp.com/en/gp-results/1989/spa/80cc/rac/classification |date=4. listopada 2025. }}, pristupljeno 1. siječnja 2026.</ref> <ref> [https://www.progcovers.com/motor/jerez890430.jpg progcovers.com, ''1989 500cc Class (FIM Grand Prix World Championship) Programmes / Round 4 / Jerez Circuit''], preuzeto 1. siječnja 2026. </ref> <ref> {{ita icon}} [https://it.wikipedia.org/wiki/Gran_Premio_motociclistico_di_Spagna_1989 it.wikipedia.org, ''Gran Premio motociclistico di Spagna 1989''], pristupljeno 1. siječnja 2026. </ref> <ref> {{es icon}} [https://es.wikipedia.org/wiki/Gran_Premio_de_Espa%C3%B1a_de_Motociclismo_de_1989 es.wikipedia.org, ''Gran Premio motociclistico di Spagna 1989''], pristupljeno 1. siječnja 2026. </ref> <ref> {{nld icon}} [https://nl.wikipedia.org/wiki/Grand_Prix-wegrace_van_Spanje_1989 nl.wikipedia.org, ''Grand Prix-wegrace van Spanje 1989''], pristupljeno 1. siječnja 2026. </ref> |- |'''2. ||<small> 14. svibnja 1989. ||{{Z|ITA}} Santamonica (MIsano Adriatico) ||''VN Nacija ||<small> ''G.P. d'Italia - 67º G.P. delle Nazioni |{{Z|ŠVI}} Stefan Dörflinger ||Krauser ||{{Z|NJE}} Peter Öttl ||Krauser |{{Z|ŠPA}} '''Jorge Martínez ||'''Derbi ||{{Z|ITA}} Gabriele Gnani ||Gnani ||{{Z|ŠPA}} Herri Torrontegui ||Krauser |<ref name="jumpingjack_1989"/> <ref name="pilotegp_1989"/> <ref name="racingmemo_1989_GP"/> <ref name="racingmemo_1989_80cc"/> <ref name="MA-de_1989"/> <ref>{{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/1989/nat/80cc/rac/classification motogp.com, ''Results / 1989 / NATIONS GRAND PRIX 1989 / 80cc / RAC''], pristupljeno 1. siječnja 2026.</ref> <ref> {{ita icon}} [https://it.wikipedia.org/wiki/Gran_Premio_motociclistico_delle_Nazioni_1989 it.wikipedia.org, ''Gran Premio motociclistico delle Nazioni 1989''], pristupljeno 1. siječnja 2026. </ref> <ref> {{es icon}} [https://es.wikipedia.org/wiki/Gran_Premio_de_las_Naciones_de_Motociclismo_de_1989 es.wikipedia.org, ''Gran Premio de las Naciones de Motociclismo de 1989''], pristupljeno 1. siječnja 2026. </ref> <ref> {{nld icon}} [https://nl.wikipedia.org/wiki/Grand_Prix-wegrace_der_Naties_1989 nl.wikipedia.org, ''Grand Prix-wegrace der Naties 1989''], pristupljeno 1. siječnja 2026. </ref> |- |'''3. ||<small> 28. svibnja 1989. ||{{Z|NJE}} Hockenheimring ||''VN Njemačke ||<small> ''Großer Preis von Deutschland für Motorräder |{{Z|ŠVI}} Stefan Dörflinger ||Krauser ||{{Z|NJE}} Peter Öttl ||Krauser |{{Z|NJE}} '''Peter Öttl ||'''Krauser ||{{Z|ŠPA}} Manuel Herreros ||Derbi ||{{Z|ŠPA}} Herri Torrontegui ||Krauser |<ref name="jumpingjack_1989"/> <ref name="pilotegp_1989"/> <ref name="racingmemo_1989_GP"/> <ref name="racingmemo_1989_80cc"/> <ref name="MA-de_1989"/> <ref>{{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/1989/wger/80cc/rac/classification motogp.com, ''Results / 1989 / WEST GERMANY GRAND PRIX 1989 / 80cc / RAC''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20251004052803/https://www.motogp.com/en/gp-results/1989/wger/80cc/rac/classification |date=4. listopada 2025. }}, pristupljeno 2. siječnja 2026.</ref> <ref> [https://www.progcovers.com/motor/hockenheim890528.jpg progcovers.com, ''1989 500cc Class (FIM Grand Prix World Championship) Programmes / Round 6 / Hockenheimring''], preuzeto 2. siječnja 2026. </ref> <ref> {{ita icon}} [https://it.wikipedia.org/wiki/Gran_Premio_motociclistico_di_Germania_1989 it.wikipedia.org, ''Gran Premio motociclistico di Germania 1989''], pristupljeno 2. siječnja 2026. </ref> <ref> {{es icon}} [https://es.wikipedia.org/wiki/Gran_Premio_de_Alemania_de_Motociclismo_de_1989 es.wikipedia.org, ''Gran Premio de Alemania de Motociclismo de 1989''], pristupljeno 2. siječnja 2026. </ref> <ref> {{nld icon}} [https://nl.wikipedia.org/wiki/Grand_Prix-wegrace_van_Duitsland_1989 nl.wikipedia.org, ''Grand Prix-wegrace van Duitsland 1989''], pristupljeno 2. siječnja 2026. </ref> |- | ||<small> 4. lipnja 1989. ||{{Z|AUT}} Salzburgring ||''VN Austrije ||<small> ''Großer Preis von Österreich / WM-Lauf für Motorräder |colspan="10" align="center"| ''nije bilo utrke 80cc |<ref name="jumpingjack_1989"/> <ref name="pilotegp_1989"/> <ref name="racingmemo_1989_GP"/> <ref name="racingmemo_1989_80cc"/> <ref name="MA-de_1989"/> <ref> [https://www.progcovers.com/motor/salzburg890604.jpg progcovers.com, ''1989 500cc Class (FIM Grand Prix World Championship) Programmes / Round 7 / Salzburgring''], preuzeto 2. siječnja 2026. </ref> |- |'''4. ||<small> 11. lipnja 1989. ||{{Z|JUG}}{{Z|HRV}} [[Automotodrom Grobnik|Grobnik]] ||''[[Velika nagrada Jadrana (motociklizam)|VN Jugoslavije]] ||<small> ''YU Grand Prix - 39. Velika Nagrada Jugoslavije |{{Z|ŠVI}} Stefan Dörflinger ||Krauser ||{{Z|NJE}} Peter Öttl ||Krauser |{{Z|NJE}} '''Peter Öttl ||'''Krauser ||{{Z|ŠPA}} Manuel Herreros ||Derbi ||{{Z|ŠVI}} Stefan Dörflinger ||Krauser |<ref name="jumpingjack_1989"/> <ref name="pilotegp_1989"/> <ref name="racingmemo_1989_GP"/> <ref name="racingmemo_1989_80cc"/> <ref name="MA-de_1989"/> <ref> [https://www.progcovers.com/motor/grobnik890611.jpg progcovers.com, ''1989 500cc Class (FIM Grand Prix World Championship) Programmes / Round 8 / Grobnik''], preuzeto 2. siječnja 2026. </ref> <ref> {{ita icon}} [https://it.wikipedia.org/wiki/Gran_Premio_motociclistico_di_Jugoslavia_1989 it.wikipedia.org, ''Gran Premio motociclistico di Jugoslavia 1989''], pristupljeno 2. siječnja 2026. </ref> <ref> {{es icon}} [https://es.wikipedia.org/wiki/Gran_Premio_de_Yugoslavia_de_Motociclismo_de_1989 es.wikipedia.org, ''Gran Premio de Yugoslavia de Motociclismo de 1989''], pristupljeno 2. siječnja 2026. </ref> <ref> {{nld icon}} [https://nl.wikipedia.org/wiki/Grand_Prix-wegrace_van_Joegoslavi%C3%AB_1989 nl.wikipedia.org, ''Grand Prix-wegrace van Joegoslavië 1989''], pristupljeno 2. siječnja 2026. </ref> |- |'''5. ||<small> 24. lipnja 1989. ||{{Z|NIZ}} Assen ||''VN Nizozemske ||<small> ''Grote Prijs van Nederland der K.N.M.V. - 59<sup>e</sup Dutch TT |{{Z|ŠVI}} Stefan Dörflinger ||Krauser ||{{Z|ŠVI}} Stefan Dörflinger ||Krauser |{{Z|NJE}} '''Peter Öttl ||'''Krauser ||{{Z|ŠPA}} Manuel Herreros ||Derbi ||{{Z|ŠVI}} Stefan Dörflinger ||Krauser |<ref name="jumpingjack_1989"/> <ref name="pilotegp_1989"/> <ref name="racingmemo_1989_GP"/> <ref name="racingmemo_1989_80cc"/> <ref name="MA-de_1989"/> <ref>{{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/1989/ned/80cc/rac/classification motogp.com, ''Results / 1989 / DUTCH TT 1989 / 80cc / RAC''], pristupljeno 3. siječnja 2026.</ref> <ref> [https://www.progcovers.com/motor/assen890624.jpg progcovers.com, ''1989 500cc Class (FIM Grand Prix World Championship) Programmes / Round 9 / TT Circuit Assen''], preuzeto 3. siječnja 2026. </ref> <ref> {{ita icon}} [https://it.wikipedia.org/wiki/Gran_Premio_motociclistico_d'Olanda_1989 it.wikipedia.org, ''Gran Premio motociclistico d'Olanda 1989''], pristupljeno 3. siječnja 2026. </ref> <ref> {{es icon}} [https://es.wikipedia.org/wiki/Gran_Premio_de_los_Pa%C3%ADses_Bajos_de_Motociclismo_de_1989 es.wikipedia.org, ''Gran Premio de los Países Bajos de Motociclismo de 1989''], pristupljeno 3. siječnja 2026. </ref> <ref> {{nld icon}} [https://nl.wikipedia.org/wiki/TT_Assen_1989 nl.wikipedia.org, ''TT Assen 1989''], pristupljeno 3. siječnja 2026. </ref> |- | ||<small> 2. srpnja 1989. ||{{Z|BEL}} [[Staza Spa-Francorchamps|Spa-Francorchamps]] ||''VN Belgije ||<small> <small> ''Belgium Motorcycle Grand Prix |colspan="10" align="center"| ''nije bilo utrke 80cc |<ref name="jumpingjack_1989"/> <ref name="pilotegp_1989"/> <ref name="racingmemo_1989_GP"/> <ref name="racingmemo_1989_80cc"/> <ref name="MA-de_1989"/> <ref> [https://www.progcovers.com/motor/spa890702.jpg progcovers.com, ''1989 500cc Class (FIM Grand Prix World Championship) Programmes / Round 10 / Spa-Francorchamps''], preuzeto 3. siječnja 2026. </ref> |- | ||<small> 16. srpnja 1989. ||{{Z|FRA}} Le Mans – Bugatti ||''VN Francuske ||<small> ''Grand Prix de France |colspan="10" align="center"| ''nije bilo utrke 80cc |<ref name="jumpingjack_1989"/> <ref name="pilotegp_1989"/> <ref name="racingmemo_1989_GP"/> <ref name="racingmemo_1989_80cc"/> <ref name="MA-de_1989"/> <ref> [https://www.progcovers.com/motor/lemans890716.jpg progcovers.com, ''1989 500cc Class (FIM Grand Prix World Championship) Programmes / Round 11 / Bugatti Circuit''], preuzeto 3. siječnja 2026. </ref> |- | ||<small> 6. kolovoza 1989. ||{{Z|UK}} Donington Park ||''VN Britanije ||<small> ''Shell British Motorcycle Grand Prix |colspan="10" align="center"| ''nije bilo utrke 80cc |<ref name="jumpingjack_1989"/> <ref name="pilotegp_1989"/> <ref name="racingmemo_1989_GP"/> <ref name="racingmemo_1989_80cc"/> <ref name="MA-de_1989"/> <ref> [https://www.progcovers.com/motor/donington890806.jpg progcovers.com, ''1989 500cc Class (FIM Grand Prix World Championship) Programmes / Round 12 / Donington Park Circuit''], preuzeto 3. siječnja 2026. </ref> |- | ||<small> 13. kolovoza 1989. ||{{Z|ŠVE}} Anderstorp ||''VN Švedske ||<small> ''Swedish TT |colspan="10" align="center"| ''nije bilo utrke 80cc |<ref name="jumpingjack_1989"/> <ref name="pilotegp_1989"/> <ref name="racingmemo_1989_GP"/> <ref name="racingmemo_1989_80cc"/> <ref name="MA-de_1989"/> <ref> [https://www.progcovers.com/motor/anderstorp890813.jpg progcovers.com, ''1989 500cc Class (FIM Grand Prix World Championship) Programmes / Round 13 / Anderstorp Raceway''], preuzeto 3. siječnja 2026. </ref> |- |'''6. ||<small> 27. kolovoza 1989. ||{{Z|ČSSR}} Brno ||''VN Čehoslovačke ||<small> ''Grand Prix ČSSR-Brno |{{Z|ŠVI}} Stefan Dörflinger ||Krauser ||{{Z|ŠPA}} Herri Torrontegui ||Krauser |{{Z|ŠPA}} '''Herri Torrontegui ||'''Krauser ||{{Z|ŠPA}} Manuel Herreros ||Derbi ||{{Z|ŠPA}} Jorge Martínez ||Derbi |<ref name="jumpingjack_1989"/> <ref name="pilotegp_1989"/> <ref name="racingmemo_1989_GP"/> <ref name="racingmemo_1989_80cc"/> <ref name="MA-de_1989"/> <ref>{{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/1989/tch/80cc/rac/classification motogp.com, ''Results / 1989 / CZECHOSLOVAKIAN GRAND PRIX 1989 / 80cc / RAC''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20260106200935/https://www.motogp.com/en/gp-results/1989/tch/80cc/rac/classification |date=6. siječnja 2026. }}, pristupljeno 3. siječnja 2026.</ref> <ref> [https://www.progcovers.com/motor/brno890827.jpg progcovers.com, ''1989 500cc Class (FIM Grand Prix World Championship) Programmes / Round 14 / Brno Circuit''], preuzeto 3. siječnja 2026. </ref> <ref> {{ita icon}} [https://it.wikipedia.org/wiki/Gran_Premio_motociclistico_di_Cecoslovacchia_1989 it.wikipedia.org, ''Gran Premio motociclistico di Cecoslovacchia 1989''], pristupljeno 3. siječnja 2026. </ref> <ref> {{es icon}} [https://es.wikipedia.org/wiki/Gran_Premio_de_Checoslovaquia_de_Motociclismo_de_1989 es.wikipedia.org, ''Gran Premio de Checoslovaquia de Motociclismo de 1989''], pristupljeno 3. siječnja 2026. </ref> <ref> {{nld icon}} [https://nl.wikipedia.org/wiki/Grand_Prix-wegrace_van_Tsjecho-Slowakije_1989 nl.wikipedia.org, ''Grand Prix-wegrace van Tsjecho-Slowakije 1989''], pristupljeno 3. siječnja 2026. </ref> |- | ||<small> 17. rujna 1989. ||{{Z|BRA}} Goiânia ||''VN Brazila ||<small> ''Grand Prêmio Brasil de Motociclismo 89 |colspan="10" align="center"| ''nije bilo utrke 80cc |<ref name="jumpingjack_1989"/> <ref name="pilotegp_1989"/> <ref name="racingmemo_1989_GP"/> <ref name="racingmemo_1989_80cc"/> |- |} <small> ''VN Nacija'' – također navedena kao ''VN Italije'' <br> ''VN Njemačke'' - također navedena kao ''VN Zapadne Njemačke'' <br> ''VN Nizozemske'' – također navedena kao ''Dutch TT'', odnosno ''TT Assen'' <br> ''VN Britanije'' – također navedena kao ''VN Velike Britanije'' <br> ''VN Švedske'' – također navedena kao ''Swedish TT'' <br> </small> == Poredak za vozače == Bodove je osvojilo prvih 15 vozača u utrci. {| class="wikitable" style="font-size: 85%; text-align:center" |- !pozicija u utrci |bgcolor="gold"|'''1. ||bgcolor="silver"|'''2. ||bgcolor="goldenrod"|'''3. ||'''4. ||'''5. ||'''6. ||'''7. ||'''8. ||'''9. ||'''10. ||'''11. ||'''12. ||'''13. ||'''14. ||'''15. |- !bodovi |20 ||17 ||15 ||13 ||11 ||10 ||9 ||8 ||7 ||6 ||5 ||4 ||3 ||2 ||1 |- |} {| class="wikitable sortable" style="font-size: 90%" !mj. !!vozač !!konstruktor !!{{abbr|bm|broj motocikla}} !!momčad (tim) !!motocikl !!bodova |- bgcolor="gold" |'''1. ||{{Z|ŠPA}} '''[[Manuel Herreros]] ||'''Derbi ||<center> '''4 ||<small> '''Derbi Nacional Motor SA Team ||<small> '''Derbi ||<center> '''92 |- bgcolor="silver" |'''2. ||{{Z|ŠVI}} '''[[Stefan Dörflinger]] ||'''Krauser ||<center> ''' ||<small> '''Team Dörflinger ||<small> '''Krauser ||<center> '''80 |- bgcolor="goldenrod" |'''3. ||{{Z|NJE}} '''Peter Öttl ||'''Krauser ||<center> '''30 ||<small> '''Krauser Junior Racing Team ||<small> '''Krauser ||rowspan="2"|<center> '''75 |- |4. ||{{Z|ŠPA}} Herri Torrontegui ||Krauser ||<center> ||<small> Herri Racing Team ||<small> Krauser |- |5. ||{{Z|ITA}} Gabriele Gnani ||Gnani ||<center> ||<small> ||<small> Gnani ||<center> 45 |- |6. ||{{Z|ITA}} Paolo Priori ||Krauser ||<center> ||<small> ||<small> Krauser ||<center> 41 |- |7. ||{{Z|BUG|1972}} Bogdan Nikolov ||Krauser ||<center> ||<small> Krauser Racing Team ||<small> Krauser ||<center> 40 |- |8. ||{{Z|ŠPA}} [[Jorge Martínez]] ||Derbi ||<center> ||<small> Derbi Nacional Motor SA Team ||<small> Derbi ||<center> 35 |- |9. ||{{Z|ŠPA}} Jaime Mariano ||Casal ||<center> ||<small> TimSpeed Banca March ||<small> Casal ||<center> 33 |- |10. ||{{Z|NJE}} Jörg Seel ||Seel ||<center> ||<small> ||<small> Seel ||<center> 32 |- |11. ||{{Z|ŠPA}} Antonio Sánchez Balesteros ||JJ-Cobas ||<center> ||<small> ||<small> JJ-Cobas ||<center> 30 |- |12. ||{{Z|ŠPA}} Julián Miralles ||Derbi ||<center> ||<small> Derbi Nacional Motor SA Team ||<small> Derbi ||rowspan="2"|<center> 26 |- |13. ||{{Z|NIZ}} Hans Koopman ||Ziegler ||<center> ||<small> Viplex plastics ||<small> Ziegler |- |14. ||{{Z|NJE}} [[Ralf Waldmann]] ||Seel ||<center> ||<small> ||<small> Seel ||<center> 23 |- |15. ||{{Z|ŠPA}} José Saez ||Krauser ||<center> ||<small> ||<small> Krauser ||<center> 20 |- |16. ||{{Z|NJE}} Bernd Völkel ||Seel ||<center> ||<small> ||<small> Seel ||rowspan="2"|<center> 13 |- |17. ||{{Z|NIZ}} Jos van Dongen ||Casal ||<center> ||<small> Ringelberg Racing ||<small> Casal |- |rowspan="2"|18. ||{{Z|NIZ}} Bert Smit ||Krauser ||<center> ||<small> Baas Hydrauliek / Olijve LPG ||<small> Krauser ||rowspan="2"|<center> 12 |- |{{Z|NJE}} Stefan Kurfiss ||Krauser ||<center> ||<small> ||<small> Krauser |- |20. ||{{Z|ŠPA}} Luis Alvaro ||Krauser <br> CJB ||<center> ||<small> ||<small> Krauser <br> CJB ||<center> 10 |- |21. ||{{Z|ITA}} Giuseppe Ascareggi ||BBFT ||<center> ||<small> ||<small> BBFT ||<center> 9 |- |22. ||{{Z|ITA}} Roberto Sassone ||Unimoto ||<center> ||<small> Club del Motore Forli ||<small> Unimoto ||<center> 7 |- |23. ||{{Z|MAĐ}} János Szabó ||Krauser ||<center> ||<small> MC Zalka Maté Budapest ||<small> Krauser ||<center> 6 |- |rowspan="2"|24. ||{{Z|BEL}} Jacques Bernard ||Fantic ||<center> ||<small> Fantic Motor SpA ||<small> Fantic ||rowspan="2"|<center> 5 |- |{{Z|JUG}} [[Zdravko Matulja]] ||Casal ||<center> ||<small> AMK Kvarner ||<small> Casal |- |26. ||{{Z|JUG}} Janez Pintar ||Eberhardt ||<center> ||<small> Riko racing Team ||<small> Eberhardt ||rowspan="2"|<center> 4 |- |27. ||{{Z|ŠVI}} Stefan Brägger ||Casal ||<center> ||<small> Haenni Racing Team ||<small> Casal |- |rowspan="3"|28. ||{{Z|ŠVI}} René Dünki ||LCR-Krauser ||<center> ||<small> ||<small> LCR-Krauser ||rowspan="3"|<center> 3 |- |{{Z|NJE}} Günter Schirnhofer ||Krauser ||<center> ||<small> Tschamoto Racing Team ||<small> Krauser |- |{{Z|NJE}} Thomas Engl ||Krauser ||<center> ||<small> ||<small> Krauser |- |31. ||{{Z|NJE}} Mathias Ehinger ||Krauser ||<center> ||<small> BMC Hockenheim ||<small> Krauser ||<center> 2 |- |rowspan="2"|32. ||{{Z|ŠPA}} Javier Arumi ||Krauser ||<center> ||<small> ||<small> Krauser ||rowspan="2"|<center> 1 |- |{{Z|NJE}} Heinz Paschen ||Casal ||<center> ||<small> ||<small> Casal |- |} <small> u ljestvici vozači koji su osvojili bodove u prvenstvu </small> == Poredak za konstruktore == ''Krauser'' prvak u poretku konstruktora. <ref> {{fra icon}} [http://racingmemo.free.fr/MOTO-GP-CH%20MONDE%20CONST.htm racingmemo.free.fr, ''LES CHAMPIONNATS DU MONDE DE VITESSE MOTO / Championnats du Monde des constructeurs''], pristupljeno 11. prosinca 2025. </ref> <ref> {{en icon}} [https://www.europark.com/ny-gpdat/ny-c_50m.htm europark.com, ''WORLD CHAMPIONS / 50 / 80 Manufacturer''], pristupljeno 11. prosinca 2025. </ref> {| class="wikitable sortable" style="font-size: 90%" !mj. !!konstruktor !!bod |- bgcolor="gold" |'''1. ||{{Z|NJE}} '''Krauser || |- |} == Vanjske poveznice == * {{en icon}} [https://www.motogp.com motogp.com] * {{fra icon}} [http://racingmemo.free.fr/MOTO-GP-CH%20MONDE.htm racingmemo.free.fr, ''LES CHAMPIONNATS DU MONDE DE VITESSE MOTO''] * {{fra icon}} [https://web.archive.org/web/20231207001348/http://www.pilotegpmoto.com/ pilotegpmoto.com], wayback * {{nld icon}} [https://web.archive.org/web/20150725172956/http://www.jumpingjack.nl/GP-races_Index.htm jumpingjack.nl, ''Alle Grand-Prix uitslagen en bijzonderheden, van 1973 (het jaar dat Jack begon met racen) tot heden.''], wayback * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20220519155406/https://www.motorsport-archive.com/results/series/38 motorsport-archive.com, ''World 80ccm Championship :: Overview''], wayback * {{en icon}} [https://www.the-sports.org/moto-80cc-presentation-medal-winners-sup14870.html the-sports.org, ''Moto - 80cc - Prize list''] * {{en icon}} [http://motorsporttop20.com/motorcycle-championships-world/ motorsporttop20.com, ''Motorcycle Championships''] * {{en icon}} [https://www.progcovers.com/motor/fimgrandprix.html progcovers.com, ''Motor Racing Programme Covers / FIM Grand Prix World Championship Programmes / 500cc Class / MotoGP''] * {{nld icon}} [https://nl.wikipedia.org/wiki/Wereldkampioenschap_wegrace_1989 nl.wikipedia.org, ''Wereldkampioenschap wegrace 1989''] Risultati del motomondiale 1989''] == Izvori == <small> * {{en icon}} {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, pristupljeno 1. siječnja 2026. * {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/world-standing/1989/80cc/championship-standings motogp.com, ''1989 / Riders' Championship / Championship Standings 1989 / 80c''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20260106091505/https://www.motogp.com/en/world-standing/1989/80cc/championship-standings |date=6. siječnja 2026. }}, pristupljeno 1. siječnja 2026. * {{nld icon}} [https://web.archive.org/web/20150725175216/http://www.jumpingjack.nl/GP-races_1989_heden.htm jumpingjack.nl, ''1989 - GP''], wayback arhiva * {{fra icon}} [http://racingmemo.free.fr/MOTO-GP-classements_89-080.htm racingmemo.free.fr, ''CHAMPIONNAT DU MONDE DE VITESSE MOTO - CLASSEMENTS COMPLETS - 1989 - 80cc''], pristupljeno 1. siječnja 2026. * {{fra icon}} [http://racingmemo.free.fr/MOTO-GP-1989.htm racingmemo.free.fr, ''Les Championnats du Monde de Courses sur Route - L'année 19896''], pristupljeno 1. siječnja 2026. * {{fra icon}} [https://web.archive.org/web/20240326122622/http://www.pilotegpmoto.com/gp-1989.pdf pilotegpmoto.com, ''GP 1989''], wayback arhiva * {{deu icon}} [https://web.archive.org/web/20160902040845/http://www.motorrad-autogrammkarten.de/motorradsport-statistik/grand-prix-wm-podium/year_stat/1989.html motorrad-autogrammkarten.de, ''Grand Prix Motorrad Weltmeisterschaft Podium / 1989''], wayback arhiva * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20220128193735/https://www.motorsport-archive.com/results/season/2844 motorsport-archive.com, ''World 80ccm Championship 1989 :: Schedule and Standings''], wayback arhiva * {{en icon}} [https://www.progcovers.com/motor/500cc1989.php progcovers.com, ''Motor Racing Programme Covers / 1989 500cc Class (FIM Grand Prix World Championship) Programmes''],pristupljeno 1. siječnja 2026. * {{en icon}} [http://motorsporttop20.com/wp-content/uploads/2022/11/6.50cc-80cc-GP.pdf motorsporttop20.com, ''FIM 50cc EUROPEAN CUP (1961) / FIM 50cc WORLD CHAMPIONSHIP (1962-83) / FIM 80 cc WORLD CHAMPIONSHIP (1984-89)''], preuzeto 11. prosinca 2025. {{izvori|53em}} </small> {{Sezone Svjetskog prvenstva u motociklizmu}} {{Svjetski prvaci u 80cc/50cc}} [[Kategorija:Sezone Svjetskog prvenstva u motociklizmu – 80cc|1989 4 80cc]] 0ze1q50hmq9zi9evlko0p4vn18chapo 0 799130 7615718 7360505 2026-10-09T16:01:24Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 2) #IABot (v2.0.9.6 7615718 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Bunjevačko prelo u Zagrebu 2024., tamburaši.jpg|240px|mini|desno|Tamburaški sastav s pjevačem [[Stanko Šarić|Stankom Šarićem]].]] '''Tamburaška glazba''' vrsta je [[glazba|glazbe]] namijenjena [[tambura|tamburaškim]] sastavima i orkestrima<ref name=":1">[https://proleksis.lzmk.hr/3086/ Tamburaška glazba] proleksis.lzmk.hr Preuzeto 21. prosinca 2025.</ref>, a predstavlja jedinstveno područje hrvatske glazbene kulture. [[Tambura]] je tradicionalni [[Hrvatska|hrvatski]] instrument koji pripada skupini žičanih glazbala i jedino je hrvatsko narodno glazbalo koje se razvilo iz solističkog u [[orkestar|orkestralno]].<ref name=":2">[https://repozitorij.ufzg.unizg.hr/object/ufzg:2217/FILE0 Tamburaška glazba nekad i danas] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Jelena Tompak Učiteljski fakultet Zagreb Preuzeto 21. prosinca 2025.</ref> == Povijesni razvoj == [[Datoteka:Dobrač, Tamburica-Ensemble - SEM F0036658.jpg|240px|mini|desno|Slovenski tamburaši u Austriji oko 1905.]] Prije 1830-ih godina tamburaška glazba bila je prisutna samo u okviru narodnog glazbenog izričaja. Početkom 19. stoljeća dolazi do značajne društvene promjene kada tamburu počinju koristiti građanski slojevi, čime instrument prelazi iz seoske sredine u gradove i varošice, gdje postaje omiljeno glazbalo među amaterskim glazbenicima.<ref name=":1" /> === Začeci orkestralnog muziciranja === Orkestralno tamburaško muziciranje službeno je utemeljeno 1847. godine kada je [[Pajo Kolarić]], osječki gradski vijećnik, osnovao prvi tamburaški zbor u [[Osijek]]u.<ref>[https://repozitorij.ufzg.unizg.hr/object/ufzg:2217 Tamburaška glazba nekad i danas] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} repozitorij.ufzg.unizg.hr Preuzeto 21. prosinca 2025.</ref> Zbor je imao šest amaterskih svirača, a osnivanjem orkestra Kolarić je širio ideju [[ilirizam]]a. Iz tog razloga Osijek se naziva „kolijevkom hrvatske tambure”. Godinu prije osnivanja orkestra, [[Vatroslav Lisinski]] komponirao je pjesmu ''Tamburaška'', inspiriran tamburašima koje je zatekao kako sviraju u kvartetu. Preteča tambura bila je tambura samica, solističko glazbalo koje se kasnije razvilo u orkestralni oblik. Međutim, [[Franjo Ksaver Kuhač]] spominje da su tamburaški orkestri možda osnovani već krajem 18. stoljeća, iako pouzdanijih podataka o tome nema. === Razvoj u drugoj polovici 19. stoljeća === Učenik Paje Kolarića, [[Mijo Majer]] (1863. – 1915.), osnovao je 1882. godine prvi tamburaški zbor u [[Zagreb]]u – [[Sveučilište u Zagrebu|Sveučilišno]] tamburaško društvo ''Hrvatska Lira''. To je bio prvi tamburaški zbor koji je imao dirigenta, a na početku je brojao osam tamburaša (dvije bisernice, tri brača, dvije bugarije i berdu). U drugoj polovici 19. stoljeća tamburaška se glazba osamostalila – od prigodničarsko-zabavne postala je glazba za javne koncertne priredbe. Od tada tamburašku glazbu počinju skladati i istaknuti glazbenici poput [[Ivan Zajc|Ivana pl. Zajca]] (1831. – 1914.), koji je komponirao četiri skladbe za tamburaški orkestar (''Koncertni allegro'', ''Koncertno kolo'') kako bi pokazao skladateljima ispravan pristup.<ref name=":2" /> === Dva smjera razvoja === [[Datoteka:Wiki.Vojvodina II Sajam turizma 2020. 223.jpg|240px|mini|desno|Vojvođanski tamburaši]] [[Josip Andrić (muzikolog)|Josip Andrić]] istaknuo je dva značajna smjera u razvoju tamburaškog muziciranja<ref>Andrić, J. (1962). Tamburaška glazba: historijski pregled. Slavonska Požega: vlastita naklada.</ref>: *Vojvođanski smjer – odnosi se na manje sastave profesionalnih tamburaša koji su sviranjem zarađivali za život. Ove skupine nemaju dirigenta, već ih vodi primaš (svirač prve bisernice). *Slavonski smjer – odnosi se na amatersko muziciranje u većim orkestrima s dirigentom. === 20. stoljeće === [[Datoteka:Band at the wedding house - Kumrovec, Croatia (Croatia-00645).jpg|240px|mini|desno|Prikaz tamburaškoga sastava u [[Kumrovec|Kumrovcu]].]] Između dva svjetska rata razvoj tambure stagnirao je. Hrvatski tamburaški savez osnovan je 7. studenoga 1937. godine na inicijativu Hrvatskog tamburaškog društva ''Zvonimir'' iz Osijeka. Osnovan je i tečaj za zborovođe, ali njihov rad prekinuo je [[Drugi svjetski rat]]. Nakon rata sve se više organiziraju smotre i festivali, što pridonosi podizanju kvalitete orkestara. Mali tamburaški sastav [[Radio Zagreb]]a počeo je s radom 1937. godine pod vodstvom Josipa Stojanovića, a današnji [[Tamburaški orkestar Hrvatske radiotelevizije]] utemeljen je 1941. godine. Od 1985. godine voditelj orkestra je [[Siniša Leopold]]. [[LADO|Folklorni ansambl Lado]] osnovan je 1949. godine sa zadaćom da istražuje, prikuplja, umjetnički obrađuje i scenski prikazuje najljepše primjere hrvatske glazbene i plesne tradicije. Ansambl čini 14 glazbenika koji sviraju različita tradicijska glazbala, uključujući tambure. Kao glavnog promicatelja koncertne orkestralne tamburaške glazbe ističe se ''Slavonsko tamburaško društvo Pajo Kolarić'', osnovano 21. ožujka 1954. godine – najdulje postojeće društvo pod istim imenom.<ref name=":2" /> === Suvremeno stanje === Tambure su danas vrlo popularni instrumenti – osim očuvanja tradicije u kojoj sudjeluju kao dominantni tradicionalni instrumenti, prisutni su i kao neformalni i zabavljački instrumenti. Osim u klasičnim orkestrima i [[Kulturno umjetničko društvo|KUD-ovima]], tamburaške sastave susrećemo na brojnim manifestacijama, [[zabava]]ma, [[svadba]]ma i sličnim događanjima.<ref>[https://www.hkv.hr/izdvojeno/vai-prilozi/i-lj/leskovec-diana/18859-d-leskovec-tambure.html Tambure – popularni instrument u hrvatskoj tradiciji] hkv.hr Preuzeto 21. prosinca 2025.</ref> Tambura i ansambl tambura česta su pratnja vokalnim solistima koji izvode tradicionalnu i novokomponiranu narodnu glazbu. Stalni tamburaški sastavi postoje uz [[ansambl]]e narodnih plesova. Prvi [[muzej tambure]] u svijetu otvoren je [[2013.]] godine u [[Slavonski Brod|Slavonskom Brodu]].<ref name="vijesti.hrt.hr">[https://vijesti.hrt.hr/198960/otvoren-prvi-svjetski-muzej-tambure Otvoren prvi svjetski Muzej tambure], vijesti.hrt.hr, 24. siječnja 2013., pristupljeno 19. svibnja 2020.</ref> == Standardizacija == Na prvoj jugoslavenskoj tamburaškoj konferenciji u [[Novi Sad|Novom Sadu]] 1958. godine prihvaćena je jedinstvena orkestralna partitura i nazivlje tambura: bisernica I. i II., brač I. i II., E-brač, čelo, bugarija i berde (danas sve češće berda). U ovoj partituri nema transponirajućih dionica bisernice III. i čelovića. Tambura je uvedena u učiteljske škole kao alternativno glazbalo 1951. godine, a kao glavni predmet u osnovne glazbene škole 1978. godine – prva škola koja ju je uvela jest Glazbena škola u [[Varaždin]]u.<ref name=":2" /> == Tamburaški sastavi == [[Datoteka:Slavonski Bećari.jpg|240px|mini|desno|Slavonski bećari]] Šezdesetih godina sve traženiji postaju tamburaški sastavi koji su vrhunac popularnosti dosegnuli za vrijeme [[Domovinski rat|Domovinskog rata]]. Tamburaški sastav čini manja skupina tamburaša koja svira bez dirigenta. U punom sastavu nalaze se dvije bisernice, dva brača, čelović, čelo, bugarija i berda, pri čemu na svakoj dionici svira jedan tamburaš. *Tamburaški sastav [[Slavonski bećari]], osnovan 1971. godine ([[Antun Nikolić Tuca]] i [[Krunoslav Kićo Slabinac]]), iznenadio je repertoarom koji je uz slavonske pjesme uključivao i [[rock'n'roll]] skladbe. *Tamburaški sastav [[Ex Panonia]], osnovan 1989. godine, bio je prvi profesionalni tamburaški sastav u tadašnjoj državi i jedan od najpopularnijih sastava osamdesetih i devedesetih godina. *Tamburaški sastav [[Zlatni dukati]] pojavljuje se 1983. godine i stiče popularnost izvan granica Hrvatske. Njihovim pojavljivanjem tamburaška glazba postaje važan čimbenik na domaćem glazbenom tržištu. Zlatni dukati obilazili su ratišta i održavali brojne koncerte koje nisu naplaćivali. Drugi poznati sastavi su: [[Najbolji hrvatski tamburaši]], [[Dike]], [[Slavonske Lole]], [[Bosutski bećari]], [[Gazde]], [[Baruni]], [[Agrameri]], [[Slavonia Band]] i mnoge druge, a pjevači: [[Miroslav Škoro]], [[Krunoslav Kićo Slabinac]], [[Zvonko Bogdan]], [[Vera Svoboda]], [[Boris Ćiro Gašparac]], [[Šima Jovanovac]], [[Blanka Došen Togonal]] i dr. == Skladatelji i glazbenici == Prvi poznati skladatelj tamburaške glazbe bio je od 1840-ih do 1870-ih [[Pajo Kolarić]] iz Osijeka, a znanstveno se tamburom prvi počeo baviti etnomuzikolog [[Franjo Ksaver Kuhač]] u drugoj polovici 19. stoljeća. Istaknuti skladatelji tamburaške glazbe bili su: * [[Mijo Majer]] * [[Milan Stahuljak]] * [[Zlatko Špoljar]] * [[Aleksandar Bosiljevac]] * [[Josip Canić]] (1879.–1933.) – skladao oko 400 djela, više od 50 za tambure * [[Kamilo Kolb]] * [[Josip Andrić]] * [[Boris Krnic]] * [[Julije Njikoš]] Glazbu za tambure povremeno su skladali i istaknuti skladatelji umjetničke glazbe kao [[Ivan Zajc]], [[Antun Dobronić]], [[Božidar Širola]], [[Krešimir Odak]], [[Ivo Lhotka-Kalinski]], [[Bruno Bjelinski]] i [[Igor Kuljerić]]. Kasnije generacije skladatelja uključuju: [[Roko Šimunaci|Roka Šimunacija]], [[Emil Cossetto|Emila Cossetta]], [[Miljenko Prohaska|Miljenka Prohasku]], [[Adalbert Marković|Adalberta Markovića]], [[Zlatko Potočnik|Zlatka Potočnika]], [[Zdravko Šljivac|Zdravka Šljivca]], [[Tomislav Uhlik|Tomislava Uhlika]], [[Dražen Varga|Dražena Vargu]], [[Veljko Valentin Škorvaga|Veljka Valentina Škorvagu]] i mnoge druge. == Manifestacije i festivali == [[Datoteka:VDHGTC.JPG|mini|desno|Hrvatski tamburaški sastav Alkari na [[Večernjakova domovnica|Večernjakovoj domovnici]] 2013.]] U tamburaškoj glazbi postoje brojne kulturne manifestacije – festivali, natjecanja, susreti, smotre i izložbe. Najpoznatije uključuju: *[[Međunarodni festival umjetničke tamburaške glazbe]] – najznačajnija manifestacija, održava se u [[Osijek]]u i [[Našice|Našicama]] od 1961. godine u organizaciji Hrvatskog tamburaškog saveza<ref name=F46>[https://hnk-osijek.hr/show/45-medunarodni-festival-umjetnicke-tamburaske-glazbe-2/ 46. Međunarodni festival umjetničke tamburaške glazbe] HNK Osijek Preuzeto 21. prosinca 2025.</ref> *[[Zlatne žice Slavonije]] – festival za tamburice, folklornu i pop glazbu, održava se u [[Požega|Požegi]] svake godine od 1990. (prvi festival bio je 1969.–1981.)<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.tzzps.hr/manifestacije/festival.htm |naslov=Festival|website=tzzps.hr |archive-url=https://web.archive.org/web/20080117221533/http://www.tzzps.hr/manifestacije/festival.htm |archive-date=17. siječnja 2008. |access-date=21. rujna 2014.}}</ref> *[[Šokačka rapsodija]] (Zagreb) *[[Pjesme Podravine i Podravlja]] (Pitomača) *[[Aurea Fest]] Požega *[[Festival kajkavskih popevki]] Krapina *[[Vinkovačke jeseni]] *[[Đakovački vezovi]] == Tambura u inozemstvu == [[Datoteka:Incidence area of CE tambura.png|240px|mini|desno|Rasprostranjenost tamburaška glazbe.]] U inozemstvu je muziciranje na tamburi osobito razvijeno među hrvatskim iseljeništvom u [[Sjedinjene Američke Države|SAD-u]], gdje u [[Pittsburgh]]u postoji dobro organizirani tamburaški pokret (orkestri ''Duquesne University Tamburitzans'', ''Tamburitza Philharmonic Orchestra'')<ref>[https://www.enciklopedija.hr/clanak/tambura Tambura] enciklopedija.hr Preuzeto 21. prosinca 2025.</ref>. U većem dijelu iseljeništva tambura se smatra važnom sastavnicom hrvatskog nacionalnog glazbenog identiteta. Tamburaška glazba bila je vrlo popularna i u [[Mađarska|Mađarskoj]] u 19. i 20. stoljeću, ali je potisnuta zbog neprilika. Kada je u [[Budimpešta|Budimpešti]] tambura nestala iz mode, pojavila se u [[Vojvodina|Vojvodini]] (od tuda i naziv vojvođanski štim).<ref>[https://apoliticni.hr/tambura-mala-becka-gitara-carobnog-zvuka/ Tambura, mala bečka gitara čarobnog zvuka] apoliticni.hr Preuzeto 21. prosinca 2025.</ref> == Obrazovanje == [[Datoteka:Tamburaši FAZM-a, Saint-Léon-sur-Vézère, 2022.jpg|240px|mini|desno| Članovi tamburaškoga orkestra Folklornoga ansambla Zagreb - Markovac]] [[Tambura]] se podučava u mnogim glazbenim školama u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], a objavljena su brojna djela pedagoške literature za različite sustave sviranja (Milutin Farkaš, Alfons Gutschy, Josip Andrić i dr.). Međutim, nasuprot neformalnoj popularnosti, [[sviranje]] tambura još uvijek nije zastupljeno u svim osnovnim i srednjim glazbenim školama, a kao [[studij]] na hrvatskim sveučilištima ni ne postoji. Uz [[koncert]]ne priredbe i svečane prigode, tamburaška se glazba društveno posebno promiče na natjecanjima tamburaških sastava i festivalima. Od druge polovice 19. stoljeća tamburaška glazba je jedno od integralnih područja hrvatske glazbene kulture – uz amaterske sastave njeguje se osobito među mladima i uvrštena je u glazbeni odgoj u [[škola]]ma. Zadnjih godina u mnogim tamburaškim sastavima sve je manje prisutan zvuk tambure, nadomještaju ga drugi instrumenti. Sastavi uvode bubnjeve, [[klavijature]], bugariju često zamjenjuje [[gitara]], a berdu bas gitara. Rijetki su pravi tamburaški sastavi na estradi koji su zadržali svoj tamburaški izričaj. Unatoč hiperprodukciji, orkestri su posljednjih godina svojim izvođenjima podignuli orkestralnu tamburašku glazbu na visoku razinu. == Galerija == <gallery> Tambura ensemble.png|Mađarski tamburaši Prim tambura.png|Prim tambura Tamburaši.jpg|Lutke tamburaši Berda, instrument (size).jpg|Berda </gallery> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Tamburaška glazba| ]] 9e9psl1hhc9lc2pgj0e6xb4j2z3o3q5 0 799216 7615813 7463740 2026-10-09T19:27:17Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.6 7615813 wikitext text/x-wiki {{Infokvir skijaš | ime = Timi Zajc | slika = 2017-10-01 COC Klingenthal Siegerehrung Timi Zajc.jpg | slika_širina = 220px | nadimak = | datum_rođenja = [[26. travnja]] [[2000.]] | mjesto_rođenja = [[Ljubljana]], [[Slovenija]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | državljanstvo = {{Z|SLO}} [[Slovenija|slovensko]] | visina = 1,70 m | klub = SSK Ljubno BTC | karijera = aktivan | discipline = mala skakaonica, velika skakaonica, letovi | skije = | osobni_rekord = 245 m<br /><small>([[Vikersundbakken|Vikersund]], 12. ožujka 2022.)</small> | sezone = od 2017. | pobjede = 5 | dodatna_postolja = 10 | ukupno_postolja = 15 | medalje = {{Medalje vrh2}} {{Medalje OI}} {{Medalje zlato|[[ZOI 2022.|Peking 2022.]]|Mješovite ekipe}} {{Medalje srebro|[[ZOI 2022.|Peking 2022.]]|Ekipno (velika skakaonica)}} {{Medalje SP}} {{Medalje zlato|[[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2023.|Planica 2023.]]|Velika skakaonica}} {{Medalje zlato|[[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2023.|Planica 2023.]]|Ekipno}} {{Medalje zlato|[[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2025.|Trondheim 2025.]]|Ekipno}} {{Medalje bronca|[[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2023.|Planica 2023.]]|Mješovite ekipe}} {{Medalje zlato|[[Svjetsko prvenstvo u skijaškim letovima 2022.|Vikersund 2022.]]|Ekipno letovi}} {{Medalje zlato|[[Svjetsko prvenstvo u skijaškim letovima 2024.|Bad Mitterndorf 2024.]]|Ekipno letovi}} {{Medalje srebro|[[Svjetsko prvenstvo u skijaškim letovima 2022.|Vikersund 2022.]]|Pojedinačno letovi}} {{Medalje bronca|[[Svjetsko prvenstvo u skijaškim letovima 2024.|Bad Mitterndorf 2024.]]|Pojedinačno letovi}} {{Medalje EP}} {{Medalje bronca|[[Europske igre 2023.|Kraków–Małopolska 2023.]]|Mješovite ekipe}} {{Medalje dno}} }} '''Timi Zajc''' ([[Ljubljana]], [[26. travnja]] [[2000.]]) [[Slovenci|slovenski]] je [[skijaški skokovi|skijaš skakač]]. Svjetski je prvak na velikoj skakaonici i u ekipnom natjecanju na Svjetskom prvenstvu 2023. na [[Planica|Planici]], a zlatnu medalju u ekipnom natjecanju osvojio je i na Svjetskom prvenstvu 2025. u [[Trondheim]]u. Na [[ZOI 2022.|Zimskim olimpijskim igrama 2022.]] u [[Peking]]u osvojio je zlatnu medalju u mješovitom ekipnom natjecanju sa slovenskom reprezentacijom. == Karijera == Zajc je u mlađim kategorijama nastupao u natjecanjima [[FIS Cup]]a i [[Skijaški skokovi Alpenkup|Alpencupa]], a 2017. godine osvojio je dvije zlatne medalje na [[Europski olimpijski festival mladih 2017.|Europskom olimpijskom festivalu mladih]] u [[Erzurum]]u, u pojedinačnom i ekipnom natjecanju.<ref>[https://berkutschi.com/de/front/news/8253-eyof-gold-an-timi-zajc-und-romane-dieu EYOF-Gold an Timi Zajc und Romane Dieu], berkutschi.com Preuzeto 29. prosinca 2025.</ref><ref>[https://www.fis-ski.com/ski-jumping/news-multimedia/news/article=eyof-slovenia-with-the-best-teams.html EYOF: Slovenia with the best teams] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, fis-ski.com skispringen.com Preuzeto 29. prosinca 2025.</ref> U [[Svjetski kup u skijaškim skokovima|Svjetskom kupu]] debitirao je u sezoni 2017./18., a prve bodove osvojio je u [[Nižnji Tagil|Nižnjem Tagilu]]. U veljači 2019. ostvario je prvu pobjedu u Svjetskom kupu u [[Oberstdorf]]u, a iste sezone upisao je i prvo postolje.<ref>[https://www.skispringen.com Timi Zajc – prvi trijumf u Svjetskom kupu] skispringen.com Preuzeto 29. prosinca 2025.</ref> Na [[Nordijsko svjetsko prvenstvo u skijanju 2019.|Svjetskom prvenstvu 2019.]] u [[Seefeld in Tirol|Seefeldu]] nastupio je u pojedinačnim i ekipnim natjecanjima, dok je 2020. godine sudjelovao na [[Svjetsko prvenstvo u skijaškim letovima 2020.|Svjetskom prvenstvu u skijaškim letovima]] u Planici, koje je obilježeno javnim sukobom s tadašnjim izbornikom slovenske reprezentacije, nakon čega je izbornik podnio ostavku.<ref>[https://www.skispringen.com/nach-oeffentlicher-kritik-gorazd-bertoncelj-tritt-als-slowenischer-cheftrainer-zurueck/ Nakon javne kritike: Bertoncelj daje ostavku], skispringen.com Preuzeto 29. prosinca 2025.</ref> Na [[ZOI 2022.|Zimskim olimpijskim igrama 2022.]] u Pekingu osvojio je zlatnu medalju u mješovitom ekipnom natjecanju te srebrnu medalju u muškom ekipnom natjecanju. Na [[Svjetsko prvenstvo u skijaškim letovima 2022.|Svjetskom prvenstvu u skijaškim letovima 2022.]] u [[Vikersund]]u osvojio je srebro u pojedinačnom i zlato u ekipnom natjecanju.<ref>[https://www.sportschau.de/wintersport/skispringen/skiflug-wm-vikersund-einzel-sonntag-100.html Skiflug-WM: Lindvik pobjeđuje, Zajc drugi], sportschau.de Preuzeto 29. prosinca 2025.</ref> Na [[Nordijsko svjetsko prvenstvo u skijanju 2023.|Svjetskom prvenstvu 2023.]] u Planici postao je svjetski prvak na velikoj skakaonici. Iste godine osvojio je brončanu medalju u mješovitom ekipnom natjecanju na [[Europske igre 2023.|Europskim igrama 2023.]] == Izvori == {{izvori}} {{DEFAULTSORT:Zajc, Timi}} [[Kategorija:Slovenski skijaši skakači]] [[Kategorija:Olimpijski pobjednici u skijaškim skokovima]] [[Kategorija:Svjetski prvaci u skijaškim skokovima]] [[Kategorija:Životopisi, Ljubljana]] oqdmmmub8157kfm9p21eim2jtnchrsp 4 799309 7615916 7614796 2026-10-09T23:41:08Z Sans39 374534 /* Nacrt:Siniša Koprivnjak – oznaka za brisanje */ novi odlomak 7615916 wikitext text/x-wiki {{/Zaglavlje}} == [[Suradnik:Igor Kamber]] – vandalizam/spam == {{status prijave|nije riješeno}} * '''Razlog prijave:''' Cross-wiki spam. * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 6. siječnja 2026. u 17:23 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === {{nije riješeno}} – suradnik je napravio samo jednu izmjenu, ne vidim potrebu za intervencijom. —[[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 19:42, 18. veljače 2026. (CET) == [[Suradnik:~2026-11948-6]] – vandalizam/spam == {{status prijave|riješeno}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:Icodense|Icodense]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 6. siječnja 2026. u 21:36 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === Račun više nije aktivan, ne vidim potrebu za intervencijom. —[[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 19:46, 18. veljače 2026. (CET) == [[Suradnik:~2026-14599-2]] – vandalizam/spam == {{status prijave|riješeno}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:Icodense|Icodense]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 8. siječnja 2026. u 01:27 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === Izmjene su uklonjene. —[[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 19:45, 18. veljače 2026. (CET) == '''[REDACTED]''' – vandalizam/spam == {{status prijave|riješeno}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism. Long-term abuse * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 9. siječnja 2026. u 08:27 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === {{riješeno}}, globalno zaključan. — [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 19:41, 18. veljače 2026. (CET) == '''[REDACTED]''' – vandalizam/spam == {{status prijave|riješeno}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism. Long-term abuse * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 9. siječnja 2026. u 08:32 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === {{riješeno}}, globalno zaključan. — [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 19:41, 18. veljače 2026. (CET) == [[Suradnik:Mario Raguž]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:Der-Wir-Ing|Der-Wir-Ing]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 9. ožujka 2026. u 11:55 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === Suradnik je upozoren na njegovoj stranici za razgovor.--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])</small> 12:57, 9. ožujka 2026. (CET) == [[Suradnik:~2026-15242-55]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:NDG|NDG]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 10. ožujka 2026. u 18:19 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == [[Suradnik:~2026-18369-01]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism. Long-term abuse. Block evasion * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 24. ožujka 2026. u 20:35 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == [[Suradnik:~2026-18674-35]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism. Long-term abuse. Block evasion * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 25. ožujka 2026. u 00:11 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == Unused interface messages == {{status prijave|RIJEŠENO}} * '''Razlog prijave:''' Please delete the following interface messages, as they are no longer used: ** [[MediaWiki:Watchdetails]] ** [[MediaWiki:Wlhideshowbots]] ** [[MediaWiki:Wlhideshowown]] * '''Sporne izmjene/inačice:''' <!-- UNESITE SPORNE INAČICE. --> * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:NguoiDungKhongDinhDanh|NguoiDungKhongDinhDanh]] * '''Vrijeme:''' 25. ožujka 2026. u 01:42 * '''Obrazloženje:''' See [[:m:Steward requests/Miscellaneous#Deleting unused messages from multiple wikis|this SRM request]] and [[:phab:T234776]]. === Komentari drugih suradnika === Ping [[user:Zeljko]]. Thank you! [[Suradnik:Neriah|Neriah]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Neriah|razgovor]])</small> 18:56, 6. travnja 2026. (CEST) === Komentari administratora === {{Riješeno}} <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 17:11, 7. travnja 2026. (CEST) == [[Suradnik:~2026-18672-39]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism. Long-term abuse. Block evasion * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 30. ožujka 2026. u 10:03 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == [[Suradnik:~2026-19191-06]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism. Long-term abuse. Block evasion * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 30. ožujka 2026. u 10:05 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == [[Suradnik:Goran Winchester]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism. Long-term abuse. Block evasion * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 30. ožujka 2026. u 10:25 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == [[Suradnik:~2026-22391-65]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 11. travnja 2026. u 06:37 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == [[Suradnik:~2026-23062-25]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism. Please check IP * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:NDG|NDG]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 14. travnja 2026. u 13:35 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == [[Suradnik:~2026-25651-37]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 27. travnja 2026. u 16:13 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == [[Suradnik:~2026-33267-40]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:NDG|NDG]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 5. lipnja 2026. u 13:28 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == [[Suradnik:~2026-33379-02]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism. See above * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:NDG|NDG]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 5. lipnja 2026. u 13:28 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == [[Suradnik:~2026-33385-31]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism. Next temporary account in the row, please check IPs * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:NDG|NDG]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 5. lipnja 2026. u 13:32 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == [[Suradnik:~2026-34454-75]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 11. lipnja 2026. u 16:32 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == [[Suradnik:~2026-34964-95]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism. Long-term abuse. Block evasion * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 23. lipnja 2026. u 15:12 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == [[Suradnik:Bosna12]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 9. srpnja 2026. u 08:22 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == [[Suradnik:Jeremiahlogan]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:NDG|NDG]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 12. srpnja 2026. u 21:55 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == [[Suradnik:Koviljkaracunica]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:Quinlan83|Quinlan83]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 20. srpnja 2026. u 19:45 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == [[Suradnik:~2026-40608-18]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:Quinlan83|Quinlan83]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 21. srpnja 2026. u 13:48 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == [[Suradnik:~2026-44134-08]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:Quinlan83|Quinlan83]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 12. kolovoza 2026. u 17:53 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == [[Suradnik:Lajoswinkler]] – ranting, optužbe; [[WP:NIJE]] == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' neprihvatljiva/nepristojna komunikacija * '''Sporne izmjene/inačice:''' [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom:Runolist&diff=7580694&oldid=7577907] [https://hr.wikipedia.org/wiki/Razgovor:Mirko_Norac#h-Ratni_zločinac-20260815120700] <!-- UNESITE SPORNE INAČICE. --> * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:Runolist|Runolist]] * '''Vrijeme:''' 19. kolovoza 2026. u 20:51 * '''Obrazloženje:''' Kolega po već koji put dolazi kako bi ispravio povijesne nepravde i odbija pristojan razgovor, ovaj puta počinje tako da kao prvo mjesto u [[WP:ŽŽO]] umetne etiketu "ratnog zločinca". Čak i bez obzira na smjernicu o takvim člancima, kada mu se prigovori da ta "titula" tako plasirana i bez kontekstualizacije djeluje kao čisti [[WP:NPOV]], bez obzira na to radi li se o domaćem počinitelju ili stranom, dobivamo ranting o whitewashingu (jer navodno je prikrivanje i umanjivanje ratnih zločina – što je ozbiljna optužba – kada oni nisu prva definirajuća stavka osobe u uvodu, nego druga), nekakvim skrivenim namjerama da se njega osobno uhodi (tko je još čuo za [[WP:OPH]] uređivanja) i zahtjeve da brže-bolje popravljam nasumične članke koje on (s pravom) istakne kao ''također'' neprikladne – ali svejedno odbija ([[posebno:diff/ 7577916|uklanjanjem uređivanja bez komentara]]) da se taj pristup primjeni na dotični članak o Mirku Norcu. To sve odvija se nakon neraspravljenih masovnih promjena terminologije iz DNK u DNA, što nije sporna izmjena sama po sebi, ali nije ni dozvoljena na toj razini bez rasprave. U naknadno otvorenoj, od strane drugog suradnika, [[Wikipedija:Kafić/Arhiv_2026_6#Deoksiribonukleinska|raspravi u Kafiću]] neki su se usprotivili uređivanjima, na što je Lajos nastavio po svome, a kao odgovor je ponudio samo još jedan ''rant'' o wikipedijskim kabalama, među ostalim. Nekoliko mu je suradnika preporučilo, kako bi rekli Amerikanci, ''chill pill'', ali očigledno nije urodilo plodom. Naravno, i to se odvilo nakon što je Lajos kratkotrajno blokiran na hrwiki, a do daljnjega i na enwiki. Isti razlozi, isto ponašanje. Mislim da je dobio već dovoljno prilika da popravi svoj pristup i da je vrijeme za ozbiljnije posljedice. Ovakvo je ratničko ponašanje isključivo štetno za cijeli projekt, a i prilično je umarajuće kada svi pokušaji civilizirane rasprave dobiju [[WP:NAPAD]]alački odgovor. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 20:51, 19. kolovoza 2026. (CEST) === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == [[Suradnik:~2026-45833-35]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' vandalism / pls consider protecting the page, case of ongoing cross-wiki-vandalism in this article. * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:Icodense|Icodense]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 20. kolovoza 2026. u 23:23 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == [[Suradnik:~2026-46258-00]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' cross-wiki spam * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:An empty bliss beyond|An empty bliss beyond]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 25. kolovoza 2026. u 19:27 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == [[Suradnik:~2026-49677-85]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' Long-term abuse, see also [[:m:Special:GlobalContributions/~2026-49589-92|~2026-49589-92]]. * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:Morkoz|Morkoz]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 13. rujna 2026. u 13:57 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == [[Suradnik:Ro0103]] i [[Suradnik:Croxyz]] – uređivački rat == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' uređivački rat * '''Sporne izmjene/inačice:''' <!-- --> 23:15, 6. listopada 2026.; 10:17, 17. rujna 2026. * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:Ro0103]] * '''Vrijeme:''' 7. listopada 2026. u 09:58 * '''Obrazloženje:''' <!-- OVDJE NAPIŠITE OBRAZLOŽENJE PRIJAVE. --> Tijekom srpnja uredio sam članak o [[Logor Kerestinec|Logoru Kerestinec]], koristeći tri relevantna izvora: knjigu „Tragedija u Kerestincu“ Ivana Jelića, knjigu preživjelog logoraša Zvonimira Komarice „Kerestinečka kronika“ , te znanstveni članak Zdravka Dizdara "Logor Kerestinec. Dizdarov znanstveni rad dostupan je na portalu Hrčak, na poveznici https://hrcak.srce.hr/107385 , a relevantni izvodi iz Jelićeve knjige na https://znaci.org/00001/119.htm te je sve lako provjerljivo. Na temelju navedenih izvora uredio sam preciznu kronologiju događaja u Kerestincu 1941. Sve izvore i citate iz istih naveo sam na stranici [[Razgovor:Logor Kerestinec]]. Napominjem, radi se o izvorima koji su svi nastali prije 1990. godine, a slične navodi postoje i u drugim izvorima - npr. knjiga "Zagreb 1941.-1945.:zbornik sjećanja" (4. sveska, izdano 1982.-1984.) ili u knjizi "Revolucionarni omladinski pokret u Zagrebu : 1941-1945 : zbornik povijesnih pregleda i sjećanja" (izdano 1984.). Unatoč tome, suradnik [[Suradnik: Croxyz]], uporno briše moje izmjene i vraća na verziju članka koji zapravo donosi netočne podatke. Primjerice, verzija na koju vraća navedeni suradnik navodi sljedeće: "zatvorenici koje je uhitila banovinska policija stigli su u Kerestinec krajem [[Ožujak|ožujka]] 1941. godine." te se pritom poziva na knjigu Ivana Jelića kao referencu. Međutim, u navedenom izvoru takve tvrdnje nema, već Jelić navodi sljedeće:„U koncentracioni logor Kerestinec prvi su komunisti stigli sredinom maja 1941. U taj su logor, naime prebačeni komunisti koje je krajem marta uhapsila policija Banovine Hrvatske, a doveden je i dio komunista koje su od 10. aprila hapsile ustaše.“ (Jelić, str. 94.). Navedeno je lako provjerljivo na poveznici: https://znaci.org/00001/119.htm pod poglavljem "Stanje u Kerestincu". Naravno, svi navodi su lako provjerljivi i u tiskanim izdanjima navedenih knjiga, a Dizdarov rad u zborniku Povijesni prilozi, Instituta za historiju radničkog pokreta Hrvatske, god. 8 (1), Zagreb 1989. Molim stoga administratore da pogledaju moje izmjene navedenog članka, kao i precizne citate izvora navedene na stranici [[Razgovor:Logor Kerestinec]] kojima sam potkrijepio svoje izmjene. —[[Suradnik:Ro0103|Ro0103]] 09:58, 7. listopada 2026. (CEST) === Komentari drugih suradnika === U izmjeni [[Special:Diff/7601067|7601067]] u sekciji Odmazda 9. srpnja korištena su dva izvora. Prvi izvor je internetski, dok je drugi izvor knjiga Goldsteina. Kako je prvi izvor internetski, on je lako provjerljiv. Izmjenom je datum promijenjen iz 8. u 5. 7., navedeno je da su spomenuti taoci odvedeni u Gospiću te je Alfred Bergman zamijenjen Viktorom Rosenzweigom. U prvom izvoru, koji je lako provjerljiv, Gospić se nigdje ne navodi, dok se datum navodi i Bergman navode. U izvoru stoji: ''Relativno normalan život zatočenika nastavljen je sve do utorka '''8. srpnja''' kad su iz logora izvedeni dr Božidar Adžija, Ognjen Prica, Otokar Keršovani, dr Ivo Kun, Zvonimir Richtman, Ivan Korski, Viktor Rosenzweig, Sigismund Kraus, Simo Crnogorac i Ivan Krndelj. (Krndelj je kasnije vraćen, '''a umjesto njega odveden je Alfred Bergman''', jer ustaškim vlastima vjerojatno nije odgovarao omjer Hrvata, Srba i Židova među desetoricom talaca, pa su ga popravili u korist Hrvata, a na štetu Židova.)'' Dakle, u izvoru ne piše ono što se navodi. Vidjevši (17. rujna, kada sam sve ove podatke i provjeravao) da se to ne poklapa, pregledao sam još i prvo pozivanje prvog izvor. Tvrdi se da Kerestinec nije bio koncentracijski logor, već internacijski logor. Izvor je [https://hrcak.srce.hr/file/158278 srećom digitaliziran], pa sam mogao provjeriti točnost te tvrdnje. Riječ internacijski ne navodi se niti jednom, dok se koncentracijski (u različitim oblicima) navodi nekoliko puta: ''Na tome radim već gotovo desetak godina, a posljednjih nekoliko godina u okviru republičkog znanstvenog potprojekta o teroru: »'''Koncentracioni logori''', zatvori i stratišta na području Hrvatske u toku drugoga svjetskog rata«, kao dijelu saveznog projekta o teroru. Rezultat toga je I monografija o logoru Kerestinec u koautorstvu s Darkom Stuparićem, koja je u pripremi za tisak (u dva toma s više od 1000 stranica), te ovdje ukratko iznosim rezultate svojih Istraživanja. Oni se temelje na obimnoj arhivskoj građi Iz 1941— 1945. godine, na dio koje ukazuju bilješke. '' <br> ''Naime, toga dana je od Redarstvenog ravnateljstva Mladen Horvatin »postavljen za zapovjednika '''koncentracionog logora u Kerestincu«''', te mu je bilo dodijeljeno 2 0 stražara za osiguranje logora'' '''''Četvrti je najučestaliji naziv u dokumentima »koncentracioni logor Kerestinec«'''. Taj naziv nalazimo gotovo kod svih upućenih iz zatvora Redarstvenog ravnateljstva u Zagrebu u logor Kerestinec, a tako je zabilježeno i u urudžbenom zapisniku toga Ravnateljstva. Taj naziv nalazimo i u jedinom službenom izvještaju iz Kerestinca od 2. VII a i u raspisu Zapovjedništva I. oružničke pukovnije od 14. VII 1941. u kojem se navode i imena logoraša pritvorenika I C referade u logoru Kerestinec, od kojih je naveći broj sudjelovao u proboju iz logora. Taj naziv upotrebljava i zapovjednik logora u poslijeratnim saslušanjima. No , i taj naziv nije adekvatan za logor Kerestinec, ukoliko se usporedi s drugim koncentracionim logorima kao što su, npr., logor Jasenovac i Stara Gradiška, a u tome se slažu i svi logoraši Kerestinca, koji su preživjeli pakao navedenih koncentracionih logora. Očito je da bi se logor Kerestinec s vremenom pretvorio u koncentracioni logor da nije bilo proboja komunista iz njega. N a to ukazuju pooštren režim u njemu od kraja lipnja i u srpnju 1941, prva strijeljanja logoraša, upućivanja u druge logore i slično. U dokumentima se upotrebljavaju osim navedenih i ovi nazivi, a koje nalazimo i u izjavama preživjelih logoraša i njihove rodbine: »logor Kerestinec«, »logor za nepoćudne elemente«, »zatočenički logor Kerestinec« i »logor interniraca Kerestinec«, što je iza naziva »koncentracioni logor Kerestinec« i najučestaliji naziv za taj logor. Zato se nameće pitanje što je zapravo bio logor Kerestinec? Prema svemu onome što sam iznio, očito je da je Kerestinec bio logor interniraca koji je imao istovremeno i pojedina obilježja sabirnog, radnog i '''koncentracionog logora.''''' Dakle, ovdje imamo i slučaj [[WP:COMMONNAME]]. ''O tome je jedan od preživjelih logoraša Zidova odvjetnik dr Edo Neufeld, u svojim uspomenama zabilježio: »Budući da je i '''koncentracioni logor Kerestinec''' već bio prepun, nas su mlađe strpali u još prazne podrume, dok su starije smjestili u oveću dvorišnu garažu, sagrađenu od drva'' ''S upućivanjem u njega Zidova emigranata poprimio je obilježje sabirnog logora, dok je cijelo vrijeme imao i obilježje radnog logora, a potkraj je poprimio I '''obilježje koncentracionog logora'''. '' Ako sam kod tri provjere točnosti ustanovio da se sve ne slažu s izvorom, onda je jasno iznesene tvrdnje nisu navedene u izvorima. Dakle, nije istinit sljedeći sažetak izmjene: [[Special:Diff/7601067|''Uklanja se izmjena koja kaže "da tako ne piše u izvoru". Svatko može pogledati izvor i provjeriti. Izmjenom koja se sad uklanja brisani su znatno precizniji podaci, točno preuzeti iz izvora.'']] Na Wikipediji imamo višegodišnje ratove oko članaka o koncentracijskim logorima NDH. Upravo je zbog tih članaka Wikipedija na hrvatskom jeziku jedan je od najocrnjenijih izdanja Wikipedije (usp. s [[:en: Croatian Wikipedia]]. {{s|Ponor}}, čekam i dalje tvoj odgovor na svojoj SZR. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:53, 7. listopada 2026. (CEST) :@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]]: pozivaš se na [[WP:COMMONNAME]], a on se odnosi na NASLOV članka, koji od stvaranja 2023. nije mijenjan. U [[Special:Permalink/7601330|verziji koju si danas uklonio]] pisalo je "Logor Kerestinec bio je koncentracijski logor". U čemu je DANAS bio problem? U Dizdaru se internir* pojavljuje oko 100 puta; ne vidim zašto [[SUR:Ro0103|Ro0103]] ne bi i tako mogao okarakterizirati logor u tekstu članka (izvore prepričavamo). Nikakvog tu razloga nema da se ide u [[WP:RAT]], umjesto da se stvari rasprave. Rasprava na kraju štedi i vrijeme i živce, kako upletenima, tako i nama koji se po "dužnosti" moramo uplesti. Imamo i {{tl|pojasniti}}, {{tl|bolji izvor}}... [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 14:00, 7. listopada 2026. (CEST) ::{{s|Ponor}}, oprostio što sam koristio wikipedijsku analogiju. Nisam mislio na naslov članka na Wikipediji, već na izraz koji se koristi u literaturi 😄. S F3 sam pretraživao izraz "internacij" i sl., a ne "interni". Oprosti na pogreški. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 22:10, 7. listopada 2026. (CEST) :::Paragraf "Odmazda 9. srpnja" i dalje sadrži informacije koje se ne slažu s izvorom. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 22:12, 7. listopada 2026. (CEST) :::Dizdar komentira četiri vrste naziva, a mi smo se odlučili za "logor Kerestinec". Karakterizacija može biti zatvor (kao na enwiki) ili internacijski i koncentracijski logor. :::[[SUR:Ro0103]] pokrenuo je raspravu na SZR članka pa je tamo mjesto da se razjasni to iz Odmazde... koja baš i nije previše mijenjana. Ako dobro vidim, Gospić je iz ref. Jelić ili Goldstein. Ništa od navedenog nije razlog da se SVE uklanja. Suradnik je ovdje u dobroj namjeri, nije vandal. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 22:31, 7. listopada 2026. (CEST) ::::{{s|Ponor}}, datum i identitet jedne osobe je bitan. Ja uvijek pretpostavim dobru namjeru (osim kad je riječ o samopromociji, LLM-ovima, vandalizmima, POV sadržaj…), ali ako prilikom patroliranja vidim dvije promjene podataka koje ne nalazim u izvoru te da se negira status koncentracijskog logora u prvoj rečenici, onda logično neću pretpostaviti da je riječ o dobroj namjeri, već klasičnom primjeru revizionizma koji je ocrnio ovo izdanje Wikipedije. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 22:36, 7. listopada 2026. (CEST) :::::Suradnik je na SZR članka prije tri tjedna naveo citat iz knjige Jelića u kojem su dana imena kako sada stoje u članku. S druge strane, izvor na webu nema autora, nema izvore, nije prošao recenziju, i ne znam kako ga možemo uzeti za vjerodostojan izvor. Ako ima još kakvih problema, popričajte na SZR. Pretpostavka dobre namjere znači da ljude, i ako su što pogriješili, ne uklanjamo kao da su vandali. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 01:18, 8. listopada 2026. (CEST) === Komentari administratora === [[SUR:Croxyz|Croxyzju]] sam [[Razgovor_sa_suradnikom:Croxyz#c-Ponor-20260923201100-Broj_stranice_i_uklanjanje_sadržaja_(2)|nedavno napisao]]: "Ljudi gube volju uređivati kada im se na tako grub način uklanjanja sav rad. Molim te da jako paziš na nove suradnike, a i to molim po N-ti već put." Po njegovu odgovoru vidim da se to baš nije primilo, a u članku iz ove prijave vidim da nastavlja ratovati s istim kratkim sažetcima uređivanja umjesto da pokrene raspravu na stranici za razgovor članka i objasni što to ne nalazi u izvorima, kršeći [[WP:KON]]. Pričekat ću njegov odgovor. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 12:10, 7. listopada 2026. (CEST) :Hvala! [[Suradnik:Ro0103|Ro0103]] 12:53, 7. listopada 2026. (CEST) :Vidim sada da je [[Razgovor:Logor_Kerestinec#c-Ro0103-20260917135000-O_logoru|rasprava o članku pokrenuta 17. rujna]]. To je još jači razlog da se danas, tri tjedna kasnije, ne ide u uklanjanje novog sadržaja, bez sudjelovanja u raspravi. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 15:09, 7. listopada 2026. (CEST) == Nacrt:Siniša Koprivnjak – oznaka za brisanje == oštovani administratori, molim nekoga od vas da pogleda [[Nacrt:Siniša Koprivnjak]]. Croxyz je 6. listopada stavio oznaku za brisanje jer je prva verzija bila pisana uz pomoć AI-a. To je bila moja greška, nisam znao za to pravilo. 7. listopada sam nacrt sam napisao ispočetka i skratio ga. Ostavio sam samo ono što piše u neovisnim izvorima (Jutarnji list, 24sata, tportal, Blic, Story, Hello!, Wish, intervjui na HRT 4 i Novoj TV). Na stranici za razgovor o nacrtu naveo sam da sam ja osoba o kojoj je članak, tj. da imam sukob interesa. 8. listopada pitao sam Croxyza na njegovoj stranici za razgovor može li ponovno pogledati nacrt, ali odgovor još nisam dobio. Ne tražim da se nacrt odmah objavi, samo da netko procijeni treba li oznaka za brisanje i dalje stajati. Ako nešto treba ispraviti ili maknuti, napravit ću to. Moja web stranica, samo radi konteksta (znam da se ne računa kao izvor): https://sinisakoprivnjak.com [[Suradnik:Sans39|Sans39]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Sans39|razgovor]])</small> 01:41, 10. listopada 2026. (CEST) ep1kplv96eb85904vnfq64mysmkgai5 7615917 7615916 2026-10-09T23:43:05Z Sans39 374534 /* Nacrt:Siniša Koprivnjak – oznaka za brisanje */ 7615917 wikitext text/x-wiki {{/Zaglavlje}} == [[Suradnik:Igor Kamber]] – vandalizam/spam == {{status prijave|nije riješeno}} * '''Razlog prijave:''' Cross-wiki spam. * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 6. siječnja 2026. u 17:23 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === {{nije riješeno}} – suradnik je napravio samo jednu izmjenu, ne vidim potrebu za intervencijom. —[[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 19:42, 18. veljače 2026. (CET) == [[Suradnik:~2026-11948-6]] – vandalizam/spam == {{status prijave|riješeno}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:Icodense|Icodense]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 6. siječnja 2026. u 21:36 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === Račun više nije aktivan, ne vidim potrebu za intervencijom. —[[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 19:46, 18. veljače 2026. (CET) == [[Suradnik:~2026-14599-2]] – vandalizam/spam == {{status prijave|riješeno}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:Icodense|Icodense]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 8. siječnja 2026. u 01:27 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === Izmjene su uklonjene. —[[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 19:45, 18. veljače 2026. (CET) == '''[REDACTED]''' – vandalizam/spam == {{status prijave|riješeno}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism. Long-term abuse * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 9. siječnja 2026. u 08:27 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === {{riješeno}}, globalno zaključan. — [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 19:41, 18. veljače 2026. (CET) == '''[REDACTED]''' – vandalizam/spam == {{status prijave|riješeno}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism. Long-term abuse * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 9. siječnja 2026. u 08:32 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === {{riješeno}}, globalno zaključan. — [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 19:41, 18. veljače 2026. (CET) == [[Suradnik:Mario Raguž]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:Der-Wir-Ing|Der-Wir-Ing]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 9. ožujka 2026. u 11:55 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === Suradnik je upozoren na njegovoj stranici za razgovor.--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])</small> 12:57, 9. ožujka 2026. (CET) == [[Suradnik:~2026-15242-55]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:NDG|NDG]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 10. ožujka 2026. u 18:19 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == [[Suradnik:~2026-18369-01]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism. Long-term abuse. Block evasion * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 24. ožujka 2026. u 20:35 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == [[Suradnik:~2026-18674-35]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism. Long-term abuse. Block evasion * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 25. ožujka 2026. u 00:11 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == Unused interface messages == {{status prijave|RIJEŠENO}} * '''Razlog prijave:''' Please delete the following interface messages, as they are no longer used: ** [[MediaWiki:Watchdetails]] ** [[MediaWiki:Wlhideshowbots]] ** [[MediaWiki:Wlhideshowown]] * '''Sporne izmjene/inačice:''' <!-- UNESITE SPORNE INAČICE. --> * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:NguoiDungKhongDinhDanh|NguoiDungKhongDinhDanh]] * '''Vrijeme:''' 25. ožujka 2026. u 01:42 * '''Obrazloženje:''' See [[:m:Steward requests/Miscellaneous#Deleting unused messages from multiple wikis|this SRM request]] and [[:phab:T234776]]. === Komentari drugih suradnika === Ping [[user:Zeljko]]. Thank you! [[Suradnik:Neriah|Neriah]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Neriah|razgovor]])</small> 18:56, 6. travnja 2026. (CEST) === Komentari administratora === {{Riješeno}} <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 17:11, 7. travnja 2026. (CEST) == [[Suradnik:~2026-18672-39]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism. Long-term abuse. Block evasion * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 30. ožujka 2026. u 10:03 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == [[Suradnik:~2026-19191-06]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism. Long-term abuse. Block evasion * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 30. ožujka 2026. u 10:05 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == [[Suradnik:Goran Winchester]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism. Long-term abuse. Block evasion * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 30. ožujka 2026. u 10:25 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == [[Suradnik:~2026-22391-65]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 11. travnja 2026. u 06:37 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == [[Suradnik:~2026-23062-25]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism. Please check IP * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:NDG|NDG]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 14. travnja 2026. u 13:35 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == [[Suradnik:~2026-25651-37]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 27. travnja 2026. u 16:13 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == [[Suradnik:~2026-33267-40]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:NDG|NDG]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 5. lipnja 2026. u 13:28 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == [[Suradnik:~2026-33379-02]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism. See above * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:NDG|NDG]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 5. lipnja 2026. u 13:28 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == [[Suradnik:~2026-33385-31]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism. Next temporary account in the row, please check IPs * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:NDG|NDG]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 5. lipnja 2026. u 13:32 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == [[Suradnik:~2026-34454-75]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 11. lipnja 2026. u 16:32 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == [[Suradnik:~2026-34964-95]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism. Long-term abuse. Block evasion * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 23. lipnja 2026. u 15:12 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == [[Suradnik:Bosna12]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 9. srpnja 2026. u 08:22 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == [[Suradnik:Jeremiahlogan]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:NDG|NDG]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 12. srpnja 2026. u 21:55 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == [[Suradnik:Koviljkaracunica]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:Quinlan83|Quinlan83]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 20. srpnja 2026. u 19:45 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == [[Suradnik:~2026-40608-18]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:Quinlan83|Quinlan83]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 21. srpnja 2026. u 13:48 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == [[Suradnik:~2026-44134-08]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:Quinlan83|Quinlan83]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 12. kolovoza 2026. u 17:53 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == [[Suradnik:Lajoswinkler]] – ranting, optužbe; [[WP:NIJE]] == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' neprihvatljiva/nepristojna komunikacija * '''Sporne izmjene/inačice:''' [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom:Runolist&diff=7580694&oldid=7577907] [https://hr.wikipedia.org/wiki/Razgovor:Mirko_Norac#h-Ratni_zločinac-20260815120700] <!-- UNESITE SPORNE INAČICE. --> * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:Runolist|Runolist]] * '''Vrijeme:''' 19. kolovoza 2026. u 20:51 * '''Obrazloženje:''' Kolega po već koji put dolazi kako bi ispravio povijesne nepravde i odbija pristojan razgovor, ovaj puta počinje tako da kao prvo mjesto u [[WP:ŽŽO]] umetne etiketu "ratnog zločinca". Čak i bez obzira na smjernicu o takvim člancima, kada mu se prigovori da ta "titula" tako plasirana i bez kontekstualizacije djeluje kao čisti [[WP:NPOV]], bez obzira na to radi li se o domaćem počinitelju ili stranom, dobivamo ranting o whitewashingu (jer navodno je prikrivanje i umanjivanje ratnih zločina – što je ozbiljna optužba – kada oni nisu prva definirajuća stavka osobe u uvodu, nego druga), nekakvim skrivenim namjerama da se njega osobno uhodi (tko je još čuo za [[WP:OPH]] uređivanja) i zahtjeve da brže-bolje popravljam nasumične članke koje on (s pravom) istakne kao ''također'' neprikladne – ali svejedno odbija ([[posebno:diff/ 7577916|uklanjanjem uređivanja bez komentara]]) da se taj pristup primjeni na dotični članak o Mirku Norcu. To sve odvija se nakon neraspravljenih masovnih promjena terminologije iz DNK u DNA, što nije sporna izmjena sama po sebi, ali nije ni dozvoljena na toj razini bez rasprave. U naknadno otvorenoj, od strane drugog suradnika, [[Wikipedija:Kafić/Arhiv_2026_6#Deoksiribonukleinska|raspravi u Kafiću]] neki su se usprotivili uređivanjima, na što je Lajos nastavio po svome, a kao odgovor je ponudio samo još jedan ''rant'' o wikipedijskim kabalama, među ostalim. Nekoliko mu je suradnika preporučilo, kako bi rekli Amerikanci, ''chill pill'', ali očigledno nije urodilo plodom. Naravno, i to se odvilo nakon što je Lajos kratkotrajno blokiran na hrwiki, a do daljnjega i na enwiki. Isti razlozi, isto ponašanje. Mislim da je dobio već dovoljno prilika da popravi svoj pristup i da je vrijeme za ozbiljnije posljedice. Ovakvo je ratničko ponašanje isključivo štetno za cijeli projekt, a i prilično je umarajuće kada svi pokušaji civilizirane rasprave dobiju [[WP:NAPAD]]alački odgovor. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 20:51, 19. kolovoza 2026. (CEST) === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == [[Suradnik:~2026-45833-35]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' vandalism / pls consider protecting the page, case of ongoing cross-wiki-vandalism in this article. * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:Icodense|Icodense]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 20. kolovoza 2026. u 23:23 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == [[Suradnik:~2026-46258-00]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' cross-wiki spam * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:An empty bliss beyond|An empty bliss beyond]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 25. kolovoza 2026. u 19:27 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == [[Suradnik:~2026-49677-85]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' Long-term abuse, see also [[:m:Special:GlobalContributions/~2026-49589-92|~2026-49589-92]]. * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:Morkoz|Morkoz]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 13. rujna 2026. u 13:57 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == [[Suradnik:Ro0103]] i [[Suradnik:Croxyz]] – uređivački rat == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' uređivački rat * '''Sporne izmjene/inačice:''' <!-- --> 23:15, 6. listopada 2026.; 10:17, 17. rujna 2026. * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:Ro0103]] * '''Vrijeme:''' 7. listopada 2026. u 09:58 * '''Obrazloženje:''' <!-- OVDJE NAPIŠITE OBRAZLOŽENJE PRIJAVE. --> Tijekom srpnja uredio sam članak o [[Logor Kerestinec|Logoru Kerestinec]], koristeći tri relevantna izvora: knjigu „Tragedija u Kerestincu“ Ivana Jelića, knjigu preživjelog logoraša Zvonimira Komarice „Kerestinečka kronika“ , te znanstveni članak Zdravka Dizdara "Logor Kerestinec. Dizdarov znanstveni rad dostupan je na portalu Hrčak, na poveznici https://hrcak.srce.hr/107385 , a relevantni izvodi iz Jelićeve knjige na https://znaci.org/00001/119.htm te je sve lako provjerljivo. Na temelju navedenih izvora uredio sam preciznu kronologiju događaja u Kerestincu 1941. Sve izvore i citate iz istih naveo sam na stranici [[Razgovor:Logor Kerestinec]]. Napominjem, radi se o izvorima koji su svi nastali prije 1990. godine, a slične navodi postoje i u drugim izvorima - npr. knjiga "Zagreb 1941.-1945.:zbornik sjećanja" (4. sveska, izdano 1982.-1984.) ili u knjizi "Revolucionarni omladinski pokret u Zagrebu : 1941-1945 : zbornik povijesnih pregleda i sjećanja" (izdano 1984.). Unatoč tome, suradnik [[Suradnik: Croxyz]], uporno briše moje izmjene i vraća na verziju članka koji zapravo donosi netočne podatke. Primjerice, verzija na koju vraća navedeni suradnik navodi sljedeće: "zatvorenici koje je uhitila banovinska policija stigli su u Kerestinec krajem [[Ožujak|ožujka]] 1941. godine." te se pritom poziva na knjigu Ivana Jelića kao referencu. Međutim, u navedenom izvoru takve tvrdnje nema, već Jelić navodi sljedeće:„U koncentracioni logor Kerestinec prvi su komunisti stigli sredinom maja 1941. U taj su logor, naime prebačeni komunisti koje je krajem marta uhapsila policija Banovine Hrvatske, a doveden je i dio komunista koje su od 10. aprila hapsile ustaše.“ (Jelić, str. 94.). Navedeno je lako provjerljivo na poveznici: https://znaci.org/00001/119.htm pod poglavljem "Stanje u Kerestincu". Naravno, svi navodi su lako provjerljivi i u tiskanim izdanjima navedenih knjiga, a Dizdarov rad u zborniku Povijesni prilozi, Instituta za historiju radničkog pokreta Hrvatske, god. 8 (1), Zagreb 1989. Molim stoga administratore da pogledaju moje izmjene navedenog članka, kao i precizne citate izvora navedene na stranici [[Razgovor:Logor Kerestinec]] kojima sam potkrijepio svoje izmjene. —[[Suradnik:Ro0103|Ro0103]] 09:58, 7. listopada 2026. (CEST) === Komentari drugih suradnika === U izmjeni [[Special:Diff/7601067|7601067]] u sekciji Odmazda 9. srpnja korištena su dva izvora. Prvi izvor je internetski, dok je drugi izvor knjiga Goldsteina. Kako je prvi izvor internetski, on je lako provjerljiv. Izmjenom je datum promijenjen iz 8. u 5. 7., navedeno je da su spomenuti taoci odvedeni u Gospiću te je Alfred Bergman zamijenjen Viktorom Rosenzweigom. U prvom izvoru, koji je lako provjerljiv, Gospić se nigdje ne navodi, dok se datum navodi i Bergman navode. U izvoru stoji: ''Relativno normalan život zatočenika nastavljen je sve do utorka '''8. srpnja''' kad su iz logora izvedeni dr Božidar Adžija, Ognjen Prica, Otokar Keršovani, dr Ivo Kun, Zvonimir Richtman, Ivan Korski, Viktor Rosenzweig, Sigismund Kraus, Simo Crnogorac i Ivan Krndelj. (Krndelj je kasnije vraćen, '''a umjesto njega odveden je Alfred Bergman''', jer ustaškim vlastima vjerojatno nije odgovarao omjer Hrvata, Srba i Židova među desetoricom talaca, pa su ga popravili u korist Hrvata, a na štetu Židova.)'' Dakle, u izvoru ne piše ono što se navodi. Vidjevši (17. rujna, kada sam sve ove podatke i provjeravao) da se to ne poklapa, pregledao sam još i prvo pozivanje prvog izvor. Tvrdi se da Kerestinec nije bio koncentracijski logor, već internacijski logor. Izvor je [https://hrcak.srce.hr/file/158278 srećom digitaliziran], pa sam mogao provjeriti točnost te tvrdnje. Riječ internacijski ne navodi se niti jednom, dok se koncentracijski (u različitim oblicima) navodi nekoliko puta: ''Na tome radim već gotovo desetak godina, a posljednjih nekoliko godina u okviru republičkog znanstvenog potprojekta o teroru: »'''Koncentracioni logori''', zatvori i stratišta na području Hrvatske u toku drugoga svjetskog rata«, kao dijelu saveznog projekta o teroru. Rezultat toga je I monografija o logoru Kerestinec u koautorstvu s Darkom Stuparićem, koja je u pripremi za tisak (u dva toma s više od 1000 stranica), te ovdje ukratko iznosim rezultate svojih Istraživanja. Oni se temelje na obimnoj arhivskoj građi Iz 1941— 1945. godine, na dio koje ukazuju bilješke. '' <br> ''Naime, toga dana je od Redarstvenog ravnateljstva Mladen Horvatin »postavljen za zapovjednika '''koncentracionog logora u Kerestincu«''', te mu je bilo dodijeljeno 2 0 stražara za osiguranje logora'' '''''Četvrti je najučestaliji naziv u dokumentima »koncentracioni logor Kerestinec«'''. Taj naziv nalazimo gotovo kod svih upućenih iz zatvora Redarstvenog ravnateljstva u Zagrebu u logor Kerestinec, a tako je zabilježeno i u urudžbenom zapisniku toga Ravnateljstva. Taj naziv nalazimo i u jedinom službenom izvještaju iz Kerestinca od 2. VII a i u raspisu Zapovjedništva I. oružničke pukovnije od 14. VII 1941. u kojem se navode i imena logoraša pritvorenika I C referade u logoru Kerestinec, od kojih je naveći broj sudjelovao u proboju iz logora. Taj naziv upotrebljava i zapovjednik logora u poslijeratnim saslušanjima. No , i taj naziv nije adekvatan za logor Kerestinec, ukoliko se usporedi s drugim koncentracionim logorima kao što su, npr., logor Jasenovac i Stara Gradiška, a u tome se slažu i svi logoraši Kerestinca, koji su preživjeli pakao navedenih koncentracionih logora. Očito je da bi se logor Kerestinec s vremenom pretvorio u koncentracioni logor da nije bilo proboja komunista iz njega. N a to ukazuju pooštren režim u njemu od kraja lipnja i u srpnju 1941, prva strijeljanja logoraša, upućivanja u druge logore i slično. U dokumentima se upotrebljavaju osim navedenih i ovi nazivi, a koje nalazimo i u izjavama preživjelih logoraša i njihove rodbine: »logor Kerestinec«, »logor za nepoćudne elemente«, »zatočenički logor Kerestinec« i »logor interniraca Kerestinec«, što je iza naziva »koncentracioni logor Kerestinec« i najučestaliji naziv za taj logor. Zato se nameće pitanje što je zapravo bio logor Kerestinec? Prema svemu onome što sam iznio, očito je da je Kerestinec bio logor interniraca koji je imao istovremeno i pojedina obilježja sabirnog, radnog i '''koncentracionog logora.''''' Dakle, ovdje imamo i slučaj [[WP:COMMONNAME]]. ''O tome je jedan od preživjelih logoraša Zidova odvjetnik dr Edo Neufeld, u svojim uspomenama zabilježio: »Budući da je i '''koncentracioni logor Kerestinec''' već bio prepun, nas su mlađe strpali u još prazne podrume, dok su starije smjestili u oveću dvorišnu garažu, sagrađenu od drva'' ''S upućivanjem u njega Zidova emigranata poprimio je obilježje sabirnog logora, dok je cijelo vrijeme imao i obilježje radnog logora, a potkraj je poprimio I '''obilježje koncentracionog logora'''. '' Ako sam kod tri provjere točnosti ustanovio da se sve ne slažu s izvorom, onda je jasno iznesene tvrdnje nisu navedene u izvorima. Dakle, nije istinit sljedeći sažetak izmjene: [[Special:Diff/7601067|''Uklanja se izmjena koja kaže "da tako ne piše u izvoru". Svatko može pogledati izvor i provjeriti. Izmjenom koja se sad uklanja brisani su znatno precizniji podaci, točno preuzeti iz izvora.'']] Na Wikipediji imamo višegodišnje ratove oko članaka o koncentracijskim logorima NDH. Upravo je zbog tih članaka Wikipedija na hrvatskom jeziku jedan je od najocrnjenijih izdanja Wikipedije (usp. s [[:en: Croatian Wikipedia]]. {{s|Ponor}}, čekam i dalje tvoj odgovor na svojoj SZR. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:53, 7. listopada 2026. (CEST) :@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]]: pozivaš se na [[WP:COMMONNAME]], a on se odnosi na NASLOV članka, koji od stvaranja 2023. nije mijenjan. U [[Special:Permalink/7601330|verziji koju si danas uklonio]] pisalo je "Logor Kerestinec bio je koncentracijski logor". U čemu je DANAS bio problem? U Dizdaru se internir* pojavljuje oko 100 puta; ne vidim zašto [[SUR:Ro0103|Ro0103]] ne bi i tako mogao okarakterizirati logor u tekstu članka (izvore prepričavamo). Nikakvog tu razloga nema da se ide u [[WP:RAT]], umjesto da se stvari rasprave. Rasprava na kraju štedi i vrijeme i živce, kako upletenima, tako i nama koji se po "dužnosti" moramo uplesti. Imamo i {{tl|pojasniti}}, {{tl|bolji izvor}}... [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 14:00, 7. listopada 2026. (CEST) ::{{s|Ponor}}, oprostio što sam koristio wikipedijsku analogiju. Nisam mislio na naslov članka na Wikipediji, već na izraz koji se koristi u literaturi 😄. S F3 sam pretraživao izraz "internacij" i sl., a ne "interni". Oprosti na pogreški. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 22:10, 7. listopada 2026. (CEST) :::Paragraf "Odmazda 9. srpnja" i dalje sadrži informacije koje se ne slažu s izvorom. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 22:12, 7. listopada 2026. (CEST) :::Dizdar komentira četiri vrste naziva, a mi smo se odlučili za "logor Kerestinec". Karakterizacija može biti zatvor (kao na enwiki) ili internacijski i koncentracijski logor. :::[[SUR:Ro0103]] pokrenuo je raspravu na SZR članka pa je tamo mjesto da se razjasni to iz Odmazde... koja baš i nije previše mijenjana. Ako dobro vidim, Gospić je iz ref. Jelić ili Goldstein. Ništa od navedenog nije razlog da se SVE uklanja. Suradnik je ovdje u dobroj namjeri, nije vandal. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 22:31, 7. listopada 2026. (CEST) ::::{{s|Ponor}}, datum i identitet jedne osobe je bitan. Ja uvijek pretpostavim dobru namjeru (osim kad je riječ o samopromociji, LLM-ovima, vandalizmima, POV sadržaj…), ali ako prilikom patroliranja vidim dvije promjene podataka koje ne nalazim u izvoru te da se negira status koncentracijskog logora u prvoj rečenici, onda logično neću pretpostaviti da je riječ o dobroj namjeri, već klasičnom primjeru revizionizma koji je ocrnio ovo izdanje Wikipedije. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 22:36, 7. listopada 2026. (CEST) :::::Suradnik je na SZR članka prije tri tjedna naveo citat iz knjige Jelića u kojem su dana imena kako sada stoje u članku. S druge strane, izvor na webu nema autora, nema izvore, nije prošao recenziju, i ne znam kako ga možemo uzeti za vjerodostojan izvor. Ako ima još kakvih problema, popričajte na SZR. Pretpostavka dobre namjere znači da ljude, i ako su što pogriješili, ne uklanjamo kao da su vandali. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 01:18, 8. listopada 2026. (CEST) === Komentari administratora === [[SUR:Croxyz|Croxyzju]] sam [[Razgovor_sa_suradnikom:Croxyz#c-Ponor-20260923201100-Broj_stranice_i_uklanjanje_sadržaja_(2)|nedavno napisao]]: "Ljudi gube volju uređivati kada im se na tako grub način uklanjanja sav rad. Molim te da jako paziš na nove suradnike, a i to molim po N-ti već put." Po njegovu odgovoru vidim da se to baš nije primilo, a u članku iz ove prijave vidim da nastavlja ratovati s istim kratkim sažetcima uređivanja umjesto da pokrene raspravu na stranici za razgovor članka i objasni što to ne nalazi u izvorima, kršeći [[WP:KON]]. Pričekat ću njegov odgovor. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 12:10, 7. listopada 2026. (CEST) :Hvala! [[Suradnik:Ro0103|Ro0103]] 12:53, 7. listopada 2026. (CEST) :Vidim sada da je [[Razgovor:Logor_Kerestinec#c-Ro0103-20260917135000-O_logoru|rasprava o članku pokrenuta 17. rujna]]. To je još jači razlog da se danas, tri tjedna kasnije, ne ide u uklanjanje novog sadržaja, bez sudjelovanja u raspravi. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 15:09, 7. listopada 2026. (CEST) == Nacrt:Siniša Koprivnjak – oznaka za brisanje == Poštovani administratori, molim nekoga od vas da pogleda [[Nacrt:Siniša Koprivnjak]]. Croxyz je 6. listopada stavio oznaku za brisanje jer je prva verzija bila pisana uz pomoć AI-a. To je bila moja greška, nisam znao za to pravilo. 7. listopada sam nacrt sam napisao ispočetka i skratio ga. Ostavio sam samo ono što piše u neovisnim izvorima (Jutarnji list, 24sata, tportal, Blic, Story, Hello!, Wish, intervjui na HRT 4 i Novoj TV). Na stranici za razgovor o nacrtu naveo sam da sam ja osoba o kojoj je članak, tj. da imam sukob interesa. 8. listopada pitao sam Croxyza na njegovoj stranici za razgovor može li ponovno pogledati nacrt, ali odgovor još nisam dobio. Ne tražim da se nacrt odmah objavi, samo da netko procijeni treba li oznaka za brisanje i dalje stajati. Ako nešto treba ispraviti ili maknuti, napravit ću to. Moja web stranica, samo radi konteksta (znam da se ne računa kao izvor): https://sinisakoprivnjak.com [[Suradnik:Sans39|Sans39]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Sans39|razgovor]])</small> 01:41, 10. listopada 2026. (CEST) rpj4tvyqxyr8fjv2c9xrvnifcrlbqen 7616026 7615917 2026-10-10T10:01:30Z Croxyz 205325 /* Nacrt:Siniša Koprivnjak – oznaka za brisanje */ Odgovor 7616026 wikitext text/x-wiki {{/Zaglavlje}} == [[Suradnik:Igor Kamber]] – vandalizam/spam == {{status prijave|nije riješeno}} * '''Razlog prijave:''' Cross-wiki spam. * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 6. siječnja 2026. u 17:23 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === {{nije riješeno}} – suradnik je napravio samo jednu izmjenu, ne vidim potrebu za intervencijom. —[[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 19:42, 18. veljače 2026. (CET) == [[Suradnik:~2026-11948-6]] – vandalizam/spam == {{status prijave|riješeno}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:Icodense|Icodense]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 6. siječnja 2026. u 21:36 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === Račun više nije aktivan, ne vidim potrebu za intervencijom. —[[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 19:46, 18. veljače 2026. (CET) == [[Suradnik:~2026-14599-2]] – vandalizam/spam == {{status prijave|riješeno}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:Icodense|Icodense]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 8. siječnja 2026. u 01:27 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === Izmjene su uklonjene. —[[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 19:45, 18. veljače 2026. (CET) == '''[REDACTED]''' – vandalizam/spam == {{status prijave|riješeno}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism. Long-term abuse * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 9. siječnja 2026. u 08:27 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === {{riješeno}}, globalno zaključan. — [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 19:41, 18. veljače 2026. (CET) == '''[REDACTED]''' – vandalizam/spam == {{status prijave|riješeno}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism. Long-term abuse * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 9. siječnja 2026. u 08:32 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === {{riješeno}}, globalno zaključan. — [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 19:41, 18. veljače 2026. (CET) == [[Suradnik:Mario Raguž]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:Der-Wir-Ing|Der-Wir-Ing]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 9. ožujka 2026. u 11:55 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === Suradnik je upozoren na njegovoj stranici za razgovor.--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])</small> 12:57, 9. ožujka 2026. (CET) == [[Suradnik:~2026-15242-55]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:NDG|NDG]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 10. ožujka 2026. u 18:19 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == [[Suradnik:~2026-18369-01]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism. Long-term abuse. Block evasion * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 24. ožujka 2026. u 20:35 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == [[Suradnik:~2026-18674-35]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism. Long-term abuse. Block evasion * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 25. ožujka 2026. u 00:11 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == Unused interface messages == {{status prijave|RIJEŠENO}} * '''Razlog prijave:''' Please delete the following interface messages, as they are no longer used: ** [[MediaWiki:Watchdetails]] ** [[MediaWiki:Wlhideshowbots]] ** [[MediaWiki:Wlhideshowown]] * '''Sporne izmjene/inačice:''' <!-- UNESITE SPORNE INAČICE. --> * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:NguoiDungKhongDinhDanh|NguoiDungKhongDinhDanh]] * '''Vrijeme:''' 25. ožujka 2026. u 01:42 * '''Obrazloženje:''' See [[:m:Steward requests/Miscellaneous#Deleting unused messages from multiple wikis|this SRM request]] and [[:phab:T234776]]. === Komentari drugih suradnika === Ping [[user:Zeljko]]. Thank you! [[Suradnik:Neriah|Neriah]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Neriah|razgovor]])</small> 18:56, 6. travnja 2026. (CEST) === Komentari administratora === {{Riješeno}} <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 17:11, 7. travnja 2026. (CEST) == [[Suradnik:~2026-18672-39]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism. Long-term abuse. Block evasion * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 30. ožujka 2026. u 10:03 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == [[Suradnik:~2026-19191-06]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism. Long-term abuse. Block evasion * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 30. ožujka 2026. u 10:05 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == [[Suradnik:Goran Winchester]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism. Long-term abuse. Block evasion * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 30. ožujka 2026. u 10:25 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == [[Suradnik:~2026-22391-65]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 11. travnja 2026. u 06:37 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == [[Suradnik:~2026-23062-25]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism. Please check IP * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:NDG|NDG]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 14. travnja 2026. u 13:35 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == [[Suradnik:~2026-25651-37]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 27. travnja 2026. u 16:13 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == [[Suradnik:~2026-33267-40]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:NDG|NDG]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 5. lipnja 2026. u 13:28 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == [[Suradnik:~2026-33379-02]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism. See above * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:NDG|NDG]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 5. lipnja 2026. u 13:28 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == [[Suradnik:~2026-33385-31]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism. Next temporary account in the row, please check IPs * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:NDG|NDG]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 5. lipnja 2026. u 13:32 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == [[Suradnik:~2026-34454-75]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 11. lipnja 2026. u 16:32 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == [[Suradnik:~2026-34964-95]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism. Long-term abuse. Block evasion * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 23. lipnja 2026. u 15:12 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == [[Suradnik:Bosna12]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 9. srpnja 2026. u 08:22 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == [[Suradnik:Jeremiahlogan]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:NDG|NDG]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 12. srpnja 2026. u 21:55 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == [[Suradnik:Koviljkaracunica]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:Quinlan83|Quinlan83]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 20. srpnja 2026. u 19:45 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == [[Suradnik:~2026-40608-18]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:Quinlan83|Quinlan83]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 21. srpnja 2026. u 13:48 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == [[Suradnik:~2026-44134-08]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:Quinlan83|Quinlan83]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 12. kolovoza 2026. u 17:53 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == [[Suradnik:Lajoswinkler]] – ranting, optužbe; [[WP:NIJE]] == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' neprihvatljiva/nepristojna komunikacija * '''Sporne izmjene/inačice:''' [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom:Runolist&diff=7580694&oldid=7577907] [https://hr.wikipedia.org/wiki/Razgovor:Mirko_Norac#h-Ratni_zločinac-20260815120700] <!-- UNESITE SPORNE INAČICE. --> * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:Runolist|Runolist]] * '''Vrijeme:''' 19. kolovoza 2026. u 20:51 * '''Obrazloženje:''' Kolega po već koji put dolazi kako bi ispravio povijesne nepravde i odbija pristojan razgovor, ovaj puta počinje tako da kao prvo mjesto u [[WP:ŽŽO]] umetne etiketu "ratnog zločinca". Čak i bez obzira na smjernicu o takvim člancima, kada mu se prigovori da ta "titula" tako plasirana i bez kontekstualizacije djeluje kao čisti [[WP:NPOV]], bez obzira na to radi li se o domaćem počinitelju ili stranom, dobivamo ranting o whitewashingu (jer navodno je prikrivanje i umanjivanje ratnih zločina – što je ozbiljna optužba – kada oni nisu prva definirajuća stavka osobe u uvodu, nego druga), nekakvim skrivenim namjerama da se njega osobno uhodi (tko je još čuo za [[WP:OPH]] uređivanja) i zahtjeve da brže-bolje popravljam nasumične članke koje on (s pravom) istakne kao ''također'' neprikladne – ali svejedno odbija ([[posebno:diff/ 7577916|uklanjanjem uređivanja bez komentara]]) da se taj pristup primjeni na dotični članak o Mirku Norcu. To sve odvija se nakon neraspravljenih masovnih promjena terminologije iz DNK u DNA, što nije sporna izmjena sama po sebi, ali nije ni dozvoljena na toj razini bez rasprave. U naknadno otvorenoj, od strane drugog suradnika, [[Wikipedija:Kafić/Arhiv_2026_6#Deoksiribonukleinska|raspravi u Kafiću]] neki su se usprotivili uređivanjima, na što je Lajos nastavio po svome, a kao odgovor je ponudio samo još jedan ''rant'' o wikipedijskim kabalama, među ostalim. Nekoliko mu je suradnika preporučilo, kako bi rekli Amerikanci, ''chill pill'', ali očigledno nije urodilo plodom. Naravno, i to se odvilo nakon što je Lajos kratkotrajno blokiran na hrwiki, a do daljnjega i na enwiki. Isti razlozi, isto ponašanje. Mislim da je dobio već dovoljno prilika da popravi svoj pristup i da je vrijeme za ozbiljnije posljedice. Ovakvo je ratničko ponašanje isključivo štetno za cijeli projekt, a i prilično je umarajuće kada svi pokušaji civilizirane rasprave dobiju [[WP:NAPAD]]alački odgovor. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 20:51, 19. kolovoza 2026. (CEST) === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == [[Suradnik:~2026-45833-35]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' vandalism / pls consider protecting the page, case of ongoing cross-wiki-vandalism in this article. * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:Icodense|Icodense]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 20. kolovoza 2026. u 23:23 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == [[Suradnik:~2026-46258-00]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' cross-wiki spam * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:An empty bliss beyond|An empty bliss beyond]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 25. kolovoza 2026. u 19:27 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == [[Suradnik:~2026-49677-85]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' Long-term abuse, see also [[:m:Special:GlobalContributions/~2026-49589-92|~2026-49589-92]]. * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:Morkoz|Morkoz]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 13. rujna 2026. u 13:57 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == [[Suradnik:Ro0103]] i [[Suradnik:Croxyz]] – uređivački rat == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' uređivački rat * '''Sporne izmjene/inačice:''' <!-- --> 23:15, 6. listopada 2026.; 10:17, 17. rujna 2026. * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:Ro0103]] * '''Vrijeme:''' 7. listopada 2026. u 09:58 * '''Obrazloženje:''' <!-- OVDJE NAPIŠITE OBRAZLOŽENJE PRIJAVE. --> Tijekom srpnja uredio sam članak o [[Logor Kerestinec|Logoru Kerestinec]], koristeći tri relevantna izvora: knjigu „Tragedija u Kerestincu“ Ivana Jelića, knjigu preživjelog logoraša Zvonimira Komarice „Kerestinečka kronika“ , te znanstveni članak Zdravka Dizdara "Logor Kerestinec. Dizdarov znanstveni rad dostupan je na portalu Hrčak, na poveznici https://hrcak.srce.hr/107385 , a relevantni izvodi iz Jelićeve knjige na https://znaci.org/00001/119.htm te je sve lako provjerljivo. Na temelju navedenih izvora uredio sam preciznu kronologiju događaja u Kerestincu 1941. Sve izvore i citate iz istih naveo sam na stranici [[Razgovor:Logor Kerestinec]]. Napominjem, radi se o izvorima koji su svi nastali prije 1990. godine, a slične navodi postoje i u drugim izvorima - npr. knjiga "Zagreb 1941.-1945.:zbornik sjećanja" (4. sveska, izdano 1982.-1984.) ili u knjizi "Revolucionarni omladinski pokret u Zagrebu : 1941-1945 : zbornik povijesnih pregleda i sjećanja" (izdano 1984.). Unatoč tome, suradnik [[Suradnik: Croxyz]], uporno briše moje izmjene i vraća na verziju članka koji zapravo donosi netočne podatke. Primjerice, verzija na koju vraća navedeni suradnik navodi sljedeće: "zatvorenici koje je uhitila banovinska policija stigli su u Kerestinec krajem [[Ožujak|ožujka]] 1941. godine." te se pritom poziva na knjigu Ivana Jelića kao referencu. Međutim, u navedenom izvoru takve tvrdnje nema, već Jelić navodi sljedeće:„U koncentracioni logor Kerestinec prvi su komunisti stigli sredinom maja 1941. U taj su logor, naime prebačeni komunisti koje je krajem marta uhapsila policija Banovine Hrvatske, a doveden je i dio komunista koje su od 10. aprila hapsile ustaše.“ (Jelić, str. 94.). Navedeno je lako provjerljivo na poveznici: https://znaci.org/00001/119.htm pod poglavljem "Stanje u Kerestincu". Naravno, svi navodi su lako provjerljivi i u tiskanim izdanjima navedenih knjiga, a Dizdarov rad u zborniku Povijesni prilozi, Instituta za historiju radničkog pokreta Hrvatske, god. 8 (1), Zagreb 1989. Molim stoga administratore da pogledaju moje izmjene navedenog članka, kao i precizne citate izvora navedene na stranici [[Razgovor:Logor Kerestinec]] kojima sam potkrijepio svoje izmjene. —[[Suradnik:Ro0103|Ro0103]] 09:58, 7. listopada 2026. (CEST) === Komentari drugih suradnika === U izmjeni [[Special:Diff/7601067|7601067]] u sekciji Odmazda 9. srpnja korištena su dva izvora. Prvi izvor je internetski, dok je drugi izvor knjiga Goldsteina. Kako je prvi izvor internetski, on je lako provjerljiv. Izmjenom je datum promijenjen iz 8. u 5. 7., navedeno je da su spomenuti taoci odvedeni u Gospiću te je Alfred Bergman zamijenjen Viktorom Rosenzweigom. U prvom izvoru, koji je lako provjerljiv, Gospić se nigdje ne navodi, dok se datum navodi i Bergman navode. U izvoru stoji: ''Relativno normalan život zatočenika nastavljen je sve do utorka '''8. srpnja''' kad su iz logora izvedeni dr Božidar Adžija, Ognjen Prica, Otokar Keršovani, dr Ivo Kun, Zvonimir Richtman, Ivan Korski, Viktor Rosenzweig, Sigismund Kraus, Simo Crnogorac i Ivan Krndelj. (Krndelj je kasnije vraćen, '''a umjesto njega odveden je Alfred Bergman''', jer ustaškim vlastima vjerojatno nije odgovarao omjer Hrvata, Srba i Židova među desetoricom talaca, pa su ga popravili u korist Hrvata, a na štetu Židova.)'' Dakle, u izvoru ne piše ono što se navodi. Vidjevši (17. rujna, kada sam sve ove podatke i provjeravao) da se to ne poklapa, pregledao sam još i prvo pozivanje prvog izvor. Tvrdi se da Kerestinec nije bio koncentracijski logor, već internacijski logor. Izvor je [https://hrcak.srce.hr/file/158278 srećom digitaliziran], pa sam mogao provjeriti točnost te tvrdnje. Riječ internacijski ne navodi se niti jednom, dok se koncentracijski (u različitim oblicima) navodi nekoliko puta: ''Na tome radim već gotovo desetak godina, a posljednjih nekoliko godina u okviru republičkog znanstvenog potprojekta o teroru: »'''Koncentracioni logori''', zatvori i stratišta na području Hrvatske u toku drugoga svjetskog rata«, kao dijelu saveznog projekta o teroru. Rezultat toga je I monografija o logoru Kerestinec u koautorstvu s Darkom Stuparićem, koja je u pripremi za tisak (u dva toma s više od 1000 stranica), te ovdje ukratko iznosim rezultate svojih Istraživanja. Oni se temelje na obimnoj arhivskoj građi Iz 1941— 1945. godine, na dio koje ukazuju bilješke. '' <br> ''Naime, toga dana je od Redarstvenog ravnateljstva Mladen Horvatin »postavljen za zapovjednika '''koncentracionog logora u Kerestincu«''', te mu je bilo dodijeljeno 2 0 stražara za osiguranje logora'' '''''Četvrti je najučestaliji naziv u dokumentima »koncentracioni logor Kerestinec«'''. Taj naziv nalazimo gotovo kod svih upućenih iz zatvora Redarstvenog ravnateljstva u Zagrebu u logor Kerestinec, a tako je zabilježeno i u urudžbenom zapisniku toga Ravnateljstva. Taj naziv nalazimo i u jedinom službenom izvještaju iz Kerestinca od 2. VII a i u raspisu Zapovjedništva I. oružničke pukovnije od 14. VII 1941. u kojem se navode i imena logoraša pritvorenika I C referade u logoru Kerestinec, od kojih je naveći broj sudjelovao u proboju iz logora. Taj naziv upotrebljava i zapovjednik logora u poslijeratnim saslušanjima. No , i taj naziv nije adekvatan za logor Kerestinec, ukoliko se usporedi s drugim koncentracionim logorima kao što su, npr., logor Jasenovac i Stara Gradiška, a u tome se slažu i svi logoraši Kerestinca, koji su preživjeli pakao navedenih koncentracionih logora. Očito je da bi se logor Kerestinec s vremenom pretvorio u koncentracioni logor da nije bilo proboja komunista iz njega. N a to ukazuju pooštren režim u njemu od kraja lipnja i u srpnju 1941, prva strijeljanja logoraša, upućivanja u druge logore i slično. U dokumentima se upotrebljavaju osim navedenih i ovi nazivi, a koje nalazimo i u izjavama preživjelih logoraša i njihove rodbine: »logor Kerestinec«, »logor za nepoćudne elemente«, »zatočenički logor Kerestinec« i »logor interniraca Kerestinec«, što je iza naziva »koncentracioni logor Kerestinec« i najučestaliji naziv za taj logor. Zato se nameće pitanje što je zapravo bio logor Kerestinec? Prema svemu onome što sam iznio, očito je da je Kerestinec bio logor interniraca koji je imao istovremeno i pojedina obilježja sabirnog, radnog i '''koncentracionog logora.''''' Dakle, ovdje imamo i slučaj [[WP:COMMONNAME]]. ''O tome je jedan od preživjelih logoraša Zidova odvjetnik dr Edo Neufeld, u svojim uspomenama zabilježio: »Budući da je i '''koncentracioni logor Kerestinec''' već bio prepun, nas su mlađe strpali u još prazne podrume, dok su starije smjestili u oveću dvorišnu garažu, sagrađenu od drva'' ''S upućivanjem u njega Zidova emigranata poprimio je obilježje sabirnog logora, dok je cijelo vrijeme imao i obilježje radnog logora, a potkraj je poprimio I '''obilježje koncentracionog logora'''. '' Ako sam kod tri provjere točnosti ustanovio da se sve ne slažu s izvorom, onda je jasno iznesene tvrdnje nisu navedene u izvorima. Dakle, nije istinit sljedeći sažetak izmjene: [[Special:Diff/7601067|''Uklanja se izmjena koja kaže "da tako ne piše u izvoru". Svatko može pogledati izvor i provjeriti. Izmjenom koja se sad uklanja brisani su znatno precizniji podaci, točno preuzeti iz izvora.'']] Na Wikipediji imamo višegodišnje ratove oko članaka o koncentracijskim logorima NDH. Upravo je zbog tih članaka Wikipedija na hrvatskom jeziku jedan je od najocrnjenijih izdanja Wikipedije (usp. s [[:en: Croatian Wikipedia]]. {{s|Ponor}}, čekam i dalje tvoj odgovor na svojoj SZR. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:53, 7. listopada 2026. (CEST) :@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]]: pozivaš se na [[WP:COMMONNAME]], a on se odnosi na NASLOV članka, koji od stvaranja 2023. nije mijenjan. U [[Special:Permalink/7601330|verziji koju si danas uklonio]] pisalo je "Logor Kerestinec bio je koncentracijski logor". U čemu je DANAS bio problem? U Dizdaru se internir* pojavljuje oko 100 puta; ne vidim zašto [[SUR:Ro0103|Ro0103]] ne bi i tako mogao okarakterizirati logor u tekstu članka (izvore prepričavamo). Nikakvog tu razloga nema da se ide u [[WP:RAT]], umjesto da se stvari rasprave. Rasprava na kraju štedi i vrijeme i živce, kako upletenima, tako i nama koji se po "dužnosti" moramo uplesti. Imamo i {{tl|pojasniti}}, {{tl|bolji izvor}}... [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 14:00, 7. listopada 2026. (CEST) ::{{s|Ponor}}, oprostio što sam koristio wikipedijsku analogiju. Nisam mislio na naslov članka na Wikipediji, već na izraz koji se koristi u literaturi 😄. S F3 sam pretraživao izraz "internacij" i sl., a ne "interni". Oprosti na pogreški. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 22:10, 7. listopada 2026. (CEST) :::Paragraf "Odmazda 9. srpnja" i dalje sadrži informacije koje se ne slažu s izvorom. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 22:12, 7. listopada 2026. (CEST) :::Dizdar komentira četiri vrste naziva, a mi smo se odlučili za "logor Kerestinec". Karakterizacija može biti zatvor (kao na enwiki) ili internacijski i koncentracijski logor. :::[[SUR:Ro0103]] pokrenuo je raspravu na SZR članka pa je tamo mjesto da se razjasni to iz Odmazde... koja baš i nije previše mijenjana. Ako dobro vidim, Gospić je iz ref. Jelić ili Goldstein. Ništa od navedenog nije razlog da se SVE uklanja. Suradnik je ovdje u dobroj namjeri, nije vandal. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 22:31, 7. listopada 2026. (CEST) ::::{{s|Ponor}}, datum i identitet jedne osobe je bitan. Ja uvijek pretpostavim dobru namjeru (osim kad je riječ o samopromociji, LLM-ovima, vandalizmima, POV sadržaj…), ali ako prilikom patroliranja vidim dvije promjene podataka koje ne nalazim u izvoru te da se negira status koncentracijskog logora u prvoj rečenici, onda logično neću pretpostaviti da je riječ o dobroj namjeri, već klasičnom primjeru revizionizma koji je ocrnio ovo izdanje Wikipedije. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 22:36, 7. listopada 2026. (CEST) :::::Suradnik je na SZR članka prije tri tjedna naveo citat iz knjige Jelića u kojem su dana imena kako sada stoje u članku. S druge strane, izvor na webu nema autora, nema izvore, nije prošao recenziju, i ne znam kako ga možemo uzeti za vjerodostojan izvor. Ako ima još kakvih problema, popričajte na SZR. Pretpostavka dobre namjere znači da ljude, i ako su što pogriješili, ne uklanjamo kao da su vandali. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 01:18, 8. listopada 2026. (CEST) === Komentari administratora === [[SUR:Croxyz|Croxyzju]] sam [[Razgovor_sa_suradnikom:Croxyz#c-Ponor-20260923201100-Broj_stranice_i_uklanjanje_sadržaja_(2)|nedavno napisao]]: "Ljudi gube volju uređivati kada im se na tako grub način uklanjanja sav rad. Molim te da jako paziš na nove suradnike, a i to molim po N-ti već put." Po njegovu odgovoru vidim da se to baš nije primilo, a u članku iz ove prijave vidim da nastavlja ratovati s istim kratkim sažetcima uređivanja umjesto da pokrene raspravu na stranici za razgovor članka i objasni što to ne nalazi u izvorima, kršeći [[WP:KON]]. Pričekat ću njegov odgovor. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 12:10, 7. listopada 2026. (CEST) :Hvala! [[Suradnik:Ro0103|Ro0103]] 12:53, 7. listopada 2026. (CEST) :Vidim sada da je [[Razgovor:Logor_Kerestinec#c-Ro0103-20260917135000-O_logoru|rasprava o članku pokrenuta 17. rujna]]. To je još jači razlog da se danas, tri tjedna kasnije, ne ide u uklanjanje novog sadržaja, bez sudjelovanja u raspravi. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 15:09, 7. listopada 2026. (CEST) == Nacrt:Siniša Koprivnjak – oznaka za brisanje == Poštovani administratori, molim nekoga od vas da pogleda [[Nacrt:Siniša Koprivnjak]]. Croxyz je 6. listopada stavio oznaku za brisanje jer je prva verzija bila pisana uz pomoć AI-a. To je bila moja greška, nisam znao za to pravilo. 7. listopada sam nacrt sam napisao ispočetka i skratio ga. Ostavio sam samo ono što piše u neovisnim izvorima (Jutarnji list, 24sata, tportal, Blic, Story, Hello!, Wish, intervjui na HRT 4 i Novoj TV). Na stranici za razgovor o nacrtu naveo sam da sam ja osoba o kojoj je članak, tj. da imam sukob interesa. 8. listopada pitao sam Croxyza na njegovoj stranici za razgovor može li ponovno pogledati nacrt, ali odgovor još nisam dobio. Ne tražim da se nacrt odmah objavi, samo da netko procijeni treba li oznaka za brisanje i dalje stajati. Ako nešto treba ispraviti ili maknuti, napravit ću to. Moja web stranica, samo radi konteksta (znam da se ne računa kao izvor): https://sinisakoprivnjak.com [[Suradnik:Sans39|Sans39]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Sans39|razgovor]])</small> 01:41, 10. listopada 2026. (CEST) :Članak ne ispunjava kriterije značajnosti za umjetnike. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:01, 10. listopada 2026. (CEST) oxbwvr30vmws9kbpo1uy6k8ofp45b5t 0 801115 7615974 7612922 2026-10-10T06:49:18Z Flamingounicorn 243866 ažurirano 7615974 wikitext text/x-wiki {{Infookvir reality TV sezona | bg_colour = #001635 | slika = Tko to tamo pjeva 3.png | natpis_pod_slikom = Promotivni plakat treće sezone | država = {{Z+X|HRV}} | jezik = [[Hrvatski jezik|hrvatski]] | voditelj = [[Frano Ridjan]] | panelisti = [[Alka Vuica]]<br>[[Gianna Apostolski]]<br>[[Luka Nižetić]]<br>Goran Vinčić | broj natjecatelja = | pobjednik = | broj epizoda = 12 | trajanje = 120 minuta | mreža = [[Nova TV (Hrvatska)|Nova TV]] | premijera = '''Specijali''': <br> 24. travnja – <br> 1. svibnja 2026. <br> '''Redovna sezona''': <br> {{premijera|2|10|2026}} | finale = | web_stranica = https://novatv.dnevnik.hr/zabavni/tko-to-tamo-pjeva/ | imdb_id = 31957307 }}'''Treća sezona''' hrvatske glazbeno-natjecateljske televizijske emisije ''[[Tko to tamo pjeva?]]'' zazpočela je emitiranjem dviju specijalih epizoda [[24. travnja]] i [[1. svibnja]] [[2026]]. Redovno prikazivanje sezone započelo je [[2. listopada]] [[2026]] na [[Nova TV (Hrvatska)|Novoj TV]], a dan ranije na platformi [[Nova Play]].<ref>{{citiranje weba|url=https://www.24sata.hr/show/u-petak-krece-nova-sezona-tko-to-tamo-pjeva-a-panelistima-ce-se-pridruziti-nives-celzijus-1157786|title=U petak kreće nova sezona 'Tko to tamo pjeva', a panelistima će se pridružiti Nives Celzijus|date=30. rujna 2026.|access-date=10. listopada 2026.|archive-url=https://web.archive.org/web/20261004201321/https://www.24sata.hr/show/u-petak-krece-nova-sezona-tko-to-tamo-pjeva-a-panelistima-ce-se-pridruziti-nives-celzijus-1157786|archive-date=4. listopada 2026.|publisher=[[24sata]]|website=24sata.hr}}</ref> Voditelj emisije je [[Frano Ridjan]], a panelisti su [[Alka Vuica]], [[Gianna Apostolski]], [[Luka Nižetić]] i [[Goran Vinčić]]. Emisija je temeljena južnokorejskom izvorniku ''[[I Can See Your Voice]]'' tvrtke CJ ENM. Iako je treća sezona bila najavljena u veljači 2026., njezino je emitiranje iz nepoznatih razloga bilo odgođeno.<ref>{{citiranje weba|url=https://novatv.dnevnik.hr/zabavni/tko-to-tamo-pjeva/clanak/zanimljivosti/vrijeme-je-za-najludju-glazbenu-potragu---962786.html|title=Treća sezona ''Tko to tamo pjeva'' uskoro stiže na Novu TV!|date=10. veljače 2026.|access-date=10. listopada 2026.|archive-url=https://web.archive.org/web/20260925031215/https://novatv.dnevnik.hr/zabavni/tko-to-tamo-pjeva/clanak/zanimljivosti/vrijeme-je-za-najludju-glazbenu-potragu---962786.html|archive-date=25. rujna 2026.|publisher=[[Nova TV (Hrvatska)|Nova TV]]|website=novatv.dnevnik.hr}}</ref> Valentina Baus i [[Petar Pereža]] bili su natjecalji posebne humanitarne epizode emitirane 24. travnja 2026., koja je kronološki sedma epizoda sezone.<ref>{{citiranje weba|url=https://showbuzz.dnevnik.hr/inmagazin/humanitarno-izdanje-u-emisije-tko-to-tamo-pjeva-valentina-baus-i-petar-pereza-u-ulozi-natjecatelja---976563.html|title=Humanitarno izdanje emisije Tko to tamo pjeva: Valentina Baus i Petar Pereža u ulozi natjecatelja!|date=24. travnja 2026.|access-date=10. listopada 2026.|archive-url=https://web.archive.org/web/20260606203008/https://showbuzz.dnevnik.hr/inmagazin/humanitarno-izdanje-u-emisije-tko-to-tamo-pjeva-valentina-baus-i-petar-pereza-u-ulozi-natjecatelja---976563.html|archive-date=6. lipnja 2026.|website=showbuzz.dnevnik.hr}}</ref> Još jedna specijalna epizoda, u kojoj su gostovali [[Ana Begić Tahiri]] i [[Filip Juričić]], bila je emitirana 1. svibnja 2026.<ref>{{citiranje weba|url=https://novatv.dnevnik.hr/zabavni/tko-to-tamo-pjeva/clanak/zanimljivosti/tko-to-tamo-pjeva-ana-begic-tahiri-i-filip-juricic-briljirali-u-specijalu-tko-to-tamo-pjeva---977850.html|title=Ana Begić Tahiri i Filip Juričić briljirali u specijalu "Tko to tamo pjeva?"|date=2. svibnja 2026.|access-date=10. listopada 2026.|archive-url=https://web.archive.org/web/20260925045231/https://novatv.dnevnik.hr/zabavni/tko-to-tamo-pjeva/clanak/zanimljivosti/tko-to-tamo-pjeva-ana-begic-tahiri-i-filip-juricic-briljirali-u-specijalu-tko-to-tamo-pjeva---977850.html|archive-date=25. rujna 2026.|website=novatv.dnevnik.hr}}</ref> == Panelisti == <div style="overflow-x:auto;"> {| class="wikitable" style="text-align:center; width:70%; font-size:90%;" ! rowspan="2" |Epizoda ! colspan="5" |Panelisti |- ! 1. ! 2. ! 3. ! 4. ! 5. |- ! 1. | bgcolor="#ddffdd" rowspan=2 |{{nowrap|[[Alka Vuica]]}} | bgcolor="#ddffdd" rowspan=2 |{{nowrap|[[Gianna Apostolski]]}} | bgcolor="#ddffdd" rowspan=2 |{{nowrap|[[Luka Nižetić]]}} | bgcolor="#ddffdd" rowspan=2 |[[Goran Vinčić]] | bgcolor="#daebff" |[[Nives Celzijus]] |- !2. | bgcolor="#daebff" |[[Neda Ukraden]] |- !3. | | | | | bgcolor="#daebff" | |- !4. | | | | | bgcolor="#daebff" | |- !5. | | | | | bgcolor="#daebff" | |- !6. | | | | | bgcolor="#daebff" | |- !7. | | | | | bgcolor="#daebff" | |- !8. | | | | | bgcolor="#daebff" | |- !9. | | | | | bgcolor="#daebff" | |- !10. | | | | | bgcolor="#daebff" | |- !11. | | | | | bgcolor="#daebff" | |- !12. | | | | | bgcolor="#daebff" | |}</div> == Pregled emisija == {| class="toccolours" style="font-size:100%; white-space:nowrap;" |'''Legenda:''' |- |{{Color box|#9f9|border=silver}} Dobar pjevač |- |{{Color box|#ffc7c7|border=silver}} Loš pjevač |- |{{color|green|'''✔'''}} Natjecatelj/i je/su odlučio/ili riskirati novac. |- |{{Color|red|'''✘'''}} Natjecatelj/i je/su odlučio/ili otići s novcem. |} <div style="overflow-x:auto;"> {| class="wikitable" style="text-align:center; width:100%; font-size:82%;" ! colspan="2" |Epizoda ! rowspan="3" |Gost panelist ! rowspan="3" |Natjecatelj ! colspan="8" |Tajni glasovi |- ! rowspan="2" |# ! rowspan="2" |Datum (Nova TV) ! colspan="7" |Redoslijed eliminacija ! rowspan="2" |Pobjednik |- !''Prvi dojam'' !''Playback'' !''To sam ja!'' !''Tajni studio'' !''Glasoboj'' !''Ima slike, nema tona'' !''Intervju'' |- !1. |2. listopada 2026. |[[Nives Celzijus]] |Sunčica Andraković<ref>{{citiranje weba|url=https://www.index.hr/chill/clanak/suncica-riskirala-i-osvojila-5000-eura-u-showu-tko-to-tamo-pjeva/2841471.aspx|title=Sunčica riskirala i osvojila 5000 eura u showu "Tko to tamo pjeva?"|access-date=10. listopada 2026.|archive-url=https://web.archive.org/web/20261008140659/https://www.index.hr/chill/clanak/suncica-riskirala-i-osvojila-5000-eura-u-showu-tko-to-tamo-pjeva/2841471.aspx|archive-date=8. listopada 2026.|publisher=[[Index.hr]]}}</ref> | | | | | | | | |- !2. |9. listopada 2026. |[[Neda Ukraden]]<ref>{{citiranje weba|url=https://novatv.dnevnik.hr/zabavni/tko-to-tamo-pjeva/clanak/zanimljivosti/tko-to-tamo-pjeva-neda-ukraden-ovog-petka-stize-u-show-tko-to-tamo-pjeva-sigurna-sam-da-cemo-se-odlicno-zabaviti---1005876.html|title=Neda Ukraden ovog petka stiže u show "Tko to tamo pjeva?" "Sigurna sam da ćemo se odlično zabaviti!"|access-date=10. listopada 2026.|archive-url=https://web.archive.org/web/20261006085220/https://novatv.dnevnik.hr/zabavni/tko-to-tamo-pjeva/clanak/zanimljivosti/tko-to-tamo-pjeva-neda-ukraden-ovog-petka-stize-u-show-tko-to-tamo-pjeva-sigurna-sam-da-cemo-se-odlicno-zabaviti---1005876.html|archive-date=6. listopada 2026.}}</ref> |Daniel Grabar <hr> Ana Despotušić | | | | | | | | |- !3. |2026. | | | | | | | | | | |- !4. |2026. | | | | | | | | | | |- !5. |2026. | | | | | | | | | | |- !6. |2026. | | | | | | | | | | |- !7. |24. travnja 2026. | |[[Petar Pereža]]<hr>Valentina Baus | | | | | | | | |- !8. |2026. | | | | | | | | | | |- !9. |2026. | | | | | | | | | | |- !10. |2026. | | | | | | | | | | |- !11. |2026. | | | | | | | | | | |- !12. |1. svibnja 2026. | |[[Ana Begić Tahiri]]<hr>[[Filip Juričić]] | | | | | | | | |} </div> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * {{službena|https://novatv.dnevnik.hr/zabavni/tko-to-tamo-pjeva/}} novatv.dnevnik.hr * [https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zanimljivosti/popis-suradnika-emisije-tko-to-tamo-pjeva---838496.html Popis suradnika emisije Tko to tamo pjeva?] –{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240817113049/https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zanimljivosti/popis-suradnika-emisije-tko-to-tamo-pjeva---838496.html|date=2024-08-17}} [[Kategorija:Tko to tamo pjeva?]] [[Kategorija:Televizijske igre]] [[Kategorija:Televizijske sezone iz 2025.]] fcz1f24y80rn2z4dzvq9pzs70suph43 7615975 7615974 2026-10-10T06:49:54Z Flamingounicorn 243866 7615975 wikitext text/x-wiki {{Infookvir reality TV sezona | bg_colour = #001635 | slika = Tko to tamo pjeva 3.png | natpis_pod_slikom = Promotivni plakat treće sezone | država = {{Z+X|HRV}} | jezik = [[Hrvatski jezik|hrvatski]] | voditelj = [[Frano Ridjan]] | panelisti = [[Alka Vuica]]<br>[[Gianna Apostolski]]<br>[[Luka Nižetić]]<br>Goran Vinčić | broj natjecatelja = | pobjednik = | broj epizoda = 12 | trajanje = 120 minuta | mreža = [[Nova TV (Hrvatska)|Nova TV]] | premijera = '''Specijali''': <br> 24. travnja – <br> 1. svibnja 2026. <br> '''Redovna sezona''': <br> {{premijera|2|10|2026}} | finale = | web_stranica = https://novatv.dnevnik.hr/zabavni/tko-to-tamo-pjeva/ | imdb_id = 31957307 }}'''Treća sezona''' hrvatske glazbeno-natjecateljske televizijske emisije ''[[Tko to tamo pjeva?]]'' zazpočela je emitiranjem dviju specijalih epizoda [[24. travnja]] i [[1. svibnja]] [[2026]]. Redovno prikazivanje sezone započelo je [[2. listopada]] [[2026.]] na [[Nova TV (Hrvatska)|Novoj TV]], a dan ranije na platformi [[Nova Play]].<ref>{{citiranje weba|url=https://www.24sata.hr/show/u-petak-krece-nova-sezona-tko-to-tamo-pjeva-a-panelistima-ce-se-pridruziti-nives-celzijus-1157786|title=U petak kreće nova sezona 'Tko to tamo pjeva', a panelistima će se pridružiti Nives Celzijus|date=30. rujna 2026.|access-date=10. listopada 2026.|archive-url=https://web.archive.org/web/20261004201321/https://www.24sata.hr/show/u-petak-krece-nova-sezona-tko-to-tamo-pjeva-a-panelistima-ce-se-pridruziti-nives-celzijus-1157786|archive-date=4. listopada 2026.|publisher=[[24sata]]|website=24sata.hr}}</ref> Voditelj emisije je [[Frano Ridjan]], a panelisti su [[Alka Vuica]], [[Gianna Apostolski]], [[Luka Nižetić]] i [[Goran Vinčić]]. Emisija je temeljena južnokorejskom izvorniku ''[[I Can See Your Voice]]'' tvrtke CJ ENM. Iako je treća sezona bila najavljena u veljači 2026., njezino je emitiranje iz nepoznatih razloga bilo odgođeno.<ref>{{citiranje weba|url=https://novatv.dnevnik.hr/zabavni/tko-to-tamo-pjeva/clanak/zanimljivosti/vrijeme-je-za-najludju-glazbenu-potragu---962786.html|title=Treća sezona ''Tko to tamo pjeva'' uskoro stiže na Novu TV!|date=10. veljače 2026.|access-date=10. listopada 2026.|archive-url=https://web.archive.org/web/20260925031215/https://novatv.dnevnik.hr/zabavni/tko-to-tamo-pjeva/clanak/zanimljivosti/vrijeme-je-za-najludju-glazbenu-potragu---962786.html|archive-date=25. rujna 2026.|publisher=[[Nova TV (Hrvatska)|Nova TV]]|website=novatv.dnevnik.hr}}</ref> Valentina Baus i [[Petar Pereža]] bili su natjecalji posebne humanitarne epizode emitirane 24. travnja 2026., koja je kronološki sedma epizoda sezone.<ref>{{citiranje weba|url=https://showbuzz.dnevnik.hr/inmagazin/humanitarno-izdanje-u-emisije-tko-to-tamo-pjeva-valentina-baus-i-petar-pereza-u-ulozi-natjecatelja---976563.html|title=Humanitarno izdanje emisije Tko to tamo pjeva: Valentina Baus i Petar Pereža u ulozi natjecatelja!|date=24. travnja 2026.|access-date=10. listopada 2026.|archive-url=https://web.archive.org/web/20260606203008/https://showbuzz.dnevnik.hr/inmagazin/humanitarno-izdanje-u-emisije-tko-to-tamo-pjeva-valentina-baus-i-petar-pereza-u-ulozi-natjecatelja---976563.html|archive-date=6. lipnja 2026.|website=showbuzz.dnevnik.hr}}</ref> Još jedna specijalna epizoda, u kojoj su gostovali [[Ana Begić Tahiri]] i [[Filip Juričić]], bila je emitirana 1. svibnja 2026.<ref>{{citiranje weba|url=https://novatv.dnevnik.hr/zabavni/tko-to-tamo-pjeva/clanak/zanimljivosti/tko-to-tamo-pjeva-ana-begic-tahiri-i-filip-juricic-briljirali-u-specijalu-tko-to-tamo-pjeva---977850.html|title=Ana Begić Tahiri i Filip Juričić briljirali u specijalu "Tko to tamo pjeva?"|date=2. svibnja 2026.|access-date=10. listopada 2026.|archive-url=https://web.archive.org/web/20260925045231/https://novatv.dnevnik.hr/zabavni/tko-to-tamo-pjeva/clanak/zanimljivosti/tko-to-tamo-pjeva-ana-begic-tahiri-i-filip-juricic-briljirali-u-specijalu-tko-to-tamo-pjeva---977850.html|archive-date=25. rujna 2026.|website=novatv.dnevnik.hr}}</ref> == Panelisti == <div style="overflow-x:auto;"> {| class="wikitable" style="text-align:center; width:70%; font-size:90%;" ! rowspan="2" |Epizoda ! colspan="5" |Panelisti |- ! 1. ! 2. ! 3. ! 4. ! 5. |- ! 1. | bgcolor="#ddffdd" rowspan=2 |{{nowrap|[[Alka Vuica]]}} | bgcolor="#ddffdd" rowspan=2 |{{nowrap|[[Gianna Apostolski]]}} | bgcolor="#ddffdd" rowspan=2 |{{nowrap|[[Luka Nižetić]]}} | bgcolor="#ddffdd" rowspan=2 |[[Goran Vinčić]] | bgcolor="#daebff" |[[Nives Celzijus]] |- !2. | bgcolor="#daebff" |[[Neda Ukraden]] |- !3. | | | | | bgcolor="#daebff" | |- !4. | | | | | bgcolor="#daebff" | |- !5. | | | | | bgcolor="#daebff" | |- !6. | | | | | bgcolor="#daebff" | |- !7. | | | | | bgcolor="#daebff" | |- !8. | | | | | bgcolor="#daebff" | |- !9. | | | | | bgcolor="#daebff" | |- !10. | | | | | bgcolor="#daebff" | |- !11. | | | | | bgcolor="#daebff" | |- !12. | | | | | bgcolor="#daebff" | |}</div> == Pregled emisija == {| class="toccolours" style="font-size:100%; white-space:nowrap;" |'''Legenda:''' |- |{{Color box|#9f9|border=silver}} Dobar pjevač |- |{{Color box|#ffc7c7|border=silver}} Loš pjevač |- |{{color|green|'''✔'''}} Natjecatelj/i je/su odlučio/ili riskirati novac. |- |{{Color|red|'''✘'''}} Natjecatelj/i je/su odlučio/ili otići s novcem. |} <div style="overflow-x:auto;"> {| class="wikitable" style="text-align:center; width:100%; font-size:82%;" ! colspan="2" |Epizoda ! rowspan="3" |Gost panelist ! rowspan="3" |Natjecatelj ! colspan="8" |Tajni glasovi |- ! rowspan="2" |# ! rowspan="2" |Datum (Nova TV) ! colspan="7" |Redoslijed eliminacija ! rowspan="2" |Pobjednik |- !''Prvi dojam'' !''Playback'' !''To sam ja!'' !''Tajni studio'' !''Glasoboj'' !''Ima slike, nema tona'' !''Intervju'' |- !1. |2. listopada 2026. |[[Nives Celzijus]] |Sunčica Andraković<ref>{{citiranje weba|url=https://www.index.hr/chill/clanak/suncica-riskirala-i-osvojila-5000-eura-u-showu-tko-to-tamo-pjeva/2841471.aspx|title=Sunčica riskirala i osvojila 5000 eura u showu "Tko to tamo pjeva?"|access-date=10. listopada 2026.|archive-url=https://web.archive.org/web/20261008140659/https://www.index.hr/chill/clanak/suncica-riskirala-i-osvojila-5000-eura-u-showu-tko-to-tamo-pjeva/2841471.aspx|archive-date=8. listopada 2026.|publisher=[[Index.hr]]}}</ref> | | | | | | | | |- !2. |9. listopada 2026. |[[Neda Ukraden]]<ref>{{citiranje weba|url=https://novatv.dnevnik.hr/zabavni/tko-to-tamo-pjeva/clanak/zanimljivosti/tko-to-tamo-pjeva-neda-ukraden-ovog-petka-stize-u-show-tko-to-tamo-pjeva-sigurna-sam-da-cemo-se-odlicno-zabaviti---1005876.html|title=Neda Ukraden ovog petka stiže u show "Tko to tamo pjeva?" "Sigurna sam da ćemo se odlično zabaviti!"|access-date=10. listopada 2026.|archive-url=https://web.archive.org/web/20261006085220/https://novatv.dnevnik.hr/zabavni/tko-to-tamo-pjeva/clanak/zanimljivosti/tko-to-tamo-pjeva-neda-ukraden-ovog-petka-stize-u-show-tko-to-tamo-pjeva-sigurna-sam-da-cemo-se-odlicno-zabaviti---1005876.html|archive-date=6. listopada 2026.}}</ref> |Daniel Grabar <hr> Ana Despotušić | | | | | | | | |- !3. |2026. | | | | | | | | | | |- !4. |2026. | | | | | | | | | | |- !5. |2026. | | | | | | | | | | |- !6. |2026. | | | | | | | | | | |- !7. |24. travnja 2026. | |[[Petar Pereža]]<hr>Valentina Baus | | | | | | | | |- !8. |2026. | | | | | | | | | | |- !9. |2026. | | | | | | | | | | |- !10. |2026. | | | | | | | | | | |- !11. |2026. | | | | | | | | | | |- !12. |1. svibnja 2026. | |[[Ana Begić Tahiri]]<hr>[[Filip Juričić]] | | | | | | | | |} </div> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * {{službena|https://novatv.dnevnik.hr/zabavni/tko-to-tamo-pjeva/}} novatv.dnevnik.hr * [https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zanimljivosti/popis-suradnika-emisije-tko-to-tamo-pjeva---838496.html Popis suradnika emisije Tko to tamo pjeva?] –{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240817113049/https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zanimljivosti/popis-suradnika-emisije-tko-to-tamo-pjeva---838496.html|date=2024-08-17}} [[Kategorija:Tko to tamo pjeva?]] [[Kategorija:Televizijske igre]] [[Kategorija:Televizijske sezone iz 2025.]] fqvomkej0t9vyi37hnxm9ayiylit6h1 0 802871 7616044 7572893 2026-10-10T10:53:33Z SoupePrimordiale 277309 7616044 wikitext text/x-wiki {{Infookvir hrana | ime = odrezak Barun Trenk | slika = | opis slike = | drugo_ime = | mjesto_podrijetla = [[Hrvatska]] | regija/država = [[Slavonija]] | kreator = tradicionalno | vrsta = [[glavno jelo]] | temperatura = toplo | glavni_sastojci = [[svinjetina]] ili [[teletina]]<br>[[ajvar]]<br>[[kulen]]<br>tvrdo kuhano [[jaje]] | ostali_sastojci = [[šampinjoni]]<br>soda<br>[[Luk (povrće)|luk]]<br>[[bijelo vino]]<br>sol, papar | podvrste = | kalorije = | ostalo = često se priprema u pećnici, služi uz prilog po želji }} '''Odrezak Barun Trenk''' tradicionalno je hrvatsko jelo iz [[Slavonija|slavonske kuhinje]], posebno povezano s gradom [[Požega|Požegom]]. Radi se o punjenom odresku od [[Svinjetina|svinjskog]] ili [[Teletina|telećeg]] mesa, nadjevenom [[Ajvar|ajvarom]], [[Slavonski kulen|slavonskim kulenom]] i tvrdo kuhanim jajem, koji se zatim peče ili pirja uz umak od [[gljive|gljiva]] i sode.{{sode?}} Jelo nosi ime po barunu [[Franjo Trenk|Franji barunu Trenku]], povijesnoj osobi povezanoj s požeškim krajem.<ref>{{Citiranje weba |url=https://recepti.index.hr/recept/384-odrezak-barun-trenk |title=Odrezak Barun Trenk – recept |work=Recepti.index.hr |accessdate=2026-03-12}}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=https://punkufer.dnevnik.hr/clanak/hrana-i-pice/recept-za-barun-trenk-poznati-pozeski-specijalitet---732589.html |title=Recept za Barun Trenk – opis i priprema |work=Punkufer |accessdate=2026-03-12}}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=https://www.slavonia.hr/barun-trenk-odrezak-recept |title=Barun Trenk odrezak – slavonski recept |work=Slavonia.hr |accessdate=2026-03-12 |url-status=dead }}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=https://www.in-portal.hr/hrana/barun-trenk-odrezak |title=Barun Trenk odrezak – priprema i savjeti |work=In-Portal.hr |accessdate=2026-03-12 |url-status=dead }}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=https://www.index.hr/food/clanak/odusevite-sve-ovim-bogato-pripremljenim-odrescima-pravi-su-slavonski-specijalitet/2615107.aspx |title=Barun Trenk odrezak – detaljno |work=Index.hr |accessdate=2026-03-12}}</ref> == Povijest == Ime jela potječe od Franje baruna Trenka (1711.–1749.), pruskog plemića i vojskovođe poznatog kao zapovjednik [[pandur]]a u službi [[Habsburška Monarhija|Habsburške Monarhije]]. Iako nije bio Hrvat po podrijetlu, ostao je upamćen u lokalnom folkloru i legendama, a njegova osoba dala je naziv ovom tradicionalnom jelu. == Sastojci == Osnovni sastojci Barun Trenk odreska: * [[svinjetina]] ili [[teletina]] * [[ajvar]] * [[kulen]] * tvrdo kuhano jaje * sol i papar Za umak se najčešće koriste: * [[gljive]] * [[Luk (povrće)|luk]] * soda{{što?}} * [[bijelo vino]] * po želji [[Vrhnje za kuhanje|vrhnje]] == Priprema == Odresci se istuku batom za meso, posole i popapre. Na svaki odrezak se premaže [[Ajvar|ajvar]], zatim se dodaju kriške [[Kulen|kulena]] i četvrtine tvrdo kuhanog jajeta. Odresci se zarolaju i učvrste čačkalicama. Tako pripremljeni odresci kratko se zapeku u ulju ili masti, a zatim se odlože sa strane dok se u istoj tavi priprema umak od nasjeckanog [[Luk (povrće)|luka]] i [[Šampinjoni|šampinjona]] sa sodom i [[Bijelo vino|bijelim vinom]]. Na kraju se odresci vrate u umak i zajedno pirjaju dok ne omekšaju i upiju okuse. Poslužuju se uz [[Pire krumpir|pire-krumpir]], [[Kroketi|krokete]] ili svježu [[Salata|salatu]]. == Pogledajte također == * [[Slavonska kuhinja]] * [[Bečki odrezak]] * [[Zagrebački odrezak]] * [[Franjo Trenk]] == Izvori == {{Izvori}} [[Kategorija:Hrvatska kuhinja]] [[Kategorija:Slavonska kuhinja]] [[Kategorija:Mesna jela]] lnfql4gfbnwchwknqwzbumtutl9uxfw 0 805185 7615653 7503963 2026-10-09T13:23:59Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.6 7615653 wikitext text/x-wiki '''''[[SP u hokeju na ledu Divizije II|Svjetsko prvenstvo u hokeju na ledu Divizije II – Skupine A]]''''' za 2013. godinu. <br> Održano je u travnju 2013. godine u [[Zagreb]]u u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. <br> Predstavljalo je četvrti stupanj ''[[Svjetsko prvenstvo u hokeju na ledu|Svjetskog prvenstva]]''. <br> Sudjelovalo je šest reprezentacija, koje su ukupno razigravale za plasman od 29. do 34. mjesta u ''Svjetskom prvenstvu'' za 2013. godinu. <br> Prvenstvo je osvojila reprezentacija [[Hrvatska reprezentacija u hokeju na ledu|Hrvatske]]. == Mjesto odigravanja == * ''[[Dom sportova (Zagreb)|Dom sportova]], [[Zagreb]], {{Z|HRV}} [[Hrvatska]] == Sustav natjecanja == Šest momčadi je igralo jednokružnim ligaškim sustavom. == Sudionici == * {{Z|AUS}} Australija * {{Z|BEL}} Belgija * {{Z|HRV}} [[Hrvatska reprezentacija u hokeju na ledu|Hrvatska]] * {{Z|ISL}} Island * {{Z|SRB}} Srbija * {{Z|ŠPA}} Španjolska == Rezultati == {| |- |valign="top"| {| class="wikitable" style="font-size: 80%; text-align: center" !datum !!par !!rez. |- |rowspan="3"|<small> 14. travnja 2013. |'''Belgija''' - Island || 4:1 |- |'''Hrvatska''' - Australija || 3:1 |- |Španjolska - '''Srbija''' || 3:4 |- |rowspan="3"|<small> 15. travnja 2013. |Australija - '''Island''' || 2:3 SO |- |Srbija - '''Belgija''' || 0:4 |- |Španjolska - '''Hrvatska''' || 2:6 |- |} |valign="top"| {| class="wikitable" style="font-size: 80%; text-align: center" !datum !!par !!rez. |- |rowspan="3"|<small> 17. travnja 2013. |Australija - '''Srbija''' || 3:5 |- |Španjolska - '''Belgija''' || 3:6 |- |'''Hrvatska''' - Island || 6:1 |- |rowspan="3"|<small> 19. travnja 2013. |'''Island''' - Španjolska || 6:3 |- |Belgija - '''Australija''' || 1:3 |- |Sbija - '''Hrvatska''' || 4:6 |- |} |valign="top"| {| class="wikitable" style="font-size: 80%; text-align: center" !datum !!par !!rez. |- |rowspan="3"|<small> 20. travnja 2013. |'''Australija''' - Španjolska || 4:1 |- |'''Island''' - Srbija || 5:1 |- |'''Hrvatska''' - Belgija || 6:0 |- |} |- |} == Ljestvica i konačni plasman == {| class="wikitable" style="text-align: center" !SP <br> ukupno !!{{abbr|DII – A|poredak u Diviziji II - Skupina A}} !!reprezentacija !!{{abbr|GP|odigrane utakmice}} !!{{abbr|W|pobjede u regularnom dijelu utakmice}} !!{{abbr|OTW|pobjede nakon produžetaka ili raspucavanja}} !!{{abbr|OTL|porazi nakon produžetaka ili raspucavanja}} !!{{abbr|L|porazi u regularnom dijelu utakmice}} !!{{abbr|GF|postignuti golovi}} !!{{abbr|GA|primljeni golovi}} !!{{abbr|GD|gol-razlika}} !!{{abbr|bod|osvojeni bodovi}} !!SP 2014. |- bgcolor="palegreen" |29. ||'''1. ||align="left"|{{Z|HRV}} [[Hrvatska reprezentacija u hokeju na ledu|Hrvatska]] ||5 ||5 ||0 ||0 ||0 ||27 ||8 || +19 ||15 || Divizija I – Skupina B |- |30. ||'''2. ||align="left"|{{Z|BEL}} Belgija ||5 ||3 ||0 ||0 ||2 ||15 ||13 || +2 ||9 ||rowspan="4"| Divizija II – Skupina A |- |31. ||'''3. ||align="left"|{{Z|ISL}} Island ||5 ||2 ||1 ||0 ||2 ||16 ||16 || 0 ||8 |- |32. ||'''4. ||align="left"|{{Z|AUS}} Australija ||5 ||2 ||0 ||1 ||2 ||13 ||13 || 0 ||7 |- |33. ||'''5. ||align="left"|{{Z|SRB}} Srbija ||5 ||2 ||0 ||0 ||3 ||14 ||21 || -7 ||6 |- bgcolor="salmon" |34. ||'''6. ||align="left"|{{Z|ŠPA}} Španjolska ||5 ||0 ||0 ||0 ||5 ||12 ||26 || -14 ||0 || Divizija II – Skupina B |- |} == Povezani članci == * [[SP u hokeju na ledu Divizije II]] == Vanjske poveznice == * {{en icon}} [https://www.iihf.com/en/home iihf.com] * {{fra icon}} [https://www.hockeyarchives.info/archives.htm hockeyarchives.info] * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20220220214047/https://www.eurohockey.com/ eurohockey.com] * {{en icon}} [https://www.eurohockey.com/league/883-world-championship-d2a.html eurohockey.com, ''World Championship d2A''] * {{en icon}} [https://hokej.sfrp.cz/ hokej.sfrp.cz, ''SRFP's Hockey Archive''] * {{ces icon}} [https://web.archive.org/web/20190220052652/http://avlh.sweb.cz/ avlh.sweb.cz], wayback arhiva * {{ces icon}} [https://web.archive.org/web/20190227124111/http://avlh.sweb.cz/M.htm avlh.sweb.cz, ''MEZINÁRODNÍ HOKEJ / muži''], wayback arhiva * {{en icon}} [http://www.todor66.com/hockey/world/index.html todor66.com, ''Ice Hockey World Championships and Olympic Games Archive''] * {{en icon}} [https://www.eliteprospects.com/ eliteprospects.com] * {{en icon}} [https://en.wikipedia.org/wiki/2013_IIHF_World_Championship_Division_II en.wikipedia.org, ''2013 IIHF World Championship Division II''] * {{deu icon}} [https://de.wikipedia.org/wiki/Eishockey-Weltmeisterschaft_der_Herren_2013 de.wikipedia.org, ''Eishockey-Weltmeisterschaft der Herren 2013''] == Izvori == <small> * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20130525015925/http://www.iihf.com/competition/342/statistics.html iihf.com, ''STATISTICS / 2013 / Ice Hockey World Championship / croatia / Diviosion II - Group A''], wayback arhiva * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20140103162540if_/http://stats.iihf.com/Hydra/342/IHM342200_76_15_0.pdf iihf.com, ''2013 / IIHF Ice Hockey World Championship DIV II Group A / ROUND ROBIN / TOURNAMENT PROGRESS''], objavljeno 20. travnja 2013., wayback arhiva * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20140103162601if_/http://stats.iihf.com/Hydra/342/IHM342000_FINAL_RANKING_1_0.pdf iihf.com, ''2013 / IIHF Ice Hockey World Championship DIV II Group A / FINAL RANKING / Standings''], objavljeno 20. travnja 2013., wayback arhiva * {{fra icon}} [https://www.hockeyarchives.info/mondial2013.htm hockeyarchives.info, ''Championnats du monde 2013''], pristupljeno 3. travnja 2026. * {{en icon}} [https://www.eurohockey.com/league/883-world-championship-d2a.html?season=2013 eurohockey.com, ''World Championship d2A / 2012-2013''], pristupljeno 13. travnja 2026. * {{en icon}} [https://www.eurohockey.com/stats/league/2013/883-world-championship-d2a.html eurohockey.com, ''Statistics World Championship d2A 2012-2013''], pristupljeno 13. travnja 2026. * {{en icon}} [https://hokej.sfrp.cz/ms/ms2013.html hokej.sfrp.cz, ''2013 / World Championship''], pristupljeno 3. travnja 2026. * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20180524113754/http://hokej.sfrp.cz/ms/ms2013.html hokej.sfrp.cz, ''2013 / World Championship''], wayback arhiva (2018.) * {{ces icon}} [https://web.archive.org/web/20160910115947/http://avlh.sweb.cz/MS-2013.pdf avlh.sweb.cz, ''2013 / Miistrovství světa''], wayback arhiva * {{en icon}} [http://www.todor66.com/hockey/world/Men_III_2013.html todor66.com, ''Men Ice Hockey World Championship 2013 Level III Winner Croatia''], pristupljeno 3. travnja 2026. * {{en icon}} [https://www.eliteprospects.com/league/wc-d2a/2012-2013 eliteprospects.com, ''World Championship Division 2 Group A / WC D2A / 2012-2013''], pristupljeno 3. travnja 2026. {{izvori}} </small> {{Svjetsko prvenstvo u hokeju na ledu – niži stupnjevi}} [[Kategorija:Svjetska prvenstva u hokeju na ledu|2013 II A]] [[Kategorija:Međunarodna športska natjecanja u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Hokej na ledu u Hrvatskoj]] 94pbeq90ajhkx9daupnvwo1vaj34j4u 0 809816 7615655 7448778 2026-10-09T13:24:09Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.6 7615655 wikitext text/x-wiki ''Svjetsko prvenstvo u hokeju na ledu Divizije I'' za 2001. godinu. <br> Održano je u travnju 2001. godine u [[Francuska|Francuskoj]] i [[Slovenija|Sloveniji]].<br> Reorganizacijom sustava ''[[Svjetsko prvenstvo u hokeju na ledu|Svjtskog prvenstva]]'' od 2001. godine, ukinuta su ''Svjetska prvenstva'' skupina ''B'', ''C'' i ''D'', te su zamijenjena ''Svjetskim prvenstvima'' ''Divizije I'' i ''[[SP u hokeju na ledu Divizije II|Divizije II]]'', te nakandno '' [[SP u hokeju na ledu Divizije III|Divizije III]]''. <br> ''Divizija I'' je predstavljala drugi stupanj svjetskog prvenstva, te se sastojala od 12 momčadi koje su razigravale za plasman od 17. do 28. mjesta u ''Svjetskom prvenstvu'' za 2001. godinu. <br> Prvaci ''Divizije I'' za 2001. godinu su bile reprezentacije Poljske (''Skupina A'') i Slovenije (''Skupina B)''. == Mjesta odigravanja == * Skupina A: [[Grenoble]], {{Z|FRA}} [[Francuska]] * Skupina B: [[Ljubljana]], {{Z|SLO}} [[Slovenija]] == Sustav natjecanja == 12 reprezentacija je bilo raspoređeneo u dvije skupine (''A'' i ''B'') koje su igrane jednostrukom ligaškim sustavom. <br> Prvaci skupina su napredovale u prvi stupanj ''Svjetskog prvenstva'', dok su posljednjoplasirane momčadi ispale u ''Diviziju II''. == Sudionici == * {{Z|DAN}} Danska * {{Z|EST}} Estonija * {{Z|FAR}} Francuska * {{Z|HRV}} [[Hrvatska reprezentacija u hokeju na ledu|Hrvatska]] * {{Z|KAZ}} Kazahstan * {{Z|KIN}} Kina * {{Z|LIT}} Litva * {{Z|MAĐ}} [[Mađarska reprezentacija u hokeju na ledu|Mađarska]] * {{Z|NIZ}} Nizozemska * {{Z|POLJ}} Poljska * {{Z|SLO}} Slovenija * {{Z|UK}} Velika Britanija == Skupina A == === Rezultati === {| |- |valign="top"| {| class="wikitable" style="font-size: 80%; text-align: center" !datum !!par !!rez. |- |rowspan="3"|<small> 16. travnja 2001. |Mađarska - '''Danska''' || 3:5 |- |Nizozemska - '''Poljska''' || 0:4 |- |Litva - '''Francuska''' || 1:7 |- |rowspan="3"|<small> 17. travnja 2001. |'''Poljska''' - Mađarska || 3:0 |- |'''Danska''' - Litva || 8:1 |- |Francuska - Nizozemska || 4:4 |- |} |valign="top"| {| class="wikitable" style="font-size: 80%; text-align: center" !datum !!par !!rez. |- |rowspan="3"|<small> 19. travnja 2001. |Litva - '''Nizozemska''' || 2:3 |- |'''Poljska''' - Danska || 5:3 |- |Francuska - '''Mađarska''' || 1:3 |- |rowspan="3"|<small> 21. travnja 2001. |Nizozemska - '''Mađarska''' || 2:8 |- |'''Poljska''' - Litva || 13:2 |- |Danska - '''Francuska''' || 0:4 |- |} |valign="top"| {| class="wikitable" style="font-size: 80%; text-align: center" !datum !!par !!rez. |- |rowspan="3"|<small> 22. travnja 2001. |'''Mađarska''' - Litva || 5:4 |- |'''Danska''' - Nizozemska || 7:1 |- |'''Francuska''' - Poljska || 4:2 |- |} |- |} === Ljestvica === {| class="wikitable" style="text-align: center" !mj !!reprezentacija !!{{abbr|GP|odigrane utakmice}} !!{{abbr|W|pobjede}} !!{{abbr|T|neodlučeno}} !!{{abbr|L|porazi}} !!{{abbr|GF|postignuti golovi}} !!{{abbr|GA|primljeni golovi}} !!{{abbr|GD|gol-razlika}} !!{{abbr|bod|osvojeni bodovi}} !!SP 2002. |- bgcolor="palegreen" |1. ||align="left"|{{Z|POLJ}} Poljska ||5 ||4 ||0 ||1 ||27 ||9 || +18 ||8 || Svjetsko prvenstvo |- |2. ||align="left"|{{Z|FAR}} Francuska ||5 ||3 ||1 ||1 ||20 ||10 || +10 ||7 ||rowspan="4"| Divizija I |- |3. ||align="left"|{{Z|DAN}} Danska ||5 ||3 ||0 ||2 ||23 ||14 || +9 ||6 |- |4. ||align="left"|{{Z|MAĐ}} Mađarska ||5 ||3 ||0 ||2 ||19 ||15 || +4 ||6 |- |5. ||align="left"|{{Z|NIZ}} Nizozemska ||5 ||1 ||1 ||3 ||10 ||25 || -15 ||3 |- bgcolor="salmon" |6. ||align="left"|{{Z|LIT}} Litva ||5 ||0 ||0 ||5 ||10 ||36 || -26 ||0 || Divizija II |- |} == Skupina B == === Rezultati === {| |- |valign="top"| {| class="wikitable" style="font-size: 80%; text-align: center" !datum !!par !!rez. |- |rowspan="3"|<small> 15. travnja 2001. |'''Kazahstan''' - Kina || 15:1 |- |'''Velika Britanija''' - Estonija || 6:2 |- |Hrvatska - '''Slovenija''' || 1:15 |- |rowspan="3"|<small> 17. travnja 2001. |Estonija - '''Kazahstan''' || 3:8 |- |'''Velika Britanija''' - Hrvatska || 10:1 |- |'''Slovenija''' - Kina || 7:1 |- |} |valign="top"| {| class="wikitable" style="font-size: 80%; text-align: center" !datum !!par !!rez. |- |rowspan="3"|<small> 18. travnja 2001. |Hrvatska - '''Kazahstan''' || 3:12 |- |'''Kina''' - Estonija || 3:2 |- |Slovenija - Velika Britanija || 3:3 |- |rowspan="3"|<small> 20. travnja 2001. |'''Velika Britanija''' - Kina || 12:1 |- |Estonija - Hrvatska || 6:6 |- |Kazahstan - '''Slovenija''' || 1:3 |- |} |valign="top"| {| class="wikitable" style="font-size: 80%; text-align: center" !datum !!par !!rez. |- |rowspan="3"|<small> 21. travnja 2001. |Kina - '''Hrvatska''' || 2:6 |- |Kazahstan - '''Velika Britanija''' || 2:11 |- |Estonija - '''Slovenija''' || 0:16 |- |} |- |} === Ljestvica === {| class="wikitable" style="text-align: center" !mj !!reprezentacija !!{{abbr|GP|odigrane utakmice}} !!{{abbr|W|pobjede}} !!{{abbr|T|neodlučeno}} !!{{abbr|L|porazi}} !!{{abbr|GF|postignuti golovi}} !!{{abbr|GA|primljeni golovi}} !!{{abbr|GD|gol-razlika}} !!{{abbr|bod|osvojeni bodovi}} !!SP 2002. |- bgcolor="palegreen" |1. ||align="left"|{{Z|SLO}} Slovenija ||5 ||4 ||1 ||0 ||44 ||6 || +38 ||9 || Svjetsko prvenstvo |- |2. ||align="left"|{{Z|UK}} Velika Britanija ||5 ||4 ||1 ||0 ||42 ||9 || +33 ||9 ||rowspan="4"| Divizija I |- |3. ||align="left"|{{Z|KAZ}} Kazahstan ||5 ||3 ||0 ||2 ||35 ||21 || +14 ||6 |- |4. ||align="left"|{{Z|HRV}} Hrvatska ||5 ||1 ||1 ||3 ||17 ||45 || -28 ||3 |- |5. ||align="left"|{{Z|KIN}} Kina ||5 ||1 ||0 ||4 ||8 ||39 || -31 ||2 |- bgcolor="salmon" |6. ||align="left"|{{Z|EST}} Estonija ||5 ||0 ||1 ||4 ||13 ||39 || -26 ||1 || Divizija II |- |} == Konačni poredak == {| class="wikitable" style="text-align: center" !SP <br> ukupno !!{{abbr|Divizija I|poredak u Diviziji II - Skupina A}} !!{{abbr|mj.|Poredak u A ili B skupini Divizije I}} !!{{abbr|skupina|Skupina Divizije I}} !!reprezentacija !!{{abbr|GP|odigrane utakmice}} !!{{abbr|W|pobjede}} !!{{abbr|T|neodlučeno}} !!{{abbr|L|porazi}} !!{{abbr|GF|postignuti golovi}} !!{{abbr|GA|primljeni golovi}} !!{{abbr|GD|gol-razlika}} !!{{abbr|bod|osvojeni bodovi}} !!SP 2002. |- bgcolor="palegreen" |rowspan="2"| 17. / 18. ||rowspan="2"| '''1. / 2. ||rowspan="2"|1. |B ||align="left"|{{Z|SLO}} Slovenija ||5 ||4 ||1 ||0 ||44 ||6 || +38 ||9 ||rowspan="2"| Svjetsko prvenstvo |- bgcolor="palegreen" |A ||align="left"|{{Z|POLJ}} Poljska ||5 ||4 ||0 ||1 ||27 ||9 || +18 ||8 |- |rowspan="2"| 19. / 20. ||rowspan="2"| '''3. / 4. ||rowspan="2"|2. |B ||align="left"|{{Z|UK}} Velika Britanija ||5 ||4 ||1 ||0 ||42 ||9 || +33 ||9 ||rowspan="8"| Divizija I |- |A ||align="left"|{{Z|FAR}} Francuska ||5 ||3 ||1 ||1 ||20 ||10 || +10 ||7 |- |rowspan="2"| 21. / 22. ||rowspan="2"| '''5. / 6. ||rowspan="2"|3. |B ||align="left"|{{Z|KAZ}} Kazahstan ||5 ||3 ||0 ||2 ||35 ||21 || +14 ||6 |- |A ||align="left"|{{Z|DAN}} Danska ||5 ||3 ||0 ||2 ||23 ||14 || +9 ||6 |- |rowspan="2"| 23. / 24. ||rowspan="2"| '''7. / 8. ||rowspan="2"|4. |A ||align="left"|{{Z|MAĐ}} [[Mađarska reprezentacija u hokeju na ledu|Mađarska]] ||5 ||3 ||0 ||2 ||19 ||15 || +4 ||6 |- |B ||align="left"|{{Z|HRV}} [[Hrvatska reprezentacija u hokeju na ledu|Hrvatska]] ||5 ||1 ||1 ||3 ||17 ||45 || -28 ||3 |- |rowspan="2"| 25. / 26. ||rowspan="2"| '''9. / 10. ||rowspan="2"|5. |A ||align="left"|{{Z|NIZ}} Nizozemska ||5 ||1 ||1 ||3 ||10 ||25 || -15 ||3 |- |B ||align="left"|{{Z|KIN}} Kina ||5 ||1 ||0 ||4 ||8 ||39 || -31 ||2 |- bgcolor="salmon" |rowspan="2"| 27. / 28. ||rowspan="2"| '''11. / 12. ||rowspan="2"|6. |B ||align="left"|{{Z|EST}} Estonija ||5 ||0 ||1 ||4 ||13 ||39 || -26 ||1 ||rowspan="2"| Divizija II |- bgcolor="salmon" |A ||align="left"|{{Z|LIT}} Litva ||5 ||0 ||0 ||5 ||10 ||36 || -26 ||0 |- |} == Povezani članci == == Vanjske poveznice == * {{en icon}} [https://www.iihf.com/en/home iihf.com] * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20170925131030/http://www.iihf.com/iihf-home/history/past-tournaments/ iihf.com, ''Past Tournaments'', (2000. - 2017.)], wayback arhiva (2017.) * {{fra icon}} [https://www.hockeyarchives.info/archives.htm hockeyarchives.info] * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20220220214047/https://www.eurohockey.com/ eurohockey.com] * {{en icon}} [https://www.eurohockey.com/league/888-world-championship-d1a.html eurohockey.com, ''World Championship d1A''] * {{en icon}} [https://www.eurohockey.com/league/1187-world-championship-d1b.html eurohockey.com, ''World Championship d1B''] * {{en icon}} [https://hokej.sfrp.cz/ hokej.sfrp.cz, ''SRFP's Hockey Archive''] * {{ces icon}} [https://web.archive.org/web/20190220052652/http://avlh.sweb.cz/ avlh.sweb.cz], wayback arhiva * {{ces icon}} [https://web.archive.org/web/20190227124111/http://avlh.sweb.cz/M.htm avlh.sweb.cz, ''MEZINÁRODNÍ HOKEJ / muži''], wayback arhiva * {{en icon}} [http://www.todor66.com/hockey/world/index.html todor66.com, ''Ice Hockey World Championships and Olympic Games Archive''] * {{en icon}} [https://www.eliteprospects.com/ eliteprospects.com] * {{en icon}} [https://www.eliteprospects.com/league/wc-d1 eliteprospects.com, ''WC D1''] * {{deu icon}} [https://de.wikipedia.org/wiki/Eishockey-Weltmeisterschaft_der_Herren_2001 de.wikipedia.org, ''Eishockey-Weltmeisterschaft der Herren 2001''] * {{en icon}} [https://en.wikipedia.org/wiki/2001_Men%27s_Ice_Hockey_World_Championships en.wikipedia.org, ''2001 Men's Ice Hockey World Championships''] == Izvori == <small> * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20060319060109/https://www.iihf.com/hockey/x/0001/Wsia/0001/pg000001.htm iihf.com, ''2001 IIHF World Championship Div I, Group A / Grenoble / FRANCE / 16.04 - 22.04.2001''], wayback arhiva * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20060509202627/http://www.iihf.com/hockey/x/0001/WSIA/cs/pg000004.htm iihf.com, ''2001 IIHF World Championship Div I, Group A / Grenoble / FRANCE / 16.04 - 22.04.2001 / Games & Standings''], wayback arhiva * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20060509202558/http://www.iihf.com/hockey/x/0001/WSIA/gs/pg000006.htm iihf.com, ''2001 IIHF World Championship Div I, Group A / Grenoble / FRANCE / 16.04 - 22.04.2001 / Final Ranking''], wayback arhiva * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20060319060315/https://www.iihf.com/hockey/x/0001/WSIB/0001/pg000001.htm iihf.com, ''2001 IIHF World Championship Div I, Group B / Ljubljana / SLOVENIA / 15.04 - 21.04.2001''], wayback arhiva * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20060509214422/http://www.iihf.com/hockey/x/0001/WSIB/cs/pg000004.htm iihf.com, ''2001 IIHF World Championship Div I, Group B / Ljubljana / SLOVENIA / 15.04 - 21.04.2001 / Games & Standings''], wayback arhiva * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20060509214624/http://www.iihf.com/hockey/x/0001/WSIB/gs/pg000006.htm iihf.com, ''2001 IIHF World Championship Div I, Group B / Ljubljana / SLOVENIA / 15.04 - 21.04.2001 / Final Ranking''], wayback arhiva * {{fra icon}} [https://www.hockeyarchives.info/mondial2001.htm hockeyarchives.info, ''Championnats du monde 2001''], pristupljeno 22. travnja 2026. * {{en icon}} [https://www.eurohockey.com/league/888-world-championship-d1a.html?season=2001 eurohockey.com, ''IHWC d1 / 2000-2001''], ažurirano 9. kolovoza 2011., pristupljeno 22. travnja 2026. * {{en icon}} [https://www.eurohockey.com/stats/league/2001/888-ihwc-d1.html eurohockey.com, ''Statistics IHWC d1 2000-2001''], pristupljeno 22. travnja 2026. * {{en icon}} [https://www.eliteprospects.com/league/wc-d1/2000-2001 eliteprospects.com, ''WC D1 / 2000-2001''], pristupljeno 22. travnja 2026. * {{en icon}} [https://hokej.sfrp.cz/ms/ms2001.html hokej.sfrp.cz, ''2001 / World Championship''], pristupljeno 22. travnja 2026. * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20141210143150/http://hokej.sfrp.cz/ms/ms2001.html hokej.sfrp.cz, ''2001 / World Championship''], wayback arhiva (2014.) * {{ces icon}} [https://web.archive.org/web/20160803062340/http://avlh.sweb.cz/MS-2001.pdf avlh.sweb.cz, ''2001 / Miistrovství světa''], wayback arhiva * {{en icon}} [http://www.todor66.com/hockey/world/Men_II_2001.html todor66.com, ''Men Ice Hockey World Championship 2001 Level II Winners Poland and Slovenia''], pristupljeno 22. travnja 2026. {{izvori}} </small> {{Svjetsko prvenstvo u hokeju na ledu – niži stupnjevi}} [[Kategorija:Svjetska prvenstva u hokeju na ledu|2001 I ]] suejohy2scq7qzftzkiese8prjrap39 0 810691 7615656 7481023 2026-10-09T13:24:16Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.6 7615656 wikitext text/x-wiki {{radovi}} ''Svjetsko prvenstvo u hokeju na ledu Divizije I'' za 2002. godinu. <br> Održano je u travnju 2002. godine u [[Nizozemska|Nizozemskoj]] i [[Mađarska|Mađarskoj]]. <br> Sudjelovale je 12 reprezentacija, koje su razigravale za plasman od 17. do 28. mjesta u ''Svjetskom prvenstvu'' za 2002. godinu. <br> Prvaci ''Divizije I'' za 2002. godinu su bile reprezentacije [[Bjeloruska reprezentacija u hokeju na ledu|Bjelorusije]] (''Skupina A'') i Danske (''Skupina B)''. == Mjesta odigravanja == {| class="wikitable" !skupina !!dvorana !!grad !!država |- |'''Skupina A ||''IJssportcentrum Eindhoven ||[[Eindhoven]] ||{{Z|NIZ}} [[Nizozemska]] |- |rowspan="2"|'''Skupina B ||''Dunaújvárosi Jégcsarnok ||[[Pentela|Dunaújváros / Pentela]] ||rowspan="2"|{{Z|MAĐ}} [[Mađarska]] |- |'' [[Ledena dvorana Gábora Ocskayja|Alba Aréna]] ||[[Stolni Biograd|Székesfehérvár / Stolni Biograd]] |- |} == Sustav natjecanja == 12 reprezentacija je bilo raspoređeneo u dvije skupine (''A'' i ''B'') koje su igrane jednostrukom ligaškim sustavom. <br> Prvaci skupina su napredovale u prvi stupanj ''Svjetskog prvenstva'', dok su posljednjoplasirane momčadi ispale u ''Diviziju II''. == Sudionici == * {{Z|BJE}} [[Bjeloruska reprezentacija u hokeju na ledu|Bjelorusija]] * {{Z|DAN}} Danska * {{Z|FRA}} Francuska * {{Z|HRV}} [[Hrvatska reprezentacija u hokeju na ledu|Hrvatska]] * {{Z|KOR}} Južna Koreja * {{Z|KAZ}} Kazahstan * {{Z|KIN}} Kina * {{Z|MAĐ}} [[Mađarska reprezentacija u hokeju na ledu|Mađarska]] * {{Z|NIZ}} Nizozemska * {{Z|NOR}} Norveška * {{Z|RUM}} Rumunjska * {{Z|UK}} Velika Britanija == Skupina A == Igrano u [[Eindhoven]]u, [[Nizozemska]] === Rezultati === {| |- |valign="top"| {| class="wikitable" style="font-size: 80%; text-align: center" !datum !!par !!rez. |- |rowspan="3"|<small> 14. travnja 2002. |Nizozemska - '''Kazahstan''' || 2:4 |- |Južna Koreja - '''Bjelorusija''' || 1:12 |- |Hrvatska - '''Francuska''' || 1:6 |- |rowspan="3"|<small> 15. travnja 2002. |'''Kazahstan''' - Južna Koreja || 10:0 |- |'''Bjelorusija''' - Hrvatska || 9:0 |- |'''Francuska''' - Nizozemska || 4:2 |- |} |valign="top"| {| class="wikitable" style="font-size: 80%; text-align: center" !datum !!par !!rez. |- |rowspan="3"|<small> 17. travnja 2002. |Južna Koreja - '''Hrvatska''' || 1:3 |- |'''Francuska''' - Kazahstan || 6:0 |- |'''Bjelorusija''' - Nizozemska || 15:4 |- |rowspan="3"|<small> 18. travnja 2002. |'''Francuska''' - Južna Koreja || 10:0 |- |Kazahstan - '''Bjelorusija''' || 4:6 |- |Hrvatska - '''Nizozemska''' || 2:4 |- |} |valign="top"| {| class="wikitable" style="font-size: 80%; text-align: center" !datum !!par !!rez. |- |rowspan="3"|<small> 20. travnja 2002. |'''Nizozemska''' - Južna Koreja || 7:5 |- |'''Kazahstan''' - Hrvatska || 12:0 |- |'''Bjelorusija''' - Francuska || 3:1 |- |} |- |} === Ljestvica === {| class="wikitable" style="text-align: center" !mj !!reprezentacija !!{{abbr|GP|odigrane utakmice}} !!{{abbr|W|pobjede}} !!{{abbr|T|neodlučeno}} !!{{abbr|L|porazi}} !!{{abbr|GF|postignuti golovi}} !!{{abbr|GA|primljeni golovi}} !!{{abbr|GD|gol-razlika}} !!{{abbr|bod|osvojeni bodovi}} !!SP 2003. |- bgcolor="palegreen" |1. ||align="left"|{{Z|BJE}} Bjelorusija ||5 ||5 ||0 ||0 ||45 ||10 || +35 ||10 || Svjetsko prvenstvo |- |2. ||align="left"|{{Z|FRA}} Francuska ||5 ||4 ||0 ||1 ||27 ||6 || +21 ||8 ||rowspan="4"| Divizija I |- |3. ||align="left"|{{Z|KAZ}} Kazahstan ||5 ||3 ||0 ||2 ||30 ||14 || +16 ||6 |- |4. ||align="left"|{{Z|NIZ}} Nizozemska ||5 ||2 ||0 ||3 ||19 ||30 || -11 ||4 |- |5. ||align="left"|{{Z|HRV}} Hrvatska ||5 ||1 ||0 ||4 ||6 ||32 || -26 ||2 |- bgcolor="salmon" |6. ||align="left"|{{Z|KOR}} Južna Koreja ||5 ||0 ||0 ||5 ||7 ||42 || -35 ||0 || Divizija II |- |} == Skupina B == Igrano u [[Mađarska|mađarskim]] gradovima [[Pentela|Dunaújváros (hrv. Pentela)]] i [[Stolni Biograd|Székesfehérvár (hrv. Stolni Biograd)]]. === Rezultati === {| |- |valign="top"| {| class="wikitable" style="font-size: 80%; text-align: center" !datum !!mjesto !!par !!rez. |- |rowspan="3"|<small> 14. travnja 2002. ||rowspan="3"| Dunaújváros |Rumunjska - '''Norveška''' || 1:8 |- |Velika Britanija - '''Danska''' || 3:5 |- |'''Mađarska''' - Kina || 6:0 |- |rowspan="3"|<small> 15. travnja 2002. ||rowspan="3"| Dunaújváros |'''Danska''' - Rumunjska || 12:2 |- |'''Norveška''' - Kina || 12:2 |- |Velika Britanija - '''Mađarska''' || 1:4 |- |} |valign="top"| {| class="wikitable" style="font-size: 80%; text-align: center" !datum !!mjesto !!par !!rez. |- |rowspan="3"|<small> 17. travnja 2002. ||rowspan="3"| Székesfehérvár |Kina - '''Danska''' || 0:13 |- |Rumunjska - '''Velika Britanija''' || 2:5 |- |'''Mađarska''' - Norveška || 3:1 |- |rowspan="3"|<small> 19. travnja 2002. ||rowspan="3"| Székesfehérvár |Kina - '''Velika Britanija''' || 3:8 |- |Norveška - '''Danska''' || 3:4 |- |Rumunjska - '''Mađarska''' || 1:4 |- |} |valign="top"| {| class="wikitable" style="font-size: 80%; text-align: center" !datum !!mjesto !!par !!rez. |- |rowspan="3"|<small> 20. travnja 2002. ||rowspan="3"| Székesfehérvár |'''Norveška''' - Velika Britanija || 2:1 |- |Kina - '''Rumunjska''' || 2:4 |- |'''Danska''' - Mađarska || 6:2 |- |} |- |} === Ljestvica === {| class="wikitable" style="text-align: center" !mj !!reprezentacija !!{{abbr|GP|odigrane utakmice}} !!{{abbr|W|pobjede}} !!{{abbr|T|neodlučeno}} !!{{abbr|L|porazi}} !!{{abbr|GF|postignuti golovi}} !!{{abbr|GA|primljeni golovi}} !!{{abbr|GD|gol-razlika}} !!{{abbr|bod|osvojeni bodovi}} !!SP 2003. |- bgcolor="palegreen" |1. ||align="left"|{{Z|DAN}} Danska ||5 ||5 ||0 ||0 ||40 ||10 || +30 ||10 || Svjetsko prvenstvo |- |2. ||align="left"|{{Z|MAĐ}} Mađarska ||5 ||4 ||0 ||1 ||19 ||9 || +10 ||8 ||rowspan="4"| Divizija I |- |3. ||align="left"|{{Z|NOR}} Norveška ||5 ||3 ||0 ||2 ||26 ||11 || +15 ||6 |- |4. ||align="left"|{{Z|UK}} Velika Britanija ||5 ||2 ||0 ||3 ||18 ||16 || +2 ||4 |- |5. ||align="left"|{{Z|RUM}} Rumunjska ||5 ||1 ||0 ||4 ||10 ||31 || -21 ||2 |- bgcolor="salmon" |6. ||align="left"|{{Z|KIN}} Kina ||5 ||0 ||0 ||5 ||7 ||43 || -36 ||0 || Divizija II |- |} == Konačni poredak == {| class="wikitable" style="text-align: center" !SP <br> ukupno !!{{abbr|Divizija I|poredak u Diviziji II - Skupina A}} !!{{abbr|mj.|Poredak u A ili B skupini Divizije I}} !!{{abbr|skupina|Skupina Divizije I}} !!reprezentacija !!{{abbr|GP|odigrane utakmice}} !!{{abbr|W|pobjede}} !!{{abbr|T|neodlučeno}} !!{{abbr|L|porazi}} !!{{abbr|GF|postignuti golovi}} !!{{abbr|GA|primljeni golovi}} !!{{abbr|GD|gol-razlika}} !!{{abbr|bod|osvojeni bodovi}} !!SP 2003. |- bgcolor="palegreen" |rowspan="2"| 17. / 18. ||rowspan="2"| '''1. / 2. ||rowspan="2"|1. |A ||align="left"|{{Z|BJE}} [[Bjeloruska reprezentacija u hokeju na ledu|Bjelorusija]] ||5 ||5 ||0 ||0 ||45 ||10 || +35 ||10 ||rowspan="2"| Svjetsko prvenstvo |- bgcolor="palegreen" |B ||align="left"|{{Z|DAN}} Danska ||5 ||5 ||0 ||0 ||40 ||10 || +30 ||10 |- |rowspan="2"| 19. / 20. ||rowspan="2"| '''3. / 4. ||rowspan="2"|2. |A ||align="left"|{{Z|FRA}} Francuska ||5 ||4 ||0 ||1 ||27 ||6 || +21 ||8 ||rowspan="8"| Divizija I |- |B ||align="left"|{{Z|MAĐ}} [[Mađarska reprezentacija u hokeju na ledu|Mađarska]] ||5 ||4 ||0 ||1 ||19 ||9 || +10 ||8 |- |rowspan="2"| 21. / 22. ||rowspan="2"| '''5. / 6. ||rowspan="2"|3. |A ||align="left"|{{Z|KAZ}} Kazahstan ||5 ||3 ||0 ||2 ||30 ||14 || +16 ||6 |- |B ||align="left"|{{Z|NOR}} Norveška ||5 ||3 ||0 ||2 ||26 ||11 || +15 ||6 |- |rowspan="2"| 23. / 24. ||rowspan="2"| '''7. / 8. ||rowspan="2"|4. |B ||align="left"|{{Z|UK}} Velika Britanija ||5 ||2 ||0 ||3 ||18 ||16 || +2 ||4 |- |A ||align="left"|{{Z|NIZ}} Nizozemska ||5 ||2 ||0 ||3 ||19 ||30 || -11 ||4 |- |rowspan="2"| 25. / 26. ||rowspan="2"| '''9. / 10. ||rowspan="2"|5. |B ||align="left"|{{Z|RUM}} Rumunjska ||5 ||1 ||0 ||4 ||10 ||31 || -21 ||2 |- |A ||align="left"|{{Z|HRV}} [[Hrvatska reprezentacija u hokeju na ledu|Hrvatska]] ||5 ||1 ||0 ||4 ||6 ||32 || -26 ||2 |- bgcolor="salmon" |rowspan="2"| 27. / 28. ||rowspan="2"| '''11. / 12. ||rowspan="2"|6. |A ||align="left"|{{Z|KOR}} Južna Koreja ||5 ||0 ||0 ||5 ||7 ||42 || -35 ||0 ||rowspan="2"| Divizija II |- bgcolor="salmon" |B ||align="left"|{{Z|KIN}} Kina ||5 ||0 ||0 ||5 ||7 ||43 || -36 ||0 |- |} == Povezani članci == == Vanjske poveznice == * {{en icon}} [https://www.iihf.com/en/home iihf.com] * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20170925131030/http://www.iihf.com/iihf-home/history/past-tournaments/ iihf.com, ''Past Tournaments'', (2000. - 2017.)], wayback arhiva (2017.) * {{fra icon}} [https://www.hockeyarchives.info/archives.htm hockeyarchives.info] * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20220220214047/https://www.eurohockey.com/ eurohockey.com] * {{en icon}} [https://www.eurohockey.com/league/888-world-championship-d1a.html eurohockey.com, ''World Championship d1A''] * {{en icon}} [https://www.eurohockey.com/league/1187-world-championship-d1b.html eurohockey.com, ''World Championship d1B''] * {{en icon}} [https://hokej.sfrp.cz/ hokej.sfrp.cz, ''SRFP's Hockey Archive''] * {{ces icon}} [https://web.archive.org/web/20190220052652/http://avlh.sweb.cz/ avlh.sweb.cz], wayback arhiva * {{ces icon}} [https://web.archive.org/web/20190227124111/http://avlh.sweb.cz/M.htm avlh.sweb.cz, ''MEZINÁRODNÍ HOKEJ / muži''], wayback arhiva * {{en icon}} [http://www.todor66.com/hockey/world/index.html todor66.com, ''Ice Hockey World Championships and Olympic Games Archive''] * {{en icon}} [https://www.eliteprospects.com/ eliteprospects.com] * {{en icon}} [https://www.eliteprospects.com/league/wc-d1 eliteprospects.com, ''WC D1''] * {{deu icon}} [https://de.wikipedia.org/wiki/Eishockey-Weltmeisterschaft_der_Herren_2002 de.wikipedia.org, ''Eishockey-Weltmeisterschaft der Herren 2002''] * {{en icon}} [https://en.wikipedia.org/wiki/2002_Men%27s_Ice_Hockey_World_Championships en.wikipedia.org, ''2002 Men's Ice Hockey World Championships''] == Izvori == <small> * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20170917152219/http://www.iihf.com/iihf-home/history/past-tournaments/iihf-championships-2002/ iihf.om, ''IIHF Championships 2002''], wayback arhiva * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20160306151300/http://www.iihf.com/hockey/x/0102/WSIA/0102/pg000001.htm iihf.com, ''2002 IIHF World Championship Div I, Group A / Eindhoven / NETHERLANDS / 14.04. - 20.04.2002''], wayback arhiva * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20160410104036/http://www.iihf.com/hockey/x/0102/WSIA/cs/pg000003.htm iihf.com, ''2002 IIHF World Championship Div I, Group A / Eindhoven / NETHERLANDS / 14.04. - 20.04.2002 / Games & Standings''], wayback arhiva * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20140913012821/http://www.iihf.com/hockey/x/0102/WSIA/gs/pg000005.htm iihf.com, ''2002 IIHF World Championship Div I, Group A / Eindhoven / NETHERLANDS / 14.04. - 20.04.2002 / Final Ranking''], wayback arhiva * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20160313202545/http://www.iihf.com/hockey/x/0102/WSIB/0102/pg000001.htm iihf.com, ''2002 IIHF World Championship Div I, Group B / Szekesfehervar, Dunaujvaros / HUNGARY / 14.04. - 20.04.2002''], wayback arhiva * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20160408230738/http://www.iihf.com/hockey/x/0102/WSIB/cs/pg000003.htm iihf.com, ''2002 IIHF World Championship Div I, Group B / Szekesfehervar, Dunaujvaros / HUNGARY / 14.04. - 20.04.2002 / Games & Standings''], wayback arhiva * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20160408224654/http://www.iihf.com/hockey/x/0102/WSIB/gs/pg000005.htm iihf.com, ''2002 IIHF World Championship Div I, Group B / Szekesfehervar, Dunaujvaros / HUNGARY / 14.04. - 20.04.2002 / Final Ranking''], wayback arhiva * {{fra icon}} [https://www.hockeyarchives.info/mondial2002.htm hockeyarchives.info, ''Championnats du monde 2002''], pristupljeno 5. svibnja 2026. * {{en icon}} [https://www.eurohockey.com/league/888-ihwc-d1.html?season=2002 eurohockey.com, ''IHWC d1 / 2001-2002''], ažurirano 9. kolovoza 2011., pristupljeno 5. svibnja 2026. * {{en icon}} [https://www.eurohockey.com/stats/league/2002/888-ihwc-d1.html eurohockey.com, ''Statistics IHWC d1 2001-2002''], pristupljeno 5. svibnja 2026. * {{en icon}} [https://www.eliteprospects.com/league/wc-d1 eliteprospects.com, ''WC D1 / 2001-2002''], pristupljeno 5. svibnja 2026. * {{en icon}} [https://hokej.sfrp.cz/ms/ms2002.html hokej.sfrp.cz, ''2002 / World Championship''], pristupljeno 5. svibnja 2026. * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20150709171216/http://hokej.snt.cz/ms/ms2002.html hokej.sfrp.cz, ''2002 / World Championship''], wayback arhiva (2015.) * {{ces icon}} [https://web.archive.org/web/20160803024603/http://avlh.sweb.cz/MS-2002.pdf avlh.sweb.cz, ''2002 / Miistrovství světa''], wayback arhiva * {{en icon}} [http://www.todor66.com/hockey/world/Men_II_2002.html todor66.com, ''Men Ice Hockey World Championship 2002 Level II Winner Belarus and Denmark''], pristupljeno 5. svibnja 2026. {{izvori}} </small> {{Svjetsko prvenstvo u hokeju na ledu – niži stupnjevi}} [[Kategorija:Svjetska prvenstva u hokeju na ledu|2002 I ]] 4h1tumtn62mvqeifxtfaf4u79xfo0nu 0 811180 7615660 7486584 2026-10-09T13:24:52Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.6 7615660 wikitext text/x-wiki '''''Svjetsko prvenstvo u hokeju na ledu Divizije I – Skupine B''''' za 2014. godinu. <br> Održano je u travnju 2014. godine u [[Vilnius]]u u [[Litva|Litvi]]. <br> Predstavljalo je treći stupanj ''[[Svjetsko prvenstvo u hokeju na ledu|Svjetskog prvenstva]]''. <br> Sudjelovalo je šest reprezentacija, koje su ukupno razigravale za plasman od 23. do 28. mjesta u ''Svjetskom prvenstvu'' za 2014. godinu. <br> Prvenstvo je osvojila reprezentacija Poljske. == Mjesto odigravanja == * ''Siemens Arena'', [[Vilnius]], {{Z|LIT}} [[Litva]] == Sustav natjecanja == Šest momčadi je igralo jednokružnim ligaškim sustavom. == Sudionici == * {{Z|HRV}} [[Hrvatska reprezentacija u hokeju na ledu|Hrvatska]] * {{Z|LIT}} Litva * {{Z|NIZ}} Nizozemska * {{Z|POLJ}} Poljska * {{Z|RUM}} Rumunjska * {{Z|UK}} Velika Britanija == Rezultati == {| |- |valign="top"| {| class="wikitable" style="font-size: 80%; text-align: center" !datum !!par !!rez. |- |rowspan="3"|<small> 20. travnja 2014. |'''Hrvatska''' - Velika Britanija || 4:0 |- |Rumunjska - '''Poljska''' || 0:7 |- |'''Litva''' - Nizozemska || 4:0 |- |rowspan="3"|<small> 21. travnja 2014. |'''Velika Britanija''' - Rumunjska || 4:1 |- |Nizozemska - '''Hrvatska''' || 0:4 |- |'''Poljska''' - Litva || 3:2 |- |} |valign="top"| {| class="wikitable" style="font-size: 80%; text-align: center" !datum !!par !!rez. |- |rowspan="3"|<small> 23. travnja 2014. |'''Poljska''' - Nizozemska || 5:1 |- |'''Hrvatska''' - Rumunjska || 4:3 SO |- |Velika Britanija - '''Litva''' || 1:2 |- |rowspan="3"|<small> 24. travnja 2014. |'''Poljska''' - Hrvatska || 4:1 |- |Nizozemska - '''Velika Britanija''' || 3:4 |- |Rumunjska - '''Litva'' || 2:5 |- |} |valign="top"| {| class="wikitable" style="font-size: 80%; text-align: center" !datum !!par !!rez. |- |rowspan="3"|<small> 26. travnja 2014. |'''Nizozemska''' - Rumunjska || 9:1 |- |'''Velika Britanija''' - Poljska || 4:2 |- |Litva - '''Hrvatska''' || 2:3 |- |} |- |} == Ljestvica i konačni plasman == {| class="wikitable" style="text-align: center" !SP <br> ukupno !!{{abbr|DI – B|poredak u Diviziji I - Skupina B}} !!reprezentacija !!{{abbr|GP|odigrane utakmice}} !!{{abbr|W|pobjede u regularnom dijelu utakmice}} !!{{abbr|OTW|pobjede nakon produžetaka ili raspucavanja}} !!{{abbr|OTL|porazi nakon produžetaka ili raspucavanja}} !!{{abbr|L|porazi u regularnom dijelu utakmice}} !!{{abbr|GF|postignuti golovi}} !!{{abbr|GA|primljeni golovi}} !!{{abbr|GD|gol-razlika}} !!{{abbr|bod|osvojeni bodovi}} !!SP 2015. |- bgcolor="palegreen" |23. ||'''1. ||align="left"|{{Z|POLJ}} Poljska ||5 ||4 ||0 ||0 ||1 ||21 ||8 || +13 ||12 || Divizija I – Skupina A |- |24. ||'''2. ||align="left"|{{Z|HRV}} [[Hrvatska reprezentacija u hokeju na ledu|Hrvatska]] ||5 ||3 ||1 ||0 ||1 ||16 ||9 || +7 ||11 ||rowspan="4"| Divizija I – Skupina B |- |25. ||'''3. ||align="left"|{{Z|LIT}} Litva ||5 ||3 ||0 ||0 ||2 ||15 ||9 || +6 ||9 |- |26. ||'''4. ||align="left"|{{Z|UK}} Velika Britanija ||5 ||3 ||0 ||0 ||2 ||13 ||12 || +1 ||9 |- |27. ||'''5. ||align="left"|{{Z|NIZ}} Nizozemska ||5 ||1 ||0 ||0 ||4 ||13 ||18 || -5 ||3 |- bgcolor="salmon" |28. ||'''6. ||align="left"|{{Z|RUM}} Rumunjska ||5 ||0 ||0 ||1 ||4 ||7 ||29 || -22 ||1 || Divizija II – Skupina A |- |} == Povezani članci == == Vanjske poveznice == * {{en icon}} [https://www.iihf.com/en/home iihf.com] * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20170925131030/http://www.iihf.com/iihf-home/history/past-tournaments/ iihf.com, ''Past Tournaments'', (2000. - 2017.)], wayback arhiva (2017.) * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20170927171900/http://www.iihf.com/competition/386/ iihf.com, ''2014 IIHF Ice Hockey World Championship Division I Group B''], wayback arhiva * {{fra icon}} [https://www.hockeyarchives.info/archives.htm hockeyarchives.info] * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20220220214047/https://www.eurohockey.com/ eurohockey.com] * {{en icon}} [https://www.eurohockey.com/league/1187-world-championship-d1b.html eurohockey.com, ''World Championship d1B''] * {{en icon}} [https://hokej.sfrp.cz/ hokej.sfrp.cz, ''SRFP's Hockey Archive''] * {{ces icon}} [https://web.archive.org/web/20190220052652/http://avlh.sweb.cz/ avlh.sweb.cz], wayback arhiva * {{ces icon}} [https://web.archive.org/web/20190227124111/http://avlh.sweb.cz/M.htm avlh.sweb.cz, ''MEZINÁRODNÍ HOKEJ / muži''], wayback arhiva * {{en icon}} [http://www.todor66.com/hockey/world/index.html todor66.com, ''Ice Hockey World Championships and Olympic Games Archive''] * {{en icon}} [https://www.eliteprospects.com/ eliteprospects.com] * {{en icon}} [https://www.eliteprospects.com/league/wc-d1b eliteprospects.com, ''WC D1 B / World Championship Division I Group B''] * {{en icon}} [https://en.wikipedia.org/wiki/2014_IIHF_World_Championship_Division_I en.wikipedia.org, ''2014 IIHF World Championship Division I''] * {{deu icon}} [https://de.wikipedia.org/wiki/Eishockey-Weltmeisterschaft_der_Herren_2014 de.wikipedia.org, ''Eishockey-Weltmeisterschaft der Herren 2014''] == Izvori == <small> * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20170924070011/http://www.iihf.com/iihf-home/history/past-tournaments/iihf-championships-2014/ iihf.com, ''IIHF Championships 2014''], wayback arhiva * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20170917144517/http://www.iihf.com/competition/386/statistics/ iihf.com, ''2014 IIHF Ice Hockey World Championship Division I Group B / ''GAMES & RESULTS''], wayback arhiva * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20140513134942if_/http://stats.iihf.com/Hydra/386/IHM386000_FINAL_RANKING_1_0.pdf stats.iihf.com, ''IIHF Oce hockey Championship DIV I Group B / FINAL RANKING''], objavljeno 26. travnja 2014., wayback arhiva * {{fra icon}} [https://www.hockeyarchives.info/mondial2014.htm hockeyarchives.info, ''Championnats du monde 2014''], pristupljeno 10. svibnja 2026. * {{en icon}} [https://hokej.sfrp.cz/ms/ms2014.html hokej.sfrp.cz, ''2014 / World Championship''], pristupljeno 10. svibnja 2026. * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20160304201841/http://hokej.snt.cz/ms/ms2014.html hokej.sfrp.cz, ''2014 / World Championship''], wayback arhiva * {{ces icon}} [https://web.archive.org/web/20210513015524/http://avlh.sweb.cz/MS-2014.pdf avlh.sweb.cz, ''2014 / / Miistrovství světa''], wayback arhiva * {{en icon}} [https://www.eurohockey.com/league/1187-world-championship-d1b.html?season=2014 eurohockey.com, ''World Championship d1B / 2013-2014''], pristupljeno 10. svibnja 2026. * {{en icon}} [https://www.eurohockey.com/stats/league/2014/1187-world-championship-d1b.html eurohockey.com, ''Statistics World Championship D1B 2013-2014''], pristupljeno 10. svibnja 2026. * {{en icon}} [https://www.eliteprospects.com/league/wc-d1b/2013-2014 eliteprospects.com, ''WC D1 B / World Championship Division I Group B / 2013-2014''], pristupljeno 10. svibnja 2026. * {{en icon}} [http://www.todor66.com/hockey/world/Men_II_2014.html todor66.com, ''Men Ice Hockey World Championship 2014 Level II - Winner Slovenia''], pristupljeno 10. svibnja 2026. {{izvori}} </small> {{Svjetsko prvenstvo u hokeju na ledu – niži stupnjevi}} [[Kategorija:Svjetska prvenstva u hokeju na ledu|2014 I B]] [[Kategorija:Međunarodna športska natjecanja u Litvi]] l70ieduayaknzk3vsa2ksbwbcdwbvnm 0 811292 7615665 7474046 2026-10-09T13:25:22Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.6 7615665 wikitext text/x-wiki '''''Svjetsko prvenstvo u hokeju na ledu Skupine B''''' za 1967. godinu. <br> Održano je u ožujku 1967. godine u [[Austrija|Austriji]], u [[Beč]]u. <br> Predstavljalo je drugi stupanj ''[[Svjetsko prvenstvo u hokeju na ledu|Svjetskog prvenstva]]''. <br> Sudjelovalo je osam reprezentacija, koje su ukupno razigravale za plasman od 9. do 16. mjesta u ''Svjetskom prvenstvu'' za 1967. godinu. <br> Prvenstvo je igrano istovremeno sa prvenstvima ''Skupine A'' i ''Skupine B'', također održanima u Beču. <br> Prvenstvo je osvojila reprezentacija Poljske. <br> Zbog promjene sustava natjecanja za 1969., nije bilo promocije u ''Skupinu A''. <br> 1968. godine su održane [[X. Zimske olimpijske igre – Grenoble 1968.|Zimske olimpijske igre u Grenobleu]], te je [[Hokej na ledu na Olimpijskim igrama|olimpijski turnir]] ujedno bio i [[Svjetsko prvenstvo u hokeju na ledu|svjetsko prvenstvo]], na kojem su nastupile pojedine reprezentacije ''Skupine B'' iz 1967. == Mjesto odigravanja == * ''Donauparkhalle'', [[Beč]], {{Z|AUT}} [[Austrija]] * ''[[Wiener Stadthalle|Stadthalle]]'', [[Beč]], {{Z|AUT}} [[Austrija]] == Sustav natjecanja == Osam momčadi je igralo jednokružnim ligaškim sustavom. == Sudionici == * {{Z|AUT}} Austrija * {{Z|ITA}} Italija * {{Z|SFRJ}} Jugoslavija * {{Z|MAĐ}} [[Mađarska reprezentacija u hokeju na ledu|Mađarska]] * {{Z|NOR}} Norveška * {{Z|POL}} Poljska * {{Z|RUM|1966}} Rumunjska * {{Z|ŠVI}} [[Švicarska reprezentacija u hokeju na ledu|Švicarska]] == Rezultati == {| |- |valign="top"| {| class="wikitable" style="font-size: 80%; text-align: center" !datum !!dvorana !!par !!rez. |- |rowspan="4"|<small> 18. ožujka 1967. ||rowspan="3"|''Donauparkhalle |Jugoslavija - Mađarska || 6:6 |- |Norveška - '''Poljska''' || 1:3 |- |'''Rumunjska''' - Švicarska || 7:2 |- |''Stadthalle |Austrija - '''Italija''' || 2:4 |- |rowspan="4"|<small> 20. ožujka 1967. ||rowspan="3"|''Donauparkhalle |Jugoslavija - Poljska || 3:3 |- |Italija - '''Rumunjska''' || 2:7 |- |Švicarska - '''Norveška''' || 2:5 |- |''Stadthalle |'''Austrija''' - Mađarska || 5:4 |- |} |valign="top"| {| class="wikitable" style="font-size: 80%; text-align: center" !datum !!dvorana !!par !!rez. |- |rowspan="4"|<small> 21. ožujka 1967. ||rowspan="4"|''Donauparkhalle |Mađarska - '''Poljska''' || 3:7 |- |Austrija - '''Jugoslavija''' || 3:8 |- |Norveška - '''Rumunjska''' || 2:3 |- |Švicarska - '''Italija''' || 5:7 |- |rowspan="4"|<small> 23. ožujka 1967. ||rowspan="4"|''Donauparkhalle |Mađarska - '''Rumunjska''' || 2:5 |- |Italija - '''Jugoslavija''' || 2:4 |- |'''Poljska''' - Švicarska || 7:1 |- |Austrija - '''Norveška''' || 2:5 |- |} |valign="top"| {| class="wikitable" style="font-size: 80%; text-align: center" !datum !!dvorana !!par !!rez. |- |rowspan="4"|<small> 25. ožujka 1967. ||rowspan="4"|''Donauparkhalle |Italija - Mađarska || 4:4 |- |Rumunjska - Poljska || 3:3 |- |Jugoslavija - '''Norveška''' || 2:9 |- |'''Austrija''' - Švicarska || 5:2 |- |rowspan="4"|<small> 27. ožujka 1967. ||rowspan="4"|''Donauparkhalle |Mađarska - '''Norveška''' || 5:6 |- |'''Poljska''' - Italija || 2:0 |- |Švicarska - Jugoslavija || 3:3 |- |Austrija - Rumunjska || 4:4 |- |} |valign="top"| {| class="wikitable" style="font-size: 80%; text-align: center" !datum !!dvorana !!par !!rez. |- |rowspan="4"|<small> 28. ožujka 1967. ||rowspan="4"|''Donauparkhalle |'''Norveška''' - Italija || 7:4 |- |'''Švicarska''' - Mađarska || 7:3 |- |'''Rumunjska''' - Jugoslavija || 5:3 |- |Austrija - '''Poljska''' || 2:7 |- |} |- |} == Ljestvica i konačni plasman == {| class="wikitable" style="text-align: center" !SP <br> ukupno !!{{abbr|Skupina B|poredak u Skupini B}} !!reprezentacija !!{{abbr|GP|odigrane utakmice}} !!{{abbr|W|pobjede}} !!{{abbr|T|neodlučeno}} !!{{abbr|L|porazi}} !!{{abbr|GF|postignuti golovi}} !!{{abbr|GA|primljeni golovi}} !!{{abbr|GD|gol-razlika}} !!{{abbr|bod|osvojeni bodovi}} !!OI/SP 1968 !!SP 1969. |- |9. ||'''1. ||align="left"|{{Z|POL}} Poljska ||7 ||5 ||2 ||0 ||32 ||13 || +19 ||12 ||<small> nisu nastupili ||rowspan="6"| Skupina B |- |10. ||'''2. ||align="left"|{{Z|RUM|1966}} Rumunjska ||7 ||5 ||2 ||0 ||34 ||18 || +16 ||12 ||rowspan="3"| sudionici |- |11. ||'''3. ||align="left"|{{Z|NOR}} Norveška ||7 ||5 ||0 ||2 ||35 ||21 || +14 ||10 |- |12. ||'''4. ||align="left"|{{Z|SFRJ}} Jugoslavija ||7 ||2 ||3 ||2 ||29 ||31 || -2 ||7 |- |13. ||'''5. ||align="left"|{{Z|ITA}} Italija ||7 ||2 ||1 ||4 ||23 ||31 || -8 ||5 ||<small> nisu nastupili |- |14. ||'''6. ||align="left"|{{Z|AUT}} Austrija ||7 ||2 ||1 ||4 ||23 ||34 || -11 ||5 || sudionici |- bgcolor="salmon" |15. ||'''7. ||align="left"|{{Z|ŠVI}} [[Švicarska reprezentacija u hokeju na ledu|Švicarska]] ||7 ||1 ||1 ||5 ||22 ||37 || -15 ||3 ||rowspan="2"|<small> nisu nastupili ||rowspan="2"| Skupina C |- bgcolor="salmon" |16. ||'''8. ||align="left"|{{Z|MAĐ}} [[Mađarska reprezentacija u hokeju na ledu|Mađarska]] ||7 ||0 ||2 ||5 ||27 ||40 || -13 ||2 |- |} == Povezani članci == == Vanjske poveznice == * {{en icon}} [https://www.iihf.com/en/home iihf.com] * {{fra icon}} [https://www.hockeyarchives.info/archives.htm hockeyarchives.info] * {{en icon}} [https://hokej.sfrp.cz/ hokej.sfrp.cz, ''SRFP's Hockey Archive''] * {{ces icon}} [https://web.archive.org/web/20190220052652/http://avlh.sweb.cz/ avlh.sweb.cz], wayback arhiva * {{ces icon}} [https://web.archive.org/web/20190227124111/http://avlh.sweb.cz/M.htm avlh.sweb.cz, ''MEZINÁRODNÍ HOKEJ / muži''], wayback arhiva * {{en icon}} [http://www.todor66.com/hockey/world/index.html todor66.com, ''Ice Hockey World Championships and Olympic Games Archive''] * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20220220214047/https://www.eurohockey.com/ eurohockey.com] * {{en icon}} [https://www.eurohockey.com/league/886-world-championship-b.html eurohockey.com, ''World Championship B''] * {{en icon}} [https://www.eliteprospects.com/ eliteprospects.com] * {{en icon}} [https://www.eliteprospects.com/league/wc-b eliteprospects.com, ''WC B''] * {{en icon}} [https://en.wikipedia.org/wiki/1967_Ice_Hockey_World_Championships en.wikipedia.org, ''1967 Ice Hockey World Championships''] * {{deu icon}} [https://de.wikipedia.org/wiki/Eishockey-Weltmeisterschaft_1967 de.wikipedia.org, ''Eishockey-Weltmeisterschaft 1967''] == Izvori == <small> * {{fra icon}} [https://www.hockeyarchives.info/mondial1967.htm hockeyarchives.info, ''Championnats du monde 1967''], pristupljeno 11. svibnja 2026. * {{en icon}} [https://hokej.sfrp.cz/old/1967.html hokej.sfrp.cz, ''1967 / World Championship''], pristupljeno 11. svibnja 2026. * {{ces icon}} [https://web.archive.org/web/20160803064937/http://avlh.sweb.cz/MS-1967.pdf avlh.sweb.cz, ''1967 / Miistrovství světa''], wayback arhiva * {{en icon}} [https://www.eliteprospects.com/league/wc-b/standings/1966-1967 eliteprospects.com, ''WC B / Standings 1966-67''], pristupljeno 11. svibnja 2026. * {{en icon}} [http://www.todor66.com/hockey/world/Men_II_1967.html todor66.com, ''Men Ice Hockey World Championship 1967 Level II Wien (AUT) 18-28.03 Winner Poland''], pristupljeno 11. svibnja 2026. {{izvori}} </small> {{Svjetsko prvenstvo u hokeju na ledu – niži stupnjevi}} [[Kategorija:Svjetska prvenstva u hokeju na ledu|1967 B]] [[Kategorija:Međunarodna športska natjecanja u Austriji]] [[Kategorija:Športska natjecanja u Beču]] [[Kategorija:Hokej na ledu u Austriji]] 980cm2ohxtzv5863pebhu0u0vl9sy6u 0 812566 7615683 7615457 2026-10-09T13:36:24Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 5) #IABot (v2.0.9.6 7615683 wikitext text/x-wiki '''[[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu]]''' u klasi '''''500cc''''' za 1979. godinu je drugi put zaredom osvojio [[SAD|američki]] vozač [[Kenny Roberts]] na motociklu ''[[Yamaha|Yamaha YZR500]]'', za momčad ''Yamaha USA'' <br> Prvenstvo za proizvođače je osvojio ''[[Suzuki]]''. == Raspored utrka i osvajači postolja == 1979. godine je bilo na rasporedu 13 trkačih vikenda ''[[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu|Svjetskog prvenstva]]'', te su na njih 12 vožene utrke u klasi ''500cc''. {| class="wikitable sortable" style="font-size: 80%" !{{abbr|rb|redni broj utrke u klasi u prvenstvu}} !!{{abbr|datum|datum održavanja utrke}} !!staza !!{{abbr|utrka|''Velika nagrada''}} !!width="10%"|službeni naziv utrke !!{{abbr|pole poz.|1. startna pozicija}} !!{{abbr|motocikl|motocikl na 1. startnoj poziciji}} !!{{abbr|naj.krug|najbrži krug}} !!motocikl !!pobjednik !!motocikl !!drugoplasirani !!motocikl !!trećeplasirani !!motocikl !!{{abbr|izvj.|izvor ili izvještaj za utrku}} |- |'''1. ||<small> 18. ožujka 1979. ||{{Z|VEN|1955}} San Carlos ||''VN Venecuele ||<small> ''Gran Premio de Venezuela de Motociclismo |{{Z|UK}} Barry Sheene ||Suzuki ||{{Z|UK}} Barry Sheene ||Suzuki |{{Z|UK}} '''Barry Sheene ||'''Suzuki ||{{Z|ITA}} Virginio Ferrari ||Suzuki ||{{Z|UK}}{{Z|SJI}} Tom Herron ||Suzuki |<ref name="pilotegp_1979"> {{fra icon}} [https://web.archive.org/web/20220329142718/http://www.pilotegpmoto.com/gp-1979.pdf pilotegpmoto.com, ''GP 1979''], wayback arhiva </ref> <ref name="jumpingjack_1979"> {{nld icon}} [https://web.archive.org/web/20150725170949/http://www.jumpingjack.nl/GP-races_1979_heden.htm jumpingjack.nl, ''1979 - GP''], wayback arhiva </ref> <ref name="racingmemo_1979_GP"> {{fra icon}} [http://racingmemo.fr/MOTO-GP-1979.htm racingmemo.free.fr, ''Les Championnats du Monde de Courses sur Route / L'année 1979''], pristupljeno 5. lipnja 2026. </ref> <ref name="racingmemo_1979_500cc"> {{fra icon}} [http://racingmemo.fr/MOTO-GP-classements_79-500.htm racingmemo.free.fr, ''CHAMPIONNAT DU MONDE DE VITESSE MOTO - CLASSEMENTS COMPLETS - 1979 - 500cc''], pristupljeno 5. lipnja 2026. </ref> <ref name="MA-de_1979"> {{deu icon}} [https://web.archive.org/web/20160902001506/http://www.motorrad-autogrammkarten.de/motorradsport-statistik/grand-prix-wm-podium/year_stat/1979.html motorrad-autogrammkarten.de, ''Grand Prix Motorrad Weltmeisterschaft Podium / 1979''], wayback arhiva </ref> <ref>{{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/1979/ven/500cc/rac/classification motogp.com, ''Results / VENEZUELA GRAND PRIX 1979 / 500cc / RAC''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20260528145729/https://www.motogp.com/en/gp-results/1979/ven/500cc/rac/classification |date=28. svibnja 2026. }}, pristupljeno 5. lipnja 2026.</ref> <ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/fim-motogp-world-championship/1979/venezuela-grand-prix/classification/race motorsportstats.com, ''MotoGP / 1979 / VEN / Race''], pristupljeno 5. lipnja 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/1979-venezuelan-motogp/ motorsportmagazine.com, ''1979 Venezuelan MotoGP''], pristupljeno 5. lipnja 2026. </ref> <ref> {{nld icon}} [https://nl.wikipedia.org/wiki/Grand_Prix-wegrace_van_Venezuela_1979 nl.wikipedia.org, ''Grand Prix-wegrace van Venezuela 1979''], pristupljeno 5. lipnja 2026. </ref> |- |'''2. ||<small> 29. travnja 1979. ||{{Z|AUT}} Salzburgring ||''VN Austrije ||<small> ''Austrian Grand Prix - Großer Preis von Österreich |{{Z|VEN|1955}} Johnny Cecotto ||Yamaha ||{{Z|SAD}} Kenny Roberts ||Yamaha |{{Z|SAD}} '''Kenny Roberts ||'''Yamaha ||{{Z|ITA}} Virginio Ferrari ||Suzuki ||{{Z|NIZ}} Wil Hartog ||Suzuki |<ref name="pilotegp_1979"/> <ref name="jumpingjack_1979"/> <ref name="racingmemo_1979_GP"/> <ref name="racingmemo_1979_500cc"/> <ref name="MA-de_1979"/> <ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/fim-motogp-world-championship/1979/austrian-grand-prix/classification/race motorsportstats.com, ''MotoGP / 1979 / AUT / Race''], pristupljeno 5. lipnja 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/1979-austrian-motogp/ motorsportmagazine.com, ''1979 Austrian MotoGP''], pristupljeno 5. lipnja 1015. </ref> <ref> [https://www.progcovers.com/motor/salzburg790429.jpg progcovers.com, ''1979 500cc Class (FIM Grand Prix World Championship) Programmes / Round 2 / Salzburgring''], preuzeto 5. lipnja 2026. </ref> <ref> {{nld icon}} [https://nl.wikipedia.org/wiki/Grand_Prix-wegrace_van_Oostenrijk_1979 nl.wikipedia.org, ''Grand Prix-wegrace van Oostenrijk 1979''], pristupljeno 5. lipnja 1979. </ref> |- |'''3. ||<small> 6. svibnja 1979. ||{{Z|NJE}} Hockenheimring ||''VN Njemačke ||<small> ''Großer Preis von Deutschland |{{Z|UK}} Barry Sheene ||Suzuki ||{{Z|SAD}} Kenny Roberts ||Yamaha |{{Z|NIZ}} '''Wil Hartog ||'''Suzuki ||{{Z|SAD}} Kenny Roberts ||Yamaha ||{{Z|ITA}} Virginio Ferrari ||Suzuki |<ref name="pilotegp_1979"/> <ref name="jumpingjack_1979"/> <ref name="racingmemo_1979_GP"/> <ref name="racingmemo_1979_500cc"/> <ref name="MA-de_1979"/> <ref>{{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/1979/wger/500cc/rac/classification motogp.com, ''Results / WEST GERMANY GRAND PRIX 1979 / 500cc / RAC''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20251004052757/https://www.motogp.com/en/gp-results/1979/wger/500cc/rac/classification |date=4. listopada 2025. }}, pristupljeno 8. lipnja 2026.</ref> <ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/fim-motogp-world-championship/1979/west-germany-grand-prix/classification/race motorsportstats.com, ''MotoGP / 1979 / FRG / Race''], pristupljeno 8. lipnja 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/1979-german-motogp/ motorsportmagazine.com, ''1979 German MotoGP''], pristupljeno 8. lipnja 1015. </ref> <ref> [https://www.progcovers.com/motor/hockenheim790506.jpg progcovers.com, ''1979 500cc Class (FIM Grand Prix World Championship) Programmes / Round 3 / Hockenheimring''], preuzeto 8. lipnja 2026. </ref> <ref> {{nld icon}} [https://nl.wikipedia.org/wiki/Grand_Prix-wegrace_van_Duitsland_1979 nl.wikipedia.org, ''Grand Prix-wegrace van Duitsland 1979''], pristupljeno 8. lipnja 2026. </ref> |- |'''4. ||<small> 13. svibnja 1979. ||{{Z|ITA}} [[Autodrom Enzo e Dino Ferrari|Imola (Dino Ferrari)]] ||''VN Nacija ||<small> ''57° Gran Premio delle Nazioni |{{Z|UK}} Barry Sheene ||Suzuki ||{{Z|SAD}} Kenny Roberts ||Yamaha |{{Z|SAD}} '''Kenny Roberts ||'''Yamaha ||{{Z|ITA}} Virginio Ferrari ||Suzuki ||{{Z|UK}}{{Z|SJI}} Tom Herron ||Suzuki |<ref name="pilotegp_1979"/> <ref name="jumpingjack_1979"/> <ref name="racingmemo_1979_GP"/> <ref name="racingmemo_1979_500cc"/> <ref name="MA-de_1979"/> <ref>{{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/1979/nat/500cc/rac/classification motogp.com, ''Results / NATIONS GRAND PRIX 1979 / 500cc / RAC''], pristupljeno 8. lipnja 2026.</ref> <ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/fim-motogp-world-championship/1979/nations-grand-prix/classification/race motorsportstats.com, ''MotoGP / 1979 / NAT / Race''], pristupljeno 8. lipnja 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/1979-nations-motogp/ motorsportmagazine.com, ''1979 Nations MotoGP''], pristupljeno 8. lipnja 2026. </ref> <ref> {{nld icon}} [https://nl.wikipedia.org/wiki/Grand_Prix-wegrace_der_Naties_1979 nl.wikipedia.org, ''Grand Prix-wegrace der Naties 1979''], pristupljeno 8. lipnja 2026. </ref> |- |'''5. ||<small> 20. svibnja 1979. ||{{Z|ŠPA}} Jarama ||''VN Španjolske ||<small> ''XXIX Gran Premio de España / Trofeo de Primavera "El Corte Inglés" |{{Z|SAD}} Mike Baldwin ||Suzuki ||{{Z|SAD}} Kenny Roberts ||Yamaha |{{Z|SAD}} '''Kenny Roberts ||'''Yamaha ||{{Z|NIZ}} Wil Hartog ||Suzuki ||{{Z|SAD}} Mike Baldwin ||Suzuki |<ref name="pilotegp_1979"/> <ref name="jumpingjack_1979"/> <ref name="racingmemo_1979_GP"/> <ref name="racingmemo_1979_500cc"/> <ref name="MA-de_1979"/> <ref>{{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/1979/spa/500cc/rac/classification motogp.com, ''Results / SPANISH GRAND PRIX 1979 / 500cc / RAC''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20251004052802/https://www.motogp.com/en/gp-results/1979/spa/500cc/rac/classification |date=4. listopada 2025. }}, pristupljeno 9. lipnja 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/fim-motogp-world-championship/1979/spanish-grand-prix/classification/race motorsportstats.com, ''MotoGP / 1979 / ESP / Race''], pristupljeno 9. lipnja 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/1979-spanish-motogp/ motorsportmagazine.com, ''1979 Spanish MotoGP''], pristupljeno 9. lipnja 2026. </ref> <ref> {{nld icon}} [https://nl.wikipedia.org/wiki/Grand_Prix-wegrace_van_Spanje_1979 nl.wikipedia.org, ''Grand Prix-wegrace van Spanje 1979''], pristupljeno 9. lipnja 2026. </ref> |- |'''6. ||<small> 17. lipnja 1979. ||{{Z|JUG}}{{Z|HRV}} [[Automotodrom Grobnik|Grobnik]] ||''[[Velika nagrada Jadrana (motociklizam)|VN Jugoslavije]] ||<small> ''Velika Nagrada Jugoslavije |{{Z|SAD}} Kenny Roberts ||Yamaha ||{{Z|SAD}} Kenny Roberts ||Yamaha |{{Z|SAD}} '''Kenny Roberts ||'''Yamaha ||{{Z|ITA}} Virginio Ferrari ||Suzuki ||{{Z|ITA}} Franco Uncini ||Suzuki |<ref name="pilotegp_1979"/> <ref name="jumpingjack_1979"/> <ref name="racingmemo_1979_GP"/> <ref name="racingmemo_1979_500cc"/> <ref name="MA-de_1979"/> <ref>{{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/1979/jug/500cc/rac/classification motogp.com, ''Results / YUGOSLAVIAN GRAND PRIX 1979 / 500cc / RAC''], pristupljeno 9. lipnja 2026.</ref> <ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/fim-motogp-world-championship/1979/yugoslavian-grand-prix/classification/race motorsportstats.com, ''MotoGP / 1979 / YUG / Race''], pristupljeno 9. lipnja 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/1979-yugoslavian-motogp/ motorsportmagazine.com, ''1979 Yugoslavian MotoGP''], pristupljeno 9. lipnja 2026. </ref> <ref> [https://www.progcovers.com/motor/grobnik790617.jpg progcovers.com, ''1979 500cc Class (FIM Grand Prix World Championship) Programmes / Round 6 / Grobnik''], preuzeto 9. lipnja 2026. </ref> <ref> {{nld icon}} [https://nl.wikipedia.org/wiki/Grand_Prix-wegrace_van_Joegoslavi%C3%AB_1979 nl.wikipedia.org, ''Grand Prix-wegrace van Joegoslavië 1979''], pristupljeno 9. lipnja 2026. </ref> |- |'''7. ||<small> 23. lipnja 1979.||{{Z|NIZ}} Assen ||''VN Nizozemske ||<small> ''Dutch TT 1979 / Grote Prijs van Nederland der KNMV |{{Z|SAD}} Kenny Roberts ||Yamaha ||{{Z|ITA}} Virginio Ferrari ||Suzuki |{{Z|ITA}} '''Virginio Ferrari ||'''Suzuki ||{{Z|UK}} Barry Sheene ||Suzuki ||{{Z|NIZ}} Wil Hartog ||Suzuki |<ref name="pilotegp_1979"/> <ref name="jumpingjack_1979"/> <ref name="racingmemo_1979_GP"/> <ref name="racingmemo_1979_500cc"/> <ref name="MA-de_1979"/> <ref>{{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/1979/ned/500cc/rac/classification motogp.com, ''Results / DUTCH TT 1979 / 500cc / RAC''], pristupljeno 10. lipnja 2026.</ref> <ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/fim-motogp-world-championship/1979/dutch-tt/classification/race motorsportstats.com, ''MotoGP / 1979 / NLD / Race''], pristupljeno 10. lipnja 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/1979-dutch-tt-motogp/ motorsportmagazine.com, ''1979 Dutch TT MotoGP''], pristupljeno 10. lipnja 2026. </ref> <ref> [https://www.progcovers.com/motor/assen790623.jpg progcovers.com, ''1979 500cc Class (FIM Grand Prix World Championship) Programmes / Round 7 / TT Circuit Assen''], preuzeto 10. lipnja 2026. </ref> <ref> {{nld icon}} [https://nl.wikipedia.org/wiki/TT_Assen_1979 nl.wikipedia.org, ''TT Assen 1979''], pristupljeno 10. lipnja 2026. </ref> |- |'''8. ||<small> 1. srpnja 1979. ||{{Z|BEL}} [[Staza Spa-Francorchamps|Spa-Francorchamps]] ||''VN Belgije ||<small> ''G.P. Moto 1979 |{{Z|VEN|1955}} Johnny Cecotto ||Yamaha ||{{Z|AUS}} Kenny Blake ||Yamaha |{{Z|NZL}} '''Dennis Ireland ||'''Suzuki ||{{Z|AUS}} Kenny Blake ||Yamaha ||{{Z|UK}} Gary Lingham ||Suzuki |<ref name="pilotegp_1979"/> <ref name="jumpingjack_1979"/> <ref name="racingmemo_1979_GP"/> <ref name="racingmemo_1979_500cc"/> <ref name="MA-de_1979"/> <ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/fim-motogp-world-championship/1979/belgium-grand-prix/classification/race motorsportstats.com, ''MotoGP / 1979 / BEL / Race''], pristupljeno 10. lipnja 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/1979-belgian-motogp/ motorsportmagazine.com, ''1979 Belgium MotoGP''], pristupljeno 10. lipnja 2026. </ref> <ref> [https://www.progcovers.com/motor/spa790701.jpg progcovers.com, ''1979 500cc Class (FIM Grand Prix World Championship) Programmes / Round 8 / Spa-Francorchamps''], preuzeto 10. lipnja 2026. </ref> <ref> {{nld icon}} [https://nl.wikipedia.org/wiki/Grand_Prix-wegrace_van_Belgi%C3%AB_1979 nl.wikipedia.org, ''Grand Prix-wegrace van België 1979''], pristupljeno 10. lipnja 2026. </ref> |- |'''9. ||<small> 22. srpnja 1979. ||{{Z|ŠVE}} Karlskoga ||''VN Švedske ||<small> ''Grand Prix of Sweden 1979 |{{Z|SAD}} Kenny Roberts ||Yamaha ||{{Z|NIZ}} Wil Hartog ||Suzuki |{{Z|UK}} '''Barry Sheene ||'''Suzuki ||{{Z|NIZ}} Jack Middelburg ||Suzuki ||{{Z|NIZ}} Boet van Dulmen ||Suzuki |<ref name="pilotegp_1979"/> <ref name="jumpingjack_1979"/> <ref name="racingmemo_1979_GP"/> <ref name="racingmemo_1979_500cc"/> <ref name="MA-de_1979"/> <ref>{{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/1979/swe/500cc/rac/classification motogp.com, ''Results / SWEDISH GRAND PRIX 1979 / 500cc / RAC''], pristupljeno 12. lipnja 2026.</ref> <ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/fim-motogp-world-championship/1979/swedish-grand-prix/classification/race motorsportstats.com, ''MotoGP / 1979 / SWE / Race''], pristupljeno 12. lipnja 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/1979-swedish-motogp/ motorsportmagazine.com, ''1979 Swedish MotoGP''], pristupljeno 12. lipnja 2026. </ref> <ref> [https://www.progcovers.com/motor/karlskoga790722.jpg progcovers.com, ''1979 500cc Class (FIM Grand Prix World Championship) Programmes / Round 9 / Karlskoga Motorstadion''], preuzeto 12. lipnja 2026. </ref> <ref> {{nld icon}} [https://nl.wikipedia.org/wiki/Grand_Prix-wegrace_van_Zweden_1979 nl.wikipedia.org, ''Grand Prix-wegrace van Zweden 1979''], pristupljeno 12. lipnja 2026. </ref> |- |'''10. ||<small> 29. srpnja 1979. ||{{Z|FIN}} Imatra ||''VN Finske ||<small> ''18. Imatranajo |{{Z|NIZ}} Boet van Dulmen ||Suzuki ||{{Z|NIZ}} Jack Middelburg ||Suzuki |{{Z|NIZ}} '''Boet van Dulmen ||'''Suzuki ||{{Z|SAD}} Randy Mamola ||Suzuki ||{{Z|UK}} Barry Sheene ||Suzuki |<ref name="pilotegp_1979"/> <ref name="jumpingjack_1979"/> <ref name="racingmemo_1979_GP"/> <ref name="racingmemo_1979_500cc"/> <ref name="MA-de_1979"/> <ref>{{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/1979/fin/500cc/rac/classification motogp.com, ''Results / FINLAND GRAND PRIX 1979 / 500cc / RAC''], pristupljeno 12. lipnja 2026.</ref> <ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/fim-motogp-world-championship/1979/finland-grand-prix/classification/race motorsportstats.com, ''MotoGP / 1979 / FIN / Race''], pristupljeno 12. lipnja 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/1979-finnish-motogp/ motorsportmagazine.com, ''1979 Finnish MotoGP''], pristupljeno 12. lipnja 2026. </ref> <ref> [https://www.progcovers.com/motor/imatra790729.jpg progcovers.com, ''1979 500cc Class (FIM Grand Prix World Championship) Programmes / Round 10 / Imatranajo''], preuzeto 12. lipnja 2026. </ref> <ref> {{nld icon}} [https://nl.wikipedia.org/wiki/Grand_Prix-wegrace_van_Finland_1979 nl.wikipedia.org, ''Grand Prix-wegrace van Finland 1979''], pristupljeno 12. lipnja 2026. </ref> |- |'''11. ||<small> 12. kolovoza 1979. ||{{Z|UK}} [[Staza Silverstone|Silverstone]] ||''VN Velike Britanije ||<small> ''Marlboro British Grand Prix |{{Z|SAD}} Kenny Roberts ||Yamaha ||{{Z|UK}} Barry Sheene ||Suzuki |{{Z|SAD}} '''Kenny Roberts ||'''Yamaha ||{{Z|UK}} Barry Sheene ||Suzuki ||{{Z|NIZ}} Wil Hartog ||Suzuki |<ref name="pilotegp_1979"/> <ref name="jumpingjack_1979"/> <ref name="racingmemo_1979_GP"/> <ref name="racingmemo_1979_500cc"/> <ref name="MA-de_1979"/> <ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/fim-motogp-world-championship/1979/british-grand-prix/classification/race motorsportstats.com, ''MotoGP / 1979 / GBR / Race''], pristupljeno 16. lipnja 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/1979-british-motogp/ motorsportmagazine.com, ''1979 British MotoGP''], pristupljeno 16. lipnja 2026. </ref> <ref> [https://www.progcovers.com/motor/silverstone790812.jpg progcovers.com, ''1979 500cc Class (FIM Grand Prix World Championship) Programmes / Round 11 / Silverstone Circuit''], preuzeto 16. lipnja 2026. </ref> <ref> {{nld icon}} [https://nl.wikipedia.org/wiki/Grand_Prix-wegrace_van_Groot-Brittanni%C3%AB_1979 nl.wikipedia.org, ''Grand Prix-wegrace van Groot-Brittannië 1979''], pristupljeno 16. lipnja 2026. </ref> |- | ||<small> 19. kolovoza 1979. ||{{Z|ČSSR}} Brno ||''VN Čehoslovačke ||<small> ''Grand Prix ČSSR |colspan="10" align="center"| ''nije bilo utrke 500cc |<ref name="pilotegp_1979"/> <ref name="jumpingjack_1979"/> <ref name="racingmemo_1979_GP"/> <ref name="racingmemo_1979_500cc"/> <ref name="MA-de_1979"/> |- |'''12. ||<small> 2. rujna 1979. ||{{Z|FRA}} Le Mans - Bugatti ||''VN Francuske ||<small> ''Grand Prix de France |{{Z|SAD}} Kenny Roberts ||Yamaha ||{{Z|ITA}} Virginio Ferrari ||Suzuki |{{Z|UK}} '''Barry Sheene ||'''Suzuki ||{{Z|SAD}} Randy Mamola ||Suzuki ||{{Z|SAD}} Kenny Roberts ||Yamaha |<ref name="pilotegp_1979"/> <ref name="jumpingjack_1979"/> <ref name="racingmemo_1979_GP"/> <ref name="racingmemo_1979_500cc"/> <ref name="MA-de_1979"/> <ref> {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/1979/fra/500cc/rac/classification motogp.com, ''Results / FRENCH GRAND PRIX 1979 / 500cc / RAC''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20260617062054/https://www.motogp.com/en/gp-results/1979/fra/500cc/rac/classification |date=17. lipnja 2026. }}, pristupljeno 16. lipnja 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/fim-motogp-world-championship/1979/french-grand-prix/classification/race motorsportstats.com, ''MotoGP / 1979 / FRA / Race''], pristupljeno 16. lipnja 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/1979-french-motogp/ motorsportmagazine.com, ''1979 French MotoGP''], pristupljeno 16. lipnja 2026. </ref> <ref> {{nld icon}} [https://nl.wikipedia.org/wiki/Grand_Prix-wegrace_van_Frankrijk_1979 nl.wikipedia.org, ''Grand Prix-wegrace van Frankrijk 1979''], pristupljeno 16. lipnja 2026. </ref> |- |} <small> ''VN Njemačke'' - također navedena kao ''VN Zapadne Njemačke'' <br> ''VN Nacija'' - također navedena kao ''VN Italije'' <br> ''VN Nizozemske'' – također navedena kao ''Dutch TT'', odnosno ''TT Assen'' <br> ''VN Belgije'' – zbog loših sigurnosnih uvjeta i klizave nove asfaltne podloge na stazi, utrku su bojkotirale tvorničke momčadi i većina vozača <br> ''VN Finske'' – također navedena kao Imatranajo <br> ''VN Velike Britanije'' – također navedena kao ''VN Britanije'' <br> </small> == Poredak za vozače == ; Sustav bodovanja Bodove je osvajalo prvih 10 vozača u utrci. {| class="wikitable" style="font-size: 85%; text-align:center" |- !pozicija u utrci |bgcolor="gold"|'''1. ||bgcolor="silver"|'''2. ||bgcolor="goldenrod"|'''3. ||'''4. ||'''5. ||'''6. ||'''7. ||'''8. ||'''9. ||'''10. |- !bodovi |15 ||12 ||10 ||8 ||6 ||5 ||4 ||3 ||2 ||1 |- |} {| class="wikitable sortable" style="font-size: 90%" !mj. !!vozač !!konstruktor !!{{abbr|bm|broj motocikla}} !!momčad (tim) !!motocikl !!bodova |- bgcolor="gold" |'''1. ||{{Z|SAD}} '''[[Kenny Roberts]] ||'''[[Yamaha]] ||<center> '''1 ||<small> '''Yamaha USA <br> Yamaha Motor Company ||<small> '''Yamaha YZR500 (OW45) ||<center> '''113 |- bgcolor="silver" |'''2. ||{{Z|ITA}} '''[[Virginio Ferrari]] ||'''[[Suzuki]] ||<center> ''' ||<small> '''Team Gallina Nava Olio Fiat ||<small> '''Suzuki RG500 ||<center> '''89 |- bgcolor="goldenrod" |'''3. ||{{Z|UK}} '''[[Barry Sheene]] ||'''Suzuki ||<center> '''7 ||<small> '''Texaco Heron Team Suzuki ||<small> '''Suzuki RG500 ||<center> '''87 |- |4. ||{{Z|NIZ}} Wil Hartog ||Suzuki ||<center> ||<small> Riemersma Racing ||<small> Suzuki RG500 ||<center> 66 |- |5. ||{{Z|ITA}} [[Franco Uncini]] ||Suzuki ||<center> 18 ||<small> Team Zago International ||<small> Suzuki RG500 ||<center> 51 |- |6. ||{{Z|NIZ}} Boet van Dulmen ||Suzuki ||<center> ||<small> ||<small> Suzuki RG500 ||<center> 50 |- |7. ||{{Z|NIZ}} Jack Middelburg ||Suzuki ||<center> ||<small> F & S <br> Racing Westland Suzuki ||<small> Suzuki RG500 ||<center> 36 |- |8. ||{{Z|SAD}} [[Randy Mamola]] ||Suzuki ||<center> ||<small> Serge Zago <br> Team Zago International ||<small> Suzuki RG500 ||rowspan="2"|<center> 29 |- |9. ||{{Z|ŠVI}} Philippe Coulon ||Suzuki ||<center> ||<small> Marlboro-Frankonia ||<small> Suzuki RG500 |- |10. ||{{Z|UK}}{{Z|SJI}} Tom Herron ||Suzuki ||<center> ||<small> Texaco Heron Team Suzuki ||<small> Suzuki RG500 ||<center> 28 |- |11. ||{{Z|FRA}} [[Christian Sarron]] ||Yamaha ||<center> ||<small> Team Sonauto Gauloises ||<small> Yamaha YZR500 (OW45) ||<center> 26 |- |12. ||{{Z|UK}} Steve Parrish ||Suzuki ||<center> ||<small> Texaco Heron Team Suzuki ||<small> Suzuki RG500 ||<center> 19 |- |13. ||{{Z|SAD}} Mike Baldwin ||Suzuki ||<center> ||<small> Serge Zago <br> Team Zago International ||<small> Suzuki RG500 ||<center> 17 |- |14. ||{{Z|NZL}} Dennis Ireland ||Suzuki ||<center> ||<small> Derry's Racing ||<small> Suzuki RG500 ||rowspan="2"|<center> 16 |- |15. ||{{Z|FRA}} Michel Rougerie ||Suzuki ||<center> ||<small> Ecurie Ste Pernod ||<small> Suzuki RG500 |- |16. ||{{Z|FRA}} Bernard Fau ||Suzuki ||<center> ||<small> Suzuki France ||<small> Suzuki RG500 ||<center> 13 |- |17. ||{{Z|AUS}} Kenny Blake ||Yamaha <br> Suzuki ||<center> ||<small> ||<small> Yamaha YZR500 <br> Suzuki RG500 ||<center> 12 |- |18. ||{{Z|ITA}} [[Marco Lucchinelli]] ||Suzuki ||<center> ||<small> JEB Helmets ||<small> Suzuki RG500 ||<center> 11 |- |19. ||{{Z|UK}} Gary Lingham ||Suzuki ||<center> ||<small> ||<small> Suzuki RG500 ||rowspan="2"|<center> 10 |- |20. ||{{Z|VEN|1955}} [[Johnny Cecotto]] ||Yamaha ||<center> ||<small> Yamaha Motor Company <br> Venemotos-Yamaha ||<small> Yamaha YZR500 (OW45) |- |21. ||{{Z|NJE}} Gustav Reiner ||Suzuki ||<center> ||<small> Dieter Braun Racing ||<small> Suzuki RG500 ||<center> 8 |- |rowspan="2"| 22. ||{{Z|JAP}} Hiroyuki Kawasaki ||Suzuki ||<center> ||<small> Texaco Heron Team Suzuki ||<small> Suzuki RG500 ||rowspan="3"|<center> 6 |- |{{Z|NIZ}} Henk de Vries ||Suzuki ||<center> ||<small> Team 77 ||<small> Suzuki RG500 |- |24. ||{{Z|NJE}} Gerhard Vogt ||Suzuki ||<center> ||<small> Bill Smith Racing ||<small> Suzuki RG500 |- |rowspan="2"| 25. ||{{Z|VEN|1955}} Roberto Pietri ||Yamaha ||<center> ||<small> Venemotos Yamaha ||<small> Yamaha YZR500 ||rowspan="2"|<center> 5 |- |{{Z|NJE}} Josef Hage ||Suzuki ||<center> ||<small> Dieter Braun Racing ||<small> Suzuki RG500 |- |27. ||{{Z|BEL}} Jacky Matagne ||Suzuki ||<center> ||<small> ||<small> Suzuki RG500 ||rowspan="2"|<center> 4 |- |28. ||{{Z|AUT}} Max Wiener ||Suzuki ||<center> ||<small> Jim Beam Team ||<small> Suzuki RG500 |- |rowspan="2"| 29. ||{{Z|ITA}} Carlo Perugini ||Suzuki ||<center> ||<small> ||<small> Suzuki RG500 ||rowspan="2"|<center> 3 |- |{{Z|JAP}} Ikujirō Takaī ||Yamaha ||<center> ||<small> Yamaha Motor Company ||<small> Yamaha YZR500 (OW45) |- |rowspan="4"|31. ||{{Z|ŠVI}} Sergio Pellandini ||Suzuki ||<center> ||<small> ||<small> Suzuki RG500 ||rowspan="4"|<center> 2 |- |{{Z|ITA}} [[Graziano Rossi]] ||Morbidelli ||<center> 46 ||<small> Morbidelli Bieffe ||<small> Morbidelli 500-4 |- |{{Z|BEL}} Guy Cooremans ||Suzuki ||<center> ||<small> ||<small> Suzuki RG500 |- |{{Z|UK}}{{Z|NZL}} John Woodley ||Suzuki ||<center> ||<small> Guan Hoe ||<small> Suzuki RG500 |- |rowspan="6"| 35. ||{{Z|UK}} Mick Grant ||Suzuki <br> [[Honda]] ||<center> ||<small> Honda International Racing Co Ltd ||<small> Suzuki RG500 <br> Honda NR500 ||rowspan="6"|<center> 1 |- |{{Z|ITA}} Giovanni Pelletier ||Suzuki ||<center> ||<small> ||<small> Suzuki RG500 |- |{{Z|NJE}}{{Z|BEL}} Dieter Heinen ||Yamaha ||<center> ||<small> ||<small> Yamaha YZR500 |- |{{Z|FIN}} Seppo Rossi ||Suzuki ||<center> ||<small> Kouv MK ||<small> Suzuki RG500 |- |{{Z|UK}} John Newbold ||Suzuki ||<center> ||<small> Team Appleby Glade ||<small> Suzuki RG500 |- |{{Z|ŠVE}} Peter Sjöström ||Suzuki ||<center> ||<small> Ava MC Stockholm ||<small> Suzuki RG500 |- |} <small> u ljestvici vozači koji su osvojili bodove u prvenstvu </small> == Poredak za konstruktore == ; Sustav bodovanja Bodove za proizvođača osvaja najbolje plasirani motocikl proizvođača među prvih 10 u utrci. {| class="wikitable" style="font-size: 85%; text-align:center" |- !pozicija u utrci |bgcolor="gold"|'''1. ||bgcolor="silver"|'''2. ||bgcolor="goldenrod"|'''3. ||'''4. ||'''5. ||'''6. ||'''7. ||'''8. ||'''9. ||'''10. |- !bodovi |15 ||12 ||10 ||8 ||6 ||5 ||4 ||3 ||2 ||1 |- |} '''''[[Suzuki]]''''' prvak u poretku konstruktora. <ref> {{en icon}} [https://global.yamaha-motor.com/race/wgp-50th/race_archive/season1970_79/1979/ global.yamaha-motor.com, ''1979 / Roberts takes consecutive title''], pristupljeno 28. svibnja 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20221125153143/https://www.motorsport-archive.com/results/series/36 motorsport-archive.com, ''World 500ccm Championship :: Overview''] wayback arhiva </ref> <ref> {{fra icon}} [http://racingmemo.fr/MOTO-GP-CH%20MONDE%20CONST.htm racingmemo.fr, ''LES CHAMPIONNATS DU MONDE DE VITESSE MOTO / Championnats du Monde des constructeurs], pristupljeno 28. kolovoza 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://www.europark.com/ny-gpdat/ny-c500m.htm europark.com, ''WORLD CHAMPIONS / 500 / MotoGP Manufacturer''], pristupljeno 28. kolovoza 2026. </ref> {| class="wikitable sortable" style="font-size: 90%" !mj. !!konstruktor !!bod |- bgcolor="gold" |'''1. ||{{Z|JAP}} '''[[Suzuki]] ||<center> '''165 |- bgcolor="silver" |'''2. ||{{Z|JAP}} '''[[Yamaha]] ||<center> '''138 |- bgcolor="goldenrod" |'''3. ||{{Z|ITA}} '''Morbidelli ||<center> '''2 |- |} <small> u ljestvici konstruktori koji su osvojili bodove u prvenstvu </small> == Povezani članci == * [[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu]] == Vanjske poveznice == * {{en icon}} [https://www.motogp.com motogp.com] * {{fra icon}} [http://racingmemo.free.fr/MOTO-GP-CH%20MONDE.htm racingmemo.free.fr, ''LES CHAMPIONNATS DU MONDE DE VITESSE MOTO''] * {{en icon}} [https://motorsportstats.com/series/fim-motogp-world-championship/summary/2024 motorsportstats.com, ''MotoGP''] * {{fra icon}} [https://web.archive.org/web/20231207001348/http://www.pilotegpmoto.com/ pilotegpmoto.com], wayback * {{nld icon}} [https://web.archive.org/web/20150725172956/http://www.jumpingjack.nl/GP-races_Index.htm jumpingjack.nl, ''Alle Grand-Prix uitslagen en bijzonderheden, van 1973 (het jaar dat Jack begon met racen) tot heden.''], wayback * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20221125153143/https://www.motorsport-archive.com/results/series/36 motorsport-archive.com, ''World 500ccm Championship :: Overview''] wayback arhiva * {{en icon}} [https://www.the-sports.org/moto-moto-gp-presentation-medal-winners-sup405.html the-sports.org, ''Moto - Moto GP - Prize list''] * {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/series/motogp/ motorsportmagazine.com, ''World Motorcycle Championship / MotoGP''] * {{en icon}} [http://motorsporttop20.com/motorcycle-championships-world/ motorsporttop20.com, ''Motorcycle Championships''] * {{en icon}} [https://www.progcovers.com/motor/fimgrandprix.html progcovers.com, ''Motor Racing Programme Covers / FIM Grand Prix World Championship Programmes / 500cc Class / MotoGP''] * {{ita icon}} [https://it.wikipedia.org/wiki/Risultati_del_motomondiale_1979 it.wikipedia.org, ''Risultati del motomondiale 1979''] * {{es icon}} [https://es.wikipedia.org/wiki/Temporada_1979_del_Campeonato_del_Mundo_de_Motociclismo es.wikipedia.org, ''Temporada 1979 del Campeonato del Mundo de Motociclismo''] * {{deu icon}} [https://de.wikipedia.org/wiki/Motorrad-Weltmeisterschaft_1979 de.wikipedia.org, ''Motorrad-Weltmeisterschaft 1979''] * {{nld icon}} [https://nl.wikipedia.org/wiki/Wereldkampioenschap_wegrace_1979 nl.wikipedia.org, ''Wereldkampioenschap wegrace 1979''] == Izvori == <small> * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20260528145729/https://www.motogp.com/en/gp-results/1979/ven/500cc/rac/classification motogp.com, ''Results / 1979 / 500cc''], pristupljeno 28. svibnja 2026. * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20260528145728/https://www.motogp.com/en/world-standing/1979/500cc/championship-standings motogp.com, ''Standings / 1979 / Riders' Standings / Championship Standings 1979 / 500cc''], pristupljeno 28. svibnja 2026. * {{en icon}} [https://motorsportstats.com/series/fim-motogp-world-championship/summary/1979 motorsportstats.com, ''MotoGP / 1979 / Summary''], pristupljeno 28. svibnja 2026. * {{en icon}} [https://motorsportstats.com/series/fim-motogp-world-championship/calendar/1979 motorsportstats.com, ''MotoGP / 1979 / Calendar''], pristupljeno 28. svibnja 2026. * {{en icon}} [https://motorsportstats.com/series/fim-motogp-world-championship/standings/1979 motorsportstats.com, ''MotoGP / 1979 / Standings''], pristupljeno 28. svibnja 2026. * {{en icon}} [https://motorsportstats.com/series/fim-motogp-world-championship/results/1979 motorsportstats.com, ''MotoGP / 1979 / Results''], pristupljeno 28. svibnja 2026. * {{fra icon}} [http://racingmemo.fr/MOTO-GP-classements_79-500.htm racingmemo.free.fr, ''CHAMPIONNAT DU MONDE DE VITESSE MOTO - CLASSEMENTS COMPLETS - 1979 - 500cc''], pristupljeno 28. svibnja 2026. * {{fra icon}} [http://racingmemo.fr/MOTO-GP-1979.htm racingmemo.free.fr, ''Les Championnats du Monde de Courses sur Route / L'année 1979''], pristupljeno 28. svibnja 2026. * {{fra icon}} [https://web.archive.org/web/20220329142718/http://www.pilotegpmoto.com/gp-1979.pdf pilotegpmoto.com, ''GP 1979''], wayback arhiva * {{nld icon}} [https://web.archive.org/web/20150725170949/http://www.jumpingjack.nl/GP-races_1979_heden.htm jumpingjack.nl, ''1979 - GP''], wayback arhiva * {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/championships/1979-world-motorcycle-championship/ motorsportmagazine.com, ''1979 World Motorcycle Championship''], pristupljeno 28. svibnja 2026. * {{deu icon}} [https://web.archive.org/web/20160902001506/http://www.motorrad-autogrammkarten.de/motorradsport-statistik/grand-prix-wm-podium/year_stat/1979.html motorrad-autogrammkarten.de, ''Grand Prix Motorrad Weltmeisterschaft Podium / 1979''], wayback arhiva * {{en icon}} [https://global.yamaha-motor.com/race/wgp-50th/race_archive/season1970_79/1979/ global.yamaha-motor.com, ''1979 / Roberts takes consecutive title''], pristupljeno 28. svibnja 2026. * {{en icon}} [http://motorsporttop20.com/wp-content/uploads/2025/11/2.500cc-MotoGP.pdf motorsporttop20.com, ''FICM 500cc GRAND PRIX EUROPEAN CHAMPIONSHIP (1938-39) / FIM 500cc GRAND PRIX WORLD CHAMPIONSHIP (1949-2001) / FIM MOTO GP WORLD CHAMPIONSHIP (since 2002)''], objavljeno u studenom 2025., preuzeto 28. svibnja 2026. * {{en icon}} [https://www.progcovers.com/motor/500cc1979.php progcovers.com, ''Motor Racing Programme Covers / 1979 500cc Class (FIM Grand Prix World Championship) Programmes''], pristupljeno 28. svibnja 2026. {{izvori|49em}} </small> {{Sezone Svjetskog prvenstva u motociklizmu}} {{Svjetski prvaci u MotoGP/500cc}} [[Kategorija:Sezone Svjetskog prvenstva u motociklizmu – 500cc|1979 1 500cc]] ces98lpcf53z7cojmk4qe4hrvs6ap3r 0 813064 7615657 7564729 2026-10-09T13:24:22Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.6 7615657 wikitext text/x-wiki ''Svjetsko prvenstvo u hokeju na ledu Divizije I'' za 2003. godinu. <br> Održano je u travnju 2003. godine u [[Mađarska|Mađarskoj]] i [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. <br> Sudjelovalo je 12 reprezentacija, koje su razigravale za plasman od 17. do 28. mjesta u ''Svjetskom prvenstvu'' za 2003. godinu. <br> Prvaci ''Divizije I'' za 2003. godinu su bile reprezentacije Kazahstana (''Skupina A'') i Francuske (''Skupina B)''. == Mjesta odigravanja == {| class="wikitable" !skupina !!dvorana !!grad !!država |- |'''Skupina A ||'' ||[[Budimpešta]] ||{{Z|MAĐ}} [[Mađarska]] |- |'''Skupina B ||'' ||[[Zagreb]] ||{{Z|HRV}} [[Hrvatska]] |- |} == Sustav natjecanja == 12 reprezentacija je bilo raspoređeneo u dvije skupine (''A'' i ''B'') koje su igrane jednostrukom ligaškim sustavom. <br> Prvaci skupina su napredovali u prvi stupanj ''Svjetskog prvenstva'', dok su posljednjoplasirane momčadi ispale u ''Diviziju II''. == Sudionici == * {{Z|EST}} Estonija * {{Z|FRA}} Francuska * {{Z|HRV}} [[Hrvatska reprezentacija u hokeju na ledu|Hrvatska]] * {{Z|ITA}} Italija * {{Z|KAZ}} Kazahstan * {{Z|LIT}} Litva * {{Z|MAĐ}} [[Mađarska reprezentacija u hokeju na ledu|Mađarska]] * {{Z|NIZ}} Nizozemska * {{Z|NOR}} Norveška * {{Z|POLJ}} Poljska * {{Z|RUM}} Rumunjska * {{Z|UK}} Velika Britanija == Skupina A == Igrano u [[Budimpešta|Budimpešti]], [[Mađarska]]. === Rezultati === {| |- |valign="top"| {| class="wikitable" style="font-size: 80%; text-align: center" !datum !!par !!rez. |- |rowspan="3"|<small> 15. travnja 2003. |Litva - '''Poljska''' || 2:8 |- |Rumunjska - '''Kazahstan''' || 2:8 |- |Nizozemska - '''Mađarska''' || 2:4 |- |rowspan="3"|<small> 16. travnja 2003. |'''Kazahstan''' - Litva || 13:2 |- |'''Poljska''' - Nizozemska || 6:3 |- |Mađarska - Rumunjska || 4:4 |- |} |valign="top"| {| class="wikitable" style="font-size: 80%; text-align: center" !datum !!par !!rez. |- |rowspan="3"|<small> 18. travnja 2003. |'''Poljska''' - Rumunjska || 6:0 |- |Litva - Nizozemska || 2:2 |- |Mađarska - '''Kazahstan''' || 1:4 |- |rowspan="3"|<small> 20. travnja 2003. |'''Nizozemska''' - Rumunjska || 7:4 |- |'''Kazahstan''' - Poljska || 3:1 |- |Litva - '''Mađarska''' || 0:4 |- |} |valign="top"| {| class="wikitable" style="font-size: 80%; text-align: center" !datum !!par !!rez. |- |rowspan="3"|<small> 21. travnja 2003. |'''Kazahstan''' - Nizozenska || 6:3 |- |'''Rumunjska''' - Litva || 3:1 |- |Mađarska - '''Poljska''' || 1:3 |- |} |- |} === Ljestvica === {| class="wikitable" style="text-align: center" !mj !!reprezentacija !!{{abbr|GP|odigrane utakmice}} !!{{abbr|W|pobjede}} !!{{abbr|T|neodlučeno}} !!{{abbr|L|porazi}} !!{{abbr|GF|postignuti golovi}} !!{{abbr|GA|primljeni golovi}} !!{{abbr|GD|gol-razlika}} !!{{abbr|bod|osvojeni bodovi}} !!SP 2004. |- bgcolor="palegreen" |1. ||align="left"|{{Z|KAZ}} Kazahstan ||5 ||5 ||0 ||0 ||34 ||9 || +25 ||10 || Svjetsko prvenstvo |- |2. ||align="left"|{{Z|POLJ}} Poljska ||5 ||4 ||0 ||1 ||24 ||9 || +15 ||8 ||rowspan="4"| Divizija I |- |3. ||align="left"|{{Z|MAĐ}} Mađarska ||5 ||2 ||1 ||2 ||14 ||13 || +1 ||5 |- |4. ||align="left"|{{Z|NIZ}} Nizozemska ||5 ||1 ||1 ||3 ||17 ||22 || -5 || 3 |- |5. ||align="left"|{{Z|RUM}} Rumunjska ||5 ||1 ||1 ||3 ||13 ||26 || -13 || 3 |- bgcolor="salmon" |6. ||align="left"|{{Z|LIT}} Litva ||5 ||0 ||1 ||4 ||7 ||30 || -23 ||1 || Divizija II |- |} == Skupina B == Igrano u [[Zagreb]]u, [[Hrvatska]]. === Rezultati === {| |- |valign="top"| {| class="wikitable" style="font-size: 80%; text-align: center" !datum !!par !!rez. |- |rowspan="3"|<small> 14. travnja 2003. |'''Estonija''' - Italija || 3:1 |- |Velika Britanija - Francuska || 2:2 |- |Hrvatska - '''Norveška''' || 1:6 |- |rowspan="3"|<small> 15. travnja 2003. |'''Italija''' - Velika Britanija || 4:2 |- |'''Norveška''' - Estonija || 3:0 |- |'''Francuska''' - Hrvatska || 8:1 |- |} |valign="top"| {| class="wikitable" style="font-size: 80%; text-align: center" !datum !!par !!rez. |- |rowspan="3"|<small> 17. travnja 2003. |'''Francuska''' - Norveška || 4:2 |- |'''Estonija''' - Velika Britanija || 4:3 |- |'''Italija''' - Hrvatska || 9:0 |- |rowspan="3"|<small> 18. travnja 2003. |'''Francuska''' - Estonija || 6:0 |- |'''Norveška''' - Italija || 5:2 |- |'''Velika Britanija''' - Hrvatska || 7:1 |- |} |valign="top"| {| class="wikitable" style="font-size: 80%; text-align: center" !datum !!par !!rez. |- |rowspan="3"|<small> 20. travnja 2003. |'''Norveška''' - Velika Britanija || 3:2 |- |Italija - '''Francuska''' || 0:1 |- |'''Hrvatska''' - Estonija || 7:5 |- |} |- |} === Ljestvica === {| class="wikitable" style="text-align: center" !mj !!reprezentacija !!{{abbr|GP|odigrane utakmice}} !!{{abbr|W|pobjede}} !!{{abbr|T|neodlučeno}} !!{{abbr|L|porazi}} !!{{abbr|GF|postignuti golovi}} !!{{abbr|GA|primljeni golovi}} !!{{abbr|GD|gol-razlika}} !!{{abbr|bod|osvojeni bodovi}} !!SP 2004. |- bgcolor="palegreen" |1. ||align="left"|{{Z|FRA}} Francuska ||5 ||4 ||1 ||0 ||21 ||5 || +16 ||9 || Svjetsko prvenstvo |- |2. ||align="left"|{{Z|NOR}} Norveška ||5 ||4 ||0 ||1 ||19 ||9 || +10 ||8 ||rowspan="4"| Divizija I |- |3. ||align="left"|{{Z|EST}} Estonija ||5 ||2 ||0 ||3 ||12 ||20 || -8 ||4 |- |4. ||align="left"|{{Z|ITA}} Italija ||5 ||2 ||0 ||3 ||16 ||11 || +5 ||4 |- |5. ||align="left"|{{Z|UK}} Velika Britanija ||5 ||1 ||1 ||3 ||16 ||14 || +2 ||3 |- bgcolor="salmon" |6. ||align="left"|{{Z|HRV}} Hrvatska ||5 ||1 ||0 ||4 ||10 ||35 || -25 ||2 || Divizija II |- |} == Konačni poredak == {| class="wikitable" style="text-align: center" !SP <br> ukupno !!{{abbr|Divizija I|poredak u Diviziji I - Skupina A}} !!{{abbr|mj.|Poredak u A ili B skupini Divizije I}} !!{{abbr|skupina|Skupina Divizije I}} !!reprezentacija !!{{abbr|GP|odigrane utakmice}} !!{{abbr|W|pobjede}} !!{{abbr|T|neodlučeno}} !!{{abbr|L|porazi}} !!{{abbr|GF|postignuti golovi}} !!{{abbr|GA|primljeni golovi}} !!{{abbr|GD|gol-razlika}} !!{{abbr|bod|osvojeni bodovi}} !!SP 2004. |- bgcolor="palegreen" |rowspan="2"| 17. / 18. ||rowspan="2"| '''1. / 2. ||rowspan="2"|1. |A ||align="left"|{{Z|KAZ}} Kazahstan ||5 ||5 ||0 ||0 ||34 ||9 || +25 ||10 ||rowspan="2"| Svjetsko prvenstvo |- bgcolor="palegreen" |B ||align="left"|{{Z|FRA}} Francuska ||5 ||4 ||1 ||0 ||21 ||5 || +16 ||9 |- |rowspan="2"| 19. / 20. ||rowspan="2"| '''3. / 4. ||rowspan="2"|2. |A ||align="left"|{{Z|POLJ}} Poljska ||5 ||4 ||0 ||1 ||24 ||9 || +15 ||8 ||rowspan="8"| Divizija I |- |B ||align="left"|{{Z|NOR}} Norveška ||5 ||4 ||0 ||1 ||19 ||9 || +10 ||8 |- |rowspan="2"| 21. / 22. ||rowspan="2"| '''5. / 6. ||rowspan="2"|3. |A ||align="left"|{{Z|MAĐ}} [[Mađarska reprezentacija u hokeju na ledu|Mađarska]] ||5 ||2 ||1 ||2 ||14 ||13 || +1 ||5 |- |B ||align="left"|{{Z|EST}} Estonija ||5 ||2 ||0 ||3 ||12 ||20 || -8 ||4 |- |rowspan="2"| 23. / 24. ||rowspan="2"| '''7. / 8. ||rowspan="2"|4. |B ||align="left"|{{Z|ITA}} Italija ||5 ||2 ||0 ||3 ||16 ||11 || +5 ||4 |- |A ||align="left"|{{Z|NIZ}} Nizozemska ||5 ||1 ||1 ||3 ||17 ||22 || -5 || 3 |- |rowspan="2"| 25. / 26. ||rowspan="2"| '''9. / 10. ||rowspan="2"|5. |B ||align="left"|{{Z|UK}} Velika Britanija ||5 ||1 ||1 ||3 ||16 ||14 || +2 ||3 |- |A ||align="left"|{{Z|RUM}} Rumunjska ||5 ||1 ||1 ||3 ||13 ||26 || -13 || 3 |- bgcolor="salmon" |rowspan="2"| 27. / 28. ||rowspan="2"| '''11. / 12. ||rowspan="2"|6. |B ||align="left"|{{Z|HRV}} [[Hrvatska reprezentacija u hokeju na ledu|Hrvatska]] ||5 ||1 ||0 ||4 ||10 ||35 || -25 ||2 ||rowspan="2"| Divizija II |- bgcolor="salmon" |A ||align="left"|{{Z|LIT}} Litva ||5 ||0 ||1 ||4 ||7 ||30 || -23 ||1 |- |} == Povezani članci == == Vanjske poveznice == * {{en icon}} [https://www.iihf.com/en/home iihf.com] * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20170925131030/http://www.iihf.com/iihf-home/history/past-tournaments/ iihf.com, ''Past Tournaments'', (2000. - 2017.)], wayback arhiva (2017.) * {{fra icon}} [https://www.hockeyarchives.info/archives.htm hockeyarchives.info] * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20220220214047/https://www.eurohockey.com/ eurohockey.com] * {{en icon}} [https://www.eurohockey.com/league/888-world-championship-d1a.html eurohockey.com, ''World Championship d1A''] * {{en icon}} [https://www.eurohockey.com/league/1187-world-championship-d1b.html eurohockey.com, ''World Championship d1B''] * {{en icon}} [https://hokej.sfrp.cz/ hokej.sfrp.cz, ''SRFP's Hockey Archive''] * {{ces icon}} [https://web.archive.org/web/20190220052652/http://avlh.sweb.cz/ avlh.sweb.cz], wayback arhiva * {{ces icon}} [https://web.archive.org/web/20190227124111/http://avlh.sweb.cz/M.htm avlh.sweb.cz, ''MEZINÁRODNÍ HOKEJ / muži''], wayback arhiva * {{en icon}} [http://www.todor66.com/hockey/world/index.html todor66.com, ''Ice Hockey World Championships and Olympic Games Archive''] * {{en icon}} [https://www.eliteprospects.com/ eliteprospects.com] * {{en icon}} [https://www.eliteprospects.com/league/wc-d1 eliteprospects.com, ''WC D1''] * {{deu icon}} [https://de.wikipedia.org/wiki/Eishockey-Weltmeisterschaft_der_Herren_2003 de.wikipedia.org, ''Eishockey-Weltmeisterschaft der Herren 2003''] * {{en icon}} [https://en.wikipedia.org/wiki/2003_Men%27s_Ice_Hockey_World_Championships en.wikipedia.org, ''2003 Men's Ice Hockey World Championships''] == Izvori == <small> * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20180831132215/http://www.iihf.com/iihf-home/history/past-tournaments/iihf-championships-2003/ iihf.com, ''IIHF Championships 2003''], wayback arhiva * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20170702072026/http://www.iihf.com/hockey/x/0203/WSIA/0203/tournaments/WSIA.htm iihf.com, ''2003 IIHF World Championship Div I,Group A / Budapest / HUNGARY / 15.04.-21.04.2003''], wayback arhiva * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20170702060633/http://www.iihf.com/hockey/x/0203/WSIA/0203/scripts/standings/pg000001.htm iihf.com, ''2003 IIHF World Championship Div I,Group A / Budapest / HUNGARY / 15.04.-21.04.2003 / Games & Standings''], wayback arhiva * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20160405103858/http://www.iihf.com/hockey/x/0203/WSIA/0203/scripts/standings/pg000002.htm iihf.com, ''2003 IIHF World Championship Div I,Group A / Budapest / HUNGARY / 15.04.-21.04.2003 / Final Ranking''], wayback arhiva * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20160304211514/http://www.iihf.com/hockey/x/0203/WSIB/0203/tournaments/WSIB.htm iihf.com, ''2003 IIHF World Championship Div I,Group B / Zagreb / CROATIA / 13.04.-20.04.2003''], wayback arhiva * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20160405150610/http://www.iihf.com/hockey/x/0203/WSIB/0203/scripts/standings/pg000001.htm iihf.com, ''2003 IIHF World Championship Div I,Group B / Zagreb / CROATIA / 13.04.-20.04.2003 / Games & Standings''], wayback arhiva * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20160409171234/http://www.iihf.com/hockey/x/0203/WSIB/0203/scripts/standings/pg000002.htm iihf.com, ''2003 IIHF World Championship Div I,Group B / Zagreb / CROATIA / 13.04.-20.04.2003 / Final Ranking''], wayback arhiva * {{fra icon}} [https://www.hockeyarchives.info/mondial2003.htm hockeyarchives.info, ''Championnats du Monde 2003''], pristupljeno 3. lipnja 2026. * {{en icon}} [https://www.eurohockey.com/league/888-ihwc-d1.html?season=2003 eurohockey.com, ''IHWC d1 / 2002-2003''], ažurirano 9. kolovoza 2011., pristupljeno 3. lipnja 2026. * {{en icon}} [https://www.eurohockey.com/stats/league/2002/888-ihwc-d1.html?season=2003&type=1&position=0&nationality=0 eurohockey.com, ''Statistics IHWC d1 2002-2003''], pristupljeno 3. lipnja 2026. * {{en icon}} [https://www.eliteprospects.com/league/wc-d1/2002-2003 eliteprospects.com, ''WC D1 / 2002-2003''], pristupljeno 3. lipnja 2026. * {{en icon}} [https://hokej.sfrp.cz/ms/ms2003.html hokej.sfrp.cz, ''2003 / World Championship''], pristupljeno 3. lipnja 2026. * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20150709164838/http://hokej.snt.cz/ms/ms2003.html hokej.sfrp.cz, ''2003 / World Championship''], wayback arhiva (2015.) * {{ces icon}} [https://web.archive.org/web/20220212201429/http://avlh.sweb.cz/MS-2003.pdf avlh.sweb.cz, ''2003 / Miistrovství světa''], wayback arhiva * {{en icon}} [http://www.todor66.com/hockey/world/Men_II_2003.html todor66.com, ''Men Ice Hockey World Championship 2003 Level II Winners Kazakhstan and France''], pristupljeno 3. lipnja 2026. {{izvori}} </small> {{Svjetsko prvenstvo u hokeju na ledu – niži stupnjevi}} [[Kategorija:Svjetska prvenstva u hokeju na ledu|2003 I ]] [[Kategorija:Međunarodna športska natjecanja u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Hokej na ledu u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Međunarodna športska natjecanja u Mađarskoj]] [[Kategorija:Hokej na ledu u Mađarskoj]] 8g9kbbgrx8isc3cqjpv77j9dutmh50s 0 813716 7615661 7497434 2026-10-09T13:24:58Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.6 7615661 wikitext text/x-wiki '''''Svjetsko prvenstvo u hokeju na ledu Divizije I – Skupine B''''' za 2015. godinu. <br> Održano je u travnju 2015. godine u [[Eindhoven]]u u [[Nizozemska|Nizozemskoj]]. <br> Predstavljalo je treći stupanj ''[[Svjetsko prvenstvo u hokeju na ledu|Svjetskog prvenstva]]''. <br> Sudjelovalo je šest reprezentacija, koje su ukupno razigravale za plasman od 23. do 28. mjesta u ''Svjetskom prvenstvu'' za 2015. godinu. <br> Prvenstvo je osvojila reprezentacija Južne Koreje == Mjesto odigravanja == * ''IJssportcentrum'', [[Eindhoven]], {{Z|NIZ}} [[Nizozemska]] == Sustav natjecanja == Šest momčadi je igralo jednokružnim ligaškim sustavom. == Sudionici == * {{Z|EST}} Estonija * {{Z|HRV}} [[Hrvatska reprezentacija u hokeju na ledu|Hrvatska]] * {{Z|KOR}} Južna Koreja * {{Z|LIT}} Litva * {{Z|NIZ}} Nizozemska * {{Z|UK}} Velika Britanija == Rezultati == {| |- |valign="top"| {| class="wikitable" style="font-size: 80%; text-align: center" !datum !!par !!rez. |- |rowspan="3"|<small> 13. travnja 2015. |'''Velika Britanija''' - Hrvatska || 3:2 OT |- |Estonija - '''Južna Koreja''' || 3:7 |- |Nizozemska - '''Litva''' || 0:1 |- |rowspan="3"|<small> 14. travnja 2015. |Estonija - '''Velika Britanija''' || 1:2 |- |'''Hrvatska''' - Litva || 4:1 |- |'''Južna Koreja''' - Nizozemska || 7:1 |- |} |valign="top"| {| class="wikitable" style="font-size: 80%; text-align: center" !datum !!par !!rez. |- |rowspan="3"|<small> 16. travnja 2015. |'''Litva''' - Estonija || 6:1 |- |Južna Koreja - '''Velika Britanija''' || 2:3 |- |Hrvatska - '''Nizozemska''' || 2:5 |- |rowspan="3"|<small> 18. travnja 2015. |Litva - '''Južna Koreja''' || 0:5 |- |'''Hrvatska''' - Estonija || 5:2 |- |'''Velika Britanija''' - Nizozemska || 3:2 |- |} |valign="top"| {| class="wikitable" style="font-size: 80%; text-align: center" !datum !!par !!rez. |- |rowspan="3"|<small> 19. travnja 2015. |'''Južna Koreja''' - Hrvatska || 9:4 |- |'''Litva''' - Velika Britanija || 3:2 |- |Nizozemska - '''Estonija''' || 1:3 |- |} |- |} == Ljestvica i konačni plasman == {| class="wikitable" style="text-align: center" !SP <br> ukupno !!{{abbr|DI – B|poredak u Diviziji I - Skupina B}} !!reprezentacija !!{{abbr|GP|odigrane utakmice}} !!{{abbr|W|pobjede u regularnom dijelu utakmice}} !!{{abbr|OTW|pobjede nakon produžetaka ili raspucavanja}} !!{{abbr|OTL|porazi nakon produžetaka ili raspucavanja}} !!{{abbr|L|porazi u regularnom dijelu utakmice}} !!{{abbr|GF|postignuti golovi}} !!{{abbr|GA|primljeni golovi}} !!{{abbr|GD|gol-razlika}} !!{{abbr|bod|osvojeni bodovi}} !!SP 2016. |- bgcolor="palegreen" |23. ||'''1. ||align="left"|{{Z|KOR}} Južna Koreja ||5 ||4 ||0 ||0 ||1 ||30 ||11 || +19 ||12 || Divizija I – Skupina A |- |24. ||'''2. ||align="left"|{{Z|UK}} Velika Britanija ||5 ||3 ||1 ||0 ||1 ||13 ||10 || +3 ||11 ||rowspan="4"| Divizija I – Skupina B |- |25. ||'''3. ||align="left"|{{Z|LIT}} Litva ||5 ||3 ||0 ||0 ||2 ||11 ||12 || -1 ||9 |- |26. ||'''4. ||align="left"|{{Z|HRV}} [[Hrvatska reprezentacija u hokeju na ledu|Hrvatska]] ||5 ||2 ||0 ||1 ||2 ||17 ||20 || -3 ||7 |- |27. ||'''5. ||align="left"|{{Z|EST}} Estonija ||5 ||1 ||0 ||0 ||4 ||10 ||21 || -11 ||3 |- bgcolor="salmon" |28. ||'''6. ||align="left"|{{Z|NIZ}} Nizozemska ||5 ||1 ||0 ||0 ||4 ||9 ||16 || -7 ||3 || Divizija II – Skupina A |- |} == Povezani članci == == Vanjske poveznice == * {{en icon}} [https://www.iihf.com/en/home iihf.com] * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20170925131030/http://www.iihf.com/iihf-home/history/past-tournaments/ iihf.com, ''Past Tournaments'', (2000. - 2017.)], wayback arhiva (2017.) * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20170917144202/http://www.iihf.com/iihf-home/history/past-tournaments/iihf-championships-2015/ iihf.com, ''Past Tournaments / IIHF Championships 2015''], wayback arhiva * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20171120083344/http://wmib2015.iihf.com/ iihf.com, ''2015 IIHF Ice Hockey World Championship Division I Group B''], wayback arhiva * {{fra icon}} [https://www.hockeyarchives.info/archives.htm hockeyarchives.info] * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20220220214047/https://www.eurohockey.com/ eurohockey.com] * {{en icon}} [https://www.eurohockey.com/league/1187-world-championship-d1b.html eurohockey.com, ''World Championship d1B''] * {{en icon}} [https://hokej.sfrp.cz/ hokej.sfrp.cz, ''SRFP's Hockey Archive''] * {{ces icon}} [https://web.archive.org/web/20190220052652/http://avlh.sweb.cz/ avlh.sweb.cz], wayback arhiva * {{ces icon}} [https://web.archive.org/web/20190227124111/http://avlh.sweb.cz/M.htm avlh.sweb.cz, ''MEZINÁRODNÍ HOKEJ / muži''], wayback arhiva * {{en icon}} [http://www.todor66.com/hockey/world/index.html todor66.com, ''Ice Hockey World Championships and Olympic Games Archive''] * {{en icon}} [https://www.eliteprospects.com/ eliteprospects.com] * {{en icon}} [https://www.eliteprospects.com/league/wc-d1b eliteprospects.com, ''WC D1 B / World Championship Division I Group B''] * {{deu icon}} [https://de.wikipedia.org/wiki/Eishockey-Weltmeisterschaft_der_Herren_2015 de.wikipedia.org, ''Eishockey-Weltmeisterschaft der Herren 2015''] * {{en icon}} [https://en.wikipedia.org/wiki/2015_IIHF_World_Championship_Division_I en.wikipedia.org, ''2015 IIHF World Championship Division I''] == Izvori == <small> * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20150402140655/http://wmib2015.iihf.com/#schedule-match-2015-04-13 iihf.com, ''2015 IIHF Ice Hockey World Championship Division I Group B / Schedule & Results''], wayback arhiva * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20150402102742/http://wmib2015.iihf.com/en/games/ iihf.com, ''2015 IIHF Ice Hockey World Championship Division I Group B / Games''], wayback arhiva * {{fra icon}} [https://www.hockeyarchives.info/mondial2015.htm hockeyarchives.info, ''Championnats du monde 2015''], pristupljeno 16. lipnja 2026. * {{en icon}} [https://hokej.sfrp.cz/ms/ms2015.html hokej.sfrp.cz, ''2015 / World Championship''], pristupljeno 16. lipnja 2026. * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20160825213117/http://hokej.sfrp.cz/ms/ms2015.html hokej.sfrp.cz, ''2015 / World Championship''], wayback arhiva (2015.) * {{ces icon}} [https://web.archive.org/web/20160803045959/http://avlh.sweb.cz/MS-2015.pdf avlh.sweb.cz, ''2015 / Miistrovství světa''], wayback arhiva * {{en icon}} [https://www.eurohockey.com/league/1187-world-championship-d1b.html?season=2015 eurohockey.com, ''World Championship d1B / 2014-2015''], pristupljeno 16. lipnja 2026. * {{en icon}} [https://www.eurohockey.com/stats/league/2014/1187-world-championship-d1b.html?season=2015&type=1&position=0&nationality=0 eurohockey.com, ''Statistics World Championship D1B 2014-2015''], pristupljeno 16. lipnja 2026. * {{en icon}} [https://www.eliteprospects.com/league/wc-d1b/2014-2015 eliteprospects.com, ''WC D1 B / World Championship Division I Group B / 2014-2015''], pristupljeno 16. lipnja 2026. * {{en icon}} [http://www.todor66.com/hockey/world/Men_II_2015.html todor66.com, ''Men Ice Hockey World Championship 2015 Level II''], pristupljeno 16. lipnja 2026. {{izvori}} </small> {{Svjetsko prvenstvo u hokeju na ledu – niži stupnjevi}} [[Kategorija:Svjetska prvenstva u hokeju na ledu|2015 I B]] [[Kategorija:Međunarodna športska natjecanja u Nizozemskoj]] f1nhgq5adk3xdiycof6ws1f6ti63jef 0 813743 7615868 7615409 2026-10-09T22:02:03Z Croxyz 205325 prepisano bez dozvole 7615868 wikitext text/x-wiki {{Infookvir TV emisija | bg_color = | ime = Asia Express | slika = | veličina slike = | natpis_pod_slikom = | ime_2 = Asia Express: Zmajeva ruta | format = [[reality show]] | žanr = avantura | smislio = [[Ludo Poppe]] | realizator = | utemeljeno_na = {{Z|NIZ}} {{Z|BEL}} ''Peking Express'' | razvio = | napisao = | scenarij = | režiser = | grafika = | voditelj = [[Antonija Blaće]]<br>[[Ante Travizi]] | žiri = | glasovi = | pripovjedač = | gl_skladatelj = | uvodna_gl = | završna_gl = | skladatelj = | država = {{Z+X|HRV}} | jezik = [[hrvatski jezik|hrvatski]] | sezone = | emisije = | popis_epizoda = | izvršni_producent = | producent = | urednik = | lokacijaprodukcije = [[Azija]] | kinematografija = | trajanje_emisije = | produkcijska_kuća = | budget = | tv_kuća = [[RTL (Hrvatska)|RTL]] | prva_emisija = {{Premijera|8|9|2026|l}} | posljednja_emisija = | web_stranica = | imdb_id = 43704175 }}'''''Asia Express''''' je [[Hrvatska|hrvatska]] televizijska inačica [[Nizozemska|nizozemsko]]-[[Flandrija|flandrijskog]] [[reality show]]a ''Peking Express'', koji je osmislio [[Ludo Poppe]]. Format prati natjecatelje na putovanju kroz egzotične [[Azija|azijske]] destinacije, gdje se suočavaju s fizičkim i mentalnim izazovima koji ispituju njihovu snalažljivost, izdržljivost i međusobne odnose. Hrvatska inačica emisije nosi naziv '''''Asia Express: Zmajeva ruta'''''. Premijerno se prikazuje od 8. rujna 2026. na [[RTL Hrvatska|RTL-u]].<ref>{{Citiranje weba|date=2026-06-16|title=Avantura koja se ne može kupiti: Na RTL u rujnu stiže 'Asia Express', reality kakav još niste vidjeli! {{!}} RTL|url=https://www.rtl.hr/novosti/avantura-koja-se-ne-moze-kupiti-na-rtl-u-rujnu-stize-asia-express-reality-kakav-jos-niste-vidjeli.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20260616193639/https://www.rtl.hr/novosti/avantura-koja-se-ne-moze-kupiti-na-rtl-u-rujnu-stize-asia-express-reality-kakav-jos-niste-vidjeli.html|archive-date=2026-06-16|access-date=2026-06-16|website=[[RTL (Hrvatska)]]|language=hr-HR}}</ref><ref>{{citiranje weba|url=https://net.hr/hot/tv/asia-express-zmajeva-ruta-krece-8-rujna-na-rtl-u-donosimo-najvaznija-pravila-2a2b7951-a2d7-11f1-936f-9600040c8f8e|title='Asia Express: Zmajeva ruta' kreće 8. rujna na RTL-u, donosimo najvažnija pravila|date=28. kolovoza 2026.|access-date=29. kolovoza 2026.|archive-url=https://web.archive.org/web/20260829061241/https://net.hr/hot/tv/asia-express-zmajeva-ruta-krece-8-rujna-na-rtl-u-donosimo-najvaznija-pravila-2a2b7951-a2d7-11f1-936f-9600040c8f8e|archive-date=29. kolovoza 2026.|website=net.hr}}</ref> == Format == Format se temelji na dinamičnoj utrci kroz tri [[Azija|azijske]] države – [[Kambodža|Kambodžu]], [[Laos]] i [[Tajland]]. Natjecatelji tijekom putovanja prolaze kroz različite izazove i nepredvidive situacije, pri čemu važnu ulogu imaju sposobnost prilagodbe, komunikacija s lokalnim stanovništvom i međusobna suradnja. Emisija naglasak stavlja na stvarne reakcije, odnose i snalaženje u okolnostima koje se razlikuju od klasičnog turističkog putovanja. Osim natjecateljskog dijela, format prikazuje i osobna preispitivanja te situacije u kojima se sudionici nalaze izvan zone komfora. == Voditelji == Voditelji emisije su [[Antonija Blaće]] i splitski [[Stand-up komedija|stand-up komičar]] [[Ante Travizi]]. == Natjecatelji == {| class="wikitable" style="text-align:center; font-size:90%" !Poredak !Natjecatelji !Tim !Rezultat |- | | [[Niko Tokić Kartelo]] i Ivan Tokić | Gazde | |- | | Katarina Mamić i Luna Valas | Gazele | |- | | [[Nikša Kaleb]] i [[Goran Šprem]] | Zlatni dečki | |- | | Borna Kotromanić i Vesna Banović | Gusarice | |- | | [[Luciano Plazibat]] i Robert Plazibat | Spartanci | |- | | [[Ella Dvornik]] i Ines Kordić Miotto | Skitnice | |- | | Pino Kovačević i Maja Gržinčić | Jokeri | |- | | Petar Rašić i Anastasia Kaleb | Savršeni | |- | 9. | [[Đana Smajo]] i Meri Smajo | Slavuji |'''Eliminirani''' (2. etapa) |- | 10. | [[Anita Martinović]] i Aleksej Škarica | Par-nepar |'''Eliminirani''' (1. etapa) |} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * {{službena|https://www.instagram.com/asiaexpress_zmajevaruta/|Službeni Instagram profil}} * {{službena|https://www.facebook.com/AsiaExpressHR|Službena Facebook stranica}} * {{imdb|tt43704175}} {{Domaća televizijska produkcija na RTL-u}} [[Kategorija:Televizijske emisije na RTL-u]] 0h16eu7ch1bz0wohcn05not8eew0gdw 0 814688 7615662 7503964 2026-10-09T13:25:04Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.6 7615662 wikitext text/x-wiki '''''Svjetsko prvenstvo u hokeju na ledu Divizije I – Skupine B''''' za 2016. godinu. <br> Održano je u travnju 2016. godine u [[Zagreb]]u u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. <br> Predstavljalo je treći stupanj ''[[Svjetsko prvenstvo u hokeju na ledu|Svjetskog prvenstva]]''. <br> Sudjelovalo je šest reprezentacija, koje su ukupno razigravale za plasman od 23. do 28. mjesta u ''Svjetskom prvenstvu'' za 2016. godinu. <br> Prvenstvo je osvojila reprezentacija Ukrajine. == Mjesto odigravanja == * ''[[Dom sportova (Zagreb)|Dom sportova]]'', [[Zagreb]], {{Z|HRV}} [[Hrvatska]] == Sustav natjecanja == Šest momčadi je igralo jednokružnim ligaškim sustavom. == Sudionici == * {{Z|EST}} Estonija * {{Z|HRV}} [[Hrvatska reprezentacija u hokeju na ledu|Hrvatska]] * {{Z|LIT}} Litva * {{Z|RUM}} Rumunjska * {{Z|UKR}} Ukrajina * {{Z|UK}} Velika Britanija == Rezultati == {| |- |valign="top"| {| class="wikitable" style="font-size: 80%; text-align: center" !datum !!par !!rez. |- |rowspan="3"|<small> 17. travnja 2016. |'''Estonija''' - Litva || 2:7 |- |Rumunjska - '''Ukrajina''' || 1:6 |- |Hrvatska - '''Velika Britanija''' || 1:4 |- |rowspan="3"|<small> 18. travnja 2016. |'''Litva''' - Rumunjska || 5:1 |- |'''Velika Britanija''' - Estonija || 4:3 OT |- |'''Ukrajina''' - Hrvatska || 4:1 |- |} |valign="top"| {| class="wikitable" style="font-size: 80%; text-align: center" !datum !!par !!rez. |- |rowspan="3"|<small> 20. travnja 2016. |'''Ukrajina''' - Estonija || 7:1 |- |'''Velika Britanija''' - Litva || 8:0 |- |Rumunjska - '''Hrvatska''' || 5:12 |- |rowspan="3"|<small> 2. travnja 2016. |'''Velika Britanija''' - Rumunjska || 6:1 |- |'''Litva''' - Ukrajina || 2:1 |- |'''Hrvatska''' - Estonija || 5:3 |- |} |valign="top"| {| class="wikitable" style="font-size: 80%; text-align: center" !datum !!par !!rez. |- |rowspan="3"|<small> 23. travnja 2016. |'''Ukrajina''' - Velika Britanija || 2:1 |- |'''Estonija''' - Rumunjska || 3:0 |- |Litva - '''Hrvatska''' || 1:2 SO |- |} |- |} == Ljestvica i konačni plasman == {| class="wikitable" style="text-align: center" !SP <br> ukupno !!{{abbr|DI – B|poredak u Diviziji I - Skupina B}} !!reprezentacija !!{{abbr|GP|odigrane utakmice}} !!{{abbr|W|pobjede u regularnom dijelu utakmice}} !!{{abbr|OTW|pobjede nakon produžetaka ili raspucavanja}} !!{{abbr|OTL|porazi nakon produžetaka ili raspucavanja}} !!{{abbr|L|porazi u regularnom dijelu utakmice}} !!{{abbr|GF|postignuti golovi}} !!{{abbr|GA|primljeni golovi}} !!{{abbr|GD|gol-razlika}} !!{{abbr|bod|osvojeni bodovi}} !!SP 2017. |- bgcolor="palegreen" |23. ||'''1. ||align="left"|{{Z|UKR}} Ukrajina ||5 ||4 ||0 ||0 ||1 ||20 ||6 || +14 ||12 || Divizija I – Skupina A |- |24. ||'''2. ||align="left"|{{Z|UK}} Velika Britanija ||5 ||3 ||1 ||0 ||1 ||23 ||7 || +16 ||11 ||rowspan="4"| Divizija I – Skupina B |- |25. ||'''3. ||align="left"|{{Z|LIT}} Litva ||5 ||3 ||0 ||1 ||1 ||15 ||14 || +1 ||10 |- |26. ||'''4. ||align="left"|{{Z|HRV}} [[Hrvatska reprezentacija u hokeju na ledu|Hrvatska]] ||5 ||2 ||1 ||0 ||2 ||21 ||17 || +4 ||8 |- |27. ||'''5. ||align="left"|{{Z|EST}} Estonija ||5 ||1 ||0 ||1 ||3 ||12 ||23 || -11 ||4 |- bgcolor="salmon" |28. ||'''6. ||align="left"|{{Z|RUM}} Rumunjska ||5 ||0 ||0 ||0 ||5 ||8 ||32 || -24 ||0 || Divizija II – Skupina A |- |} == Povezani članci == * [[SP u hokeju na ledu elitne divizije 2016.]] == Vanjske poveznice == * {{en icon}} [https://www.iihf.com/en/home iihf.com] * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20170925131030/http://www.iihf.com/iihf-home/history/past-tournaments/ iihf.com, ''Past Tournaments'', (2000. - 2017.)], wayback arhiva (2017.) * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20170916190042/http://www.iihf.com/iihf-home/history/past-tournaments/iihf-championships-2016/ iihf.com, ''Past Tournaments / IIHF Championships 2016''], wayback arhiva * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20170808122421/http://wmib2016.iihf.com/ iihf.com, ''2016 IIHF Ice Hockey World Championship Division I Group B''], wayback arhiva * {{fra icon}} [https://www.hockeyarchives.info/archives.htm hockeyarchives.info] * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20220220214047/https://www.eurohockey.com/ eurohockey.com] * {{en icon}} [https://www.eurohockey.com/league/1187-world-championship-d1b.html eurohockey.com, ''World Championship d1B''] * {{en icon}} [https://hokej.sfrp.cz/ hokej.sfrp.cz, ''SRFP's Hockey Archive''] * {{ces icon}} [https://web.archive.org/web/20190220052652/http://avlh.sweb.cz/ avlh.sweb.cz], wayback arhiva * {{ces icon}} [https://web.archive.org/web/20190227124111/http://avlh.sweb.cz/M.htm avlh.sweb.cz, ''MEZINÁRODNÍ HOKEJ / muži''], wayback arhiva * {{en icon}} [http://www.todor66.com/hockey/world/index.html todor66.com, ''Ice Hockey World Championships and Olympic Games Archive''] * {{en icon}} [https://www.eliteprospects.com/ eliteprospects.com] * {{en icon}} [https://www.eliteprospects.com/league/wc-d1b eliteprospects.com, ''WC D1 B / World Championship Division I Group B''] * {{deu icon}} [https://de.wikipedia.org/wiki/Eishockey-Weltmeisterschaft_der_Herren_2016 de.wikipedia.org, ''Eishockey-Weltmeisterschaft der Herren 2016''] * {{en icon}} [https://en.wikipedia.org/wiki/2016_IIHF_World_Championship_Division_I en.wikipedia.org, ''2016 IIHF World Championship Division I''] == Izvori == <small> * {{en icon}} [https://stats.iihf.com/hydra/537/ iihf.com, ''2016 IIHF Ice Hockey World Championship Division I Group B / TOURNAMENT REPORTS''], pristupljeno 2. srpnja 2026. * {{en icon}} [https://stats.iihf.com/hydra/537/IHM537200_76_15_0.pdf iihf.com, ''2016 IIHF Ice Hockey World Championship Division I Group B / Round Robin / Tournament progress''], objavljeno 23. travnja 2016., preuzeto 2. srpnja 2026. * {{en icon}} [https://stats.iihf.com/Hydra/537/IHM537000_FINAL_RANKING_1_0.pdf iihf.com, ''2016 IIHF Ice Hockey World Championship Division I Group B / Final ranking''], objavljeno 23. travnja 2016., preuzeto 2. srpnja 2026. * {{fra icon}} [https://www.hockeyarchives.info/mondial2016.htm hockeyarchives.info, ''Championnats du monde 2016''], pristupljeno 2. srpnja 2026. * {{en icon}} [https://hokej.sfrp.cz/ms/ms2016.html hokej.sfrp.cz, ''2016 / World Championship''], pristupljeno 2. srpnja 2026. * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20180725050621/https://hokej.sfrp.cz/ms/ms2016.html hokej.sfrp.cz, ''2016 / World Championship''], wayback arhiva (2018.) * {{ces icon}} [https://web.archive.org/web/20220212201400/http://avlh.sweb.cz/MS-2016.pdf avlh.sweb.cz, ''2016 / Miistrovství světa''], wayback arhiva * {{en icon}} [https://www.eurohockey.com/league/1187-world-championship-d1b.html?season=2016 eurohockey.com, ''World Championship d1B / 2015-2016''], pristupljeno 2. srpnja 2026. * {{en icon}} [https://www.eurohockey.com/stats/league/2016/1187-world-championship-d1b.html eurohockey.com, ''Statistics World Championship D1B 2015-2016''], pristupljeno 2. srpnja 2026. * {{en icon}} [https://www.eliteprospects.com/league/wc-d1b/2015-2016 eliteprospects.com, ''WC D1 B / World Championship Division I Group B / 2015-2016''], pristupljeno 2. srpnja 2026. * {{en icon}} [http://www.todor66.com/hockey/world/Men_II_2016.html todor66.com, ''Men Ice Hockey World Championship 2016 Level II - ''], pristupljeno 2. srpnja 2026. {{izvori}} </small> {{Svjetsko prvenstvo u hokeju na ledu – niži stupnjevi}} [[Kategorija:Svjetska prvenstva u hokeju na ledu|2016 I B]] [[Kategorija:Međunarodna športska natjecanja u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Hokej na ledu u Hrvatskoj]] q8dw124xazk7ngia5aatp1nkuukyscu 0 814775 7615651 7564744 2026-10-09T13:23:44Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.6 7615651 wikitext text/x-wiki ''[[SP u hokeju na ledu Divizije II|Svjetsko prvenstvo u hokeju na ledu Divizije II]]'' za 2004. godinu. <br> Održano je u travnju 2004. godine u [[Španjolska|Španjolskoj]] i [[Litva|Litvi]]. <br> Sudjelovale je 12 reprezentacija, koje su razigravale za plasman od 29. do 40. mjesta u ''Svjetskom prvenstvu'' za 2004. godinu. <br> Prvaci ''Divizije II'' za 2004. godinu su bile reprezentacije Kine (''Skupina A'') i Litve (''Skupina B)''. == Mjesta odigravanja == {| class="wikitable" !skupina !!dvorana !!grad !!država |- |'''Skupina A ||'' ||Jaca ||{{Z|ŠPA}} [[Španjolska]] |- |'''Skupina B ||'' ||Elektrėnai ||{{Z|LIT}} [[Litva]] |- |} == Sustav natjecanja == 12 reprezentacija je bilo raspoređeneo u dvije skupine (''A'' i ''B'') koje su igrane jednostrukom ligaškim sustavom. <br> Prvaci skupina su napredovale u ''Diviziju I'', dok su posljednjoplasirane momčadi ispale u ''[[SP u hokeju na ledu Divizije III|Diviziju III]]''. == Sudionici == * {{Z|AUS}} Australija * {{Z|BUG}} [[Bugarska reprezentacija u hokeju na ledu|Bugarska]] * {{Z|HRV}} [[Hrvatska reprezentacija u hokeju na ledu|Hrvatska]] * {{Z|KIN}} Kina * {{Z|IZR}} Izrael * {{Z|JAR}} Južna Afrika * {{Z|LIT}} Litva * {{Z|LUX}} Luksemburg * {{Z|NZL}} Novi Zeland * {{Z|SCG}} Srbija i Crna Gora * {{Z|SJKOR}} Sjeverna Koreja * {{Z|ŠPA}} Španjolska == Skupina A == Igrano u Jaci, [[Španjolska]]. === Rezultati === {| |- |valign="top"| {| class="wikitable" style="font-size: 80%; text-align: center" !datum !!par !!rez. |- |rowspan="3"|<small> 12. travnja 2004. |Kina - '''Australija''' || 5:6 |- |'''Hrvatska''' - Luksemburg || 11:0 |- |'''Španjolska''' - Izrael || 8:0 |- |rowspan="3"|<small> 14. travnja 2004. |'''Hrvatska''' - Australija || 8:2 |- |'''Kina''' - Izrael || 5:0 |- |'''Španjolska''' - Luksemburg || 16:0 |- |} |valign="top"| {| class="wikitable" style="font-size: 80%; text-align: center" !datum !!par !!rez. |- |rowspan="3"|<small> 15. travnja 2004. |'''Hrvatska''' - Izrael || 7:0 |- |'''Australija''' - Luksemburg || 22:0 |- |'''Španjolska''' - Kina || 1:6 |- |rowspan="3"|<small> 17. travnja 2004. |'''Kina''' - Luksemburg || 19:3 |- |Španjolska - '''Hrvatska''' || 0:3 |- |'''Australija''' - Izrael || 6:1 |- |} |valign="top"| {| class="wikitable" style="font-size: 80%; text-align: center" !datum !!par !!rez. |- |rowspan="3"|<small> 18. travnja 2004. |Izrael - Luksemburg || 2:2 |- |Hrvatska - '''Kina''' || 3:4 |- |Španjolska - Australija || 4:4 |- |} |- |} === Ljestvica === {| class="wikitable" style="text-align: center" !mj !!reprezentacija !!{{abbr|GP|odigrane utakmice}} !!{{abbr|W|pobjede}} !!{{abbr|T|neodlučeno}} !!{{abbr|L|porazi}} !!{{abbr|GF|postignuti golovi}} !!{{abbr|GA|primljeni golovi}} !!{{abbr|GD|gol-razlika}} !!{{abbr|bod|osvojeni bodovi}} !!SP 2005. |- bgcolor="palegreen" |1. ||align="left"|{{Z|KIN}} Kina ||5 ||4 ||0 ||1 ||39 ||13 || +26 ||8 || Divizija I |- |2. ||align="left"|{{Z|HRV}} Hrvatska ||5 ||4 ||0 ||1 ||32 ||6 || +26 ||8 ||rowspan="4"| Divizija II |- |3. ||align="left"|{{Z|AUS}} Australija ||5 ||3 ||1 ||1 ||40 ||18 || +22 ||7 |- |4. ||align="left"|{{Z|ŠPA}} Španjolska ||5 ||2 ||1 ||2 ||29 ||13 || +16 ||5 |- |5. ||align="left"|{{Z|IZR}} Izrael ||5 ||0 ||1 ||4 ||3 ||28 || -25 || 1 |- bgcolor="salmon" |6. ||align="left"|{{Z|LUX}} Luksemburg ||5 ||0 ||1 ||4 ||5 ||70 || -65 ||1 || Divizija III |- |} == Skupina B == Igrano u Elektrėnaiu, [[Litva]]. === Rezultati === {| |- |valign="top"| {| class="wikitable" style="font-size: 80%; text-align: center" !datum !!par !!rez. |- |rowspan="3"|<small> 12. travnja 2004. |Južna Afrika - '''Bugarska''' || 2:5 |- |Sjeverna Koreja - '''Srbija i Crna Gora''' || 2:7 |- |Novi Zeland - '''Litva''' || 2:21 |- |rowspan="3"|<small> 13. travnja 2004. |'''Srbija i Crna Gora''' - Južna Afrika || 16:3 |- |'''Bugarska''' - Novi Zeland || 11:3 |- |'''Litva''' - Sjeverna Koreja || 9:0 |- |} |valign="top"| {| class="wikitable" style="font-size: 80%; text-align: center" !datum !!par !!rez. |- |rowspan="3"|<small> 15. travnja 2004. |Novi Zeland - '''Sjeverna Koreja''' || 2:7 |- |'''Srbija i Crna Gora''' - Bugarska || 9:2 |- |'''Litva''' - Južna Afrika || 16:1 |- |rowspan="3"|<small> 16. travnja 2004. |'''Srbija i Crna Gora''' - Novi Zeland || 20:2 |- |'''Sjeverna Koreja''' - Južna Afrika || 7:1 |- |Bugarska - '''Litva''' || 1:10 |- |} |valign="top"| {| class="wikitable" style="font-size: 80%; text-align: center" !datum !!par !!rez. |- |rowspan="3"|<small> 18. travnja 2004. |Južna Afrika - '''Novi Zeland''' || 2:4 |- |Bugarska - '''Sjeverna Koreja''' || 1:6 |- |'''Litva''' - Srbija i Crna Gora || 14:3 |- |} |- |} === Ljestvica === {| class="wikitable" style="text-align: center" !mj !!reprezentacija !!{{abbr|GP|odigrane utakmice}} !!{{abbr|W|pobjede}} !!{{abbr|T|neodlučeno}} !!{{abbr|L|porazi}} !!{{abbr|GF|postignuti golovi}} !!{{abbr|GA|primljeni golovi}} !!{{abbr|GD|gol-razlika}} !!{{abbr|bod|osvojeni bodovi}} !!SP 2005. |- bgcolor="palegreen" |1. ||align="left"|{{Z|LIT}} Litva ||5 ||5 ||0 ||0 ||70 ||7 || +63 ||10 || Divizija I |- |2. ||align="left"|{{Z|SCG}} Srbija i Crna Gora ||5 ||4 ||0 ||1 ||55 ||23 || +32 ||8 ||rowspan="4"| Divizija II |- |3. ||align="left"|{{Z|SJKOR}} Sjeverna Koreja ||5 ||3 ||0 ||2 ||22 ||20 || +2 ||6 |- |4. ||align="left"|{{Z|BUG}} Bugarska ||5 ||2 ||0 ||3 ||20 ||30 || -10 ||4 |- |5. ||align="left"|{{Z|NZL}} Novi Zeland ||5 ||1 ||0 ||4 ||13 ||61 || -48 ||2 |- bgcolor="salmon" |6. ||align="left"|{{Z|JAR}} Južna Afrika ||4 ||0 ||0 ||5 ||9 ||48 || -39 ||0 || Divizija III |- |} == Konačni poredak == {| class="wikitable" style="text-align: center" !SP <br> ukupno !!{{abbr|Divizija II|poredak u Diviziji II - Skupina A}} !!{{abbr|mj.|Poredak u A ili B skupini Divizije II}} !!{{abbr|skupina|Skupina Divizije II}} !!reprezentacija !!{{abbr|GP|odigrane utakmice}} !!{{abbr|W|pobjede}} !!{{abbr|T|neodlučeno}} !!{{abbr|L|porazi}} !!{{abbr|GF|postignuti golovi}} !!{{abbr|GA|primljeni golovi}} !!{{abbr|GD|gol-razlika}} !!{{abbr|bod|osvojeni bodovi}} !!SP 2005. |- bgcolor="palegreen" |rowspan="2"| 29. / 30. ||rowspan="2"| '''1. / 2. ||rowspan="2"|1. |B ||align="left"|{{Z|LIT}} Litva ||5 ||5 ||0 ||0 ||70 ||7 || +63 ||10 ||rowspan="2"| Divizija I |- bgcolor="palegreen" |A ||align="left"|{{Z|KIN}} Kina ||5 ||4 ||0 ||1 ||39 ||13 || +26 ||8 |- |rowspan="2"| 31. / 32. ||rowspan="2"| '''3. / 4. ||rowspan="2"|2. |B ||align="left"|{{Z|SCG}} Srbija i Crna Gora ||5 ||4 ||0 ||1 ||55 ||23 || +32 ||8 ||rowspan="8"| Divizija II |- |A ||align="left"|{{Z|HRV}} [[Hrvatska reprezentacija u hokeju na ledu|Hrvatska]] ||5 ||4 ||0 ||1 ||32 ||6 || +26 ||8 |- |rowspan="2"| 33. / 34. ||rowspan="2"| '''5. / 6. ||rowspan="2"|3. |A ||align="left"|{{Z|AUS}} Australija ||5 ||3 ||1 ||1 ||40 ||18 || +22 ||7 |- |B ||align="left"|{{Z|SJKOR}} Sjeverna Koreja ||5 ||3 ||0 ||2 ||22 ||20 || +2 ||6 |- |rowspan="2"| 35. / 36. ||rowspan="2"| '''7. / 8. ||rowspan="2"|4. |A ||align="left"|{{Z|ŠPA}} Španjolska ||5 ||2 ||1 ||2 ||29 ||13 || +16 ||5 |- |B ||align="left"|{{Z|BUG}} [[Bugarska reprezentacija u hokeju na ledu|Bugarska]] ||5 ||2 ||0 ||3 ||20 ||30 || -10 ||4 |- |rowspan="2"| 37. / 38. ||rowspan="2"| '''9. / 10. ||rowspan="2"|5. |B ||align="left"|{{Z|NZL}} Novi Zeland ||5 ||1 ||0 ||4 ||13 ||61 || -48 ||2 |- |A ||align="left"|{{Z|IZR}} Izrael ||5 ||0 ||1 ||4 ||3 ||28 || -25 || 1 |- bgcolor="salmon" |rowspan="2"| 39. / 40. ||rowspan="2"| '''11. / 12. ||rowspan="2"|6. |A ||align="left"|{{Z|LUX}} Luksemburg ||5 ||0 ||1 ||4 ||5 ||70 || -65 ||1 ||rowspan="2"| Divizija III |- bgcolor="salmon" |B ||align="left"|{{Z|JAR}} Južna Afrika ||4 ||0 ||0 ||5 ||9 ||48 || -39 ||0 |- |} == Povezani članci == * [[SP u hokeju na ledu Divizije II]] == Vanjske poveznice == * {{en icon}} [https://www.iihf.com/en/home iihf.com] * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20170925131030/http://www.iihf.com/iihf-home/history/past-tournaments/ iihf.com, ''Past Tournaments'', (2000. - 2017.)], wayback arhiva (2017.) * {{fra icon}} [https://www.hockeyarchives.info/archives.htm hockeyarchives.info] * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20220220214047/https://www.eurohockey.com/ eurohockey.com] * {{en icon}} [https://www.eurohockey.com/league/883-world-championship-d2a.html eurohockey.com, ''World Championship d2A''] * {{en icon}} [https://www.eurohockey.com/league/1188-world-championship-d2b.html eurohockey.com, ''World Championship d2B''] * {{en icon}} [https://hokej.sfrp.cz/ hokej.sfrp.cz, ''SRFP's Hockey Archive''] * {{ces icon}} [https://web.archive.org/web/20190220052652/http://avlh.sweb.cz/ avlh.sweb.cz], wayback arhiva * {{ces icon}} [https://web.archive.org/web/20190227124111/http://avlh.sweb.cz/M.htm avlh.sweb.cz, ''MEZINÁRODNÍ HOKEJ / muži''], wayback arhiva * {{en icon}} [http://www.todor66.com/hockey/world/index.html todor66.com, ''Ice Hockey World Championships and Olympic Games Archive''] * {{en icon}} [https://www.eliteprospects.com/ eliteprospects.com] * {{en icon}} [https://www.eliteprospects.com/league/wc-d2 eliteprospects.com, ''WC D2''] * {{deu icon}} [https://de.wikipedia.org/wiki/Eishockey-Weltmeisterschaft_der_Herren_2004 de.wikipedia.org, ''Eishockey-Weltmeisterschaft der Herren 2004''] * {{en icon}} [https://en.wikipedia.org/wiki/2004_Men's_Ice_Hockey_World_Championships en.wikipedia.org, ''2004 Men's Ice Hockey World Championships''] == Literatura i izvori == <small> * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20171019222126/http://www.iihf.com/iihf-home/history/past-tournaments/iihf-championships-2004/ iihf.com, ''IIHF Championships 2004''], wayback arhiva * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20171206191035/http://www.iihf.com/Hydra/Tournaments/output/WSIIA/hydra.iihf.com/IIHF_Core/jsp/content/web_output/index.jsp@compId=32 iihf.com, ''2004 / IIHF World Championship Div II Group A / Jaca, SPAIN / 12.04.2004 - 18.04.2004''], wayback arhiva * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20171105140431/http://www.iihf.com/Hydra/Tournaments/output/WSIIB/hydra.iihf.com/IIHF_Core/jsp/content/web_output/index.jsp@compId=33 iihf.com, ''2004 / IIHF World Championship Div II Group B / Elektrenai, LITHUANIA / 12.04.2004 - 18.04.2004''], wayback arhiva * {{fra icon}} [https://www.hockeyarchives.info/mondial2004.htm hockeyarchives.info, ''Championnats du monde 2004''], pristupljeno 5. srpnja 2026. * {{en icon}} [https://www.eurohockey.com/league/883-world-championship-d2a.html?season=2004 eurohockey.com, ''World Championship d2 / 2003-2004''], ažurirano 20. kolovoza 2011., pristupljeno 5. srpnja 2026. * {{en icon}} [https://www.eurohockey.com/stats/league/2004/883-world-championship-d2.html eurohockey.com, , ''Statistics World Championship d2 2003-2004''], pristupljeno 5. srpnja 2026. * {{en icon}} [https://www.eliteprospects.com/league/wc-d2/2003-2004 eliteprospects.com, ''WC D2 / 2003-2004''], pristupljeno 5. srpnja 2026. * {{en icon}} [https://hokej.sfrp.cz/ms/ms2004.html hokej.sfrp.cz, ''2004 / World Championship''], pristupljeno 5. srpnja 2026. * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20090504142422/http://hokej.snt.cz/ms/ms2004.html hokej.sfrp.cz, ''2004 / World Championship''], wayback arhiva (2009.) * {{ces icon}} [https://web.archive.org/web/20160803084611/http://avlh.sweb.cz/MS-2004.pdf avlh.sweb.cz, ''2004 / Miistrovství světa''], wayback arhiva * {{en icon}} [http://www.todor66.com/hockey/world/Men_III_2004.html todor66.com, ''Men Ice Hockey World Championship 2004 Level III Winners China and Lithuania''], pristupljeno 5. srpnja 2026. {{izvori}} </small> {{Svjetsko prvenstvo u hokeju na ledu – niži stupnjevi}} [[Kategorija:Svjetska prvenstva u hokeju na ledu|2004 II ]] [[Kategorija:Međunarodna športska natjecanja u Španjolskoj]] [[Kategorija:Međunarodna športska natjecanja u Litvi]] afn6vo6vzvgr28mx9oxrhf8sctl38kq 0 815978 7615666 7569650 2026-10-09T13:25:31Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.6 7615666 wikitext text/x-wiki '''''Svjetsko prvenstvo u hokeju na ledu Skupine B''''' za 1970. godinu. <br> Održano je u veljači i ožujku 1970. godine u [[Rumunjska|Rumunjskoj]], u [[Bukurešt]]u . Predstavljalo je drugi stupanj ''[[Svjetsko prvenstvo u hokeju na ledu|Svjetskog prvenstva]]''. <br> Sudjelovalo je osam reprezentacija, koje su ukupno razigravale za plasman od 7. do 14. mjesta u ''Svjetskom prvenstvu'' za 1970. godinu. <br> Prvenstvo je osvojila reprezentacija [[Reprezentacija SAD-a u hokeju na ledu|Sjedinjenih Američkih Država (SAD)]]. == Mjesto odigravanja == * ''Patinoarul Mihai Flamaropol'', [[Bukurešt]], {{Z|RUM|1966}} [[Rumunjska]] == Sustav natjecanja == Osam momčadi je igralo jednokružnim ligaškim sustavom. == Sudionici == * {{Z|BUG|1968}} [[Bugarska reprezentacija u hokeju na ledu|Bugarska]] * {{Z|JAP}} Japan * {{Z|SFRJ}} Jugoslavija * {{Z|NOR}} Norveška * {{Z|RUM|1966}} Rumunjska * {{Z|SAD}} [[Reprezentacija SAD-a u hokeju na ledu|SAD]] * {{Z|ŠVI}} [[Švicarska reprezentacija u hokeju na ledu|Švicarska]] * {{Z|SRNJ}} [[Reprezentacija SR Njemačke u hokeju na ledu|Zapadna Njemačka]] == Rezultati == {| |- |valign="top"| {| class="wikitable" style="font-size: 80%; text-align: center" !datum !!par !!rez. |- |rowspan="4"|<small> 24. veljače 1970. |'''Zapadna Njemačka''' - Jugoslavija || 6:3 |- |Japan - '''SAD''' || 1:11 |- |Bugarska - '''Švicarska''' || 2:4 |- |'''Norveška''' - Rumunjska || 4:3 |- |rowspan="2"|<small> 25. veljače 1970. |'''SAD''' - Bugarska || 19:1 |- |Japan - '''Zapadna Njemačka''' || 1:2 |- |rowspan="2"|<small> 26. veljače 1970. |Jugoslavija - '''Rumunjska''' || 3:4 |- |'''Norveška''' - Švicarska || 4:2 |- |} |valign="top"| {| class="wikitable" style="font-size: 80%; text-align: center" !datum !!par !!rez. |- |rowspan="4"|<small> 27. veljače 1970. |Bugarska - '''Norveška''' || 3:8 |- |Švicarska - '''Zapadna Njemačka''' || 1:3 |- |Jugoslavija - '''SAD''' || 1:5 |- |Rumunjska - '''Japan''' || 4:8 |- |rowspan="2"|<small> 28. veljače 1970. |'''SAD''' - Zapadna Njemačka || 5:2 |- |Bugarska - '''Japan''' || 2:11 |- |rowspan="2"|<small> 1. ožujka 1970. |Norveška - Jugoslavija || 3:3 |- |'''Švicarska''' - Rumunjska || 7:1 |- |} |valign="top"| {| class="wikitable" style="font-size: 80%; text-align: center" !datum !!par !!rez. |- |rowspan="4"|<small> 2. ožujka 1970. |'''Zapadna Njemačka''' - Bugarska || 13:1 |- |'''Jugoslavija''' - Švicarska || 6:3 |- |Norveška - Japan || 5:5 |- |Rumunjska - '''SAD''' || 1:9 |- |rowspan="4"|<small> 4. ožujka 1970. |Norveška - '''SAD''' || 2:9 |- |Bugarska - '''Jugoslavija''' || 0:6 |- |'''Japan''' - Švicarska || 3:2 |- |Rumunjska - '''Zapadna Njemačka''' || 2:5 |- |} |valign="top"| {| class="wikitable" style="font-size: 80%; text-align: center" !datum !!par !!rez. |- |rowspan="4"|<small> 5. ožujka 1970. |'''Jugoslavija''' - Japan || 8:2 |- |'''SAD''' - Švicarska || 12:3 |- |'''Zapadna Njemačka''' - Norveška || 3:0 |- |Bugarska - '''rumunjska''' || 2:6 |- |} |- |} == Ljestvica i konačni plasman == {| class="wikitable" style="text-align: center" !SP <br> ukupno !!{{abbr|Skupina B|poredak u Skupini B}} !!reprezentacija !!{{abbr|GP|odigrane utakmice}} !!{{abbr|W|pobjede}} !!{{abbr|T|neodlučeno}} !!{{abbr|L|porazi}} !!{{abbr|GF|postignuti golovi}} !!{{abbr|GA|primljeni golovi}} !!{{abbr|GD|gol-razlika}} !!{{abbr|bod|osvojeni bodovi}} !!SP 1971. |- bgcolor="palegreen" |7. ||'''1. ||align="left"|{{Z|SAD}} [[Reprezentacija SAD-a u hokeju na ledu|SAD]] ||7 ||7 ||0 ||0 ||70 ||11 || +59 ||14 || Skupina A |- bgcolor="springgreen" |8. ||'''2. ||align="left"|{{Z|SRNJ}} [[Reprezentacija SR Njemačke u hokeju na ledu|Zapadna Njemačka]] ||7 ||6 ||0 ||1 ||34 ||13 || +21 ||12 || kvalifikacije za Skupinu A |- |9. ||'''3. ||align="left"|{{Z|NOR}} Norveška ||7 ||3 ||2 ||2 ||26 ||28 || -2 ||8 ||rowspan="4"| Skupina B |- |10. ||'''4. ||align="left"|{{Z|SFRJ}} Jugoslavija ||7 ||3 ||1 ||3 ||30 ||23 || +7 ||7 |- |11. ||'''5. ||align="left"|{{Z|JAP}} Japan ||7 ||3 ||1 ||3 ||31 ||34 || -3 ||7 |- |12. ||'''6. ||align="left"|{{Z|ŠVI}} [[Švicarska reprezentacija u hokeju na ledu|Švicarska]] ||7 ||2 ||0 ||5 ||22 ||31 || -9 ||4 |- bgcolor="salmon" |13. ||'''7. ||align="left"|{{Z|RUM|1966}} Rumunjska ||7 ||2 ||0 ||5 ||21 ||38 || -17 ||4 ||rowspan="2"| Skupina C |- bgcolor="salmon" |14. ||'''8. ||align="left"|{{Z|BUG|1968}} [[Bugarska reprezentacija u hokeju na ledu|Bugarska]] ||7 ||0 ||0 ||7 ||11 ||67 || -56 ||0 |- |} == Povezani članci == == Vanjske poveznice == * {{en icon}} [https://www.iihf.com/en/home iihf.com] * {{fra icon}} [https://www.hockeyarchives.info/archives.htm hockeyarchives.info] * {{en icon}} [https://hokej.sfrp.cz/ hokej.sfrp.cz, ''SRFP's Hockey Archive''] * {{ces icon}} [https://web.archive.org/web/20190220052652/http://avlh.sweb.cz/ avlh.sweb.cz], wayback arhiva * {{ces icon}} [https://web.archive.org/web/20190227124111/http://avlh.sweb.cz/M.htm avlh.sweb.cz, ''MEZINÁRODNÍ HOKEJ / muži''], wayback arhiva * {{en icon}} [http://www.todor66.com/hockey/world/index.html todor66.com, ''Ice Hockey World Championships and Olympic Games Archive''] * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20220220214047/https://www.eurohockey.com/ eurohockey.com] * {{en icon}} [https://www.eurohockey.com/league/886-world-championship-b.html eurohockey.com, ''World Championship B''] * {{en icon}} [https://www.eliteprospects.com/ eliteprospects.com] * {{en icon}} [https://www.eliteprospects.com/league/wc-b eliteprospects.com, ''WC B''] * {{deu icon}} [https://de.wikipedia.org/wiki/Eishockey-Weltmeisterschaft_1970 de.wikipedia.org, ''Eishockey-Weltmeisterschaft 1970''] * {{en icon}} [https://en.wikipedia.org/wiki/1970_Ice_Hockey_World_Championships en.wikipedia.org, ''1970 Ice Hockey World Championships''] == Izvori == <small> * {{fra icon}} [https://www.hockeyarchives.info/mondial1970.htm hockeyarchives.info, ''Championnats du monde 1970''], pristupljeno 27. srpnja 2026. * {{en icon}} [https://hokej.sfrp.cz/ms/ms1970.html hokej.sfrp.cz, ''1970 / World Championships''], pristupljeno 27. srpnja 2026. * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20190816141338/https://hokej.sfrp.cz/ms/ms1970.html hokej.sfrp.cz, ''1970 / World Championships''], wayback arhiva (1970.) * {{ces icon}} [https://web.archive.org/web/20210513034937/http://avlh.sweb.cz/MS-1970.pdf avlh.sweb.cz, ''1970 / Miistrovství světa''], wayback arhiva * {{en icon}} [https://www.eliteprospects.com/league/wc-b/standings/1969-1970 eliteprospects.com, ''WC B / Standings 1969-70''], pristupljeno 27. srpnja 2026. * {{en icon}} [http://www.todor66.com/hockey/world/Men_II_1970.html todor66.com, ''Men Ice Hockey World Championship 1970 Level II Bucuresti (ROU) 24.02-05.03 Winner United States''], pristupljeno 27. srpnja 2026. {{izvori}} </small> {{Svjetsko prvenstvo u hokeju na ledu – niži stupnjevi}} [[Kategorija:Svjetska prvenstva u hokeju na ledu|1970 B]] [[Kategorija:Međunarodna športska natjecanja u Rumunjskoj]] [[Kategorija:Hokej na ledu u Rumunjskoj]] [[Kategorija:Šport u Bukureštu]] ot84wubb9g31e26tdhb5b8smbu5cowj 0 816141 7616017 7566405 2026-10-10T09:47:28Z Zeljko 1196 7616017 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Phebalium'' | slika = Phebalium squamulosum 2 IMG 5478.jpg | slika_opis = ''[[Phebalium squamulosum|P. squamulosum]]'', tipska vrsta. | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Zanthoxyloideae]] | genus = '''''Phebalium''''' | genus_autorstvo = [[Vent.]] }} '''''Phebalium''''' <small>Vent.</small> rod je [[grm]]ova i manjih [[Stablo|stabala]] iz porodice ''[[Rutaceae]]'', reda ''[[Sapindales]]'', endemičan za [[Australija|Australiju]]. Pripada potporodici ''[[Zanthoxyloideae]]''. Rod danas obuhvaća 40 vrsta, rasprostranjenih ponajprije u južnim i istočnim dijelovima kontinenta. Kew još navodi 39 prihvaćenih vrsta,<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:35886-1 Plants of the World Online], pristupljeno 10. listopada 2026.</ref> dok suvremeni popis treba dopuniti vrstom ''[[Phebalium banyabba]]'', opisanom [[2026.]] iz sjeveroistočnog [[Novi Južni Wales|Novog Južnog Walesa]]. <ref name="The University of New England ">[https://www.une.edu.au/about-une/news-and-events/news/2026/05/new-plant-species-discovered-near-grafton New plant species discovered near Grafton], pristupljeno 10. listopada 2026.</ref> == Opis == Pripadnici roda su grmovi ili manja stabla, a mladi dijelovi najčešće su prekriveni karakterističnim zvjezdasto-ljuskastim dlačicama. Grančice su valjkaste i često žljezdasto bradavičave. Listovi su naizmjenični i jednostavni, sjedeći ili na kratkim peteljkama, cijelog ili nazubljenog ruba; površina im često nosi brojne uljne žlijezde. <ref name="ConnectSci ">[https://plantnet.rbgsyd.nsw.gov.au/cgi-bin/NSWfl.pl? PlantNET], pristupljeno 10. listopada 2026.</ref> [[Cvjetovi]] su dvospolni i razvijaju se pojedinačno, u završnim štitastim skupinama ili zbijenim glavicama, katkad i na kratkim bočnim granama. [[Čaška]] je polukuglasta do čašasta, najčešće s pet režnjeva, ali broj može doseći osam; [[lap]]ovi mogu biti i gotovo potpuno srasli ili rjeđe slobodni. <ref name="ConnectSci "/> [[Latica]] je obično pet, rjeđe do deset; slobodne su, bijele, žute, ružičaste ili ljubičaste. Prašnika je najčešće 10, rjeđe do 16; niti su tanke i valjkaste, a antere nose karakterističan vršni žljezdasti nastavak. Cvjetni disk nije razvijen. <ref name="ConnectSci "/> Plodnih listova najčešće je 2–5, a kod P. nottii može ih biti do osam. Svaki ima po dva sjemena zametka; plodni listovi mogu biti slobodni ili pri osnovi kratko srasli, dok su njihovi vrhovi povezani zajedničkim vratom tučka. [[Plod]] se raspada na nekoliko pojedinačnih dijelova, a tamnosmeđe do crne [[sjemenke]] oslobađaju se naglim otvaranjem. Sjemenke su duguljasto-bubrežaste, uzdužno naborane i imaju uzak mesnati arilus. <ref name="ConnectSci "/> == Rasprostranjenost == Rod je endemičan za [[Australija|Australiju]]. Kew ga bilježi u Novom Južnom Walesu, Queenslandu, Južnoj Australiji, Tasmaniji, Victoriji i Zapadnoj Australiji. Većina vrsta živi u južnim dijelovima kontinenta, dok nekoliko dopire u tropski sjeverni Queensland. <ref name="Kew "/> Vrste naseljavaju vrlo različite okoliše, od šuma i šikara do vrijesolikih zajednica, kamenitih obronaka, mallee-vegetacije i suhih područja. Mnoge imaju vrlo ograničene areale; primjerice P. speciosum poznat je samo iz nekoliko lokaliteta u sjeveroistočnom Novom Južnom Walesu. threatenedspecies.<ref name="bionet.nsw.gov.au ">[https://threatenedspecies.bionet.nsw.gov.au/profile?id=20320 Phebalium speciosum - profile], pristupljeno 10. listopada 2026.</ref> == Sistematika i povijest == Rod je ustanovio Étienne Pierre Ventenat u djelu Jardin de la Malmaison, uz opis vrste Phebalium squamulosum, koja je tipska vrsta roda. Ovdje postoji zanimljiva bibliografska razlika: IPNI navodi 1804., dok Kew i suvremena detaljna studija Ventenatovih publikacija tablu 102 datiraju u 1805. Budući da je sama tabla P. squamulosum u drugom svesku objavljena 1805., tu godinu bih koristio u povijesnom tekstu, uz napomenu da IPNI još navodi 1804. <ref name="ipni.org ">[https://www.ipni.org/n/35886-1 IPNI], pristupljeno 10. listopada 2026.</ref> Rod je tijekom 19. i 20. stoljeća bio mnogo šire shvaćen. Dio njegovih nekadašnjih sekcija poslije je izdvojen u rodove Leionema, Nematolepis i druge srodne rodove. Molekularna analiza Duretta, Heslewood i Baylyja iz 2023. potvrdila je da je Phebalium monofiletski, ali je istodobno pokazala da je mali rod Microcybe duboko povezan s njime. Autori su zato Microcybe uključili u Phebalium. <ref name="ConnectSci "/> == Današnja unutarnja podjela obuhvaća tri sekcije: == * Phebalium* sect. *Phebalium — većina vrsta; cvjetovi uglavnom na stapkama, najčešće pet plodnih listova; * Phebalium sect. Microcybe (Turcz.) Duretto & Heslewood — zbijene glavice sjedećih cvjetova i 2–3 plodna lista; * Phebalium sect. Uniflorum Duretto & Heslewood — monotipska sekcija s vrstom P. ambiguum, s pojedinačnim sjedećim cvjetovima i 3–4 plodna lista. <ref name="ConnectSci "/> Novija filogenija pokazuje da stara ''[[Boronieae]]'' u tradicionalnom opsegu nije monofiletska, a suvremena klasifikacija Zanthoxyloideae zasad nema prihvaćenu formalnu podjelu na tribuse koja bi to sigurno riješila. <ref name="ConnectSci "/> == Etimologija == Ventenat je ime Phebalium izveo iz grčkog naziva phibaleon, koji su, prema starijem navodu Jeana Bauhina, neki grčki komični pjesnici upotrebljavali za mirtu (Myrtus communis). Ventenat je naime u početku pogrešno smatrao ovaj rod pripadnikom Myrtaceae, pa je upravo zbog te zamišljene sličnosti izabrao ime. <ref name="dbca.wa.gov.au ">[https://library.dbca.wa.gov.au/Journals/080057/080057-01.001.pdf P. G. WILSON ], pristupljeno 10. listopada 2026.</ref>library. == Sinonimi == Kew danas za rod navodi samo jedan heterotipski sinonim <ref name="Kew "/>: - Microcybe Turcz., 1852. Plants of the World Online Imena Eriostemon sect. Phebalium (Vent.) F.Muell. i Crowea sect. Phebalium (Vent.) Baill. povijesne su kombinacije na rangu sekcije, pa ih ne bih stavljao u popis rodnih sinonima. == Galerija == <gallery mode="packed" heights="200px"> Phebalium nottii flower 01.jpg|''[[Phebalium nottii|P. nottii]]'' Phebalium megaphyllum (2).jpg|''[[Phebalium megaphyllum|P. megaphyllum]]'' Phebalium whitei.jpg|''[[Phebalium whitei|P. whitei]]'' Phebalium festivum.jpg|''[[Phebalium festivum|P. festivum]]'' </gallery> == Vrste == {{stupci|3| # ''[[Phebalium albiflorum]]'' <small>(Turcz.) Duretto & Heslewood</small> # ''[[Phebalium ambiguum]]'' <small>C.A.Gardner</small> # ''[[Phebalium appressum]]'' <small>Paul G.Wilson</small> # ''[[Phebalium banyabba]]'' <small>I.Telford & J.J.Bruhl</small> # ''[[Phebalium bifidum]]'' <small>P.H.Weston & M.J.Turton</small> # ''[[Phebalium brachycalyx]]'' <small>Paul G.Wilson</small> # ''[[Phebalium brevifolium]]'' <small>Paul G.Wilson</small> # ''[[Phebalium bullatum]]'' <small>J.M.Black</small> # ''[[Phebalium calcicola]]'' <small>S.Dema & I.Telford</small> # ''[[Phebalium canaliculatum]]'' <small>(F.Muell. & Tate) J.H.Willis</small> # ''[[Phebalium cicatricatum]]'' <small>A.J.Ford & Duretto</small> # ''[[Phebalium clavatum]]'' <small>C.A.Gardner</small> # ''[[Phebalium daviesii]]'' <small>Hook.f.</small> # ''[[Phebalium distans]]'' <small>P.I.Forst.</small> # ''[[Phebalium drummondii]]'' <small>Benth.</small> # ''[[Phebalium elegans]]'' <small>Paul G.Wilson</small> # ''[[Phebalium festivum]]'' <small>Paul G.Wilson</small> # ''[[Phebalium filifolium]]'' <small>Turcz.</small> # ''[[Phebalium glandulosum]]'' <small>Hook.</small> # ''[[Phebalium graniticola]]'' <small>I.Telford & J.J.Bruhl</small> # ''[[Phebalium laevigatum]]'' <small>Paul G.Wilson</small> # ''[[Phebalium lepidotum]]'' <small>(Turcz.) Paul G.Wilson</small> # ''[[Phebalium longifolium]]'' <small>S.T.Blake</small> # ''[[Phebalium lowanense]]'' <small>J.H.Willis</small> # ''[[Phebalium megaphyllum]]'' <small>(Ewart) Paul G.Wilson</small> # ''[[Phebalium microphyllum]]'' <small>Turcz.</small> # ''[[Phebalium multiflorum]]'' <small>(Turcz.) Duretto & Heslewood</small> # ''[[Phebalium nottii]]'' <small>(F.Muell.) Maiden & Betche</small> # ''[[Phebalium obcordatum]]'' <small>A.Cunn. ex Benth.</small> # ''[[Phebalium obovatum]]'' <small>(Paul G.Wilson) Paul G.Wilson</small> # ''[[Phebalium pauciflorum]]'' <small>(Turcz.) Duretto & Heslewood</small> # ''[[Phebalium speciosum]]'' <small>I.Telford</small> # ''[[Phebalium squamulosum]]'' <small>Vent.</small> # ''[[Phebalium stellatum]]'' <small>I.Telford & J.J.Bruhl</small> # ''[[Phebalium stenophyllum]]'' <small>(Benth.) Maiden & Betche</small> # ''[[Phebalium sylvaticum]]'' <small>I.Telford & J.J.Bruhl</small> # ''[[Phebalium tuberculosum]]'' <small>(F.Muell.) Benth.</small> # ''[[Phebalium verrucosum]]'' <small>(Paul G.Wilson) I.Telford & J.J.Bruhl</small> # ''[[Phebalium whitei]]'' <small>Paul G.Wilson</small> # ''[[Phebalium woombye]]'' <small>(F.M.Bailey) Domin</small> }} == Sinonimi == Heterotipski: * ''Microcybe'' <small>Turcz.</small> in Bull. Soc. Imp. Naturalistes Moscou 25(II): 166 (1852) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Eriostemoninae]] 1hma7l0nkql9xao1o69t2va092so021 7616018 7616017 2026-10-10T09:48:46Z Zeljko 1196 /* Sinonimi */ 7616018 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Phebalium'' | slika = Phebalium squamulosum 2 IMG 5478.jpg | slika_opis = ''[[Phebalium squamulosum|P. squamulosum]]'', tipska vrsta. | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Zanthoxyloideae]] | genus = '''''Phebalium''''' | genus_autorstvo = [[Vent.]] }} '''''Phebalium''''' <small>Vent.</small> rod je [[grm]]ova i manjih [[Stablo|stabala]] iz porodice ''[[Rutaceae]]'', reda ''[[Sapindales]]'', endemičan za [[Australija|Australiju]]. Pripada potporodici ''[[Zanthoxyloideae]]''. Rod danas obuhvaća 40 vrsta, rasprostranjenih ponajprije u južnim i istočnim dijelovima kontinenta. Kew još navodi 39 prihvaćenih vrsta,<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:35886-1 Plants of the World Online], pristupljeno 10. listopada 2026.</ref> dok suvremeni popis treba dopuniti vrstom ''[[Phebalium banyabba]]'', opisanom [[2026.]] iz sjeveroistočnog [[Novi Južni Wales|Novog Južnog Walesa]]. <ref name="The University of New England ">[https://www.une.edu.au/about-une/news-and-events/news/2026/05/new-plant-species-discovered-near-grafton New plant species discovered near Grafton], pristupljeno 10. listopada 2026.</ref> == Opis == Pripadnici roda su grmovi ili manja stabla, a mladi dijelovi najčešće su prekriveni karakterističnim zvjezdasto-ljuskastim dlačicama. Grančice su valjkaste i često žljezdasto bradavičave. Listovi su naizmjenični i jednostavni, sjedeći ili na kratkim peteljkama, cijelog ili nazubljenog ruba; površina im često nosi brojne uljne žlijezde. <ref name="ConnectSci ">[https://plantnet.rbgsyd.nsw.gov.au/cgi-bin/NSWfl.pl? PlantNET], pristupljeno 10. listopada 2026.</ref> [[Cvjetovi]] su dvospolni i razvijaju se pojedinačno, u završnim štitastim skupinama ili zbijenim glavicama, katkad i na kratkim bočnim granama. [[Čaška]] je polukuglasta do čašasta, najčešće s pet režnjeva, ali broj može doseći osam; [[lap]]ovi mogu biti i gotovo potpuno srasli ili rjeđe slobodni. <ref name="ConnectSci "/> [[Latica]] je obično pet, rjeđe do deset; slobodne su, bijele, žute, ružičaste ili ljubičaste. Prašnika je najčešće 10, rjeđe do 16; niti su tanke i valjkaste, a antere nose karakterističan vršni žljezdasti nastavak. Cvjetni disk nije razvijen. <ref name="ConnectSci "/> Plodnih listova najčešće je 2–5, a kod P. nottii može ih biti do osam. Svaki ima po dva sjemena zametka; plodni listovi mogu biti slobodni ili pri osnovi kratko srasli, dok su njihovi vrhovi povezani zajedničkim vratom tučka. [[Plod]] se raspada na nekoliko pojedinačnih dijelova, a tamnosmeđe do crne [[sjemenke]] oslobađaju se naglim otvaranjem. Sjemenke su duguljasto-bubrežaste, uzdužno naborane i imaju uzak mesnati arilus. <ref name="ConnectSci "/> == Rasprostranjenost == Rod je endemičan za [[Australija|Australiju]]. Kew ga bilježi u Novom Južnom Walesu, Queenslandu, Južnoj Australiji, Tasmaniji, Victoriji i Zapadnoj Australiji. Većina vrsta živi u južnim dijelovima kontinenta, dok nekoliko dopire u tropski sjeverni Queensland. <ref name="Kew "/> Vrste naseljavaju vrlo različite okoliše, od šuma i šikara do vrijesolikih zajednica, kamenitih obronaka, mallee-vegetacije i suhih područja. Mnoge imaju vrlo ograničene areale; primjerice P. speciosum poznat je samo iz nekoliko lokaliteta u sjeveroistočnom Novom Južnom Walesu. threatenedspecies.<ref name="bionet.nsw.gov.au ">[https://threatenedspecies.bionet.nsw.gov.au/profile?id=20320 Phebalium speciosum - profile], pristupljeno 10. listopada 2026.</ref> == Sistematika i povijest == Rod je ustanovio Étienne Pierre Ventenat u djelu Jardin de la Malmaison, uz opis vrste Phebalium squamulosum, koja je tipska vrsta roda. Ovdje postoji zanimljiva bibliografska razlika: IPNI navodi 1804., dok Kew i suvremena detaljna studija Ventenatovih publikacija tablu 102 datiraju u 1805. Budući da je sama tabla P. squamulosum u drugom svesku objavljena 1805., tu godinu bih koristio u povijesnom tekstu, uz napomenu da IPNI još navodi 1804. <ref name="ipni.org ">[https://www.ipni.org/n/35886-1 IPNI], pristupljeno 10. listopada 2026.</ref> Rod je tijekom 19. i 20. stoljeća bio mnogo šire shvaćen. Dio njegovih nekadašnjih sekcija poslije je izdvojen u rodove Leionema, Nematolepis i druge srodne rodove. Molekularna analiza Duretta, Heslewood i Baylyja iz 2023. potvrdila je da je Phebalium monofiletski, ali je istodobno pokazala da je mali rod Microcybe duboko povezan s njime. Autori su zato Microcybe uključili u Phebalium. <ref name="ConnectSci "/> == Današnja unutarnja podjela obuhvaća tri sekcije: == * Phebalium* sect. *Phebalium — većina vrsta; cvjetovi uglavnom na stapkama, najčešće pet plodnih listova; * Phebalium sect. Microcybe (Turcz.) Duretto & Heslewood — zbijene glavice sjedećih cvjetova i 2–3 plodna lista; * Phebalium sect. Uniflorum Duretto & Heslewood — monotipska sekcija s vrstom P. ambiguum, s pojedinačnim sjedećim cvjetovima i 3–4 plodna lista. <ref name="ConnectSci "/> Novija filogenija pokazuje da stara ''[[Boronieae]]'' u tradicionalnom opsegu nije monofiletska, a suvremena klasifikacija Zanthoxyloideae zasad nema prihvaćenu formalnu podjelu na tribuse koja bi to sigurno riješila. <ref name="ConnectSci "/> == Etimologija == Ventenat je ime Phebalium izveo iz grčkog naziva phibaleon, koji su, prema starijem navodu Jeana Bauhina, neki grčki komični pjesnici upotrebljavali za mirtu (Myrtus communis). Ventenat je naime u početku pogrešno smatrao ovaj rod pripadnikom Myrtaceae, pa je upravo zbog te zamišljene sličnosti izabrao ime. <ref name="dbca.wa.gov.au ">[https://library.dbca.wa.gov.au/Journals/080057/080057-01.001.pdf P. G. WILSON ], pristupljeno 10. listopada 2026.</ref>library. == Sinonimi == Kew danas za rod navodi samo jedan heterotipski sinonim <ref name="Kew "/>: * ''Microcybe'' <small>Turcz.</small>, 1852. Plants of the World Online Imena ''Eriostemon'' sect. ''Phebalium'' <small>(Vent.) F.Muell.</small> i ''Crowea'' sect. ''Phebalium'' <small>(Vent.) Baill.</small> povijesne su kombinacije na rangu sekcije. == Galerija == <gallery mode="packed" heights="200px"> Phebalium nottii flower 01.jpg|''[[Phebalium nottii|P. nottii]]'' Phebalium megaphyllum (2).jpg|''[[Phebalium megaphyllum|P. megaphyllum]]'' Phebalium whitei.jpg|''[[Phebalium whitei|P. whitei]]'' Phebalium festivum.jpg|''[[Phebalium festivum|P. festivum]]'' </gallery> == Vrste == {{stupci|3| # ''[[Phebalium albiflorum]]'' <small>(Turcz.) Duretto & Heslewood</small> # ''[[Phebalium ambiguum]]'' <small>C.A.Gardner</small> # ''[[Phebalium appressum]]'' <small>Paul G.Wilson</small> # ''[[Phebalium banyabba]]'' <small>I.Telford & J.J.Bruhl</small> # ''[[Phebalium bifidum]]'' <small>P.H.Weston & M.J.Turton</small> # ''[[Phebalium brachycalyx]]'' <small>Paul G.Wilson</small> # ''[[Phebalium brevifolium]]'' <small>Paul G.Wilson</small> # ''[[Phebalium bullatum]]'' <small>J.M.Black</small> # ''[[Phebalium calcicola]]'' <small>S.Dema & I.Telford</small> # ''[[Phebalium canaliculatum]]'' <small>(F.Muell. & Tate) J.H.Willis</small> # ''[[Phebalium cicatricatum]]'' <small>A.J.Ford & Duretto</small> # ''[[Phebalium clavatum]]'' <small>C.A.Gardner</small> # ''[[Phebalium daviesii]]'' <small>Hook.f.</small> # ''[[Phebalium distans]]'' <small>P.I.Forst.</small> # ''[[Phebalium drummondii]]'' <small>Benth.</small> # ''[[Phebalium elegans]]'' <small>Paul G.Wilson</small> # ''[[Phebalium festivum]]'' <small>Paul G.Wilson</small> # ''[[Phebalium filifolium]]'' <small>Turcz.</small> # ''[[Phebalium glandulosum]]'' <small>Hook.</small> # ''[[Phebalium graniticola]]'' <small>I.Telford & J.J.Bruhl</small> # ''[[Phebalium laevigatum]]'' <small>Paul G.Wilson</small> # ''[[Phebalium lepidotum]]'' <small>(Turcz.) Paul G.Wilson</small> # ''[[Phebalium longifolium]]'' <small>S.T.Blake</small> # ''[[Phebalium lowanense]]'' <small>J.H.Willis</small> # ''[[Phebalium megaphyllum]]'' <small>(Ewart) Paul G.Wilson</small> # ''[[Phebalium microphyllum]]'' <small>Turcz.</small> # ''[[Phebalium multiflorum]]'' <small>(Turcz.) Duretto & Heslewood</small> # ''[[Phebalium nottii]]'' <small>(F.Muell.) Maiden & Betche</small> # ''[[Phebalium obcordatum]]'' <small>A.Cunn. ex Benth.</small> # ''[[Phebalium obovatum]]'' <small>(Paul G.Wilson) Paul G.Wilson</small> # ''[[Phebalium pauciflorum]]'' <small>(Turcz.) Duretto & Heslewood</small> # ''[[Phebalium speciosum]]'' <small>I.Telford</small> # ''[[Phebalium squamulosum]]'' <small>Vent.</small> # ''[[Phebalium stellatum]]'' <small>I.Telford & J.J.Bruhl</small> # ''[[Phebalium stenophyllum]]'' <small>(Benth.) Maiden & Betche</small> # ''[[Phebalium sylvaticum]]'' <small>I.Telford & J.J.Bruhl</small> # ''[[Phebalium tuberculosum]]'' <small>(F.Muell.) Benth.</small> # ''[[Phebalium verrucosum]]'' <small>(Paul G.Wilson) I.Telford & J.J.Bruhl</small> # ''[[Phebalium whitei]]'' <small>Paul G.Wilson</small> # ''[[Phebalium woombye]]'' <small>(F.M.Bailey) Domin</small> }} == Sinonimi == Heterotipski: * ''Microcybe'' <small>Turcz.</small> in Bull. Soc. Imp. Naturalistes Moscou 25(II): 166 (1852) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Eriostemoninae]] 5enue3wkkl9w0f6qos8580wsut27yf9 7616019 7616018 2026-10-10T09:49:40Z Zeljko 1196 /* Etimologija */ 7616019 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Phebalium'' | slika = Phebalium squamulosum 2 IMG 5478.jpg | slika_opis = ''[[Phebalium squamulosum|P. squamulosum]]'', tipska vrsta. | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Zanthoxyloideae]] | genus = '''''Phebalium''''' | genus_autorstvo = [[Vent.]] }} '''''Phebalium''''' <small>Vent.</small> rod je [[grm]]ova i manjih [[Stablo|stabala]] iz porodice ''[[Rutaceae]]'', reda ''[[Sapindales]]'', endemičan za [[Australija|Australiju]]. Pripada potporodici ''[[Zanthoxyloideae]]''. Rod danas obuhvaća 40 vrsta, rasprostranjenih ponajprije u južnim i istočnim dijelovima kontinenta. Kew još navodi 39 prihvaćenih vrsta,<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:35886-1 Plants of the World Online], pristupljeno 10. listopada 2026.</ref> dok suvremeni popis treba dopuniti vrstom ''[[Phebalium banyabba]]'', opisanom [[2026.]] iz sjeveroistočnog [[Novi Južni Wales|Novog Južnog Walesa]]. <ref name="The University of New England ">[https://www.une.edu.au/about-une/news-and-events/news/2026/05/new-plant-species-discovered-near-grafton New plant species discovered near Grafton], pristupljeno 10. listopada 2026.</ref> == Opis == Pripadnici roda su grmovi ili manja stabla, a mladi dijelovi najčešće su prekriveni karakterističnim zvjezdasto-ljuskastim dlačicama. Grančice su valjkaste i često žljezdasto bradavičave. Listovi su naizmjenični i jednostavni, sjedeći ili na kratkim peteljkama, cijelog ili nazubljenog ruba; površina im često nosi brojne uljne žlijezde. <ref name="ConnectSci ">[https://plantnet.rbgsyd.nsw.gov.au/cgi-bin/NSWfl.pl? PlantNET], pristupljeno 10. listopada 2026.</ref> [[Cvjetovi]] su dvospolni i razvijaju se pojedinačno, u završnim štitastim skupinama ili zbijenim glavicama, katkad i na kratkim bočnim granama. [[Čaška]] je polukuglasta do čašasta, najčešće s pet režnjeva, ali broj može doseći osam; [[lap]]ovi mogu biti i gotovo potpuno srasli ili rjeđe slobodni. <ref name="ConnectSci "/> [[Latica]] je obično pet, rjeđe do deset; slobodne su, bijele, žute, ružičaste ili ljubičaste. Prašnika je najčešće 10, rjeđe do 16; niti su tanke i valjkaste, a antere nose karakterističan vršni žljezdasti nastavak. Cvjetni disk nije razvijen. <ref name="ConnectSci "/> Plodnih listova najčešće je 2–5, a kod P. nottii može ih biti do osam. Svaki ima po dva sjemena zametka; plodni listovi mogu biti slobodni ili pri osnovi kratko srasli, dok su njihovi vrhovi povezani zajedničkim vratom tučka. [[Plod]] se raspada na nekoliko pojedinačnih dijelova, a tamnosmeđe do crne [[sjemenke]] oslobađaju se naglim otvaranjem. Sjemenke su duguljasto-bubrežaste, uzdužno naborane i imaju uzak mesnati arilus. <ref name="ConnectSci "/> == Rasprostranjenost == Rod je endemičan za [[Australija|Australiju]]. Kew ga bilježi u Novom Južnom Walesu, Queenslandu, Južnoj Australiji, Tasmaniji, Victoriji i Zapadnoj Australiji. Većina vrsta živi u južnim dijelovima kontinenta, dok nekoliko dopire u tropski sjeverni Queensland. <ref name="Kew "/> Vrste naseljavaju vrlo različite okoliše, od šuma i šikara do vrijesolikih zajednica, kamenitih obronaka, mallee-vegetacije i suhih područja. Mnoge imaju vrlo ograničene areale; primjerice P. speciosum poznat je samo iz nekoliko lokaliteta u sjeveroistočnom Novom Južnom Walesu. threatenedspecies.<ref name="bionet.nsw.gov.au ">[https://threatenedspecies.bionet.nsw.gov.au/profile?id=20320 Phebalium speciosum - profile], pristupljeno 10. listopada 2026.</ref> == Sistematika i povijest == Rod je ustanovio Étienne Pierre Ventenat u djelu Jardin de la Malmaison, uz opis vrste Phebalium squamulosum, koja je tipska vrsta roda. Ovdje postoji zanimljiva bibliografska razlika: IPNI navodi 1804., dok Kew i suvremena detaljna studija Ventenatovih publikacija tablu 102 datiraju u 1805. Budući da je sama tabla P. squamulosum u drugom svesku objavljena 1805., tu godinu bih koristio u povijesnom tekstu, uz napomenu da IPNI još navodi 1804. <ref name="ipni.org ">[https://www.ipni.org/n/35886-1 IPNI], pristupljeno 10. listopada 2026.</ref> Rod je tijekom 19. i 20. stoljeća bio mnogo šire shvaćen. Dio njegovih nekadašnjih sekcija poslije je izdvojen u rodove Leionema, Nematolepis i druge srodne rodove. Molekularna analiza Duretta, Heslewood i Baylyja iz 2023. potvrdila je da je Phebalium monofiletski, ali je istodobno pokazala da je mali rod Microcybe duboko povezan s njime. Autori su zato Microcybe uključili u Phebalium. <ref name="ConnectSci "/> == Današnja unutarnja podjela obuhvaća tri sekcije: == * Phebalium* sect. *Phebalium — većina vrsta; cvjetovi uglavnom na stapkama, najčešće pet plodnih listova; * Phebalium sect. Microcybe (Turcz.) Duretto & Heslewood — zbijene glavice sjedećih cvjetova i 2–3 plodna lista; * Phebalium sect. Uniflorum Duretto & Heslewood — monotipska sekcija s vrstom P. ambiguum, s pojedinačnim sjedećim cvjetovima i 3–4 plodna lista. <ref name="ConnectSci "/> Novija filogenija pokazuje da stara ''[[Boronieae]]'' u tradicionalnom opsegu nije monofiletska, a suvremena klasifikacija Zanthoxyloideae zasad nema prihvaćenu formalnu podjelu na tribuse koja bi to sigurno riješila. <ref name="ConnectSci "/> == Etimologija == Ventenat je ime ''Phebalium'' izveo iz grčkog naziva phibaleon, koji su, prema starijem navodu Jeana Bauhina, neki grčki komični pjesnici upotrebljavali za mirtu (''[[Myrtus communis]]''). Ventenat je naime u početku pogrešno smatrao ovaj rod pripadnikom Myrtaceae, pa je upravo zbog te zamišljene sličnosti izabrao ime. <ref name="dbca.wa.gov.au ">[https://library.dbca.wa.gov.au/Journals/080057/080057-01.001.pdf P. G. WILSON ], pristupljeno 10. listopada 2026.</ref> == Sinonimi == Kew danas za rod navodi samo jedan heterotipski sinonim <ref name="Kew "/>: * ''Microcybe'' <small>Turcz.</small>, 1852. Plants of the World Online Imena ''Eriostemon'' sect. ''Phebalium'' <small>(Vent.) F.Muell.</small> i ''Crowea'' sect. ''Phebalium'' <small>(Vent.) Baill.</small> povijesne su kombinacije na rangu sekcije. == Galerija == <gallery mode="packed" heights="200px"> Phebalium nottii flower 01.jpg|''[[Phebalium nottii|P. nottii]]'' Phebalium megaphyllum (2).jpg|''[[Phebalium megaphyllum|P. megaphyllum]]'' Phebalium whitei.jpg|''[[Phebalium whitei|P. whitei]]'' Phebalium festivum.jpg|''[[Phebalium festivum|P. festivum]]'' </gallery> == Vrste == {{stupci|3| # ''[[Phebalium albiflorum]]'' <small>(Turcz.) Duretto & Heslewood</small> # ''[[Phebalium ambiguum]]'' <small>C.A.Gardner</small> # ''[[Phebalium appressum]]'' <small>Paul G.Wilson</small> # ''[[Phebalium banyabba]]'' <small>I.Telford & J.J.Bruhl</small> # ''[[Phebalium bifidum]]'' <small>P.H.Weston & M.J.Turton</small> # ''[[Phebalium brachycalyx]]'' <small>Paul G.Wilson</small> # ''[[Phebalium brevifolium]]'' <small>Paul G.Wilson</small> # ''[[Phebalium bullatum]]'' <small>J.M.Black</small> # ''[[Phebalium calcicola]]'' <small>S.Dema & I.Telford</small> # ''[[Phebalium canaliculatum]]'' <small>(F.Muell. & Tate) J.H.Willis</small> # ''[[Phebalium cicatricatum]]'' <small>A.J.Ford & Duretto</small> # ''[[Phebalium clavatum]]'' <small>C.A.Gardner</small> # ''[[Phebalium daviesii]]'' <small>Hook.f.</small> # ''[[Phebalium distans]]'' <small>P.I.Forst.</small> # ''[[Phebalium drummondii]]'' <small>Benth.</small> # ''[[Phebalium elegans]]'' <small>Paul G.Wilson</small> # ''[[Phebalium festivum]]'' <small>Paul G.Wilson</small> # ''[[Phebalium filifolium]]'' <small>Turcz.</small> # ''[[Phebalium glandulosum]]'' <small>Hook.</small> # ''[[Phebalium graniticola]]'' <small>I.Telford & J.J.Bruhl</small> # ''[[Phebalium laevigatum]]'' <small>Paul G.Wilson</small> # ''[[Phebalium lepidotum]]'' <small>(Turcz.) Paul G.Wilson</small> # ''[[Phebalium longifolium]]'' <small>S.T.Blake</small> # ''[[Phebalium lowanense]]'' <small>J.H.Willis</small> # ''[[Phebalium megaphyllum]]'' <small>(Ewart) Paul G.Wilson</small> # ''[[Phebalium microphyllum]]'' <small>Turcz.</small> # ''[[Phebalium multiflorum]]'' <small>(Turcz.) Duretto & Heslewood</small> # ''[[Phebalium nottii]]'' <small>(F.Muell.) Maiden & Betche</small> # ''[[Phebalium obcordatum]]'' <small>A.Cunn. ex Benth.</small> # ''[[Phebalium obovatum]]'' <small>(Paul G.Wilson) Paul G.Wilson</small> # ''[[Phebalium pauciflorum]]'' <small>(Turcz.) Duretto & Heslewood</small> # ''[[Phebalium speciosum]]'' <small>I.Telford</small> # ''[[Phebalium squamulosum]]'' <small>Vent.</small> # ''[[Phebalium stellatum]]'' <small>I.Telford & J.J.Bruhl</small> # ''[[Phebalium stenophyllum]]'' <small>(Benth.) Maiden & Betche</small> # ''[[Phebalium sylvaticum]]'' <small>I.Telford & J.J.Bruhl</small> # ''[[Phebalium tuberculosum]]'' <small>(F.Muell.) Benth.</small> # ''[[Phebalium verrucosum]]'' <small>(Paul G.Wilson) I.Telford & J.J.Bruhl</small> # ''[[Phebalium whitei]]'' <small>Paul G.Wilson</small> # ''[[Phebalium woombye]]'' <small>(F.M.Bailey) Domin</small> }} == Sinonimi == Heterotipski: * ''Microcybe'' <small>Turcz.</small> in Bull. Soc. Imp. Naturalistes Moscou 25(II): 166 (1852) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Eriostemoninae]] hluzl4l1fd5iprrt6ipdkhs3x1tzyjv 7616020 7616019 2026-10-10T09:52:33Z Zeljko 1196 7616020 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Phebalium'' | slika = Phebalium squamulosum 2 IMG 5478.jpg | slika_opis = ''[[Phebalium squamulosum|P. squamulosum]]'', tipska vrsta. | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Zanthoxyloideae]] | genus = '''''Phebalium''''' | genus_autorstvo = [[Vent.]] }} '''''Phebalium''''' <small>Vent.</small> rod je [[grm]]ova i manjih [[Stablo|stabala]] iz porodice ''[[Rutaceae]]'', reda ''[[Sapindales]]'', endemičan za [[Australija|Australiju]]. Pripada potporodici ''[[Zanthoxyloideae]]''. Rod danas obuhvaća 40 vrsta, rasprostranjenih ponajprije u južnim i istočnim dijelovima kontinenta. Kew još navodi 39 prihvaćenih vrsta,<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:35886-1 Plants of the World Online], pristupljeno 10. listopada 2026.</ref> dok suvremeni popis treba dopuniti vrstom ''[[Phebalium banyabba]]'', opisanom [[2026.]] iz sjeveroistočnog [[Novi Južni Wales|Novog Južnog Walesa]]. <ref name="The University of New England ">[https://www.une.edu.au/about-une/news-and-events/news/2026/05/new-plant-species-discovered-near-grafton New plant species discovered near Grafton], pristupljeno 10. listopada 2026.</ref> == Opis == Pripadnici roda su [[grm]]ovi ili manja [[Stablo|stabla]], a mladi dijelovi najčešće su prekriveni karakterističnim zvjezdasto-ljuskastim dlačicama. Grančice su valjkaste i često žljezdasto bradavičave. [[Listovi]] su naizmjenični i jednostavni, sjedeći ili na kratkim peteljkama, cijelog ili nazubljenog ruba; površina im često nosi brojne uljne žlijezde. <ref name="ConnectSci ">[https://plantnet.rbgsyd.nsw.gov.au/cgi-bin/NSWfl.pl? PlantNET], pristupljeno 10. listopada 2026.</ref> [[Cvjetovi]] su dvospolni i razvijaju se pojedinačno, u završnim štitastim skupinama ili zbijenim glavicama, katkad i na kratkim bočnim granama. [[Čaška]] je polukuglasta do čašasta, najčešće s pet režnjeva, ali broj može doseći osam; [[lap]]ovi mogu biti i gotovo potpuno srasli ili rjeđe slobodni. <ref name="ConnectSci "/> [[Latica]] je obično pet, rjeđe do deset; slobodne su, bijele, žute, ružičaste ili ljubičaste. [[Prašnik]]a je najčešće 10, rjeđe do 16; niti su tanke i valjkaste, a antere nose karakterističan vršni žljezdasti nastavak. Cvjetni disk nije razvijen. <ref name="ConnectSci "/> Plodnih listova najčešće je 2–5, a kod ''P. nottii'' može ih biti do osam. Svaki ima po dva sjemena zametka; plodni listovi mogu biti slobodni ili pri osnovi kratko srasli, dok su njihovi vrhovi povezani zajedničkim vratom tučka. [[Plod]] se raspada na nekoliko pojedinačnih dijelova, a tamnosmeđe do crne [[sjemenke]] oslobađaju se naglim otvaranjem. Sjemenke su duguljasto-bubrežaste, uzdužno naborane i imaju uzak mesnati arilus. <ref name="ConnectSci "/> == Rasprostranjenost == Rod je endemičan za [[Australija|Australiju]]. Kew ga bilježi u [[Novi Južni Wales|Novom Južnom Walesu]], [[Queensland]]u, [[Južna Australija|Južnoj Australiji]], [[Tasmanija|Tasmaniji]], [[Victoria (Australija)|Victoriji]] i [[Zapadna Australija|Zapadnoj Australiji]]. Većina vrsta živi u južnim dijelovima kontinenta, dok nekoliko dopire u tropski sjeverni Queensland. <ref name="Kew "/> Vrste naseljavaju vrlo različite okoliše, od [[šuma]] i [[šikara]] do vrijesolikih zajednica, kamenitih obronaka, mallee-vegetacije i suhih područja. Mnoge imaju vrlo ograničene areale; primjerice ''P. speciosum'' poznat je samo iz nekoliko lokaliteta u sjeveroistočnom Novom Južnom Walesu. <ref name="bionet.nsw.gov.au ">[https://threatenedspecies.bionet.nsw.gov.au/profile?id=20320 Phebalium speciosum - profile], pristupljeno 10. listopada 2026.</ref> == Sistematika i povijest == Rod je ustanovio Étienne Pierre Ventenat u djelu Jardin de la Malmaison, uz opis vrste Phebalium squamulosum, koja je tipska vrsta roda. Ovdje postoji zanimljiva bibliografska razlika: IPNI navodi 1804., dok Kew i suvremena detaljna studija Ventenatovih publikacija tablu 102 datiraju u 1805. Budući da je sama tabla P. squamulosum u drugom svesku objavljena 1805., tu godinu bih koristio u povijesnom tekstu, uz napomenu da IPNI još navodi 1804. <ref name="ipni.org ">[https://www.ipni.org/n/35886-1 IPNI], pristupljeno 10. listopada 2026.</ref> Rod je tijekom 19. i 20. stoljeća bio mnogo šire shvaćen. Dio njegovih nekadašnjih sekcija poslije je izdvojen u rodove Leionema, Nematolepis i druge srodne rodove. Molekularna analiza Duretta, Heslewood i Baylyja iz 2023. potvrdila je da je Phebalium monofiletski, ali je istodobno pokazala da je mali rod Microcybe duboko povezan s njime. Autori su zato Microcybe uključili u Phebalium. <ref name="ConnectSci "/> == Današnja unutarnja podjela obuhvaća tri sekcije: == * Phebalium* sect. *Phebalium — većina vrsta; cvjetovi uglavnom na stapkama, najčešće pet plodnih listova; * Phebalium sect. Microcybe (Turcz.) Duretto & Heslewood — zbijene glavice sjedećih cvjetova i 2–3 plodna lista; * Phebalium sect. Uniflorum Duretto & Heslewood — monotipska sekcija s vrstom P. ambiguum, s pojedinačnim sjedećim cvjetovima i 3–4 plodna lista. <ref name="ConnectSci "/> Novija filogenija pokazuje da stara ''[[Boronieae]]'' u tradicionalnom opsegu nije monofiletska, a suvremena klasifikacija Zanthoxyloideae zasad nema prihvaćenu formalnu podjelu na tribuse koja bi to sigurno riješila. <ref name="ConnectSci "/> == Etimologija == Ventenat je ime ''Phebalium'' izveo iz grčkog naziva phibaleon, koji su, prema starijem navodu Jeana Bauhina, neki grčki komični pjesnici upotrebljavali za mirtu (''[[Myrtus communis]]''). Ventenat je naime u početku pogrešno smatrao ovaj rod pripadnikom Myrtaceae, pa je upravo zbog te zamišljene sličnosti izabrao ime. <ref name="dbca.wa.gov.au ">[https://library.dbca.wa.gov.au/Journals/080057/080057-01.001.pdf P. G. WILSON ], pristupljeno 10. listopada 2026.</ref> == Sinonimi == Kew danas za rod navodi samo jedan heterotipski sinonim <ref name="Kew "/>: * ''Microcybe'' <small>Turcz.</small>, 1852. Plants of the World Online Imena ''Eriostemon'' sect. ''Phebalium'' <small>(Vent.) F.Muell.</small> i ''Crowea'' sect. ''Phebalium'' <small>(Vent.) Baill.</small> povijesne su kombinacije na rangu sekcije. == Galerija == <gallery mode="packed" heights="200px"> Phebalium nottii flower 01.jpg|''[[Phebalium nottii|P. nottii]]'' Phebalium megaphyllum (2).jpg|''[[Phebalium megaphyllum|P. megaphyllum]]'' Phebalium whitei.jpg|''[[Phebalium whitei|P. whitei]]'' Phebalium festivum.jpg|''[[Phebalium festivum|P. festivum]]'' </gallery> == Vrste == {{stupci|3| # ''[[Phebalium albiflorum]]'' <small>(Turcz.) Duretto & Heslewood</small> # ''[[Phebalium ambiguum]]'' <small>C.A.Gardner</small> # ''[[Phebalium appressum]]'' <small>Paul G.Wilson</small> # ''[[Phebalium banyabba]]'' <small>I.Telford & J.J.Bruhl</small> # ''[[Phebalium bifidum]]'' <small>P.H.Weston & M.J.Turton</small> # ''[[Phebalium brachycalyx]]'' <small>Paul G.Wilson</small> # ''[[Phebalium brevifolium]]'' <small>Paul G.Wilson</small> # ''[[Phebalium bullatum]]'' <small>J.M.Black</small> # ''[[Phebalium calcicola]]'' <small>S.Dema & I.Telford</small> # ''[[Phebalium canaliculatum]]'' <small>(F.Muell. & Tate) J.H.Willis</small> # ''[[Phebalium cicatricatum]]'' <small>A.J.Ford & Duretto</small> # ''[[Phebalium clavatum]]'' <small>C.A.Gardner</small> # ''[[Phebalium daviesii]]'' <small>Hook.f.</small> # ''[[Phebalium distans]]'' <small>P.I.Forst.</small> # ''[[Phebalium drummondii]]'' <small>Benth.</small> # ''[[Phebalium elegans]]'' <small>Paul G.Wilson</small> # ''[[Phebalium festivum]]'' <small>Paul G.Wilson</small> # ''[[Phebalium filifolium]]'' <small>Turcz.</small> # ''[[Phebalium glandulosum]]'' <small>Hook.</small> # ''[[Phebalium graniticola]]'' <small>I.Telford & J.J.Bruhl</small> # ''[[Phebalium laevigatum]]'' <small>Paul G.Wilson</small> # ''[[Phebalium lepidotum]]'' <small>(Turcz.) Paul G.Wilson</small> # ''[[Phebalium longifolium]]'' <small>S.T.Blake</small> # ''[[Phebalium lowanense]]'' <small>J.H.Willis</small> # ''[[Phebalium megaphyllum]]'' <small>(Ewart) Paul G.Wilson</small> # ''[[Phebalium microphyllum]]'' <small>Turcz.</small> # ''[[Phebalium multiflorum]]'' <small>(Turcz.) Duretto & Heslewood</small> # ''[[Phebalium nottii]]'' <small>(F.Muell.) Maiden & Betche</small> # ''[[Phebalium obcordatum]]'' <small>A.Cunn. ex Benth.</small> # ''[[Phebalium obovatum]]'' <small>(Paul G.Wilson) Paul G.Wilson</small> # ''[[Phebalium pauciflorum]]'' <small>(Turcz.) Duretto & Heslewood</small> # ''[[Phebalium speciosum]]'' <small>I.Telford</small> # ''[[Phebalium squamulosum]]'' <small>Vent.</small> # ''[[Phebalium stellatum]]'' <small>I.Telford & J.J.Bruhl</small> # ''[[Phebalium stenophyllum]]'' <small>(Benth.) Maiden & Betche</small> # ''[[Phebalium sylvaticum]]'' <small>I.Telford & J.J.Bruhl</small> # ''[[Phebalium tuberculosum]]'' <small>(F.Muell.) Benth.</small> # ''[[Phebalium verrucosum]]'' <small>(Paul G.Wilson) I.Telford & J.J.Bruhl</small> # ''[[Phebalium whitei]]'' <small>Paul G.Wilson</small> # ''[[Phebalium woombye]]'' <small>(F.M.Bailey) Domin</small> }} == Sinonimi == Heterotipski: * ''Microcybe'' <small>Turcz.</small> in Bull. Soc. Imp. Naturalistes Moscou 25(II): 166 (1852) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Eriostemoninae]] 4b7mxqoyklnulpipadgv4qrux8uxo53 7616027 7616020 2026-10-10T10:08:37Z Zeljko 1196 7616027 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Phebalium'' | slika = Phebalium squamulosum 2 IMG 5478.jpg | slika_opis = ''[[Phebalium squamulosum|P. squamulosum]]'', tipska vrsta. | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Zanthoxyloideae]] | genus = '''''Phebalium''''' | genus_autorstvo = [[Vent.]] }} '''''Phebalium''''' <small>Vent.</small> rod je [[grm]]ova i manjih [[Stablo|stabala]] iz porodice ''[[Rutaceae]]'', reda ''[[Sapindales]]'', endemičan za [[Australija|Australiju]]. Pripada potporodici ''[[Zanthoxyloideae]]''. Rod danas obuhvaća 40 vrsta, rasprostranjenih ponajprije u južnim i istočnim dijelovima kontinenta. Kew još navodi 39 prihvaćenih vrsta,<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:35886-1 Plants of the World Online], pristupljeno 10. listopada 2026.</ref> dok suvremeni popis treba dopuniti vrstom ''[[Phebalium banyabba]]'', opisanom [[2026.]] iz sjeveroistočnog [[Novi Južni Wales|Novog Južnog Walesa]]. <ref name="The University of New England ">[https://www.une.edu.au/about-une/news-and-events/news/2026/05/new-plant-species-discovered-near-grafton New plant species discovered near Grafton], pristupljeno 10. listopada 2026.</ref> == Opis == Pripadnici roda su [[grm]]ovi ili manja [[Stablo|stabla]], a mladi dijelovi najčešće su prekriveni karakterističnim zvjezdasto-ljuskastim dlačicama. Grančice su valjkaste i često žljezdasto bradavičave. [[Listovi]] su naizmjenični i jednostavni, sjedeći ili na kratkim peteljkama, cijelog ili nazubljenog ruba; površina im često nosi brojne uljne žlijezde. <ref name="ConnectSci ">[https://connectsci.au/sb/article/36/2/107/68623/Generic-and-infrageneric-limits-of-Phebalium-and Generic and infrageneric limits of Phebalium and its allies (Rutaceae: Zanthoxyloideae)], pristupljeno 10. listopada 2026.</ref> [[Cvjetovi]] su dvospolni i razvijaju se pojedinačno, u završnim štitastim skupinama ili zbijenim glavicama, katkad i na kratkim bočnim granama. [[Čaška]] je polukuglasta do čašasta, najčešće s pet režnjeva, ali broj može doseći osam; [[lap]]ovi mogu biti i gotovo potpuno srasli ili rjeđe slobodni. <ref name="ConnectSci "/> [[Latica]] je obično pet, rjeđe do deset; slobodne su, bijele, žute, ružičaste ili ljubičaste. [[Prašnik]]a je najčešće 10, rjeđe do 16; niti su tanke i valjkaste, a antere nose karakterističan vršni žljezdasti nastavak. Cvjetni disk nije razvijen. <ref name="ConnectSci "/> Plodnih listova najčešće je 2–5, a kod ''P. nottii'' može ih biti do osam. Svaki ima po dva sjemena zametka; plodni listovi mogu biti slobodni ili pri osnovi kratko srasli, dok su njihovi vrhovi povezani zajedničkim vratom tučka. [[Plod]] se raspada na nekoliko pojedinačnih dijelova, a tamnosmeđe do crne [[sjemenke]] oslobađaju se naglim otvaranjem. Sjemenke su duguljasto-bubrežaste, uzdužno naborane i imaju uzak mesnati arilus. <ref name="ConnectSci "/> == Rasprostranjenost == Rod je endemičan za [[Australija|Australiju]]. Kew ga bilježi u [[Novi Južni Wales|Novom Južnom Walesu]], [[Queensland]]u, [[Južna Australija|Južnoj Australiji]], [[Tasmanija|Tasmaniji]], [[Victoria (Australija)|Victoriji]] i [[Zapadna Australija|Zapadnoj Australiji]]. Većina vrsta živi u južnim dijelovima kontinenta, dok nekoliko dopire u tropski sjeverni Queensland. <ref name="Kew "/> Vrste naseljavaju vrlo različite okoliše, od [[šuma]] i [[šikara]] do vrijesolikih zajednica, kamenitih obronaka, mallee-vegetacije i suhih područja. Mnoge imaju vrlo ograničene areale; primjerice ''P. speciosum'' poznat je samo iz nekoliko lokaliteta u sjeveroistočnom Novom Južnom Walesu. <ref name="bionet.nsw.gov.au ">[https://threatenedspecies.bionet.nsw.gov.au/profile?id=20320 Phebalium speciosum - profile], pristupljeno 10. listopada 2026.</ref> == Sistematika i povijest == Rod je ustanovio [[Étienne Pierre Ventenat]] u djelu Jardin de la Malmaison, uz opis vrste Phebalium squamulosum, koja je tipska vrsta roda. IPNI objavu datira u [[1804.]],<ref name="ipni.org ">[https://www.ipni.org/n/35886-1 IPNI], pristupljeno 10. listopada 2026.</ref> dok Kew i australski taksonomski izvori navode [[1805.]] Rod je tijekom 19. i 20. stoljeća bio mnogo šire shvaćen. Dio njegovih nekadašnjih sekcija poslije je izdvojen u rodove Leionema, Nematolepis i druge srodne rodove. Molekularna analiza Duretta, Heslewood i Baylyja iz 2023. potvrdila je da je Phebalium monofiletski, ali je istodobno pokazala da je mali rod Microcybe duboko povezan s njime. Autori su zato Microcybe uključili u Phebalium. <ref name="ConnectSci "/> == Unutarnja podjela == Današnja unutarnja podjela obuhvaća tri sekcije.<ref name="ConnectSci "/> * Phebalium sect. Phebalium — većina vrsta; cvjetovi uglavnom na stapkama, najčešće pet plodnih listova; * Phebalium sect. Microcybe (Turcz.) Duretto & Heslewood — zbijene glavice sjedećih cvjetova i 2–3 plodna lista; * Phebalium sect. Uniflorum Duretto & Heslewood — monotipska sekcija s vrstom P. ambiguum, s pojedinačnim sjedećim cvjetovima i 3–4 plodna lista. Novija filogenija pokazuje da stara ''[[Boronieae]]'' u tradicionalnom opsegu nije monofiletska, a suvremena klasifikacija Zanthoxyloideae zasad nema prihvaćenu formalnu podjelu na tribuse koja bi to sigurno riješila. <ref name="ConnectSci "/> == Etimologija == Ventenat je ime ''Phebalium'' izveo iz grčkog naziva phibaleon, koji su, prema starijem navodu Jeana Bauhina, neki grčki komični pjesnici upotrebljavali za mirtu (''[[Myrtus communis]]''). Ventenat je naime u početku pogrešno smatrao ovaj rod pripadnikom Myrtaceae, pa je upravo zbog te zamišljene sličnosti izabrao ime. <ref name="dbca.wa.gov.au ">[https://library.dbca.wa.gov.au/Journals/080057/080057-01.001.pdf P. G. WILSON ], pristupljeno 10. listopada 2026.</ref> == Sinonimi == Kew danas za rod navodi samo jedan heterotipski sinonim <ref name="Kew "/>: * ''Microcybe'' <small>Turcz.</small>, 1852. Plants of the World Online Imena ''Eriostemon'' sect. ''Phebalium'' <small>(Vent.) F.Muell.</small> i ''Crowea'' sect. ''Phebalium'' <small>(Vent.) Baill.</small> povijesne su kombinacije na rangu sekcije. == Galerija == <gallery mode="packed" heights="200px"> Phebalium nottii flower 01.jpg|''[[Phebalium nottii|P. nottii]]'' Phebalium megaphyllum (2).jpg|''[[Phebalium megaphyllum|P. megaphyllum]]'' Phebalium whitei.jpg|''[[Phebalium whitei|P. whitei]]'' Phebalium festivum.jpg|''[[Phebalium festivum|P. festivum]]'' </gallery> == Vrste == {{stupci|3| # ''[[Phebalium albiflorum]]'' <small>(Turcz.) Duretto & Heslewood</small> # ''[[Phebalium ambiguum]]'' <small>C.A.Gardner</small> # ''[[Phebalium appressum]]'' <small>Paul G.Wilson</small> # ''[[Phebalium banyabba]]'' <small>I.Telford & J.J.Bruhl</small> # ''[[Phebalium bifidum]]'' <small>P.H.Weston & M.J.Turton</small> # ''[[Phebalium brachycalyx]]'' <small>Paul G.Wilson</small> # ''[[Phebalium brevifolium]]'' <small>Paul G.Wilson</small> # ''[[Phebalium bullatum]]'' <small>J.M.Black</small> # ''[[Phebalium calcicola]]'' <small>S.Dema & I.Telford</small> # ''[[Phebalium canaliculatum]]'' <small>(F.Muell. & Tate) J.H.Willis</small> # ''[[Phebalium cicatricatum]]'' <small>A.J.Ford & Duretto</small> # ''[[Phebalium clavatum]]'' <small>C.A.Gardner</small> # ''[[Phebalium daviesii]]'' <small>Hook.f.</small> # ''[[Phebalium distans]]'' <small>P.I.Forst.</small> # ''[[Phebalium drummondii]]'' <small>Benth.</small> # ''[[Phebalium elegans]]'' <small>Paul G.Wilson</small> # ''[[Phebalium festivum]]'' <small>Paul G.Wilson</small> # ''[[Phebalium filifolium]]'' <small>Turcz.</small> # ''[[Phebalium glandulosum]]'' <small>Hook.</small> # ''[[Phebalium graniticola]]'' <small>I.Telford & J.J.Bruhl</small> # ''[[Phebalium laevigatum]]'' <small>Paul G.Wilson</small> # ''[[Phebalium lepidotum]]'' <small>(Turcz.) Paul G.Wilson</small> # ''[[Phebalium longifolium]]'' <small>S.T.Blake</small> # ''[[Phebalium lowanense]]'' <small>J.H.Willis</small> # ''[[Phebalium megaphyllum]]'' <small>(Ewart) Paul G.Wilson</small> # ''[[Phebalium microphyllum]]'' <small>Turcz.</small> # ''[[Phebalium multiflorum]]'' <small>(Turcz.) Duretto & Heslewood</small> # ''[[Phebalium nottii]]'' <small>(F.Muell.) Maiden & Betche</small> # ''[[Phebalium obcordatum]]'' <small>A.Cunn. ex Benth.</small> # ''[[Phebalium obovatum]]'' <small>(Paul G.Wilson) Paul G.Wilson</small> # ''[[Phebalium pauciflorum]]'' <small>(Turcz.) Duretto & Heslewood</small> # ''[[Phebalium speciosum]]'' <small>I.Telford</small> # ''[[Phebalium squamulosum]]'' <small>Vent.</small> # ''[[Phebalium stellatum]]'' <small>I.Telford & J.J.Bruhl</small> # ''[[Phebalium stenophyllum]]'' <small>(Benth.) Maiden & Betche</small> # ''[[Phebalium sylvaticum]]'' <small>I.Telford & J.J.Bruhl</small> # ''[[Phebalium tuberculosum]]'' <small>(F.Muell.) Benth.</small> # ''[[Phebalium verrucosum]]'' <small>(Paul G.Wilson) I.Telford & J.J.Bruhl</small> # ''[[Phebalium whitei]]'' <small>Paul G.Wilson</small> # ''[[Phebalium woombye]]'' <small>(F.M.Bailey) Domin</small> }} == Sinonimi == Heterotipski: * ''Microcybe'' <small>Turcz.</small> in Bull. Soc. Imp. Naturalistes Moscou 25(II): 166 (1852) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Eriostemoninae]] s0yo81g22645zfsauqf0a6b6a3a3lee 7616029 7616027 2026-10-10T10:12:37Z Zeljko 1196 7616029 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Phebalium'' | slika = Phebalium squamulosum 2 IMG 5478.jpg | slika_opis = ''[[Phebalium squamulosum|P. squamulosum]]'', tipska vrsta. | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Zanthoxyloideae]] | genus = '''''Phebalium''''' | genus_autorstvo = [[Vent.]] }} '''''Phebalium''''' <small>Vent.</small> rod je [[grm]]ova i manjih [[Stablo|stabala]] iz porodice ''[[Rutaceae]]'', reda ''[[Sapindales]]'', endemičan za [[Australija|Australiju]]. Pripada potporodici ''[[Zanthoxyloideae]]''. Rod danas obuhvaća 40 vrsta, rasprostranjenih ponajprije u južnim i istočnim dijelovima kontinenta. Kew još navodi 39 prihvaćenih vrsta,<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:35886-1 Plants of the World Online], pristupljeno 10. listopada 2026.</ref> dok suvremeni popis treba dopuniti vrstom ''[[Phebalium banyabba]]'', opisanom [[2026.]] iz sjeveroistočnog [[Novi Južni Wales|Novog Južnog Walesa]]. <ref name="DOI ">[https://phys.org/news/2026-05-hidden-years-bright-pink-shrub.html Hidden for 100 years, bright pink shrub identified as new Australian species], pristupljeno 10. listopada 2026.</ref> == Opis == Pripadnici roda su [[grm]]ovi ili manja [[Stablo|stabla]], a mladi dijelovi najčešće su prekriveni karakterističnim zvjezdasto-ljuskastim dlačicama. Grančice su valjkaste i često žljezdasto bradavičave. [[Listovi]] su naizmjenični i jednostavni, sjedeći ili na kratkim peteljkama, cijelog ili nazubljenog ruba; površina im često nosi brojne uljne žlijezde. <ref name="ConnectSci ">[https://connectsci.au/sb/article/36/2/107/68623/Generic-and-infrageneric-limits-of-Phebalium-and Generic and infrageneric limits of Phebalium and its allies (Rutaceae: Zanthoxyloideae)], pristupljeno 10. listopada 2026.</ref> [[Cvjetovi]] su dvospolni i razvijaju se pojedinačno, u završnim štitastim skupinama ili zbijenim glavicama, katkad i na kratkim bočnim granama. [[Čaška]] je polukuglasta do čašasta, najčešće s pet režnjeva, ali broj može doseći osam; [[lap]]ovi mogu biti i gotovo potpuno srasli ili rjeđe slobodni. <ref name="ConnectSci "/> [[Latica]] je obično pet, rjeđe do deset; slobodne su, bijele, žute, ružičaste ili ljubičaste. [[Prašnik]]a je najčešće 10, rjeđe do 16; niti su tanke i valjkaste, a antere nose karakterističan vršni žljezdasti nastavak. Cvjetni disk nije razvijen. <ref name="ConnectSci "/> Plodnih listova najčešće je 2–5, a kod ''P. nottii'' može ih biti do osam. Svaki ima po dva sjemena zametka; plodni listovi mogu biti slobodni ili pri osnovi kratko srasli, dok su njihovi vrhovi povezani zajedničkim vratom tučka. [[Plod]] se raspada na nekoliko pojedinačnih dijelova, a tamnosmeđe do crne [[sjemenke]] oslobađaju se naglim otvaranjem. Sjemenke su duguljasto-bubrežaste, uzdužno naborane i imaju uzak mesnati arilus. <ref name="ConnectSci "/> == Rasprostranjenost == Rod je endemičan za [[Australija|Australiju]]. Kew ga bilježi u [[Novi Južni Wales|Novom Južnom Walesu]], [[Queensland]]u, [[Južna Australija|Južnoj Australiji]], [[Tasmanija|Tasmaniji]], [[Victoria (Australija)|Victoriji]] i [[Zapadna Australija|Zapadnoj Australiji]]. Većina vrsta živi u južnim dijelovima kontinenta, dok nekoliko dopire u tropski sjeverni Queensland. <ref name="Kew "/> Vrste naseljavaju vrlo različite okoliše, od [[šuma]] i [[šikara]] do vrijesolikih zajednica, kamenitih obronaka, mallee-vegetacije i suhih područja. Mnoge imaju vrlo ograničene areale; primjerice ''P. speciosum'' poznat je samo iz nekoliko lokaliteta u sjeveroistočnom Novom Južnom Walesu. <ref name="bionet.nsw.gov.au ">[https://threatenedspecies.bionet.nsw.gov.au/profile?id=20320 Phebalium speciosum - profile], pristupljeno 10. listopada 2026.</ref> == Sistematika i povijest == Rod je ustanovio [[Étienne Pierre Ventenat]] u djelu Jardin de la Malmaison, uz opis vrste Phebalium squamulosum, koja je tipska vrsta roda. IPNI objavu datira u [[1804.]],<ref name="ipni.org ">[https://www.ipni.org/n/35886-1 IPNI], pristupljeno 10. listopada 2026.</ref> dok Kew i australski taksonomski izvori navode [[1805.]] Rod je tijekom 19. i 20. stoljeća bio mnogo šire shvaćen. Dio njegovih nekadašnjih sekcija poslije je izdvojen u rodove Leionema, Nematolepis i druge srodne rodove. Molekularna analiza Duretta, Heslewood i Baylyja iz 2023. potvrdila je da je Phebalium monofiletski, ali je istodobno pokazala da je mali rod Microcybe duboko povezan s njime. Autori su zato Microcybe uključili u Phebalium. <ref name="ConnectSci "/> == Unutarnja podjela == Današnja unutarnja podjela obuhvaća tri sekcije.<ref name="ConnectSci "/> * Phebalium sect. Phebalium — većina vrsta; cvjetovi uglavnom na stapkama, najčešće pet plodnih listova; * Phebalium sect. Microcybe (Turcz.) Duretto & Heslewood — zbijene glavice sjedećih cvjetova i 2–3 plodna lista; * Phebalium sect. Uniflorum Duretto & Heslewood — monotipska sekcija s vrstom P. ambiguum, s pojedinačnim sjedećim cvjetovima i 3–4 plodna lista. Novija filogenija pokazuje da stara ''[[Boronieae]]'' u tradicionalnom opsegu nije monofiletska, a suvremena klasifikacija Zanthoxyloideae zasad nema prihvaćenu formalnu podjelu na tribuse koja bi to sigurno riješila. <ref name="ConnectSci "/> == Etimologija == Ventenat je ime ''Phebalium'' izveo iz grčkog naziva phibaleon, koji su, prema starijem navodu Jeana Bauhina, neki grčki komični pjesnici upotrebljavali za mirtu (''[[Myrtus communis]]''). Ventenat je naime u početku pogrešno smatrao ovaj rod pripadnikom Myrtaceae, pa je upravo zbog te zamišljene sličnosti izabrao ime. <ref name="dbca.wa.gov.au ">[https://library.dbca.wa.gov.au/Journals/080057/080057-01.001.pdf P. G. WILSON ], pristupljeno 10. listopada 2026.</ref> == Sinonimi == Kew danas za rod navodi samo jedan heterotipski sinonim <ref name="Kew "/>: * ''Microcybe'' <small>Turcz.</small>, 1852. Plants of the World Online Imena ''Eriostemon'' sect. ''Phebalium'' <small>(Vent.) F.Muell.</small> i ''Crowea'' sect. ''Phebalium'' <small>(Vent.) Baill.</small> povijesne su kombinacije na rangu sekcije. == Galerija == <gallery mode="packed" heights="200px"> Phebalium nottii flower 01.jpg|''[[Phebalium nottii|P. nottii]]'' Phebalium megaphyllum (2).jpg|''[[Phebalium megaphyllum|P. megaphyllum]]'' Phebalium whitei.jpg|''[[Phebalium whitei|P. whitei]]'' Phebalium festivum.jpg|''[[Phebalium festivum|P. festivum]]'' </gallery> == Vrste == {{stupci|3| # ''[[Phebalium albiflorum]]'' <small>(Turcz.) Duretto & Heslewood</small> # ''[[Phebalium ambiguum]]'' <small>C.A.Gardner</small> # ''[[Phebalium appressum]]'' <small>Paul G.Wilson</small> # ''[[Phebalium banyabba]]'' <small>I.Telford & J.J.Bruhl</small> # ''[[Phebalium bifidum]]'' <small>P.H.Weston & M.J.Turton</small> # ''[[Phebalium brachycalyx]]'' <small>Paul G.Wilson</small> # ''[[Phebalium brevifolium]]'' <small>Paul G.Wilson</small> # ''[[Phebalium bullatum]]'' <small>J.M.Black</small> # ''[[Phebalium calcicola]]'' <small>S.Dema & I.Telford</small> # ''[[Phebalium canaliculatum]]'' <small>(F.Muell. & Tate) J.H.Willis</small> # ''[[Phebalium cicatricatum]]'' <small>A.J.Ford & Duretto</small> # ''[[Phebalium clavatum]]'' <small>C.A.Gardner</small> # ''[[Phebalium daviesii]]'' <small>Hook.f.</small> # ''[[Phebalium distans]]'' <small>P.I.Forst.</small> # ''[[Phebalium drummondii]]'' <small>Benth.</small> # ''[[Phebalium elegans]]'' <small>Paul G.Wilson</small> # ''[[Phebalium festivum]]'' <small>Paul G.Wilson</small> # ''[[Phebalium filifolium]]'' <small>Turcz.</small> # ''[[Phebalium glandulosum]]'' <small>Hook.</small> # ''[[Phebalium graniticola]]'' <small>I.Telford & J.J.Bruhl</small> # ''[[Phebalium laevigatum]]'' <small>Paul G.Wilson</small> # ''[[Phebalium lepidotum]]'' <small>(Turcz.) Paul G.Wilson</small> # ''[[Phebalium longifolium]]'' <small>S.T.Blake</small> # ''[[Phebalium lowanense]]'' <small>J.H.Willis</small> # ''[[Phebalium megaphyllum]]'' <small>(Ewart) Paul G.Wilson</small> # ''[[Phebalium microphyllum]]'' <small>Turcz.</small> # ''[[Phebalium multiflorum]]'' <small>(Turcz.) Duretto & Heslewood</small> # ''[[Phebalium nottii]]'' <small>(F.Muell.) Maiden & Betche</small> # ''[[Phebalium obcordatum]]'' <small>A.Cunn. ex Benth.</small> # ''[[Phebalium obovatum]]'' <small>(Paul G.Wilson) Paul G.Wilson</small> # ''[[Phebalium pauciflorum]]'' <small>(Turcz.) Duretto & Heslewood</small> # ''[[Phebalium speciosum]]'' <small>I.Telford</small> # ''[[Phebalium squamulosum]]'' <small>Vent.</small> # ''[[Phebalium stellatum]]'' <small>I.Telford & J.J.Bruhl</small> # ''[[Phebalium stenophyllum]]'' <small>(Benth.) Maiden & Betche</small> # ''[[Phebalium sylvaticum]]'' <small>I.Telford & J.J.Bruhl</small> # ''[[Phebalium tuberculosum]]'' <small>(F.Muell.) Benth.</small> # ''[[Phebalium verrucosum]]'' <small>(Paul G.Wilson) I.Telford & J.J.Bruhl</small> # ''[[Phebalium whitei]]'' <small>Paul G.Wilson</small> # ''[[Phebalium woombye]]'' <small>(F.M.Bailey) Domin</small> }} == Sinonimi == Heterotipski: * ''Microcybe'' <small>Turcz.</small> in Bull. Soc. Imp. Naturalistes Moscou 25(II): 166 (1852) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Eriostemoninae]] ghiw7b5neyhrynkr2fbcdd0dh2la7mc 0 816242 7615983 7572514 2026-10-10T07:20:39Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.6 7615983 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Vepris'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Zanthoxyloideae]] | tribus = [[Veprideae]] | genus = '''''Vepris''''' | genus_autorstvo = Comm. ex A.Juss. }} '''Vepris''' je biljni rod iz porodice [[Rutovke|rutovki]]. Prirodno područje ovog roda je [[Afrika]], JZ. [[Arapski poluotok]] i [[Indija]].<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:35994-1 Kew], pristupljeno 28. srpnja 2026.</ref> == Morfologija == ''Vepris'' je rod vazdazelenih [[grm]]ova i [[Stablo|stabala]] iz porodice ''[[Rutaceae]]'', rijetko ponešto penjačkoga habitusa. Biljke su bez [[trn]]ova i bodlji. [[Listovi]] su naizmjenični, rijetko nasuprotni, jednostavni ili dlanasto sastavljeni od jedne, tri, rjeđe pet liski. Plojke su prozirno žljezdasto istočkane i često aromatične. U kontinentalnoj Africi rod se osobito prepoznaje po kombinaciji neoboružanih stabljika i dlanasto, a ne perasto sastavljenih listova.<ref name="WFO "/> [[Cvat]]ovi su pazušni ili vršni grozdovi, metlice ili zbijene cime. [[Cvjetovi]] su većinom funkcionalno jednospolni zbog zakržljavanja organa drugoga spola, a biljke su najčešće dvodomne. Cvjetovi su obično četveročlani, rjeđe dvo-, tro- ili peteročlani. [[Lap]]ovi su srasli u čašastu, tro- do peterorežnjevitu [[Čaška|čašku]], a latice su najčešće tri ili četiri, slobodne i duguljaste.<ref name="WFO "/> U muškim cvjetovima ima 4–5 ili 6–8 prašnika, uz zakržljalu plodnicu. Ženski cvjetovi imaju najviše osam staminodija. Plodnica je jedno-, dvo- ili četveropretinasta, sa po dva viseća sjemena zametka u svakom pretincu. Njuška je sjedeća i razdijeljena na dva do četiri režnja.<ref name="WFO "/> [[Plod]] je vrlo promjenjiv, najčešće gladak i koštuničav, s jednom do četiri sjemenke, ali u nekih vrsta može biti tvrd, drvenast i bradavičast. Pojedine skupine imaju mesnate sinkarpne plodove, gotovo slobodne plodiće, bočno spljoštene dvopretinaste plodove ili jednopretinaste jednosjemene plodove.<ref name="WFO "/> Rod prirodno raste u [[Afrika|Africi]], na [[Madagaskar]]u i drugim otocima zapadnoga [[Indijski ocean|Indijskog oceana]], na jugozapadu [[Arapski poluotok|Arapskoga poluotoka]] te u Indiji. Kew trenutačno prihvaća 98 vrsta. Većina raste u tropskim vazdazelenim šumama, a neke ulaze u planinske, suhe šume i savanska područja.<ref name="WFO "/> Nekadašnji rodovi ''Araliopsis'', ''Diphasia'', ''Diphasiopsis'', ''Oricia'', ''Oriciopsis'', ''Teclea'', ''Tecleopsis'' i ''Toddaliopsis'' uklopljeni su u široko shvaćeni ''Vepris''. Molekularna istraživanja uglavnom podupiru takvo objedinjavanje, iako velik dio vrsta još nije uključen u filogenetske analize.<ref name="WFO "/> Tipska vrsta: ''[[Vepris lanceolata]]'' <small>(Lam.) G.Don</small>, izvorno opisana u rodu kao ''Vepris inermis'' <small>Comm. ex A.Juss.</small> <ref name="WFO ">[https://worldfloraonline.org/taxon/wfo-4000040124;jsessionid=72AC43D8BA2F098DBA7BBD1033D1C700 WFO] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, pristupljeno 28. srpnja 2026.</ref> == Vrste == {{div col|cols=3}} # ''[[Vepris adamaouae]]'' <small>Onana</small> # ''[[Vepris africana]]'' <small>(Hook.f. ex Benth.) O.Lachenaud & Onana</small> # ''[[Vepris afzelii]]'' <small>(Engl.) Mziray</small> # ''[[Vepris allenii]]'' <small>I.Verd.</small> # ''[[Vepris amaniensis]]'' <small>(Engl.) Mziray</small> # ''[[Vepris ampody]]'' <small>H.Perrier</small> # ''[[Vepris aralioides]]'' <small>H.Perrier</small> # ''[[Vepris araliopsioides]]'' <small>Onana</small> # ''[[Vepris arenicola]]'' <small>H.Perrier</small> # ''[[Vepris arushensis]]'' <small>Kokwaro</small> # ''[[Vepris bachmannii]]'' <small>(Engl.) Mziray</small> # ''[[Vepris bali]]'' <small>Cheek</small> # ''[[Vepris bilocularis]]'' <small>(Wight & Arn.) Engl.</small> # ''[[Vepris boiviniana]]'' <small>(Baill.) Mziray</small> # ''[[Vepris bremekampii]]'' <small>(I.Verd.) Mziray</small> # ''[[Vepris calcicola]]'' <small>H.Perrier</small> # ''[[Vepris carringtoniana]]'' <small>Mendonça</small> # ''[[Vepris cauliflora]]'' <small>H.Perrier</small> # ''[[Vepris dainellii]]'' <small>(Pic.Serm.) Kokwaro</small> # ''[[Vepris darcyi]]'' <small>Labat, M.Pignal & O.Pascal</small> # ''[[Vepris decaryana]]'' <small>H.Perrier</small> # ''[[Vepris densiflora]]'' <small>(Baker) I.Verd.</small> # ''[[Vepris dicarpella]]'' <small>H.Perrier</small> # ''[[Vepris drummondii]]'' <small>Mendonça</small> # ''[[Vepris ebolowensis]]'' <small>(Engl.) Onana</small> # ''[[Vepris eggelingii]]'' <small>(Kokwaro) Mziray</small> # ''[[Vepris elegantissima]]'' <small>F.White & Pannell</small> # ''[[Vepris elliotii]]'' <small>(Radlk.) I.Verd.</small> # ''[[Vepris eugeniifolia]]'' <small>(Engl.) I.Verd.</small> # ''[[Vepris fadenii]]'' <small>(Kokwaro) Mziray</small> # ''[[Vepris fanshawei]]'' <small>Mendonça</small> # ''[[Vepris fer]]'' <small>Cheek</small> # ''[[Vepris fitoravina]]'' <small>H.Perrier</small> # ''[[Vepris gabonensis]]'' <small>(Pierre) Mziray</small> # ''[[Vepris gamopetala]]'' <small>H.Perrier</small> # ''[[Vepris gerrardii]]'' <small>(I.Verd.) E.J.D.Schmidt</small> # ''[[Vepris glaberrima]]'' <small>(Engl.) J.B.Hall ex D.J.Harris</small> # ''[[Vepris glandulosa]]'' <small>(Hoyle & Leakey) Kokwaro</small> # ''[[Vepris glomerata]]'' <small>(F.Hoffm.) Engl.</small> # ''[[Vepris grandifolia]]'' <small>(Engl.) Mziray</small> # ''[[Vepris hanangensis]]'' <small>(Kokwaro) Mziray</small> # ''[[Vepris heterophylla]]'' <small>(Engl.) Letouzey</small> # ''[[Vepris hiernii]]'' <small>Gereau</small> # ''[[Vepris humbertii]]'' <small>H.Perrier</small> # ''[[Vepris lanceolata]]'' <small>(Lam.) G.Don</small> # ''[[Vepris laurifolia]]'' <small>(Hutch. & Dalziel) O.Lachenaud</small> # ''[[Vepris leandriana]]'' <small>H.Perrier</small> # ''[[Vepris lecomteana]]'' <small>(Pierre) Cheek & T.Heller</small> # ''[[Vepris lepidota]]'' <small>Capuron</small> # ''[[Vepris letouzeyi]]'' <small>Onana</small> # ''[[Vepris louisii]]'' <small>G.C.C.Gilbert</small> # ''[[Vepris louvelii]]'' <small>H.Perrier</small> # ''[[Vepris lukei]]'' <small>Cheek</small> # ''[[Vepris macedoi]]'' <small>(Exell & Mendonça) Mziray</small> # ''[[Vepris macrophylla]]'' <small>(Baker) I.Verd.</small> # ''[[Vepris mandangoana]]'' <small>Lisowski</small> # ''[[Vepris mbamensis]]'' <small>Onana</small> # ''[[Vepris mendoncana]]'' <small>Mziray</small> # ''[[Vepris mildbraediana]]'' <small>G.M.Schulze</small> # ''[[Vepris montisbambutensis]]'' <small>Onana</small> # ''[[Vepris morogorensis]]'' <small>(Kokwaro) Mziray</small> # ''[[Vepris myrei]]'' <small>(Exell & Mendonça) Mziray</small> # ''[[Vepris natalensis]]'' <small>(Sond.) Mziray</small> # ''[[Vepris nitida]]'' <small>I.Verd.</small> # ''[[Vepris nobilis]]'' <small>(Delile) Mziray</small> # ''[[Vepris noldeae]]'' <small>(Exell & Mendonça) Mziray</small> # ''[[Vepris occidentalis]]'' <small>Cheek & Onana</small> # ''[[Vepris onanae]]'' <small>Cheek</small> # ''[[Vepris oubanguensis]]'' <small>(Aubrév. & Pellegr.) Onana</small> # ''[[Vepris parvicalyx]]'' <small>H.Perrier</small> # ''[[Vepris peraperta]]'' <small>H.Perrier</small> # ''[[Vepris polymorpha]]'' <small>H.Perrier</small> # ''[[Vepris reflexa]]'' <small>I.Verd.</small> # ''[[Vepris renieri]]'' <small>(G.C.C.Gilbert) Mziray</small> # ''[[Vepris robertsoniae]]'' <small>Q.Luke & Cheek</small> # ''[[Vepris rogersii]]'' <small>(Mendonça) Mziray</small> # ''[[Vepris salicifolia]]'' <small>(Engl.)</small> ined. # ''[[Vepris samburuensis]]'' <small>Kokwaro</small> # ''[[Vepris sansibarensis]]'' <small>(Engl.) Mziray</small> # ''[[Vepris schliebenii]]'' <small>Mildbr.</small> # ''[[Vepris sclerophylla]]'' <small>H.Perrier</small> # ''[[Vepris soyauxii]]'' <small>(Engl.) Mziray</small> # ''[[Vepris spathulata]]'' <small>(Engl.) H.Perrier</small> # ''[[Vepris stolzii]]'' <small>I.Verd.</small> # ''[[Vepris suaveolens]]'' <small>(Engl.) Mziray</small> # ''[[Vepris termitaria]]'' <small>Mendonça</small> # ''[[Vepris teva]]'' <small>Cheek</small> # ''[[Vepris trichocarpa]]'' <small>(Engl.) Mziray</small> # ''[[Vepris trifoliolata]]'' <small>(Engl.) Mziray</small> # ''[[Vepris udzungwa]]'' <small>Cheek</small> # ''[[Vepris uguenensis]]'' <small>Engl.</small> # ''[[Vepris unifoliolata]]'' <small>(Baill.) Labat, M.Pignal & O.Pascal</small> # ''[[Vepris usambarensis]]'' <small>Ciambrone & Cheek</small> # ''[[Vepris verdoorniana]]'' <small>(Exell & Mendonça) Mziray</small> # ''[[Vepris welwitschii]]'' <small>(Hiern) Exell</small> # ''[[Vepris whitei]]'' <small>Mendonça</small> # ''[[Vepris zambesiaca]]'' <small>S.Moore</small> # ''[[Vepris zapfackii]]'' <small>Cheek & Onana</small> {{div col end}} == Sinonimi == Heterotipski: * ''Araliopsis'' <small>Engl.</small> in H.G.A.Engler & K.A.E.Prantl, Nat. Pflanzenfam. 3(4): 175 (1896) * ''Asaphes'' <small>DC.</small> in Prodr. 2: 90 (1825) * ''Aspidostigma'' <small>Hochst.</small> in Flora 27: 18 (1844) * ''Comoroa'' <small>Oliv.</small> in Hooker's Icon. Pl. 25: t. 2408 (1895) * ''Diphasia'' <small>Pierre</small> in Bull. Mens. Soc. Linn. Paris, n.s., 1: 68 (1898) * ''Diphasiopsis'' <small>Mendonça</small> in Mem. Junta Invest. Ultramar, 2 Ser. 28: 81 (1961) * ''Humblotiodendron'' <small>Engl.</small> in Bot. Jahrb. Syst. 54: 306 (1917) * ''Oricia'' <small>Pierre</small> in Bull. Mens. Soc. Linn. Paris 2: 1287 (1896) * ''Oriciopsis'' <small>Engl.</small> in Nat. Pflanzenfam., ed. 2. 19a: 308 (1931) * ''Teclea'' <small>Delile</small> in Ann. Sci. Nat., Bot., sér. 2, 20: 90 (1843) * ''Tecleopsis'' <small>Hoyle & Leakey</small> in Bull. Misc. Inform. Kew 1932: 266 (1932) * ''Toddaliopsis'' <small>Engl.</small> in Pflanzenw. Ost-Afrikas, C: 433 (1895) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Veprideae]] [[Kategorija:Rodovi Zanthoxyloideae]] murlnulu5cj51njnri0w7t8m7oybuml 0 816256 7615902 7567836 2026-10-09T22:39:44Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.6 7615902 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Triphasia'' | slika = Lime Berry (Triphasia trifolia) 1.jpg | slika_opis = ''T. trifolia'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Aurantioideae]] | genus = '''''Triphasia''''' | genus_autorstvo = Lour. | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = }} '''''Triphasia''''', biljni rod iz porodice rutovki, smješten u potporodicu ''[[Aurantioideae]]''. Prirodno područje rasprostranjenosti ovog roda je od [[Bangladeš]]a do [[Papuazija|Papuazije]] i [[Marijanski otoci|Marijanskih otoka]].<ref>[http://www.plantsoftheworldonline.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:770829-1 Plants of the World online] Pristupljeno 1. kolovoza 2026.</ref> == Etimologija == Ime ''Triphasia'' odnosi se na tročlanu građu cvijeta, osobito na tri [[Latica|latice]].<ref name="WFO "/> == Morfologija == ''Triphasia'' je malen rod vazdazelenih, razgranjenih i bodljikavih [[grm]]ova, rjeđe niskih [[Stablo|stabala]], iz porodice ''[[Rutaceae]]''. [[Listovi]] su naizmjenični i sastavljeni od tri kožaste liske; završna je obično veća od bočnih, a plojke su žljezdasto istočkane i aromatične. [[Cvjetovi]] su pojedinačni ili skupljeni po dva do tri u pazušcima listova. Dvospolni su, bijeli i ugodno mirišu. [[Čaška]] je trorežnjevita, a [[Latica|latice]] su najčešće tri, slobodne, duguljaste i pri vrhu povijene unatrag. [[Prašnik]]a je šest. Plodnica je tropretinasta, s po jednim sjemenim zametkom u svakom pretincu, a njuška je trorežnjevita. [[Plod]] je malen, jajast do elipsoidan hesperidij, pri zrelosti narančastocrven do tamnocrven. Kora mu je tanka i žljezdasto istočkana, a sluzava pulpa sadrži jednu do tri spljoštene sjemenke. Zreli su plodovi jestivi, slatkasto-kiselkasta okusa nalik limeti. Rod obuhvaća tri vrste, prirodno rasprostranjene u [[Jugoistočna Azija|jugoistočnoj Aziji]], na [[Filipini]]ma i [[Nova Gvineja|Novoj Gvineji]]. Najpoznatija je Triphasia trifolia, koja se u tropskim i suptropskim krajevima uzgaja kao ukrasni grm, živica i bonsai te se mjestimice udomaćila. <ref name="WFO ">[https://worldfloraonline.org/taxon/wfo-4000039254;jsessionid=72AC43D8BA2F098DBA7BBD1033D1C700 WFO] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, pristupljeno 1. kolovoza 2026.</ref> == Vrste == # ''[[Triphasia brassii]]'' <small>(C.T.White) Swingle</small> # ''[[Triphasia grandifolia]]'' <small>Merr.</small> # ''[[Triphasia trifolia]]'' <small>(Burm.f.) P.Wilson</small> == Sinonimi == Heterotipski: * ''Echinocitrus'' <small>Tanaka</small> in J. Arnold Arbor. 9: 137 (1928) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Aurantioideae]] il8ujrpd6enrt5h7dfe30vaiq4mmree 0 816378 7615799 7575144 2026-10-09T19:08:18Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.6 7615799 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Ticorea'' | slika = Ticorea foetida Aubl. BM000570872.jpg | slika_opis = ''T. foetida'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Zanthoxyloideae]] | tribus = [[Galipeeae]] | subtribus = [[Galipeinae]] | genus = '''''Ticorea''''' | genus_autorstvo = [[Aubl.]] | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = | karta_raspon = }} '''''Ticorea''''' je biljni rod iz porodice [[Rutovke|rutovki]] smješten u podtribus ''[[Galipeinae]]'', dio tribusa ''[[Galipeeae]]''. Prirodno područje rasprostranjenosti ovoga roda je tropska [[Južna Amerika]].<ref>[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:35982-1 Plants of the World online], pristupljeno 4. kolovoza 2026.</ref> == Morfologija == ''Ticorea'' <small>Aubl.</small> rod je iz porodice rutovki (''[[Rutaceae]]''), koji je [[Jean Baptiste Christophore Fusée Aublet|Jean Baptiste Christophe Fusée Aublet]] opisao 1775. godine. Naziv roda preuzet je iz gvajanskoga narodnog naziva ticoré. Ime ''Ozophyllum'' <small>Schreb.</small> njegov je suvišni i nezakoniti sinonim.<ref name="WFO "/> Rod obuhvaća [[grm]]ove i manja [[Stablo|stabla]], najčešće niža od 10 m. [[List|Listovi]] su naizmjenični do gotovo nasuprotni, sastavljeni od jedne, najčešće triju, a rijetko četiriju liski. Vršna je liska veća od postranih, obično duguljasto-eliptična, pri osnovi sužena, a na vrhu zašiljena; postrane su liske manje i često imaju nesimetričnu osnovu. [[Cvat]]ovi su vršni ili smješteni u pazušcima gornjih listova, gronjasti do gronjasto-metličasti, s malobrojnim ili brojnim cvjetovima i obično dugom stapkom.<ref name="WFO "/> [[Cvjetovi]] su veliki, bijeli do kremasti, dvospolni, peteročlani i radijalno simetrični. [[Čaška]] je čašičasta, s pet približno jednakih režnjeva. [[Latica|Latice]] su srasle u kraću ili dugu cilindričnu cijev; slobodni su režnjevi duguljasti, u [[pup]]u crijepasto preklopljeni, a za cvatnje uspravni ili blago razmaknuti. Androecij ima pet članova. U većine vrsta svih je pet prašnika plodno, s filamentima priraslima uz donji dio vjenčića i uspravnim anterama koje se otvaraju uzdužno. Iznimka je Ticorea diandra, čiji cvijet ima dva plodna prašnika i tri staminodija.<ref name="WFO "/> [[Ginecej (botanika)|Ginecej]] je apokarpan, najčešće građen od pet, a katkad četiri slobodna karpela okružena čašičastim nektarijskim diskom. U svakom su karpelu dva nadrasla sjemena zametka. Vrat je nitast, a njuška blago toljagasta. Plod se sastoji od jednoga do pet slobodnih, duguljastih merikarpa koji se otvaraju uzdužno. Endokarp se pri dozrijevanju odvaja i ispada, a na njemu se nalazi krilce; svaki merikarp obično sadrži po jednu sjemenku.<ref name="WFO "/> Vrste roda rasprostranjene su na [[Gvajanski štit|Gvajanskom štitu]], u području [[Amazonija|Amazonije]] te na nižim istočnim padinama [[Ande|Anda]], od [[Kolumbija|Kolumbije]] i [[Ekvador]]a do [[Peru]]a i [[Bolivija|Bolivije]].<ref name="WFO ">[https://worldfloraonline.org/taxon/wfo-4000038396;jsessionid=72AC43D8BA2F098DBA7BBD1033D1C700 WFO] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, pristupljeno 4. kolovoza 2026.</ref> World Flora Online u rod uključuje šest vrsta: ''Ticorea diandra'', ''T. foetida'', ''T. froesii'', ''T. longiflora'', ''T. pedicellata'' i ''T. tubiflora''. == Vrste == # ''[[Ticorea diandra]]'' <small>Kallunki</small> # ''[[Ticorea foetida]]'' <small>Aubl.</small> # ''[[Ticorea froesii]]'' <small>Kallunki</small> # ''[[Ticorea longiflora]]'' <small>DC.</small> # ''[[Ticorea pedicellata]]'' <small>DC.</small> # ''[[Ticorea tubiflora]]'' <small>(A.C.Sm.) Gereau</small> == Sinonimi == Homotipski: * ''Ozophyllum'' <small>Schreb.</small> in Gen. Pl., ed. 8[a]. 2: 452 (1791), nom. illeg. superfl. == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Galipeinae]] kmgk07obe6vdnddqp8uumnba0kcd8fu 0 816381 7615775 7569254 2026-10-09T17:57:50Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.6 7615775 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Thamnosma'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Rutoideae]] | genus = '''''Thamnosma''''' | genus_autorstvo = Torr. & Frém. | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = }} '''Thamnosma''' je biljni rod iz porodice [[Rutovke|rutovki]] smješten u potporodicu ''[[Rutoideae]]''. Prirodno područje rasprostranjenosti ovog roda je jugozapadni i južni središnji dio [[SAD]]-a do sjevernog [[Meksiko|Meksika]], [[Somalija]] do južnog [[Arapski poluotok|Arapskog poluotoka]], južna tropska i [[Južna Afrika (regija)|južna Afrika]].<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:35980-1 Kew], pristupljeno 3. kolovoza 2026.</ref> == Etimologija == Ime je izvedeno iz [[Grčki jezik|grčkih]] riječi thámnos („grm”) i osmḗ („miris”), u značenju mirisni grm, prema snažno aromatičnim biljkama. Sinonim roda je Rutosma A.Gray. == Morfologija == ''Thamnosma'' <small>Torr. & Frém.</small> rod je rutovki (''[[Rutaceae]]''), opisan [[1845.]] godine. Rod obuhvaća aromatične višegodišnje zeleni, [[polugrm]]ove i [[grm]]ove, gusto posute prozirnim ili smolastim žljezdanim točkama. [[Listovi]] su naizmjenični, sjedeći ili peteljkasti, jednostavni i cjeloviti ili duboko razdijeljeni, katkad trodijelni do peterodijelni odnosno perasto rascijepljeni; najčešće su linearni do usko obrnuto lancetasti. [[Cvat]]ovi su vršni ili pazušni, grozdasti, metličasti ili cimozni.<ref name="WFO "/> [[Cvjetovi]] su dvospolni, četveročlani i imaju cvjetnu stapku. Četiri su [[lap]]a djelomično srasla pri osnovi, a četiri slobodne [[Latica|latice]] mogu biti žute, bijele, crvenkaste ili tamnoljubičaste. Cvijet ima osam prašnika, raspoređenih u dva kruga i umetnutih pri osnovi prstenastoga nektarijskog diska; filamenti su goli. Plodnica je građena od dvaju sraslih karpela, dvogradna je i izrazito dvorežnjasta, s približno pet do osam sjemenih zametaka u svakom pretincu. Vrat je nitast, a njuška glavičasta.<ref name="WFO "/> [[Plod]] je duboko dvorežnjasta kapsula koja se otvara uzdužnim pukotinama. [[Sjeme]]nke su približno bubrežaste, a površina im može biti glatka, naborana, kvržičava ili bodljikava.<ref name="WFO "/> Rod ima izrazito razdvojen areal. Pet vrsta raste na jugozapadu [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]] i u [[Meksiko|Meksiku]], dok su ostale rasprostranjene u južnoj [[Afrika|Africi]], na [[Afrički rog|Rogu Afrike]], južnom dijelu [[Arapski poluotok|Arapskog poluotoka]] i [[Sokotra|Sokotri]]. Biljke uglavnom nastanjuju suha, pustinjska i polupustinjska staništa. <ref name="WFO ">[https://worldfloraonline.org/taxon/wfo-4000038083;jsessionid=72AC43D8BA2F098DBA7BBD1033D1C700 WFO] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, pristupljeno 3. kolovoza 2026.</ref> Kew prihvaća 11 vrsta. == Vrste == # ''[[Thamnosma africana]]'' <small>Engl.</small> # ''[[Thamnosma crenata]]'' <small>(Engl.) Thulin</small> # ''[[Thamnosma hirschii]]'' <small>Stapf</small> # ''[[Thamnosma montana]]'' <small>Torr. & Frém.</small> # ''[[Thamnosma pailensis]]'' <small>M.C.Johnst.</small> # ''[[Thamnosma rhodesica]]'' <small>(Baker f.) Mendonça</small> # ''[[Thamnosma socotrana]]'' <small>Balf.f.</small> # ''[[Thamnosma somalensis]]'' <small>Thulin</small> # ''[[Thamnosma stanfordii]]'' <small>I.M.Johnst.</small> # ''[[Thamnosma texana]]'' <small>(A.Gray) Torr.</small> # ''[[Thamnosma trifoliata]]'' <small>I.M.Johnst.</small> == Sinonimi == Heterotipski: * ''Rutosma'' <small>A.Gray</small> in Gen. Amer. Bor. 2: 143 (1849) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Rutoideae]] 4w20fejvr7wzo6yoxfc9avgq11z06rq 0 816446 7615858 7614863 2026-10-09T21:46:06Z Croxyz 205325 7615858 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = [[Nogometni kup Slovenije]]<br />1991./92. | izvorni_naziv = | slika = | opis = | domaćin = {{Z+X|SVN}} | izdanje = 1. | datum = | br_momčadi = 197<ref>[https://slo-nogomet.net/index.php/Pokal_Nogometne_zveze_Slovenije Slovenska nogometna enciklopedija]</ref> | konfederacije = | stadioni = | gradovi = | osvajač = [[NK Maribor|Maribor]] | broj = 1 | finalist = [[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]] | polufinalisti = [[NK Primorje|Primorje]] i [[NK Nafta Lendava|Nafta Lendava]] | četvrti = | utakmice = | golovi = | gledanost = | naj_strijelac = | naj_igrač = | naj_mladi = | naj_vratar = | fair-play = | prethodno = [[Slovenski republički nogometni kup 1990./91.|1990./91.]] | sljedeće = [[Kup Slovenije u nogometu 1992./93.|1992./93.]] }} '''Kup Slovenije u nogometu''' ([[slovenski]]: ''Pokal Nogometne zveze Slovenije'') u sezoni 1991./92. bilo je prvo izdanje [[Nogometni kup Slovenije|kupa Republike Slovenije]]. U Sloveniji se [[Republički nogometni kup Slovenije|republički kup]] igrao još prije neovisnosti, prvi put 1953. Sličnosti s republičkim kupom mogu se uočiti i u prvom izdanju slovenskog kupa, u čijem su se finalu u sezoni 1991./92. suočili [[NK Maribor|Maribor]] i [[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija]]. Pobjednici osam finala kupa MNZ plasirali su se u četvrtfinale kupa. Nakon 120 minuta utakmice, bez ijednog gola, prvi trofej kupa osvojio je Maribor boljim izvođenjem jedanaesteraca.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.nzs.si/Klubska_tekmovanja/Pokal_Slovenije/Zgodovina |title=Povijest slovenskog kupa |access-date=5. kolovoza 2026. |archive-date=1. ožujka 2026. |archive-url=https://web.archive.org/web/20260301053403/https://www.nzs.si/Klubska_tekmovanja/Pokal_Slovenije/Zgodovina |url-status=dead }}</ref><ref>[https://web.archive.org/web/20220425152258/https://www.dnevnik.si/1042987322 Najuspešnejša moštva v pokalu Slovenije]</ref> Ovaj uspjeh omogućio je Mariboru sudjelovanje u [[Europski kup pobjednika kupova 1992./93.|Kupu pobjednika kupova 1992./93.]] == Osmina završnice == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! MNZ !! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat |- ! Ljubljana | '''[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]]''' ||–|| [[ND Slovan Ljubljana|Slovan Ljubljana]] ||0:0 {{pen|4|1}} |- ! Maribor | [[NK Dravograd|Dravograd]] ||–|| '''[[NK Maribor|Maribor]]''' ||1:2 |- ! Lendava i Murska Subota | '''[[NK Nafta Lendava|Nafta Lendava]]''' ||–|| [[NK Beltinci|Beltinci]] ||2:0 |- ! Kopar | '''[[NK Dekani|Jadran Dekani]]''' ||–|| [[NK Koper|Koper]] ||0:0 {{pen|4|2}} |- ! Celje | [[NK Celje|Celje]] ||–|| '''[[NK Rudar Velenje|Rudar Velenje]]''' ||0:2 |- ! Nova Gorica | '''[[NK Primorje|Primorje]]''' ||–|| [[ND Gorica|Gorica]] ||1:0 |- ! Kranj | [[NK Ločan|LTH Škofja Loka]] ||–|| '''[[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]]''' ||1:5 |- ! Ptuj | '''[[NK Aluminij Kidričevo|Aluminij Kidričevo]]''' ||–|| [[NK Videm|Videm]] ||3:1 |- |} == Četvrtzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! !! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat |- ! rowspan="2" | Zapad | [[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]] ||–|| '''[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]]''' ||0:1 |- | '''[[NK Primorje|Primorje]]''' ||–|| [[NK Dekani|Jadran Dekani]] ||2:0 |- ! rowspan="2" | Istok | '''[[NK Maribor|Maribor]]''' ||–|| [[NK Rudar Velenje|Rudar Velenje]] ||3:0 |- | [[NK Aluminij Kidričevo|Aluminij Kidričevo]] ||–|| '''[[NK Nafta Lendava|Nafta Lendava]]''' ||1:2 |- |} == Poluzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! !! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat |- ! Zapad | '''[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]]''' ||–|| [[NK Primorje|Primorje]] ||4:0 |- ! Istok | [[NK Nafta Lendava|Nafta Lendava]] ||–|| '''[[NK Maribor|Maribor]]''' ||0:1 |- |} == Završnica == {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[1992.]] |momčad1 = [[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]] |rezultat = 0:0 <small>([[Produžetci (nogomet)|pr.]])</small> |izvještaj = |momčad2 = <span style="background-color:gold;">[[NK Maribor|Maribor]]</span> |strijelci1 = |strijelci2 = |stadion = [[Stadion Bežigrad]], [[Ljubljana]] |gledatelji = 2000 |sudac = [[Anton Beton]] }} {{Penshootoutbox |jedanaesterci1= [[Zoran Ubavič|Ubavič]] {{penal promašaj}}<br />[[Nenad Podgajski|Podgajski]] {{penal gol}}<br />[[Željko Milinovič|Milinovič]] {{penal gol}}<br />[[Dejan Djuranović|Djuranović]] {{penal promašaj}}<br />[[Jedinko Perica|Perica]] {{penal gol}} |rezultat= 3:4 |jedanaesterci2= {{penal gol}} [[Ervin Sušić|Sušić]]<br />{{penal gol}} [[Saša Gajser|Gajser]]<br />{{penal promašaj}} [[Sašo Lukič|Lukič]]<br />{{penal gol}} [[Ante Šimundža|Šimundža]]<br />{{penal gol}} [[Edin Hadžialagić|Hadžialagić]] }} == Poveznice == * [[Prva slovenska nogometna liga 1991./92.|1. SNL 1991./92.]] * [[Druga slovenska nogometna liga 1991./92.|2. SNL 1991./92.]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://www.rsssf.org/tablesj/joegcupdetail.html#92 RSSSF] {{Nogometni kup Slovenije}} [[Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja - sezona 1991./92.| kup]] [[Kategorija:Nogometni kup Slovenije|1991-92]] j8ca62ltlhndk1gwtgklcctjro96ugh 0 816656 7615663 7592140 2026-10-09T13:25:09Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.6 7615663 wikitext text/x-wiki '''''Svjetsko prvenstvo u hokeju na ledu Divizije I – Skupine B''''' za 2017. godinu. <br> Održano je u travnju 2017. godine u [[Belfast]]u u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]], odnosno [[Sjeverna Irska|Sjevernoj Irskoj]]. <br> Predstavljalo je treći stupanj ''[[Svjetsko prvenstvo u hokeju na ledu|Svjetskog prvenstva]]''. <br> Sudjelovalo je šest reprezentacija, koje su ukupno razigravale za plasman od 23. do 28. mjesta u ''Svjetskom prvenstvu'' za 2017. godinu. <br> Prvenstvo je osvojila reprezentacija Velike Britanije. == Mjesto odigravanja == * ''SSE Arena'', [[Belfast]], {{Z|SJI}} [[Sjeverna Irska]], {{Z|UK}} [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] == Sustav natjecanja == Šest momčadi je igralo jednokružnim ligaškim sustavom. == Sudionici == * {{Z|EST}} Estonija * {{Z|HRV}} [[Hrvatska reprezentacija u hokeju na ledu|Hrvatska]] * {{Z|JAP}} Japan * {{Z|LIT}} Litva * {{Z|NIZ}} Nizozemska * {{Z|UK}} Velika Britanija == Rezultati == {| |- |valign="top"| {| class="wikitable" style="font-size: 80%; text-align: center" !datum !!par !!rez. |- |rowspan="3"|<small> 23. travnja 2017. |Nizozemska - '''Japan''' || 1:6 |- |Hrvatska - '''Velika Britanija''' || 2:4 |- |Estonija - '''Litva''' || 0:3 |- |rowspan="3"|<small> 24. travnja 2017. |'''Japan''' - Hrvatska || 4:2 |- |'''Litva''' - Nizozemska || 8:0 |- |'''Velika Britanija''' - Estonija || 5:1 |- |} |valign="top"| {| class="wikitable" style="font-size: 80%; text-align: center" !datum !!par !!rez. |- |rowspan="3"|<small> 26. travnja 2017. |'''Japan''' - Estonija || 6:2 |- |Nizozemska - '''Hrvatska''' || 2:6 |- |'''Velika Britanija''' - Litva || 5:2 |- |rowspan="3"|<small> 28. travnja 2017. |Litva - '''Japan''' || 2:6 |- |Hrvatska - '''Estonija''' || 3:4 |- |'''Velika Britanija''' - Nizozemska || 14:0 |- |} |valign="top"| {| class="wikitable" style="font-size: 80%; text-align: center" !datum !!par !!rez. |- |rowspan="3"|<small> 29. travnja 2017. |'''Litva''' - Hrvatska || 3:1 |- |'''Estonija''' - Nizozemska || 4:3 |- |Japan - '''Velika Britanija''' || 0:4 |- |} |- |} == Ljestvica i konačni plasman == {| class="wikitable" style="text-align: center" !SP <br> ukupno !!{{abbr|DI – B|poredak u Diviziji I - Skupina B}} !!reprezentacija !!{{abbr|GP|odigrane utakmice}} !!{{abbr|W|pobjede u regularnom dijelu utakmice}} !!{{abbr|OTW|pobjede nakon produžetaka ili raspucavanja}} !!{{abbr|OTL|porazi nakon produžetaka ili raspucavanja}} !!{{abbr|L|porazi u regularnom dijelu utakmice}} !!{{abbr|GF|postignuti golovi}} !!{{abbr|GA|primljeni golovi}} !!{{abbr|GD|gol-razlika}} !!{{abbr|bod|osvojeni bodovi}} !!SP 2018. |- bgcolor="palegreen" |23. ||'''1. ||align="left"|{{Z|UK}} Velika Britanija ||5 ||5 ||0 ||0 ||0 ||32 ||5 || +27 ||15 || Divizija I – Skupina A |- |24. ||'''2. ||align="left"|{{Z|JAP}} Japan ||5 ||4 ||0 ||0 ||1 ||22 ||11 || +11 ||12 ||rowspan="4"| Divizija I – Skupina B |- |25. ||'''3. ||align="left"|{{Z|LIT}} Litva ||5 ||3 ||0 ||0 ||2 ||18 ||12 || +6 ||9 |- |26. ||'''4. ||align="left"|{{Z|EST}} Estonija ||5 ||2 ||0 ||0 ||3 ||11 ||20 || -9 ||6 |- |27. ||'''5. ||align="left"|{{Z|HRV}} [[Hrvatska reprezentacija u hokeju na ledu|Hrvatska]] ||5 ||1 ||0 ||0 ||4 ||14 ||17 || -3 ||3 |- bgcolor="salmon" |28. ||'''6. ||align="left"|{{Z|NIZ}} Nizozemska ||5 ||0 ||0 ||0 ||5 ||6 ||38 || -32 ||0 || Divizija II – Skupina A |- |} == Povezani članci == * [[SP u hokeju na ledu elitne divizije 2017.]] == Vanjske poveznice == * {{en icon}} [https://www.iihf.com/en/home iihf.com] * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20170925131030/http://www.iihf.com/iihf-home/history/past-tournaments/ iihf.com, ''Past Tournaments'', (2000. - 2017.)], wayback arhiva (2017.) * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20170923064052/http://www.iihf.com/iihf-home/history/past-tournaments/iihf-championships-2017/ iihf.com, ''Past Tournaments / IIHF Championships 2017''], wayback arhiva * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20170921145938/http://wmib2017.iihf.com/ iihf.com, ''2017 IIHF Ice Hockey World Championship Great Britain Division I - Group B''], wayback arhiva * {{fra icon}} [https://www.hockeyarchives.info/archives.htm hockeyarchives.info] * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20220220214047/https://www.eurohockey.com/ eurohockey.com] * {{en icon}} [https://www.eurohockey.com/league/1187-world-championship-d1b.html eurohockey.com, ''World Championship d1B''] * {{en icon}} [https://hokej.sfrp.cz/ hokej.sfrp.cz, ''SRFP's Hockey Archive''] * {{ces icon}} [https://web.archive.org/web/20190220052652/http://avlh.sweb.cz/ avlh.sweb.cz], wayback arhiva * {{ces icon}} [https://web.archive.org/web/20190227124111/http://avlh.sweb.cz/M.htm avlh.sweb.cz, ''MEZINÁRODNÍ HOKEJ / muži''], wayback arhiva * {{en icon}} [http://www.todor66.com/hockey/world/index.html todor66.com, ''Ice Hockey World Championships and Olympic Games Archive''] * {{en icon}} [https://www.eliteprospects.com/ eliteprospects.com] * {{en icon}} [https://www.eliteprospects.com/league/wc-d1b eliteprospects.com, ''WC D1 B / World Championship Division I Group B''] * {{deu icon}} [https://de.wikipedia.org/wiki/Eishockey-Weltmeisterschaft_der_Herren_2017 de.wikipedia.org, ''Eishockey-Weltmeisterschaft der Herren 2017''] * {{en icon}} [https://en.wikipedia.org/wiki/2017_IIHF_World_Championship_Division_I en.wikipedia.org, ''2017 IIHF World Championship Division I''] == Literatura i izvori == <small> * {{en icon}} [https://stats.iihf.com/cis?618 stats.iihf.com, ''2017 IIHF ICE HOCKEY WORLD CHAMPIONSHIP DIV I GROUP B''], pristupljeno 9. kolovoza 2026. * {{en icon}} [https://stats.iihf.com/hydra/618/IHM618200_76_15_0.pdf stats.iihf.com, ''2017 IIHF ICE HOCKEY WORLD CHAMPIONSHIP DIV I GROUP B / ROUND ROBIN / TOURNAMENT PROGRESS''], objavljeno 29. travnja 2017., preuzeto 9. kolovoza 2026. * {{en icon}} [https://stats.iihf.com/Hydra/618/IHM618000_FINAL_RANKING_1_0.pdf stats.iihf.com, ''2017 IIHF ICE HOCKEY WORLD CHAMPIONSHIP DIV I GROUP B / FINAL RANKING''], objavljeno 29. travnja 2017., preuzeto 9. kolovoza 2026. * {{ces icon}} [https://web.archive.org/web/20220213011710/http://avlh.sweb.cz/MS-2017.pdf avlh.sweb.cz, ''2016 / Miistrovství světa''], wayback arhiva * {{fra icon}} [https://www.hockeyarchives.info/mondial2017.htm hockeyarchives.info, ''Championnats du monde 2017''], pristupljeno 9. kolovoza 2026. * {{en icon}} [https://hokej.sfrp.cz/ms/ms2017.html hokej.sfrp.cz, ''2017 / World Championship''], pristupljeno 9. kolovoza 2026. * {{en icon}} [https://www.eurohockey.com/league/1187-world-championship-d1b.html?season=2017 eurohockey.com, ''World Championship d1B / 2016-2017''], pristupljeno 9. kolovoza 2026. * {{en icon}} [https://www.eurohockey.com/stats/league/2017/1187-world-championship-d1b.html eurohockey.com, ''Statistics World Championship D1B 2016-2017''], pristupljeno 9. kolovoza 2026. * {{en icon}} [https://www.eliteprospects.com/league/wc-d1b/2016-2017 eliteprospects.com, ''WC D1 B / World Championship Division I Group B / 2016-2017''], pristupljeno 9. kolovoza 2026. * {{en icon}} [http://www.todor66.com/hockey/world/Men_II_2017.html todor66.com, ''Men Ice Hockey World Championship 2017 Level II -''], pristupljeno 9. kolovoza 2026. {{izvori}} </small> {{Svjetsko prvenstvo u hokeju na ledu – niži stupnjevi}} [[Kategorija:Svjetska prvenstva u hokeju na ledu|2017 I B]] [[Kategorija:Međunarodna športska natjecanja u Ujedinjenom Kraljevstvu]] [[Kategorija:Belfast]] nvo2zhycne1wai9o83fjtg2rumkk46q 0 816668 7616048 7574652 2026-10-10T11:07:21Z Zeljko 1196 7616048 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Casimiroa'' | slika = Gardenology-IMG 4725 hunt10mar.jpg | slika_opis = ''C. edulis'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Zanthoxyloideae]] | genus = '''''Casimiroa''''' | genus_autorstvo = La Llave }} '''''Casimiroa''''' je biljni rod iz porodice [[Rutovke|rutovki]]. Sastoji se od 10 vrsta<ref name="Hassler ">[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/linear-sequence#1785183923 Hassler], pristupljeno 9. kolovoza 2026.</ref> == Etimologija == Izvorna posveta imenu roda iz 1825. odnosi se na Casimira Gómeza, [[Otomí]]ja iz Cardonala u današnjem [[Hidalgo (savezna država)|Hidalgu]], koji se borio za meksičku neovisnost. To je važno jer se po raznim starijim izvorima ponavlja tvrdnja da je rod nazvan po španjolskom botaničaru Casimiru Gómezu de Ortegi; reprodukcija izvorne La Llaveove posvete pokazuje da je riječ o drugom Casimiru Gómezu.<ref name="Un Mondo ">[https://antropocene.it/en/2022/12/22/casimiroa-edulis-2/?utm_source=chatgpt.com Casimiroa edulis], pristupljeno 9. kolovoza 2026.</ref> == Morfologija == Netrnoviti [[grm]]ovi ili [[Stablo|stabla]], dvodomni ili androdvodomni, s korom na kojoj su lenticele dobro uočljive. [[Listovi]] su naizmjenični i dlanasto sastavljeni; rub liski može biti cjelovit, narovašen ili pilast. [[Cvat]]ovi su pazušni ili vršni, cimozno-metličasti.<ref name="Research "/> [[Cvjetovi]] su sitni, bijeli do žućkastozeleni, uglavnom jednospolni, rijetko dvospolni, četvero- ili peteročlani. [[Čaška]] je čašasta, s trokutastim režnjevima, a [[Latica|latice]] su slobodne i u pupu valvatne. Prašnika je 4 ili 5, koliko i latica, s kojima se izmjenjuju; u ženskim cvjetovima prašnici su sterilni. Filamenti su šilasti ili blago sigmoidni i pričvršćeni ispod diska, a antere eliptične, duguljaste ili jajaste, ponekad streličaste. Disk je spljošten ili slabo izražen.<ref name="Research "/> Plodnica u muškim cvjetovima nije razvijena; u ženskima je gotovo kuglasta do obrnuto jajasta, obično peterorežnjasta, s 1–5 pretinaca i jednim sjemenim zametkom po karpelu. Vrat [[Tučak|tučka]] izostaje, a njuška je glavičasta, cjelovita ili režnjevita i ostaje vidljiva na plodu.<ref name="Research "/> [[Plod]] je koštunica, obično s tankim epikarpom i mekanim, slatkim mezokarpom. Iznimka je ''C. dura'', kod koje je epikarp tvrd i debeo. U plodu se nalazi 1–5 velikih sjemenki, duguljastih do jajastih, s pergamentastom i mrežastom testom.<ref name="Research ">[https://www.researchgate.net/publication/373790678_FAMILIA_RUTACEAE Familia Rutaceae], pristupljeno 9. kolovoza 2026.</ref> Kew danas prihvaća 10 vrsta roda, od Meksika do Srednje Amerike. Rod Sargentia S.Watson vodi kao sinonim Casimiroa. <ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:35631-1 Kew], pristupljeno 9. kolovoza 2026.</ref> == Vrste == # ''[[Casimiroa calderoniae]]'' <small>F.Chiang & Medrano</small> # ''[[Casimiroa dura]]'' <small>A.Pool & Coronado</small> # ''[[Casimiroa edulis]]'' <small>La Llave</small> # ''[[Casimiroa emarginata]]'' <small>Standl. & Steyerm.</small> # ''[[Casimiroa greggii]]'' <small>(S.Watson) F.Chiang</small> # ''[[Casimiroa microcarpa]]'' <small>Lundell</small> # ''[[Casimiroa pringlei]]'' <small>(S.Watson) Engl.</small> # ''[[Casimiroa pubescens]]'' <small>Ramírez</small> # ''[[Casimiroa tetrameria]]'' <small>Millsp.</small> # ''[[Casimiroa watsonii]]'' <small>Engl.</small> == Sinonimi == Heterotipski: * ''Sargentia'' <small>S.Watson</small> in Proc. Amer. Acad. Arts 25: 144 (1890) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Zanthoxyloideae]] nsjk4m5t99q05qmsalbcqmteu0eojc9 0 816703 7615652 7580962 2026-10-09T13:23:53Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.6 7615652 wikitext text/x-wiki ''[[SP u hokeju na ledu Divizije II|Svjetsko prvenstvo u hokeju na ledu Divizije II]]'' za 2005. godinu. <br> Održano je u travnju 2005. godine u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] i [[Srbija i Crna Gora|Srbiji i Crnoj Gori]]. <br> Sudjelovale je 12 reprezentacija, koje su razigravale za plasman od 29. do 40. mjesta u ''Svjetskom prvenstvu'' za 2005. godinu. <br> Prvaci ''Divizije II'' za 2005. godinu su bile reprezentacije Hrvatske (''Skupina A'') i Izraela (''Skupina B)''. == Mjesta odigravanja == {| class="wikitable" !skupina !!dvorana !!grad !!država !! |- |'''Skupina A ||'' [[Dom sportova (Zagreb)|Dom sportova]] ||[[Zagreb]] ||{{Z|HRV}} [[Hrvatska]] || |- |'''Skupina B ||'' [[Športsko rekreacijski centar Tašmajdan|Ledena dvorana Pionir]] ||[[Beograd]] ||{{Z|SCG}} [[Srbija i Crna Gora]] ||od 2006. godine {{Z|SRB}} [[Srbija]] |- |} == Sustav natjecanja == 12 reprezentacija je bilo raspoređeneo u dvije skupine (''A'' i ''B'') koje su igrane jednostrukom ligaškim sustavom. <br> Prvaci skupina su napredovale u ''Diviziju I'', dok su posljednjoplasirane momčadi ispale u ''[[SP u hokeju na ledu Divizije III|Diviziju III]]''. == Sudionici == * {{Z|AUS}} Australija * {{Z|BEL}} Belgija * {{Z|BUG}} [[Bugarska reprezentacija u hokeju na ledu|Bugarska]] * {{Z|HRV}} [[Hrvatska reprezentacija u hokeju na ledu|Hrvatska]] * {{Z|ISL}} Island * {{Z|IZR}} Izrael * {{Z|KOR|1998}} Južna Koreja * {{Z|NZL}} Novi Zeland * {{Z|SCG}} Srbija i Crna Gora * {{Z|SJKOR}} Sjeverna Koreja * {{Z|ŠPA}} Španjolska * {{Z|TUR}} Turska == Skupina A == Igrano u [[Zagreb]]u, [[Hrvatska]] === Rezultati === {| |- |valign="top"| {| class="wikitable" style="font-size: 80%; text-align: center" !datum !!par !!rez. |- |rowspan="3"|<small> 10. travnja 2005. |Turska - '''Južna Koreja''' || 0:14 |- |Novi Zeland - '''Australija''' || 0:4 |- |Bugarska - '''Hrvatska''' || 1:9 |- |rowspan="3"|<small> 11. travnja 2005. |'''Australija''' - Turska || 20:1 |- |'''Južna Koreja''' - Bugarska || 7:0 |- |'''Hrvatska''' - Novi Zeland || 14:0 |- |} |valign="top"| {| class="wikitable" style="font-size: 80%; text-align: center" !datum !!par !!rez. |- |rowspan="3"|<small> 13. travnja 2005. |'''Južna Koreja''' - Novi Zeland || 3:0 |- |Turska - '''Bugarska''' || 0:13 |- |'''Hrvatska''' - Australija || 3:2 |- |rowspan="3"|<small> 14. travnja 2005. |'''Bugarska''' - Novi Zeland || 7:6 |- |'''Australija''' - Južna Koreja || 4:0 |- |'''Hrvatska''' - Turska || 15:1 |- |} |valign="top"| {| class="wikitable" style="font-size: 80%; text-align: center" !datum !!par !!rez. |- |rowspan="3"|<small> 16. travnja 2005. |'''Australija''' - Bugarska || 4:1 |- |'''Novi Zeland''' - Turska || 8:3 |- |Južna Koreja - '''Hrvatska''' || 2:5 |- |} |- |} === Ljestvica === {| class="wikitable" style="text-align: center" !mj !!reprezentacija !!{{abbr|GP|odigrane utakmice}} !!{{abbr|W|pobjede}} !!{{abbr|T|neodlučeno}} !!{{abbr|L|porazi}} !!{{abbr|GF|postignuti golovi}} !!{{abbr|GA|primljeni golovi}} !!{{abbr|GD|gol-razlika}} !!{{abbr|bod|osvojeni bodovi}} !!SP 2006. |- bgcolor="palegreen" |1. ||align="left"|{{Z|HRV}} Hrvatska ||5 ||5 ||0 ||0 ||46 ||6 || +40 ||10 || Divizija I |- |2. ||align="left"|{{Z|AUS}} Australija ||5 ||4 ||0 ||1 ||34 ||5 || +29 ||8 ||rowspan="4"| Divizija II |- |3. ||align="left"|{{Z|KOR|1998}} Južna Koreja ||5 ||3 ||0 ||2 ||26 ||9 || +17 ||6 |- |4. ||align="left"|{{Z|BUG}} Bugarska ||5 ||2 ||0 ||3 ||22 ||26 || -4 ||4 |- |5. ||align="left"|{{Z|NZL}} Novi Zeland ||5 ||1 ||0 ||4 ||14 ||31 || -17 ||2 |- bgcolor="salmon" |6. ||align="left"|{{Z|TUR}} Turska ||5 ||0 ||0 ||5 ||5 ||70 || -65 ||0 || Divizija III |- |} == Skupina B == Igrano u [[Beograd]]u, [[Srbija i Crna Gora]] (danas [[Srbija]]) === Rezultati === {| |- |valign="top"| {| class="wikitable" style="font-size: 80%; text-align: center" !datum !!par !!rez. |- |rowspan="3"|<small> 4. travnja 2005. |Izrael - Sjeverna Koreja || 4:4 |- |Island - '''Belgija''' || 3:4 |- |Španjolska - '''Srbija i Crna Gora''' || 0:6 |- |rowspan="3"|<small> 5. travnja 2005. |'''Belgija''' - Španjolska || 2:1 |- |'''Island''' - Sjeverna Koreja || 3:2 |- |Srbija i Crna Gora - '''Izrael''' || 1:5 |- |} |valign="top"| {| class="wikitable" style="font-size: 80%; text-align: center" !datum !!par !!rez. |- |rowspan="3"|<small> 7. travnja 2005. |'''Španjolska''' - Island || 5:2 |- |Belgija - '''Izrael''' || 4:7 |- |'''Srbija i Crna Gora''' - Sjeverna Koreja || 7:1 |- |rowspan="3"|<small> 8. travnja 2005. |'''Sjeverna Koreja''' - Belgija || 3:1 |- |Španjolska - '''Izrael''' || 0:1 |- |Island - '''Srbija i Crna Gora''' || 2:11 |- |} |valign="top"| {| class="wikitable" style="font-size: 80%; text-align: center" !datum !!par !!rez. |- |rowspan="3"|<small> 10. travnja 2005. |'''Izrael''' - Island || 4:2 |- |'''Sjeverna Koreja''' - Španjolska || 4:2 |- |Belgija - '''Srbija i Crna Gora''' || 2:5 |- |} |- |} === Ljestvica === {| class="wikitable" style="text-align: center" !mj !!reprezentacija !!{{abbr|GP|odigrane utakmice}} !!{{abbr|W|pobjede}} !!{{abbr|T|neodlučeno}} !!{{abbr|L|porazi}} !!{{abbr|GF|postignuti golovi}} !!{{abbr|GA|primljeni golovi}} !!{{abbr|GD|gol-razlika}} !!{{abbr|bod|osvojeni bodovi}} !!SP 2006. |- bgcolor="palegreen" |1. ||align="left"|{{Z|IZR}} Izrael ||5 ||4 ||1 ||0 ||21 ||11 || +10 ||9 || Divizija I |- |2. ||align="left"|{{Z|SCG}} Srbija i Crna Gora ||5 ||4 ||0 ||1 ||30 ||10 || +20 ||8 ||rowspan="4"| Divizija II |- |3. ||align="left"|{{Z|SJKOR}} Sjeverna Koreja ||5 ||2 ||1 ||2 ||14 ||17 || -3 ||5 |- |4. ||align="left"|{{Z|BEL}} Belgija ||5 ||2 ||0 ||3 ||13 ||19 || -6 ||4 |- |5. ||align="left"|{{Z|ŠPA}} Španjolska ||5 ||1 ||0 ||4 ||8 ||15 || -7 ||2 |- bgcolor="salmon" |6. ||align="left"|{{Z|ISL}} Island ||5 ||1 ||0 ||4 ||12 ||26 || -14 ||2 || Divizija III |- |} == Konačni poredak == {| class="wikitable sortable" style="text-align: center" !SP <br> ukupno !!{{abbr|Divizija II|poredak u Diviziji II - Skupina A}} !!{{abbr|mj.|Poredak u A ili B skupini Divizije II}} !!{{abbr|skupina|Skupina Divizije II}} !!reprezentacija !!{{abbr|GP|odigrane utakmice}} !!{{abbr|W|pobjede}} !!{{abbr|T|neodlučeno}} !!{{abbr|L|porazi}} !!{{abbr|GF|postignuti golovi}} !!{{abbr|GA|primljeni golovi}} !!{{abbr|GD|gol-razlika}} !!{{abbr|bod|osvojeni bodovi}} !!SP 2006. |- bgcolor="palegreen" |rowspan="2"| 29. / 30. ||rowspan="2"| '''1. / 2. ||rowspan="2"|1. |A ||align="left"|{{Z|HRV}} [[Hrvatska reprezentacija u hokeju na ledu|Hrvatska]] ||5 ||5 ||0 ||0 ||46 ||6 || +40 ||10 ||rowspan="2"| Divizija I |- bgcolor="palegreen" |B ||align="left"|{{Z|IZR}} Izrael ||5 ||4 ||1 ||0 ||21 ||11 || +10 ||9 |- |rowspan="2"| 31. / 32. ||rowspan="2"| '''3. / 4. ||rowspan="2"|2. |A ||align="left"|{{Z|AUS}} Australija ||5 ||4 ||0 ||1 ||34 ||5 || +29 ||8 ||rowspan="8"| Divizija II |- |B ||align="left"|{{Z|SCG}} Srbija i Crna Gora ||5 ||4 ||0 ||1 ||30 ||10 || +20 ||8 |- |rowspan="2"| 33. / 34. ||rowspan="2"| '''5. / 6. ||rowspan="2"|3. |A ||align="left"|{{Z|KOR|1998}} Južna Koreja ||5 ||3 ||0 ||2 ||26 ||9 || +17 ||6 |- |B ||align="left"|{{Z|SJKOR}} Sjeverna Koreja ||5 ||2 ||1 ||2 ||14 ||17 || -3 ||5 |- |rowspan="2"| 35. / 36. ||rowspan="2"| '''7. / 8. ||rowspan="2"|4. |A ||align="left"|{{Z|BUG}} [[Bugarska reprezentacija u hokeju na ledu|Bugarska]] ||5 ||2 ||0 ||3 ||22 ||26 || -4 ||4 |- |B ||align="left"|{{Z|BEL}} Belgija ||5 ||2 ||0 ||3 ||13 ||19 || -6 ||4 |- |rowspan="2"| 37. / 38. ||rowspan="2"| '''9. / 10. ||rowspan="2"|5. |B ||align="left"|{{Z|ŠPA}} Španjolska ||5 ||1 ||0 ||4 ||8 ||15 || -7 ||2 |- |A ||align="left"|{{Z|NZL}} Novi Zeland ||5 ||1 ||0 ||4 ||14 ||31 || -17 ||2 |- bgcolor="salmon" |rowspan="2"| 39. / 40. ||rowspan="2"| '''11. / 12. ||rowspan="2"|6. |B ||align="left"|{{Z|ISL}} Island ||5 ||1 ||0 ||4 ||12 ||26 || -14 ||2 ||rowspan="2"| Divizija III |- bgcolor="salmon" |A ||align="left"|{{Z|TUR}} Turska ||5 ||0 ||0 ||5 ||5 ||70 || -65 ||0 |- |} == Povezani članci == * [[SP u hokeju na ledu Divizije II]] == Vanjske poveznice == * {{en icon}} [https://www.iihf.com/en/home iihf.com] * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20170925131030/http://www.iihf.com/iihf-home/history/past-tournaments/ iihf.com, ''Past Tournaments'', (2000. - 2017.)], wayback arhiva (2017.) * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20171019222309/http://www.iihf.com/iihf-home/history/past-tournaments/iihf-championships-2005/ iihf.com, ''Past Tournaments / IIHF Championships 2005''''], wayback arhiva * {{fra icon}} [https://www.hockeyarchives.info/archives.htm hockeyarchives.info] * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20220220214047/https://www.eurohockey.com/ eurohockey.com] * {{en icon}} [https://www.eurohockey.com/league/883-world-championship-d2a.html eurohockey.com, ''World Championship d2A''] * {{en icon}} [https://www.eurohockey.com/league/1188-world-championship-d2b.html eurohockey.com, ''World Championship d2B''] * {{en icon}} [https://hokej.sfrp.cz/ hokej.sfrp.cz, ''SRFP's Hockey Archive''] * {{ces icon}} [https://web.archive.org/web/20190220052652/http://avlh.sweb.cz/ avlh.sweb.cz], wayback arhiva * {{ces icon}} [https://web.archive.org/web/20190227124111/http://avlh.sweb.cz/M.htm avlh.sweb.cz, ''MEZINÁRODNÍ HOKEJ / muži''], wayback arhiva * {{en icon}} [http://www.todor66.com/hockey/world/index.html todor66.com, ''Ice Hockey World Championships and Olympic Games Archive''] * {{en icon}} [https://www.eliteprospects.com/ eliteprospects.com] * {{en icon}} [https://www.eliteprospects.com/league/wc-d2 eliteprospects.com, ''WC D2''] * {{deu icon}} [https://de.wikipedia.org/wiki/Eishockey-Weltmeisterschaft_der_Herren_2005 de.wikipedia.org, ''Eishockey-Weltmeisterschaft der Herren 2005''] == Literatura i izvori == <small> * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20071209062223/http://www.iihf.com/Hydra/Tournaments_05/output/wsiia/hydra.iihf.com/IIHF_Core/jsp/content/web_output/index.jsp@compId=1000000012 iihf.com, ''2005 IIHF World Championship Div II Group A / Zagreb, CROATIA / 10.04.2005 - 16.04.2005''], wayback arhiva * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20071109102021/http://www.iihf.com/Hydra/Tournaments_05/output/wsiia/hydra.iihf.com/data/iihf/output/xml/1000000012/IHM1000000012Z207_76_10_0.html iihf.com, ''2005 IIHF World Championship Div II Group A / TOURNAMENT PROGRESS / Round Robin''], objavljeno 16. travnja 2005.], wayback arhiva * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20071109102026/http://www.iihf.com/Hydra/Tournaments_05/output/wsiia/hydra.iihf.com/data/iihf/output/xml/1000000012/IHM1000000012Z207_Final_Ranking_1_0.html iihf.com, ''2005 IIHF World Championship Div II Group A / FINAL RANKING / Group Round Robin''], objavljeno 16. travnja 2005.], wayback arhiva * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20070702005229/https://www.iihf.com/Hydra/Tournaments_05/output/wsiib/hydra.iihf.com/IIHF_Core/jsp/content/web_output/index.jsp@compId=1000000015 iihf.com, ''2005 IIHF World Championship Div II Group B / Belgrade, SERBIA AND MONTENEGRO / 04.04.2005 - 10.04.2005''], wayback arhiva * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20121023014648/http://www.iihf.com/Hydra/Tournaments_05/output/wsiib/hydra.iihf.com/data/iihf/output/xml/1000000015/IHM1000000015Z208_76_1_0.html iihf.com, ''2005 IIHF World Championship Div II Group B / TOURNAMENT PROGRESS / Round Robin''], objavljeno 11. travnja 2005.], wayback arhiva * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20121023014905/http://www.iihf.com/Hydra/Tournaments_05/output/wsiib/hydra.iihf.com/data/iihf/output/xml/1000000015/IHM1000000015Z208_Final_Ranking_1_0.html iihf.com, ''2005 IIHF World Championship Div II Group B / FINAL RANKING / Group Round Robin''], objavljeno 11. travnja 2005.], wayback arhiva * {{fra icon}} [https://www.hockeyarchives.info/mondial2005.htm hockeyarchives.info, ''Championnats du monde 2005''], pristupljeno 10. kolovoza 2026. * {{en icon}} [https://www.eurohockey.com/league/883-world-championship-d2.html?season=2005 eurohockey.com, ''World Championship d2 / 2004-2005''], ažurirano 20. kolovoza 2011., pristupljeno 10. kolovoza 2026. * {{en icon}} [https://www.eurohockey.com/stats/league/2005/883-world-championship-d2.html eurohockey.com, ''Statistics World Championship d2 2004-2005''], pristupljeno 10. kolovoza 2026. * {{en icon}} [https://hokej.sfrp.cz/ms/ms2005.html hokej.sfrp.cz, ''2005 / World Championship''], pristupljeno 10. kolovoza 2026. * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20070318182339/http://hokej.snt.cz/ms/ms2005.html hokej.sfrp.cz, ''2005 / World Championship''], wayback arhiva (2007.) * {{ces icon}} [https://web.archive.org/web/20160803062527/http://avlh.sweb.cz/MS-2005.pdf avlh.sweb.cz, ''2005 / Miistrovství světa''], wayback arhiva * {{en icon}} [http://www.todor66.com/hockey/world/Men_III_2005.html todor66.com, ''Men Ice Hockey World Championship 2005 Level III Winners Croatia and Israel''], pristupljeno 10. kolovoza 2026. {{izvori}} </small> {{Svjetsko prvenstvo u hokeju na ledu – niži stupnjevi}} [[Kategorija:Svjetska prvenstva u hokeju na ledu|2005 II ]] [[Kategorija:Hokej na ledu u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Međunarodna športska natjecanja u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Međunarodna športska natjecanja u Srbiji]] l2ykjrsed63f5n1pbr74gtjqumoc9bz 0 816708 7615856 7573649 2026-10-09T21:45:57Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.6 7615856 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Toxosiphon macropodus'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Zanthoxyloideae]] | tribus = [[Pteleeae]] | subtribus = [[Galipeinae]] | genus = '''''[[Toxosiphon]]''''' | species = ''T. macropodus'' | subspecies = | dvoimeno = ''Toxosiphon macropodus'' | dvoimeno_autorstvo = (K.Krause) Kallunki | karta_raspon = }} '''''Toxosiphon macropodus''''' je biljna vrsta iz porodice [[Rutovke|rutovki]] (''[[Rutaceae]]''). Prirodno područje rasprostranjenosti ove vrste je od Ekvadora do Bolivije i zapadnog Brazila. To je drvo i raste prvenstveno u vlažnom tropskom biomu.<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:963945-1 Kew], pristupljeno 10. kolovoza 2026.</ref> == Morfologija == ''T. macropodus'' je uglavnom [[grm]], visok oko 0,5–2 m, iznimno do 10 m; brazilski izvor ga jednostavno vodi kao [[stablo]]. [[Listovi]] su jednolisni, s obrnuto lancetastom do usko obrnutojajastom plojkom dugom oko 11–34 cm, čitava ruba, s 10–15 parova sekundarnih žila. Peteljka je duga približno 1,5–9,6 cm.<ref name="WFO "/> [[Cvat]] je vršan, jednom ili dvaput dihotomno razgranat. [[Lap]]ovi su veliki, lancetasti do usko obrnutojajasti i bijeli. Vjenčić je izrazito zigomorfan, dug oko 4–5,4 cm; cijev je zakrivljena, a režnjevi široko obrnutojajasti i rašireni.<ref name="WFO "/> I ovdje postoji vrlo karakterističan androecij: 2 plodna [[prašnik]]a i 4 ili 5 staminodija. Filamenti plodnih prašnika prirasli su uz cijev vjenčića, osim završnih 7–8 mm; antere su duguljaste, žute i nose mesnate dvorežnjaste privjeske. Staminodiji nisu svi jednako položeni niti jednako srasli s vjenčićem. Disk je cjelovit ili tek slabo valovit.<ref name="WFO "/> Karpeli su u [[pup]]u i za cvatnje goli, ali nakon cvatnje postaju gusto sitnodlakavi. Vrat može biti dug do 4 cm i većim je dijelom gusto dlakav, a njuška je koso postavljena. [[Plod]] čine gusto dlakavi merikarpi s vrlo razvijenim krilom, širokim oko 1 cm. Sjemenke su oko 8 × 4,5 mm, tamnosmeđe do olovnosive i kvržičaste po bridovima.<ref name="WFO "/> == Stanište i rasprostranjenost == Vrsta raste istočno od [[Ande|Anda]], u amazonskim dijelovima [[Ekvador]]a, [[Peru]]a, [[Bolivija|Bolivije]] i [[Brazil]]a, približno između 100 i 1200 m nadmorske visine; zabilježena je i u suhim i u primarnim [[šuma]]ma.<ref name="WFO ">[https://worldfloraonline.org/taxon/wfo-0001133223 WFO] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20260810165411/https://worldfloraonline.org/taxon/wfo-0001133223 |date=10. kolovoza 2026. }}, pristupljeno 10. kolovoza 2026.</ref> == Sinonimi == Homotipski: * ''Erythrochiton macropodus'' <small>K.Krause</small> in Notizbl. Königl. Bot. Gart. Berlin 6: 146 (1914) Heterotipski: * ''Erythrochiton delitescens'' <small>C.V.Morton</small> in Bull. Torrey Bot. Club 60: 356 (1933) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Toxosiphon]] qqjl6zxt971hj5o1yv963lac0m71lnf 0 816710 7615857 7573656 2026-10-09T21:45:58Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.6 7615857 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Toxosiphon trifoliatus'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Zanthoxyloideae]] | tribus = [[Pteleeae]] | subtribus = [[Galipeinae]] | genus = '''''[[Toxosiphon]]''''' | species = ''T. trifoliatus'' | subspecies = | dvoimeno = ''Toxosiphon trifoliatus'' | dvoimeno_autorstvo = (Pilg.) Kallunki | karta_raspon = }} '''''Toxosiphon trifoliatus''''' je biljna vrsta iz porodice [[Rutovke|rutovki]] (''[[Rutaceae]]''). Prirodno područje rasprostranjenosti ove vrste je od [[Ekvador]]a do [[Peru]]a i sjevernog [[Brazil]]a.<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:963943-1 Kew], pristupljeno 10. kolovoza 2026.</ref> To je drvo i raste prvenstveno u vlažnom tropskom [[biom]]u. == Morfologija == ''Toxosiphon trifoliatus'' <small>(Pilg.) Kallunki</small> je [[grm]] ili stablo visoko 1–10 m. [[Listovi]] su trodijelni; liske su uskojajaste do obrnuto lancetaste, a terminalna je veća i duža od bočnih. [[Cvat]]ovi su vršni, dva do tri puta dihotomno razgranati. [[Cvjetovi]] su zigomorfni, s blijedokremastom [[Čaška|čaškom]] i vjenčićem dugim 2,5–3,5 cm; njegova je cijev blago zakrivljena, a režnjevi rašireni. Plodna su 2 [[prašnik]]a, dok su 3 staminodija; filamenti su gotovo cijelom dužinom prirasli uz cijev vjenčića, a antere imaju mesnate dvorežnjaste privjeske. Disk je cjelovit. Nakon cvatnje karpeli postaju gusto kratkodlakavi, a vrat je u gornjoj polovici gusto dlakav. Merikarpi imaju krilo široko 3–7 mm uz gornji vanjski kut; [[sjeme]]nke su crnkastosmeđe i kvržičaste. <ref name="WFO "/> == Stanište i rasprostranjenost == Vrsta raste istočno od [[Ande|Anda]] u amazonskom Ekvadoru i Peruu, uglavnom na 230–700 m.<ref name="WFO ">[https://worldfloraonline.org/taxon/wfo-0001133223 WFO] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20260810165411/https://worldfloraonline.org/taxon/wfo-0001133223 |date=10. kolovoza 2026. }}, pristupljeno 10. kolovoza 2026.</ref> == Sinonimi == Homotipski: * ''Erythrochiton trifoliatus'' <small>Pilg.</small> in Verh. Bot. Vereins Prov. Brandenburg 47: 153 (1905) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Toxosiphon]] 71cqrb9enqbhwjuog3iivcb0cp39yvn 0 817370 7616050 7595221 2026-10-10T11:09:17Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.6 7616050 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometaš/trener/izbornik | ime = Vozinha | slika = [[Datoteka:Vozinha Fifa World Cup 2026 Saudia Arabia vs Cabo Verde (cropped).jpg|250px]] | opis slike = Vozinha u dresu reprezentacije Zelenortskih Otoka na Svjetskom prvenstvu 2026. | država = {{Z+X|CPV}} | puno ime = Josimar José Évora Dias<ref name="FIFA-lista">{{Citiranje weba |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/pdf/SquadLists-English.pdf |title=FIFA World Cup 2026 Squad List |publisher=FIFA |date=15. lipnja 2026. |accessdate=20. kolovoza 2026. |page=8 |language=engleski}}</ref> | nadimak = Vozinha | datum rođenja = [[3. lipnja]] [[1986.]] | mjesto rođenja = [[Mindelo]] | država rođenja = [[Zelenortski Otoci]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | visina = 189 cm<ref name="FIFA-lista" /> | trenutačni klub = [[Club Social y Deportivo Colo-Colo|Colo-Colo]] | broj u klubu = 29 | pozicija = [[Vratar (nogomet)|vratar]] | ugovor = | mlade godine = | juniorski klubovi = Atlântico<br>Estoril<br>[[Académica do Mindelo]]<br>[[Batuque FC|Batuque]] | godina = <br><br>2007. – 2011.<br>2011. – 2012.<br>2012. – 2015.<br>2015.<br>2015. – 2016.<br>2016. – 2017.<br>2017. – 2022.<br>2022. – 2024.<br>2024. – 2026.<br>2026. – ''danas'' | profesionalni klubovi = Ribeira Bote<br>[[FC Derby|Derby]]<br>[[Batuque FC|Batuque]]<br>[[CS Mindelense|Mindelense]] <br>[[Progresso Associação do Sambizanga|Progresso do Sambizanga]]<br>[[CS Mindelense|Mindelense]] <br>[[FC Zimbru Kišinjev|Zimbru Kišinjev]]<br>[[Gil Vicente Futebol Clube|Gil Vicente]]<br>[[AEL Limassol]]<br>[[AS Trenčín]]<br>[[Grupo Desportivo de Chaves|Chaves]]<br>[[Club Social y Deportivo Colo-Colo|Colo-Colo]] | nastupi(golovi) = <br><br><br><br>{{0}}{{0}}51 {{0}}{{0}}{{0}}(0)<br><br>{{0}}{{0}}26 {{0}}{{0}}{{0}}(0)<br>{{0}}{{0}}28 {{0}}{{0}}{{0}}(0)<br>{{0}}116 {{0}}{{0}}{{0}}(0)<br>{{0}}{{0}}34 {{0}}{{0}}{{0}}(0)<br>{{0}}{{0}}51 {{0}}{{0}}{{0}}(0)<br>{{0}}{{0}}{{0}}0 {{0}}{{0}}{{0}}(0) | godine u reprezentaciji = 2012. – ''danas'' | reprezentacija = {{NogRep|CPV}} | nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}92 {{0}}{{0}}{{0}}(0) | godine treniranja = | klubovi = | medalje = | napomena = | ažurirano = 20. kolovoza 2026. }} '''Josimar José Évora Dias''' ([[Mindelo]], [[3. lipnja]] [[1986.]]), poznatiji kao '''Vozinha''', [[zelenortski Otoci|zelenortski]] je [[nogomet]]aš koji igra na mjestu vratara za [[čile]]anski [[Club Social y Deportivo Colo-Colo|Colo-Colo]] i [[Nogometna reprezentacija Zelenortskih Otoka|reprezentaciju Zelenortskih Otoka]].<ref name="Reuters-Colo">{{Citiranje weba |url=https://www.reuters.com/sports/soccer/vozinha-arrives-chile-sign-colo-colo-2026-08-03/ |title=Colo-Colo sign World Cup goalkeeper Vozinha |publisher=Reuters |date=3. kolovoza 2026. |accessdate=20. kolovoza 2026. |language=engleski}}</ref> Od reprezentativnog debija 2012. postao je jedan od igrača s najviše nastupa u povijesti svoje zemlje. Sudjelovao je na četiri izdanja [[Afrički kup nacija|Afričkoga kupa nacija]] – 2013., 2015., 2021. i 2023. – te na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.|Svjetskom prvenstvu 2026.]] Kao [[kapetan (šport)|kapetan]] sudjelovao je u prvom uspješnom zelenortskom kvalifikacijskom ciklusu za svjetsku završnicu, a međunarodnu je pozornost stekao obranama protiv [[španjolska nogometna reprezentacija|Španjolske]] i [[argentinska nogometna reprezentacija|Argentine]] na tom prvenstvu.<ref name="Guardian-kval">{{Citiranje weba |url=https://www.theguardian.com/football/2025/oct/13/cape-verde-book-world-cup-2026-place-eswatini-cameroon |title=Cape Verde seal historic debut place at World Cup 2026 and deny Cameroon |publisher=The Guardian |date=13. listopada 2025. |accessdate=20. kolovoza 2026. |language=engleski}}</ref><ref name="NBC-Argentina">{{Citiranje weba |url=https://www.nbcnews.com/sports/soccer/lionel-messi-faces-surprising-test-vozinha-cape-verdes-40-year-old-goa-rcna352908 |title=Argentina, Messi pushed to the brink by Cape Verde and its 40-year-old goalkeeper |author=Rohan Nadkarni i Tim Rohan |publisher=NBC News |date=4. srpnja 2026. |accessdate=20. kolovoza 2026. |language=engleski}}</ref> == Klupska karijera == === Početci i igranje u Africi === Nogometom se počeo baviti u Atlânticu na otoku [[São Vicente]]u. U mlađim je uzrastima zatim igrao za Estoril, [[Académica do Mindelo|Académicu do Mindelo]] i [[Batuque FC|Batuque]], dok je seniorsku karijeru započeo u Ribeira Boteu. Nakon [[FC Derby|Derbyja]] vratio se u Batuque, a 2011. prešao je gradskom rivalu [[CS Mindelense|Mindelenseu]].<ref name="Plataforma">{{Citiranje weba |url=https://www.plataformamedia.com/2026/06/16/quem-e-vozinha-o-guarda-redes-cabo-verdiano-de-40-anos-que-defendeu-7-remates-da-espanha-com-videos/ |title=Quem é Vozinha? O guarda-redes cabo-verdiano de 40 anos que defendeu sete remates da Espanha no Mundial |author=Martim Silva |publisher=Plataforma Media |date=16. lipnja 2026. |accessdate=20. kolovoza 2026. |language=portugalski}}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=https://www.panapress.com/Cabo-Verde-prepara-jogo-decisivo-a_797950-lang4-free_news.html |title=Cabo Verde prepara jogo decisivo contra Zimbabwe para qualificação ao CAN 2012 |publisher=Panapress |date=3. listopada 2011. |accessdate=20. kolovoza 2026. |language=portugalski}}</ref> Prvi angažman izvan domovine dobio je 2012. u angolskom [[Progresso Associação do Sambizanga|Progressu do Sambizangi]], za koji je tijekom tri sezone odigrao 51 prvenstvenu utakmicu. Po isteku ugovora u ožujku 2015. ponovno je potpisao za Mindelense.<ref name="Dtudo-povratak">{{Citiranje weba |url=https://dtudo1pouco.cv/vozinha-esta-de-volta-ao-mindelense/ |title=Vozinha esta de volta ao Mindelense |publisher=DTudo1Pouco |date=20. ožujka 2015. |accessdate=20. kolovoza 2026. |language=portugalski}}</ref> U osvajanju državnog prvenstva te je godine nastupio u svim utakmicama osim finala jer je već dovršavao transfer u inozemstvo.<ref name="Dtudo-Zimbru">{{Citiranje weba |url=https://dtudo1pouco.cv/vozinha-foi-apresentado-no-fc-zimbru/ |title=Vozinha foi apresentado no FC Zimbru |publisher=DTudo1Pouco |date=7. srpnja 2015. |accessdate=20. kolovoza 2026. |language=portugalski}}</ref> === Zimbru i Gil Vicente === U srpnju 2015. prešao je u moldavski [[FC Zimbru Kišinjev|Zimbru Kišinjev]], u kojem je proveo jednu sezonu.<ref name="Dtudo-Zimbru" /> Sljedeće je godine karijeru nastavio u [[Gil Vicente Futebol Clube|Gil Vicenteu]], članu portugalske druge lige.<ref name="Expresso-Gil">{{Citiranje weba |url=https://expressodasilhas.cv/desporto/2016/08/05/vozinha-no-gil-vicente-de-portugal/49684 |title=Vozinha no Gil Vicente de Portugal |publisher=Expresso das Ilhas |date=5. kolovoza 2016. |accessdate=20. kolovoza 2026. |language=portugalski}}</ref> U 32 nastupa u svim natjecanjima obranio je pet jedanaesteraca. Po dva je zaustavio u kup-utakmici protiv [[Casa Pia A.C.|Casa Pije]] i u prvenstvenom susretu s [[S.L. Benfica B|Benficom B]].<ref name="Mundo-penali">{{Citiranje weba |url=https://www.mundodosguardaredes.pt/vozinha-defende-dois-penaltis-e-garante-passagem-do-gil-vicente-fc-na-taca/ |title=Vozinha defende dois penaltis e garante passagem do Gil Vicente FC na Taça |publisher=O Mundo dos Guarda-Redes |accessdate=20. kolovoza 2026. |language=portugalski}}</ref> Iako mu je ugovor vrijedio još godinu dana, sporazumno ga je raskinuo nakon što je privukao zanimanje klubova s Cipra. === AEL Limassol === U lipnju 2017. potpisao je za [[AEL Limassol]], gdje je doveden kao zamjena za venezuelanskoga vratara [[Rafael Romo|Rafaela Roma]].<ref name="Mundo-AEL">{{Citiranje weba |url=https://www.mundodosguardaredes.pt/vozinha-assina-pelo-ael-limassol/ |title=Vozinha assina pelo AEL Limassol |publisher=O Mundo dos Guarda-Redes |date=5. lipnja 2017. |accessdate=20. kolovoza 2026. |language=portugalski}}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=https://www.alphanews.live/sports/vozinia-o-eklektos-gia-tin-thesi-tou-termatofylaka-stin-ael-2/ |title=Βοζίνια ο εκλεκτός για την θέση του τερματοφύλακα στην ΑΕΛ |publisher=AlphaNews |date=30. svibnja 2017. |accessdate=20. kolovoza 2026. |language=grčki}}</ref> Ubrzo se ustalio u početnoj postavi te je branio u kvalifikacijama [[UEFA Europska liga|Europske lige]] 2017./18. i 2019./20. Najveći klupski uspjeh ostvario je u sezoni 2018./19., kada je AEL osvojio Ciparski kup. Nakon važnih obrana u polufinalu protiv [[Apollon Limassol FC|Apollona]] igrao je i u finalu u kojem je AEL svladao [[APOEL FC|APOEL]] s 2:0 i osvojio taj trofej prvi put nakon trideset godina.<ref name="CFA-kup">{{Citiranje weba |url=https://www.cfa.com.cy/Gr/news/37477 |title=Κυπελλούχος η ΑΕΛ, 2-0 το ΑΠΟΕΛ στον τελικό |publisher=Ciparski nogometni savez |date=22. svibnja 2019. |accessdate=20. kolovoza 2026. |language=grčki}}</ref> Nakon osvajanja kupa produljio je ugovor za još dvije godine, a poslije je ostanak dogovorio do 2022.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.alphanews.live/sports/episimo-ananeose-me-vozinia-i-ael/ |title=Επίσημο: Ανανέωσε με Βοζίνια η ΑΕΛ |publisher=AlphaNews |date=26. lipnja 2019. |accessdate=20. kolovoza 2026. |language=grčki}}</ref> Ciparski su ga mediji 2021. izdvojili kao AEL-ova vratara s najduljim stažem i najviše nastupa u prethodnom desetljeću; u toj je sezoni obranio četiri od osam jedanaesteraca.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.24sports.com.cy/gr/sports/podosfairo/kypros/a-katigoria/ael/ael-skiptra-dekaetias-o-bozinia |title=ΑΕΛ: «Σκήπτρα» δεκαετίας ο Βοζίνια! |publisher=24Sports |date=30. ožujka 2021. |accessdate=20. kolovoza 2026. |language=grčki}}</ref> Klub je napustio u lipnju 2022., nakon pet sezona. === Trenčín i Chaves === Slovačkom [[AS Trenčín|Trenčínu]] priključio se u kolovozu 2022. Potpisao je ugovor na šest mjeseci s mogućnošću produljenja za još godinu, a u momčadi su ga dočekali sunarodnjaci Kelvin Pires i Eynel Soares.<ref name="Expresso-Trencin">{{Citiranje weba |url=https://expressodasilhas.cv/aLAB |title=Vozinha deixa o Chipre e vai representar o AS Trencin da Eslováquia |author=Andre Amaral |publisher=Expresso das Ilhas |date=1. kolovoza 2022. |accessdate=20. kolovoza 2026. |language=portugalski}}</ref> Nakon ozljede i duljega razdoblja bez utakmica isprva je bio pričuva Michalu Kukučki, ali se poslije nametnuo kao prvi vratar i jedan od iskusnijih članova sastava. U sezoni 2023./24. trinaest je puta sačuvao mrežu netaknutom te je pomogao klubu u borbi za ostanak. Trenčín je napustio u srpnju 2024. s 39 službenih nastupa.<ref name="Aktuality">{{Citiranje weba |url=https://sport.aktuality.sk/futbal/clanok/ms-vo-futbale-2026-vozinha-a-jeho-roky-v-as-trencin-2026061610071341317 |title=Čo za brankára ste mi sem priniesli?! Nedávno zachránil Trenčín, dnes Vozinhu oslavuje svet |author=Ján Jasenka |publisher=Šport.sk |date=16. lipnja 2026. |accessdate=20. kolovoza 2026. |language=slovački}}</ref> Istoga je mjeseca potpisao za portugalski [[Grupo Desportivo de Chaves|Chaves]].<ref name="Chaves-dolazak">{{Citiranje weba |url=https://gdchaves.pt/vozinha-reforca-baliza-transmontana/ |title=Vozinha reforça baliza transmontana |author=Sérgio Mota |publisher=G.D. Chaves |date=2. srpnja 2024. |accessdate=20. kolovoza 2026. |language=portugalski}}</ref> U prvenstvenoj sezoni 2024./25. imao je jedanaest utakmica bez primljenoga pogotka, što je prema klubu bio najbolji učinak među vratarima lige, pa je u lipnju 2025. produljio ugovor.<ref name="Chaves-produzenje">{{Citiranje weba |url=https://gdchaves.pt/vozinha-continua-no-gd-chaves/ |title=Vozinha continua no GD Chaves |author=Sérgio Mota |publisher=G.D. Chaves |date=5. lipnja 2025. |accessdate=20. kolovoza 2026. |language=portugalski}}</ref> Odlazak je objavio 1. lipnja 2026., neposredno prije četrdesetoga rođendana i isteka ugovora.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.record.pt/futebol/futebol-nacional/2--liga/chaves/detalhe/vozinha-confirma-saida-do-chaves-foi-uma-honra-representar-este-grande-clube |title=Vozinha confirma saída do Chaves: „Foi uma honra representar este grande clube” |author=Paulo Silva Reis |publisher=Record |date=1. lipnja 2026. |accessdate=20. kolovoza 2026. |language=portugalski}}</ref> === Colo-Colo === Čileanski [[Colo-Colo]] najavio je njegov dolazak 24. srpnja 2026. Putovanje u [[Santiago]] nekoliko je puta odgođeno zbog dokumentacije i privatnih razloga, a u završnici pregovora pokušao ga je angažirati i marokanski [[RS Berkane]].<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.beinsports.com/en-us/soccer/fifa-world-cup-2026/articles/late-offer-could-derail-vozinha-s-move-to-colo-colo-2026-07-31 |title=Late Offer Could Derail Vozinha’s Move to Colo-Colo |publisher=beIN Sports |date=31. srpnja 2026. |accessdate=20. kolovoza 2026. |language=engleski}}</ref> U Čile je stigao 2. kolovoza, a dan poslije prošao je liječnički pregled i potpisao ugovor do kraja 2026. s mogućnošću produljenja za još jednu godinu.<ref name="Reuters-Colo" /> Čileanska udruga profesionalnih klubova (ANFP) prije njegova je dolaska dopustila da na dresu nosi nadimak, iako su dotadašnja pravila nalagala uporabu prezimena. U Colo-Colu dobio je broj 29.<ref>{{Citiranje weba |url=https://elpais.com/chile/2026-08-04/vozinha-en-su-presentacion-en-colo-colo-en-el-futbol-no-hay-presion-presion-es-estar-enfermo-o-no-tener-para-comer.html |title=Vozinha, en su presentación en Colo Colo: „En el fútbol no hay presión” |publisher=El País Chile |date=4. kolovoza 2026. |accessdate=20. kolovoza 2026. |language=španjolski}}</ref> == Reprezentativna karijera == === Afrički kup nacija === Za [[Nogometna reprezentacija Zelenortskih Otoka|reprezentaciju Zelenortskih Otoka]] debitirao je u rujnu 2012. u domaćoj pobjedi od 2:0 nad [[kamerunska nogometna reprezentacija|Kamerunom]] u doigravanju kvalifikacija za [[Afrički kup nacija]] 2013.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.nbcbayarea.com/world-cup/cape-verde-vozinha-social-media/4099580/ |title=Cape Verde goalie Vozinha's social media following explodes after Spain draw |author=Sanjesh Singh |publisher=NBC Bay Area |date=15. lipnja 2026. |accessdate=20. kolovoza 2026. |language=engleski}}</ref> Branio je i u uzvratu 14. listopada u [[Yaoundé]]u. Iako su Zelenortski Otoci izgubili 1:2, ukupnim su se rezultatom prvi put plasirali na veliko natjecanje.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.gulf-times.com/story/340912/cape-verdes-blue-sharks-swim-with-big-fish |title=Cape Verde's Blue Sharks swim with big fish |publisher=Gulf Times |date=3. veljače 2013. |accessdate=20. kolovoza 2026. |language=engleski}}</ref> Na završnom su turniru stigli do četvrtfinala, u kojem ih je [[Ganska nogometna reprezentacija|Gana]] pobijedila 2:0. Pri kraju utakmice Vozinha je otišao u suparnički kazneni prostor na korner, a Gana je nakon toga postigla drugi pogodak.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.rte.ie/sport/soccer/2013/0202/365920-ghana-make-last-four-in-acn/ |title=Ghana 2–0 Cape Verde |publisher=RTÉ |date=2. veljače 2013. |accessdate=20. kolovoza 2026. |language=engleski}}</ref> Po povratku je momčad dočekalo više tisuća ljudi, a igrače i stručni stožer poslije je odlikovao predsjednik [[Jorge Carlos Fonseca]].<ref name="RTC-2013">{{Citiranje weba |url=https://www.rtc.cv/noticia/noticia-details/2013-o-inicio-da-caminhada-de-cabo-verde-na-fase-final-do-can-12549 |title=2013, o início da caminhada de Cabo Verde na fase final do CAN |publisher=Radiotelevisão Caboverdiana |date=3. veljače 2024. |accessdate=20. kolovoza 2026. |language=portugalski}}</ref> Na Afričkom kupu nacija 2015. odigrao je sve tri utakmice u skupini. Reprezentacija je u svakoj remizirala, ali je zbog gol-razlike završila iza [[Nogometna reprezentacija Demokratske Republike Konga|DR Konga]] i ispala.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.cafonline.com/afcon2025/news/tears-and-heartbreak-as-blue-sharks-bow-out/ |title=Tears and heartbreak as Blue Sharks bow out |publisher=Afrička nogometna konfederacija |date=27. siječnja 2015. |accessdate=20. kolovoza 2026. |language=engleski}}</ref> Prema tadašnjoj domaćoj evidenciji, 50. reprezentativni nastup upisao je 7. listopada 2020. u prijateljskoj pobjedi nad Andorom 2:1.<ref>{{Citiranje weba |url=https://gaftsports.com/selecao-de-cabo-verde-vozinha-completou-50-jogos-pela-selecao-nacional/ |title=Seleção de Cabo Verde: Vozinha completou 50 jogos pela seleção nacional |publisher=Gaft Sports |date=12. listopada 2020. |accessdate=20. kolovoza 2026. |language=portugalski |archive-date=24. studenoga 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20211124204050/https://gaftsports.com/selecao-de-cabo-verde-vozinha-completou-50-jogos-pela-selecao-nacional/ |url-status=dead }}</ref> Na Afričkom kupu nacija 2021. dobio je crveni karton u 57. minuti osmine finala protiv [[senegalska nogometna reprezentacija|Senegala]] nakon sudara sa [[Sadio Mané|Sadiom Manéom]]. Zelenortski Otoci tada su već imali igrača manje te su naposljetku izgubili 0:2.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.cafonline.com/caf-africa-cup-of-nations/news/senegal-beat-nine-man-cape-verde-to-roar-into-quarterfinals/ |title=Senegal beat nine-man Cape Verde to roar into quarterfinals |publisher=Afrička nogometna konfederacija |date=25. siječnja 2022. |accessdate=20. kolovoza 2026. |language=engleski}}</ref> U reprezentaciju se poslije izbivanja vratio u ožujku 2023., a krajem godine uvršten je na popis za Afrički kup nacija 2023.<ref>{{Citiranje weba |url=https://fcf.cv/can-2023-os-26-convocados/ |title=CAN 2023: Os 26 convocados |publisher=Zelenortski nogometni savez |date=28. prosinca 2023. |accessdate=20. kolovoza 2026. |language=portugalski}}</ref> Zelenortski Otoci ponovno su došli do četvrtfinala: u osmini finala pobijedili su [[Mauretanska nogometna reprezentacija|Mauritaniju]] 1:0, a nakon 0:0 u sljedećoj utakmici [[Južnoafrička nogometna reprezentacija|Južnoafrička Republika]] izbacila ih je izvođenjem jedanaesteraca.<ref name="RTC-2024">{{Citiranje weba |url=https://www.rtc.cv/noticia/noticia-details/futebol-termina-o-sonho-de-cabo-verde-no-campeonato-de-africa-das-nacoes-12550 |title=Futebol: termina o sonho de Cabo Verde no Campeonato de África das Nações |publisher=Radiotelevisão Caboverdiana |date=3. veljače 2024. |accessdate=20. kolovoza 2026. |language=portugalski}}</ref> === Svjetsko prvenstvo 2026. === Tijekom kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 2026. bio je kapetan reprezentacije. U zadnjem kolu skupine D, 13. listopada 2025., počeo je utakmicu u kojoj su Zelenortski Otoci pobijedili [[Esvatinijska nogometna reprezentacija|Esvatini]] 3:0 i prvi put izborili nastup na Svjetsko prvenstvo.<ref name="Guardian-kval" /> U svibnju 2026. uvršten je na konačan popis za prvenstvo.<ref name="FIFA-lista" /> U prvoj zelenortskoj utakmici na Svjetskom prvenstvu Vozinha je sa sedam obrana pomogao izboriti 0:0 protiv [[španjolska nogometna reprezentacija|Španjolske]] koja je kasnije osvojila to izdanje Svjetskog prvenstva.<ref name="USA-Spanjolska">{{Citiranje weba |url=https://www.usatoday.com/story/sports/soccer/worldcup/2026/06/15/vozhina-saves-cape-verde-vs-spain-goalkeeper-2026-world-cup/90559777007/ |title=Vozinha! Cape Verde goalkeeper makes unbelievable saves vs. Spain in World Cup |author=Meghan L. Hall |publisher=USA Today |date=15. lipnja 2026. |accessdate=20. kolovoza 2026. |language=engleski}}</ref> Proglašen je igračem utakmice.<ref name="FIFA-igrac">{{Citiranje weba |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/michelob-ultra-superior-player-of-match-winner |title=Superior Player of the Match – every winner |publisher=FIFA |accessdate=20. kolovoza 2026. |language=engleski}}</ref> S 40 godina i 12 dana postao je najstariji igrač koji je nastupio u prvoj svjetskoj utakmici neke reprezentacije te deveti najstariji sudionik u povijesti turnira.<ref name="BBC-Conway">{{Citiranje weba |url=https://www.bbc.com/sport/football/articles/c0ryz4n2v0qo |title=The 40-year-old keeper who inspired Cape Verde's historic debut |author=Elizabeth Conway |publisher=BBC Sport |date=15. lipnja 2026. |accessdate=20. kolovoza 2026. |language=engleski}}</ref> Ujedno je, iza [[Peter Shilton|Petera Shiltona]] i [[Dino Zoff|Dina Zoffa]], bio treći najstariji vratar koji je na Svjetskom prvenstvu sačuvao mrežu netaknutom.<ref>{{Citiranje weba |url=https://theanalyst.com/articles/how-cape-verde-frustrated-spain-world-cup-history-draw-shock |title=How Cape Verde Frustrated Spain to Pull Off One of the World Cup's Biggest Ever Shocks |author=Ali Tweedale |publisher=Opta Analyst |date=15. lipnja 2026. |accessdate=20. kolovoza 2026. |language=engleski}}</ref> U nastavku skupine Zelenortski Otoci remizirali su s [[urugvajska nogometna reprezentacija|Urugvajem]] 2:2 te sa [[saudijska nogometna reprezentacija|Saudijskom Arabijom]] 0:0. Kao neporažena drugoplasirana momčad izborili su šesnaestinu finala.<ref name="NFT">{{Citiranje weba |url=https://www.national-football-teams.com/player/48673/Vozinha.html |title=Vózinha |publisher=National Football Teams |accessdate=20. kolovoza 2026. |language=engleski}}</ref> Protiv branitelja naslova [[argentinska nogometna reprezentacija|Argentine]] Vozinha je imao osam obrana, među njima i udarac [[Lionel Messi|Lionela Messija]] iz neposredne blizine, ali su Zelenortski Otoci nakon produžetaka izgubili 2:3.<ref name="NBC-Argentina" /> Po povratku s prvenstva reprezentaciju su dočekale stotine navijača.<ref name="Reuters-docek">{{Citiranje weba |url=https://www.reuters.com/sports/soccer/obrigado-heroes-welcome-cape-verde-squad-return-world-cup-2026-07-05/ |title='Obrigado heroes': Welcome for Cape Verde squad on return from World Cup |publisher=Reuters |date=5. srpnja 2026. |accessdate=20. kolovoza 2026. |language=engleski}}</ref> Navijači su ga potom izabrali u idealnu momčad prvenstva.<ref name="Yahoo-XI">{{Citiranje weba |url=https://sports.yahoo.com/articles/mbapp-bellingham-cucurella-2026-fifa-135513147.html |title=Mbappé, Bellingham and Cucurella make 2026 FIFA World Cup Dream XI |author=Lucas Navarrete |publisher=Yahoo Sports |date=22. srpnja 2026. |accessdate=20. kolovoza 2026. |language=engleski |archive-date=23. srpnja 2026. |archive-url=https://web.archive.org/web/20260723125208/https://sports.yahoo.com/articles/mbapp-bellingham-cucurella-2026-fifa-135513147.html |url-status=dead }}</ref> == Privatni život == Roditelji su mu prvotno željeli dati ime Valdano, prema argentinskom nogometašu [[Jorge Valdano|Jorgeu Valdanu]], ali vlasti Zelenortskih Otoka nisu ga dopustile. Ime Josimar dobio je u čast brazilskoga bočnog igrača [[Josimar (nogometaš, rođen 1961.)|Josimara]], koji je nastupio na [[nogometno SP 1986.|Svjetskom prvenstvu 1986.]]<ref name="BBC-Conway" /> Otac mu je bio vojnik, a majka Ana Évora dugo je radila, pa je na [[São Vicente]]u odrastao s djedom i bakom po ocu. Ostao je blizak s majkom i otokom [[Santo Antão (Zelenortski Otoci)|Santo Antão]], odakle potječu njegovi roditelji i koji je nastavio posjećivati tijekom odmora.<ref>{{Citiranje weba |url=https://inforpress.cv/pt/entre-raizes-e-orgulho-nacional-vozinha-enaltece-ligacao-ao-povo-cabo-verdiano-e-apoio-a-seleccao |title=Entre raízes e orgulho nacional, Vozinha enaltece ligação ao povo cabo-verdiano e apoio à selecção |publisher=Inforpress |date=29. lipnja 2026. |accessdate=20. kolovoza 2026. |language=portugalski}}</ref> Kao dječak uglavnom je igrao protiv starijih vršnjaka. Nakon poraza znao se žaliti baki i djedu, zbog čega su ga zadirkivali nadimkom ''Avó'' ("baka"); iz toga je nastao oblik ''Vozinha'', približno "bakica". Do odlaska u Angolu nastupao je pod imenom Josimar, a nadimak je počeo profesionalno rabiti jer se ondje susreo s drugim vratarom istoga imena.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.olympics.com/pt/noticias/copa-do-mundo-vozinha-goleiro-cabo-verde |title=Copa do Mundo 2026: conheça Vozinha, goleiro da seleção de Cabo Verde |author=Courtney Hill |publisher=Olympics.com |date=15. lipnja 2026. |accessdate=20. kolovoza 2026. |language=portugalski}}</ref> Njegov mlađi brat [[Delmiro]] također je bio profesionalni nogometaš i reprezentativac Zelenortskih Otoka.<ref>{{Citiranje weba |url=https://desporto.sapo.pt/futebol/girabola/artigo/2014/01/29/progresso-contrata-delmiro-irmao-de-vozinha |title=Progresso contrata Delmiro, irmão de Vozinha |publisher=SAPO Desporto |date=29. siječnja 2014. |accessdate=20. kolovoza 2026. |language=portugalski}}</ref> Drugi brat Kleidir Dias preselio se u Brazil radi studija teologije, nastanio se u [[Camaragibe|Camaragibeu]] u [[Pernambuco|Pernambucu]] i počeo raditi kao privatni instruktor matematike.<ref>{{Citiranje weba |url=https://ge.globo.com/futebol/copa-do-mundo/noticia/2026/06/17/irmao-de-vozinha-mora-no-brasil-e-e-professor-de-matematica-ele-sempre-teve-fome-pelo-futebol.ghtml |title=Irmão de Vozinha mora no Brasil e é professor de matemática |publisher=ge |date=17. lipnja 2026. |accessdate=20. kolovoza 2026. |language=portugalski}}</ref> Među vratarskim uzorima izdvojio je [[Rogério Ceni|Rogéria Cenija]], koji mu je nakon utakmice sa Španjolskom javno čestitao.<ref>{{Citiranje weba |url=https://ge.globo.com/ba/copa-do-mundo/noticia/2026/06/16/vozinha-ganha-recado-de-rogerio-ceni-apos-sucesso-na-copa-do-mundo-bora-para-a-classificacao.ghtml |title=Vozinha ganha recado de Rogério Ceni após sucesso na Copa do Mundo |publisher=ge |date=16. lipnja 2026. |accessdate=20. kolovoza 2026. |language=portugalski}}</ref> == Javna prepoznatljivost == Nakon utakmice sa Španjolskom brazilski CazéTV i portugalski LivemodeTV potaknuli su gledatelje da zaprate Vozinhu na [[Instagram]]u. Broj pratitelja, koji je prije prvenstva bio manji od 50.000, u nekoliko je dana porastao za više milijuna.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.estadao.com.br/esportes/copa-do-mundo/vozinha-vai-de-53-mil-a-mais-de-15-milhao-de-seguidores-apos-campanha-da-caze-tv-na-copa-de-2026/ |title=Vozinha vai de 53 mil a mais de 1,5 milhão de seguidores após campanha CazéTV-a na Svjetskom prvenstvu |publisher=Estadão |date=15. lipnja 2026. |accessdate=20. kolovoza 2026. |language=portugalski}}</ref> Do kraja turnira pridobio je približno 28,8 milijuna pratitelja.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www1.folha.uol.com.br/blogs/hashtag/2026/07/haaland-supera-vozinha-como-jogador-que-mais-ganhou-seguidores-na-copa.shtml |title=Vozinha termina Copa como jogador que mais ganhou seguidores nas redes |publisher=Folha de S.Paulo |date=srpanj 2026. |accessdate=20. kolovoza 2026. |language=portugalski}}</ref> U srpnju je s više od 29 milijuna bio najpraćeniji vratar na toj mreži.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.gazetaesportiva.com/campeonatos/copa-do-mundo/vozinha-supera-casillas-e-se-torna-o-goleiro-com-mais-seguidores-nas-redes-sociais/ |title=Vozinha supera Casillas e se torna o goleiro com mais seguidores nas redes sociais |author=Victoria Romanelli |publisher=Gazeta Esportiva |date=5. srpnja 2026. |accessdate=20. kolovoza 2026. |language=portugalski}}</ref> U lipnju 2026. u radu biologa Jesúsa Ortee i Ruija Freitasa opisana je crvena vrsta [[morski puž golać|morskoga puža golaća]] pod imenom ''[[Aldisa vozinhai]]'', posvećenim zelenortskom vrataru i njegovu nastupu protiv Španjolske.<ref>{{Citiranje weba |url=https://rr.pt/bola-branca/noticia/mundial-2026/2026/06/26/aldisa-vozinhai-guarda-redes-de-cabo-verde-da-nome-a-nova-especie-de-molusco/475960/ |title=„Aldisa vozinhai”: guarda-redes de Cabo Verde dá nome a nova espécie de molusco |publisher=Rádio Renascença / Lusa |date=26. lipnja 2026. |accessdate=20. kolovoza 2026. |language=portugalski |url-status=dead}}</ref> Općina [[São Miguel (Zelenortski Otoci)|São Miguel]] na otoku [[Santiago (Zelenortski Otoci)|Santiagu]] jednu je ulicu nazvala po njemu, a drugu po nadimku reprezentacije, Plavi morski psi.<ref>{{Citiranje weba |url=https://inforpress.cv/pt/article-10486 |title=São Miguel inaugura ruas Vozinha e Tubarão Azul em homenagem ao futebol cabo-verdiano |publisher=Inforpress |date=23. lipnja 2026. |accessdate=20. kolovoza 2026. |language=portugalski}}</ref> == Statistika karijere == === Klupska === ''Prikazani su ligaški nastupi; za dio ranih zelenortskih klubova cjeloviti podatci nisu dostupni. Podatci su ažurirani 20. kolovoza 2026.''<ref name="NFT" /><ref>{{Citiranje weba |url=https://br.soccerway.com/jogador/vozinha/Q9F1vw7H/ |title=Estatísticas de Vozinha |publisher=Soccerway |accessdate=20. kolovoza 2026. |language=portugalski}}</ref> {| class="wikitable" style="text-align:center" |+ Ligaški nastupi i pogodci po klubu |- ! Klub !! Razdoblje !! Nast. !! Pog. |- | Ribeira Bote || – || – || – |- | [[FC Derby|Derby]] || – || – || – |- | [[Batuque FC|Batuque]] || 2007. – 2011. || – || – |- | [[CS Mindelense|Mindelense]] || 2011. – 2012. || – || – |- | [[Progresso Associação do Sambizanga|Progresso do Sambizanga]] || 2012. – 2015. || 51 || 0 |- | [[CS Mindelense|Mindelense]] || 2015. || – || – |- | [[FC Zimbru Kišinjev|Zimbru Kišinjev]] || 2015. – 2016. || 26 || 0 |- | [[Gil Vicente Futebol Clube|Gil Vicente]] || 2016. – 2017. || 28 || 0 |- | [[AEL Limassol]] || 2017. – 2022. || 116 || 0 |- | [[AS Trenčín]] || 2022. – 2024. || 34 || 0 |- | [[Grupo Desportivo de Chaves|Chaves]] || 2024. – 2026. || 51 || 0 |- | [[Club Social y Deportivo Colo-Colo|Colo-Colo]] || 2026. – || 0 || 0 |- ! colspan="2" | Ukupno poznatih ligaških nastupa !! 306 !! 0 |} === Reprezentativna === ''Podatci su ažurirani 3. srpnja 2026. Broj uključuje 89 utakmica koje National Football Teams vodi kao FIFA-ine i tri neslužbene utakmice.''<ref name="NFT" /> {| class="wikitable" style="text-align:center" |+ Nastupi i pogodci po reprezentaciji i godini |- ! Reprezentacija !! Godina !! Nast. !! Pog. |- | rowspan="15" | {{NogRep|CPV}} | 2012. || 3 || rowspan="15" | 0 |- | 2013. || 10 |- | 2014. || 6 |- | 2015. || 10 |- | 2016. || 6 |- | 2017. || 6 |- | 2018. || 2 |- | 2019. || 4 |- | 2020. || 2 |- | 2021. || 7 |- | 2022. || 3 |- | 2023. || 8 |- | 2024. || 10 |- | 2025. || 9 |- | 2026. || 6 |- ! colspan="2" | Ukupno !! 92 !! 0 |} == Trofeji == '''Mindelense''' * [[Nogometno pPrvenstvo Zelenortskih Otoka|Prvenstvo Zelenortskih Otoka]]: 2015. '''AEL Limassol''' * [[ciparski nogometnoi kup|Ciparski kup]]: 2018./19.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.agonasport.com/agonasport-allnews/2017820-lrwll |title=AEL Limassol end 30-year Cyprus Cup drought |author=Andreas Mantzas |publisher=AGONAsport |date=23. svibnja 2019. |accessdate=20. kolovoza 2026. |language=engleski |archive-date=11. studenoga 2023. |archive-url=https://web.archive.org/web/20231111052952/https://www.agonasport.com/agonasport-allnews/2017820-lrwll |url-status=dead }}</ref> '''Pojedinačno''' * Idealna momčad [[nogometno SP|Svjetskoga prvenstva]] po izboru navijača: [[nogometno SP 2026.|2026.]]<ref name="Yahoo-XI" /> == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat|Josimar José Évora Dias}} * [https://www.national-football-teams.com/player/48673/Vozinha.html Vozinha] na National Football Teamsu * [https://br.soccerway.com/jogador/vozinha/Q9F1vw7H/ Vozinha] na Soccerwayu {{Sastav Zelenortski Otoci 2026 SP}} {{GLAVNIRASPORED:Vozinha}} [[Kategorija:Zelenortski nogometaši]] [[Kategorija:Nogometni vratari]] [[Kategorija:Aktivni nogometaši]] h5ys8onr65k5n7zto97enht1xbf365r 0 817476 7615701 7608650 2026-10-09T14:38:26Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 5; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 6) #IABot (v2.0.9.6 7615701 wikitext text/x-wiki '''[[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu]]''' u klasi '''''Moto3''''' za 2024. godinu je osvojio [[Kolumbija|kolumbijski]] vozač [[David Alonso]] na motociklu ''CFMoto Moto3'' i s momčadi ''CFMoto Aspar Team''. <br> Prvenstvo za konstruktore je osvojio ''CFMoto'', a za momčadi ''CFMoto Aspar Team''. <br> Zbog financijskih poteškoća krupacije ''KTM AG'', za 2025. godinu nisu korišteni motocikli brendova ''CFMoto'', ''GasGas'' i ''Husqvarna'' (koji su dio ''KTM'', odnosno ''Bajaj Auto'' grupacije), te su zamijenjeni ''KTM''-om. == Raspored utrka i osvajači postolja == 2024. godine je bilo održano 20 trkačih vikenda ''[[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu|Svjetskog prvenstva]]'' i na svima su vožene utrke u klasi ''Moto3''. {| class="wikitable sortable" style="font-size: 80%" !{{abbr|rb|redni broj Velike nagrade u klasi u prvenstvu}} !!{{abbr|datum|datum održavanja utrke}} !!staza !!{{abbr|utrka|''Velika nagrada''}} !!width="10%"|službeni naziv utrke !!{{abbr|pole poz.|1. startna pozicija}} !!{{abbr|motocikl|motocikl na 1. startnoj poziciji}} !!{{abbr|naj.krug|najbrži krug}} !!motocikl !!pobjednik !!motocikl !!drugoplasirani !!motocikl !!trećeplasirani !!motocikl !!{{abbr|izvj.|izvor ili izvještaj za utrku}} |- |'''1. ||<small> 10. ožujka 2024. ||{{Z|KAT}} Losail ||''VN Katara ||<small> ''Qatar Airways Grand Prix of Qatar |{{Z|ŠPA}} Daniel Holgado ||GasGas ||{{Z|JAP}} Tatsuki Suzuki ||Husqvarna |{{Z|KOL}} '''David Alonso ||'''CFMoto ||{{Z|ŠPA}} Daniel Holgado ||GasGas ||{{Z|JAP}} Taiyo Furusato ||Honda |<ref>{{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/2024/qat/moto3/rac/classification motogp.com, ''Results / 2024 / Qatar Airways Grand Prix of Qatar 2024 / Moto3 / RAC''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20260824221113/https://www.motogp.com/en/gp-results/2024/qat/moto3/rac/classification |date=24. kolovoza 2026. }}, pristupljeno 1. rujna 2026.</ref> <ref> {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2024/QAT/Moto3/RAC/Classification.pdf resources.motogp.com, ''Moto3 / QATAR AIRWAYS GRAND PRIX OF QATAR / Race / Classification after 16 laps = 86.08 km''], objavljeno 10. ožujka 2024., preuzeto 1. rujna 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/fim-moto3-world-championship/2024/qatar-grand-prix/classification/race motorsportstats.com, ''Moto3 / 2024 / Qatar / Losail International Circuit / Race''], pristupljeno 1. rujna 2026. </ref> |- |'''2. ||<small> 24. ožujka 2024. ||{{Z|POR}} [[Autodrom Internacional do Algarve|Algarve]] ||''VN Portugala ||<small> ''Grande Prémio Tissot de Portugal |{{Z|ŠPA}} José Antonio Rueda ||KTM ||{{Z|KOL}} David Alonso ||CFMoto |{{Z|ŠPA}} '''Daniel Holgado ||'''GasGas ||{{Z|ŠPA}} José Antonio Rueda ||KTM ||{{Z|ŠPA}} Iván Ortolá ||KTM |<ref>{{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/2024/por/moto3/rac/classification motogp.com, ''Results / 2024 / Grande Prémio Tissot de Portugal 2024 / Moto3 / RAC''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20260902213954/https://www.motogp.com/en/gp-results/2024/por/moto3/rac/classification |date=2. rujna 2026. }}, pristupljeno 1. rujna 2026.</ref> <ref> {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2024/POR/Moto3/RAC/Classification.pdf resources.motogp.com, ''Moto3 / GRANDE PRÉMIO TISSOT DE PORTUGAL / Race / Classification after 19 laps = 87.245 km''], objavljeno 24. ožujka 2024., preuzeto 1. rujna 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/fim-moto3-world-championship/2024/portuguese-grand-prix/classification/race motorsportstats.com, ''Moto3 / 2024 / Portugal / Algarve International Circuit / Race''], pristupljeno 1. rujna 2026. </ref> |- |'''3. ||<small> 14. travnja 2024. ||{{Z|SAD}} [[Staza Americas|Circuit of the Americas]] ||''VN Amerika ||<small> ''Red Bull Grand Prix of The Americas |{{Z|KOL}} David Alonso ||CFMoto ||{{Z|ŠPA}} Daniel Holgado ||GasGas |{{Z|KOL}} '''David Alonso ||'''CFMoto ||{{Z|ŠPA}} Daniel Holgado ||GasGas ||{{Z|ŠPA}} Ángel Piqueras ||Honda |<ref>{{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/2024/ame/moto3/rac/classification motogp.com, ''Results / 2024 / Red Bull Grand Prix of The Americas 2024 / Moto3 / RAC''], pristupljeno 2. rujna 2026.</ref> <ref> {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2024/AME/Moto3/RAC/Classification.pdf resources.motogp.com, ''Moto3 / RED BULL GRAND PRIX OF THE AMERICAS / Race / Classification after 14 laps = 77.182 km''], objavljeno 14. travnja 2024., preuzeto 2. rujna 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/fim-moto3-world-championship/2024/americas-grand-prix/classification/race motorsportstats.com, ''Moto3 / 2024 / Americas / Circuit of the Americas / Race''], pristupljeno 2. rujna 2026. </ref> |- |'''4. ||<small> 28. travnja 2024. ||{{Z|ŠPA}} Jerez – Ángel Nieto ||''VN Španjolske ||<small> ''ran Premio Estrella Galicia 0,0 de España |{{Z|KOL}} David Alonso ||CFMoto ||{{Z|JAP}} Ryusei Yamanaka ||KTM |{{Z|NIZ}} '''Collin Veijer ||'''Husqvarna ||{{Z|ŠPA}} David Muñoz ||KTM ||{{Z|ŠPA}} Iván Ortolá ||KTM |<ref>{{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/2024/spa/moto3/rac/classification motogp.com, ''Results / 2024 / Gran Premio Estrella Galicia 0,0 de España 2024 / Moto3 / RAC''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20260903100634/https://www.motogp.com/en/gp-results/2024/spa/moto3/rac/classification |date=3. rujna 2026. }}, pristupljeno 2. rujna 2026.</ref> <ref> {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2024/SPA/Moto3/RAC/Classification.pdf resources.motogp.com, ''Moto3 / GRAN PREMIO ESTRELLA GALICIA 0,0 DE ESPAÑA / Race / Classification after 19 laps = 84.037 km''], objavljeno 28. travnja 2024., preuzeto 2. rujna 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/fim-moto3-world-championship/2024/spanish-grand-prix/classification/race motorsportstats.com, ''Moto3 / 2024 / Spain / Circuito de Jerez / Race''], pristupljeno 2. rujna 2026. </ref> |- |'''5. ||<small> 12. svibnja 2024. ||{{Z|FRA}} Le Mans - Bugatti ||''VN Francuske ||<small> ''Michelin Grand Prix de France |{{Z|KOL}} David Alonso ||CFMoto ||{{Z|ŠPA}} Joel Esteban ||CFMoto |{{Z|KOL}} '''David Alonso ||'''CFMoto ||{{Z|ŠPA}} Daniel Holgado ||GasGas ||{{Z|NIZ}} Collin Veijer ||Husqvarna |<ref>{{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/2024/fra/moto3/rac/classification motogp.com, ''Results / 2024 / Michelin® Grand Prix de France 2024 / Moto3 / RAC''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20260903201639/https://www.motogp.com/en/gp-results/2024/fra/moto3/rac/classification |date=3. rujna 2026. }}, pristupljeno 3. rujna 2026.</ref> <ref> {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2024/FRA/Moto3/RAC/Classification.pdf resources.motogp.com, ''Moto3 / MICHELIN® GRAND PRIX DE FRANCE / Race / Classification after 20 laps = 83.7 km''], objavljeno 12. svibnja 2024., preuzeto 3. rujna 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/fim-moto3-world-championship/2024/french-grand-prix/classification/race motorsportstats.com, ''Moto3 / 2024 / France / Le Mans / Race''], pristupljeno 3. rujna 2026. </ref> |- |'''6. ||<small> 26. svibnja 2024. ||{{Z|ŠPA}} Catalunya (Barcelona) ||''VN Katalonije ||<small> ''Gran Premi Monster Energy de Catalunya |{{Z|ŠPA}} Iván Ortolá ||KTM ||{{Z|ŠPA}} José Antonio Rueda ||KTM |{{Z|KOL}} '''David Alonso ||'''CFMoto ||{{Z|ŠPA}} Iván Ortolá ||KTM ||{{Z|ŠPA}} José Antonio Rueda ||KTM |<ref>{{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/2024/cat/moto3/rac/classification motogp.com, ''Results / 2024 / Gran Premi Monster Energy de Catalunya 2024 / Moto3 / RAC''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20260903202019/https://www.motogp.com/en/gp-results/2024/cat/moto3/rac/classification |date=3. rujna 2026. }}, pristupljeno 3. rujna 2026.</ref> <ref> {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2024/CAT/Moto3/RAC/Classification.pdf resources.motogp.com, ''Moto3 / GRAN PREMI MONSTER ENERGY DE CATALUNYA / Race / Classification after 18 laps = 83.826 km''], objavljeno 26. svibnja 2024., preuzeto 3. rujna 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/fim-moto3-world-championship/2024/catalan-grand-prix/classification/race motorsportstats.com, ''Moto3 / 2024 / Catalunya / Circuit de Barcelona-Catalunya / Race''], pristupljeno 3. rujna 2026. </ref> |- |'''7. ||<small> 2. lipnja 2024. ||{{Z|ITA}} [[Autodrom Internazionale del Mugello|Mugello]] ||''VN Italije ||<small> ''Gran Premio d'Italia Brembo |{{Z|KOL}} David Alonso ||CFMoto ||{{Z|NIZ}} Collin Veijer ||Husqvarna |{{Z|KOL}} '''David Alonso ||'''CFMoto ||{{Z|NIZ}} Collin Veijer ||Husqvarna ||{{Z|JAP}} Ryusei Yamanaka ||KTM |<ref>{{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/2024/ita/moto3/rac/classification motogp.com, ''Results / 2024 / Gran Premio d’Italia Brembo 2024 / Moto3 / RAC''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20260306023313/https://www.motogp.com/en/gp-results/2024/ita/moto3/rac/classification |date=6. ožujka 2026. }}, pristupljeno 4. rujna 2026.</ref> <ref>{{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/2024/ita/moto3/rac2/classification motogp.com, ''Results / 2024 / Gran Premio d’Italia Brembo 2024 / Moto3 / RAC2''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20260904190548/https://www.motogp.com/en/gp-results/2024/ita/moto3/rac2/classification |date=4. rujna 2026. }}, pristupljeno 4. rujna 2026.</ref> <ref> {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2024/ITA/Moto3/RAC/Classification.pdf resources.motogp.com, ''Moto3 / GRAN PREMIO D'ITALIA BREMBO / Race PART 1 / Classification after 3 laps = 15.375 km''], objavljeno 2. lipnja 2024., preuzeto 4. rujna 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2024/ITA/Moto3/RAC2/Classification.pdf resources.motogp.com, ''Moto3 / GRAN PREMIO D'ITALIA BREMBO / Race PART 2 / Classification after 11 laps = 57.695 km''], objavljeno 2. lipnja 2024., preuzeto 4. rujna 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/fim-moto3-world-championship/2024/italian-grand-prix/classification/race motorsportstats.com, ''Moto3 / 2024 / Italy / Mugello Circuit / Race''], pristupljeno 4. rujna 2026. </ref> |- |'''8. ||<small> 30. lipnja 2024. ||{{Z|NIZ}} Assen ||''VN Nizozemske ||<small> ''Motul TT Assen |{{Z|ŠPA}} Ángel Piqueras ||Honda ||{{Z|ŠPA}} Adrián Fernández ||Honda |{{Z|ŠPA}} '''Iván Ortolá ||'''KTM ||{{Z|NIZ}} Collin Veijer ||Husqvarna ||{{Z|ŠPA}} David Muñoz ||KTM |<ref>{{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/2024/ned/moto3/rac/classification motogp.com, ''Results / 2024 / Motul TT Assen 2024 / Moto3 / RAC''], pristupljeno 4. rujna 2026.</ref> <ref> {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2024/NED/Moto3/RAC/Classification.pdf resources.motogp.com, ''Moto3 / MOTUL TT ASSEN / Race / Classification after 20 laps = 90.84 km''], objavljeno 30. lipnja 2024., preuzeto 4. rujna 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/fim-moto3-world-championship/2024/dutch-grand-prix/classification/race motorsportstats.com, ''Moto3 / 2024 / Netherlands / TT Circuit Assen / Race''], pristupljeno 4. rujna 2026. </ref> |- |'''9. ||<small> 7. srpnja 2024. ||{{Z|NJE}} Sachsenring ||''VN Njemačke ||<small> ''Liqui Moly Motorrad Grand Prix Deutschland |{{Z|NIZ}} Collin Veijer ||Husqvarna ||{{Z|ŠPA}} Iván Ortolá ||KTM |{{Z|KOL}} '''David Alonso ||'''CFMoto ||{{Z|JAP}} Taiyo Furusato ||Honda ||{{Z|ŠPA}} Iván Ortolá ||KTM |<ref>{{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/2024/ger/moto3/rac/classification motogp.com, ''Results / 2024 / Liqui Moly Motorrad Grand Prix Deutschland 2024 / Moto3 / RAC''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20260906195842/https://www.motogp.com/en/gp-results/2024/ger/moto3/rac/classification |date=6. rujna 2026. }}, pristupljeno 6. rujna 2026.</ref> <ref> {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2024/GER/Moto3/RAC/Classification.pdf resources.motogp.com, ''Moto3 / LIQUI MOLY MOTORRAD GRAND PRIX DEUTSCHLAND / Race / Classification after 23 laps = 84.433 km''], objavljeno 7. srpnja 2024., preuzeto 6. rujna 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/fim-moto3-world-championship/2024/german-grand-prix/classification/race motorsportstats.com, ''Moto3 / 2024 / Germany / Sachsenring / Race''], pristupljeno 6. rujna 2026. </ref> |- |'''10. ||<small> 4. kolovoza 2024. ||{{Z|UK}} [[Staza Silverstone|Silverstone]] ||''VN Britanije ||<small> ''Monster Energy British Grand Prix |{{Z|ŠPA}} Iván Ortolá ||KTM ||{{Z|ŠPA}} Adrián Fernández ||Honda |{{Z|ŠPA}} '''Iván Ortolá ||'''KTM ||{{Z|KOL}} David Alonso ||CFMoto ||{{Z|NIZ}} Collin Veijer ||Husqvarna |<ref>{{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/2024/gbr/moto3/rac/classification motogp.com, ''Results / 2024 / Monster Energy British Grand Prix 2024 / Moto3 / RAC''], pristupljeno 6. rujna 2026.</ref> <ref> {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2024/GBR/Moto3/RAC/Classification.pdf resources.motogp.com, ''Moto3 / MONSTER ENERGY BRITISH GRAND PRIX / Race / Classification after 15 laps = 88.5 km''], objavljeno 4. kolovoza 2024., preuzeto 6. rujna 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/fim-moto3-world-championship/2024/british-grand-prix/classification/race motorsportstats.com, ''Moto3 / 2024 / Great Britain / Silverstone Circuit / Race''], pristupljeno 6. rujna 2026. </ref> |- |'''11. ||<small> 18. kolvoza 2024. ||{{Z|AUT}} [[Red Bull Ring|Red Bull Ring]] ||''VN Austrije ||<small> ''Motorrad Grand Prix von Österreich |{{Z|ŠPA}} Iván Ortolá ||KTM ||{{Z|JAP}} Tatsuki Suzuki ||Husqvarna |{{Z|KOL}} '''David Alonso ||'''CFMoto ||{{Z|ŠPA}} David Muñoz ||KTM ||{{Z|ŠPA}} Daniel Holgado ||GasGas |<ref>{{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/2024/aut/moto3/rac/classification motogp.com, ''Results / 2024 / Motorrad Grand Prix von Österreich 2024 / Moto3 / RAC''], pristupljeno 7. rujna 2026.</ref> <ref> {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2024/AUT/Moto3/RAC/Classification.pdf resources.motogp.com, ''Moto3 / MOTORRAD GRAND PRIX VON ÖSTERREICH / Race / Classification after 20 laps = 86.96 km''], objavljeno 18. kolovoza 2024., preuzeto 7. rujna 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/fim-moto3-world-championship/2024/austrian-grand-prix/classification/race motorsportstats.com, ''Moto3 / 2024 / Austria / Red Bull Ring / Race''], pristupljeno 7. rujna 2026. </ref> |- |'''12. ||<small> 1. rujna 2024. ||{{Z|ŠPA}} Motorland Aragón ||''VN Aragona ||<small> ''Gran Premio GoPro de Aragón |{{Z|KOL}} David Alonso ||CFMoto ||{{Z|ŠPA}} José Antonio Rueda ||KTM |{{Z|ŠPA}} '''José Antonio Rueda ||'''KTM ||{{Z|NIZ}} Collin Veijer ||Husqvarna ||{{Z|ITA}} Luca Lunetta ||Honda |<ref>{{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/2024/ara/moto3/rac/classification motogp.com, ''Results / 2024 / Gran Premio GoPro de Aragón 2024 / Moto3 / RAC''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20260908030931/https://www.motogp.com/en/gp-results/2024/ara/moto3/rac/classification |date=8. rujna 2026. }}, pristupljeno 7. rujna 2026.</ref> <ref> {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2024/ARA/Moto3/RAC/Classification.pdf resources.motogp.com, ''Moto3 / GRAN PREMIO GoPro DE ARAGÓN / Race / Classification after 17 laps = 86.309 km''], objavljeno 1. rujna 2024., preuzeto 7. rujna 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/fim-moto3-world-championship/2024/aragon-grand-prix/classification motorsportstats.com, ''Moto3 / 2024 / Aragon / Motorland Aragón / Race''], pristupljeno 7. rujna 2026. </ref> |- |'''13. ||<small> 8. rujna 2024. ||{{Z|ITA}} Misano World Circuit Marco Simoncelli ||''VN San Marina i Rivijere Rimini ||<small> ''Gran Premio Red Bull di San Marino e della Riviera di Rimini |{{Z|KOL}} David Alonso ||CFMoto ||{{Z|ŠPA}} Ángel Piqueras ||Honda |{{Z|ŠPA}} '''Ángel Piqueras ||'''Honda ||{{Z|ŠPA}} Daniel Holgado ||GasGas ||{{Z|ŠPA}} Iván Ortolá ||KTM |<ref>{{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/2024/rsm/moto3/rac/classification motogp.com, ''Results / 2024 / Gran Premio Red Bull di San Marino e della Riviera di Rimini 2024 / Moto3 / RAC''], pristupljeno 7. rujna 2026.</ref> <ref> {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2024/RSM/Moto3/RAC/Classification.pdf resources.motogp.com, ''Moto3 / GRAN PREMIO RED BULL DI SAN MARINO E DELLA RIVIERA / Race / Classification after 20 laps = 84.52 km''], objavljeno 8. rujna 2024., preuzeto 8. rujna 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/fim-moto3-world-championship/2024/san-marino-grand-prix/classification/race motorsportstats.com, ''Moto3 / 2024 / San Marino / Misano World Circuit Marco Simoncelli / Race''], pristupljeno 8. rujna 2026. </ref> |- |'''14. ||<small> 22. rujna 2024. ||{{Z|ITA}} Misano World Circuit Marco Simoncelli ||''VN Emilije Romagne ||<small> ''Gran Premio Pramac dell'Emilia-Romagna |{{Z|JAP}} Taiyo Furusato ||Honda ||{{Z|NIZ}} Collin Veijer ||Husqvarna |{{Z|KOL}} '''David Alonso ||'''CFMoto ||{{Z|ŠPA}} Ángel Piqueras ||Honda ||{{Z|NIZ}} Collin Veijer ||Husqvarna |<ref>{{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/2024/emi/moto3/rac/classification motogp.com, ''Results / 2024 / Gran Premio Pramac dell’Emilia-Romagna 2024 / Moto3 / RAC''], pristupljeno 7. rujna 2026.</ref> <ref> {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2024/EMI/Moto3/RAC/Classification.pdf resources.motogp.com, ''Moto3 / GRAN PREMIO PRAMAC DELL'EMILIA-ROMAGNA / Race / Classification after 20 laps = 84.52 km''], objavljeno 22. rujna 2024., preuzeto 8. rujna 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/fim-moto3-world-championship/2024/emilia-romagna-grand-prix/classification/race motorsportstats.com, ''Moto3 / 2024 / Emilia-Romagna / Misano World Circuit Marco Simoncelli / Race''], pristupljeno 8. rujna 2026. </ref> |- |'''15. ||<small> 29. rujna 2024. ||{{Z|IDN}} Mandalinka ||''VN Indonezije ||<small> ''Pertamina Grand Prix of Indonesia |{{Z|ŠPA}} Iván Ortolá ||KTM ||{{Z|ŠPA}} Daniel Holgado ||GasGas |{{Z|KOL}} '''David Alonso ||'''CFMoto ||{{Z|ŠPA}} Adrián Fernández ||Honda ||{{Z|ŠPA}} David Muñoz ||KTM |<ref>{{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/2024/ina/moto3/rac/classification motogp.com, ''Results / 2024 / Pertamina Grand Prix of Indonesia 2024 / Moto3 / RAC''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20260915155320/https://www.motogp.com/en/gp-results/2024/ina/moto3/rac/classification |date=15. rujna 2026. }}, pristupljeno 15. rujna 2026.</ref> <ref> {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2024/INA/Moto3/RAC/Classification.pdf resources.motogp.com, ''Moto3 / PERTAMINA GRAND PRIX OF INDONESIA / Race / Classification after 20 laps = 86.02 km''], objavljeno 29. rujna 2024., preuzeto 5. rujna 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/fim-moto3-world-championship/2024/indonesia-grand-prix/classification/race motorsportstats.com, ''Moto3 / 2024 / Indonesia / Mandalika International Street Circuit / Race''], pristupljeno 15. rujna 2026. </ref> |- |'''16. ||<small> 6. listopada 2024. ||{{Z|JAP}} Mobility Resort Motegi ||''VN Japana ||<small> '' Motul Grand Prix of Japan |{{Z|ŠPA}} Iván Ortolá ||KTM ||{{Z|KOL}} David Alonso ||CFMoto |{{Z|KOL}} '''David Alonso ||'''CFMoto ||{{Z|NIZ}} Collin Veijer ||Husqvarna ||{{Z|ŠPA}} Adrián Fernández ||Honda |<ref>{{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/2024/jpn/moto3/rac/classification motogp.com, ''Results / 2024 / Motul Grand Prix of Japan 2024 / Moto3 / RAC''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20260915152641/https://www.motogp.com/en/gp-results/2024/jpn/moto3/rac/classification |date=15. rujna 2026. }}, pristupljeno 15. rujna 2026.</ref> <ref> {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2024/JPN/Moto3/RAC/Classification.pdf resources.motogp.com, ''Moto3 / MOTUL GRAND PRIX OF JAPAN / Race / Classification after 17 laps = 81.617 km''], objavljeno 6. listopada 2024., preuzeto 5. rujna 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/fim-moto3-world-championship/2024/japanese-grand-prix/classification/race motorsportstats.com, ''Moto3 / 2024 / Japan / Twin Ring Motegi / Race''], pristupljeno 15. rujna 2026. </ref> |- |'''17. ||<small> 20. listopada 2024. ||{{Z|AUS}} Phillip Island ||''VN Australije ||<small> ''Qatar Airways Australian Motorcycle Grand Prix |{{Z|ŠPA}} Iván Ortolá ||KTM ||{{Z|ITA}} Stefano Nepa ||KTM |{{Z|KOL}} '''David Alonso ||'''CFMoto ||{{Z|ŠPA}} Daniel Holgado ||GasGas ||{{Z|ŠPA}} Adrián Fernández ||Honda |<ref>{{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/2024/aus/moto3/rac/classification motogp.com, ''Results / 2024 / Qatar Airways Australian Motorcycle Grand Prix 2024 / Moto3 / RAC''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250418012734/https://www.motogp.com/en/gp-results/2024/aus/moto3/rac/classification |date=18. travnja 2025. }}, pristupljeno 16. rujna 2026.</ref> <ref> {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2024/AUS/Moto3/RAC/Classification.pdf resources.motogp.com, ''Moto3 / QATAR AIRWAYS AUSTRALIAN MOTORCYCLE GRAND PRIX / Race / Classification after 21 laps = 93.408 km''], objavljeno 20. listopada 2024., preuzeto 16. rujna 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/fim-moto3-world-championship/2024/australian-grand-prix/classification/race motorsportstats.com, ''Moto3 / 2024 / Australia / Phillip Island Grand Prix Circuit / Race''], pristupljeno 16. rujna 2026. </ref> |- |'''18. ||<small> 27. listopada 2024. ||{{Z|THA}} Buriram (Chang International) ||''VN Tajlanda ||<small> ''PT Thailand Grand Prix |{{Z|AUS}} Joel Kelso ||KTM ||{{Z|ITA}} Luca Lunetta ||Honda |{{Z|KOL}} '''David Alonso ||'''CFMoto ||{{Z|ITA}} Luca Lunetta ||Honda ||{{Z|NIZ}} Collin Veijer ||Husqvarna |<ref>{{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/2024/tha/moto3/rac/classification motogp.com, ''Results / 2024 / PT Grand Prix of Thailand 2024 / Moto3 / RAC''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20260306201815/https://www.motogp.com/en/gp-results/2024/tha/moto3/rac/classification |date=6. ožujka 2026. }}, pristupljeno 16. rujna 2026.</ref> <ref> {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2024/THA/Moto3/RAC/Classification.pdf resources.motogp.com, ''Moto3 / PT GRAND PRIX OF THAILAND / Race / Classification after 12 laps = 54.648 km''], objavljeno 27. listopada 2024., preuzeto 16. rujna 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/fim-moto3-world-championship/2024/thai-grand-prix/classification/race motorsportstats.com, ''Moto3 / 2024 / Thailand / Buriram International Circuit / Race''], pristupljeno 16. rujna 2026. </ref> |- |'''19. ||<small> 3. studenog 2024. ||{{Z|MALE}} Sepang ||''VN Malezije ||<small> ''Petronas Grand Prix of Malaysia |{{Z|ŠPA}} Adrián Fernández ||Honda ||{{Z|KOL}} David Alonso ||CFMoto |{{Z|KOL}} '''David Alonso ||'''CFMoto ||{{Z|JAP}} Taiyo Furusato ||Honda ||{{Z|ŠPA}} José Antonio Rueda ||KTM |<ref> {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/2024/mal/moto3/rac/classification motogp.com, ''Results / 2024 / PETRONAS Grand Prix of Malaysia 2024 / Moto3 / RAC''], pristupljeno 18. rujna 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2024/MAL/Moto3/RAC/Classification.pdf resources.motogp.com, ''Moto3 / PETRONAS GRAND PRIX OF MALAYSIA / Race / Classification after 15 laps = 83.145 km''], objavljeno 3. studenog 2024., preuzeto 18. rujna 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/fim-moto3-world-championship/2024/malaysian-grand-prix/classification/race motorsportstats.com, ''Moto3 / 2024 / Malaysia / Sepang International Circuit / Race''], pristupljeno 18. rujna 2026. </ref> |- |'''20. ||<small> 17. studenog 2024. ||{{Z|ŠPA}} Catalunya (Barcelona) ||''VN Solidarnosti ||<small> ''Motul Solidarity Grand Prix of Barcelona |{{Z|KOL}} David Alonso ||CFMoto ||{{Z|ŠPA}} Daniel Holgado ||GasGas |{{Z|KOL}} '''David Alonso ||'''CFMoto ||{{Z|ŠPA}} Daniel Holgado ||GasGas ||{{Z|ŠPA}} Ángel Piqueras ||Honda |<ref> {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/2024/sld/moto3/rac/classification motogp.com, ''Results / 2024 / Motul Solidarity Grand Prix of Barcelona 2024 / Moto3 / RAC''], pristupljeno 18. rujna 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2024/SLD/Moto3/RAC/Classification.pdf resources.motogp.com, ''Moto3 / MOTUL SOLIDARITY GRAND PRIX OF BARCELONA / Race / Classification after 18 laps = 83.826 km''], objavljeno 17. studenog 2024., preuzeto 18. rujna 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/fim-moto3-world-championship/2024/valencia-grand-prix/classification motorsportstats.com, ''Moto3 / 2024 / Valencia / Circuit Ricardo Tormo / Race''], pristupljeno 18. rujna 2026. </ref> |- |} <small> ''VN Italije'' – utrka prekinuta zbog nesreće u 4. krugu. Potom vožena nova utrka od 11 krugova usmjesto predviđenih 17 <br> ''VN Nizozemske'' – također navedena kao ''Dutch TT'', odnosno ''TT Assen'' <br> ''VN Britanije'' – također navedena kao ''VN Velike Britanije'' <br> ''VN San Marina i Rivijere Rimini'' - također navedena kao ''VN San Marina'' <br> ''VN Emilije Romagne'' – održana umjesto otkazanih ''VN Kazahstana'' i ''VN Indije'' <br> ''VN Tajlanda'' – zbog kišnih uvjeta je utrka skraćena u odnosu na predviđen broj krugova (odvoženo 12) <br> ''VN Solidarnoti'' – održana kao zamjena za otkazanu ''VN Zajednice Valencia'' <br><br> Otkazane i rezervne utrke: <br> ''VN Argentine'', staza ''Termas de Río Hondo'' – bila predviđena za 7. travnaj 2024., ali je potom otkazana <br> ''VN Kazahstana'', ''Sokol International'' – bila predviđena za 16. lipnja 2024., ali odgođena za 22. rujna zbog posljedica poplave u regiji, te potom otkazana. Umjesto nje vožena ''VN Emilije Romagne'' <br> ''VN Indije'', staza ''Buddh International'' – bila predviđena za 22. rujna 2025. U svibnju 2024. je objavljeno da će se ''VN Indije'' oddržati u ožujku 2025., a mijenja je ''VN Kazahstana'', koja je također potom otkazana. Kao zamjena je vožena ''VN Emilije Romagne'' <br> ''VN Zajednice Valencia'', staza ''Ricardo Tormo'' – otkazana kao posljedica [[Poplave u Španjolskoj 2024.|poplava u jesen 2024.]], umjesto nje održana ''VN Solidarnosti'' <br> </small> == Poredak za vozače == ; Sustav bodovanja Bodove osvaja prvih 15 vozača u utrci. {| class="wikitable" style="font-size: 85%; text-align:center" |- !pozicija u utrci |bgcolor="gold"|'''1. ||bgcolor="silver"|'''2. ||bgcolor="goldenrod"|'''3. ||'''4. ||'''5. ||'''6. ||'''7. ||'''8. ||'''9. ||'''10. ||'''11. ||'''12. ||'''13. ||'''14. ||'''15. |- !bodovi |25 ||20 ||16 ||13 ||11 ||10 ||9 ||8 ||7 ||6 ||5 ||4 ||3 ||2 ||1 |- |} {| class="wikitable sortable" style="font-size: 90%" !mj. !!vozač !!konstruktor !!{{abbr|bm|broj motocikla}} !!momčad (tim) !!motocikl !!bodova |- bgcolor="gold" |'''1. ||{{Z|KOL}} '''[[David Alonso]] ||'''CFMoto ||<center> '''80 ||<small> '''CFMoto Aspar Team <br> CFMoto Gaviota Aspar Team <br> CFMoto Valresa Aspar Team ||<small> '''CFMoto Moto3 ||<center> '''421 |- bgcolor="silver" |'''2. ||{{Z|ŠPA}} '''Daniel Holgado ||'''GasGas ||<center> '''96 ||<small> '''Red Bull GasGas Tech3 ||<small> '''GasGas RC 250 GP ||<center> '''256 |- bgcolor="goldenrod" |'''3. ||{{Z|NIZ}} '''Collin Veijer ||'''Husqvarna ||<center> '''95 ||<small> '''Liqui Moly Husqvarna Intact GP ||<small> '''Husqvarna FR 250 GP ||<center> '''242 |- |4. ||{{Z|ŠPA}} Iván Ortolá ||KTM ||<center> 48 ||<small> MT Helmets – MSi ||<small> KTM RC 250 GP ||<center> 224 |- |5. ||{{Z|ŠPA}} David Muñoz ||KTM ||<center> 64 ||<small> Boé Motorsports ||<small> KTM RC 250 GP ||<center> 172 |- |6. ||{{Z|ŠPA}} Adrián Fernández ||[[Honda]] ||<center> 31 ||<small> Leopard Racing ||<small> Honda NSF250R ||<center> 158 |- |7. ||{{Z|ŠPA}} [[José Antonio Rueda]] ||KTM ||<center> 99 ||<small> Red Bull KTM Ajo ||<small> KTM RC 250 GP ||<center> 157 |- |8. ||{{Z|ŠPA}} Ángel Piqueras ||Honda ||<center> 36 ||<small> Leopard Racing ||<small> Honda NSF250R ||<center> 153 |- |9. ||{{Z|AUS}} Joel Kelso ||KTM ||<center> 66 ||<small> Boé Motorsports ||<small> KTM RC 250 GP ||<center> 138 |- |10. ||{{Z|JAP}} Taiyō Furusato ||Honda ||<center> 72 ||<small> Honda Team Asia ||<small> Honda NSF250R ||<center> 137 |- |11. ||{{Z|JAP}} Ryūsei Yamanaka ||KTM ||<center> 6 ||<small> MT Helmets – MSi ||<small> KTM RC 250 GP ||<center> 131 |- |12. ||{{Z|ITA}} Luca Lunetta ||Honda ||<center> 58 ||<small> Sic58 Squadra Corse ||<small> Honda NSF250R ||<center> 112 |- |13. ||{{Z|ITA}} Stefano Nepa ||KTM ||<center> 82 ||<small> LevelUp – MTA ||<small> KTM RC 250 GP ||<center> 93 |- |14. ||{{Z|JAP}} Tatsuki Suzuki ||Husqvarna ||<center> 24 ||<small> Liqui Moly Husqvarna Intact GP ||<small> Husqvarna FR 250 GP ||<center> 91 |- |15. ||{{Z|AUS}} Jacob Roulstone ||GasGas ||<center> 12 ||<small> Red Bull GasGas Tech3 ||<small> GasGas RC 250 GP ||<center> 66 |- |16. ||{{Z|ITA}} Matteo Bertelle ||Honda ||<center> 18 ||<small> Rivacold Snipers Team <br> Kopron Rivacold Snipers Team ||<small> Honda NSF250R ||<center> 57 |- |17. ||{{Z|ŠPA}} Joel Esteban ||CFMoto ||<center> 78 ||<small> CFMoto Aspar Team <br> CFMoto Gaviota Aspar Team <br> CFMoto Valresa Aspar Team ||<small> CFMoto Moto3 ||<center> 45 |- |18. ||{{Z|ITA}} Riccardo Rossi ||KTM ||<center> 54 ||<small> CIP Green Power ||<small> KTM RC 250 GP ||<center> 33 |- |19. ||{{Z|ITA}} Filippo Farioli ||Honda ||<center> 7 ||<small> Sic58 Squadra Corse ||<small> Honda NSF250R ||<center> 32 |- |20. ||{{Z|UK}} Scott Ogden ||Honda ||<center> 19 ||<small> MLav Racing <br> Fibre Tec Honda – MLav Racing <br> FleetSafe Honda – MLav Racing ||<small> Honda NSF250R ||<center> 23 |- |21. ||{{Z|ITA}} Nicola Fabio Carraro ||KTM ||<center> 10 ||<small> LevelUp – MTA ||<small> KTM RC 250 GP ||<center> 22 |- |22. ||{{Z|ŠPA}} David Almansa ||Honda ||<center> 22 ||<small> Rivacold Snipers Team <br> Kopron Rivacold Snipers Team ||<small> Honda NSF250R ||<center> 18 |- |23. ||{{Z|ŠPA}} Xabi Zurutuza ||KTM ||<center> 85 ||<small> Red Bull KTM Ajo ||<small> KTM RC 250 GP ||<center> 13 |- |24. ||{{Z|ŠPA}} Vicente Pérez ||KTM <br> [[Honda]] ||<center> 21 ||<small> Red Bull KTM Ajo <br> MLav Racing <br> Fibre Tec Honda – MLav Racing||<small> KTM RC 250 GP <br> Honda NSF250R ||<center> 3 |- |25. ||{{Z|ŠVI}} Noah Dettwiler ||KTM ||<center> 55 ||<small> CIP Green Power ||<small> KTM RC 250 GP ||<center> 2 |- |26. ||{{Z|THAI}} Tatchakorn Buasri ||Honda ||<center> 5 ||<small> Honda Team Asia ||<small> Honda NSF250R ||<center> 1 |- |} <small> u ljestvici vozači koji su osvojili bodove u prvenstvu </small> ; Poredak za najboljeg novog vozača (''rookie'') {| class="wikitable sortable" style="font-size: 85%" !mj. !!vozač !!konstruktor !!{{abbr|bm|broj motocikla}} !!momčad (tim) !!motocikl !!bodova |- bgcolor="gold" |1. ||{{Z|ŠPA}} Ángel Piqueras ||Honda ||<center> 36 ||<small> Leopard Racing ||<small> Honda NSF250R ||<center> 153 |- bgcolor="silver" |2. ||{{Z|ITA}} Luca Lunetta ||Honda ||<center> 58 ||<small> Sic58 Squadra Corse ||<small> Honda NSF250R ||<center> 112 |- bgcolor="goldenrod" |3. ||{{Z|AUS}} Jacob Roulstone ||GasGas ||<center> 12 ||<small> Red Bull GasGas Tech3 ||<small> GasGas RC 250 GP ||<center> 66 |- |4. ||{{Z|ŠPA}} Joel Esteban ||CFMoto ||<center> 78 ||<small> CFMoto Aspar Team <br> CFMoto Gaviota Aspar Team <br> CFMoto Valresa Aspar Team ||<small> CFMoto Moto3 ||<center> 45 |- |5. ||{{Z|ŠPA}} Xabi Zurutuza ||KTM ||<center> 85 ||<small> Red Bull KTM Ajo ||<small> KTM RC 250 GP ||<center> 13 |- |6. ||{{Z|ŠVI}} Noah Dettwiler ||KTM ||<center> 55 ||<small> CIP Green Power ||<small> KTM RC 250 GP ||<center> 2 |- |7. ||{{Z|THAI}} Tatchakorn Buasri ||Honda ||<center> 5 ||<small> Honda Team Asia ||<small> Honda NSF250R ||<center> 1 |- |} <small> u ljestvici vozači koji su osvojili bodove u prvenstvu </small> == Poredak za konstruktore == ; Sustav bodovanja Bodove za proizvođača osvaja najbolje plasirani motocikl proizvođača među prvih 15 u utrci. {| class="wikitable" style="font-size: 85%; text-align:center" |- !pozicija u utrci |bgcolor="gold"|'''1. ||bgcolor="silver"|'''2. ||bgcolor="goldenrod"|'''3. ||'''4. ||'''5. ||'''6. ||'''7. ||'''8. ||'''9. ||'''10. ||'''11. ||'''12. ||'''13. ||'''14. ||'''15. |- !bodovi |25 ||20 ||16 ||13 ||11 ||10 ||9 ||8 ||7 ||6 ||5 ||4 ||3 ||2 ||1 |- |} ''CFMoto'' prvak u poretku konstruktora. {| class="wikitable sortable" style="font-size: 90%" !mj. !!konstruktor !!bod |- bgcolor="gold" |'''1. ||{{Z|KIN}} '''CFMoto ||<center> '''421 |- bgcolor="silver" |'''2. ||{{Z|AUT}} '''KTM ||<center> '''333 |- bgcolor="goldenrod" |'''3. ||{{Z|JAP}} '''[[Honda]] ||<center> '''300 |- |4. ||{{Z|ŠVE}} Husqvarna ||<center> 269 |- |5. ||{{Z|ŠPA}} GasGas ||<center> 265 |- |} <small> u ljestvici konstruktori koji su osvojili bodove u prvenstvu </small> == Poredak za momčadi (timove) == ; Sustav bodovanja Bodove za timove (momčadi) osvajaju vozači tima koji su plasirani među prvih 15 u utrci, ujedno i osvajači bodova za poredak vozača. {| class="wikitable" style="font-size: 85%; text-align:center" |- !pozicija u utrci |bgcolor="gold"|'''1. ||bgcolor="silver"|'''2. ||bgcolor="goldenrod"|'''3. ||'''4. ||'''5. ||'''6. ||'''7. ||'''8. ||'''9. ||'''10. ||'''11. ||'''12. ||'''13. ||'''14. ||'''15. |- !bodovi |25 ||20 ||16 ||13 ||11 ||10 ||9 ||8 ||7 ||6 ||5 ||4 ||3 ||2 ||1 |- |} ''CFMoto Aspar Team'' osvojio prvenstvo za momčadi. {| class="wikitable sortable" style="font-size: 90%" !mj. !!momčad !!konstruktor !!bod |- bgcolor="gold" |'''1. ||{{Z|ŠPA}} '''CFMoto Aspar Team <br> <small> ''CFMoto Gaviota Aspar Team'' <br> ''CFMoto Valresa Aspar Team'' </small> ||'''CFMoto ||<center> '''466 |- bgcolor="silver" |'''2. ||{{Z|ŠPA}} '''MT Helmets – MSi ||'''KTM ||<center> '''355 |- bgcolor="goldenrod" |'''3. ||{{Z|NJE}} '''Liqui Moly Husqvarna Intact GP ||'''Husqvarna ||<center> '''333 |- |4. ||{{Z|FRA}} Red Bull GasGas Tech3 ||GasGas ||<center> 322 |- |5. ||{{Z|LUX}} Leopard Racing ||[[Honda]] ||<center> 311 |- |6. ||{{Z|ŠPA}} Boé Motorsports ||KTM ||<center> 310 |- |7. ||{{Z|FIN}} Red Bull KTM Ajo ||KTM ||<center> 173 |- |8. ||{{Z|ITA}} Sic58 Squadra Corse ||Honda ||<center> 144 |- |9. ||{{Z|JAP}} Honda Team Asia ||Honda ||<center> 138 |- |10. ||{{Z|ITA}} LevelUp – MTA ||KTM ||<center> 115 |- |11. ||{{Z|ITA}} Rivacold Snipers Team <br> <small> ''Kopron Rivacold Snipers Team'' </small> ||Honda ||<center> 75 |- |12. ||{{Z|FRA}} CIP Green Power ||KTM ||<center> 35 |- |13. ||{{Z|UK}} MLav Racing <br> <small> ''Fibre Tec Honda – MLav Racing'' <br> ''FleetSafe Honda – MLav Racing'' </small> ||Honda ||<center> 23 |- |} <small> u ljestvici momčadi (timovi) koji su osvojili bodove u prvenstvu </small> == Povezani članci == * [[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu]] * [[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu – niže klase]] == Vanjske poveznice == * {{en icon}} [https://www.motogp.com motogp.com] * {{en icon}} [https://motorsportstats.com/series/motogp/summary/2026 motorsportstats.com, ''MotoGP''] * {{en icon}} [https://motorsportstats.com/series/fim-moto3-world-championship/summary/2024 motorsportmagazine.com, ''World Motorcycle Championship / Moto3''] * {{en icon}} [http://motorsporttop20.com/motorcycle-championships-world/ motorsporttop20.com, ''Motorcycle Championships''] * {{en icon}} [https://www.progcovers.com/motor/fimgrandprix.html progcovers.com, ''Motor Racing Programme Covers / FIM Grand Prix World Championship Programmes / 500cc Class / MotoGP''] * {{en icon}} [https://www.the-sports.org/moto-125-cc-presentation-medal-winners-sup403.html the-sports.org, ''Moto - 125cc (Moto3) - Prize list''] * {{ita icon}} [https://it.wikipedia.org/wiki/Risultati_del_motomondiale_2024 it.wikipedia.org, ''Risultati del motomondiale 2024''] == Literatura i izvori == <small> * {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/2024/qat/moto3/rac/classification motogp.com, ''Results / 2024 / Moto3''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20260824221113/https://www.motogp.com/en/gp-results/2024/qat/moto3/rac/classification |date=24. kolovoza 2026. }}, pristupljeno 24. kolovoza 2026. * {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/world-standing/2024/moto3/championship-standings motogp.com, ''Standings / 2024 / Moto3 / Riders' Championship / Championship Standings 2024''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20260824183719/https://www.motogp.com/en/world-standing/2024/moto3/championship-standings |date=24. kolovoza 2026. }}, pristupljeno 24. kolovoza 2026. * {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/world-standing/2024/moto3/team-standings motogp.com, ''Standings / 2024 / Moto3 / Teams' Championship / Team Standings 2024''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20260824202041/https://www.motogp.com/en/world-standing/2024/moto3/team-standings |date=24. kolovoza 2026. }}, pristupljeno 24. kolovoza 2026. * {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/world-standing/2024/moto3/constructor-standings motogp.com, ''Standings / 2024 / Moto3 / Constructors' Championship / Constructor Standings 2024''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20260825004907/https://www.motogp.com/en/world-standing/2024/moto3/constructor-standings |date=25. kolovoza 2026. }}, pristupljeno 24. kolovoza 2026. * {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2024/SLD/Moto3/RAC/worldstanding.pdf resources.motogp.com, ''Moto3 / MOTUL SOLIDARITY GRAND PRIX OF BARCELONA / World Championship Classification''], objavljeno 17. studenog 2024., preuzeto 24. kolovoza 2026. * {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2024/SLD/Moto3/RAC/rookieirtacup.pdf resources.motogp.com, ''Moto3 / MOTUL SOLIDARITY GRAND PRIX OF BARCELONA / 2024 Rookie of the Year Classification''], objavljeno 17. studenog 2024., preuzeto 24. kolovoza 2026. * {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2024/SLD/Moto3/table1.pdf resources.motogp.com, ''Moto3 / After the MOTUL SOLIDARITY GRAND PRIX OF BARCELONA / 2024 Season Statistics - Riders (no wildcards)''], objavljeno 17. studenog 2024., preuzeto 24. kolovoza 2026. * {{en icon}} [https://motorsportstats.com/series/fim-moto3-world-championship/summary/2024 motorsportstats.com, ''Moto3 / 2024 / Summary''], pristupljeno 24. kolovoza 2026. * {{en icon}} [https://motorsportstats.com/series/fim-moto3-world-championship/calendar/2024 motorsportstats.com, ''Moto3 / 2024 / Calendar''], pristupljeno 24. kolovoza 2026. * {{en icon}} [https://motorsportstats.com/series/fim-moto3-world-championship/standings/2024 motorsportstats.com, ''Moto3 / 2024 / Standings''], pristupljeno 24. kolovoza 2026. * {{en icon}} [https://motorsportstats.com/series/fim-moto3-world-championship/results/2024 motorsportstats.com, ''Moto3 / 2024 / Results''], pristupljeno 24. kolovoza 2026. * {{en icon}} [https://motorsporttop20.com/wp-content/uploads/2025/11/5.125cc-Moto3.pdf motorsporttop20.com, ''FIM 125cc GRAND PRIX WORLD CHAMPIONSHIP (1949-2011) / FIM MOTO 3 WORLD CHAMPIONSHIP (2012- )''], objavljeno u studenom 2025., preuzeto 24. kolovoza 2026. {{izvori|53em}} </small> {{Sezone Svjetskog prvenstva u motociklizmu}} {{Svjetski prvaci u Moto3/125cc}} [[Kategorija:Sezone Svjetskog prvenstva u motociklizmu|2024 3 Moto3]] 9vt2krgik1yrjwwdf96j7zhirqmrfo6 0 817878 7615664 7594021 2026-10-09T13:25:15Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.6 7615664 wikitext text/x-wiki '''''Svjetsko prvenstvo u hokeju na ledu Divizije I – Skupine B''''' za 2018. godinu. <br> Održano je u travnju 2018. godine u [[Kaunas]]u u [[Litva|Litvi]]. <br> Predstavljalo je treći stupanj ''[[Svjetsko prvenstvo u hokeju na ledu|Svjetskog prvenstva]]''. <br> Sudjelovalo je šest reprezentacija, koje su ukupno razigravale za plasman od 23. do 28. mjesta u ''Svjetskom prvenstvu'' za 2018. godinu. <br> Prvenstvo je osvojila reprezentacija Litve. == Mjesto odigravanja == * ''Žalgiris Arena'', [[Kaunas]], {{Z|LIT}} [[Litva]] == Sustav natjecanja == Šest momčadi je igralo jednokružnim ligaškim sustavom. == Sudionici == * {{Z|EST}} Estonija * {{Z|HRV}} [[Hrvatska reprezentacija u hokeju na ledu|Hrvatska]] * {{Z|JAP}} Japan * {{Z|LIT}} Litva * {{Z|RUM}} Rumunjska * {{Z|UKR}} Ukrajina == Rezultati == {| |- |valign="top"| {| class="wikitable" style="font-size: 80%; text-align: center" !datum !!par !!rez. |- |rowspan="3"|<small> 22. travnja 2018. |Estonija - '''Japan''' || 1:2 OT |- |Rumunjska - '''Ukrajina''' || 0:3 |- |Hrvatska - '''Litva''' || 0:3 |- |rowspan="3"|<small> 23. travnja 2018. |Ukrajina - '''Estonija''' || 0:2 |- |'''Japan''' - Hrvatska || 4:3 |- |'''Litva''' - Rumunjska || 8:3 |- |} |valign="top"| {| class="wikitable" style="font-size: 80%; text-align: center" !datum !!par !!rez. |- |rowspan="3"|<small> 25. travnja 2018. |Ukrajina - '''Hrvatska''' || 2:4 |- |Rumunjska - '''Estonija''' || 0:1 |- |Japan - '''Litva''' || 1:6 |- |rowspan="3"|<small> 27. travnja 2018. |'''Japan''' - Rumunjska || 3:2 OT |- |'''Hrvatska''' - Hrvatska || 5:1 |- |'''Litva''' - Ukrajina || 5:4 OT |- |} |valign="top"| {| class="wikitable" style="font-size: 80%; text-align: center" !datum !!par !!rez. |- |rowspan="3"|<small> 28. travnja 2018. |Hrvatska - '''Rumunjska''' || 3:7 |- |Ukrajina - '''Japan''' || 1:7 |- |'''Litva''' - Estonija || 4:1 |- |} |- |} == Ljestvica i konačni plasman == {| class="wikitable" style="text-align: center" !SP <br> ukupno !!{{abbr|DI – B|poredak u Diviziji I - Skupina B}} !!reprezentacija !!{{abbr|GP|odigrane utakmice}} !!{{abbr|W|pobjede u regularnom dijelu utakmice}} !!{{abbr|OTW|pobjede nakon produžetaka ili raspucavanja}} !!{{abbr|OTL|porazi nakon produžetaka ili raspucavanja}} !!{{abbr|L|porazi u regularnom dijelu utakmice}} !!{{abbr|GF|postignuti golovi}} !!{{abbr|GA|primljeni golovi}} !!{{abbr|GD|gol-razlika}} !!{{abbr|bod|osvojeni bodovi}} !!SP 2019. |- bgcolor="palegreen" |23. ||'''1. ||align="left"|{{Z|LIT}} Litva ||5 ||4 ||1 ||0 ||0 ||26 ||9 || +17 ||14 || Divizija I – Skupina A |- |24. ||'''2. ||align="left"|{{Z|JAP}} Japan ||5 ||2 ||2 ||0 ||1 ||17 ||13 || +4 ||10 ||rowspan="4"| Divizija I – Skupina B |- |25. ||'''3. ||align="left"|{{Z|EST}} Estonija ||5 ||3 ||0 ||1 ||1 ||10 ||7 || +3 ||10 |- |26. ||'''4. ||align="left"|{{Z|UKR}} Ukrajina ||5 ||1 ||0 ||1 ||3 ||10 ||18 || -8 ||4 |- |27. ||'''5. ||align="left"|{{Z|RUM}} Rumunjska ||5 ||1 ||0 ||1 ||3 ||12 ||18 || -6 ||4 |- bgcolor="salmon" |28. ||'''6. ||align="left"|{{Z|HRV}} [[Hrvatska reprezentacija u hokeju na ledu|Hrvatska]] ||5 ||1 ||0 ||0 ||4 ||11 ||21 || -10 ||3 || Divizija II – Skupina A |- |} == Povezani članci == * [[SP u hokeju na ledu elitne divizije 2018.]] == Vanjske poveznice == * {{en icon}} [https://www.iihf.com/en/home iihf.com] * {{en icon}} [https://www.iihf.com/en/tournaments?tournamentType=WM&selectedSeason=2018&tournamentCategory=worlds iihf.com, ''World Championships / 2018''] * {{en icon}} [https://www.iihf.com/en/events/2018/wmib iihf.com, ''2018 IIHF ICE HOCKEY WORLD CHAMPIONSHIP Division I, Group B''] * {{fra icon}} [https://www.hockeyarchives.info/archives.htm hockeyarchives.info] * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20220220214047/https://www.eurohockey.com/ eurohockey.com] * {{en icon}} [https://www.eurohockey.com/league/1187-world-championship-d1b.html eurohockey.com, ''World Championship d1B''] * {{en icon}} [https://hokej.sfrp.cz/ hokej.sfrp.cz, ''SRFP's Hockey Archive''] * {{ces icon}} [https://web.archive.org/web/20190220052652/http://avlh.sweb.cz/ avlh.sweb.cz], wayback arhiva * {{ces icon}} [https://web.archive.org/web/20190227124111/http://avlh.sweb.cz/M.htm avlh.sweb.cz, ''MEZINÁRODNÍ HOKEJ / muži''], wayback arhiva * {{en icon}} [http://www.todor66.com/hockey/world/index.html todor66.com, ''Ice Hockey World Championships and Olympic Games Archive''] * {{en icon}} [https://www.eliteprospects.com/ eliteprospects.com] * {{en icon}} [https://www.eliteprospects.com/league/wc-d1b eliteprospects.com, ''WC D1 B / World Championship Division I Group B''] * {{deu icon}} [https://de.wikipedia.org/wiki/Eishockey-Weltmeisterschaft_der_Herren_2018 de.wikipedia.org, ''Eishockey-Weltmeisterschaft der Herren 2018''] * {{en icon}} [https://en.wikipedia.org/wiki/2018_IIHF_World_Championship_Division_I en.wikipedia.org, ''2018 IIHF World Championship Division I''] == Literatura i izvori == <small> * {{en icon}} [https://www.iihf.com/en/events/2018/wmib/schedule iihf.com, '''2018 IIHF ICE HOCKEY WORLD CHAMPIONSHIP Division I, Group B / Games''], pristupljeno 1. rujna 2026. * {{en icon}} [https://www.iihf.com/en/events/2018/wmib/standings/roundrobin iihf.com, '''2018 IIHF ICE HOCKEY WORLD CHAMPIONSHIP Division I, Group B / Standings''], pristupljeno 1. rujna 2026. * {{en icon}} [https://www.iihf.com/en/events/2018/wmib/skaters/scoringleaders iihf.com, '''2018 IIHF ICE HOCKEY WORLD CHAMPIONSHIP Division I, Group B / Stats''], pristupljeno 1. rujna 2026. * {{en icon}} [https://stats.iihf.com/Hydra/639/ stats.iihf.com, ''2018 / IIHF ICE HOCKEY WORLD CHAMPIONSHIP DIV I GROUP B''], pristupljeno 1. rujna 2026. * {{en icon}} [https://stats.iihf.com/Hydra/639/IHM639200_76_15_0.pdf stats.iihf.com, ''2018 / IIHF ICE HOCKEY WORLD CHAMPIONSHIP DIV I GROUP B / ROUND ROBIN''], objavljeno 28. travnja 2018., preuzeto 1. rujna 2026. * {{en icon}} [https://stats.iihf.com/Hydra/639/IHM639000_FINAL_RANKING_1_0.pdf stats.iihf.com, ''2018 / IIHF ICE HOCKEY WORLD CHAMPIONSHIP DIV I GROUP B / FINAL RANKING''], objavljeno 29. travnja 2018., preuzeto 1. rujna 2026. * {{fra icon}} [https://www.hockeyarchives.info/mondial2018.htm hockeyarchives.info, ''Championnats du monde 2018''], pristupljeno 1. rujna 2026. * {{en icon}} [https://hokej.sfrp.cz/ms/ms2018.html hokej.sfrp.cz, ''2018 / World Championship''], pristupljeno 1. rujna 2026. * {{en icon}} [https://www.eurohockey.com/league/1187-world-championship-d1b.html?season=2018 eurohockey.com, ''World Championship d1B / 2017-2018''], pristupljeno 1. rujna 2026. * {{en icon}} [https://www.eurohockey.com/stats/league/2018/1187-world-championship-d1b.html eurohockey.com, ''Statistics World Championship D1B 2017-2018''], pristupljeno 1. rujna 2026. * {{en icon}} [https://www.eliteprospects.com/league/wc-d1b/2017-2018 eliteprospects.com, ''WC D1 B / World Championship Division I Group B / 2017-2018''], pristupljeno 1. rujna 2026. * {{en icon}} [http://www.todor66.com/hockey/world/Men_II_2018.html todor66.com, ''Men Ice Hockey World Championship 2018 Division I (Level II) - Winner Great Britain''], pristupljeno 1. rujna 2026. {{izvori}} </small> {{Svjetsko prvenstvo u hokeju na ledu – niži stupnjevi}} [[Kategorija:Svjetska prvenstva u hokeju na ledu|2018 I B]] [[Kategorija:Međunarodna športska natjecanja u Litvi]] [[Kategorija:Šport u Kaunasu]] qicigkof9tytqjxosb1v6d5b3zto8i7 0 818053 7615658 7596143 2026-10-09T13:24:25Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.6 7615658 wikitext text/x-wiki ''Svjetsko prvenstvo u hokeju na ledu Divizije I'' za 2006. godinu. <br> Održano je u travnju 2006. godine u [[Francuska|Francuskoj]] i [[Estonija|Estoniji]]. <br> Sudjelovalo je 12 reprezentacija, koje su razigravale za plasman od 17. do 28. mjesta u ''Svjetskom prvenstvu'' za 2006. godinu. <br> Prvaci ''Divizije I'' za 2006. godinu su bile reprezentacije [[Njemačka reprezentacija u hokeju na ledu|Njemačke]] (''Skupina A'') i Austrije (''Skupina B)''. == Mjesta odigravanja == {| class="wikitable" !skupina !!dvorana !!grad !!država |- |'''Skupina A ||''Coliséum ||[[Amiens]] ||{{Z|FRA}} [[Francuska]] |- |'''Skupina B ||''Saku Suurhall ||[[Tallinn]] ||{{Z|EST}} [[Estonija]] |- |} == Sustav natjecanja == 12 reprezentacija je bilo raspoređeneo u dvije skupine (''A'' i ''B'') koje su igrane jednostrukom ligaškim sustavom. <br> Prvaci skupina su napredovali u prvi stupanj ''Svjetskog prvenstva'', dok su posljednjoplasirane momčadi ispale u ''Diviziju II''. == Sudionici == * {{Z|AUT}} Austrija * {{Z|EST}} Estonija * {{Z|FRA}} Francuska * {{Z|HRV}} [[Hrvatska reprezentacija u hokeju na ledu|Hrvatska]] * {{Z|IZR}} Izrael * {{Z|JAP}} Japan * {{Z|LIT}} Litva * {{Z|MAĐ}} [[Mađarska reprezentacija u hokeju na ledu|Mađarska]] * {{Z|NIZ}} Nizozemska * {{Z|NJE}} [[Njemačka reprezentacija u hokeju na ledu|Njemačka]] * {{Z|POLJ}} Poljska * {{Z|UK}} Velika Britanija == Skupina A == Igrano u [[Amiens|Amiensu]], [[Francuska]]. === Rezultati === {| |- |valign="top"| {| class="wikitable" style="font-size: 80%; text-align: center" !datum !!par !!rez. |- |rowspan="3"|<small> 24. travnja 2006. |Izrael - '''Njemačka''' || 2:11 |- |Velika Britanija - '''Mađarska''' || 3:4 |- |Japan - '''Francuska''' || 1:4 |- |rowspan="2"|<small> 25. travnja 2006. |'''Njemačka''' - Japan || 4:0 |- |'''Francuska''' - Velika Britanija || 1:0 |- |<small> 26. travnja 2006. |'''Mađarska''' - Izrael || 8:0 |- |} |valign="top"| {| class="wikitable" style="font-size: 80%; text-align: center" !datum !!par !!rez. |- |rowspan="3"|<small> 27. travnja 2006. |Izrael - '''Japan''' || 1:7 |- |'''Njemačka''' - Velika Britanija || 8:0 |- |Francuska - Mađarska || 3:3 |- |rowspan="3"|<small> 29. travnja 2006. |'''Japan''' - Velika Britanija || 4:2 |- |'''Francuska''' - Izrael || 9:0 |- |Mađarska - '''Njemačka''' || 2:6 |- |} |valign="top"| {| class="wikitable" style="font-size: 80%; text-align: center" !datum !!par !!rez. |- |rowspan="3"|<small> 30. travnja 2006. |'''Velika Britanija''' - Izrael || 12:0 |- |Mađarska - '''Japan''' || 3:6 |- |'''Njemačka''' - Francuska || 5:0 |- |} |- |} === Ljestvica === {| class="wikitable" style="text-align: center" !mj !!reprezentacija !!{{abbr|GP|odigrane utakmice}} !!{{abbr|W|pobjede}} !!{{abbr|T|neodlučeno}} !!{{abbr|L|porazi}} !!{{abbr|GF|postignuti golovi}} !!{{abbr|GA|primljeni golovi}} !!{{abbr|GD|gol-razlika}} !!{{abbr|bod|osvojeni bodovi}} !!SP 2007. |- bgcolor="palegreen" |1. ||align="left"|{{Z|NJE}} Njemačka ||5 ||5 ||0 ||0 ||34 ||4 || +30 ||10 || Svjetsko prvenstvo |- |2. ||align="left"|{{Z|FRA}} Francuska ||5 ||3 ||1 ||1 ||17 ||9 || +8 ||7 ||rowspan="4"| Divizija I |- |3. ||align="left"|{{Z|JAP}} Japan ||5 ||3 ||0 ||2 ||18 ||14 || +4 ||6 |- |4. ||align="left"|{{Z|MAĐ}} Mađarska ||5 ||2 ||1 ||2 ||20 ||18 || +2 ||5 |- |5. ||align="left"|{{Z|UK}} Velika Britanija ||5 ||1 ||0 ||4 ||17 ||17 ||0 ||2 |- bgcolor="salmon" |6. ||align="left"|{{Z|IZR}} Izrael ||5 ||0 ||0 ||5 ||3 ||47 || -44 ||0 || Divizija II |- |} == Skupina B == Igrano u [[Tallinn]]u, [[Estonija]]. === Rezultati === {| |- |valign="top"| {| class="wikitable" style="font-size: 80%; text-align: center" !datum !!par !!rez. |- |rowspan="3"|<small> 23. travnja 2006. |Litva - Nizozemska || 3:3 |- |Estonija - '''Poljska''' || 1:3 |- |Hrvatska - '''Austrija''' || 0:6 |- |rowspan="3"|<small> 24. travnja 2006. |Poljska - '''Litva''' || 1:2 |- |'''Nizozemska''' - Hrvatska || 5:1 |- |'''Austrija''' - Estonija || 3:1 |- |} |valign="top"| {| class="wikitable" style="font-size: 80%; text-align: center" !datum !!par !!rez. |- |rowspan="3"|<small> 26. travnja 2006. |'''Austrija''' - Litva || 5:3 |- |'''Poljska''' - Nizozemska || 5:1 |- |Hrvatska - '''Estonija''' || 6:8 |- |rowspan="3"|<small> 28. travnja 2006. |'''Poljska''' - Hrvatska || 7:1 |- |Nizozemska - '''Austrija''' || 2:8 |- |Estonija - '''Litva''' || 2:7 |- |} |valign="top"| {| class="wikitable" style="font-size: 80%; text-align: center" !datum !!par !!rez. |- |rowspan="3"|<small> 29. travnja 2006. |'''Austrija''' - Poljska || 5:3 |- |'''Litva''' - Hrvatska || 9:3 |- |Nizozemska - '''Estonija''' || 2:7 |- |} |- |} === Ljestvica === {| class="wikitable" style="text-align: center" !mj !!reprezentacija !!{{abbr|GP|odigrane utakmice}} !!{{abbr|W|pobjede}} !!{{abbr|T|neodlučeno}} !!{{abbr|L|porazi}} !!{{abbr|GF|postignuti golovi}} !!{{abbr|GA|primljeni golovi}} !!{{abbr|GD|gol-razlika}} !!{{abbr|bod|osvojeni bodovi}} !!SP 2007. |- bgcolor="palegreen" |1. ||align="left"|{{Z|AUT}} Austrija ||5 ||5 ||0 ||0 ||27 ||9 || +18 ||10 || Svjetsko prvenstvo |- |2. ||align="left"|{{Z|LIT}} Litva ||5 ||3 ||1 ||1 ||24 ||14 || +10 ||7 ||rowspan="4"| Divizija I |- |3. ||align="left"|{{Z|POLJ}} Poljska ||5 ||3 ||0 ||2 ||19 ||10 || +9 ||6 |- |4. ||align="left"|{{Z|EST}} Estonija ||5 ||2 ||0 ||3 ||19 ||21 || -2 ||4 |- |5. ||align="left"|{{Z|NIZ}} Nizozemska ||5 ||1 ||1 ||3 ||13 ||24 || -11 ||3 |- bgcolor="salmon" |6. ||align="left"|{{Z|HRV}} Hrvatska ||5 ||0 ||0 ||5 ||11 ||35 || -24 ||0 || Divizija II |- |} == Konačni poredak == {| class="wikitable" style="text-align: center" !SP <br> ukupno !!{{abbr|Divizija I|poredak u Diviziji I - Skupina A}} !!{{abbr|mj.|Poredak u A ili B skupini Divizije I}} !!{{abbr|skupina|Skupina Divizije I}} !!reprezentacija !!{{abbr|GP|odigrane utakmice}} !!{{abbr|W|pobjede}} !!{{abbr|T|neodlučeno}} !!{{abbr|L|porazi}} !!{{abbr|GF|postignuti golovi}} !!{{abbr|GA|primljeni golovi}} !!{{abbr|GD|gol-razlika}} !!{{abbr|bod|osvojeni bodovi}} !!SP 2007. |- bgcolor="palegreen" |rowspan="2"| 17. / 18. ||rowspan="2"| '''1. / 2. ||rowspan="2"|1. |A ||align="left"|{{Z|NJE}} [[Njemačka reprezentacija u hokeju na ledu|Njemačka]] ||5 ||5 ||0 ||0 ||34 ||4 || +30 ||10 ||rowspan="2"| Svjetsko prvenstvo |- bgcolor="palegreen" |B ||align="left"|{{Z|AUT}} Austrija ||5 ||5 ||0 ||0 ||27 ||9 || +18 ||10 |- |rowspan="2"| 19. / 20. ||rowspan="2"| '''3. / 4. ||rowspan="2"|2. |B ||align="left"|{{Z|LIT}} Litva ||5 ||3 ||1 ||1 ||24 ||14 || +10 ||7 ||rowspan="8"| Divizija I |- |A ||align="left"|{{Z|FRA}} Francuska ||5 ||3 ||1 ||1 ||17 ||9 || +8 ||7 |- |rowspan="2"| 21. / 22. ||rowspan="2"| '''5. / 6. ||rowspan="2"|3. |B ||align="left"|{{Z|POLJ}} Poljska ||5 ||3 ||0 ||2 ||19 ||10 || +9 ||6 |- |A ||align="left"|{{Z|JAP}} Japan ||5 ||3 ||0 ||2 ||18 ||14 || +4 ||6 |- |rowspan="2"| 23. / 24. ||rowspan="2"| '''7. / 8. ||rowspan="2"|4. |A ||align="left"|{{Z|MAĐ}} [[Mađarska reprezentacija u hokeju na ledu|Mađarska]] ||5 ||2 ||1 ||2 ||20 ||18 || +2 ||5 |- |B ||align="left"|{{Z|EST}} Estonija ||5 ||2 ||0 ||3 ||19 ||21 || -2 ||4 |- |rowspan="2"| 25. / 26. ||rowspan="2"| '''9. / 10. ||rowspan="2"|5. |B ||align="left"|{{Z|NIZ}} Nizozemska ||5 ||1 ||1 ||3 ||13 ||24 || -11 ||3 |- |A ||align="left"|{{Z|UK}} Velika Britanija ||5 ||1 ||0 ||4 ||17 ||17 ||0 ||2 |- bgcolor="salmon" |rowspan="2"| 27. / 28. ||rowspan="2"| '''11. / 12. ||rowspan="2"|6. |B ||align="left"|{{Z|HRV}} [[Hrvatska reprezentacija u hokeju na ledu|Hrvatska]] ||5 ||0 ||0 ||5 ||11 ||35 || -24 ||0 ||rowspan="2"| Divizija II |- bgcolor="salmon" |A ||align="left"|{{Z|IZR}} Izrael ||5 ||0 ||0 ||5 ||3 ||47 || -44 ||0 |- |} == Povezani članci == == Vanjske poveznice == * {{en icon}} [https://www.iihf.com/en/home iihf.com] * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20170925131030/http://www.iihf.com/iihf-home/history/past-tournaments/ iihf.com, ''Past Tournaments'', (2000. - 2017.)], wayback arhiva (2017.) * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20140619000251/http://www.iihf.com/iihf-home/history/past-tournaments/iihf-championships-2006/ iihf.com, ''IIHF Championships 2006''], wayback arhiva * {{fra icon}} [https://www.hockeyarchives.info/archives.htm hockeyarchives.info] * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20220220214047/https://www.eurohockey.com/ eurohockey.com] * {{en icon}} [https://www.eurohockey.com/league/888-world-championship-d1a.html eurohockey.com, ''World Championship d1A''] * {{en icon}} [https://www.eurohockey.com/league/1187-world-championship-d1b.html eurohockey.com, ''World Championship d1B''] * {{en icon}} [https://hokej.sfrp.cz/ hokej.sfrp.cz, ''SRFP's Hockey Archive''] * {{ces icon}} [https://web.archive.org/web/20190220052652/http://avlh.sweb.cz/ avlh.sweb.cz], wayback arhiva * {{ces icon}} [https://web.archive.org/web/20190227124111/http://avlh.sweb.cz/M.htm avlh.sweb.cz, ''MEZINÁRODNÍ HOKEJ / muži''], wayback arhiva * {{en icon}} [http://www.todor66.com/hockey/world/index.html todor66.com, ''Ice Hockey World Championships and Olympic Games Archive''] * {{en icon}} [https://www.eliteprospects.com/ eliteprospects.com] * {{en icon}} [https://www.eliteprospects.com/league/wc-d1 eliteprospects.com, ''WC D1''] * {{deu icon}} [https://de.wikipedia.org/wiki/Eishockey-Weltmeisterschaft_der_Herren_2006 de.wikipedia.org, ''Eishockey-Weltmeisterschaft der Herren 2006''] == Izvori == <small> * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20110305103501/https://www.iihf.com/Hydra/Tournaments_06/output/wsia/hydra.iihf.com/IIHF_Core/jsp/content/web_output/index.jsp@compId=47 iihf.com, ''2006 IIHF World Championship Div I Group A / Amiens, FRANCE / 24.04.2006 - 30.04.2006''], wayback arhiva * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20121023132327/http://www.iihf.com/Hydra/Tournaments_06/output/wsia/hydra.iihf.com/data/iihf/output/xml/47/IHM047Z207_76_1_0.pdf iihf.com, ''2006 IIHF World Championship Div I Group A / Amiens, FRANCE / 24.04.2006 - 30.04.2006 / Round Robin''], wayback arhiva * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20110604182611/http://www.iihf.com/Hydra/Tournaments_06/output/wsia/hydra.iihf.com/data/iihf/output/xml/47/IHM047Z207_Final_Ranking_1_0.pdf iihf.com, ''2006 IIHF World Championship Div I Group A / Amiens, FRANCE / 24.04.2006 - 30.04.2006 / Final Ranking''], wayback arhiva * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20110604050152/https://www.iihf.com/Hydra/Tournaments_06/output/wsib/hydra.iihf.com/IIHF_Core/jsp/content/web_output/index.jsp@compId=50 iihf.com, ''2006 IIHF World Championship Div I Group B / Tallinn, ESTONIA / 23.04.2006 - 29.04.2006''], wayback arhiva * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20121024012649/http://www.iihf.com/Hydra/Tournaments_06/output/wsib/hydra.iihf.com/data/iihf/output/xml/50/IHM050Z207_76_15_0.pdf iihf.com, ''2006 IIHF World Championship Div I Group B / Tallinn, ESTONIA / 23.04.2006 - 29.04.2006 / Round Robin''], wayback arhiva * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20110604050207/http://www.iihf.com/Hydra/Tournaments_06/output/wsib/hydra.iihf.com/data/iihf/output/xml/50/IHM050Z007_Final_Ranking_1_0.pdf iihf.com, ''2006 IIHF World Championship Div I Group B / Tallinn, ESTONIA / 23.04.2006 - 29.04.2006 / Final Ranking''], wayback arhiva * {{fra icon}} [https://www.hockeyarchives.info/mondial2006.htm hockeyarchives.info, ''Championnats du Monde 2006''], pristupljeno 6. rujna 2026. * {{en icon}} [https://www.eurohockey.com/league/888-ihwc-d1.html?season=2006 eurohockey.com, ''IHWC d1 / 2005-2006''], pristupljeno 6. rujna 2026. * {{en icon}} [https://www.eurohockey.com/stats/league/2006/888-ihwc-d1.html eurohockey.com, ''Statistics IHWC d1 2005-2006''], pristupljeno 6. rujna 2026. * {{en icon}} [https://www.eliteprospects.com/league/wc-d1/2005-2006 eliteprospects.com, ''WC D1 / 2005-2006''], pristupljeno 6. rujna 2026. * {{en icon}} [https://hokej.sfrp.cz/ms/ms2006.html hokej.sfrp.cz, ''2006 / World Championship''], pristupljeno 6. rujna 2026. * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20070827064726/http://hokej.snt.cz/ms/ms2006.html hokej.sfrp.cz, ''2006 / World Championship''], wayback arhiva (2007.) * {{ces icon}} [https://web.archive.org/web/20201202093230/http://avlh.sweb.cz/MS-2006.pdf avlh.sweb.cz, ''2006 / Miistrovství světa''], wayback arhiva * {{en icon}} [http://www.todor66.com/hockey/world/Men_II_2006.html todor66.com, ''Men Ice Hockey World Championship 2006 Level II Winners Germany and Austria''], pristupljeno 6. rujna 2026. {{izvori}} </small> {{Svjetsko prvenstvo u hokeju na ledu – niži stupnjevi}} [[Kategorija:Svjetska prvenstva u hokeju na ledu|2006 I ]] [[Kategorija:Međunarodna športska natjecanja u Francuskoj]] [[Kategorija:Šport u Estoniji]] [[Kategorija:Šport u Tallinnu]] muzwfnggrzqlyis1q12xrkk3fxcjvyd 0 818250 7615960 7604550 2026-10-10T04:37:39Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.6 7615960 wikitext text/x-wiki {{Infookvir dolina | ime= Valnerina | slika= Valnerina.jpg | opis_slike= Donja Valnerina blizu Ternija | država= {{Z+X|ITA}} | naselja= [[Norcia]], [[Cascia]], [[Spoleto]], [[Ferentillo]], [[Visso]], [[Scheggino]] | tip= riječna dolina | rijeka= [[Nera]] | planina= [[Monti Sibillini]] | dužina= | širina= | dubina= | geografska_širina= 42.43 | geografska_dužina= 12.50 | visina= | koordinate = {{coord|42|32|39|N|12|43|15|E|type:waterbody_scale:50000|format=dms|display=inline,title}} | pushpin_map = Italija Umbrija | mark = | marksize = | pushpin_label = | pushpin_label_position = | zaštita = ''Parco Fluviale del Nera'' }} '''Valnerina''' je [[Italija|talijanska]] [[dolina]] kojom teče rijeka [[Nera]], koja izvire u regiji ''[[Monti Sibillini]]'' u regiji [[Marche]], prelazi planinsko područje jugoistočne [[Umbrija|Umbrije]] i stiže do [[Terni]]ja prije nego što se ulije u [[Tiber]] kod [[Orte]]a. Od 2006. godine, zajedno sa slapom ''[[Cascata delle Marmore]]'', nalazi se na [[Svjetska baština u Italiji#Popis predložene svjetske baštine Italije|popisu kandidata za upis na UNESCO-ov popis svjetske baštine]] pod nazivom „Cascata delle Marmore i Valnerina: Samostanska nalazišta i drevni hidrogeološki melioracijski radovi”.<ref name=UNESCO>[https://whc.unesco.org/en/tentativelists/2031/ Cascata delle Marmore and Valnerina: Monastic sites and ancient hydrogeological reclamation works], UNESCO {{eng oznaka}} Pristupljeno 9. rujna 2026.</ref> ==Zemljopisne odlike== [[Datoteka:Castelluccio, Norcia, Province of Perugia, Umbria, Italy - panoramio - trolvag (2).jpg|mini|lijevo|Castelluccio di Norcia u Nacionalnom parku ''[[Monti Sibillini]]''.]] [[Datoteka:Parco fluviale del Nera - Casteldilago 3.jpg|mini|Casteldilago u Regionalnom parku rijeke Nere.]] Dolina Valnerina se odlikuje planinskim, uskim i vijugavim terenom strmih dolina [[Apenini|Apeninskog gorja]] i dvije [[visoravan|visoravni]], gdje su se razvila glavna naselja. Podijeljena je između triju pokrajina: [[Macerata (pokrajina)|Macerata]], [[Perugia (pokrajina)|Perugia]] i [[Terni (pokrajina)|Terni]]. Na istoku graniči s gornjom dolinom Tronto između [[Lacij]]a i Marche, dok na jugu graniči s gornjom dolinom rijeke [[Velino]], a na jugozapadu s gornjom Reatinom ([[Rieti (pokrajina)|Pokrajina Rieti]]). Gornju dolinu obilježavaju planine ''[[Monti Sibillini]]''. Glavni gradovi u Velnerini su u pokrajini Perugia: [[Visso]] i [[Scheggino]], a glavne općine su: [[Norcia]], [[Cascia]], [[Spoleto]], [[Cerreto di Spoleto]], [[Monteleone di Spoleto]], [[Poggiodomo]], [[Preci]], [[Sant'Anatolia di Narco]] i [[Vallo di Nera]]. Ostale općine su u pokrajini Terni: [[Arrone]], [[Ferentillo]] (grad), [[Montefranco]] i [[Polino]]. Gornja dolina, Alta Valnerina, nalazi se unutar granica [[nacionalni park|nacionalnog parka]] ''[[Parco Nazionale dei Monti Sibillini]]'', a donja dolina u Regionalnom parku rijeke Nere (''Parco fluviale del Nera''). Područje, ukupne površine 918 četvornih km, rijetko je naseljeno: 13.766 osoba prema posljednjem popisu stanovništva. Specifičnost Valnerine proizlazi iz njenog posebnog položaja kao strateški smještene „zemlje prolaza”, izolirane i stoga zaštićene, što je pogodovalo razvoju neovisne kulture.<ref name=UNESCO/> ==Povijest== [[Datoteka:Rocca Albornoz e Ponte delle Torri - Spoleto.jpg|mini|Lombardijska utvrda Rocca Albornoziana i starorimski most, [[Spoleto]].]] Smještena uz važnu komunikacijsku rutu, još od 4. stoljeća ovu su dolinu posebno favorizirali [[Hermetizam|heremetički pokreti]]. Prvi [[sirija|sirijski]] [[pustinjak|pustinjaci]] bježali su od progona i naselili strože i izolirane [[klanac|klance]] (Val Castoriana, Val di Narco, Val di Noce, Scentelle, Romita i Monteluco). Ta naselja su iskoristila veliko bogatstvo područja izvorskom vodom i počeli su kultivirati okolno područje. Naknadni proces razvoja započeo je u 6. stoljeću, kada su se pustinjaci pretvorili u [[samostan|monaške organizacije]], zahvaljujući i sljedbenicima [[Sveti Benedikt iz Nursije|Svetiog Benedikta]] iz lokalne Norcije. Redovnici [[opatija]] (koji su cvjetali i imali utjecaj u cijeloj dolini) strukturirali su dolinu Nere, organizirali razvoj resursa regije, krčenjem šuma i uklanjanjem kamenja, kako bi napravili mjesta za poljoprivredu ([[pšenica]], [[stočna hrana]], [[maslinik|maslinike]] i [[voće|voćnjaci]]). Također su [[kanal]]izirali vode i isušili močvare te tako stvorili nekoliko ravnica koje su se mogle koristiti za poljoprivredu.<ref name=UNESCO/> [[Datoteka:Abbazia di San Pietro in Valle.JPG|mini|[[Opatija San Pietro in Valle]]]] U Valnerini se ovaj proces dogodio mnogo ranije nego bilo gdje drugdje, tako da je poslužio kao model za mnoga druga područja. Specifičnost ove regije posljedica je i činjenice da su ti radovi savršeno očuvani i još uvijek aktivni. Tako je npr. područje Marcitea na krškoj visoravni Norcije još od 6. stoljeća ispresijecano i učvršćeno [[drvored]]om i posebnim kanalima za [[navodnjavanje]], poznatim kao „kortinele”, gdje voda još uvijek teče i opskrbljuje vodenicu, a oko sedamdeset hektara [[travnjak]]a ostaju zeleni tijekom cijele godine, te nude više košnji.<ref name=UNESCO/> Valnerina je bila u srcu [[Vojvodstvo Spoleto|Vojvodstva Spoleto]] tijekom [[langobardi|langobardskog]] razdoblja (6.-13. stoljeća), u kojem je osnovana [[opatija San Pietro in Valle]] u blizini Ferentilla. Sjevernije od nje se nalazi niz drevnih sela, [[kula]], ostataka srednjovjekovnih civilizacija koje još uvijek dominiraju teritorijem. Collestatte, okružen [[bedem]]ima [[dvorac|dvorca]], uzdiže se s desne strane rijeke; Nedaleko se nalaze dvije utvrde, Arrone i Castel del Lago, s nekoliko svetišta i samostana, kao što je samostan San Francesco, kojega je osnovao sam [[sveti Franjo Asiški]]. Struktura teritorija, koju su stvorili benediktinski redovnici, bila je toliko jaka da je postavljena kao model te je utjecala, usmjeravala i pokretala sve kasnije transformacije, kao što je prijelaz od početnih samostana i crkava do širenja novih urbanih naselja.<ref name=UNESCO/> U 16. stoljeću u Preciju se razvila važna škola [[kirurgija|kirurgije]]. Tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] područje je bilo središte pokreta otpora, a u dolini je bila prisutna i Brigada Garibaldina Antonio Gramsci, koja je u ožujku 1944., između Valnerine i teritorija Cascije i Leonesse, stvorila prvu slobodnu zonu u Italiji. [[Roberto Benigni]] snimao je scene iz koncentracijskog logora za film ''[[Život je lijep]]'' i za snimanje svog filma [[Pinokio]] u raznim industrijskim pogonima u Papignu (Italija), s pozadinom doline blizu Ternija. <gallery mode="packed" perrow="5" widths="150" heights="150" caption="Znamenita mjesta doline Valnerina"> NorciaMar292024 02.jpg|[[Norcia]] Cascia 001.jpg|[[Cascia]] CastelSanFelicePanorama2.jpg|[[Castel San Felice]] MonteleoneDiSpoletoMar262024 04.jpg|[[Monteleone di Spoleto]] PreciPanorama6.jpg|[[Preci]] SellanoMarch282024 01.jpg|[[Sellano]] ValloDiNeraMarch262024 01.jpg|[[Vallo di Nera]] ArroneMar292024 01.jpg|[[Arrone]] Ferentillo 1.jpg|Precetto, [[Ferentillo]] Ferentillo Matterella.jpg|Matterella, Ferentillo </gallery> == Gospodarstvo == Mala sela u tom području, od kojih su mnoga napuštena, odlikuju se srednjovjekovnom arhitekturom. Gospodarstvo se temelji na [[poljoprivreda|poljoprivredi]], [[ovčarstvo|ovčarstvu]], proizvodnji [[sir]]a, uzgoju [[pastrva|pastrve]], [[lov na tartufe|lovu na tartufe]] i proizvodnji suhomesnatih proizvoda. Glavna [[turizam|turistička]] atrakcija je slap [[Cascata delle Marmore]], smješten na kraju doline oko 6 km od Ternija, do kojeg se može doći preko Strada Statale 79bis, nakon mosta Marmore. Za turiste je rijeka [[Nera]] idealna za [[kajak]]arenje, a planine Sibellini popularne su za [[planinarenje]]. Vjerski turizam također ima značajan utjecaj na gospodarstvo (Cascia i Norcia, ali i druge crkve i samostani poput opatije San Pietro in Valle). ==Literatura== * Maria Mario Polia, ''La Madonna nell'arte sacra e nelle tradizioni popolari della Valnerina'', Guerra Edizioni, Perugia, 2008. ==Izvori== {{izvori}} ==Vanjske poveznice== * [https://web.archive.org/web/20250907143829/http://www.lavalnerina.com/ Službene stranice Turističke zajednice Valnerina] [[Kategorija:Reljefni oblici u Italiji]] [[Kategorija:Doline u Europi]] [[Kategorija:Zaštićena područja u Italiji]] [[Kategorija:Preliminarni popis mjesta svjetske baštine u Italiji]] dis1cc2u6dkguka6918hba0zpzs3b2a 0 818444 7615667 7608302 2026-10-09T13:25:32Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.6 7615667 wikitext text/x-wiki '''''Svjetsko prvenstvo u hokeju na ledu Skupine B''''' za 1971. godinu. <br> Održano je u ožujku 1971. godine u [[Švicarska|Švicarskoj]]. Predstavljalo je drugi stupanj ''[[Svjetsko prvenstvo u hokeju na ledu|Svjetskog prvenstva]]''. <br> Sudjelovalo je osam reprezentacija, koje su ukupno razigravale za plasman od 7. do 14. mjesta u ''Svjetskom prvenstvu'' za 1971. godinu. <br> Prvenstvo je osvojila reprezentacija [[Švicarska reprezentacija u hokeju na ledu|Švicarske]]. <br> Ovo je ujedno bio i kvalifikacijski turnir za ''[[XI. Zimske olimpijske igre – Sapporo 1972.|Zimske Olimpijske Igre 1972.]]'', koje se od tada igraju nezavisno od ''Svjetskog prvenstva''. == Mjesto odigravanja == {| class="wikitable" !dvorana !!grad !!država |- | ||[[Bern]] ||rowspan="4"|{{Z|ŠVI}} [[Švicarska]] |- | ||[[La Chaux-de-Fonds]] |- | ||Lyss |- | ||[[Ženeva]] |- |} == Sustav natjecanja == Osam momčadi je igralo jednokružnim ligaškim sustavom. == Sudionici == * {{Z|AUT}} Austrija * {{Z|DDR}} Istočna Njemačka * {{Z|ITA}} Italija * {{Z|JAP}} Japan * {{Z|SFRJ}} Jugoslavija * {{Z|NOR}} Norveška * {{Z|POLJ}} Poljska * {{Z|ŠVI}} [[Švicarska reprezentacija u hokeju na ledu|Švicarska]] == Rezultati == {| |- |valign="top"| {| class="wikitable" style="font-size: 80%; text-align: center" !datum !!mjesto !!par !!rez. |- |rowspan="4"|<small> 5. ožujka 1971. ||rowspan="3"|Bern |'''Noveška''' - Jugoslavija || 6:3 |- |'''Poljska''' - Italija || 6:2 |- |'''Istočna Njemačka''' - Japan || 9:4 |- |Lyss |'''Švicarska''' - Austrija || 4:1 |- |rowspan="3"|<small> 6. ožujka 1971. ||rowspan="2"|Bern |'''Jugoslavija''' - Austrija || 3:1 |- |Japan - Italija || 4:4 |- |Lyss |'''Švicarska''' - Norveška || 3:2 |- |<small> 7 ožujka 1971. ||Bern |Istočna Njemačka - '''Poljska''' || 4:7 |- |} |valign="top"| {| class="wikitable" style="font-size: 80%; text-align: center" !datum !!mjesto !!par !!rez. |- |rowspan="4"|<small> 8. ožujka 1971. ||rowspan="2"|Bern |'''Norveška''' - Italija || 7:2 |- |'''Istočna Njemačka''' - Jugoslavija || 5:3 |- |Ženeva |'''Japan''' - Austrija || 6:2 |- |La Chaux-de-Fonds |Švicarska - Poljska || 4:4 |- |rowspan="3"|<small> 9. ožujka 1971. ||Bern |'''Istočna Njemačka''' - Italija || 11:0 |- |Ženeva |'''Norveška''' - Austrija || 7:2 |- |La Chaux-de-Fonds |'''Švicarska''' - Jugoslavija || 8:5 |- |<small> 10. ožujka 1971. ||Lyss |Poljska - '''Japan''' || 4:6 |- |} |valign="top"| {| class="wikitable" style="font-size: 80%; text-align: center" !datum !!mjesto !!par !!rez. |- |rowspan="4"|<small> 11. ožujka 1971. ||Lyss |'''Istočna Njemačka''' - Austrija || 11:3 |- |rowspan="2"|Bern |Jugoslavija - Italija || 4:4 |- |'''Poljska''' - Norveška || 8:1 |- |La Chaux-de-Fonds |'''Švicarska''' - Japan || 4:1 |- |rowspan="4"|<small> 13. ožujka 1971. ||La Chaux-de-Fonds |'''Norveška''' - Japan || 10:6 |- |rowspan="2"|Bern |'''Poljska''' - Jugoslavija || 4:0 |- |'''Švicarska''' - Istočna Njemačka || 3:1 |- |Ženeva |''Austrija''' - Italija || 6:0 |- |} |valign="top"| {| class="wikitable" style="font-size: 80%; text-align: center" !datum !!mjesto !!par !!rez. |- |rowspan="4"|<small> 14. ožujka 1971. ||Bern |'''Jugoslavija''' - Japan || 7:6 |- |Ženeva |'''Poljska''' - Austrija || 3:2 |- |La Chaux-de-Fonds |'''Istočna Njemačka''' - Norveška || 8:4 |- |Lyss |'''Švicarska''' - Italija || 5:0 |- |} |- |} == Ljestvica i konačni plasman == {| class="wikitable" style="text-align: center" !SP <br> ukupno !!{{abbr|Skupina B|poredak u Skupini B}} !!reprezentacija !!{{abbr|GP|odigrane utakmice}} !!{{abbr|W|pobjede}} !!{{abbr|T|neodlučeno}} !!{{abbr|L|porazi}} !!{{abbr|GF|postignuti golovi}} !!{{abbr|GA|primljeni golovi}} !!{{abbr|GD|gol-razlika}} !!{{abbr|bod|osvojeni bodovi}} !!SP 1972. !!ZOI 1972. |- bgcolor="palegreen" |7. ||'''1. ||align="left"|{{Z|ŠVI}} [[Švicarska reprezentacija u hokeju na ledu|Švicarska]] ||7 ||6 ||1 ||0 ||31 ||14 || +17 ||13 || Skupina A ||rowspan="2" bgcolor="turquoise"| sudionici |- |8. ||'''2. ||align="left"|{{Z|POLJ}} Poljska ||7 ||5 ||1 ||1 ||36 ||19 || +17 ||11 ||rowspan="5"| Skupina B |- |9. ||'''3. ||align="left"|{{Z|DDR}} Istočna Njemačka ||7 ||5 ||0 ||2 ||49 ||24 || +25 ||10 ||bgcolor="lightgrey"|<small> nisu sudjelovali |- |10. ||'''4. ||align="left"|{{Z|NOR}} Norveška ||7 ||4 ||0 ||3 ||37 ||32 || +5 ||8 ||rowspan="3" bgcolor="turquoise"| sudionici |- |11. ||'''5. ||align="left"|{{Z|SFRJ}} Jugoslavija ||7 ||2 ||1 ||4 ||25 ||34 || -9 ||5 |- |12. ||'''6. ||align="left"|{{Z|JAP}} Japan ||7 ||2 ||1 ||4 ||33 ||40 || -7 ||5 |- bgcolor="salmon" |13. ||'''7. ||align="left"|{{Z|AUT}} Austrija ||7 ||1 ||0 ||6 ||17 ||34 || -17 ||2 ||rowspan="2"| Skupina C ||rowspan="2" bgcolor="lightgrey"|<small> nisu sudjelovali |- bgcolor="salmon" |14. ||'''8. ||align="left"|{{Z|ITA}} Italija ||7 ||0 ||2 ||5 ||12 ||43 || -31 ||2 |- |} == Povezani članci == == Vanjske poveznice == * {{en icon}} [https://www.iihf.com/en/home iihf.com] * {{fra icon}} [https://www.hockeyarchives.info/archives.htm hockeyarchives.info] * {{en icon}} [https://hokej.sfrp.cz/ hokej.sfrp.cz, ''SRFP's Hockey Archive''] * {{ces icon}} [https://web.archive.org/web/20190220052652/http://avlh.sweb.cz/ avlh.sweb.cz], wayback arhiva * {{ces icon}} [https://web.archive.org/web/20190227124111/http://avlh.sweb.cz/M.htm avlh.sweb.cz, ''MEZINÁRODNÍ HOKEJ / muži''], wayback arhiva * {{en icon}} [http://www.todor66.com/hockey/world/index.html todor66.com, ''Ice Hockey World Championships and Olympic Games Archive''] * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20220220214047/https://www.eurohockey.com/ eurohockey.com] * {{en icon}} [https://www.eurohockey.com/league/886-world-championship-b.html eurohockey.com, ''World Championship B''] * {{en icon}} [https://www.eliteprospects.com/ eliteprospects.com] * {{en icon}} [https://www.eliteprospects.com/league/wc-b eliteprospects.com, ''WC B''] * {{deu icon}} [https://de.wikipedia.org/wiki/Eishockey-Weltmeisterschaft_1971 de.wikipedia.org, ''Eishockey-Weltmeisterschaft 1971''] * {{en icon}} [https://en.wikipedia.org/wiki/1971_Ice_Hockey_World_Championships en.wikipedia.org, ''1971 Ice Hockey World Championships''] == Izvori == <small> * {{fra icon}} [https://www.hockeyarchives.info/mondial1971.htm hockeyarchives.info, ''Championnats du monde 1971''], pristupljeno 14. rujna 2026. * {{en icon}} [https://hokej.sfrp.cz/ms/ms1971.html hokej.sfrp.cz, ''1970 / World Championships''], pristupljeno 14. rujna 2026. * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20190816141352/http://hokej.sfrp.cz/ms/ms1971.html hokej.sfrp.cz, ''1970 / World Championships''], wayback arhiva (2019.) * {{ces icon}} [https://web.archive.org/web/20210623200452/http://avlh.sweb.cz/MS-1971.pdf avlh.sweb.cz, ''1970 / Miistrovství světa''], wayback arhiva * {{en icon}} [https://www.eliteprospects.com/league/wc-b/standings/1970-1971 eliteprospects.com, ''WC B / Standings 1970-71''], pristupljeno 14. rujna 2026. * {{en icon}} [http://www.todor66.com/hockey/world/Men_II_1971.html todor66.com, ''Men Ice Hockey World Championship 1971 Level II Switzerland 05-14.03 Winner Switzerland''], pristupljeno 14. rujna 2026. {{izvori}} </small> {{Svjetsko prvenstvo u hokeju na ledu – niži stupnjevi}} [[Kategorija:Svjetska prvenstva u hokeju na ledu|1971 B]] [[Kategorija:Hokej na ledu u Švicarskoj]] [[Kategorija:Međunarodna športska natjecanja u Švicarskoj]] 4cq19legghjpabwun489y642da5u2mn 4 818963 7616054 7614928 2026-10-10T11:31:05Z Lovro.milas 323001 /* Dimitri Ivanovsky */ 7616054 wikitext text/x-wiki {{Wikipedija:Rasprava o brisanju/Rasprave/Zaglavlje}} == [[Župniče, imate li minutu?]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Župniče, imate li minutu? |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = nesređeni članak koji ne ispunajav kriterije |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 20:34, 3. listopada 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Dalibor Nikolić]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Dalibor Nikolić |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = ne ispunjava kriterije, iz članka je nejasno zbog čega zaslužuje članak |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 20:06, 4. listopada 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> {{Obrisati}}: Samopromidžba.—[[Suradnik:Ivo Lendić|Ivo Lendić]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ivo Lendić|razgovor]])</small> 10:45, 5. listopada 2026. (CEST) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Luka Burilović]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Luka Burilović |predložio = {{Suradnikinfo|Ivo Lendić|patroler}} |razlog_brisanja = Udovoljava li dužnost predsjednika HGK-a [[WP:KRTE|kriterijima važnosti]]? Članak djeluje samopromocijski. |osporava = {{Suradnikinfo|Ivo Lendić}} |datum_i_vrijeme = 10:29, 5. listopada 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> {{obrisati}} vjerojatnon ne ispunajva kriterije. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:56, 5. listopada 2026. (CEST) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Dimitri Ivanovsky]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Dimitri Ivanovsky |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = nesređeno, bez izvora, naslov neispravan |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 00:56, 7. listopada 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> {{srediti}}, članak postoji i na engleskoj wikipediji te ga spominje enciklopedija brittanica. [[Suradnik:lovro.milas|'''lovro.milas''']] [[Razgovor sa suradnikom:lovro.milas|(''Razgovor'')]] 13:29, 10. listopada 2026. (CEST) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Saša Popova (izvođačica)]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Saša Popova (izvođačica) |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = ne ispunjava kriterije prema suradnicima ru.wiki |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 01:10, 7. listopada 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> {{komentar}} – našao sam ovaj članak prilikom patroliranja. Bilo mi je čudno da postoji samo na hr., sr. i uk.wiki, pa sam pogledao na Wikidati je li ovo rezultat cross-wiki spama. Našao sam da je članak [[:ru:Википедия:К_удалению/29_декабря_2019#Саша_Попова prethodno postojao na ru.wiki te da ondje nije zadovoljao kriterije značajnosti]]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:10, 7. listopada 2026. (CEST) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Nakovanski divlji konj]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Nakovanski divlji konj |predložio = {{Suradnikinfo|Argo Navis|patroler}} |razlog_brisanja = Krši [[WP:VI]] |osporava = {{Suradnikinfo|Argo Navis}} |datum_i_vrijeme = 10:51, 8. listopada 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Nakovanski tovar]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Nakovanski tovar |predložio = {{Suradnikinfo|Argo Navis|patroler}} |razlog_brisanja = Krši [[WP:VI]] |osporava = {{Suradnikinfo|Argo Navis}} |datum_i_vrijeme = 10:52, 8. listopada 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} 7xpad1dhcx7mot9vb63g7cuvxm3oo85 7616061 7616054 2026-10-10T11:39:01Z Croxyz 205325 /* Nakovanski tovar */ 7616061 wikitext text/x-wiki {{Wikipedija:Rasprava o brisanju/Rasprave/Zaglavlje}} == [[Župniče, imate li minutu?]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Župniče, imate li minutu? |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = nesređeni članak koji ne ispunajav kriterije |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 20:34, 3. listopada 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Dalibor Nikolić]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Dalibor Nikolić |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = ne ispunjava kriterije, iz članka je nejasno zbog čega zaslužuje članak |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 20:06, 4. listopada 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> {{Obrisati}}: Samopromidžba.—[[Suradnik:Ivo Lendić|Ivo Lendić]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ivo Lendić|razgovor]])</small> 10:45, 5. listopada 2026. (CEST) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Luka Burilović]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Luka Burilović |predložio = {{Suradnikinfo|Ivo Lendić|patroler}} |razlog_brisanja = Udovoljava li dužnost predsjednika HGK-a [[WP:KRTE|kriterijima važnosti]]? Članak djeluje samopromocijski. |osporava = {{Suradnikinfo|Ivo Lendić}} |datum_i_vrijeme = 10:29, 5. listopada 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> {{obrisati}} vjerojatnon ne ispunajva kriterije. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:56, 5. listopada 2026. (CEST) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Dimitri Ivanovsky]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Dimitri Ivanovsky |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = nesređeno, bez izvora, naslov neispravan |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 00:56, 7. listopada 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> {{srediti}}, članak postoji i na engleskoj wikipediji te ga spominje enciklopedija brittanica. [[Suradnik:lovro.milas|'''lovro.milas''']] [[Razgovor sa suradnikom:lovro.milas|(''Razgovor'')]] 13:29, 10. listopada 2026. (CEST) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Saša Popova (izvođačica)]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Saša Popova (izvođačica) |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = ne ispunjava kriterije prema suradnicima ru.wiki |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 01:10, 7. listopada 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> {{komentar}} – našao sam ovaj članak prilikom patroliranja. Bilo mi je čudno da postoji samo na hr., sr. i uk.wiki, pa sam pogledao na Wikidati je li ovo rezultat cross-wiki spama. Našao sam da je članak [[:ru:Википедия:К_удалению/29_декабря_2019#Саша_Попова prethodno postojao na ru.wiki te da ondje nije zadovoljao kriterije značajnosti]]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:10, 7. listopada 2026. (CEST) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Nakovanski divlji konj]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Nakovanski divlji konj |predložio = {{Suradnikinfo|Argo Navis|patroler}} |razlog_brisanja = Krši [[WP:VI]] |osporava = {{Suradnikinfo|Argo Navis}} |datum_i_vrijeme = 10:51, 8. listopada 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Nakovanski tovar]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Nakovanski tovar |predložio = {{Suradnikinfo|Argo Navis|patroler}} |razlog_brisanja = Krši [[WP:VI]] |osporava = {{Suradnikinfo|Argo Navis}} |datum_i_vrijeme = 10:52, 8. listopada 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> {{obrisati}} – kao i članak iznad, nije riječ o životinjskoj vrsti, stoga ni podatci nisu točni. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:38, 10. listopada 2026. (CEST) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} 5ms9b1cr61xr58fee3gveap84hawfcy 0 819001 7615697 7615288 2026-10-09T14:15:52Z Cybermb 1634 /* Raspored utrka i osvajači postolja */ Utrke 3-4 7615697 wikitext text/x-wiki {{radovi}} '''[[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu]]''' u klasi '''''500cc''''' za 1980. godinu je treći put zaredom osvojio [[SAD|američki]] vozač [[Kenny Roberts]] na motociklu ''[[Yamaha|Yamaha YZR500 (OW48)]]'', za momčad ''Yamaha Motor Company'' <br> Prvenstvo za proizvođače je osvojio ''[[Suzuki]]''. == Raspored utrka i osvajači postolja == 1980. godine je bilo na rasporedu 10 trkačih vikenda ''[[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu|Svjetskog prvenstva]]'', te su na njih 8 vožene utrke u klasi ''500cc''. {| class="wikitable sortable" style="font-size: 80%" !{{abbr|rb|redni broj utrke u klasi u prvenstvu}} !!{{abbr|datum|datum održavanja utrke}} !!staza !!{{abbr|utrka|''Velika nagrada''}} !!width="10%"|službeni naziv utrke !!{{abbr|pole poz.|1. startna pozicija}} !!{{abbr|motocikl|motocikl na 1. startnoj poziciji}} !!{{abbr|naj.krug|najbrži krug}} !!motocikl !!pobjednik !!motocikl !!drugoplasirani !!motocikl !!trećeplasirani !!motocikl !!{{abbr|izvj.|izvor ili izvještaj za utrku}} |- |'''1. ||<small> 11. svibnja 1980. ||{{Z|ITA}} Misano (Santa Monica) ||''VN Nacija ||<small> ''58° GP delle Nazioni |{{Z|ITA}} Marco Lucchinelli ||Suzuki ||{{Z|SAD}} Kenny Roberts ||Yamaha |{{Z|SAD}} '''Kenny Roberts ||'''Yamaha ||{{Z|ITA}} Franco Uncini ||Suzuki ||{{Z|ITA}} Graziano Rossi ||Yamaha |<ref name="pilotegp_1980"> {{fra icon}} [https://web.archive.org/web/20220329142718/http://www.pilotegpmoto.com/gp-1980.pdf pilotegpmoto.com, ''GP 1980''], wayback arhiva </ref> <ref name="jumpingjack_1980"> {{nld icon}} [https://web.archive.org/web/20150725165536/http://www.jumpingjack.nl/GP-races_1980_heden.htm jumpingjack.nl, ''1980 - GP''], wayback arhiva </ref> <ref name="racingmemo_1980_GP"> {{fra icon}} [http://racingmemo.fr/MOTO-GP-1980.htm racingmemo.fr, ''Les Championnats du Monde de Courses sur Route / L'année 1980''], pristupljeno 8. listopada 2026. </ref> <ref name="racingmemo_1980_500cc"> {{fra icon}} [http://racingmemo.fr/MOTO-GP-classements_80-500.htm racingmemo.fr, ''CHAMPIONNAT DU MONDE DE VITESSE MOTO - CLASSEMENTS COMPLETS - 1980 - 500cc''], pristupljeno 8. listopada 2026 </ref> <ref name="MA-de_1980"> {{deu icon}} [https://web.archive.org/web/20160902055732/http://www.motorrad-autogrammkarten.de/motorradsport-statistik/grand-prix-wm-podium/year_stat/1980.html motorrad-autogrammkarten.de, ''Grand Prix Motorrad Weltmeisterschaft Podium / 1980''], wayback arhiva </ref> <ref> {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/1980/nat/500cc/rac/classification motogp.com, ''Results / 1980 / NATIONS GRAND PRIX 1980 / 500cc / RAC''], pristupljeno 8. listopada 2026 </ref> <ref> {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/1980-nations-motogp/ motorsportmagazine.com, ''1980 Nations MotoGP''], pristupljeno 8. listopada 2026 </ref> <ref> [https://www.progcovers.com/motor/misano800511.jpg progcovers.com, ''1980 500cc Class (FIM Grand Prix World Championship) Programmes / Round 1 / Misano World Circuit''], preuzeto 8. listopada 2026 </ref> <ref> {{ita icon}} [https://it.wikipedia.org/wiki/Gran_Premio_motociclistico_delle_Nazioni_1980 it.wikipedia.org, ''Gran Premio motociclistico delle Nazioni 1980''], pristupljeno 8. listopada 2026 </ref> <ref> {{es icon}} [https://es.wikipedia.org/wiki/Gran_Premio_de_las_Naciones_de_Motociclismo_de_1980 es.wikipedia.org, ''Gran Premio de las Naciones de Motociclismo de 1980''], pristupljeno 8. listopada 2026 </ref> <ref> {{nld icon}} [https://nl.wikipedia.org/wiki/Grand_Prix-wegrace_der_Naties_1980 nl.wikipedia.org, ''Grand Prix-wegrace der Naties 1980''], pristupljeno 8. listopada 2026 </ref> |- |'''2. ||<small> 18. svibnja 1980. ||{{Z|ŠPA}} Jarama ||''VN Španjolske ||<small> ''XXX Gran Premio de España |{{Z|SAD}} Kenny Roberts ||Yamaha ||{{Z|SAD}} Kenny Roberts ||Yamaha |{{Z|SAD}} '''Kenny Roberts ||'''Yamaha ||{{Z|ITA}} Marco Lucchinelli ||Suzuki ||{{Z|SAD}} Randy Mamola ||Suzuki |<ref name="pilotegp_1980"/> <ref name="jumpingjack_1980"/> <ref name="racingmemo_1980_GP"/> <ref name="racingmemo_1980_500cc"/> <ref name="MA-de_1980"/> <ref> {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/1980/spa/500cc/rac/classification motogp.com, ''Results / 1980 / SPANISH GRAND PRIX 1980 / 500cc / RAC''], pristupljeno 8. listopada 2026 </ref> <ref> {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/1980-spanish-motogp/ motorsportmagazine.com, ''1980 Spanish MotoGP''], pristupljeno 8. listopada 2026 </ref> <ref> [https://www.progcovers.com/motor/jarama800518.jpg progcovers.com, ''1980 500cc Class (FIM Grand Prix World Championship) Programmes / Round 2 / Jarama''], preuzeto 8. listopada 2026 </ref> <ref> {{ita icon}} [https://it.wikipedia.org/wiki/Gran_Premio_motociclistico_di_Spagna_1980 it.wikipedia.org, ''Gran Premio motociclistico di Spagna 1980''], pristupljeno 8. listopada 2026 </ref> <ref> {{es icon}} [https://es.wikipedia.org/wiki/Gran_Premio_de_Espa%C3%B1a_de_Motociclismo_de_1980 es.wikipedia.org, ''Gran Premio de España de Motociclismo de 1980''], pristupljeno 8. listopada 2026 </ref> <ref> {{nld icon}} [https://nl.wikipedia.org/wiki/Grand_Prix-wegrace_van_Spanje_1980 nl.wikipedia.org, ''Grand Prix-wegrace van Spanje 1980''], pristupljeno 8. listopada 2026 </ref> |- |'''3. ||<small> 25. svibnja 1980. ||{{Z|FRA}} Paul Ricard (Le Castellet) ||''VN Francuske ||<small> ''Grand Prix de France Moto |{{Z|ITA}} Marco Lucchinelli ||Suzuki ||{{Z|SAD}} Kenny Roberts ||Yamaha |{{Z|SAD}} '''Kenny Roberts ||'''Yamaha ||{{Z|SAD}} Randy Mamola ||Suzuki ||{{Z|ITA}} Marco Lucchinelli ||Suzuki |<ref name="pilotegp_1980"/> <ref name="jumpingjack_1980"/> <ref name="racingmemo_1980_GP"/> <ref name="racingmemo_1980_500cc"/> <ref name="MA-de_1980"/> <ref> {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/1980/fra/500cc/rac/classification motogp.com, ''Results / 1980 / FRENCH GRAND PRIX 1980 / 500cc / RAC''], pristupljeno 9. listopada 2026 </ref> <ref> {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/1980-french-motogp/ motorsportmagazine.com, ''1980 French MotoGP''], pristupljeno 9. listopada 2026 </ref> <ref> {{ita icon}} [https://it.wikipedia.org/wiki/Gran_Premio_motociclistico_di_Francia_1980 it.wikipedia.org, ''Gran Premio motociclistico di Francia 1980''], pristupljeno 9. listopada 2026 </ref> <ref> {{es icon}} [https://es.wikipedia.org/wiki/Gran_Premio_de_Francia_de_Motociclismo_de_1980 es.wikipedia.org, ''Gran Premio de Francia de Motociclismo de 1980''], pristupljeno 9. listopada 2026 </ref> <ref> {{nld icon}} [https://nl.wikipedia.org/wiki/Grand_Prix-wegrace_van_Frankrijk_1980 nl.wikipedia.org, ''Grand Prix-wegrace van Frankrijk 1980''], pristupljeno 9. listopada 2026 </ref> |- | ||<small> 15. lipnja 1980. ||{{Z|JUG}}{{Z|HRV}} [[Automotodrom Grobnik|Grobnik]] ||''[[Velika nagrada Jadrana (motociklizam)|VN Jugoslavije]] ||<small> ''Velika Nagrada Jugoslavije |colspan="10" align="center"| ''nije bilo utrke 500cc |<ref name="pilotegp_1980"/> <ref name="jumpingjack_1980"/> <ref name="racingmemo_1980_GP"/> <ref name="racingmemo_1980_500cc"/> <ref name="MA-de_1980"/> |- |'''4. ||<small> 28. lipnja 1980. ||{{Z|NIZ}} Assen ||''VN Nizozemske ||<small> ''50e Dutch TT / Grote Prijs van Nederland der KNMV |{{Z|NIZ}} Jack Middelburg ||Yamaha ||{{Z|SAD}} Kenny Roberts ||Yamaha |{{Z|NIZ}} '''Jack Middelburg ||'''Yamaha ||{{Z|ITA}} Graziano Rossi ||Yamaha ||{{Z|ITA}} Franco Uncini ||Suzuki |<ref name="pilotegp_1980"/> <ref name="jumpingjack_1980"/> <ref name="racingmemo_1980_GP"/> <ref name="racingmemo_1980_500cc"/> <ref name="MA-de_1980"/> <ref> {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/1980/ned/500cc/rac/classification motogp.com, ''Results / 1980 / DUTCH TT 1980 / 500cc / RAC''], pristupljeno 9. listopada 2026 </ref> <ref> {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/1980-dutch-tt-motogp/ motorsportmagazine.com, ''1980 Dutch TT MotoGP''], pristupljeno 9. listopada 2026 </ref> <ref> [https://www.progcovers.com/motor/assen800628.jpg progcovers.com, ''1980 500cc Class (FIM Grand Prix World Championship) Programmes / Round 4 / TT Circuit Assen''], preuzeto 9. listopada 2026 </ref> <ref> {{ita icon}} [https://it.wikipedia.org/wiki/Gran_Premio_motociclistico_d'Olanda_1980 it.wikipedia.org, ''Gran Premio motociclistico d'Olanda 1980''], pristupljeno 9. listopada 2026 </ref> <ref> {{es icon}} [https://es.wikipedia.org/wiki/Gran_Premio_de_los_Pa%C3%ADses_Bajos_de_Motociclismo_de_1980 es.wikipedia.org, ''Gran Premio de los Países Bajos de Motociclismo de 1980''], pristupljeno 9. listopada 2026 </ref> <ref> {{nld icon}} [https://nl.wikipedia.org/wiki/TT_Assen_1980 nl.wikipedia.org, ''TT Assen 1980''], pristupljeno 8. listopada 2026 </ref> |- |} <!-- ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||| --> <small> ''VN Austrija'' (staza Salzburgring) – bila predviđena za 27. travnja 1980., ali otkazana zbog velikog snijega koji je prekrio stazu i okolno područje <br> ''VN Nizozemske'' – također navedena kao ''Dutch TT'', odnosno ''TT Assen'' <br> </small> == Poredak za vozače == ; Sustav bodovanja Bodove je osvajalo prvih 10 vozača u utrci. {| class="wikitable" style="font-size: 85%; text-align:center" |- !pozicija u utrci |bgcolor="gold"|'''1. ||bgcolor="silver"|'''2. ||bgcolor="goldenrod"|'''3. ||'''4. ||'''5. ||'''6. ||'''7. ||'''8. ||'''9. ||'''10. |- !bodovi |15 ||12 ||10 ||8 ||6 ||5 ||4 ||3 ||2 ||1 |- |} <!-- {| class="wikitable sortable" style="font-size: 90%" !mj. !!vozač !!konstruktor !!{{abbr|bm|broj motocikla}} !!momčad (tim) !!motocikl !!bodova |- bgcolor="gold" |||||||||||||||||| --> == Poredak za konstruktore == ; Sustav bodovanja Bodove za proizvođača osvaja najbolje plasirani motocikl proizvođača među prvih 10 u utrci. {| class="wikitable" style="font-size: 85%; text-align:center" |- !pozicija u utrci |bgcolor="gold"|'''1. ||bgcolor="silver"|'''2. ||bgcolor="goldenrod"|'''3. ||'''4. ||'''5. ||'''6. ||'''7. ||'''8. ||'''9. ||'''10. |- !bodovi |15 ||12 ||10 ||8 ||6 ||5 ||4 ||3 ||2 ||1 |- |} '''''[[Suzuki]]''''' prvak u poretku konstruktora. <ref> {{fra icon}} [http://racingmemo.fr/MOTO-GP-CH%20MONDE%20CONST.htm racingmemo.fr, ''LES CHAMPIONNATS DU MONDE DE VITESSE MOTO / Championnats du Monde des constructeurs], pristupljeno 25. rujna 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://www.europark.com/ny-gpdat/ny-c500m.htm europark.com, ''WORLD CHAMPIONS / 500 / MotoGP Manufacturer''], pristupljeno 25. rujna 2026. </ref> {| class="wikitable sortable" style="font-size: 90%" !mj. !!konstruktor !!bod |- bgcolor="gold" |'''1. ||{{Z|JAP}} '''[[Suzuki]] ||<center> '''108 |- bgcolor="silver" |'''2. ||{{Z|JAP}} '''[[Yamaha]] ||<center> '''102 |- bgcolor="goldenrod" |'''3. ||{{Z|JAP}} '''Kawasaki ||<center> '''13 |- |} <small> u ljestvici konstruktori koji su osvojili bodove u prvenstvu </small> == Povezani članci == * [[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu]] == Vanjske poveznice == * {{en icon}} [https://www.motogp.com motogp.com] * {{fra icon}} [http://racingmemo.free.fr/MOTO-GP-CH%20MONDE.htm racingmemo.free.fr, ''LES CHAMPIONNATS DU MONDE DE VITESSE MOTO''] * {{en icon}} [https://motorsportstats.com/series/fim-motogp-world-championship/summary/2024 motorsportstats.com, ''MotoGP''] * {{fra icon}} [https://web.archive.org/web/20231207001348/http://www.pilotegpmoto.com/ pilotegpmoto.com], wayback * {{nld icon}} [https://web.archive.org/web/20150725172956/http://www.jumpingjack.nl/GP-races_Index.htm jumpingjack.nl, ''Alle Grand-Prix uitslagen en bijzonderheden, van 1973 (het jaar dat Jack begon met racen) tot heden.''], wayback * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20221125153143/https://www.motorsport-archive.com/results/series/36 motorsport-archive.com, ''World 500ccm Championship :: Overview''] wayback arhiva * {{en icon}} [https://www.the-sports.org/moto-moto-gp-presentation-medal-winners-sup405.html the-sports.org, ''Moto - Moto GP - Prize list''] * {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/series/motogp/ motorsportmagazine.com, ''World Motorcycle Championship / MotoGP''] * {{en icon}} [http://motorsporttop20.com/motorcycle-championships-world/ motorsporttop20.com, ''Motorcycle Championships''] * {{en icon}} [https://www.progcovers.com/motor/fimgrandprix.html progcovers.com, ''Motor Racing Programme Covers / FIM Grand Prix World Championship Programmes / 500cc Class / MotoGP''] * {{ita icon}} [https://it.wikipedia.org/wiki/Risultati_del_motomondiale_1980 it.wikipedia.org, ''Risultati del motomondiale 1980''] * {{en icon}} [https://en.wikipedia.org/wiki/1980_Grand_Prix_motorcycle_racing_season en.wikipedia.org, ''1980 Grand Prix motorcycle racing season''] * {{deu icon}} [https://de.wikipedia.org/wiki/Motorrad-Weltmeisterschaft_1980 de.wikipedia.org, ''Motorrad-Weltmeisterschaft 1980''] * {{es icon}} [https://es.wikipedia.org/wiki/Temporada_1980_del_Campeonato_del_Mundo_de_Motociclismo es.wikipedia.org, ''Temporada 1980 del Campeonato del Mundo de Motociclismo''] * {{nld icon}} [https://nl.wikipedia.org/wiki/Wereldkampioenschap_wegrace_1980 nl.wikipedia.org, ''Wereldkampioenschap wegrace 1980''], == Literatura i izvori == <small> * {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/1980/nat/500cc/rac/classification motogp.com, ''Results / 1980 / 500cc''], pristupljeno 25. rujna 2026. * {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/world-standing/1980/500cc/championship-standings motogp.com, ''Standings / 1980 / Rides' Standings / Championship Standings 1980 / 500cc''], pristupljeno 25. rujna 2026. * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20190403132424/http://www.motogp.com/en/Results+Statistics/1980/WGER/500cc/World+Standing motogp.com, ''500cc World Standing 1980''], wayback arhiva (2019.) * {{fra icon}} [http://racingmemo.fr/MOTO-GP-classements_80-500.htm racingmemo.fr, ''CHAMPIONNAT DU MONDE DE VITESSE MOTO - CLASSEMENTS COMPLETS - 1980 - 500cc''], pristupljeno 25. rujna 2026. * {{fra icon}} [http://racingmemo.fr/MOTO-GP-1980.htm racingmemo.fr, ''Les Championnats du Monde de Courses sur Route / L'année 1980''], pristupljeno 25. rujna 2026. * {{fra icon}} [https://web.archive.org/web/20220329142718/http://www.pilotegpmoto.com/gp-1980.pdf pilotegpmoto.com, ''GP 1980''], wayback arhiva * {{nld icon}} [https://web.archive.org/web/20150725165536/http://www.jumpingjack.nl/GP-races_1980_heden.htm jumpingjack.nl, ''1980 - GP''], wayback arhiva * {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/championships/1980-world-motorcycle-championship/ motorsportmagazine.com, ''1980 World Motorcycle Championship''], pristupljeno 25. rujna 2026. * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20220706055950/https://www.motorsport-archive.com/results/season/2623 motorsport-archive.com, ''World 500ccm Championship 1980 :: Schedule and Standings''], wayback arhiva * {{en icon}} [https://www.the-sports.org/moto-1980-500cc-epr54533.html the-sports.org, ''Moto - 500cc - 1980 - Detailed results''], pristupljeno 25. rujna 2026. * {{deu icon}} [https://web.archive.org/web/20160902055732/http://www.motorrad-autogrammkarten.de/motorradsport-statistik/grand-prix-wm-podium/year_stat/1980.html motorrad-autogrammkarten.de, ''Grand Prix Motorrad Weltmeisterschaft Podium / 1980''], wayback arhiva * {{en icon}} [https://www.f1network.net/main/s180/st83379.htm f1network.net, ''500cc Grand Prix entry list for 1983''], objavljeno 6. prosinca 2006., pristupljeno 25. rujna 2026. * {{en icon}} [https://global.yamaha-motor.com/race/wgp-50th/race_archive/season1980_89/1980/ global.yamaha-motor.com, ''1980 / Roberts takes championship for the third year running''], pristupljeno 25. rujna 2026. * {{en icon}} [http://motorsporttop20.com/wp-content/uploads/2025/11/2.500cc-MotoGP.pdf motorsporttop20.com, ''FICM 500cc GRAND PRIX EUROPEAN CHAMPIONSHIP (1938-39) / FIM 500cc GRAND PRIX WORLD CHAMPIONSHIP (1949-2001) / FIM MOTO GP WORLD CHAMPIONSHIP (since 2002)''], objavljeno u studenom 2025., preuzeto 25. rujna 2026. * {{en icon}} [https://www.progcovers.com/motor/500cc1980.php progcovers.com, ''Motor Racing Programme Covers / 1980 500cc Class (FIM Grand Prix World Championship) Programmes''], pristupljeno 25. rujna 2026. {{izvori|49em}} </small> {{Sezone Svjetskog prvenstva u motociklizmu}} {{Svjetski prvaci u MotoGP/500cc}} [[Kategorija:Sezone Svjetskog prvenstva u motociklizmu – 500cc|1980 1 500cc]] eqfoc3dlnls6q8k1h2irn9xu95pkdxp 0 819037 7615785 7614534 2026-10-09T18:20:16Z Philipus2 354355 7615785 wikitext text/x-wiki '''Bitka za Novigrad''' bila je bitka koja se dogodila tijekom [[Operacija Čelik|Operacije Čelik]] u [[Domovinski rat|Domovinskom ratu]]. {{Infookvir bitka |naziv = Bitka za Novigrad |sukob = Domovinski rat |slika = |opis slike = |vrijeme = 11. veljače 1993. |mjesto = [[Novigrad (Zadarska županija) ]] |povod = |teritorij = |ishod = hrvatska pobjeda |strana1 = {{Z|HRV}} [[Hrvatska]] |strana2 = {{Z|RSK}} [[Republika Srpska Krajina]] |strana3 = |zapovjednik1 = {{Z|HRV}} [[Ante Gotovina]]<br>{{Z|HRV}} [[Boris Jacović]] |zapovjednik2 = {{Z|RSK}} [[Dragan Vasiljković]]<br>[[Datoteka:Flag of the Serb Volunteer Guard.svg|24px|border]] [[Željko Ražnatović]] |zapovjednik3 = |postrojbe1 = {{Tree list}} *[[Datoteka:Flag of Croatian Army.svg|25px|border]] [[Hrvatska vojska]] ** 2. brigada "Gromovi" *** 1. bojna "Crne mambe" {{Tree list/end}} {{Tree list}} *[[Datoteka:Emblem of the Croatian Navy.svg|18px]] [[Hrvatska ratna mornarica]] ** [[Satnija mornaričko desantnog pješaštva "Vange"|Satnija "Vange" ]] |postrojbe2 = [[Datoteka:War Flag of Serbian Krajina.svg|25px|border]] [[Srpska vojska Krajine]]<br>[[Datoteka:Patch of the Wolves of Vučjak.svg|18px]] [[Vukovi s Vučjaka]]<br>[[Datoteka:Flag of the Serb Volunteer Guard.svg|24px|border]] [[Srpska dobrovoljačka garda]]<br> [[File:Patch of the Kninjas.svg|18px]] [[Knindže]] |postrojbe3 = |jačina1 = 200 vojnika<ref>{{Citiranje knjige |title=Monografija 2. gardijske brigade Hrvatske vojske Gromovi |author=Josip Lucić (ur.) |publisher=Ministarstvo obrane Republike Hrvatske, Glavni stožer OSRH |year=2011 |pages=310-315 |location=Zagreb}}</ref> |jačina2 = 4.000 vojnika<ref name="Horvatić">{{Citiranje weba |url=https://narod.hr/vjera-i-kultura/kultura/11-veljace-1993-bitka-za-novigrad-jedna-od-najvecih-i-najvaznijih-bitaka-domovinskog-rata |title=11. veljače 1993. Bitka za Novigrad – Crne Mambe i Vange iz Pule junaci jedne od najvećih bitaka Domovinskog rata! |prezime=Horvatić |ime=Petar |datum=11. veljače 2020. |website=Narod.hr |access-date=24. rujna 2026. }}</ref> |jačina3 = |gubitci1 = Nepoznato |gubitci2 = 7 poginulih<ref name="Marinić 2025."/><br>21 ranjenih |gubitci3 = |bilješke = }} ==Pozadina== Nakon uspjeha [[Oružane snage Republike Hrvatske|hrvatskih snaga]] u [[Operacija Maslenica|Operaciji Maslenica]] u siječnju 1993., srpske su snage pokrenule Operaciju Čelik s ciljem vraćanja izgubljenih položaja u zadarskom zaleđu. Jedan od glavnih pravaca napada bio je Novigrad, čije je zadržavanje bilo važno za obranu oslobođenog područja. ==Tijek bitke== 11. veljače 1993. Boris Jacović, zapovjednik Taktičke grupe 2. gardijske brigade, radi dobivanja vremena za organizaciju obrane Novigrada, zapovjedio je pješački napad na srpske položaje. Napad je pokrenut u prijepodnevnim satima u dva smjera: prema selu Ramići i prema selu Grgorići. Istodobno su srpske dragovoljačke postrojbe pokrenule napad na Novigrad.<ref name="Marinić 2025.">{{Citiranje weba |url=https://domovinskirat.hr/2025/02/11/crne-mambe-krenule-su-u-napad-u-isto-vrijeme-kada-su-prema-njima-krenuli-arkavnovci-knindze-i-vukovi-s-vucijaka-bitka-za-novigrad/ |title=„Crne mambe“ krenule su u napad u isto vrijeme kada su prema njima krenuli „arkanovci“, „knindže“ i „Vukovi s Vučijaka“ – bitka za Novigrad |author=Borna Marinić |website=Domovinski rat |date=11. veljače 2025. |access-date=26. rujna 2026. }}</ref> Prema srpskim izvorima, u zadarskom zaleđe bilo je raspoređeno preko 4.000 vojnika uključujući pripadnike [[Srpska dobrovoljačka garda|Srpske dobrovoljačke garde]], [[Knindže|Knindži]] i [[Vukovi s Vučjaka|Vukova s Vučjaka]].<ref name="Horvatić"/> Unatoč teškim napadima srpskih snaga Novigrad je ostao pod kontrolom HV-a. ==Izvori== {{Operacije u Domovinskom ratu}} [[Kategorija:Bitke na sjevernodalmatinskom bojištu]] rq88bgcjdo9i42vodkf8dmgjpvf1ere 7615900 7615785 2026-10-09T22:34:55Z Croxyz 205325 ovaj članak nisam ophodio, no kad sam ga otvorio uočio sam da je Narod.hr izvor za srpske izvore. Narod.hr ne citira niti jedan izvor 7615900 wikitext text/x-wiki '''Bitka za Novigrad''' bila je bitka koja se dogodila tijekom [[Operacija Čelik|Operacije Čelik]] u [[Domovinski rat|Domovinskom ratu]]. {{Infookvir bitka |naziv = Bitka za Novigrad |sukob = Domovinski rat |slika = |opis slike = |vrijeme = 11. veljače 1993. |mjesto = [[Novigrad (Zadarska županija) ]] |povod = |teritorij = |ishod = hrvatska pobjeda |strana1 = {{Z|HRV}} [[Hrvatska]] |strana2 = {{Z|RSK}} [[Republika Srpska Krajina]] |strana3 = |zapovjednik1 = {{Z|HRV}} [[Ante Gotovina]]<br>{{Z|HRV}} [[Boris Jacović]] |zapovjednik2 = {{Z|RSK}} [[Dragan Vasiljković]]<br>[[Datoteka:Flag of the Serb Volunteer Guard.svg|24px|border]] [[Željko Ražnatović]] |zapovjednik3 = |postrojbe1 = {{Tree list}} *[[Datoteka:Flag of Croatian Army.svg|25px|border]] [[Hrvatska vojska]] ** 2. brigada "Gromovi" *** 1. bojna "Crne mambe" {{Tree list/end}} {{Tree list}} *[[Datoteka:Emblem of the Croatian Navy.svg|18px]] [[Hrvatska ratna mornarica]] ** [[Satnija mornaričko desantnog pješaštva "Vange"|Satnija "Vange" ]] |postrojbe2 = [[Datoteka:War Flag of Serbian Krajina.svg|25px|border]] [[Srpska vojska Krajine]]<br>[[Datoteka:Patch of the Wolves of Vučjak.svg|18px]] [[Vukovi s Vučjaka]]<br>[[Datoteka:Flag of the Serb Volunteer Guard.svg|24px|border]] [[Srpska dobrovoljačka garda]]<br> [[File:Patch of the Kninjas.svg|18px]] [[Knindže]] |postrojbe3 = |jačina1 = 200 vojnika<ref>{{Citiranje knjige |title=Monografija 2. gardijske brigade Hrvatske vojske Gromovi |author=Josip Lucić (ur.) |publisher=Ministarstvo obrane Republike Hrvatske, Glavni stožer OSRH |year=2011 |pages=310-315 |location=Zagreb}}</ref> |jačina2 = ? |jačina3 = |gubitci1 = Nepoznato |gubitci2 = 7 poginulih<ref name="Marinić 2025."/><br>21 ranjenih |gubitci3 = |bilješke = }} ==Pozadina== Nakon uspjeha [[Oružane snage Republike Hrvatske|hrvatskih snaga]] u [[Operacija Maslenica|Operaciji Maslenica]] u siječnju 1993., srpske su snage pokrenule Operaciju Čelik s ciljem vraćanja izgubljenih položaja u zadarskom zaleđu. Jedan od glavnih pravaca napada bio je Novigrad, čije je zadržavanje bilo važno za obranu oslobođenog područja. ==Tijek bitke== 11. veljače 1993. Boris Jacović, zapovjednik Taktičke grupe 2. gardijske brigade, radi dobivanja vremena za organizaciju obrane Novigrada, zapovjedio je pješački napad na srpske položaje. Napad je pokrenut u prijepodnevnim satima u dva smjera: prema selu Ramići i prema selu Grgorići. Istodobno su srpske dragovoljačke postrojbe pokrenule napad na Novigrad.<ref name="Marinić 2025.">{{Citiranje weba |url=https://domovinskirat.hr/2025/02/11/crne-mambe-krenule-su-u-napad-u-isto-vrijeme-kada-su-prema-njima-krenuli-arkavnovci-knindze-i-vukovi-s-vucijaka-bitka-za-novigrad/ |title=„Crne mambe“ krenule su u napad u isto vrijeme kada su prema njima krenuli „arkanovci“, „knindže“ i „Vukovi s Vučijaka“ – bitka za Novigrad |author=Borna Marinić |website=Domovinski rat |date=11. veljače 2025. |access-date=26. rujna 2026. }}</ref> Unatoč teškim napadima srpskih snaga Novigrad je ostao pod kontrolom HV-a. ==Izvori== {{Operacije u Domovinskom ratu}} [[Kategorija:Bitke na sjevernodalmatinskom bojištu]] kfbsafqqv748wu8zcl0p31lnezsk2wm 0 819325 7615654 7613455 2026-10-09T13:24:03Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.6 7615654 wikitext text/x-wiki '''''[[SP u hokeju na ledu Divizije II|Svjetsko prvenstvo u hokeju na ledu Divizije II – Skupine A]]''''' za 2019. godinu. <br> Održano je u travnju 2019. godine u [[Beograd]]u u [[Srbija|Srbiji]]. <br> Predstavljalo je četvrti stupanj ''[[Svjetsko prvenstvo u hokeju na ledu|Svjetskog prvenstva]]''. <br> Sudjelovalo je šest reprezentacija, koje su ukupno razigravale za plasman od 29. do 34. mjesta u ''Svjetskom prvenstvu'' za 2019. godinu. <br> Prvenstvo je osvojila reprezentacija Srbije. <br> Zbog [[Pandemija COVID-19|globalne pandemije COVID-19]], svjetska prvenstva (osim najvišeg stupnja) su otkazana za 2020. i 2021. godinu, te nastavljena 2022. godine. == Mjesto odigravanja == * ''[[Športsko rekreacijski centar Tašmajdan|Ledena dvorana Pionir]]'', [[Beograd]], {{Z|SRB}} [[Srbija]] == Sustav natjecanja == Šest momčadi je igralo jednokružnim ligaškim sustavom. == Sudionici == * {{Z|AUS}} Australija * {{Z|BEL}} Belgija * {{Z|HRV}} [[Hrvatska reprezentacija u hokeju na ledu|Hrvatska]] * {{Z|KIN}} Kina * {{Z|SRB}} Srbija * {{Z|ŠPA}} Španjolska == Rezultati == {| |- |valign="top"| {| class="wikitable" style="font-size: 80%; text-align: center" !datum !!par !!rez. |- |rowspan="3"|<small> 9. travnja 2019. |'''Španjolska''' - Kina || 5:3 |- |Australija - '''Belgija''' || 3:4 OT |- |'''Srbija''' - Hrvatska || 3:1 |- |rowspan="3"|<small> 10. travnja 2019. |Belgija - '''Španjolska''' || 2:4 |- |'''Hrvatska''' - Kina || 7:0 |- |'''Australija''' - Srbija || 3:2 |- |} |valign="top"| {| class="wikitable" style="font-size: 80%; text-align: center" !datum !!par !!rez. |- |rowspan="3"|<small> 12. travnja 2019. |'''Hrvatska''' - Belgija || 5:2 |- |'''Australija''' - Španjolska || 4:0 |- |'''Srbija''' - Kina || 6:5 |- |rowspan="3"|<small> 13. travnja 2019. |Kina - '''Australija''' || 2:3 |- |Španjolska - '''Hrvatska''' || 3:4 SO |- |Belgija - '''Srbija''' || 3:6 |- |} |valign="top"| {| class="wikitable" style="font-size: 80%; text-align: center" !datum !!par !!rez. |- |rowspan="3"|<small> 15. travnja 2019. |'''Hrvatska''' - Australija || 2:1 |- |'''Kina''' - Belgija || 4:0 |- |'''Srbija''' - Španjolska || 3:2 SO |- |} |- |} == Ljestvica i konačni plasman == {| class="wikitable" style="text-align: center" !SP <br> ukupno !!{{abbr|DII – A|poredak u Diviziji II - Skupina A}} !!reprezentacija !!{{abbr|GP|odigrane utakmice}} !!{{abbr|W|pobjede u regularnom dijelu utakmice}} !!{{abbr|OTW|pobjede nakon produžetaka ili raspucavanja}} !!{{abbr|OTL|porazi nakon produžetaka ili raspucavanja}} !!{{abbr|L|porazi u regularnom dijelu utakmice}} !!{{abbr|GF|postignuti golovi}} !!{{abbr|GA|primljeni golovi}} !!{{abbr|GD|gol-razlika}} !!{{abbr|bod|osvojeni bodovi}} !!<s> SP 2020. </s> <br> SP 2022. |- bgcolor="palegreen" |29. ||'''1. ||align="left"|{{Z|SRB}} Srbija ||5 ||3 ||1 ||0 ||1 ||20 ||14 || +6 ||11 || Divizija I – Skupina B |- |30. ||'''2. ||align="left"|{{Z|HRV}} [[Hrvatska reprezentacija u hokeju na ledu|Hrvatska]] ||5 ||3 ||1 ||0 ||1 ||19 ||9 || +10 ||11 ||rowspan="4"| Divizija II – Skupina A |- |31. ||'''3. ||align="left"|{{Z|AUS}} Australija ||5 ||3 ||0 ||1 ||1 ||14 ||10 || +4 ||10 |- |32. ||'''4. ||align="left"|{{Z|ŠPA}} Španjolska ||5 ||2 ||0 ||2 ||1 ||14 ||16 || -2 ||8 |- |33. ||'''5. ||align="left"|{{Z|KIN}} Kina ||5 ||1 ||0 ||0 ||4 ||14 ||21 || -7 ||3 |- bgcolor="salmon" |34. ||'''6. ||align="left"|{{Z|BEL}} Belgija ||5 ||0 ||1 ||0 ||4 ||11 ||22 || -11 ||1 || Divizija II – Skupina B |- |} == Povezani članci == * [[SP u hokeju na ledu Divizije II]] == Vanjske poveznice == * {{en icon}} [https://www.iihf.com/en/home iihf.com] * {{en icon}} [https://www.iihf.com/en/tournaments?tournamentType=WM&selectedSeason=2019&tournamentCategory=worlds iihf.com, ''World Championships / 2019''] * {{en icon}} [https://www.iihf.com/en/events/2019/wmiia iihf.com, ''2019 IIHF ICE HOCKEY WORLD CHAMPIONSHIP Division II, Group A''] * {{fra icon}} [https://www.hockeyarchives.info/archives.htm hockeyarchives.info] * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20220220214047/https://www.eurohockey.com/ eurohockey.com] * {{en icon}} [https://www.eurohockey.com/league/883-world-championship-d2a.html eurohockey.com, ''World Championship d2A''] * {{en icon}} [https://hokej.sfrp.cz/ hokej.sfrp.cz, ''SRFP's Hockey Archive''] * {{ces icon}} [https://web.archive.org/web/20190220052652/http://avlh.sweb.cz/ avlh.sweb.cz], wayback arhiva * {{ces icon}} [https://web.archive.org/web/20190227124111/http://avlh.sweb.cz/M.htm avlh.sweb.cz, ''MEZINÁRODNÍ HOKEJ / muži''], wayback arhiva * {{en icon}} [http://www.todor66.com/hockey/world/index.html todor66.com, ''Ice Hockey World Championships and Olympic Games Archive''] * {{en icon}} [https://www.eliteprospects.com/ eliteprospects.com] * {{en icon}} [https://en.wikipedia.org/wiki/2019_IIHF_World_Championship_Division_II en.wikipedia.org, ''2019 IIHF World Championship Division II''] * {{deu icon}} [https://de.wikipedia.org/wiki/Eishockey-Weltmeisterschaft_der_Herren_2019 de.wikipedia.org, ''Eishockey-Weltmeisterschaft der Herren 2019''] == Izvori == <small> * {{en icon}} [https://www.iihf.com/en/events/2019/wmiia/schedule iihf.com, ''2019 IIHF ICE HOCKEY WORLD CHAMPIONSHIP Division II, Group A / Games''], pristupljeno 1. listopada 2026. * {{en icon}} [https://www.iihf.com/en/events/2019/wmiia/standings/final iihf.com, ''2019 IIHF ICE HOCKEY WORLD CHAMPIONSHIP Division II, Group A / Standings''], pristupljeno 1. listopada 2026. * {{en icon}} [https://stats.iihf.com/Hydra/692/IHM692000_FINAL_RANKING_1_0.pdf stats.iihf.com, ''IIHF ICE HOCKEY WORLD CHAMPIONSHIP DIV II GROUP A / FINAL RANKING / 2019''], objavljeno 15. travnja 2019., preuzeto 1. listopada 2026. * {{fra icon}} [https://www.hockeyarchives.info/mondial2019.htm hockeyarchives.info, ''Championnats du monde 2019''], pristupljeno 1. listopada 2026. * {{en icon}} [https://www.eurohockey.com/league/883-world-championship-d2a.html?season=2019 eurohockey.com, ''World Championship d2A / 2018-2019''], pristupljeno 1. listopada 2026. * {{en icon}} [https://www.eurohockey.com/stats/league/2019/883-world-championship-d2a.html eurohockey.com, ''Statistics World Championship d2A 2018-2019''], pristupljeno 1. listopada 2026. * {{en icon}} [https://www.eliteprospects.com/league/wc-d2a/2018-2019 eliteprospects.com, ''World Championship Division 2 Group A / WC D2A / 2018-2019''], pristupljeno 1. listopada 2026. * {{en icon}} [https://hokej.sfrp.cz/ms/ms2019.html hokej.sfrp.cz, ''2019 / World Championship''], pristupljeno 1. listopada 2026. * {{ces icon}} [https://web.archive.org/web/20220212201420/http://avlh.sweb.cz/MS-2019.pdf avlh.sweb.cz, ''2019 / Miistrovství světa''], wayback arhiva * {{en icon}} [http://www.todor66.com/hockey/world/Men_III_2019.html todor66.com, ''Men Ice Hockey World Championship 2019 II Division (Level III) - Winner Serbia ''], pristupljeno 1. listopada 2026. {{izvori}} </small> {{Svjetsko prvenstvo u hokeju na ledu – niži stupnjevi}} [[Kategorija:Svjetska prvenstva u hokeju na ledu|2019 II A]] [[Kategorija:Međunarodna športska natjecanja u Srbiji]] ib4gtckf4wfx567qsz51w7l0hetgmwl 0 819399 7615736 7614251 2026-10-09T16:29:03Z Mimimime 256072 Popravljeni su citati unutar poveznica te informacije o njima (dodani datumi objava članaka). 7615736 wikitext text/x-wiki {{Infookvir TV serija | bg_color = black | ime_serije = Ispod radara | format_serije = dokumentarni serijal | autor = Mihovil Pirnat | scenarist = Tea Matanović, Luka Tokić | redatelj = Luka Tokić | broj_epizoda = 4 | broj_sezona = 1 | producent = Mihovil Pirnat | izvršni_producent = Eva Buczynski | urednik = Daniela Draštata Flock | trajanje_epizode = 26 min | tv_kuća = HRT - HTV1 | imdb_id = https://www.imdb.com/title/tt46057152 | glumci = Lidija Kožar, Josip Kovač Levantin | pripovjedač = Iva Šimić Šakoronja | glazba = Stjepko Barac | država = Hrvatska | jezik = Hrvatski | produkcijska_kuća = Creative Objective | početak_serije = 28. rujna 2026. | slika = }} '''''Ispod radara''''' [[Hrvatska|hrvatski]] je [[Dokumentarni film|dokumentarno]]-avanturistički [[Televizijska serija|televizijski serijal]] proizveden za [[Hrvatska radiotelevizija|Hrvatsku radioteleviziju]].<ref>{{Citiranje weba|title=Ispod radara|url=https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/ispod-radara-0-12906889|access-date=2026-10-03|website=Hrvatska radiotelevizija|language=hr|date=19. rujna 2026.|url-status=live}}</ref> Sastoji se od četiri epizode, a vode ga [[Geografija|geografkinja]] i GIS stručnjakinja Lidija Kožar te [[pilot]] i član skupine urbanih istraživača [[Croatia Infiltration]] Josip Kovač Levantin.<ref>{{Citiranje weba|last=srednja.hr|title=Tri zagrebačka studenta istražila 70 napuštenih lokacija od Podsuseda do Černobila|url=https://www.srednja.hr/novosti/vijesti/42851/tri-zagrebacka-studenta-istrazila-70-napustenih-lokacija-od-podsuseda-do-cernobila/vijest|access-date=2026-10-03|website=Srednja.hr|language=hr|date=1. svibnja 2014.|url-status=live}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=HRT donosi uzbudljivu televizijsku jesen|url=https://magazin.hrt.hr/zabava/hrt-donosi-uzbudljivu-televizijsku-jesen-12906686|access-date=2026-10-03|website=Hrvatska radiotelevizija|language=hr|date=14. rujna 2026.|url-status=live}}</ref> Ideju i koncept serijala osmislio je Mihovil Pirnat, arhitekt, pokretač skupine [[Croatia Infiltration]]<ref>{{Citiranje weba|title=Trojica studenata traže zapuštena mjesta i otkrivaju misterije|url=https://www.vecernji.hr/zagreb/trojica-studenata-traze-zapustena-mjesta-i-otkrivaju-misterije-937294|access-date=2026-10-09|website=www.vecernji.hr|language=hr|date=2014-05-07|url-status=live}}</ref> i autor istoimene knjige ''[https://mozaik-knjiga.hr/proizvod/ispod-radara/ Ispod radara]''.<ref>{{Citiranje weba|last=Davies|first=Katie Marie|title=It was called ‘Ark D-0’: take a glimpse into Tito’s secret bunker with the explorer-filmmakers uncovering Yugoslavia’s ruins|url=https://www.new-east-archive.org/articles/show/11350/urban-exploration-croatia-infiltration-tito-bunker-yugoslavia|access-date=2026-10-03|website=New East Digital Archive|language=en|date=2019-09-03|url-status=live}}</ref> Redatelj je Luka Tokić, koji scenarij potpisuje s [[Tea Matanović|Teom Matanović]]. Direktor fotografije je Filip Kos, naratorica glumica [[Iva Šimić Šakoronja]], izvršna producentica Eva Buczynski, a urednica za [[Hrvatska radiotelevizija|HRT]] Daniela Draštata Flock.<ref>{{Citiranje weba|title=Vis ispod radara: što se krije u utrobi otoka?|url=https://magazin.hrt.hr/price-iz-hrvatske/vis-ispod-radara-sto-se-krije-u-utrobi-otoka--12925778|access-date=2026-10-03|website=Hrvatska radiotelevizija|language=hr|date=2026-09-28|url-status=live}}</ref> Prva epizoda prikazana je 28. rujna 2026. na [[HRT – HTV 1|Prvom programu Hrvatske radiotelevizije]].<ref>{{Citiranje weba|last=croatiaweek|date=2026-10-03|title=New Croatian TV series explores Cold War bunkers, secret tunnels and abandoned military bases|url=https://www.croatiaweek.com/croatian-series-cold-war-bunkers-secret-tunnels/|access-date=2026-10-03|website=Croatia Week|language=en}}</ref> Serijal je sniman u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Sloveniji, Švedskoj i Albaniji. Kroz razgovore s bivšim vojnicima, hrvatskim vojnim pilotima [[Danijel Borović|Danijelom Borovićem]]<ref>{{Citiranje weba|title=Danijel Borović prvi je hrvatski vojni pilot koji je zrakoplovom sletio na hrvatsko tlo|url=https://radio.hrt.hr/prvi-program/vijesti/30-godina-od-preleta-za-hrvatsku-danijel-borovic-prvi-je-hrvatski-vojni-pilot-koji-je-svojim-zrakoplovom-sletio-na-hrvatsko-tlo-5148063|access-date=2026-10-03|website=Hrvatska radiotelevizija|language=hr|date=2022-02-01|url-status=live}}</ref>, [[Ivan Selak|Ivanom Selakom]] i [[Ivica Ivandić|Ivicom Ivandićem]], koji su tijekom [[Domovinski rat|Domovinskog rata]] 1992. preletjeli iz [[Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana|Jugoslavenskog ratnog zrakoplovstva]] na hrvatsku stranu<ref>{{Citiranje weba|title=Hrvatsko ratno zrakoplovstvo - Postanak: Prvi hrvatski MIG-ovi|url=https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/hrvatsko-ratno-zrakoplovstvo-postanak-prvi-hrvatski-mig-ovi-0-10941202|access-date=2026-10-03|website=Hrvatska radiotelevizija|language=hr|date=2023-08-12|url-status=live}}</ref>, kao i s povjesničarima, kustosima, stručnjacima i lokalnim svjedocima, serijal prikazuje izvornu namjenu nekadašnje vojne infrastrukture te današnje stanje i nove funkcije pojedinih objekata.<ref>{{Citiranje weba|title=Uzbudljiva televizijska jesen, naglasak je na domaćem dokumentarnom, dramskom i zabavnom programu|url=https://www.glas-slavonije.hr/mozaik/film-i-tv/2026/09/26/uzbudljiva-televizijska-jesen-784997/|access-date=2026-10-03|website=www.glas-slavonije.hr|language=en|date=2026-09-26|url-status=live}}</ref> Dio objekata ostao je napušten, dok su drugi prenamijenjeni u muzeje, vinske podrume, podatkovne centre i druge civilne sadržaje.<ref>{{Citiranje weba|last=croatiaweek|date=2026-10-03|title=New Croatian TV series explores Cold War bunkers, secret tunnels and abandoned military bases|url=https://www.croatiaweek.com/croatian-series-cold-war-bunkers-secret-tunnels/|access-date=2026-10-03|website=Croatia Week|language=en}}</ref> ==Popis epizoda== {| class="wikitable" !Epizoda !Datum emitiranja !Kratki opis !Lokacije |- |1. |28. rujna 2026. |Vis se istražuje kroz njegovu vojnu prošlost, od savezničkog aerodroma iz Drugog svjetskog rata i olupine američkog bombardera do bunkera i drugih objekata JNA te njihove današnje prenamjene.<ref>{{Citiranje weba|title=Ispod radara|url=https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/ispod-radara-0-12906889|access-date=2026-10-03|website=Hrvatska radiotelevizija|language=hr|date=2026-09-19|url-status=live}}</ref> |Vis (Hrvatska) |- |2. |5. listopada 2026. |Epizoda prati hladnoratovsku infrastrukturu od podzemnog operativnog kompleksa u Žrnovnici i radarskog položaja na Goloj Plješivici do kompleksa ARK D-0 kod Konjica i albanskih podzemnih objekata.<ref>{{Citiranje weba|title=Ispod radara|url=https://hrtprikazuje.hrt.hr/dokumentarci/ispod-radara-1-12916643|access-date=2026-10-03|website=Hrvatska radiotelevizija|language=hr|date=2026-09-28|url-status=live}}</ref> |Žrnovnica (Hrvatska), Gola Plješevica (Hrvatska), Konjic (Bosna i Hercegovina), Tirana (Albanija) |- |3. |12. listopada 2026. |Kroz nekadašnje radarske, zrakoplovne i podzemne objekte epizoda istražuje sustave nadzora i obrane te njihove različite sudbine nakon Hladnog rata, od napuštanja do prenamjene.<ref>{{Citiranje weba|date=2026-10-05|title=Ispod radara|url=https://hrtprikazuje.hrt.hr/dokumentarci/ispo-radara-12928330|url-status=live|access-date=2026-10-09|website=Hrvatska radiotelevizija|language=hr}}</ref> |Gola Plješevica (Hrvatska), Pivka (slovenija), Stockholm (Švedska), Göteborg (Švedska), Kukës (Albanija) |- |4. |n/a |Završna epizoda posvećena je podzemnoj zrakoplovnoj bazi Željava i ljudima koji su u njoj služili, među kojima su piloti Daniel Borović, Ivan Selak i Ivica Ivandić, koji se nakon više od tri desetljeća prvi put zajedno vraćaju u bazu. |Željava (Hrvatska, uz granicu s BiH) |} ==Izvori== {{izvori}} ==Vanjske poveznice== * [https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/ispod-radara-0-12906889 Ispod radara, službena stranica dokumentarnog serijala na stranicama Hrvatske radiotelevizije] * [https://mojtv.hr/emisije/234714/ispod-radara.aspx Ispod radara, profil serijala s opisom, podacima i terminima emitiranja] * [https://croatiainfiltration.com/about Croatia Infiltration, službena stranica] [[Kategorija:U izradi]] 2m65x24utjyfsb2yc2gmtddjsoxnx2m 0 819559 7615659 7615274 2026-10-09T13:24:41Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.6 7615659 wikitext text/x-wiki {{radovi}} ''Svjetsko prvenstvo u hokeju na ledu Divizije I'' za 2010. godinu. <br> Održano je u travnju 2010. godine u [[nizozemska|Nizozemskoj]] i [[Slovenija|Sloveniji]]. <br> Sudjelovalo je 12 reprezentacija, koje su razigravale za plasman od 17. do 28. mjesta u ''Svjetskom prvenstvu'' za 2010. godinu. <br> Prvaci ''Divizije I'' za 2010. godinu su bile reprezentacije Austrije (''Skupina A'') i Slovenije (''Skupina B)''. == Mjesta odigravanja == {| class="wikitable" !skupina !!dvorana !!grad !!država |- |'''Skupina A ||''IJssportcentrum ||Tilburg ||{{Z|NIZ}} [[Nizozemska]] |- |'''Skupina B ||''[[Dvorana Tivoli|Tivoli]] ||[[Ljubljana]] ||{{Z|SLO}} [[Slovenija]] |- |} == Sustav natjecanja == 12 reprezentacija je bilo raspoređeneo u dvije skupine (''A'' i ''B'') koje su igrane jednostrukom ligaškim sustavom. <br> Prvaci skupina su napredovali u prvi stupanj ''Svjetskog prvenstva'', dok su posljednjoplasirane momčadi ispale u ''Diviziju II''. == Sudionici == * {{Z|AUT}} Austrija * {{Z|HRV}} [[Hrvatska reprezentacija u hokeju na ledu|Hrvatska]] * {{Z|JAP}} Japan * {{Z|KOR|1998}} Južna Koreja * {{Z|LIT}} Litva * {{Z|MAĐ}} [[Mađarska reprezentacija u hokeju na ledu|Mađarska]] * {{Z|NIZ}} Nizozemska * {{Z|POLJ}} Poljska * {{Z|SLO}} Slovenija * {{Z|SRB}} Srbija * {{Z|UKR}} Ukrajina * {{Z|UK}} Velika Britanija == Skupina A == Igrano u Tilburgu, [[Nizozemska]]. === Rezultati === {| |- |valign="top"| {| class="wikitable" style="font-size: 80%; text-align: center" !datum !!par !!rez. |- |rowspan="3"|<small> 19. travnja 2010. |Litva - '''Ukrajina''' || 5:12 |- |Srbija - '''Austrija''' || 0:13 |- |Nizozemska - '''Japan''' || 1:3 |- |rowspan="3"|<small> 20. travnja 2010. |'''Austrija''' - Litva || 6:2 |- |'''Japan''' - Srbija || 5:0 |- |'''Ukrajina''' - Nizozemska || 9:2 |- |} |valign="top"| {| class="wikitable" style="font-size: 80%; text-align: center" !datum !!par !!rez. |- |rowspan="3"|<small> 22. travnja 2010. |'''Ukrajina''' - Srbija || 15:2 |- |Japan - '''Austrija''' || 1:3 |- |Litva - '''Nizozemska''' || 1:4 |- |rowspan="3"|<small> 24. travnja 2010. |'''Ukrajina''' - Japan || 2:1 |- |Srbija - '''Litva''' || 4:10 |- |'''Austrija''' - Nizozemska || 4:1 |- |} |valign="top"| {| class="wikitable" style="font-size: 80%; text-align: center" !datum !!par !!rez. |- |rowspan="3"|<small> 25. travnja 2010. |'''Japan''' - Litva || 7:1 |- |'''Nizozemska''' - Srbija || 3:2 |- |'''Austrija''' - Ukrajina || 2:1 |- |} |- |} === Ljestvica === {| class="wikitable" style="text-align: center" !mj !!reprezentacija !!{{abbr|GP|odigrane utakmice}} !!{{abbr|W|pobjede u regularnom dijelu utakmice}} !!{{abbr|OTW|pobjede nakon produžetaka ili raspucavanja}} !!{{abbr|OTL|porazi nakon produžetaka ili raspucavanja}} !!{{abbr|L|porazi u regularnom dijelu utakmice}} !!{{abbr|GF|postignuti golovi}} !!{{abbr|GA|primljeni golovi}} !!{{abbr|GD|gol-razlika}} !!{{abbr|bod|osvojeni bodovi}} !!SP 2011. |- bgcolor="palegreen" |1. ||align="left"|{{Z|AUT}} Austrija ||5 ||5 ||0 ||0 ||0 ||28 ||5 || +23 ||15 || Svjetsko prvenstvo |- |2. ||align="left"|{{Z|UKR}} Ukrajina ||5 ||4 ||0 ||0 ||1 ||39 ||12 || +27 ||12 ||rowspan="4"| Divizija I |- |3. ||align="left"|{{Z|JAP}} Japan ||5 ||3 ||0 |||0 ||2 ||17 ||7 || +10 ||9 |- |4. ||align="left"|{{Z|NIZ}} Nizozemska ||5 ||1 ||1 ||0 ||3 ||11 ||19 ||-8 ||5 |- |5. ||align="left"|{{Z|LIT}} Litva ||5 ||1 ||0 ||0 ||4 ||19 ||33 || -14 ||3 |-|- bgcolor="salmon" |6. ||align="left"|{{Z|SRB}} Srbija ||5 ||0 ||0 ||1 ||4 ||8 ||46 || -38 ||1 || Divizija II |- |} == Skupina B == Igrano u [[Ljubljana|Ljubljani]], [[Slovenija]]. == Konačni poredak == == Povezani članci == == Vanjske poveznice == * {{en icon}} [https://www.iihf.com/en/home iihf.com] * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20170925131030/http://www.iihf.com/iihf-home/history/past-tournaments/ iihf.com, ''Past Tournaments'', (2000. - 2017.)], wayback arhiva (2017.) * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20140103221553/http://www.iihf.com/channels0910/wm-ia iihf.com, ''2010 World Championship / The Netherlands / Tilburg / Division I - Group A''], wayback arhiva * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20121014045954/http://www.iihf.com/channels0910/wm-ib iihf.com, ''2010 World Championship / Slovenia / Ljubljana / Division I - Group B''], wayback arhiva * {{fra icon}} [https://www.hockeyarchives.info/archives.htm hockeyarchives.info] * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20220220214047/https://www.eurohockey.com/ eurohockey.com] * {{en icon}} [https://www.eurohockey.com/league/888-world-championship-d1a.html eurohockey.com, ''World Championship d1A''] * {{en icon}} [https://www.eurohockey.com/league/1187-world-championship-d1b.html eurohockey.com, ''World Championship d1B''] * {{en icon}} [https://hokej.sfrp.cz/ hokej.sfrp.cz, ''SRFP's Hockey Archive''] * {{ces icon}} [https://web.archive.org/web/20190220052652/http://avlh.sweb.cz/ avlh.sweb.cz], wayback arhiva * {{ces icon}} [https://web.archive.org/web/20190227124111/http://avlh.sweb.cz/M.htm avlh.sweb.cz, ''MEZINÁRODNÍ HOKEJ / muži''], wayback arhiva * {{en icon}} [http://www.todor66.com/hockey/world/index.html todor66.com, ''Ice Hockey World Championships and Olympic Games Archive''] * {{en icon}} [https://www.eliteprospects.com/ eliteprospects.com] * {{en icon}} [https://www.eliteprospects.com/league/wc-d1 eliteprospects.com, ''WC D1''] * {{deu icon}} [https://de.wikipedia.org/wiki/Eishockey-Weltmeisterschaft_der_Herren_2010 de.wikipedia.org, ''Eishockey-Weltmeisterschaft der Herren 2010''] == Literatura i izvori == <small> * {{en icon}} [https://stats.iihf.com/Hydra/224/ stats.iihf.com, ''2010 IIHF World Championship DIV I Group A / TOURNAMENT REPORTS''], wayback arhiva * {{en icon}} [https://stats.iihf.com/Hydra/224/IHM224200_76_16_0.pdf stats.iihf.com, ''2010 / IIHF World Championship DIV I Group A / ROUND ROBIN''], objavljeno 25. travnja 2010., wayback arhiva * {{en icon}} [https://stats.iihf.com/Hydra/224/IHM224000_FINAL_RANKING_1_0.pdf stats.iihf.com, ''2010 / IIHF World Championship DIV I Group A / FINAL RANKING''], objavljeno 25. travnja 2010., wayback arhiva * {{en icon}} [https://stats.iihf.com/Hydra/225/ stats.iihf.com, ''2010 IIHF World Championship DIV I Group B / TOURNAMENT REPORTS''], wayback arhiva * {{en icon}} [https://stats.iihf.com/Hydra/225/IHM225200_76_15_0.pdf stats.iihf.com, ''2010 / IIHF World Championship DIV I Group B / ROUND ROBIN''], objavljeno 23. travnja 2010., wayback arhiva * {{en icon}} [https://stats.iihf.com/Hydra/225/IHM225000_FINAL_RANKING_1_0.pdf stats.iihf.com, ''2010 / IIHF World Championship DIV I Group B / FINAL RANKING''], objavljeno 23. travnja 2010., wayback arhiva * {{fra icon}} [https://www.hockeyarchives.info/mondial2010.htm hockeyarchives.info, ''Championnats du Monde 2010''], pristupljeno 6. listopada 2026. * {{en icon}} [https://www.eurohockey.com/league/888-ihwc-d1.html?season=2010 eurohockey.com, ''IHWC d1 / 2009-2010''], pristupljeno 6. listopada 2026. * {{en icon}} [https://www.eurohockey.com/stats/league/2010/888-ihwc-d1.html eurohockey.com, ''Statistics IHWC d1 2009-2010''], pristupljeno 6. listopada 2026. * {{en icon}} [https://www.eliteprospects.com/league/wc-d1/2009-2010 eliteprospects.com, ''WC D1 / 2009-2010''], pristupljeno 6. listopada 2026. * {{en icon}} [https://hokej.sfrp.cz/ms/ms2010.html hokej.sfrp.cz, ''2010 / World Championship''], pristupljeno 6. listopada 2026. * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20111113230353/http://hokej.snt.cz/ms/ms2010.html hokej.sfrp.cz, ''2010 / World Championship''], wayback arhiva (2011.) * {{ces icon}} [https://web.archive.org/web/20160803050235/http://avlh.sweb.cz/MS-2010.pdf avlh.sweb.cz, ''2010 / Miistrovství světa''], wayback arhiva * {{en icon}} [http://www.todor66.com/hockey/world/Men_II_2010.html todor66.com, ''Men Ice Hockey World Championship 2010 Level II Winners Austria and Slovenia''], pristupljeno 6. listopada 2026. {{izvori}} </small> {{Svjetsko prvenstvo u hokeju na ledu – niži stupnjevi}} [[Kategorija:Svjetska prvenstva u hokeju na ledu|2010 I ]] [[Kategorija:Međunarodna športska natjecanja u Nizozemskoj]] [[Kategorija:Hokej na ledu u Sloveniji]] [[Kategorija:Međunarodna športska natjecanja u Sloveniji]] g0h5jnkab80yeuyivwnk8gjruhnf0uo 3 819616 7615737 7614277 2026-10-09T16:30:03Z Mimimime 256072 /* Neke upute */ Odgovor 7615737 wikitext text/x-wiki {{uvodni tečaj}} '''Mimimime''', dobro došli na '''[[Wikipedija|Wikipediju]] na [[hrvatski jezik|hrvatskome jeziku]]''' – slobodnu [[enciklopedija|enciklopediju]]! Pozivamo Vas na sudjelovanje u rastu ove svima dostupne enciklopedije započete 16. veljače 2003. godine. Molimo Vas, upoznajte se s osnovnim načelima Wikipedije: : [[Wikipedija:Pet_stupova_Wikipedije|'''Pet stupova Wikipedije''']] − što je i na čemu se temelji Wikipedija : [[Wikipedija:Provjerljivost|'''Izvori i provjerljivost''']] − kako uspješno činiti Wikipediju boljom : [[Wikipedija:Slike|'''Slike''']] − kakve slike smijete postavljati na Wikipediju. Uređivanje možete vježbati na [[Wikipedija:Stranica za vježbanje|'''stranici za vježbanje''']]. U slučaju da Vam zatreba pomoć javite se dodijeljenom mentoru ili postavite pitanje u [[Wikipedija:Kafić|Kafiću]]; odgovor će brzo stići. Probleme s uređivanjem ili s postupanjem drugih suradnika dajte [[WP:NPA|na pažnju administratorima]]. Svoje doprinose na člancima ne potpisujte, a komentare na [[Wikipedija:Stranice za razgovor|stranicama za razgovor]], suradničkim stranicama i [[Wikipedija:Kafić|Kafiću]] potpisujte tako da na alatnoj traci izaberete [[Slika:Signature_icon.png]] ili [[Slika:OOjs UI icon signature-ltr.svg|20px]] ili tako da napišete četiri tilde, što kod uređivanja izgleda ovako '''<nowiki>~~~~</nowiki>'''. Pri odgovaranju drugim suradnicima koristite znak '''@''' uz njihovo suradničko ime kako biste im poslali obavijest o odgovoru (na primjer: @[[Suradnik:{{PAGENAME}}|Mimimime]]).<br> Svoju suradničku stranicu imena »[[Suradnik:{{PAGENAME}}|Suradnik:Mimimime]]« možete uređivati po želji, u skladu s [[Wikipedija:Suradnička stranica|pravilima uređivanja suradničke stranice]]. Možete je popuniti [[Wikipedija:Suradnički okvirići|suradničkim okvirima]] i upisati nazive članaka koje ste započeli ili namjeravate stvoriti. Molimo Vas da prilikom uređivanja '''ne stavljate [[Wikipedija:Kršenje autorskih prava|radove zaštićene autorskim pravima]]''' bez dopuštenja! Nemojte izravno kopirati sadržaje s drugih internetskih stranica ako nemate izričito dopuštenje. Ako imate dopuštenje, napišite to na stranici za razgovor ili ga jednostavno dodajte [[Wikipedija:Dopuštenja za korištenje sadržaja|ovdje]], a to obvezno napravite prije nego započnete s pisanjem preuzetog teksta. Svi doprinosi Wikipediji pod licencijom su [http://creativecommons.org/licenses/by-sa/3.0/hr/ Creative Commons: Imenuj autora/Dijeli pod istim uvjetima]. Ako ne želite da se Vaše pisanje nemilosrdno uređuje i slobodno raspačava, nemojte ga ovamo slati. Također nam obećavate da ćete sav sadržaj sami napisati, najbolje prepričavajući sadržaj vjerodostojnih izvora, ili ćete ga prepisati iz nečeg što je u [[javno vlasništvo|javnom vlasništvu]] ili pod sličnom slobodnom licencijom, uvijek navodeći izvore. '''If you don't speak Croatian''': This is a welcome message sent to new users of the Croatian Wikipedia. Još jednom, dobro došli! --[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])</small> 12:53, 7. listopada 2026. (CEST) == Neke upute == Nije potrebno svaku rečenicu s više izvora potkrijepiti. Potreban je jedan provjerljiv i vjerodostojan izvor. Osim toga, potrebno je uz izvor +, osim dana pristupa izvoru, pisati i datum objavljivanja kako bi se razni članci napisani pod istim naslovom, a različitih dana, odmah i na prvi pogled razlikovali. Molim, kad stignete, prilagodite članak [[Ispod radara]] ovim uputama. Unaprijed zahvaljujem i lijepo pozdravljam--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])</small> 13:19, 7. listopada 2026. (CEST) :Zahvaljujem na uputama. 🙏 Hoću, nakon posla i odmora. [[Posebno:Doprinosi/~2026-53416-69|~2026-53416-69]] ([[Razgovor sa suradnikom:~2026-53416-69|talk]]) 13:50, 7. listopada 2026. (CEST) :Upravo sam popravila po uputama, nadam se da je sada u redu! Hvala još jednom na savjetima. [[Suradnik:Mimimime|Mimimime]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mimimime|razgovor]])</small> 18:30, 9. listopada 2026. (CEST) == O slikama == ... i njihovu postavljanju pročitajte [[Wikipedija:Slike|ovdje]].--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])</small> 13:35, 7. listopada 2026. (CEST) :Hvala i ovo. 🙏 [[Posebno:Doprinosi/~2026-53416-69|~2026-53416-69]] ([[Razgovor sa suradnikom:~2026-53416-69|talk]]) 13:50, 7. listopada 2026. (CEST) ky1utlrzomrrcw3v4reoz9x2vrrtd2r 7615740 7615737 2026-10-09T16:32:03Z Mimimime 256072 /* O slikama */ Odgovor 7615740 wikitext text/x-wiki {{uvodni tečaj}} '''Mimimime''', dobro došli na '''[[Wikipedija|Wikipediju]] na [[hrvatski jezik|hrvatskome jeziku]]''' – slobodnu [[enciklopedija|enciklopediju]]! Pozivamo Vas na sudjelovanje u rastu ove svima dostupne enciklopedije započete 16. veljače 2003. godine. Molimo Vas, upoznajte se s osnovnim načelima Wikipedije: : [[Wikipedija:Pet_stupova_Wikipedije|'''Pet stupova Wikipedije''']] − što je i na čemu se temelji Wikipedija : [[Wikipedija:Provjerljivost|'''Izvori i provjerljivost''']] − kako uspješno činiti Wikipediju boljom : [[Wikipedija:Slike|'''Slike''']] − kakve slike smijete postavljati na Wikipediju. Uređivanje možete vježbati na [[Wikipedija:Stranica za vježbanje|'''stranici za vježbanje''']]. U slučaju da Vam zatreba pomoć javite se dodijeljenom mentoru ili postavite pitanje u [[Wikipedija:Kafić|Kafiću]]; odgovor će brzo stići. Probleme s uređivanjem ili s postupanjem drugih suradnika dajte [[WP:NPA|na pažnju administratorima]]. Svoje doprinose na člancima ne potpisujte, a komentare na [[Wikipedija:Stranice za razgovor|stranicama za razgovor]], suradničkim stranicama i [[Wikipedija:Kafić|Kafiću]] potpisujte tako da na alatnoj traci izaberete [[Slika:Signature_icon.png]] ili [[Slika:OOjs UI icon signature-ltr.svg|20px]] ili tako da napišete četiri tilde, što kod uređivanja izgleda ovako '''<nowiki>~~~~</nowiki>'''. Pri odgovaranju drugim suradnicima koristite znak '''@''' uz njihovo suradničko ime kako biste im poslali obavijest o odgovoru (na primjer: @[[Suradnik:{{PAGENAME}}|Mimimime]]).<br> Svoju suradničku stranicu imena »[[Suradnik:{{PAGENAME}}|Suradnik:Mimimime]]« možete uređivati po želji, u skladu s [[Wikipedija:Suradnička stranica|pravilima uređivanja suradničke stranice]]. Možete je popuniti [[Wikipedija:Suradnički okvirići|suradničkim okvirima]] i upisati nazive članaka koje ste započeli ili namjeravate stvoriti. Molimo Vas da prilikom uređivanja '''ne stavljate [[Wikipedija:Kršenje autorskih prava|radove zaštićene autorskim pravima]]''' bez dopuštenja! Nemojte izravno kopirati sadržaje s drugih internetskih stranica ako nemate izričito dopuštenje. Ako imate dopuštenje, napišite to na stranici za razgovor ili ga jednostavno dodajte [[Wikipedija:Dopuštenja za korištenje sadržaja|ovdje]], a to obvezno napravite prije nego započnete s pisanjem preuzetog teksta. Svi doprinosi Wikipediji pod licencijom su [http://creativecommons.org/licenses/by-sa/3.0/hr/ Creative Commons: Imenuj autora/Dijeli pod istim uvjetima]. Ako ne želite da se Vaše pisanje nemilosrdno uređuje i slobodno raspačava, nemojte ga ovamo slati. Također nam obećavate da ćete sav sadržaj sami napisati, najbolje prepričavajući sadržaj vjerodostojnih izvora, ili ćete ga prepisati iz nečeg što je u [[javno vlasništvo|javnom vlasništvu]] ili pod sličnom slobodnom licencijom, uvijek navodeći izvore. '''If you don't speak Croatian''': This is a welcome message sent to new users of the Croatian Wikipedia. Još jednom, dobro došli! --[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])</small> 12:53, 7. listopada 2026. (CEST) == Neke upute == Nije potrebno svaku rečenicu s više izvora potkrijepiti. Potreban je jedan provjerljiv i vjerodostojan izvor. Osim toga, potrebno je uz izvor +, osim dana pristupa izvoru, pisati i datum objavljivanja kako bi se razni članci napisani pod istim naslovom, a različitih dana, odmah i na prvi pogled razlikovali. Molim, kad stignete, prilagodite članak [[Ispod radara]] ovim uputama. Unaprijed zahvaljujem i lijepo pozdravljam--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])</small> 13:19, 7. listopada 2026. (CEST) :Zahvaljujem na uputama. 🙏 Hoću, nakon posla i odmora. [[Posebno:Doprinosi/~2026-53416-69|~2026-53416-69]] ([[Razgovor sa suradnikom:~2026-53416-69|talk]]) 13:50, 7. listopada 2026. (CEST) :Upravo sam popravila po uputama, nadam se da je sada u redu! Hvala još jednom na savjetima. [[Suradnik:Mimimime|Mimimime]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mimimime|razgovor]])</small> 18:30, 9. listopada 2026. (CEST) == O slikama == ... i njihovu postavljanju pročitajte [[Wikipedija:Slike|ovdje]].--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])</small> 13:35, 7. listopada 2026. (CEST) :Hvala i ovo. 🙏 [[Posebno:Doprinosi/~2026-53416-69|~2026-53416-69]] ([[Razgovor sa suradnikom:~2026-53416-69|talk]]) 13:50, 7. listopada 2026. (CEST) ::U slučaju da se stavlja promo vizual određenog audiovizualnog djela (a taj je promo screenshot)? Princip pravedne uporabe? [[Suradnik:Mimimime|Mimimime]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mimimime|razgovor]])</small> 18:32, 9. listopada 2026. (CEST) b0h5lpi5zm1ndcw4tbmhyp6q7qsem5k 14 819649 7615610 7614437 2026-10-09T12:48:58Z Argo Navis 852 7615610 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Izumrli Afrotheria|Surlaši]] [[Kategorija:Surlaši|†]] ajsoff4bgu6siu27patc9p6pa38zsu4 14 819653 7615616 7614459 2026-10-09T12:51:56Z Argo Navis 852 dodana kategorija [[:Kategorija:Deinotheriidae|Deinotheriidae]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7615616 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Izumrli rodovi surlaša|Deinotheriidae]] [[Kategorija:Deinotheriidae|*Rodovi]] bxxq0otwrvxrtnde9n6a38t7vt33yih 14 819654 7615614 7614462 2026-10-09T12:50:35Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Izumrli rodovi Placentalia|Izumrli rodovi Placentalia]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Izumrli rodovi Afrotheria|Izumrli rodovi Afrotheria]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7615614 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Izumrli rodovi Afrotheria|Surlaši]] [[Kategorija:Izumrli surlaši|*Rodovi]] [[Kategorija:Rodovi surlaša|†]] jkapi2a8vou4sy89c85jsak2t0fgoxw 14 819655 7615612 7614463 2026-10-09T12:49:22Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Rodovi Placentalia|Rodovi Placentalia]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Rodovi AfrotheriaPlacentalia|Rodovi AfrotheriaPlacentalia]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7615612 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Rodovi Afrotheria|Surlaši]] [[Kategorija:Surlaši|*Rodovi]] cr2ztajgv5gspnrbc44b3216dn54fb4 4 819669 7615720 7615291 2026-10-09T16:03:58Z Tulkas Astaldo 38717 LLM na Wikipediji 7615720 wikitext text/x-wiki <!--- interwikis are hidden in hr:Predložak:Kafić ---> {{Wiki-izbornik}} {{Kafić}} <!--Arhiva i metapodatci --> {{Kafić/Arhiv}} <!-- Arhiva i metapodatci kraj --> {{Pravila i smjernice}} == Autobiografije, sukobi interesa i što s njima učiniti == Pozdrav svima! U zadnje vrijeme primjećujem zamornu količinu suradnika koji (pristojno naznače sukob interesa, ali) objavljuju autobiografije i ozbiljniji plaćeni [[WP:SUKINT]] izravno u glavni imenski prostor. Pretpostavljam da je to posljedica generativnih chatbota koji Wikipediju preporučaju kao dobar način promocije vlastitog rada. Da imamo veću zajednicu, vjerojatno bi bilo lakše, ali Nacrt: i ROB se svejedno pune. Zanima me može li se i kod nas, kao kod Engleza ([[:en:WP:ACTRIAL]]), uvesti neki proces za suradnike novake i neprijavljene suradnike kojim će ih se pri stvaranju nove stranice pitati o sukobima interesa (plaćanju, je li rad o njima samima ili njima bliskim osobama), a ako prođu taj "test" preusmjeriti ih na stvaranje članka u nacrtu s nekim "templateom" članka (naslovom za izvore, predloškom koji članak kategorizira za pregled iskusnijih suradnika uz osnovne upute i sl.)? Rado ću pomoći sa svakim dijelom implementacije za koji sam sposoban, ali ne znam koji je tehnički način za takva "preusmjeravanja" novaka s crvenih linkova. Sve nove članke ionako treba pregledati. Samo što trenutačno moramo stalno upućivati suradnike, pogotovo kada im članak ručno premjestimo u nacrt pa im postanemo ''point of contact'' za sve poteškoće kada ne pročitaju upute. Kada bi svi ti članci automatski išli u nacrt, mogli bismo smanjiti premještanja samo na ona koja su dobra ili prihvatljiva za GIP (isto u slučaju suradnika koji očigledno nisu tu iz promotivnih razloga). Ideje? Alternativne ideje? Podrška? Oprečno mišljenje? :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 10:56, 20. rujna 2026. (CEST) :{{s|Runolist}}, kao najaktivniji ophoditrlj neprestano moram gledati takve članke. Imenaki prostor Nacrt: je prepun njih. Po mom mišljenju sve takve promotivne AI autobiografske članke bi trebalo odmah brisati, bez rasprave. Ti suradnici nisu došli na Wikipediju kako bi gradili enciklopediju. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 10:33, 24. rujna 2026. (CEST) ::Slažem se. Treba spriječiti pretvaranje wikija u oglasnu ploču tj. oglašivački prostor, a pod izlikom navodne/umišljene značajnosti. [[Suradnik:Ivo Lendić|Ivo Lendić]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ivo Lendić|razgovor]])</small> 11:08, 24. rujna 2026. (CEST) :::{{ZA}}, novim suradnicima treba ukazati na to da Wikipedija nije oglasna ploča, a reklamni tekstovi i PR-članci ([[WP:REKLAMA]]) svakako ne mogu ostati. —[[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 00:53, 26. rujna 2026. (CEST) == Sustavno uređivanje članaka o Drugom svjetskom ratu i Jugoslaviji == Bok svima. U zadnje vrijeme dosta radim na člancima o Drugom svjetskom ratu, NDH, ustašama, partizanima i Jugoslaviji, pa sam počeo šire pregledavati i povezane teme. Što više članaka otvaram, to mi je jasnije koliko u ovom području još ima posla. U velikom broju tekstova nailazim na pristrane formulacije, ozbiljne tvrdnje bez odgovarajućih izvora, proturječne podatke ili vrlo nepotpun prikaz događaja. Već sam temeljito preradio članke [[Koncentracijski logor Sisak]], [[Sabirni logor Jastrebarsko]], [[Sabirni logor Stara Gradiška]] i [[Momčilo Đujić]], a napisao sam i članak [[Ante Vrban]]. Kroz taj rad vidio sam koliko je nekim temama nedostajalo osnovnog povijesnog konteksta, kvalitetne literature i jasnog objašnjenja odgovornosti pojedinaca. Onda otvorim povezani članak i ponovno naiđem na slične probleme. Zato mi se čini da bi bilo korisno ovom području pristupiti malo sustavnije. Mislim da pritom treba uzeti u obzir i naslijeđe razdoblja afere oko Kubure i tadašnjeg načina uređivanja hrvatske Wikipedije. [https://meta.wikimedia.org/wiki/Croatian_Wikipedia_Disinformation_Assessment-2021 Izvješće izrađeno za Zakladu Wikimedia 2021.] dokumentiralo je dugotrajno ideološki usmjereno uređivanje, povijesni revizionizam i sustavno iskrivljavanje sadržaja. To je važan kontekst za stanje koje smo naslijedili. Pri čitanju mnogih tekstova imam dojam da se posljedice tog razdoblja još vide u jeziku, izboru izvora i tome čemu je dano najviše prostora. Napredak svakako postoji i treba priznati posao suradnika koji su popravljali te članke. U nekima su danas jasnije opisani karakter NDH, ustaški zločini, kolaboracija i odgovornost pojedinih dužnosnika. Ipak, često u istom članku ostanu odlomci koji su po tonu i načinu argumentiranja potpuno drukčiji. Uvod može biti pristojno uređen, a ostatak teksta još sadržavati pohvalne životopisne opise, političke etikete ili zaključke koje iznosi sam autor članka. Kod [[Vjekoslav Luburić|Luburića]], recimo, ratni zločini jesu opisani, ali dio o emigraciji prelazi u odobravajuće ocjene njegove domoljubnosti i političke strategije. [[Crna legija]] uz spomen zločina zadržava pohvalne opise vojnih uspjeha i govori o oslobađanju gradova koje su zauzele ustaške postrojbe. U [[Boričevac|Boričevcu]] ostale su političke etikete poput »jugokomunisti i velikosrbi«, a [[Ustanak u Hercegovini 1941.]] ima polemičke ocjene historiografije koje bi trebalo jasno pripisati konkretnim autorima i staviti u kontekst. Drugim člancima najviše nedostaje pouzdano potkrijepljen sadržaj. [[Bitka na Neretvi]] i [[Drugi svjetski rat u Jugoslaviji]] trebali bi dati mnogo potpuniji pregled tako važnih tema. Kod [[Sabirni logor Danica|Danice]] postoji i pogrešan podatak o godini zatvaranja, uz ozbiljne tvrdnje o poratnim deportacijama u sibirske gulage koje traže znatno bolju izvornu osnovu. Sličnih primjera ima i među biografijama, člancima o četnicima, partizanskom vodstvu te ratnim i poratnim zločinima. Posebno mi smeta kad tekst ne razlikuje povijesni dokument, nečije svjedočanstvo, kasnije sjećanje i zaključak povjesničara. Isto vrijedi za brojke: čitatelju bi trebalo biti jasno odnose li se na poginule u borbi, pogubljene zarobljenike, civilne žrtve, određenu operaciju ili cijelo razdoblje. Kad se takvi podatci samo poslože jedni uz druge, bez objašnjenja, članak lako daje pogrešnu sliku iako ima nekoliko fusnota. Pokušat ću postupno dopuniti, ispraviti i neutralizirati koliko mogu. Želim se oslanjati na kvalitetnu povijesnu literaturu, jasno pripisivati sporna tumačenja i urediti tekst tako da čitatelj može razumjeti što se dogodilo i na čemu pojedina tvrdnja počiva. Važno mi je da se zločini i odgovornost obrađuju dosljedno, uz prostor za različita stručna tumačenja prema njihovoj težini u pouzdanim izvorima. Posla ima stvarno puno, pa bi bilo odlično da se uključe i drugi zainteresirani suradnici. Dobro bi došla pomoć s literaturom, provjerom podataka, preradom teksta, poveznicama i slobodnim fotografijama ili kartama. Možemo sastaviti zajednički popis članaka kojima je dorada najpotrebnija i postupno ih uređivati. Konkretne sporne tvrdnje i veće izmjene obrazložit ću na stranicama za razgovor pojedinih članaka, a ovdje bih volio vidjeti ima li interesa za širu suradnju na ovom području. [[Suradnik:Amon16|Amon16]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Amon16|razgovor]])</small> 00:46, 7. listopada 2026. (CEST) :Prije svega, pohvaljujem želju za radom na ovim teškim temama; čak su se i u posljednjih 6 godina rijetki upuštali u to. Sve su Wikipedije na silaznoj putanji otkad čitatelji informacije mogu dobiti od LLM-ova, a i ova je baš teško pogođena manjkom ljudi koji žele ili mogu doprinositi. Vjerojatno ćeš mnogo članaka uređivati sam. Radi to po najboljim akademskim standardima, pokušaj sačuvati što se može sačuvati, ako velike dijelove dodaješ i istovremeno nešto uklanjaš, bilo bi dobro da to uradiš u dva uređivanja, obrazloženo, kako bi se sve lakše moglo pratiti ([[WP:OPH]]). Bez obzira kakvu tehničku pomoć koristiš, obavezno sve sravni s izvorima. Javi se ako bude problema. Sretno, [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 17:11, 7. listopada 2026. (CEST) ::Hvala ti na podršci, stvarno mi znači. Meni je ovo i osobno važno. Kad vidim koliko revizionizam divlja na ovim prostorima, a pogotovo u zadnje vrijeme na društvenim mrežama i koliko se povijest koristi za današnja politička prepucavanja, pukao mi je film, jer obožavam povijest... Želim barem pomoći da članci na Wikipediji budu pouzdani, neutralni i zasnovani na ozbiljnoj literaturi i historiografiji. ::Još se sjećam kako su nam u školi davno govorili da ne koristimo hrvatsku Wikipediju jer nije dovoljno kvalitetna i pouzdana za povijesne i druge ozbiljne teme. To mi je ostalo u pamćenju. Volio bih da netko tko danas dođe pročitati nešto o tim temama dobije razumljiv i dobro potkrijepljen prikaz, uz izvore iz kojih može dalje učiti. ::Ne mogu promijeniti sve, ali temama vezanima uz Drugi svjetski rat, Jugoslaviju i povijesni revizionizam na ovim prostorima želim se prvo i detaljno pozabaviti. Cilj mi je dovesti te članke do stvarno akademskog i neutralnog standarda, uključujući i činjenice koje se ne uklapaju u nečiju poželjnu sliku prošlosti. Pritom mi je važno da tekst ostane pristupačan ljudima koji nisu povjesničari, običnim laicima. ::<nowiki>Dugoročno bih volio kvalitetno preraditi dovoljno članaka da se taj pomak stvarno primijeti. Bilo bi mi posebno drago kad bi jednog dana i neki povjesničar javno rekao da se hrvatska Wikipedija ozbiljno popravila u obradi ovih tema. Znam da se povjerenje gradi polako, članak po članak, i da ima puno posla. Ako usput barem nekim znatiželjnim ljudima pomognemo da bolje razumiju temu, već smo nešto napravili. </nowiki> [[Suradnik:Amon16|Amon16]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Amon16|razgovor]])</small> 18:19, 7. listopada 2026. (CEST) :::Treba imati na umu da preispitivanje jugoslavenskih historiografskih teza nije "revizionizam". Na primjer, spelelolozi su se dva put spuštali u jamu Jadovno i tamo nisu našli niti jednu jedinu ljudsku kost (samo jednu životinjsku), no i dan-danas se plasira teza da su tamo "ustaše pobacali 'iljade goloruke nejačadi". Goldstein u svojim knjigama ima puno "usmenih izvora" i "svjedočanstava" koji su upitne historiografske provjerivljivosti i pouzdanosti (sjetimo se famozne drobilice, za koju nema dokaza). Tretirati sve što je službena komunistička nomenklatura napisala o Jasenovcu neutralno u potpunosti je pogrešno i neznanstveno jer su sva ta "istraživanja" ideološki i propagandno obojena (npr. film ''Sutjeska'' koji je čisti ''soft porn'' na uvredljivoj razini banalne crno-bijele karakterizacije). Ono što je jasno vidljivo zadnje desetljeće u Hrvatskoj je neprekinuta priča o "ustažizaciji" i fantzmagorični radovi poput filmova Lordana Zafranovića, dok Ministarstvo branitelja svaki mjesec otkriva nova grobišta iz poslijeratnog razdoblja i Domovinskoga rata. "Cilj mi je dovesti te članke do stvarno akademskog i neutralnog standarda, uključujući i činjenice koje se ne uklapaju u nečiju poželjnu sliku prošlosti." Odlično, ali praksa pokazuje da to znači po onoj shakespeareovskoj ''for me, but not for thee'', tj. "po mome tumačenju". Uključuje li "neutralni standard" da se ljude koji preispituju službene brojke od 60 000 navodno ubijenih ne naziva "revizionistima"? Kao i ljude (povjesničare!) koji upućuju da su u logorima harali tuberkuloza i tifus (u ratno vrijeme nisu uvijek svugdje bili zadovoljavajući sanitarni uvjeti)? Kao i povjesničare koji ukazuju na to da su pojedini logori nastavili s radom i u FNRJ, a neki su tek tada otvoreni (npr. logor Prečko)? Revizija je ustaljena historiografska i znanstvena metoda. [[Suradnik:Ivo Lendić|Ivo Lendić]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ivo Lendić|razgovor]])</small> 09:27, 8. listopada 2026. (CEST) ::::Da, revizija povijesti jest legitimna. Povijesni zaključci mogu se i trebaju mijenjati kada novi izvori i istraživanja pokažu da su bili pogrešni. Tu se slažemo. Ali negacionizam je nešto drugo: poricanje ili umanjivanje dobro dokumentiranih zločina selektivnim biranjem podataka i odbacivanjem dokaza koji ne odgovaraju željenom zaključku. Zato ni svako preispitivanje brojki nije negacionizam, ali ni svako osporavanje zločina nije automatski znanstvena revizija. Razliku čine dokazi i način na koji se s njima postupa. Recimo, tvrdnja da su sva istraživanja nastala u Jugoslaviji ideološka i propagandna preširoka je da bi bila ozbiljan argument. Treba pokazati koji je podatak pogrešan, zašto je izvor nepouzdan i što ga pobija. Isto vrijedi za Goldsteina ili bilo kojeg drugog autora. Svjedočanstva također treba kritički provjeravati, ali njihovo odbacivanje samo zato što su svjedočanstva nije takva provjera. Ni spominjanje tifusa ili tuberkuloze samo po sebi ne rješava pitanje odgovornosti za smrti u logoru. Treba pogledati u kakvim su uvjetima ljudi držani, jesu li imali hranu i liječenje te što je uprava poduzimala. Bolest kao neposredni uzrok smrti nije isto što i odsutnost odgovornosti. Jednako tako, istraživanje poratnih zločina potrebno je i legitimno, i mora se vršiti jednakim standardom. Ti zločini ne poništavaju ratne, kao što ratni ne opravdavaju poratne. Za sve trebaju vrijediti isti kriteriji. Preispitivanja, novi dokazim i ispravljanje pogrešaka može. Ali naziv „revizija” sam po sebi ne daje znanstvenu težinu tvrdnji. Tu težinu tek treba pokazati izvorima i argumentima. [[Suradnik:Amon16|Amon16]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Amon16|razgovor]])</small> 15:34, 8. listopada 2026. (CEST) == Molba za pregled nacrta članka Zrinski (2026.) == Pozdrav svima! Pripremio sam nacrt članka o hrvatskom igrano-dokumentarnom filmu ''Zrinski'' (2026.): [[Suradnik/Zrinski]] Članak se temelji na javno dostupnim izvorima, s naglaskom na neovisne medijske izvještaje i filmsku kritiku, uključujući HINA-u, HRT, ''Jutarnji list'' i ''Večernji list''. Budući da sam povezan s produkcijom filma, želio bih da nacrt prije objave pregledaju nepovezani suradnici. Povezanost s produkcijom javno sam naveo na svojoj suradničkoj stranici. Molim zainteresirane suradnike za pregled enciklopedijske značajnosti, neutralnosti i izvora te mišljenje o premještanju članka u glavni imenski prostor. <nowiki>Unaprijed zahvaljujem na pomoći. ~~~~</nowiki> [[Suradnik:SjeverniArhiv|SjeverniArhiv]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:SjeverniArhiv|razgovor]])</small> 08:45, 8. listopada 2026. (CEST) :Ispravak poveznice na nacrt: '''[[Suradnik:SjeverniArhiv/Zrinski]]''' [[Datoteka:Face-wink.svg|20px]] Nisam ga još stigao pročitati, ali svaka čast na angažmanu! —[[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 18:32, 8. listopada 2026. (CEST) == Uređivanje pomoću LLM == Želim ovdje zajednici podcrtati da se [[Wikipedija:Kafić#Sustavno uređivanje članaka o Drugom svjetskom ratu i Jugoslaviji|ovdje iznad]] radi o uređivanjima koja suradnik radi navodno "samo uz pomoć" [[Veliki jezični model|velikog jezičnog modela]]. Mislim da treba prvo raspraviti o tome pa tek onda dopustiti velika preuređivanja bilo kojeg članka, a pogotovo, kako suradnik najavljuje cijelog područja.--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])</small> 18:03, 9. listopada 2026. (CEST) s6jp590oh3enwiya7z8acc0x8jw07g6 7615724 7615720 2026-10-09T16:11:53Z Ponor 38361 /* Uređivanje pomoću LLM */ Odgovor 7615724 wikitext text/x-wiki <!--- interwikis are hidden in hr:Predložak:Kafić ---> {{Wiki-izbornik}} {{Kafić}} <!--Arhiva i metapodatci --> {{Kafić/Arhiv}} <!-- Arhiva i metapodatci kraj --> {{Pravila i smjernice}} == Autobiografije, sukobi interesa i što s njima učiniti == Pozdrav svima! U zadnje vrijeme primjećujem zamornu količinu suradnika koji (pristojno naznače sukob interesa, ali) objavljuju autobiografije i ozbiljniji plaćeni [[WP:SUKINT]] izravno u glavni imenski prostor. Pretpostavljam da je to posljedica generativnih chatbota koji Wikipediju preporučaju kao dobar način promocije vlastitog rada. Da imamo veću zajednicu, vjerojatno bi bilo lakše, ali Nacrt: i ROB se svejedno pune. Zanima me može li se i kod nas, kao kod Engleza ([[:en:WP:ACTRIAL]]), uvesti neki proces za suradnike novake i neprijavljene suradnike kojim će ih se pri stvaranju nove stranice pitati o sukobima interesa (plaćanju, je li rad o njima samima ili njima bliskim osobama), a ako prođu taj "test" preusmjeriti ih na stvaranje članka u nacrtu s nekim "templateom" članka (naslovom za izvore, predloškom koji članak kategorizira za pregled iskusnijih suradnika uz osnovne upute i sl.)? Rado ću pomoći sa svakim dijelom implementacije za koji sam sposoban, ali ne znam koji je tehnički način za takva "preusmjeravanja" novaka s crvenih linkova. Sve nove članke ionako treba pregledati. Samo što trenutačno moramo stalno upućivati suradnike, pogotovo kada im članak ručno premjestimo u nacrt pa im postanemo ''point of contact'' za sve poteškoće kada ne pročitaju upute. Kada bi svi ti članci automatski išli u nacrt, mogli bismo smanjiti premještanja samo na ona koja su dobra ili prihvatljiva za GIP (isto u slučaju suradnika koji očigledno nisu tu iz promotivnih razloga). Ideje? Alternativne ideje? Podrška? Oprečno mišljenje? :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 10:56, 20. rujna 2026. (CEST) :{{s|Runolist}}, kao najaktivniji ophoditrlj neprestano moram gledati takve članke. Imenaki prostor Nacrt: je prepun njih. Po mom mišljenju sve takve promotivne AI autobiografske članke bi trebalo odmah brisati, bez rasprave. Ti suradnici nisu došli na Wikipediju kako bi gradili enciklopediju. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 10:33, 24. rujna 2026. (CEST) ::Slažem se. Treba spriječiti pretvaranje wikija u oglasnu ploču tj. oglašivački prostor, a pod izlikom navodne/umišljene značajnosti. [[Suradnik:Ivo Lendić|Ivo Lendić]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ivo Lendić|razgovor]])</small> 11:08, 24. rujna 2026. (CEST) :::{{ZA}}, novim suradnicima treba ukazati na to da Wikipedija nije oglasna ploča, a reklamni tekstovi i PR-članci ([[WP:REKLAMA]]) svakako ne mogu ostati. —[[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 00:53, 26. rujna 2026. (CEST) == Sustavno uređivanje članaka o Drugom svjetskom ratu i Jugoslaviji == Bok svima. U zadnje vrijeme dosta radim na člancima o Drugom svjetskom ratu, NDH, ustašama, partizanima i Jugoslaviji, pa sam počeo šire pregledavati i povezane teme. Što više članaka otvaram, to mi je jasnije koliko u ovom području još ima posla. U velikom broju tekstova nailazim na pristrane formulacije, ozbiljne tvrdnje bez odgovarajućih izvora, proturječne podatke ili vrlo nepotpun prikaz događaja. Već sam temeljito preradio članke [[Koncentracijski logor Sisak]], [[Sabirni logor Jastrebarsko]], [[Sabirni logor Stara Gradiška]] i [[Momčilo Đujić]], a napisao sam i članak [[Ante Vrban]]. Kroz taj rad vidio sam koliko je nekim temama nedostajalo osnovnog povijesnog konteksta, kvalitetne literature i jasnog objašnjenja odgovornosti pojedinaca. Onda otvorim povezani članak i ponovno naiđem na slične probleme. Zato mi se čini da bi bilo korisno ovom području pristupiti malo sustavnije. Mislim da pritom treba uzeti u obzir i naslijeđe razdoblja afere oko Kubure i tadašnjeg načina uređivanja hrvatske Wikipedije. [https://meta.wikimedia.org/wiki/Croatian_Wikipedia_Disinformation_Assessment-2021 Izvješće izrađeno za Zakladu Wikimedia 2021.] dokumentiralo je dugotrajno ideološki usmjereno uređivanje, povijesni revizionizam i sustavno iskrivljavanje sadržaja. To je važan kontekst za stanje koje smo naslijedili. Pri čitanju mnogih tekstova imam dojam da se posljedice tog razdoblja još vide u jeziku, izboru izvora i tome čemu je dano najviše prostora. Napredak svakako postoji i treba priznati posao suradnika koji su popravljali te članke. U nekima su danas jasnije opisani karakter NDH, ustaški zločini, kolaboracija i odgovornost pojedinih dužnosnika. Ipak, često u istom članku ostanu odlomci koji su po tonu i načinu argumentiranja potpuno drukčiji. Uvod može biti pristojno uređen, a ostatak teksta još sadržavati pohvalne životopisne opise, političke etikete ili zaključke koje iznosi sam autor članka. Kod [[Vjekoslav Luburić|Luburića]], recimo, ratni zločini jesu opisani, ali dio o emigraciji prelazi u odobravajuće ocjene njegove domoljubnosti i političke strategije. [[Crna legija]] uz spomen zločina zadržava pohvalne opise vojnih uspjeha i govori o oslobađanju gradova koje su zauzele ustaške postrojbe. U [[Boričevac|Boričevcu]] ostale su političke etikete poput »jugokomunisti i velikosrbi«, a [[Ustanak u Hercegovini 1941.]] ima polemičke ocjene historiografije koje bi trebalo jasno pripisati konkretnim autorima i staviti u kontekst. Drugim člancima najviše nedostaje pouzdano potkrijepljen sadržaj. [[Bitka na Neretvi]] i [[Drugi svjetski rat u Jugoslaviji]] trebali bi dati mnogo potpuniji pregled tako važnih tema. Kod [[Sabirni logor Danica|Danice]] postoji i pogrešan podatak o godini zatvaranja, uz ozbiljne tvrdnje o poratnim deportacijama u sibirske gulage koje traže znatno bolju izvornu osnovu. Sličnih primjera ima i među biografijama, člancima o četnicima, partizanskom vodstvu te ratnim i poratnim zločinima. Posebno mi smeta kad tekst ne razlikuje povijesni dokument, nečije svjedočanstvo, kasnije sjećanje i zaključak povjesničara. Isto vrijedi za brojke: čitatelju bi trebalo biti jasno odnose li se na poginule u borbi, pogubljene zarobljenike, civilne žrtve, određenu operaciju ili cijelo razdoblje. Kad se takvi podatci samo poslože jedni uz druge, bez objašnjenja, članak lako daje pogrešnu sliku iako ima nekoliko fusnota. Pokušat ću postupno dopuniti, ispraviti i neutralizirati koliko mogu. Želim se oslanjati na kvalitetnu povijesnu literaturu, jasno pripisivati sporna tumačenja i urediti tekst tako da čitatelj može razumjeti što se dogodilo i na čemu pojedina tvrdnja počiva. Važno mi je da se zločini i odgovornost obrađuju dosljedno, uz prostor za različita stručna tumačenja prema njihovoj težini u pouzdanim izvorima. Posla ima stvarno puno, pa bi bilo odlično da se uključe i drugi zainteresirani suradnici. Dobro bi došla pomoć s literaturom, provjerom podataka, preradom teksta, poveznicama i slobodnim fotografijama ili kartama. Možemo sastaviti zajednički popis članaka kojima je dorada najpotrebnija i postupno ih uređivati. Konkretne sporne tvrdnje i veće izmjene obrazložit ću na stranicama za razgovor pojedinih članaka, a ovdje bih volio vidjeti ima li interesa za širu suradnju na ovom području. [[Suradnik:Amon16|Amon16]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Amon16|razgovor]])</small> 00:46, 7. listopada 2026. (CEST) :Prije svega, pohvaljujem želju za radom na ovim teškim temama; čak su se i u posljednjih 6 godina rijetki upuštali u to. Sve su Wikipedije na silaznoj putanji otkad čitatelji informacije mogu dobiti od LLM-ova, a i ova je baš teško pogođena manjkom ljudi koji žele ili mogu doprinositi. Vjerojatno ćeš mnogo članaka uređivati sam. Radi to po najboljim akademskim standardima, pokušaj sačuvati što se može sačuvati, ako velike dijelove dodaješ i istovremeno nešto uklanjaš, bilo bi dobro da to uradiš u dva uređivanja, obrazloženo, kako bi se sve lakše moglo pratiti ([[WP:OPH]]). Bez obzira kakvu tehničku pomoć koristiš, obavezno sve sravni s izvorima. Javi se ako bude problema. Sretno, [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 17:11, 7. listopada 2026. (CEST) ::Hvala ti na podršci, stvarno mi znači. Meni je ovo i osobno važno. Kad vidim koliko revizionizam divlja na ovim prostorima, a pogotovo u zadnje vrijeme na društvenim mrežama i koliko se povijest koristi za današnja politička prepucavanja, pukao mi je film, jer obožavam povijest... Želim barem pomoći da članci na Wikipediji budu pouzdani, neutralni i zasnovani na ozbiljnoj literaturi i historiografiji. ::Još se sjećam kako su nam u školi davno govorili da ne koristimo hrvatsku Wikipediju jer nije dovoljno kvalitetna i pouzdana za povijesne i druge ozbiljne teme. To mi je ostalo u pamćenju. Volio bih da netko tko danas dođe pročitati nešto o tim temama dobije razumljiv i dobro potkrijepljen prikaz, uz izvore iz kojih može dalje učiti. ::Ne mogu promijeniti sve, ali temama vezanima uz Drugi svjetski rat, Jugoslaviju i povijesni revizionizam na ovim prostorima želim se prvo i detaljno pozabaviti. Cilj mi je dovesti te članke do stvarno akademskog i neutralnog standarda, uključujući i činjenice koje se ne uklapaju u nečiju poželjnu sliku prošlosti. Pritom mi je važno da tekst ostane pristupačan ljudima koji nisu povjesničari, običnim laicima. ::<nowiki>Dugoročno bih volio kvalitetno preraditi dovoljno članaka da se taj pomak stvarno primijeti. Bilo bi mi posebno drago kad bi jednog dana i neki povjesničar javno rekao da se hrvatska Wikipedija ozbiljno popravila u obradi ovih tema. Znam da se povjerenje gradi polako, članak po članak, i da ima puno posla. Ako usput barem nekim znatiželjnim ljudima pomognemo da bolje razumiju temu, već smo nešto napravili. </nowiki> [[Suradnik:Amon16|Amon16]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Amon16|razgovor]])</small> 18:19, 7. listopada 2026. (CEST) :::Treba imati na umu da preispitivanje jugoslavenskih historiografskih teza nije "revizionizam". Na primjer, spelelolozi su se dva put spuštali u jamu Jadovno i tamo nisu našli niti jednu jedinu ljudsku kost (samo jednu životinjsku), no i dan-danas se plasira teza da su tamo "ustaše pobacali 'iljade goloruke nejačadi". Goldstein u svojim knjigama ima puno "usmenih izvora" i "svjedočanstava" koji su upitne historiografske provjerivljivosti i pouzdanosti (sjetimo se famozne drobilice, za koju nema dokaza). Tretirati sve što je službena komunistička nomenklatura napisala o Jasenovcu neutralno u potpunosti je pogrešno i neznanstveno jer su sva ta "istraživanja" ideološki i propagandno obojena (npr. film ''Sutjeska'' koji je čisti ''soft porn'' na uvredljivoj razini banalne crno-bijele karakterizacije). Ono što je jasno vidljivo zadnje desetljeće u Hrvatskoj je neprekinuta priča o "ustažizaciji" i fantzmagorični radovi poput filmova Lordana Zafranovića, dok Ministarstvo branitelja svaki mjesec otkriva nova grobišta iz poslijeratnog razdoblja i Domovinskoga rata. "Cilj mi je dovesti te članke do stvarno akademskog i neutralnog standarda, uključujući i činjenice koje se ne uklapaju u nečiju poželjnu sliku prošlosti." Odlično, ali praksa pokazuje da to znači po onoj shakespeareovskoj ''for me, but not for thee'', tj. "po mome tumačenju". Uključuje li "neutralni standard" da se ljude koji preispituju službene brojke od 60 000 navodno ubijenih ne naziva "revizionistima"? Kao i ljude (povjesničare!) koji upućuju da su u logorima harali tuberkuloza i tifus (u ratno vrijeme nisu uvijek svugdje bili zadovoljavajući sanitarni uvjeti)? Kao i povjesničare koji ukazuju na to da su pojedini logori nastavili s radom i u FNRJ, a neki su tek tada otvoreni (npr. logor Prečko)? Revizija je ustaljena historiografska i znanstvena metoda. [[Suradnik:Ivo Lendić|Ivo Lendić]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ivo Lendić|razgovor]])</small> 09:27, 8. listopada 2026. (CEST) ::::Da, revizija povijesti jest legitimna. Povijesni zaključci mogu se i trebaju mijenjati kada novi izvori i istraživanja pokažu da su bili pogrešni. Tu se slažemo. Ali negacionizam je nešto drugo: poricanje ili umanjivanje dobro dokumentiranih zločina selektivnim biranjem podataka i odbacivanjem dokaza koji ne odgovaraju željenom zaključku. Zato ni svako preispitivanje brojki nije negacionizam, ali ni svako osporavanje zločina nije automatski znanstvena revizija. Razliku čine dokazi i način na koji se s njima postupa. Recimo, tvrdnja da su sva istraživanja nastala u Jugoslaviji ideološka i propagandna preširoka je da bi bila ozbiljan argument. Treba pokazati koji je podatak pogrešan, zašto je izvor nepouzdan i što ga pobija. Isto vrijedi za Goldsteina ili bilo kojeg drugog autora. Svjedočanstva također treba kritički provjeravati, ali njihovo odbacivanje samo zato što su svjedočanstva nije takva provjera. Ni spominjanje tifusa ili tuberkuloze samo po sebi ne rješava pitanje odgovornosti za smrti u logoru. Treba pogledati u kakvim su uvjetima ljudi držani, jesu li imali hranu i liječenje te što je uprava poduzimala. Bolest kao neposredni uzrok smrti nije isto što i odsutnost odgovornosti. Jednako tako, istraživanje poratnih zločina potrebno je i legitimno, i mora se vršiti jednakim standardom. Ti zločini ne poništavaju ratne, kao što ratni ne opravdavaju poratne. Za sve trebaju vrijediti isti kriteriji. Preispitivanja, novi dokazim i ispravljanje pogrešaka može. Ali naziv „revizija” sam po sebi ne daje znanstvenu težinu tvrdnji. Tu težinu tek treba pokazati izvorima i argumentima. [[Suradnik:Amon16|Amon16]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Amon16|razgovor]])</small> 15:34, 8. listopada 2026. (CEST) == Molba za pregled nacrta članka Zrinski (2026.) == Pozdrav svima! Pripremio sam nacrt članka o hrvatskom igrano-dokumentarnom filmu ''Zrinski'' (2026.): [[Suradnik/Zrinski]] Članak se temelji na javno dostupnim izvorima, s naglaskom na neovisne medijske izvještaje i filmsku kritiku, uključujući HINA-u, HRT, ''Jutarnji list'' i ''Večernji list''. Budući da sam povezan s produkcijom filma, želio bih da nacrt prije objave pregledaju nepovezani suradnici. Povezanost s produkcijom javno sam naveo na svojoj suradničkoj stranici. Molim zainteresirane suradnike za pregled enciklopedijske značajnosti, neutralnosti i izvora te mišljenje o premještanju članka u glavni imenski prostor. <nowiki>Unaprijed zahvaljujem na pomoći. ~~~~</nowiki> [[Suradnik:SjeverniArhiv|SjeverniArhiv]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:SjeverniArhiv|razgovor]])</small> 08:45, 8. listopada 2026. (CEST) :Ispravak poveznice na nacrt: '''[[Suradnik:SjeverniArhiv/Zrinski]]''' [[Datoteka:Face-wink.svg|20px]] Nisam ga još stigao pročitati, ali svaka čast na angažmanu! —[[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 18:32, 8. listopada 2026. (CEST) == Uređivanje pomoću LLM == Želim ovdje zajednici podcrtati da se [[Wikipedija:Kafić#Sustavno uređivanje članaka o Drugom svjetskom ratu i Jugoslaviji|ovdje iznad]] radi o uređivanjima koja suradnik radi navodno "samo uz pomoć" [[Veliki jezični model|velikog jezičnog modela]]. Mislim da treba prvo raspraviti o tome pa tek onda dopustiti velika preuređivanja bilo kojeg članka, a pogotovo, kako suradnik najavljuje cijelog područja.--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])</small> 18:03, 9. listopada 2026. (CEST) :Ja sam upravo provjerio jedan od članaka (logore u Sisku), koliko sam najbolje mogao. Koju god sam informaciju provjerio, našao sam je u (detaljno!) navedenom izvoru. Mislim da bi rasprava trebala ići s konkretnim problemima koji se nađu u nečijem radu, a ne prema oruđima koja su korištena. LLM-ovi su s nama, mogu biti od velike pomoći u rukama koje znaju kako ih koristiti: ''I nož može ubiti, ali noževe još nismo zabranili''. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 18:11, 9. listopada 2026. (CEST) fxha4d44dxvz7ejji4laac0joxeaxvg 7615763 7615724 2026-10-09T16:59:28Z Artus 90507 /* Uređivanje pomoću LLM */ 7615763 wikitext text/x-wiki <!--- interwikis are hidden in hr:Predložak:Kafić ---> {{Wiki-izbornik}} {{Kafić}} <!--Arhiva i metapodatci --> {{Kafić/Arhiv}} <!-- Arhiva i metapodatci kraj --> {{Pravila i smjernice}} == Autobiografije, sukobi interesa i što s njima učiniti == Pozdrav svima! U zadnje vrijeme primjećujem zamornu količinu suradnika koji (pristojno naznače sukob interesa, ali) objavljuju autobiografije i ozbiljniji plaćeni [[WP:SUKINT]] izravno u glavni imenski prostor. Pretpostavljam da je to posljedica generativnih chatbota koji Wikipediju preporučaju kao dobar način promocije vlastitog rada. Da imamo veću zajednicu, vjerojatno bi bilo lakše, ali Nacrt: i ROB se svejedno pune. Zanima me može li se i kod nas, kao kod Engleza ([[:en:WP:ACTRIAL]]), uvesti neki proces za suradnike novake i neprijavljene suradnike kojim će ih se pri stvaranju nove stranice pitati o sukobima interesa (plaćanju, je li rad o njima samima ili njima bliskim osobama), a ako prođu taj "test" preusmjeriti ih na stvaranje članka u nacrtu s nekim "templateom" članka (naslovom za izvore, predloškom koji članak kategorizira za pregled iskusnijih suradnika uz osnovne upute i sl.)? Rado ću pomoći sa svakim dijelom implementacije za koji sam sposoban, ali ne znam koji je tehnički način za takva "preusmjeravanja" novaka s crvenih linkova. Sve nove članke ionako treba pregledati. Samo što trenutačno moramo stalno upućivati suradnike, pogotovo kada im članak ručno premjestimo u nacrt pa im postanemo ''point of contact'' za sve poteškoće kada ne pročitaju upute. Kada bi svi ti članci automatski išli u nacrt, mogli bismo smanjiti premještanja samo na ona koja su dobra ili prihvatljiva za GIP (isto u slučaju suradnika koji očigledno nisu tu iz promotivnih razloga). Ideje? Alternativne ideje? Podrška? Oprečno mišljenje? :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 10:56, 20. rujna 2026. (CEST) :{{s|Runolist}}, kao najaktivniji ophoditrlj neprestano moram gledati takve članke. Imenaki prostor Nacrt: je prepun njih. Po mom mišljenju sve takve promotivne AI autobiografske članke bi trebalo odmah brisati, bez rasprave. Ti suradnici nisu došli na Wikipediju kako bi gradili enciklopediju. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 10:33, 24. rujna 2026. (CEST) ::Slažem se. Treba spriječiti pretvaranje wikija u oglasnu ploču tj. oglašivački prostor, a pod izlikom navodne/umišljene značajnosti. [[Suradnik:Ivo Lendić|Ivo Lendić]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ivo Lendić|razgovor]])</small> 11:08, 24. rujna 2026. (CEST) :::{{ZA}}, novim suradnicima treba ukazati na to da Wikipedija nije oglasna ploča, a reklamni tekstovi i PR-članci ([[WP:REKLAMA]]) svakako ne mogu ostati. —[[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 00:53, 26. rujna 2026. (CEST) == Sustavno uređivanje članaka o Drugom svjetskom ratu i Jugoslaviji == Bok svima. U zadnje vrijeme dosta radim na člancima o Drugom svjetskom ratu, NDH, ustašama, partizanima i Jugoslaviji, pa sam počeo šire pregledavati i povezane teme. Što više članaka otvaram, to mi je jasnije koliko u ovom području još ima posla. U velikom broju tekstova nailazim na pristrane formulacije, ozbiljne tvrdnje bez odgovarajućih izvora, proturječne podatke ili vrlo nepotpun prikaz događaja. Već sam temeljito preradio članke [[Koncentracijski logor Sisak]], [[Sabirni logor Jastrebarsko]], [[Sabirni logor Stara Gradiška]] i [[Momčilo Đujić]], a napisao sam i članak [[Ante Vrban]]. Kroz taj rad vidio sam koliko je nekim temama nedostajalo osnovnog povijesnog konteksta, kvalitetne literature i jasnog objašnjenja odgovornosti pojedinaca. Onda otvorim povezani članak i ponovno naiđem na slične probleme. Zato mi se čini da bi bilo korisno ovom području pristupiti malo sustavnije. Mislim da pritom treba uzeti u obzir i naslijeđe razdoblja afere oko Kubure i tadašnjeg načina uređivanja hrvatske Wikipedije. [https://meta.wikimedia.org/wiki/Croatian_Wikipedia_Disinformation_Assessment-2021 Izvješće izrađeno za Zakladu Wikimedia 2021.] dokumentiralo je dugotrajno ideološki usmjereno uređivanje, povijesni revizionizam i sustavno iskrivljavanje sadržaja. To je važan kontekst za stanje koje smo naslijedili. Pri čitanju mnogih tekstova imam dojam da se posljedice tog razdoblja još vide u jeziku, izboru izvora i tome čemu je dano najviše prostora. Napredak svakako postoji i treba priznati posao suradnika koji su popravljali te članke. U nekima su danas jasnije opisani karakter NDH, ustaški zločini, kolaboracija i odgovornost pojedinih dužnosnika. Ipak, često u istom članku ostanu odlomci koji su po tonu i načinu argumentiranja potpuno drukčiji. Uvod može biti pristojno uređen, a ostatak teksta još sadržavati pohvalne životopisne opise, političke etikete ili zaključke koje iznosi sam autor članka. Kod [[Vjekoslav Luburić|Luburića]], recimo, ratni zločini jesu opisani, ali dio o emigraciji prelazi u odobravajuće ocjene njegove domoljubnosti i političke strategije. [[Crna legija]] uz spomen zločina zadržava pohvalne opise vojnih uspjeha i govori o oslobađanju gradova koje su zauzele ustaške postrojbe. U [[Boričevac|Boričevcu]] ostale su političke etikete poput »jugokomunisti i velikosrbi«, a [[Ustanak u Hercegovini 1941.]] ima polemičke ocjene historiografije koje bi trebalo jasno pripisati konkretnim autorima i staviti u kontekst. Drugim člancima najviše nedostaje pouzdano potkrijepljen sadržaj. [[Bitka na Neretvi]] i [[Drugi svjetski rat u Jugoslaviji]] trebali bi dati mnogo potpuniji pregled tako važnih tema. Kod [[Sabirni logor Danica|Danice]] postoji i pogrešan podatak o godini zatvaranja, uz ozbiljne tvrdnje o poratnim deportacijama u sibirske gulage koje traže znatno bolju izvornu osnovu. Sličnih primjera ima i među biografijama, člancima o četnicima, partizanskom vodstvu te ratnim i poratnim zločinima. Posebno mi smeta kad tekst ne razlikuje povijesni dokument, nečije svjedočanstvo, kasnije sjećanje i zaključak povjesničara. Isto vrijedi za brojke: čitatelju bi trebalo biti jasno odnose li se na poginule u borbi, pogubljene zarobljenike, civilne žrtve, određenu operaciju ili cijelo razdoblje. Kad se takvi podatci samo poslože jedni uz druge, bez objašnjenja, članak lako daje pogrešnu sliku iako ima nekoliko fusnota. Pokušat ću postupno dopuniti, ispraviti i neutralizirati koliko mogu. Želim se oslanjati na kvalitetnu povijesnu literaturu, jasno pripisivati sporna tumačenja i urediti tekst tako da čitatelj može razumjeti što se dogodilo i na čemu pojedina tvrdnja počiva. Važno mi je da se zločini i odgovornost obrađuju dosljedno, uz prostor za različita stručna tumačenja prema njihovoj težini u pouzdanim izvorima. Posla ima stvarno puno, pa bi bilo odlično da se uključe i drugi zainteresirani suradnici. Dobro bi došla pomoć s literaturom, provjerom podataka, preradom teksta, poveznicama i slobodnim fotografijama ili kartama. Možemo sastaviti zajednički popis članaka kojima je dorada najpotrebnija i postupno ih uređivati. Konkretne sporne tvrdnje i veće izmjene obrazložit ću na stranicama za razgovor pojedinih članaka, a ovdje bih volio vidjeti ima li interesa za širu suradnju na ovom području. [[Suradnik:Amon16|Amon16]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Amon16|razgovor]])</small> 00:46, 7. listopada 2026. (CEST) :Prije svega, pohvaljujem želju za radom na ovim teškim temama; čak su se i u posljednjih 6 godina rijetki upuštali u to. Sve su Wikipedije na silaznoj putanji otkad čitatelji informacije mogu dobiti od LLM-ova, a i ova je baš teško pogođena manjkom ljudi koji žele ili mogu doprinositi. Vjerojatno ćeš mnogo članaka uređivati sam. Radi to po najboljim akademskim standardima, pokušaj sačuvati što se može sačuvati, ako velike dijelove dodaješ i istovremeno nešto uklanjaš, bilo bi dobro da to uradiš u dva uređivanja, obrazloženo, kako bi se sve lakše moglo pratiti ([[WP:OPH]]). Bez obzira kakvu tehničku pomoć koristiš, obavezno sve sravni s izvorima. Javi se ako bude problema. Sretno, [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 17:11, 7. listopada 2026. (CEST) ::Hvala ti na podršci, stvarno mi znači. Meni je ovo i osobno važno. Kad vidim koliko revizionizam divlja na ovim prostorima, a pogotovo u zadnje vrijeme na društvenim mrežama i koliko se povijest koristi za današnja politička prepucavanja, pukao mi je film, jer obožavam povijest... Želim barem pomoći da članci na Wikipediji budu pouzdani, neutralni i zasnovani na ozbiljnoj literaturi i historiografiji. ::Još se sjećam kako su nam u školi davno govorili da ne koristimo hrvatsku Wikipediju jer nije dovoljno kvalitetna i pouzdana za povijesne i druge ozbiljne teme. To mi je ostalo u pamćenju. Volio bih da netko tko danas dođe pročitati nešto o tim temama dobije razumljiv i dobro potkrijepljen prikaz, uz izvore iz kojih može dalje učiti. ::Ne mogu promijeniti sve, ali temama vezanima uz Drugi svjetski rat, Jugoslaviju i povijesni revizionizam na ovim prostorima želim se prvo i detaljno pozabaviti. Cilj mi je dovesti te članke do stvarno akademskog i neutralnog standarda, uključujući i činjenice koje se ne uklapaju u nečiju poželjnu sliku prošlosti. Pritom mi je važno da tekst ostane pristupačan ljudima koji nisu povjesničari, običnim laicima. ::<nowiki>Dugoročno bih volio kvalitetno preraditi dovoljno članaka da se taj pomak stvarno primijeti. Bilo bi mi posebno drago kad bi jednog dana i neki povjesničar javno rekao da se hrvatska Wikipedija ozbiljno popravila u obradi ovih tema. Znam da se povjerenje gradi polako, članak po članak, i da ima puno posla. Ako usput barem nekim znatiželjnim ljudima pomognemo da bolje razumiju temu, već smo nešto napravili. </nowiki> [[Suradnik:Amon16|Amon16]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Amon16|razgovor]])</small> 18:19, 7. listopada 2026. (CEST) :::Treba imati na umu da preispitivanje jugoslavenskih historiografskih teza nije "revizionizam". Na primjer, spelelolozi su se dva put spuštali u jamu Jadovno i tamo nisu našli niti jednu jedinu ljudsku kost (samo jednu životinjsku), no i dan-danas se plasira teza da su tamo "ustaše pobacali 'iljade goloruke nejačadi". Goldstein u svojim knjigama ima puno "usmenih izvora" i "svjedočanstava" koji su upitne historiografske provjerivljivosti i pouzdanosti (sjetimo se famozne drobilice, za koju nema dokaza). Tretirati sve što je službena komunistička nomenklatura napisala o Jasenovcu neutralno u potpunosti je pogrešno i neznanstveno jer su sva ta "istraživanja" ideološki i propagandno obojena (npr. film ''Sutjeska'' koji je čisti ''soft porn'' na uvredljivoj razini banalne crno-bijele karakterizacije). Ono što je jasno vidljivo zadnje desetljeće u Hrvatskoj je neprekinuta priča o "ustažizaciji" i fantzmagorični radovi poput filmova Lordana Zafranovića, dok Ministarstvo branitelja svaki mjesec otkriva nova grobišta iz poslijeratnog razdoblja i Domovinskoga rata. "Cilj mi je dovesti te članke do stvarno akademskog i neutralnog standarda, uključujući i činjenice koje se ne uklapaju u nečiju poželjnu sliku prošlosti." Odlično, ali praksa pokazuje da to znači po onoj shakespeareovskoj ''for me, but not for thee'', tj. "po mome tumačenju". Uključuje li "neutralni standard" da se ljude koji preispituju službene brojke od 60 000 navodno ubijenih ne naziva "revizionistima"? Kao i ljude (povjesničare!) koji upućuju da su u logorima harali tuberkuloza i tifus (u ratno vrijeme nisu uvijek svugdje bili zadovoljavajući sanitarni uvjeti)? Kao i povjesničare koji ukazuju na to da su pojedini logori nastavili s radom i u FNRJ, a neki su tek tada otvoreni (npr. logor Prečko)? Revizija je ustaljena historiografska i znanstvena metoda. [[Suradnik:Ivo Lendić|Ivo Lendić]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ivo Lendić|razgovor]])</small> 09:27, 8. listopada 2026. (CEST) ::::Da, revizija povijesti jest legitimna. Povijesni zaključci mogu se i trebaju mijenjati kada novi izvori i istraživanja pokažu da su bili pogrešni. Tu se slažemo. Ali negacionizam je nešto drugo: poricanje ili umanjivanje dobro dokumentiranih zločina selektivnim biranjem podataka i odbacivanjem dokaza koji ne odgovaraju željenom zaključku. Zato ni svako preispitivanje brojki nije negacionizam, ali ni svako osporavanje zločina nije automatski znanstvena revizija. Razliku čine dokazi i način na koji se s njima postupa. Recimo, tvrdnja da su sva istraživanja nastala u Jugoslaviji ideološka i propagandna preširoka je da bi bila ozbiljan argument. Treba pokazati koji je podatak pogrešan, zašto je izvor nepouzdan i što ga pobija. Isto vrijedi za Goldsteina ili bilo kojeg drugog autora. Svjedočanstva također treba kritički provjeravati, ali njihovo odbacivanje samo zato što su svjedočanstva nije takva provjera. Ni spominjanje tifusa ili tuberkuloze samo po sebi ne rješava pitanje odgovornosti za smrti u logoru. Treba pogledati u kakvim su uvjetima ljudi držani, jesu li imali hranu i liječenje te što je uprava poduzimala. Bolest kao neposredni uzrok smrti nije isto što i odsutnost odgovornosti. Jednako tako, istraživanje poratnih zločina potrebno je i legitimno, i mora se vršiti jednakim standardom. Ti zločini ne poništavaju ratne, kao što ratni ne opravdavaju poratne. Za sve trebaju vrijediti isti kriteriji. Preispitivanja, novi dokazim i ispravljanje pogrešaka može. Ali naziv „revizija” sam po sebi ne daje znanstvenu težinu tvrdnji. Tu težinu tek treba pokazati izvorima i argumentima. [[Suradnik:Amon16|Amon16]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Amon16|razgovor]])</small> 15:34, 8. listopada 2026. (CEST) == Molba za pregled nacrta članka Zrinski (2026.) == Pozdrav svima! Pripremio sam nacrt članka o hrvatskom igrano-dokumentarnom filmu ''Zrinski'' (2026.): [[Suradnik/Zrinski]] Članak se temelji na javno dostupnim izvorima, s naglaskom na neovisne medijske izvještaje i filmsku kritiku, uključujući HINA-u, HRT, ''Jutarnji list'' i ''Večernji list''. Budući da sam povezan s produkcijom filma, želio bih da nacrt prije objave pregledaju nepovezani suradnici. Povezanost s produkcijom javno sam naveo na svojoj suradničkoj stranici. Molim zainteresirane suradnike za pregled enciklopedijske značajnosti, neutralnosti i izvora te mišljenje o premještanju članka u glavni imenski prostor. <nowiki>Unaprijed zahvaljujem na pomoći. ~~~~</nowiki> [[Suradnik:SjeverniArhiv|SjeverniArhiv]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:SjeverniArhiv|razgovor]])</small> 08:45, 8. listopada 2026. (CEST) :Ispravak poveznice na nacrt: '''[[Suradnik:SjeverniArhiv/Zrinski]]''' [[Datoteka:Face-wink.svg|20px]] Nisam ga još stigao pročitati, ali svaka čast na angažmanu! —[[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 18:32, 8. listopada 2026. (CEST) == Uređivanje pomoću LLM == Želim ovdje zajednici podcrtati da se [[Wikipedija:Kafić#Sustavno uređivanje članaka o Drugom svjetskom ratu i Jugoslaviji|ovdje iznad]] radi o uređivanjima koja suradnik radi navodno "samo uz pomoć" [[Veliki jezični model|velikog jezičnog modela]]. Mislim da treba prvo raspraviti o tome pa tek onda dopustiti velika preuređivanja bilo kojeg članka, a pogotovo, kako suradnik najavljuje cijelog područja.--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])</small> 18:03, 9. listopada 2026. (CEST) :Ja sam upravo provjerio jedan od članaka (logore u Sisku), koliko sam najbolje mogao. Koju god sam informaciju provjerio, našao sam je u (detaljno!) navedenom izvoru. Mislim da bi rasprava trebala ići s konkretnim problemima koji se nađu u nečijem radu, a ne prema oruđima koja su korištena. LLM-ovi su s nama, mogu biti od velike pomoći u rukama koje znaju kako ih koristiti: ''I nož može ubiti, ali noževe još nismo zabranili''. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 18:11, 9. listopada 2026. (CEST) :Možemo u realizaciji suradnikove dobre volje promatrati i izgrađivati svoje mišljenje na osnovi konkretnih rezultata uređivanja. Ako rezultat ne bude dobar, lako se poništi doprinos jer ovo nije papirnata enciklopedija. —[[Suradnik:Artus|Artus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Artus|razgovor]])</small> 18:59, 9. listopada 2026. (CEST) gnopqvsui0pp2m2qhz96enms8pf4yal 118 819699 7615871 7615064 2026-10-09T22:05:37Z Croxyz 205325 7615871 wikitext text/x-wiki {{reklama}} {{stilska dorada}} {{AI-članak}} {{Infookvir tvrtka |ime = 4F |sjedište_država = Poljska |sjedište_grad = Krakov |sjedište = Saska 25C, 30-720 |web = https://4f.hr/ }}4F '''4F''' – [[poljska]] marka sportske [[Odjeća|odjeće]] i dodataka u vlasništvu tvrtke OTCF. Nudi proizvode namijenjene sportskim aktivnostima i svakodnevnom nošenju, kako profesionalnim sportašima tako i amaterima. Od 2008. do 2023. godine bila je sponzor Poljskog olimpijskog odbora te je osiguravala natjecateljsku i svečanu odjeću za poljsku reprezentaciju na sedam izdanja Olimpijskih igara. Od Olimpijskih igara u Parizu 2024. godine sponzor Poljske olimpijske kolekcije je adidas. Tijekom triju posljednjih izdanja Olimpijskih igara – u [[XXXII. Olimpijske igre – Tokio 2020.|Tokiju 2020.]], [[XXIV. Zimske olimpijske igre – Peking 2022.|Pekingu 2022.]] i [[XXXIII. Olimpijske igre – Pariz 2024.|Parizu 2024.]] – odjeću marke 4F nosile su reprezentacije ukupno 11 zemalja: Poljske, [[Hrvatska|Hrvatske]], [[Grčka|Grčke]], [[Litva|Litve]], [[Latvija|Latvije]], [[Kosovo|Kosova]], [[Sjeverna Makedonija|Sjeverne Makedonije]], [[Portugal|Portugala]], [[Srbija|Srbije]], [[Slovačka|Slovačke]] i [[Ukrajina|Ukrajine]]. Proizvodi marke 4F prodaju se u 42 zemlje svijeta. U veljači 2024. godine tvrtka je posjedovala više od 160 trgovina vlastite marke u Poljskoj, a njezini proizvodi bili su dostupni u više od 600 trgovina koje prodaju proizvode različitih marki. == Povijest == Povijest tvrtke seže u 1995. godinu, kada je osnovana tvrtka Horn Partner, specijalizirana za distribuciju sportske odjeće. Godine 2003. tvrtka je započela maloprodajnu djelatnost otvaranjem prvih vlastitih trgovina sportskom odjećom pod markom 4Fun. Godine 2007. naziv marke promijenjen je u 4F Sport Performance, a od 2010. godine posluje pod nazivom 4F. U ožujku 2010. godine tvrtka Outhorn Sp. z o.o. promijenila je naziv u OTCF Sp. z o.o. u sklopu priprema za planirano spajanje s tvrtkom 4F Sport Performance. U 2016. godini brend je započeo prvu fazu inozemne ekspanzije otvaranjem vlastitih trgovina u inozemstvu. U 2017. godini stvoren je dječji brend 4F Junior, a 2018. godine profesionalni brend 4F PROteam, a 2020. godine OTCF je postao ekskluzivni distributer marke Under Armour u Poljskoj.<ref name="otcf-historia">[https://4f.hr/landing/about-us O nama]</ref> == Suradnja sa sportskim klubovima == Nakon što je [[Robert Lewandowski]] u siječnju 2021. godine postao novi ambasador marke, 4F je ušao na tržište [[Nogomet|nogometne]] opreme. Prvi nogometni klub kojem je 4F postao tehnički sponzor bio je Korona Kielce. Klub je s markom 4F potpisao ugovor koji je stupio na snagu početkom sezone 2021./2022. U veljači 2024. godine ugovor je produljen do kraja sezone 2026./2027. Osim toga, 4F je tehnički partner još dvaju klubova poljske nogometne lige [[Ekstraklasa|PKO BP Ekstraklasa]] – [[GKS Piast Gliwice|Piasta Gliwice]] i Stala Mielec. U sezoni 2022./2023. [[Raków Częstochowa]] osvojio je naslov prvaka Poljske noseći dresove marke 4F. Marka 4F također razvija partnerstva s odbojkaškim klubovima poljske PlusLige. Tehnički je partner trostrukog osvajača CEV Lige prvaka, kluba Grupa Azoty ZAKSA Kędzierzyn-Koźle, kao i klubova Projekt Warszawa i Enea Czarni Radom. U ženskoj TAURON ligi 4F surađuje s klubom UNI Opole. U okviru višegodišnjeg ugovora s Poljskom košarkaškom ligom, marka 4F dizajnira i isporučuje sportsku opremu svim klubovima Orlen Basket Lige i Orlen Basket Lige za žene. Suradnja se temelji na modelu centraliziranog ugovora na razini lige, po uzoru na američku [[National Basketball Association|NBA ligu]]. == Suradnja s olimpijskim sportom == '''Poljski olimpijski odbor''' – suradnja između marke 4F i Poljskog olimpijskog odbora trajala je od 2008. do 2023. godine. Tim tvrtke OTCF dizajnirao je i isporučivao posebne kolekcije sportske i svečane odjeće za Zimske olimpijske igre u Vancouveru 2010., Sočiju 2014., Pyeongchangu 2018. i Pekingu 2022. godine te za Ljetne olimpijske igre u Londonu 2012., Rio de Janeiru 2016. i Tokiju 2020. godine. Tijekom 14 godina suradnje marka 4F osigurala je odjeću za više od 3.700 poljskih sportaša, članova stručnih stožera i olimpijske delegacije. U tom su razdoblju poljski sportaši osvojili ukupno 50 olimpijskih medalja. Dana 25. listopada 2023. godine Poljski olimpijski odbor potpisao je petogodišnji ugovor s tvrtkom adidas, koja je preuzela ulogu sponzora poljske olimpijske kolekcije počevši od Olimpijskih igara u Parizu 2024. godine, a ugovor traje do kraja 2028. godine. Marka 4F također je pripremila kolekcije odjeće za poljske reprezentacije koje su sudjelovale na Europskom olimpijskom festivalu mladih, Olimpijskim igrama mladih i Europskim igrama. Za XXXIII. Ljetne olimpijske igre u Parizu 2024. godine marka 4F osmislila je kolekciju PARIS za šest nacionalnih reprezentacija: Hrvatske, Grčke, Kosova, Latvije, Slovačke i Ukrajine. '''Poljski paraolimpijski odbor''' – marka 4F osiguravala je odjeću za poljsku paraolimpijsku reprezentaciju tijekom Zimskih paraolimpijskih igara u Sočiju 2014., Pyeongchangu 2018. i Pekingu 2022. godine te Ljetnih paraolimpijskih igara u Rio de Janeiru 2016. i Tokiju 2020. godine. == Suradnja sa sportskim udrugama == Marka 4F prisutna je u profesionalnom sportu od 2007. godine, kada je započela suradnju s Poljskim skijaškim savezom. Godine 2010. potpisan je ugovor s Poljskim biatlonskim savezom, a potom je uspostavljena suradnja s Poljskim atletskim savezom (od 2013.) i Poljskim savezom brzog klizanja (od 2014.). U srpnju 2024. godine ugovor s Poljskim atletskim savezom (PZLA) produljen je za osam godina, a marka 4F postala je glavni sponzor saveza. Od 2019. do 2022. godine marka je surađivala s Litavskim atletskim savezom, a od 2023. godine surađuje s Mađarskim atletskim savezom. Od 2017. do 2020. godine 4F je bio tehnički sponzor Poljskog rukometnog saveza, a od 2018. do 2022. godine Slovačkog biatlonskog saveza. Marka 4F također je tehnički partner Poljskog košarkaškog saveza, za čije nacionalne reprezentacije osigurava sportsku opremu i dresove, kao i Poljskog odbojkaškog saveza. == Ambasadori brenda == * [[Robert Lewandowski]] – poljski nogometaš, kapetan [[Poljska nogometna reprezentacija|poljske nogometne reprezentacije]] (od 2021.) <ref name="lewy">{{Citation|title=Robert Lewandowski z nowym sponsorem. Dołączył do żony i gwiazd polskiego sportu|date=2021-01-02|url=https://sportowefakty.wp.pl/pilka-nozna/917138/robert-lewandowski-z-nowym-sponsorem-dolaczyl-do-zony-i-gwiazd-polskiego-sportu|language=pl}}</ref> * Anna Lewandowska – višestruka osvajačica medalja na svjetskim, europskim i poljskim prvenstvima u karateu, trenerica <ref name="fashion25">{{Citation|title=4F nawiązało współpracę z gwiazdą siatkówki. Ich wspólna kolekcja trafi w gusta fanów streetwearu|date=2025-10-06|url=https://fashionbiznes.pl/4f-nawiazalo-wspolprace-z-gwiazda-siatkowki-ich-wspolna-kolekcja-trafi-w-gusta-fanow-streetwearu/|language=pl}}</ref> * Tomasz Fornal – [[Odbojka|odbojkaš]], poljski reprezentativac (od 2025.) <ref name="fornal">{{Citation|inventor=Beata Goczał|title=Znany siatkarz ambasadorem marki 4F|date=2025-05-23|url=https://www.wirtualnemedia.pl/znany-siatkarz-ambasadorem-marki-4f,7179299345590401a|language=pl}}</ref> * Bartosz Zmarzlik – spidvejaš, pojedinačni svjetski prvak (od 2023.) <ref name="zmarzlik">{{Citation|title=Bartosz Zmarzlik został ambasadorem marki 4F. A chwilę później został mistrzem świata|url=https://www.wiadomoscihandlowe.pl/handel-i-dystrybucja/bartosz-zmarzlik-zostal-ambasadorem-marki-4f-a-chwile-pozniej-zostal-mistrzem-swiata-2493241|language=pl}}</ref> * Natalia Maliszewska – europska prvakinja, svjetska viceprvakinja i pobjednica Svjetskog kupa u kratkom trčanju (od 2023.) <ref name="maliszewska">{{Citation|title=Natalia Maliszewska nową ambasadorką marki 4F|date=2023-08-04|url=https://www.otcf.pl/dla-mediow/aktualnosci/natalia-maliszewska-nowa-ambasadorka-marki-4f|language=pl}}</ref> * Martyna Kotwiła – poljska atletičarka specijalizirana za sprint <ref name="retailwork">{{Citation|title=4F z nowymi ambasadorami marki|url=https://retailwork.pl/artykuly/4f-z-nowymi-ambasadorami-marki/2349|language=pl}}</ref> * Michał Kościuszko – poljski reli vozač (od 2024.) <ref name="kosciuszko">{{Citation|title=Michał Kościuszko wznawia karierę rajdową i zostaje ambasadorem marki 4F|date=2024-04-18|url=https://www.otcf.pl/dla-mediow/aktualnosci/michal-kosciuszko-wznawia-kariere-rajdowa-i-zostaje-ambasadorem-marki-4f|language=pl}}</ref> * Oliver Solberg – norveško-švedski reli vozač, Piotr Więcek – vozač driftanja (marka razvija projekte u moto sportu) <ref name="klaja26">{{Citation|inventor=Jakub Kłyszejko|title=4F mierzy wyżej niż Polska. Igor Klaja o Azji, motorsporcie i sportowym DNA marki|date=2026-06-23|url=https://www.sportmarketing.pl/wywiady/113718/4f-mierzy-wyzej-niz-polska-igor-klaja-o-azji-motorsporcie-i-sportowym-dna-marki-wywiad/|language=pl}}</ref> * Alina Rotaru-Kottmann – rumunjska atletičarka specijalizirana za skok u dalj, Jakub Grigar – slovački kajakaš i slalomist (oboje od 2023.) <ref name="wh2023">{{Citation|title=Marka 4F ma dwóch nowych zagranicznych ambasadorów. Firma chce rozwijać się na rynkach międzynarodowych|date=2023-03-03|url=https://www.wiadomoscihandlowe.pl/handel-i-dystrybucja/sklepy-odziezowe-obuwnicze-i-sportowe/marka-4-f-ma-dwoch-nowych-zagranicznych-ambasadorow-firma-chce-rozwijac-sie-na-rynkach-miedzynarodowych-2448731|language=pl}}</ref> * Alina Ceușan – rumunjska influencerica i TV osoba <ref name="ceusan">{{Citation|title=Alina Ceușan se alătură echipei 4F ca ambasador de brand|url=https://www.smark.ro/articol/67389/alina-ceusan-se-alatura-echipei-4f-ca-ambasador-de-brand|language=ro}}</ref> * Ioana Grama – rumunjska fitness influencerica <ref name="grama">{{Citation|title=Ioana Grama este noul ambasador 4F în România|url=https://www.iqads.ro/articol/67976/ioana-grama-este-noul-ambasador-4f-in-romania|language=ro}}</ref> Tijekom prethodnih godina među ambasadorima marke 4F bili su: Marcin Chabowski, Maciej Kot, Łukasz Kubot, Katarzyna Niewiadoma, Paula Gorycka, Andrzej Piątek, Natalia Czerwonka, Monika Hojnisz, Iwona Bernardelli, Sebastian Kłosiński, Paulína Fialková, Wilfredo León, Kamila Żuk, Adrianna Sułek i [[Kamil Stoch]]. == Tehnologije u odjeći 4F == Tehnologije koje se koriste u odjeći marke 4F obuhvaćaju vlastita tehnološka rješenja te suvremene tehničke materijale koji se primjenjuju u sportskoj i outdoor odjeći. Među glavnim tehnologijama koje je razvila marka 4F nalaze se:<ref>{{Citiranje weba|title=technologie 4f|url=https://4f.hr/technologie.html|url-status=live|access-date=}}</ref> * '''4F Dry''' – tehnologija koja omogućuje odvođenje vlage i pomaže održati tijelo suhim tijekom tjelesne aktivnosti. * '''4F Skin''' – tehnologija koja omogućuje elastično prianjanje uz tijelo i slobodu kretanja. * '''4F NeoDry''' – membrana koja pruža zaštitu od kiše i vjetra, uz očuvanje prozračnosti materijala. * '''4F Warm''' – tehnologija koja pomaže u održavanju toplinske udobnosti pri nižim temperaturama. Ove se tehnologije često kombiniraju unutar istog odjevnog predmeta, stvarajući funkcionalni sustav prilagođen različitim razinama tjelesne aktivnosti i vremenskim uvjetima. Zahvaljujući tome, odjeća marke 4F namijenjena je sportskim aktivnostima i svakodnevnom nošenju. == Fusnote == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://4f.hr/ Službena web stranica] {{GLAVNIRASPORED:4F}} [[Kategorija:Sportska odjeća]] 4fm86upaurxcpakjiq8qrx6dhgfwhc8 7615872 7615871 2026-10-09T22:05:50Z Croxyz 205325 Croxyz premješta stranicu [[4. kat]] na [[Nacrt:4. kat]] 7615871 wikitext text/x-wiki {{reklama}} {{stilska dorada}} {{AI-članak}} {{Infookvir tvrtka |ime = 4F |sjedište_država = Poljska |sjedište_grad = Krakov |sjedište = Saska 25C, 30-720 |web = https://4f.hr/ }}4F '''4F''' – [[poljska]] marka sportske [[Odjeća|odjeće]] i dodataka u vlasništvu tvrtke OTCF. Nudi proizvode namijenjene sportskim aktivnostima i svakodnevnom nošenju, kako profesionalnim sportašima tako i amaterima. Od 2008. do 2023. godine bila je sponzor Poljskog olimpijskog odbora te je osiguravala natjecateljsku i svečanu odjeću za poljsku reprezentaciju na sedam izdanja Olimpijskih igara. Od Olimpijskih igara u Parizu 2024. godine sponzor Poljske olimpijske kolekcije je adidas. Tijekom triju posljednjih izdanja Olimpijskih igara – u [[XXXII. Olimpijske igre – Tokio 2020.|Tokiju 2020.]], [[XXIV. Zimske olimpijske igre – Peking 2022.|Pekingu 2022.]] i [[XXXIII. Olimpijske igre – Pariz 2024.|Parizu 2024.]] – odjeću marke 4F nosile su reprezentacije ukupno 11 zemalja: Poljske, [[Hrvatska|Hrvatske]], [[Grčka|Grčke]], [[Litva|Litve]], [[Latvija|Latvije]], [[Kosovo|Kosova]], [[Sjeverna Makedonija|Sjeverne Makedonije]], [[Portugal|Portugala]], [[Srbija|Srbije]], [[Slovačka|Slovačke]] i [[Ukrajina|Ukrajine]]. Proizvodi marke 4F prodaju se u 42 zemlje svijeta. U veljači 2024. godine tvrtka je posjedovala više od 160 trgovina vlastite marke u Poljskoj, a njezini proizvodi bili su dostupni u više od 600 trgovina koje prodaju proizvode različitih marki. == Povijest == Povijest tvrtke seže u 1995. godinu, kada je osnovana tvrtka Horn Partner, specijalizirana za distribuciju sportske odjeće. Godine 2003. tvrtka je započela maloprodajnu djelatnost otvaranjem prvih vlastitih trgovina sportskom odjećom pod markom 4Fun. Godine 2007. naziv marke promijenjen je u 4F Sport Performance, a od 2010. godine posluje pod nazivom 4F. U ožujku 2010. godine tvrtka Outhorn Sp. z o.o. promijenila je naziv u OTCF Sp. z o.o. u sklopu priprema za planirano spajanje s tvrtkom 4F Sport Performance. U 2016. godini brend je započeo prvu fazu inozemne ekspanzije otvaranjem vlastitih trgovina u inozemstvu. U 2017. godini stvoren je dječji brend 4F Junior, a 2018. godine profesionalni brend 4F PROteam, a 2020. godine OTCF je postao ekskluzivni distributer marke Under Armour u Poljskoj.<ref name="otcf-historia">[https://4f.hr/landing/about-us O nama]</ref> == Suradnja sa sportskim klubovima == Nakon što je [[Robert Lewandowski]] u siječnju 2021. godine postao novi ambasador marke, 4F je ušao na tržište [[Nogomet|nogometne]] opreme. Prvi nogometni klub kojem je 4F postao tehnički sponzor bio je Korona Kielce. Klub je s markom 4F potpisao ugovor koji je stupio na snagu početkom sezone 2021./2022. U veljači 2024. godine ugovor je produljen do kraja sezone 2026./2027. Osim toga, 4F je tehnički partner još dvaju klubova poljske nogometne lige [[Ekstraklasa|PKO BP Ekstraklasa]] – [[GKS Piast Gliwice|Piasta Gliwice]] i Stala Mielec. U sezoni 2022./2023. [[Raków Częstochowa]] osvojio je naslov prvaka Poljske noseći dresove marke 4F. Marka 4F također razvija partnerstva s odbojkaškim klubovima poljske PlusLige. Tehnički je partner trostrukog osvajača CEV Lige prvaka, kluba Grupa Azoty ZAKSA Kędzierzyn-Koźle, kao i klubova Projekt Warszawa i Enea Czarni Radom. U ženskoj TAURON ligi 4F surađuje s klubom UNI Opole. U okviru višegodišnjeg ugovora s Poljskom košarkaškom ligom, marka 4F dizajnira i isporučuje sportsku opremu svim klubovima Orlen Basket Lige i Orlen Basket Lige za žene. Suradnja se temelji na modelu centraliziranog ugovora na razini lige, po uzoru na američku [[National Basketball Association|NBA ligu]]. == Suradnja s olimpijskim sportom == '''Poljski olimpijski odbor''' – suradnja između marke 4F i Poljskog olimpijskog odbora trajala je od 2008. do 2023. godine. Tim tvrtke OTCF dizajnirao je i isporučivao posebne kolekcije sportske i svečane odjeće za Zimske olimpijske igre u Vancouveru 2010., Sočiju 2014., Pyeongchangu 2018. i Pekingu 2022. godine te za Ljetne olimpijske igre u Londonu 2012., Rio de Janeiru 2016. i Tokiju 2020. godine. Tijekom 14 godina suradnje marka 4F osigurala je odjeću za više od 3.700 poljskih sportaša, članova stručnih stožera i olimpijske delegacije. U tom su razdoblju poljski sportaši osvojili ukupno 50 olimpijskih medalja. Dana 25. listopada 2023. godine Poljski olimpijski odbor potpisao je petogodišnji ugovor s tvrtkom adidas, koja je preuzela ulogu sponzora poljske olimpijske kolekcije počevši od Olimpijskih igara u Parizu 2024. godine, a ugovor traje do kraja 2028. godine. Marka 4F također je pripremila kolekcije odjeće za poljske reprezentacije koje su sudjelovale na Europskom olimpijskom festivalu mladih, Olimpijskim igrama mladih i Europskim igrama. Za XXXIII. Ljetne olimpijske igre u Parizu 2024. godine marka 4F osmislila je kolekciju PARIS za šest nacionalnih reprezentacija: Hrvatske, Grčke, Kosova, Latvije, Slovačke i Ukrajine. '''Poljski paraolimpijski odbor''' – marka 4F osiguravala je odjeću za poljsku paraolimpijsku reprezentaciju tijekom Zimskih paraolimpijskih igara u Sočiju 2014., Pyeongchangu 2018. i Pekingu 2022. godine te Ljetnih paraolimpijskih igara u Rio de Janeiru 2016. i Tokiju 2020. godine. == Suradnja sa sportskim udrugama == Marka 4F prisutna je u profesionalnom sportu od 2007. godine, kada je započela suradnju s Poljskim skijaškim savezom. Godine 2010. potpisan je ugovor s Poljskim biatlonskim savezom, a potom je uspostavljena suradnja s Poljskim atletskim savezom (od 2013.) i Poljskim savezom brzog klizanja (od 2014.). U srpnju 2024. godine ugovor s Poljskim atletskim savezom (PZLA) produljen je za osam godina, a marka 4F postala je glavni sponzor saveza. Od 2019. do 2022. godine marka je surađivala s Litavskim atletskim savezom, a od 2023. godine surađuje s Mađarskim atletskim savezom. Od 2017. do 2020. godine 4F je bio tehnički sponzor Poljskog rukometnog saveza, a od 2018. do 2022. godine Slovačkog biatlonskog saveza. Marka 4F također je tehnički partner Poljskog košarkaškog saveza, za čije nacionalne reprezentacije osigurava sportsku opremu i dresove, kao i Poljskog odbojkaškog saveza. == Ambasadori brenda == * [[Robert Lewandowski]] – poljski nogometaš, kapetan [[Poljska nogometna reprezentacija|poljske nogometne reprezentacije]] (od 2021.) <ref name="lewy">{{Citation|title=Robert Lewandowski z nowym sponsorem. Dołączył do żony i gwiazd polskiego sportu|date=2021-01-02|url=https://sportowefakty.wp.pl/pilka-nozna/917138/robert-lewandowski-z-nowym-sponsorem-dolaczyl-do-zony-i-gwiazd-polskiego-sportu|language=pl}}</ref> * Anna Lewandowska – višestruka osvajačica medalja na svjetskim, europskim i poljskim prvenstvima u karateu, trenerica <ref name="fashion25">{{Citation|title=4F nawiązało współpracę z gwiazdą siatkówki. Ich wspólna kolekcja trafi w gusta fanów streetwearu|date=2025-10-06|url=https://fashionbiznes.pl/4f-nawiazalo-wspolprace-z-gwiazda-siatkowki-ich-wspolna-kolekcja-trafi-w-gusta-fanow-streetwearu/|language=pl}}</ref> * Tomasz Fornal – [[Odbojka|odbojkaš]], poljski reprezentativac (od 2025.) <ref name="fornal">{{Citation|inventor=Beata Goczał|title=Znany siatkarz ambasadorem marki 4F|date=2025-05-23|url=https://www.wirtualnemedia.pl/znany-siatkarz-ambasadorem-marki-4f,7179299345590401a|language=pl}}</ref> * Bartosz Zmarzlik – spidvejaš, pojedinačni svjetski prvak (od 2023.) <ref name="zmarzlik">{{Citation|title=Bartosz Zmarzlik został ambasadorem marki 4F. A chwilę później został mistrzem świata|url=https://www.wiadomoscihandlowe.pl/handel-i-dystrybucja/bartosz-zmarzlik-zostal-ambasadorem-marki-4f-a-chwile-pozniej-zostal-mistrzem-swiata-2493241|language=pl}}</ref> * Natalia Maliszewska – europska prvakinja, svjetska viceprvakinja i pobjednica Svjetskog kupa u kratkom trčanju (od 2023.) <ref name="maliszewska">{{Citation|title=Natalia Maliszewska nową ambasadorką marki 4F|date=2023-08-04|url=https://www.otcf.pl/dla-mediow/aktualnosci/natalia-maliszewska-nowa-ambasadorka-marki-4f|language=pl}}</ref> * Martyna Kotwiła – poljska atletičarka specijalizirana za sprint <ref name="retailwork">{{Citation|title=4F z nowymi ambasadorami marki|url=https://retailwork.pl/artykuly/4f-z-nowymi-ambasadorami-marki/2349|language=pl}}</ref> * Michał Kościuszko – poljski reli vozač (od 2024.) <ref name="kosciuszko">{{Citation|title=Michał Kościuszko wznawia karierę rajdową i zostaje ambasadorem marki 4F|date=2024-04-18|url=https://www.otcf.pl/dla-mediow/aktualnosci/michal-kosciuszko-wznawia-kariere-rajdowa-i-zostaje-ambasadorem-marki-4f|language=pl}}</ref> * Oliver Solberg – norveško-švedski reli vozač, Piotr Więcek – vozač driftanja (marka razvija projekte u moto sportu) <ref name="klaja26">{{Citation|inventor=Jakub Kłyszejko|title=4F mierzy wyżej niż Polska. Igor Klaja o Azji, motorsporcie i sportowym DNA marki|date=2026-06-23|url=https://www.sportmarketing.pl/wywiady/113718/4f-mierzy-wyzej-niz-polska-igor-klaja-o-azji-motorsporcie-i-sportowym-dna-marki-wywiad/|language=pl}}</ref> * Alina Rotaru-Kottmann – rumunjska atletičarka specijalizirana za skok u dalj, Jakub Grigar – slovački kajakaš i slalomist (oboje od 2023.) <ref name="wh2023">{{Citation|title=Marka 4F ma dwóch nowych zagranicznych ambasadorów. Firma chce rozwijać się na rynkach międzynarodowych|date=2023-03-03|url=https://www.wiadomoscihandlowe.pl/handel-i-dystrybucja/sklepy-odziezowe-obuwnicze-i-sportowe/marka-4-f-ma-dwoch-nowych-zagranicznych-ambasadorow-firma-chce-rozwijac-sie-na-rynkach-miedzynarodowych-2448731|language=pl}}</ref> * Alina Ceușan – rumunjska influencerica i TV osoba <ref name="ceusan">{{Citation|title=Alina Ceușan se alătură echipei 4F ca ambasador de brand|url=https://www.smark.ro/articol/67389/alina-ceusan-se-alatura-echipei-4f-ca-ambasador-de-brand|language=ro}}</ref> * Ioana Grama – rumunjska fitness influencerica <ref name="grama">{{Citation|title=Ioana Grama este noul ambasador 4F în România|url=https://www.iqads.ro/articol/67976/ioana-grama-este-noul-ambasador-4f-in-romania|language=ro}}</ref> Tijekom prethodnih godina među ambasadorima marke 4F bili su: Marcin Chabowski, Maciej Kot, Łukasz Kubot, Katarzyna Niewiadoma, Paula Gorycka, Andrzej Piątek, Natalia Czerwonka, Monika Hojnisz, Iwona Bernardelli, Sebastian Kłosiński, Paulína Fialková, Wilfredo León, Kamila Żuk, Adrianna Sułek i [[Kamil Stoch]]. == Tehnologije u odjeći 4F == Tehnologije koje se koriste u odjeći marke 4F obuhvaćaju vlastita tehnološka rješenja te suvremene tehničke materijale koji se primjenjuju u sportskoj i outdoor odjeći. Među glavnim tehnologijama koje je razvila marka 4F nalaze se:<ref>{{Citiranje weba|title=technologie 4f|url=https://4f.hr/technologie.html|url-status=live|access-date=}}</ref> * '''4F Dry''' – tehnologija koja omogućuje odvođenje vlage i pomaže održati tijelo suhim tijekom tjelesne aktivnosti. * '''4F Skin''' – tehnologija koja omogućuje elastično prianjanje uz tijelo i slobodu kretanja. * '''4F NeoDry''' – membrana koja pruža zaštitu od kiše i vjetra, uz očuvanje prozračnosti materijala. * '''4F Warm''' – tehnologija koja pomaže u održavanju toplinske udobnosti pri nižim temperaturama. Ove se tehnologije često kombiniraju unutar istog odjevnog predmeta, stvarajući funkcionalni sustav prilagođen različitim razinama tjelesne aktivnosti i vremenskim uvjetima. Zahvaljujući tome, odjeća marke 4F namijenjena je sportskim aktivnostima i svakodnevnom nošenju. == Fusnote == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://4f.hr/ Službena web stranica] {{GLAVNIRASPORED:4F}} [[Kategorija:Sportska odjeća]] 4fm86upaurxcpakjiq8qrx6dhgfwhc8 7615874 7615872 2026-10-09T22:06:25Z Croxyz 205325 7615874 wikitext text/x-wiki {{Brisanje|AI reklama|datum=Listopad 2026.|predlagatelj=Croxyz}} {{reklama}} {{stilska dorada}} {{AI-članak}} {{Infookvir tvrtka |ime = 4F |sjedište_država = Poljska |sjedište_grad = Krakov |sjedište = Saska 25C, 30-720 |web = https://4f.hr/ }}4F '''4F''' – [[poljska]] marka sportske [[Odjeća|odjeće]] i dodataka u vlasništvu tvrtke OTCF. Nudi proizvode namijenjene sportskim aktivnostima i svakodnevnom nošenju, kako profesionalnim sportašima tako i amaterima. Od 2008. do 2023. godine bila je sponzor Poljskog olimpijskog odbora te je osiguravala natjecateljsku i svečanu odjeću za poljsku reprezentaciju na sedam izdanja Olimpijskih igara. Od Olimpijskih igara u Parizu 2024. godine sponzor Poljske olimpijske kolekcije je adidas. Tijekom triju posljednjih izdanja Olimpijskih igara – u [[XXXII. Olimpijske igre – Tokio 2020.|Tokiju 2020.]], [[XXIV. Zimske olimpijske igre – Peking 2022.|Pekingu 2022.]] i [[XXXIII. Olimpijske igre – Pariz 2024.|Parizu 2024.]] – odjeću marke 4F nosile su reprezentacije ukupno 11 zemalja: Poljske, [[Hrvatska|Hrvatske]], [[Grčka|Grčke]], [[Litva|Litve]], [[Latvija|Latvije]], [[Kosovo|Kosova]], [[Sjeverna Makedonija|Sjeverne Makedonije]], [[Portugal|Portugala]], [[Srbija|Srbije]], [[Slovačka|Slovačke]] i [[Ukrajina|Ukrajine]]. Proizvodi marke 4F prodaju se u 42 zemlje svijeta. U veljači 2024. godine tvrtka je posjedovala više od 160 trgovina vlastite marke u Poljskoj, a njezini proizvodi bili su dostupni u više od 600 trgovina koje prodaju proizvode različitih marki. == Povijest == Povijest tvrtke seže u 1995. godinu, kada je osnovana tvrtka Horn Partner, specijalizirana za distribuciju sportske odjeće. Godine 2003. tvrtka je započela maloprodajnu djelatnost otvaranjem prvih vlastitih trgovina sportskom odjećom pod markom 4Fun. Godine 2007. naziv marke promijenjen je u 4F Sport Performance, a od 2010. godine posluje pod nazivom 4F. U ožujku 2010. godine tvrtka Outhorn Sp. z o.o. promijenila je naziv u OTCF Sp. z o.o. u sklopu priprema za planirano spajanje s tvrtkom 4F Sport Performance. U 2016. godini brend je započeo prvu fazu inozemne ekspanzije otvaranjem vlastitih trgovina u inozemstvu. U 2017. godini stvoren je dječji brend 4F Junior, a 2018. godine profesionalni brend 4F PROteam, a 2020. godine OTCF je postao ekskluzivni distributer marke Under Armour u Poljskoj.<ref name="otcf-historia">[https://4f.hr/landing/about-us O nama]</ref> == Suradnja sa sportskim klubovima == Nakon što je [[Robert Lewandowski]] u siječnju 2021. godine postao novi ambasador marke, 4F je ušao na tržište [[Nogomet|nogometne]] opreme. Prvi nogometni klub kojem je 4F postao tehnički sponzor bio je Korona Kielce. Klub je s markom 4F potpisao ugovor koji je stupio na snagu početkom sezone 2021./2022. U veljači 2024. godine ugovor je produljen do kraja sezone 2026./2027. Osim toga, 4F je tehnički partner još dvaju klubova poljske nogometne lige [[Ekstraklasa|PKO BP Ekstraklasa]] – [[GKS Piast Gliwice|Piasta Gliwice]] i Stala Mielec. U sezoni 2022./2023. [[Raków Częstochowa]] osvojio je naslov prvaka Poljske noseći dresove marke 4F. Marka 4F također razvija partnerstva s odbojkaškim klubovima poljske PlusLige. Tehnički je partner trostrukog osvajača CEV Lige prvaka, kluba Grupa Azoty ZAKSA Kędzierzyn-Koźle, kao i klubova Projekt Warszawa i Enea Czarni Radom. U ženskoj TAURON ligi 4F surađuje s klubom UNI Opole. U okviru višegodišnjeg ugovora s Poljskom košarkaškom ligom, marka 4F dizajnira i isporučuje sportsku opremu svim klubovima Orlen Basket Lige i Orlen Basket Lige za žene. Suradnja se temelji na modelu centraliziranog ugovora na razini lige, po uzoru na američku [[National Basketball Association|NBA ligu]]. == Suradnja s olimpijskim sportom == '''Poljski olimpijski odbor''' – suradnja između marke 4F i Poljskog olimpijskog odbora trajala je od 2008. do 2023. godine. Tim tvrtke OTCF dizajnirao je i isporučivao posebne kolekcije sportske i svečane odjeće za Zimske olimpijske igre u Vancouveru 2010., Sočiju 2014., Pyeongchangu 2018. i Pekingu 2022. godine te za Ljetne olimpijske igre u Londonu 2012., Rio de Janeiru 2016. i Tokiju 2020. godine. Tijekom 14 godina suradnje marka 4F osigurala je odjeću za više od 3.700 poljskih sportaša, članova stručnih stožera i olimpijske delegacije. U tom su razdoblju poljski sportaši osvojili ukupno 50 olimpijskih medalja. Dana 25. listopada 2023. godine Poljski olimpijski odbor potpisao je petogodišnji ugovor s tvrtkom adidas, koja je preuzela ulogu sponzora poljske olimpijske kolekcije počevši od Olimpijskih igara u Parizu 2024. godine, a ugovor traje do kraja 2028. godine. Marka 4F također je pripremila kolekcije odjeće za poljske reprezentacije koje su sudjelovale na Europskom olimpijskom festivalu mladih, Olimpijskim igrama mladih i Europskim igrama. Za XXXIII. Ljetne olimpijske igre u Parizu 2024. godine marka 4F osmislila je kolekciju PARIS za šest nacionalnih reprezentacija: Hrvatske, Grčke, Kosova, Latvije, Slovačke i Ukrajine. '''Poljski paraolimpijski odbor''' – marka 4F osiguravala je odjeću za poljsku paraolimpijsku reprezentaciju tijekom Zimskih paraolimpijskih igara u Sočiju 2014., Pyeongchangu 2018. i Pekingu 2022. godine te Ljetnih paraolimpijskih igara u Rio de Janeiru 2016. i Tokiju 2020. godine. == Suradnja sa sportskim udrugama == Marka 4F prisutna je u profesionalnom sportu od 2007. godine, kada je započela suradnju s Poljskim skijaškim savezom. Godine 2010. potpisan je ugovor s Poljskim biatlonskim savezom, a potom je uspostavljena suradnja s Poljskim atletskim savezom (od 2013.) i Poljskim savezom brzog klizanja (od 2014.). U srpnju 2024. godine ugovor s Poljskim atletskim savezom (PZLA) produljen je za osam godina, a marka 4F postala je glavni sponzor saveza. Od 2019. do 2022. godine marka je surađivala s Litavskim atletskim savezom, a od 2023. godine surađuje s Mađarskim atletskim savezom. Od 2017. do 2020. godine 4F je bio tehnički sponzor Poljskog rukometnog saveza, a od 2018. do 2022. godine Slovačkog biatlonskog saveza. Marka 4F također je tehnički partner Poljskog košarkaškog saveza, za čije nacionalne reprezentacije osigurava sportsku opremu i dresove, kao i Poljskog odbojkaškog saveza. == Ambasadori brenda == * [[Robert Lewandowski]] – poljski nogometaš, kapetan [[Poljska nogometna reprezentacija|poljske nogometne reprezentacije]] (od 2021.) <ref name="lewy">{{Citation|title=Robert Lewandowski z nowym sponsorem. Dołączył do żony i gwiazd polskiego sportu|date=2021-01-02|url=https://sportowefakty.wp.pl/pilka-nozna/917138/robert-lewandowski-z-nowym-sponsorem-dolaczyl-do-zony-i-gwiazd-polskiego-sportu|language=pl}}</ref> * Anna Lewandowska – višestruka osvajačica medalja na svjetskim, europskim i poljskim prvenstvima u karateu, trenerica <ref name="fashion25">{{Citation|title=4F nawiązało współpracę z gwiazdą siatkówki. Ich wspólna kolekcja trafi w gusta fanów streetwearu|date=2025-10-06|url=https://fashionbiznes.pl/4f-nawiazalo-wspolprace-z-gwiazda-siatkowki-ich-wspolna-kolekcja-trafi-w-gusta-fanow-streetwearu/|language=pl}}</ref> * Tomasz Fornal – [[Odbojka|odbojkaš]], poljski reprezentativac (od 2025.) <ref name="fornal">{{Citation|inventor=Beata Goczał|title=Znany siatkarz ambasadorem marki 4F|date=2025-05-23|url=https://www.wirtualnemedia.pl/znany-siatkarz-ambasadorem-marki-4f,7179299345590401a|language=pl}}</ref> * Bartosz Zmarzlik – spidvejaš, pojedinačni svjetski prvak (od 2023.) <ref name="zmarzlik">{{Citation|title=Bartosz Zmarzlik został ambasadorem marki 4F. A chwilę później został mistrzem świata|url=https://www.wiadomoscihandlowe.pl/handel-i-dystrybucja/bartosz-zmarzlik-zostal-ambasadorem-marki-4f-a-chwile-pozniej-zostal-mistrzem-swiata-2493241|language=pl}}</ref> * Natalia Maliszewska – europska prvakinja, svjetska viceprvakinja i pobjednica Svjetskog kupa u kratkom trčanju (od 2023.) <ref name="maliszewska">{{Citation|title=Natalia Maliszewska nową ambasadorką marki 4F|date=2023-08-04|url=https://www.otcf.pl/dla-mediow/aktualnosci/natalia-maliszewska-nowa-ambasadorka-marki-4f|language=pl}}</ref> * Martyna Kotwiła – poljska atletičarka specijalizirana za sprint <ref name="retailwork">{{Citation|title=4F z nowymi ambasadorami marki|url=https://retailwork.pl/artykuly/4f-z-nowymi-ambasadorami-marki/2349|language=pl}}</ref> * Michał Kościuszko – poljski reli vozač (od 2024.) <ref name="kosciuszko">{{Citation|title=Michał Kościuszko wznawia karierę rajdową i zostaje ambasadorem marki 4F|date=2024-04-18|url=https://www.otcf.pl/dla-mediow/aktualnosci/michal-kosciuszko-wznawia-kariere-rajdowa-i-zostaje-ambasadorem-marki-4f|language=pl}}</ref> * Oliver Solberg – norveško-švedski reli vozač, Piotr Więcek – vozač driftanja (marka razvija projekte u moto sportu) <ref name="klaja26">{{Citation|inventor=Jakub Kłyszejko|title=4F mierzy wyżej niż Polska. Igor Klaja o Azji, motorsporcie i sportowym DNA marki|date=2026-06-23|url=https://www.sportmarketing.pl/wywiady/113718/4f-mierzy-wyzej-niz-polska-igor-klaja-o-azji-motorsporcie-i-sportowym-dna-marki-wywiad/|language=pl}}</ref> * Alina Rotaru-Kottmann – rumunjska atletičarka specijalizirana za skok u dalj, Jakub Grigar – slovački kajakaš i slalomist (oboje od 2023.) <ref name="wh2023">{{Citation|title=Marka 4F ma dwóch nowych zagranicznych ambasadorów. Firma chce rozwijać się na rynkach międzynarodowych|date=2023-03-03|url=https://www.wiadomoscihandlowe.pl/handel-i-dystrybucja/sklepy-odziezowe-obuwnicze-i-sportowe/marka-4-f-ma-dwoch-nowych-zagranicznych-ambasadorow-firma-chce-rozwijac-sie-na-rynkach-miedzynarodowych-2448731|language=pl}}</ref> * Alina Ceușan – rumunjska influencerica i TV osoba <ref name="ceusan">{{Citation|title=Alina Ceușan se alătură echipei 4F ca ambasador de brand|url=https://www.smark.ro/articol/67389/alina-ceusan-se-alatura-echipei-4f-ca-ambasador-de-brand|language=ro}}</ref> * Ioana Grama – rumunjska fitness influencerica <ref name="grama">{{Citation|title=Ioana Grama este noul ambasador 4F în România|url=https://www.iqads.ro/articol/67976/ioana-grama-este-noul-ambasador-4f-in-romania|language=ro}}</ref> Tijekom prethodnih godina među ambasadorima marke 4F bili su: Marcin Chabowski, Maciej Kot, Łukasz Kubot, Katarzyna Niewiadoma, Paula Gorycka, Andrzej Piątek, Natalia Czerwonka, Monika Hojnisz, Iwona Bernardelli, Sebastian Kłosiński, Paulína Fialková, Wilfredo León, Kamila Żuk, Adrianna Sułek i [[Kamil Stoch]]. == Tehnologije u odjeći 4F == Tehnologije koje se koriste u odjeći marke 4F obuhvaćaju vlastita tehnološka rješenja te suvremene tehničke materijale koji se primjenjuju u sportskoj i outdoor odjeći. Među glavnim tehnologijama koje je razvila marka 4F nalaze se:<ref>{{Citiranje weba|title=technologie 4f|url=https://4f.hr/technologie.html|url-status=live|access-date=}}</ref> * '''4F Dry''' – tehnologija koja omogućuje odvođenje vlage i pomaže održati tijelo suhim tijekom tjelesne aktivnosti. * '''4F Skin''' – tehnologija koja omogućuje elastično prianjanje uz tijelo i slobodu kretanja. * '''4F NeoDry''' – membrana koja pruža zaštitu od kiše i vjetra, uz očuvanje prozračnosti materijala. * '''4F Warm''' – tehnologija koja pomaže u održavanju toplinske udobnosti pri nižim temperaturama. Ove se tehnologije često kombiniraju unutar istog odjevnog predmeta, stvarajući funkcionalni sustav prilagođen različitim razinama tjelesne aktivnosti i vremenskim uvjetima. Zahvaljujući tome, odjeća marke 4F namijenjena je sportskim aktivnostima i svakodnevnom nošenju. == Fusnote == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://4f.hr/ Službena web stranica] {{GLAVNIRASPORED:4F}} [[Kategorija:Sportska odjeća]] 4e28przeyxsf5n3eejc682082eq9uk0 7615925 7615874 2026-10-10T00:30:00Z WP-ROBot 324743 +Nacrt-kat (1/1) 7615925 wikitext text/x-wiki {{Brisanje|AI reklama|datum=Listopad 2026.|predlagatelj=Croxyz}} {{reklama}} {{stilska dorada}} {{AI-članak}} {{Infookvir tvrtka |ime = 4F |sjedište_država = Poljska |sjedište_grad = Krakov |sjedište = Saska 25C, 30-720 |web = https://4f.hr/ }}4F '''4F''' – [[poljska]] marka sportske [[Odjeća|odjeće]] i dodataka u vlasništvu tvrtke OTCF. Nudi proizvode namijenjene sportskim aktivnostima i svakodnevnom nošenju, kako profesionalnim sportašima tako i amaterima. Od 2008. do 2023. godine bila je sponzor Poljskog olimpijskog odbora te je osiguravala natjecateljsku i svečanu odjeću za poljsku reprezentaciju na sedam izdanja Olimpijskih igara. Od Olimpijskih igara u Parizu 2024. godine sponzor Poljske olimpijske kolekcije je adidas. Tijekom triju posljednjih izdanja Olimpijskih igara – u [[XXXII. Olimpijske igre – Tokio 2020.|Tokiju 2020.]], [[XXIV. Zimske olimpijske igre – Peking 2022.|Pekingu 2022.]] i [[XXXIII. Olimpijske igre – Pariz 2024.|Parizu 2024.]] – odjeću marke 4F nosile su reprezentacije ukupno 11 zemalja: Poljske, [[Hrvatska|Hrvatske]], [[Grčka|Grčke]], [[Litva|Litve]], [[Latvija|Latvije]], [[Kosovo|Kosova]], [[Sjeverna Makedonija|Sjeverne Makedonije]], [[Portugal|Portugala]], [[Srbija|Srbije]], [[Slovačka|Slovačke]] i [[Ukrajina|Ukrajine]]. Proizvodi marke 4F prodaju se u 42 zemlje svijeta. U veljači 2024. godine tvrtka je posjedovala više od 160 trgovina vlastite marke u Poljskoj, a njezini proizvodi bili su dostupni u više od 600 trgovina koje prodaju proizvode različitih marki. == Povijest == Povijest tvrtke seže u 1995. godinu, kada je osnovana tvrtka Horn Partner, specijalizirana za distribuciju sportske odjeće. Godine 2003. tvrtka je započela maloprodajnu djelatnost otvaranjem prvih vlastitih trgovina sportskom odjećom pod markom 4Fun. Godine 2007. naziv marke promijenjen je u 4F Sport Performance, a od 2010. godine posluje pod nazivom 4F. U ožujku 2010. godine tvrtka Outhorn Sp. z o.o. promijenila je naziv u OTCF Sp. z o.o. u sklopu priprema za planirano spajanje s tvrtkom 4F Sport Performance. U 2016. godini brend je započeo prvu fazu inozemne ekspanzije otvaranjem vlastitih trgovina u inozemstvu. U 2017. godini stvoren je dječji brend 4F Junior, a 2018. godine profesionalni brend 4F PROteam, a 2020. godine OTCF je postao ekskluzivni distributer marke Under Armour u Poljskoj.<ref name="otcf-historia">[https://4f.hr/landing/about-us O nama]</ref> == Suradnja sa sportskim klubovima == Nakon što je [[Robert Lewandowski]] u siječnju 2021. godine postao novi ambasador marke, 4F je ušao na tržište [[Nogomet|nogometne]] opreme. Prvi nogometni klub kojem je 4F postao tehnički sponzor bio je Korona Kielce. Klub je s markom 4F potpisao ugovor koji je stupio na snagu početkom sezone 2021./2022. U veljači 2024. godine ugovor je produljen do kraja sezone 2026./2027. Osim toga, 4F je tehnički partner još dvaju klubova poljske nogometne lige [[Ekstraklasa|PKO BP Ekstraklasa]] – [[GKS Piast Gliwice|Piasta Gliwice]] i Stala Mielec. U sezoni 2022./2023. [[Raków Częstochowa]] osvojio je naslov prvaka Poljske noseći dresove marke 4F. Marka 4F također razvija partnerstva s odbojkaškim klubovima poljske PlusLige. Tehnički je partner trostrukog osvajača CEV Lige prvaka, kluba Grupa Azoty ZAKSA Kędzierzyn-Koźle, kao i klubova Projekt Warszawa i Enea Czarni Radom. U ženskoj TAURON ligi 4F surađuje s klubom UNI Opole. U okviru višegodišnjeg ugovora s Poljskom košarkaškom ligom, marka 4F dizajnira i isporučuje sportsku opremu svim klubovima Orlen Basket Lige i Orlen Basket Lige za žene. Suradnja se temelji na modelu centraliziranog ugovora na razini lige, po uzoru na američku [[National Basketball Association|NBA ligu]]. == Suradnja s olimpijskim sportom == '''Poljski olimpijski odbor''' – suradnja između marke 4F i Poljskog olimpijskog odbora trajala je od 2008. do 2023. godine. Tim tvrtke OTCF dizajnirao je i isporučivao posebne kolekcije sportske i svečane odjeće za Zimske olimpijske igre u Vancouveru 2010., Sočiju 2014., Pyeongchangu 2018. i Pekingu 2022. godine te za Ljetne olimpijske igre u Londonu 2012., Rio de Janeiru 2016. i Tokiju 2020. godine. Tijekom 14 godina suradnje marka 4F osigurala je odjeću za više od 3.700 poljskih sportaša, članova stručnih stožera i olimpijske delegacije. U tom su razdoblju poljski sportaši osvojili ukupno 50 olimpijskih medalja. Dana 25. listopada 2023. godine Poljski olimpijski odbor potpisao je petogodišnji ugovor s tvrtkom adidas, koja je preuzela ulogu sponzora poljske olimpijske kolekcije počevši od Olimpijskih igara u Parizu 2024. godine, a ugovor traje do kraja 2028. godine. Marka 4F također je pripremila kolekcije odjeće za poljske reprezentacije koje su sudjelovale na Europskom olimpijskom festivalu mladih, Olimpijskim igrama mladih i Europskim igrama. Za XXXIII. Ljetne olimpijske igre u Parizu 2024. godine marka 4F osmislila je kolekciju PARIS za šest nacionalnih reprezentacija: Hrvatske, Grčke, Kosova, Latvije, Slovačke i Ukrajine. '''Poljski paraolimpijski odbor''' – marka 4F osiguravala je odjeću za poljsku paraolimpijsku reprezentaciju tijekom Zimskih paraolimpijskih igara u Sočiju 2014., Pyeongchangu 2018. i Pekingu 2022. godine te Ljetnih paraolimpijskih igara u Rio de Janeiru 2016. i Tokiju 2020. godine. == Suradnja sa sportskim udrugama == Marka 4F prisutna je u profesionalnom sportu od 2007. godine, kada je započela suradnju s Poljskim skijaškim savezom. Godine 2010. potpisan je ugovor s Poljskim biatlonskim savezom, a potom je uspostavljena suradnja s Poljskim atletskim savezom (od 2013.) i Poljskim savezom brzog klizanja (od 2014.). U srpnju 2024. godine ugovor s Poljskim atletskim savezom (PZLA) produljen je za osam godina, a marka 4F postala je glavni sponzor saveza. Od 2019. do 2022. godine marka je surađivala s Litavskim atletskim savezom, a od 2023. godine surađuje s Mađarskim atletskim savezom. Od 2017. do 2020. godine 4F je bio tehnički sponzor Poljskog rukometnog saveza, a od 2018. do 2022. godine Slovačkog biatlonskog saveza. Marka 4F također je tehnički partner Poljskog košarkaškog saveza, za čije nacionalne reprezentacije osigurava sportsku opremu i dresove, kao i Poljskog odbojkaškog saveza. == Ambasadori brenda == * [[Robert Lewandowski]] – poljski nogometaš, kapetan [[Poljska nogometna reprezentacija|poljske nogometne reprezentacije]] (od 2021.) <ref name="lewy">{{Citation|title=Robert Lewandowski z nowym sponsorem. Dołączył do żony i gwiazd polskiego sportu|date=2021-01-02|url=https://sportowefakty.wp.pl/pilka-nozna/917138/robert-lewandowski-z-nowym-sponsorem-dolaczyl-do-zony-i-gwiazd-polskiego-sportu|language=pl}}</ref> * Anna Lewandowska – višestruka osvajačica medalja na svjetskim, europskim i poljskim prvenstvima u karateu, trenerica <ref name="fashion25">{{Citation|title=4F nawiązało współpracę z gwiazdą siatkówki. Ich wspólna kolekcja trafi w gusta fanów streetwearu|date=2025-10-06|url=https://fashionbiznes.pl/4f-nawiazalo-wspolprace-z-gwiazda-siatkowki-ich-wspolna-kolekcja-trafi-w-gusta-fanow-streetwearu/|language=pl}}</ref> * Tomasz Fornal – [[Odbojka|odbojkaš]], poljski reprezentativac (od 2025.) <ref name="fornal">{{Citation|inventor=Beata Goczał|title=Znany siatkarz ambasadorem marki 4F|date=2025-05-23|url=https://www.wirtualnemedia.pl/znany-siatkarz-ambasadorem-marki-4f,7179299345590401a|language=pl}}</ref> * Bartosz Zmarzlik – spidvejaš, pojedinačni svjetski prvak (od 2023.) <ref name="zmarzlik">{{Citation|title=Bartosz Zmarzlik został ambasadorem marki 4F. A chwilę później został mistrzem świata|url=https://www.wiadomoscihandlowe.pl/handel-i-dystrybucja/bartosz-zmarzlik-zostal-ambasadorem-marki-4f-a-chwile-pozniej-zostal-mistrzem-swiata-2493241|language=pl}}</ref> * Natalia Maliszewska – europska prvakinja, svjetska viceprvakinja i pobjednica Svjetskog kupa u kratkom trčanju (od 2023.) <ref name="maliszewska">{{Citation|title=Natalia Maliszewska nową ambasadorką marki 4F|date=2023-08-04|url=https://www.otcf.pl/dla-mediow/aktualnosci/natalia-maliszewska-nowa-ambasadorka-marki-4f|language=pl}}</ref> * Martyna Kotwiła – poljska atletičarka specijalizirana za sprint <ref name="retailwork">{{Citation|title=4F z nowymi ambasadorami marki|url=https://retailwork.pl/artykuly/4f-z-nowymi-ambasadorami-marki/2349|language=pl}}</ref> * Michał Kościuszko – poljski reli vozač (od 2024.) <ref name="kosciuszko">{{Citation|title=Michał Kościuszko wznawia karierę rajdową i zostaje ambasadorem marki 4F|date=2024-04-18|url=https://www.otcf.pl/dla-mediow/aktualnosci/michal-kosciuszko-wznawia-kariere-rajdowa-i-zostaje-ambasadorem-marki-4f|language=pl}}</ref> * Oliver Solberg – norveško-švedski reli vozač, Piotr Więcek – vozač driftanja (marka razvija projekte u moto sportu) <ref name="klaja26">{{Citation|inventor=Jakub Kłyszejko|title=4F mierzy wyżej niż Polska. Igor Klaja o Azji, motorsporcie i sportowym DNA marki|date=2026-06-23|url=https://www.sportmarketing.pl/wywiady/113718/4f-mierzy-wyzej-niz-polska-igor-klaja-o-azji-motorsporcie-i-sportowym-dna-marki-wywiad/|language=pl}}</ref> * Alina Rotaru-Kottmann – rumunjska atletičarka specijalizirana za skok u dalj, Jakub Grigar – slovački kajakaš i slalomist (oboje od 2023.) <ref name="wh2023">{{Citation|title=Marka 4F ma dwóch nowych zagranicznych ambasadorów. Firma chce rozwijać się na rynkach międzynarodowych|date=2023-03-03|url=https://www.wiadomoscihandlowe.pl/handel-i-dystrybucja/sklepy-odziezowe-obuwnicze-i-sportowe/marka-4-f-ma-dwoch-nowych-zagranicznych-ambasadorow-firma-chce-rozwijac-sie-na-rynkach-miedzynarodowych-2448731|language=pl}}</ref> * Alina Ceușan – rumunjska influencerica i TV osoba <ref name="ceusan">{{Citation|title=Alina Ceușan se alătură echipei 4F ca ambasador de brand|url=https://www.smark.ro/articol/67389/alina-ceusan-se-alatura-echipei-4f-ca-ambasador-de-brand|language=ro}}</ref> * Ioana Grama – rumunjska fitness influencerica <ref name="grama">{{Citation|title=Ioana Grama este noul ambasador 4F în România|url=https://www.iqads.ro/articol/67976/ioana-grama-este-noul-ambasador-4f-in-romania|language=ro}}</ref> Tijekom prethodnih godina među ambasadorima marke 4F bili su: Marcin Chabowski, Maciej Kot, Łukasz Kubot, Katarzyna Niewiadoma, Paula Gorycka, Andrzej Piątek, Natalia Czerwonka, Monika Hojnisz, Iwona Bernardelli, Sebastian Kłosiński, Paulína Fialková, Wilfredo León, Kamila Żuk, Adrianna Sułek i [[Kamil Stoch]]. == Tehnologije u odjeći 4F == Tehnologije koje se koriste u odjeći marke 4F obuhvaćaju vlastita tehnološka rješenja te suvremene tehničke materijale koji se primjenjuju u sportskoj i outdoor odjeći. Među glavnim tehnologijama koje je razvila marka 4F nalaze se:<ref>{{Citiranje weba|title=technologie 4f|url=https://4f.hr/technologie.html|url-status=live|access-date=}}</ref> * '''4F Dry''' – tehnologija koja omogućuje odvođenje vlage i pomaže održati tijelo suhim tijekom tjelesne aktivnosti. * '''4F Skin''' – tehnologija koja omogućuje elastično prianjanje uz tijelo i slobodu kretanja. * '''4F NeoDry''' – membrana koja pruža zaštitu od kiše i vjetra, uz očuvanje prozračnosti materijala. * '''4F Warm''' – tehnologija koja pomaže u održavanju toplinske udobnosti pri nižim temperaturama. Ove se tehnologije često kombiniraju unutar istog odjevnog predmeta, stvarajući funkcionalni sustav prilagođen različitim razinama tjelesne aktivnosti i vremenskim uvjetima. Zahvaljujući tome, odjeća marke 4F namijenjena je sportskim aktivnostima i svakodnevnom nošenju. == Fusnote == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://4f.hr/ Službena web stranica] {{GLAVNIRASPORED:4F}} [[Kategorija:Sportska odjeća]] {{Nacrt-kat}} 63vo31k5fh8qf3irl8oeg4d8kgzvesa 0 819727 7615860 7615538 2026-10-09T21:47:36Z Croxyz 205325 7615860 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = [[Nogometni kup Slovenije]]<br />1992./93. | izvorni_naziv = | slika = | opis = | domaćin = {{Z+X|SVN}} | izdanje = 2. | datum = | br_momčadi = 32 (odgovarajuće natjecanje) | konfederacije = | stadioni = | gradovi = | osvajač = [[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]] | broj = 1 | finalist = [[NK Celje|Celje]] | polufinalisti = [[NK Ljubljana|Ljubljana]]<br />[[NK Krka|Studio D Novo mesto]] | četvrti = | utakmice = | golovi = | gledanost = | naj_strijelac = | naj_igrač = | naj_mladi = | naj_vratar = | fair-play = | prethodno = [[Kup Slovenije u nogometu 1991./92.|1991./92.]] | sljedeće = [[Kup Slovenije u nogometu 1993./94.|1993./94.]] }} '''Kup Slovenije u nogometu''' ([[slovenski]]: ''Pokal Nogometne zveze Slovenije'') u sezoni 1992./93. bilo je drugo izdanje [[Nogometni kup Slovenije|kupa Republike Slovenije]]. Godine 1992. promijenio se sustav natjecanja. 18 momčadi 1. SNL plasiralo se direktno, dok su se niželigaške momčadi borile za preostalih 14 mjesta u kup-natjecanjima međuopćinskih saveza. U finalu je Olimpija pobijedila Publikum iz Celja.<ref>[https://slo-nogomet.net/index.php/Pokal_Nogometne_zveze_Slovenije Slovenska nogometna enciklopedija]</ref> Budući da je Olimpija također osvojila prvenstvo,u [[Europski kup pobjednika kupova 1993./94.|Kupu pobjednika kupova 1993./94.]] sudjelovao je Publikimu iz Celja. == Sudionici == {{Col-begin}} {{Col-3}} 18 klubova iz [[Prva slovenska nogometna liga 1992./93.|1. SNL 1992./93.]] plasiralo se direktno: * [[NK Beltinci|Beltinci]] * [[NK Celje|Celje]] * [[ND Gorica|Gorica]] * [[NK Izola|Izola]] * [[NK Koper|Koper]] * [[NK Ljubljana|Ljubljana]] * [[NK Maribor|Maribor]] * [[NK Mura|Mura]] * [[NK Nafta Lendava|Nafta Lendava]] * [[NK Naklo|Naklo]] * [[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]] * [[NK Rudar Velenje|Rudar Velenje]] * [[ND Slovan|Slovan Ljubljana]] * [[NK Steklar Rogaška Slatina|Steklar]] * [[NK Krka|Studio D Novo Mesto]] * [[NK Svoboda Ljubljana|Svoboda Ljubljana]] * [[NK Zagorje|Zagorje]] * [[NK Železničar Maribor|Železničar Maribor]] {{col-3}} 14 dostupnih mjesta: Međuopćinski savezi Ljubljane, Maribora, Murske Sobote, Ptuja i Kranja, kao savezi s najviše članova, imaju dva predstavnika, dok preostali savezi imaju jednog predstavnik. {| class="wikitable" |-style="background:#B0C4DE;" !colspan=3 | Međuopćinski kupovi |- ! Savezi !colspan=2 | Klubovi |- | <small>'''MNZ Ljubljana'''</small> | [[NK Domžale|Domžale]] || [[ŠD Belinka|Belinka]] |- | <small>'''MNZ Maribor'''</small> | [[NK Limbuš-Pekre|Limbuš-Pekre]] || [[NK Korotan Prevalje (1933.)|Korotan Prevalje]] |- | <small>'''MNZ Celje'''</small> | [[NK Žalec|Žalec]] || |- | <small>'''MNZ Koper'''</small> | [[NK Piran|Piran]] || |- | <small>'''MNZ Nova Gorica'''</small> | [[NK Primorje|Primorje]] || |- | <small>'''MNZ Murska Sobota'''</small> | [[ŠNK Radgona|Radgona]] || [[NK Čarda|Čarda]] |- | <small>'''MNZ Lendava'''</small> | [[NK Turnišče|Turnišče]] || |- | <small>'''MNZ Goreniska-Kranj'''</small> | [[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]] || [[NK Zarica Kranj|Zarica Kranj]] |- | <small>'''MNZ Ptuj'''</small> | [[NK Drava Ptuj|Drava Ptuj]] || [[NK Podvinci|Podvinci]] |- |} {{Col-end}} == Šesnaestina završnice == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat<br /><small>4. 11. 1992.</small> |- | '''[[NK Maribor|Maribor]]''' ||–|| [[NK Žalec|Žalec]] ||4:2 |- | '''[[NK Limbuš Pekre|Limbuš Pekre]]''' ||–|| [[NK Podvinci|Podvinci]] ||1:0 |- | '''[[NK Piran|Piran]]''' ||–|| [[NK Železničar Maribor|Železničar Maribor]] ||1:0 |- | '''[[NK Celje|Celje]]''' ||–|| [[NK Mura|Mura]] ||3:0 |- | [[NK Drava Ptuj|Drava Ptuj]] ||–|| '''[[NK Naklo|Naklo]]''' ||2:5 |- | '''[[NK Zagorje|Zagorje]]''' ||–|| [[NK Beltinci|Beltinci]] ||2:0 |- | [[ND Gorica|Gorica]] ||–|| '''[[ND Slovan|Slovan]]''' ||1:1 {{pen|6|7}} |- | '''[[NK Domžale|Domžale]]''' ||–|| [[NK Rudar Velenje|Rudar Velenje]] ||1:1 {{pen|3|1}} |- | [[NK Korotan Prevalje (1933.)|Korotan Prevalje]] ||–|| '''[[NK Nafta Lendava|Nafta Lendava]] ||1:4 |- | '''[[NK Ljubljana|Ljubljana]]''' ||–|| [[NK Turnišče|Turnišče]] ||4:0 |- | '''[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]]''' ||–|| [[NK Zarica Kranj|Kranj]] ||7:1 |- | '''[[NK Svoboda Ljubljana|Svoboda]]''' ||–|| [[NK Steklar|Steklar]] ||3:0 |- | [[NK Čarda|Čarda]] ||–|| '''[[NK Primorje|Primorje]]''' ||0:7 |- | '''[[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]]''' ||–|| [[ŠNK Radgona|Radgona]] ||5:0 |- | [[NK Izola|Izola]] ||–|| '''[[NK Krka|Studio D Novo Mesto]]''' ||1:1 {{pen|3|4}} |- | [[ŠD Belinka|Belinka]] ||–|| '''[[NK Koper|Koper]]''' ||0:3 |- |} == Osmina završnice == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat<br /><small>6. 12. 1992.</small> |- | '''[[NK Primorje|Primorje]]''' ||–|| [[NK Domžale|Domžale]] ||1:0 |- | [[ND Slovan|Slovan]] ||–|| '''[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija]]''' ||1:1 {{pen|4|5}} |- | '''[[NK Naklo|Naklo]]''' ||–|| [[NK Zagorje|Zagorje]] ||5:2 |- | [[NK Nafta Lendava|Nafta Lendava]] ||–|| '''[[NK Celje|Celje]]''' ||1:1 {{pen|2|3}} |- | '''[[NK Svoboda Ljubljana|Svoboda]]''' ||–|| [[NK Piran|Piran]] ||3:0 |- | '''[[NK Ljubljana|Ljubljana]]''' ||–|| [[NK Maribor|Maribor]] ||1:0 |- | '''[[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]]''' ||–|| [[NK Limbuš Pekre|Limbuš Pekre]] ||6:0 |- | '''[[NK Krka|Studio D Novo Mesto]]''' ||–|| [[NK Koper|Koper]] ||1:0 |- |} == Četvrtzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat<br /><small>23. 3. 1993.</small> |- | '''[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]]''' ||–|| [[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]] ||3:1 |- | '''[[NK Celje|Celje]]''' ||–|| [[NK Naklo|Naklo]] ||3:1 |- | [[NK Primorje|Primorje]] ||–|| '''[[NK Krka|Studio D Novo Mesto]]''' ||0:0 {{pen|3|4}} |- | '''[[NK Ljubljana|Ljubljana]]''' ||–|| [[NK Svoboda Ljubljana|Svoboda]] ||4:0 |- |} == Poluzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat<br /><small>5. 5. 1993.</small> |- | [[NK Krka|Studio D Novo Mesto]] ||–|| '''[[NK Celje|Celje]]''' ||1:4 |- | [[NK Ljubljana|Ljubljana]] ||–|| '''[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]]''' ||0:1 |- |} == Završnica == {{footballbox |datum= [[2. lipnja]] [[1993.]] |momčad1 = [[NK Celje|Celje]] |rezultat = 1:2 |izvještaj = |momčad2 = <span style="background-color:gold;">[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]]</span> |strijelci1 = [[Suad Beširević|Beširović]] {{gol|63}} |strijelci2 = {{gol|42}} Topić<br />{{gol|50}} [[Dejan Djuranović|Djuranović]] |stadion = [[ŠC Skalna Klet]], [[Celje]] |gledatelji = 2500 |sudac = [[Darko Jamšek]] }} == Poveznice == * [[Prva slovenska nogometna liga 1992./93.|1. SNL 1992./93.]] * [[Druga slovenska nogometna liga 1992./93.|2. SNL 1992./93.]] * [[Treća slovenska nogometna liga 1992./93.|3. SNL 1992./93.]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://www.rsssf.org/tabless/slov93.html RSSSF] {{Nogometni kup Slovenije}} [[Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja - sezona 1992./93.| kup]] [[Kategorija:Nogometni kup Slovenije|1992-93]] jsqek75ozltukcss2pb2tmdzgnlnhue 7615861 7615860 2026-10-09T21:47:49Z Croxyz 205325 7615861 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = [[Nogometni kup Slovenije]]<br />1992./93. | izvorni_naziv = | slika = | opis = | domaćin = {{Z+X|SVN}} | izdanje = 2. | datum = | br_momčadi = 32 (odgovarajuće natjecanje) | konfederacije = | stadioni = | gradovi = | osvajač = [[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]] | broj = 1 | finalist = [[NK Celje|Celje]] | polufinalisti = [[NK Ljubljana|Ljubljana]]<br />[[NK Krka|Studio D Novo mesto]] | četvrti = | utakmice = | golovi = | gledanost = | naj_strijelac = | naj_igrač = | naj_mladi = | naj_vratar = | fair-play = | prethodno = [[Kup Slovenije u nogometu 1991./92.|1991./92.]] | sljedeće = [[Kup Slovenije u nogometu 1993./94.|1993./94.]] }} '''Kup Slovenije u nogometu''' ([[slovenski]]: ''Pokal Nogometne zveze Slovenije'') u sezoni 1992./93. bilo je drugo izdanje [[Nogometni kup Slovenije|kupa Republike Slovenije]]. Godine 1992. promijenio se sustav natjecanja. 18 momčadi 1. SNL plasiralo se direktno, dok su se niželigaške momčadi borile za preostalih 14 mjesta u kup-natjecanjima međuopćinskih saveza. U finalu je Olimpija pobijedila Publikum iz Celja.<ref>[https://slo-nogomet.net/index.php/Pokal_Nogometne_zveze_Slovenije Slovenska nogometna enciklopedija]</ref> Budući da je Olimpija također osvojila prvenstvo, u [[Europski kup pobjednika kupova 1993./94.|Kupu pobjednika kupova 1993./94.]] sudjelovao je Publikimu iz Celja. == Sudionici == {{Col-begin}} {{Col-3}} 18 klubova iz [[Prva slovenska nogometna liga 1992./93.|1. SNL 1992./93.]] plasiralo se direktno: * [[NK Beltinci|Beltinci]] * [[NK Celje|Celje]] * [[ND Gorica|Gorica]] * [[NK Izola|Izola]] * [[NK Koper|Koper]] * [[NK Ljubljana|Ljubljana]] * [[NK Maribor|Maribor]] * [[NK Mura|Mura]] * [[NK Nafta Lendava|Nafta Lendava]] * [[NK Naklo|Naklo]] * [[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]] * [[NK Rudar Velenje|Rudar Velenje]] * [[ND Slovan|Slovan Ljubljana]] * [[NK Steklar Rogaška Slatina|Steklar]] * [[NK Krka|Studio D Novo Mesto]] * [[NK Svoboda Ljubljana|Svoboda Ljubljana]] * [[NK Zagorje|Zagorje]] * [[NK Železničar Maribor|Železničar Maribor]] {{col-3}} 14 dostupnih mjesta: Međuopćinski savezi Ljubljane, Maribora, Murske Sobote, Ptuja i Kranja, kao savezi s najviše članova, imaju dva predstavnika, dok preostali savezi imaju jednog predstavnik. {| class="wikitable" |-style="background:#B0C4DE;" !colspan=3 | Međuopćinski kupovi |- ! Savezi !colspan=2 | Klubovi |- | <small>'''MNZ Ljubljana'''</small> | [[NK Domžale|Domžale]] || [[ŠD Belinka|Belinka]] |- | <small>'''MNZ Maribor'''</small> | [[NK Limbuš-Pekre|Limbuš-Pekre]] || [[NK Korotan Prevalje (1933.)|Korotan Prevalje]] |- | <small>'''MNZ Celje'''</small> | [[NK Žalec|Žalec]] || |- | <small>'''MNZ Koper'''</small> | [[NK Piran|Piran]] || |- | <small>'''MNZ Nova Gorica'''</small> | [[NK Primorje|Primorje]] || |- | <small>'''MNZ Murska Sobota'''</small> | [[ŠNK Radgona|Radgona]] || [[NK Čarda|Čarda]] |- | <small>'''MNZ Lendava'''</small> | [[NK Turnišče|Turnišče]] || |- | <small>'''MNZ Goreniska-Kranj'''</small> | [[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]] || [[NK Zarica Kranj|Zarica Kranj]] |- | <small>'''MNZ Ptuj'''</small> | [[NK Drava Ptuj|Drava Ptuj]] || [[NK Podvinci|Podvinci]] |- |} {{Col-end}} == Šesnaestina završnice == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat<br /><small>4. 11. 1992.</small> |- | '''[[NK Maribor|Maribor]]''' ||–|| [[NK Žalec|Žalec]] ||4:2 |- | '''[[NK Limbuš Pekre|Limbuš Pekre]]''' ||–|| [[NK Podvinci|Podvinci]] ||1:0 |- | '''[[NK Piran|Piran]]''' ||–|| [[NK Železničar Maribor|Železničar Maribor]] ||1:0 |- | '''[[NK Celje|Celje]]''' ||–|| [[NK Mura|Mura]] ||3:0 |- | [[NK Drava Ptuj|Drava Ptuj]] ||–|| '''[[NK Naklo|Naklo]]''' ||2:5 |- | '''[[NK Zagorje|Zagorje]]''' ||–|| [[NK Beltinci|Beltinci]] ||2:0 |- | [[ND Gorica|Gorica]] ||–|| '''[[ND Slovan|Slovan]]''' ||1:1 {{pen|6|7}} |- | '''[[NK Domžale|Domžale]]''' ||–|| [[NK Rudar Velenje|Rudar Velenje]] ||1:1 {{pen|3|1}} |- | [[NK Korotan Prevalje (1933.)|Korotan Prevalje]] ||–|| '''[[NK Nafta Lendava|Nafta Lendava]] ||1:4 |- | '''[[NK Ljubljana|Ljubljana]]''' ||–|| [[NK Turnišče|Turnišče]] ||4:0 |- | '''[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]]''' ||–|| [[NK Zarica Kranj|Kranj]] ||7:1 |- | '''[[NK Svoboda Ljubljana|Svoboda]]''' ||–|| [[NK Steklar|Steklar]] ||3:0 |- | [[NK Čarda|Čarda]] ||–|| '''[[NK Primorje|Primorje]]''' ||0:7 |- | '''[[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]]''' ||–|| [[ŠNK Radgona|Radgona]] ||5:0 |- | [[NK Izola|Izola]] ||–|| '''[[NK Krka|Studio D Novo Mesto]]''' ||1:1 {{pen|3|4}} |- | [[ŠD Belinka|Belinka]] ||–|| '''[[NK Koper|Koper]]''' ||0:3 |- |} == Osmina završnice == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat<br /><small>6. 12. 1992.</small> |- | '''[[NK Primorje|Primorje]]''' ||–|| [[NK Domžale|Domžale]] ||1:0 |- | [[ND Slovan|Slovan]] ||–|| '''[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija]]''' ||1:1 {{pen|4|5}} |- | '''[[NK Naklo|Naklo]]''' ||–|| [[NK Zagorje|Zagorje]] ||5:2 |- | [[NK Nafta Lendava|Nafta Lendava]] ||–|| '''[[NK Celje|Celje]]''' ||1:1 {{pen|2|3}} |- | '''[[NK Svoboda Ljubljana|Svoboda]]''' ||–|| [[NK Piran|Piran]] ||3:0 |- | '''[[NK Ljubljana|Ljubljana]]''' ||–|| [[NK Maribor|Maribor]] ||1:0 |- | '''[[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]]''' ||–|| [[NK Limbuš Pekre|Limbuš Pekre]] ||6:0 |- | '''[[NK Krka|Studio D Novo Mesto]]''' ||–|| [[NK Koper|Koper]] ||1:0 |- |} == Četvrtzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat<br /><small>23. 3. 1993.</small> |- | '''[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]]''' ||–|| [[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]] ||3:1 |- | '''[[NK Celje|Celje]]''' ||–|| [[NK Naklo|Naklo]] ||3:1 |- | [[NK Primorje|Primorje]] ||–|| '''[[NK Krka|Studio D Novo Mesto]]''' ||0:0 {{pen|3|4}} |- | '''[[NK Ljubljana|Ljubljana]]''' ||–|| [[NK Svoboda Ljubljana|Svoboda]] ||4:0 |- |} == Poluzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat<br /><small>5. 5. 1993.</small> |- | [[NK Krka|Studio D Novo Mesto]] ||–|| '''[[NK Celje|Celje]]''' ||1:4 |- | [[NK Ljubljana|Ljubljana]] ||–|| '''[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]]''' ||0:1 |- |} == Završnica == {{footballbox |datum= [[2. lipnja]] [[1993.]] |momčad1 = [[NK Celje|Celje]] |rezultat = 1:2 |izvještaj = |momčad2 = <span style="background-color:gold;">[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]]</span> |strijelci1 = [[Suad Beširević|Beširović]] {{gol|63}} |strijelci2 = {{gol|42}} Topić<br />{{gol|50}} [[Dejan Djuranović|Djuranović]] |stadion = [[ŠC Skalna Klet]], [[Celje]] |gledatelji = 2500 |sudac = [[Darko Jamšek]] }} == Poveznice == * [[Prva slovenska nogometna liga 1992./93.|1. SNL 1992./93.]] * [[Druga slovenska nogometna liga 1992./93.|2. SNL 1992./93.]] * [[Treća slovenska nogometna liga 1992./93.|3. SNL 1992./93.]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://www.rsssf.org/tabless/slov93.html RSSSF] {{Nogometni kup Slovenije}} [[Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja - sezona 1992./93.| kup]] [[Kategorija:Nogometni kup Slovenije|1992-93]] thqg3xno5eog87inlmvdpmiwrjxo370 7616010 7615861 2026-10-10T09:23:17Z Croxyz 205325 /* Sudionici */ 7616010 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = [[Nogometni kup Slovenije]]<br />1992./93. | izvorni_naziv = | slika = | opis = | domaćin = {{Z+X|SVN}} | izdanje = 2. | datum = | br_momčadi = 32 (odgovarajuće natjecanje) | konfederacije = | stadioni = | gradovi = | osvajač = [[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]] | broj = 1 | finalist = [[NK Celje|Celje]] | polufinalisti = [[NK Ljubljana|Ljubljana]]<br />[[NK Krka|Studio D Novo mesto]] | četvrti = | utakmice = | golovi = | gledanost = | naj_strijelac = | naj_igrač = | naj_mladi = | naj_vratar = | fair-play = | prethodno = [[Kup Slovenije u nogometu 1991./92.|1991./92.]] | sljedeće = [[Kup Slovenije u nogometu 1993./94.|1993./94.]] }} '''Kup Slovenije u nogometu''' ([[slovenski]]: ''Pokal Nogometne zveze Slovenije'') u sezoni 1992./93. bilo je drugo izdanje [[Nogometni kup Slovenije|kupa Republike Slovenije]]. Godine 1992. promijenio se sustav natjecanja. 18 momčadi 1. SNL plasiralo se direktno, dok su se niželigaške momčadi borile za preostalih 14 mjesta u kup-natjecanjima međuopćinskih saveza. U finalu je Olimpija pobijedila Publikum iz Celja.<ref>[https://slo-nogomet.net/index.php/Pokal_Nogometne_zveze_Slovenije Slovenska nogometna enciklopedija]</ref> Budući da je Olimpija također osvojila prvenstvo, u [[Europski kup pobjednika kupova 1993./94.|Kupu pobjednika kupova 1993./94.]] sudjelovao je Publikimu iz Celja. == Sudionici == {{Col-begin}} {{Col-3}} 18 klubova iz [[Prva slovenska nogometna liga 1992./93.|1. SNL 1992./93.]] plasiralo se direktno: * [[NK Beltinci|Beltinci]] * [[NK Celje|Celje]] * [[ND Gorica|Gorica]] * [[NK Izola|Izola]] * [[NK Koper|Koper]] * [[NK Ljubljana|Ljubljana]] * [[NK Maribor|Maribor]] * [[NK Mura|Mura]] * [[NK Nafta Lendava|Nafta Lendava]] * [[NK Naklo|Naklo]] * [[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]] * [[NK Rudar Velenje|Rudar Velenje]] * [[ND Slovan|Slovan Ljubljana]] * [[NK Steklar Rogaška Slatina|Steklar]] * [[NK Krka|Studio D Novo Mesto]] * [[NK Svoboda Ljubljana|Svoboda Ljubljana]] * [[NK Zagorje|Zagorje]] * [[NK Železničar Maribor|Železničar Maribor]] {{col-3}} 14 dostupnih mjesta: Međuopćinski savezi Ljubljane, Maribora, Murske Sobote, Ptuja i Kranja, kao savezi s najviše članova, imaju dva predstavnika, dok preostali savezi imaju jednog predstavnika. {| class="wikitable" |-style="background:#B0C4DE;" !colspan=3 | Međuopćinski kupovi |- ! Savezi !colspan=2 | Klubovi |- | <small>'''MNZ Ljubljana'''</small> | [[NK Domžale|Domžale]] || [[ŠD Belinka|Belinka]] |- | <small>'''MNZ Maribor'''</small> | [[NK Limbuš-Pekre|Limbuš-Pekre]] || [[NK Korotan Prevalje (1933.)|Korotan Prevalje]] |- | <small>'''MNZ Celje'''</small> | [[NK Žalec|Žalec]] || |- | <small>'''MNZ Koper'''</small> | [[NK Piran|Piran]] || |- | <small>'''MNZ Nova Gorica'''</small> | [[NK Primorje|Primorje]] || |- | <small>'''MNZ Murska Sobota'''</small> | [[ŠNK Radgona|Radgona]] || [[NK Čarda|Čarda]] |- | <small>'''MNZ Lendava'''</small> | [[NK Turnišče|Turnišče]] || |- | <small>'''MNZ Goreniska-Kranj'''</small> | [[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]] || [[NK Zarica Kranj|Zarica Kranj]] |- | <small>'''MNZ Ptuj'''</small> | [[NK Drava Ptuj|Drava Ptuj]] || [[NK Podvinci|Podvinci]] |- |} {{Col-end}} == Šesnaestina završnice == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat<br /><small>4. 11. 1992.</small> |- | '''[[NK Maribor|Maribor]]''' ||–|| [[NK Žalec|Žalec]] ||4:2 |- | '''[[NK Limbuš Pekre|Limbuš Pekre]]''' ||–|| [[NK Podvinci|Podvinci]] ||1:0 |- | '''[[NK Piran|Piran]]''' ||–|| [[NK Železničar Maribor|Železničar Maribor]] ||1:0 |- | '''[[NK Celje|Celje]]''' ||–|| [[NK Mura|Mura]] ||3:0 |- | [[NK Drava Ptuj|Drava Ptuj]] ||–|| '''[[NK Naklo|Naklo]]''' ||2:5 |- | '''[[NK Zagorje|Zagorje]]''' ||–|| [[NK Beltinci|Beltinci]] ||2:0 |- | [[ND Gorica|Gorica]] ||–|| '''[[ND Slovan|Slovan]]''' ||1:1 {{pen|6|7}} |- | '''[[NK Domžale|Domžale]]''' ||–|| [[NK Rudar Velenje|Rudar Velenje]] ||1:1 {{pen|3|1}} |- | [[NK Korotan Prevalje (1933.)|Korotan Prevalje]] ||–|| '''[[NK Nafta Lendava|Nafta Lendava]] ||1:4 |- | '''[[NK Ljubljana|Ljubljana]]''' ||–|| [[NK Turnišče|Turnišče]] ||4:0 |- | '''[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]]''' ||–|| [[NK Zarica Kranj|Kranj]] ||7:1 |- | '''[[NK Svoboda Ljubljana|Svoboda]]''' ||–|| [[NK Steklar|Steklar]] ||3:0 |- | [[NK Čarda|Čarda]] ||–|| '''[[NK Primorje|Primorje]]''' ||0:7 |- | '''[[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]]''' ||–|| [[ŠNK Radgona|Radgona]] ||5:0 |- | [[NK Izola|Izola]] ||–|| '''[[NK Krka|Studio D Novo Mesto]]''' ||1:1 {{pen|3|4}} |- | [[ŠD Belinka|Belinka]] ||–|| '''[[NK Koper|Koper]]''' ||0:3 |- |} == Osmina završnice == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat<br /><small>6. 12. 1992.</small> |- | '''[[NK Primorje|Primorje]]''' ||–|| [[NK Domžale|Domžale]] ||1:0 |- | [[ND Slovan|Slovan]] ||–|| '''[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija]]''' ||1:1 {{pen|4|5}} |- | '''[[NK Naklo|Naklo]]''' ||–|| [[NK Zagorje|Zagorje]] ||5:2 |- | [[NK Nafta Lendava|Nafta Lendava]] ||–|| '''[[NK Celje|Celje]]''' ||1:1 {{pen|2|3}} |- | '''[[NK Svoboda Ljubljana|Svoboda]]''' ||–|| [[NK Piran|Piran]] ||3:0 |- | '''[[NK Ljubljana|Ljubljana]]''' ||–|| [[NK Maribor|Maribor]] ||1:0 |- | '''[[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]]''' ||–|| [[NK Limbuš Pekre|Limbuš Pekre]] ||6:0 |- | '''[[NK Krka|Studio D Novo Mesto]]''' ||–|| [[NK Koper|Koper]] ||1:0 |- |} == Četvrtzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat<br /><small>23. 3. 1993.</small> |- | '''[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]]''' ||–|| [[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]] ||3:1 |- | '''[[NK Celje|Celje]]''' ||–|| [[NK Naklo|Naklo]] ||3:1 |- | [[NK Primorje|Primorje]] ||–|| '''[[NK Krka|Studio D Novo Mesto]]''' ||0:0 {{pen|3|4}} |- | '''[[NK Ljubljana|Ljubljana]]''' ||–|| [[NK Svoboda Ljubljana|Svoboda]] ||4:0 |- |} == Poluzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat<br /><small>5. 5. 1993.</small> |- | [[NK Krka|Studio D Novo Mesto]] ||–|| '''[[NK Celje|Celje]]''' ||1:4 |- | [[NK Ljubljana|Ljubljana]] ||–|| '''[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]]''' ||0:1 |- |} == Završnica == {{footballbox |datum= [[2. lipnja]] [[1993.]] |momčad1 = [[NK Celje|Celje]] |rezultat = 1:2 |izvještaj = |momčad2 = <span style="background-color:gold;">[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]]</span> |strijelci1 = [[Suad Beširević|Beširović]] {{gol|63}} |strijelci2 = {{gol|42}} Topić<br />{{gol|50}} [[Dejan Djuranović|Djuranović]] |stadion = [[ŠC Skalna Klet]], [[Celje]] |gledatelji = 2500 |sudac = [[Darko Jamšek]] }} == Poveznice == * [[Prva slovenska nogometna liga 1992./93.|1. SNL 1992./93.]] * [[Druga slovenska nogometna liga 1992./93.|2. SNL 1992./93.]] * [[Treća slovenska nogometna liga 1992./93.|3. SNL 1992./93.]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://www.rsssf.org/tabless/slov93.html RSSSF] {{Nogometni kup Slovenije}} [[Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja - sezona 1992./93.| kup]] [[Kategorija:Nogometni kup Slovenije|1992-93]] rjb38nzqp7264fs7avpadlx0uk0srs3 0 819729 7616049 7615316 2026-10-10T11:08:55Z Lovro.milas 323001 /* Naznake u imenima */ 7616049 wikitext text/x-wiki '''Sin''' je [[Mužjak|muški]] [[Potomstvo|potomak]]; [[dječak]] ili [[muškarac]] u odnosu na svoje [[Roditelji|roditelje]]. Ženski pandan je [[kći]]. ==Kršćanska simbolika== [[File:Folio 109v - The Baptism of Christ.jpg|thumb|right|Minijatura iz djela ''[[Vrlo bogati časoslov berryskoga vojvode]]'' koja prikazuje [[Krštenje Isusovo|Isusovo krštenje]], pri kojem je [[Bog Otac]] proglasio [[Isus]]a svojim Sinom.]] Među [[Kršćanstvo|kršćanima]] izraz „Sin” ili „[[Sin Božji]]” odnosi se na [[Isus|Isusa Krista]]. Kršćani koji vjeruju u [[Trojstvo]] smatraju Isusa ljudskim utjelovljenjem [[Bog]]a, druge osobe Trojstva, poznate kao [[Bog Sin]]. U [[Evanđelje|Evanđeljima]] Isus ponekad za sebe koristi izraz „[[Sin čovječji]]”.<ref>{{cite web|last=Karlić|first=Ivan|title=Kristologija|url=https://www.kbf.unizg.hr/wp-content/uploads/2022/03/KRISTOLOGIJA-17-18.pdf|publisher=[[Katolički bogoslovni fakultet u Zagrebu]]|access-date=8. listopada 2026.}}</ref> ==Naznake u imenima== U mnogim kulturama [[prezime]]na znače „sin od”, što može upućivati na podrijetlo obitelji. ;[[Arapski jezik|Arapski]] * '''''bin''''' ili '''''ibn'''''. Primjeri: „Ibn Sina” („sin Sine”), „Ibn Haldun” („sin Halduna”). ;[[Danski jezik|Danski]] * '''''Sen'''''. Primjeri: „Henriksen” („Henrikov sin”), „Jensen” („Jensov sin”), „Andersen” („Andersov sin”). ;[[Engleski jezik|Engleski]] * '''''s'''''. Primjeri: „Edwards” („sin Edwarda”), „Williams” („sin Williama”), „Jeffreys” („sin Jeffreyja”) * '''''Son'''''. Primjeri: „Jefferson” („sin Jeffreyja”), „Wilson” („sin Williama”), „Edson” („sin Edwarda”), „Anderson” („sin Andera”). ;[[Francuski jezik|Francuski]] * '''''es'''''. Primjer: „Fernandes” („Fernandov sin”). * '''''ot'''''. Primjer: „Pierrot” („Pierreov sin”). * '''''de''''' ili '''''d'<nowiki/>'''.'' Primjer: „Danton” („Antonov sin”). ;[[Hrvatski jezik|Hrvatski]] * '''''ić'''''. Primjeri: „Jurić” („Jurin sin”), „Markić” („Markov sin”), „Stipić” („Stipin sin”). * '''''ović'''''. Primjeri: „Petrović” („Petrov sin”), „Dujmović” („Dujmov sin”), „Ivanović” („Ivanov sin”). ;[[Ruski jezik|Ruski]] * '''''ov''''', '''''ovič'''''. Primjer: „Ivanov” („Ivanov sin”). * '''''ev''''', '''''evič'''''. Primjer: „Dmitrijev” („Dmitrijev sin”). ;[[Španjolski jezik|Španjolski]] * '''''Ez'''''. Primjeri: „González” („sin Gonzaloa”), „Henríquez” („sin Henriquea”), „Fernández” („sin Fernandoa”), „Gómez” („sin Gomea”), „Sánchez” („sin Sanchoa”). ==Izvori== {{Izvori}} ==Vanjske poveznice== {{Wječnik|sin}} *[https://www.zagorje.com/clanak/vijesti/sto-znaci-kad-se-prezivate-na-ic-evic-ili-ovic-iznenadit-cete-se Što znači kad se prezivate na -ić, -ević, ili -ović? Iznenadit ćete se] [[Kategorija:Obitelj]] [[Kategorija:Muškarci]] byeoww3bsr3mhdx37kyf3hwlj0lbm4n 14 819745 7615563 2026-10-09T12:16:37Z Argo Navis 852 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{commonscat|}} [[Kategorija:Bacači kugle po državama]] [[Kategorija:Američki atletičari|Kugla]]«. 7615563 wikitext text/x-wiki {{commonscat|}} [[Kategorija:Bacači kugle po državama]] [[Kategorija:Američki atletičari|Kugla]] eneurriisbsn8rri6saoxbpgrfpjyhp 14 819746 7615586 2026-10-09T12:33:21Z Argo Navis 852 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Commonscat|}} [[Kategorija:Dugoprugaši po državama]] [[Kategorija:Finski trkači|dugoprugaši]]«. 7615586 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|}} [[Kategorija:Dugoprugaši po državama]] [[Kategorija:Finski trkači|dugoprugaši]] pfka6wvv8i8mons4ix8h72359e0qoko 14 819747 7615587 2026-10-09T12:34:18Z Argo Navis 852 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Commonscat}} [[Kategorija:Trkači po državama]] [[Kategorija:Finski atletičari|trkači]]«. 7615587 wikitext text/x-wiki {{Commonscat}} [[Kategorija:Trkači po državama]] [[Kategorija:Finski atletičari|trkači]] mqyrgjvwtmdlgzbrs70z5z2txlinpaw 14 819748 7615591 2026-10-09T12:38:18Z Argo Navis 852 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Commonscat}} [[Kategorija:Trkači po državama]] [[Kategorija:Kenijski atletičari|trkači]]«. 7615591 wikitext text/x-wiki {{Commonscat}} [[Kategorija:Trkači po državama]] [[Kategorija:Kenijski atletičari|trkači]] 6a8sy3pe4zychutnw6svvw27qoleikw 14 819749 7615593 2026-10-09T12:39:36Z Argo Navis 852 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Commonscat|}} [[Kategorija:Dugoprugaši po državama]] [[Kategorija:Kenijski trkači|dugoprugaši]]«. 7615593 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|}} [[Kategorija:Dugoprugaši po državama]] [[Kategorija:Kenijski trkači|dugoprugaši]] d7dp1scztdco68l4aeyl5j090zs3sql 14 819750 7615599 2026-10-09T12:42:06Z Argo Navis 852 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Commonscat|}} [[Kategorija:Srednjoprugaši po državama]] [[Kategorija:Kenijski trkači|Srednjoprugaši]]«. 7615599 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|}} [[Kategorija:Srednjoprugaši po državama]] [[Kategorija:Kenijski trkači|Srednjoprugaši]] 7161natxvu0xrsek7prpb8wt6xnifp2 14 819751 7615608 2026-10-09T12:47:41Z Argo Navis 852 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Commonscat}} [[Kategorija:Trkači po državama]] [[Kategorija:Portugalski atletičari|trkači]]«. 7615608 wikitext text/x-wiki {{Commonscat}} [[Kategorija:Trkači po državama]] [[Kategorija:Portugalski atletičari|trkači]] ejbqvzxjqnu2ce070os1bii4igbr7dn 7615609 7615608 2026-10-09T12:48:05Z Argo Navis 852 7615609 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Trkači po državama]] [[Kategorija:Portugalski atletičari|trkači]] th47wszdt4141vdi46tzivucojff2po 14 819752 7615611 2026-10-09T12:49:08Z Argo Navis 852 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »[[Kategorija:Izumrli Placentalia|Afrotheria]] [[Kategorija:Afrotheria|†]]«. 7615611 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Izumrli Placentalia|Afrotheria]] [[Kategorija:Afrotheria|†]] j2mt5u3vcb9p0g8k11qroycdscyn336 14 819753 7615613 2026-10-09T12:49:32Z Argo Navis 852 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »[[Kategorija:Rodovi Placentalia|Afrotheria]] [[Kategorija:Afrotheria|*Rodovi]]«. 7615613 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Rodovi Placentalia|Afrotheria]] [[Kategorija:Afrotheria|*Rodovi]] cbjq9pkvz9mvax7bpebe2gfsvigbrlc 14 819754 7615615 2026-10-09T12:50:49Z Argo Navis 852 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »[[Kategorija:Izumrli rodovi Placentalia|Afrotheria]] [[Kategorija:Izumrli Afrotheria|*Rodovi]] [[Kategorija:Rodovi Afrotheria|†]]«. 7615615 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Izumrli rodovi Placentalia|Afrotheria]] [[Kategorija:Izumrli Afrotheria|*Rodovi]] [[Kategorija:Rodovi Afrotheria|†]] ls0v4cb3uovvfmmsh68hkdkf107pk0x 14 819755 7615620 2026-10-09T12:56:00Z Argo Navis 852 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Commonscat|}} [[Kategorija:Placentalia]]«. 7615620 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|}} [[Kategorija:Placentalia]] fjqk0s4crb3mvbynz7ltnebz0j4yk6w 14 819756 7615621 2026-10-09T12:56:50Z Argo Navis 852 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »[[Kategorija:Redovi Placentalia|Boreoeutheria]] [[Kategorija:Boreoeutheria|*Redovi]]«. 7615621 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Redovi Placentalia|Boreoeutheria]] [[Kategorija:Boreoeutheria|*Redovi]] qoz584n6f81umfzvararcr2wbw3nehf 14 819757 7615622 2026-10-09T12:57:55Z Argo Navis 852 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Commonscat|}} [[Kategorija:Boreoeutheria]]«. 7615622 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|}} [[Kategorija:Boreoeutheria]] 4fidk46ezg0wplr6lrtjw80h7wb2q82 14 819758 7615623 2026-10-09T12:58:34Z Argo Navis 852 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Commonscat|}} [[Kategorija:Boreoeutheria]]«. 7615623 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|}} [[Kategorija:Boreoeutheria]] 4fidk46ezg0wplr6lrtjw80h7wb2q82 14 819759 7615629 2026-10-09T13:08:57Z Argo Navis 852 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »[[Kategorija:Redovi Boreoeutheria|Laurasiatheria]] [[Kategorija:Laurasiatheria|*Redovi]]«. 7615629 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Redovi Boreoeutheria|Laurasiatheria]] [[Kategorija:Laurasiatheria|*Redovi]] crj9dj8ndpv8kf61unoo4arnj01j89z 7615630 7615629 2026-10-09T13:09:29Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Redovi Boreoeutheria|Redovi Boreoeutheria]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Porodice Boreoeutheria|Porodice Boreoeutheria]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7615630 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Porodice Boreoeutheria|Laurasiatheria]] [[Kategorija:Laurasiatheria|*Redovi]] by50q51d1lu8th2potumu0uw0ritcap 7615633 7615630 2026-10-09T13:12:15Z Argo Navis 852 7615633 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Porodice Boreoeutheria|Laurasiatheria]] [[Kategorija:Laurasiatheria|*Porodice]] ktynw2yqahac2e25oy8q2hwv90h0krn 14 819760 7615631 2026-10-09T13:10:09Z Argo Navis 852 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »[[Kategorija:Porodice Placentalia|Boreoeutheria]] [[Kategorija:Boreoeutheria|*Redovi]]«. 7615631 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Porodice Placentalia|Boreoeutheria]] [[Kategorija:Boreoeutheria|*Redovi]] e4emj3k5gdu1q07n5uywhlwjmwf6tsr 7615649 7615631 2026-10-09T13:22:00Z Argo Navis 852 7615649 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Porodice Placentalia|Boreoeutheria]] [[Kategorija:Boreoeutheria|*Porodice]] sy16b1357g3lqley7o01t9oxbmb4h41 14 819761 7615632 2026-10-09T13:12:09Z Argo Navis 852 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »[[Kategorija:Redovi Boreoeutheria|Laurasiatheria]] [[Kategorija:Laurasiatheria|*Redovi]]«. 7615632 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Redovi Boreoeutheria|Laurasiatheria]] [[Kategorija:Laurasiatheria|*Redovi]] crj9dj8ndpv8kf61unoo4arnj01j89z 14 819762 7615638 2026-10-09T13:15:39Z Argo Navis 852 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »[[Kategorija:Redovi Boreoeutheria|Euarchontoglires]] [[Kategorija:Euarchontoglires|*Redovi]]«. 7615638 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Redovi Boreoeutheria|Euarchontoglires]] [[Kategorija:Euarchontoglires|*Redovi]] 5yotxz6gqovkbwq8l511rc03cfc1w0v 14 819763 7615645 2026-10-09T13:21:14Z Argo Navis 852 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »[[Kategorija:Rodovi Boreoeutheria|Euarchontoglires]] [[Kategorija:Euarchontoglires|*Rodovi]]«. 7615645 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Rodovi Boreoeutheria|Euarchontoglires]] [[Kategorija:Euarchontoglires|*Rodovi]] sn8shvii9ptee6q694d6qgq2ztjvhzs 14 819764 7615646 2026-10-09T13:21:30Z Argo Navis 852 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »[[Kategorija:Izumrli Boreoeutheria|Euarchontoglires]] [[Kategorija:Euarchontoglires|†]]«. 7615646 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Izumrli Boreoeutheria|Euarchontoglires]] [[Kategorija:Euarchontoglires|†]] q27yrzfj94ung4uvwbj32txz1an815o 14 819765 7615647 2026-10-09T13:21:38Z Argo Navis 852 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »[[Kategorija:Porodice Boreoeutheria|Euarchontoglires]] [[Kategorija:Euarchontoglires|*Porodice]]«. 7615647 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Porodice Boreoeutheria|Euarchontoglires]] [[Kategorija:Euarchontoglires|*Porodice]] izi2t44xad9ta4cd00amfgzqqgbw9ig 14 819766 7615648 2026-10-09T13:21:54Z Argo Navis 852 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »[[Kategorija:Rodovi Placentalia|Boreoeutheria]] [[Kategorija:Boreoeutheria|*Rodovi]]«. 7615648 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Rodovi Placentalia|Boreoeutheria]] [[Kategorija:Boreoeutheria|*Rodovi]] 4cvue3b25ddqpzh3yjirr4x3xiua0pg 14 819767 7615650 2026-10-09T13:22:36Z Argo Navis 852 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »[[Kategorija:Izumrli Placentalia|Boreoeutheria]] [[Kategorija:Boreoeutheria|†]]«. 7615650 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Izumrli Placentalia|Boreoeutheria]] [[Kategorija:Boreoeutheria|†]] gnjbbv457g8f2j0ns1r9eben3ho49q0 0 819768 7615703 2026-10-09T14:39:37Z Sk53121 310591 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Singl |ime_singla = Put ka sreći |slika = |ime_glazbenika = [[Goran Bare i Plaćenici]] |s_albuma = [[Izgubljen i nađen]] |B-strana = |format = |objavljeno = [[2001.]] |snimanje = |žanr = pop rock |trajanje = 3:35 |izdavač = [[Croatia Records]] |tekstopisac =[[Goran Bare]] |skladatelj = Goran Bare |producent = Goran Bare, Nenad Zubak }} '''Put ka sreći''' sing...«. 7615703 wikitext text/x-wiki {{Singl |ime_singla = Put ka sreći |slika = |ime_glazbenika = [[Goran Bare i Plaćenici]] |s_albuma = [[Izgubljen i nađen]] |B-strana = |format = |objavljeno = [[2001.]] |snimanje = |žanr = pop rock |trajanje = 3:35 |izdavač = [[Croatia Records]] |tekstopisac =[[Goran Bare]] |skladatelj = Goran Bare |producent = Goran Bare, Nenad Zubak }} '''Put ka sreći''' singl je [[Hrvatska|hrvatske]] rock grupe [[Goran Bare i Plaćenici]] iz 2001. godine s albuma ''[[Izgubljen i nađen]]''. == Top ljestvice == ===Tjedne ljestvice=== {|class="wikitable plainrowheaders" style="text-align:center;" |- ! scope="col"| Top ljestvica (2001.) ! scope="col"| Pozicija |- !scope="row"|Hrvatska (HR TOP 20) |1.<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.hrt.hr/hr/top20/mainhr.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20010809230131/http://www.hrt.hr:80/hr/top20/mainhr.html|archive-date=9. kolovoza 2001.|title=HR Top 20}}</ref> |} ===Godišnje ljestvice=== {|class="wikitable plainrowheaders" style="text-align:center;" |- ! scope="col"| Top ljestvica (2001.) ! scope="col"| Pozicija <br /> |- !scope="row"|Hrvatska (HR TOP 20) |10.<ref>{{Citiranje weba |url=http://croatian-radio.info/2001/djela.htm|title=HR TOP 20 2001.|archive-date=22 October 2004|archive-url=https://web.archive.org/web/20041022094252/http://croatian-radio.info/2001/djela.htm}}</ref> |- ! scope="col"| Top ljestvica (2002.) ! scope="col"| Pozicija <br /> |- !scope="row"|Hrvatska (HR TOP 20) |7.<ref>{{Citiranje weba |url=http://croatian-radio.info/2002/djela.htm|title=HR TOP 20 2002.|archive-date=22 October 2004|archive-url=https://web.archive.org/web/20041022072109/http://croatian-radio.info/2002/djela.htm}}</ref> |} ==Izvori== {{izvori}} [[Kategorija:Singlovi iz 2001.]] [[Kategorija:Hrvatske skladbe]] 3qdrv8b4xx41bukb28r7pw7l268pbo5 7615704 7615703 2026-10-09T14:48:18Z Sk53121 310591 7615704 wikitext text/x-wiki {{Singl |ime_singla = Put ka sreći |slika = |ime_glazbenika = [[Goran Bare i Plaćenici]] |s_albuma = [[Izgubljen i nađen]] |B-strana = |format = |objavljeno = [[2001.]] |snimanje = |žanr = [[Pop rock]] |trajanje = 3:35 |izdavač = [[Croatia Records]] |tekstopisac =[[Goran Bare]] |skladatelj = Goran Bare |producent = Goran Bare, Nenad Zubak }} '''Put ka sreći''' singl je [[Hrvatska|hrvatske]] rock grupe [[Goran Bare i Plaćenici]] iz 2001. godine s albuma ''[[Izgubljen i nađen]]''. == Top ljestvice == ===Tjedne ljestvice=== {|class="wikitable plainrowheaders" style="text-align:center;" |- ! scope="col"| Top ljestvica (2001.) ! scope="col"| Pozicija |- !scope="row"|Hrvatska (HR TOP 20) |1.<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.hrt.hr/hr/top20/mainhr.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20010809230131/http://www.hrt.hr:80/hr/top20/mainhr.html|archive-date=9. kolovoza 2001.|title=HR Top 20}}</ref> |} ===Godišnje ljestvice=== {|class="wikitable plainrowheaders" style="text-align:center;" |- ! scope="col"| Top ljestvica (2001.) ! scope="col"| Pozicija <br /> |- !scope="row"|Hrvatska (HR TOP 20) |10.<ref>{{Citiranje weba |url=http://croatian-radio.info/2001/djela.htm|title=HR TOP 20 2001.|archive-date=22 October 2004|archive-url=https://web.archive.org/web/20041022094252/http://croatian-radio.info/2001/djela.htm}}</ref> |- ! scope="col"| Top ljestvica (2002.) ! scope="col"| Pozicija <br /> |- !scope="row"|Hrvatska (HR TOP 20) |7.<ref>{{Citiranje weba |url=http://croatian-radio.info/2002/djela.htm|title=HR TOP 20 2002.|archive-date=22 October 2004|archive-url=https://web.archive.org/web/20041022072109/http://croatian-radio.info/2002/djela.htm}}</ref> |} ==Izvori== {{izvori}} [[Kategorija:Singlovi iz 2001.]] [[Kategorija:Hrvatske skladbe]] kmerjbzpmhlgs7qlcqw2cp4e5vyq3p3 0 819769 7615784 2026-10-09T18:20:11Z Ame71 128419 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = [[Nogometni kup Slovenije]]<br />1993./94. | izvorni_naziv = | slika = | opis = | domaćin = {{Z+X|SVN}} | izdanje = 3. | datum = | br_momčadi = 32 (odgovarajuće natjecanje) | konfederacije = | stadioni = | gradovi = | osvajač = [[NK Maribor|Maribor]] | broj = 2 | finalist = [[NK Mura|Mura]] | polufinalist...«. 7615784 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = [[Nogometni kup Slovenije]]<br />1993./94. | izvorni_naziv = | slika = | opis = | domaćin = {{Z+X|SVN}} | izdanje = 3. | datum = | br_momčadi = 32 (odgovarajuće natjecanje) | konfederacije = | stadioni = | gradovi = | osvajač = [[NK Maribor|Maribor]] | broj = 2 | finalist = [[NK Mura|Mura]] | polufinalisti = [[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]]<br />[[NK Krka|Krka]] | četvrti = | utakmice = | golovi = | gledanost = | naj_strijelac = | naj_igrač = | naj_mladi = | naj_vratar = | fair-play = | prethodno = [[Kup Slovenije u nogometu 1992./93.|1992./93.]] | sljedeće = [[Kup Slovenije u nogometu 1994./95.|1994./95.]] }} '''Kup Slovenije u nogometu''' ([[slovenski]]: ''Pokal Nogometne zveze Slovenije'') u sezoni 1993./94. bilo je treće izdanje kupa Republike Slovenije. Sustav je malo prilagođen, jer su klubovi sada u kupu rangirani na temelju svojih ligaških pozicija u prethodnoj sezoni, što je značilo da je ponovno sudjelovalo istih 18 klubova iz republičke lige, dok su niželigaške momčadi morale igrati još jedan kup u proljeće i ljeto. NŠ Mura, koja je u polufinalu eliminirala braniteljicu naslova Olimpiju, morala je priznati pobjedu Mariboru nakon domaće pobjede u uzvratnoj utakmici finala.<ref>[https://slo-nogomet.net/index.php/Pokal_Nogometne_zveze_Slovenije Slovenska nogometna enciklopedija]</ref> Maribor je drugi put osvojio natjecanje. Ova pobjeda omogućila je Violi plasman u [[Europski kup pobjednika kupova 1994./95.|Kup pobjednika kupova 1994./95.]] == Sudionici == {{Col-begin}} {{Col-3}} 18 članova [[Prva slovenska nogometna liga 1992./93.|1. SNL-a 1992./93.]] primaju se izravno: * [[NK Beltinci|Beltinci]] * [[NK Celje|Celje]] * [[ND Gorica|Gorica]] * [[NK Izola|Izola]] * [[NK Koper|Koper]] * [[NK Krka|Krka Novo mesto]] * [[NK Ljubljana|Ljubljana]] * [[NK Maribor|Maribor]] * [[NK Mura|Mura]] * [[NK Nafta Lendava|Nafta Lendava]] * [[NK Naklo|Naklo]] * [[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]] * [[NK Rudar Velenje|Rudar Velenje]] * [[ND Slovan|Slovan Ljubljana]] * [[NK Steklar Rogaška Slatina|Steklar]] * [[NK Svoboda Ljubljana|Svoboda Ljubljana]] * [[NK Zagorje|Zagorje]] * [[NK Železničar Maribor|Železničar Maribor]] {{col-3}} 14 dostupnih mjesta: Međuopćinski savezi Ljubljane, Maribora, Murske Sobote, Ptuja i Kranja, kao najbrojnije, dobile su dva mjesta, dok su ostale dobile jedno. {| class="wikitable" |-style="background:#B0C4DE;" !colspan=3 | Međuopćinski kupovi |- ! Savezi !colspan=2 | Klubovi |- | <small>'''MNZ Ljubljana'''</small> | [[NK Rudar Trbovlje|Rudar Trbovlje]] || [[NK Šmartno Ljubljana|Šmartno Ljubljana]] |- | <small>'''MNZ Maribor'''</small> | [[NK Dravograd|Dravograd]] || [[NK Rače|Rače]] |- | <small>'''MNZ Celje'''</small> | [[NK Šmartno ob Paki|Šmartno ob Paki]] || |- | <small>'''MNZ Koper'''</small> | [[NK Dekani|Jadran Dekani]] || |- | <small>'''MNZ Nova Gorica'''</small> | [[NK Primorje|Primorje]] || |- | <small>'''MNZ Murska Sobota'''</small> | [[NK Veržej|Veržej]] || [[NK Goričanka Rogašovci|Goričanka Rogašovci]] |- | <small>'''MNZ Lendava'''</small> | [[NK Turnišče|Turnišče]] || |- | <small>'''MNZ Goreniska-Kranj'''</small> | [[NK Jesenice|Jesenice]] || [[NK Lesce|Lesce]] |- | <small>'''MNZ Ptuj'''</small> | [[NK Drava Ptuj|Drava Ptuj]] || [[NK Aluminij Kidričevo|Aluminij Kidričevo]] |- |} {{Col-end}} == Šesnaestina završnice == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat<br /><small>22. 9. 1993.</small> |- | [[NK Drava Ptuj|Drava Ptuj]] ||–|| '''[[NK Izola|Izola]]''' ||1:8 |- | '''[[NK Maribor|Maribor]]''' ||–|| [[NK Ljubljana|Ljubljana]] ||2:0 |- | [[NK Železničar Maribor|Železničar Maribor]] ||–|| '''[[NK Steklar|Steklar]]''' ||1:2 |- | [[NK Rače|Rače]] ||–|| '''[[NK Dekani|Jadran Dekani]]''' ||2:2 {{pen|3|4}} |- | [[NK Aluminij|Aluminij]] ||–|| '''[[NK Rudar Trbovlje|Rudar Trbovlje]]''' ||2:2 {{pen|2|4}} |- | [[NK Dravograd|Dravograd]] ||–|| '''[[NK Rudar Velenje|Rudar Velenje]]''' ||1:4 |- | [[NK Goričanka Rogašovci|Goričanka Rogašovci]] ||–|| '''[[ND Slovan|Slovan]]''' ||1:2 |- | [[NK Turnišče|Turnišče]] ||–|| '''[[NK Šmartno Ljubljana|Šmartno Ljubljana]]''' ||0:1 |- | '''[[NK Celje|Celje]]''' ||–|| [[NK Primorje|Primorje]] ||2:0 |- | '''[[NK Beltinci|Beltinci]]''' ||–|| [[NK Svoboda Ljubljana|Svoboda]] ||3:0 |- | [[NK Lesce|Lesce]] ||–|| '''[[NK Mura|Mura]]''' ||0:2 |- | '''[[NK Zagorje|Zagorje]]''' ||–|| [[NK Nafta Lendava|Nafta Lendava]] ||2:2 {{pen|3|2}} |- | [[NK Jesenice|Jesenice]] ||–|| '''[[NK Veržej|Veržej]]''' ||0:3 b.b. |- | '''[[NK Krka|Krka]]''' ||–|| [[NK Šmartno ob Paki|Šmartno ob Paki]] ||2:1 |- | [[ND Gorica|Gorica]] ||–|| '''[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]]''' ||2:4 |- | '''[[NK Naklo|Naklo]]''' ||–|| [[NK Koper|Koper]] ||3:2 |- |} == Osmina završnice == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat<br /><small>27. 10. 1993.</small> |- | [[NK Šmartno Ljubljana|Šmartno Ljubljana]] ||–|| '''[[NK Krka|Krka]]''' ||0:4 |- | [[NK Izola|Izola]] ||–|| '''[[NK Beltinci|Beltinci]]''' ||1:1 {{pen|3|4}} |- | '''[[NK Mura|Mura]]''' ||–|| [[NK Celje|Celje]] ||2:0 |- | [[NK Rudar Velenje|Rudar Velenje]] ||–|| '''[[NK Maribor|Maribor]]''' ||1:3 |- | '''[[NK Rudar Trbovlje|Rudar Trbovlje]]''' ||–|| [[NK Dekani|Jadran Dekani]] ||2:0 |- | '''[[NK Steklar|Steklar]]''' ||–|| [[NK Zagorje|Zagorje]] ||2:1 |- | [[ND Slovan|Slovan]] ||–|| '''[[NK Naklo|Naklo]]''' ||1:4 |- | [[NK Veržej|Veržej]] ||–|| '''[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija]]''' ||0:2 |- |} == Četvrtzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Prva momčad !! Ukupno !! Druga momčad !1. utakmica<br /><small>10. 11. 1993.</small> !2. utakmica<br /><small>24. 11. 1993.</small> |- | '''[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]]''' ||1:0|| [[NK Naklo|Naklo]] ||1:0 ||0:0 |- | [[NK Steklar|Steklar]] ||1:1 {{pen|3|5}}|| '''[[NK Krka|Krka]]''' ||1:0 ||0:1 |- | [[NK Rudar Trbovlje|Rudar Trbovlje]] ||1:3|| '''[[NK Mura|Mura]]''' ||0:1 ||1:2 |- | [[NK Beltinci|Beltinci]] ||3:8|| '''[[NK Maribor|Maribor]]''' ||2:4 ||1:4 |- |} == Poluzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Prva momčad !! Ukupno !! Druga momčad !1. utakmica<br /><small>20. 4. 1994.</small> !2. utakmica<br /><small>11. 5. 1994.</small> |- | '''[[NK Maribor|Maribor]]''' ||6:0|| [[NK Krka|Krka]] ||1:0 ||5:0 |- | [[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]] ||1:3|| '''[[NK Mura|Mura]]''' ||1:2 ||0:1 |- |} == Završnica == {| class="wikitable" style="text-align: center; font-size: 100%;" |- ! Prva momčad !! Ukupno !! Druga momčad !1. utakmica<br /><small>8. 6. 1994.</small> !2. utakmica<br /><small>15. 6. 1994.</small> |- | [[NK Mura|Mura]] ||2:3|| bgcolor="gold"| '''[[NK Maribor|Maribor]]''' ||1:0 ||1:3 |- |} === Prva utakmica === {{footballbox |datum= [[8. lipnja]] [[1994.]] |momčad1 = [[NK Mura|Mura]] |rezultat = 1:0 |izvještaj = [https://web.archive.org/web/20160304002827/http://www.nkmaribor.com/zgodovina/statistika/default.asp?sezona=1993/94&t=2&kolo=POKAL5(1) (izvještaj)] |momčad2 = [[NK Maribor|Maribor]] |strijelci1 = [[Vladimir Kokol|Kokol]] {{gol|20}} |strijelci2 = |stadion = [[Stadion Fazanerija]], [[Murska Sobota]] |gledatelji = 6000 |sudac = [[Štefan Tivold]] }} === Druga utakmica === {{footballbox |datum= [[15. lipnja]] [[1994.]] |momčad1 = [[NK Maribor|Maribor]] |rezultat = 3:1 |izvještaj = [https://web.archive.org/web/20160304065733/http://www.nkmaribor.com/zgodovina/statistika/default.asp?sezona=1993/94&t=2&kolo=POKAL5(2) (izvještaj)] |momčad2 = [[NK Mura|Mura]] |strijelci1 = [[Peter Binkovski|Binkovski]] {{gol|27}}<br />[[Mato Stanić|Stanić]] {{gol|53}}<br />[[Kliton Bozgo|Bozgo]] {{gol|67}} |strijelci2 = {{gol|80}} [[Robert Belec|Belec]] |stadion = [[Stadion Ljudski vrt]], [[Maribor]] |gledatelji = 10000 |sudac = [[Milan Mitrovič]] }} == Poveznice == * [[Prva slovenska nogometna liga 1993./94.|1. SNL 1993./94.]] * [[Druga slovenska nogometna liga 1993./94.|2. SNL 1993./94.]] * [[Treća slovenska nogometna liga 1993./94.|3. SNL 1993./94.]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://www.rsssf.org/tabless/slov94.html RSSSF] {{Nogometni kup Slovenije}} [[Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja - sezona 1993./94.| kup]] [[Kategorija:Nogometni kup Slovenije|1993-94]] k1ixyxklzjn03zq3rk0yiwankkhmt7y 7615866 7615784 2026-10-09T21:55:08Z Croxyz 205325 7615866 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = [[Nogometni kup Slovenije]]<br />1993./94. | izvorni_naziv = | slika = | opis = | domaćin = {{Z+X|SVN}} | izdanje = 3. | datum = | br_momčadi = 32 (odgovarajuće natjecanje) | konfederacije = | stadioni = | gradovi = | osvajač = [[NK Maribor|Maribor]] | broj = 2 | finalist = [[NK Mura|Mura]] | polufinalisti = [[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]]<br />[[NK Krka|Krka]] | četvrti = | utakmice = | golovi = | gledanost = | naj_strijelac = | naj_igrač = | naj_mladi = | naj_vratar = | fair-play = | prethodno = [[Kup Slovenije u nogometu 1992./93.|1992./93.]] | sljedeće = [[Kup Slovenije u nogometu 1994./95.|1994./95.]] }} '''Kup Slovenije u nogometu''' ([[slovenski]]: ''Pokal Nogometne zveze Slovenije'') u sezoni 1993./94. bilo je treće izdanje [[Nogometni kup Slovenije|kupa Republike Slovenije]]. Sustav je malo promijenjen. Odsad su klubovi u kupu rangirani na temelju ligaških pozicija u prethodnoj sezoni. Sudjelovalo je istih 18 klubova iz prethodne sezone 1. SNL, dok su niželigaške momčadi morale igrati u još jednom kup-natjecanju tijekom proljeća i ljeta. NŠ Mura, koja je u polufinalu eliminirala Olimpija, branitelja naslova, u finalu je izgubila od Maribora.<ref>[https://slo-nogomet.net/index.php/Pokal_Nogometne_zveze_Slovenije Slovenska nogometna enciklopedija]</ref> Maribor je drugi put osvojio natjecanje te se tako plasirao u [[Europski kup pobjednika kupova 1994./95.|Kup pobjednika kupova 1994./95.]] == Sudionici == {{Col-begin}} {{Col-3}} 18 klubova iz [[Prva slovenska nogometna liga 1992./93.|1. SNL 1992./93.]] plasiralo se direktno: * [[NK Beltinci|Beltinci]] * [[NK Celje|Celje]] * [[ND Gorica|Gorica]] * [[NK Izola|Izola]] * [[NK Koper|Koper]] * [[NK Krka|Krka Novo Mesto]] * [[NK Ljubljana|Ljubljana]] * [[NK Maribor|Maribor]] * [[NK Mura|Mura]] * [[NK Nafta Lendava|Nafta Lendava]] * [[NK Naklo|Naklo]] * [[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]] * [[NK Rudar Velenje|Rudar Velenje]] * [[ND Slovan|Slovan Ljubljana]] * [[NK Steklar Rogaška Slatina|Steklar]] * [[NK Svoboda Ljubljana|Svoboda Ljubljana]] * [[NK Zagorje|Zagorje]] * [[NK Železničar Maribor|Železničar Maribor]] {{col-3}} 14 dostupnih mjesta: Međuopćinski savezi Ljubljane, Maribora, Murske Sobote, Ptuja i Kranja, kao savezi s najviše članova, imaju dva predstavnika, dok preostali savezi imaju jednog predstavnik. {| class="wikitable" |-style="background:#B0C4DE;" !colspan=3 | Međuopćinski kupovi |- ! Savezi !colspan=2 | Klubovi |- | <small>'''MNZ Ljubljana'''</small> | [[NK Rudar Trbovlje|Rudar Trbovlje]] || [[NK Šmartno Ljubljana|Šmartno Ljubljana]] |- | <small>'''MNZ Maribor'''</small> | [[NK Dravograd|Dravograd]] || [[NK Rače|Rače]] |- | <small>'''MNZ Celje'''</small> | [[NK Šmartno ob Paki|Šmartno ob Paki]] || |- | <small>'''MNZ Koper'''</small> | [[NK Dekani|Jadran Dekani]] || |- | <small>'''MNZ Nova Gorica'''</small> | [[NK Primorje|Primorje]] || |- | <small>'''MNZ Murska Sobota'''</small> | [[NK Veržej|Veržej]] || [[NK Goričanka Rogašovci|Goričanka Rogašovci]] |- | <small>'''MNZ Lendava'''</small> | [[NK Turnišče|Turnišče]] || |- | <small>'''MNZ Goreniska-Kranj'''</small> | [[NK Jesenice|Jesenice]] || [[NK Lesce|Lesce]] |- | <small>'''MNZ Ptuj'''</small> | [[NK Drava Ptuj|Drava Ptuj]] || [[NK Aluminij Kidričevo|Aluminij Kidričevo]] |- |} {{Col-end}} == Šesnaestina završnice == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat<br /><small>22. 9. 1993.</small> |- | [[NK Drava Ptuj|Drava Ptuj]] ||–|| '''[[NK Izola|Izola]]''' ||1:8 |- | '''[[NK Maribor|Maribor]]''' ||–|| [[NK Ljubljana|Ljubljana]] ||2:0 |- | [[NK Železničar Maribor|Železničar Maribor]] ||–|| '''[[NK Steklar|Steklar]]''' ||1:2 |- | [[NK Rače|Rače]] ||–|| '''[[NK Dekani|Jadran Dekani]]''' ||2:2 {{pen|3|4}} |- | [[NK Aluminij|Aluminij]] ||–|| '''[[NK Rudar Trbovlje|Rudar Trbovlje]]''' ||2:2 {{pen|2|4}} |- | [[NK Dravograd|Dravograd]] ||–|| '''[[NK Rudar Velenje|Rudar Velenje]]''' ||1:4 |- | [[NK Goričanka Rogašovci|Goričanka Rogašovci]] ||–|| '''[[ND Slovan|Slovan]]''' ||1:2 |- | [[NK Turnišče|Turnišče]] ||–|| '''[[NK Šmartno Ljubljana|Šmartno Ljubljana]]''' ||0:1 |- | '''[[NK Celje|Celje]]''' ||–|| [[NK Primorje|Primorje]] ||2:0 |- | '''[[NK Beltinci|Beltinci]]''' ||–|| [[NK Svoboda Ljubljana|Svoboda]] ||3:0 |- | [[NK Lesce|Lesce]] ||–|| '''[[NK Mura|Mura]]''' ||0:2 |- | '''[[NK Zagorje|Zagorje]]''' ||–|| [[NK Nafta Lendava|Nafta Lendava]] ||2:2 {{pen|3|2}} |- | [[NK Jesenice|Jesenice]] ||–|| '''[[NK Veržej|Veržej]]''' ||0:3 b.b. |- | '''[[NK Krka|Krka]]''' ||–|| [[NK Šmartno ob Paki|Šmartno ob Paki]] ||2:1 |- | [[ND Gorica|Gorica]] ||–|| '''[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]]''' ||2:4 |- | '''[[NK Naklo|Naklo]]''' ||–|| [[NK Koper|Koper]] ||3:2 |- |} == Osmina završnice == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat<br /><small>27. 10. 1993.</small> |- | [[NK Šmartno Ljubljana|Šmartno Ljubljana]] ||–|| '''[[NK Krka|Krka]]''' ||0:4 |- | [[NK Izola|Izola]] ||–|| '''[[NK Beltinci|Beltinci]]''' ||1:1 {{pen|3|4}} |- | '''[[NK Mura|Mura]]''' ||–|| [[NK Celje|Celje]] ||2:0 |- | [[NK Rudar Velenje|Rudar Velenje]] ||–|| '''[[NK Maribor|Maribor]]''' ||1:3 |- | '''[[NK Rudar Trbovlje|Rudar Trbovlje]]''' ||–|| [[NK Dekani|Jadran Dekani]] ||2:0 |- | '''[[NK Steklar|Steklar]]''' ||–|| [[NK Zagorje|Zagorje]] ||2:1 |- | [[ND Slovan|Slovan]] ||–|| '''[[NK Naklo|Naklo]]''' ||1:4 |- | [[NK Veržej|Veržej]] ||–|| '''[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija]]''' ||0:2 |- |} == Četvrtzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Prva momčad !! Ukupno !! Druga momčad !1. utakmica<br /><small>10. 11. 1993.</small> !2. utakmica<br /><small>24. 11. 1993.</small> |- | '''[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]]''' ||1:0|| [[NK Naklo|Naklo]] ||1:0 ||0:0 |- | [[NK Steklar|Steklar]] ||1:1 {{pen|3|5}}|| '''[[NK Krka|Krka]]''' ||1:0 ||0:1 |- | [[NK Rudar Trbovlje|Rudar Trbovlje]] ||1:3|| '''[[NK Mura|Mura]]''' ||0:1 ||1:2 |- | [[NK Beltinci|Beltinci]] ||3:8|| '''[[NK Maribor|Maribor]]''' ||2:4 ||1:4 |- |} == Poluzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Prva momčad !! Ukupno !! Druga momčad !1. utakmica<br /><small>20. 4. 1994.</small> !2. utakmica<br /><small>11. 5. 1994.</small> |- | '''[[NK Maribor|Maribor]]''' ||6:0|| [[NK Krka|Krka]] ||1:0 ||5:0 |- | [[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]] ||1:3|| '''[[NK Mura|Mura]]''' ||1:2 ||0:1 |- |} == Završnica == {| class="wikitable" style="text-align: center; font-size: 100%;" |- ! Prva momčad !! Ukupno !! Druga momčad !1. utakmica<br /><small>8. 6. 1994.</small> !2. utakmica<br /><small>15. 6. 1994.</small> |- | [[NK Mura|Mura]] ||2:3|| bgcolor="gold"| '''[[NK Maribor|Maribor]]''' ||1:0 ||1:3 |- |} === Prva utakmica === {{footballbox |datum= [[8. lipnja]] [[1994.]] |momčad1 = [[NK Mura|Mura]] |rezultat = 1:0 |izvještaj = [https://web.archive.org/web/20160304002827/http://www.nkmaribor.com/zgodovina/statistika/default.asp?sezona=1993/94&t=2&kolo=POKAL5(1) (izvještaj)] |momčad2 = [[NK Maribor|Maribor]] |strijelci1 = [[Vladimir Kokol|Kokol]] {{gol|20}} |strijelci2 = |stadion = [[Stadion Fazanerija]], [[Murska Sobota]] |gledatelji = 6000 |sudac = [[Štefan Tivold]] }} === Druga utakmica === {{footballbox |datum= [[15. lipnja]] [[1994.]] |momčad1 = [[NK Maribor|Maribor]] |rezultat = 3:1 |izvještaj = [https://web.archive.org/web/20160304065733/http://www.nkmaribor.com/zgodovina/statistika/default.asp?sezona=1993/94&t=2&kolo=POKAL5(2) (izvještaj)] |momčad2 = [[NK Mura|Mura]] |strijelci1 = [[Peter Binkovski|Binkovski]] {{gol|27}}<br />[[Mato Stanić|Stanić]] {{gol|53}}<br />[[Kliton Bozgo|Bozgo]] {{gol|67}} |strijelci2 = {{gol|80}} [[Robert Belec|Belec]] |stadion = [[Stadion Ljudski vrt]], [[Maribor]] |gledatelji = 10000 |sudac = [[Milan Mitrovič]] }} == Poveznice == * [[Prva slovenska nogometna liga 1993./94.|1. SNL 1993./94.]] * [[Druga slovenska nogometna liga 1993./94.|2. SNL 1993./94.]] * [[Treća slovenska nogometna liga 1993./94.|3. SNL 1993./94.]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://www.rsssf.org/tabless/slov94.html RSSSF] {{Nogometni kup Slovenije}} [[Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja - sezona 1993./94.| kup]] [[Kategorija:Nogometni kup Slovenije|1993-94]] crweg0m33n94chj2rzc4z2gnya3ckd5 7616009 7615866 2026-10-10T09:23:01Z Croxyz 205325 /* Sudionici */ 7616009 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = [[Nogometni kup Slovenije]]<br />1993./94. | izvorni_naziv = | slika = | opis = | domaćin = {{Z+X|SVN}} | izdanje = 3. | datum = | br_momčadi = 32 (odgovarajuće natjecanje) | konfederacije = | stadioni = | gradovi = | osvajač = [[NK Maribor|Maribor]] | broj = 2 | finalist = [[NK Mura|Mura]] | polufinalisti = [[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]]<br />[[NK Krka|Krka]] | četvrti = | utakmice = | golovi = | gledanost = | naj_strijelac = | naj_igrač = | naj_mladi = | naj_vratar = | fair-play = | prethodno = [[Kup Slovenije u nogometu 1992./93.|1992./93.]] | sljedeće = [[Kup Slovenije u nogometu 1994./95.|1994./95.]] }} '''Kup Slovenije u nogometu''' ([[slovenski]]: ''Pokal Nogometne zveze Slovenije'') u sezoni 1993./94. bilo je treće izdanje [[Nogometni kup Slovenije|kupa Republike Slovenije]]. Sustav je malo promijenjen. Odsad su klubovi u kupu rangirani na temelju ligaških pozicija u prethodnoj sezoni. Sudjelovalo je istih 18 klubova iz prethodne sezone 1. SNL, dok su niželigaške momčadi morale igrati u još jednom kup-natjecanju tijekom proljeća i ljeta. NŠ Mura, koja je u polufinalu eliminirala Olimpija, branitelja naslova, u finalu je izgubila od Maribora.<ref>[https://slo-nogomet.net/index.php/Pokal_Nogometne_zveze_Slovenije Slovenska nogometna enciklopedija]</ref> Maribor je drugi put osvojio natjecanje te se tako plasirao u [[Europski kup pobjednika kupova 1994./95.|Kup pobjednika kupova 1994./95.]] == Sudionici == {{Col-begin}} {{Col-3}} 18 klubova iz [[Prva slovenska nogometna liga 1992./93.|1. SNL 1992./93.]] plasiralo se direktno: * [[NK Beltinci|Beltinci]] * [[NK Celje|Celje]] * [[ND Gorica|Gorica]] * [[NK Izola|Izola]] * [[NK Koper|Koper]] * [[NK Krka|Krka Novo Mesto]] * [[NK Ljubljana|Ljubljana]] * [[NK Maribor|Maribor]] * [[NK Mura|Mura]] * [[NK Nafta Lendava|Nafta Lendava]] * [[NK Naklo|Naklo]] * [[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]] * [[NK Rudar Velenje|Rudar Velenje]] * [[ND Slovan|Slovan Ljubljana]] * [[NK Steklar Rogaška Slatina|Steklar]] * [[NK Svoboda Ljubljana|Svoboda Ljubljana]] * [[NK Zagorje|Zagorje]] * [[NK Železničar Maribor|Železničar Maribor]] {{col-3}} 14 dostupnih mjesta: Međuopćinski savezi Ljubljane, Maribora, Murske Sobote, Ptuja i Kranja, kao savezi s najviše članova, imaju dva predstavnika, dok preostali savezi imaju jednog predstavnika. {| class="wikitable" |-style="background:#B0C4DE;" !colspan=3 | Međuopćinski kupovi |- ! Savezi !colspan=2 | Klubovi |- | <small>'''MNZ Ljubljana'''</small> | [[NK Rudar Trbovlje|Rudar Trbovlje]] || [[NK Šmartno Ljubljana|Šmartno Ljubljana]] |- | <small>'''MNZ Maribor'''</small> | [[NK Dravograd|Dravograd]] || [[NK Rače|Rače]] |- | <small>'''MNZ Celje'''</small> | [[NK Šmartno ob Paki|Šmartno ob Paki]] || |- | <small>'''MNZ Koper'''</small> | [[NK Dekani|Jadran Dekani]] || |- | <small>'''MNZ Nova Gorica'''</small> | [[NK Primorje|Primorje]] || |- | <small>'''MNZ Murska Sobota'''</small> | [[NK Veržej|Veržej]] || [[NK Goričanka Rogašovci|Goričanka Rogašovci]] |- | <small>'''MNZ Lendava'''</small> | [[NK Turnišče|Turnišče]] || |- | <small>'''MNZ Goreniska-Kranj'''</small> | [[NK Jesenice|Jesenice]] || [[NK Lesce|Lesce]] |- | <small>'''MNZ Ptuj'''</small> | [[NK Drava Ptuj|Drava Ptuj]] || [[NK Aluminij Kidričevo|Aluminij Kidričevo]] |- |} {{Col-end}} == Šesnaestina završnice == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat<br /><small>22. 9. 1993.</small> |- | [[NK Drava Ptuj|Drava Ptuj]] ||–|| '''[[NK Izola|Izola]]''' ||1:8 |- | '''[[NK Maribor|Maribor]]''' ||–|| [[NK Ljubljana|Ljubljana]] ||2:0 |- | [[NK Železničar Maribor|Železničar Maribor]] ||–|| '''[[NK Steklar|Steklar]]''' ||1:2 |- | [[NK Rače|Rače]] ||–|| '''[[NK Dekani|Jadran Dekani]]''' ||2:2 {{pen|3|4}} |- | [[NK Aluminij|Aluminij]] ||–|| '''[[NK Rudar Trbovlje|Rudar Trbovlje]]''' ||2:2 {{pen|2|4}} |- | [[NK Dravograd|Dravograd]] ||–|| '''[[NK Rudar Velenje|Rudar Velenje]]''' ||1:4 |- | [[NK Goričanka Rogašovci|Goričanka Rogašovci]] ||–|| '''[[ND Slovan|Slovan]]''' ||1:2 |- | [[NK Turnišče|Turnišče]] ||–|| '''[[NK Šmartno Ljubljana|Šmartno Ljubljana]]''' ||0:1 |- | '''[[NK Celje|Celje]]''' ||–|| [[NK Primorje|Primorje]] ||2:0 |- | '''[[NK Beltinci|Beltinci]]''' ||–|| [[NK Svoboda Ljubljana|Svoboda]] ||3:0 |- | [[NK Lesce|Lesce]] ||–|| '''[[NK Mura|Mura]]''' ||0:2 |- | '''[[NK Zagorje|Zagorje]]''' ||–|| [[NK Nafta Lendava|Nafta Lendava]] ||2:2 {{pen|3|2}} |- | [[NK Jesenice|Jesenice]] ||–|| '''[[NK Veržej|Veržej]]''' ||0:3 b.b. |- | '''[[NK Krka|Krka]]''' ||–|| [[NK Šmartno ob Paki|Šmartno ob Paki]] ||2:1 |- | [[ND Gorica|Gorica]] ||–|| '''[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]]''' ||2:4 |- | '''[[NK Naklo|Naklo]]''' ||–|| [[NK Koper|Koper]] ||3:2 |- |} == Osmina završnice == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat<br /><small>27. 10. 1993.</small> |- | [[NK Šmartno Ljubljana|Šmartno Ljubljana]] ||–|| '''[[NK Krka|Krka]]''' ||0:4 |- | [[NK Izola|Izola]] ||–|| '''[[NK Beltinci|Beltinci]]''' ||1:1 {{pen|3|4}} |- | '''[[NK Mura|Mura]]''' ||–|| [[NK Celje|Celje]] ||2:0 |- | [[NK Rudar Velenje|Rudar Velenje]] ||–|| '''[[NK Maribor|Maribor]]''' ||1:3 |- | '''[[NK Rudar Trbovlje|Rudar Trbovlje]]''' ||–|| [[NK Dekani|Jadran Dekani]] ||2:0 |- | '''[[NK Steklar|Steklar]]''' ||–|| [[NK Zagorje|Zagorje]] ||2:1 |- | [[ND Slovan|Slovan]] ||–|| '''[[NK Naklo|Naklo]]''' ||1:4 |- | [[NK Veržej|Veržej]] ||–|| '''[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija]]''' ||0:2 |- |} == Četvrtzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Prva momčad !! Ukupno !! Druga momčad !1. utakmica<br /><small>10. 11. 1993.</small> !2. utakmica<br /><small>24. 11. 1993.</small> |- | '''[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]]''' ||1:0|| [[NK Naklo|Naklo]] ||1:0 ||0:0 |- | [[NK Steklar|Steklar]] ||1:1 {{pen|3|5}}|| '''[[NK Krka|Krka]]''' ||1:0 ||0:1 |- | [[NK Rudar Trbovlje|Rudar Trbovlje]] ||1:3|| '''[[NK Mura|Mura]]''' ||0:1 ||1:2 |- | [[NK Beltinci|Beltinci]] ||3:8|| '''[[NK Maribor|Maribor]]''' ||2:4 ||1:4 |- |} == Poluzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Prva momčad !! Ukupno !! Druga momčad !1. utakmica<br /><small>20. 4. 1994.</small> !2. utakmica<br /><small>11. 5. 1994.</small> |- | '''[[NK Maribor|Maribor]]''' ||6:0|| [[NK Krka|Krka]] ||1:0 ||5:0 |- | [[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]] ||1:3|| '''[[NK Mura|Mura]]''' ||1:2 ||0:1 |- |} == Završnica == {| class="wikitable" style="text-align: center; font-size: 100%;" |- ! Prva momčad !! Ukupno !! Druga momčad !1. utakmica<br /><small>8. 6. 1994.</small> !2. utakmica<br /><small>15. 6. 1994.</small> |- | [[NK Mura|Mura]] ||2:3|| bgcolor="gold"| '''[[NK Maribor|Maribor]]''' ||1:0 ||1:3 |- |} === Prva utakmica === {{footballbox |datum= [[8. lipnja]] [[1994.]] |momčad1 = [[NK Mura|Mura]] |rezultat = 1:0 |izvještaj = [https://web.archive.org/web/20160304002827/http://www.nkmaribor.com/zgodovina/statistika/default.asp?sezona=1993/94&t=2&kolo=POKAL5(1) (izvještaj)] |momčad2 = [[NK Maribor|Maribor]] |strijelci1 = [[Vladimir Kokol|Kokol]] {{gol|20}} |strijelci2 = |stadion = [[Stadion Fazanerija]], [[Murska Sobota]] |gledatelji = 6000 |sudac = [[Štefan Tivold]] }} === Druga utakmica === {{footballbox |datum= [[15. lipnja]] [[1994.]] |momčad1 = [[NK Maribor|Maribor]] |rezultat = 3:1 |izvještaj = [https://web.archive.org/web/20160304065733/http://www.nkmaribor.com/zgodovina/statistika/default.asp?sezona=1993/94&t=2&kolo=POKAL5(2) (izvještaj)] |momčad2 = [[NK Mura|Mura]] |strijelci1 = [[Peter Binkovski|Binkovski]] {{gol|27}}<br />[[Mato Stanić|Stanić]] {{gol|53}}<br />[[Kliton Bozgo|Bozgo]] {{gol|67}} |strijelci2 = {{gol|80}} [[Robert Belec|Belec]] |stadion = [[Stadion Ljudski vrt]], [[Maribor]] |gledatelji = 10000 |sudac = [[Milan Mitrovič]] }} == Poveznice == * [[Prva slovenska nogometna liga 1993./94.|1. SNL 1993./94.]] * [[Druga slovenska nogometna liga 1993./94.|2. SNL 1993./94.]] * [[Treća slovenska nogometna liga 1993./94.|3. SNL 1993./94.]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://www.rsssf.org/tabless/slov94.html RSSSF] {{Nogometni kup Slovenije}} [[Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja - sezona 1993./94.| kup]] [[Kategorija:Nogometni kup Slovenije|1993-94]] j54ursjfwusw6mvehtx7ptwaxr4ei1l 0 819770 7615804 2026-10-09T19:14:42Z Amon16 121913 Amon16 premješta stranicu [[Sabirni logor Stara Gradiška]] na [[Koncentracijski logor Stara Gradiška]] preko preusmjeravanja: Bolji naziv (obrazložiti): Usklađivanje naslova s nazivom koji koristi Spomen-područje Jasenovac: koncentracijski logor Stara Gradiška. 7615804 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Koncentracijski logor Stara Gradiška]] ajcmtfgt1hm6acu45bo5joci0zmdrlf 1 819771 7615806 2026-10-09T19:14:42Z Amon16 121913 Amon16 premješta stranicu [[Razgovor:Sabirni logor Stara Gradiška]] na [[Razgovor:Koncentracijski logor Stara Gradiška]] preko preusmjeravanja: Bolji naziv (obrazložiti): Usklađivanje naslova s nazivom koji koristi Spomen-područje Jasenovac: koncentracijski logor Stara Gradiška. 7615806 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Razgovor:Koncentracijski logor Stara Gradiška]] eso866e32odtrkhqkvn1e4yzdeddhur 0 819772 7615873 2026-10-09T22:05:50Z Croxyz 205325 Croxyz premješta stranicu [[4. kat]] na [[Nacrt:4. kat]] 7615873 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Nacrt:4. kat]] f5ksro89dru6bbjgycle4mxak8362d7 0 819773 7615981 2026-10-10T07:15:40Z Zeljko 1196 Zeljko premješta stranicu [[Balzamina]] na [[Nedirak]] preko preusmjeravanja 7615981 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Nedirak]] r8py80fi8skj07lez8t4qiyzxrrnj0p 0 819774 7616000 2026-10-10T08:58:16Z Ame71 128419 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = [[Nogometni kup Slovenije]]<br />1994./95. | izvorni_naziv = | slika = | opis = | domaćin = {{Z+X|SVN}} | izdanje = 4. | datum = | br_momčadi = 32 (odgovarajuće natjecanje) | konfederacije = | stadioni = | gradovi = | osvajač = [[NK Mura|Mura]] | broj = 1 | finalist = [[NK Celje|Celje]] | polufinalisti =...«. 7616000 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = [[Nogometni kup Slovenije]]<br />1994./95. | izvorni_naziv = | slika = | opis = | domaćin = {{Z+X|SVN}} | izdanje = 4. | datum = | br_momčadi = 32 (odgovarajuće natjecanje) | konfederacije = | stadioni = | gradovi = | osvajač = [[NK Mura|Mura]] | broj = 1 | finalist = [[NK Celje|Celje]] | polufinalisti = [[NK Beltinci|Beltinci]]<br />[[NK Maribor|Maribor]] | četvrti = | utakmice = | golovi = | gledanost = | naj_strijelac = | naj_igrač = | naj_mladi = | naj_vratar = | fair-play = | prethodno = [[Kup Slovenije u nogometu 1993./94.|1993./94.]] | sljedeće = [[Kup Slovenije u nogometu 1995./96.|1995./96.]] }} '''Kup Slovenije u nogometu''' ([[slovenski]]: ''Pokal Nogometne zveze Slovenije'') u sezoni 1994./95. bilo je četvrto izdanje [[Nogometni kup Slovenije|kupa Republike Slovenije]]. U usporedbi s prethodnim izdanjem, broj izravno primljenih klubova pao je s 18 na 16, što znači da su primljena još dva finalista međuopćinskih kupova.<ref>[https://slo-nogomet.net/index.php/Pokal_Nogometne_zveze_Slovenije Slovenska nogometna enciklopedija]</ref> NK Mura je prvi put osvojila natjecanje. Ova pobjeda omogućila je crno-bijelima plasman u [[Europski kup pobjednika kupova 1995./96.|Kup pobjednika kupova 1995./96.]] == Sudionici == {{Col-begin}} {{Col-3}} 16 klubova iz [[Prva slovenska nogometna liga 1993./94.|1. SNL 1993./94.]] plasiralo se direktno: * [[NK Beltinci|Beltinci]] * [[NK Celje|Celje]] * [[ND Gorica|Gorica]] * [[NK Izola|Izola]] * [[NK Dekani|Jadran Dekani]] * [[NK Koper|Koper]] * [[NK Krka|Krka Novo Mesto]] * [[NK Ljubljana|Ljubljana]] * [[NK Maribor|Maribor]] * [[NK Mura|Mura]] * [[NK Naklo|Naklo]] * [[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]] * [[NK Primorje|Primorje]] * [[NK Rudar Velenje|Rudar Velenje]] * [[NK Steklar Rogaška Slatina|Steklar]] * [[NK Svoboda Ljubljana|Svoboda Ljubljana]] {{col-3}} 16 dostupnih mjesta: Međuopćinski savezi Ljubljane, Maribora, Murske Sobote, Ptuja i Kranja, Celja i Lendave, kao savezi s najviše članova, imaju dva predstavnika, dok preostali savezi imaju jednog predstavnik. {| class="wikitable" |-style="background:#B0C4DE;" !colspan=3 | Međuopćinski kupovi |- ! Savezi !colspan=2 | Klubovi |- | <small>'''MNZ Ljubljana'''</small> | [[NK Zagorje|Zagorje]] || [[NK Kočevje|Kočevje]] |- | <small>'''MNZ Maribor'''</small> | [[NK Kovinar Maribor|Kovinar Maribor]] || [[NK Korotan Prevalje (1933.)|Korotan Prevalje]] |- | <small>'''MNZ Celje'''</small> | [[NK Radeče|Radeče]] || [[ND Dravinja|Dravinja]] |- | <small>'''MNZ Koper'''</small> | [[NK Ilirska Bistrica|Ilirska Bistrica]] || |- | <small>'''MNZ Nova Gorica'''</small> | [[NK Bilje|Bilje]] || |- | <small>'''MNZ Murska Sobota'''</small> | [[NK Serdica|Serdica]] || [[ŠD Ižakovci|Ižakovci]] |- | <small>'''MNZ Lendava'''</small> | [[NK Turnišče|Turnišče]] || [[NK Odranci|Odranci]] |- | <small>'''MNZ Goreniska-Kranj'''</small> | [[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]] || [[NK Visoko|Visoko]] |- | <small>'''MNZ Ptuj'''</small> | [[NK Bistrica|Bistrica]] || [[NK Aluminij Kidričevo|Aluminij Kidričevo]] |- |} {{Col-end}} == Šesnaestina završnice == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat<br /><small>30. 7. 1994.</small> |- | [[NK Serdica|Serdica]] ||–|| '''[[NK Mura|Mura]]''' ||1:9 |- | [[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]] ||–|| '''[[NK Rudar Velenje|Rudar Velenje]]''' ||0:6 |- | '''[[NK Naklo|Naklo]]''' ||–|| [[NK Svoboda Ljubljana|Svoboda]] ||4:2 |- | '''[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]]''' ||–|| [[NK Zagorje|Zagorje]] ||1:0 |- | '''[[NK Izola|Izola]]''' ||–|| [[NK Dekani|Jadran Dekani]] ||2:0 |- | [[ND Slovan|Slovan]] ||–|| '''[[NK Korotan Prevalje (1933.)|Korotan Prevalje]]''' ||1:7 |- | [[NK Ljubljana|Železničar Ljubljana]] ||–|| '''[[NK Celje|Celje]]''' ||0:3 |- | '''[[NK Kočevje|Kočevje]]''' ||–|| [[NK Koper|Koper]] ||2:0 |- | [[NK Kovinar Maribor|Kovinar Maribor]] ||–|| '''[[ND Gorica|Gorica]]''' ||0:2 |- | [[NK Ilirska Bistrica|Ilirska Bistrica]] ||–|| '''[[NK Maribor|Maribor]]''' ||2:3 |- | [[NK Odranci|Odranci]] ||–|| '''[[ND Bilje|Bilje]]''' ||2:2 {{pen|3|4}} |- | [[ŠD Ižakovci|Ižakovci]] ||–|| '''[[NK Turnišče|Turnišče]]''' ||0:3 |- | '''[[NK Aluminij|Aluminij]]''' ||–|| [[NK Radeče|Radeče]] ||4:1 |- | '''[[ND Dravinja|Dravinja]]''' ||–|| [[NK Bistrica|Bistrica]] ||3:1 |- | [[NK Krka|Krka]] ||–|| '''[[NK Primorje|Primorje]]''' ||1:3 |- | [[NK Visoko|Visoko]] ||–|| '''[[NK Beltinci|Beltinci]]''' ||0:10 |- |} == Osmina završnice == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat<br /><small>31. 8. 1998.</small> |- | [[NK Aluminij|Aluminij]] ||–|| '''[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]]''' ||0:4 |- | '''[[NK Mura|Mura]]''' ||–|| [[NK Korotan Prevalje (1933.)|Korotan Prevalje]] ||2:0 |- | '''[[NK Celje|Celje]]''' ||–|| [[NK Naklo|Naklo]] ||2:0 |- | '''[[ND Gorica|Gorica]]''' ||–|| [[NK Turnišče|Turnišče]] ||1:0 |- | '''[[NK Rudar Velenje|Rudar Velenje]]''' ||–|| [[NK Primorje|Primorje]] ||2:2 {{pen|4|3}} |- | '''[[NK Beltinci|Beltinci]]''' ||–|| [[ND Dravinja|Dravinja]] ||4:0 |- | [[ND Bilje|Bilje]] ||–|| '''[[NK Izola|Izola]]''' ||0:4 |- | '''[[NK Maribor|Maribor]]''' ||–|| [[NK Kočevje|Kočevje]] ||4:1 |- |} == Četvrtzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Prva momčad !! Ukupno !! Druga momčad !1. utakmica<br /><small>27. 11. 1994.</small> !2. utakmica<br /><small>4. 12. 1994.</small> |- | [[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]] ||2:5|| '''[[NK Beltinci|Beltinci]]''' ||1:4 ||1:1 |- | [[ND Gorica|Gorica]] ||1:1 {{pen|0|3}}|| '''[[NK Maribor|Maribor]]''' ||1:0 ||0:1 |- | [[NK Rudar Velenje|Rudar Velenje]] ||1:2|| '''[[NK Celje|Celje]]''' ||0:2 ||1:0 |- | [[NK Izola|Izola]] ||2:3|| '''[[NK Mura|Mura]]''' ||0:0 ||2:3 |- |} == Poluzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Prva momčad !! Ukupno !! Druga momčad !1. utakmica<br /><small>15. 3. 1995.</small> !2. utakmica<br /><small>5. 4. 1995.</small> |- | [[NK Beltinci|Beltinci]] ||1:1 {{Pg}}|| '''[[NK Mura|Mura]]''' ||1:1 ||0:0 |- | '''[[NK Celje|Celje]]''' ||2:1|| [[NK Maribor|Maribor]] ||1:1 ||1:0 |- |} == Završnica == {| class="wikitable" style="text-align: center; font-size: 100%;" |- ! Prva momčad !! Ukupno !! Druga momčad !1. utakmica<br /><small>10. 5. 1995.</small> !2. utakmica<br /><small>24. 5. 1995.</small> |- | [[NK Celje|Celje]] ||1:2|| bgcolor="gold"| '''[[NK Mura|Mura]]''' ||1:1 ||0:1 |- |} === Prva utakmica === {{footballbox |datum= [[10. svibnja]] [[1995.]] |momčad1 = [[NK Celje|Publikum Celje]] |rezultat = 1:1 |izvještaj = |momčad2 = [[NK Mura|Mura]] |strijelci1 = [[Simon Sešlar|Sešlar]] {{gol|55|pen}} |strijelci2 = {{gol|73}} [[Bojan Rous|Rous]] |stadion = [[ŠC Skalna Klet]], [[Celje]] |gledatelji = 1000 |sudac = [[Žarko Hvalič]] }} === Druga utakmica === {{footballbox |datum= [[24. svibnja]] [[1995.]] |momčad1 = [[NK Mura|Mura]] |rezultat = 1:0 |izvještaj = |momčad2 = [[NK Celje|Publikum Celje]] |strijelci1 = [[Nedeljko Topić|Topić]] {{gol|84}} |strijelci2 = |stadion = [[Stadion Fazanerija]], [[Murska Sobota]] |gledatelji = 3000 |sudac = [[Žarko Vidali]] }} == Poveznice == * [[Prva slovenska nogometna liga 1994./95.|1. SNL 1994./95.]] * [[Druga slovenska nogometna liga 1994./95.|2. SNL 1994./95.]] * [[Treća slovenska nogometna liga 1994./95.|3. SNL 1994./95.]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://www.rsssf.org/tabless/slov95.html RSSSF] {{Nogometni kup Slovenije}} [[Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja - sezona 1994./95.| kup]] [[Kategorija:Nogometni kup Slovenije|1994-95]] qckh8j54qadbz1f4o7pv4uhoxjwrxws 7616008 7616000 2026-10-10T09:22:43Z Croxyz 205325 7616008 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = [[Nogometni kup Slovenije]]<br />1994./95. | izvorni_naziv = | slika = | opis = | domaćin = {{Z+X|SVN}} | izdanje = 4. | datum = | br_momčadi = 32 (odgovarajuće natjecanje) | konfederacije = | stadioni = | gradovi = | osvajač = [[NK Mura|Mura]] | broj = 1 | finalist = [[NK Celje|Celje]] | polufinalisti = [[NK Beltinci|Beltinci]]<br />[[NK Maribor|Maribor]] | četvrti = | utakmice = | golovi = | gledanost = | naj_strijelac = | naj_igrač = | naj_mladi = | naj_vratar = | fair-play = | prethodno = [[Kup Slovenije u nogometu 1993./94.|1993./94.]] | sljedeće = [[Kup Slovenije u nogometu 1995./96.|1995./96.]] }} '''Kup Slovenije u nogometu''' ([[slovenski]]: ''Pokal Nogometne zveze Slovenije'') u sezoni 1994./95. bilo je četvrto izdanje [[Nogometni kup Slovenije|kupa Republike Slovenije]]. Broj klubova koji su se direktno plasirali pao je s 18 na 16, dok je broj klubova koji se plasirao kroz međuopćinske kupove narastao s 14 na 16.<ref>[https://slo-nogomet.net/index.php/Pokal_Nogometne_zveze_Slovenije Slovenska nogometna enciklopedija]</ref> NK Mura je prvi put osvojila natjecanje te se tako plasirala u [[Europski kup pobjednika kupova 1995./96.|Kup pobjednika kupova 1995./96.]] == Sudionici == {{Col-begin}} {{Col-3}} 16 klubova iz [[Prva slovenska nogometna liga 1993./94.|1. SNL 1993./94.]] plasiralo se direktno: * [[NK Beltinci|Beltinci]] * [[NK Celje|Celje]] * [[ND Gorica|Gorica]] * [[NK Izola|Izola]] * [[NK Dekani|Jadran Dekani]] * [[NK Koper|Koper]] * [[NK Krka|Krka Novo Mesto]] * [[NK Ljubljana|Ljubljana]] * [[NK Maribor|Maribor]] * [[NK Mura|Mura]] * [[NK Naklo|Naklo]] * [[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]] * [[NK Primorje|Primorje]] * [[NK Rudar Velenje|Rudar Velenje]] * [[NK Steklar Rogaška Slatina|Steklar]] * [[NK Svoboda Ljubljana|Svoboda Ljubljana]] {{col-3}} 16 dostupnih mjesta: Međuopćinski savezi Ljubljane, Maribora, Murske Sobote, Ptuja i Kranja, Celja i Lendave, kao savezi s najviše članova, imaju dva predstavnika, dok preostali savezi imaju jednog predstavnika. {| class="wikitable" |-style="background:#B0C4DE;" !colspan=3 | Međuopćinski kupovi |- ! Savezi !colspan=2 | Klubovi |- | <small>'''MNZ Ljubljana'''</small> | [[NK Zagorje|Zagorje]] || [[NK Kočevje|Kočevje]] |- | <small>'''MNZ Maribor'''</small> | [[NK Kovinar Maribor|Kovinar Maribor]] || [[NK Korotan Prevalje (1933.)|Korotan Prevalje]] |- | <small>'''MNZ Celje'''</small> | [[NK Radeče|Radeče]] || [[ND Dravinja|Dravinja]] |- | <small>'''MNZ Koper'''</small> | [[NK Ilirska Bistrica|Ilirska Bistrica]] || |- | <small>'''MNZ Nova Gorica'''</small> | [[NK Bilje|Bilje]] || |- | <small>'''MNZ Murska Sobota'''</small> | [[NK Serdica|Serdica]] || [[ŠD Ižakovci|Ižakovci]] |- | <small>'''MNZ Lendava'''</small> | [[NK Turnišče|Turnišče]] || [[NK Odranci|Odranci]] |- | <small>'''MNZ Goreniska-Kranj'''</small> | [[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]] || [[NK Visoko|Visoko]] |- | <small>'''MNZ Ptuj'''</small> | [[NK Bistrica|Bistrica]] || [[NK Aluminij Kidričevo|Aluminij Kidričevo]] |- |} {{Col-end}} == Šesnaestina završnice == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat<br /><small>30. 7. 1994.</small> |- | [[NK Serdica|Serdica]] ||–|| '''[[NK Mura|Mura]]''' ||1:9 |- | [[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]] ||–|| '''[[NK Rudar Velenje|Rudar Velenje]]''' ||0:6 |- | '''[[NK Naklo|Naklo]]''' ||–|| [[NK Svoboda Ljubljana|Svoboda]] ||4:2 |- | '''[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]]''' ||–|| [[NK Zagorje|Zagorje]] ||1:0 |- | '''[[NK Izola|Izola]]''' ||–|| [[NK Dekani|Jadran Dekani]] ||2:0 |- | [[ND Slovan|Slovan]] ||–|| '''[[NK Korotan Prevalje (1933.)|Korotan Prevalje]]''' ||1:7 |- | [[NK Ljubljana|Železničar Ljubljana]] ||–|| '''[[NK Celje|Celje]]''' ||0:3 |- | '''[[NK Kočevje|Kočevje]]''' ||–|| [[NK Koper|Koper]] ||2:0 |- | [[NK Kovinar Maribor|Kovinar Maribor]] ||–|| '''[[ND Gorica|Gorica]]''' ||0:2 |- | [[NK Ilirska Bistrica|Ilirska Bistrica]] ||–|| '''[[NK Maribor|Maribor]]''' ||2:3 |- | [[NK Odranci|Odranci]] ||–|| '''[[ND Bilje|Bilje]]''' ||2:2 {{pen|3|4}} |- | [[ŠD Ižakovci|Ižakovci]] ||–|| '''[[NK Turnišče|Turnišče]]''' ||0:3 |- | '''[[NK Aluminij|Aluminij]]''' ||–|| [[NK Radeče|Radeče]] ||4:1 |- | '''[[ND Dravinja|Dravinja]]''' ||–|| [[NK Bistrica|Bistrica]] ||3:1 |- | [[NK Krka|Krka]] ||–|| '''[[NK Primorje|Primorje]]''' ||1:3 |- | [[NK Visoko|Visoko]] ||–|| '''[[NK Beltinci|Beltinci]]''' ||0:10 |- |} == Osmina završnice == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat<br /><small>31. 8. 1998.</small> |- | [[NK Aluminij|Aluminij]] ||–|| '''[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]]''' ||0:4 |- | '''[[NK Mura|Mura]]''' ||–|| [[NK Korotan Prevalje (1933.)|Korotan Prevalje]] ||2:0 |- | '''[[NK Celje|Celje]]''' ||–|| [[NK Naklo|Naklo]] ||2:0 |- | '''[[ND Gorica|Gorica]]''' ||–|| [[NK Turnišče|Turnišče]] ||1:0 |- | '''[[NK Rudar Velenje|Rudar Velenje]]''' ||–|| [[NK Primorje|Primorje]] ||2:2 {{pen|4|3}} |- | '''[[NK Beltinci|Beltinci]]''' ||–|| [[ND Dravinja|Dravinja]] ||4:0 |- | [[ND Bilje|Bilje]] ||–|| '''[[NK Izola|Izola]]''' ||0:4 |- | '''[[NK Maribor|Maribor]]''' ||–|| [[NK Kočevje|Kočevje]] ||4:1 |- |} == Četvrtzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Prva momčad !! Ukupno !! Druga momčad !1. utakmica<br /><small>27. 11. 1994.</small> !2. utakmica<br /><small>4. 12. 1994.</small> |- | [[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]] ||2:5|| '''[[NK Beltinci|Beltinci]]''' ||1:4 ||1:1 |- | [[ND Gorica|Gorica]] ||1:1 {{pen|0|3}}|| '''[[NK Maribor|Maribor]]''' ||1:0 ||0:1 |- | [[NK Rudar Velenje|Rudar Velenje]] ||1:2|| '''[[NK Celje|Celje]]''' ||0:2 ||1:0 |- | [[NK Izola|Izola]] ||2:3|| '''[[NK Mura|Mura]]''' ||0:0 ||2:3 |- |} == Poluzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Prva momčad !! Ukupno !! Druga momčad !1. utakmica<br /><small>15. 3. 1995.</small> !2. utakmica<br /><small>5. 4. 1995.</small> |- | [[NK Beltinci|Beltinci]] ||1:1 {{Pg}}|| '''[[NK Mura|Mura]]''' ||1:1 ||0:0 |- | '''[[NK Celje|Celje]]''' ||2:1|| [[NK Maribor|Maribor]] ||1:1 ||1:0 |- |} == Završnica == {| class="wikitable" style="text-align: center; font-size: 100%;" |- ! Prva momčad !! Ukupno !! Druga momčad !1. utakmica<br /><small>10. 5. 1995.</small> !2. utakmica<br /><small>24. 5. 1995.</small> |- | [[NK Celje|Celje]] ||1:2|| bgcolor="gold"| '''[[NK Mura|Mura]]''' ||1:1 ||0:1 |- |} === Prva utakmica === {{footballbox |datum= [[10. svibnja]] [[1995.]] |momčad1 = [[NK Celje|Publikum Celje]] |rezultat = 1:1 |izvještaj = |momčad2 = [[NK Mura|Mura]] |strijelci1 = [[Simon Sešlar|Sešlar]] {{gol|55|pen}} |strijelci2 = {{gol|73}} [[Bojan Rous|Rous]] |stadion = [[ŠC Skalna Klet]], [[Celje]] |gledatelji = 1000 |sudac = [[Žarko Hvalič]] }} === Druga utakmica === {{footballbox |datum= [[24. svibnja]] [[1995.]] |momčad1 = [[NK Mura|Mura]] |rezultat = 1:0 |izvještaj = |momčad2 = [[NK Celje|Publikum Celje]] |strijelci1 = [[Nedeljko Topić|Topić]] {{gol|84}} |strijelci2 = |stadion = [[Stadion Fazanerija]], [[Murska Sobota]] |gledatelji = 3000 |sudac = [[Žarko Vidali]] }} == Poveznice == * [[Prva slovenska nogometna liga 1994./95.|1. SNL 1994./95.]] * [[Druga slovenska nogometna liga 1994./95.|2. SNL 1994./95.]] * [[Treća slovenska nogometna liga 1994./95.|3. SNL 1994./95.]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://www.rsssf.org/tabless/slov95.html RSSSF] {{Nogometni kup Slovenije}} [[Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja - sezona 1994./95.| kup]] [[Kategorija:Nogometni kup Slovenije|1994-95]] 4hrm7wh1nmfuombuzp8oyls4m16qenj 2 819775 7616038 2026-10-10T10:43:51Z M7 11303 M7 premješta stranicu [[Suradnik:Andrei Stroe]] na [[Suradnik:SlartibartfastT]]: Automatsko premještanje stranice zbog preimenovanja suradnika „[[Special:CentralAuth/Andrei Stroe|Andrei Stroe]]“ u „[[Special:CentralAuth/SlartibartfastT|SlartibartfastT]]“ 7616038 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Suradnik:SlartibartfastT]] n2twvt5cdhqbf7m40882kemvxlu80nh 3 819776 7616040 2026-10-10T10:43:51Z M7 11303 M7 premješta stranicu [[Razgovor sa suradnikom:Andrei Stroe]] na [[Razgovor sa suradnikom:SlartibartfastT]]: Automatsko premještanje stranice zbog preimenovanja suradnika „[[Special:CentralAuth/Andrei Stroe|Andrei Stroe]]“ u „[[Special:CentralAuth/SlartibartfastT|SlartibartfastT]]“ 7616040 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Razgovor sa suradnikom:SlartibartfastT]] eh8hyx5mxtpyjln7iiap9bmeyod0czc 0 819777 7616041 2026-10-10T10:46:23Z Zeljko 1196 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Phebalium banyabba'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Zanthoxyloideae]] | genus = '''''[[Phebalium]]''''' | species = ''P. banyabba'' | subspecies = | dvoimen...«. 7616041 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Phebalium banyabba'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Zanthoxyloideae]] | genus = '''''[[Phebalium]]''''' | species = ''P. banyabba'' | subspecies = | dvoimeno = ''Phebalium banyabba'' | dvoimeno_autorstvo = I.Telford & J.J.Bruhl | karta_raspon = }} '''''Phebalium banyabba''''' <small>I.Telford & J.J.Bruhl</small> je rijedak [[grm]] iz porodice ''[[Rutaceae]]'', potporodice ''[[Zanthoxyloideae]]'', endemičan za sjeveroistočni dio australske savezne države [[Novi Južni Wales]]. Poznat je samo s pješčenjaka geološke formacije Grafton Formation sjeverno od Graftona. Vrsta je dugo bila pogrešno uključivana u ''[[Phebalium nottii]]'', a morfološka i molekularna istraživanja pokazala su da predstavlja zasebnu vrstu. Formalno je opisana 31. ožujka [[2026.]] u časopisu Telopea. Rune == Opis == [[Grm]] je visok manje od 2 m. Cvate od kasne [[Zima|zime]] kroz [[proljeće]], kada razvija upadljive ružičaste do rđastoružičaste [[Cvijet|cvjetove]]. [[Cvat]] je završni, najčešće sjedeći štitac s približno 4–8 cvjetova; cvjetne drške duge su oko 10–16,5 mm i gusto prekrivene bijelim i rđastim ljuskastim dlačicama. <ref name="UNE "/> Jedna od glavnih dijagnostičkih osobina vrste je gusto dlakava [[čaška]], obrasla karakterističnim razgranjenim, dendroidnim dlačicama. Režnjevi čaške veći su nego kod srodnih vrsta, a [[sjeme]]nke su također razmjerno veće. Upravo su te osobine, zajedno s molekularnim podacima, omogućile njezino odvajanje od široko shvaćenog ''P. nottii''. <ref name="UNE ">[https://www.une.edu.au/about-une/news-and-events/news/2026/05/new-plant-species-discovered-near-grafton New plant species discovered near Grafton], pristupljeno 10. listopada 2026.</ref> Vegetativno je osobito slična vrsti ''[[Phebalium speciosum]]'', pa izvorni rad donosi posebnu usporednu tablicu tih dviju vrsta. Od ''P. nottii'' razlikuje se skupom obilježja čaške, sjemenki i drugih morfoloških osobina, a molekularna analiza potvrdila je da pripada zasebnoj evolucijskoj liniji. Peeref == Rasprostranjenost i stanište == Vrsta je uski lokalni endem sjeveroistočnog [[Novi Južni Wales|Novog Južnog Walesa]]. Vezana je uz pješčenjake formacije Grafton, područje poznato po velikom broju lokalnih endema. Poznata je samo s dvaju nalazišta sjeverno od Graftona. Rune Prije formalnog opisa bila je u australskim bazama vođena privremenim imenom Phebalium sp. Banyabba Nature Reserve (J.J.Bruhl 3709). Taj privremeni naziv nije sinonim u nomenklaturnom smislu, nego terenska i herbarijska oznaka za tada još neopisani takson. <ref name="biodiversity.org.au ">[https://biodiversity.org.au/nsl/services/rest/taxon/apni/51461748 Vascular Plants], pristupljeno 10. listopada 2026.</ref> == Sistematika i povijest == Primjerci ove biljke dugo su određivani kao ''Phebalium nottii''. Nova sakupljanja Paula Sheringhama sjeverno od Graftona pobudila su sumnju botaničara herbarija N.C.W. Beadle pri University of New England, jer se biljke nisu potpuno uklapale u morfologiju ''P. nottii''. Morfološko proučavanje Iana Telforda i Jeremyja Bruhla te molekularni rad Sangay Deme potvrdili su da je riječ o zasebnoj vrsti. <ref name="UNE "/> Vrstu su kao ''Phebalium banyabba'' formalno opisali [[Ian R.H. Telford]] i [[Jeremy J. Bruhl]] [[2026.]] godine. Rad su zajedno s njima potpisali Paul R. Sheringham i Sangay Dema, a objavljen je u Telopea, sv. 30, str. 17–23; DOI je 10.7751/telopea21637. Peeref == Etimologija == Epitet banyabba potječe od [[Bandjalang jezik|Bandjalang]]/Bundjalung naziva za područje na kojem je vrsta [[endem]]ična. Ime je odabrano kako bi se sačuvala povezanost biljke s lokalnim krajobrazom i nazivljem australskih starosjedilaca. <ref name="Phys.org ">[https://phys.org/news/2026-05-hidden-years-bright-pink-shrub.html Hidden for 100 years, bright pink shrub identified as new Australian species], pristupljeno 10. listopada 2026.</ref> == Ugroženost == Terenska istraživanja pronašla su samo dvije populacije. Na jednom je nalazištu izbrojeno 466 biljaka, a na drugom 502 odrasle jedinke, dakle ukupno manje od tisuću poznatih biljaka u prirodi. <ref name="UNE "/> Glavne prijetnje su vrlo ograničena rasprostranjenost, prečesti [[požar]]i, [[suša|suše]] i ispaša goveda. Vrsta se nakon požara uglavnom obnavlja iz sjemena, a ne ponovnim tjeranjem iz baze, pa prekratki razmaci između požara mogu uništiti biljke prije nego što obnove zalihu sjemena. Formalni opis vrste upravo je trebao omogućiti njezino lakše zakonsko uvrštavanje među ugrožene biljke Novog Južnog Walesa. <ref name="UNE "/> Biljke su već uspješno razmnožene u Australian National Botanic Gardens, gdje su uključene u živu zbirku radi proučavanja uzgoja i ex situ očuvanja. <ref name="Phys.org "/> == Sinonimi == Nema nomenklaturnih sinonima. Stari zapisi pod ''Phebalium nottii'' predstavljaju pogrešno određene primjerke, a naziv Phebalium sp. Banyabba Nature Reserve (J.J.Bruhl 3709) bio je samo privremeno ime neopisane vrste.<ref name="biodiversity.org.au "/> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Eriostemoninae]] 5bq5gxyuyku976m63fayedwl1b9dk46 7616047 7616041 2026-10-10T11:06:22Z Zeljko 1196 /* Izvori */ 7616047 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Phebalium banyabba'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Zanthoxyloideae]] | genus = '''''[[Phebalium]]''''' | species = ''P. banyabba'' | subspecies = | dvoimeno = ''Phebalium banyabba'' | dvoimeno_autorstvo = I.Telford & J.J.Bruhl | karta_raspon = }} '''''Phebalium banyabba''''' <small>I.Telford & J.J.Bruhl</small> je rijedak [[grm]] iz porodice ''[[Rutaceae]]'', potporodice ''[[Zanthoxyloideae]]'', endemičan za sjeveroistočni dio australske savezne države [[Novi Južni Wales]]. Poznat je samo s pješčenjaka geološke formacije Grafton Formation sjeverno od Graftona. Vrsta je dugo bila pogrešno uključivana u ''[[Phebalium nottii]]'', a morfološka i molekularna istraživanja pokazala su da predstavlja zasebnu vrstu. Formalno je opisana 31. ožujka [[2026.]] u časopisu Telopea. Rune == Opis == [[Grm]] je visok manje od 2 m. Cvate od kasne [[Zima|zime]] kroz [[proljeće]], kada razvija upadljive ružičaste do rđastoružičaste [[Cvijet|cvjetove]]. [[Cvat]] je završni, najčešće sjedeći štitac s približno 4–8 cvjetova; cvjetne drške duge su oko 10–16,5 mm i gusto prekrivene bijelim i rđastim ljuskastim dlačicama. <ref name="UNE "/> Jedna od glavnih dijagnostičkih osobina vrste je gusto dlakava [[čaška]], obrasla karakterističnim razgranjenim, dendroidnim dlačicama. Režnjevi čaške veći su nego kod srodnih vrsta, a [[sjeme]]nke su također razmjerno veće. Upravo su te osobine, zajedno s molekularnim podacima, omogućile njezino odvajanje od široko shvaćenog ''P. nottii''. <ref name="UNE ">[https://www.une.edu.au/about-une/news-and-events/news/2026/05/new-plant-species-discovered-near-grafton New plant species discovered near Grafton], pristupljeno 10. listopada 2026.</ref> Vegetativno je osobito slična vrsti ''[[Phebalium speciosum]]'', pa izvorni rad donosi posebnu usporednu tablicu tih dviju vrsta. Od ''P. nottii'' razlikuje se skupom obilježja čaške, sjemenki i drugih morfoloških osobina, a molekularna analiza potvrdila je da pripada zasebnoj evolucijskoj liniji. Peeref == Rasprostranjenost i stanište == Vrsta je uski lokalni endem sjeveroistočnog [[Novi Južni Wales|Novog Južnog Walesa]]. Vezana je uz pješčenjake formacije Grafton, područje poznato po velikom broju lokalnih endema. Poznata je samo s dvaju nalazišta sjeverno od Graftona. Rune Prije formalnog opisa bila je u australskim bazama vođena privremenim imenom Phebalium sp. Banyabba Nature Reserve (J.J.Bruhl 3709). Taj privremeni naziv nije sinonim u nomenklaturnom smislu, nego terenska i herbarijska oznaka za tada još neopisani takson. <ref name="biodiversity.org.au ">[https://biodiversity.org.au/nsl/services/rest/taxon/apni/51461748 Vascular Plants], pristupljeno 10. listopada 2026.</ref> == Sistematika i povijest == Primjerci ove biljke dugo su određivani kao ''Phebalium nottii''. Nova sakupljanja Paula Sheringhama sjeverno od Graftona pobudila su sumnju botaničara herbarija N.C.W. Beadle pri University of New England, jer se biljke nisu potpuno uklapale u morfologiju ''P. nottii''. Morfološko proučavanje Iana Telforda i Jeremyja Bruhla te molekularni rad Sangay Deme potvrdili su da je riječ o zasebnoj vrsti. <ref name="UNE "/> Vrstu su kao ''Phebalium banyabba'' formalno opisali [[Ian R.H. Telford]] i [[Jeremy J. Bruhl]] [[2026.]] godine. Rad su zajedno s njima potpisali Paul R. Sheringham i Sangay Dema, a objavljen je u Telopea, sv. 30, str. 17–23; DOI je 10.7751/telopea21637. Peeref == Etimologija == Epitet banyabba potječe od [[Bandjalang jezik|Bandjalang]]/Bundjalung naziva za područje na kojem je vrsta [[endem]]ična. Ime je odabrano kako bi se sačuvala povezanost biljke s lokalnim krajobrazom i nazivljem australskih starosjedilaca. <ref name="Phys.org ">[https://phys.org/news/2026-05-hidden-years-bright-pink-shrub.html Hidden for 100 years, bright pink shrub identified as new Australian species], pristupljeno 10. listopada 2026.</ref> == Ugroženost == Terenska istraživanja pronašla su samo dvije populacije. Na jednom je nalazištu izbrojeno 466 biljaka, a na drugom 502 odrasle jedinke, dakle ukupno manje od tisuću poznatih biljaka u prirodi. <ref name="UNE "/> Glavne prijetnje su vrlo ograničena rasprostranjenost, prečesti [[požar]]i, [[suša|suše]] i ispaša goveda. Vrsta se nakon požara uglavnom obnavlja iz sjemena, a ne ponovnim tjeranjem iz baze, pa prekratki razmaci između požara mogu uništiti biljke prije nego što obnove zalihu sjemena. Formalni opis vrste upravo je trebao omogućiti njezino lakše zakonsko uvrštavanje među ugrožene biljke Novog Južnog Walesa. <ref name="UNE "/> Biljke su već uspješno razmnožene u Australian National Botanic Gardens, gdje su uključene u živu zbirku radi proučavanja uzgoja i ex situ očuvanja. <ref name="Phys.org "/> == Sinonimi == Nema nomenklaturnih sinonima. Stari zapisi pod ''Phebalium nottii'' predstavljaju pogrešno određene primjerke, a naziv Phebalium sp. Banyabba Nature Reserve (J.J.Bruhl 3709) bio je samo privremeno ime neopisane vrste.<ref name="biodiversity.org.au "/> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Zanthoxyloideae]] c2mseqilw1aovt0zr16eukogp1nwnnm